NJEMA^KA INVAZIJA NA IZBORNE REZULTATE: GDJE SU TU HRVATI?!

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Ivo Josipovi}
i Zlatko Lagumd`ija,
prijateljstvo na
odre|eno vrijeme

DRUGOVI,
KO JE KOGA
IZDAO?!

www.slobodna-bosna.ba
ZA[TI]ENI SVJEDOK, MLADI]EV SURADNIK, EKSKLUZIVNO OTKRIVA

Gdje su grobnice 2000 ubijenih Bo{njaka iz Srebrenice

 SADR@AJ
12 PRVI NOVINARSKI
KONSENZUS
Novinari odgovaraju Zlatku
Lagumd`iji
Lider SDP-a ZLATKO LAGUMD@IJA u
svom obra}anju javnosti na Federalnoj
televiziji prije nekoliko dana prozvao je,
pored ostalih, i bosanskohercegova~ke
novinare da zbog svojih privatnih poslova
miniraju formiranje dr`avne vlasti; prvi put
u historiji bh. novinarstva, “SB“ je uspjela
okupiti sve “sporne“ novinare koje je
prozvao Lagumd`ija
36 MILORAD TRBI], PRVI
18 NOVA PARADIGMA ZA BiH
Saborska zastupnica Vesna Pusi}
Predsjednica hrvatskog Nacionalnog odbo-
ra za pra}enje pregovora s EU-om i ~lani-
ca saborskog Vanjskopoliti~kog odbora
Vesna Pusi} u razgovoru za na{ list govori
o tome za{to su Hrvati najugro`eniji narod
u BiH, neophodnosti {to skorije uspostave
vlasti u BiH, pozitivnom anga`manu
hrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a, te o
na~inima na koji Hrvatska i druge zemlje u
regiji mogu pomo}i BiH
54 KO TO TAMO PJEVA
28 AFERA “REKET” NA
SARAJEVSKOM SUDU
Ima li \okovi}a u SDP-u
Pred Op}inskim sudom u Sarajevu dava-
njem iskaza DAMIRA HAD@I]A, potpred-
sjednika SDP BiH i na~elnika Op}ine Novi
Grad, i izno{enjem zavr{nih rije~i okon~an
je sudski proces koji SDP-ov trojac
Lagumd`ija-Kom{i}-Had`i} vodi protiv
“Slobodne Bosne” zbog navodne klevete.
Na sudu se na{ao tekst u kojem je
“Slobodna Bosna” u oktobru 2009. godine
pisala o tome da je Federalna uprava poli-
cije podnijela krivi~nu prijavu protiv
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
Had`i}a i Huseina Hasibovi}a zbog 60
poku{aja reketiranja grupe biznismena na
~elu sa Nihadom Imamovi}em. Presuda u
ovom slu~aju }e biti izre~ena 21. februara,
a pred Tu`ila{tvom BiH u toku je istraga o
svemu o ~emu je SB pisala i zbog ~ega se
na{la na sudu
OSU\ENI ZA GENOCID PRED
SUDOM BiH
Monstrum ispod Mladi}evog {injela
Sud BiH je pro{le nedjelje donio prvu
pravosna`nu presudu za genocid po~injen
nad nekoliko hiljada Srebreni~ana po kojoj
se Milorad Trbi}, Mladi}ev bezbjednjak,
logisti~ar i egzekutor, osu|uje na 30 godina
robije; istraga protiv ovog zlikovca trajala je
{est godina, a sudski postupak tri, ovo je
ujedno bio i proces s najve}im brojem
dokaza u historiji Suda BiH
Nezaboravne filmske melodije
Kompozitori filmske muzike nerijetko ostaju
u sjenci re`isera, ali postoje i mnogi filmovi
i scene koje najvi{e pamtimo upravo po
muzi~kim temama i songovima; “SB“
donosi izbor najpoznatijih melodija iz filmo-
va i serija sa prostora biv{e Jugoslavije, uz
podsje}anje na njihove autore i izvo|a~e
www.slobodna-bosna.ba
GLOBALNI FENOMEN
10 godina Wikipedije
Besplatna, brza i lako dostupna internet
enciklopedija WIKIPEDIA postala je u pro-
teklih deset godina nezaobilazan dio
svakodnevice i dobila verzije na preko 200
jezika; kritikovana kao nepouzdana,
amaterska i neozbiljna, Wikipedia je ipak
rasla; danas je pi{e i ure|uje preko milion
ljudi {irom svijeta, a za SB neki od autora
bh. Wikipedije otkrivaju koja stroga pravila
va`e u wikipedijanskoj subkulturi, kolike se
rasprave vode dok neki tekst ne dobije
zavr{nu verziju i govore o tome kako rad
na Wikipediji izaziva svojevrsnu ovisnost
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET
DR@AVA ZA PRA^OVJEKA Strana~ka nadmetanja bez kraja i konca

[abi} ukinuo Postizborna agonija

radno mjesto
na koje je Sud pod pokroviteljstvom
vratio Du{ku Predsjedništva BiH
Juri{i}

Foto: Milutin Stoj~evi}

Ravno prije godinu dana generalni
direktor RTV FBiH D`emal [abi} smi-
jenio je Du{ku Juri{i} s pozicije
odgovorne urednice Informativnog pro-
grama Federalne televizije. Juri{i}eva
se `alila na [abi}evo odluku i nakon
ravno 12 mjeseci Op{tinski sud u
Sarajevu presudio je spor u njenu
korist, te izdao nalog upravi FTV-a da
Juri{i}evu vrati na ranije radno mjesto.
No, ni [abi} nije skr{tenih ruku ~ekao
odluku Op{inskog suda: inicirao je
usvajanje novog Pravilnika o
unutra{njoj organizacionoj strukturi
RTV FBiH kojim je ukinuta funkcija
odgovornog urednika Informativnog
programa!
[to je sasvim uredu, jer se ionako infor-
mativni program FTV-a u(ne)re|uje u
Centrali SDP-a! (M.A.)

D`emal [abi}

BIJEG OD ODGOVORNOSTI
Predsjedni{tvo BiH ima jasne ustavne
ovlasti oko konstituiranja izvr{ne vlasti

Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH naprimjer ~lanovi Predsjedni{tva BiH, ne

Neboj{a Radmanovi}, u razgovorima s
nekoliko ambasadora evropskih dr`ava
(Rumunije, Bugarske, Gr~ke...), izrazio je
vlastito razo~arenje razvojem postizbornih
prilika u BiH. “Kada je rije~ o formiranju
vlasti na nivou BiH, ne nazire se izlaz iz
trenutne pregovara~ke pozicije“, rekao je
Radmanovi}, uz napomenu da je “potrebna
promjena uloge me|unarodne zajednice“.
Radmanovi} nije preciznije nazna~io
po`eljni smjer promjena, no posve je jasno
iz njegovih ranijih istupa da cilja na
ga{enje OHR-a kako bi doma}i politi~ki
akteri preuzeli stvar u svoje ruke.
Ocjena postizbornih prilika u BiH je
sasvim korektna i ta~na, a te{ko je na}i
ozbiljnije prigovore i na Radmanovi}ev
na~elni stav kako je “potrebna promjena
uloge me|unarodne zajednice“. Osim,
eventulano, “sitnice“ koja se ogleda u
~injenici da neki doma}i akteri, kao
pokazuju ni spremnost ni sposobnost da
preuzmu svoj dio ustavnih obaveza oko
konstituiranja parlamentarne ve}ine.
Ustavom BiH jasno je definirano da
konsultacije oko izbora mandatara Vije}a
ministara BiH provodi Predsjedni{tvo BiH.
Rezultati parlamentarnih izbora objavljeni
su prije vi{e od 100 dana, no tro~lanom
Predsjedni{tvu BiH jo{ nije palo na pamet
da pozove na razgovore lidere pobjed-
ni~kih partija, odnosno da ih pozove na
isticanje kandidata za predsjedavaju}eg
Vi j e } a m i n i s t a r a B i H . P r a v i l n i k
Predsjedni{tva BiH u tom pogledu je
sasvim jasan: sve parlamentarne partije
mogu istaknuti kandidate za ~elnu funkciju
Vije}a ministara BiH, no Predsjedni{tvo
BiH du`no je dati mandat onom kandidatu
koji ponudi dokaze da je obezbijedio parla-
mentarnu ve}inu.
(A. Metiljevi})

4 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

 MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] KRADOM ZA BOLJITAK

Posljednji sastanak parlamentarnih Misteriozno

stranaka BiH za konstituiranje prepravljanje
vlasti na državnoj razini ugovora
nogometa{a
BEZ
BEZ DODIKA
DODIKA
II TIHI]A
TIHI]A Sarajeva
Ko
Ko ima
ima legitimitet
legitimitet
Iako je prije dvadesetak dana novi
predsjednik FK Sarajeva, bankar Amir
Rizvanovi} ~vrsto obe}ao sre|ivanje
haoti~nog stanja u ovome klubu i
ka`njavanje odgovornih za ~etiri miliona
maraka duga nastalog u proteklih neko-
liko godina, za sada se ~ini kako jo{
uvijek nema ni{ta od najavljene “akcije
Sablja“, odnosno, protjerivanja iz kluba
parazitskog direktorsko-sekretarskog
dvojca Nihad Baljak - Mirsad
Alihod`i}. [iroko prepoznati kao klju~ni
krivci finansijskog i organizacijskog
sunovrata Sarajeva, Baljak i Alihod`i}
su jo{ uvijek u sedlu, a kako u klub ve}
BEZ REZULTATA mjesecima ne dolazi novac od spon-
Lideri parlamentarnih stranaka nakon zorskih ugovora, okrenuli su se novim
okon~anja jo{ jednog propalog dogovora
izvorima namicanja para. Tako je Nihad
Baljak, navodno, pro{le sedmice
crnogorskom nogometa{u u dresu
Sarajeva Damiru Koja{evi}u obe}ao
“~iste papire“ za prelazak u turski
Rizespor ukoliko mu Koja{evi} prepusti
dio novaca od transfera. Saznajemo,
me|utim, da su sada i svi ugovori koji
su potpisivali novi nogometa{i Sarajeva
pro{log ljeta pod posebnom lupom. U
klubu se, naime, pojavila informacija da
su nedavno ugovori misteriozno
prera|ivani, pa su umjesto na “godinu
za godinu“, na koliko su potpisivani,
prepravljeni u dvogodi{nje. ^ini se kako
}e u Sarajevu, osim finansijskih revizo-
ra i policijski istra`itelji imati dosta posla
u narednim danima. Jer ukoliko se ovi
navodi poka`u ta~nima, onda je jasno
kako se radi o falsificiranju ugovorne
obaveze, {to za sobom pote`e i
zatvorsku kaznu. (N. H.)

POTRAGA ZA
KOMPROMISOM SRPSKO PITANJE
Zlatko Lagumd`ija Mladen Ivani} PDP i Nihad Baljak i
SDP i Rifat Doli} DNZ Slavko Jovi~i} Slavuj SNSD Bakir Had`iomerovi}

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
KAKO NACIONALNI POREDAK ZA[TITITI
OD MANJIH GRUPA I POJEDINACA
Pi{e: SENAD AVDI]
Prije dva-tri mjeseca “nastupio“ sam na javnoj državnoj srbijanskoj
televiziji i u krajnje ciničnom okruženju kazao da ne vidim nikakav
diskontinuitet između prethodnog predsjednika Hrvatske Stjepana
Mesića i aktuelnog lidera susjedne države Ive Josipovića
“Bilo nekad na Divljem zapadu?“; postavio mi je
aporijsku dramu direktor INA-MOL koncerna za Bosnu i
Hercegovinu FRANJO BO@I]. Cijela pri~a o korumpira-
nosti medija, pojedinaca i “manjih grupa“, koja se poto-
njih dana {iri poput Save po neza{ti}enim bijeljinskim ter-
itorijama, pa i nizvodno uz Drinu, hu~i apokalipti~no i
doima se jo{ alarmantnije. Na`alost, uop}e se ne radi o
tome je li neko nekoga, na nevi|eno, “zavrnuo“, ojadio,
u~inio sirotinjom; i sa ove i sa one strane Save posljedice
su po ljude podjednako stra{ne.
O
djednom nam je, da nas o toj stra{noj tragediji
informira, u javni prostor uletio E.T. sa Federalne
televizije, Darjan Babi} se zove. I nije problem
ustanoviti da je rije~ o kratkoro~nom voditelju, nedo-
raslom, nepotkovanom elementarnim novinarskim
tehnikama, koji istra`uje (rigorozno) sve po spisku.
Uhvatim u vrlo kratko vremensko-ure|iva~kom ciklusu
spomenutog, da prostite, Babi}a, kojem su jedine refer-
ence dva razreda osnovne {kole i poznanstvo sa
Lagumd`ijom. Ili barem s kolegom Damirom Had`i}em.
Ozbiljno je novinarsko nedono{~e taj Darjan Babi},
LAGUMD@IJA-JOSIPOVI]:Nedopustivo je i opas
vjerujte; ve} sam pribilje`io njegov razgovor sa liderom
SDP-a BiH, otvoren, konstruktivan, pi{e mi u bilje{ci:
“SDP i LAGUMD@IJA - MUDA DARJANOVA“. Da
prostite.
N N
edostaju Babi}u odre|ene tehnike da zapo~ne kari-
jeru u “60 minuta“, da prepri~a “svjedo~enje svjedo-
ka“ (citat FTV) na su|enju Radovanu Karad`i}u.
Ve} u perverziju prelazi moja znati`elja kako taj pojedi-
na~no simpati~ni, a kolektivno zamorni Babi}, koji je
o~ito savladao predvojni~ku nastavu na FTV-u, a trenutno
je na doradi u Isto~nom Sarajevu, nalazi prostor da nas
izvijesti kako su srpski artiljerci rokali po Sarajevu “nesu-
mi~no“, te da je cijela ta stvar u osnovi “bastijalna“. Dakle,
da ne okoli{am, drugovi, budimo otvoreni. Tom de~ki}u
kojeg je patentirala uraganski nepismena struktura u
Informativnom programu FTV-a (“Zaista“) ne treba jed-
nokratno pomagati, djetetu treba pomo} trajno, gluho bilo,
ovdje se o zdravlju govorilo. Darjanu Babi}u neko je
6 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
doveo u studio lidera “pobjedni~ke stranke“ (Zlatko
Lagumd`ija se zove taj gazda {to je pobijedio). Sve {to je
Lagumd`ija u toj emisiji saop}io vjerovatno pije vode i
opravdava pola sata uzurpacije javnog televizijskog pros-
tora. Ostaje samo gorak ukus javnosti da je lider pobjed-
ni~ke stranke Lagumd`ija rastjerao sve oko sebe i spao je,
hudnik, na tu “dered`u“ da sve {to generalno nema re}i
najprije istrtlja profesionalno retardiranom novinaru sa
FTV-a Babi}u.
P
rije ta~no godinu dana novoizabrani predsjednik
Republike Hrvatske, dr. Ivo Josipovi} razgrnuo je
oko sebe novinarske nasrtljivce i preko Slobodne
Bosne, odnosno na{e novinarke krupnu poruku u cijelu
regiju poslao: “Bio sam u Tuzli, u Posavini, u [irokom
Brijegu, Velikoj Kladu{i i Biha}u. Moj izborni rezultat u
BiH nije bio osobit, kao {to znate, dobio sam samo ne{to
vi{e od 7 posto glasova, ali, iskreno govore}i, to me nije
iznenadilo. Moj protukandidat Milan Bandi} je rodom iz
Hercegovine, dakle sa podru~ja gdje je i bio najve}i broj
glasa~a iz BiH. Nije mi ~udno {to su oni glasovali za svog
sunarodnjaka. Po{tujem glasa~e iz BiH i to {to je tamo
moj protukandidat dobio puno vi{e glasova nego ja uop}e
me ne}e omesti da sura|ujem s tim ljudima. Kao dobar
susjed Bosni i Hercegovini `elim pomo}i, koliko je god
mogu}e, u postizanju stabilnosti“.
a kraju, a mo`da bi trebalo stajati na po~etku,
treba nas zanimati mi{ljenje predsjednika nama
najva`nije susjedne dr`ave, Hrvatske, gospodina
Ive Josipovi}a. “Postojanje jednakopravnosti me|u nar-
odima, za svakog pojedina~no, bez obzira na to da li je
neko Hrvat, Srbin ili Bo{njak... je posao koji nitko ne
mo`e uraditi osim nas“. Prije dva-tri mjeseca “nastu-
pio“ sam na javnoj dr`avnoj srbijanskoj televiziji i u
krajnje cini~nom okru`enju kazao da ne vidim nikakav
diskontinuitet izme|u prethodnog predsjednika
Hrvatske Stjepana Mesi}a i aktuelnog lidera susjedne
dr`ave Ive Josipovi}a. Mo`e se govoriti o razli~itim
vrstama temperamenta, brzini jezika..., ali uvjeren sam
da gospodin Mesi} i predsjednik Josipovi} o va`nim
 NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Foto: Milutin Stoj~evi}

DIREKTNO UPLITANJE U
UNUTRA[NJE STVARI BiH
Predsjednik
Predsjednik SDP-a
SDP-a Hrvatske
Hrvatske Zoran
Zoran
Milanovi}
Milanovi} poziva
poziva bira~e
bira~e uu BiH
BiH da
da
glasaju
glasaju za
za Zlatka
Zlatka Lagumd`iju
Lagumd`iju

pasno strana~ke nesuglasice pretvarati u me|udr`avni sukob

stvarima govore istim jezikom koji se mo`e, po potrebi, razli~ito
klasificirati.
Bo{nja~ka politika i legitimno izabrani socijaldemokratski
{ampionski lideri u posljednjih dvadesetak godina ba{ su se majs-
torski “izba`darili“ (izvinjavam se svom drugu Me{i Ba`dari}u na
upotrebi termina). Sje}ate se da je taj bezdu{ni birokratski `rvanj
prije desetak godina potro{io Ivicu Osima (bio ~ovjek zamjenik
gradona~elnika, iskori{ten pa ostavljen; naslijedio ga standardni
zadnji vezni iz Ljubovije, popularni knji`evnik i stradalnik, profe-
sor doktor Emir Suljagi}).
Kada se Damir Had`i} ovoliko anga`irao i nasekirao oko svoje
`ene, mogu misliti kako mu je te{ko palo kad je Amina Lagumd`ija
“progovorila o nekim stvarima“.
Dalo bi se, a nikakvog smisla u tome ne pronalazim, otvoriti
milion raznoraznih korupcijsko-tald`ijskih tema. Te{ko je taj paket
raspakovati, a laskam sebi - mogao bi ti to da ho}e{. Mogao bih, ali
ne}u. Kako se dobija tender za gra|evinske poslove, a da prethod-
no mora{ kupiti sabrana djela svih armijskih generala; kako se
de~ko iz Vi{egrada Brankovi} na ~elu sa familijom omrsio stanom
u Ljubljani o tro{ku “kapitalnog investitora SCT-a”...

H M
o}ete dalje? E pa ne}e i}i! Dajmo {ansu (E)miru. Biv{i o`da drugom prilikom. Sad zasad je dovoljno - pametnom.
ministar kulture Sarajevskog kantona Had`ihafizbegovi} Bosna i Hercegovina iz razli~itih razloga i okolnosti nemu{to
priklju~io se ra`alovanim ministrima u zahtjevu da im se ulazi u evropsku podjelu rada i dobara. U tu se bitku niko nije
dodijele nekakve platice... upustio sam. Na{ je usud, ili prednost da }e nas euroatlantske integraci-
I bude mi danas dobro, odli~no mi bude: svjedo~i na sudu je Hrvatske izravno voditi prema ciljevima kojima se mi autonomno ne
tu`itelj Damir Had`i}, na~elnik op}ine Novi Grad, jerbo je, kako je mo`emo pribli`iti. Zato je ru`no, zato je nepristojno od predsjednika
mali |ilko{ kazao u sudskim prostorijama, njegova supruga te{ko SDP-a BiH u ko{marnoj stratifikaciji “du{mana BiH” na bilo koji
podnijela “uvrede u visokom mjesecu trudno}e“. na~in spominjati ime predsjednika Hrvatske Ive Josipovi}a. 

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 13. JANUAR
Prijatelj, ma {ta prijatelj, burazer ro|eni,
MATE BA[I] iz Australije me danas zove.
Ono {to je kod mene ~etiri popodne kod
njega mora da je, dok me zove, deset sati
naprijed, dakle negdje oko dvadeset i {est
sati, dva iza pono}i po lokalnom vremenu.
“E neka vi u Bosni hapsite zlo~ince iz
Vukovara“, veli i upozorava: “Zna{ li ti
obiteljsku sliku Tihomira Purde?“. Naravno
da ne znam, a za sve {to ne znam tra`im
“pomo} prijatelja“ - boljeg i sustavnijeg od
Mate Ba{i}a upoznao nisam. I po~e mi
Mate pobrojavati ko je u obitelji optu-
`enika za ratne zlo~ine Tihomira Purde
Ma|ar, a ko Srbin, ima tu i snaha bo{nja~ke
nacionalnosti, djevera Ukrajinaca, kumova
Rusina i jo{ sva{ta ne{to...
Tri su grada, na prvi pogled nepoveziva,
~ak mislim da nisu uzajamno bili ni gradovi
pobratimi, tokom destrukcije nekada{nje
zajedni~ke dr`ave trebala biti dokaz o
nemogu}nosti su`ivota, koegzistencije,
dokaz vjerske i nacionalne isklju~ivosti -
Vukovar, Mostar i Sarajevo - gradovi koji
su imali ~vrstu multietni~ku supstancu. To
se moralo, u ozbiljnim projekcijama agre-
sorskog mozga iz Beograda, razoriti, tome
je trebalo dohakati, s tim se trebalo
obra~unati.
@ao mi je, ka`em prijatelju iz Australije,
optu`enog Tihomira Purde, jedva ~ekam da
se njegovim ratnim poslovima pozabave
mje{ovite komisije, ad hoc formirane,
Hrvatske i Srbije... ^im se Hrvatska i Srbija
dogovore, eto Purde gdje god vi to po`elite.
Bosna i Hercegovina, barem s tim slu-
~ajem, sre}om, nema uzro~no-posljedi~ne
veze...
PETAK, 14. JANUAR
Zanimljiva sportska monetarno-fiskalna
rasprava me|u ljudima koji se u te zvr~ke
razumiju danas se otvorila. MIRZA DELI-
BA[I], neupitni sportista stolje}a u Bosni i
Hercegovini, inkasirao je za prelazak u
Real Madrid rekordnih sto hiljada dolara;
danas svaki klipan koji odigra dvije utak-
mice “u seriji“ ne}e da pri~a o ugovoru
ispod milion dolara. Gledam nekakvog
Pavlovi}a, anga`iran na mjesec dana za
Dallas Mawerics: statistika mu impresivna;
nema nijednog ko{a, asistencije su mu
bespredmetne, skokovi nisu vrijedni
spomena, al’ ima de~ko zagarantiranih 750
hiljada godi{nje.
Safet Su{i}, kojem barem do sada nika-
da niko nije osporio da je najbolji
nogometa{ ikada ro|en pod ovim nebom,
zaigrao je za Paris Saint-Germain za pola
miliona dolara. (A koliko je to u ovim para-
ma?, pitaju.) Stra{ne pare se okretale-obr-
tale oko prelaska EDINA D@EKE iz
Wolfsburga u Manchester City, vrtilo se
~etrdesetak miliona dolara.
8 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
PONEDJELJAK, 17. JANUAR
Dvjesto-tristo godina robije tra`i Tu-
`iteljstvo u Haagu kao kaznu za {estoricu
bosanskohercegova~kih Hrvata (P Prli},
]ori}, Praljak, Petkovi}...) Ne bih da se
nasla|ujem: jedan od optu`enih mi je prije
odlaska u Haag podastro “pun sepet“ dokaza
o svojoj nevinosti. A nije Slobodan Praljak,
pa neka upu}eni naga|aju o kome je rije~.
“Zna{ ti mene“, dosa|uje optu`enik, Znam.
Osje}ao je da mu ha{ki tu`itelji pu{u za vrat.
Svi smo imali priliku da budemo `ivotinje;
ja svoju priliku nisam iskoristio i zbog toga
se duboko izvinjavam.
Jeste, ta~no je, uz sve ostalo su se i
dolari izlizali i ofucali, znam da se vrijed-
UTORAK, 18. JANUAR
Nekoliko puta zvrckao telefonom GO-
nost dolara op}enito uskla|uje sa cijenama
RANA BREGOVI]A, bez vidnih rezulta-
u McDonaldsu - monetarna vertikala koja
ta; ~isto da izbistrimo i izo{trimo njegov
se zove “cener“ (deset ovoga ili onoga)... s
(ne)povratak u Sarajevo. Neko mi javio da
kojom uvijek mo`e{ kupiti ~etiri pive u
je Goran u ^hileu, na spektakularnoj
granapu ili u McDonaldsu dva dupla ham-
priredbi, ambiciozno zami{ljenoj i izda{no
burgera sa Coca Colom...
finansiranoj. Bravo!
SUBOTA, 15. JANUAR
@ali se, te{ko je to i slu{ati i pratiti, a
pogotovo gledati HARIS SILAJD@I] kako
narod, glasa~i, bira~i nisu prepoznali pro-
gram njegove stranke (SBIH). “I mi smo
kao stranka zbog toga (neprepoznavanja)
pretrpjeli poraz“. Sva{ta bi se na ovu
Silajd`i}evu `alopojku moglo odgovoriti, a
najprije jesu li mu me|unarodna zajednica,
Dodik, hrvatski i bogtepita koji lobiji
naredili da za ministra privrede Herce-
gova~ko-neretvanskog kantona instalira
ESADA HUMU, nasilnika alko-narko
mostarske bo{nja~ke zajednice koji se
okura`io napasti policiju, pa zavr{io u
zatvoru na “odvikavanju“. Taj je “heroj
Mostara“, Humo, zvani~no i statisti~ki,
beznade`an slu~aj, bio {ef AID-a za
Hercegovinu, podijelio pedesetak pu{aka
Posljednji put sam sa Beregovi}em
(tipa hackler) istomi{ljenicima pa ga li~no
pri~ao prije tri-~etiri godine: “Haveru, daju
Safet Oru~evi} ~upao iz krajnje opravdanog
mi u Tirani titulu po~asnog gra|anina“, veli
zatvora. Nisu mi pri ruci ({alim se, jesu) svi
muzi~ar koji je u nekim relevantnim anke-
dokazi kako se ministar Humo prije desetak
tama (Life Music) progla{en za svjetskog
godina izvukao iz tog utu`ivog posla, ali on
glazbenika godine. Goran se igra, kad mu
je generalno slika “dr`avne odgovornosti“
prahne “principijelno“ improvizira, ali nije
koju na svim nivoima vlasti provodi
mu ba{ svejedno za zaslu`ena priznanja.
Stranka za BiH.
SRIJEDA, 19. JANUAR
NEDJELJA, 16. JANUAR Dvojicu manje-vi{e neafirmiranih
Neki su Hrvati iz Slavonije zaglavili u bosanskih dje~aka, Nemanju Gordi}a iz
zatvoru u Paragvaju - p(r)ovalila ih zbog Trebinja i Nihada \edovi}a ro|enog u
dilanja droge tamo{nja Agencija za borbu Vi{egradu, BO[A TANJEVI], vjerovatno
protiv narko-mafije poznata po imenu najplemenitiji i najpragmati~niji ~ovjek koji
SENAD. A opet, u Hrvatskoj, mediji javlja- hoda planetom, silom tjera da budu gazde
ju, ro|en dje~ak, zdrav i ~io, pa mu roditelji ekipe. Na op}u `alost, dje~aci nisu ni fizi~ki
nadjenuli ime ONUR. Tata se zove Ismet ni mentalno spremni za velike izazove. Prije
Avdi}, mama se zove Jadranka, {to ubrzava desetak godina izvrsni turski igra~, ro|en u
~injenicu da, {to se mene ti~e, mali Onur ne Novom Pazaru, Mirsad Jahovi} (sestra mu
treba brinuti za svoju budu}nost. Dok je je pjeva~ica Emina) krenuo je u NBA svi-
SENADA u Paragvaju, malom Onuru ni{ta jet... Sve je to Bo{a Tanjevi} upristojio, spa-
ne smije faliti. sio {to je vrijedno spasiti.
MINI MARKET
NI VETO NIJE SVETO
Dodik izigrao
veto bo{nja~kog
kluba Vije}a
naroda RS-a
Vlada Republike Srpske na{la je na~in
da prakti~no eliminira veto na njen izbor
koji je potegao bo{nja~ki klub poslanika
u Vije}u naroda Skup{tine RS-a. Nova
vlada mandatara Aleksandra
D`ombi}a, iako nije slu`beno preuzela
du`nost, radi punim kapacitetom i to na
taj na~in {to na posao dolaze i zajedno
rade i raniji i novoizabrani ministri.
Formalne odluke donosi ranija vlada,
kojom predsjedava Dodikov
opunomo}enik Anton Kasipovi}, no
stvarni kreatori vladinih odluka su
novoizabrani ministri koje predvodi
premijer Aleksandar D`ombi}, raniji
ministar finansija.
U prethodnih pet godina Klub Bo{njaka
u Vije}u naroda RS-a 30 puta se
pozvao na veto, no samo u dva slu~aja
(himna i grb RS-a) Ustavni sud RS-a je
utvrdio povredu vitalnog nacionalnog
interesa. (A. M.)
Milorad
Dodik
10
KANTONALNI ODMOR
Tihić sprema smjenu
rukovodstva sarajevskog
Kantonalnog odbora SDA
Izbor ministara u novoj vladi Sarajev-
Sulejman
skog kantona iznova je aktivirao pomalo
Tihi}
zaboravljeni sukob koji godinama tinja
izme|u sarajevskog Kantonalnog odbora
SDA i strana~ke Centrale. Navodno su
~lanovi KO SDA, kojim predsjedava
Abdulharis [eta, duboko povrije|eni
~injenicom da ih partijski {ef Sulejman
Tihi} nije pretjerano zarezivao kod izbora
nove kantonalne vlade. Sukob je dodatno
podgrijan nepotvr|enim glasinama prema
kojima Tihi} priprema smjenu znatnog
dijela kantonalnog rukovodstva SDA, ~ijim
je radom odranije nezadovoljan.
Sukob izme|u KO SDA Sarajevo i par- Spor je ostao nerije{en jer je uspostavlj-
tijske Centrale buknuo je jo{ daleke 2006. ena svojevrsna ravnote`a nemo}i u kojoj ni
godine, nekoliko mjeseci nakon parlamen- jedna strana nije imala snage za odlu~uju}i
tarnih izbora na kojima je Tihi} pretrpio udar.
te`ak izborni poraz u utrci za ~lana U me|uvremenu, odnos unutarpartij-
Predsjedni{tva BiH. Tihi} je sarajevsku skih snaga promijenjen je u Tihi}evu korist,
organizaciju SDA opu`io za izdaju, a ova je koji je po svoj prilici ~vrsto odlu~io da
Tihi}a otvoreno pozvala da se povu~e sa izravna ra~une s frakcijom Abdulharisa
strana~kog trona. [ete. (S. B.)
OD NEMILE DO NEDRAGA
Vlado Adamović, osuđeni
bivši sudac Suda BiH, vraća
se u pravo kao advokat
Vlado Adamovi}, nekada{nji sudija
Vlado
Suda BiH, vra}a se u sudske klupe.
Adamovi}
Naime, sudija Adamovi}, kojeg je u martu
2007. godine Op{tinski sud u Sarajevu
zbog seksualnog uznemiravanja osam-
naestogodi{nje sarajevske cvje}arke [.S.
uvjetno osudio na zatvorsku kaznu od
osam mjeseci, odlu~io je ponovo se baviti
pravom, ali ovoga puta kao advokat.
Saznajemo kako su protiv izbora
Adamovi}a u Advokatsku komoru bile
neke njegove ugledne kolege, koje su
`ustro protestirale zbog njegovog povrat-
ka u pravosudne vode, no Adamovi} je i
pored njihovog protivljenja ipak postao
punopravan ~lan komore i ve} sada
o~ekuje svoje prve klijente. (N. H.)
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
 MINI MARKET
NI GRAMA PROGRAMA
PRO ET CONTRA
Vlada
Slažete li se sa mišljenjem Sarajevskog
Doris Pack da BiH pati od kantona po~ela
sindroma nezrelih političara? rad bez
da kompromis ~ine mudri,
programa
GORDANA a ne slabi. IVAN KORDI]
Dvije sarajevske kantonalne organizaci-
BOBAN Pjesnik
je, SDP i SDA, prili~no su pojeftinile
SABAHUDIN
Glumica
TOPALBE]IREVI] DA zahtjeve svojih partijskih centrala da se
nova parlamentarna ve}ina u BiH kon-
DA Urednik Mi to duboko trpimo i svi do
o~aja znamo da nije problem u
stituira na temelju jasnog programa
Apsolutno se sla`em. Nisu samo Sportskog rada, a ne na temelju raspodjele fotelja.
nezrelim politi~arima ve} je prob-
nezreli, ve} su i sebi~ni. Mislim lem u nezrelim bira~ima.
Koaliciona vlada Sarajevskog kantona,
programa TV1
da su i nedorasli poslu koji rade. Katastrofa je da netko mo`e stati predvo|ena SDP-om, konstituirana je
Nedorasli su i mjestima na
kojima rade.
DA u ime moje kao Hrvat jer je to
potpuno besmisleno a beznadno
upravo na principu raspodjele fotelja, a
jedini dokument u kome su maglovito
Mislim da je izjava Doris Pack na je ako to bude nekakav Dragan nazna~ene neke smjernice rada nove
mjestu. Politi~ari su upravo takvi
ARIJANA kakvim ih je ona opisala.
^ovi} i njemu sli~ni. kantonalne vlade, jest ekspoze novog
kantonalnog premijera Fikreta Musi}a,
SARA^EVI]- Politi~ari su nezreli, gledaju samo
sebe a ne narod. AHMED @ILI] podnesen na konstituiraju}oj sjednici.
HELA] Advokat
Na identi~an na~in, dakle bez jasnog
NED@AD programa, konstituirane su i sve
Novinarka
BEGOVI] DA/NE prethodne kantonalne vlade, ra~unaju}i

DA Re`iser Anketno pitanje ne treba da se

i onu SDP-ovu od prije deset godina
koju je predvodio premijer Nermin
Zar ve} nismo trebali dobiti odnosi samo na bh. politi~are, Pe}anac. (M. A.)
reformsku vlast? Na`alost, tri i
po mjeseca nakon izbora
NE nego i na politi~are me|unaro-
dne zajednice koji godinama
slu{amo samo konstatacije: Ne mo`e nas razumjeti Doris nezrelo pristupaju rje{avanju
“Ni{ta se nismo dogovorili.” Pack. Ovdje se radi o sindromu problema u BiH, posebno europ-
Definitivno, li~ni i nacionalni nezrelog naroda. A politi~ari su i ski. Apologiziraju}i “svoje” a pozi-
interesi predstavnika ove vlasti te kako zreli. Neki za zatvora, vaju}i na odgovornost “tu|e” poli-
ko~e bilo kakav pomak za neki za penzije, neki za otjerat, ti~are i politike, i mediji u BiH
budu}nost BiH. Sla`em sa neki za protjerat... I eto tako. pospje{uju}i nezrelost doma}ih
konstatacijom gospo|e Pack @ivot te~e. politi~ara.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
V

Fikret
Musi}

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 11

PRVI NOVINARSKI KONSENZUS

Lider SDP-a ZLATKO LAGUMDŽIJA u svom obraćanju javnosti na Federalnoj

televiziji prije nekoliko dana prozvao je, pored ostalih, i bosanskohercegovačke
novinare da zbog svojih privatnih poslova miniraju formiranje državne vlasti;
prvi put u historiji bh. novinarstva, “SB“ je uspjela okupiti sve “sporne“
novinare koje je prozvao Lagumdžija

PRVI PUT ZAJEDNO

HAD@IFEJZOVI], RADON^I],
KOPANJA, PE]ANIN, AVDI]...
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: M. STOJ^EVI] i M. ILI^I]
“Mo`e{ {ta ho}e{, mo`e{ dokle ho}e{,
ali ne mo`e{ dokle ho}e{ to {ta ho}e{“,
poru~io je Zlatko Lagumd`ija, predsjednik
SDP BiH, pro{le subote Miloradu Dodiku
na po~etku svog 20-minutnog gostovanja u
Dnevniku Federalne televizije. U do sada
nezabilje`enom privatiziranju etera jednog
javnog servisa u kojem bi, barem tako pris-
tojnost i profesionalnost nala`e, predstavni-
ci svih politi~kih stranaka trebali imati pod-
jednak tretman, Lagumd`ija je svoj skoro
pa monolog pored hipnotiziranog voditelja
zaklju~io pozivom desetorici najistaknutijih
politi~ara i petorici novinara i vlasnika
najistaknutijih medija u BiH da javnosti
podastru podatke o porijeklu svoje imovine
i na~inu na koji su je stekli. Sve kako bi se,
poja{njava Lagumd`ija, uspje{no provela
njegova ideja o usvajanju Zakona o oduzi-
manju oplja~kane imovine.
“SENADI I BAKIRI“,
RU[ITELJI PLATFORME
“Dajte da iza|emo pred ljude ove zem-
lje, da se koliko sutra u Parlamentu po hit-
nom postupku, prije nego {to se i formira
Vije}e ministara, usvoji zakon o oduzima-
nju oplja~kane imovine... Nek’ se tu na|u
oba Bakira, nek’ se na|u i jedan i drugi i
tre}i @eljko, nek’ se tu na|u i jedan i drugi
i tre}i Senad i oba Dragana i Zlatko i Mile,
da deset klju~nih politi~ara i pet ljudi iz
klju~nih medija poka`u ko je {ta stekao“,
poru~io je Lagumd`ija.
Slijedom Lagumd`ijinog javnog poziva,
tra`ili smo od prozvanih senada, bakira,
`eljka , vlasnika medija komentar
Lagumd`ijine inicijative, ali i potpune
SDP-ove kontrole FTV-a koja vi{e, u
prilozima i komentarima svojih novinara, i
ne krije potpunu jednostrana~ku opredijelj-
enost. Bakir Izetbegovi} nije mogao odgov-
oriti budu}i je na slu`ebnom putu u
Njema~koj, Bakir Had`iomerovi} i njegovi
suradnici iz 60 minuta principijelno ne `ele
komunicirati sa Slobodnom Bosnom... No
zato jesu komentirali ostali prozvani koji su

