STIPE LIJANOVI]-JUNIOR: OBITELJ JE @RTVA STRICA JERKE

www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-961:ISPRAVNA-oglasi.qxd 7.4.2015 14:19 Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 8.4.2015 23:16
SADR@AJ
12 ZLO^IN BEZ KAZNE
DVOSTRUKI UBICA NA SLOBODI
Brutalni zlo~in u selu Ratanj kod
Kraljeve Sutjeske prije godinu dana
{okirao je javnost i uznemirio
povratnike u ovom malom mjestu:
dvoje nemo}nih staraca, NIKOLA
CREPULJA i MARICA KRISTI],
divlja~ki su napadnuti i pretu~eni u
svom domu, a od zadobijenih povreda
umrli su nekoliko sedmica kasnije;
ARNESA DELI]A, koji je uhap{en i
optu`en za pomenute napade,
Kantonalni sud u Zenici prije nekoliko
dana oslobodio je svih optu`bi, a
novinari „SB“ istra`ili su pozadinu
jedne od najapsurdnijih istraga i
presuda u povijesti bh. pravosu|a
ODBRANA I POSLJEDNJI
16
DANI
KADROVSKO POSPREMANJE SIPA-e
Nekada{nji {ef Regionalnog ureda
SIPA-e u Sarajevu RA[ID PALI] dobio
je po~etkom marta nagradu „Du{ko
Kondor“ za iskazanu gra|ansku
hrabrost, jer nije odustajao od borbe za
pravdu i istinu otkako ga je direktor
GORAN ZUBAC u prolje}e 2012.
ostavio bez posla: Sud BiH je u
novembru pro{le godine donio
kona~nu odluku da se nezakonito
otpu{teni policajac vra}a na staro
radno mjesto, ali direktor SIPA-e
Zubac, premda nepravomo}no osu|en U DR@AVI
na uvjetnu zatvorsku kaznu, nikada nije Sarajevska gra|evinska kompanija
proveo sudsku presudu, nego je
Ra{ida Pali}a poslao u mirovinu
18 ZAUSTAVLJENO
ZADU@IVANJE BiH KOD
SVJETSKE BANKE
TA^KA NA DODIKOVU PLJA^KU
Predstavni~ki dom Parlamentarne
skup{tine BiH odbio je ratifikovati
Sporazum izme|u BiH i Svjetske
banke za podr{ku bud`etima
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
Page 3
Republike Srpske i Federacije BiH. 32
Ova odluka izazvala je burne reakcije
Dodikovih ministara koji ve} mjeseci-
ma imaju problem da pokriju velike
rupe u bud`etu RS-a; na{a novinarka
istra`ila je da li je Republika Srpska
pred bankrotom i {ta }e za Vladu RS-a
predstavljati ova mjera
24 STIPE IVANKOVI] LIJANOVI]
KAKO JE „BOLJITAK“ UNI[TIO
MOJE LIJANOVI]E
Stipe Ivankovi} Lijanovi}, najstariji
unuk i imenjak Starog Lijana,
promovirat }e krajem aprila svoju prvu
knjigu „Kako je Boljitak uni{tio moje
Lijanovi}e“, obiteljsku biografiju o
nastanku poslovnog carstva
{irokobrije{kih mesara i njihovom
politi~kom sunovratu: u neobi~no
otvorenom razgovoru za „SB“ autor
sage o Lijanovi}ima otkriva kako je
Mesna industrija Lijanovi}i postala
talac samo jednog ~ovjeka - njegovog
strica Jerke Ivankovi}a
28 RECESIJI UPRKOS
ANS DRIVE GRADI NAJVE]I
STAMBENO-POSLOVNI OBJEKAT
„ANS DRIVE“ u suradnji s kuvajtskim
partnerom „SMART INVEST“ po~inje
izgradnju stambeno-poslovne zgrade u
Sarajevu vrijedne 100 miliona KM;
Slobodna Bosna donosi nepoznate
detalje ovog grandioznog gra|evin-
skog poduhvata koji najavljuje po~etak
novog investicionog ciklusa
www.slobodna-bosna.ba
BANKARSKI ELDORADO
DOMA]E PLATI[E I STRANI
„PLA]ENICI“
Agencija za bankarstvo Federacije BiH
(FAB) sa~inila je Izvje{taj o
bankarskom sistemu Federacije BiH iz
kojeg je jasno vidljivo da strane banke
u potpunosti gospodare bankarskim
sektorom, a da profit ostvaruju od
depozita, kredita i usluga koje glavnom
napla}uju gra|anima
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: info@slobodna-bosna.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 8.4.2015 23:38 Page 4

MINI MARKET
DVA TABORA ZBOG SNSD-ov PLAN ZA IZLAZAK IZ KRIZE
SABORA
Hrvatski narodni Dodik priželjkuje da na čelo
savez napu{ta
HDZ 1990?
SDS-a dođe Mićo Mićić,
Nekada{nja Nova hrvatska inicijati-
va, a od pro{le godine Hrvatski
gradonačelnik Bijeljine
narodni savez, gotovo sigurno, raz-
dru`uje se od HDZ 1990. Slu`bena
odluka jo{ nije donesena, ali pouz-
dani izvori iz obje sastavnice otkri-
vaju da je brakorazvodnica samo
pitanje dana. Kako se doznaje,
~elnici HNS-a su nezadovoljni
nekim neispunjenim obvezama od
strane „devedesetke“ u pravcu
ujedinjenja dviju stranaka, a poseb-
no su ogor~eni pre{u}ivanjem
nevi|enih politi~kih manipulacija na
zadnjem zasjedanju Hrvatskog
narodnog sabora. Raskol je nastao
oko toga da li uop}e treba sudjelo-
vati na zasjedanju Sabora, pod ulti-
matumima i ucjenama koje je
perfidno isforsirao HDZ BiH.
Poznato je, naime, da je pod
„kreativnom“ palicom Dragana
^ovi}a zgotovljen diskriminiraju}i
uvjet da je svaki legalno izabrani
op}inski vije}nik, `upanijski, feder-
alni ili dr`avni zastupnik, koji se
izja{njava kao Hrvat, svoje sudjelo-
vanje na zasjedanju Sabora morao
NA SARADNJU SPREMAN
„platiti“ vlastoru~nim, po mnogima, Mi}o Mi}i}, kao ~elnik SDS-a, spreman je na saradnju sa Miloradom Dodikom
poni`avaju}im potpisom da prihva-
}a sve dotada{nje odluke i zaklju- Dvije najve}e partije u Republici posebno porasli Petru \oki}u, koji ih
~ke HNS-a. U Hrvatskom narodnom Srpskoj - SNSD i SDS su pred strana~kim ucjenjuje nerealnim brojem funkcija iako je
izborima. SNSD vodi borbu sa ambicioznim jedva u{ao u parlament.
potpredsjednikom stranke Igorom Radoj- Zato je jedina nada da bi mogao da se
i~i}em, koji od lidera SNSD-a tra`i da iz oslobodi ucjena DNS-a i SP-a i da relaksira
stranke isklju~i neke od najvi|enijih odnose sa SDS-om za SNSD u ovom
funkcionera, poput Zorana Tegeltije i trenutku dolazak Mi}e Mi}i}a na ~elo SDS-a.
Slavka Mitrovi}a. Dodik se pla{i da isklju~i Koliko je SNSD-u stalo do toga, svje-
Radoji~i}a iz stranke, jer ne zna ta~no do~i i naslovna strana lista Press RS, koji je
koliko njegov politi~ki protivnik mo`e postao megafon vlasti u RS-a, s bomb-
povesti poslanika sa sobom. asti~nim naslovom da se sprema okr{aj
I SDS je u previranjima oko izbora pred- Bosi}-Mi}i}. Dok propagandni naslov
sjednika partije. U SNSD-u se nadaju pobje- dominira na naslovnoj strani, u samim nov-
di Mi}e Mi}i}a poslije koje bi napravio inama ovoj temi je posve}eno jedva dvade-
{iroku koaliciju sa SDS-om na nivou setak redova u kojima nije iznesen nijedan
Republike Srpske, umorni od ucijena koali- argument koji bi favorizovao Mi}i}a.
cionih partnera iz DNS-a Marka Pavi}a i O~ekivati je da }e narednih dana i ostali
Socijalisti~ke partije Petra \oki}a. mediji pod kontrolom SNSD-a krenuti u
Ve} {est mjeseci unutar vladaju}e koali- favorizovanje Mi}i}a, koji je jedini spas za
cije u RS-u traju pregovori o podijeli direk- SNSD u ovom trenutku zbog obe}anja da je
Dragan ^ovi} torskih fotelja, ali partije nikako da se spreman na saradnju s njima.
dogovore. U SNSD-u ka`u da su apetiti (M. Dedi})
4 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 8.4.2015 23:39 Page 5

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] savezu su ve} tada digli glas protiv
bilo kakvih ultimatuma i zagovarali
da se uop}e ne ide na sjednicu
6. april 2015. HNS-a, u ~emu su ih podr`ali i
pojedini istaknuti ~lanovi HDZ 1990.

Dan grada Sarajeva Nije ih, me|utim, podr`ala ve}ina

~elnika „devedesetke“, kao ni lider
te stranke Martin Ragu`, koji je i
~lan Predsjedni{tva HNS-a.
(An. M.)

@ELI MIR U KU]I

Svog zeta
@elimira
Gatari}a punac
Mekti} zaposlio
u Slu`bi za
strance
Dragan Mekti}, ministar sigurnosti
BiH, prije nego {to je postavljen na
ovu poziciju, kao ~elni ~ovjek
Slu`be za poslove za strance BiH
navodno je zaposlio u ovu slu`bu
dvadesetak radnika sa
neodgovaraju}om stru~nom
spremom. Ovo tvrdi Borko D`aji},
predsjednik nevladine organizacije
Forum roditelja iz Banje Luke, koji
svoja saznanja temelji na iskazima
zaposlenih u ovoj Slu`bi. Mekti} je
u ovu slu`bu nedavno primio i svog
zeta @elimira Gatari}a. No,
zaposlenima u ovoj slu`bi najvi{e je
u o~i palo iznenadno zaposlenje
Marka Lovri}a, poznatog u
banjalu~kim kriminalnim krugovima.
(M.M.)

Dragan
Mekti}

9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 5

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 8.4.2015
Neumorni MIROSLAV ĆIRO
BLAŽEVIĆ kaže danas u jed-
nim srpskim novinama da bi
nogometna selekcija Srbije,
ukoliko bi on bio njen
izbornik-selektor, garantirano
bila prvak svijeta, „tolika je
to koncentracija kvalitete i
talenta“, veli Ćiro.
Zadivljujuća je to energija,
strast (makar i za lovom)!
Prije mjesec dana Ćiro
Blažević je proslavio svoj 80.
rođendan, mada ni to, kao ni
štošta drugo, kod trenera svih
trenera nije do kraja
izvjesno. Ćiro je rođen prije 82
godine, ali je nešto smuljao sa
popovima u Travniku da mu
krivotvore krštenicu i
podmlade ga za dvije godine,
kako bi u Švicarsku otišao što
mlađi. Rečeno današnjim
financijskim jezikom, Ćiri su
82 godine, što kada se
preračuna u „švicarce“ iznosi
okruglih 80!
6 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
17:57 Page 6
KAMA (JU^ER-DANAS) SUTRA
A u ruke Dra{kovi}a Vuka
svaka knjiga bi}e ubojita
ČETVRTAK,
2. APRIL
ARNESA DELI]A, vi{estrukog kriminalca
i nasilnika, Kantonalni sud u Zenici oslobodio je
optu`bi za ubistvo dvoje staraca, Hrvata, u
kakanjskom selu Ratanj u aprilu pro{le godine.
Iako je Deli} odmah nakon hap{enja priznao da
je svojeru~no izmasakrirao uboge starce
MARICU KRISTI] i NIKOLU CREPULJU,
koji }e nekoliko sedmica kasnije ispustiti du{u u
bolnici, zeni~ko tu`iteljstvo, prema ocjeni Suda,
nije pribavilo dovoljno nepobitnih dokaza za
njegovu krivicu, odnosno izricanje kazne...
Poruka ove pravosudne lakrdije je
stra{na, prije svega po rijetke Hrvate-
katolike koji su ostali `ivjeti u ovom dijelu
Bosne i Hercegovine, ali i pora`avaju}a za
cjelokupan jadni i bijedni pravosudni sistem
u ovom zemlji. O~ajan je, a kako ne bi bio,
kakav bi drugo trebao biti, fra STJEPAN
DUVNJAK, profesor na Franjeva~koj
teologiji i kustos muzeja u Kraljevoj
Sutjesci, koji do neba vri{ti kako je
osloba|anje Deli}a zapravo poziv na
(neka`njeno!) istrebljenje hrvatske ~eljadi,
plja~kanje, skrnavljenje neprocjenjivo
vrijednog duhovnog i sakralnog blaga.
O~ajan sam, pretu`an, bespomo}an,
ogor~en i ja. Barem jednom sam godi{nje u
posljednjoj deceniji odlazio u Kraljevu
Sutjesku, razli~itim povodima, a naj~e{}e
bez ikakvog „opipljivog“ povoda. I uvijek
bio do~ekan srda~no, ko najro|eniji. [ta }u
re}i, kako u o~i pogledati tamo{njim
ljudima, ako i ovog ljeta, za koji mjesec,
odem na Ivandan u Kraljevu Sutjesku; pod
uvjetom da do tada tamo bude `ive du{e!?
PETAK,
3. APRIL
Neumorni MIROSLAV ]IRO BLA@E-
VI] ka`e danas u jednim srpskim novinama
da bi nogometna selekcija Srbije, ukoliko bi
on bio njen izbornik-selektor, garantirano
bila prvak svijeta, „tolika je to koncentracija
kvalitete i talenta“, veli ]iro.
Zadivljuju}a je to energija, strast (makar
i za lovom)! Prije mjesec dana ]iro Bla`evi}
je proslavio svoj 80. ro|endan, mada ni to,
kao ni {to{ta drugo, kod trenera svih trenera
nije do kraja izvjesno. ]iro je ro|en prije 82
godine, ali je ne{to smuljao sa popovima u
Travniku da mu krivotvore kr{tenicu i
podmlade ga za dvije godine, kako bi u
[vicarsku oti{ao {to mla|i. Re~eno
dana{njim financijskim jezikom, ]iri su 82
godine, {to kada se prera~una u „{vicarce“
iznosi okruglih 80!
SUBOTA,
4. APRIL
Stru~ne komisije koje su se bavile
istragom o padu helikoptera u Srbiji,
tragedijom u kojoj je poginulo sedmoro ljudi,
objavile su izvje{taj u kojem, pored ostalog,
stoji da je obdukcijom ustanovljeno da je pilot
OMER MEHI] imao 0,68 promila alkohola u
krvi i 1,30 promila u urinu. Ne razumijem se
{ta to koli~inski zna~i, odnosno koliko se,
recimo, piva treba popiti da bi alko-test
pokazao te rezultate. Obratim se dobrom
prijatelju-ekspertu za te testove, nije mi od
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 17:58
bogzna kakve koristi: „Kad su god mene
testirali, a testiraju me po~esto, nikada mi
ispod dva promila nisu na{li“...
Podijeljena su nakon tragedije na
beogradskom aerodromu „Nikola Tesla“ u
bo{nja~koj i srpskoj javnosti bila mi{ljenja
oko pilota Omera Mehi}a. Bo{njaci su ovom
Dobojliji zamjerali {to je 1992. godine ostao
lojalan agresorskoj JNA, odnosno srpskoj
Slu`bi dr`avne bezbednosti za ~ije je potrebe,
navodno, razvozio srpske „dobrovoljce“ po
bosanskim rati{tima. Za Srbe je Mehi} bio
prvorazredni heroj, {to je na dana{njoj
vanrednoj press-konferenciji vi{e puta
ponovio i srpski premijer ALEKSANDAR
VU^I].
Kako god bilo, bio (bo{nja~ki) izdajnik,
ili (srpski) heroj, pilot Omer Mehi} niukom
slu~aju ni~im nije zaslu`io da ga historija
pamti kao pijanca odgovornog za smrt
{estoro ljudi!
NEDJELJA,
5. APRIL
Kratka agencijska vijest u srpskim
medijima je srazmjerno skromno plasirana: u
63. godini `ivota umro je beogradski novinar
ZORAN PETROVI] PIRO]ANAC. Pet-
rovi} je bio, navodi se, „dugogodi{nji novinar,
slobodni reporter koji je objavljivao tekstove
i reporta`e u listovima i na televizijama Srbije
i u regionu“.
Povodom smrti Petrovi}a Piro}anca
IVICA DA^I], ministar vanjskih poslova
Srbije (i predsjedavaju}i OSCE-a), u
telegramu sau~e{}a porodici napisao je da je
„srpsko novinarstvo izgubilo britkog
kriti~ara zbivanja u na{oj zemlji i odli~nog
poznavaoca geopoliti~kih kretanja u zemlji i
svetu“. „Petrovi} je“, podsje}a ministar
Da~i}, „novinarski zanat ispekao na
najva`nijim doga|ajima u zemlji i svetu.“
Najva`niji doga|aj na kojem je „britki
kriti~ar“ Piro}anac, {to bi rekao Da~i},
„ispekao zanat“, na kojem je, takore}i,
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
Page 7
REQUIEM ZA VARE[KE HRVATE
Biv{i hrvatski predsjednik
Ivo Josipovi} u Kraljevoj Sutjesci
stekao svjetsku slavu nije se, me|utim,
odvijao, ni u „zemlji ni u svetu“, nego u selu
Kravici, 13. jula 1995. godine kada je
kamerom i perom svjedo~io o pokolju
desetina zarobljenih Bo{njaka u takozvanoj,
ukletoj „Bijeloj ku}i“. O svom „pe~enju
zanata“ u Srebrenici Piro}anac je u nekoliko
navrata svjedo~io u Haagu, posljednji put
prije tri godine na su|enju Karad`i}u.
Pri~ao mi je prije nekoliko godina jedan
zajedni~ki poznanik, Piro}an~ev i moj, ratni
glavni urednik uticajnog srbijanskog
magazina, kako mu je nakon povratka iz
Srebrenice, „britki kriti~ar“ Petrovi} donio
ekskluzivu-maksuziju reporta`u sa rati{ta
koja je po~injala re~enicom: „Mo`ete mi
verovati, ili ne verovati, ali svojim o~ima
sam video da smo u Srebrenici pobili
najmanje tri-~etiri hiljade Turaka.“ Ta mu
reporta`a nije objavljena, ne zato {to je
stravi~na, nego, kazao mi je ovaj urednik,
„{to mu nisam (po)verovao“...
PONEDJELJAK,
6. APRIL
Na dana{nji dan 1941. godine Hitlerova
Njema~ka je iz zraka napala Beograd. Me|u
prvim `rtvama bombardiranja glavnog grada
Srbije bila je Narodna biblioteka koja je
sravnjena sa zemljom, uni{tena zajedno sa
350 hiljada knjiga.
Danas se Srbija sje}a tog fa{isti~kog
kulturocida, gra|ani u znak sje}anja donose
knjige na mjesto gdje je nekada bila Narodna
biblioteka u Beogradu.
U sarajevskoj Vije}nici, koja je spaljena
me|u prvim objektima na po~etku rata
(nekoliko sedmica nakon {to je spapunjan
Orijentalni institut) danas se dodjeljuju
[estoaprilske nagrade.
„Knjige su savest svakog naroda“, ka`e
na skupu u Beogradu srpski ministar kulture
IVAN TASOVAC.
Ta~no tako - i zbog toga i jesu prioritetna
meta/`rtva svakog fa{izma - kako njema-
~kog u Beogradu 1941., tako i srpskog u
Sarajevu 1992. godine!
UTORAK,
7. APRIL
Me|u brojnim prijateljskim delega-
cijama koje su ju~er posjetile Sarajevo na
dan njegovog osloba|anja od fa{izma,
isticala se „mom~ad“ Ljubljene predvo|ena
gradona~elnikom ZORANOM JANKOVI-
]EM.
„Gradona~elnici Sarajeva i Ljubljane Ivo
Kom{i} i Zoran Jankovi} sastali su se danas
i razmijenili iskustva u vo|enju grada“, stoji
u slu`benoj informaciji s tog radnog
sastanka.
„@ao mi Ljubljane“, komentira jedan moj
prijatelj, „bio je to lijep, prelijep grad...“
SRIJEDA,
8. APRIL
Posljednja knjiga VUKA DRA[KOVI-
]A koju sam pro~itao bila je „NO@“,
objavljena prije bogtepita koliko godina,
trideset i pet, valjda. (Prije toga sam ~itao
„Ja, malogra|anin“ i ovla{no bacio oko na
„Sudiju“). Zanimljiva je sudbina tog „mog“
primjerka „No`a“: ku}a u kojoj sam ro|en
u [vrakinu Selu bila je u „potpunom
okru`enju“ kom{ija koji su u Sarajevo do{li
iz Gacka, u kojem se de{avala radnja romana
(Sal~ini, Lukovci, ^olpe, Selimoti}i,
Tanovi}i, Lon~ari}i, Bajrovi}i, Gad`e...), pa
dok su su se svi oni izredali na tom
jednom/jadnom primjerku, „No`“ mi je
vra}en nakon godinu dana, raskupusan,
uma{ten, ispodvla~en...
Napisao je u me|uvremenu Dra{kovi}
pregr{t knjiga, romana, autobiografskih
knjiga, sve su redom bili bestseleri, ali ni{ta
me nije privla~ilo da ih barem propustim
kroz {ake.
Ne znam, nisam siguran, da li je iko od
onih koji se posljednjih nedjelja javno
odu{evljavaju, veli~aju Dra{kovi}evu
hrabrost ispoljenu u intervjuima koji su
uslijedili nakon njegovog posljednjeg
romana „Isusovi memoari“ (izdanje beogra-
dske „Lagune“, 2014.), pro~itao tu knjigu. Ja
jesam i spremno, serbez, {to bi Hercegovci
rekli, „na moju du{u“ priznajem -
potcjenjivao sam Vuka Dra{kovi}a kao
knji`evnika. „Isusovi memoari“ su izvrsna
knjiga, ne (samo) zato {to je „antiratna“, niti
(isklju~ivo) zbog toga {to je „po{tena“, nego
u prvom redu iz razloga knji`evnih. Pri~u o
„]opavom Isusu“, fotografu iz Nevesinja,
Dra{kovi} je napisao majstorski, izvrsno,
zahuktalo, upravo onoliko koliko je takvo
bilo (ratno) vrijeme i geografski prostor u
kojem se de{ava radnja. Sje}ate se tog
vremena i tog prostora iz sezone prolje}e-
ljeto 1992. godine kada su visoki oficiri
JNA, brane}i Jugoslaviju u Isto~noj
Hercegovini, pjevali „Nevesinje, ~ast ti
svaka, {to si ~isto od Turaka“?! 
7
ISPRAVNA-oglasi sedmica-953:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.2.2015 14:14 Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-961:ISPRAVNA-oglasi.qxd 8.4.2015 16:23 Page 1
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 8.4.2015
MINI MARKET
DOBRO SE DOBRIM
PLA]A
Biv{i ministar
zdravstva
Sarajevskog
kantona Eldan
Lokmi} svojoj
nasljednici Emiri
Tanovi}-Mikulec
priredio sve~ani
do~ek
Sada ve} biv{i ministar zdravstva u
Vladi Kantona Sarajevo Eldan
Lokmi} potvrdio je da se primo-
predaja du`nosti mo`e obaviti i na
prijateljski na~in, ugodno izne-
nadiv{i svoju nasljednicu Emiru
Tanovi}-Mikulec. Novoj je ministri-
ci njezin prethodnik priredio sve~ani
do~ek, i to u jednom sarajevskom
restoranu, gdje su se na
zajedni~kom ru~ku, uz Eldana
Lokmi}a i Emiru Tanovi}-Mikulec,
okupili i njihovi suradnici.
I mada bi se Lokmi}eva srda~na
dobrodo{lica mogla tuma~iti kao
d`entlmenska gesta, neke su nje-
gove strana~ke kolege sklonije
interpretaciji da biv{i kantonalni
ministar zdravstva ima ozbiljne
ambicije u federalnim institucijama i
da ra~una na politi~ku podr{ku
Demokratske fronte.
(S.M.)
Eldan
Lokmi}
10
23:29 Page 10
TEHNOLOŠKI VIŠAK
Svi ministri iz proteklog
saziva Vijeća ministara
ostaju u politici - izuzev
Lagumdžije i Hadžića
Biv{i ministar prometa i komunikacija u
Vije}u ministara BiH Damir Had`i}
okon~ao je politi~ku karijeru i nakon isteka
ministarskog mandata definitivno }e se
posvetiti privatnom biznisu.
Kako nezvani~no doznajamo, Had`i} je
najozbiljniji kandidat za preuzimanje
menad`erske pozicije u osiguravaju}em
dru{tvu Agram u vlasni{tvu hercegova~kog
tajkuna Dubravka Grgi}a, koji je vode}i
dioni~ar ovog dru{tva s razgranatom
mre`om poslovnica u Hrvatskoj i BiH.
Na ~elu Agrama, prije Had`i}a, ve} se
nalazio jedan visoki zvani~nik bh. politike,
Adnan Terzi}, biv{i predsjednik Vije}a
ministara BiH. Nakon isteka premijerskog
mandata 2006. godine, Terzi} se razi{ao s
tada{njim liderom SDA Sulejmanom
Tihi}em, s kojim je dugo bio u zavadi,
odlu~iv{i da politi~ku karijeru zamijeni pri-
vatnim biznisom. Na ~elu Agrama Terzi} je
ostao do 2010. godine, nakon ~ega je
preuzeo rukovo|enje gra|evinskom fir-
mom GP Put.
NIJE SVE CRNO NI KOD CRVENIH
Do 31. marta registrirano
oko 27.000 članova SDP-a
U SDP je prije nekoliko dana zapo~eo
vrlo va`an proces reevidentiranja ~lanst-
va pred unutarstrana~ke izbore, odnosno,
izbor novog strana~koga {efa. Za
po~etak, rezultati „popisa“ su iznena|-
uju}e pozitivni. Naime, u samo nekoliko
dana strana~ke lokalne slu`be su registri-
rale ~ak 27 tisu}a ~lanova SDP-a, {to je
znatno iznad o~ekivanja i najopti-
misti~nijih pretpostavki. S obzirom na
zahr|alu ~lansku evidenciju, ali i sumornu
situaciju nakon totalnoga izbornoga fijas-
ka, pretpostavljalo se da je SDP-u ostalo
lojalno oko 15 tisu}a ~lanova. Prema
neslu`benim podatcima, najvi{e „esde-
peovaca“ ima na podru~ju Tuzle - oko pet
Had`i} je donedavno pretendirao na
funkciju generalnog sekretara SDP-a, ali
nije nai{ao na podr{ku novog vodstva SDP-a
na ~elu s Nerminom Nik{i}em, koji postup-
no, ali sistematski ~isti partiju od kadrova
bliskih biv{em partijskom {efu Zlatku
Lagumd`iji.
Had`i} je ranije figurirao i kao jedan od
najizglednijih nasljednika Lagumd`ije na
~elu SDP-a, no na posljednjem partijskom
kongresu Lagumd`ija je sa svojim
prista{ama, me|u kojima je i Had`i}, pretr-
pio te`ak poraz.
Lagumd`ija i Had`i} zapravo su jedini
ministri iz proteklog saziva Vje}a ministara
BiH koji }e napustiti aktivnu politku. (S.B.)
tisu}a, slijedi zeni~ko podru~je sa ne{to
vi{e od 4.000 ~lanova, dok u Sarajevu
ima registriranih preko tri tisu}e SDP-
ovaca. Kako se, me|utim, proces
registriranja nastavlja, sve do raspisivanja
unutarstrana~kih izbora, realno je o~eki-
vati da iz SDP-a potvrde registriranih
izme|u 35 i 40 tisu}a ~lanova. Zasigurno
je izmijenjeni strana~ki Statut, koji nala`e
izbor predsjednika SDP-a glasom svako-
ga uredno registriranog ~lana, a ne kao do
sada na Kongresu, pobudio tako respek-
tabilno zanimanje jer „baza“, o~igledno,
`eli svojim glasom utjecati na izbor
novog strana~kog {efa.
(An.M.)
SLOBODNA BOSNA I 9.42015.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA
Treba li BiH priznati
Kosovo?
OGNJEN TADI]
Potpredsjednik SDS-a
NE
Bosna i Hercegovina nije
priznala jednostrano progla-
{enje nezavisnosti Kosova.
BiH po{tuje Republiku Srbi-
ju i njen ustavni poredak.
EDIN FORTO
Delegat u Domu naroda
Parlamenta Federacije
BiH (NS)
DA
Apsurdno je da BiH ima
lo{ije odnose sa Kosovom
nego Srbija, koja je na
bilateralnoj razini ve} uspo-
stavila moduse saradnje u
skladu sa ekonomskim inte-
resima, ali i pravima gra-
|ana obje zemlje. U teoriji
smo rekli da }emo pratiti
odnose Srbije sa Kosovom,
ali zbog generalnih blokada
rada dr`avne vlasti, nismo
napravili pomake kada ih je
pravila Srbija. Moramo
uvjeriti sve strane u BiH da
je u interesu na{e zemlje i
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
8.4.2015 23:30 Page 11
svih njenih gra|ana da
idemo ka liberalizaciji od-
nosa. Razmjena dobara,
protok ljudi, kulturna i eko-
nomska saradnja, ne smiju
stati zbog lo{e politi~ke
procjene.
ADIS ARAPOVI]
Politolog
NE
Dokle god nema unutra-
{njeg konsenzusa i odluke o
priznanju od strane Gene-
ralne skup{tine UN-a, ovo
pitanje }e samo uslo`njavati
politi~ke odnose u BiH, na
{tetu dr`ave i gra|ana.
MILE LASI]
Profesor Filozofskog fakul-
teta Sveu~ili{ta u Mostaru
DA/NE
Posve je irelevantno ho}e li
jedan poluprotektorat, {to je
Bosna i Hercegovina u biti,
de jure priznati protektorat,
{to je Kosovo de facto.
MINI MARKET
DU[ANKA MAJKI]
Poslanik SNSD-a
u PS BiH
NE
BiH ne treba priznati Kos-
ovo kao samostalnu dr`avu
jer je protiv toga Srbija, pet
zemalja ~lanica EU-a i
mnoge druge zemlje.
AMIR ZUKI]
Generalni
sekretar SDA
DA
Smatram da je nezavisno
Kosovo realnost i da to
treba prihvatiti. Na{ interes
je da uspostavimo i normali-
zujemo odnose zbog, prije
svega, ekonomskih razloga.
Svakim danom tr`i{tem
Kosova ovladavaju privredni
subjekti drugih zemalja.
Firme iz Srbije su preplavile
Kosovo a na{ih firmi nema
jer srbijanske zauzimaju
prostor i tr`i{te.
OD IZBORA TRI PUTI]A
Ne nazire se
dogovor
Kom{i}a,
Izetbegovi}a i
^ovi}a o
sudbini
„naslije|enih“
direktora
^elnici vladaju}e federalne koalicije
@eljko Kom{i}, Bakir Izetbegovi}
i Dragan ^ovi} iza{li su u javnost s
potpuno opre~nim stavovima o
tretmanu direktora i ~lanova uprave
javnih i dr`avnih preduze}a koje je
instalirala biv{a federalna vlast.
Lider HDZ-a Dragan ^ovi}
zagovara promptnu smjenu svih
naslije|enih kadrova, bez obzira na
poslovne rezultate preduze}a
kojima rukovode i duljinu mandata
na koji su izabrani.
Lider Demokratske fronte @eljko
Kom{i} ne odustaje od poznatog
stava koji je iznosio i pred izbore:
sve direktore javnih i dr`avnih
preduze}a treba izabrati javnim
konkursom, ali tek nakon isteka
mandata aktuelnim direktorima i
~lanovima uprave, dok prvi ~ovjek
SDA Bakir Izetbegovi} zagovara stav
da se ni jedan direktor ne treba
smijeniti prije isteka mandata, osim u
slu~aju onih direktora i ~lanova
uprave ~iji izvje{taj o radu dobije
negativnu ocjenu. Valjda }e se
dogovoriti do isteka mandata
aktuelnim direktorima! (M.A.)
11
kraljeva sutjeska:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 22:01 Page 12

ZLO^IN BEZ KAZNE

Brutalni zločin u selu Ratanj kod Kraljeve Sutjeske

prije godinu dana šokirao je javnost i uznemirio
povratnike u ovom malom mjestu: dvoje nemoćnih
staraca, NIKOLA CREPULJA i MARICA KRISTIĆ,
divljački su napadnuti i pretučeni u svom domu, a od
zadobijenih povreda umrli su nekoliko sedmica
kasnije; ARNESA DELIĆA, koji je uhapšen i optužen
za pomenute napade, Kantonalni sud u Zenici prije
nekoliko dana oslobodio je svih optužbi, a novinari
„SB“ istražili su pozadinu jedne od najapsurdnijih
istraga i presuda u povijesti bh. pravosuđa
Arnes Deli} zavr{io je Srednju
Pi{e: MAJA RADEVI]
saobra}ajnu {kolu. U sudskim spisima
Foto: MARIO ILI^I] navedeno je da je po zanimanju voza~, no

P
rije ta~no godinu dana, selo
Ratanj kod Kraljeve Sutjeske bilo
je popri{te najbrutalnijeg zlo~ina
koji se ikada dogodio u ovoj
maloj zajednici. Hrvatski povrat-
nici Nikola Crepulja (74) i Marica Kristi}
(79) brutalno su pretu~eni u svom domu, a
od zadobijenih povreda umrli su 22 dana
nakon napada, u istom danu - Crepulja u
Kantonalnoj bolnici u Zenici, a Kristi}eva u
stara~kom domu, gdje je premje{tena
nakon hospitalizacije.
TRALJAVA ISTRAGA
Dan poslije napada uhap{en je
osumnji~eni Arnes Deli}, 23-godi{njak iz
Vare{a, koji je najprije u policiji, a potom i
u Tu`ila{tvu ZDK priznao da je napao i
pretukao dvoje nemo}nih staraca, Nikolu
Crepulju i Maricu Kristi}, u namjeri da ih
oplja~ka. I dok su se mje{tani Ratnja jo{
uvijek oporavljali od {oka koji su do`ivjeli
u no}i 21. aprila 2014., nakon nepunih
dvanaest mjeseci koje je proveo u pritvoru,
27. marta ove godine Kantonalni sud u
Zenici donio je presudu kojom je Deli}a
oslobodio svih optu`bi!?
mje{tanima Kaknja i Kraljeve Sutjeske ve}
godinama je dobro poznat kao sitni
kriminalac koji je novac „zara|ivao“
uglavnom kra|ama i plja~kom, zbog ~ega
je u nekoliko navrata osu|ivan. Poznavali
su ga i stanovnici sela Ratanj - Deli}a i
njegove prijatelje povremeno su anga`ovali
da im obavljaju sitne poslove oko ku}e - a
me|u njima je bio i Fabijan Tomi}, na ~ija
je vrata polupijani Deli} zakucao tog
kobnog 21. aprila 2014. godine.
„Legao sam da spavam oko deset sati
uve~e, a pola sata prije pono}i probudilo
me je lupanje na vratima“, pri~a Tomi}.
„Pitao sam ‘ko je’, a on je samo rekao: ‘Ja
sam.’ Jo{ nekoliko puta sam pitao ko je, a Nakon kratke rasprave sa Tomi}em i
kad sam otvorio vrata ugledao sam Deli}a neuspjelog poku{aja da u|e u njegovu ku}u,
koji mi je rekao: ‘Do{ao sam da se Deli} je uspio provaliti u ku}u Eve i Gorana
razra~unamo.’“ Vlaji}a dvadesetak metara dalje. Vlasnici
Fabijan Tomi} ka`e da su mu Deli} i nisu bili kod ku}e, a Deli} im je ispreturao
njegova „ekipa“ nekoliko godina ranije stvari u poku{aju da prona|e novac i druge
provalili u ku}u dok je on bio u [vicarskoj: dragocjenosti. Kada u tome nije uspio,
„Naravno, odmah sam ga prepoznao, zaputio se prema ku}i Nikole Crepulje i
zalupio sam vrata i pozvao policiju. Dok Marice Kristi}, smje{tenoj na samom kraju
sam ~ekao policajce, vidio sam Arnesa sela. Bjesomu~no ih je tukao i zahtijevao da
kako ide prema susjednoj ku}i Gorana mu ka`u gdje su sakrili novac. Nije
Vlaji}a i iz pi{tolja sam sa terase ispalio prona{ao ni{ta, a nesretni starci podlegli su
jedan metak, da ga otjeram.“ od povreda 13. maja pro{le godine.