Od Lagumd`ije ne o~ekujemo da nam pomogne, niti da nas

za{titi - neka nas pusti da radimo i bit }emo mu zahvalni!
12 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
 NOVINARI ODGOVARAJU ZLATKU LAGUMD@IJI
ZLATKO LAGUMD@IJA
Lider SDP-a, slo`ni su novinari koje
je prozvao u Dnevniku FTV, svojim
politi~kim potezima uni{tava
ionako krhak su`ivot u BiH
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
gotovo pa jednoglasni u svojim stavovima
— FTV je postala strana~ka televizija SDP-a
koja, propagiraju}i isklju~ivo stavove
njezinog lidera, zemlju vodi u najve}u poli-
ti~ku krizu nakon Daytona. “U predizbor-
noj kampanji Lagumd`ijina partija je nastu-
pala sa parolom Dr`ava za ~ovjeka. Od
po~etka te iste kampanje pa sve do danas
ure|iva~ka politika javnog federalnog
servisa prilago|ena je pravilu Televizija za
jednog ~ovjeka. A taj ~ovjek je Zlatko
Lagumd`ija, koji FTV-om upravlja na
na~in na koji ve} godinama gazduje SDP-
om BiH, kao dru{tvom jednog lica“,
komentira Senad Pe}anin, jedan od “trojice
prozvanih Senada“. “No, moram priznati da
kao novinar ne vidim problem u samoj
~injenici da jedna televizija potro{i 20 mi-
nuta svog dnevnika na gostovanje
Lagumd`ije: ipak se radi o lideru koji je
svojom samoljubivo{}u, cinizmom, baha-
to{}u, arogancijom i istragom protiv njega
za drski kriminal paralisao dr`avu, stvorio
najozbiljniju poslijeratnu politi~ku krizu,
koji je ogromnu ve}inu Hrvata uspio ubi-
jediti da im je Banja Luka bli`a od
Sarajeva. Pa ~ak i to da su jednoj Vesni
Pusi} sada bli`i stavovi Dragana ^ovi}a
nego SDP-a BiH! Za takav u~inak ni ~itav
Dnevnik nije puno! Naravno, problem je
{to je ‘intervju’ vo|en u skladu sa
ure|iva~kom politikom tog ‘javnog
servisa’, po kojoj su svi podobni novinari te
ku}e ‘ve}i katolici od Pape’, to jest, ve}i
SDP-ovci od Lagumd`ije.“
S obzirom da Lagumd`ija gorljivo
zagovara zakon o oduzimanju imovine, bilo
bi zanimljivo da lider SDP prvi pojasni
na~in na koji je u postratnim godinama
stekao status milionera. Ako je suditi po
imovinskom kartonu koji je morao popuni-
ti pred oktobarske izbore pro{le godine,
Zlatko Lagumd`ija je jedan od najimu}nijih
gra|ana BiH. Kada su nekretnine u pitanju,
Lagumd`ija je naveo da je u posjedu stana
u centralnoj sarajevskoj ulici ]emalu{a,
vrijednog 280 hiljada maraka, stana i park-
ing mjesta u sarajevskoj ulici Alipa{ina, vri-
jednog 180 hiljada maraka, te vo}njaka i
dvori{ta u sarajevskom naselju Poljine, vri-
jednog 80 hiljada maraka. Lagumd`ija je
suvlasnik stana u Dubrovniku, vrijednog
200 hiljada maraka, te ~etiri parcele u
Trebinju, za koje nije naveo tr`i{nu vrijed-
nost. Njegova supruga Amina vlasnica je
marketin{ke agencije Ars Creativa koja je
smje{tena u zgradi Tehel, u centralnoj sara-
jevskoj zoni Skenderije, u kojoj kvadrat
stana ko{ta oko ~etiri hiljade maraka. U
dijelu imovinskog kartona pod stavkom
“u{te|evina“, Lagumd`ija je napisao kako
na bankovnom ra~unu ima 90 hiljada eura
u{te|evine, 185 hiljada eura oro~enih za
{kolovanje djece te 10 hiljada maraka stare
devizne {tednje. Za kupovinu stana i 
13
 PRVI NOVINARSKI KONSENZUS
TELEVIZIJA ZA JEDNOG ^OVJEKA
Federalna televizija je u potpunosti pod kontrolom
Lagumdžijinog SDP-a
Dvadesetominutni monolog Zlatka
Lagumd`ije u centralnoj informativnoj
emisiji javnog federalnog servisa svi sugo-
vornici SB, koje je Lagumd`ija pozvao da
javnosti poka`u svoj imovinski karton,
ocjenjuju kao kona~nu potvrdu privatizaci-
je ove medijske ku}e od strane SDP-a i
njegovog predsjednika. “Od osnivanja
FTV-a Zlagumd`ija je ’poklopio’ taj seg-
ment javnog servisa. I kada nije gost,
njegov duh lebdi eterom. Kada njegovi
novinari otvaraju usta, on kroz njih
zbori. Samo na FTV on je najljep{i, naj-
pametniji, najbolji, najpo{teniji a svi
ostali su ru`ni, glupi, lo{i i kriminalci.
On je ’vlasnik, glavni urednik, produ-
cent i najve}a novinarska zvijezda FTV-a’,
a ve}ina novinara su samo njegovi
spikeri, marionete i megafoni. Da
budem jasan: o Lagumd`iji govorim, ne
o SDP-u“, ka`e Senad Had`ifejzovi},
dodaju}i: “Iskreno, rijetko gledam FTV
jer i ne gledaju}i znam {ta Lagumd`ija
misli. Slu~ajnost ili ne, ali kada god sam
i prije i za vrijeme i nakon izbora
pogledao ne{to na FTV-u vidio sam
samo Lagumd`iju Pozitivca i Ostale
Negativce. Posljedice su katastrofalne,
profesija srozana na nivo prostitucije,
Hrvati i Srbi progla{eni fa{istima,
Bo{njaci mamlazima, zava|eni Sarajevo,
Mostar i Banja Luka... Ta ’politika’ tjera
Srbe i Hrvate iz Bosne, daje im alibi da
odu ili, najmanje, da utvrde podjelu.“
“Informativni program FTV-a nije samo
u postizbornom periodu, nego je godi-
nama ranije naklonjen SDP-u i naro~ito
gospodinu Lagumd`iji i to je op}epoz-
nata pozicija. Posljedice su ve} takve
da jedino u Federaciji opozicija jeste
medijski diskriminirana i na{ javni
servis u tom smislu djeluje zaista
anahrono i tu`no. Treba samo pogledati
javne servise susjednih zemalja i vidjeti
da tamo svako ve~e opozicija potpuno
ravnopravno javno iznosi svoja
politi~ka stajali{ta i kritike vlasti“, tvrdi
Fahrudin Radon~i}. “Ljudi sa FTV-a tre-
baju iskreno spoznati da svakoj
demokratskoj dr`avi trebaju i dobra
vlast i dobra opozicija. U protivnom }e
 izgradnju od Unicredit banke je uzeo kre-
dit od 94 hiljade maraka, od Raiffeisen
banke 140 hiljada maraka te jo{ 45 hiljada
maraka od Univerzal banke a pozajmicom
od 80 hiljada maraka napravio je polog za
14
FTV nakon osam godina ponovo
participirati u politici jednoumlja i ideo-
lo{ke diktature koja je izmi{ljala
politi~ke i finansijske afere sa te{kim
posljedicama po ovu zemlju.“ S druge
strane, @eljko Kopanja smatra kako SDP,
privatiziranjem Informativnog programa
FTV, radi istu stvar za koju optu`uje druge,
da se javnim servisom slu`i za li~ne
obra~une. “Vi{e nego otvoreno FTV je
javni servis SDP-a i sredstvo Zlatka
Lagumd`ije za li~ne i strana~ke
obra~une sa svima onima koji mu zas-
metaju u njegovoj politi~koj viziji.
Posljedice po dru{tvo naravno nisu
bezazlene. Takva ure|iva~ka politika
javnog servisa vodi u jednoumlje i pot-
punu manipulaciju javnim mnijenjem.
Poga`eni su svi standardi profesije i
izvr{ena zloupotreba javnog dobra svih
gra|ana zarad interesa pojedinca i
jedne partije. To se oduvijek i svuda
zvalo autokratija i totalitarizam. Ali na
strankama u Federaciji, demokratski
izabranim predstavnicima vlasti, koji
sjede u Parlamentu FBiH koji je osniva~
FTV je da na|u na~in da se ova
zloupotreba zaustavi. To je jedini na~in,
PROGRAMSKA
PLATFORMA
Zlatko Lagumd`ija i
Bakir Had`iomerovi}
kredit. Kada su prihodi u pitanju,
Lagumd`iji je, po podacima iz
Parlamentarne skup{tine BiH, od januara
2009. do aprila 2010. godine ispla}eno 24
hiljade maraka koje je poklonio u humani-
jer je jasno da regulator koji ima zakon-
sku obavezu da to u~ini, mislim na
Regulatornu agenciju za komunikacije,
iz istih politi~kih razloga ne}e da se
mije{a u svoj posao. Ovo mora prestati,
jer FTV ru{i dr`avu“, poja{njava
Kopanja. Istog je stava i Senad Pe}anin,
jedan od trojice “prozvanih Senada“. “Nije
FTV Lagumd`ijin organ samo u post-
izbornim mjesecima ve} i godinama
prije, s tim {to se u neprekinutoj erek-
tivnoj fazi, koja jo{ uvijek traje, nalazi
od po~etka predizborne kampanje“,
tvrdi Pe}anin. “Posljedice su ve} sada
pogubne: nakon {to je Dodikova propa-
gandna ma{inerija ubijedila javnost u
tamo{njem entitetu da je FTV antisrp-
ska, sada je i ogroman broj Hrvata u
BiH do`ivljava antihrvatskom. No, ’filo-
zofi su razli~ito tuma~ili svijet’, a radi se
o tome da je FTV jedna antijavna
antiprofesionalna antitelevizija. S druge
strane, Dodik je svojom propagandnom
medijskom ma{inerijom iskopao raku
novinarstvu u BiH, a Lagumd`ija ga
Federalnom televizijom gura u nju. Zato
nema ni{ta tragikomi~nije nego kad
FTV pljuje po banjolu~kim medijima.“ 
tarne svrhe. Njegova profesorska plata na
Elektrotehni~kom i Ekonomskom fakultetu
je 2.333 marke, u vrijeme dok je obavljao
du`nost ministra vanjskih poslova BiH
imao je platu od 1.785 maraka, a prosjek
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

poslani~kih pau{ala u Parlamentarnoj
skup{tini BiH iznosio mu je 833 marke.
LAGUMD@IJA GENERIRA STRAH
Svi prozvani su, komentiraju}i Lagum-
d`ijin javni poziv na provjeru porijekla
imovine, slo`ni u konstataciji kako se radi o
najavi pritiska na novinare, ali i na policiju
i Tu`iteljstva koji se bave slu~ajevima u
koje su izravno ili posredno uklju~eni ljudi
iz vrha SDP-a BiH. “Ne znam kako druga
dva Senada, ali ja sam umro od straha“,
ka`e Senad Pe}anin. “[ta }u ako se otkrije
da radim na fakultetu na kojem sam dobio
100.000 KM kredita za stan, iako sam ve}
imao jedan stan koji uz mjese~nu kiriju od
5.000 maraka izdajem ameri~koj ambasadi,
a onda se otkrije da me je fakultet oslobo-
dio otplate kredita? Pa se otkrije koliko sam
dnevnica za putovanja naplatio od fakulteta
na kojem radim, stranke u mom vlasni{tvu
i Parlamenta ~iji sam poslanik ne samo ze
mene, ve} i za suprugu i gardu posilnih koji
me prate na putovanjima? Pa {ta }u, `alos-
na mi majka, ako se otkrije da sam pod pri-
jetnjom podno{enja prijedloga zakona za
reviziju privatizacije reketirao jednog
ovda{njeg tajkuna primorav{i ga da mi
isplati dva miliona maraka (i jo{ mi dugu-
je!) za kupovinu firme (koja, naravno, nije
bila registrovana na moje ime) od tri kom-
pjutera i softver koji ko{ta 50.000 maraka?
A {ta }u ako neko uporedi moja primanja
na fakultetu (na kojem me studenti prepoz-
naju zahvaljuju}i medijima) i vrijednost
moje vile na Poljinama? Ili ako se otkrije da
sam vr{io pritisak da tuzlanski na~elnik
Jasmin Imamovi} namjesti tender tajkunu,
mom i @eljkovom prijatelju, koji je vlasnik
Robota, za kupovinu op}inskog zemlji{ta,
onako kako je to Hamdija Lipova~a uradio
u Biha}u? A da ne pri~am {ta }u ako se
tu`ilac Bara{in i njegove kolege kona~no
osmjele i obilje dokaza za reketiranje
Nihada Imamovi}a ne sakriju nego ih
preto~e u optu`nicu?! Mogao bih redati
ovako jo{ prili~no dugo, ali da se uozbiljim.
Radi se o klasi~noj prijetnji Avdi}u,
Had`ifejzovi}u i meni, koja za cilj ima da
uka`e svima - i novinarima i analiti~arima i
policajcima i tu`iteljima i sudijama i rival-
skim politi~arima {ta }e ih ~ekati, osim
tradicionalnih 60 minuta, ako se usude
postaviti Lagumd`iji bilo koje pitanje ili
iznijeti bilo koju ocjenu mimo onih koje
iznose novinari njegove televizije. Ako
Lagumd`ija, kao gra|anin protiv kojeg se
vodi istraga za te{ki kriminal, ima pravo
uslovljavati istragu istragom protiv lica
koja on odredi, postavljam slijede}e pita-
nje: imaju li isto pravo i svi ostali gra|ani
protiv kojih se vode istrage za kriminal?
Ima li isto pravo i Zijad Turkovi}? Ako se
ovako pona{a dok jo{ nije sklepao ‘pro-
gramsku koaliciju’ i formirao vlast, ko zna
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
NOVINARI ODGOVARAJU ZLATKU LAGUMD@IJI
SENAD AVDI], GLAVNI UREDNIK “SB“
Svi u napad - jedan je Senad
Ne vjerujem da je Zlatko Lagumd`ija
toliko po|onio obraz i mene strpao u tu
neku novinarsku tajkunsko-profitersku
elitu. Ne znam na koja se tri senada referi-
rao, ali dovoljno je Zlatko pametan da
mene u taj ko{ ne strpa; ba{ me briga za
ostalu dvojicu. Ima tu jo{ intrigantnijih
imena, raznoraznih damira, pored ostalog.
Ne osje}am se prozvanim, jer je Zlatko bio
kod mene ku}i (hvala mu!) kad mi je otac
umro; bio sam i ja na d`enazi njegovoj
materi Raziji (hvala joj). Mogao je Zlatko,
kao i stotine ljudi kojima su vrata moga
stana vazda, dvadeset i ~etiri sata otvore-
na, golim okom vidjeti da moj “krov nad
glavom“ (kada se dobro “nategne“ ima
skoro 55 kvadrata) ima kvadraturu kao
svaki hodnik u Zlatkovih nekoliko njegovih
stanova u centru grada. I to je to moje
“poslovno carstvo“. Ne vjerujem ni da mu
{ta nas jo{ ~eka kada ‘Mi}in’ drug i stvarno
preuzme poluge vlasti?“ Senadu Had`ifej-
zovi}u potpuno je nejasna situacija u kojoj
politi~ar koji ve} godinama ne izlazi iz par-
lamentarnih klupa poziva novinare da
javnosti predo~e svoje imovinsko stanje.
Had`ifejzovi} ka`e kako bi Lagumd`ija
morao, prije svih koje je prozvao, pokazati
svoj imovinski karton i dokazati na koji je
na~in stekao svoju imovinu. “Ja }u to javno
i rado uraditi, ne zato {to Lagumd`ija to
ho}e ve} {to nemam {ta kriti, iako zakonski
nemam nikakvu obavezu da to u~inim.
Nisam ja na jaslama dr`ave, nisam ja blizu
sefa, sehare, hazne i bud`eta. Nisam krao,
je takav ispad mogao sugerirati Bakir
Had`iomerovi}, zato {to smo Bakir i ja istu
muku dijelili, kao sarajevska djeca i
nekakvi novinari, da se kako-tako
do~epamo krova nad glavom. I pomagali
smo se, neselektivno i nekriti~ki... koliko
smo mogli.
Tjera me Lagumd`ija na ne{to {to ja
njemu nikada ne bih po`elio - da
ustanovim kakva sam budala ispao u
pretvorbi i tr`i{noj ekonomiji! Ja ispao
budala, i ne sekundu se zbog toga ne
stidim se, niti `alim, on ispao majstor i
kuka gdje god stigne. Za gra|anskog, libe-
ralnog politi~ara, kakvim se Lagumd`ija
deklarira nije ba{ uljudno da ljude nasilno
trpa u “kolektivitete“ - kategorizacija
“senadi“, “fahrudini“... `alosno “tukne“ po
bolj{evi~ko-nacisti~koj matrici. Niti su svi sena-
di isti, niti su svi SDP-ovci podjednaki... 
SENAD
SENAD AVDI]
AVDI]
“Sva
“Sva moja
moja imovina
imovina
mo`e
mo`e stati
stati uu jedan
jedan
hodnik
hodnik Lagumd`ijinih
Lagumd`ijinih
stanova”
stanova”
reketirao, ucjenjivao. Nemam ni{ta na
imenu svoje supruge, svoje djece, sve {to
imam moje je i na mome imenu“, bez okli-
jevanja ka`e Senad Had`ifejzovi},
dodaju}i: “Ali, kada objavim podatke,
zatra`it }u od Lagumd`ije da provjeri moje
imovinsko stanje (mada znam da on kao
‘bolj{evik’, ‘udba{kim’ metodama to ve}
radi, provjerava i rovari) i ako na|e ono {to
nisam prijavio — ja mu poklanjam. Ali ako i
kad mi na|emo da on ima vi{e nego {to je
prijavio zatra`i}emo da to vrati narodu i da
za to odgovara. Ja sam za taj zakon, ali ne
kontam za{to je on za taj zakon?! Dok se
Lagumd`ija, istovremeno, bavio biznisom, 
15
 PRVI NOVINARSKI KONSENZUS
1.
 politikom, partijom i fakultetom, ja sam
rinta~io na BHT i vadio je iz govana i
gubitaka i izvadio je, doveo je do pozi-
tivnog poslovanja a onda je on preuzeo
FTV i na nju postavio svoje ljude koji su je
doveli do milionskih dugova. To {to je on
uradio na FTV-u neku no}, to je bila
demonstracija gluposti, lo{e glume, fataliz-
ma, destrukcije i demagogije. To je javno
ru{enje dr`ave! Siguran sam da }e se sva tri
Senada (iako ni jedan od nas ne voli da je u
ovom trojstvu) javno obrukati svojim
imovinskim kartonima i da }emo u
usporedbi sa Lagumd`ijom ispasti fukare,
ali }e se vidjeti da sam (govorim u svoje
ime) bogatiji od Lagumd`ije duhovno, a to
je bogatsvo njemu nedosti`no. Naime, ne
mo`e se ukrasti.“
ZA PROVJERU SPREMNI
Spremni za provjeru porijekla svoje
imovine su i dvojica vlasnika najve}ih
printanih medija u BiH, Fahrudin Radon~i}
i @eljko Kopanja, koji ka`e kako je u ovom
trenutku zakon o oduzimanju ilegalno
ste~ene imovine jedina stvar u kojoj
podr`ava Lagumd`iju. “Pozdravljam poziv
Zlatka Lagumd`ije da svi predo~e svoju
imovinu i njeno porijeklo i rado se odazi-
vam. Moja imovina je transparentna i spre-
man sam da njeno porijeklo provjere svi
istra`ni organi i svi mediji svijeta. Isto
16
3.
tra`im i kada je u pitanju imovina Zlatka
Lagumd`ije i svih drugih politi~ara. Sve {to
sam nelegalno stekao neka mi oduzmu. Sve
{to su oni nelegalno stekli neka im oduzmu.
To je jedan od rijetkih zahtjeva u kojim
podr`avam Lagumd`iju“, ka`e Kopanja.
Radon~i}, pak, smatra kako je Lagumd`ijin
poziv samo jo{ jedan vrsta pritiska kakvim
se Lagumd`ija ve} koristio u vrijeme kada
je njegaov SDP bio ki~ma Alijanse za
promjene. “Prilikom kandidature za ~lana
Predsjedni{tva BiH ja sam svu svoju imo-
vinu prijavio CIK-u i ona je dostupna
javnosti. Me|utim, i ja i ‘tri Senada’ , kako
ih u emisiji sabira gospodin Lagumd`ija,
smo kao priznati i poznati predratni novi-
nari pokrenuli svoje privatne medije i na
tr`i{tu smo, sa manje ili vi{e pojedina~nog
uspjeha, kapitalizirali vlastitu stru~nost,
neprospavane no}i, rad i nas osobno i na{ih
timova i zajedni~ki proliveni znoj. Niko od
nas nije primao pla}u iz bud`eta ili je
zara|ivao na mnogobrojnim dr`avnim
fakultetima“, ka`e Radon~i}, nastavljaju}i:
“Uostalom, u svim demokratskim
dru{tvima, novinari i izdava~i su ti koji
javno pitaju politi~are kako su se obogatili,
a ne obratno. Uz to, famozni reket-zakon o
oduzimanju ilegalno ste~ene imovine ve}
se u nazivu svjesno falsificira. Gospodin
Lagumd`ija ve} dugo neuspje{no name}e
kvazizakon o politi~koj agenciji koja }e
2.
KVADRATI,
4. PLATFORME,
MILIONI
Zlatko Lagumd`ija
vlasnik je vile na Poljinama
(2), stana
od 150 kvadrata u
centralnoj sarajevskoj ulici
]emalu{a (3) te jo{ jednog
stana sli~ne kvadrature u
sarajevskoj ulici Alipa{ina;
njegova supruga Amina
svoju je marketin{ku
agenciju ARS Creativa
smjestila u zgradi koju je
na sarajevskoj Skenderiji
izgradio Ante
Markovi} (1)
umjesto neovisnih sudova mo}i ljudima bez
su|enja da oduzima ono {ta `eli. Ili im,
eventualno, samo zaprijeti da }e im oduzeti
imovinu ako ne budu kooperativni kada je
vlast u pitanju ili mo`da finansiranja vlada-
ju}ih stranaka. Nije nikakva tajna da je
gospodin Lagumd`ija taj zakon o agencija-
ma koje u njihovoj igri la`nog po{tivanja
neovisnosti sudova nisu htjeli imati ~ak ni
Tito ili Staljin, prije deset godina plasirao iz
dva razloga: prvi, da izvr{i pritisak na vlas-
nike medija koji su ga kritizirali u periodu
vlasti Alijanse za promjene. Drugi je razlog
bio da se svjesno skrene pa`nja sa postoja-
nja dr`avne mafije koja je otela preko 120
kompanija, koja upravlja pojedinim
politi~arima i tom demago{kom pri~om o
zakonu o oduzimanju nezakonito ste~ene
imovine vje{to pobjegne od su{tinskog
antikorupcijskog udarca, tj. poni{tenja ratne
privatizacije i prljavog dijela poratne priva-
tizacije. Uostalom, za{to Lagumd`ija u
pri~i o medijskim izdava~ima nije smio da
spomene imena predratnih milicionera i
primitivaca koji su privatizacijama postali
medijski magnati da ba{ oni objasne legal-
nost svoje imovine, nego se fokusirao na
novinare koji su na bazi svog znanja postali
pokreta~i, vlasnici ili suvlasnici pojedinih
medija.“
Svoje gostovanje u Dnevniku Lagum-
d`ija je okon~ao komentarom, kako to ka`u
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

na FTV, “brutalne hajke re`imskih medija
iz RS-a protiv Bakira Had`iomerovi}a i
Slobodana Vaskovi}a“, novinara magazina
60 minuta. Iako je potpuno nejasno kako se
Vaskovi}, od predratnog ~lana baleta sara-
jevskog Narodnog pozori{ta, preko novi-
nara SRT koji je sa Ratkom Mladi}em u
ljeto 1995. godine u{ao u Srebrenicu, pa do
odanog novinara poratnog SDS-a koji mu
je, navodno, uz pomo} Carina RS-a, kupio
stan, nametnuo kao ikona nezavisnog nov-
inarstva u BiH, Lagumd`ija je iskoristio
priliku da navodne napade na Vaskovi}a
ocijeni montiranim aferama u re`iji
mo}nika iz RS-a koji progonom
istra`iva~kih novinara `ele stvoriti mirno
okru`enje za legaliziranu plja~ku.
VASKOVI]EM
PROTIV REKETA
Vlasnik “re`imskog medija iz RS-a“
@eljko Kopanja, ~ije je Nezavisne novine
Vaskovi} u prilogu za 60 minuta nazvao
teroristi~kim, ka`e kako ga uveseljava
Lagumd`ijina zabrinutost za slobodu medi-
ja u ovom entitetu. “Sva{ta u `ivotu sam
bio, ali nisam jo{ bio terorista. Moram re}i
da su me ove kvalifikacije nasmijale do
suza. Nisu Kopanjini ‘teroristi~ki mediji’
napakovali Lagumd`iji da je Nihadu
Imamovi}u tra`io 3,5 miliona KM reketa,
pa spustio cijenu na 2,2 miliona. To je
navedeno u prijavi koju je podigao MUP
FBiH protiv njega i vrha SDP-a kojom ih
tereti za reketiranje investitora. Nisu
Kopanjini ‘teroristi~ki mediji’ to snimili,
niti su davali izjavu Tu`ila{tvu BiH. Oni
jesu objavili snimak razgovora investitora
sa Lagumd`ijinim partijskim kolegama
kada su im tra`ili reket, kao i izjavu Nihada
Imamovi}a datu MUP-u FBiH i Tu`ila{tvu
BiH. Ista stvar je i sa Lagumd`ijinim pri-
vatnim novinarom Bakirom Had`iomero-
vi}em. Nisu Kopanjini ‘teroristi~ki mediji’
pisali zahtjev direktoru INA-e da mu
odobre mito od 30.000 evra, mi smo taj
dokument objavili. Sve to pakovati danas i
adresirati na zavjeru Dodik — Kopanjini
U DOBROM
DRU[TVU
Zlatko Lagumd`ija je
“u svom” Bo{nja~kom
institutu ugostio
biv{eg crnogorskog
premijera Milu
\ukanovi}a
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
NOVINARI ODGOVARAJU ZLATKU LAGUMD@IJI
‘teroristi~ki mediji’ bijedna je ‘vadiona’
nema{tovitog dvojca Lagumd`ija-Had`io-
merovi}.“ S druge strane, Fahrudin
Radon~i} na Lagumd`iju gleda kao na
jednog od onih koje je prozvao u svom
istupu u Dnevniku, dakle, kao na nekoga ko
je sam sklon montirati afere. “Koliko god
on to negira, Lagumd`ija je bio sklon poli-
ti~kim nalozima da se njegovim
neistomi{ljenicima policijski montiraju
kriminalne i finansijske afere“, ka`e
Radon~i}, poja{njavaju}i: “Koliko ja znam,
a na`alost znam dobro, dok je bio u
srda~nim odnosima sa biv{im direktorom
Federalne policije gospodinom Zlatkom
Mileti}em, isti me je vrlo tendeciozno
dovodio u najodvratnije kontekste uli~nog
kriminala, finansijskih malverzacija, pa ~ak
i bacanja bombi po Sarajevu. Naravno sve
je to palo, a ~injenica da sam kao bo{nja~ki
politi~ar dobio apsolutno najve}i broj
glasova u Sarajevskom kantonu, dovoljno
govori sama po sebi. Ho}u da ka`em da je,
makar prema informacijama iz medija,
Lagumd`iji krivi~nu prijavu podnio isti taj
njemu nekada omiljeni i lojalni Mileti}. Da
li iza svega eventualno mo`e stajati
Milorad Dodik zaista ne}u da licitiram i
javno razmi{ljam o tome {ta su jedan dru-
gome u stanju u~initi dva nekada vrlo
bliska politi~ara. O~igledno je da oni koji
su drugima dok su bili na vlasti montirali
afere, iz vlastitog iskustva izgleda znaju da
naj~e{}e iza svega stoje politi~ki nalogo-
davci, pa i sada kada su oni u pitanju. Ipak,
neovisno od svega {to naslu}ujem da }e se
de{avati u narednom periodu, `elim da
vjerujem da `ivimo u zemlji u kojoj ni
Dodik, ni Lagumd`ija, pa ni priljepak u liku
Sulejmana Tihi}a, ne}e mo}i utjecati na
tu`ila{tva i da }e pravosu|e raditi samostal-
no, suvereno i u skladu sa zakonom.“
Had`ifejzovi} je u svom komentaru o{triji
od Kopanje i Radon~i}a, tvrde}i kako je
galama koja se di`e oko navodnih pritisaka
iz RS-a prora~unato izvedena kako bi se
pa`nja javnosti sklonila sa afere Reket.
“Ovako brane}i Bakira, Zlatko samo dovo-
di u sumnju i Bakira Had`iomerovi}a i
sebe. Ako je mudar, Bakir }e Zlatku re}i
‘Nemoj me vi{e, molim te, braniti.’ Ako je
jo{ mudriji, morat }e se javno odre}i
Zlatka. Lagumd`ija sve ovo i radi da bi
prikrio aferu Reket ili ubla`io njen odjek u
javnosti. To je njegova stara taktika ‘Dr`’te
lopova’ kojom skre}e pa`nju sa sebe.
Providno. Ve} vi|eno. Da budem jasan, ja
nemam ni{ta li~no protiv Lagumd`ije, ali
on je li~an prema svima koji ne misle da je
on najljep{i i najbolji. U mojim emisijama
jesam rekao i stojim iza toga - nije fer da
Lagumd`ija bude premijer. To mora da
bude Hrvat, nije pametno tjerati Hrvate i
Srbe iz Bosne. Ispast }e da su
Bosanci/Bo{njaci krivi za raspad dr`ave,
nije mudro ignorisati izbornu volju Hrvata.
Pobijedili su, pa neka i vladaju, ali
Lagumd`ija to ne shvata kao dobronamjer-
nu kritiku, ~ak i savjet, ve} kao napad na
njega. Da ga napadam, vjerovatno bih ga i
oborio.“ Kona~no, kao i Had`ifejzovi}
misli i tre}i od prozvanih Senada, Pe}anin,
kojem je neshvatljivo da Lagumd`ija
povezuje prijetnje Slobodanu Vaskovi}u sa
istragom Tu`ila{tva BiH u aferi Reket.
“Smatram, kada je rije~ o navodnom doku-
mentu koji potvr|uje da je Bakir
Had`iomerovi} uzeo novac od direktora
INA-e, da se radi o gnusnom falsifikatu
dostojnom svakog prezira. S druge strane,
ta odvratna podvala nema nikakve veze sa
istragom koja se zbog reketiranja Nihada
Imamovi}a i grupe sarajevskih biznismena
vodi protiv Lagumd`ije i njegovih ortaka
iz vrha stranke“, ka`e Pe}anin
zaklju~uju}i: “Lagumd`ija manipulira i
namjerno povezuje ova dva nespojiva
slu~aja, na {ta Had`iomerovi}, na`alost,
pristaje. A nespojiva su i zato {to za
poku{aj reketiranja postoji toliko dokaza
da }e bh. javnost ostati {okirana ukoliko
Bara{in i njegovi tu`ioci budu imali
hrabrosti da ih iskoriste pri pisanju
optu`nice. Neke od dokaza sam imao pri-
like da ~ujem, neke da vidim, sa klju~nim
akterima poku{aja reketiranja (i `rtvama i
osumnji~enim i istra`iteljima) sam razgo-
varao i uvjeravam vas: Federalna policija i
OSA su tako dobro dokumentirali prijave
nepobitnim dokazima da se njihove akcije
ne bi postidio ni ameri~ki FBI! Na`alost,
bojim se da je Zlatko Mileti} upravo zbog
vrhunskog policijskog anga`mana u doku-
mentiranju pomenutog reketiranja ka`njen
uklanjanjem sa pozicije direktora
Federalne policije. No, i Sanader je svo-
jevremeno smijenio {efa hrvatske policije
Fabera, pa mu to nije pomoglo. [ta mislim o
Kopanjinim medijima davno sam napisao i
vjerujem da su moji stavovi poznati i va{em
~itateljstvu; no, kada Mi}in drug optu`uje
medije u RS-u kredibilan je taman koliko i
Mi}o kada govori o FTV-u.“ 
17
NOVA PARADIGMA ZA BiH
Vesna Pusić
Predsjednica hrvatskog Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om i
članica saborskog Vanjskopolitičkog odbora Vesna Pusić u razgovoru za naš list
govori o tome zašto su Hrvati najugroženiji narod u BiH, neophodnosti što skorije
uspostave vlasti u BiH, pozitivnom angažmanu hrvatskog predsjednika Ive
Josipovića, te o načinima na koji Hrvatska i druge zemlje u regiji mogu pomoći BiH
Vlast u BiH mogu}e je uspostaviti jedino
ako u njoj budu sudjelovale politi~ke
stranke za koje je glasalo oko polovine
Hrvata koji su iza{li na izbore
Razgovarala: DANKA SAVI]
U
svojim javnim nastupima u posljed-
nje vrijeme, Vesna Pusi}, saborska
zastupnica i predsjednica hrvatskog
Nacionalnog odbora za pra}enje
pregovora s EU-om, upozoravala je
kako je polo`aj Hrvata u BiH postao neodr`iv
i pozivala da prestane njihovo marginalizira-
nje jer se tako “ne mo`e graditi dr`ava kakva
je BiH”. Za na{ list gospo|a Pusi} poja{njava
da je cijeli njen ranije izre~en, a nedavno
aktueliziran stav o pet entiteta u BiH — “tri
ve}inski etni~ka, koji priznaju sada{nje stanje,
kao i dva mije{ana, koji su zalog gra|anskoj
dr`avi u budu}nosti”, zapravo poku{aj da se
isprovocira rasprava o ovoj temi i javno izne-
su razli~ite ideje, pa da se vidi ko izlazi sa
kakvim prijedlozima. Ali, kako ka`e ova
ugledna hrvatska politi~arka, “ne prijedloge s
figom u d`epu, ili entitetima iz devedesetih
koji su se svodili na koncept ru{enja Bosne i
Hercegovine, a koji je za`ivio s Republikom
Srpskom.”
“ Uva`avaju}i ~injenicu da RS postoji, od
negdje se mora ponovno rekonstruirati
dr`ava”, upozorava ona u razgovoru za na{ list.
VA@NOST JOSIPOVI]EVE
POLITI^KE INICIJATIVE ZA BiH
 Kako komentirate polemiku u bh.
medijima o konsocijacijskom ure|enju BiH
izme|u profesora Ive Banca i hrvatskog
predsjednika Ive Josipovi}a?
18
INTERVIEW
najprominentnija hrvatska političarka
Ne vidim tu nikakvu polemiku.
Predsjednik Josipovi} vodi jednu vrlo
va`nu politi~ku inicijativu u odnosu na
BiH. Glavne karakteristike te inicijative su:
prvo, priznaje i uva`ava pro{lost, te smatra
da svaka od strana mora preuzeti svoj dio
odgovornosti za tu pro{lost, drugo, prih-
va}a odgovornost za lo{u politiku koja je u
ime Hrvatske vo|ena prema BiH u ’90-im
godinama i dosta uspje{no poti~e i ostale da
u~ine isto, tre}e, polazi od pretpostavke da
je stabiliziranje i opstojnost BiH kroz njezi-
no uspje{no funkcioniranje kao dr`ave
klju~no kako za BiH tako i za cijelu regiju,
{to zna~i i za Hrvatsku kao njezinog prvog
susjeda, ~etvrto, razumije da BiH ne mo`e
uspje{no funkcionirati kao zarobljenik
zamrznutog konflikta ili trajno “nedovr{e-
nog rata”, i najzad, smatra nu`nim da svi
POZITIVNA ULOGA
HRVATSKE U BiH:
Predsjednik Josipović radi
jedan vrlo važan politički
posao u ime Republike
Hrvatske sa stvarno i
potencijalno vrlo važnim
realnim političkim
posljedicama
suvremeni politi~ki akteri, kako regionalni,
tako i oni u samoj BiH, smognu dovoljno
politi~ke hrabrosti za suo~avanje s posto-
je}om situacijom u BiH i zajedni~ki otvore
{iroku politi~ku raspravu o pravcima
budu}eg razvoja, koji }e omogu}iti trajno
uspje{no stabiliziranje i funkcioniranje
BiH, te njezino budu}e ~lanstvo u NATO-u
i EU kao, izme|u ostalog, i trajne garancije
stabilnosti na{e regije. Ivo Banac se s time
ne sla`e {to je, samo se po sebi razumije,
njegovo apsolutno pravo. Me|utim, pred-
sjednik Josipovi} radi jedan vrlo va`an
politi~ki posao u ime Republike Hrvatske
sa stvarno i potencijalno vrlo va`nim real-
nim politi~kim posljedicama. Mnogi ljudi,
pa tako i Banac, kritiziraju razne politike,
pa tako i ovu. Ali to nikako nije isti red
veli~ine, odnosno va`nosti, a kamoli isti red
odgovornosti. Hrvatska slu`bena politike je
ve} jednom doprinijela katastrofi u BiH
koriste}i se povijesnim ~injenicama kao
argumentacijom za svoju politiku u suvre-
menosti. Predsjednik Josipovi} pazi da se to
ne ponovi. Iznimno je va`no razumjeti
promijenjene okolnosti u kojima se odvija
suvremena politika u regiji. Za razliku od
90-ih, dana{nja ni Hrvatska ni Srbija nema-
ju apsolutno nikakve teritorijalne aspiracije
prema BiH. Ako danas postoji neka kom-
peticija, a i suglasnost izme|u hrvatskog i
srpskog predsjednika, ona se odnosi na nji-
hovo natjecanje u tome tko }e biti uspje{niji
europski lider. Takva kompeticija za sve
nas u regiji mo`e biti samo od koristi. 
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
 SABORSKA ZASTUPNICA VESNA PUSI]

Foto: Mario Ili~i}

NEPROMIJENJENI
STAVOVI
Vesna Pusi} vjeruje da je
Bosna i Hercegovina klju~na
zemlja za stabilnost Zapadnog
Balkana i da je njezin opstanak
u interesu cijele regije