[TO TO HU^I
(KRALJEVA) SUTJESKA,
KRV PLIVA PO NJOJ
12 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
kraljeva sutjeska:TEKST osnova.qxd
Ako nemo}ne starce Nikolu i Maricu nije ubila
„na{a budala“, Arnes Deli}, ko onda jeste?!
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
8.4.2015 22:01 Page 13
@RTVE BEZUMNOG NASILJA
Hrvatski povratnici Nikola Crepulja i
Marica Kristi} brutalno su pretu~eni
21. aprila pro{le godine, a nedugo
zatim u istom danu su i umrli
NEDOSTATAK DOKAZA
Unato~ priznanju da je po~inio zlo~in,
Arnes Deli} oslobo|en je svih optu`bi
DVOSTRUKI UBICA NA SLOBODI
Stanovnici Ratnja i Kraljeve Sutjeske
{okirani su osloba|aju}om presudom koju
je u Deli}evu korist donio Kantonalni sud u
Zenici, kojim je predsjedavao sudija Enes
Mali~begovi}.
„Jutro nakon napada saznali smo da su
Nikola i Marica napadnuti i da su zavr{ili u
bolnici“, pri~a fra Zoran Jakovi}, gvardijan
Franjeva~kog samostana Kraljeva Sutjeska,
koji je bio jedan od svjedoka na su|enju
Deli}u. „Nazvao sam policiju i rekli su mi
da su ve} priveli Deli}a i da je on priznao
da je to u~inio. Kada smo oti{li u selo,
vidjeli smo da mjesto napada nije ozna~eno
policijskom trakom. Ku}a je bila otvorena,
novinari su hodali po sobi, snimali,
fotografisali... Policajci koji su prvi stigli na
lice mjesta nisu ~ak izuzeli ni krvavi no` i
cjepanicu kojim ih je tukao.“
Na gvardijanovu intervenciju i pitanje
zbog ~ega nisu kao o~igledne dokaze uzeli
no` i cjepanicu, lokalni policajci „dosjetili“
su se da pozovu u pomo} kolege iz krim-
policije, koja je na kraju kako-tako obavila
uvi|aj ve} uveliko kontaminiranog mjesta
zlo~ina. Traljavom policijskom uvi|aju i
neobja{njivim potezima Tu`iteljstva koji su
naknadno uslijedili Arnes Deli} mo`e
zahvaliti to {to je danas slobodan ~ovjek. I
pored iskaza klju~nog svjedoka Fabijana
Tomi}a koji ga je te no}i vidio kako ide
prema ku}i Crepulje i Kristi}eve, te
pronalasku tragova krvi u ku}i Eve i
Gorana Vlaji}a koji pripadaju krvnoj grupi
osumnji~enog, u obrazlo`enju osloba|aju}e
presude navodi se kako DNK dokazi nisu
dovoljni da bi Deli} bio osu|en, te da u ku}i
Nikole Crepulje i Marice Kristi} nisu
prona|eni drugi tragovi krvi izuzev one
koja pripada `rtvama. Na majici koju je
Deli} odbacio nakon po~injenog zlo~ina
istra`itelji su prona{li krv ali se, kako
navode, „krvno-grupna pripadnost nije
mogla utvrditi“.
Jedan od svjedoka na su|enju bio je i
Muhamed Kova~evi}, koji je optu`enog
Deli}a upoznao oko mjesec dana prije
napada u Ratnju. Kova~evi} je na sudu
izjavio „da su mu pri~ali da je Arnes
kriminalac i da ga se ~uva“. Kazao je i da
mu je Deli} nekoliko sati prije napada
pri~ao „za nekog starca iz mjesta Ratanj
koji ima na kamari 1.000 KM“, te da taj
starac „ima rakije“ kao i da prima tu|u
njegu. Kova~evi} je izjavio da je nakon tog
razgovora on oti{ao ku}i, dok se Deli}
uputio prema mjestu Ratanj. Sutradan
ujutro, Kova~evi} je poku{avao dobiti
Deli}a na mobitel, ali je ovaj bio
nedostupan. Kada ga je ponovo nazvao na 
13
kraljeva sutjeska:TEKST osnova.qxd 8.4.2015
ZLO^IN BEZ KAZNE
[OK I NEVJERICA ZBOG PRESUDE
 mobitel, javila se Arnesova majka koja je
rekla da je Arnesa odvela policija i uputila
Kova~evi}a da „ako ga policija slu~ajno
zovne neka ka`e da je Arnes spavao kod
DAID@INO ZLATO, KRIMINALAC DELI]
Bivši parlamentarac Rahman Dželo
redovno je spašavao sestrića
Arnesa od zatvora
POLITI^AR
I BIZNISMEN
Rahman D`elo
Arnes Deli} je presudama Op}inskog
suda u Visokom 24. decembra 2012.
godine osu|en na kaznu zatvora u
trajanju od {est mjeseci, uvjetno jednu
godinu zbog krivi~nog djela te{ka kra|a;
presudom Op}inskog suda Kakanj 30.
marta 2013. zbog istog krivi~nog djela na
kaznu zatvora u trajanju od deset
mjeseci, uvjetno dvije godine; 18. aprila
2013. godine na kaznu zatvora tri
mjeseca, uvjetno jednu godinu; presudom
Op}inskog suda u Visokom 27. marta
14
22:02 Page 14
Ilija i Jelka Stoj~i} u Ratanj
su se vratili prije 14 godina
njega i da je na sebi imao duksericu crne
boje“.
Zanimljivo je da je jo{ prije okon~anja
dokaznog postupka postupaju}a tu`iteljica
2013. godine zbog krivi~nog
djela te{ka kra|a na kaznu
zatvora u trajanju od {est
mjeseci, uvjetno jednu
godinu.
Na{i izvori ka`u da je
Deli}a, unato~ vi{estrukim
osudama i debelom
kriminalnom dosjeu, od zatvora
redovno spa{avao njegov
daid`a Rahman D`elo, uticajni
kakanjski privatnik i biv{i
zastupnik u Parlamentu
Federacije BiH, aktuelni
predsjednik Upravnog odbora
FK Rudar iz Kaknja. D`elo je
ina~e ~lan Stranke za BiH.
Tokom svog zastupni~kog mandata
„proslavio“ se po tome {to nikada nije
u~estvovao ni u jednoj parlamentarnoj
raspravi, ali je zato nakon isteka mandata
iskoristio svoje pravo na „bijeli hljeb“ koji jo{
uvijek prima.
Prema izjavama mje{tana Ratnja,
nakon vijesti o Deli}evom hap{enju zbog
napada na Nikolu Crepulju i Maricu
Kristi}, ~ak su i lokalni policajci
prokomentirali: „Ma, izvu}i }e njega
daid`a, kao i uvijek...“ 
SVJEDOK
FABIJAN T
“Policajci su
trebao da puc
NE
Aida Pinjo izmijenila optu`bu protiv
Deli}a, pa je tako iz tre}e ta~ke dispozitiva
optu`nice izbrisan tekst „kako bi ga li{io
`ivota“, a umjesto toga napisano je: „kako
bi ostvario navedeni cilj“. Apsurda u ovom
slu~aju ima napretek, ka`u na{i sagovor-
nici.
NEIZVJESNOST I STRAH
„[okirani smo i ogor~eni presudom
Kantonalnog suda Zenica“, ka`e Ilija
Stoj~i}, mje{tanin Ratnja. „Tri su razloga
mogla biti za takvu odluku: nestru~nost,
mito koje je neko primio, ili nacionalni
motivi, a mo`da i sve to zajedno... Sud je
sebi nanio ogromnu ljagu. Mi ovdje u
lokalnoj zajednici vi{e nemamo povjerenja
ni u taj Sud, ni u Tu`ila{tvo. Ako se ovo ne
ispravi, na{e je pravosu|e mrtvo. Policija
odradi svoj posao, ali na`alost, Sud pu{ta
zlo~ince na slobodu.“
SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
 kraljeva sutjeska:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 22:02 Page 15
FRA STJEPAN DUVNJAK, KUSTOS SAMOSTANSKOG MUZEJA
„Stari i hendikepirani u ovom
društvu nemaju pravo na život“
Povodom osloba|aju}e presude
Arnesu Deli}u oglasio se i fra Stjepan
Duvnjak, kustos Muzeja Franjeva~kog
samostana u Kraljevoj Sutjesci, koji je
ocijenio kako ovakva odluka Suda
pokazuje da su slabi i nemo}ni potpuno
neza{ti}eni u bosanskohercegova~kom
dru{tvu.
OK „@ivimo i prakticiramo nacisti~ko-
AN TOMI] fa{isti~ki mentalitet po kojem
ci su mi rekli da sam hendikepirani i slabi i ne trebaju `ivjeti.
a pucam u njega” Takvi su bili Nikola i Marica Crepulja: stari
i hendikepirani. Po na{oj sudskoj praksi i
NEPOVJERENJE U INSTITUCIJE SISTEMA vladala~kom mentalitetu i nisu trebali
Franjeva~ki samostan u Kraljevoj Sutjesci je pod `ivjeti. Prakti~na empatija i pravednost
policijskom prismotrom 24 sata dnevno mo}nih za takve je luksuz. (...) Te{ko je
nekome tko se ne razumije u sudsku
proceduru utvrditi propuste koji su se
dogodili na liniji istraga - Tu`iteljstvo -
sudstvo. Me|utim, ne mo`e se oteti
dojmu da je donesena presuda u slu~aju
premla}ivanja i smrti Nikole i Marice
Crepulja izraz odnosa mo}i i nemo}i.
Ovakva presuda poruka je svima nama
u Bosni i Hercegovini u kakvoj (ne)ure-
|enoj dr`avi `ivimo, nagla{ava gvardijan
fra Zoran Jakovi}: „Ako ~ovjek prizna da je
po~inio nasilje nad dvoje nemo}nih staraca
POLITI^KA PODR[KA IZ ZAGREBA
Hrvatski premijer Zoran Milanovi} nedavno
je posjetio Kraljevu Sutjesku
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
DVOSTRUKI UBICA NA SLOBODI
Nitko nije ostao poslije Nikoline i Mari~ine
smrti koji bi mogao inzistirati na
rasvjetljavanju njihova slu~aja. Nije bilo
nikoga tko bi mogao platiti kvalitetna
odvjetnika koji bi se stru~no i zauzeto
posvetio predmetu. Iza Nikole je ostala
jedina sestra, nemo}na i uboga starica, a
iza Marice siroma{na k}erka koja jedva
pre`ivljava. Iza optu`enika je stajala
traljava istraga, Tu`itelj{tvo i sudstvo i
stanovita mo}, sude}i prema vijestima
koje kru`e“, isti~e fra Stjepan Duvnjak i
zaklju~uje: „Mo`da nekome nisu bile
dovoljne dvije `rtve slabih i nemo}nih na
tu`iteljsko-sudskom `rtveniku, pa da se
po~initelj osudi. Na`alost, mi smo se
navikli na frazu: ’Znamo mi njega, imamo
njegov ogromni dosje.’ Iz ove kalju`e na
onaj svijet mo`emo poru~iti dragim
pokojnima Nikoli i Marici: potreseni smo,
`alosni smo, protestiramo, ali se ne
predajemo strahu. Va{ vje~ni mir ne ovisi
o presudi @upanijskog suda u Zenici.“ 
i kao posljedica toga nastupila je smrt, a
onda ga sud oslobodi, to je zaista ne{to pred
~im mo`ete samo ostati nijemi.
Odgovornost je na svima: od policije, koja
nije adekvatno obavila uvi|aj, preko
Tu`iteljstva koje se o~igledno nije
adekvatno pripremilo za su|enje, pa do
samog Suda. Ne znam na kome je najve}a
krivica, ali neko mora preuzeti odgovornost
za ovo. I ako tvrde da Deli} nije u~inio taj
zlo~in, onda neka prona|u ko jeste.“
Mje{tani Ratnja i Kraljeve Sutjeske `ive
u strahu. Kada padne mrak, zaklju~avaju se
u svoje ku}e i ne smiju izlaziti. Prvi susjedi
nesretnih staraca Nikole i Marice, Slavica i
Marijan Crepulja, nakon zlo~ina su
napustili Ratanj i vi{e se nisu vratili.
Policijski slu`benici de`uraju ispred
Franjeva~kog samostana 24 sata dnevno jo{
od februara ove godine, navodno zbog
„nekih informacija“ koje su dobili o
eventualnoj plja~ki samostana, ali niko
zvani~no ne `eli potvrditi o ~emu se
zapravo radi. Selo Ratanj, udaljeno oko {est
kilometara od Kraljeve Sutjeske, policijske
patrole obi{le su nekoliko puta nakon
stravi~nog zlo~ina nad Maricom Kristi} i
Nikolom Crepulja. Sada se, ka`u,
mjesecima niko ne pojavljuje. Prepu{teni
sami sebi, mogu se samo nadati da se
krvavi Uskrs 2014. vi{e nikada ne}e
ponoviti. 
15
SIPA:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 23:12 Page 16

ODBRANA I POSLJEDNJI DANI

Nekadašnji šef Regionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu RAŠID PALIĆ dobio je

početkom marta nagradu „Duško Kondor“ za iskazanu građansku hrabrost, jer nije
odustajao od borbe za pravdu i istinu otkako ga je direktor GORAN ZUBAC u
proljeće 2012. ostavio bez posla: Sud BiH je u novembru prošle godine donio
konačnu odluku da se nezakonito otpušteni policajac vraća na staro radno mjesto,
ali direktor SIPA-e Zubac, premda nepravomoćno osuđen na uvjetnu zatvorsku
kaznu, nikada nije proveo sudsku presudu, nego je Rašida Palića poslao u mirovinu

POLICIJSKI TEROR I PRAVNA DR@AVA

OSU\ENIK GORAN ZUBAC

IGNORIRA SUDSKE PRESUDE policijsku slu`bu donesena je sredinom vrijeme dok je bio bez posla, a naknadno je
Pi{u: SUZANA MIJATOVI] februara 2014., ali je `albeni postupak obavije{ten kako mu nisu pla}eni ni
i ANTUN MRKONJI] trajao gotovo devet mjeseci, prije nego {to doprinosi za mirovinsko osiguranje. Uz sva
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
je u novembru Sud BiH objavio kona~nu poni`enja koja mu je direktor Zubac

I
ako je presudom Suda BiH po~etkom
marta progla{en krivim zbog
nesavjesnog rada u slu`bi i osu|en na
uvjetnu kaznu od godinu dana zatvora,
direktor je Dr`avne agencije za istrage
i za{titu (SIPA) Goran Zubac nastavio s
kr{enjem zakona, ovoga puta bez ikakvih
sankcija. Dok se pred Sudom BiH jo{
utvr|ivala njegova odgovornost, jer je u
vrijeme pro{logodi{njih februarskih
protesta zabranio pripadnicima Jedinice za
specijalnu podr{ku da stanu u za{titu
dr`avnih institucija, Zubac je odbio
provesti pravomo}nu presudu istoga suda i
vratiti Ra{ida Pali}a na du`nost na~elnika
Regionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu.
Policajca Pali}a je direktor Zubac,
podsjetimo, najurio iz SIPA-e u prolje}e
2012., kada ga je najprije suspendirao zbog
navodne povrede slu`bene du`nosti, a
potom ga u izre`iranom disciplinskom
postupku ostavio bez posla. U
me|uvremenu je Ra{id Pali} pokrenuo
sudski proces na Sudu BiH, koji je okon~an
u njegovu korist, ali se na~elnik
Regionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu ni do
danas nije vratio na svoje radno mjesto.
IZOLACIJA POLICAJCA PALI]A
Prva presuda kojom se direktoru SIPA-e
Goranu Zupcu nala`e vra}anje Pali}a u
odluku. Pali} je, me|utim, rje{enje SIPA-e
dobio tek koncem mjeseca, pred istek
zakonskog roka od 15 dana, kada je pozvan
da se 29. novembra (subota) javi na posao.
Tada je doznao i da je, unato~ sudskom
nalogu o ponovnom imenovanju na mjesto
na~elnika sarajevskog ureda SIPA-e,
raspore|en na novu du`nost - savjetnika
direktora za suradnju, obuku i logistiku.
Istodobno je Ra{idu Pali}u preporu~eno da
ode na godi{nji odmor, dok se za njega u
prostranoj zgradi SIPA-e u Isto~nom
Sarajevu ne na|e radni prostor?!
I mada je nova, savjetni~ka funkcija,
pretpostavljala da }e Ra{id Pali} biti
smje{ten u blizini direktorskog ureda, on je
po povratku s prinudnog odmora doznao da
ga je Zubac poslao u Centar za istra`ivanje
ratnih zlo~ina. Tamo je Pali} zatekao jedan
stol i ra~unar, sa kojeg nije imao pristupa
internim podacima, pa ~ak ni internet
konekciju, a uskra}eno mu je i pravo na
slu`beno vozilo i telefon, koje imaju svi
direktorovi pomo}nici i savjetnici. Od
na~elnika je Centra Ivice Divkovi}a, opet,
saznao da je Goran Zubac, u namjeri da
Pali}a posve izolira, svojim suradnicima
zabranio svaki kontakt sa njim. Osim
nezakonitog premje{taja na drugo radno
mjesto, Ra{id Pali} je ostao i bez dijela
nov~ane naknade, koja mu je prema
sudskoj presudi morala biti ispla}ena za
priredio nakon povratka u SIPA-u, na
koncu je uslijedila „pouka o pravnom
lijeku“, prema kojoj se mogao `aliti Odboru
za `albe policijskih slu`benika koji,
dakako, ne mo`e biti nadle`an za tuma~enje
i provo|enje pravomo}nih sudskih odluka.
Budu}i da je predsjednik tog Odbora
aktualni pomo}nik direktora SIPA-e za
Kriminalisti~ko-istra`ni odjel An|elko
Hrgi}, a jedan od ~lanova njegov nasljednik
na mjestu na~elnika Regionalnog ureda
Sarajevo Aner Had`imahmutovi}, Ra{id
Pali} nije ni poku{ao ulo`iti `albu.
I ba{ kada se ~inilo da je osvetoljubljivi
Zubac zavr{io s Pali}evim progonom, novo
je neugodno iznena|enje uslijedilo prije
dva mjeseca, kada mu je po{tom stiglo
rje{enje o penzioniranju. Ra{id Pali} je tako
10. februara doznao da 31. marta odlazi u
mirovinu, iako za razliku od svojih kolega,
primjerice An|elka Hrgi}a i Ivice Divko-
vi}a, jo{ uvijek nema dovoljno godina
radnog sta`a. Kako god bilo, nakon {to se
njegov odvjetnik Sanel Neziri} ponovno
obratio Odboru za `albe policijskih
slu`benika i zatra`io izuze}e dva ~lana -
An|elka Hrgi}a i Anera Had`ima-
hmutovi}a (koje je, o~ekivano, odbijeno),
Ra{id Pali} }e ponovno morati pravdu
tra`iti na Sudu BiH.
I dok Ra{id Pali} jo{ ~eka reakciju
Tu`iteljstva BiH, nakon {to je prijavio 

Sve dok u`iva za{titu Nezavisnog odbora, direktor

SIPA-e Goran Zubac }e biti iznad zakona!
16 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
SIPA:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 23:12 Page 17

KADROVSKO POSPREMANJE SIPA-e

OSVETA NA KRAJU MANDATA

Iako se o njegovoj smjeni ve} uveliko naga|a,
direktor SIPA-e Goran Zubac ne odustaje od
progona “nepodobnih” policajaca

9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 17

SIPA:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 23:13
ODBRANA I POSLJEDNJI DANI
GRA\ANSKA HRABROST I
SUROVA REALNOST
Nakon trogodi{nje pravne bitke Ra{id Pali}
}e ponovno tra`iti pravdu na Sudu BiH
 Gorana Zupca zbog neprovo|enja sudske
presude, direktor SIPA-e mo`e biti siguran
u podr{ku sada{njeg saziva Nezavisnog
parlamentarnog odbora. Zubac }e, po
svemu sude}i, odstupiti tek kada Srpska
demokratska stranka, a navodno su tako
partneri na dr`avnoj razini dogovorili,
ustoli~i njegovog nasljednika. Za sada iz
SDS-a nema pouzdanih informacija o
@IKINA DINASTIJA
Predsjednik Nezavisnog odbora
Žiko Krunić i njemu odani srpski i
hrvatski članovi spriječili smjenu
Gorana Zupca
Poznato je da su ranije tri ~lana
(Bo{njaci) bila protiv usvajanja izvje{}a
o radu Nezavisnog odbora za pro{lu
godinu, dok je pet ~lanova glasovalo za
usvajanje, pa je predsjedavaju}i @iko
Kruni} na koncu odlu~io da svi dostave
eventualne primjedbe na prijedlog tog
dokumenta. Problem zbog kojeg tri
~lana nisu glasala za izvje{}e jeste
upravo slu~aj Goran Zupca, jer je poslije
sudske presude Nezavisni odbor bio
du`an da Vije}u ministara BiH uputi
prijedlog za njegovu smjenu ili
suspenziju, {to nisu u~inili ni do danas.
Klju~nu je ulogu u spa{avanju Gorana
Zupca, dakako, imao @iko Kruni} koji je,
opet, samo radio po politi~kim
direktivama iz SNSD-a. 
18
Page 18
njihovom favoritu na ~elnoj policijskoj
funkciji, mada se naga|a da bi stranke iz
Saveza za promjene radije izmijenile Zakon
o SIPA-i, kako bi temeljito izre{etale
sada{nju infrastrukturu koju su okupirali
Dodikovi policajci. Da nema namjeru
„skidati glavu“ Goranu Zupcu, predsjednik
Nezavisnog odbora @iko Kruni} je
nagovijestio odmah nakon problemati-
@iko Kruni}
ziranja uloge direktora SIPA-e za trajanja
sarajevskih demonstracija, kada je izjavio
da nitko nije kriv dok se ne doka`e
suprotno, odnosno, do pravomo}ne sudske
presude.
NACIONALNA PODJELA
NEZAVISNOG ODBORA
Osim trojice ~lanova iz Republike
Srpske, predsjednik Nezavisnog odbora
@iko Kruni} je dobio ~vrsto jamstvo i od
kolega hrvatske nacionalnosti da ne}e
podr`ati suspenziju direktora SIPA-e
Gorana Zupca. Ta lojalnost je u nekoliko
navrata i prakti~no demonstrirana, pa se
mo`e slobodno ustvrditi kako je
zacementiran politi~ko- interesni pakt
izme|u HDZ-a i SNSD-a od Zupca stvorio
za{ti}enu direktorsku vrstu. Zanimljivo je,
me|utim, kako se ~lanovi Nezavisnog
odbora bliski HDZ-u nisu tako gr~evito
zalo`ili za obranu dostojanstva biv{eg
zamjenika direktora SIPA-e Marka
Dominkovi}a, koji se uzaludno `alio da ga
direktor Goran Zubac svakodnevno
poni`ava i nad njim vr{i mobing. Koliko su
se srpski i hrvatski kadrovi u Nezavisnom
odboru borili da na direktorskoj poziciji u
SIPA-i sa~uvaju Gorana Zupca, svjedo~i i
jedan naizgled bizaran, ali vrlo znakovit
detalj. Pouzdano se, naime, zna da je na
jednu od pro{logodi{njih sjednica
Nezavisnog odbora Mato Jozi} (novoizab-
rani federalni ministar pravde) do{ao
doslovce „iz bolesni~koga kreveta“. Iako je
znao da je Jozi} iscrpljen i bolestan,
strana~ki ga je {ef Dragan ^ovi} ipak
„zamolio“ da u zadnji trenutak do|e na
sjednicu Nezavisnog odbora i zaustavi
stavljanje suspenzije direktora Gorana
Zupca na dnevni red. 
SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
Skandal:Skandal.qxd 8.4.2015 22:31 Page 19

SKANDAL NEDJELJE

Moja Azra, to je najteže

Notar Milan Miletić, suprug sutkinje Azre
Miletić, pozvao kolege iz pravosuđa na
proteste ispred zgrade Suda i Tužiteljstva BiH
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

D
an nakon {to je sutkinja Suda
BiH Azra Mileti} pu{tena iz
pritvora (28. marta), njezin je
suprug Milan Mileti} - notar iz
Lukavca, poslao federalnoj
Notarskoj komori dramati~no intonirano
pismo, uz molbu da se proslijedi svim
~lanovima. Navode}i da je poslije
privo|enja sutkinje Mileti} obavio na
stotine razgovora sa sucima, tu`iteljima,
notarima, pa i pojedinim visokopozicio-
niranim politi~arima, Milan Mileti} je
pozvao kolege na proteste ispred zgrade
Suda i Tu`iteljstva BiH, tvrde}i da je
njegova `ena `rtva pravosudne mafije i
montiranog procesa.
„Siguran sam i uvjeren da se mo`e
skupiti najmanje 1000 pravosudnih
djelatnika iz cijele BiH, koji bi oti{li u
Sarajevo da protestuju protiv ovakvog
stanja u pravosu|u, uz parole: Svi smo mi
Azra, ili Ho}emo pravosudno prolje}e“,
napisao je notar Mileti}, uz napomenu kako
je dobio ~vrstu podr{ku kolega iz cijele
BiH.
Obja{njavaju}i, nadalje, da je Azra
Mileti}, nesporno, jedna od najboljih i
najpo{tenijih sutkinja u Sudu BiH, bri`ni je
mu` poru~io da }e uskoro biti obznanjeno
kako je i od koga kompletna istraga bila
dirigirana, s ciljem kompromitacije njegove
supruge, koja je odranije imala dosta
neprijatelja. U tom je smislu podsjetio da su
neki uvrije|eni suci ranije slali prijave
Visokom sudskom i tu`iteljskom vije}u
(VSTV), `ale}i se da im kolegica Mileti} ZAJEDNO I U DOBRU, I U ZLU
govori kako ne znaju raditi svoj posao. Suprug dr`avne sutkinje Azre Mileti} tvrdi da je njegova `ena `rtva “pravosudne mafije”
„^lanovi VSTV-a su sebi uzeli za pravo
da komentari{u kako Azra Mileti} ukida nije mogao biti izabran ni za stru~nog Lukavcu. Znam ga izuzetno dobro i
osu|uju}e presude i u ponovnom postupku suradnika, a kamoli za suca ili tu`itelja. poznati su mi njegovi intelektualni i
donosi osloba|aju}e, ili obratno. Ona je na Milan Mileti} je otkrio i da je njegova stru~ni kapaciteti. Taj ~ovjek u struci,
takve primjedbe odgovorila: Da bi Vi `ena znala da joj se prislu{kuje telefon i da osim suhoparnih rje{enje o prekr{ajima,
raspravljali o mojim presudama, trebate je to svima govorila, ali da je Tu`iteljstvu nije ni{ta uradio. Optu`nicu nikada nije
znati o krivici isto kao i ja, ili vi{e od mene. BiH trebala spektakularna operacija, kako napisao, a mislim da nije ni tu|u pro~itao“,
Takvih, na`alost, u VSTV-u nema, ~ast bi se, navodno, obra~unali s kriminalom u pi{e Milan Mileti}, koji je pored {efa
izuzecima“, tvrdi Mileti}. On je tako|er vlastitim redovima. „Ja sam cijelo svoje Tu`iteljstva BiH, kritizirao i predsjednicu
upozorio da zbog „o{trog jezika“ sutkinje djetinjstvo i mladost proveo s glavnim Dr`avnog suda M edd`idu Kreso,
Mileti} i javnih kritika na ra~un VSTV-a, dr`avnim tu`iocem Goranom Salih- optu`uju}i ih da su glavni krivci za
njihov sin, po struci diplomirani pravnik, ovi}em, u istoj stambenoj zgradi u hap{enje sutkinje Azre Mileti}. 

9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 19

dodik bankrot:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:57 Page 20

ZAUSTAVLJENO ZADU@IVANJE BiH KOD SVJETSKE BANKE

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH odbio je ratifikovati Sporazum

između BiH i Svjetske banke za podršku budžetima Republike Srpske i Federacije
BiH. Ova odluka izazvala je burne reakcije Dodikovih ministara koji već
mjesecima imaju problem da pokriju velike rupe u budžetu RS-a; naša novinarka
istražila je da li je Republika Srpska pred bankrotom i šta će za Vladu
RS-a predstavljati ova mjera

FINANSIJSKA RAMPA ZA
MILORADA DODIKA

REPUBLIKA SRPSKA PRED BANKROTOM

Me|unarodne finansijske organizacije ne}e da upumpavaju
novac u RS kako bi spasile bud`et ovog entiteta

20 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.

dodik bankrot:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:57 Page 21

TA^KA NA DODIKOVU PLJA^KU

Pi{e: MIRHA DEDI] BOSI] ZAUSTAVIO ZADU@IVANJE RS-a

Foto: MILUTIN STOJ^EVI] “Ne}emo zadu`iti na{u djecu da

N
otpla}uju kredite koje je ova vlada
RS-a digla da bi ih potro{ila
akon {to je ostala bez velikog i na svoje hirove”
malog ruskog kredita, Vlada
Republike Srpske ostala je ovih
dana i bez kredita Svjetske banke.
Predstavni~ki dom Parlamenta
BiH donio je odluku da se ne ratifikuje
Sporazum o novom zadu`ivanju BiH kod
Svjetske banke vezano za podr{ku
bud`etima entiteta. Ova odluka izazvala je
burne reakcije predstavnika Vlade RS-a.
Dodikovi najbli`i saradnici tvrde da je to
namjerno u~injeno kako bi se ote`ao proces
reformi i blokirala Republika Srpska.

“PARLAMENTARNA VE]INA U
SARAJEVU BLOKIRA RS”
Ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija
smatra da odluka da se ne ratifikuje
Sporazum izme|u BiH i Svjetske banke
predstavlja poku{aj da se blokira Republika
Srpska.
“Nova parlamentarna ve}ina u Sarajevu
`eljela je pokazati da se mo`e blokirati
Republika Srpska i da RS ne}e sama
odlu~ivati o svojim zajmovima i kada pre-
govara sa Svjetskom bankom, ve} }e to
neko drugi odlu~ivati u Sarajevu.”
Tegeltija je ocijenio da su ovim neki
ljudi htjeli da po{alju poruku da su oni oti{li
u Sarajevo da bi blokirali Banju Luku.
On je podsjetio da sporazum izme|u
Svjetske banke i BiH podrazumijeva struk-
turalne reforme, koje je trebalo da provedu
Republika Srpska i Federacija BiH u zam-
jenu za bud`etsku podr{ku entitetima u
iznosu od 50 miliona dolara, od ~ega bi 40
posto pripalo Republici Srpskoj a 60 posto
Federaciji BiH pod vrlo povoljnim uslovima,
te da je u gotovo svim evropskim zemljama
od pojave svjetske ekonomske krize
Svjetska banka intervenisala sredstvima
podr{ke bud`etima u zamjenu za provo|e-
nje strukturalne reforme.
Predstavnici SDS-a me|utim tvrde da
su za ovakvu odluku glasali zbog mutnih
finansijskih transakcija Vlade RS-a, o koji-
ma javnost ne zna ni{ta, a u kojima su
nestale desetine miliona maraka.
Mladen Bosi}, lider SDS-a, koji je ~lan
Komisije za spoljne poslove u Parlamentu
BiH, ka`e da ova komisija pretresa sve spo-
razume, pa i one o zadu`enjima i kreditima,
prije nego {to oni do|u na Parlament BiH.
Kada je na red do{ao sporazum sa
Svjetskom bankom, njegovo pitanje je bilo
za {ta je on namijenjen. Odgovor je bio - za
pobolj{anje ambijenta poslovanja u BiH.
“Ambijent poslovanja zna~i dono{enje
novih zakona, a za taj posao ne trebaju
nikakve pare, zna se kako se pi{u zakoni i
kako se glasa o zakonima. Predstavnik
Ministarstva finansija obja{njavao je da
}e se te pare ustvari potro{iti na neke
druge stvari, za nas nepoznate, dakle, ne
za ono {to pi{e u ugovoru. Po mojoj
pretpostavci, to bi mogla da bude zgra-
da od tridesetak miliona maraka u
Isto~nom Sarajevu namijenjena za
smje{taj zaposlenih u zajedni~kim instituci-
jama ili ne{to drugo {to sigurno nije priori-
tet RS-a. Ova Vlada RS-a pokazala je da
prioritet nije otvaranje novih radnih mjesta.
Mi u takvom slu~aju ne}emo di}i ruke i
zadu`iti na{u djecu da otpla}uju kredite
koje je ova vlada digla da bi ih potro{ila na
neke svoje hirove. Koliko god budemo
mogli, utica}emo na to da se smanji
zadu`ivanje aktuelne vlasti RS-a. Glasanje
u Parlamentu BiH o ovom Sporazumu je
bilo izjedna~eno, 16 glasova bilo je za, a 16
protiv, da je bio ijedan poslanik iz SNSD-a
ili DNS-a, taj bi sporazum pro{ao. Oni
zapravo nisu glasali za taj sporazum, a mi
sigurno ne}emo dati podr{ku novom zadu- 

Poslije ruskih, Vlada RS-a

ostala i bez kredita
Svjetske banke

9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 21

dodik bankrot:TEKST osnova.qxd 8.4.2015
ZAUSTAVLJENO ZADU@IVANJE BiH KOD SVJETSKE BANKE
ANATOMIJA JEDNE PLJA^KE
Na čiji račun u Njemačkoj je Dodikov savjetnik
Dragan Vučetić izvlačio milione iz RS-a?
Proizvodnja automobila na elektri~ni
pogon i otvaranje na hiljade novih radnih
mjesta u RS-u u oblasti tekstilne inudustri-
je bili su gromoglasno najavljivani projekti
Dragana Vu~eti}a, savjetnika Milorada
Dodika i direktora Javnog preduze}a
Nikola Tesla, na osnovu kojih je dobio
milione bud`etskog novca.
Kao vlasnik osam preduze}a, Vu~eti}
je od aktuelne vlasti RS-a u Hercegovini
predstavljen kao privredni spasilac i
redovno je dobijao podsticaje od Vlade
RS-a i povoljne kredite.
Krajem 2012. godine, Vlada RS-a
osnovala je Javno preduze}e “Nikola Tesla”
i za vr{ioca du`nosti direktora imenovala
Dragana Vu~eti}a, savjetnika za inostrane
investicije predsjednika Republike Srpske
Milorada Dodika. Odmah je obe}ano da }e
u Hercegovini biti otvoreno dvije hiljade
radnih mjesta u tekstilnoj industriji, jer su
njema~ki privrednici odlu~ili da svoje
pogone iz Kine premjeste u Bile}u i
Trebinje. Osim {ivenja pantalona i kecelja,
kompanija je saop{tila da se bavi i
proizvodnjom elektri~nih automobila.
Prije dvije godine, u prisustvu Milorada
Dodika i premijerke Cvijanovi}, kompanija
“Nikola Tesla” je u Bile}i otvorila fabriku
tekstila Bile}anka. Tada su data obe}anja
da }e Hercegovina do`ivjeti ekonomski
procvat.
Vlada RS-a je bila garant da kompani-
ja “Nikola Tesla” kod komercijalnih banaka
digne kredit od 12 miliona maraka, ne{to
kasnije Investiciono-razvojna banka RS-a
je toj firmi odobrila dodatnih pet miliona
maraka kredita. Iza kulisa Javno pre-
duze}e “Nikola Tesla” prebacilo je milione
maraka u “Nikolu Teslu”, privatnu firmu sa
sjedi{tem u Njema~koj.
Iako je Ministarstvo civilnih poslova
BiH 2010. godine, na ~ijem ~elu se tada
nalazio Sredoje Novi}, Vu~eti}a izbrisalo
iz evidencije dr`avljana BiH i poni{tilo mu
 `ivanju RS-a koje nema svoje opravdanje”,
ka`e Mladen Bosi}.
Entitetski ministar Tegeltija je naveo da
je Republika Srpska, da bi ispunila uslove
ovog zajma, promijenila 22 zakona. Prekid
ovog aran`mana on vidi kao poku{aj
blokade Republike Srpske, jer je na istoj
sjednici Predstavni~kog doma Parla-
mentarne skup{tine BiH ratifikovan spo-
razum sa jednom op{tinom iz Federacije
BiH. Po njemu je neodr`ivo da neko drugi
22
21:57 Page 22
PREVARA UZ PODR[KU VLASTI
Dragan Vu~eti}, savjetnik Milorada
Dodika, ispumpao milione maraka na
strane ra~une
dokumente, firme su i dalje glasile na nje-
govo ime, kao bh. dr`avljanina.
Krajem marta pro{le godine Vlada RS-a
ipak je odlu~ila da smijeni Dragana
Vu~eti}a sa mjesta direktora “Nikola
Tesla”. No, time {teta nije sanirana, jer je
nestalo 17 miliona maraka, koliko je
bud`etskog novca Vlada obezbijedila ovoj
kompaniji. Opozicioni lideri mnogo ranije
su upozoravali da se Vu~eti}u ne mo`e
vjerovati jer iza sebe ima brojne propale
projekte.
Pred izbore 2010. godine Vu~eti} je
postao ve}inski vlasnik firme Pilana i
namje{taj u Nevesinju. Digao je kredit od
dva miliona maraka, ali je ubrzo poslije
izbora posao propao, a radnici ostali bez
plata.
U Ljubinju je Vu~eti} dobio na
kori{tenje zemlju, zasadio vo}njak, ali su
planta`e ubrzo opusto{ene. Propala je i
Vu~eti}eva firma “Pelets” u Ljubinju, koja
je trebalo da proizvodi palete od drveta.
mo`e da blokira sporazume koje }e
Republika Srpska provoditi sa me|unarod-
nim finansijskim institucijama.
“CVIJANOVI]KA PO SELU TRA@I
VE^ERU ZA UKU]ANE”
Me|utim, zastupnica u dr`avnom
Parlamentu Aleksandra Pandurevi} ne vidi
opravdanost novog zadu`ivanja Vlade RS-a.
“Republika Srpska je prezadu`en enti-
tet. Ukupan dug RS-a je preko pet milijar-
Vu~eti} je otvorio i hladnja~u u Berkovi}i-
ma, koja zjapi prazna.
Nakon svega, istra`ni organi trebalo bi
da se pozabave Dodikovim savjetnikom za
inostrane investicije i da utvrde da li je
bud`etske pare investirao u dr`avne fab-
rike ili ih je proslje|ivao na privatne
ra~une. Me|utim, Vlada je smijenila
Vu~eti}a i tu bi, sve su prilike, trebalo da
bude kraj pri~e. Odricanjem od bh.
dr`avljanstva onemogu}eno je eventualno
procesuiranje Vu~eti}a, jer je on sada
dr`avljanin Njema~ke.
Milione koji su nestali, kao i Vu~eti},
ne}e vra}ati ni Vlada RS-a, ni poslanici
koji su digli ruku za davanje dr`avne
garancije, ve} gra|ani Republike Srpske
koji su ostali i bez posla i bez novca.
MUP Republike Srpske prije nekoliko
dana formirao je tim za istrage u “Nikoli
Tesli”, koji treba da utvrdi {ta se sve radilo
u tom preduze}u. No, malo su {anse da
}e ova istraga dati neke rezultate. 
di maraka. Vlada RS-a se ne zadu`uje
racionalno. Tako imamo kupovinu zgrade
za smje{taj funkcionera, ali zato nemamo
bolnicu u Isto~nom Sarajevu. [ta }e nam
zgrada za smje{taj kada se na{ smje{taj
reguli{e iz bud`eta institucija BiH? Mene
niko ne mo`e natjerati da u|em u tu zgradu.
PIO nam se zadu`io da bi mogao da isplati
penzije. Premijerka RS-a stalno srlja u nova
zadu`enja koja, podsjeti}u, ne servisira
Vlada RS-a, nego idu na teret op{tina.
SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
dodik bankrot:TEKST osnova.qxd 8.4.2015
Takav slu~aj imamo i u Federaciji BiH, pa
je Savez op{tina i gradova Federacije
najavio tu`bu protiv Vlade Federacije.
Premijerka Cvijanovi} se pona{a kao jedna
lo{a doma}ica koja nikad nije ku}i, ne radi
svoj posao i onda uve~e do|e i ide u selo da
pozajmi ve~eru uku}anima. Ona treba da se
bavi pobolj{anjem ekonomskih uslova, da
imamo ve}e prihode. Treba da se bavi
dugovima i da radi na smanjenju ogromnog
broja nezaposlenih. U predizbornoj kam-
panji u Elektroprivredi RS-a zaposleno je
600 novih ljudi, a njihovo zapo{ljavanje
plati}e gra|ani RS-a kroz pove}anje cijene
struje. Vi{a cijena struje lan~ano uzrokuje
poskupljenje svega ostalog. Na`alost,
Vlada RS-a ne radi ni{ta od onog {to bi tre-
balo, a ponajmanje se bavi borbom protiv
kriminala i korupcije, pa tako imamo slu~aj
da je savjetnik predsjednika RS-a Dragan
Vu~eti} danas predmet istrage u predmetu
JP Nikola Tesla. Ispostavilo se da je taj
~ovjek vodio javno preduze}e a da ~ak nije
U opoziciji su izra~unali da je Vlada RS-a od 12. maja 2011.
godine, kada je plasirana prva emisija hartija od vrijednosti, pa
do 10. marta ove godine, po tom osnovu, ukupno zadu`ila
gra|ane RS-a za iznos od 985.705.346 KM
ni dr`avljanin BiH. Da ne pri~amo kolike
su {tete nanijete kroz razne ugovore koje su
sklapale Cvijanovi}kina Vlada i one pret-
hodne. Ovih dana smo, spremaju}i se za
tu`bu koju je za klevetu podnio predsjednik
Dodik protiv predsjednika Bosi}a, na sto
stavili mnoge afere u RS-u. Ostali smo za-
panjeni. Samo u nekoliko afera su pokra-
dene stotine milione maraka. Posao Vlade
je bio da onemogu}i takve kra|e i da ne
bude sau~esnik u njima, a ne da se zadu-
`uje tamo gdje je zadu`enje neopravdano.
Mi }emo se truditi da takav Sporazum ne
pro|e u Parlamentu BiH”, obja{njava za
na{ list Aleksandra Pandurevi}.
Na pitanje kako }e Vlada RS-a
funkcionisati bez novih zadu`enja kod
Svjetske banke, Aleksandra Pandurevi} ima
odgovor:
“Neka vrate u bud`et ono {to je oteto i
oplja~kano u zadnjih deset godina, neka
otpuste svoje partijske poslu{nike i kadrove
koje su nagomilali u administraciji i
funkcionisa}e bez problema. Neka se
racionalno pona{aju. Para ima, samo se
tro{e na pogre{an i lo{ na~in.”
Ekonomski stru~njaci pak tvrde da je
Republika Srpska pred bankrotom. Na to
ukazuje i ~injenica da se Vlada RS-a vrlo
~esto zadu`uje emisijom dugoro~nih
obveznica i emisijom trezorskih zapisa.
Prema tvrdnji ministra Tegeltije, za ovu
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
21:58 Page 23
NEKA VRATE
OPLJA^KANO
“Samo u nekoliko
afera aktuelne
vlasti RS-a
pokradene su
stotine milione
maraka”
godinu Vlada je predvidjela bud`etsko
zadu`ivanje od ~ak 280 miliona maraka
radi izmirivanja bud`etskih izdataka.
Banjalu~ki ekonomista Slavi{a Rakovi}
ka`e da se u RS-u trezorskim zapisima
uobi~ajeno vr{i kratkoro~no finansiranje
deficita u RS-u jer ve}ina do sada emito-
vanih zapisa dospijeva za pla}anje u nared-
noj bud`etskoj godini. On ka`e da se radi o
relativno skupim sredstvima ~ija se kamat-
na stopa kre}e od 2,3 do 4,2 u zavisnosti od
roka dospije}a, dok je kamatna stopa za
kredit MMF-a od jedan posto znatno
povoljnija.
“Vlada RS-a `eli da reprogramira svoje
kreditne obaveze radi smanjenja godi{njih
obaveza, ali je svojim dokumentima
dokazala da jo{ nema ni predstavu kako bi
to mogla posti}i. Svako novo inostrano
zadu`ivanje ima}e za posljedicu smanjenje
prihoda op{tina u RS-u, a u posljednje
dvije godine su op{tine smanjile bud`et za
oko 20 posto, {to je zaista udar na rad
lokalnih zajednica. Imaju}i u vidu kako
vlasti funkcioni{u, te{ko je o~ekivati da }e
budu}a zadu`ivanja biti produktivna zato
{to }e bud`etsko finansiranje biti nestabil-
no sve do isteka 2018. godine. Sve ostale
dru{tvene pojave: hroni~na korupcija,
nepotizam, partijsko sekta{enje i zapo{lja-
vanje, nejake institucije i jake vo|e ne
daju razloga za optimizam u zaokretu ka
TA^KA NA DODIKOVU PLJA^KU
rastu i razvoju dru{tva“, ka`e Slavi{a
Rakovi}.
U vrijeme pisanja ovog teksta,
Republika Srpska se prodajom trezorskih
zapisa zadu`ila po ~etvrti put ove godine.
Posljednje zadu`enje iznosi oko 15 miliona
maraka. Ministarstvo finansija RS-a dosad
je izdalo dvadeset {est emisija trezorskih
zapisa.
U opoziciji su izra~unali da je Vlada
RS-a od 12. maja 2011. godine, kada je
plasirana prva emisija hartija od vrijednos-
ti, pa do 10. marta ove godine, po tom
osnovu, ukupno zadu`ila gra|ane RS-a za
iznos od 985.705.346 KM.
Dragan ^avi}, lider NDP-a, izra~unao
je da aktuelna vlast RS-a gotovo
udvostru~ila dnevno zadu`ivanje na
doma}em tr`i{tu kapitala hartijama od vri-
jednosti - sa 775.000 maraka na 1.172.727
maraka. Vlada RS-a je samo za prvih sto
dana rada, prema ^avi}evoj ra~unici,
zadu`ila RS emisijom hartija od vrijednos-
ti, trezorskim zapisima i obveznicama, u
iznosu od 117,2 miliona maraka. Dakle, u
prethodnih sto dana Vlada RS-a je dnevno
zadu`ivala gra|ane Republike Srpske za
iznos od 1.172.000 maraka. ^avi} procjenju-
je da, ukoliko Vlada RS-a zadr`i ovaj ritam
i u naredne ~etiri godine, iza sebe }e ostavi-
ti zadu`enja od 1,7 milijardi maraka samo
po ovom osnovu. 
23
INTERVJU-stipe:INTERVJU - osnova.qxd 8.4.2015 21:59 Page 24

STIPE IVANKOVI] LIJANOVI]

INTERVIEW
STIPE IVANKOVIĆ LIJANOVIĆ biznismen, pisac, obiteljski biograf
Stipe Ivanković Lijanović, najstariji unuk i imenjak Starog Lijana, promovirat će
krajem aprila svoju prvu knjigu „Kako je Boljitak uništio moje Lijanoviće“,
obiteljsku biografiju o nastanku poslovnog carstva širokobrijeških mesara i
njihovom političkom sunovratu: u neobično otvorenom razgovoru za „SB“ autor
sage o Lijanovićima otkriva kako je Mesna industrija Lijanovići postala talac samo
jednog čovjeka - njegovog strica Jerke Ivankovića

„Lijanovi}e nije uni{tila poslovna

konkurencija, recesija... nego
politi~ke ambicije Jerke Ivankovi}a“
Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
PRIVATNI ARHIV
politi~ki anga`man nagovorio tada{nji su Lijanovi}i prije petnaest godina krenuli
ameri~ki veleposlanik u BiH Thomas u opasnu avanturu, koja se pokazala kao
Miller... totalni proma{aj. Glavni je krivac stric
Najprije moram kazati da su novinari Jerko Ivankovi} Lijanovi}, koji je nakon

Z
nam da }e biti razli~itih komen-
tara, ali moj jedini motiv bila je
istina. Poruka knjige je da biznis i
politika nikako ne mogu biti pod
istim krovom i da je politika
uni{tila kompaniju Lijanovi}i“, tvrdi Stipe
Ivankovi} Lijanovi}, najstariji sin Slave
Ivankovi}a Lijanovi}a, obja{njavaju}i
za{to se prije tri godine odlu~io napisati
knjigu o propasti kompanije Lijanovi}i.
Spisateljski prvijenac mladog biznismena,
koji je obiteljsku tradiciju nastavio u
Hrvatskoj, gdje je otvorio tvornicu za
preradu mesa, bit }e u prodaji ve} koncem
aprila, a potom slijede promocije u
Sarajevu, [irokom Brijegu, Zagrebu i
Beogradu. Knjigu „Kako je Boljitak uni{tio
moje Lijanovi}e“ autor je, kako ka`e,
posvetio djedu Stipi i ocu Slavi Ivankovi}u
Lijanovi}u, premda je svjestan da }e otkri}e
mnogih obiteljskih tajni uzdrmati cijelu
familiju.
KAKO JE JERKO LIJANOVI]
„OBOLIO“ OD POLITIKE
 Iako Va{a knjiga jo{ nije u prodaji,
hrvatski su mediji objavili da ste napisali
kako je bra}u Lijanovi}e 2000. godine na
ameri~kog veleposlanika izvukli iz kontek-
sta, jer nije on bio jedini. Mnogo je ljudi
koji su podr`avali politi~ki anga`man
Lijanovi}a, savjetovali su im da se dva
brata posvete politici, a da druga dvojica
ostanu u obiteljskom biznisu. Stranka je od
po~etka zami{ljena kao multinacionalna,
trebala je predstavljati osvje`enje na
politi~koj sceni BiH, ali su stvari vrlo brzo
krenule drugim tijekom. U knjizi sam
otkrio koji su visokopozicionirani poli-
ti~ari, strane diplomate, gospodarstvenici
utjecali na Lijanovi}e da se politi~ki
aktiviraju. U to vrijeme mi smo bili me|u
pet najja~ih obitelji na Balkanu i normalno
je da su nas svi podr`avali. Ja sam 2000.
imao 20 godina, i jednako sam tako
razmi{ljao - za{to Lijanovi}i, ako godi{nje
zara|uju 15 milijuna maraka, ne bi deset
posto od dobiti izdvajali za politiku? I za{to
ne bi ljudima ponudili politi~ku alternativu,
da vide kako nije sve u nacionalnim
strankama, da se mo`e druga~ije, da Hrvati,
Bo{njaci i Srbi mogu zajedno?
 [to je, onda, krenulo po zlu?
Najprije su pojedini mediji po~eli
objavljivati tekstove kako Lijanovi}i
politi~kim djelovanjem `ele za{tititi svoj
nelegalno ste~eni kapital. Prava je istina da
prve dvije godine mandata postao ovisnik o
politici i apsolutno ga ni{ta osim politi~kog
anga`mana nije zanimalo. Bio je spreman
sve dati za politiku, iako smo ve} u
kampanji za izbore 2002. godine potro{ili
ogroman novac, ali nije postignut nikakav
rezultat.
 Da, ali je u prethodnom dvogodi{-
njem mandatu Jerko Ivankovi} Lijanovi}
bio izaslanik u Domu naroda Parlamenta
BiH, a Mladen Ivankovi} Lijanovi} mini-
star u federalnoj Vladi?
Oni su u{li u politiku s namjerom da
poku{aju ne{to promijeniti, a ako ne uspiju,
vra}aju se svom biznisu. U prvih nekoliko
godina cijela je obitelj mislila da je {teta
napustiti taj politi~ki projekat, htjeli su
napraviti pozitivan ambijent, da ljudi vide
da nisu u pitanju samo ne~iji osobni
interesi. Ja sam 2001. oti{ao `ivjeti u
Zagreb. Poslije {est-sedam godina sam
imao posve druga~iji pogled na razvoj
obiteljske firme, na stanje u BiH, mnoge su
mi stvari bile jasnije. Tada sam shvatio da
sve ide u krivom smjeru, kao kada djetetu
date automobil i gledate kako ide ravno u
zid, a svi govore - ne}e, zaustavit }e se on.
Tako sam i ja sa strane gledao svog strica 

24 SLOBODNA BOSNA I 9.42015.

INTERVJU-stipe:INTERVJU - osnova.qxd 8.4.2015 21:59 Page 25

KAKO JE „BOLJITAK“ UNI[TIO MOJE LIJANOVI]E

SAGA O LIJANOVI]IMA
Stipe Ivankovi} Lijanovi} ka`e kako je poruka njegove
knjige da biznis i politika nikako ne mogu biti pod
istim krovom i da je Narodna stranka radom za
boljitak uni{tila njihovu obiteljsku kompaniju

9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 25

INTERVJU-stipe:INTERVJU - osnova.qxd 8.4.2015 21:59 Page 26

STIPE IVANKOVI] LIJANOVI]

KRAH MESNOG GIGANTA:

“Jerko Ivanković Lijanović je
radnike u tvornici na Visokoj Glavici
doveo do ruba, a onda ih gurnuo
jednom nogom, da potonu do kraja”

 Jerku Ivankovi}a Lijanovi}a. Upozoravao
sam vi{e puta, ~ak i pismeno, da bi se
Lijanovi}i trebali distancirati od Narodne
stranke Radom za boljitak, da se u ruko-
vodstvo stranke imenuju sveu~ili{ni profe-
sori, intelektualci, ljudi koji prepoznaju
zna~aj tog projekta... Lijanovi}i su 2000.
imali ogroman kapital i da su novac koji su
ulagali u politiku ulo`ili u razvijanje
biznisa, napravili bi jo{ jednu tvornicu,
izgradili tr`ne centre po cijeloj BiH, danas
bi kompanija vrijedila 500 milijuna eura.
 Da li su bra}a Lijanovi}i, upravo
politi~kim anga`manom, poku{ali spasiti
svoje poslovno carstvo, budu}i da postoje
informacije kako je Va{a obitelj ve} bila
prezadu`ena? Vjerujem da vam je poznato
da je protiv Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a
podnesena i kaznena prijava zbog sumnji u
financijske malverzacije prilikom raspodje-
le poticaja poljoprivrednicima?
Te su afere po~ele kasnije, u posljednjih
devet godina, a posebice nakon {to je
Narodna stranka Radom za boljitak u{la u
federalnu Vladu. Moja knjiga, me|utim,
obja{njava kako je nastala tvrtka Lijanovi}i,
{to smo bili do 2000., kako smo poslovali u
narednih deset godina i, kona~no, {to se
doga|alo od 2010. do 2014. Budu}i da u
politi~kim poslovima nisam sudjelovao,
koristio sam informacije koje sam dobijao
od ljudi koji su bili u stranci, odnosno uz
Jerku Ivankovi}a Lijanovi}a. Za razdoblje
od 1981. do ‘91. godine, kada se po~ela
graditi prva tvornica, najvi{e podataka
dobio sam od djeda Stipe Ivankovi}a

@IVOT SA STRICEM
SVI ]ETE ZAVR[ITI U ZATVORU Jerko Ivankovi} Lijanovi} je 2002.
 Koliko je Mesna industrija Lijanovi}i postao ovisnik o politici, ni{ta ga nije
zanimalo osim politi~kog anga`mana
vrijedila prije petnaest godina?
Te{ko je precizno re}i, ali smo mi 2000.
imali preko 150 milijuna maraka prometa
godi{nje. Uzmite, primjerice, vrijednost
imovine koju je Agrokor u Hrvatskoj imao
prije 15 godina, a koliko vrijedi danas.

 Zna~i li to da je Narodna stranka

Radom za boljitak bila najlo{ija investicija
bra}e Ivankovi} Lijanovi}?
Ne najlo{ija, nego katastrofalna! Imate
lo{e ulaganje, pa ga obustavite, izvu~ete
pouku i ka`ete idemo dalje. Ali postoje
ulaganja iz kojih nema povla~enja i bojim
se da se to nama dogodilo.

26 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.