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 19

 NOVA PARADIGMA ZA BiH
PRIJATELJSKA POLITIKA HRVATSKE PREMA BiH
Vesna Pusi} smatra da su hrvatski predsjednik Ivo Josipovi}, kao i njegov prethodnik Sjepan Mesi}, imali najbolje namjere kada je BiH u pitanju
  U vrijeme mandata koalicijske vlade
sa pokojnim Ivicom Ra~anom na ~elu,Vi ste
tokom dono{enja Deklaracije o domovin-
skom ratu u Hrvatskom saboru jedini tra`ili
da se u tom dokumentu decidirano navede
da je Hrvatska u jednoj fazi rata bila agresor
na BiH, {to je odbijeno. Mnogi u BiH, pa
~ak i ljudi Vama politi~ki bliski, Va{e
posljednje istupe do`ivljavaju kao svo-
jevrstan diskontinuitet u odnosu na ovaj
Va{ zahtjev. Ovdje su oni protuma~eni kao
zahtjev za stvaranje tre}eg entiteta. [ta
mislite o ovim interpretacijama?
Moj stav je u potpunosti nepromijenjen.
Uvijek sam smatrala da je polazna pret-
postavka svake dobre politike suo~iti se s
~injenicama. Bosna i Hercegovina je
klju~na zemlja za stabilnost na{e regije i
njezin opstanak je u interesu tamo{njih
gra|ana, ali i nas koji `ivimo u susjedstvu.
Osim toga, u ratu u BiH su po~injeni stra{ni
zlo~ini i nitko se nema pravo braniti na
na~in “a i oni su to ~inili nama“, i zato svi
trebaju preuzeti svoj dio odgovornosti,
uklju~uju}i i HDZ koji je u ’90-ima vodio
hrvatsku politiku. Tu|manova politika
prema Bosni i Hercegovini bila je katastro-
falna, a ujedno je okupila tako|er katastro-
falni hrvatski leadership u toj dr`avi. U
me|uvremenu je do{lo do daytonske paci-
fikacije BiH, ali ne i stabilizacije. ^injenica
je da postoji Republika Srpska, kao i da u
Federaciji postoje problemi funkcioniranja
institucija, a sve se prenosi i na dr`avnu
razinu i dr`ava je uglavnom blokirana u
svom funkcioniranju. Smatram kako je
do{lo vrijeme odmrzavanja tog zamrznutog
konflikta jer u ovim okolnostima BiH nema
perspektivu izgraditi se kao europska
dr`ava i budu}a ~lanica Europske unije. Da
li je izlaz u pet entiteta o kojima sam govo-
rila, ili u nekom drugom modelu, o tome
treba otvoriti raspravu. Primjerice, moj pri-
jatelj Senad Pe}anin ne podr`ava ovu moju
ideju jer smatra da je BiH dovoljno trauma-
tizirana postojanjem Republike Srpske, da
20
bi se sad stvarali novi entiteti. Mo`da izlaz
stvarno nije u pet entiteta, ve} treba tra`iti
neko tre}e rje{enje. Ali u politi~kom smislu
pogre{no je praviti se da problem ne posto-
ji ili da }e nestati sam od sebe.
 Kazali ste nedavno da Hrvati u BiH u
sada{njim uvjetima nemaju osnova za svoj
politi~ki utjecaj, te da je @eljko Kom{i}
“nametnut Hrvatima zahvaljuju}i rupi u
zakonu”. Kakve }e, onda, biti posljedice
toga {to, u situaciji u kojoj se ~lanovi
Predsjedni{tva BiH biraju iz konstitutivnih
nacionalnih grupa, hrvatski ~lan Predsje-
dni{tva BiH nema ve}insku podr{ku Hrvata
u BiH kao {to srpski ili bo{nja~ki
Predsjedni{tva ima ve}insku podr{ku Srba,
odnosno Bo{njaka?
Posljedice su ve} na djelu, a manifestira-
ju se kao osje}aj kod velikog broja bh.
Hrvata da nisu dovoljno zastupljeni u svim
tijelima dr`ave, odnosno da nisu zastupljeni
na isti na~in na koji su zastupljeni Bo{njaci
NOVA REGIONALNA
POLITIKA: ”Za razliku
od ’90-ih, današnja ni
Hrvatska ni Srbija nemaju
apsolutno nikakve
teritorijalne aspiracije
prema BiH. Ako danas
postoji neka kompeticija,
a i suglasnost između
hrvatskog i srpskog
predsjednika, ona se
odnosi na njihovo natje-
canje u tome tko će biti
uspješniji europski lider”
i Srbi. To nije dobro za bh. Hrvate, ali nije
dobro ni za izgradnju BiH kao stabilne
funkcioniraju}e dr`ave. Jednostavna je
~injenica da ako se velike grupacije ljudi,
naro~ito etni~ke grupacije, ne osje}aju
dobro u svojoj dr`avi, onda stvari treba
mijenjati tako da se oni po~nu osje}ati bolje
u toj dr`avi i da u njoj vide prednosti i
mogu}nosti. To je politi~ki napredak.
Ostalo, prije ili kasnije, vodi u destrukciju.
IMPERATIV JE
USPOSTAVA VLASTI U BiH
 Poku{aj uspostavljanja vlasti u BiH u
formi koalicije s minornim hrvatskim
strankama tuma~i se kao poku{aj majo-
rizacije Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Kakav je Va{ stav o tom pitanju?
Imperativ sada{njeg trenutka je uspo-
stavljanje vlasti u BiH. Bez toga nema
nikakve mogu}nosti za BiH, pa ni
mogu}nosti zdrave otvorene rasprave o
raznim modelima i pravcima razvoja BiH u
budu}nosti, koji bi je stvarno stabilizirali
kao uspje{nu, funkcioniraju}u dr`avu. To je
pretpostavka da u ne{to daljoj budu}nosti
dobije i realnu {ansu razviti se u stvarnu
gra|ansku dr`avu. Obzirom na rezultate
izbora u BiH, ~ini se da bi u ovom trenutku
bilo mogu}e uspostaviti vlast ako bi u njoj
sudjelovale politi~ke stranke za koje je
glasalo oko polovine ili ne{to malo ispod
50% Hrvata koji su u BiH iza{li na izbore.
To mo`da nije idealno rje{enje, ali mi se u
datim okolnostima ~ini dovoljno dobrim za
ispunjavanje prve neophodne pretpostavke
svakog budu}eg napretka, a to je uspostavlj-
anje vlasti u BiH.
 Na temelju postoje}ih rezultata, koje
bi stranke iz reda hrvatskog naroda morale
u}i u vlast?
O~ito je da po mom mi{ljenju to nisu
nu`no sve stranke, ali uz du`no po{tovanje,
mislim da nije na mjestu da se ta rasprava
vodi ovdje i na takav na~in.
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
 SABORSKA ZASTUPNICA VESNA PUSI]
 Kako komentirate to {to je ideja o
podjeli BiH na pet kantona koju ste vi izrek-
REGIONALNA INICIJATIVA ZA BiH
li tokom predsjedni~ke kampanje prije dvije
godine, a koju ste nedavno reaktuelizirali,
izazvala ve}u pa`nju u Hrvatskoj nego u
BiH?
Problemi se ne smiju ignorirati jer
Hvala vam na prilici da jo{ jednom
obrazlo`im tu ideju. Moja ideja pet entiteta
ovakvo stanje vodi destabiliziranju
svodi se na tri ve}inski etni~ka, koji prizna-
ju sada{nje stanje, kao i dva mije{ana, koji Bosne i Hercegovine
 [ta bi mogla donijeti jedna

Foto: Mario Ili~i}

su zalog gra|anskoj dr`avi u budu}nosti.
Cijeli moj stav je poku{aj da se isprovocira
rasprava o ovoj temi i javno iznesu razli~ite
ideje, pa da vidimo kakve ljudi imaju pri-
jedloge. Ali ne prijedloge s figom u d`epu,
ili entitetima iz devedesetih koji su se
svodili na koncept ru{enja Bosne i Herce-
govine, a koji je za`ivio s Republikom
Srpskom. Ali, uva`avaju}i ~injenicu da RS
postoji, od negdje se mora ponovno rekon-
struirati dr`ava. Ti entiteti bi imali
autonomiju, ali paralelno bi i{li i integra-
tivni faktori, od kojih je na prvom mjestu
~lanstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u, a
onda i u Europskoj uniji. Oba ova procesa u
svojoj biti nose integrativne i stabiliziraju}e
faktore, a istovremeno su i objektivni
interes svih gra|ana BiH. U Hrvatskoj je to
izazvalo odre|eni interes jer se nakon dugo
vremena otvorila rasprava o BiH, ~iju sta-
bilnost mi ocjenjujemo izrazito va`nom za
stabilnost regije, pa tako i za stabilnost
Hrvatske. [to se BiH ti~e, tamo{nji politi~ki
faktori sami procjenjuju {to im se ~ini koris-
nim ili relevantnim i tu im nitko, a najma-
nje ja, niti `eli niti mo`e bilo {to nametati.
“regionalna inicijativa za BiH” koju bi,
prema Vama, trebala pokrenuti Hrvat-
ska nakon izbora?
Prvo, po mom mi{ljenju bilo kakva
eventualna regionalna inicijativa dolazi na
dnevni red tek nakon {to se uspostavi
vlast u BiH. Ako bi u budu}nosti do{lo do
neke regionalne inicijative, a ja mislim da
bi to bilo korisno, ona bi morala polaziti od
nekoliko pretpostavki: prvo, ne dolazi u
obzir mogu}nost da Hrvatska rje{avanje
problema Bosne i Hercegovine predstavi
kao svoj samostalni projekt. Drugo,
Hrvatska apsolutno podupire Bosnu i
Hercegovinu kao jedinstvenu dr`avu.
Tre}e, obzirom na biv{e politike i ~injenicu
da je BiH klju~na za stabilnst regije,
Hrvatska je zainteresirana da doprinese u Vesna
stabiliziranju prilika u Bosni i Hercegovini. Pusi}
To podrazumijeva sudjelovanje u me|u-
narodnoj konferenciji jer kao susjedi motre sve mogu}nosti koje vode ka trajnoj
imamo veliki i vitalni interes da se BiH sta- stabilnosti. Ne smije se i ne mo`e ni{ta
bilizira. Ovo je na{a regija i mi ju bolje poz- nametati, ali niti ignorirati problemi jer
najemo od bilo koga izvan na{e regije. ovakvo stanje vodi destabiliziranju Bosne i
Republika Hrvatska treba u tome sudjelo- Hercegovine, a to se onda mora ticati i
vati s apsolutnom spremno{}u da se raz- Hrvatske. 

KONSTRUKTIVNA
ULOGA HRVATSKE
 Odgovaraju}i na novinarska pitanja,
Vi ste krajem pro{le godine u Splitu izjavili
kako su Hrvati najugro`eniji narod u BiH, a
da slu`bena Hrvatska “od 2004. godine nao-
vamo nije imala nikakvu politiku prema
BiH”. Sa drugim dijelom Va{e tvrdnje
mnogi se u BiH vjerovatno ne bi slo`ili —
nakon predsjednika Stjepana Mesi}a, za
kojeg se vjerovalo da je probosanski orijen-
tiran, Hrvatska je dobila predsjednika koji
sada veliki ugled u`iva i u dijelu BiH u
kojem gospodin Mesi} nije imao podr{ku -
Republici Srpskoj. Josipovi} je me|utim,
uspio da dobije ogromne simpatije i po{to-
vanje u ~itavoj BiH.
I biv{i predsjednik Mesi} i sada{nji
predsjednik Josipovi} imali su i imaju vrlo
izra`ene pozitivne stavove i inicijative
prema BiH. Ono {to je u zadnjih desetak
godina izostalo jest sustavna politika na 

VELIKE POLITI^KE AMBICIJE

Vesna Pusi} bila je predsjedni~ki kandidat HNS-a na izborima prije dvije godine

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 21

 NOVA PARADIGMA ZA BiH
 operativnom nivou izvr{ne vlasti, tj. Vlade
Republike Hrvatske.
 Tako|er ste kazali da Hrvati u BiH u
ovom trenutku imaju mogu}nost da na
“svoju va`nost” uti~u tako da budu nositelji
evropskih procesa, na koji na~in oni to
mogu postati?
Veliki broj bh. Hrvata kao i njihovih
kantonalnih, odnosno `upanijskih institucija
imaju bliske veze ili suradnju s Hrvatskom.
Umjesto da to bude podloga za za~ahuri-
vanje, to bi po mom mi{ljenju mogao biti
most preno{enja u BiH iskustava prakti~nih,
operativnih procesa transformacije dr`ave
koja smo mi stekli u procesu pregovora o
~lanstvu u EU.
 Poznato Vam je da je tokom predi-
zborne kampanje u BiH predsjednik SDP-a
Hrvatske Zoran Milanovi} i osobnim pris-
ustvom davao podr{ku SDP-u BiH.
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi} izabran
je na ovu funkciju kao kandidat SDP-a, a
ovih dana je biv{i predsjednik Hrvatske
Stjepan Mesi} kazao otprilike da to {to je
Josipovi} predsjednik svih gra|ana ne zna~i
da bi trebao biti SDP-ovac. Kakav je Va{
komentar na ovu prili~no kompliciranu
poziciju predsjednika Hrvatske, kako
biv{eg Mesi}a tako i aktuelnog Josipovi}a?
Mislim da predsjednik Josipovi} vodi
hrvatsku politiku ne kao strana~ka osoba,
ve} kao predsjednik Republike Hrvatske,
{to i jeste.
HRVATSKA JE DANAS POTPUNO
DRUGA^IJA ZEMLJA
 Hrvatska je jako blizu ulaska u EU.
Ipak, vjeruje se da je od ~lanstva za jednu
zemlju jo{ va`niji proces transformacije
kroz koji ona prolazi ispunjavaju}i uvjete za
~lanstvo. Koliko se, u tom smislu, Hrvatska
promijenila tokom posljednje decenije?
NOVI POZIV ZA
DIJALOG
Posljednjim izjavama
o BiH Vesna Pusi} je
htjela potaknuti i
druge na razgovor
o izlazu iz ove
situacije
22
POMO] NA PUTU U EU
Hrvatsko iskustvo moglo bi biti od
velike pomoći BiH u ispunjavanju
uvjeta za ulazak u EU
 Gotovo je pro{lo nezapa`eno da phodnih za ~lanstvo u EU i sl. Tako|er i
je Vlada Republike Hrvatske, po~etkom izme|u 200 i 300 zakona koje smo
pro{le godine, ustupila BiH prijevode promijenili mogu biti korisni predlo`ak.
evropske pravne ste~evine. Na koji bi Mo`e se u~iti i iz na{ih negativnih iskus-
na~in jo{ Hrvatska mogla pomo}i BiH u tava, kako se ne bi ponavljale nepotreb-
procesu pribli`avanja EU? ne pogre{ke. Primjerice, ne odlagati
Postoji veliki broj na~ina na koje bi pripremu za konkurentnost vlastitih tvrtki
hrvatsko iskustvo moglo biti od koristi i udovoljavanju kriterija iz poglavlja
BiH na njenom putu prema ~lanstvu u Tr`i{no natjecanje. Iskoristiva su na{a
EU. Tu su konkretni modeli razli~itih kako pozitivna tako i negativna iskustva
reformi - od one pravosu|a, reforme u pripremi i iskori{tavanju sredstava iz
na~ina subvencioniranja poljoprivrede, predpristupnih i, kasnije, kohezijskih i
ure|ivanje odnosa vlasni{tva, naro~ito ostalih strukturalnih EU fondova. Ljudi s
nad poljoprivrednim zemlji{tem, uspo- tim iskustvom iz hrvatske dr`avne
stavljanje cijelog niza institucija neo - uprave mogu tu biti od velike koristi. 
U zadnjih deset godina Hrvatska se dra-
U POTRAZI ZA mati~no promijenila, prvenstveno zahvalju-
ju}i EU procesu. Nama koji svakodnevno
NOVIM RJEŠENJIMA: radimo na tim poslovima to se ponekad ~ini
Možda izlaz stvarno frustriraju}e sporo, ali kad usporedite
Hrvatsku 2000. godine i Hrvatsku danas - to
nije u pet entiteta, već je sigurno jedna druga~ija zemlja.
treba tražiti neko treće  Koja je oblast tokom pregovara~kog
rješenje. Ali u političkom procesa predstavljala navje}i izazov za
Hrvatsku?
smislu pogrešno je praviti Politi~ki i fundamentalno najva`nije
poglavlje je svakako 23. Pravosu|e i temelj-
se da problem ne postoji na prava, a u ekonomsko-razvojnom smislu
poglavlja 8. Tr`i{no natjecanje, 11.
ili da će nestati sam Poljoprivreda i ruralni razvitak i 27. Okoli{.
od sebe  Koliko je Hrvatska do sada iskoristila
Foto: Mario Ili~i}
fondove EU-a i da li je uspjela donekle
ispraviti gre{ke zemalja koje su postale
~lanice EU-a 2004. godine, a koje su jako
slabo iskoristile ove fondove?
Tu je na{a situacija dosta {arolika.
Neke predpristupne fondove smo iskoris-
tili dobro, neke slabije, za neke jo{ imamo
malo vremena popraviti razinu iskori-
{tenosti. Na{a glavna zada}a je dobro se
pripremiti za iskori{tavanje kohezijskih i
strukturalnih fondova koji dolaze na
dnevni red 2012., 2013. i kasnije. U tom
dijelu su neke nove ~lanice imale ozbiljnih
problema, ali prvenstveno one koje su u{le
u EU 2007. god. pa su se suo~ile i s opas-
no{}u da vi{e upla}uju u bud`et EU-a
nego {to su sposobne dobiti sredstava iz
EU fondova. Neke od ~lanica koje su u{le
u EU 2004. bile su, s druge strane, u tom
pogledu vrlo uspje{ne. Dobar primjer je
Poljska. 
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
SKANDAL NEDJELJE

Kasno paljenje federalnih zvaničnika

Federalni zvaničnici mjesecima tolerirali

očiglednu hajdučiju propale slovenačke
kompanije SCT

Foto: Mario Ili~i}

NEDOVR[ENI TUNEL I
OBILAZNICA
Iako su rok za izgradnju prve
faze sarajevske obilaznice
probili za nekoliko mjeseci,
federalni ministri “nagradili”
su SCT milionskim poslom
probijanja tunela Vijenac
kod Kaknja

Pi{e: ASIM METILJEVI] obaveza prema lokalnim podizvo|a~ima - laznicu i tunel Vijenac - bit }e uvedeni tek

J
edini racionalni na~in na koji bi se
mogao objasniti, ali ne i opravdati, vi{e
nego blagonaklon odnos federalnih
zvani~nika prema gra|evinskim hajducima
iz slovena~ke kompanije SCT-jest korupci-
ja. Samo je korupcija mogla zaustaviti fede-
ralne zvani~nike da se blagovremeno, dakle
jo{ prije godinu dana kada se {teta tek nazi-
rala, obra~unaju sa gra|evinskim hoh{tap-
lerima iz Slovenije. No, umjesto da se SCT-
ovi gra|evinci blagovremeno najure s
radili{ta sarajevske obilaznice - zbog
ka{njenja radova i zbog neizvr{avanja
nagra|eni su novim, jo{ ve}im poslom na
koridoru 5C. Pripala im je izgradnja skoro
tri kilometra dugog tunela Vijenac (kod
Zenice) ~ija je vrijedost gra|evinskih rado-
va ugovorena na 108 miliona KM!
Da je ugovor sa SCT-om raskinut
blagovremeno, {teta bi bila skoro
bezna~ajna i u svakom slu~aju mogla se
nadoknaditi brzim uvo|enjem drugog
izvo|a~a radova. Nepotrebno i nerazumlji-
vo oklijevanje federalnih zvani~nika ko{tat
}e puno novca, a jo{ vi{e vremena. U
najboljem slu~aju, novi izvo|a~i radova na
dva napu{tena gradili{ta - sarajevsku obi-
za pet do {est mjeseci, {to }e ovisiti od toga
ho}e li se raspisivati novi tenderi ili }e se
pak poslovi dodijeliti kompanijama s ranije
rang-liste.
Isklju~ivu odgovornost za neslavni epi-
log poslovnog aran`mana sa SCT-om
snose dvije federalne direkcije: Federalna
direkcija cesta na ~elu s Ljubom
Pravdi}em, koja je SCT-u dodijelila posao
na sarajevskoj obilaznici, te (kasnije formi-
rana) Federalna direkcija autocesta na ~elu
s Erdalom Trhuljem, koja je SCT “nagradi-
la“ novim poslom na koridoru 5C - na
tunelu Vijenac. 

23 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

NJEMA^KA DIPLOMATSKA OFANZIVA

Učestali odlasci bh. stranačkih lidera u Berlin svjedoče o snažnom interesu

Njemačke da se uključi u rješavanje otvorenih pitanja u BiH; “Slobodna Bosna“
analizira pozadinu njemačkog interesa za BiH i otkriva najvažnije elemente
konspirativnih razgovora u Berlinu

RAZGOVORI U BERLINU
NASTAVAK PRUDSKOG PROCESA
Pi{e: ASIM METILJEVI]

U
OKVIR BERLINSKIH RAZGOVORA
~estale posjete Berlinu lidera
vode}ih stranaka u BiH svjedo~e
o sna`noj diplomatskoj ofanzivi
Pred bh. četvorkom pet problema
Njema~ke na Balkanu ~iju je Izostanak slu`benih informacija s pokrovitelj bio tada{nji {ef OHR-a
berlinskih razgovora njema~kih diplomata Miroslav Laj~ak. Dosada{nji razgovori u
pozadinu te{ko doku~iti. Do kraja
sa strana~kim liderima BiH otvorio je Prudu u kojima je sudjelovala “velika
januara u Berlinu }e se okon~ati i druga
prostor za razli~ite vrste glasina. ~etvorka“ strana~kih lidera, Tihi}, Dodik,
runda radno-konsultativnih, prili~no kon-
“Upu}eni“ tvrde da se razgovori u Berlinu ^ovi} i Lagumd`ija, obuhvatili su pet
spirativnih sastanaka njema~kih diplomata
temelje na “prudskom paketu“ dogov- tema: ustavni preustroj, dr`avnu imovinu,
s Tihi}em, ^ovi}em, Dodikom i
orenom pred kraj 2008. godine izme|u popis stanovni{tva, program mjera za
Lagumd`ijom, a nezvani~no doznajemo da
Sulejmana Tihi}a, Dragana ^ovi}a i pomo} raseljenim i izbjeglim osobama, te
}e se berlinski susreti dodatno intenzivirati
Milorada Dodika, ~iji je inspirator i pitanje pravnog statusa Br~ko Distrikta. 
u martu i aprilu, nakon {to se okon~a
formiranje zakonodavne i izvr{ne vlasti u
BiH na svim razinama. “CDU se u procesu pro{irenja zauzima njema~kih diplomata s liderima vode}ih bh.
za razdoblje oporavka u kojem }e stranaka kriju se tri krupna razloga.
ZABORAVLJENI BALKAN u~vr{}ivanje institucija EU-a imati pred-
Sna`ni anga`man njema~ke diplomatije nost pred novim pro{irenjem. Iznimka od RAZLOZI NJEMA^KOG ANGA@MANA
na Balkanu tim je zagonetniji ako se imaju tog pravila mo`e vrijediti samo za Na prvom mjestu stoji ~injenica da se
u vidu oficijelni dokumenti aktuelne Hrvatsku“, zapisano je u evropskom pro- BiH u {irim okvirima tretira kao
njema~ke koalicije Demokr{}ana i Liberala gramu CDU-a. nedovr{ena, invalidna dr`ava s komplici-
u kojim politika Njema~ke prema zemljama Prema informacijama Slobodne Bosne, ranim ustavnim ustrojstvom, koja ne mo`e
Zapadnog Balkana nije spomenuta niti jed- u pozadini u~estalih susreta u Berlinu funkcionirati bez izravnog me|unarodnog
nom jedinom rije~ju. Njema~ka opoziciona
scena reagirala je burno: Socijaldemokrati i
Zeleni svojedobno su spo~itali kancelarki
Angeli Merkel da “nema plan djelovanja
prema zemljama Zapadnog Balkana“, suge-
riraju}i da se u sredi{te njema~ke vanjske
politike stavi “evropska perspektiva
Zapadnog Balkana“.
“Gdje su vam inicijative kojima se
zemljama biv{e Jugoslavije nudi
budu}nost?“, horski su istupali njema~ki
Socijaldemokrati i Zeleni, a {okantan
odgovor na ovo pitanje uslijedio je koji
mjesec kasnije, kada je ~elni{tvo vladaju}e
partije CDU formuliralo strana~ki program
za izbore u Evropski parlament. Umjesto
jasne evropske perspektive, na kojoj su
insistirali Socijaldemokrati i Zeleni, zemlj-
ama Zapadnog Balkana otvoreno je
poru~eno da ne mogu ra~unati na brzi pri- ARHITEKTI BERLINSKE INICIJATIVE
jem u Evropsku uniju. Najbli`i suradnici Angele Merkel Christoph Heusgen i Roland Poffala

Njema~ka forsira temeljitu ustavnu reorganizaciju BiH

24 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
 SUDBINA BiH KROJI SE U BERLINU

Foto: Milutin Stoj~evi}

SNA@AN
ANGA@MAN
NJEMA^KE
DIPLOMATIJE
U posljednja dva
mjeseca lider SDA
Sulejman Tihi} dva
puta je posjetio Berlin
na poziv njema~ke
kancelarke Angele
Merkel

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 25

 NJEMA^KA DIPLOMATSKA OFANZIVA
 starateljstva. Kao vode}a ekonomska sila
Evrope, Njema~ka ima jasan interes da se
potvrdi i na me|unarodnom politi~kom
planu, da doka`e sposobnost rje{avanja
sporova u evropskom predvorju. Prema
informacijama Slobodne Bosne, te`i{te
zatvorenih sastanaka u Berlinu stavljeno je
na ustavni preustroj BiH - dakle na pitanje
na kojem se proteklih nekoliko godina nije
proslavila ni svemo}na ameri~ka diplo-
matija.
Drugi razlog za osjetno sna`niji
njema~ki anga`man u BiH izravno je
povezan s nagla{enim ekonomskim i diplo-
matskim probojem Turske na Balkan, na
koji se u ve}ini zapadnoevropskih dr`ava
gleda s neskrivenim podozrenjem. Strah od
imperijalnih ambicija Turske primorao je
zapadnoevropske diplomate da se sna`nije
anga`iraju u BiH i ponude joj jasniju evrop-
sku perspektivu. Na ruku im ide okolnost
da je na bo{nja~koj politi~koj sceni do{lo
do ozbiljnih promjena nakon {to je iz stroja
izba~en glavni turski favorit u BiH Haris
Silajd`i}.
LAJ^AK
NADZIRE PREGOVORE
Tre}i razlog krije se u sna`nom pritisku
hrvatske diplomatije koja od svojih zapad-
nih evropskih saveznika, u prvom redu
Njema~ke, tra`i sna`niji anga`man u BiH
na rje{avanju hrvatskog nacionalnog pita-
nja. Dr`avni vrh susjedne Hrvatske,
uklju~uju}i i SDP-ovog predsjednika Ivu
Josipovi}a, stoji na stanovi{tu da je
rje{avanje institucionalne jednakopravnosti
hrvatskog naroda preduvjet za ukupnu sta-
bilnost BiH i njeno uklju~ivanje u euro-
atlantske procese. Taj stav jasno je nedavno
iznio hrvatski predsjednik Josipovi} ~ija se
slu`bena posjeta Njema~koj, nimalo
slu~ajno, poklopila s radnom posjetom
Berlinu ~elnika SDA Sulejmana Tihi}a i
Bakira Izetbegovi}a.
KOORDINATOR
IZ SJENE
Va`nu ulogu na
razgovorima u
Berlinu ima biv{i
{ef OHR-a
Miroslav
Laj~ak
26
NJEMA^KA POJA^AVA TEMPO
Berlin priprema zajednički sastanak
s bh. liderima
^elnici SDA Sulejman Tihi} i Bakir
Izetbegovi}, nakon povratka iz Berlina,
kratko su saop}ili da su razgovarali o
“problemima funkcionalnosti BiH, o imple-
mentaciji izbornih rezultata, te o eventual-
nim rje{enjima za izmjenu Ustava BiH“.
Detalji su ponovo izostali, no iz vrha SDA
doznajemo da je u Berlinu dogovoren prvi
Prema dostupnim informacijama, dosa-
da{nji razgovori u Berlinu organizirani su
na ni`oj diplomatskoj razini. Njema~ka
kancelarka Angela Merkel samo se
nakratko sastala s bh strana~kim liderima, a
ozbiljniju analizu prilika u BiH prepustila
TURSKI PROBOJ:
Drugi razlog za osjetno
snažniji njemački
angažman u BiH izravno
je povezan s naglašenim
ekonomskim i diplo-
matskim probojem Turske
na Balkan, na koji se u
većini zapadnoevropskih
država gleda s
neskrivenim
podozrenjem
zajedni~ki susret njema~kih diplomata s
bh. strana~kim liderima, koji }e uslijediti
koncem februara ili po~etkom marta. Nova
serija bilateralnih susreta u Berlinu trebala
bi se okon~ati koncem naredne sedmice,
do kada }e njema~ki diplomati jo{ jednom
razgovarati s ^ovi}em, Dodikom i
Lagumd`ijom. 
je svojim najbli`im suradnicima: {efu kabi-
neta Rolandu Poffali i savjetniku za vanj-
sku i sigurnosnu politiku Christophu
Heusgenu, koji u`ivaju njeno bezgrani~no
povjerenje. I Poffala i Heusgen dolaze iz
redova CDU-a, prvi je neko vrijeme bio
generalni sekretar njema~kih Demo-
kr{}ana, dok je drugi imao zapa`en diplo-
matski anga`man u institucijama Evropske
unije. Pored ostalog, Heusgen je u ranijem
mandatu bio desna ruka Javiera Solane,
ranijeg glavnog sekretara Vije}a EU-a i
visokog predstavnika za zajedni~ku vanj-
sku i sigurnosnu politiku. Zanimljiva je
~injenica da berlinske susrete iz sjene koor-
dinira slova~ki diplomata Miroslav Laj~ak,
raniji {ef OHR-a u BiH, koji je s
Heusgenom odranije izgradio vrlo bliske
odnose. Laj~ak je u me|uvremenu pro-
maknut u direktora regionalnih ureda
evropske diplomatske slu`be za Zapadni
Balkan i Rusiju, {to }e njegovom prisustvu
na berlinskim sastancima dati dodatnu
te`inu.
Sadr`aj berlinskih razgovora ~uva se
kao najstro`ija politi~ka tajna o kojoj bh.
strana~ki ~elnici ne izvje{tavaju ni svoje
najbli`e partijske suradnike. Otkrili su, isti-
na, da se razgovara o ustavnom preustroju
BiH, ali ni u naznakama ne otkrivaju ni
dinamiku niti smjer ustavnih promjena. No,
~injenica da se na berlinske sastanke
neizostavno poziva i Dragan ^ovi}, lider
HDZ-a, dakle partije ~ije sudjelovanje u
vlasti jo{ nije izvjesno, jasno otkriva ambi-
ciju njema~kih diplomata da se u BiH
uspostavi {iroka postizborna koalicija, koja
}e imati dvotre}inski parlamentarni
kapacitet, neophodan za usvajanje ustavnih
promjena. A tako {iroku parlamentarnu
ve}inu nije mogu}e konstituirati bez sud-
jelovanja oba HDZ-a, jer je posve jasno da
}e ^ovi} i Ljubi} kontrolirati najmanje tri
od ukupno pet hrvatskih delegata u Domu
naroda Parlamenta BiH, {to opet zna~i da se
bez njihovog pristanka ne}e mo}i usvajati
ni “obi~ni“ zakoni, a pogotovo ustavni
amandmani. 
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
AFERA “REKET” NA SARAJEVSKOM SUDU

Pred Općinskim sudom u Sarajevu davanjem iskaza DAMIRA HADŽIĆA,

potpredsjednika SDP BiH i načelnika Općine Novi Grad, i iznošenjem završnih
riječi okončan je sudski proces koji SDP-ov trojac Lagumdžija-Komšić-Hadžić vodi
protiv “Slobodne Bosne” zbog navodne klevete. Na sudu se našao tekst u kojem
je “Slobodna Bosna” u oktobru 2009. godine pisala o tome da je Federalna uprava
policije podnijela krivičnu prijavu protiv Hadžića i Huseina Hasibovića zbog
pokušaja reketiranja grupe biznismena na čelu sa Nihadom Imamovićem. Presuda
u ovom slučaju će biti izrečena 21. februara, a pred Tužilaštvom BiH u toku je
istraga o svemu o čemu je SB pisala i zbog čega se našla na sudu

TRI BRATA RO\ENA NA ZIDU

SMRTI: LUD, ZBUNJEN, OPTU@EN
Pi{e: ALMIR PANJETA PREDIZBORNA SUDSKA EPIZODA
Foto: MILUTIN STOJ^EVI] Lideri SDP-a Zlatko Lagumd`ija, @eljko Kom{i} i Damir

I
Had`i} po~etkom ljeta pro{le godine svjedo~ili su o
skazom Damira Had`i}a pred Op}in- stravi~nim posljedicama koje je na njih osobno i
njihovu stranku prouzro~ilo pisanje Slobodne Bosne
skim sudom u Sarajevu i zavr{nim
rije~ima advokata tu`be i tu`enih u
Sarajevu je okon~an proces koji od
februara pro{le godine protiv Slobodne
Bosne vodi SDP-ov trojac Lagumd`ija-
Kom{i}-Had`i}. Predsjednik SDP-a Zlatko
Lagumd`ija, te potpredsjednici SDP-a
@eljko Kom{i} i Damir Had`i}, jedan na
funkciji ~lana Predsjedni{tva BiH, a drugi
na~elnika Op}ine Novi Grad, tu`ili su
Slobodnu Bosnu zbog navodne klevete
izre~ene u tekstu “Kako su pali Had`i} i
Hasibovi}” objavljenom 22. oktobra 2009.
godine. Podsje}amo, u “spornom” tekstu,
Slobodna Bosna je pisala o tome da je
Federalna uprava policije podnijela
krivi~nu prijavu protiv Had`i}a i Huseina
Hasibovi}a zbog poku{aja reketiranja grupe koristi, odnosno pomaganje u primanju investitora tra`ili 2,2 miliona KM na ime
biznismena na ~elu sa Nihadom Imamo- dara i drugih oblika koristi’. Pored dara, kako bi bile usvojene izmjene i dopu-
vi}em, nedavno penzionisanim direktorom Had`i}evog, na krivi~noj prijavi Federalne ne Regulacionog plana Alipa{in Most
ASA Holdinga. uprave policije na{lo se i ime Huseina Seje VII’”, pisalo je na po~etku teksta koji je,
“Protiv Damira Had`i}a, na~elnika Hasibovi}a, poznatog i uspje{nog gra|evin- prema tu`benim navodima, kod Had`i}a,
Op}ine Novi Grad i potpredsjednika SDP skog poduzetnika i vlasnika firme G.P. Lagumd`ije i Kom{i}a, koji se nigdje u tek-
BiH, Federalna uprava policije po~etkom Butmir, ina~e bliskog ro|aka osniva~a stu ne spominje, prouzrokovao nevi|ene
ove nedjelje podnijela je krivi~nu prijavu Bo{nja~kog instituta, rahmetli Adila du{evne boli te su naknadu potra`ili od
kojom ga se tereti za nekoliko ozbiljnih Zulfikarpa{i}a. U krivi~noj prijavi koja je Slobodne Bosne.
krivi~nih djela, pored ostalih, kako stoji u proslije|ena Tu`iteljstvu BiH Had`i} i Saop{tenje FUP-a, daljnji tok su|enja u
prijavi, ‘za zloupotrebu slu`benog polo`aja Hasibovi} se terete da su ‘radi pribavljanja procesu SDP vs. SB, na kojem je kao svje-
i ovla{tenja, primanje dara i drugih oblika protupravne imovinske koristi od grupe dok odbrane svjedo~io i Nihad Imamovi}

Ukoliko Lagumd`ija, Kom{i} i Had`i} dobiju na sudu

30 hiljada maraka od “Slobodne Bosne”, bit }e to mali korak
za novinarstvo a veliki za reketa{ku socijaldemokratiju!
28 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

ZAVR[NI ^IN
Damir Had`i}, na~elnik Op}ine
Novi Grad i potpredsjednik SDP-a,
priznao je na Op}inskom sudu
Sarajevo da je u Tu`iteljstvu BiH
posljednjih mjeseci tretiran kao
osumnji~enik za krivi~na djela
“zloupotreba slu`benog polo`aja i
ovla{tenja, i primanje dara i
drugih oblika koristi”
koji je pod zakletvom potvrdio da su navo-
di iz “spornog” teksta ta~ni, o ~emu smo
tako|er pisali, ali i ~injenica da je
Tu`ila{tvo BiH nakon prijave FUP-a izdalo
nalog za pokretanje istrage tokom koje su u
svojstvu osumnji~enih u “aferi reket” izjave
dali Had`i} i Lagumd`ija, u biti su potvrdili
navode “spornog” teksta u kojem je
Slobodna Bosna rekonstruisala hronologiju
i najva`nije elemente ovog korupcijsko-
politi~kog skandala koji }e bez obzira na
ishod tu`be protiv Slobodne Bosne epilog
dobiti pred pravosudnim organima BiH.
Lagumd`ija, Had`i} i Kom{i} tra`e i
od{tetu zbog objavljivanja njihovih
fotografija sa ljetovanja na kojima se vide i
njihova maloljetna djeca, zbog ~ega je SB
ve} ranije uputila izvinjenje, a advokat
Dra`en Zubak na su|enju ustvrdio kako su
u slu~aju djece tu`itelji u njihovo ime tre-
bali podnijeti tu`bu. Zubak je u zavr{noj
rije~i kazao i kako, osim iskaza tu`itelja,
tokom nekoliko ro~i{ta nije ponu|en ni
jedan relevantan dokaz u vidu neuropsihija-
trijskog vje{ta~enja koji se, tvrdi on, u
skladu sa Zakonom o obligacionim odnosi-
ma i Zakonom o parni~nom postupku jedi-
ni mo`e uzeti kao doista relevantan, {to je
zastupnica tu`be advokatica Jelica Vukovi}
negirala.
INTERVALI “SLOBODNE BOSNE”
Had`i}, koji je na posljednje ro~i{te
do{ao bez li~ne karte (“kao Haris Silajd`i}
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
na prethodne izbore”, ali je uzeto u obzir da
se radi o “osobi ~iji je identitet op}epoznat
na Sudu”), u svom se iskazu osvrnuo na
neke od propusta u “spornom” tekstu koji
nisu u direktnoj vezi sa njegovom glavnom
temom, kao {to je ta da u vrijeme pisanja
teksta u kojem je spominjen kao {ef
izbornog {taba SDP-a jo{ uvijek nije bio na
toj funkciji.
“Sva{ta je pisalo u Slobodnoj Bosni u
razli~itim intervalima, ali u vrijeme izlaska
teksta, jo{ uvijek nisam bio {ef izbornog
{taba SDP BiH za tada predstoje}e izbore u
oktobru 2010. godine”, kazao je Had`i}, a
na upit svoje pravne zastupnice Jelice
Vukovi} da li mu je poznato da bilo koji {ef
izbornog {taba “obija pragove mo}nih
tajkuna” kako bi skupio novac za kampa-
nju, kazao je kako mu to nije poznato, te da
to posebno nije praksa SDP-a.
“Analizu poslovanja politi~kih stranaka
sukladno Zakonu vr{i Centralna izborna
komisija”, dodao je Had`i}, koji je na pita-
nje pravne zastupnice govorio i o automo-
bilu “Golfu 5” koji je Op}ina Novi Grad
dobila na kori{tenje od ASA grupacije.
“Nihad Imamovi} nije dao automobil na
raspolaganje meni li~no, ve} je ASA
Holding vozilo dala Op}ini Novi Grad na
privremeno kori{tenje. Vra}eno je prije bilo
kakvog govora o aferi i eventualnim
sporovima”, pojasnio je Had`i}. Kazao je
kako sa Hasibovi}em nije u prijateljskim,
ve} isklju~ivo profesionalnim odnosima te
IMA LI \OKOVI]A U SDP-u
da ga poznaje od 2001. godine kada je
Hasibovi}eva firma “G.P. Butmir” dobila
posao na izgradnji Bosmal City Centra, te
da su od tada razgovarali “u vrh glave” pet
puta. Had`i} je kazao kako je bio protiv
usvajanja izmjena Regulacionog plana
“Alipa{in Most 7”, jer bi se time legali-
zirala bespravna gradnja koju je po~ela
firma iz sastava ASA Holdinga pod
nazivom AGradnja {to je, tvrdi, potvr|eno i
prvostepenim rje{enjem Op}inske slu`be za
inspekciju, kao i drugostepenim rje{enjem
kantonalnog ministarstva (nije precizirao,
vjerovatno prostornog ure|enja, op.a.).
“Da li je neko ne{to obe}avao, u to ja ne
`elim da ulazim, ali mogu re}i da nikada
nikakva obe}anja niti bilo kakva vrsta
aktivnosti suprotna zakonu nije upu}ena sa
moje strane”, kazao je Had`i}. Imamovi} je
na prethodnom ro~i{tu iznio ne{to druga~ije
vi|enje situacije.
Pojasnio je kako su firma AGradnja,
koja je u sastavu ASA, Dalas, Uniklima i
Unigradnja na lokaciji Astra na Alipa{inom
Mostu kupili lokaciju na kojoj su `eljeli
graditi poslovno-stambeni objekat. Kako je
Imamovi} imao dobre odnose s Had`i}em,
{to je u nekoliko navrata i ponovio prilikom
davanja iskaza, o~ekivao je da ne}e biti
problem da i nakon {to su njemu i drugim
investitorima uru~ena rje{enja za ru{enje
ve} zapo~etog objekta i saniranje jame koja
je nakon ru{enja ostala, nastavi sa grad-
njom. Kazao je kako je glavna prepreka za 
29
 AFERA “REKET” NA SARAJEVSKOM SUDU
 to bilo ka{njenje usvajanja Regulacionog
plana. Dodao je da je zaklju~eno kako bi
bilo dobro da Hasibovi}, predstavnik
izvo|a~a, “obavi razgovore sa na~elnikom
op{tine Damirom Had`i}em, ali je on pred-
lo`io da obavi razgovor i sa Lagumd`ijom”.
“Sredinom juna Hasibovi} me nazvao i
rekao da je obavio razgovor i da bi se tre-
bali ponovo skupiti da se vidi {ta je
dogovoreno”, posvjedo~io je Imamovi}, a u
kasnijem ispitivanju poja{njavaju}i da je
naredni sastanak koji je imao sa
Hasibovi}em snimio jer mu je bilo sumnji-
vo kada mu je ovaj u telefonskom razgovo-
ru kazao kako je sve rije{eno, ali “kako }e
to da ko{ta”. Imamovi} je opisao daljnji tok
kontakata sa Hasibovi}em, nakon ~ega ga
je, kazao je Imamovi}, Hasibovi} pozvao
na sastanak na kojem mu je kazao da se
sreo sa Had`i}em, Lagumd`ijom i Mari-
nom Ivani{evi}em, te da je “odlu~eno da
investitori trebaju platiti 2,2 miliona mara-
ka kako bi Regulacioni plan bio usvojen i
kako bi se nastavilo sa gradnjom”. Rekao je
da je rok za dono{enje novca bio 19. juli
2009., a kako su investitori odlu~ili da ne}e
dati novac, Imamovi} je kazao da se
Regulacioni plan 20. jula nije na{ao na
dnevnom redu sjednice Gradskog vije}a na
kojem je trebao biti potvr|en.
Damir Had`i} je u svom iskazu pak
kazao kako materijal o izmjenama i dopu-
nama Regulacionog plana “Alipa{in Most”
nikada nije ni do{ao na sjednicu Gradskog
vije}a, tako da nije mogao ni biti s nje
“skinut”. Had`i} je ustvrdio da je zada}a
na~elnika op}ina da kao “subjekt planiranja
iznosi stavove, mi{ljenja i opredjeljenja”.
“Smatrao sam da bespravni graditelj
AGradnja ne smije biti nagra|en usvaja-
njem Regulacionog plana, te time stvoriti
potrebne preduslove za legalizaciju
bespravne gradnje sa preko 15.000 kvadrat-
nih metara izgra|ene povr{ine, ~emu je
prethodilo i podno{enje krivi~ne prijave od
strane Op}ine Novi Grad prema bes-
]ERA]EMO SE JO[
Komšić, Lagumdžija, Hadžić i
Ivanišević tuže i magazin ”Dani”
U Sarajevu }e 25. januara po~eti
su|enje i po tu`bi Zlatka Lagumd`ije,
Damira Had`i}a, @eljka Kom{i}a i Marina
Ivani{evi}a protiv magazina Dani, a zbog
tekstova o temi “afere reket” objavljenih u
ovom sedmi~nom magazinu u oktobru
2009. godine i kasnije. Su|enje }e sa vi{e
aspekata biti zanimljivo, posebno zbog
~injenice da su “Dani” u me|uvremenu
prodati Oslobo|enju koje je u vlasni{tvu
30
NIHAD IMAMOVIĆ:
“Hasibović me informisao
da je odlučeno da investi-
tori trebaju platiti 2,2
miliona maraka kako bi
regulacioni plan bio usvo-
jen i kako bi se nastavilo
sa gradnjom. Investitori
su pak odlučili da neće
dati novac i regulacioni
plan se 20. jula 2009. nije
našao na dnevnom redu
sjednice Gradskog vijeća”
pravnom graditelju”, kazao je Had`i} na
posljednjem ro~i{tu, dodaju}i kako dono-
{enje Regulacionog plana nije bilo ni
SDP-u naklonjene porodice Selimovi}.
Kako saznajemo, na su|enju }e se, kao
autor teksta pod naslovom “Gori od Ga{ija”
u kojem je tako|er pisano o poku{aju
reketarenja Nihada Imamovi}a, pojaviti
biv{i glavni i odgovorni urednik “Dana”
Senad Pe}anin, a nije izvjesno ko }e, u
slu~aju presude u korist SDP-ove
~etvorke, platiti po 10.000 maraka svakom
od tu`itelja u predmetu. 
mogu}e s obzirom da je u toku bilo
dono{enje dopuna prostornog plana
Kantona Sarajevo. Had`i} je u nastavku
iskaza kazao kako nikada nije bio na
krstarenju Jadranom, te da nema nikakve
nekretnine u Makarskoj, skupocjene auto-
mobile i ran~, te da u Sarajevu jedino ima
stan od 90 kvadrata na Dobrinji, kao i
imanje sa oko tri hiljade kvadrata i vikendi-
com u Faleti}ima. Kazao je i kako ga je
fotografija sa zajedni~kog ljetovanja njega,
Kom{i}a i Lagumd`ije skinuta sa
Facebooka i objavljena uz sporni tekst u SB
pogodila, te kod njega izazvala neopisive
du{evne boli i strah. Dodao je kako je u tek-
stu aludirano da se radi o kriminalnoj grupi
te da je ispalo kao i da su nedu`na djeca
~lanovi te grupe.
UGLED I OBRAZ, PRIJE SVEGA
Had`i} je kazao i da je tekst u SB nega-
tivno uticao i na njegov ugled.
“Obzirom da se radi o respektabilnom
sedmi~niku sa ozbiljnim tira`om, logi~no je
i da je moj ugled ugro`en”, precizirao je
na~elnik op}ine Novi Grad.
Na upit advokata SB u ovom slu~aju
Dra`ena Zubaka, Had`i} je potvrdio da je
Federalna uprava policije protiv njega pod-
nijela krivi~nu prijavu zbog postojanja
osnova sumnji da je po~inio krivi~no djelo
zloupotrebe slu`benog polo`aja i ovla{tenja
te krivi~no djelo primanja dara i drugih
koristi. Kazao je kako ne zna da li je
krivi~na prijava podnijeta na osnovu izjava
Nihada Imamovi}a. Pitanje advokata
Zubaka da pojasni zbog ~ega se ta~no sum-
nji~i, a o ~emu su ga morali ukratko
informirati u Tu`ila{tvu BiH prije davanja
izjave u svojstvu osumnji~enog, prigovo-
rom je prekinula Had`i}eva pravna zastup-
nica zatra`iv{i da se ne uzimaju u obzir
pitanja vezana za istragu koja je u toku.
Vezano za spornu fotografiju, na Zubakov
upit Had`i}u da li ju je njegova supruga
postavila na Facebook, odgovorio je da ne
zna:
“Ne znam jer supruga i ja nismo pri-
jatelji… Na Facebooku”, na{alio se
na~elnik Had`i}.
Nakon toga Had`i} je zbog obaveza
napustio sudnicu, a uslijedili su zavr{ni
iskazi. Zastupnica tu`itelja iskaz je predala
u pismenoj formi, tra`e}i vi{e od trideset
hiljada maraka, po deset hiljada za svakog
od tu`itelja, Lagumd`iju, Kom{i}a i
Had`i}a, i jo{ 3-4 hiljade za tro{kove jedno-
godi{njeg sudskog spora. Zastupnik
Slobodne Bosne Dra`en Zubak usmeno je
obrazlo`io pravne razloge zbog kojih tu`ba
treba biti odbijena kao neosnovana, te zbog
kojih tu`itelji, predsjednik i dvojica pot-
predsjednika SDP-a, trebaju platiti 3.600
maraka sudskih tro{kova. Izricanje presude
zakazano je za 21. februar. 
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
 [OKANTNO OTKRI]E “SB”

Iskaz svjedoka najvećeg genocida u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, kada su
vojne i policijske snage RS-a u julu 1995. godine pobile preko 8.000 Bošnjaka,
govori da su mnogi Bošnjaci iz Srebrenice pretvoreni u pepeo i da njihovi
posmrtni ostaci nikada neće biti pronađeni
Foto: Mario Ili~i}

MJESTO STRAVI^NOG ZLO^INA

U pe}i fabrike namje{taja “10. avgust“,
koja se nalazi u centru Vlasenice, spaljeno
je nekoliko stotina Srebreni~ana

MLADI]EVI KRVNICI IZ
VLASENICE SPALILI SU NEKOLIKO
STOTINA SREBRENI^ANA U
FABRICI NAMJE[TAJA
Te{ko bolesnog Ratka Mladi}a u beogradskom naselju
“[est kaplara” ~uvaju specijalci iz Vojno-obavje{tajne agencije
32 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
 GDJE SE NALAZE POSMRTNI OSTACI 2.000 SREBRENI^ANA

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”

N
i petnaest godina nakon genocida
u Srebrenici nisu prona|ene sve
`rtve ovog stra{nog zlo~ina.
Naime, u najve}em zlo~inu u
Evropi nakon Drugog svjetskog
rata, prema zvani~nim podacima, pobijeno
je oko 8.300 Bo{njaka, a u sekundarnim i
masovnim grobnicama do sada je
prona|eno 6.527 nestalih Srebreni~ana.
Posmrtni ostaci skoro dvije hiljade
Srebreni~ana nikada nisu otkriveni.
Me|utim, svjedok stravi~nih masovnih
ubistava koja su se u nekoliko dana jula
1995. dogodila na podru~ju op{tine
Zvornik odlu~io je da za na{ list
ekskluzivno otkrije gdje se sakriveni pos-
mrtni ostaci Srebreni~ana koje ve} godina-
ma tra`e Tu`ila{tvo BiH, ha{ki istra`itelji,
Komisija za tra`enje nestalih lica.

@IV JE MLADI], UMRO NIJE

Najvi{e Srebreni~ana je nesumnjivo
ubijeno na ekonomiji Branjevo. Strelja~kim
vodom Desetog diverzantskog odreda
komandovao je Milorad Pelemi{. On je bio
na ~elu jedinice koja je hladnokrvno
strijeljala izme|u 1.000 i 4.000 hiljade
Srebreni~ana u Branjevu, Pilici, Konjevi}
Polju, stadionu u Novoj Kasabi,
Kravicama. Po nare|enju Pelemi{a, za
nekoliko sati strijeljano je 1.200 Bo{njaka
na farmi u Branjevu, me|u kojima je, po
svjedo~enju Dra`ena Erdemovi}a, pripad-
nika Desetog diverzantskog odreda, bilo i
djece koja su dozivala majke.Tu`ila{tvo za
ratne zlo~ine BiH prije nekoliko mjeseci
uputilo je srbijanskom Tu`ila{tvu za ratne
zlo~ine zahtjev da privede i saslu{a koman-
danta 10. diverzantskog odreda Milorada
Pelemi{a. I pored toga {to se, prema na{im
saznanjima, Pelemi{ nalazi u Srbiji, odgo-
POSLJEDNJA GENERALOVA ADRESA
Mladi} se nalazi u novobeogradskom naselju
gdje ga obezbje|uju vojni obavje{tajci
U SIGURNOJ KUĆI KOS-a: O bezbjednosti Mladića
konkretno brine Četvrta uprava VBA, koja je u
posljednje dvije godine, otkako je intenzivirana potraga
za Mladićem, potpuno promijenila stalnu postavu
njegovog obezbjeđenja
vor srbijanskih istra`nih organa bio je da nekoliko sekundarnih grobnica. Me|utim,
Pelemi{ nije dostupan policiji i Tu`ila{tvu. na{ izvor i ujedno svjedok doga|aja tvrdi
Nekoliko masovnih grobnica u da je Ljubi{a Beara, na~elnik Uprave za
Branjevu je prekopavano i tada su posmrtni bezbjednost Glavnog {taba VRS, koji je
ostaci Srebreni~ana va|eni i zakopavani u imao kodno ime “Kapetan bojnog broda”,
naredio da se nekoliko stotina strijeljanih
Foto: Mario Ili~i}

Bo{njaka iz Srebrenice zakopaju kilometar

PREKOPAVANJE
PREKOPAVANJE SREBRENI^ANA
SREBRENI^ANA i po od Branjeva, na donjoj strani uz obalu
Brojni
Brojni istra`itelji
istra`itelji jo{
jo{ nisu
nisu prona{li
prona{li lokacije
lokacije Drine. Ubrzo nakon rata zemlji{te u blizini
na
na kojima
kojima jeje pokopano
pokopano jo{jo{ oko
oko 2.000
2.000 ove grobnice je podijeljeno izbjeglicama,
Bo{njaka
Bo{njaka iziz Srebrenice
Srebrenice
na kojima su oni podigli ku}e. Na{ izvor
tvrdi da Srebreni~ane na ovoj lokaciji jo{
niko nije tra`io.
Pored toga {to su strijeljani Bo{njaci iz
Srebrenice rovokopa~ima zatrpavani, pre-
bacivani kamionima u Srbiju gdje su
zakopani, nekoliko stotina njih je i spalj-
eno. Ovaj monstruozni zlo~in dogodio se u
krugu Drvne industrije “10. avgust” u
Vlasenici u okviru koje postoji velika pe}
za finalnu preradu drveta. Pobijeni
Srebreni~ani su kamionima dovezeni u
krug fabrike, a zatim bacani u grotlo pe}i.
Isti izvor navodi da su u ovom zlo~inu
u~estvovali i pripadnici MUP-a RS-a iz
Vlasenice. 

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 33

 [OKANTNO OTKRI]E “SB”
 Ratko Mladi} komandovao je operaci-
jom „Krivaja“, {to je bio {ifrirani naziv za
zlo~ina~ki poduhvat koji je provela Vojska
Republike Srpske u Srebrenici u periodu
od 6. do 25. jula 1995. godine. Petnaest
godina nakon genocida u Srebrenici, o
Ratku Mladi}u se u Srbiji govori kao o
uslovu za evropsku budu}nost Srbije, dok
o njegovim zlo~inima ne progovara gotovo
niko. Javnost se uglavnom bavi
skrovi{tima u kojima Mladi} boravi i
spekuli{e o datumu kada bi se mogao na}i
u Ha{kom tribunalu.
Prema na{em dobro upu}enom izboru,
Mladi} se nalazi u sigurnim rukama pri-
padnika Vojno-obavje{tajne agencije
(VBA), koji su mu u posljednjih nekoliko
godina obezbje|ivali sigurna skrovi{ta. U
VBA, koja je nasljednik daleko poznatijeg
KOS-a, ulaze ljudi od povjerenja, bezbjed-
nosno potpuno provjereni. Osnovna djelat-
nost im je obave{tajna i kontraobave{tajna,
a rade uglavnom u vojnom sektoru.
Potpuno su autonomni i MUP Srbije, kako
tvrdi na{ izvor, nema nikakvu kontrolu nad
njima. O bezbjednosti Mladi}a konkretno
brine ^etvrta uprava VBA, koja je u
posljednje dvije godine, otkako je inten-
zivirana potraga za Mladi}em, potpuno
promijenila stalnu postavu njegovog obezb-
je|enja. U posljednjih desetak mjeseci
~uvaju ga trojica pripadnika VBA koji se ne
odvajaju od njega. Isti izvor tvrdi da se
Mladi} posljednjih mjeseci ne mijenja ~esto
adrese, {to mu je do sada bio obi~aj. Naime,
zbog prisustva velikog broja stranih obavj-
e{tajaca i lovaca na Mladi}evu glavu, on se
pod strogom kontrolom dr`i na jednoj
adresi. Posljednja adresa, prema saznanji-
ma ovog dobro obavije{tenog izvora, bila je
u naselju “[est kaplara” u zgradi Sportskog
dru{tva U{}e.
Ina~e, ovako izgleda zvani~na rekon-
strukcija Mladi}evog dosada{njeg skriva-
nja. Mladi} 1. juna 2002. prelazi iz vojnih
objekata na Top~ideru i Ceru prvo u stan
Ratka Vu~eti}a u ulici Pe|e Milosavljevi}a.
Tu se zadr`ao petnaest do trideset dana,
poslije ~ega u dogovoru sa jatacima prelazi
u stan u ulici Jurija Gagarina. Zatim se seli
u Tre}i bulevar, gdje ostaje svega 45 dana.
Na brzinu napu{ta stan. Privremeno odlazi
u stan optu`ene Ljiljane Vaskovi} u
Crnotravskoj ulici. Sljede}a lokacija je
ulica Vladimira Popovi}a broj 24 i stan {efa
bezbjednosti Vojske Republike Srpske
Marka Lugonje. Mladi} zatim odlazi u stan
u ulici Jurija Gagarina 134, gdje se skrivao
15 dana. U dogovoru sa optu`enim
Stankom Risti}em, prelazi u iznajmljeni
stan u istoj ulici u zgradi broj 118, sa
kra}im prekidima na ovoj lokaciji ostaje
sve do 31. decembra 2005. godine.
Krajem 2005. Mladi} se, prema opera-
tivnim podacima, seli u selo Ljuba. U feb-
34
MLADI]EV PODZEMNI GRAD U BiH
Ratko Mladić se 2004. na sopstveni
zahtjev krio u Crnoj Rijeci
Ratko Mladi} se neko vrijeme skrivao VBA koji su organizovali njegove hitno pre-
na prostoru BiH. Posljednji put u na{oj bacivanje u Srbiju preko Srebrenice.
zemlji je, kako saznajemo, boravio 2004. Mladi}a je u Crnoj Rijeci, kako saznajemo,
godine i to u Crnoj Rijeci, odnosno prihvatio oficir Slavi{a Maksimovi}, koji
bunkeru “Veliki `ep” gdje je tokom rata bio mu je pru`ao svu logisti~ku podr{ku. 
smje{ten Glavni {tab VRS-a. Crna Rijeka
se nalazi desetak kilometara od Han
Pijeska, a poznata je i kao „Mladi}ev
podzemni grad”. Rije~ je o jednom od
najutvr|enijih podzemnih vojnih objekata u
Evropi, koji je gra|en u vrijeme kada je
Titova JNA bila respektabilna vojna sila.
U jesen 1995. godine NATO je ga|ao
srpske polo`aje kod Sarajeva, a ~itav
General{tab, na ~elu sa Ratkom
Mladi}em, koji se tada nalazio u komplek-
su, nije ni osjetio te udare. Pristup ovom
objektu ni danas nije dozvoljen civilima.
Saznanja da se Mladi} nalazi u Crnoj
Rijeci dobili su pripadnici SFOR-a koji su
se uputili ka ovom utvr|enju s namjerom
da uhapse Mladi}a. Me|utim, informacija
je procurila i Mladi} je iz Crne Gore obavi-
je{ten da }e se ubrzo na}i u obru~u. MLADI]EV BUNKER
Informaciju su ubrzo dobili i obavje{tajci Podzemni vojni kompleks Crna Rijeka
ruaru 2006. prelazi u stan u
Sremskoj Mitrovici, da bi se
ubrzo zatim vratio u okolinu
Beograda. Prema podacima
Bezbednosno-informativne
agencije (BIA), nakon
hap{enja Stanka Risti}a, za
koga vlasti tvrde da je njegov
posljednji jatak, Mladi}u se
gubi svaki trag.
Na{ izvor tvrdi da je
Mladi} u posljednjih neko-
liko godina imao dva te`a
sr~ana udara, da je vidno
oronuo i potpuno osijedio. S
Mladi}em su u kontaktu bili
brojni lekari, ali nikada nije
dokazano da su mu oni
pomagali u skrivanju. Isti
izvor tvrdi da Mladi}a na
njegovoj skrivenoj adresi
redovito posje}uju ljekari
koje mu prate zdravstveno
stanje. Porodica tako|e
redovito dobija poruke od
Mladi}a koje su ~esto
ispisane {iframa. Posljednja
poruka koju je dobila njego-
vo supruga B osiljka bila je
{ifrirana a nalazila se na
ra~unu za vodu. 
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
 MILORAD TRBI], PRVI OSU\ENI ZA GENOCID PRED SUDOM BiH
Foto: Mario Ili~i}

ISTORIJSKA PRESUDA
Nakon tri godine sudskog
procesa Sud BiH je pro{le
sedmice, po prvi put do sada,
izrekao pravosna`nu kaznu za
genocid po~injen u Srebrenici

36 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

 MONSTRUM ISPOD MLADI]EVOG [INJELA

Sud BiH je prošle nedjelje donio prvu pravosnažnu presudu za genocid

počinjen nad nekoliko hiljada Srebreničana po kojoj se Milorad Trbić, Mladićev
bezbjednjak, logističar i egzekutor, osuđuje na 30 godina robije; istraga protiv
ovog zlikovca trajala je šest godina, a sudski postupak tri, ovo je ujedno bio i
proces s najvećim brojem dokaza u historiji Suda BiH

KLJU^NI ORGANIZATOR
MASOVNIH POGUBLJENJA
BO[NJAKA IZ SREBRENICE
Pi{e: MIRHA DEDI]
ZLO^INI
ZLO^INI KOJI
KOJI SU
SU

P
ZAPREPASTILI
ZAPREPASTILI SVIJET
SVIJET
Milorad
Milorad Trbi}
Trbi} osu|en
osu|en je je pred
pred ravilo da su najmonstruozniji
Sudom
Sudom BiHBiH na
na trideset
trideset godina
godina zlo~inci iz Srebrenice odmah po
zatvora,
zatvora, izme|u
izme|u ostalog
ostalog ii za
za zavr{etku rata sigurno uto~i{te
ubistva
ubistva Bo{njaka
Bo{njaka iziz Srebrenice
Srebrenice potra`ili u tre}im zemljama,
na
na {est
{est lokacija
lokacija na
na podru~ju
podru~ju potvr|uju i slu~ajevi Milorada
op{tine
op{tine Zvornik
Zvornik
Trbi}a i Aleksandra Cvetkovi}a. Prvi je
odmah po zavr{etku rata pobjegao u SAD,
ali je prije ~etiri godine izru~en BiH.
Cvetkovi} je pak pobjegao u Izrael gdje je
stekao dr`avljanstvo preko supruge
Jevrejke, ali je na zahtjev na{ih vlasti
uhap{en po~etkom nedjelje i njegovo
izru~enje BiH o~ekuje se krajem slijede}eg
mjeseca.

NAJOBIMNIJI DOKAZI
U PRAKSI SUDA BiH
Sud BiH je krajem pro{le nedjelje
izrekao prvu prvosna`nu presudu za geno-
cid u BiH po kojoj se Milorad Trbi}
osu|uje na zatvorsku kaznu u trajanju od 30
godina. Presuda Trbi}u ispisana je na 500
strana.
Trbi} je posljednji od desetorice
optu`enih koje je prvobitno optu`io Ha{ki
tribunal, a koji su preba~eni Sudu BiH na
daljnje procesuiranje. Su|enje mu je po~elo
u novembru 2007. godine. Predmet Trbi}
imao je do sada najve}i broj dokaza u prak-
si Suda BiH. Tu`ila{tvo je ulo`ilo ~ak 1121
materijalni dokaz, dok je odbrana ulo`ila
svega sedam dokaza na osnovu kojih je
zahtijevala osloba|aju}u presudu za Trbi}a. 

Milorad Trbi} bio je desna ruka Ljubi{e Beare zadu`en za

smje{taj, strijeljanje i zakopavanje nekoliko hiljada Srebreni~ana
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 37
 MILORAD TRBI], PRVI OSU\ENI ZA GENOCID PRED SUDOM BiH
 Trbi} je kao pomo}nik na~elnika za
bezbjednost Zvorni~ke brigade Vojske
Republike Srpske Ljubi{e Beare, od 10.
jula do 30. novembra 1995. godine, u
okviru udru`enog zlo~ina~kog poduhvata
u~estvovao u hvatanju, zatvaranju i
pogubljenju, a potom pokopavanju i prikri-
vanju tijela ubijenih Bo{njaka iz
Srebrenice. Trbi} je tako|e u~estvovao i
pomagao u ubistvima Bo{njaka iz
Srebrenice na {est lokacija na podru~ju
op{tine Zvornik.
On je od svojih nadre|enih prvo dobio
zadatak da pomogne u operaciji ~i{}enja
terena oko Poto~ara, radi hvatanja svih
mu{karaca Bo{njaka iz Srebrenice koji su
poku{avali pobje}i, a kasnije je u~estvovao
kao egzekutor nad tim Bo{njacima, i to po
direktnom nare|enju Ljubi{e Beare.
Podsjetimo, Beara je prije nekoliko mjeseci
u Ha{kom tribunalu osu|en na do`ivotnu
robiju tako|er za genocid.
Trbi} je sa jo{ nekoliko pripadnika
Zvorni~ke brigade i vojne policije odredio
objekte na teritoriji op{tine Zvornik u koji-
ma }e nekoliko hiljada bo{nja~kih
zarobljenika biti smje{teno. Za te namjene
Trbi} je uglavnom birao {kole i to u mjestu
Grbavci, u Orahovcu, {kole u Petkovcima i
Kuli te Dom kulture u Pilici. U Poto~arima
je Trbi} u~estvovao u razdvajanju mu{kara-
ca od njihovih porodica, kada je bilo sasvim
jasno da }e oni biti ubijeni. Nakon toga
oti{ao je u Bratunac, gdje ga je kapetan
prve klase Momir Nikoli} obavijestio da }e
se zatvorenici dr`ati na stadionu u
Bratuncu. Trbi} je dobrovoljno u~estvovao
u njihovom zlostavljanju.
U seriji dobro organizovanih, sistema-
tskih masovnih pogubljenja, Trbi} je bio
koordinator, pomaga~ i egzekutor. Prema
istrazi Tu`ila{tva BiH, Trbi} je do 16. jula
bio prisutan u Orahovcu, Petkovcima i
Kozluku gdje je kao de`urni operativni ofi-
cir Zvorni~ke brigade bio klju~na organi-
zacijska spona u zavr{nom djelu masovnih
pogubljenja. Prije u~e{}a u masovnim
egzekucijama Trbi} je 12. i 13. jula poubi-
jao dvije grupe mu{karaca u Bratuncu i na
@utom mostu.
KLJU^NI ORGANIZATOR
PREKOPAVANJA SREBRENI^ANA
Tu`ila{tvo BiH je poseban zna~aj u
ovom predmetu dalo iskazu vje{taka
Richarda Butlera, koji je u svojoj ekspertizi
dao precizna obja{njenja funkcije koje je
Trbi} obavljao. Naime, kao de`urni oficir,
Trbi} je znao {ta se de{ava na terenu, pri-
mao je i otpremao nare|enja i informacije,
davao upute i omogu}io prijevoz
Srebreni~ana iz {kole Kula do vojne
ekonomije Branjevo gdje su strijeljani.
Trbi} je popunjavao strelja~ke vodove na
Branjevu i u domu Pilica, gdje je
38
MOZAK
MONSTRUOZNE
OPERACIJE
Ha{ka optu`nica protiv Ratka
Mladi}a, koji je i dalje u bjekstvu,
tereti ovog ratnog zlo~inca za
najve}i zlo~in u Evropi nakon
Drugog svjetskog rata
SERIOZNO PRIPREMANA
OPTUŽNICA: Predmet
Trbić imao je do sada
najveći broj dokaza u
praksi Suda BiH.
Tužilaštvo je uložilo čak
1121 materijalni dokaz,
dok je odbrana uložila
svega sedam dokaza
pogubljeno oko 1.200 Srebreni~ana. Zatim
je koordinirao ~i{}enje le{eva i njihov
ukop na mjestima pogibije.
U periodu od 1. septembra do 1. novem-
bra 1995. godine pripadnici VRS i MUP-a
RS-a su organizovano u~estvovali u skri-
vanju pogubljenih Srebreni~ana u zonama
odgovornosti Zvorni~ke i Bratuna~ke
brigade, tako {to se prekopavali tijela
Bo{njaka, odnosno vadili ih iz masovnih
grobnica i zakopavali u sekundarne. Le{evi
Bo{njaka su va|eni iz masovnih grobnica
na vojnoj ekonomiji u Branjevu, Kozluku,
brani blizu Petkovca i Orahovca i prebaci-
vani na trinaest lokacija du` ceste za
^an~are, pet lokaliteta blizu mjesta Liplja i
sedam lokaliteta blizu mjesta Hod`i}i.
Tu`ila{tvo smatra da je ovaj zadatak pred-
stavljao ogroman in`injerijski i logisti~ki
projekat i da je Milorad Trbi} odigrao cen-
tralnu ulogu u organizaciji, olak{avanju i
nadgledanju svih operacija ponovnog
ukopa Srebreni~ana.
Tu`ila{tvo BiH smatra da je Milorad
Trbi} krivi~no odgovoran za pogubljenje
vi{e od 7.000 mu{karaca Bo{njaka, prisilno
premje{tanje vi{e od 25.000 Bo{njaka iz
Poto~ara i skrivanje ukopom u neobilje`ene
masovne grobnice pogubljenih. Time je
Trbi} krivi~no odgovoran za genocid.
Tu`ila{tvo je predlo`ilo da kazna koja prik-
ladno odra`ava u`asnu prirodu krivi~nih
djela Trbi}a bude maksimalna u trajanju od
45 godina, {to bi pedesetdvogodi{njem
Trbi}u bila i do`ivotna. Me|utim, u
prvostepenom postupku izre~ena je kazna
od trideset godina zatvora.
Ina~e, Ha{ko tu`ila{tvo i Tu`ila{tvo
BiH vodili su postupak protiv Trbi}a od
2002. godine kada su ga prijavili imigra-
cionim vlastima SAD-a, gdje mu je
izre~ena kazna zatvora zbog toga {to je
prikrio da je bio pripadnik Vojske RS-a. Iz
SAD-a Trbi} je preba~en u Haag, gdje je
dr`an na nepoznatim lokacijama u pritvoru,
gdje je i saslu{avan vi{e puta i gdje je svje-
do~io o zlo~inima u Srebrenici. Me|utim,
kasnije }e u vi{e navrata svoje izjave date
pred Ha{kim tribunalom i pred Sudom BiH
opozvati, tvrde}i da su bile iznu|ene i date
pod pritiscima, ucjenama i prevarama. Na
kraju zavr{ne rije~i Trbi} je naveo da
je obavljao du`nosti na koje je bio ras-
pore|em u skladu sa va`e}im propisima i
da nije u~estvovao ni u jednom doga|aju za
koji se tereti.
UDRU@ENI ZLO^INA^KI PODUHVAT
Pri Glavnom {tabu VRS Milorad Trbi}
bio je ~etvrti u lancu komandovanja u
zlo~inima po~injenim nad Srebreni~anima.
Glavnom {tabu bile se neposredno
podre|ene dvije jedinice: 65. za{titni puk i
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

10. diverzantski odred, ~iji su dijelovi
po~etkom jula 1995. godine pretpo~injeni
Drinskom korpusu.
Ina~e, podru~je op{tine Zvornik je
po~etkom 1992. godine spadalo u zonu
odgovornosti Isto~nobosanskog korpusa sa
{tabom u Bijeljini, me|utim nakon {to je u
novembru 1992. godine formiran Drinski
korpus, Zvorni~ka brigada je postala dio
Drinskog korpusa. U januaru 1995. godine
Zvorni~ka brigada sastojala se od 5.248
oficira i vojnika. Zona odgovornosti
Zvorni~ke brigade pru`ala se u prostoru
TRI SUDA POTVRDILA GENOCID U SREBRENICI
Trbić je peti sudski slučaj u kojem
je dokazan genocid
Tri razli~ita suda, a to su Me|unaro-
dni sud pravde, MKSJ i Sud BiH, u
nekoliko razli~itih predmeta potvrdila su
da je u Srebrenici izvr{en genocid.
Pretresno vije}e MKSJ u predmetu gener-
ala Radoslava Krsti}a zaklju~ilo je da
“namjera da se pobiju svi vojno sposobni
Bo{njaci u Srebrenici predstavlja nam-
jeru da se djelimi~no uni{te bosanski
Muslimani kao grupa u smislu ~lana 4.
{to se mora okvalifikovati kao genocid”.
Pretresno vije}e je tako|e utvrdilo da
nije postojao vojni niti sigurnosni razlog
za ova ubistva i da su snage bosanskih
Srba “morale biti svjesne katastrofalne
posljedice nestanka dvije ili tri generaci-
je mu{karaca…” @albeno vije}e MKSJ
navelo je da masakr u Srebrenici treba
nazvati njegovim pravim imenom -
genocid. Tako|er, Me|unarodni sud
pravde zaklju~io je da su djela koja su
po~inili pripadnici VRS nakon pada
Srebrenice po~injena sa konkretnom
namjerom da su uni{ti grupa muslimana
KLJU^NA KARIKA U ZAPOVJEDNOM LANCU
Ljubi{a Beara, nekada{nji na~elnik Uprave za bezbjednost
Glavnog {taba Vojske RS-a, pred Ha{kim tribunalom
osu|en je na do`ivotnu robiju po optu`nici za
genocid u Srebrenici
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
MONSTRUM ISPOD MLADI]EVOG [INJELA
oko 40 kilometara uz Drinu oko Zvornika.
Najvi{e mjesta na kojima su vr{ena
pogubljenja zarobljenih Bo{njaka nalazilo
se se u zoni odgovornosti ove brigade.
Komandant Zvorni~ke brigade u julu 1995.
godine bio je potpukovnik V inko
Pandurevi}, koji je pro{le godine osu|en
na 13 godina zatvora zbog zlo~ina protiv
~ovje~nosti po~injenih u julu 1995. godine
u Srebrenici. Na ~elu odsjeka za bezbjed-
nost Zvorni~ke brigade nalazio se Drago
Nikoli}. Komanda Zvorni~ke brigade bila
je smje{tena u fabrici Standard u Karakaju.
BiH te da se ovdje radi o djelima geno-
cida. Kona~no, Sud BiH u predmetu
Tu`ila{tva BiH protiv Milo{a Stupara i
drugih zaklju~ilo je da je u Srebrenici
po~injen genocid, a ovaj zaklju~ak
potvrdilo je i `albeno vije}e u ovom pred-
metu. Sredinom pro{le godine Vije}e
Ha{kog tribunala u je prvostepenom pre-
sudom proglasilo Vujadina Popovi}a i
Ljubi{u Bearu krivim za genocid po~injen
u Srebrenici, te ih osudilo na do`ivotne
kazne zatvora, a Dragu Nikoli}a na 35
godina zatvora zbog pomaganja i
podr`avanja genocida.
“Bearina energi~na nastojanja da
anga`uje ljudstvo pokazuju nepokole-
bljivu odlu~nost da pobije {to vi{e ljudi
u {to kra}e vrijeme. Vije}e se uvjerilo
da je Beara bio ~ovjek rije{en na
uni{tenje grupe ubijanjem svih njenih
~lanova kojih se mogao domo}i. Izvan
svake sumnje je imao namjeru da
po~ini genocid”, zaklju~ak je Sudskog
vije}a Ha{kog tribunala. 
Foto: REUTERS
Milorad Trbi} je 17. marta 1994. godine
postavljen za pomo}nika za bezbjednosne
poslove sa ~inom kapetana prve klase. U
julu 1995. godine obavljao je i du`nost
de`urnog operativnog oficira. Ova pozicija
bila je karakteristi~na samo za Zvorni~ku
brigadu zbog njene brojnosti.
Vrhovna komanda VRS je 8. marta
1995. godine izdala dokument “Direktiva
7”, prema kojoj je Drinski korpus dobio
zadu`enje da izvr{i potpuno fizi~ko odva-
janje Srebrenice od @epe. Radovan Kara-
d`i} je 16. juna 1995. godine izdao nared-
bu s ciljem “kona~nog slamanja i poraza
neprijatelja u Srebrenici”. Miroslav Dero-
nji}, svjedok tu`ila{tva, pred Ha{kim tri-
bunalom svjedo~io je da mu je Karad`i} 9.
jula 1995. godine kazao: “Miroslave, te
ljude, to sve treba pobiti. Morate pobiti sve
{to stignete. Po principu zapadna Slavo-
nija.” Deronji} je pojasnio da su Hrvati
tokom napada u podru~ju zapadne
Slavonije pobili sve {to im se na{lo na putu.
U jutarnjim satima 12. jula po~inje
provo|enje Karad`i}evog paklenog plana.
Na~elnik za bezbjednost i obavje{tajne
poslove Bratuna~ke brigade kapetan Momir
Nikoli} dobio je usmeni zadatak da koor-
dinira prisilno premje{tanje i pogubljenja
Srebreni~ana.
Hiljade Srebreni~ana prvobitno su dr`ani
na podru~ju Bratunca. Za to vrijeme
provo|eni su planovi za prijevoz mu{karaca
iz Srebrenice prema sjeveru u zonu odgovo-
rnosti Zvorni~ke brigade, gdje u Poto~arima
mogu biti likvidirani daleko od o~iju javnos-
ti i me|unarodnog prisustva. Milorad Trbi}
je bio zadu`en za organizaciju. On je 13. jula
1995. godine kontrolisao odvo`enje
zarobljenika u {kole u Grbavcima i
Orahovcu. Srebreni~ani koji su bili
zarobljeni u Orahovcu, njih 284, dovedeni su
na dvije livade, “La`ete 1” i “La`ete 2”, na
kojima su pogubljeni. Vije}e je utvrdilo da je
Trbi} 15. jula nadgledao dovo`enje
zarobljenika u {koli Ro~evi}, a zatim se
pridru`io egzekutorima. Iz automatske
pu{ke je ispred {kole pucao u njih.
Zajedno sa drugim vojnicima VRS
u~estvovao je i u strijeljanju ispred {kole
Petkovci. U Trbi}evoj organizaciji, vojnici
su odvodili zarobljene iz {kole i dovozili na
branu Petkovci, gdje su ih ubijali po
kratkom postupku. Tako|er, mrtva tijela
ispred {kole su, po Trbi}evom nare|enju,
odvo`ena kamionima na branu. Trbi} je
istra`iteljima Ha{kog tribunala 2004.
godine pokazao lokacije strati{ta i grobnice
na platou brane. On je tom prilikom opisi-
vao da je vidio mrtva tijela na povr{ini
veli~ine fudbalskog igrali{ta na platou kod
brane i rovokopa~ i buldo`der koji su
kopali grobnicu za pobijene Srebreni~ane.
U ranim jutarnjim satima 15. jula
Milorad Trbi} i Drago Nikoli} su u {tabu 
39
 MILORAD TRBI], PRVI OSU\ENI ZA GENOCID PRED SUDOM BiH
 Zvorni~ke brigade odr`ali sastanak sa
Ljubi{om Bearom, na kojem je odlu~eno:
“moramo nastaviti sa pogubljenjima”.
Nakon sastanka Trbi} odlazi u {kolu u
Ro~evi}u, gdje je tako|er bila pritvorena
grupa Srebreni~ana. Trbi} je organizovao i
kontrolisao prijevoz zarobljenih Bo{njaka
od {kole do op{tinske deponije sme}a u
Kozluk znaju}i da }e tamo biti strijeljani.
Trbi} ni ovom prilikom nije imao milosti,
pa je iz automatske pu{ke ponovo pucao po
Srebreni~anima ~ak 20 minuta. Koliko je
rafalnom paljbom iz automatskog oru`ja
tom prilikom Trbi} pobio Bo{njaka
Tu`ila{tvo BiH nije utvrdilo, me|utim
prema njegovom iskazu na deponiji je
pogubljeno izme|u 600 i 700 Srebreni~ana.
Sutradan, 16. jula, vojnici iz In`injerske
~ete Zvorni~ke brigade ukopali su stradale
`rtve na deponiji sme}a i okolini. Tijela su
ba~ena u jame koje su nastale kopanjem
{ljunka. Utovariva~ ULT, koji je iznajmljen
od jedne privatne firme za te svrhe,
zemljom i staklom sa deponije je prekrio
tijela. Ova grobnica je naknadno prekopa-
vana 27. septembra 1995. godine, kada su
tijela preba~ena u sekundarnu masovnu
grobnicu na drugu lokaciju.
Ovaj masovni ubica je u jednom danu,
ta~nije 15. jula, uspio da bude na nekoliko
lokacija gdje su strijeljani Srebreni~ani.
Tako je tog dana koordinirao i nadgledao
pogubljenja u Kula Gradu u Zvorniku.
Trbi} je naveo da je od Ljubi{e Beare dobio
upute da mu{karce iz Srebrenice preuzme,
saslu{a i pogubi.
TRBI] JE REFERISAO RATKU MLADI]U
Sutradan, 16. jula, Trbi} je kao de`urni
operativac u komandi Zvorni~ke brigade u
kasarni Standard koordinirao odvo`enje
500 mu{karaca iz {kole Kula u Pilici na
Vojnu ekonomiju u Branjevo.
Prema Trbi}evim rije~ima, general
Ratko Mladi} je tog jutra do{ao u prostori-
ju de`urnog oficira, a Trbi} ga je informisao
o onom {ta se doga|a na terenu. Dao mu je
precizne podatke o kretanju kolone sa
Srebreni~anima i njihovim pogubljenjima
koja su bila u toku u Pilici. Mladi} je potom
nazvao pukovnika Slobodana Cerovi}a,
pomo}nika komandanta Drinskog korpusa
za pravna, vjerska i pitanja morala, i tra`io
od njega da “postupi u skladu sa navede-
nim”. Trbi} je ponovo nazvao Cerovi}a i
javio da “Zlatara izvr{i trija` ranjenih i
zarobljenih”. “Zlatara” je bila {ifra za
Drinski korpus, a “Trija`” {ifra za
pogubljenje. Prema presretnutom razgovo-
ru koji je vo|en 17. jula, a do kojeg je
Tu`ila{tvo BiH do{lo, general Radislav
Krsti} je pitao: “Jeste li pobili Turke gore?”
a Trbi} odgovorio: “Uglavnom jesmo.”
Prema navodima Tu`ila{tva, Trbi} je
tog dana koordinirao dostavu logisti~ke
40
ZLO^INA^KI DESETI DIVERZANTSKI ODRED
Tužilaštvu BiH vodi proces protiv
pet pripadnika Desetog
diverzantskog koji su utočište našli
u SAD-u
Izraelske vlasti su u vrijeme nastajanja
ovog teksta uhapsile Aleksandra
Cvetkovi}a, biv{eg vojnika VRS, koji se
sumnji~i za ubistva Bo{njaka u Srebrenici
1995. godine.
Cvetkovi} je 2006. odselio s porodicom
iz BiH i imao je izraelsko dr`avljanstvo koje
je dobio na zakonit na~in jer je njegova
supruga Jevrejka. Cvetkovi} je biv{i pri-
padnik 10. diverzantskog odreda VRS, koji
je osumnji~en da je direktno u~estvovao
u strijeljanjima zarobljenih bo{nja~kih
mu{karaca i dje~aka na ekonomiji u
Branjevu u julu 1995. godine.
Rade}i na istrazi protiv biv{ih pripadni-
ka 10. diverzantskog odreda VRS,
istra`itelji i tu`itelji Tu`iteljstva BiH do{li su
do saznanja da se osumnji~eni Cvetkovi}
krije u Izraelu, nakon ~ega je od izraelskih
vlasti zatra`eno njegovo hap{enje i
izru~enje BiH.
Tu`ila{tvo BiH vodi istragu protiv vi{e
pripadnika 10. diverzantskog odreda VRS
Milorad
Trbi}
DUGO ČEKANA PRAVDA:
Haško tužilaštvo i
Tužilaštvo BiH vodili su
postupak protiv Trbića od
2002. godine kada su ga
prijavili imigracionim
vlastima SAD-a, gdje mu je
izrečena kazna zatvora zbog
toga što je prikrio da je bio
pripadnik Vojske RS-a
koji su osumnji~eni za izvr{enje strijeljanja
oko 1.000 zarobljenih bo{nja~kih mu{kara-
ca i dje~aka na ekonomiji Branjevo. U
Tu`ila{tvu BiH ve} je podignuta optu`nica
u predmetu protiv Franca Kosa i drugih na
temelju koje se sudi biv{im zapovjednici-
ma i pripadnicima ovog odreda.
Pored Cvetkovi}a, na{oj zemlji izru~eni
su iz SAD-a Ne|o Ikoni} i Marko Bo{ki},
tako|e pripadnici 10. diverzantskog koji
su u~estvovali u masovnoj egzekuciji
Srebreni~ana.
Marko Bo{ki}, koji je pred Sudom BiH
priznao zlo~ine u Srebrenici, osu|en je
pro{le godine na deset godina robije.
Neposredno prije deportacije BiH bio je u
nadle`nosti ameri~kih imigracionih i carin-
skih organa u Bostonu.
Iz SAD-a Tu`ila{tvu BiH su u posljed-
nje dvije godine izru~eni i Mladen Blago-
jevi}, Zdravko Bo`i} i Goran Bencun,
protiv kojih se pred Sudom BiH vodi pro-
ces za zlo~ine po~injene u Srebrenici. 
podr{ke tako {to je nabavljao gorivo i
municiju vojnim jedinicima koje su
u~estvovale u pogubljenju i ukopu
Srebreni~ana. Trbi} je obezbijedio opremu
kako bi osigurao ~i{}enje le{eva 17. jula na
taj na~in {to je obezbijedio utovariva~,
rovokopa~ i kamion sa ceradom. Tako|er je
obezbje|ivao ljudstvo za strelja~ke vodove
na Vojnoj ekonomiji Branjevo i u Domu u
Pilici gdje je ubijeno preko hiljadu
Srebreni~ana.
U svojoj posljednjoj izjavi datoj 8.
novembra 2004. godine Trbi} je priznao da
je prisustvovao ubistvima i pru`ao informa-
cije o mjestu ukopa. Sudsko vije}e je
zaklju~ilo da njegov polo`aj zamjenika
Drage Nikoli}a i njegovo prisustvo na
mjestima pogubljenja ukazuju da je odigrao
zna~ajnu ulogu u pogubljenju Srebre-
ni~ana. Milorad Trbi} progla{en je krivim
jer je u~estvovao u udru`enom zlo~ina-
~kom poduhvatu zajedno sa generalom
Ratkom Mladi}em, pukovnikom Ljubi{om
Bearom i kapetanom prve klase Momirom
Nikoli}em zbog ~ega je osu|en na 30 go-
dina zatvora, {to }e zbog njegovog
naru{enog zdravlja vjerovatno biti i
do`ivotna kazna. 
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te
besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