INTERVJU-stipe:INTERVJU - osnova.qxd 8.4.2015
Lijanovi}a. Knjigu sam odlu~io pisati prije
tri godine i ostaviti svojoj obitelji. Godinu
dana ranije kazao sam im - ako nastavite
ovako djelovati, zavr{it }ete u zatvoru.
 Pro{le godine, me|utim, nisu
uhap{eni samo Jerko i Mladen Ivankovi}
Lijanovi}, koji se bave politikom, nego i
Va{ otac Slavo i stric Jozo Lijanovi},
premda su njih dvojica vodili obiteljski
biznis.
Kada se bomba{-samoubojica raznese
bombom, on }e sigurno ubiti i nedu`ne
ljude, koji su se u blizini na{li slu~ajno.
Obitelj Lijanovi} je brojna, firme su imale
{iroki spektar poslovanja i normalno je da
Tu`iteljstvo BiH nije moglo okriviti samo
jednog ~lana. Ne isklju~ujem da bi se to
moglo desiti na kraju procesa, da }e ispasti
da je samo jedna osoba predmet interesa, a
da su svi ostali bili samo kolateralna {teta.
Znate da je hap{enje izvedeno u
predizborno vrijeme i da nije isto kada
privedete vi{e ~lanova jedne obitelji,
direktore tvrtki i odgovorne osobe, ili da
uhapsite samo jednog ~ovjeka.
BRA]A POD SUDSKOM ZABRANOM
 Kakvo je trenutno financijsko stanje u
kompaniji Lijanovi}i, ali i ostalim tvrtkama
u vlasni{tvu Va{e obitelji?
Mi imamo vi{e poslova koji nisu usko
povezani s Mesnom industrijom, ali su
podaci pora`avaju}i. Nekada smo mjese~no
proizvodili 1.500 tona mesa, a sada smo
spali na 50-60 tona. Nedavno se pojavio
jedan turski investitor, ali nisam optimista.
Rekao bih da poku{ava ugasiti po`ar,
pokrenuti proizvodnju, ali se u [irokom
Brijegu vi{e ne proizvode brendovi
Lijanovi}a, nego isklju~ivo proizvodi za
tursko tr`i{te.
 Da li je Va{a tvrtka u Hrvatskoj
povezana s kompanijom u [irokom Brijegu,
budu}i da koristite isti naziv?
U Hrvatskoj koristim ime Lijanovi},
dakle bez posljednjeg slova i, jer smatram
da je to glavni problem familije - ljudi
misle da smo svi isti. Nekada je to bila na{a
prednost, ali kasnije se sve promijenilo,
samo {to nitko od nas nije imao snage da
ka`e dosta, od danas moramo promijeniti
politiku poslovanja, jer se novac vi{e ne
smije izvla~iti iz firme. Me|utim, stranka je
bila na prvom mjestu i sve je bilo
podre|eno politici. Mesnu industriju
Lijanovi}i nije ugu{ilo tr`i{te, nije nas
uni{tila konkurencija, mi smo sami sebe
uni{tili. Nitko nije mogao zamisliti da }e
Lijanovi}i do}i u ovu situaciju, svaki je na{
menad`er 2000. godine mogao s vizit
kartom firme do}i u banku i bez problema
dobiti kratkoro~ni kredit. Danas u dijelu
Hercegovine postoji u`asna mr`nja prema
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
22:00 Page 27
KAKO JE „BOLJITAK“ UNI[TIO MOJE LIJANOVI]E
POLITI^KA PODR[KA, NEKAD I SAD
Dok se Lijanovići nisu počeli baviti
politikom, podržavali su ih svi HDZ-
ovi ministri iz Zagreba i Mostara
 U knjizi ste otkrili kako su,
svojedobno, Lijanovi}e posje}ivali prvi
suradnici hrvatskog predsjednika
Franje Tu|mana: Gojko [u{ak, Ivi}
Pa{ali}, Andrija Hebrang, Zlatko
Mate{a... Jeste li tada imali politi~ku
podr{ku HDZ-a?
Mi smo bili me|u najbogatijima i nije
bilo neuobi~ajeno da nas posje}uju razni
politi~ki du`nosnici, da nam daju podr{ku,
jer u tom smislu politika i biznis mogu
zajedno funkcionirati. To~no je da su
Lijanovi}i tada imali podr{ku HDZ-a, kao
{to i danas sve velike kompanije u BiH
imaju podr{ku vladaju}ih stranaka - sjetite
se samo tko je sve bio u Mostaru na
otvaranju Tr`nog centra Mepas. Sve je
normalno funkcioniralo dok Jerko
Ivankovi} Lijanovi} nije po`elio da bude
na mjestu Dragana ^ovi}a, a lider HDZ-a
poku{ao biti privatni poduzetnik. Tada su
po~ele nezamislive kombinacije. Slo`it }e
se da je u cijeloj Europi jako malo
poduzetnika koji su na visokim politi~kim
funkcijama - novi predsjednik Ukrajine
HERCEGOVA^KO POSLOVNO ^UDO
Najvi{i hrvatski du`nosnici Zlatko Mate{a, Gojko [u{ak, Andrija Hebrang,
Vladimir Zagorec u pratnji Jadranka Prli}a obilaze proizvodne pogone Lijanovi}a
na{em prezimenu, jer je Jerko Ivankovi}
Lijanovi} radnike u tvornici na Visokoj
Glavici doveo do ruba, a onda ih gurnuo
jednom nogom, da potonu do kraja. I to je
bio na{ problem, da gigant poput Mesne
industrije Lijanovi}i postane talac jedne
osobe.
 Ho}ete da ka`ete kako je cijela Va{a
obitelj `rtva politi~kih ambicija Jerke
Ivankovi}a Lijanovi}a?
Petro Poro{enko, ranije je Silvio
Berlusconi deset godina bio premijer
Italije, ali je svako malo bio na
optu`eni~koj klupi.
 Da, ali su bra}a Lijanovi}-
Ivankovi}, ipak, ranije dobro
„sura|ivali“ s Draganom ^ovi}em,
zbog ~ega su, uostalom, zajedno bili
optu`eni...
Jesu, i to potvr|uju i fotografije koje
}u objaviti u knjizi. Njihov odnos nije
bio neprirodan, pa svakom bi politi~aru
trebala biti du`nost da podr`ava
privatne poduzetnike, osobito kada je
posrijedi proizvodnja. Ne mora nu`no
zna~iti da je neki politi~ar, koji je do{ao
podr`ati privatni biznis, oti{ao s
kuvertom i 200.000 eura u d`epu. Dok
se Lijanovi}i nisu po~eli baviti
politikom, politi~ari su redovno obilazili
na{e pogone. U posljednjih deset
godina, me|utim, u tvornicu na [irokom
Brijegu nije do{ao nijedan politi~ki
du`nosnik. 
Tako je! Jerko ima tri brata: Slavu,
Mladena i Jozu, koje bi svaki ~ovjek na
svijetu mogao samo po`eljeti. Oni su
nevjerojatno vezani, rijetko se takva
ljubav ra|a, da je brat za brata spreman
le`ati u zatvoru. Ali oni nisu mogli
prepoznati da je problem u Jerki. ^ini mi
se da su to po~eli shva}ati tek kada su ih
razdvojili u pritvoru i kada im je sudskim
mjerama zabranjeno da me|usobno
komuniciraju i da se sastaju. 
27
asim:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:51 Page 28

RECESIJI UPRKOS

Sarajevska građevinska kompanija „ANS DRIVE“ u suradnji s kuvajtskim

partnerom „SMART INVEST“ počinje izgradnju stambeno-poslovne zgrade u
Sarajevu vrijedne 100 miliona KM; Slobodna Bosna donosi nepoznate detalje
ovog grandioznog građevinskog poduhvata koji najavljuje početak
novog investicionog ciklusa

“SARAJEVO TOWER“ NAJAVLJUJE

NOVI INVESTICIONI CIKLUS
PREKINUT RECESIJOM
Pi{e: ASM METILJEVI]
Foto: MILUTN STOJ^EVI]

N
a vijest da sarajevska gra|evinska
kompanija ANS Drive u suradnji
s partnerom iz Kuvajta po~inje
izgradnju najve}eg stambeno-
poslovnog objekta u Sarajevu,
mnogi su skepti~no zavrtili glavom. Tr`i{te
nekretnina u cijeloj BiH, pa i u glavnom NOVI MODEL STANOGRADNJE
gradu dr`ave, nakon drasti~nog pada 2009. Arhitekta Du{an Jovanovi} ve}
dugo uspje{no sura|uje s
godine jo{ se nije oporavilo, ponuda je
firmom ANS Drive
daleko iznad potra`nje a cijene se ve}
godinama dr`e na rekordno niskoj razini.
Pa ipak, ANS Drive i kuvajtski
investitor Smart Invest spremni su u
stanogradnju investirati vrtoglavih 100
miliona KM, {to je zapravo najve}a
pojedina~na investicija u nekretnine nakon
rata u cijeloj BiH. Njihova zgrada pod
nazivom Sarajevo Tower, smje{tena u
centralnom dijelu gradske op}ine Novo
Sarajevo, prostirat }e se na oko 80.000 „Cijene nekretnina su pale u posljednjih ponudu i to nas je ohrabrilo da nastavimo
kvadratnih metara, pri ~emu je najve}i dio, pet godina, ali najvi{e su pale cijene istim smjerom“, ka`e Jovanovi}.
preko 80 posto prostora, predvi|en za nekvalitetnim nekretninama, na lo{im
stanove - njih oko 360 do 400, zavisno od lokacijama, dok su cijene kvalitetnih
zahtjeva tr`i{ta. nekretnina i dalje stabilne“, ka`e Jovano- POZITIVNA ISKUSTVA
vi}, a kao dokaz za ovu tvrdnju navodi PROJEKTA „MALTA“
TR@I[TE ZASI]ENO LO[IM svje`i primjer iz vlastitog iskustva. Nova stambeno-poslovna zgrada „Sara-
NEKRETNINAMA U protekloj godini ANS Drive je jevo Tower“ naslanjat }e se na pozitivna
Suprotno ve}inskom mi{ljenju da je dovr{io izgradnju stambene zgrade na iskustva projekta „Malta“. Direktor
tr`i{te stanova u glavnom gradu BiH uveliko Dolac Malti u Sarajevu s oko 170 stanova, gra|evinske firme ANS Drive Asmir
zasi}eno i da su nekretnine potcijenjene, koju je tako|er projektovao Jovanovi}ev D`evlan za Slobodnu Bosnu otkriva
arhitekta projekta „Sarajevo Tower“ Du{an studio „Argentaria“, pri ~emu je 80 posto „tajnu“ poslovnog uspjeha s izgradnjom i
Jovanovi}, vlasnik studija Argentaria, tvrdi stanova prodato jo{ u toku izgradnje! prodajom nekretnina.
suprotno. Jovanovi} je uvjeren da na tr`i{tu „Kada je izgradnja zavr{ena, ve} su svi „Tri su presudna faktora za uspje{an
jo{ ima dovoljno prostora, ali za kvalitetne stanovi bili prodati a, sude}i po interesu projekat: kvalitetna izgradnja, dobra
gra|evinske projekte namijenjene za poznati kupaca, mogli smo ih prodati jo{ toliko. lokacija i realne cijene. Mi smo u zgradi
segment kupaca. Tr`i{te je vrlo pozitivno reagovalo na na{u ‘Malta’ doslovno svaki stan prilagodili 

U Sarajevu ima puno neprodatih stanova, ali

kvalitetni stanovi odmah se razgrabe!
28 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
asim:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:55 Page 29

ANS DRIVE GRADI NAJVE]I STAMBENO-POSLOVNI OBJEKAT U DR@AVI

GRANDIOZNO ZDANJE
Stambeno-poslovni objekat Sarajevo Tower
prostirat }e se na povr{ini od oko 80.000
kvadratnih metara

9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 29

asim:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:55 Page 30

RECESIJI UPRKOS

STANOVI PO @ELJI KUPCA

Veli~inu i raspored prostorija
odredit }e kupci stanova

 `eljama kupaca: pomjerali smo pregradne stanu, desetak vrsta kerami~kih plo~ica u kupovine cjelokupnog namje{taja koji se
zidove preme njihovim `eljama, mijenjali kupatilu i kuhinji, ali i mogu}nost izbora i proizvodi u radionici ANS Drivea
raspored i lokaciju prostorija, od trosobnog
stana pravili smo dvosobni s ve}im
prostorijama... Kupci imaju razli~ite `elje, PROBOJ NA GRA\EVINSKO TR@I[TE
navike, potrebe i logi~no je da mi stanove
prilago|avamo kupcima a ne da se kupci
prilago|avaju stanovima“, ka`e D`evlan, ANS Drive je počeo kao mala
napominju}i da kupci stanova naro~ito
obra}aju pa`nju na izbor lokacije
(udaljenost objekta od gradskog prijevoza)
radionica stolarije i namještaja
Gra|evinska kompanija ANS Drive u Unazad desetak godina, ANS Drive se
te na parking prostor. U zgradi „Malta“ za
vlasni{tvu je poduzetnika Alije Gad`e, pojavljuje kao glavni izvo|a~ radova na
svaki stan osigurano je parking mjesto u koji se na gra|evinskom tr`i{tu pojavio nekim od najzahtjevnijih gra|evinskih obje-
podzemnim gara`ama, te dodatnih pedese- iza rata, najprije sa stolarskim proizvo- kata u Sarajevu, poput BBI centra, Sarajevo
tak parking mjesta za goste. dima i namje{tajem „po mjeri“, a kasnije i City centra, ali i kao investitor i graditelj
Identi~an model primijenit }e se i kod sa respektabilnom gra|evinskom objekata poput Grand centra na Ilid`i,
izgradnje „Sarajevo Towera“. Objekat se operativom. poslovno-stambenog objekta „Malta“ itd. 
nalazi na iznimno atraktivnoj lokaciji, u
epicentru op}ine Novo Sarajevo, nekih 200
RAZGRABLJENII STANOVI
metara od tramvajskog saobra}aja. Na Svi stanovi u zgradi Malta prodati
povr{ini od oko 6.000 kvadratnih metara su prije zavr{etka izgradnje
izgradit }e se zgrada s ukupno 30 spratova
- tri pod zemljom i 27 iznad zemlje, pri
~emu su podzemne eta`e namijenjene za
„saobra}aj u mirovanju“ a prva nadzemna
za razli~ite uslu`ne djelatnosti -
supermarket, obdani{te, saloni, ugostitelj-
ske radnje i sli~no.

VRHUNSKI STANDARD
Stanovi na 26 eta`a ne}e biti fiksni, ni u
pogledu veli~ine ni u pogledu rasporeda
prostorija. Studio „Argentaria“ razradio je
poseban model na osnovu kojeg }e svaki
kupac birati veli~inu stana i raspored
prostorija u svakom stanu, uklju~uju}i i
poziciju kuhinje i kupatila, koje }e se
tako|er pomjerati u skladu sa zahtjevima
kupaca. ANS Drive }e svakom kupcu
ponuditi izbor izme|u desetak vrsta vrata u
30 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
asim:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:56 Page 31
smje{tenoj na Ilid`i.
Zgrada „Sarajevo Tower“ bit }e iz
energetskog razreda A, a to zna~i da }e se
primjenjivati najvi{i standardi kod izbora
materijala za toplinsku i zvu~nu izolaciju.
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
ANS DRIVE GRADI NAJVE]I STAMBENO-POSLOVNI OBJEKAT U DR@AVI
BOSANSKO-KUVAJTSKA INVESTICIJA
Dugoročno partnerstvo ANS Drivea
i Smart Investa
Kuvajtska kompanija „ Smart Invest“
ima razgranat biznis s nekretninama u
dr`avama Zaljeva, a na tr`i{tu BiH
pojavljuje se preko k}erke firme koju vodi
mladi menad`er Elvedin Mahmutovi}.
„ANS Drive“ i „Smart Invest“ prije osam
Tako }e svi prozori biti s troslojnim
staklima, s ugra|enim roletnama izme|u dva
stakla, a zgrada }e biti oblo`ena posebnim
izolacionim materijalom koji je ekvivalentan
stiroporu debljine 17 centimetara.
Posebna pa`nja posve}ana je sigurnosti
stanara. Ulazna vrata nadzirat }e video-
kamere i portir koji }e legitimirati posjetioce
i najavljivati goste. U ~etiri lifta smje{tena je
specijalna protivpo`arna oprema, a bit }e
izgra|ene i metalne protivpo`arne stepenice
na krajevima hodnika.
Najluksuzniji i najskuplji stanovi bit }e
smje{teni na dvije posljednje eta`e. Pred-
vi|ena je izgradnja dvadesetak dvoeta`nih
mjesec potpisali su sporazum o dugoro~noj
poslovnoj suradnji na tr`i{tu BiH i Zaljeva, a
poslovno-stambena zgrada „Sarajevo
Tower“ je njihov prvi zajedni~ki projekat i
predstavlja svojevrsni test odr`ivosti
dugoro~ne poslovne suradnje. 
stanova, s dnevnim prostorijama na prvoj i
no}nim prostorijama na drugoj eta`i. Kupci
ovih stanova imat }e i vlastite zelene ba{te,
ogra|ene zidom na krovu zgrade, veli~ine od
20 do 30 kvadratih metara.
Svi stanovi u „Sarajevo Toweru“,
izuzev luksuznih na posljednje dvije eta`e,
prodavat }e se po jedinstvenoj cijeni od
2.000 KM po kvadratnom metru, s
uklju~enim PDV-om od 17 posto. Pribli`no
toliko ko{tali su i stanovi u zgradi „Malta“,
koji su razgrabljeni u rekordnom roku, i u
ANS Driveu vjeruju da }e jednak interes
biti i za puno atraktivnije stanove u zgradi
„Sarajevo Tower“. 
31
banka:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 22:28 Page 32

BANKARSKI ELDORADO
Agencija za bankarstvo Federacije BiH (FAB) sačinila
je Izvještaj o bankarskom sistemu Federacije BiH iz
kojeg je jasno vidljivo da strane banke u potpunosti
gospodare bankarskim sektorom, a da profit
ostvaruju od depozita, kredita i usluga koje
uglavnom naplaćuju građanima
vlasni{tvu, {est banaka je u ve}inskom
vlasni{tvu doma}ih pravnih i fizi~kih lica,
dok je 11 banaka u ve}inskom stranom
vlasni{tvu!
STRANO, A „NA[E“
Ako se analizira samo strani kapital, po
kriteriju zemlje porijekla dioni~ara, najve}e
u~e{}e stranog kapitala od 62,7 procenata
imaju dioni~ari iz Austrije, slijedi u~e{}e
dioni~ara iz Hrvatske od 8,2 procenta, te

GOSPODARI
Njema~ke od 7,6 procenata. Dioni~ari iz
ostalih zemalja imaju pojedina~no u~e{}e u
vlasni{tvu manje od 5 procenata. Me|utim,
ako se u obzir uzmu kapitalne veze,

BANKARSKOG
struktura stranog kapitala mo`e se
prosmatrati i po kriteriju zemlje sjedi{ta
majke-matice, odnosno grupacije, u ~ijem
su ve}inskom vlasni{tvu banke u Federaciji

SEKTORA
BiH. Prema ovom kriteriju u~e{}e
bankarskih grupacija i banaka iz Austrije
iznosi 52,6 procenata, slijede italijanske
banke s u~e{}em od 15,6 procenata, a
u~e{}e kapitala iz Rusije, nakon {to je
Sberbank dokapitalizirala austrijsku Volks-
abanku, pove}ano je sa 4,6 na 7,3 posto.
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Ostale zemlje pojedina~no imaju

A
u~e{}e manje od 6 procenata.
Iz Izvje{taja FAB-a
gencija za bankarstvo Federacije
BiH (FAB) zaklju~no sa 31.
decembrom 2014. godine izdala
je Informaciju o bankarskom
sistemu Federacije BiH. Prema
tom dokumentu sastavljenom krajem
pro{log mjeseca, od 18 banaka koje
djeluju na prostoru FBiH samo
jedna banka je u dr`avnom
vlasni{tvu (Razvojna banka
Federacije BiH, op.a.), a
od 17 banaka u prete-
`no privatnom

32 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.

banka:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 22:29 Page 33

DOMA]E PLATI[E I STRANI „PLA]ENICI“

DOMA]I GUBITNICI
Vakufska banka na ~elu sa ekspertom iz
oblasti bankarstva i finansija Mirzetom
Ribi}em pro{lu godinu je okon~ala sa
gubitom od 26 milona KM
jasno je da Austrijanci, odnosno njihove
banke Raiffeisen, Hypo Alpe Adria i
Sparkasse kontroli{u vi{e od polovine
bankarskog, odnosno tr`i{ta finansija u
Federaciji BiH. Austrijance slijede njihovi
prvi susjedi Italijani koji preko UniCredit i
Intesa Sanpaolo banke kontroli{u 15
procenata, dok Rusi preko Sberbank
kontroli{u oko 7 prosto bankarskog tr`i{ta.
Naravno, kad je rije~ o dioni~arima, slika je
malo slo`enija s obzirom da najja~e banke
u FBiH posluju u svim zemljama centralne
i isto~ne Europe, a da su u FBiH najve}i
dioni~ari najja~ih banaka opet Austrijanci,
slijede ih Hrvati, dok su na tre}em mjestu
Nijemci.
Prema podacima iz finansijskih izvj- Inormacija o bankarskom sistemu FBiH
e{taja koji prikazuju uspje{nost poslovanja 

Finansijski stru~njaci procjenjuju da }e uskoro {est

do sedam velikih banaka u stranom vlasni{tvu
kontrolisati 90 posto tr`i{ta, kojim ve} sada
suvereno vladaju, dok }e se manje banke profilirati
kao banke lokalnog ili regionalnog karaktera
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 33
banka:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 22:30
BANKARSKI ELDORADO
PRVI ME\U JEDNAKIM
UniCredit banka Mostar po poslovnim rezultatima najuspje{nija je banka u FBiH
 banaka, odnosno bilans uspjeha za 2014.
godinu, na nivou bankarskog sistema u
Federaciji BiH ostvaren je pozitivan
finansijski rezultat - dobit u iznosu od 131
milion KM, {to je najbolji rezultat do sada.
Od 17 banaka u FBiH pro{lu godinu sa
najboljim rezultatom, odnosno sa profitom
od 61,3 miliona KM, zaklju~ila je
UniCredit Bank Mostar na ~elu sa
direktorom Ivanom Vlahom, a sljedi
Raiffeisen Bank koju vodi
Karlheinz Dobnigg sa
profitom od 53,8 miliona
KM. Najslabiji poslovni
rezultat sa manjkom od
26, 3 miliona ostvarila je,
o~ekivano, doma}a
Vakufska banka, na ~ijem
~elu je Mirzet Ribi}, biv{i
uposlenik federalnog Mini-
starstva finansija i neka-
da{nji ~lan uprave Hypo
Alpe Adrija banke Mostar,
a koja je pro{lu godinu
zaklju~ila sa minusom od 10
miliona KM. Pored UniCredit
i Raiffeisen banke, profit
ve}i od 10 miliona KM
ostvarile su i Intesa
Sanpaolo banka na ~elu sa
Almirom Krkali} i bilje`e konstantan pad, a pro{le godine
SUMNJIVE TRANSAKCIJE
Pranje novca i finansiranje
terorizma
U Izvje{taju FAB-a banke su pro{le
godine 50 nov~anih transfera ozna~ile
sumnjivim i svi transferi se odnose na
pranje novca. Nije bilo zna~ajnijih
transfera za koje se sumnja da su
usmjereni na finansiranje teroristi~kih
aktivnosti. Vrijednost ovih transfera iznosi
31,5 hiljada KM, {to je manje za 28 posto
34
Page 34
KO ZNA, ZNA
Ivan Vlaho za generalnog direktora UniCredit banke imenovan
je 2013. godine
Sparkasse Bank koju vodi Sanel Kusturica,
{to ih svrstava u red velikih banka. Prihod
ve}i od milion maraka ostvarile su i NLB
banka Tuzla (5,2 miliona KM), Sberbank
(4,6 miliona KM), Bosnia Bank
International ( 4 miliona KM), Ziraatbak
(3,7 miliona KM),
u odnosu na 2013. godinu. „Struktura
prijavljenih sumnjivih transfera, kao i
struktura ukupno prijavljenih nov~anih
transfera, potvr|uje kvalitet upravljnja
rizikom od pranja novca i finansiranja
teroristi~kih aktivnosti i nepostojanju
razloga za supervizorsku zabrinutost“,
navodi se u Izvje{taju. 
Investiciono-komercijalna banka Zenica
(1,7 miliona KM) i Komercijalno-
investiciona banka Velika Kladu{a (1,2
miliona KM). Pro{lu godinu sa skromnim
prihodom manjim od 400 miliona KM
okon~ale su Bor banka, Moja banka,
Privredna banka Sarajevo, ProCredit Bank i
Union banka.
DEPOZITI, KREDITI, [TEDNJA...
U bankarskom sektoru FBiH i u
pro{loj godini zabilje`eni su pozitivni
trendovi koji se ogledaju u rastu kredita,
depozita, a posebno {tednje stanovni{tva.
Depoziti su na kraju 2014. godine
iznosili 12,1 milijardu KM, te
su i dalje najve}i izvor
finansiranja banaka u
Federaciji BiH. Ukupni
depoziti su u odnosu na
kraj 2013. godine
pove}ani 5 procenata, ili
607 miliona KM, a
najve}im dijelom su rezultat
rasta depozita stanovni{tva za 497
miliona KM, vladinih institucija za 230
miliona KM, privatnih preduze}a za
153 miliona KM i neprofitnih
organizacija za 58 miliona KM. S druge
strane, depoziti javnih preduze}a
pali su za 18 posto, ili 193 miliona KM.
Pored depozita, kreditiranje je najzna~ajniji
izvor finansiranja banaka, a u pro{loj godini
plasirano je 7,7 milijardi KM novih kredita,
{to je za 972 miliona KM vi{e u odnosu na
2013. godinu. Od ukupno plasiranih
kredita, na privredu se odnosi 69 posto, a na
stanovni{tvo 27 posto. Tri najve}e banke u
FBiH, UniCredit, Raiffeisen i Intesa
Sanpaolo bank, s iznosom kredita od 6,2
milijarde KM imaju u~e{}e od 56 posto u
ukupnim kreditima na nivou sistema.
Kamatni prihodi banaka pro{le godine
iznosil su 771 milion KM. Interesantno je
da se u strukturi kamatnih prihoda po
kreditima najve}i dio (57 procenata) odnosi
na kamatne prihode od kreditnih plasmana
stanovni{tvu. Slijede prihodi od kamata na
SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
banka:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 22:30 Page 35

DOMA]E PLATI[E I STRANI „PLA]ENICI“

kredite date privatnim preduze}ima s
u~e{}em od 40 posto. Na osnovu
navedenog mo`e se zaklju~iti da je kreditni
portfolio stanovni{tva jo{ uvijek za banke
profitabilniji i manje rizi~an, s obzirom na
ni`i nivo nekvalitetnih kredita u strukturi
kreditnih plasmana, ali i zbog vi{ih
kamatnih stopa na kredite plasirane
stanovni{tvu koje su u 2014. godini u
prosjeku bile ve}e za 38 posto od kamatnih
stopa na kredite privredi. [tedni depoziti,
kao najzna~ajniji segment depozitnog i
finansijskog potencijala banaka, u 2014.
godini imali su rast od 491 milion KM i
zaklju~no sa 31. decembrom 2014. godine
iznosili su 6,7 milijardi KM. U dvije
najve}e banke, UniCredit i Raiffeisen, (NAJ)BOLJA BANKA
nalazi se 57 posto {tednje, dok devet Austrijska Raiffeisen banka spada u grupu najja~ih banaka u FBiH, a
pro{le godine ostvarila je profit od 53 miliona KM
banaka ima pojedina~no u~e{}e {tednje
manje od 2 posto. Operativni prihodi
POVEZANA LICA banaka iznose 327 miliona KM i u odnosu
na prethodnu godinu ve}i su za 10 miliona
KM. U okviru operativnih prihoda najve}e
Ko će kome ako neće svoj svome u~e{}e imaju naknade za izvr{ene
bankarske usluge, koje imaju rast od 13
U svom poslovanju banke su izlo`ene dioni~arima sa vi{e od pet posto glasa~kih miliona KM. Na osnovu podataka koje su
raznim vrstama rizika, od kojih poseban prava odobrile preko 160 miliona KM banke dostavile FAB-u mo`e se zaklju~iti
zna~aj ima rizik vezan za transakcije s kredita, ~lanovi nadzornih odbora i odbora da banke smanjenje kamatnih prihoda
licima povezanim sa bankom, o ~emu su za reviziju kreditirani su sa 400 hiljada KM, amortiziraju iz kontinuiranog rasta naknada
banke du`ne obavijestiti FAB. Tako su, dok su ~lanovi uprave banaka kreditirani za izvr{ene usluge, {to }e biti nastavljeno i
recimo, tokom pro{le godine, banke svojim sa skoro 2 miliona KM.  u periodu koji slijedi. 

9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 35

ISPRAVNA-oglasi sedmica-959:ISPRAVNA-oglasi.qxd 24.3.2015 14:40 Page 4
ISPRAVNA-oglasi sedmica-961:ISPRAVNA-oglasi.qxd 7.4.2015 14:22 Page 7
nidzara caco:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:44 Page 38

NEMA ALI
moramo ne{to uraditi”, ka`e Moll.
Mebius film iz Sarajeva snimio je dokumentarni film Haris pak napominje kako on nije ni
“Nema ali” prema kolumni koju je HARIS JUSUFOVIĆ prvi ni jedini koji postavlja pitanja.
“Odrastao sam na tekstovima Dana,
napisao prošlog oktobra. Haris, koji je odrastao u rat- Slobodne Bosne i Oslobo|enja na tu temu.
To su najva`nije stvari koje su napisane o
nom Sarajevu, čekajući rođenje svog djeteta odlučuje ratu. Me|utim, pro{lo je dosta vremena i
imam osje}aj kao da je sve stalo. Kao, oni
javno postaviti pitanja o zločinima nad civilima koje su to napisali i nas 20-30 hiljada je
su počinili pripadnici jedinica Armije BiH. Haris u pro~italo, ali idemo dalje. A mi nemamo ni
spomen plo~u za `rtve, ne znamo broj
ime svoje generacije poručuje: neću da nosim teret stradalih. Slobodanka Macanovi} (~iji su
roditelji ubijeni na Kazanima, op. a.) nije
ratnih zločina prona{la oca. O ~emu mi ovdje govorimo?

SARAJEVO SE
Ti tekstovi iz Slobodne Bosne i Dana su
oblikovali moje stavove i zato ja postavl-
jam pitanja”, ka`e on.
Ta~an broj civila koje su ubili pripadni-
ci snaga pod kontrolom Armije BiH u

MORA SUOČITI
Sarajevu pod opsadom nije utvr|en do

S “VLASTITIM”
ZLOČINIMA
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: MARIO ILI^I]
“Ne}u da govorim o opsadi Sarajeva, ne
`elim. Svaki pristojan ~ovjek duboko je
svjestan i potresen onim {ta se desilo mom
gradu od 1992. do 1995. godine. Neko
drugi treba da se suo~i sa tim, neko drugi
treba svojoj djeci re}i istinu… Ja ho}u da
~ujem {ta se desilo sa mojim kom{ijama
Srbima u Sarajevu. @elim da znam ko je
odgovoran za zlo~ine, ko je naredbodavac,
a ko izvr{ilac i kakva je politi~ka pozadina
ratnog zlo~ina koji se desio u Sarajevu.
@elim da znam za{to su odvedene moje
kom{ije u gluho doba. @elim da znam ko je
ubio dvije djevoj~ice na Grbavici dok su se
igrale. @elim da znam broj ubijenih Srba u
Sarajevu… Mi treba da iskopamo kosture
na{e pro{losti da bismo imali budu}nost. Ja
ne}u da nosim teret ratnog zlo~ina nad
Srbima u Sarajevu jer moja savjest je ~ista.”
Ovo je dio iz kolumne koju je nastavnik
historije iz Sarajeva, 34-godi{nji Haris
Jusufovi}, napisao u oktobru pro{le godine.
Re`iser Faruk Sokolovi} je ne osnovu ove
kolumne napravio film Nema ali koji je
premijerno prikazan 7. aprila, pred
polupraznom salom u Sarajevu. Harisov
tekst, i ovaj film, pri~a je o zlo~inima za
koje svi u gradu znaju, ali o kojima ne vole
pri~ati. “Sarajevo ne voli da pri~a o
zlo~inima po~injenim u gradu tokom rata
jer dosta ljudi smatra da onog momenta
kada progovorimo o tome naru{it }emo
sliku opsade Sarajeva, preko 10.000 ubi-
jenih civila, stradanje preko 1.000 djece.
Jednostavno, prepadnuti smo da ukoliko
po~nemo pri~ati o zlo~inima koji su se
desili u opkoljenom gradu ne{to }e se
promijeniti, to ne}e vi{e biti ta slika
Sarajeva”, ka`e Haris nakon projekcije.
[UTNJA O ZLO^INIMA
[utjeti o “vlastitim” ratnim zlo~inima
nije svojstveno samo za BiH. Nicolas Moll,
njema~ki histori~ar koji ve} osam godina
`ivi u Sarajevu, ka`e da je o Mu{anu
Topalovi}u Caci i njegovim zlo~inima, koji
su fokus ovog filma, saznao tek nakon dvije
godina `ivota u gradu. I to ne od Sarajlija,
nego iz knjige koju je ~itao. Onda je po~eo
istra`ivati medijske arhive da bi uvidio
kako je to tema o kojoj novinari pi{u godi-
nama. “Za svako dru{tvo je najte`e gledati
vlastite zlo~ine”, ka`e Moll koji istra`uje
na~ine kako se postkonfliktna dru{tva
suo~avaju sa pro{lo{}u. “Ve}ina ne voli o
tome pri~ati jer misle to ne spada u imid`
Sarajeva kao `rtvu agresije… Zato je pri~a
Harisa Jusufovi}a bitna. On nije rekao —
OK, ~ekat }emo kada }e do}i vrijeme da se
pri~a o tome. Ne, on ka`e sada je vrijeme i

38 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.