 EVROPA, ODMAH
EVROPSKA GODINA Novo lice francuske krajnje desnic
VOLONTIRANJA
DOLAZAK NOVE GENERACIJE
Godina volontiranja slu`beno je zapo~ela ULTRADESNI^ARA
pro{le sedmice na predstavljanju u Nakon {to je ~etiri decenije bio na ~elu
Budimpe{ti, nakon ~ega slijedi “volonterska ultradesni~arskog Nacionalnog fronta,
turneja“ u svim ~lanicama EU-a. Prema Jean-Marie Le Pen vodstvo je prepustio
rezultatima istra`ivanja EuroBarometra, svojoj k}eri Marine Le Pen,
objavljenog u novembru 2010. godine, koja je ujedno i kandidatkinja krajnje
30% Evropljana volontira. Od toga 34% u desnice na predsjedni~kim
izborima naredne godine
sportskim organizacijama, 22% u kulturn-
im, obrazovnim ili umjetni~kim, 17% u
humanitarnim organizacijama, 16% pri
vjerskim organizacijama, 13% u sindikati-
ma, dok se manje od 10% njih anga`iralo
u radu s osobama tre}e `ivotne dobi, u
stru~nim organizacijama, politi~koj stranci
ili nekom drugom vidu volontiranja. Prema
podacima tog istra`ivanja, u volontiranju
su najaktivniji Nizozemci - 54% - dok su
najmanje aktivni Grci - 12%. Istra`ivanje je
pokazalo da me|u ljudima sa izra`enim
interesom za politiku 45% volontira, a
volonterstvo je najra{irenije me|u visoko
obrazovanim slojevima dru{tva s boljim
imovinskim statusom. Prema procjenama
EuroBarometra na svaki euro ulo`en u
volontiranje vrati se pet eura. Udio volonti-
ranja u bruto doma}em proizvodu najni`i je
u Slova~koj, Poljskoj i Gr~koj - ispod 0,1%
BDP-a, a najvi{i u Austriji, Nizozemskoj i
[vedskoj - izme|u 3% i 5%.

PREDSTAVLJENI
PRIORITETI
MA\ARSKOG
PREDSJEDANJA
Ambasador Republike Ma|arske u BiH
Laszlo Toth predstavio je sredinom sed-
mice, u Delegaciji EU-a, program i ciljeve Otprilike godinu dana uoči predsjedničkih izbora u
Ma|arske u toku {estomjese~nog pred-
sjedavanja EU-om koje je ova zemlja Francuskoj, Marine Le Pen, kćerka francuskog
preuzela od 1. januara. U toku {estomj-
ese~nog predsjedavanja, Ma|arska }e, ultradesničara Jean-Marie Le Pena, koja, prema ocjeni
najavio je, biti orijentirana ka ja~anju
analitičara, predstavlja oličenje nove generacije
Laszlo
Toth ultradesničara širom Evrope, izabrana je za
predsjednicu krajnje desnog Nacionalnog fronta

N
akon {to je ~etiri decenije bio na
~elu ultradesni~arskog Nacionalnog
fronta u Francuskoj, Jean-Marie Le
Pen vodstvo je prepustio svojoj k}eri
Marine Le Pen, koja je tako postala i kan-
didatkinja krajnje desnice na francuskim
predsjedni~kim izborima predvi|enim za
prolje}e 2012. godine. Ispitivanja joj daju
do 18 posto glasova u prvom krugu predsje-
dni~kih izbora, na kojima se nada da }e
ponoviti uspjeh oca koji je 2002. u{ao u
drugi krug s nekada{njim francuskim pred-
sjednikom Jacquesom Chiracom. Promjene
na ~elu Nacionalnog fronta, prema nekim

42 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

nice
analiti~arima, nisu tek formalne - Marinu
Le Pen opisuju kao elokventnu, ambicioznu
mladu politi~arku koja `eli modernizirati
stranku i koja je oli~enje nove generacije
ultradesni~ara koji {irom Evrope poku{a-
vaju da uvjere bira~e da su se distancirali
od fa{isti~ke ideologije. Istovremeno, ona
je u evropskoj javnosti ve} izazvala
zgra`anje zbog svojih stavova koje dijeli sa
ocem - doseljenike naziva “gra|anima dru-
gog reda“ a uputila je javni poziv Vladi u
Parizu da se ugleda na britanskog premijera
Davida Camerona, koji je obe}ao da }e
smanjiti godi{nji priliv imigranata. Ipak,
treba imati na umu da politi~ki analiti~ari
primje}uju kako Francuzi Nacionalni front
vi{e ne smatraju ekstremno desni~arskom,
nego populisti~kom i popularnom stran-
kom. Najnovije ankete pokazuju da Marine
Le Pen u`iva podr{ku 27 posto gra|ana, a
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
imaju}i u vidu veliku nepopularnost pred-
sjednika Nicolasa Sarkozyja i podijeljenost
i slabost ljevice, ona bi 2012. godine i za
jedne i za druge mogla predstavljati vrlo
veliku prijetnju, pi{e Daily Telegraph.
Njezina nedavna izjava, kojom je musli-
mane koji se mole na francuskim ulicama
usporedila s nacisti~kom okupacijom,
minus tenkovi i vojnici, izazvala je
zgra`anje u politi~kim krugovima, ali i
podr{ku me|u gra|anima. Insistiranje na
identitetu Francuza, zalaganje za tradi-
cionalne vrijednosti i kritika imigracione
politike, zajedno sa sve ve}im nezado-
TRADICIJA I
ANTIIMIGRACIONA
POLITIKA: Ne treba
zaboraviti da je jedan dio
izbornog uspjeha Sarkozy
dobio prisvajajući, iako u
umivenijem obliku, dio
antiimigrantskog koncepta
Nacionalnog fronta.
Francuski Le Mond je,
recimo, ukazivao na to da
istraživanja pokazuju da
više od polovine simpatizera
UMP-a danas podržava
nastupe Marine Le Pen
voljstvom zbog uticaja globalizacije,
odrazili su se i na afirmaciju Nacionalnog
fronta. Ne treba zaboraviti da je jedan dio
izbornog uspjeha na posljednjim predsjed-
ni~kim izborima Sarkozy dobio prisvaja-
ju}i, iako u umivenijem obliku, dio antiimi-
grantskog koncepta Nacionalnog fronta.
Francuski Le Mond je, recimo, ukazivao na
to da statisti~ka istra`ivanja pokazuju da
vi{e od polovine simpatizera UMP-a danas
podr`ava nastupe Marine Le Pen. Prema
nekim istra`ivanjima, Marine je zna~ajno
sko~ila u o~ima francuskog bira~kog tijela
u odnosu na poziciju njenog oca, iako se
krajem pro{le godine samo 17% anketi-
ranih izjasnilo da bi glasalo za Marine ako
bi bila kandidat na predsjedni~kim izbori-
ma, ali i ovaj podatak govori o porastu
uloge Nacionalnog fronta.
(D. Savi})
privrede i ekonomskih veza unutar EU-a,
ali i van nje. “Moramo biti fokusirani na
otvaranje novih radnih mjesta, ja~anje
privrede, fiskalnu disciplinu te ja~anje
konkurentne sposobnosti EU-a i aktivnosti
na za{titi okoli{a”, dodao je ma|arski
ambasador u BiH. On je, kao {to su to
uradili i drugi zvani~nici njegove zemlje,
uo~i po~etka predsjedavanja, ponovio da
se Ma|arska jako zala`e za nastavak
pro{irenja EU-a, te ja~anje stabilnosti na
Balkanu jer “sve {to se de{ava na
Balkanu uti~e na Ma|arsku i nama je u
interesu da ovdje vlada mir i ekonomska
stabilnost”. Ma|arska }e i intenzivno raditi
na kulturnoj i obrazovnoj suradnji s BiH
uklju~ivanjem u razli~ite programe, kao
{to je Sarajevska zima, a radi}e i na
kulturnoj razmjeni i saradnji univerziteta iz
BiH i Ma|arske.
RASKRINKANA
KRIJUM^ARSKA
MRE@A U EVROPI
Dvogodi{nja prekograni~na istraga unutar
EU-a dovela je po~etkom ove sedmice do
hap{enja 26 osoba, uglavnom u Italiji, ali i
u Francuskoj i Njema~koj. U istrazi koju je
predvodila Italija uni{tena je krijum~arska
mre`a koja je u Evropu krijum~arila oko
200 ljudi mjese~no, uglavnom iz
Afganistana, saop{tila je evropska polici-
jska agencija Europol. U krijum~arenju su
sudjelovale i grupe u Gr~koj, Norve{koj,
[vedskoj, Britaniji, Afganistanu, Iranu i
Pakistanu. Vjeruje se kako su jedna petina
prokrijum~arenih bili djeca jer su neka od
njih na|ena tokom pretresa provedenih u
istrazi.
NATJE^AJ ZA
BALKANSKE
THINK-TANKOVE
Evropski fond za Balkan raspisao je novi
ciklus natje~aja unutar regionalnog pro-
grama podr{ke za pojedina~ne i zajed-
ni~ke istra`iva~ke projekte pod nazivom
Think and link 2010./2011. namijenjen
think-tank organizacijama, te organizaci-
jama civilnog dru{tva koje se bave
prou~avanjem javnih politika, nezavisnim
institutima sa podru~ja Zapadnog
Balkana. Rok za dostavljanje projektnih
prijedloga je 28. januar. U sklopu
natje~aja dodjeljivat }e se financijske pot-
pore do 15.000 eura, {to obuhvata
aktivnosti istra`ivanja, ja~anja kapaciteta
i umre`avanja, te seminara i mentorstva.
43
 BUSINESS
 Fima banka promijenila naziv
 EPBiH osvaja alternativne izvore energije
 Poreme}aj na globalnom tr`i{tu metala
 Kamate poti~u {tednju a destimuliraju biznis
Moja banka za novi početak
Jedna od najmla|ih banaka u BiH - Fima
banka - mijenja ime u MOJA BANKA. S
nedavnim promjenama u vlasni~koj struk-
turi banke, osiguran je svje`i kapital, ali i
nove ideje za unapre|enje poslovanja.
Uprava banke je izradila ambicioznu strate-
giju poslovanja koja se bazira na stvaranju
novih vrijednosti kroz kvalitetne usluge
usmjerene ka zadovoljavanju potreba
svakog pojedina~nog klijenta.
“Na{a vizija je biti najbolja doma}a
privatna komercijalna banka koja istinski
razumije potrebe svojih klijenata“, ka`e
direktor Banke Edin Mufti}. “@elimo
ponuditi klijentima sigurnost poslovanja,
sa stalnom orijentacijom ka stvaranju
novih vrijednosti. @elimo biti partneri sa
na{im klijentima izgra|uju}i me|usobno
povjerenje kroz dostupnost profesionalnih
usluga.“
Moja banka promijenila je i logo. Novi
logo oslikava ve}e ambicije i ve}e ciljeve
banke. Novi logo prikazuje banku kao
modernu i sposobnu kompaniju, koja je
trajno u promjeni. Logo predstavlja vidlji-
vo obe}anje profesionalnosti, poslovnosti,
kvaliteta, pouzdanosti i sposobnosti za
u~inkovitost koje klijenti mogu o~ekivati
od proizvoda i usluga banke.
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
USPJE[NA
DOKAPI-
TALIZACIJA
Direktor Moje
banke Edin
Mufti} uvjeren
je u poslovni
uspjeh
“Svojim jedinstvenim oblikom strijele,
kao simbola smjera i ambicioznosti, logo
precizno i sna`no komunicira usmjerenost
banke ka zadovoljavanju potreba svakog
pojedina~nog klijenta“, isti~e dizajner
Goran Markovi}, tvorac loga. On dodaje
da “logo banke prenosi energiju ve} na
prvom sastanku kroz rukovanje. On pred-
stavlja jasan i ~vrst stisak uz tri pokreta
ruke. Upravo je stisak ruke simbol mira i
veoma zna~ajan dio me|uljudskih
odnosa.“
Moja banka je osnovana krajem 2006.
godine pod nazivom Fima banka i najmla|a
je banka na tr`i{tu FBiH. Dva puta je osvajala
priznanje Zlatni BAM za najve}i rast depozi-
ta u 2007. i 2008. Posluje na teritoriji ~itave
Bosne i Hercegovine, a svoje usluge pru`a
putem mre`e od 14 poslovnica i zapo{ljava
143 radnika. U 2010. godini banku je dokapi-
talizirala sarajevska kompanija ASA
Holding, u vlasni{tvu sarajevskog poduzetni-
ka Nijaza Hastora, odnosno njena k}erka
firma ASA Finance d.d., koja je ujedno i
najve}i pojedina~ni vlasnik banke s udjelom
od 45,55%., ali zajedno sa ostalim
dioni~arima ~lanovima Grupacije imaju
preko 51% udjela. Ostali doma}i investitori
imaju 10,4%, a inostrani 38,6% vlasni{tva.
Počinje
izgradnja
vjetroparka
Podveležje
S po~etkom jeseni ove godine
Elektroprivreda BiH namjerava pustiti u
rad prve vjetroturbine na Podvele`ju u
okviru vjetroparka ~ija }e izgradnja
zapo~eti za koju sedmicu. Vjetropark
Podvele`je obuhvatat }e ukupno 16
vjetroturbina pojedina~ne snage od po 3
megavata, a vrijednost ukupne investici-
je procjenjuje se na oko 55 miliona eura.
Ranija mjerenja provedena u okviru
regionalnog projekta SIE WIND, koji je
finansirala Evropska banka za obnovu i
razvoj, potvrdila su visoku razinu ener-
getske efikasnosti vjetra na Povele`ju,
{to se prvenstveno ogleda u brzini i
koli~ini vjetra tokom godine. Prosje~na
brzina vjetra na ovom lokalitetu iznosi
15 metara u sekundi i dva puta je ve}a
od potrebnog minumuma za rad vjetro-
turbina. Mjerenjem je tako|er utvr|eno
da je broj vjetrovitih sati na Podvele`ju
40 posto iznad ekonomski isplativog
minumuma koji ina~e iznosi 2.400 sati
tokom godine.
Izgradnju vjetroparka na Podvele`ju
EPBiH namjerava finansirati vlastitim
sredstvima, a prema okvirnom pro-
ra~unu izgradnja jedne vjetroturbine
ko{tat }e oko 3,3 miliona eura.
Projektom je predvi|ena izgradnja
prate}e infrastrukture (pristupni put,
elektrovodovi i transformatorska stani-
ca) tako da }e se ukupna investicija
popeti na oko 55 miliona eura.
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
 Snažan rast cijena čelika
Posljednje vijesti s Londonske berze

Foto: Mario Ili~i}

metala obradovale su zaposlene u POREME]AJ NA
zeni~koj `eljezari, prijedorskom Ru- TR@I[TU
dniku `eljezne rude i Koksno-hemij- Zbog poplava u
skom kombinatu Lukavac: cijena ~elika Australiji, cijene ~elika
u posljednja dva mjeseca porasla je za porasle za trideset
posto
30 posto, `eljezne rude za 20 posto a
koksa za ~ak 55 posto! Prema pisanju
The Financial Timesa, poplave u aus-
tralijskoj dr`avi Queensland znatno su
poremetile globalno tr`i{te ugljena,
glavnog energenta u proizvodnji ~elika,
budu}i da Queensland proizvodi vi{e od
polovine ugljena koji se koristi u svjet-
skoj industriji ~elika.
Promptno su reagirale ameri~ke
berze na kojima je cijena valjanog
~elika u samo nekoliko dana posko~ila
za 37 posto, a sli~an trend registriran je
i na ve}ini azijskih i evropskih berzi.
Cijena ~elika pribli`ava se rekordnoj
razini iz 2008. godine koja je za proiz-
vo|a~e ~elika bila najpovoljnija u
posljednje dvije decenije. No, veselje je
trajalo kratko, jer je samo godinu kasni-
je, cijena ~elika strmoglavo potonula na
najni`u razinu u posljednjoj deceniji, {to
je ogroman broj ~eli~ana odvelo u
gubitke i primoralo na privremeno
reduciranje proizvodnje.
Metalski sektor sudjeluje u ukup-
nom izvozu BiH s oko 50 posto, a
lavovski dio otpada na izvoz aluminija
(390 miliona KM), ~elika ( 300 miliona
KM), autodijelova (320 miliona KM),
koksa (265 miliona KM) itd.

Visoke kamate guše biznis

[tedni depoziti gra|ana BiH trenutno su dostigli razinu od
6,5 milijardi KM. Tokom protekle godine, obilje`ene krizom i
padom bruto doma}eg prizvoda, {tednja gra|ana BiH nije pala
nego je porasla za iznos za pribli`no 750 miliona KM!
Kontinuirani rast {tednih depozita jasan je dokaz o povjerenju
gra|ana u bankarski sektor, ali potvr|uje i tezu da se u BiH
isplati {tediti novac, dok s bankarskim kreditima stvari stoje
upravo suprotno.
Pasivne kamate, dakle one kamate koje banka pla}a
gra|anima na oro~enu {tednju, prili~no su visoke i trenutno se
kre}u u rasponu od 3,5 do 3, posto. U EU pasivne kamate su
osjetno ni`e i kre}u se u raspionu od 1,98 do 2,01 posto.
Pasivne kamatne stope izravno utje~u na visinu aktivnih kamata,
onih kamata koje gra|ani pla}aju bankama na odobreni kredit.
Razina aktivnih kamatnih stopa u BiH je znatno iznad evropskog
prosjeka i kre}e se u rasponu od 8,7-10,5 posto, dok se u
dr`avama EU-a kre}e u rasponu od 4,7 do 5,3 posto.

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 45

ME\UNARODNI I LOKALNI SUDOVI

DIANE F. ORENTLICHER, zamjenica ambasadora za ratne zločine Sjedinjenih

Američkih Država, jedan od vodećih svjetskih autoriteta za rad međunarodnih
sudova i njihov utjecaj, za naš list govori o hapšenju preostalih optuženih za
ratne zločine, istragama protiv osumnjičenih koje se vode u SAD-u,
lekcijama naučenim na Balkanu
Interview I DIANE F. ORENTLICHER

DA ONI KOJI SU KRIVI

BUDU KA@NJENI
Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]

D
iane F. Orentlicher je imenovana
na funkciju zamjenice Stephena
Rappa, ambasadora za ratne
zlo~ine u vladi Baracka Obame,
2009. godine. Prethodno je radila
na nizu presti`nih ameri~kih univerziteta
kao profesor i istra`iva~ u oblasti me|una-
rodnog i humanitarnog prava. Smatraju je
za jednu od vode}ih svjetskih ekspertica
kada je rije~ o radu me|unarodnih sudova i
njihovom utjecaju. U nekoliko navrata je
slu`ila kao nezavisni ekspert generalnog
sekretara UN-a na pitanjima promocije
ljudskih prava kroz borbu protiv
neka`njivosti.
U augustu 2010. promovirana je pub-
likacija “Da oni koji su krivi budu ka`njeni
— uticaj rada MKSJ na Bosnu”, ura|ena na
osnovu vi{egodi{njeg istra`ivanja koje je
Orentlicher uradila. U publikaciji Orentli- ME\UNARODNI SUDOVI I RATNI ZLO^INI
cher detaljno analizira na koji je na~in Ha{ki Diane F. Orentlicher, zamjenica ambasadora SAD-a Stephena Rappa
tribunal utjecao na `ivot u Bosni i
Hercegovini i zaklju~uje, pored ostalog, kako bi se osigurala stabilnost na Balkanu, genocida u Srebrenici ili drugih ratnih
kako su mnogi ljudi razo~arani radom nego i kako bi se sprije~ila budu}a nepri- zlo~ina, {to pokazuje nepo{tivanje `rtava.”
Tribunala, ali svjesni ogromnog zna~aja koji jateljstva. Predsjednik Obama je naglasio
ova institucija ima. Kao veoma zna~ajno na{u jaku predanost pravdi u svom govoru SRBIJA MORA
Orentlicher isti~e utjecaj Tribunala na rad i na 15 godi{njicu zlo~ina u Srebrenici. NA]I MLADI]A
samo osnivanje Odjela za ratne zlo~ine Tako|er smo ohrabrili zemlje u regionu da  [ta jo{ treba da bude ura|eno na
Suda BiH. Nagla{avaju}i koliko je pitanje preduzmu i druge korake kako bi se nosili Balkanu iz perspektive Va{eg ureda, kada
procesuiranja ratnih zlo~ina na Balkanu sa pitanjima ratnih zlo~ina po~injenih je rije~ o procesuiranju ratnih zlo~ina?
bitno za SAD, Orentlicher podsje}a tokom 90-ih godina, za koje vjerujemo da Obamina administracija je vrlo jasna:
da Washington ve} godinama predano bi obezbijedili bitnu osnovu za pomirenje i Ratko Mladi} i Goran Had`i} moraju biti
podr`ava rad MKSJ, ali i doma}ih sudova stabilnost. I dok smo, s jedne strane, vidjeli locirani, uhap{eni i izvedeni pred sud.
koji procesuiraju ratne zlo~ine. neke pozitivne korake koji su poduzeti u O~ekujemo da srpske vlasti u~ine svaki
“Okon~ati neka`njivost onih koji su regionu, uklju~uju}i rezoluciju srbijanskog potreban napor da ih prona|u i izvedu pred
po~inili ratne zlo~ine je su{tina, ne samo parlamenta, s druge strane postoji negiranje lice pravde i da okon~aju to poglavlje.

Amerika i{~ekuje dan kada }e bosanski Odjel za ratne

zlo~ine biti potpuno doma}a institucija
46 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

 Da li vjerujete zaista da Srbija radi
sve {to je mogu}e da ispuni ovaj zadatak?
Pravda zahtijeva da Mladi} bude izve-
den pred sud u Haagu i SAD ostaju
fokusirane da to pitanje bude rije{eno.
Ameri~ka vlada je ponudila Srbiji savjete o
strategijama koje mogu poduzeti da se to i
desi, i mi pozdravljamo intenziviranje
napora tamo{njih vlasti. Niko ne}e biti
zadovoljan dok Mladi} ne bude izveden
pred sud. Vjerujemo da je hap{enje Mladi}a
i Had`i}a neophodno za okon~anje manda-
ta MKSJ, za ispunjenje uslova za dalje
euro-atlantske integracije Srbije, zbog
pravde i odgovornosti, ali i za pomirenje u
BiH i regionu.
 U posljednih nekoliko godina,
Sjedinjene Dr`ave su procesuirale niz
osoba sa prostora biv{e Jugoslavije zbog
davanja la`nih podataka imigracionim vlas-
tima a koji se ti~u njihovog u~e{}a u ratu.
Da li se taj proces nastavlja i koliko jo{
deportacija se o~ekuje?
Od kraja Drugog svjetskog rata, SAD
stalno radi na istragama optu`bi,
poku{ajima procesuiranja i deportovanja
svih pojedinaca koji su u{li u zemlju daju}i
la`ne informacije o svojoj povezanosti sa
PERSPEKTIVE SUDA BiH
Došlo je vrijeme da se strane sudije
i tužitelji povuku
 Do kada }e, prema Va{oj procjeni,
Sudu BiH trebati me|unarodne sudije?
Kao {to znate, kada je ostanak stranih
sudija i tu`ilaca bio u pitanju 2009. godine,
SAD je podr`ao produ`etak mandata prepo-
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
IMA LI POMIRENJA BEZ KA@NJAVANJA ZLO^INA
kr{enjem ljudskih prava - ne samo onih koji
DEPORTOVAN
DEPORTOVAN su povezani sa ratnim zlo~inima na
IZ
IZ SAD-u
SAD-u Balkanu. Jedinica za istragu o kr{enjima
Marko
Marko Bo{ki},
Bo{ki},
zlo~inac
ljudskih prava i ratnih zlo~ina Imigracionog
zlo~inac iz
iz
Srebrenice
Srebrenice
ureda pri Ministarstvu sigurnosti sara|uje
sa Ministarstvom pravde na tim slu~ajevi-
ma. Iako slu`be ne vode statistike o tome
koliko je osoba iz biv{e Jugoslavije
uhap{eno i deportirano, mogu re}i da se
ve}ina istraga koje se sada vode ti~e ljudi iz
tog regiona, bilo da su Bo{njaci, Srbi ili
Hrvati. Ipak, va`no je napomenuti da su
osumnji~eni koje vlasti sada istra`uju iz 95
ZLOČINCI NE MOGU zemalja.
Pojedinci koji bje`e od pravde su ~esto
OSTATI U SAD-u: Iako poku{avali na}i uto~i{te u SAD-u jer mi
dozvoljavamo ulazak velikom broju izbj-
službe ne vode statistike o eglica i azilanata. Na`alost, i pojedinci koji
tome koliko je osoba iz su po~inili zlo~ine su me|u njima i neki su
uspjeli dobiti dozvolu za ulazak daju}i
bivše Jugoslavije uhapšeno la`ne podatke da su bili `rtve zlo~ina. Neki
od njih su tako|er prijetnja sigurnosti SAD-a.
i deportirano, mogu reći da Cilj ureda koji se time bave je da sprije~e
se većina istraga koje se njihov ulazak i dobijanje dokumenata za
boravak u SAD-u, te da identificiraju, pro-
sada vode tiče ljudi iz tog cesuiraju i uklone one koji su ve} u{li.
regiona, bilo da su
OBAVEZNA
Bošnjaci, Srbi ili Hrvati LEKCIJA S BALKANA
 Prije nego {to ste imenovani na
mjesto zamjenice ambasadora za ratne
zlo~ine, istra`ivali ste o funkcionisanju
me|unarodnih tribunala, uklju~uju}i i
MKSJ. Kakav je Va{ stav o tome kakav je
utjecaj Tribunal imao na Balkanu?
Prije svega bih voljela re}i da imamo
obavezu da nau~imo ne{to iz iskustva
me|unarodnih tribunala, mje{avine sis-
znaju}i kako su oni imali klju~nu ulogu u dota- tema, naro~ito u smislu njihovog utjecaja
da{njem radu te institucije. I{~ekujemo dan na `rtve i zajednice u kojima se `ivot
kada }e bosanski Odjel za ratne zlo~ine biti promijenio drasti~no zbog po~injenih
potpuno doma}a institucija u koju }e gra|ani zlo~ina. Jedna od klju~nih lekcija koje smo
svih nacionalnosti imati puno povjerenje.  nau~ili je da me|unarodni sudovi, da bi
imali dugotrajan i pravi utjecaj na `ivote
Foto: Milutin Stoj~evi}
TEST ZA BH. PRAVOSU\E ljudi, moraju biti pra}eni procesima pred
Sud BiH mora pokazati efikasnost sudovima u zemljama u kojima su zlo~ini
i bez prisustva stranih sudija po~injeni, gdje su po~inioci `ivjeli, gdje
mogu da im sude ljudi ~ija prava su povri-
jedili. Tako|er smo nau~ili da me|unarodni
sudovi mogu podr`ati o~ekivanja `rtava da
}e pravda biti izvr{ena i u njihovim
domovima, a ne samo na sudovima koji su
daleko od njih. Ameri~ka vlada smatra jako
bitnim da poma`e zemljama gdje je vla-
davina prava ugro`ena.
 Koliko je danas SAD uklju~en u rad
MKSJ?
Ostajemo ono {to smo uvijek bili -
odani u pru`anju podr{ke Tribunalu. Mi
smo to iskazali na vi{e na~ina - finansiranj-
em, diplomatskom podr{kom, u odre|enim
trenucima i daju}i neke dokaze tu`ila{tvu, i
u interesu pravednosti, optu`enima koji su
tra`ili dokaze od nas. 
47
 @I^ARA ZVANA ^E@NJA
Foto: Mario Ili~i}

PAPIRI
PAPIRI NE
NE LAŽU
LAŽU
Faksimil
Faksimil zemlji{noknji`nog
zemlji{noknji`nog izvatka
izvatka za
za katastarsku
katastarsku ~esticu
~esticu 95
95

ZALOŽENA
ZALOŽENA ŽI^ARA
ŽI^ARA
Ukoliko
Ukoliko bi
bi do{lo
do{lo do
do aktiviranja
aktiviranja
hipoteke,
hipoteke, banka
banka bi
bi mogla
mogla preuzeti
preuzeti donju
donju
stanicu
stanicu nekada{njeg
nekada{njeg simbola
simbola Sarajeva
Sarajeva

Nakon što smo došli do zemljišnoknjižnog izvatka iz kojeg je vidljivo da je KJKP

GRAS Sarajevo pod hipoteku stavio nekadašnju donju stanicu Trebevićke žičare
koja spada pod državnu imovinu sa pravom raspolaganja, što nam je djelovalo
van svake pameti, još više smo se iznenadili saznanjem da je sve najvjerovatnije
u skladu sa trenutno važećim zakonima u BiH. Kredit je podignut za nabavku
polovnih trolejbusa iz Švicarske, a ukoliko ne bude redovno vraćan, za šta sudeći
po stanju u ovom preduzeću postoji velika mogućnost, banka slobodno može uzeti
nekadašnju državnu imovinu koja je GRAS-u data na raspolaganje
48 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
 KAKO LEGALNO PRODATI VIJE]NICU

SARAJEVSKA
@I^ARA POD
HIPOTEKOM(!?)
Male tajna bh. privrednika: Kad
zafali para, zalo`i dr`avnu imovinu!
ra notarski je obradila Zdravka Bago, “vlas- direktor pozori{ta pozori{nu zgradu stavi
Pi{e: ALMIR PANJETA nica“ krivi~ne prijave iz 2007. zbog pod hipoteku, ako ve} nema i tih slu~ajeva.

U
aprilu pro{le godine promovirano
je 17 “novih-polovnih“ zglobnih
tramvaja koje je GRAS, kako su
se pohvalili, nabavio prvi put bez
posrednika uz kredit od milion i
100 hiljada maraka dobijen od Intesa
Sanpaolo banke. Sve~anom presijecanju
vrpce prisustvovali su direktor GRAS-a
Hasan Ba{i} i sada ve} biv{i premijer
Kantona Sarajevo Besim Mehmedi}. Ba{i}
tada, hvale}i se kreditom na 60 mjeseci sa
ratom od 27.000 maraka mjese~no, nije
kazao i da je kredit dobijen tako {to je pod
hipoteku data nekada{nja donja stanica
Trebevi}ke `i~are! Novinari koji su preni-
jeli izjavu tako|er nisu izra~unali da je 60
puta 27.000 mnogo vi{e od pomenutih mili-
on i 100 hiljada maraka. [to je najgore,
prema trenutno va`e}im zakonima zah-
valjuju}i kojima je rasprodat i raspar~an
veliki dio dr`avne imovine, u ~itavom
nepravilnosti tokom prodaje poslovnih
prostora Zraka u Beogradu, skupa sa
tada{njim direktorom Emirom Perendom,
biv{im direktorima D`emalom Zorlakom i
Sabahudinom [abanovi}em, biv{im pred-
sjednikom Upravnog odbora Halilom
^ulovom, te referentom nabavke Ifetom
\ozom. Bago je tada bila pravni advokat i
anga`irana za pravne usluge.
U ZK izvatku, kao katastarska ~estica
95 uvedena je donja stanica `i~are, zgrada
sa jednim spratom i dvori{tem. Pomenuta
stanica uvedena je kao dr`avno vlasni{tvo
koje je po osnovu rje{enja Op}ine Stari
Grad od 29. januara 2001. GRAS upisan
kao nosilac prava raspolaganja na
pomenute nekretnine. Prema nekim
tuma~enjima, to bi moglo biti kao da pod-
stanar koji ima ugovor o kori{tenju stana
koji nije u njegovom vlasni{tvu podigne
kredit i taj stan stavi pod hipoteku, ili da
S druge pak strane, s obzirom na brojne
rupe u zakonima i njihove nedore~enosti,
~itava stvar mo`e i imati opravdanje.
“GRAS“ DO GRLA
U (G.. .) KREDITIMA
Kako nam je kazao jedan od advokata
koji zastupa brojne kompanije, kako
situacija oko dr`avne imovine nije u pot-
punosti rije{ena, te je banka odobrila kre-
dit, u BiH u ~injenici da je neko stavio
dr`avnu imovinu pod hipoteku izgleda ni{ta
nije ~udno. Bar pravno:
“Znam da su stanari koji su imali sta-
narsko, ali ne i vlasni~ko pravo uzimali
kredite i pod hipoteku stavljali stanove koje
nisu bili otkupili ili su bili predmet restitu-
cije. Ipak, ne znam potpuno stanje, tako da
je sva{ta mogu}e. Generalno, po novom
Zakonu, ako je nekome dodijeljeno pravo
raspolaganja nad imovinom, on tu imovinu 
Foto: Milutin Stoj~evi}

aran`manu pravno nema ni{ta sporno.

SARAJEVSKA
AFERA “ZAVALA“
Prema zemlji{no - knji`nom izvatku
koji posjedujemo, GRAS je od Intesa banke
na rok od 60 mjeseci uz {estomjese~ni
grace period podigao kredit od milion i 450
hiljada maraka, na {ta je “na osnovu notars-
ki obra|enog ugovora o hipoteci od 16. jula
2010. uknji`io zalo`no pravo na k.~. 95
upisane u A listu na raspolaganje KJKP
Gradski saobra}aj d.o.o. radi obezbje|iva-
nja nov~anog potra`ivanja“. Od Intesa
banke GRAS je na osnovu iste imovine KRUG
KRUG NA
NA KREDIT
KREDIT
digao jo{ jedan kredit od 180.000 maraka GRAS
GRAS zadu`io
zadu`io dr`avu
dr`avu za
za skoro
skoro 70
70 miliona
miliona
kratkoro~no na 12 mjeseci uz kamatu od maraka,
maraka, ne
ne zna
zna sese {ta
{ta bi
bi sve
sve moglo
moglo biti
biti
zaplijenjeno
zaplijenjeno uu slu~aju
slu~aju nevra}anja
nevra}anja kredita
kredita
7,99 odsto na godi{njem nivou. Oba ugovo-

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 49

 @I^ARA ZVANA ^E@NJA
 mo`e staviti i pod hipoteku, ako raspola-
ganje nije privremeno.“
Da je kredit “~ist“, tvrdi i Hamdo Kari},
~lan Skup{tine GRAS-a i pomo}nik
gradona~elnika Sarajeva za komunalne
poslove, koji vodi projekat nove sarajevske
`i~are.
“Kredit je podignut, a kao hipoteka jeste
ponu|ena donja stanica i nekada{nje pros-
torije {tamparije nad kojima GRAS ima
pravo raspolaganja. Ako bi do{lo do aktivi-
ranja hipoteke, do ~ega ne vjerujem da }e
do}i, u tom najgorem scenariju bi vjerovat-
no neka druga imovina mogla biti
ponu|ena umjesto te“, poja{njava nam
Kari}, dodaju}i kako njega to previ{e ne
brine, te da vi{e razmi{lja o fini{iranju {vic-
arske donacije za izgradnju nove sarajevske
`i~are koja je, ka`e, sve izglednija i bli`a
realizaciji. Semira Kadi} iz Informativne
slu`be GRAS-a, dostavila nam je kratak
odgovor u kojem stoji da je sve oko
Trebevi}ke `i~are ra|eno transparentno i u
skladu sa va`e}im propisima.
Da je Kari}ev optimizam glede
(ne)aktiviranja hipoteke mo`de i nerealan,
govori pak stanje u GRAS-u posljednjih
mjeseci, ali i godina. ^esti su {trajkovi i
poku{aji {trajkova koji su na neki na~in
zabranjeni raznim odredbama, firma je u
SVE PO ZAKONU: Kako situacija oko državne imovine
nije u potpunosti riješena, te je banka odobrila kredit,
u BiH u činjenici da je neko stavio državnu imovinu
pod hipoteku izgleda ništa nije čudno. Bar pravno
gubicima, i prema izvje{taju Ministarstva
saobra}aja Kantona Sarajevo koji se pred
Novu godinu pojavio u medijima, ukupna
kreditna zadu`enja iznose 67 miliona i 848
hiljada maraka, za {ta je, pisano je tada,
kompletna imovina preduze}a stavljena
pod hipoteku. Prema ZK izvatku koji
imamo, o~ito nije stavljena samo direktna
imovina preduze}a, ve} se stavlja i dr`avna
imovina data na raspolaganje. Kako sazna-
jemo, u jednoj od banaka jedva ~ekaju da
se vrati dug za kredit dignut za praonicu
tramvaja koji vra}aju “relativno redovno“,
s obzirom na stanje u kompaniji.
@I^ANI SLOM
Odgovor na pitanje {ta bi GRAS dao u
slu~aju aktiviranja hipoteka te ukoliko
banke posegnu za imovinom, ni pred Novu
godinu, kao ni sada, niko ne zna. Kad je u
pitanju konkretan primjer kredita za koji je
pod hipoteku stavljena stanica `i~are, u
slu~aju aktiviranja hipoteke, GRAS zaista
mo`e ponuditi neku drugu imovinu, jer
banku u tom slu~aju najvi{e interesuje
naknada ulo`enih sredstava. Tako ni even-
50
CRNOGORCI SU (MALO) GORI
Privatna kompanija stavila pod
hipoteku 6.500 kvadrata državne
zemlje
Dok se u BiH o~ito sve radi u skladu sa
poznatom krilaticom nekada{njeg premi-
jera FBiH Ned`ada Brankovi}a koji je
kupio stan na Ciglanama za 900 maraka -
“po Zakonu“, u Crnoj Gori je nevladina
organizacija MANS u jo{ 2008. podnijela
krivi~nu prijavu protiv graditelja kompleksa
na rtu Zavala kod Budve koji su pod
hipoteku stavili 6.500 kvadrata dr`avne
zemlje na koju je imala pravo kori{}enja,
ali ne i vlasni{tva. Vlasnik kompanije
Zavala invest tada je bio Svetozar
Marovi}, doskora{nji potpredsjednik
Vlade Crne Gore, koji je krajem 2010. dao
ostavku i uz kojeg se ve`e niz skandala.
“Ono {to bi moglo da se desi, ukoliko
kompanija Zavala invest ne vrati kredit
tualni spor oko vlasni{tva nad `i~arom ne bi
sprije~io izvr{enje nad nekom drugom
Foto: Milutin Stoj~evi}
BESIM MEHMEDI]
Biv{i premijer sve~ano pustio u promet
trolejbuse zbog kojih je “zavaljena” `i~ara
od blizu 20 miliona eura jeste da bi
banka Hypo Alpe Adria mogla da aktivira
hipoteku od blizu 6.500 kvadrata. Ono
{to je jo{ problemati~no jeste na koji
na~in je omogu}eno da kompanija
Zavala invest stavi pod hipoteku to
zemlji{te i jednostavno dovede u pozici-
ju dr`avu Crnu Goru da zavisi od toga da
li }e ta kompanija vratiti kredit ili ne i
ostaviti je jednostavno bez ikakvog
mehanizma da za{titi svoje interese“,
kazao je ljetos koordinator MANS-a Dejan
Milovac. Jedina razlika je {to se tu za raz-
liku od GRAS-a ipak radi o privatnoj kom-
paniji, ali bi rezultat u slu~aju aktiviranja
hipoteke bio sli~an: pljenidba imovine
dr`ave zbog ne~ijih poslovnih poteza. 
imovinom. U svakom slu~aju, zbog ne~ijih
poslovnih poteza na gubitku bi bila dr`ava.
U Op}ini Stari Grad koja je GRAS-u
pomenutu imovinu dala na raspolaganje,
odnosno u slu`bama koje bi za to mogle biti
nadle`ne, ne znaju za to da je imovina
stavljena pod hipoteku. U Slu`bi za komu-
nalne poslove i investicije ka`u da nisu
upoznati sa aran`manom, ali da im stavlja-
nje takve imovine pod hipoteku zvu~i
neobi~no, dok nam je Nevzeta Mulali},
pomo}nica na~elnika za imovinsko-pravne,
geodetske poslove i katastar, kazala kako
tako|er nije upoznata sa aran`manom, ali
da }e u svakom slu~aju provjeriti u spisima
te }e zatra`iti zvani~ni ZK izvadak od Suda,
nakon ~ega }e nam mo}i re}i o ~emu se
ta~no radi:
“@elim vjerovati da je sve ura|eno u
skladu sa zakonom i ne mogu vam ovako
‘na prvu’ ni{ta re}i. Narednih dana }u sve
provjeriti te vam dati kompletnu informaci-
ju {to se ti~e dijela u kojem je Op}ina
nadle`na.“
Kako je GRAS u vlasni{tvu Vlade KS
i nad njim ingerencije ima Ministarstvo
saobra}aja, tamo nam je tek re~eno kako
oni odavno ne rade ni{ta oko `i~are, ali da
svakako sa~ekamo formiranje nove vlade i
obratimo se novim ministrima. Do tada,
eto mo`da dobre ideje direktorima
dr`avnih institucija kulture koji godinama
kukaju da nemaju dovoljno podr{ke, da
stave zgrade pod hipoteku i rije{e prob-
leme. Ne sumnjamo da bi se na Vije}nicu,
Zemaljski muzej, Narodno pozori{te
mogli di}i dobri krediti. 
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
DRU[TVENI OPSTANAK

Film ZEITGEIST: MOVING FORWARD je dugometražno dokumentarno djelo koje

predstavlja primjer za potrebnu tranziciju iz trenutne monetarne socio-ekonomske
paradigme, kojom se uređuje kompletno svjetsko društvo; premijerno je prikazan
15. januara na više od 300 lokacija u 60 zemalja i na 30 svjetskih jezika

ZA SPAS SVIH NAS

Pi{e: DAMIR JANE^EK “Zeitgeist: Moving Forward” je

R
e`iser, producent, pisac, kamer-
man, skladatelj, urednik i narator
Peter Joseph postao je poznat po
nagra|enom, kontroverznom do-
kumentarnom filmu iz 2007.
Zeitgeist: The Movie, koji je na internetu
tokom prve godine prikazivanja pogledan
100.000.000 puta. Originalno, ovo ost-
varenje nije zami{ljeno kao film, ali je to
postao po{to je globalno tako shva}en.
Nastavak ovog rada, Zeitgeist: Addendum,
imao je premijeru 2008., na Artivist film-
skom festivalu u Hollywoodu. Addendum
je, pak, tokom prve godine prikazivanja
pogledalo vi{e od 50.000.000 ljudi.
“ZEITGEIST POKRET”
Poslije objavljivanja ovog nastavka,
inspiriran reakcijom publike, Joseph je
neprofitan projekt, što znači da će
biti potpuno besplatan i dostupan na
internetu
osnovao socijalni pokret - Zeitgeist. Ova
globalna organizacija, koja danas ima vi{e
od pola miliona ~lanova {irom svijeta,
po~inje da radi na tranziciji kulture u novu,
odr`ivu ekonomsku paradigmu, a film
Zeitgeist: Moving Forward je dijelom
medijski odraz istog cilja. Zeitgeist pokret
je produ`etak Venus projekta, organizacije
koju je osnovao industrijski dizajner Jacque
Fresco (pojavljuje se u filmu).
Zeitgeist: Moving Forward je dugome-
tra`no dokumentarno djelo, koje predstavlja
primjer za potrebnu tranziciju iz trenutne
monetarne socio-ekonomske paradigme,
kojom se ure|uje kompletno svjetsko
dru{tvo. Tema filma }e se ovaj put izdi}i
iznad pitanja kulturnog relativizma i tradi-
cionalnih ideologija, po~eti povezivati jez-
gra zasnovana na empirijskom `ivotu na
ovoj planeti, uzimaju}i u obzir atribute
ljudskog i dru{tvenog opstanka i ekstrapoli-
ranjem tih nepromjenjivih prirodnih zakona
u}i u novu i odr`ivu dru{tvenu paradigmu
pod nazivom Ekonomije zasnovane na

52 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.


RE@ISER,
PRODUCENT,
PISAC...
Peter Joseph
SVJETSKA PREMIJERA: Tema filma Zeitgeist: Moving Forward će se ovaj put izdići
iznad pitanja kulturnog relativizma i tradicionalnih ideologija, pa početi povezivati
jezgra zasnovana na empirijskom životu na ovoj planeti
resursima, koja bi se zasnivala na su{tin-
skim karakteristikama ~ovjeka, zakonima
opstanka dru{tva i nepromjenjivim prirod-
nim zakonima.
Teme koje obra|uje ovaj put su: ljudsko
pona{anje, razvoj tehnologije (naro~ito
robotika i umjetna inteligencija), racional-
nost i problematika naftne politike. U filmu
se pojavljuju eksperti iz oblasti zdravstva,
antropologije, neurobiologije, ekonomije,
energetike, tehnologije, dru{tvenih nauka i
[TETAN PRIVREDNI SITEM
Eksperimentalna ekonomija
“Savremeni ekonomisti uop{te nisu
ekonomisti. Njihov zadatak je da zago-
varaju ideju da je novac vrijednost. Nikada
do sada u ~ovjekovoj istoriji nije postojao
ovako {tetan privredni sistem. Mogao bih
da odem ~ak toliko daleko da ka`em da
`ivimo u antiprivrednom sistemu.”
Dr. John McMurtry, autor Metastaze
kapitalizma
“U pro{losti je priroda najvi{e ugro-
`avala opstanak ljudske vrste. Danas je to
kultura, ono {to radimo jedni drugima.”
Dr. James Gilligan, psihijatar na
Medicinskom fakultetu na Harvardu
“U sljede}ih tridesetak godina suo~a-
va}emo se sa ogromnim promjenama u
na~inu `ivota na koji smo navikli u prethod-
nom vijeku. Ovo je prekretnica u na{oj istoriji.”
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
LJUDSKO PONA[ANJE, MONETARNA EKONOMIJA...
Dr. Colin Campbell, ASPO Interna-
tional
“Polako postajemo svjesni da ~ovjeka
su{tinski odre|uje dru{tvo i da
ekonomske teorije koje su va`ile do sada
neminovno zastarijevaju i ustupaju
mjesto eksperimentalnoj i bihejviori -
sti~koj ekonomiji.”
Richard Wilkinson, umirovljeni profe-
sor Univerziteta u Nottinghamu
“Ratovi, siroma{tvo, korupcija, glad,
bijeda i ljudska patnja postoja}e sve dok
postoji monetarni sitem. Da bi promjene
bile su{tinske, neophodna je rekonstrukci-
ja kulture i sistema vrijednosti, pri ~emu
mora da se vodi ra~una o resursima pla-
nete.”
Jacque Fresco, “Venus projekat” 
drugih va`nih podru~ja povezanih sa
funkcionisanjem dru{tva i kulturom. Tri
sredi{nje teme su ljudsko pona{anje, mone-
tarna ekonomija i primijenjena nauka i kroz
njih se nudi model razumijevanja aktuelne
socijalne paradigme i razloga zbog kojih je
va`no da se ona napusti.
RADIKALNI
PRISTUP
Ovaj film nudi novi, radikalni, a ipak
prakti~ni, pristup rje{avanju dru{tvenih
problema sa kojima se svijet danas
suo~ava, a koji je baziran na naprednom
razumijevanju. Ono {to je za ovaj rad
karakteristi~no i {to ga po stilu razlikuje
od ve}ine drugih dokumentaraca jeste
paralelna dramska radnja sa poznatim
glumcima, koja doprinosi razumijevanju
ideje filma. Ipak, intenzivno kori{tenje
mno{tva 2D i 3D efekata i animacija
daje ovom radu tradicionalnu dokumen-
tarnu formu.
Tre}i dio se isti~e i po druga~ijem
konceptu, po{to je do sada Zeitgeist pri-
marno bio distribuiran besplatno putem
interneta. Ovaj, tre}i nastavak premijeru
je imao u bioskopskim dvoranama dilj-
em svijeta, na vi{e od 300 lokacija, u 60
zemalja i na 30 svjetskih jezika. Me|u
tim lokacijama se na{lo i Sarajevo no,
na`alost, unato~ svom trudu koji autor i
tim oko filma nastoje u~initi da bi se
ljudima pojasnilo zlo zvano novac tj.
ono sve {to on donosi, te iako su izri~ito
kao i uvijek distribuirali film besplatno,
kod nas se ulaz napla}ivao. Tu`no je
koliko se, unato~ trudu da se tim filmom
ne{to promijeni, pada na bazi~nim
stvarima.
Svjetske premijere filma Zeitgeist:
Moving Forward bit }e odr`avane do 25.
sije~nja 2011. godine. Ovo de{avanje
nije povezano ni sa jednim vode}im
svjetskim distributerom i ima za cilj da
zaobi|e mije{anje korporativnih medija
u projekat i da pru`i prednost nezavis-
nim, neprofitnim grupama koje `ele da
prika`u film u svojim regionima. Ve}ina
njih je povezana sa razli~itim grupama
aktivista, uklju~uju}i i aktiviste Zeitgeist
pokreta, koji predstavljaju samoodr`ivu
grupu za prevazila`enje trenutnog mone-
tarnog sistema i njegovih posljedica.
Zeitgeist: Moving Forward je neprofitan
projekt, {to zna~i da }e biti potpuno
besplatan i dostupan na internetu. 
53
KO TO TAMO PJEVA

NAJVE]I BALKANSKI
MAJSTORI FILMSKE MUZIKE
Postoje mnogi filmovi i scene koje najviše pamtimo upravo
po muzičkim temama i songovima; “SB“ donosi izbor
najpoznatijih melodija iz filmova i serija sa prostora bivše
Jugoslavije, uz podsjećanje na njihove autore i izvođače

Pi{e: MAJA RADEVI]

D
obrog filma nema bez dobre
muzike, re}i }e mnogi ljubitelji
sedme umjetnosti. Film i muzika
nekako su prirodno povezani
jedno sa drugim - prve filmske
projekcije na velikom platnu, a u pitanju su MUZIKA U POSLIJERATNIM BH. FILMOVIMA
bili nijemi filmovi, pra}ene su klavirskim
izvedbama kako bi se na taj na~in nadomj-
estio nedostatak tona, a sa pojavom
zvu~nog filma mogu}nosti su postale
Loša, Halid, “Dubioza”, Emina
neograni~ene. Vjerovatno je najta~nija ona
definicija da muzika u filmu predstavlja —
Zečaj...
Od uspavanke koju je na kraju Ni~ije Lukovac, a u ~ijem je fokusu gotovo hip-
emociju. Ona potencira radnju i dodatno
zemlje Danisa Tanovi}a otpjevala Alma noti~ki vokal Emine Ze~aj.
nagla{ava tu`ne, smije{ne ili napete
Bandi}, pa do `estokog zvuka Dubioza “Nevjerovatna postavka zvukova u
situacije, ponekad u tolikoj mjeri da neke
kolektiva i njihove pjesme Blam u filmu Na nevjerovatnom muzi~kom broju kojeg
filmove i scene najvi{e pamtimo upravo po
putu Jasmile @bani} – nezahvalno je se ne bi postidio nijedan svjetski priz-
muzi~kim temama i songovima.
govoriti o “najboljim“ temama i pjesmama nati muzi~ar. Ako bi ocjenama stepeno-
Ono {to na globalnom planu za filmsku
iz bh. filmova u proteklih petnaest godina, vali ovaj soundtrack, krajnji rezultat bi
muziku predstavlja, recimo, veliki italijan-
ali neke su se, ipak, izdvojile po svojoj pop- bio pet minus. Pet zbog kvaliteta, a
ski mag Ennio Morricone, na ex- ularnosti. Takav je slu~aj, recimo, sa naro- minus zbog prekratkog trajanja CD-a.
jugoslovenskim prostorima su kompozitori dnjacima Iznad Te{nja i Malo je, malo Da je jo{ tri, ~etiri ovakve kompozicije
poput pokojnog Vojislava Vokija Kosti}a, dana, iz filmova Gori vatra i Kod amid`e uvrstio na album, Adiju Lukovcu ne bi
Zorana Simjanovi}a Simketa, Gorana Idriza reditelja Pjera @alice. Obje pjesme ravnog bilo“, zapisao je muzi~ki kriti~ar
Bregovi}a ili, u novije vrijeme, Sa{e napisao je Sa{a Lo{i}, prvu sjajno otpje- @eljko Milovi}.
Lo{i}a. Mi vam donosimo izbor nekih od vala Jasna @alica, a drugu Halid Be{li} i Na`alost, prerana smrt prekinula je
najpopularnijih muzi~kih ostvarenja iz fil- glumci iz filma. karijeru Adija Lukovca koji bi, da je jo{ sa
mova i TV serija, uz napomenu da svako Svakako treba spomenuti i dugome- nama, sasvim sigurno postao i jedan od
ima svoje favorite, pa je tako i ovaj odabir tra`ni prvijenac Dine Mustafi}a Remake i najboljih autora filmske muzike na ovim
subjektivan i samim tim, vjerovatno, odli~an soundtrack koji je radio Adi prostorima.
nepotpun... 

54 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

 NEZABORAVNE FILMSKE MELODIJE

Voljelo se dvoje Voleo bih, majko mila, da

mladih... sve ovo samo snevam...
“KUDUZ“, 1989; režija: Ademir Kenović; “KO TO TAMO PEVA“, 1980; režija:
muzika: Goran Bregović Slobodan Šijan; muzika: Vojislav Voki Kostić
Neke su narodne pjesme, Ne tako davno,
u ovom slu~aju sevdalinke, u intervjuu za na{
popularizirane u “{irokim magazin, dramski
narodnim masama“, posebno pisac i scenarista
me|u mla|im generacijama Du{an Kova~evi}
publike, upravo zahvaljuju}i imao je nezahvalan
filmu. Na po~etku filma zadatak: da iskreno
Kuduz, Abdulah Sidran ka`e koji mu je od tri
uvodi nas u pri~u o Be}iru legendarna filma
Kuduzu, ~ovjeku kojeg ra|ena po njegovim
“niko nije poznavao“, ali je scenarijima - Ko to tamo peva, Maratonci tr~e po~asni krug i
sasvim sigurno postojao na Balkanski {pijun - srcu i du{i najdra`i. Bez previ{e
ovom svijetu, jer: “More l’ razmi{ljanja odgovorio je: Ko to tamo peva, i to upravo zbog
se, bolan, vidjet’ ono ~ega nezaboravnih muzi~kih songova, koji su ovaj film u~inili
nema...“ Slijedi uvodna {pica apsolutnim i cjelovitim remek-djelom.
i glas Davorina Popovi}a, koji u Bregovi}evom aran`manu Postoji li uop{te, unazad tri decenije, iko na ovim pros-
pjeva @ute dunje, pjesmu o tragi~noj ljubavi dvoje mladih: torima a da bar jednom u `ivotu nije zapjevao:
Voljelo se dvoje mladih, {est mjeseci i godinu, kad su htjeli “Neeeeesre}nik sam, od maaalenaaaaaaaa....“ Dvojica Roma,
da se uzmu, da se uzmu, aman, aman, du{mani im ne jedan sa harmonikom, a drugi uz malo poznati tradicionalni
dado{e... instrument po imenu drombulje, u prolje}e 1941. u pratnji
^ovjek po imenu Junuz Ke~o, stvarni Kuduz iz grupe `ivopisnih likova iz autobusa firme Krsti} svojim pjes-
Kenovi}evog filma, poginuo je u ljeto ‘93. nadomak svoje mama navje{taju tragi~ne doga|aje koji }e uslijediti u
poru{ene ku}e u Lepenici, zajedno sa svojom pastorkom Jugoslaviji... Autor songova za Ko to tamo peva je beogradski
Sanelom (u filmu ju je glumila djevoj~ica Ivana Legin, op. kompozitor Vojislav Voki Kosti}. Na komemoraciji Kosti}u,
a.). Ubio ih je oboje, ka`u, snajperista HVO-a. A pjesmu koji je preminuo pro{le godine, reditelj Slobodan [ijan rekao
@ute dunje pjevali su mnogi, od velikana sevdalinke Himze je i ovo: “Kompozitori filmske i pozori{ne muzike ~esto
Polovine, pa do prvaka Opere Ivice [ari}a. Ali je ba{ ova, u ostaju u senci re`isera. Voki je iza{ao iz te senke i stvorio
interpretaciji Pjeva~a Indexa, ostala jedan od najljep{ih delo u slavu kompozitora. Bravo majstore, verujem da te na
filmsko-muzi~kih zapisa ikada. onom svetu ~eka ve~ita gozba.“

Muzičke teme i songovi Vojislava Vokija Kostića, Zorana

Simjanovića Simketa, Gorana Bregovića, Saše Lošića obilježili
su kinematografiju ovih prostora
svjetskog rata u Ljubljani je oformio Plesni orkestar RTV
Onda gledaj lafčino... Ljubljana, kojim je dirigovao od 1945. do 1982. godine.
Adami~ je umro 3. novembra 1995. u Ljubljani. Njegova muzi-
“VALTER BRANI SARAJEVO“, 1972; režija: ka iz Valtera `ivje}e jo{ dugo.
Hajrudin Šiba Krvavac; muzika: Bojan Adamič
Po mnogima - muzi~ka tema bez konkurencije! Muzika iz
Valtera ostala je do danas personifikacija hrabrosti, ponosa i
prkosa gra|ana Sarajeva, a Batu @ivojinovi}a jo{ uvijek slave u
dalekoj Kini kao narodnog heroja.
Poznatu muzi~ku temu stvorio je slovena~ki kompozitor,
dirigent i aran`er Bojan Adami~, koji je napisao vi{e od 200
kompozicija za filmove, a u biografiji mu je zabilje`eno i da je
svirao u orkestru Ronny na Broadwayu. Po zavr{etku Drugog

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 55

KO TO TAMO PJEVA

nedavno u jednoj
Igrajmo taj tango smrti... TV emisiji da je u
originalnom sce-
“BALKAN EXPRESS“, 1983; režija: Branko nariju Balkan
Expressa bilo
Baletić; muzika: Zoran Simjanović zami{ljeno da
songovi budu
Grupa {armantnih prevaranata i muljatora, predvo|ena samo usputna
Draganom Nikoli}em (Popaj) i Borom Todorovi}em (Pik), koji stvar: “Kao ide
uz to znaju i svirati - dobitna kombinacija za film Branka scena, i ‘onda oni
Baleti}a, Balkan Express. Ako svemu tome dodate i pjeva~icu tamo ne{to sviraju’.
Lili, koju je igrala Tanja Bo{kovi}, jedna od seks-ikona Rekao sam autorima
jugoslovenskog filma, ne mo`ete proma{iti. filma: Ako }e oni
“Nemoj da briga{, `ivot se stara, dok bude ljudi, bi}e i ‘tamo ne{to da svi-
para“, pjevala je senzualna Lili svojim dubokim, promuklim raju’, onda je bolje
glasom, i zauvijek “oma|ijala“ generacije poklonika sedme da ne sviraju
umjetnosti. U filmu se pojavljuje i legendarni Toma nikako.“
Zdravkovi}, kojeg grupa njema~kih vojnika batinama natjeraju Simjanovi}ev
da otpjeva Lili Marlen. Kada Zdravkovi} krvavog lica pjeva argument je, na svu
omiljenu nacisti~ku “himnu“, postane sasvim jasno da sila sre}u, bio
Boga ne moli. Kompozitor Zoran Simjanovi} ispri~ao je prihva}en!

Sa o Roma babo babo... Trese, lupa, udara

“DOM ZA VJEŠANJE“, 1988; režija: Emir “KAKO JE PROPAO ROKENROL“, filmski
Kusturica; muzika: Goran Bregović omnibus, 1989.
Kada pomislite Gledaj me
na Dom za dobro i slu{aj
vje{anje, prvo se me sad,
sjetite Perhana. A uze}emo ovo
kada mislite na i spustit’ se u
Perhana, mislite i grad, dok
na njegovu nevjes- idemo dole
tu, lijepu Azru, i tiho i polako,
nezaboravnu scenu podi`e nas
romske proslave gore, razbi}e
\ur|evdana na nas lako... —
rijeci. I ponovo pjevao je
jedna narodna Branko \uri}
pjesma koja je \uro 1989. u
stekla globalnu filmskom
popularnost zah- omnibusu
valjuju}i Kako je
aran`manu Gorana propao
Bregovi}a: rokenrol, na
Ederlezi, tradi- radost hiljada
cionalna romska mladih pok-
pjesma koja slavi lonika
\ur|evdan, pojavila se i na albumu Bijelog dugmeta, `estokog, izvornog jugoslovenskog rocka. Trojica autora —
]iribiribela, iste godine kada je iza{ao film Dom za Zoran Pezo, Vladimir Slavica i Goran Gaji} — re`irali su tri
vje{anje. Samo je na tom albumu “prevedena“ na srp- zasebne filmske pri~e po scenarijima Branka Vukojevi}a,
skohrvatski. Ta~nije, rije~i su potpuno druga~ije nego u Aleksandra Bari{i}a i Biljane Pajki}. A na soundtracku se
izvornoj verziji. Zanimljivo je da je pjesma Ederlezi i dio udru`ili “trojica veli~anstvenih“: Vlada Divljan iz Idola,
soundtracka filma Borat popularnog (i kontroverznog) bri- Sr|an Gile Gojkovi} iz Elektri~nog orgazma i Du{an Koji}
tanskog komi~ara Sache Barona Cohena. Cohen je kao Koja iz Discipline ki~me.
autora kompozicije uredno potpisao Bregovi}a. No, to nije Do`ivljaji Zelenog zuba, Hajde, hajde devojko, Crveno
u~inio iskoristiv{i u istom filmu pjesmu ^aje {ukarije Esme je boja ljubavi, samo su neke od pjesama koje su obilje`ile
Red`epove, koja ga je zbog tog propusta i tu`ila — i dobila ovaj omnibus — i dokazale da rock ‘n’ roll, ipak, nije
od{tetu od 26 hiljada eura. mrtav.

56 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

 NEZABORAVNE FILMSKE MELODIJE

Prle, Tihi i Shaft Ne, neću plakati, srce mi

“OTPISANI“ (“POVRATAK OTPISANIH“), je puno radosti...
1974; režija: Aleksandar Ðorđević; muzi-
ka: Milivoje Mića Marković “SIVI DOM“, 1985; režija: Darko Bajić;
muzika: Vojkan Borisavljević, Darko Ješić
Dvojica najve}ih ilegalaca u povijesti jugoslovenske
kinematografije, Prle (D
Dragan Nikoli}) i Tihi (V
Vojislav Voja
Brajovi}) neustra{ivo su se u Beogradu za vrijeme Drugog
svjetskog rata borili protiv okupatora, a njihove avanture
pratila je mo`da i najpopularnija muzi~ka tema sa ovih pros-
tora. Istu je komponovao Milivoje Mi}a Markovi}. Muzika
iz Otpisanih postala je antologijska jednako kao i serija.
Istina, bilo je nekih primjedbi da je Markovi} inspiraciju
prona{ao u muzici iz poznatog ameri~kog filma o detektivu
Shaftu, koju je napisao Isaac Hayes i za to, izme|u ostalog,
dobio Oscara. Ali, to su samo sitne du{e. Kakva su vremena,
sada bi ga optu`ili i da je, ne daj Bo`e, plagijator! Ina~e,
muzi~ku temu iz Otpisanih danas izvodi i Orkestar Bobana
Markovi}a - i zvu~e odli~no.

Sa surovim `ivotom maloljetnih delikvenata u popravnom

domu suosje}ali su svi jugoslovenski tinejd`eri, sa njima se
identifikovali i `eljeli da budu buntovnici poput [ilje (@@arko
Lau{evi}). Ovi dana{nji (tinejd`eri) bi vjerovatno rekli kako to
nije ba{ cool, a psiholozi bi upozoravali putem specijalnih
emisija da grupa kriminalaca, pa ~ak i ako su maloljetni, ne
mo`e i ne treba biti uzor na{em podmlatku. Kako god, u jed-
noj epizodi serije mladi {ti}enici popravnog doma otpjevali
su: Sve {to `elim u ovom trenutku, idi, idi iz `ivota moga, srce
mi je izgorelo moje, a du{a je ostala bez tvoga...
Ovu, najpoznatiju, pjesmu iz serije komponovao je Darko
Je{i}. Sve {to `elim postala je svojevrsna omladinska himna
na cijelom prostoru biv{e Jugoslavije, koja se i dan-danas
pjeva na ekskurzijama i dernecima...

Ja hoću život, bolji život...

“BOLJI ŽIVOT“, 1987. - 1991; režija:
Mihailo Vukobratović, Andrija Ðukić,
Aleksandar Ðorđević; muzika: Vojislav
Kostić
Televizijska serija koja je u biv{oj Jugoslaviji bilje`ila
ogromnu gledanost, svojevrsna sapunica na balkanski na~in.
Pratili smo iz ve~eri u ve~er pred malim ekranima `ivot
porodice Popadi} - oca Dragi{e, ~ovjeka iz radni~ke klase,
supruge mu Emilije, otmjene profesorice, i njihovo troje djece:
Sa{e, Violete i Bobe. U seriji se sve prelamalo preko le|a
jadnog Dragi{e (MMarko Nikoli}), a izvan serije, zahvaljuju}i
ulozi Bobe sa kojom je debitovao, fascinacija tinejd`erki
postao Dragan Bjelogrli}.
Muzi~ku temu komponovao je Vojislav Kosti}, a otpjevao
Dado Topi}.

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 57

KO TO TAMO PJEVA

Borisavljevi}, a zasluge za jedan od najljep{ih tekstova iz TV

Gledam, jer želim sve da serijala ima Filip Beli.

pamtim...
“VRUĆ VETAR“, 1980; režija: Aleksandar
Ðorđević; muzika: Vojkan Borisavljević,
Vojislav Kostić
Mini serija u produkciji RTV Beograd o `ivotu brija~a
Borivoja [urdilovi}a [urde (L Ljubi{a Samard`i}) imala je
tako|er veliku gledanost, ali ono {to je vjerovatno prva asoci-
jacija ve}ini ljudi kada se spomene Vru} vetar je pjesma - A sad
adio.
Jednom odlete}e ptice, ulice na{e osta}e bez sunca, ~ovek
isprati}e `enu, dugo na vetru jo{ staja}e sam... - pjevao je
Oliver Dragojevi}, dok je Ljubi{a Samard`i} u kafani plesao
sirtaki i lomio ~a{e, zajedno sa milionima Jugoslovena ispred
malih ekrana. Muziku za pjesmu A sad adio napisao je Vojkan

Veliki Arsen za velikog To je bilo davno pa se

Krležu
“GLEMBAJEVI“, 1988; režija: Antun
Vrdoljak; muzika: Arsen Dedić
Film Antuna Vrdoljaka iz 1988. godine, na osnovu
kojeg je nastala i TV serija, odli~no je prihva}en me|u
gledaocima, a Vrdoljak je pribli`io dramski ciklus
Miroslava Krle`e {iroj publici na na~in na koji je to rijetko
kome prije njega uspjelo. Glembajevi su ovjen~ani i nizom
nagrada, me|u ostalim i Zlatnim arenama u Puli za glavnu
mu{ku ulogu Mustafi Nadarevi}u, te za epizodnu `ensku
ulogu pokojnoj Eni Begovi}. Interesantno je da je
Begovi}eva odbila da primi nagradu, jer je smatrala da je
njen lik barunice Castelli glavna, a ne sporedna uloga. No,
vratimo se muzici: za Glembajeve je muziku komponovao
jedan od na{ih najve}ih kantautora Arsen Dedi}, koji je
napisao vi{e od stotinu kompozicija za igrane, dokumen-
tarne i animirane filmove i TV serije. Me|u njima su i U
registraturi, Prosjaci i sinovi, Tajna starog tavana...
Njegovu muziku u svojim filmovima koristili su i slavni
Fritz Lang, Jean Cocteau, Howard Huges, Ingmar
Bergman, Michelangelo Antonioni, Federico Fellini, Orson
Welles… Pro{le godine, upravo na Pulskom festivalu,
Dedi} je publici priredio pravu koncertnu poslasticu
izvode}i filmsku muziku iz svog bogatog opusa.
niko ne seća, rode
nestale jednog proleća...
“VRATIĆE SE RODE“, 2007. – 2008; režija:
Goran Gajić; muzika: Saša Lošić, Momčilo
Bajagić, Rambo Amadeus, Magnifico
Kona~no jedna “postjugoslovenska“ produkcija, koja je
svakako zaslu`ila da se na|e u ovom izboru, {to zbog same
serije, {to zbog odli~nog soundtracka, za koji su zaslu`ni
Lo{a, Bajaga, Rambo i Magnifico. Pri~a o beogradskim sit-
nim kriminalcima, koji se neo~ekivano na|u u malom mjestu
Baranda u Banatu sa namjerom da ostvare “poslovni poduh-
vat“, zahvaljuju}i izvrsno napisanom scenariju i sjajnoj
gluma~koj podjeli osvojila je “na prvu“ gledaoce {irom biv{e
zajedni~ke dr`ave. Najpoznatija pjesma iz Roda je A ti se
ne}e{ vratiti, i po~inje ovako: Od Banata prema Sremu nisko
oblaci, no} se spustila, pa se ne vidi, samo moje misli po
ravnici putuju, ja ih po{aljem al’ se vra}aju, a ti, ti se ne}e{
vratiti... Muziku je napisao Lo{a, a tekst Bajaga. A istu pjes-
mu otpjevao i veliki Zvonko Bogdan, pa se sad na internet-
forumima lome koplja: pjeva li bolje Zvonko, ili Bajaga i
Lo{a u duetu? Kako god, pjesma je vrhunska!

58 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

GLOBALNI FENOMEN

Besplatna, brza i lako dostupna internet enciklopedija WIKIPEDIA postala je u

proteklih deset godina nezaobilazan dio svakodnevice i dobila verzije na preko
200 jezika; kritikovana kao nepouzdana, amaterska i neozbiljna, Wikipedia je ipak
rasla; danas je piše i uređuje preko milion ljudi širom svijeta, a za SB neki od
autora bh. Wikipedije otkrivaju koja stroga pravila važe u wikipedijanskoj
subkulturi, kolike se rasprave vode dok neki tekst ne dobije završnu verziju i
govore o tome kako rad na Wikipediji izaziva svojevrsnu ovisnost

BRZA ENCIKLOPEDIJA
Pi{e: ADISA BA[I] Tekst na Wikipediji u prosjeku se

P
etnaestog januara 2001. godine prepravi 36 puta a o nekim temama
osnovana je online enciklopedija
Wikipedia i za samo jednu vode se i pravi ratovi
deceniju dospjela je me|u osam
najpopularnijih internet stranica
na svijetu (uz Google, Facebook ili You
Tube). Wikipediju svakodnevno koriste
milioni ljudi {irom svijeta, ona se uvukla u
svakodnevicu i koji god pojam da ukucamo
u pretra`iva~, me|u nekoliko prvih rezulta-
ta vjerovatno }e se pojaviti ~lanak o
tra`enoj temi iz Wikipedije. Ova enciklope-
dija na po~etku je bila predmet podsmijeha,
vrvila je od gre{aka i smatrana je nepouz-
danom. ^injenica da bilo ko mo`e inter-
venisati u tekstu stvarala je velike prob-
leme: ljudi sa nedovoljno znanja stavljali su
pogre{ne informacije, a neki su namjerno
postavljali neta~ne tekstove s ciljem
vo|enja privatnih ratova ili promovisanja
samog sebe...