nidzara caco:TEKST osnova.qxd 8.4.2015
Istina o ratnom Sarajevu bit }e nekompletna sve
dok se ne rasvijetli unutra{nji teror nad njegovim
gra|anima, naj~e{}e Srbima
danas. Prema podacima Istra`iva~ko-doku-
mentacionog centra, nevladine organizacije
iz Sarajeva koja je radila na utvr|ivanju
ta~nog broja `rtva rata u BiH, na podru~ju
prijeratnih op}ina Grada ubijeno je 3.431
Srbin, od ~ega 2.497 vojnika JNA i VRS, i
934 civila. Istovremeno, IDC je utvrdio da
je u Sarajevu tokom rata ubijeno 649
Hrvata, od ~ega su njih 265 bili vojnici, a
384 civili. Ve}ina civila stradala je od
posljedica granatiranja i snajperskog djelo-
vanja sa polo`aja Vojske Republike Srpske.
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
21:44 Page 39
Prema istom izvoru, sudbina 613 Bo{njaka,
290 Srba i 39 Hrvata, gra|ana Sarajeva, do
danas je nepoznata.
Dio politi~ara i nevladinih organizacija
iz Republike Srpske danas tvrdi da broj
Srba koje su ubili pripadnici snaga unutar
grada pod opsadom prelazi nekoliko hilja-
da. Brojni izvori upu}uju da je jedan od
najodgovornijih za stradanje nebo{njaka u
Sarajevu bio Mu{an Topalovi} Caco,
komandant 10. brdske brigade Armije BiH.
Do oktobra 1993. godine, kada je Caco ubi-
ZLO^INCI, A NE HEROJI?
Do{lo je vrijeme kada gra|ani
postavljaju pitanja o odgovornosti
KOME JE TREBAO CACO
jen u vojno-policijskoj akciji “Trebevi}”,
civili razli~itih nacionalnosti, uglavnom
nebo{njaci, odvo|eni iz svojih domova,
zaustavljani na ulicama, prisilno odvo|eni
na prve linije, zlostavljani i ubijani.
Godinama javnost nije znala gdje je Cacino
tijelo, da bi krajem 1997. bilo “prona|eno”
i sahranjeno na mezarju na Kova~ima.
Sahrani je prisustvovalo, prema nekim
procjenama, oko 20.000 ljudi, uklju~uju}i i
politi~are me|u kojima je bio i Bakir
Izetbegovi}, danas ~lan Predsjedni{tva
BiH, te je tako Caco na neki na~in amnesti-
ran i pretvoren u heroja.
HEROJ ILI ZLO^INAC?
Jo{ tokom rata, Tu`ila{tvo u Sarajevo
optu`ilo je 16 osoba za ubistva civila i
izre~ene su kazne od ukupno 33 godine i
osam mjeseci zatvora. No, nijedna za ratne
zlo~ine. Jedina osoba koja je optu`ena za
ratni zlo~in, i ~ije su|enje — ~etvrto po redu
— je u toku je Samir Bejti}, biv{i pripadnik
10. brdske brigade. Odgovornost onih koji
su bili na vlasti u tom trenutku do danas nije
utvr|ivana. Godine 2012., internacionalna
grupa nau~nika, objavila je zbornik radova
o ratnim zlo~inima, uklju~uju}i i one
po~injene u Sarajevu pod opsadom. Pored
ostalog, napominju kako Alija Izetbegovi}
nikada nije poku{ao kazniti odgovorne.
“Izetbegovi} je bio jedina osoba koja je
mogla neutralizirati lidere bandi kao {to su
bili Ramiz Delali} ]elo ili Mu{an
Topalovi} Caco nakon {to su oni po~eli
zlostavljati gra|ane. Te bande koje su
funkcionisale u gradu su krive za ve}inu
ubistava civila unutar opsade, me|u kojima
je bilo i muslimana i Srba”, stoji u pub-
likaciju objavljenoj prije tri godine.
Mediji u Sarajevu odavno tra`e
utvr|ivanje odgovornosti. “I{~itavaju}i
arhive medija u Sarajevu, shvatio sam ovo
nije tabu tema, ali nije ni ne{to o ~emu se
pri~a. Ili to rade samo odre|ene skupine
ljudi”, ka`e Moll. Prema njegovoj analizi,
mediji su uticali na promjenu stava javnos-
ti o zlo~inima po~injenim u Sarajevu.
“Odjednom su ljudi koji nisu htjeli govoriti
o tome reagovali”, ka`e. Prve rekacije bile
su o{tre, te su novinari dobijali prijetnje
zbog onog {to su pisali. Osuda je do{la i od
Alije Izetbegovi}a koji je novinare nazivao
izdajicama. No, 2002. on mijenja na~in
kako pri~a o Caci te na pitanje medija da li
je on za njega heroj ili zlo~inac, odgovara
da je Mu{an Topalovi} “i jedno i drugo”. 
39
nidzara caco:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:45 Page 40

NEMA ALI
 Haris Jusufovi} je svjestan da takav na~in
razmi{ljanja postoji do danas. “Caco je do
podne heroj, a od podne nije”, ka`e.
“Novinari su 1997. dobijali prijetnje zbog
onog {to su pisali o Caci, ali zato danas
Haris mo`e slobodno da ka`e ono {to je
napisao. Neki ljudi }e na to {utjeti, neki se
}e negodovati, ali nema vi{e nasilnih reak-
cija”, ka`e Moll.
Mada se u javnosti nekada sti~e osje}aj
da su sve pri~e o Mu{anu Topalovi}u Caci
ispri~ane, ustvari se malo zna ko i kakav je
on bio. Preovladavaju urbane legenda o
~ovjeku koji je ustao u odbranu grada, bio
hrabar u nizu akcija, a onda kao da se sve
odjednom promijenilo i on je postao neka
sasvim druga osoba. U Sarajevu je stvorena
neka vrsta mita o Caci, “heroju i zlo~incu”.
O tome svjedo~i i aktivna Facebook strani-
ca na njegovo ime na kojoj se povremeno
objavljuju fotografije i pri~e iz rata vezane
za ljude koji su bili njegovi prijatelji, ali i
neprijatelji. Haris ne tra`i odgovor na pitanje
ko je i kakav je bio Caco. Moll ka`e da to
jeste zna~ajno pitanje, ali ne najzna~ajnije u
pri~i o njemu. “Na osnovu onog {to neko
pri~a o njemu danas, te{ko je saznati ko je
bio Caco. Saznajemo samo ono ~ega se
ljudi sje}aju. Slika o njemu mo`e stvoriti
dodatnu smetnju u na{em shvatanju tih
doga|aja. Jer, onda bi se mo`da mogli pitati
kako neko ko je bio, recimo, fin mo`e
postati tako okrutan. Jedna pri~a o njemu je
i da se promijenio tokom zadnjih mjeseci
`ivota. Ali ~ak i da je sve {to ~ujemo istina,
imam osje}aj da ta vrsta pri~e limitira pri~u
o zlo~inu koji je po~inio na kraju. To se
posti`e i kada se pri~a kako je poludio jer
tako se prekidaju pitanja o tome da li je pos-
tojao sistem iza zlo~ina i da li je jo{ neko
odgovoran. Mislim da je interesantno pos-
matrati li~nost zlo~inca, ali mislim da
previ{e gledati u tom pravcu mo`e na neki
na~in poslu`iti da se odmakne od va`nijih
pitanja, poput toga koliko i koji pripadnici
njegove brigade su bili uklju~eni u zlo~ine,
ko mu je dozvolio da to uradi...”, podsje}a
Moll na va`na pitanja, odavno prisutna u
na{im medijima, ali bez odgovora.
VRIJEME JE ZA ISTINU
Histori~ar
Histori~ar Nicolas
Nicolas Moll
Moll smatra
smatra da
da su
su
sarajevski
sarajevski mediji imali izuzetno va`nu
mediji imali izuzetno va`nu
ulogu
ulogu uu suo~avanju
suo~avanju sa
sa pro{lo{}u
pro{lo{}u
NE
Haris J
nosit
po~injen
Sar
odgovor
onih koji
ZLO^INCI I KAZNE
Samo jedna osoba iz Cacine jedini-
ce optužena je za ratne zločine
Jedini biv{i pripadnik Cacine jedinice osu|eni: Senad Hasi}, Sabahudin @iga,
koji je optu`en za ratne zlo~ine je Samir Samir Seferovi}, Omer Tend`o, Esad
Bejti}. Bejti}u je su|enje po~elo 2003. Raoni}, Samir Ljubovi}, Senad Hara~i}
godine. Pored ostalog, tereti se da je 25. i Armin Hod`i}.
decembra 1992. godine odveo Zorana Krajem februara ove godine, Institut
Vu~urevi}a do linije razgrani~enja i ubio za tra`enje nestalih uputio je jo{ jedan
ga pucaju}i iz pi{tolja, nakon ~ega je nje- zahtijev Tu`ila{tvu BiH za ekshumacijom
govo tijelo polio razrje|iva~em i spalio. Do na Kazanima gdje se, pretpostavljaju,
sada je u nekoliko navrata osu|ivan i nalaze ostaci najmanje jo{ osam osoba.
osloba|an, i trenutno mu se opet sudi Prethodno su ra|ene tri ekshumacije i
pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. prona|eni ostaci ukupno 23 `rtve, od
Za ubistva na Kazanima osu|eni su: ~ega je njih 15 identifikovano. Pet `rtava
Zijo Kubat, Esad Tucakovi}, Refik bile su `ene. Me|u `rtvama je bilo pripad-
^olak i Mevludin Selak, dok su zbog nika razli~itih nacionalnosti, ali najvi{e
neprijavljivanja krivi~nog djela i po~inioca Srba. 
Foto: Milutin Stoj~evi}

MEMORIJAL NA KAZANIMA
Ipak, pri~a o Caci, ali i drugima koji su
odgovorni za ubistva civila, jo{ nije kompleti-
rana. I dalje nema spomenika na Kazanima,
mjestu gdje je ubijena ve}ina Cacinih `rtava,
od kojih neki jo{ nisu prona|eni. Inicijativa za
izgradnju spomenika postoji od 2011. Jedno
vrijeme se u javnosti diskutovalo gdje treba
biti postavljen — na Kazanima, koji su daleko
od o~iju javnosti, ili negdje u centru grada
gdje }e ga svi mo}i vidjeti. Debate o tome {ta MJESTO ZLO^INA
Do sada su u masovnoj
}e biti napisano na spomeniku ni danas nema. grobnici Kazani izvr{ene
Ali, nema ni spomenika. Haris i to tra`i u ~etiri ekshumacije, ali jo{
svom tekstu i javnim istupima koji su usli- uvijek nisu prona|ene
jedili nakon objavljivanja kolumne. Izgraditi sve `rtve

40 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.

 nidzara caco:TEKST osnova.qxd 8.4.2015
NEMA ALI
aris Jusufovi} odbija
nositi teret zlo~ina
njenih navodno u ime
Sarajlija i tra`i
ovornost po~inilaca i
koji su im to dopustili
spomenik `rtvama rata zna~i javno priznati da
su zlo~ini po~injeni. Sarajevo, ~ini se, jo{ sku-
plja snagu za to. “Za BiH je bitno da postoji
taj spomenik. To bi bio prvi spomenik u
regionu koji jedan grad podi`e `rtvama
zlo~ina koje su po~inili ljudi iz tog grada. To
zna~i da bi grad rekao, da, zlo~ini jesu ~injeni
u na{e ime”, tuma~i Moll zna~aj izgradnje
ovog spomenika. No, pored spomenika bitne
su i presude. “Kako govoriti o tome, kako se
suo~iti sa ratnim zlo~inima nad Srbima u
Sarajevu ako ne mo`emo nakon 19 godina od
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
21:47 Page 41
ULOGA MEDIJA U SUO^AVANJU S PRO[LO[]U
Vrijeme kada građani traže istinu
Sarajevski mediji pisali su o zlo~inima
po~injenim u Sarajevu i prije nego {to je
Caco uhap{en. Tako je na naslovnoj stani-
ci Oslobo|enja u oktobru 1992. godine
objavljen tekst Kriminalu se mora stati u
kraj u kojem tada{nji na~elnik Centra
slu`bi bezbjednosti Munir Alibabi} ka`e:
“Ima nezakonitog odvo|enja ljudi, mal-
tretiranja, sve do ubistava. Tome se
mora stati u kraj.“ Dan nakon akcije pro-
tiv kriminalnih bandi koje su djelovale u
Sarajevu, Oslobo|enje objavljuje tekst
Bolno sre|ivanje dr`ave: “Zajedni~ka
efektna akcija Armije BiH i MUP-a
provedena 26. oktobra protiv nekih pri-
padnika Devete motorizovane i Desete
brdske brigade Armije BiH koji su se
bavili kriminalnim radnjama bila je
dobro isplanirana. Sa vi{e mjesta u
Sarajevu privedeno je 530 pripadnika
zavr{enog rata utvrditi osnovne ~injenice o
naredbodavcima zlo~ina i broju `rtava?” pita
se Haris. On je prije dva mjeseca dobio dijete
i danas se pita da li }e i njemu jednog dana
morati pri~ati o svemu {to se de{avalo u
KOME JE TREBAO CACO
ovih brigada, od kojih su 102 zadr`ana
u pritvoru i prema njima }e biti poduze-
ta istraga. Na`alost, 18 lica je ubijeno,
me|u njima osam civila.” Navodi se i
kako je Caco ubijen nakon {to je poku{ao
pobje}i, te citiraju tada{njeg ministra
unutra{njih poslova Bakira Alispahi}a,
koji ka`e kako je “~a{u prelilo plja~kanje
preduze}a ’Pokop’ koju su u~inili pri-
padnici ovih jedinica te oduzimanje dva
vozila UNPROFOR-a”. U istom broju je
novinar Gojko Beri} kritikovao vlasti u
Sarajevu jer su predugo tolerisale Cacu i
]elu. “Ali gra|ani }e jednoga dana
zahtijevati da im se ka`e ko je i za{to u
politi~kom vrhu tako dugo tolerisao
bezvla{}e i ’unutra{nji teror’, pri ~emu
kriminal nije jedini oblik tog terora”,
najavio je Beri} ono {to je Haris Jusufovi}
uradio 21 godinu kasnije. 
opkoljenom Sarajevu. “Te{ko je to predvid-
jeti. Nekada mislim da bi bilo najbolje da
moje dijete ode iz ove zemlje i ne zna ni{ta.
Ali za sve nas je va`no da se te stvari kona~no
ra{~iste”. 
41
adisa:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 23:41 Page 42

TVRTKO KULENOVI]

MORALAN I VA@AN
Akademik Tvrtko Kulenovi}

42 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.

adisa:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 23:41 Page 43

POVODOM 80. RO\ENDANA

TVRTKO KULENOVIĆ, književnik, akademik i ovogodišnji bh. kandidat za

Nobelovu nagradu za književnost, govori za naš list o tome zašto su putovanja
najvrednija životna iskustva, kako ga je oplemenilo prijateljstvo sa Danilom
Kišom, u čemu je čarolija roditeljstva iako je besmisleno rađati djecu, zašto je
pisac slavniji u manjem, ali bolji u većem kulturnom prostoru, te objašnjava kako
je bilo gledati svoje prijatelje dok postaju zločinci

PESIMISTA, ATEISTA I
ZALJUBLJENIK U SVIJET u grad i u~estvovali u knji`evnoj ve~eri u Nema razlike. Rat je intenzivan oblik
Razgovarala: ADISA BA[I] svoju ~ast. Nedostaju li Vam grad i javni `ivota. A knji`evnost to ho}e. I ljubav i
Foto: MILUTIN STOJ^EVI], ARHIV “SB” kulturni `ivot? putovanje su tako|er intenzivni oblici

K
nji`evnik Tvrtko Kulenovi}
devetog aprila je napunio
osamdeset godina. Ro|en je u
[apcu, studirao u Beogradu, ali
je najve}i dio `ivota proveo u
Sarajevu, gdje je predavao knji`evnost na
Filozofskom fakultetu. Njegov `ivot
ispunjen je knji`evno{}u i pozori{tem,
putovanjima, prijateljstvima, ljubavlju...
Autor je dvadesetak knjiga, putopisa,
romana, pripovijetki i eseja. Me|u njima su
Odanost jugu, Pejza`i zrelog doba, Kasino,
^ovjekova porodica, Istorija bolesti,
Jesenja violina, Rezime... Proteklih godina
`ivi povu~eno zbog bolesti koja ga ~ini
te{ko pokretnim. Primio nas je u svom
domu i u razgovoru za na{ list rezimirao
svoju bogatu i zanimljivu biografiju gusto
protkanu knji`evno{}u, ali i umjetno{}u
op}enito.
SOPSTVENA BOLEST MI NIJE
ZANIMLJIVA TEMA
 Nekada ste mnogo i strastveno
putovali po cijelom svijetu, boravili ste u
Indiji, Kini, Americi, obi{li Evropu uzdu` i
poprijeko... Nedostaju li Vam danas
putovanja i ~ime ih nadomje{tate?
Televizijom, ali je tu`no. Najradije
gledam `ivotinje i emisije o Drugom
svjetskom ratu. A volio bih opet otputovati.
Najradije jedno krstarenje po Mediteranu.
Jeste banalno, ali to bih jo{ volio.
Fjordovima svaka ~ast, ali nisam ja za
sjever, ni za ljude, ni za predjele.
 Nedavno ste nakon {est godina iza{li
Kulturni `ivot ne. Volio bih jedino da
skitam po gradu, to sam uvijek intenzivno
radio. Boro Konti} je nedavno pisao o meni
(tekst nominacije za Nobelovu nogradu, op.
A. B.) i napisao je njegova samo}a je
u`asna. A ja ka`em, nije boga mi, samo da
je normalna u fiziolo{kom smislu, ni{ta mi
ne bi bila te{ka.
 Knji`evnost je tako|er Va{ prozor u
svijet. [ta ~itate ovih dana?
Upravo sam pro~itao knjigu Mirjane
Mio~inovi} koju sam neki dan dobio. Zove
se Nemo} o~iglednog, {to mi je fini naslov.
Ina~e stalno pomalo ~itam Bulgakova.
 Ta ljubav ne jenjava...
Ne. Donijela mi je k}erka Hana iz
Beograda majicu na kojoj pi{e Dostojevski
je umro, rekla je gra|anka. Protestujem!
uzviknuo je Begemot. Dostojevski je
besmrtan. Dolje pi{e Majstor i Margarita,
Bulgakov. To je na{la u knji`ari i odu{evila
me. Njega stalno ~itam i nije mi nikad
dosadan. Dostojevski mi zna biti dosadan.
Tolstoj mi je nekad bio veoma drag, ali sad
mi je jako dosadan. Posebno otkako je ono
Borges rekao Pro~ita{ o jednom porotniku i
dok do|e{ do ~etvrtog sve si zaboravio o
prvom.
 Rat se ~esto pojavljuje u va{oj
knji`evnosti, razli~ite ratove spominjete u
romanima ^ovjekova porodica, Kasino,
Istorija bolesti. Ima li razlike izme|u
pisanja o [panskom gra|anskom ratu koji
niste li~no do`ivjeli i pisanja o opsadi
Sarajeva kojoj ste svjedo~ili?
`ivota, i knji`evnost to tako|er treba. Kad
je nekoga ve} pogodio rat, logi~no je da se
njime i pozabavi. Ali {to se ti~e opsade
Sarajeva, rekao bih da moja tema tu nije bio
rat nego tragedija koju sam li~no do`ivio.
Ja zapravo u Istoriji bolesti govorim o
bolesti majke i prve supruge.
 Da, rat je u Istoriji bolesti samo
kulisa...
Tako je. Iako sam uhvatio sjajne detalje
o ratu, o toj temi mnogo vi{e govore i
Kasino i ^ovjekova porodica.
 Rat je za~udan sam po sebi, neke
autenti~ne detalje kao da treba uti{avati da
bi imali smisla u knji`evnosti, da ne bi
zvu~ali artificijelno, pretjerano. Austrijska
pjesnikinja Ingeborg Bachmann ~ak ka`e
Ne treba pisati o ratu, previ{e je
jednostavno.
Sjajno. Sjajno. Razumijem to,
apsolutno. Da. Jednostavnije je pisati o ratu
nego o normalnom `ivotu jer se u ratu
stalno ne{to doga|a. Sjetih se jedne
Pirandellove pri~e gdje `ena napusti
porodicu pa ih onda viri kroz prozor iz
susjedne zgrade. To je isto jedna vrsta
ratnog stanja. Kroz pogled sa strane
pronalazi{ ne{to burno u obi~nom `ivotu.
Rat je za pisca zgodan, ali je i veliko
optere}enje.
 Bolest je u Va{oj knji`evnosti
tako|er velika tema, kao neka vrsta rata
zatvorenog u privatni prostor?
Da, tu si u svom logoru.


“Sa Bogom ne stojim ba{ najbolje, ali religija mi je

neobi~no va`na i inspirativna”
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 43
adisa:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 23:41
TVRTKO KULENOVI]
  Da li Vam je i sopstvena bolest
knji`evno zanimljiva?
Meni to nije jaka tema. ^ini mi se da
detalji o bolesti mogu biti samo medicinski.
A ono {to osje}ate u bolesti, to je
autobiografija koja mi nije interesantna.
Kada je u pitanju neko drugi ko mi je
veoma drag, onda to pratim ne zato {to me
zanima bolest, nego zato {to vidi{ da
nestaje neko koga voli{. Imam namjeru
pisati jednu knjigu o ljudima koji su mi bili
dragi i koji su nestali. To bi bio neki niz
tekstova, proza, a svi|a mi se naslov Crna
kutija.
 Ko su ljudi o kojima bi govorila va{a
Crna kutija?
Prvi tekst bi bio o Momi i ^edi Kaporu,
znam puno detalja o njima, a volio sam ih,
imalo se tu {ta voljeti. Zatim o Vefiku
Had`ismajlovi}u koji je u ratu spasio
Galeriju tako {to je u nju uselio izbjeglice.
Pa o nekim manje poznatim, ali va`nim
ljudima, naprimjer arhitektima Vladimiru
Dobrovi}u i njegovoj supruzi Zagi koja je
meni i Lidiji uredila atelje moga oca u kojem
smo `ivjeli na po~etku. Zaga je obojenim
ciglama napravila ~udo od ljepote.
 Volite gledati ljepotu. Vizuelnost je
va`an dio va{e knji`evnosti. Koliko su eseji
o slikarstvu i fotografiji integrisani u va{e
romane zapravo oma` ocu Hakiji, slikaru?
Jako mnogo. Posebno u ^ovjekovoj
porodici. Dok se do|e do [panije u tom
romanu ima mnogo toga, pa izme|u ostalog
i smrt moga oca.
 Najve}i dio `ivota ste proveli u
Sarajevu, pa ipak dugo ste pripadali
jugoslovenskom kulturnom prostoru,
dru`ili se sa umjetnicima iz cijele zemlje.
[ta je taj prostor za Vas kao za pisca
zna~io?
Da sam ostao u tom kulturnom prostoru,
bio bih deset puta manji nego danas, ali
`ivot u {irem kulturnom prostoru je bio
neuporedivo bogatiji, bolji. Dolazili ste u
dodir sa nevjerovatnim ljudima, nalazili
istomi{ljenike i sagovornike, Beograd je
nekad bio svjetski relevantno kulturno
mjesto. Za pisca je bolji {iri prostor, to ga
mo`da ~ak ~ini i boljim piscem. Ali mu je
lokalna slava ve}a {to mu je kulturna
sredina manja. Propisano je sad da se bavim
bosanskim temama, a ja tu nemam {ta da
ka`em, nemam {ta puno da dam. Osim svog
imena.
KI[ JE BIO OLI^ENJE MORALA
 Obilje`ilo Vas je prijateljevanje sa
Danilom Ki{om na ~iju stranu ste stali i
kada su krenuli napadi na njega
povodom Grobnice za Borisa Davi -
dovi~a. Koliko je Ki{ na Vas uticao kao
44
Page 44
ISKRENO I JASNO
“Ja jesam pesimista, ali bojim
se da nam ni{ta ne poma`e”
na ~ovjeka a koliko kao na pisca?
Ja sam moralan, ali mnogo manje
moralan nego on. Svuda imam zapisan taj
detalj iz vremena kad je iza{la Grobnica. Ja
po{ao kod njega ku}i i vidim na ulici kako
jednu `enu, Albanku, smlavi auto. Nakon te
scene u nekom mra~nom andri}evskom
raspolo`enju dolazim kod njega a on ka`e
Ti si lud, trebao bih ti opaliti {amar. Ti
govori{ o nesre}i, a ja govorim o nasilju!
 Zanimljivo je ovo potcrtavanje
razlike izme|u nasilja i nesre}e. Nasilju se
mo`e suprotstaviti anga`manom, stavom,
akcijom, ali {ta ~ovjeku mo`e biti za{tita od
u`asa proizvoljnosti `ivota?
Ma i u jednom i u drugom slu~aju nema
za{tite. Ja jesam pesimista, ali bojim se da
nam ni{ta ne poma`e. Ta borba je prirodna,
ali efekta nema.
O PUTOVANJU
Samo su putovanje i predavanje
ono što ostaje
 U ~emu je za Vas ~arolija
putovanja?
^itavog `ivota sam bio pomalo
ustra{en ~ovjek. Bilo me je uvijek pomalo
strah i putovanja, ali ta egzaltacija se
ni~im, pa ~ak ni strahom ne mo`e
poni{titi! Crnjanskom je naprimjer
putovanje bilo pola `ivota. Bio je vrlo
uobra`en i kad je Andri} dobio Nobelovu
nagradu, Crnjanski je rekao: On je dobio
Nobelovu nagradu, ali ja }u puno du`e
`ivjeti. Ovo je pomalo smije{an komentar,
ali je ta~no da Andri} po prirodi nije bio
 Ostajete vjerni svojoj egzistencijalis-
ti~koj lektiri?
Ostajem.
SA BOGOM SAM U NIKAKVIM ODNOSIMA
Pa i knji`evnost je, sli~no kao i vjera,
donekle za{tita od svijesti o proizvoljnosti i
besmislu `ivota. Kako Vi sad stojite s
Bogom?
Nikako. Ali nikad nisam ni stajao. Ne
da ne vjerujem, nego smatram da Bog ne
postoji. Ali zato postoje religije i u njima
vidim neke jako dobre i neke jako lo{e
stvari, koje nemaju veze sa Bogom.
Profesija ~asne sestre i to {to one rade je
ne{to veli~anstveno. Ima li tu vjere u
Boga, to me ne zanima, ali se divim
onome {ta te `ene rade. U tom smislu sam
jako sklon religiji. Kao i u smislu
saosje}anja i reda koje religija tako|er
neki putnik i teme njegovih romana
pokazuju da nije imao putni~ki mentalitet
kakav je imao Crnjanski. Putovanje je
glad za krajevima o kojima ne{to znamo
pa sad dolazimo da provjerimo ima li tu
ne~ega od onoga o ~emu smo sanjali. Za
putovanje sam uvijek osje}ao da od njega
na kraju ne{to ostaje. Takav sam odnos
imao jo{ samo prema nastavi i
studentima. Volim, naravno, i svoje knjige,
ali ne znam koliko je to trajno. Putovanje
jeste, kao i predavanje, neki komadi}
besmrtnosti. 
SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
adisa:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 23:41 Page 45
MOJI PRIJATELJI KAPORI I KOLJEVI]I
Teško je odgovoriti šta je presudilo
da Momo Kapor i Nikola Koljević
postanu primitivni nacionalistički
desničari!
 Me|u prijateljima ste imali Danila
Ki{a, ali i Svetozara i Nikolu Koljevi}a,
kolege sa Filozofskog fakulteta. Kako
su izgledali va{i razgovori o
knji`evnosti, da li je ne{to
nagovje{tavalo da }e uva`eni
{ekspirolog Nikola postati zlo~ina~ki
ideolog?
Razgovori su se promijenili kad je
Nikola po~eo sve vi{e da pi{e o na{im
pjesnicima, i to o srpskim pjesnicima, a ne
naprimjer o Danijelu Dragojevi}u kojeg
smo obojica jako cijenili. Sa Nikolinim
Momo Kapor
propovijeda. Vrlo sam nesklon tome {to
se religije pretvaraju u ideologije i u
vojske.
 Raskrstili smo, evo, sa Bogom,
pomeli optimizam, ali od velikih tema
ostala nam je ljubav. Zanima me jedna
konkretna ljubav, a to je roditeljska. U
Tragu crne `u~i ste napisali: „Dobiti dijete
u poznim godinama zna~i skok, uzlet,
vertikalni uspon, kao kod onih savremenih
aviona koji se odmah di`u uvis, bez
polijetanja po podlozi, kao Isus koji je
oti{ao u nebo, slu`e}i se rukama kao
krilima.“ Va{a k}erka je danas ve} odrasla
djevojka. Kako je roditeljstvo uticalo na
Vas?
To je jedna ljubav koja je gotovo
fiziolo{ka, ljubav koja se mora. ^udni su
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
bratom Svetozarom sam bio ve}i prijatelj i
zato sam mu se knji`evno i svetio u svojoj
knjizi Istorija bolesti. Sveti{ se nekome ko
ti je najbolji, ko ti je bio najdra`i. On je bio
ogroman knji`evni autoritet, ali nije imao
taj nevjerovatni senzibilitet za knji`evnost
kao {to je imao Nikola.
Pozori{ni kriti~ar Veljo Stojanovi} i ja
smo se jednom napili sa Nikolom i oti{li da
gledamo nekog Hamleta u podrumu
Ateljea 212. Nikola je po~eo da
komentari{e predstavu dok mu glumac
nije dojurio i uhvatio ga za kragnu da ga
Nikola Koljevi}
mi slu~ajevi ljudi koji odbijaju roditeljstvo,
iako ni ja sam nikad nisam previ{e bio za
to. Kada je moja prva `ena imala
vanmateri~nu trudno}u, govorio sam da je
bolje na ovakvom svijetu nemati djece. Taj
stav jo{ nisam sasvim odbacio. Ipak, svoje
dijete je ne{to drugo. Neki dio i{~upan iz
vas pomo}u pup~ane vrpce. Ne ba{ iz mene
doslovno, ali to je taj osje}aj.
 Kako se to odu{evljenje roditeljstvom
uklapa sa va{im egzistencijalizmom? Nije
li to paradoksalno?
Jeste, potpuno, ali ja sam vam sav od
paradoksa. Bilo bi mi kukavi~ki da ja sad
po~nem obo`avati roditeljstvo i promijenim
svoj stav samo zato {to ja imam dijete. Ne
mislim da je dobro ra|ati djecu da idu pred
topove. Pa u Prvom svjetskom ratu je
POVODOM 80. RO\ENDANA
izbaci. U tom dru`enju ni kod Nikole kao ni
kod Mome Kapora nisam mogao naslutiti
{ta }e se sa njima desiti. Iako je Momo
imao nekih epizoda, ali Nikola ne, ni{ta
sli~no. Obojica su na neki na~in gravitirala
zapadu, ali da }e taj zapad zamijeniti
najprimitivnijim lokalnim desni~arenjem, to
nisam mogao pretpostaviti. Nikolin zaokret
mnogi tuma~e pogibijom njegovog sina. Ja
ne, niti smatram da je to bio zaokret.
Sje}am se da je Svetina k}erka
postavljala neku izlo`bu na dan kad je
Nikola izabran za ~lana Predsjedni{tva
BiH. Nikola se u neka doba pojavio na
izlo`bi i digla se graja, a ja sam mu rekao
da mu ne mogu ~estitati na tome {to je
predsjednik bilo ~ega. U to doba kad je
do{ao na vlast, po~eo je njegov prevrat.
Tad ga je uhvatila ta Velika Srbija. Mo} i
vlast su njega obuzeli i promijenili, a ne
porodi~na tragedija.
 Koliko je onda dosljedno njegovo
samoubistvo 1997. godine?
Dosljedno je jer je on u osnovi bio vrlo
po{ten ~ovjek. Shvatio je dosta brzo {ta
se zbiva.
 Iako ste pesimista, Vi 1992. niste
ba{ brzo shvatali {ta se zbiva. Niste
o~ekivali rat?
Ne, ~ak sam pred rat izjavio Jasni
[ami} za neki francuski radio budala{tinu
da su topovski rovovi oko Sarajava
priprema za njegovu odbranu. Ja sam
tada u to vjerovao. Uprkos svom
pesimizmu, nisam vjerovao da }e se rat
desiti. Odrastao sam u Srbiji nakon rata,
uz ideju velike i va`ne oslobodila~ke
vojske. Onda se pokazalo ono {to se
uvijek pokazuje, a to je da oslobodila~ka
vojska lako i ru`no postane osvaja~ka. 
stradalo deset miliona ljudi, u drugom
pedeset. Pita{ se za{to uop{te postojimo. I
nasilje i nesre}a me stra{no odbijaju od
kulta roditeljstva.
 Na pragu ste devete decenije. Kako
danas vidite `ivot?
Kad gledam `ivot u cjelini, iz toga mi
ne proizilazi neka velika pohvala za njega.
To je jedna epizoda. I `ivot moje k}eri je
jedna epizoda, {to je stra{no. Kako gledam
`ivotinje, sve vi{e mislim koliko je i to
jedan bujan, rasko{an `ivot u kojem se
sva{ta mo`e vidjeti, a mi obi~no mislimo
samo na ljudski `ivot. Ka`e mi k}er da bi
studirala astronomiju zbog tog ~uda
svemira. A ja joj ka`em, pa gledaj ove
emisije o `ivotinjama koje ja gledam, pa da
vidi{ {ta je ~udo. 
45
radio sarajevo:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:35 Page 46

“ONO” RADIO SARAJEVO

PRANJE KABLOVA
Mustafa D`ebo i Petar Preo~anin, uposlenici
RTV SA, “na zadatku” nakon govora druga
Tita na Tjenti{tu, u julu 1973. godine

RADIO SARAJEVO je osnovan 10. aprila 1945., kada je ÐORÐE LUKIĆ CIGO u
eter “distribuirao” jedan, tada, obavezan poklič i jednu identifikacijsku rečenicu:
“Smrt fašizmu - sloboda narodu! Ovdje Radio Sarajevo”; a nekadašnji uposlenici
Radio Sarajeva ZIJA DIZDAREVIĆ, BORO KONTIĆ i RANKO MAVRAK uskoro će
objaviti knjigu posvećenu njihovom bivšem preduzeću, SOUR-u iz kojeg je kasnije
nastala Radio-televizija Sarajevo

BIO JEDNOM RADIO... sedamdesete godi{njice osnivanja Radio biva, dobar ‘ko hljeb’. Tu po~inje moj
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Sarajeva. “(...) U jesen 1974. ponovo sam u lijepi i sretni dio `ivota. Ako se mo`da
Foto: MARIO ILI^I], ILUSTRACIJE IZ Sarajevu, razveden i bez posla, a Brano pitate za{to ne pi{em ko je `iv, a ko vi{e
KNJIGE “RADIO SARAJEVO...” \uranovi} me ponovo pozove u Sarajevo nije - za mene su svi iz ove istine `ivi dok

D
202 i ... eto mene! Urednik redakcije sam ja `iv.” A bi}e i Zoka Kapa `iv sve dok
va mjeseca prije svoje smrti je Miodrag Olja~a, iskusan novinar, o{tar i budu `ivi oni {to po{tuju nekada{nji Radio
legendarni novinar, urednik i vrlo ~esto ljut, a zapravo, kako to obi~no Sarajevo, pa kasnije RTV Sarajevo, koji je
voditelj na RTV Sarajevo Zoran
Kapetanovi} Kapa napisao je
tekst za knjigu Radio Sarajevo:
10. april 1945. - 10. maj 1992., koja }e
Nekada{nji Radio Sarajevo dio je
uskoro biti objavljena, a povodom
na{eg kolektivnog identiteta
46 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
radio sarajevo:TEKST osnova.qxd 8.4.2015
TRI ZGRADE, JEDNA ISTORIJA
1. \or|e Luki} Cigo i Tahir Kulenovi}, tehnika Radio Sarajeva iz 1945. godine; 2. Zgrada u ulici Alekse [anti}a iz koje je \or|e Luki} prvi put
pozdravio slu{aoce Radio Sarajeva; 3. Radio Sarajevo je u maju 1984. iz ulice Danijela Ozme premje{ten u... 4. ... RTV dom na Alipa{inom Polju
bio i ostao dio na{eg kolektivnog identi-
teta.
OD CIGE DO KAPE
A, otkud tri proletera na istom zadatku?
Zija Dizdarevi}, Boro Konti} i Ranko
Mavrak. Urednici knjige Radio Sarajevo:
10. april 1945. - 10. maj 1992. i nekada{nji
uposlenici Radio Sarajeva. Mnoge njihove
kolege bi kazale - ma, dosta mi je mene, ko
}e s jo{ s tim z...
“Inicijalna ideja do{la je od
Zorana Udovi~i}a i Aleksandra
Mla~a. Ali se godinama nije ni{ta
radilo. S tim da je Boro Konti} `elio
da na svom sajtu, odnosno na stranici
sarajevskog Media centra ~iji je
direktor, ima svjedo~anstva o Radiju
iz tog vremena, koja bi pisali oni koji
su radili na Radio Sarajevu, me|u
njima i Zoran Udovi~i} i Aleksandar
Mla~. Ali, po{to njih dvojica nisu
mogli da rade na toj knjizi, prije
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
21:36 Page 47
1.
3.
{esnaest mjeseci sam rekao da preuzimam
organizaciju posla. Nisam imao snage da
radim klasi~nu monografiju, pa sam rekao
da bi bilo najbolje objaviti autorske tekstove
o temi: Ja u radio Sarajevu, Radio Sarajevo
u meni. Vrlo brzo mi se priklju~io Boro i
prihvatio da Media centar bude izdava~, a
onda je u ‘ekipu’ do{ao i Ranko Mavrak”,
obja{njava Zija Dizdarevi}. Bi}e to
TO JE BILA “KU]A”
2.
4.
kapitalno izdanje: na oko 600 stranica
urednici knjige }e objaviti vi{e od tri stotine
fotografija i tekstove ~ak devedeset i tri
autora! Me|utim, autore ne}emo nabrajati,
jer to bio spisak kao sa radne akcije.
Vrijeme radnje u tekstovima je do 10.
maja 1992., do kada je i postojao Radio
Sarajevo, dok su tekstovi napisani od 1945.
do 2015. godine. Dakle, od Cige do Kape.
A u “indexu” }e biti napisano 1.500 imena.
Sva ta imena spominju se u knjizi - {to je
bio veliki zadatak ali i obaveza za ekipu
kako nekoga ne bi ispustili - a to je
sedamdeset do osamdeset posto od
ukupnog broja ljudi koji su pro{li kroz
tri sjedi{ta Radio Sarajeva: u Njego{evoj
6 (danas Alekse [anti}a 8), u ulici
Danijela Ozme 7 i u zgradi RTV doma
na Alipa{inom Polju. Tako da }ete na
jednom mjestu mo}i pro~itati spisak
sastavljen od tehni~ara, ton majstora,
in`enjera, re`isera, dramaturga, muzi-
~kih producenata, kompozitora, muzi- 
47
radio sarajevo:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:36 Page 48

“ONO” RADIO SARAJEVO

 ~kih urednika, urednika, glavnih urednika,
direktora, spikera, voditelja, novinara. Ali i
prona}i ime Radovana Dodera, najstarijeg NAJBOLJA VREMENA
`ivu}eg radnika Radio Sarajeva, koji sada
ima 95 godina i `ivi u Indian Wellsu u
Californiji.
“Svako ko je nešto značio u bilo
“Zija je kontaktirao najve}i broj autora
tekstova za ovu knjigu. I to su, uglavnom,
kojoj vrsti stvaralaštva u BiH bio je
bili oni ljudi koji su na Radio Sarajevu
radili za platu. A ja sam bio zadu`en da vezan za Radio Sarajevo”
zovem one koji nisu radili za platu, nisu bili
stalno zaposleni, ali su bili vezani za Radio.
Otuda u knjizi Aleksandar Hemon, Nenad
Veli~kovi}, Miljenko Jergovi}, Zlatko
Arslanagi}... koji su za potrebe knjige
napisali tekstove o vlastitim do`ivljajima
tog radija. Uglavnom, za {tampanje knjige
potrebno nam je 20.000 KM. Ne{to smo
skupili, a ne{to novca o~ekujemo i nadamo
se da }e knjiga uskoro biti dostupna za
~itanje. [tampa}emo 1.000 primjeraka.
[tampali bismo i vi{e, ali nemamo para. Za
sada su nas podr`ale op{tine Centar i Stari
Grad, kao i Fond za izdava{tvo FBiH”, veli
Boro Konti}. Ovo oko para odnekud nam je
poznato... U svakoj ozbiljnoj dr`avi
projekat kao {to je Radio Sarajevo: 10. april
1945. - 10. maj 1992. bio bi od najve}eg
mogu}eg nacionalnog, dru{tvenog, ukratko
sveop{teg zna~aja.
TRI PROLETERA
Ranko Mavrak, Zija Dizdarevi} i Boro Konti}
IZVANREDNO IZVAGAN OSJE]AJ
Tri urednika su u pro{li petak bili u
zgradi RTV doma, na sastanku Organiza- Zija Dizdarevi} je na Radio Sarajevu 1994. godine. Dodu{e, bio je godinu i u
cionog odbora sve~anosti koja }e biti bio i pripravnik, ali i direktor. Radio je sve JNA. Ure|ivao je II program Radio
uprili~ena 10. aprila u Narodnom pozori{tu poslove, od 1970. do 1995., koliko je bio Sarajeva, bio i urednik emisija Primus,
Sarajevo. BHRT, kao nasljednik RTVBiH zaposlen u ovoj ku}i. Ustvari, zaposlio se otkrio talente iz Top liste nadrealista i
koji se “nadovezao na RTV Sarajevo, slavi na Radio Sarajevu u Danijela Ozme, a zvijezde Omladinskog programa II
sedamdeset godina postojanja, {to je ta~no knji`icu mu je na Alipa{inom Polju programa Radio Sarajeva, potom De`urni
sedamdeset godina od osnivanja Radio zaklju~io slu`benik zaposlen na Radiju mikrofon... Osvojio je dvije najva`nije
Sarajeva. A, Radio Sarajevo i danas postoji, BiH: “Presretan sam {to sam imao sre}u radijske nagrade: Prix Futura i Prix Italia.
ali nije to - to, kao {to ni dana{nja Televizija da radim u najboljem vremenu Bosne i “Mene je na Radio Sarajevo doveo Zija
Sarajevo nije - to. Ali, hajd’ ti sve to Hercegovine i u najboljem vremenu Radio Dizdarevi}, natjerao me da se tu i
objasni, recimo, nekom Rumunu, ili Ircu. Sarajeva. Imali smo, izme|u ostalog, zaposlim, ali ja sam za njega jo{ uvijek
Idemo dalje... “U ovoj dr`avi se svi ubi{e orkestre umjetni~ke, zabavne i narodne volonter.”
zaklinjuju}i se kako je ona, maltene, starija muzike, pravili smo i dje~iju muziku, i Ranko Mavrak je uhvatio jedan od
od egipatskih piramida, a kada se treba organizovali pet festivala godi{nje. Imali posljednjih priklju~aka na lokomotivu
poduprijeti ne{to {to je konkretni dokaz tim smo najve}u dopisni~ku mre`u u zemlji. zvanu Radio Sarajevo: “Zaposlio sam se
tvrdnjama onda se niko ne ~e{e pretjerano. Imali smo vi{e od hiljadu stalnih i na odre|eno vrijeme 1988. godine.
I to je, zapravo, pokazatelj kako se ono {to povremenih saradnika. Svako ko je ne{to Objavili su natje~aj, na koji sam se
je temelj na kojem je nastala ova dr`ava zna~io u bilo kojoj vrsti stvarala{tva u BiH prijavio i pro{ao. Svi su se ~udili otkud ja
shva}a neozbiljno. Na Radio Sarajevu je, bio je vezan za Radio Sarajevo.” na III programu, ali eto, tako se dogodilo.
od 1945. do 1992., bilo neko zlatno doba Boro Konti} je jednom prilikom {etao Bitno mi je da je sve bilo regularno i da
sa Goranom Bregovi}em ulicom nisam primljen preko {tele. Bio sam u
novinarstva, u smislu zanata. To je bila
Danijela Ozme: “I meni Goran pokazuje radnom odnosu na odre|eno vrijeme sve
jedna ogromna {kola, i znanja i stru~nosti”,
na zgradu nekada{njeg Radio Sarajeva i do po~etka rata. Kad je zagrmilo sa svih
tvrdi Ranko Mavrak.
ka`e: ’Pogledaj Ti, ovdje ni plo~a ne stoji. strana primljen sam u stalni radni odnos,
[ta je to krasilo, obilje`ilo, ili bilo
A trebala bi da stoji plo~a na kojoj pi{e: ha, ha, ha... U Informativnom programu
najva`nije kako bi “ono” Radio Sarajevo
Ovo je bosanski Abbey Road.’“ Tamo su, Radija BiH, tom nekom hijerarhijom,
bilo uvr{teno u balkansku antologiju? “Svoj naprimjer, Indexi snimili sve svoje pjesme, napredovao sam do urednika DESK-a, a
predgovor u knjizi sam naslovio: Medij Bijelo dugme one prve, u tom studiju su onda sam bio i urednik onoga {to se
civilizacijskog zna~aja. Prva karakteristika snimljene sve bosanske sevdalinke”, zvalo Otvoreni program. Na Radiju BiH
Radija je - entuzijazam. Ve}ina nas, gotovo isti~e Boro Konti}, koji je na Radio sam bio negdje do konca desetog
svi na Radio Sarajevo smo dolazili sa Sarajevo do{ao 1975. i ostao sve do kraja mjeseca 1993. i onda sam oti{ao.” 
zadovoljstvom. I, kako je Boro rekao,
odlazili sa zadovoljstvom. Na tom radiju

48 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.

radio sarajevo:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:36 Page 49

TO JE BILA “KU]A”

^AROBNA ZGRADA

Iz teksta Save Trifunovića o zgradi Radija u ulici

Danijela Ozme, na prelazu iz 1959. u 1960. godinu
Ravno hodnik pa lijevo,
prva vrata, sobica 3 sa 3.
Blagajna. Unutra - otvorena
vrata tri tone te{ke austrijske
kase pune para, papira, kruha
somuna i kobasica. Uz kasu
jedva jo{ ima mjesta za
podebelog blagajnika. To je
Nikola Goreta, kao i kasa
tako|e relikt Austrougarske,
vadi pare i dijeli nam lovu
nasu{nu po, ~ini se, samo
njemu poznatim pravilima.
Nema pri~e: potpi{i i uzmi
honorar, a poslije, vani broji
koliko si dobio. Desno -
magnetoteka. Hiljade traka. I
eksperti koji ta~no znaju gdje
je {ta: Pepina Mujki}, Dino
Strini} i Fida (Firduz)
[ahinagi}. Sasvim desno, ako
ste uspje{no pro{li Terezu -
dolje - kroz “zarazno” - nalazi
se veliki studio, tehnika -
odr`avanje i, u podrumu - bife.
Kuvaju se kafe - to~i vinjak i
loza i, za doru~ak, servira
pe~ena d`igerica. Ko ima para.
Bifed`ika je prvo bila zanosna
Had`era Mi{elji}. Imala je
sise ve}e od Merilinke. Kad je
Had`era uznapredovala u
karijeri, zamijenili su je Janko i
Slavko.
Prvi sprat - bilo glavnim
stepeni{tem bilo kroz “zarazno”
- dva su studija, pa
administracija i lijevo i desno.
Na kraju lijevog hodnika
udoban WC. U njemu se,
nemaju}i kud, sa svojom
djevojkom jednog proljetnog
dana, sakrio mladi muzi~ki
saradnik \or|e Novkovi}.
Taman kad je htio ne{to da joj
otpjeva - na vrata je zalupao
domar, penzionisani milicioner
\uro. Nije imao obzira i volio je
da pla{i djecu. I \or|e i
djevojka su sko~ili kroz prozor
na krov obli`nje jednospratnice i
pobjegli. Mo`da se i zbog toga
\or|e, ina~e sjajan muzi~ar,
kasnije prebacio u Zagreb.
Mo`da ne zbog \ure, ali i drugi
su muzi~ari bje`ali iz Sarajeva.
Drugi sprat, lijevo krilo -
direktorat. Tamo se nije
zalazilo iako su tu klozeti bili
naj~i{}i. Centralni dio -
sekretarijat, redakcija kulture -
~etiri sobe. Tu je sva{ta
spadalo: omladinska i dje~ija
redakcija, humor, i muzika -
dakle kultura. Glavni kulturolog
je bila Neda Erceg. Vlado
Dijak joj je posvetio pjesmicu:
“Lijevo i desno okre}e
vrati}, {i{ti k’o kobra gleda
na sati}/O svemu ima svoje
koncepcije, od Be~ke opere
do kontracepcije.” U`asno se
naljutila. Prijetila mu svim i
sva~im. Ali, Vlado se nedavno
vratio s Golog otoka - tako da
ga ni{ta vi{e nije moglo
upla{iti. Glavnim stepeni{tem
dalje uvis nema.
Mora se “zaraznim” na tre}i
sprat - u IPP-e, iliti
Informativno politi~ki program.
Desno - najve}a soba na kraju
- daktilo biro ili aspidoteka sa
pet ili {est - usplahirenih `ena
za te{kim pisa}im ma{inama
Remington. Neuni{tiva pomo}
UNRE odmah iza Drugog
velikog rata.
Tu se lupa od ~etiri ujutro
do pono}i. Jedna od
daktilografkinja spava svaku
no} na ohrdanom kau~u u
vijestima. Odrijema tu i no}ni
urednik. Ako je visok i jak pa
nema mjesta za dvoje, ili nije
dovoljno vje{t - kunja za
stolom. Soba Vijesti je {irokim
olukom kroz plafon, spojena
sa TANJUG-ovim tikerom koji
je na ~etvrtom spratu. Kroz
oluk se, u jednu plitku kutiju,
slijeva rijeka vijesti. U tom krilu
su, dakle: vijesti, sportska,-
spoljna, dopisni~ka, unutra-
{nja redakcija, stenograf i
studio IV (samo za radio
dramu ili ekstra va`na
politi~ka snimanja). Ravno -
lektori, sekretarijat, urednik
IPP-a, a skroz lijevo emisija
za selo. Nepomu}eno
carstvo mira Mire Osim
Bogdanovi}.
Nije se valjalo zamjeriti
Miri. Kad je, jedne prilike
bila na putu zamjenjivao sam
je i ure|ivao Emisiju za selo.
Program sam po~eo vije{}u da
je jedna zemljoradni~ka
zadruga iz Semberije te
jeseni po`njela {est kvintala
p{enice po hektaru. Naravno
da sam zadrugu okovao u
zvijezde i proglasio ih
rekorderima, socijalisti~kim
udarnicima - za ugled svima.
Pojma nisam imao ni koliki je
hektar niti koliko je kvintal a
pogotovo ne da su prinosi
p{enice ve} tada, ~ak i u
Bosni, bili 15 pa i 17 kvintala
po hektaru. Mira je slu{ala tu
moju “katastrofu”, kako je
rekla, primiv{i to kao li~nu
uvredu. Zamalo da budem
progla{en za subverzivnog
elementa. Nije Bosna tada
imala vi{e seljaka nego danas,
ali se o seljacima ideolo{ki
vodilo ra~una...” 

bilo je ne{to patrijarhalno. U finom smislu

te rije~i. Ljudi su imali izvanredno izvagan
osje}aj odgovornosti. Kao da rade kod
sebe. Za sebe. Za svoju ku}u. Pa, ~ak i kad
me|u ljudima nisu bili ba{ najbolji odnosi,
nikad nije izostala solidarnost. Da
odgovorim na pitanje... Glavne karakte-
ristike Radio Sarajeva bile su entuzijazam,
solidarnost i odgovornost, a prije svega
odgovornost prema slu{aocu”, isti~e Zija
Dizdarevi}. Njegov kolega Ranko Mavrak
emotivno je vezan za III program Radio
Sarajeva: “Zato {to je III program bio ono
{to u dana{njem medijskom spektru Bosne
i Hercegovine mo`da najvi{e nedostaje. III
program je bio, ako to tako `elimo kazati,
luksuz koji je samo jedna ozbiljna medijska
JAKI KAO “BARCELONA” DANAS ku}a sebi mogla dopustiti. Ali, to nije bio
Jozo Penava, Jovica Petkovi}, Zaim Imamovi}, Milorad Todorovi} i luksuz kojega je neko izmislio na Radio
Ismet Alajbegovi} [erbo, na istoj sceni i na istom zadatku Sarajevu. To je bilo ono najbolje {to je 

9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 49

radio sarajevo:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:37 Page 50

“ONO” RADIO SARAJEVO

1. 2.

3. 4.

5. ISTORIJA, HISTORIJA, POVIJEST 6.

1. Ankica Petrovi}, iz Muzi~ke redakcije, sa
kaziva~icom izvorne muzike, negdje iznad
Glavati~eva; 2. Legendarni sportski komen-
tator Mirko Kamenja{evi} i tehni~ar Ki}o
Mo~evi}; 3. Spikerski duo - Margareta Pejar i
Nikola Bili}; 4. Redakcija II programa Radio
Sarajeva na fe{ti u Domu mladih: Nada
[}epovi}, Brano \uranovi}, Dalibor
Eminefendi}, Ljiljana Zurovac, Nermina
^eljo, D`evdet Tuzli} i Hari Ramadan (slijeva
na desno); 5. Dvadeset i osam najslu{anijih
emisija Radio Sarajeva u periodu od 3. do 9.
juna 1991. godine - \erdan je ubjedljivo prvi;
6. Zija Ku~ukali}, muzi~ki urednik iz
pedesetih godina
~asopis, da ne zaboravim i tu vrijednost III
programa, koji je izlazio periodi~no, svaka
tri, ili ~etiri mjeseca. Jedino {to je ostalo u
Bosni i Hercegovini nalik na to jesu
Sarajevske sveske, ~iji je, na neki na~in,
dobri duh Vojka \iki}, nekada{nja kao legitiman segment Dr`avnog zavoda za
urednica III programa Radio Sarajeva. I krugovalnu slu`bu. Ali, tada je to osnovala
 producirano, recimo, u radijskim doista, kada se pogleda galerija likova koja NDH, pa se i danas o tome {uti. No, to jeste
programima BBC-ja. Ili, RAI-ja, je, ako tako smijem re}i, okru`ivala III ~injenica. Kao {to jeste ~injenica i da je
svojedobno. I onda su ljudi, koji su na program to su bila svjetska imena iz oblasti \or|e Luki} Cigo bio tehni~ar Hrvatskog
Radio Sarajevu vodili taj razvojni aspekt, znanosti, kulture, umjetnosti.” krugovala. Pa je nakon sloma NDH, 10.
zaklju~ili da i kod nas ima potencijala i Hajdemo na kraju ovog teksta biti aprila 1945., ~ak i na dan osnivanja NDH,
kapaciteta da se tako ne{to razvije. Dakle, konkretni, ta~ni i precizni, kako nas ni ponosno uzviknuo: “Smrt fa{izmu -
da Bosna i Hercegovina u ta doba mo`e istorija ni historija ni povijest ne bi sloboda narodu! Ovdje Radio Sarajevo.”
producirati kvalitetu kakva je bila potrebna kritikovale. U Sarajevu je 1943., tako pi{e Uistinu, radio je u Sarajevu stariji dvije
da bi se radio jedan takav program. I na Wikipediji, osnovan Hrvatski krugoval, godine. [ta god to kome zna~ilo. 
50 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
nidzara collegium:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:31 Page 51

TAMO GDJE UMJETNOST PO^INJE

KAKO
PROPADA
“GRADSKA
GALERIJA”
dan sa nestrpljenjem o~ekivali da ~uju ko je
Galerija “COLLEGIUM ARTISTICUM” je nekada bila dobio Grand Prix.
simbol grada, a sada je tek ruina koja preživljava Tradicionalna [estoaprilska izlo`ba u
Collegiumu Artisticumu ove godine je
zahvaljujući nadljudskom trudu grupe ljudi; realizovana uz minimalno sredstava -
16.000 KM. To je ka`u jedva bilo dovoljno
uz minimalna sredstava, ipak je organizovana za katalog. Na`alost, nije bilo novca za
{tampanje monografije kojom bi obilje`ili
“36. godišnja izložba”, na kojoj su prikazani radovi ~etrdeset godina postojanja ovog za
više od 200 umjetnika iz BiH Sarajevo, ali i {ire, kultnog mjesta. “Za
monografiju smo dobili tri hiljade od
posljednje pripreme za Izlo`bu. Posljednje Ministarstva civilnih poslova BiH, ali to
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] pripreme zna~i da su uposlenici prikrivali nije ni blizu dovoljno”, ka`e D`eko Hod`i},
Foto: MILUTIN STOJ^EVI] znakove propadanja. koji nagla{ava vi{e puta kako od decembra

J
utro kada je trebala biti otvorena
Godi{nja izlo`ba, 36. po redu,
Collegium Artisticum je do~ekao bez
struje. Po ko zna koji put struja je
uga{ena zbog nepla}enih ra~una.
Nakon intervencije vr{ioca du`nosti
direktora, slikara D`eke Hod`i}a u
Ministarstvu kulture i sporta Kantona
Sarajevo, struja je ponovo uklju~ena. U
Galeriji su se u tom trenutku odvijale
TRI U JEDAN
U kancelarijama su svuda kante u
kojima se skuplja voda, u Galeriji dio
zidova je po`utio od vlage, niz neke se
slijeva voda kao kada pada ja~a ki{a, pod
ima ogromne rupe na nekoliko mjesta,
rasvjeta ni ne li~i na onu kakvu umjetni~ke
galerije treba da imaju... Ipak, na posjetioce
su ~ekali najbolji pro{logodi{nji radovi vi{e
od 200 autora iz cijele BiH, a autori su taj
pro{le godine privremeno vr{i du`nost
direktora Galerije. Kanton nije imenovao
direktora od 2013. godine. Hod`i} govori i
da Galerija godinama opstaje samo “na
mi{i}e”, te da je u “knock downu” i da je
veliko pitanje da li }e pre`ivjeti.
Godinama sarajevski umjetnici gledaju
kako propada Gradska galerija o kojoj bi se
trebao skrbiti Kanton. U nemogu}nosti (ili
neznanju) da na|u neko rje{enje za te{ku
situaciju, Kanton je odlu~io da Galerija 

Sarajevski “Collegium Artisticum”, ne ba{ tako

davno kultni umjetni~ki prostor, danas opstaje
zahvaljuju}i tek nekolicini entuzijasta
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 51
nidzara collegium:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:32 Page 52

OPSTANAK “NA MI[I]E”

 postane dio Centra za kulturu Kantona
Sarajevo, organizacije koja }e uklju~ivati i
Bosanski kulturni centar i organizaciju
Sarajevo art. Pro{le godine je tada{nji
ministar kulture Kantona Sarajevo Ivica
[ari} objavio da }e do}i do integrisanja na
osnovu ideje stare nekoliko godina. “Zakon
o javnim ustanovama ka`e da svaka JU
mora imati upravni i nadzorni odbor, a do{li
smo u situaciju da u dvije od te tri ustanove
imamo ve}i broj ~lanova upravnog i
nadzornog odbora od broja uposlenih, {to je
i nelogi~no i neracionalno”, pojasnio je
[ari}: “U jednoj JU imamo ra~unovo|u, u
drugoj pravnika, u tre}oj propagandistu ili
tehniku. Niko od uposlenih nema obim
poslova po standardima radnog vremena, a
svaka ustanova kojoj nedostaje odre|eni
kadar mora anga`irati honorarce. Sve tri antifa{isti~ka politi~ka orijentacija”. Grupi nemaju od 2013., dok su od oktobra pro{le
ustanove u svojim programskim aktivno- su se priklju~ili mnogi zna~ajni bosansko- godine i upravni odbor i direktor
stima imaju dosta srodnih elemenata, pa hercegova~ki umjetnici i intelektualci, privremeni. Mjese~no za Collegium, samo
tako i u BKC-u, Sarajevo artu i Collegiumu me|u kojima i slikar Ismet Mujezinovi}, za odr`avanje, treba minimalno 4.000 KM.
Artisticumu imaju izlo`be, promocije, potom Emerik Blum, Jelena Ke{eljevi}, Za [estoaprilsku izlo`bu je Galerija
koncerte i sli~no.” U odluci Skup{tine stoji Danijel Ozmo... U februaru 1941., grupa je godinama dobijala po 40.000 KM, a onda
da se spajanjem “posti`e produktivniji organizovala izvo|enje predstave Za{to su sredstva po~ela da se tope da bi se svela
zajedni~ki rad”. Uz ovako poja{njenje, pla~e mala Ema, koja govori o na dana{nji iznos. Hod`i} ka`e kako je za
rje{enje o spajanju tri u jedan ~ini se nadolaze}em ratu i fa{izmu, te im je nakon jednu “ozbiljniju izlo`bu” potrebno oko
donekle logi~nim. No, problem je {to nisu toga zabranjen rad. Sedamdesetih godina je 50.000 KM, a da bi idealno bilo kada bi
do kraja dostupne informacije o na~inu rada sru{en Umjetni~ki paviljon koji je Grupa Galerija imala barem ~etiri takve godi{nje.
Centra u budu}nosti, {to izaziva koristila za rad, te su se, 1975., uselili u “Galerija nije ispod zemlje metar, nego
nepovjerenje i strah me|u zainteresovanim. novotvorenu Galeriju u Skenderiji. Fuad tamo gdje se kopaju oni najdublje zakopani
Had`ihalilovi}, ~ije ime je i danas simbol dijamanti”, opisuje Hod`i} te{ku situaciju.
Upu}eni ka`u da bi Centar trebao imati
Collegiuma, vodio je Galeriju od otvaranja Napominje i kako Collegium ima mogu-
jednog direktora, a da }e na ~elu svake od
pa sve do penzije 2006. godine. U tom }nost zaraditi iznajmljivanjem Galerije, no
institucija biti menad`er, dok }e Galerija
periodu organizovano je vi{e od 1.000 na to se rijetko odlu~uju. Nekada je u
imati i kustosa.
izlo`bi. Collegium je tada postao institu- sklopu galerije djelovao i klub, koji je bio
Informaciju vi{e nemaju ni u
cija, a Grand Prix koji dodjeljuju svake mjesto okupljanja sarajevskih umjetnika i
Collegiumu niti u udru`enjima vezanim uz
godine na [estoaprilskoj izlo`bi jedna je od intelektualaca decenijama, no ni toga
ovu instituciju (Udru`enje likovnih
najpresti`nijih nagrada u Jugoslaviji, odavno nema. “Svaki poku{aj da se izda
umjetnika, Udru`enje likovnih umjetnika
kasnije u BiH. Nakon rata, Galerija je prostor kluba je vrlo te`ak, jer je ovo
primjenjenih umjetnosti i Asocijacija
postala jedno od javnih preduze}a u sklopu specifi~na ustanova i bitno je odr`ati sve
arhitekata). Predsjednik Udru`enja likovnih
Kantonu, a ovda{nja administracija, kada kao jedan umjetni~ki nukleus. To je klub u
umjetnika primijenjenih umjetnosti, foto-
god treba {tedjeti, prvo ukida sredstva kojem mogu da se prave mali koncerti,
graf Almin Zrno ka`e da je zabrinut ovom
namijenjena za kulturu. Tako je Collegium organizuju panel diskusije i sli~no. Pri
neizvijesno{}u: “Jo{ uvijek niko ne zna na
po~eo da propada. tome, moraju se zadr`ati neke reference tog
{ta }e li~iti ujedinjenje i {ta }e se desiti sa te
mjesta, jer ono ima ~etrdeset godina
tri institucije kada dobiju ‘vrhovnog vo|u‘.
NA[E, A NJIHOVO tradicije. Sada }e se, na`alost, to sve utopiti
Nije mi jasno {ta }e biti sa tim prostorima,
Za program Galerije brinu se dva stalna u ne{to. Moja razmi{ljanja su da barem
sa kancelarijama tri udru`enja koja su u
uposlenika i nekoliko honorarnih sarad- klub ostane ono {to je oduvijek bio”,
sklopu Collegiuma. Planove za sve su
nika. Stalno zaposlenog kustosa tako|er zabrinut je Hod`i}.
osmislili administrativci iz Kantona, koji su
na neki vol{eban na~in pravili tu
kombinatoriku kako bi u{tedili, da se sve
svede pod jedan krov, da bude jedan NA DAN GRADA
upravitelj uz neki nadzorni odbor. Vidjet
}emo kako }e to ispasti. Ono ~ega se bojim
je da }e se jednostavno ukinuti Collegium,
I, “Grand Prix” su dobili...
i mi }emo se protiv toga boriti.” Tradicionalna Izlo`ba je godi{nja BiH. Ove godine, nosilac organizacije
Grupu Collegium Artisticum osnovali selektivna izlo`ba ~lanova tri umjetni~ka izlo`be Collegiuma Artisticuma je bila
su kompozitor i dirigent Oskar Danon, udru`enja koja djeluju u sklopu sarajevskog Asocijacija arhitekata u BiH. Grand Prix
slikar Vojo Dimitrijevi} i arhitekta Jahiel Collegiuma Artisticuma. Izlo`ba je ispred Asocijacije dobili su Adnan
Finci u januaru 1939. godine. Principi rada zami{ljena kao mjesto na kojem se Haramba{i} i Kenan Br~kalija, Grand Prix
grupe su bili “sinteza umjetnosti po uzoru predstavlja godi{nja stvarala~ka produkcija ULUPUBiH-a uru~en je Sanji D`eba, dok
na avangardna stremljenja sinteti~kog arhitekata, urbanista, likovnih umjetnika, Grand Prix Udru`enja likovnih umjetnika
pozori{ta, multikulturalnost kao kontra- primijenjenih umjetnika i dizajnera iz ~itave BiH ove godine nije dodijeljen. 
punkt nacionalisti~kim stremljenjima i
52 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
nidzara collegium:TEKST osnova.qxd 8.4.2015
TRAGOVI NEMARA
D`eko Hod`i} upozorava kako je Gradska galerija
odavno zaboravljena i prepu{tena propasti
U te{koj situaciji su i udru`enja koja
djeluju u sklopu Collegiuma. Almin Zrno
ka`e kako im se svake godine bud`et
smanjuje, te da je u Udru`enju kojem je on
na ~elu, i koje broji 250 ~lanova, generalni
sekretar posljednju platu dobio u junu
pro{le godine. No, ka`e Zrno, Galerija je
samo jedan od dijelova Kulturno sportskog
centra Skenderija o kojem niko ne vodi
ra~una. “Imam osje}aj da se sve radi kako
bi se samo od sebe uru{ilo, a da bi onda
do{ao neko i rekao kako ne mo`e to da
postoji i da }e se sve predati u ruke nekog
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
21:32 Page 53
investitora. A to je nedopustivo. Jer, va`na
~injenica je da to nije njihovo, onih koji
trenutno obna{aju neke funkcije, nego svih
nas. Taj centar je gra|en iz doprinosa
gra|ana. To je na{ prostor i od ministara
o~ekujemo da na najbolji mogu}i na~in
skrbe o na{oj imovini. To je pri~a o
odgovornosti”, tvrdi Zrno.
Umjetnici u Sarajevu ka`u da je
Collegium jedan od najva`nijih prostora za
njihovo djelovanje. Ne samo kao izlo`bena
galerija, nego i mjesto susreta, razmjena
ideja, diskusija... “Bilo je, recimo, jedno
TAMO GDJE UMJETNOST PO^INJE
dru{tvo arhitekata koje i danas dolazi oko
11 sati u Galeriju. Svako ostavi mantil,
kaput, {e{ir na ~iviluk i onda po~inje
pri~a”, prisje}a se Hod`i}: “A, likovni
umjetnici u ovom gradu nisu ni prikop~ani
na aparate za disanje. Di{emo na {krge.
Na{i vrhunski likovni umjetnici nisu
stimulisani da rade. Likovna scena je ovdje
u blatu i zapu{tena. Collegium je slika i
prilika toga.”
^etiri decenije rada }e poku{ati
obilje`iti izlo`bom plakata sa dosada{njih
izlo`bi. To je sve {to sebi mogu priu{titi. Do
kraja godine u planu imaju jo{ nekoliko
izlo`bi i nadaju se da }e imati dovoljno
novca da ih realizuju, da }e biti struje, da
krov ne}e propasti, da se zidovi ne}e
uru{iti, da ih novi menad`ment ne}e
pretvoriti u ne{to {to Collegium Artisticum
nije... “To je bilo stjeci{te umjetnika gdje su
se raspravljale jako bitne stvari, od
umjetnosti, politike, filozofije, `ivota;
mjesto na kojem je nastalo ko zna koliko
lijepih stvari koje danas obilje`avaju na{u
historiju. Ono {to je stra{no je {to ovo
dru{tvo nema nikakve vizije ni sna. [ta mi
to pravimo, kakvo dru{tvo, koji su nam
ciljevi?”, pita se Zrno. On i njegove kolege
tra`i}e od onih na vlasti da odgajaju mlade
koje ne}e biti strah umjetnosti. I to treba
zatra`iti, pored svega... 
53
eugen verber:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:30 Page 54