LEKSIKON KOJI
JE RANIJE ISMIJAVAN
“Nedavno sam imao predavanje o
Habermasu i svi moji studenti su pro~itali
njegov tekst, ali o autoru nisu znali ni{ta.
Pitao sam ih {to malo ne pogledaju osnovne
podatke na Wikipediji i oni su bili u {oku.
O toj online enciklopediji u ozbiljnim
akademskim krugovima se uglavnom misli
sve najgore, ona se smatra nepouzdanom i
studenti se kod nas ne bi nikad usudili
navesti je kao izvor podataka. Me|utim, ja
sam primijetio da je broj gre{aka sve manji,
a da je vrlo lako dostupna i razumljiva pa
sam ih uputio da sa oprezom i kriti~ki, ali
ipak informacije potra`e i tamo“, napisao je
ovih dana povodom desete godi{njice
Wikipedije njen novi ljubitelj, profesor
Paul Nolte sa berlinskog Freie Universitäta.
Pomenuta enciklopedija ima veliki broj
pristalica, koriste je stotine miliona ljudi, a

60 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

 10 GODINA WIKIPEDIJE
preko milion ljudi u~estvuje redovno u
samom njenom stvaranju. Svako je pozvan
da tekst dopuni i pobolj{a, ali postoje ipak ZA I PROTIV
odgovorna lica koja vode ra~una o tim izmje-
nama. Sporne stvari zajednica (kako ka`u
wikipedijanci) prodiskutuje, a administra-
Najveće snage i slabosti popularne
tor vodi ra~una o pravilima i okon~avanju
tih rasprava. Kriti~ari i dobri poznavaoci
online enciklopedije
Wikipedije ka`u da svoju verziju istine  Wikipedia se aktuelizira svakodnevno,  Tekstove u klasi~noj enciklopediji
~esto na kraju objave oni koji su naprosto a klasi~ne enciklopedije jednom godi{nje napisali su ugledni stru~njaci u svom
najuporniji a ne oni ~iji su podaci najvjero- ili jednom u nekoliko godina. polju, Wikipediju pi{u amateri.
dostojniji. Na neke gre{ke i sporna mjesta
reaguje se u roku od nekoliko minuta ili ~ak  Besplatna je i lako dostupna.  Nepouzdana je, podlo`na vandalizmu i
sekundi, ali ako je tema manje popularna, zloupotrebama.
mogu}e je da gre{ka ostane neispravljena  Spaja znanje velikog broja ljudi koji
po nekoliko mjeseci, pa i po godinu dana. rade timski.  Autori su anonimni, potpisani nadimci-
Wikipedia (wiki na havajskom zna~i ma, ne snose stvarnu odgovornost za
brzo) zami{ljena je kao skup op{teg ljud-  Pokriva vrlo {irok raspon tema. sadr`aj.
skog znanja o raznim stvarima, ali u praksi
tekstove ne pi{u nau~nici (iako me|u  Hipertekst omogu}ava povezivanje  Me|u autorima ima obrazovanih ljudi,
autorima ima vrlo obrazovanih ljudi), nego mno{tva tema i podataka u jednom tek- ali skoro nikad ozbiljnih nau~nika jer rad
oni koji za takve poslove imaju vremena, stu. na Wikipediji oduzima mnogo vremena.
naj~e{}e srednjo{kolci, studenti, neza-
posleni... Najaktivniji britanski wikipedi-  Jednom napravljena i neispravljena
janac Richard Symonds je nezaposlen, ali gre{ka {iri se i multiplicira velikom brzinom.
osam sati dnevno besplatno (kao i svi drugi
autori) pi{e za Wikipediju.
Jedan on najo{trijih kriti~ara Wiki-
pedije, britanski publicista Andrew Keen
nedavno je u intervjuu za na{ list
obja{njavao kako je Wikipedia po njego-
vom mi{ljenju pravi primjer interneta nove
generacije na kojem je zavladao kult amate-
ra i gdje svaki mediokritet mo`e u tren oka
postati ekspert za bilo koju temu. Koliko
god ovakve kritike Wikipedije bile i glasne
i utemeljene, njena popularnost ne opada, a
uvjerenje da mnogo ljudi sa prosje~nim
znanjem zna vi{e od jednog stru~njaka,
zadobiva sve vi{e pristalica.
Bosanska Wikipedia danas ima preko
trideset hiljada ~lanaka a njih pi{u i ure|uju
ljudi razli~itih zanimanja (ekonomisti,
hemi~ari, informati~ari, veterinari, profe-
sori bosanskog jezika...), razli~itih godina i
nivoa obrazovanja. U prosjeku su to mladi
ZA^ETNIK ljudi izme|u dvadeset i trideset i pet godi-
GLOBALNE na, a njihovi nadimci kojima se potpisuju su
POMAME Emir, Ado, Bushido, Cerminator, Medi-
Jimmy Wales, teran, Luka, Zekko, Zumbulka... Wikipedia
osniva~ Wikipedije ima svoja pravila i prili~no strogu hijerarhi-
ju, ali obi~ni korisnik mo`e u njenoj izradi
u~estvovati i ako ne poznaje do kraja cijelu
strukturu.
Haris Mustagrudi} za Wikipediju je
po~eo pisati kao srednjo{kolac i o tom
svom iskustvu za na{ list ka`e: “Privuklo
me to {to je enciklopija ne{to korisno za
ljude, a ja sam prije uvijek volio raditi
korisne stvari. Za svoje tekstove naravno
nismo bili pla}eni, samo smo pisali i
gradili tu enciklopediju, rapidno, svako iz
oblasti koje je znao, a neke oblasti i nije
bilo potrebno znati kako bi se ispunile
neke informacije. Tada, prije nekoliko 

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 61

 GLOBALNI FENOMEN
 godina, imali smo ogroman projekat bh.
op}ina i uspjeli smo napraviti ~lanak o
svakoj. Ja sam dosta vremena proveo na
~lanku o Visokom, pisao sam mnogo i o
ra~unarstvu. Mislim da sam nekad provo-
dio i previ{e vremena rade}i na
Wikipediji, i na poslu sam krao vrijeme da
pi{em, opet besplatno. Dosta vremena sam
provodio provjeravaju}i ~lanke, mnogo
ispravljao i usavr{avao ~lanke, sve dok
nisam na kraju odustao.“
Na bh. Wikipediji su najaktivniji sarad-
nici iz Sarajeva, Zenice i Visokog, a veliki
broj njih je i iz dijaspore. U nekoliko navra-
ta organizovani su susreti doma}ih
wikipedijanaca u`ivo, ali ve}ina saradnje i
komunikacije izme|u njih odvija se zapra-
vo putem interneta.
Haris je danas zaposlen u kompjuter-
skoj firmi, bavi se ra~unarskim sistemima i
mre`ama, a iako vi{e nije aktivan na
Wikipediji, jo{ uvijek je smatra zna~ajnim i
pozitivnim projektom: “^udno je ipak to
{to imamo ~ak ~etiri (!?) Wikipedije koje
mo`emo razumjeti. Postoje hrvatska, srp-
ska, bosanska, i na kraju srpsko-hrvatska
jer jo{ uvijek postoje ljudi koji pi{u tim
jezikom i smatraju ga svojim, tako da imaju
i svoju Wikipediju. Sve ~etiri Wikipedije
imaju dosta istih ~lanaka, a bilo je i prepisi-
vanja, pa mi je to vremenom gubilo poentu
dok nisam odustao. I danas mislim da je
glupa i neprakti~na ova podjela sa jezicima,
ali ja tu ne mogu ni{ta uraditi. Ja na kraju,
kao i mnogo ljudi, ve}inom ~itam englesku
Wikipediju, i zaista je ~esto koristim. Bilo
bi dobro da i mi imamo veliku Wikipediju,
umjesto {to imamo ~etiri iste koje imaju
hiljade istih ~lanaka.“
WIKI RAT OKO
ME[E SELIMOVI]A
Erna je administratorica na bh. Wikipe-
diji a taj status se, po njenim rije~ima, dobi-
va nakon odre|enog broja unesenih izmje-
na i nakon {to zajednica nekoga prihvati
kao administratora. Magistrica je hemije,
radi u dr`avnoj slu`bi a za Wikipediju radi
preko tri godine. Prvi motiv joj je, ka`e bio
da se sama podsjeti stvari iz struke i da
podatke o hemiji u~ini dostupnim za nove
studente, a onda je po~ela pisati i o drugim
temama. Ona za SB obja{njava koja su
pravila pisanja i ure|ivanja tekstova na
Wikipediji: “Postoje pravila za izgled
~lanka (minimum zahtjeva), ali u tome
po~etnicima poma`u iskusniji korisnici.
Najve}i problem je relevantnost ~lanaka,
jer se de{ava da neko naleti pa prvi ~lanak
napi{e upravo o sebi. Dakle, ako je neko
magistrirao, doktorirao i objavio dva-tri
rada, ipak ne treba imati ~lanak na
Wikipediji, dok ne postigne uspjehe koje je
priznala malo {ira zajednica. ^esto imamo
iz umjetni~ke bran{e ovaj problem
62
WIKIPEDIJANSKI “BISERI“
Enciklopedijske odrednice koje nisu
zadovoljile standarde i koje su sa
bh. Wikipedije izbrisane
PREKR[AJ (KO[ARKA)
Prekr{aj dolazi od gr~ke rije~i “phre”
{to zna~i “nema” i slavenske rije~i “kr{“ {to
zna~i slomiti. To jest, nema prekr{aja ako
ni{ta nije slomljeno.
POKEMON CENTAR
Pokemon centar je na neki na~in i
bolnica, u kojoj bude po najmanje jedna
sestra Joy. Oni pove}avaju snagu tvoga
pokemona, i pru`aju ti da jede{, no}i{,
ili mo`da ~ak i da `ivi{. Pokemon cen-
tara nema u {umi. Ima ih samo u gradu.
U pokemon igrama vjerujem, da }e vam
svaki minut biti potreban pokemon cen-
tar.
LAMA (@IVOTINJA)
Lama je jedna vrsta `ivotinje koja je
visoka i koja voli da se pljuje. Ona voli jesti
jako puno smokija.
ZARAZNA WIKIPEDIA:
“Mislim da sam nekad
provodio i previše
vremena radeći na
Wikipediji, i na poslu sam
krao vrijeme da pišem,
opet besplatno,” kaže
bivši wikipedijanac
Haris
MERLIN (^AROBNJAK)
Merlin je ~arobnjak iz engleskih bajki.
On je po{tovan prorok i mag. Pomogao je
kralju Uteru da do|e na presto. Zatim je
za~arao jednu `enu da bude sa kraljem i to
ga je skoro ubilo.
BALBOIZAM (POKRET)
Balboizam predstavlja subkulturni
duhovni pokret, `ivotnu ideologiju, te
kodeks moralnih na~ela. Balboizam je
internacionalni pokret koji obuhvata
pristalice {irom svijeta. Smatra se da je
nastao kao reakcija mladih na kultni serijal
Rocky filmova. Ipak, mnogi vjeruju da je
balboizam zapravo utemeljen na Balkanu,
ta~nije u Bosni i Hercegovini i da je nastao
samo dijelom kao refleksija na Rocky fil-
move, ali da je podrazumijevao i mnogo
slo`eniju viziju i percepciju stvarnosti i
`ivota. 
(muzi~ari, slikari…). Tako|er, ~esti su tzv.
edit-wars gdje neko ima jedno mi{ljenje, a
neko drugi drugo, pa se na jednom ~lanku
bezbroj puta to ispravlja. Tada administra-
tori zabrane izmjene dok se ne postigne
dogovor. Ina~e je pravilo na Wiki da o
svemu odlu~uje zajednica, zna~i stavlja se
na glasanje. Npr. izbor odabranog ~lanka,
koji }e taj mjesec biti na naslovnoj,
odre|uje se glasanjem. Isto je i sa izborom
administratora (iako tu postoje jo{ neki kri-
teriji), a i sa rje{avanjem konfliktnih izmje-
na i sli~nim stvarima. ^esto imamo prob-
lem sa izmjenama tipa: Me{a Selimovi} je
bosanskohercegova~ki pisac, pa neko
promijeni: Me{a Selimovi} je srpski pisac...
Takve izmjene se moraju diskutovati na
stranici za razgovor za taj ~lanak. Dok se ne
postigne dogovor, ~lanak se zaklju~a.
Mo`ete su uvjeriti na stranicama za razgo-
vor, da te diskusije znaju biti prili~no
duga~ke.”
Svake godine Wikipedia organizuje
skupljanje dobrovoljnih priloga za nastavak
besplatnog rada. To omogu}ava da projekat
ostane nekomercijalan, da se na stranicama
enciklopedije ne pojavljuju reklame. U
nedavno zavr{enoj akciji pola miliona ljudi
u svijetu je doniralo sredstva, u prosjeku po
dvadesetak dolara, i za sada je opstanak i
nastavak rada popularne enciklopedije vrlo
izvjestan. 
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

U Sarajevu je nedavno ozvaničen početak realizacije projekta digitalizacije
kulturne baštine četiri nacionalna društva u BiH; važnost ovog projekta, koji bi
trebao biti dovršen za četiri do pet godina, za sada su prepoznali samo rijetki
PRILOG KOLEKTIVNOM
PAM]ENJU I BUDU]NOSTI
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
P
redstavnici ~etiri nacionalna kul-
turna dru{tva Bosne i Herce-
govine 12. januara u Sarajevu su
ozvani~ili po~etak zajedni~kog
projekta digitalizacije njihove
kulturne ba{tine. Digitalizacija podrazumi-
jeva elektronsko arhiviranje vrijedne
istorijske i kulturne gra|e Jevrejskog kul-
turno-prosvjetnog i humanitarnog dru{tva
La Benevolencija, Hrvatskog kulturnog
dru{tva Napredak, Srpskog prosvjetno-kul-
TRADICIJA DUGA VI[E OD STOLJE]A
Kultura, istorijski događaji,
obrazovanje...
Godine 1892. u Sarajevu je osnovana
La Benevolencija, a 1903. Muslimansko
kulturno-umjetni~ko dru{tvo Gajret, koje
je kasnije preraslo u Preporod. U tom
periodu sa radom su po~eli i SPKD
Prosvjeta i HKD Napredak. Dru{tva su
funkcionirala u manjoj ili ve}oj mjeri do
zavr{etka Drugog svjetskog rata, a
dolaskom na vlast Komunisti~ke partije
Jugoslavije, 1949. godine, nacionalna
dru{tva su uga{ena. Rad su obnovila
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
ZAJEDNI^KA
INICIJATIVA
Eli Tauber,
Mi{o Kruni},
Franjo Topi} i
Senadin Lavi}
turnog dru{tva Prosvjeta i Bo{nja~ke
zajednice kulture Preporod. Ovo
je ujedno i prvi projekat iza
kojeg su stala sva ~etiri
pomenuta dru{tva.
BAZA ZA ISTRA@IVANJE
“Na projektu digitalizacije
na{e kulturne ba{tine radimo ve}
dvije godine, a sporazum o tome
potpisali smo jo{ 2009. godine.
Me|utim, bilo je veoma te{ko
na}i sponzore i ljude koji bi pre-
poznali vrijednost i zna~aj ovak-
vog projekta. Inicijalna sredstva
po~etkom ’90-ih godina, nakon prvih
vi{estrana~kih izbora u BiH.
Osni vanje nacionalnih kulturnih
dru{tava imalo je za primarni cilj za{titu
kulture i tradicije naroda u BiH, kao i
stipendiranje |aka i studenata. Svako od
dru{tava imalo je i svoje glasilo. Glasila
su uglavnom bilje`ila istorijske doga|aje,
narodne obi~aje, tekstove koji promovira-
ju kulturu naroda, te narodne umotvorine
kao dio narativnih predavanja. 
DIGITALIZACIJA KULTURNE BA[TINE
dala je kompanija BH Telecom, tako da
sada kona~no mo`emo po~eti sa realizaci-
jom“, ka`e Eli Tauber, predstavnik La
Benevolencije.
Digitalizacija kulturne ba{tine od
izuzetne je va`nosti za o~uvanje tradicije,
kulture, religije naroda Bosne i Herce-
govine, isti~u predstavnici nacionalnih
dru{tava. Uz pomo} sarajevskog Media
Centra, u narednih ~etiri do pet godina bit }e
elektronski arhivirana gra|a koja je objavlji-
vana u informativnim i knji`evnim ~asopisi-
ma, godi{njacima, kalendarima... Na taj
na~in bit }e kreirana i jedinstvena baza za
istra`ivanje bosanskohercegova~ke povi-
jesti i tradicije koju ba{tine ova dru{tva.
“Mnoge su kulturne institucije sru{ene i
zapaljene u posljednjem ratu, poput
Nacionalne i univerzitetske biblioteke i
Orijentalnog instituta, tako da je svaki pro-
jekat kojim se nastoji ostaviti ne{to za
budu}e generacije vrlo zna~ajan i vrijedan.
Onaj ko nema pam}enje i sje}anje nije
zapravo ~ovjek. Ovo je prilog na{em kolek-
tivnom pam}enju, pa onda i na{oj
budu}nosti“, nagla{ava predsjednik
HKD Napredak prof. dr. Franjo
Topi}.
Predsjednik BZK Preporod
Senadin Lavi} izrazio je nadu da }e
projekat digitalizacije kulturne
ba{tine biti primjer i drugim institu-
cijama dr`ave BiH da pokrenu
sli~ne inicijative koje ljude razli~itih
nacionalnosti zbli`avaju, umjesto da
ih razdvajaju.
“Ne znam precizno u ~emu je raz-
lika izme|u kulture Bo{njaka, Srba,
Hrvata ili Jevreja. Ovaj projekt
do`ivljavam kao na{ zajedni~ki,
jedinstveni, bosanskohercegova~ki, jer
to je kulturna ba{tina koja pripada svima
nama“, ka`e Lavi}.
APEL ZA PODR[KU
Predstavnici nacionalnih kulturnih
dru{tava BiH uputili su na kraju apel
nadle`nim ministarstvima i drugim institu-
cijama i bh. kompanijama da podr`e ovaj
projekat, kako bi kulturna i istorijska
ba{tina {to prije postala dostupna i u digi-
talnoj formi.
“^ini se da u na{oj dr`avi danas, kada je
u pitanju vlast i odnos prema kulturi, niko
ne brine ili ne `eli da brine. Mi smo ovaj
projekat zapo~eli i dove{}emo ga do kraja,
a ubije|en sam da }e u na{im kompanijama,
pa bar i u jednom dijelu vlasti, biti podr{ke
za to“, zaklju~io je Mi{o Kruni} iz SPKD
Prosvjeta. 
63
LJUDSKA I JAZZ TOPLINA

Komemoracija i posljednji ispraćaj legendarnog hrvatskog jazz umjetnika BOŠKA

PETROVIĆA održani su u petak, 14. januara, na krematoriju “Mirogoj” u Zagrebu:
sarajevski publicista OGNJEN TVRTKOVIĆ samo za naš magazin piše o liku i djelu
svog prijatelja, vibrafoniste, kompozitora, diskografa, pedagoga, radijskog i TV
voditelja, vlasnika jazz kluba, koji je dio djetinjstva proveo i u glavnom gradu BiH

MAGIJA VRHUNSKOG JAZZA

“MA^OR”
“MA^OR” ZA
ZA
“RO[TILJEM”
“RO[TILJEM”
Bo{ko
Bo{ko Petrovi}
Petrovi} bio
bio je
je
vrhunski
vrhunski vibrafonista
vibrafonista

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] Bo{ko Petrovi} nije `ivio jazz tek

N
ema dileme - kada se na ovim
prostorima izgovori rije~ jazz prvo
na {to se pomisli jesu lik i djelo
zagreba~kog vibrafoniste, i {to jo{
sve ne, Bo{ka Petrovi}a. I ako
niste zatrovani hot notama, a navratili ste u
Zagreb, morate po inerciji, ako imate imalo
kulturnog instinkta, svrnuti u onu “rupu”
smje{tenu u Teslinoj, koja nosi naziv
B.P.Club. I ako ste jo{ lude sre}e, onda }e na
vas pogled baciti jedan stasiti gospodin
dje~a~kih o~iju sa stola izdvojenog od pub-
like, a jo{ ve}a sre}a vas je mogla obliti ako
do|ete u trenutku kada taj isti “ma~or” zami-
jeni svoj stammtisch za mjesto iza “ro{tilja”,
onako, on je bio njegova personifikacija,
~isto otjelovljenje u najplemenitijem
smislu te rije~i
kako je tepao svom instrumentu vibrafonu.
E, onda je nastajala magija vrhunskog jazza,
kakvog je na ovim prostorima znao da stvori
samo i jedino Bo{ko Petrovi}. Koji nas je,
nakon vi{e od pola stolje}a swinganja, zau-
vijek napustio pro{log tjedna.
Govorimo o ~ovjeku koji je po svemu
prerastao u istinsku muzi~ku legendu - sjaj-
nom jazz vibrafonisti, kompozitoru velikog
i raznovrsnog opusa, vo|i malih sastava i
velikih orkestara, organizatoru, vlasniku
jazz kluba, pedagogu, radijskom i TV
voditelju... Bo{ko nije `ivio jazz tek onako,
on je bio njegova personifikacija, ~isto
otjelovljenje u najplemenitijem smislu te
rije~i; ili kako je jednom davno rekao svom

64 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.


IZUZETAN LIK, IZUZETNO DJELO: Boško Petrović
ostavio je i veliki opus vlastitih skladbi na čelu sa
onima u kojima koristi balkanski melos, posebno
makedonske neparne metre poput U mukama rođena
autoritativnom ocu, visokom oficiru JNA,
kada ga je pitao {to mu ta muzika zna~i, a
on mu odgovorio jednostavno: “Sve.” I
tako je i bilo!
ZARAD GLAZBE I U KORIST VIOLINE
Ro|en u Bjelovaru 1935., on je preko
Sarajeva (e, da, tu je sve krenulo kad je kao
dje~arac u~io violinu - ostavio ju je i zarad
glazbe i u korist violine - kako je duhovito
persiflirao kasnije!) i [kofje Loke, te
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
Ljubljane zavr{io pedesetih u Zagrebu i
na{ao se na ~uvenoj glazbenoj {pici, a da
pravi instrument jo{ nije odabrao. Ali
glazbu jeste, jer je slu{aju}i ameri~ke radij-
ske programe ~uo ne{to {to ga je trajno
ozna~ilo - Louisa, Dukea, Sinatru i tako
redom. Dakle, jazz. Onda harmonika, pa
bubnjevi, da bi se kona~no pedesetih
do~epao nekakvog vibrafona, koji je stajao
pra{njav u podrumima Radio Zagreba.
Svira sa tada{njim velikanima zagreba~ke
KRATKA ANALIZA ZA
DUGO SJE]ANJE NA BO[KA...
... ekstrovertna, elokventna,
dinami~na i `ivopisna figura
BO[KO PETROVI], “DAKLEM TAKO”
jazz scene, osniva vlastiti kvartet, koji }e
krajem pedesetih prerasti u Zagreba~ki Jazz
Kvartet. Zna se ve} tko su bili ~lanovi: kon-
trabasisti Miljenko Prohaska i Kre{imir
Remeta, pijanista Davorin Kajfe{, te bubnj-
ar Silvije Glojnari}, uz Bo{ka Petrovi}a na
vibrafonu.
Dodiri sa Johnom Lewisom i Modern
Jazz Quartetom istog line upa (John `eni
Zagrep~anku Mirjanu Vrbani}, a Kajfe{
njenu sestru Lelu!) i svjetske slave, te prvi
nagovori da stvaraju vlastite skladbe i
koriste balkanski folklor ZJK plasiraju na
visoka mjesta na europskoj jazz sceni.
Nastupi na najvi|enijim pozornicama dilj-
em Europe, snimanja za poznate etikete,
mapa puna originalnih skladbi koje su
pisali svi, uklju~no sa Bo{kom Petrovi}em,
a neke su zavr{ile na menuju Modern Jazz
Quarteta. Pa koncerti u kazali{tu Gavella,
dodiri sa tzv. tre}om strujom, nastupi sa
znamenitim solistima - ukratko ZJK su
{ezdesetih predstavljali agregat jedne nove,
inovativne i hrabre kulture. Poslu{ajte
nedavno objavljeni CD Zagreb Jazz Kvartet
- Live! (Croatia Records), pa }e vam se sve
zorno kazati.
Bo{ko Petrovi} nakon razlaza ZJK
1968. kre}e u nove avanture. Ostavlja stal-
ni posao u Plesnom orkestru Radio Zagreba
i vodi Zagreba~ki Jazz Kvintet, u kome }e
krilnicu svirati povremeno i veliki Art
Farmer!, onda kvartet Bo{ka Petrovi}a, pa
se udru`uje sa mladim rockerima iz grupe
Time, potom slijedi B.P. Convention, Trio
Bo{ka Petrovi}a i jo{ sijaset drugih malih
sastava, posebnih projekata i velikih
orkestara. Poput B.P. Convention Big
Banda, grupe Nonconvertible All Stars
sa nizom jazz solista iz tada{njih socijal-
isti~kih zemalja, trija sa velikim gitaristom
Joeom Passom (koji je jedan od onih trajnih
ovisnika o B.P. Clubu - znao je malo gov-
oriti “na{ki”, jer je odrastao u jednoj obitelji
hrvatskog porijekla u Americi) i drugim
gitaristom Damirom Di~i}em, te komornog
dueta koga je sastavio sa pijanistom
Nevenom Frange{om (jo{ jedan ~ije su
veze sa Sarajevom vrlo jake).
SVEPRISUTNI SOCREALIZAM
A izme|u, brojna gostovanja diljem svi-
jeta: od Japana i Amerike (posebno na
Festivalu u Montereyu), do Rusije,
Austrije, Italije, Poljske, [vicarske,
[vedske do ^ehoslova~ke i drugih zemalja,
potom brojna snimanja za plo~e - disko-
grafija mu je ogromna a posljednjih godina
je izdao neka od svojih najboljih djela -
nastupi sa nizom najvi|enijih solista iz
cijelog svijeta, otvaranje vlastite disko-
grafske ku}e Jazzette Records sa re{pekta-
bilnim brojem izdanja, te napokon i kluba u
Teslinoj - “prvog pravog jazz kluba” u
Zagrebu, o ~ijoj povijesti svjedo~i sjajna 
65
 LJUDSKA I JAZZ TOPLINA
DRUŽENJE SA ARSENOM DEDIĆEM: Petrovićev B.P.
Club bio je “prvi pravi jazz klub” u Zagrebu, o čijoj
povijesti svjedoči sjajna monografija Dražena Vrdoljaka
 monografija koju je njegov intimus Dra`en
Vrdoljak sastavio pod nazivom Welcome to
the Club, za desetu obljetnicu postojanja
l998. godine (ponositi sam vlasnik jednog
od 100 primjeraka sa potpisom autora).
Samo od listanja te knji`urine zamanta vam
se u glavi - jer kroz taj su “podrum” prode-
filirali svi ili skoro svi koji ne{to zna~e na
svjetskoj jazz sceni, a neki od njih i postali
trajni ovisnici o njemu. Recimo, veliki
engleski jazz pjeva~ i orgulja{ Georgie
Fame, koji se trajno vra}a u Zagreb i
Hrvatsku svake godine. Joe Pass, Art
Farmer, Clark Terry, Kenny Drew, John
Lewis, Thoots Thielemans... da ne idemo
dalje, pogledajte neku jazz enciklopediju i
vidje}ete o kojem redu veli~ina se radi.
I onda organizacija jazz festivala i kon-
cerata, suradnja sa najmla|im generacijama
slovenskih i hrvatskih jazzista, ljetni
te~ajevi u Gro`njanu - redanje svega {to je
u svojih 76 godina dosegao doista nema
granica. Odrastao u onim poratnim godina-
ma, kada ni~ega nije bilo, Bo{ko se
Petrovi} formirao u plodnoj intelektualnoj
klimi Zagreba, koji se opire sveprisutnom
socrealizmu. Imao je dodira sa slikarima,
prvo mi pada na pamet Edo Murti}, pisci-
ma, kazali{tarcima i filma{ima. Uradio je i
nekoliko muzika za filmove i pojavio se u
kultnom filmu Zvonimira Berkovi}a
Rondo.
I njegov zvuk vibrafona je ba{tinio
koliko od narastaju}e jazz tradicije, toliko i
od suvremenijih pristupa, posebno be-bopa
66
PREPORUKA ZA SLU[ANJE
Melodije
glazbenog
giganta
Nabaviti, obavezno, ~etvorostruki
box-set B.P. Collection, koji je Croatia
Records izdala pro{le godine, za
Bo{kovih 75 godina `ivota i pola stolje}a
na sceni, i definitivno se uvjeriti da se
radi o istinskom glazbenom gigantu sa
ovih prostora. I pro~itajte njegovu
biografiju, koju pi{e jo{ jedan od onih
kojima je pripustio u svoju blizinu, Davor
Hrvoj, a koja bi se uskoro mogla pojavi-
ti u izdanju diskografske ku}e Menart. 
Milta Jacksona, ~lana Modern Jazz
Quarteta. Njegov ritmi~ki impulz je bio
savr{en, swing nepogrje{iv, blues feeling
tako|er, znao je u improvizacijama biti
elokventan i dinami~an, ali i nje`an u bal-
adama. Ostavio je i veliki opus vlastitih
skladbi na ~elu sa onima u kojima koristi
balkanski melos, posebno makedonske
neparne metre poput U mukama ro|ena. To
je ista ona makedonska tu`balica, koju }e
na nastupnom albumu obraditi i Leb i sol,
mnogo godina kasnije. Zatim, Keka kolo,
Tarabooka Song, Green Mood, Mali dje~ak
sa velikim srcem (za sina Kolju) a onda i
San zelenog jastoga, Valcer za jazz mamu,
Kora~nica vojnika Theloniusa Monka,
Sarabanda, Nebo iznad Gro`njana, Tiffany
Girl, Pink Panter susre}e Kapetana Trulog
oko pono}i i mnoge druge; neke od njih
sakupljene su u izdanju 33 jazz teme u
izdanju Hrvatskog dru{tva skladatelja,
1986. godine. Ali isto tako je rado svirao i
jazz standarde ili, pak, teme suvremenih ljudskoj toplini i dinami~nosti nije moglo
jazz autora poput Lonelly Women, avan- oduprijeti. Ja tako|er, od trenutaka kad sam
gardiste Ornette Colemana ili teme nepre- ga prvi puta vidio na sceni, u drugoj polovi-
vazi|enog Theloniusa Monka. ci {ezdesetih u sarajevskom Domu JNA,
Izvan scene Bo{ko Petrovi} je bio kad je svirao sa Zagreba~kim Jazz
ekstrovertna, elokventna, dinami~na i Kvartetom u sklopu kongresa tada{njeg
`ivopisna figura, i svatko onaj tko je imao Saveza kompozitora Jugoslavije. Ja, mladi
tu ~ast da se pribli`i njegovom srammtischu nadobudni gimnazijalac i grupa ~iji su
u B.P. Clubu, gdje je `ovijalno u podne dometi bili svjetski, sa onom vibrantnom
ispijao `lahtnu kapljicu Hlupi~eva vin~eka, verzijom Prohaskine Intime - e to me je
mogao je prisustvovati vatrometima oborilo s nogu i otada sam u jazzu. I sa
duhovitosti i {armantonosti koja je svako- Bo{kom, sa kojim me je vezivalo vi{e od
ga okolo njega obarala s nogu. Njegovoj se ~etrdesetak godina prijateljevanja. 
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

Nakon koncerta 13. januara, čuvena španjolska
grupa LOS FLORED DE ANDALUZIJA,
čiji su članovi vrhunski flamenko plesači i muzički
izvođači, nastupit će u Sarajevu i 26. januara
PLES, PJEVANJE I SVIRANJE
Skupina Los Flored de Andaluzija
AUDIO-VIZUELNI SPEKTAKL
F
Pi{e: MA[A ]OSI]
lamenko je `iva umjetnost koja
ima sposobnost da se stalno mije-
nja. Njegova tajna je u momentu
improvizacije, koja se doga|a
izme|u koraka.
TUGA I SAMOSA@ALJENJE
Plesanje flamenka je veoma li~an na~in
umjetni~kog izraza i forma veoma
povezana sa muzikom. Umjetnost flamenka
se odnosi, sa jedne strane, na umjetnost Flamenko - vatra
koja obuhvata ples, pjevanje i sviranje na
gitari, a sa druge, na poseban stil `ivota
andalu`anskog naroda. Izraz sazrijevanja
u nogama
~ovjeka je flamenko. Kroz sadr`aje kojima
se bavi i forme kroz koje se izra`ava,
do~arava nam uslovljenost, dinami~nost i
ritmi~nost tog sazrijevanja, prepunog
raznih otkri}a. Flamenko simboli~no pred-
stavlja proces individualizacije koja se
bazira na modelu ro|enje - `ivot - smrt -
ponovno ro|enje, on po~inje sa ranjava-
njem osobe i patnjama koje je prate.
Veliki doprinos i nezaboravan trag u fla-
menku ostavili su Cigani, ~ija su plemena
nakon vjekovnih lutanja kroz centralnu
Evropu u 15. vijeku u{la u Andaluziju, koja
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
OD SUMRAKA DO ZORE
je bila bogato i plodno tlo na kome su
Cigani, pored ve} izmije{anog uticaja
razli~itih kultura, a usvojiv{i elemente
starosjedilaca i drugih prido{lih stanovnika,
dodali svoje obilje`je. Njihova muzika bila
je izraz siroma{tva, li~ne tuge i sa-
mosa`aljenja, {to ujedno predstavlja i
osnovne teme vezane za dva ciganska
neostvarena sna o zdravlju i slobodi.
Flamenko je izraz ljudi koji su sve done-
davno bili izvan zakona, te je cvjetao u
skrovitosti ciganskih prebivali{ta, izvo|en
uz gotovo religiozno po{tovanje i
ozbiljnost. Bila je to umjetnost koja se
prenosi isklju~ivo usmenom predajom.
UZBUDLJIVA
IZVORNA SIROVOST
Sarajevska publika }e, zahvaljuju}i
organizatorici Indiri Heler, nakon 13. i 26.
januara biti u prilici da u`iva u do sada
najambicioznijem i najkreativnijem nas-
tupu {panjolske grupe Los Flored de
Andaluzija. To je “visokoenergetski“ multi-
nacionalni sastav virtuoza, dobitnika bro-
jnih nagrada, koji sa podjednakim odu{evlj-
enjem prihvataju i publika i kriti~ari.
Njihova najnovija produkcija je nesvaki-
da{nji audio-vizuelni spektakl koji se ne
propu{ta. Ne udaljavaju}i se od svog
izgra|enog stila uzbudljive izvorne
sirovosti, grupa je ove godine u svoj pro-
gram uvrstila i posjetu Bosni i Hercegovini.
Carmen Moncada, Josefa Flores, Jose
Delgado, Luis Palma, Antonio Flores,
Antonio Morata, Jose Maria Vinas Coca
pripremili su vrlo energi~an i ekspresivan
nastup, sa `eljom da se publici predstave u
najboljem svjetlu. “Za nastup su pripremili
korake rumbu, bulerías, alegria, koji su za
samo dva plesa~a na sceni jako zahtjevni.
Profesionalcima kao {to su Carmen
Moncada i mladi, perspektivni plesa~ Jose
Maria Vinas Coca plesni koraci ne}e biti
problem” isti~e Indira Heler.
Jose Delgado publici }e se predstaviti
sa dvije numere. Zanimljivo je spomenuti
da je Josefa Flores, za koju ka`u da
je najbolja plesa~ica flamenka, sestra
pjeva~a Antonija Floresa i da prvi put nas-
tupaju i idu na turneju zajedno, jer sedam
godina nisu razgovarali. Da razvesele
publiku Los Flored de Andaluzija
pripremili su Jazz ‘ba od Crvene jabuke,
uz svoj ritam puno br`e i temperamentni-
je. Dakle, 26. januara nastupaju u Clubu
Cinemas, a ulaz je 10 KM. Za njih je fla-
menko na~in `ivota. Oni su flamenko od
sumraka do zore, ne samo na pozornici. 
67
MUZI^KE EU INTEGRACIJE

EVROPSKA HIP HOP KOLONIJA

Polovinom narednog mjeseca zvanično će biti promovisan, a potom i širom starog
kontinenta distribuiran DIVERSIDAD, hip hop projekt “Evropske komisije” i
“European Music Officea”, koji je spojio dvadeset evropskih muzičara na
zajedničkom albumu; za “Slobodnu Bosnu” govore bosanskohercegovački reper
ADNAN HAMIDOVIĆ FRENKIE, kao i MIRELA PRISELAC REMI, njegova kolegica
iz zagrebačke grupe “Elemental”, koji su sudjelovali u realizaciji ove
interesantne muzičke kompilacije

REMI I FRENKIE ZAJEDNO U VELIKOM

PROJEKTU EVROPSKE KOMISIJE
zakazala - u{li smo u EU integracije prije
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] njih.” Dobro, album Diversidad ne}e biti

J
o{ nam je krajem juna pro{le godine
Mirela Priselac Remi, {efica zagre-
ba~ke grupe Elemental, govorila o
projektu Diversidad, koji je spojio
dvadeset evropskih muzi~ara na
zajedni~kom albumu, a u kojem je sudjelo-
vala zajedno sa na{im Adnanom
Hamidovi}em Frenkiejem i svojim kole-
gom iz benda Shotom: “To je projekt
Europske komisije i European Music
Officea, koji je spojio dvadeset glazbenika
iz EU na zajedni~kom albumu, koji smo sni-
mali krajem o`ujka 2010. godine. Snimili
smo ~etrnaest pjesama koje }e se na}i na
albumu koji izlazi u sije~nju sljede}e
godine. U Parizu sam snimala i spot za pjes-
mu I Got It sa Mariamom iz Njema~ke i
Melodee iz Nizozemske. Frenkie i
Elemental su jedini izvo|a~i iz zemalja koje
nisu u EU, ali su nas pozvali jer su se
odu{evili na{om muzikom! I opet, glazba i
kultura su pobijedili ondje gdje je politika
68
objavljen u sije~nju, ali ho}e u velja~i.
^ETRNAEST PJESAMA
ZA DESET DANA
Na ovaj album uvr{teno je svih ~etr-
naest pjesama koje je u Bruxellesu snimi-
lo, dakle, dvadeset izvo|a~a iz dvanaest
dr`ava na devet jezika! “ Ekipa iz
Francuske je prije dvije godine
anga`ovala pet, {est hip hopera iz Evrope,
sa kojima je snimila jednu pjesmu, a onda
su napisali projekt i predstavili ga
Evropskoj komisiji, koja im je to i odobri-
la. I onda je po~ela njihova potraga za
Frenkie: “U početku snimanja
Diversidada nisam bio spreman na
kompromise, ali kasnije sam malo
proširio vlastite vidike”
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