EUGEN IZ SUBOTICE

U Beogradu je nedavno objavljena monografija o EUGENU VERBERU (1923-

1995), vrsnom prevodiocu, jednom od najvećih poznavalaca jevrejske literature i
istorije na našim prostorima i strastvenom glumcu-naturščiku koji je igrao u više
od šezdeset filmova i TV serija; njegovi savremenici, prijatelji i članovi porodice
pamte ga kao jednog od najfascinantnijih intelektualaca bivše Jugoslavije, čija je
biografija podjednako uzbudljiva kao i filmovi u kojima je glumio

EUGEN VERBER
ČOVJEK KOJI JE PREVEO
„SARAJEVSKU HAGADU“ razli~itim uticajima svojih roditelja - za pripadnika se o~ekivalo da, kada odrastu,
Pi{e: MAJA RADEVI] razliku od majke, koja nije mnogo dr`ala do odu da `ive u Palestinu i postanu seljaci u
vjere i za ono vrijeme bila prili~no kibucima. Eugen je te ideje zagovarao skoro
slobodoumna (u~ila je slikarstvo, bila do punoljetstva, a onda je sa porodicom
„EEugena Verbera upoznao sam u obrazovana i duhovita, a svoju kreativnost preselio u Novi Sad, po~eo je Drugi svjetski
beogradskom Savremenom pozori{tu gde je iskoristila za otvaranje dje~ijeg salona rat i svijet kakav je do tada poznavao je
sam obavljao posao dramaturga. Bio je odje}e), otac je bio pobo`ni, ortodoksni nestao. Brojni ~lanovi porodice Verber
ne{to posebno, kako zbog svoje biografije, Jevrejin, ali i „dobri~ina“, kako ga je opisao stradali su u koncentracionim logorima
tako i zbog, slobodno mogu re}i, sam Eugen, koji svoju djecu nije (sam Eugen pre`ivio je Au{vic i prinudni
neverovatnog preobra`aja, od epizodnog primoravao da rade ono {to ne `ele. rad na Isto~nom frontu), a kada se rat
glumca do vrhunskog stru~njaka za Zahvaljuju}i tome Eugen je, vi{e pod kona~no zavr{io, mladi Eugen odlu~no je
judaistiku, sjajnog prevodioca sa jidi{a i maj~inim uticajem, od ranog djetinjstva sebi rekao: „Bi}u glumac.“
hebrejskog sa me|unarodnim ugledom“, po~eo da posje}uje omladinsku cionisti~ku
zapisao je knji`evnik Filip David u organizaciju Ha{omer hacair, ateisti~ki „VJE^NI“ EPIZODISTA
predgovoru monografije Eugen Verber - pokret ~iji su ~lanovi prezirali li~nu svojinu Za Eugena Verbera gluma je bila jedna
glumac, prevodilac judaista... autora Mir- i bur`oaska shvatanja, a od mladih od najve}ih motivacija. Prevodila~kim
jane Beli}-Koro~kin-Davidovi} i Radivoja
Davidovi}a, koja je krajem pro{le godine
objavljena u Beogradu. GLUMA KAO NAJVE]A STRAST
Verber u filmu Biciklisti reditelja
Ro|eni Suboti~anin, kojeg su `ivotni
Puri{e \or|evi}a 1970. godine
putevi vodili od Novog Sada, Sarajeva,
Banjaluke, do Ni{a i Beograda, Eugen
Verber bio je zasigurno najbolji poznavalac
literature i istorije jevrejskog naroda na
na{im prostorima. Prevodio je sa
hebrejskog, jidi{a, aramejskog, njema~kog,
ma|arskog..., a zahvaljuju}i njegovom
vrsnom prevodila~kom umije}u i znanju, na
na{e jezike prevedeni su i objavljeni
Talmud, Kumranski rukopisi iz pe}ina kraj
Mrtvog mora, Kabala i njena simbolika,
Sarajevska hagada, Biblijske pri~e,
Jevrejske narodne bajke i mnoga druga
djela. Verberova biografija podjednako je
fascinantna kao i njegov nau~ni rad. Majka
Tesa, ro|ena Braun, bila je Suboti~anka iz
reformisane neolo{ke jevrejske porodice, a
otac Emil Verber u Ba~ki Petrovac stigao je
iz Slova~ke, gdje se 1922. godine o`enio
Eugenovom majkom. Eugen je do{ao na
svijet nepunu godinu kasnije, 25. januara
1923. u Subotici. Imao je i brata Jichaka i
sestre Suzanu i Dinu, koje je sudbina rasula
po svijetu. Mladi Eugen odrastao je pod
54 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
eugen verber:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:30 Page 55

GLUMAC, PREVODILAC, JUDAISTA

POLIGLOTA, PREVODILAC,
ZNANSTVENIK, GLUMAC
Svjetski putnik Eugen Verber bio je jedan od
najsvestranijih intelektualaca sa na{ih prostora

radom se zapravo po~eo baviti dosta kasno,
sedamdesetih godina pro{log stolje}a, a do
tada je ve} iza sebe imao uloge u brojnim
pozori{nim predstavama i filmovima,
uglavnom partizanskog `anra. U martu
1945. u{ao je u Vojvo|ansko narodno
pozori{te, gdje su trajale probe za predstavu
Najezda. Pri{ao je, bez najave, reditelju
KNJI@EVNO-PREVODILA^KI
SUSRETI
U razgovoru sa
]eslavom Milo{em
1985. godine
Jovanu Konjovi}u i rekao mu da `eli da
igra u toj predstavi. Reditelj ga je
„odmjerio“ od glave do pete, upitao za ime,
a kada je ~uo kako se zove, slijedilo je
pitanje da li zna njema~ki. Eugen je
spremno izjavio da govori njema~ki bez
akcenta, a Konjovi} je onda odlu~io da }e
mu dati epizodnu ulogu njema~kog oficira.
„Bila je to moja prva profesionalna i,
ako dobro razmislim, jeziva uloga 17.
marta 1945. godine. Dok je jo{ dio moje
porodice bio u nacisti~kim logorima smrti,
dok su se moji drugovi jo{ borili, moje prve
izgovorene rije~i na pozornici bile su: ‘Heil
Hitler!‘“, sje}ao se Eugen Verber. A poslije
te prve uloge, slijedili su anga`mani u
Narodnom pozori{tu u Sarajevu (Rodo-
ljupci, Gospo|a ministarka, Pokojnik...),
Narodnom pozori{tu Bosanske Krajine u
Banjaluci, Savremenom pozori{tu Beograd,
te u ni{kom Narodnom pozori{tu gdje je
ostvario brojne zapa`ene uloge i ubrzo
postao jedan od stubova gluma~kog
ansambla. „Bilo mu je dra`e pojaviti se pet
minuta na pozori{noj sceni ili u filmu, nego
napisati knjigu“, sje}a se Eugenov sin 

9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 55

eugen verber:TEKST osnova.qxd 8.4.2015 21:30 Page 56

EUGEN IZ SUBOTICE

REKLI SU O EUGENU VERBERU

Izdaleka mu se diviš, izbliza mu zavidiš...

FILIP DAVID, knji`evnik:
„^esto sam ga pose}ivao sa
Danilom Ki{om. Donosili smo
mu na lekturu na{e tekstove,
pitali za savet, tra`ili pomo} u
obja{njenju nekih slo`enijih
termina. I kada nam je pone{to
zamerao, ~inio je to na svoj
simpati~an i dobronameran
na~in. Danilo Ki{ ga je veoma
cenio, a ja sam u njemu
prepoznavao zadika, kako su
hasidi nazivali svoje mudre
sunarodnike dostojne svakog
po{tovanja, od kojih ste uvek
mogli dobiti koristan i pouzdan
savet.“
DAVID ALBAHARI, knji`ev-
nik: „Verbera sam prvi put sreo
’70-ih godina. U to vreme bio
sam sekretar u filmskoj ekipi
Puri{e \or|evi}a. Bavio sam
se prevo|enjem. Kada smo bili
u Dunav filmu, Puri{a me je
upoznao sa Eugenom
Verberom i bio iznena|en kako
se dva Jevrejina ne poznaju.
Verber me je pitao ~ime se
bavim i saznav{i da sam
preveo Singera, obratio mi se
re~ima: ’Kako si smeo da to
uradi{ kada sam ja re{io da
prevodim Singera?’.(...) Kada
je re~ o prevodila~koj sceni
Eugena Verbera je ustvari
’otkrio’ Slavko Gold{tajn,
izdava~ iz Zagreba koji ga je
prosto podsticao da to radi. Za
mene je ostala tajna kako je
Verber sakupio toliko znanja o
Talmudu i kako je uspevao da
sve to uradi.“
DEJAN ^AVI], glumac,
prevodilac, reditelj: „Bio je
izuzetno inteligentan i mudar
~ovek. On je vrlo dobro znao
koliko su an `eneral nepo`eljni
i nedobrodo{li ljudi koji {tr~e u
na{oj sredini. Ovako izdaleka
im se divi{, izbliza im zavidi{,
glorifikuje{ ih i podme}e{ im
noge. Zato Eugen Verber, koji
se temeljito razlikovao od
gluma~kog proseka, nikad nije
isticao svoj rad na judaistici, a
mnogi nisu ni znali da se time
bavi.“
JOVAN ]IRILOV, teatrolog:
„Me|u najzanimljivijim
li~nostima koje sam poznavao
iz sveta knji`evnosti, umetnosti
ili obi~nih ljudi bio je Eugen
Verber. Jedna od njegovih
osobina koju bih istakao jeste
svestranost, jer bio je odli~an u
svemu ~ime se bavio. Gde
}emo u milionskom Beogradu
na}i li~nost koja je, kao Eugen
Verber, spajala gluma~ku i
nau~ni~ku prirodu, poznavanje
tajni histrionskog ume}a i um
znalca jezika Kumranskih
rukopisa? Gde }emo jo{ na}i
glumca lutalicu na {irokim
prostorima od Novog Sada,
preko Sarajeva, Banjaluke,
Ni{a i Beograda sa njegovim
Lepr{i}ima, Ninkovi}ima,
Proki}ima, Tomerlinima,
Morganima, Smetaninima i
~oveka koji, kako bi on rekao,
ima sitzfleisch da izu~i
temeljno tolike re~i jidi{a,
hebrejskog, sa savremenom
ivrit varijantom, srpskog,
AUREL U “LEDI”
Iz predstave Narodnog
pozori{ta Ni{ 1959.
ma|arskog i nema~kog. A
svoje znanje engleskog i
drugih evropskih jezika
smatrao je ne~im {to se
podrazumeva.“
BRANKO LUSTIG, filmski
producent: „Eugena Verbera
sam upoznao daleke 1959.
godine u Ni{u, u bifeu
Narodnog pozori{ta. Nekako
smo se odmah sprijateljili i
zahvaljuju}i njemu, znao sam
sve glumce i re`isere u Ni{u.
Po{to je poznavao dosta
oficira sa kojima je igrao
preferans uspio je da
izdejstvuje moj prelazak iz
kasarne Komarno, gdje sam
slu`io vojsku, u Dom JNA koji
se nalazio prekoputa
Pozori{ta. Moj zadatak je bio
da radim na filmskim
poslovima: cijepao sam
ulaznice, mijenjao plakate za
filmske predstave i sli~no.
Na{e prijateljstvo se produ`ilo i
poslije mog odlaska iz Ni{a.
Rade}i na filmu Normana
Jewisona Violinista na krovu,
anga`ovao sam Verbera kao
savjetnika za religiozna pitanja.
Po njegovoj ideji dekorisan je
enterijer sinagoge sagra|ene
kao filmski objekat u selu Mala
Gorica kraj Zagreba.“
MLADOMIR PURI[A
\OR\EVI], filmski reditelj:
„Sa Eugenom Verberom radio
sam u ~etiri filma. Za razliku
od mnogih bu~nih glumaca,
on je mirno stajao po strani i
to je ono {to ~esto nismo kod
njega razumeli. Bio sam
jedan od retkih koji je znao
da je on istorija znanja.
Svojim delima ostavio je ve}i
trag nego sve televizijske
panorame.“ 

 Ninoslav Nino Verber, profesor violine i
prijeratni direktor Sarajevske filharmonije,
koji danas vodi festival Sarajevske ve~eri
muzike (SVEM).
Pozori{ni kriti~ari i hroni~ari tog
vremena uglavnom su pohvalno pisali o
gluma~kom umije}u Eugena Verbera. Bio
je solidan glumac, ali ipak nedovoljno
dobar da bi se „probio“ u prvi plan.
Pozori{te je volio, ali film je bio njegova
istinska strast. Tokom svoje gluma~ke
karijere ostvario je vi{e od {ezdeset uloga u
filmovima i TV serijama, me|u kojima su
Jutro i Biciklisti Puri{e \or|evi}a, Valter
brani Sarajevo [ibe Krvavca, Varljivo leto
‘68 Gorana Paskaljevi}a, serije Otpisani i
Povratak otpisanih, Vru} vetar, Sivi dom...
Nikada glavni glumac, uvijek epizodista,
ali za Verbera, samouvjerenog i pomalo
sujetnog, gluma je bila ogromna
satisfakcija. U Sarajevo je prvi put do{ao
1948. godine. Bio je jedan od osniva~a
tada{njeg Pionirskog pozori{ta, radio je
mnogo na Radiju Sarajevo, pomalo se
bavio novinarstvom, pi{u}i za
Oslobo|enje... Tokom boravka u Sarajevu
dobio je poziv za doslu`enje vojnog roka u
Umjetni~koj ~eti u Radovljici, u Sloveniji.
Tu je upoznao svoju prvu suprugu Mariju
Perc i iz tog se braka 1950. godine rodio
Ninoslav. No, Eugen i Marija brzo su se
rastali i svako je krenuo svojim putem -
Marija je sa sinom ostala u Sarajevu, gdje je
pjevala u Horu Narodnog pozori{ta, a
Eugen odlazi u Banjaluku, u Narodno
pozori{te Bosanske krajine. U Banjaluci
upoznaje drugu suprugu, mladu profesoricu
geografije Nataliju Stevanovi} sa kojom je
dobio sina Daniela, koji danas `ivi u New
Yorku.
Polovinom sedamdesetih godina Verber
je iznenada odlu~io da otvori novo poglavlje

56 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.

eugen verber:TEKST osnova.qxd 8.4.2015
u svom `ivotu. Ovog puta sebi je odlu~no
rekao: „Bi}u prevodilac.“ U vrijeme kada je
po~injao, prevodi jevrejske literature na
ovim prostorima gotovo i nisu postojali, a
posebno ne knjige sa vjerskom tematikom.
Bilo je relativno lako prevesti roman, ali da
bi se prevele knjige koje je Verber prevodio,
trebalo je mnogo ve}e znanje jezika na koji
prevodi{ i jezika sa kojeg prevodi{. Eugen je
bio „majstor“ u oba slu~aja.
Nino Verber sje}a se kako je njegov otac
najte`e jezike, poput aramejskog, „mrtvog“
jezika, savladavao s nevjerovatnom lako-
}om: „Sve {to je nau~io bilo bi gramati~ki
besprijekorno, mogao je ne samo da
prevodi, nego i da pi{e na tim jezicima...
Jednom je u Sloveniji proveo {est mjeseci,
za to vrijeme nau~io slovena~ki, preveo
poeziju Janeza Menarta i dobio nagradu za
taj prevod. Sje}am se kada sam imao nekih
13, 14 godina, bilo je veliko gostovanje
NEVJEROVATNI DAR ZA JEZIKE
Verber je prvi na na{im prostorima preveo
Kumranske rukopise, Kabalu, Sarajevsku
hagadu, Jevrejske narodne bajke...
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
21:31 Page 57
LJUBAV I PODR[KA
Eugen sa sinom Ninoslavom i
drugom suprugom Natalijom
Budimpe{tanske operete koja je tada bila na
evropskoj turneji. Eugena su zamolili da
vodi konferansu na talijanskom, a on tada
nije znao ni rije~i talijanskog. Bili smo u
Ljubljani i rekao mi je: ‘Moram ovo sad
brzo da nau~im‘, zatvorio se u hotelsku
sobu, i poslije nekoliko dana iza{ao
govore}i kao Talijan.“
KR[]ANSTVO PRIJE KRISTA
Pa`nju me|unarodne nau~ne javnosti
Verber je privukao kada je objavio knjigu
Kr{}anstvo prije Krista? (Liber, Zagreb,
1972.). Prvi je preveo sa izvornika
Kumranske rukopise, svitke na aramejskom
prona|ene u pe}inama pored Mrtvog mora.
Zna~aj pronalaska Kumranskih rukopisa
ogleda se u tome {to svjedo~e da je prije
Krista postojala zajednica koja je sebe
nazivala Sektom Novog zavjeta i koja je
imala svog u~itelja i dvanaest patrijarha,
GLUMAC, PREVODILAC, JUDAISTA
kao i pravila `ivota u zajednici sli~na
pravilima prvih kr{}anskih op{tina. Knjiga
je zbog kontroverznog naslova izazvala
veliku buru unutar religijskih krugova na
prostoru biv{e Jugoslavije, a u svojim
komentarima Verber, izme|u ostalog, pi{e o
odstupanjima od Starog i najave Novog
zavjeta, pore|enjem s kasnim hri{}anskim
tekstovima. Verberov prevod Talmuda,
jedne od najva`nijih jevrejskih knjiga,
pojavio se 1981. u izdanju Otokara
Ker{ovanija iz Rijeke. Na prevodu je Eugen
radio ~etiri i po godine, a pojava ove knjige
na na{im prostorima izazvala je veliku
pa`nju. Pisac David Albahari nazvao ju je
„knjigom beskrajnom“. U to vrijeme u
Jugoslaviji malo „otopljava“ odnos vlasti
prema religiji, {to je i Verberu omogu}ilo
da se posveti knjigama o jevrejskoj vjeri,
obi~ajima, kulturi... Ipak, za svoj rad u
oblastima hebraistike i judaistike dobio je
mnogo ve}a priznanja u inostranstvu nego
kod nas - pozivali su ga na predavanja i
kongrese {irom svijeta, imao je ogromno
znanje i u`ivao ugled intelektualca i
umjetnika ~ija se rije~ po{tovala. Dru`io se
sa Ephraimom Kishonom i Isaacom
Bashevisom Singerom, putovao u Pariz,
Be~, Tel Aviv, Amsterdam, Var{avu,
Jerusalim, Kairo, Barselonu, Oxford, i
ravnopravno se nosio sa najve}im tada{njim
svjetskim stru~njacima za judaistiku.
Sarajevsku hagadu preveo je za izdava~ku
ku}u Svjetlost 1983. godine i taj prevod do
danas je ostao jedan od najuspje{nijih
finansijskih poduhvata Svjetlosti.
Oni koji su dobro poznavali Eugena
Verbera sje}aju se da je bio gurman, volio je
kuhati, ali „ne po receptu, nego po
osje}aju“. Prijatelji ga pamte i kao velikog
ljubitelja preferansa, a poput mnogih velikih
intelektualaca, bio je hedonista i pomalo
lijen - a da je bilo druk~ije, vjerovatno bi iza
sebe ostavio jo{ mnoga velika djela... Eugen
Verber umro je u Beogradu, 1. januara 1995.
godine. U Novom Sadu danas postoji ulica
koja nosi njegovo ime. 
57
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 8.4.2015 20:34 Page 58

KULT MARKET
BO[KO PETROVI] MUZIKA
3 LP on 2 CD... Album “The Day is My Enemy”, grupe “The Prodigy”
Croatia
Records u
povodu ~etiri
desetlje}a od
Psiho-cirkus
osnutka Big
banda Bo{ka hardcore-tehničara
Petrovi}a
objavila je
uistinu vrijedno glazbeno izdanje.
Rije~ je o tri dugosviraju}a albuma
Bo{ka Petrovi}a, koja su snimljena
u razdoblju od 1975. do 1978. i
smje{tena na dvostruko CD izdanje.
Na njima se nalaze najva`nije kom-
pozicije iz tog Bo{kovog razdoblja.

LIDIJA BAJUK SNA@NO I ENERGI^NO

Prelja
Prelja je naziv
za `enu koja Ako ste strastveni voza~, ili ste
ne{to prede, primorani voziti ekstremno duga~ke
ali i naslov dionice bez zaustavljanja, sigurno ste se
novog studij- na{li u situaciji kada popusti koncentracija.
U mnogo takvih situacija, u nedostatku
kog albuma kofeina, jedno od rje{enja, barem u mom
hrvatske slu~aju, jest posegnuti za CD-om na kojem
autorice tradi- stoji The Prodigy, Expirience. Iz prve ruke
cijske i etno glazbe Lidije Bajuk. potvr|ujem kako je rije~ o glazbenoj
Na Prelji se nalazi jedanaest kom- adrenalinskoj injekciji.
pozicija, uglavnom obrada tradicij- No, nakon izvjesnog vremena britanski
ske hrvatske glazbe, a jedna pjes- su sudovi donijeli zakon kojim nala`u
policiji da ka`njava voza~e iz ~ijih se
ma vu~e korijene i iz Gradi{}a u automobila ~uje glazba The Prodigyja.
Austriji. Na albumu Prelja Lidiju je Navodno, ta glazba izaziva sklonost
pratio ~elist Stanislav Kova~i}. agresivnoj vo`nji i ugro`ava sigurnost u
prometu. Paralelno tomu, trebalo bi i kod
nas uvesti takav zakon i njime zabraniti
SCORPIONS mnoge naricaljke, ili naprimjer glazbu
Return To Sandija Cenova, jer je toliko dosadna da
~ovjek vrlo lako mo`e zaspati za volanom i
ugroziti promet, ali to je neka druga pri~a.
Forever Mnogobrojni poklonici elektronske
Njema~ki glazbe koju proizvodi The Prodigy do sada su
doajeni sweet do~ekali {est studijskih izdanja, ~etiri EP-ja i
metala Scorpi- jedan live album, a posljednji u nizu, pod
onsi }e se nazivom The Day is My Enemy, objavljen je
prije nekoliko dana. Album, ~iji je naslov
izgleda i kona-
mijenjan nekoliko puta, sadr`i ~etrnaest
~no oprostiti od kompozicija, a jo{ 2011. bend je nove pjesme
publike. Nakon svirao na koncertima, “opipav{i” tako bilo i
vi{emjese~nih ~ekaju}i reakcije publike. Kona~no, radi se o
ho}u-ne}u, odlu~ili su objaviti album poprili~no mra~nom albumu, nabrijanoj
pod nazivom Return To Forever, koji atmosferi koja se prote`e od po~etka do kraja
}e nadamo se biti i njihov posljednji. albuma koji traje 55 minuta. The Day is My
Enemy zapo~inje naslovnom kompozicijom,
Na album su uvrstili dvanaest kompo-
koja nagovje{tava neumorno udaranje istog
zicija, a njema~ki su glazbenici snimili i ritma uz kompjuterske samplove i standardno
video za pjesmu We Built The House. obojane elektronske zvuke. Ukoliko dublje
zagrebemo, dolazimo do podatka kako bi
58
Mra~ni album, nabrijane
atmosfere, novo je djelo
The Prodigyja
album, ~iji su glavni aduti kompozicije The
Day is My Enemy, Nasty, Rebel Radio...
trebao biti na tragu njihovih najboljih
ostvarenja, tim vi{e jer je album sniman
gotovo {est godina.
Glazba albuma The Day is My Enemy
podsje}a na soundtrack nekog psiholo{kog
trillera, kojem je radnja smje{tena negdje
izme|u Twin Peaksa i Zone sumraka.
Sna`ne doze energije sa svemirskim
samplovima smje{tene su u beskona~na
nabrajanja u pjesmi Ibiza. Kompozicija
Destroy je `estoki futuristi~ki techno, dok
se veliki potencijal skriva i u kompo-
zicijama Get Your Fight On i Medicine, u
kojoj ~ujemo i balkanske tradicijske frule.
Najbolja pjesma albuma The Day Is My
Enemy zasigurno je Invisible Sun, dok
album zavr{ava bonus trackom za iTunes,
pod nazivom Rise Of The Eagles.
(M.Ili~i})
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Gaz Coombes: 20/20
2. Mark Ronson ft. Mystikal: Feel Right
3. Ghostpoet: Off peak dreams
4. Feder ft. Lyse: Goodbye
5. The Prodigy: Wild Frontier
6. Slaves: The Hunter
7. Everything Everything: Distant past
8. Joey Bada$$ ft. Kiesza: Teach me
9. Paul McCartney: Hope for the future
10. Blur: Lonesome Street
SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
KINO KRITIKA
Film “Phoenix” (Njemačka, 2014.),
scenariste i reditelja Christiana Petzolda
Artista koji se opire zlu
DIVNA NELLY
Odli~no je, od Petzolda je
Phoenix je njema~ki igrani film iz 2014.,
za koji je scenario napisao, te ga re`irao,
Christian Petzold. Glavne uloge tuma~e Nina
Hoss i Ronald Zehrfeld. Do sada je Phoenix
dobio niz priznanja, me|u kojima je i nagrada
Fipresci na San Sebastian Film Festivalu.
Radnja filma odvija se u Berlinu na
kraju Drugog svjetskog rata. Jedna divna
`ena, Nelly Lenz, uspjela je pre`ivjeti
nacisti~ki koncentracijski logor, a lice joj je
o{te}eno metkom. Nakon izlaska, odva`ila
se oti}i na plasti~nu operaciju, s izri~itom
`eljom da nakon nje ne bude nitko drugi
nego ona stara, ista, kakva je bila i prije,
unato~ savjetima da promijeni izgled radi
ugodnijeg nastavka `ivota. Ona je
nepokoriva, neustra{iva i ne `eli biti ono {to
nije. ^lanovi njene obitelji misle da je
mrtva, a ona `ivi u sje}anju na ona lijepa,
nekada{nja vremena. I nikako se ne snalazi
u postratnoj realnosti. Odlu~uje u Berlinu
prona}i svog mu`a Johnnyja, no ne
uspijeva. Stra{ne su joj glasine da ju je
upravo ta njena ljubav izdala nacistima...
Da li je mogu}e da je to istina, da je to
uradio netko tako blizak? Christian Petzold
jedan je od najboljih dana{njih njema~kih
filmskih autora, smatra se jednim od
najva`nijih filma{a Berlinske {kole filma.
Godine 2012. napravio je film Barbara (o
kojem sam pisao), a sa ovim filmom iz
2014. ponovno se vratio tematici odlu~ne,
jake, nepokolebljive osobe, razapete
izme|u pro{losti i surove realnosti, danas, u
podijeljenom dru{tvu. Zvu~i vam poznato?
Meni veoma. Za Barbaru je Petzold
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
8.4.2015 20:34 Page 59
KULT MARKET
BJEGUNAC
Carol Reed
Bjegunac je
kultni crno-
bijeli film
Carola
Reeda iz
1947.
godine. Scenarij su napisali R.C.
Sherriff i F.L. Green, a na temelju
istoimenog romana potonjeg
autora. Predvodnik jedne irske
organizacije pu{ten je iz zatvora.
Planira da napravi plja~ku kako bi
skupio sredstva za svoju organi-
zaciju. Za vrijeme plja~ke je ranjen.
Djevojka koja ga voli nastoji do}i do
njega te preduhitriti policiju...
... Ocjena: 5
FADO BLUES
Luis Galvao
nagra|en Srebrenim medvjedom, zaslu`e-
no... On je filmski autor s nizom Teles
me|unarodno priznatih filmova. Ro|en je Portugalski film
1960. u Hildenu, u Njema~koj. Za vrijeme Fado blues iz
studija radio je kao asistent re`iserima kao 2004. re`irao je
{to su Harun Farocki i Hartmut Bitomsky.
Luis Galvao
Bravo, Christian, jer pri~a{ istinu i
isti~e{ one male {to se bore i {to su `rtve Teles. Scenario je
zla, a ne da ih odbacuje{. Tako to rade napisala Suzanne
artisti, ne foleri. Oni pohvale one koji se Nagle. Dva lopova,
opiru zlu, oni ne sura|uju sa zlom. prijatelji, imaju
(D. Jane~ek) tezu da je lopovluk demokratska
profesija, kojom se mogu baviti svi.
AMERI^KI BOX OFFICE S jednom lijepom Liom i piscem
krimi}a planiraju plja~ku... Ocjena: 4
1. Kingsman: The Secret Service
(Matthew Vaughn)
2. Focus (Glenn Ficarra i John Requa)
GALAKSY EXPRESS 999
3. Fifty Shades of Grey (Sam Taylor-
Johnson)
Rintaro
Galaksy
4. The Lazarus Effect (David Gelb)
Express 999
5. Chappie (Neill Blomkamp,
japanski je
Sony/Columbia)
animirani film
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
iz 1979.
1. Home (Tim Jonhson, Fox) godine. Scenarij su napisali Kon
2. Cinderella Ichikawa, Shiro Ishimori, Trish
(Kenneth Branagh, Buena Vista) Ledoux i Leiji Matsumoto. Mladom
3. The Divergent Series: Insurgent Tetsuri je ubijena majka. @ivi na
(Robert Schwentke, Lionsgate/Summit) ulici i sanja o osveti. Na jednom
4. Get Hard planetu je mogu}e postati
(Etan Cohen, Warner Bros.) besmrtan, a do njega vodi
5. The Sponge Bob Movie: Sponge Out svemirski vlak zvan Galaksy
of Water Express 999.
(Mike Mitchell i Paul Tibbitt) Ocjena: 4
59
Cetri oka:Cetri oka.qxd 8.4.2015 21:48 Page 60

U ^ETIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO ANŽE BURJA, bubnjar slovenačke grupe

Nagradu publike za najbolju predstavu
na Aplauz festu 05, koji je u Banjoj Luci
odr`an od 27. marta do 4. aprila,
podijelili su dramski ansambli
anga`ovani za predstave [mizle - `enski
bend, u produkciji Gradskog kazali{ta
mladih Vitez, i Malo morgen, ~iji su
koproducenti Slu teatar i DIS teatar iz
Banje Luke.
Po tekstu Sarajlije Igora [tiksa Bra{no u
venama Beogra|anin Boris Lije{evi}
re`irao je predstavu. Koja je premijerno
izvedena 8. aprila u Sarajevskom ratnom
teatru. Ovaj dvojac sara|ivao je i 2010.,
kada je u Teatru Bojan Stupica
Jugoslovenskog dramskog pozori{ta u
Beogradu Lije{evi} re`irao [tiksovu
Elijahovu stolicu.
U sarajevskoj Galeriji Duplex/100m2, 9.
aprila, bi}e otvorena izlo`ba finalista i
dobitnice Nagrade Zvono 2014. Tom
prilikom predstavi}e se dobitnica
Nagrade Selma Selman, te finalisti Mila
Pani}, Irma Markulin i Bojan Stoj~i}.
Organizator Izlo`be je Centar za
savremenu umjetnost u saradnji sa
Galerijom Duplex/100m2.
Tako|e 9. aprila, u ]orovi}a ku}i u
Mostaru, u 19 sati, bi}e otvorena izlo`ba
fotografija Pozdrav Mostaru, autora
Ahmeta Huki}a. Fotografu koji je ro|en
u Tuzli, ova mostarska }e biti deseta
samostalna izlo`ba fotografija u karijeri.
Bi}e to i Huki}ev pozdrav gradu u kojem
je `ivio vi{e od deset godina, a uskoro
}e iz njega odseliti.
“Hulahop”
Recept je isti,
sve su ostalo nijanse
I dok `iri banjalu~kog Jelen
Demofesta preslu{ava kompozicije koje
je poslao ~ak 461 demo bend iz regiona,
pobjednici pro{logodi{njeg takmi~enja,
~lanovi slovena~ke grupe Hulahop
imaju ambiciju osvojiti tr`i{te u svojoj,
EMIR PAŠANOVIĆ, potpredsjednik Udruženja
“Drugi ugao” iz Sarajeva
ali i u dr`avama isto~no od njih.
“Od na{eg nastupa na Jelen
Demofestu stvorili smo album The Best
Of, koji je napokon zavr{en», rekao je
An`e Burja, bubnjar Hulahopa, nekome
iz pressa Demofesta: «Kao {to smo vi{e
puta naglasili, da nije bilo Jelen
Demofesta ovaj album jo{ dugo ne bi
bio zavr{en. Sada slijede koncerti i
promocije, za koje se nadamo da }e
napraviti jo{ ve}i proboj na sceni i
poja~ati prepoznatljivost benda Hula-
hoop u regionu. Kada se popnemo na
binu, bilo da je u pitanju mali klub ili
festival sa vi{e hiljada ljudi, na{ recept
ostaje isti - sviramo najbolje {to
mo`emo i u`ivamo u onome {ta radimo.
To ljudi primje}uju, osje}aju i u`ivaju u
koncertu. Publika u Banjaluci je
odli~na i mi ve} `eljno o~ekujemo
ovogodi{nji Jelen Demofest.”
Uskoro }e Hulahop snimati i spot u
MTV produkciji, {to je samo dio
nagrade za osvojeno prvo mjesto na
sedmom Jelen Demofestu.
Foto: Sr|an Dun|erovi}

Najavljujemo jo{ jedan doga|aj ~iji je

termin odr`avanja 9. april, u 19 sati...
Bosanski kulturni centar u Tuzli i
Udru`enje estradnih izvo|a~a
Tuzlanskog kantona, tradicionalno
organizuju Festival sevdalinke,
Sevdalinko u srcu te nosim, «koji
promovi{e tradicijsku pjesmu kao
kulturnu odrednicu BiH». Festival }e biti
odr`an u BKC-u.

“Peto izdanje Sarajevo International

Guitar Festivala ove godine odr`at }e se
od 10. do 13. aprila, u prostorijama
Doma Oru`anih snaga BiH, Muzi~ke
akademije u Sarajevu, te Bo{nja~kog
instituta. Kao i prethodnih godina,
festivalski koncept podrazumijeva niz
koncerata istaknutih svjetskih gitarista...”,
EMIR PA[ANOVI]
“Cilj nam je ponoviti sve ono po ~emu je STRIPITI ve} poznat u Sarajevu pa i {ire”
dio je saop{tenja koje smo dobili.

60 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.

Cetri oka:Cetri oka.qxd 8.4.2015 21:48 Page 61
IVAN LOVRENOVIĆ, književnik iz Sarajeva
O BiH su uvijek ljep{e pisali razni «stranci»
nego mi koji u njoj `ivimo
 I u najavi za Va{u novu knjigu Isus u
Ahmi}ima pi{e da se ~itavog `ivota bavite
Bosnom i Hercegovinom u naj{irem smislu
rije~i. U kakvoj, zapravo, mi to danas dr`avi
`ivimo, u najkra}em smislu rije~i, tonemo li
sve dublje i dublje?
Prvo, moram re}i da moje “bavljenje
Bosnom i Hercegovinom” nikada nije bilo
primarno usmjereno na pitanje dr`ave, nego
na pitanja kulturne, kulturnohistorijske, tradi-
cijske strukturiranosti ove zemlje, o kojoj su
uvijek bolje, ljep{e i analiti~ki prodornije
mislili i pisali razni “stranci” nego mi koji u
njoj `ivimo. [to se ti~e dana{nje dr`ave i
`ivota u njoj, jasno je da smo svi nezadovoljni
i da za to ima mnogo ozbiljnih i stvarnih
razloga, ali je veliki problem to {to se u
opisivanju cijele te na{e stra{ne situacije
gotovo ne mo`e nai}i na analiti~ki kompetentan,
trezven i racionalno artikuliran govor, nego je
javnost zatrpana ili la`ljivim i licemjernim
politi~arskim frazama, ili kvazianaliti~arskim
izljevima li~nih i subjektivnih ideolo{kih
opredjeljenja za ovaj ili onaj koncept ure|enja
dr`ave i dru{tva, za ovu ili onu strana~ko-politi~ku
opciju, za ovaj ili onaj tip nacionalne dominacije.
Julski strip spektakl
Udru`enje Drugi ugao orga-
nizuje 3. STRIPITI comiXconne-
ction 2015, u julu u Sarajevu. A,
prva press konferencija zakazana je
ve} za 10. april.
Zna~i li to da pripremaju strip
spektakl, pitamo Emira Pa{anovi}a,
potpredsjednika Udru`enja Drugi
ugao: “Naravno, kao i uvijek. U
principu, cilj nam je ponoviti sve
ono po ~emu je STRIPITI ve}
poznat u Sarajevu pa i {ire, a za to
smo ve} obezbijedili sredstva - uz
svesrdnu pomo} Goethe Instituta,
Fondacije CURE, Art kina Kriterion i na{ih drugih dragih
prijatelja - i dogovorili u~esnike, koji i ove godine dolaze iz
Njema~ke i Hrvatske, kao i {irom BiH. Naredna tri mjeseca }emo
se truditi da obezbijedimo jo{ sredstava, kako da postoje}e
aktivnosti u~inimo boljima tako i da pru`imo posjetiocima u
Sarajevu ne{to {to nisu mogli vidjeti nikad prije.”
Ovaj broj Slobodne Bosne izlazi dan prije pressa. Pa }u Vas
zamoliliti da nam iz prve ruke ka`ete o ~emu }ete govoriti na
konferenciji za {tampu? “Julski STRIPITI nosi i podnaslov
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
Ni jedno ni drugo ne mo`e nam pomo}i da
Foto: Mario Ili~i}
sagledamo stvarnost u kojoj `ivimo.
 Isus u Ahmi}ima nastajao je ~etiri
godine, odnosno tekstove koji }e biti
objavljeni u ovoj knjizi u izdanju Synopsisa
pisali ste u periodu od 2010. do 2014.
godine. Nisu svi ti tekstovi, naravno,
objavljeni, postojala je selekcija. No, kojim
tekstovima ste “dali prednost”?
Selekcija je i{la samo linijom procjene
odr`ivosti i “te`ine” pojedinoga teksta. Svi su,
ina~e, nastajali otkako mi je, nakon oktobra
2010., kao jedina stalna mogu}nost za
objavljivanje preostalo pokretanje vlastite
stranice na internetu.
 Da, www.ivanlovrenovic.com... Sam
naslov knjige je provokativan. Me|utim, je li i
marketin{ki isplativ?
Tko god pro~ita tekst u knjizi po kojemu je ona
dobila naslov, vidjet }e da se ne mo`e govoriti ni o
kakvoj provokativnosti, naprotiv, sav je u tra`enju
neke istine koja nema ni{ta s plitkostima sadr`anima
u pojmu provokativnosti, pogotovo u pojmovima
“marketin{ke isplativosti”. 
comiXconnection, zato {to }e
Umjetni~ka galerija BiH od 4. do
25. jula biti doma}in najve}e
regionalne izlo`be alternativnog
stripa istog naziva. Ispred BiH, na
toj izlo`bi }e u~estvovati Kostja
Ribnik, Admir Deli} i Navid
Bulbulija, kao i u~esnici {ire mre`e
za podr{ku stripa u BiH, kojih nije
ba{ puno. Prije izlo`be comiXcon-
nection, Festival }emo otvoriti 2.
jula s na{im gostima Ulijem
Oesterleom (Njema~ka) i Ivanom
Pipal (Hrvatska), a u petak, 3. jula,
svi koji pro|u kroz vrata Art kina Kriterion u ve~ernjim satima
prisustvovat }e brojnim sadr`ajima: od stand upa i kostimirane
zabave (svugdje popularnog cos-playa), do muzike za svako
raspolo`enje. Zajedno s radionicama, predstavljanjima
najnovijih strip izdanja iz BiH i regije, obe}avamo da }e biti
nezaboravno kao i svaki pro{li put”, odgovara na na{e pitanje
Pa{anovi}.
Eto, po~etkom jula u Sarajevu }e biti strip praznik. Pardon,
spektakl. 
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 7.4.2015 18:52 Page 62

N A U TO VIĆ , n ovin ar “Radija

MARIJA AR
lob odn a E vrop a” i “T V Libertyja”:
S

Foto: Mario Ili~i}

m vrijedn a C rn o go rka, u prošlom
“Pošto sa čela”
by DINO BAJRAMOVIC životu sam sigurno bila p

1. Je li va`niji jutarnji dnevnik ili jutarnja kafa? 11. Da li je bolje biti lijep i pametan ili
Va`nija je kafa da bih mogla shvatiti {ta to ru`an i glup?
govore u jutarnjem dnevniku. Te`ak izbor. Mo`e li ne tako lijep i ne
toliko pametan ili ne tako ru`an i ne toliko
2. A, koja je razlik glup, pa da se uklopimo u prosjek u kojem
a izme|u slobode
Sloboda je bezgra i libertyja? `ivimo?
ni~na, a Liberty tr
aje 30 minuta.

rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa 12. [ta uradite kad vam preko puta
Kao u drugoj ku}i. pre|e crna “Me~ka”?
Nadam se da ne}e uklju~iti rotaciju, jer
4. [ta ne morate imati u fri`ideru? onda zna~i da je cijeli dan grad blokiran
Police, uvijek su slomljene, pa i da }u se jako nervirati u saobra}aju.
sam shvatila da mi i ne trebaju.
13. Da imate 15 minuta vlasti,
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? {ta ne biste u~inili?
[ta }u na pustom ostrvu? Ja volim da se dru`im. Do{la u svoj veliki kabinet, sa
velikim stolom i velikom ko`nom
foteljom, naru~ila veliku kafu sa
6. [ta obavezno nosite na pla`u? mlijekom i napravila selfi sa
Suncobran da ne izgorim. zastavom... Je li za sve to
dovoljno 15 minuta?
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Vlasnica restorana na obali mora.
14. Opi{ite Va{u rodnu Crnu Goru u tri rije~i...
Dom, sre}a, more.
8. [ta ste bili u pro{lom
`ivotu?
Po{to sam vrijedna Crno
gorka, 15. S kim biste voljeli
sigurno sam bila p~ela.
otplesati tango?
Sa nekim ko bi me nau~io
kako se to ple{e tango.
9. Na {ta pomislite kada
~ujete da Zdravko ^oli}
pjeva “Pusti, pusti modu”? 16. Osoba koja Vam
Umrem od smijeha. ide na ganglije?
Rubrika vam je kratka,
a moj spisak predug.
10. Je li manje
- vi{e ili je 17. Bao{i}i ili \enovi}i?
vi{e - manje? Radije poluostrvo preko puta. Lu{tica.
Nikad nisam
razumjela to
sa polu- 18. Tange ili badi}? 19. Begova ili
praznom i To je za vitke `ene. {kembe ~orba?
polupunom Begova uvijek.
~a{om. Kod
mene su stvari
crno-bijele. 20. Ima li i{ta bolje od Nutelle?
Na`alost. Vi{e Ima, kola~ sa Nutellom.
je uvijek vi{e,
a manje je 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?
uvijek manje. Budite uvijek i po svaku cijenu svoji. [ta god to zna~ilo.

62 SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.

Fadila:Iluzije.qxd 7.4.2015 19:39 Page 63
KLIN ^ORBA
BO@E, DAJ IM SUNCA
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Pred našom su vlastelom nezamislivo velike brige oko
proljetne sjetve jer više ne mogu računati da će im Jerko Boljitak
orati i kopati niti u ime kralja i otadžbine bezočno lagati
zemljoradnike i stočare. Zato im je ovo evropsko ukidanje kvota za
proizvodnju mlijeka sjelo, što bi se reklo, k‘o budali šamar
N
e znam jeste li zamijetili da je u ovoj veseloj zemlji
i travanj postao, gluho i daleko bilo, pljunuti april:
dru{tvenopoliti~ki klimakteri~an, nepredvidiv i
neura~unljiv. Oni su, na{i veli~anstveni i nadasve legalni
i legitimni dru{tvenopoliti~ki du`nosnici, koncem
o`ujka/marta sve~ano uspjeli vaspostaviti svoje
impozantne vlastelinske lo`e te su se, nakon dugotrajne i
iscrpljuju}e povijesno-historijske krunidbe i pomazanja,
kao svaka prava vlastela, povukli na (pro)ljetno ladanje.
Pogledaj ti samo ovog Sarajeva Grada kako je sav teret
obilje`avanja 6. aprila svalilo na jadna opoziciona ple}a
marljivog I. Kom{i}a i jo{ marljivijeg dvojca
Gojer&Broz, a da im pritom nisu ~ak ni krajcare odvojili
iz svoje kraljevske hazne. Napokon se, barem u ovoj
‘rvacko-bo{nja~koj srednjovjekovnoj ‘erceg-banovini,
zna ko su kmetovi i komunjare i gdje im je mjesto, kao {to
se i posve bjelodano vidi ko su u ovom mandatu dvorske
lude, u raji znani kao svirci onoj stvari. Potonji }e De-
eFinitivno, uz pomo} svog sarajevsko-`upanijskog
turisti~kog ata{ea za kulturu, svekolikom svijetu vazda
gladnom egzotike i domoroda~kih igara pokazati sve
prirodne i kulturolo{ke ljepote na{ih vladara. Svijet }e
napokon biti fasciniran tim nezaboravnim likovima kao
{to smo i sami ve} desetlje}ima prosto op~injeni njihovim
nadnaravnim mo}ima i umjetni~kim talentima.
I
pak, pred na{om su vlastelom nezamislivo velike brige
oko proljetne sjetve jer vi{e ne mogu ra~unati da }e im
Jerko Boljitak orati i kopati niti u ime kralja i otad`bine
bezo~no lagati zemljoradnike i sto~are. Zato im je ovo
evropsko ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka sjelo, {to
bi se reklo, k‘o budali {amar. Sad }e da nas preplave
jeftine razmute od pra{kastih supstanci koje asociraju na
mlijeko u prahu a na{e }e krave muzare napokon odahnuti
kad ~uju da }e biti pretvorene u halal }evap~i}e i
sud`ukice, {to je odvajkada vitalni kravlji interes. Zgodno
se namjestio i ovaj lanjski snijeg koji pade na behar na
vo}e. Dok ga stresu i o{erbete stabla karamuta i mu{mula,
utom }e i maj iliti svibanj koji je i tako rezerviran za
sve~ano obilje`avanje godi{njice majskih poplava. Ve},
eno, dr`avni klju~ar zvecka sve`nji}em klju~eva kojima
}e vladari pred kamerama okititi svoje odane krvne i
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
strana~ke rodijake, ne zato {to im je pro{logodi{nja
stoljetna voda odnijela vile i vikendice ve} stoga {to su
nagovorili jadnike koji su ostali bez svega da glasaju za
ove njihove velika{e. Tako }e nam posljednji proljetni
mjesec pro}i u zbrajanju, oduzimanju i mno`enju svih
divnih milosrdnih djela koja su ba{ ovi vlastelini potajno
~inili za nekog neznanog poplavljenog junaka. Dok se
razdijele sve kolajne, zahvalnice i spomenice
humanitarnim prvoborcima, taman }e ostati jo{ pola
{estog mjeseca da nam se vlastelini relaksiraju nakon
ubita~no stresnih prvih {ezdeset radnih dana a potom do
kraja mjeseca i da se ~estito rebalansiraju.
V
ala su zaslu`ili ekstra rebalans bud`eta na svim
razinama, s posebno uveli~anim regresima i
izdacima za dvomjese~na kraljevska slu`bena
putovanja u daleka mondenska odmarali{ta gdje }e s
ostalim svjetskim vladarima proslaviti nevjerojatno
uspje{nih prvih stotinu dana vladavine. Nikad se, ba{
nikad od postanka dr`ava, ni~iji pa ni na{i vladari nisu
toliko ispatili u rje{avanju postizbornog rebusa. Da smo
iole zahvalna raja/rulja/svjetina pustili bismo ih da se
dobro odmore do narednih lokalnih izbora koji }e sti}i
puno br`e nego {to se nama ~ini u ovom varljivom aprilu
i travnju pod jednim prolje}em. Naime, ako mi - politi~ki
i op}enito nepismeno prosto pu~anstvo s pravom da
biramo, uop}e imamo neki problem onda je to na{e
duboko nerazumijevanje mu~enika koji konzumiraju
pravo da budu birani. Te{ko da smo mi u stanju i zamisliti
taj strahoviti stres kroz koji prolaze predstavnici bira~kog
tijela a napose oni koji sebe nazivaju apsolutnim
pobjednikom tog i tog bira~kog tijela. Kad se ni{ta drugo
ne bi radilo, valja im u tri i pol godine zaposliti i zbrinuti
tolike glasa~e! Stoga je razumljiva njihova polugodi{nja
borba za svaki resor i u njemu svaku pipu. Lako je nama
koji tu i tamo slu~ajno naletimo na bira~ko mjesto pa tek
onako (k‘o ni sebi ni svom) zaokru`imo nekoga ko nam
je simpati~an i ba{ nas briga {to }e ba{ taj sutra biti u
situaciji da s koalicionim nazovi partnerima podijeli vlast
a ofira se potpuno neuvjerljivom izjavom - ne moramo mi
po svaku cijenu u vlast. ‘Ajte! Koja li je cijena a da ba{ ne
bi?! 
63
Auto:CRNA.qxd 7.4.2015 19:41 Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILI^I]
NOVI FORD GALAXY: Sve u svoje vrijeme!
F
ord je dvadesetu obljetnicu od pojave
modela Galaxy obilje`io slu`benim
predstavljanjem potpuno novog modela,
koji }e s pokretnih traka u auto-salone
najvjerojatnije po~etkom idu}e godine. Ford
Galaxy je status i ugled u posljednje dvije
decenije ponajvi{e stjecao u obiteljskom
okru`enju, a taj }e slijed, prema svim
podacima, zadr`ati i novi model tog Fordova
vozila. Fordovo novo MPV vozilo sa sedam
sjedala ima potpuno novi izgled, vozne
karakteristike, opremu i motore, a najva`nije
adute novog Galaxyja poku{at }emo sa`eti
na ovoj stranici. Prvenstveno treba naglasiti
kako se radi o sedmosjedu nastalom na
platformi S-Maxa, sa sna`nim benzinskim i
dizelskim agregatima. Posebnu pozornost,
za ljubitelje dizelskih motora, na sebe skre}e
dvolitarski TDCi Bi-turbo sa 210 konjskih
snaga i 450 Nm obrtnog momenta. Slijede ga
dvolitarski dizela{i sa 120, 150 i 180 konjskih
snaga. Za ljubitelje benzinaca, Galaxy nudi
64
1.5L 1.5L EcoBoost sa 160KS i dvolitarski L
EcoBoost sa 240KS, uz napomenu kako svi
motori ugra|eni u novi Ford Galaxy zadovo-
ljavaju Euro 6 normu i sti`u uz ugra|eni Start-
Stop sustav. Iz Forda su odavno najavljivali
kako }e Galaxy biti vode}i model u klasi po
prostranosti unutar vozila, a da je tomu tako,
svjedo~i i podatak kako u pore|enju sa starim
modelom putnici u tre}em redu imaju vi{e
prostora. Kada je luksuz u pitanju, Galaxy
tako|er nudi, istina u opciji, sustav
elektronskog obaranja sjedala u drugom i
tre}em redu, grijanje i hla|enje sjedala,
masa`na sjedala, kao i sustave Pre-Collision
Assist i Pedestrian Detection, Electronic
Power Assisted Steering (EPAS), Continuous
Control Damping, Lane-keeping assist, Blind
spot monitoring, Ford Sync 2 infotainment
sustav i jo{ mnogo toga, sve ovisno o dubini
d`epa potencijalnog vlasnika. Ono {to
nema novi Galaxy, a {to se o~ekuje za
vozilo tih gabarita i namjene, svakako su
bo~na klizna vrata koja bi umnogome
olak{ala bo~ni prilaz kod utovara, ali taj
nedostatak se mo`e donekle opravdati i
~injenicom kako je u novom Galaxyju vi{e
pozornosti posve}eno prijevozu putnika.
Ford Galaxy je zadr`ao prostranost i
funkcionalnost prethodnog modela,
istovremeno se i nekim karakteristikama
nasloniv{i na model S-MAX. Kako bi bio u
stanju osigurati jednaku udobnost za svih
sedam putnika, u Fordu su odlu~ili pro{iriti i
produljiti dimenzije kabine, te je iz tog
razloga silueta vozila povi{ena i pomalo
nezgrapna. Nasloni posljednja dva sjedala
se preklapaju pritiskom na gumb u
prtlja`niku, ba{ kao i nasloni iz srednjeg
reda, a kad sve to napravite, u svega nekoliko
sekundi dobit }ete teretno vozilo. Iako jo{
uvijek nije poznat cjenovnik, prema nekim
informacijama za osnovni benzinski model
novoga Ford Galaxyja trebat }e se izdvojiti
oko 68 tisu}a konvertibilnih maraka. 
SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
Reagiranja:Reagiranja.qxd 8.4.2015 16:40 Page 65

Korporativne komunikacije Aluminija d.d. Mostar - Uredni{tvu
Aluminij je u prva dva mjeseca 2015. ostvario
25 milijuna KM više nego u 2014. godini
(„Strate{ko partnerstvo: Aluminij na infuziji, dobavlja~i u poslovnoj ekspanziji“, SB,
br. 960)
S obzirom na nekoliko izrazito nekorektnih
insinuacija o stanju u Aluminiju d.d. Mostar, ~ak
i izravnih optu`bi za te`e oblike nesavjesnoga
poslovanja na ra~un ~lanova Uprave Dru{tva,
objavljenih u nekim medijima, u prvomu redu u
Slobodnoj Bosni, javnosti iznosimo rezime
stanja u najve}emu bh. izvozniku, nakon
zaklju~enja prvoga ovogodi{njeg tromjese~ja,
s usporedbom sa stanjem u kojemu je
postoje}a uprava zatekla poduze}e,
preuzimanjem du`nosti krajem mjeseca
travnja (v.d.) odnosno svibnja (imenovanje na
~etverogodi{nje mandatno razdoblje) pro{le
godine. Ujedno, javno pozivamo urednika
spomenutoga sarajevskog glasila Senada
Avdi}a u posjet Aluminiju, tijekom kojega }e
mu biti omogu}en uvid u dokaze o tomu kako
je sve {to je objavio dijametralno protivno
~injeni~nomu stanju odnosno istini.
Pokazatelji koji slijede izvacima su iz
opse`nijega izvje{}a koje je direktor
Aluminija Nikica Ljubi} poslao novoime-
novanomu predsjedniku Vlade FBiH Fadilu
Novali}u, kao i novomu ministru energetike,
rudarstva i industrije u Vladi FBiH Reufu
Bajrovi}u, kako bi ih upoznao s to~nim
podacima o stanju i poslovanju poduze}a u
kojemu entitetska vlada ba{tini 44%
vlasni~koga udjela.
Ova je uprava preuzela Aluminij u
katastrofalnomu stanju, na rubu pokretanja
ste~aja odnosno krajnje likvidacije poduze}a.
Nagomilana dugovanja prema dobavlja~ima,
prije svega prema Elektroprivredi HZHB, bila su
ve}a od 230 milijuna KM. Do{lo je do blokade
Aluminijevih ra~una kod svih banaka, {to je
onemogu}ilo pla}anje teku}ih obveza, a
EPHZHB zaprijetila je potpunim prekidom
isporuke elektri~ne energije zbog desetomjese-
~noga izostanka pla}anja ra~una. Nadalje,
Aluminij je zaostajao s uplatom dvaju pla}a
djelatnicima i s uplatom triju mjese~nih
doprinosa na pla}e, nije mogao naru~ivati niti
osnovne sirovine za proizvodnju, a zbog
dugogodi{njih zanemarivanja redovitih remonta
}elija i opreme poduze}u je prijetila havarija.
- Dolaskom ovoga upravlja~kog saziva
na ~elo Aluminija, postigli smo dogovor o
reprogramiranju dugovanja prema
EPHZHB, nakon ~ega smo krenuli s
otplatom dijela dugovanja, uredno izmiruju}i
teku}e ra~une za utro{enu elektri~nu
energiju. Pristupili smo restrukturiranju svih
zate~enih dugovanja, uspje{no stabilizirali
rad cjelokupne tvornice i vratili tehni~ke
parametre u normalne okvire, a svojim smo
REAGIRANJA
sredstvima remontirali 26 elektroliti~kih
}elija, dvije ljevaoni~ke pe}i i drugu opremu,
zaustaviv{i tako trend gubitka, ~ak i blago
pove}av{i proizvodnju teku}ega metala –
isti~e direktor Aluminija Nikica Ljubi}.
Naglasio je i to kako danas pla}e i
doprinose izmiruju redovito, kako su popravili
zna~ajno naru{ene me|uljudske odnose,
smirili nepotrebne tenzije, osigurali posto-
janost u opskrbi tvornice sirovinama i, {to je
posebno bitno, napravili internu reviziju svih
ugovora s dobavlja~ima i s otkupljiva~ima te
pristupili pove}anju premija kupcima i
sni`avanju nabavnih cijena osnovnih sirovina,
prije svega elektri~ne energije.
- Ishode novougovorenih uvjeta po~eli
smo osje}ati postupno od druge polovice
pro{le godine, a najbolje su vidljivi uspo-
rednim prikazom operativne dobiti za prva
dva mjeseca poslovanja u 2014. i u 2015.
godini. Naime, rije~ je o 25 milijuna KM
boljega financijskog ishoda u 2015. godini –
podcrtava Ljubi}, opovrgavaju}i neute-
meljena, ~ak dijelom i poni`avaju}e
prizemna pisanja pojedinih medija.
Direktor Aluminija na kraju je pozvao sve
zainteresirane za rad tvornice, eventualne
sumnje i negodovanja rje{avati na mjero-
davnim razinama, a ne preko medija, s
naglaskom na to da svaku kritiku i mi{ljenje
dr`i dobrodo{lima, svjestan nepobitne
~injenice kako sudbina Aluminija ne zna~i
samo sudbinu njegovih 850 djelatnika nego
sudbinu entiteta pa i cijele dr`ave.
Korporativne komunikacije Aluminija
d.d. Mostar

Imenovan novi direktor Union banke d.d. Sarajevo

Za direktora Union banke d.d. Sarajevo imenovan je
Vedran Had`iahmetovi}, a za izvr{nog direktora za rizike
imenovan je Admil Nuki}.
„Provedbom Zakonom definisane procedure i imenovanjem
direktora i izvr{nog direktora postignut je kontinuitet u
upravljanju bankom. Zadovoljni smo poslovnim rezultatima u
periodu 2012.-2014. godine, a uva`avaju}i sve okolnosti koje
su imale efekte na poslovanje u BiH u ovom periodu. Osim
pobolj{anja parametara poslovanja postignuti su i uslovi za
daljnji razvoj i afirmaciju Union banke kao jedine komercijalne
banke u ve}inskom vlasni{tvu Vlade FBiH. Posebno isti~emo
zna~ajna unapre|enja cjelokupne infrastrukture banke, ~ime
se podr`ava budu}a uloga banke na tr`i{tu FBiH. Union banka
je suvremena komercijalna banka sa ponudom {irokog spektra
proizvoda i usluga. Tako|er, u ovom periodu banka se doka-
zala i kao pouzdan partner doma}oj privredi, stanovni{tvu, a i
institucijama koje imaju potrebu za kori{tenjem usluga banke.
Zna~ajan korak Vlade FBiH je bilo davanje saglasnosti
Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije za
uspostavu trajnog revolving fonda kod Union banke,
namijenjenog dugoro~nom finansiranju ciljanih djelatnosti iz
domena ovog ministarstva. @elja nam je da u narednom periodu
uz pomo} Vlade FBiH defini{emo
modele finansiranja i dodatne kreditne
linije za strate{ke sektore privrede.
U 2015. godini aktivnosti }e biti
usmjerene ka ja~anju kreditnog poten-
cijala i dizajniranju savremenih
proizvoda. Fokus je svakako podr{ka
Direktor Union banke d.d. privrednim aktivnostima, te podizanje
Sarajevo Vedran kvalitete usluge“, izjavio je novi direktor
Had`iahmetovi} Union banke Vedran Had`iahmetovi}. 

9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 65

ISPRAVNA-oglasi sedmica-952:ISPRAVNA-oglasi.qxd 5.2.2015 0:30 Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-959:ISPRAVNA-oglasi.qxd 24.3.2015 14:36 Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-929:ISPRAVNA-oglasi.qxd 27.8.2014 21:03 Page 1