ELEMENTALNO
PISMENA
Mirela Priselac Remi
izvo|a~ima. Kontaktirali su krajem 2009.
izdava~ku ku}u Menart iz Zagreba, kako
bi prona{li MC-jeve sa Balkana.
Zagrep~ani su im predlo`ili Edu Maajku,
Elemental, mene i jo{ neke muzi~are koji-
ma su objavili albume. Francuzi su
odabrali Elemental, Edu i mene, s tim da
Maajka nije mogao prihvatiti ponudu jer
je tada snimao Spomen plo~u. Remi i Shot
iz Elementala su predstavljali Hrvatsku, a
ja Bosnu i Hercegovinu”, obja{njava
Frenkie.
Za{to su Francuzi odabrali ba{ hip
hop `anr, zna~i okvir u kojem }e realizo-
vati svoju ideju, pitamo na{eg sagovo-
rnika: “Francuska ima najve}u hip
hop scenu u Evropi. Menad`eri iz
Marseillea, koji su, naprimjer,
otkrili tamo{nji kultni hip hop
bend IAM i krenuli u ovu
pri~u, pravo su uspje{ni likovi.
Kad su dobili novac od
Evropske komisije vrlo brzo su i
realizovali Diversidad . Do{av{i u
Bruxelles, osim Remi i Shota poznavao
sam jo{ samo Cursea iz Njema~ke.
Dodu{e, ne njega li~no, nego njegovu
muziku. Za prvu pjesmu na albumu, The
Experience , a koju smo snimili svi
zajedno, dobili smo, jo{ prije odlaska u
Belgiju, samo beat, muzi~ku podlogu.
Pa nam je re~eno da svako od nas
napi{e po ~etiri stiha. Na temu... Zna{
ono: mi smo zajedno, nema granica, hip
hop spaja. A kad smo do{li u Bruxelles
oni su ve} razradili koncept, na osnovu
na{ih snimaka koje su, naravno, pres-
lu{ali. Podijelili su nas u grupe, po
~etiri, pet, {est izvo|a~a, dobili smo
beatove i na licu mjesta se dogovarali,
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
HIP HOP SPAJA
pisali i snimali. Sve je trajalo samo dese-
tak dana”, veli Frenkie.
KAO U “VELIKOM BRATU”
Pored zajedni~ke kompozicije, koju smo
ve} spomenuli, Frenkie je snimio jo{ ~etiri
pjesme. “Imali smo zaista odli~ne uslove za
rad. A i generacijski sam blizak sa gotovo
svim izvo|a~ima. Mada sam se u po~etku
osje}ao kao da sam u Velikom bratu.
Devetnaest ljudi oko mene, a samo dvoje
li~no poznajem. Ali, neka konekcija se
izme|u nas, jednostavno, morala desiti. Jer,
svi smo u istom poslu, bavimo se muzikom,
konkretno hip hopom. Neki od njih sada su
moji veliki prijatelji, posebno mislim na
Rivala iz Belgije i Nacha iz [panije.
Redovno kontaktiramo, planiramo da ne{to
zajedno snimimo, mo`da jedni drugima u
bli`oj perspektivi i neka gostovanja orga-
nizujemo. A neki od njih su i velike zvijezde
u svojim dr`avama. Recimo, Nach. On je
popularan u svim dr`avama u kojima se
govori {panski jezik”, govori Frenkie.
U ljeto pro{le godine Frenkie je, zah-
valjuju}i upravo vezama koje je uspostavio
UZ JO[ DEVETNAEST u Bruxellesu, nastupao u [paniji i u Italiji, a
PROTIV SVIH
prije pet dana se vratio iz Holandije. Na
Adnan Hamidovi} Frenkie
sjeveru ove dr`ave, u Groningenu, odr`an je
Festival Eurosonic. “U Parizu smo vje`bali
deset dana, a onda smo nastupili na
Eurosonicu. Taj festival je ne{to kao Expo,
na kojem se predstavljaju projekti koji tek
treba da budu objavljeni. S obzirom da su
promovisana tek dva singla sa Diversidada,
reakcije su bile prili~no pozitivne. Taj nastup
je bio dosta dinami~an, stalno jedni druge
mijenjamo na sceni, nije dosad-
no, a mislim da su i
pjesme kvalitetne. Lju-
di ne mogu da uve`u
ko je ko, odakle je i na
kojem jeziku pjeva.
Generalno, zadovo-
ljan sam ovim CD-
om. Mada, mnoge
od beatova nikada
ne bih uzeo za svoj album. U po~etku
nisam bio spreman na kompromise, ali
kasnije sam malo pro{irio vlastite vidike.
I drago mi je zbog toga”, tvrdi Frenkie.
Na Diversidadu se, ka`e jo{, “mo`e
prona}i svako a i niko”.
Tri mjeseca nakon promocije
CD-a, slijede prvi nastupi ~lanova
ove hip hop kolonije. Dok }e
Diversidad biti distribuiran u sve
dr`ave iz kojih dolaze izvo|a~i
na njemu zastupljeni. A CD je,
na prvo preslu{avanje, i vi{e
nego interesantan. Za po~etak
Foto: Mario Ili~i}
preslu{ajte hip hop baladu On
My Way, malo remek-djelo koje
izvode Remi, Mariama iz Njema-
~ke i Valete iz Portugala. 
69
KULT MARKET
SERGEJ ALEKSANDROVI^
JESENJIN
105 pjesama
Jedan od najomiljenijih
ruskih pjesnika, Sergej
Aleksandrovi~ Jesenjin,
`ivio je i svijet do`ivljavao
toliko burno da je do
tridesete bio umoran i od
`ivota i od poezije. Njegovo
samoubistvo pretvorilo ga
je u mit, a njegova poezija vrlo je rado
~itana i danas. Marko Ve{ovi} na~inio je
novi prepjev i izbor Jesenjinovih pjesama i
one su objavljene u knjizi 105 pjesama
(Rabic, Sarajevo, 2010.). Cijena je 18 KM.
RANA DASGUPTA
Solo
Britansko-indijski knji`evnik
Rana Dasgupta ro|en je i
{kolovan u Engleskoj, a
danas `ivi u Indiji. Solo
(Buybook, Sarajevo, 2010.)
je njegov drugi roman a
glavni lik je stogodi{nji
Bugarin. Dasguptin junak u
novinama pro~ita ~lanak o papagajima koji
su jedini sa~uvali jezik zajednice koja je
nestala u nedavnoj katastrofi i, inspirisan
time, po~inje razmi{ljati da li u njegovom
iskustvu ~ovjeka koji je pro`ivio 20. vijek
ima i~ega vrijednog za budu}a pokoljenja.
Cijena je 20 KM.
MARIELA CASTRO ESPIN
Kako pre`ivjeti
pubertet
Kubanska seksologinja
Mariela Castro Espin
knjigu za tinejd`ere Kako
pre`ivjeti pubertet (V.B.Z.,
Zagreb, 2010.) napisala je,
prema sopstvenim rije~ima,
tako {to je sabirala odgo-
vore na pitanja o ovom
`ivotnom razdoblju koja su joj postavljali
njena k}erka Gabriela i njeni vr{njaci. “Kad
je njima bilo jasno, bi}e i tebi“, ka`e samo-
uvjereno autorica na po~etku knjige,
obra}aju}i se dje~acima i djevoj~icama koji
`ele saznati vi{e o svom tijelu, o novim
raspolo`enjima i o promjenama koje im se
de{avaju... Cijena je 25 KM.
70
KNJI@EVNA KRITIKA
Esej Alaina de Bottona
“Dnevnik s Heathrowa“ (Ljevak, Zagreb, 2010.)
Pisac na aerodromu
O FILOZOFIJI SVAKODNEVICE
[vicarski publicista Alain de Botton
proslavio se bestselerima prevo|enim na
tridesetak jezika
[vicarski pisac i publicista Alain de
Botton dobio je 2009. godine od jedne bri-
tanske korporacije ponudu da sedam dana
provede na novootvorenom terminalu 5 lon-
donskog aerodroma Heathrow. Kao prvi aero-
dromski “ku}ni pisac“ on je trebao pisati o
`ivotu koji se na terminalu odvija, a da sve
bude zvani~nije, dobio je i radni sto kao i
plo~icu sa svojim imenom i titulom.
Kompanija u ~ijem je vlasni{tvu aerodrom
~ak mu je dala i odobrenje da pi{e kriti~ki bez
ustezanja: “U takvom nedostatku stege, osje-
tio sam da profitiram od tradicije u kojoj
bogati trgovac stupa u odnos s umjetnikom
potpuno spreman na njegovo odmetni~ko
pona{anje; ne o~ekuje fine manire, napola je
odu{evljen idejom da }e njegov omijeni
babun~i} porazbijati posu|e. Ova njegova toler-
ancija krajnji je dokaz njegove mo}i“, lucidno
zaklju~uje autor svjestan svoje pozicije.
Na`alost, tek na nekoliko mjesta on }e
slobodu koja mu je velikodu{no dodijeljena
iskoristiti i to u natuknicama o neekolo{kom
pona{anju aviokompanija ili o izra`enim klas-
nim razlikama me|u putnicima. Alain de
Botton pokaza}e se kao prava osoba za ovaj
posao jer se dometima tehnologije i industrije
iskreno odu{evljava, a previ{e ga ne uzne-
miruje socijalni aspekt aerodroma, tog mjesta
na kojem se savr{eno i{~itava bahatost veoma
uskog i privilegovanog kruga ljudi. Arhi-
tektura najluksuznijeg salona za najbogatije
putnike }e ga toliko ushititi da }e sam sebi
objasniti kako je duga i mu~na pro{lost
~ovje~anstva, uklju~uju}i sve patnje i ratove,
imala smisla ako je ~ovje~anstvo u stanju da
proizvede tako ljupke enterijere i tako ukusne
sendvi~i}e!?
^ovjek koji se proslavio bestselerima o
filozofiji svakodnevnog `ivota prevo|enim na
tridesetak jezika u knjizi Dnevnik sa
Heathrowa uspijeva na nekoliko mjesta pre-
vazi}i poziciju dvorskog pisca i prepoznati
autenti~ne `ivotne situacije u prostoru oko
sebe: njegova zapa`anja o slu`benicima osi-
guranja, o rastancima, o `ivotima pomo}nog
osoblja na aerodromima ili o samoj su{tini
putovanja, ponajbolji su dio ove knjige. Na
nekoliko stranica on zapisuje nevjerovatne
pri~e ljudi koji mu i sami prilaze i ispovijeda-
ju se, privu~eni natpisom ku}ni pisac na nje-
govom bed`u. [teta {to u ovoj knjizi fokus
nije na tim pri~ama ~iji su sudionici me|una-
rodni a priroda univerzalna ljudska. Ovako
Dnevnik sa Heathrowa ostaje inteligentan i
solidno napisan, ali ipak propagandni tekst u
slavu avionske industrije.
(A. Ba{i})
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Amy Chua: Battle Hymn of the Tiger
Mother
2. Laura Hillenbrand: Unbroken
3. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked the
Hornet’s Nest
4. Ann Voskamp: One Thousand Gifts
5. Abraham Verghese: Cutting for Stone
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knji`ara V.B.Z.)
1. Paulo Coelho: Valkire
2. Elizabeth Gilbert: Jedi, moli, voli
3. David Wroblewski: Pri~a o Edgaru
Sawtelleu
4. Vedrana Rudan: Dabogda te majka rodila
5. Esad Durakovi}: Tisu}u i jedna no}
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

LIFESTYLE
Na dvodnevnom kulturnom događaju u Amsterdamu biće
predstavljen dio bh. kulturne scene
Bosanci dolaze
INSPIRISANO “ALAN FORDOM“
Aleksandra Lovri} predstavi}e svoju kolekciju TNT crew
U okviru kulturne manifestacije koja }e
se odr`ati 22. i 23. januara u Centru De
Balie u Amsterdamu, pod nazivom Bosanci
dolaze, predstavit }e se i modna dizajnerica
Aleksandra Lovri} sa kolekcijom TNT
crew.
Inspirisana antologijskim stripom Alan
Ford, kolekcija Lovri}eve ovjekovje~ena je
fotoaparatom Vanje Lisac, a sve je snimlj-
eno i obra|eno u formi stripa. Fotografije sa
modelima Dijanom Hercegovac, Merimom
Ramadanovi}, Sr|anom Radanovi}em i
Zlatkom ^aki}em, sve snimljene u
Sarajevu, holandska javnost imat }e priliku
vidjeti na promotivnom materijalu - kata-
lozima koji }e se dijeliti posjetiocima
Centra De Balie. Za {minku i frizure mode-
la pobrinule su se Maja Koristovi}-Talovi}
i Marija Varga.
Dvodnevni kulturni doga|aj Bosanci
dolaze pokrenuo je tim Kriterion art kina iz
Sarajeva, u saradnji sa fondacijom YUA i
Centrom De Balie iz Amsterdama, a sa cilj-
em razbijanja negativnog publiciteta o
BiH i njenim gra|anima u Holandiji.
Dizajnerica Lovri} jedna je od mladih tale-
ntovanih i kreativnih umjetnica koja }e se
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
“SWATCH“
Rekordna prodaja
[vicarski proizvo|a~
satova Swatch
Group objavio je da
je u toku 2010. zabi-
lje`io rekordnu pro-
daju u vrijednosti od
6,4 milijardi franaka,
Foto: Vanja Lisac
ili 4,95 milijardi eura.
U odnosu na 2009., pro{le godine prodaja
je porasla za 18,8 posto, prenosi AFP.
Predvi|anja za 2011. ostaju pozitivna,
uprkos negativnom razvoju stranih valuta,
a posebno ameri~kog dolara i eura u
odnosu na {vicarski franak.
VELIKA BRITANIJA
Ljepota i pamet
Fizi~ka privla~nost je
povezana sa
inteligencijom. Osim
{to su blagoslovljeni
lijepim licem i zgod-
nim tijelom, fizi~ki
atraktivniji pripadnici
oba spola inteligent-
niji su od osoba
prosje~nog izgleda,
pokazala je studija
provedena u Velikoj Britaniji i SAD-u.
Novo istra`ivanje razbija mitove o “lijepim,
predstaviti u ovom programu, a osim nje tu a glupim“ ljudima: nau~nici tvrde da lijepi
su i brojni drugi umjetnici, pisci, muzi~ari, mu{karci i `ene imaju IQ za 14 bodova
intelektualci... Me|u njima su i Damir ve}i od prosje~nog.
Imamovi}, koji }e do kraja ovog mjeseca
pred holandskom publikom odr`ati pet nas-
tupa, zatim Neboj{a [avija - Valha (direktor SAD
programa Nansen Dijalog Centra Sarajevo),
Boro Konti} (autor dokumentarnog filma Borovnice
Godine koje su pojeli lavovi), Kamenko
Buli} (Odsjek nauka religije, Me|unarodna Bioaktivni sastojci
{kola za humanisti~ke i dru{tvene nauke, borovnica smanjuju
NL), Tarik Jusi} (Media Centar Sarajevo, izglede za razvoj
BiH), Xavier Bougarel (istra`iva~ u Odjelu hipertenzije. Klju~nim
turskih i otomanskih studija pri Naci- se pokazalo djelo-
onalnom istra`iva~kom institutu Francu- vanje antocijanina,
ske), kao i bendovi Zoster, Mala Vita bend, antioksidansa iz
Blavorsi, DJ Ahmaad, modni brand skupine flavonoida,
Revolt... prisutnih i u malina-
Doga|aj je organizovan sa ciljem pokre- ma, jagodama i
tanja diskusije i razmjene ideja sa holand- crnom ribizu. U prosjeku je sedmi~na
konzumacija jedne porcije borovnica bila
skom kulturnom i intelektualnom scenom i
povezana s 10% manjim rizikom za
javno{}u. U~esnici i publika istra`it }e i povi{en krvni pritisak, pokazali su podaci
zajedno potra`iti odgovore na pitanja prikupljani tokom 14 godina od 134.000
poput: ko su, zaista, Bosanci i Hercegovci, `ena i 47.000 mu{karaca, a pozitivan
u kakvoj zemlji `ive i kakvu kulturu imaju?, u~inak bio je najuo~ljiviji kod osoba mla|ih
navodi se u saop}enju organizatora ove od 60 godina.
manifestacije. (Priredila: M. Radevi})
71
KULT MARKET
BOG JE BRAZILAC
KINO KRITIKA

Carlos Diegues Film ”Ðavolja varoš“ (Srbija, 2009.), scenariste i

reditelja Vladimira Paskaljevića
Svakome,
s vreme-
na na vri-
jeme,
zatreba
Nedokučene žudnje
mali CRNA KOMEDIJA
odmor od \avolja varo{ je izuzetno
posla. napet i dramati~an film
Za{to bi
Bog bio druga~iji? U nadi da }e na}i neku
dobru du{u koja }e ga zamijeniti, Bog
silazi na Zemlju ili, to~nije, u sjeveroisto~ni
Brazil. Tamo susre}e ribara i sitnoga pre-
varanta Taocu s kojim kre}e u potragu.
Uskoro im se pridru`uje i Madá, djevojka
koja putuje u Sao Paulo... Ocjena: 4

FOTOMODEL

Carmine
\avolja varo{ je moderna crna komedija
Amoroso koja satiri~no govori o srpskom dru{tvu. Film
je strukturiran kao dinami~na vi{estruka pri~a
Dva s vi{e povezanih likova, ~iji se putevi paralel-
mladi}a, nim radnjama isprepli}u u jednom danu.
Michele i Siroma{na desetogodi{nja djevoj~ica
Ioan, Jelena poku{ava da priu{ti sebi tenisku opre-
Talijan i mu po cijenu toga da trpi maltretiranje i
Rumunj, poni`avanje Ivane, k}erke bogate prostitutke,
u potrazi koja poku{ava da na|e svog pravog oca preko
su za skypea. ]iril, bogati sin mafija{a, ne mo`e da
dalekim ciljem: stalnim poslom u Italiji.
prihvati ~injenicu da ga je djevojka Natalija
Film gotovo da i nije distribuiran u talijan-
skim kinima, ali je ipak prikazan 21.
ostavila i postaje agresivan. Biv{i imigrant se
o`ujka 2008. godine. Ocjena: 4 vra}a u rodni Beograd i investira svu
u{te|evinu u izgradnju nekretnina te se
suo~ava s korupcijom, ucjenama i neradom.
EVA HO]E SPAVATI Ludi taksista, koji krivi cijeli svijet za
svoju nesre}u, napravio je spisak ljudi koji su
Tadeusz “odgovorni” za njegovu “tragediju” i sada
po~inje da se sveti. Bau{telac (SSlavko [timac)
Chmielewski pristaje za mali novac raditi u klaonici ze~eva.
Rijetki je dobronamjernik. Pu{ta te ze~eve
shvativ{i na {ta su sve na{i ljudi za male
Ewa pare spremni. Nepredvidiv zaplet i kratki
Bonecka
rezovi ~ine ovaj film izuzetno napetim i dra-
dolazi na mati~nim.
{kolova-
Pored proslavljenih glumaca, kao {to su
nje u mali
grad.
Lazar Ristovski i Slavko [timac, u \avoljoj
Sti`e varo{i se pojavljuju i mladi glumci Uro{
uve~er i Jov~i}, Marija Zeljkovi} i Mina ^oli}, kojima
`eli unaj- je ovo prvo pojavljivanje na filmu. Re`iser
miti stan, Vladimir Paskaljevi} `elio je da u svom
no to je prvom dugometra`nom filmu ispri~a pri~u o
nemogu}e, a ni u hotelu nema slobodnih borbi djevoj~ice koja `eli da igra tenis i da nas
soba. Prisiljena je provesti no} na ulici njena borba provede kroz `ivot u Srbiji danas.
punoj kriminalaca i prostitutki...
Tako je nastao scenario za film sastavljen
Ocjena: 4
od isprepletenih pri~a. Prva ruka scenarija
napisana je za ~etiri dana. ”Tenis je sport i
za{titni znak srednje klase u Srbiji koja vi{e ne
postoji. A kako se ovaj film bavi na{im
paradoksima, meni je on bio idealan da to
istaknem. Danas slavimo pojedina~ne uspehe
na{ih tenisera, na{a omladina i djeca najzad
imaju neke normalne, zdrave idole (Anu,
Jelenu, Novaka), ali ve}i dio mladih ne mo`e
da se ugleda na njih zbog materijalne situaci-
je. Ve}ina mo`e samo da posmatra, kao {to
moji likovi i rade”, ka`e Vladimir Paskaljevi},
koji je filmsku re`iju diplomirao na Fakultetu
dramskih umetnosti u Beogradu.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Kad te ljubav prona|e (Greg Berlant)
2. Termin (Todd Phillips)
3. Turist (Florian Henckel von
Donnersmarck)
4. Neke druge pri~e (Ivona Juka, Ana
Maria Rossi, Ines Tanovi}, Marija
D`id`eva, Hanna Slak)
5. Harry Potter i darovi smrti - prvi dio
(David Yates)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Alien: Antologija, (Ridley Scott - Alien),
(James Cameron - Aliens), (David
Fincher - Alien 3), Jean-Pierre Jeunet
- Alien: Uskrsnu}e, Continental film)
2. Samac (Tom Ford, Artina Films/VTI)
3. Rec (Jaume Balagueró, Paco Plaza,
Pa-Dora)
4. Salt (Phillip Noyce, Columbia
Pictures/Blitz)
5. Pri~a o igra~kama 3 (Lee Unkrich,
Disney/Continental Film)

72 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.


CRVENI FENJER
Pohota italijanskog premijera
Orgije Silvija Berlusconija
SILVIO
SILVIO
BERLUSCONI
BERLUSCONI
Njegovo
Njegovo pona{anje
pona{anje
zabrinulo
zabrinulo je
je ~ak
~ak ii
zvani~ni
zvani~ni Bruxelles
Bruxelles
Italijansko dr`avno tu`ila{tvo vodi
istragu protiv premijera Silvija Berlu-
sconija, tereti ga za seks sa maloljetnim
prostitutkama. To je kap koja je prelila
~a{u, Berlusconiju preostaje samo
povla~enje iz politike. Italijanski premijer,
kao i svaki drugi gra|anin, ima pravo na
privatni `ivot. [ta on sve radi u spava}im
sobama jedne od njegovih brojnih reziden-
cija je njegova osobna stvar. Ali ovaj put je
74-godi{nji Berlusconi oti{ao predaleko.
Ukoliko se doka`e da je predsjednik itali-
janske vlade, koji sam sebe naziva {ef-
`igolo, bukirao 17-godi{nju prostitutku kao
partnerku za seksualne igre, mora}e odmah
podnijeti ostavku. I, {to je jo{ va`nije:
mora}e snositi krivi~no-pravne posljedice.
Istra`itelji koji rade na slu~aju umije-
{anosti Berlusconija u lanac maloljetni~ke
prostitucije u dosje su dosad sakupili 389
stranica. Snimke telefonskih razgovora
otkrivaju da mu je u organizaciji orgija u
njegovoj vili pomagala biv{a striptizeta i
stomatologinja Nicole Minetti, od koje je
Berlusconi lani, iako nije imala nikakvog
iskustva na tom podru~ju, odlu~io napravi-
ti politi~arku. Carlo Ferrigno, biv{i {ef ital-
ijanske obavje{tajne slu`be, u jednom od
snimljenih telefonskih razgovora navodi
kako je u orgijama u Berlusconijevoj vili
sudjelovalo najmanje 28 `ena.
S obzirom na 370 stranica kompromitu-
ju}eg materijala i dokaza, koje je protiv
njega prikupilo tu`ila{tvo u Milanu,
Berlusconijeva tvrdnja da se radi o uroti
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
BRAZIL
Raica Oliveira
Brazilski supermodel odradila je novo
seksi snimanje za Ultimo. Govori pet jezi-
ka, vegetarijanka je, voli `ivotinje i planira
studirati filozofiju kada si|e s modnih
pista.
ENGLESKA
Lacey Banghard
ljevi~ara zvu~i u najmanju ruku smije{no.
Godinama je italijanski {ef vlade, koji pos-
jeduje najve}i ego u Italiji, prkosio sa svo-
jim avanturama i potencijom, koja ne
Do sada nepoznata srednjo{kolka je
spla{njava. Mali sujetni mu{karac stalno se osvojila natjecanje koje je organizirao
liftinzima i drugim zahvatima uljep{avao a tabloid The Sun. Lacey je izlo`ila svoje
podvrgnuo se i operaciji vje{ta~kog bujno poprsje, a ono joj je donijelo pobje-
presa|ivanja kose. Njegov smijeh na licu du i snimanje editorijala za mu{ki magazin
punom botoksa odaje utisak uko~enosti, Nuts.
skamenjenosti - kao mumija.
Sada je njegov imid` potpuno uni{ten.
On je u svojim vilama organizovao divlje SAD
zabave sa prostitutkama. Ta ~injenica bi u
drugim zemljama, poput recimo Njema~ke, AnnaLynne
bila dovoljna za povla~enje sa funkcije. Ali
Berlusconi je imao pravo na privatni `ivot,
sve dok ne ~ini ne{to {to nije u skladu sa
McCord
zakonom. To {to je on sa svojim eska-
Zvijezda serije 90210, 23-godi{nja glumi-
padama ismijavao italijansku politiku u ca, snimila je seksi editorijal za Beverly
Evropi, pa i svijetu, nije ga brinulo. Hills Lifestyle Magazine te pokazala da
Sada, nakon 15 godina Berlusconijeve nije samo “zlo~esta djevojka“ ve} i prava
nedodirljivosti, tu`ioci, mediji i opozicija zavodnica.
kona~no vide {ansu za osvetu za sva
poni`enja koja su do`ivjeli. Izglasavanje
nepovjerenja i procesi zbog podmi}ivanja
do sada su uvijek propadali. Sada su se
njegovi protivnici dosjetili seks skandala.
No to nije urota. Pred njega je samo stavlj-
eno ogledalo. Sada ga ne mo`e spasiti
nikakva dosjetka. U Evropi zbog njegov-
og odlaska niko ne}e `aliti, osim mo`da u
Rusiji i Libiji. Sa Putinom i Gadafijem
naime Berlusconija ve`e neuobi~ajeno
prijateljstvo.
(Priredio: N. Hasi})
73
KULT MARKET
WHITESNAKE MUZIKA

Forevermore “Hardcore Will Never Die, But You Will”, sedmi

studijski album grupe ”Mogwai”
Izdava~ka ku}a
Frontier Records
objavi}e 25. marta
Forevermore,
Fantastični Škoti!
dvanaesti album
grupe Whitesnake. Za
produkciju i miksanje
novih pjesama bili su
zadu`eni veliki pjeva~
David Coverdale i
gitarista Doug Aldrich, te jo{ neka njiho-
va raja. Prvi singl: Love Will Set You Free
slu{amo 21. februara.

MEAT PUPPETS
Lollipop
SLU[AJ NAJGLASNIJE
Odli~an je bend I sedmi studijski album grupe Mogwai
fascinantno je muzi~ko djelo
Meat Puppets.
Osnovan u
Phoenixu, Naprosto, fantasti~an album snimi Odavno je Mogwai na listi onih bendo-
Arizona. Postoje Mogwai ! I jo{ uvijek ga ne objavi. va ~ije svirke ne bi trebali propustiti ako je
ve} trideset godi-
Polovinom februara }e, a vi, po{tovani rije~ o kojoj stotini kilometara od doma
na, morate ih
~itaoci, negdje na sajtovima ga prona|ite i va{eg do stejd`a njihovog. Sve je u havi i
znati. Vrlo brzo
nakon skinite. [ta vas briga i {ta vam ko smije. dalje miri{ljavo i sjetno kao {to je bilo one
Whitesnakea i U|i u Mozillu slobodno! 1997., kada nam predstavi{e Yes! I Am a
oni }e promo- Nova plo~a ovog {kotskog benda, koji Long Way from Home, prvu pjesmu sa nji-
visati svoj novi nema ni punih {esnaest godina, naslovljena hovog prvog albuma Mogwai Young Team.
studijski album. Zva}e se Lollipop i ima}e je: Hardcore Will Never Die, But You Will Da, to je ono kad negdje po~etkom {este
dvanaest pjesama. Sve kompozicije i sedmo je studijsko izdanje Mogwaija. Na minute po`eli{ da skladba traje jo{ barem
snimili su u Texasu, gdje i `ive, a prvu koje je uvr{teno deset instrumentalnih i, toliko.
svirku }e odraditi u Engleskoj, u maju kako ih kriti~ari razvrsta{e, post-rock kom- Dobro nam je po~ela ova 2011., najnovi-
ove godine. pozicija. ja. Kako nije kada je ve} u januaru Hardcore
Ono {to se de{ava na ovom remek-djelu, Will Never Die, But You Will kandidat
od uvodne White Noise pa do zavr{ne, za album godine. Ma, evo vam link:
THE VIEW osmoipominutne, You’re Lionel Richie ne http://www.mediafire.com/?80xxpal6e65x7
mo`e se rije~ima opisati, kazao bi komenta- el. [to mo`e{ danas ne ostavljaj za sutra, a
Bread And tor Topalbe}irevi}. Napisati melodijama {to si mogao ju~e ostavi za prekju~e.
takvu pri~u pa je onda lijepo gitarama, (D. Bajramovi})
Circuses ritam sekcijom i klavijaturom ”za~initi”
epitetima i metaforama u toj mjeri
Evo jo{ malo {kot- autenti~no i stvarno lepr{avo i mo}no, e, to TOP LISTA
skog rocka. The mogu samo giganti! (iz “Top 40” BH radija 1)
View su iz
Dundeeja i za dva 1. Chromeo: Don’t turn the lights on
mjeseca }e promo- 2. Goldfish: Get busy living
visati svoje tre}e 3. Mark Ronson & the Business INTL:
studijsko izdanje. Somebody to love me
CD se zove Bread 4. The Black Angels: Telephone
And Circuses, a 5. Everything, Everything: Photoshop
prvi singl je pjesma handsome
Grace, koju }emo 6. Brandt Brauer & Frick: Bop
mo}i preslu{ati 7. Cherry Ghost: We sleep on stones
po~etkom tre}eg 8. Belle & Sebastian: I want the world to
mjeseca. Bread And Circuses nasljednik stop
je Which Bitch? Iz 2009. godine. 9. Lykke Li: Get some
10. Duffy: Well, well, well

74 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.


SPORT
Razvoj evropske dimenzije u sportu
Sport pod paskom EU-a
ANDRULA VASILIU
Evropska unija }e se ubudu}e baviti,
izme|u ostalog, i transferima nogometa{a
Dugovi nogometnih klubova, medijska
prava, doping i namje{tanje utakmica me|u
najva`nijim su temama kojima se bavi
Evropska komisija u svojim prijedlozima o
ja~anju socijalne, ekonomske i organizacij-
ske dimenzije sporta. Evropska komisija
usvojila je u utorak seriju prijedloga pod
nazivom Razvoj evropske dimenzije u
sportu koji pokrivaju tri najva`nija
podru~ja: ekonomsku dimenziju sporta,
njegovu socijalnu ulogu te organizacijska
pitanja, a u svakom podru~ju predla`u se
akcije Komisije i zemalja ~lanica EU-a.
Predvi|aju se akcije u podru~jima u kojima
se problemi ne mogu na odgovaraju}i na~in
rije{iti samo na nacionalnoj razini.
EK poziva sportske udruge da uspo-
stave mehanizme za kolektivnu prodaju
medijskih prava kako bi se osigurala odgo-
varaju}a redistribucija prihoda. Poziva
tako|er na usmjeravanje ve}e pa`nje na
prava intelektualnog vlasni{tva u domeni
sporta, na razmjenu dobre prakse s ciljem
transparentnog i odr`ivog finansiranja
sporta te na nadzor provedbe pravila o
dr`avnoj pomo}i u domeni sporta.
Dokument tako|er sugerira da bi Unija
trebala potpisati konvenciju protiv dopinga
Vije}a Evrope, te donijeti i provesti smjer-
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
Foto: Mario Ili~i}
nice o sigurnosti sportskih doga|anja.
Predla`e se i promid`ba dobrog upravljanja
u sportu, pokretanje studije o pravilima
transfera i potom dono{enje smjernica o
transferima igra~a, te daljnje akcije na polju
djelovanja sportskih menad`era.
[to se ti~e pravila o transferima igra~a,
EK planira organizirati konferenciju svih
zainteresiranih o tom pitanju u nadolaze}im
mjesecima. “Transferi igra~a redovito
privla~e pa`nju javnosti zbog pitanja
pravnog temelja i transparentnosti finans-
ija“, ka`e se u tekstu. “Komisija smatra da je
do{lo vrijeme za ukupnu procjenu pravila
transfera za profesionalni sport u Evropi.“
Sporta{i, sportske udruge i gra|ani tre-
bali bi imati koristi od tih planova, koji
proizlaze iz nove evropske uloge u sportu u
skladu s Lisabonskim ugovorom. „Mjere
koje smo usvojili nagla{avaju va`nost
doprinosa sporta na{em dru{tvu i trebale bi
pobolj{ati na~in na koji se vodi sport“,
kazala je evropska povjerenica zadu`ena za
sport Andrula Vasiliu.
Prijedloge je pozdravio i ~elnik UEFA-e,
Michel Platini. “Vrlo mi je drago da je
Evropska komisija na na{oj strani u tako mnogo
va`nih pitanja za budu}nost evropskog
nogometa. Komisija uvi|a potrebu sre|ivanja
finansija u nogometu“, rekao je Platini. Tokom
sljede}ih mjeseci vlade zemalja ~lanica i
Evropski parlament trebali bi odlu~iti koje
sugestije se mogu pretvoriti u konkretne
zakonske prijedloge. (N. Hasi})
AUTOMOBILI
Mercedes SLK
Krajem mjeseca, tokom obilje`avanja 125.
ro|endana, Mercedes }e u Stuttgartu
predstaviti novu generaciju modela SLK.
Ovaj se roadster s dva sjedala temelji na
novoj platformi s pogonom na stra`nje
kota~e, a iako djeluje manje agresivno od
svog prethodnika, u Mercedesovu tvrde
da je rije~ o automobilu izra`enih sport-
skih karakteristika.
MOTOCIKLI
Aprilia RS4
RS 4 vi{e
nema
dodirnih
to~aka sa
prethod-
nikom, sada
je Aprilijin
predstavnik u klasi 125 pogonjen jed-
nocilindri~nim ~etverokatnim agregatom
sa ~etiri ventila po cilindru i ubrizgavanjem
goriva. Agregat je uglavljen u dvogredni
aluminijski okvir. Prednja vilica je up side
down promjera 41 mm, dok straga situaci-
ju kontrolira ~eli~na vilica s monoamortize-
rom koji je direktno povezan na nju.
DESIGN
Mazda Minagi
Japanski proizvo|a~ }e na salonu u @enevi
nastupiti sa studijom kompaktnog SUV-a
Minagi. Za sada su objavljene tek dvije
skice koja jasno pokazuju kako je rije~ o
potpuno novom ~lanu Mazdine obitelji. Radi
se o prvom modelu koji je dizajniran pod
ravnateljskom palicom trenutnog Mazdinog
{efa dizajna Ikea Maede.
75
 U ^ETIRI OKA Razgovarali: NEDIM HASI] i DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO GORAN ČAMPARA ČAMPI,

Forum `ena Mediterana iz Marseillea
raspisao je Me|unarodni konkurs za kratku
pri~u, o temi Gubitak. “Konkurs se provodi
svake godine od 1995., a Forum `ena
Mediterana poziva `ene iz sredozemnih
zemalja koje `ele pisati, a radovi im dosad
nisu bili objavljivani.” Krajnji rok za prijavu
radova je 31. maj.
Od 20. januara, kada }e biti prikazan
film Ram za sliku moje drage, reditelja
Mirze Idrizovi}a, u sarajevskom kinu
Meeting Point svakih ~etrnaest dana
zainteresovani }e imati priliku pogledati
jedan od doma}ih ili inostranih klasika iz
arhive Kinoteke BiH. Program }e trajati
narednih nekoliko mjeseci, a naziv mu je:
Kinoteka ~etvrtkom.
U petak, 21. januara, na Gradskoj sceni
Toni Pehar Mostarskog teatra mladih, bi}e
odigrana dvadeseta repriza predstave
(Njegove) 3 sestre, prema Tri sestre A.P.
^ehova. Adaptacija i re`ija - Scott Filding,
a igraju: Snje`ana Martinovi}, Hristina
Mouratidou, Amra Prutina i Armin
Had`imusi}.
Iste no}i, u 19.30 sati, na repertoaru
Narodnog pozori{ta Sarajevo je balet
Katarina, bosanska kraljica. Ova teatarska
ku}a nastavlja se brinuti o
penzionerima/umirovljenicima Kantona
Sarajevo, te im poklanja izvedbu svog naj-
gledanijeg baleta, a ulaznice mogu preuzeti
ve} u ~etvrtak.
šef benda “No Rules” iz Tuzle
Ove }u no}i na}i
“Homesick Blues”
 Nakon albuma Pasje vrijeme i
Probaj me grupa No Rules uskoro }e
promovisati i svoje tre}e izdanje...
Da, a album se zove Homesick
Blues. Snimljen je ljeta 2009. u studiju
Bullfrog Blues u Tuzli, a snimao ga je i
producirao gitarista benda Dra`en
Mulaosmanovi}. Koncepcijski je dru-
Izložba španskih slikara u Sarajevu
ga~iji od prethodna dva albuma No
Rulesa. Radi se o mje{avini rock’n’rolla
i rhythm & bluesa sa malom primjesom
countryja, a u nekim pjesmama ima ~ak
i hard rock rifova. Na albumu su briljant-
no odsvirane lap slide gitare i usne har-
monike, koje su melodijski obogatile
kompletnu zvu~nu sliku ovog CD-a.
 Koliko pjesama }ete uvrstiti na
Homesick Blues?
Jedanaest, a me|u njima je Preko
neba, sa posvetom pokojnom irskom
blues gitaristi Roryju Gallagheru, koji
je jedan od najve}ih uzora benda. Autor
muzike i teksta sam ja, osim za
dvije pjesme, koje je napisao Dra`en
Mulaosmanovi}. U februaru i martu sli-
jede tri turneje u Sloveniji i, najvj-
erovatnije, koncert u Zagrebu. No
Rules je ve} odr`ao promocije
Homesick Bluesa, koncertima u sep-
tembru pro{le godine u Tuzli i u
Sarajevu.

U Bosanskom narodnom pozori{tu u

Zenici 22. marta premijerno }e biti izvede-
na predstava Spa{eni Edwarda Bonda u
re`iji Jovice Pavi}a iz Beograda. Uloge su
dodijeljene Nusmiru Muharemovi}u,
D`enani D`ani}, Robertu Krajinovi}u,
Predragu Jokanovi}u, Irini Dobnik...

“Zaklada Terra Tolis Tolisa `ele}i

o~uvati uspomenu na `ivot i djelo prvoga
ilirca iz Bosne, fra Martina Nedi}a,
raspisala je Natje~aj za dodjelu knji`evne
nagrade Fra Martin Nedi}.” Na Natje~aj se
mogu javiti knji`evnici koji su objavili
knji`evno-umjetni~ko djelo u razdoblju od
1. aprila 2010. do 1. aprila 2011. godine.

76 SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.

 EDIN ŠĆUK, autor izložbe “Ljepota kamena“

Ljubav prema domovini potrebnija je nego ikad

 U galeriji Mak u Sarajevu u srijedu je otvorena
Va{a izlo`ba a novac od prodaje eksponata namijenjen
je za lije~enje Elvedina Hindi}a kojem treba trans-
plantaciju bubrega...
Radovi su u kamenu i bronzi i obuhvataju bh. his-
toriju od perioda srednjeg vijeka do dana{njeg vreme-
na. Predstavio sam prvog bosanskog kralja Tvrtka
i posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Toma{evi}a, a
bila su mi zanimljiva i pjesni~ka preispitivanja Alekse
[anti}a, Maka Dizdara i Ive Andri}a jer je svaki od
njih, na svoj na~in, stvarao djela o ovoj zemlji. Izlo`ba
skulptura Ljepota kamena ranije je postavljena u
Mostaru i u Jablanici, a sarajevska postavka bit }e dos-
tupna posjetiocima do 26. januara…

 Na otvaranju izlo`be naglasili ste njezin pose-

ban patriotski zna~aj...
Svojom izlo`bom obuhvatio sam i pogled djeteta
pred majkom Hasanaginicom, ali i prikazao bol majki
Srebrenice. @elim da svi posjetitelji izlo`be i kroz nju
osjete ljubav prema domovini. Ona nam je sada
potrebnija nego ikada. Moram kazati kako svojim
radovima osje}am i pokazujem veliko po{tovanje
prema njegovom veli~anstvu kamenu, to je osje}aj koji
sam naslijedio od svoga oca koji je cijeli svoj `ivot
radio u kamenu...

Radovi {panskih umjetnika koji su `ivjeli u BiH

Iako je u gradovima {irom BiH u toku sada
ve} tradicionalni, jedanaesti po redu Ciklus
{panske kinematografije, u okviru kojeg su do
sada u Sarajevu i Banjoj Luci prikazani filmovi
~uvenih {panskih reditelja, poput Daniela
Sánchez Arévala, koje }e u narednim nedjelja-
ma mo}i pogledati i gra|ani Trebinja, Tuzle,
Zenice, Bugojna, Mostara, Gra~anice, Biha}a i
Gora`da, u Odjelu za kulturu Ambasade
Kraljevine [panije u BiH ne odmaraju. Ve} u
subotu }e u sarajevskoj galeriji Roman Petrovi}
u njihovoj organizaciji biti otvorena izlo`ba
radova JM Esteveza i Mónice Martínez Fons,
koja }e biti postavljena do prvog februara.
“Izlo`ba je prikaz radova dvoje {panskih umjet-
nika koji su `ivjeli, poput JM Esteveza, ili jo{
uvijek `ive u Bosni i Hercegovini, poput
Mónice Martinez“, ka`e Isabel Retuerto Millan,
voditeljica Odjela za kulturu {panske ambasade. “JM Estevez
poti~e iz porodice koja ima veoma dugu tradiciju u slikarstvu i
svoje prve dodire sa slikama napravio je jo{ u ranom djetinjstvu.
Njegove se slike fokusiraju na pejsa`e i na morske peja`e u koji-
ma je boja na vrhu prioriteta. Kao i on, Monica se od djetinjstva
JM Estevez interesirala za slikarstvo a njene su slike pod
uticajem gradova u kojima je boravila, poput
Brisela, Sofije, Var{ave, Bukure{ta, Zagreba i
Sarajeva. Borave}i u razi~itim centrima umjet-
nosti, u njenim se slikama reflektira velika
razli~itost u stilu i formatu. Ova je izlo`ba
pokazatelj koliko je slikanje va`no u {panskom
dru{tvu.“ Isabel nagla{ava kako }e {panska
ambasada, i nakon zavr{etka jedanaestog
Ciklusa {panske kinematografije i izlo`be
dvoje {panskih slikara, nastaviti sa svojim
aktivnostima kojima u BiH ve} godinama pred-
stavlja velike {panske umjetnike. “Ciklus
{panske kinematografije je u toku {irom Bosne
i Hercegovine. Nakon izlo`be ovo dvoje umjet-
nika, u februaru o~ekujemo grupu {panskih
video-umjetnika koji }e svoje radove predstavi-
ti na Akademiji scenskih umjetnosti tokom fes-
tivala Sarajevo-Sarajevska zima. Po~etkom marta }emo imati
koncert sefardske muzike kojeg ve} tradicionalno, jednom
godi{nje, organizira ambasada Kraljevine [panije. I, kona~no,
po~etkom ljeta }emo na{e kulturne aktivnosti fokusirati na
doga|aje vezane za urbanu umjetnost i arhitekturu.“

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 77

 PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}
Politika jednog djeteta
Yang Zhizhu se igra sa svojim k}erima. Yang Ruoyi je
gotovo pet godina, maloj Yang Ruolan uskoro }e biti godina
dana. U malom trosobnom stanu na sjeveru Pekinga, u kojem
`ivi ovaj sveu~ili{ni profesor sa suprugom, dvoje djece i svojim
starim ocem, tijesno je. Na ostakljenom balkonu se su{i rublje,
na hodniku stoji dje~iji bicikl, 44-godi{nji Yang radi za malim
pisa}im stolom u spava}oj sobi koja je ionako zatrpana stvari-
ma. Yangovi bi zapravo bili sasvim normalna obitelj. Ali, s
obzirom da imaju dvoje djece - dakle, prekr{ili su uredbu o jed-
nom djetetu – oni su ka`njeni. U o`ujku pro{le godine, kratko
nakon ro|enja njihove druge k}eri, Yang Zhizhu je suspendiran
s du`nosti docenta na pravnom fakultetu. “Nakon toga su mi
smanjili pla}u koja je bila prera~unato 550 eura. Ljetos je
slijedilo drugo smanjenje pla}e. Od tada dobivam samo
100 eura mjese~no. A onda mi je dostavljeno rje{enje o
kazni zbog drugog djeteta u iznosu od 27.000 eura.“ Za
Yanga, ~ija je supruga bez posla, visina kazne je potpuno
apsurdna. On nikad ne}e mo}i zaraditi toliko novca. Ali, nije
samo zato podnio tu`bu protiv ustanove za planiranje obitelji
grada Pekinga. On `eli tako|er upozoriti na nepravde koje sa
sobom donosi stroga politika planiranja obitelji. “Imati djecu,
78
to je kao hraniti se, to je osnovna ljudska potreba i ne tre-
baju nam zakoni koji to reguliraju.“ Ali, vlasti to vide
druk~ije. One smiju one koji prekr{e odredbe politike jednog
djeteta kazniti iznosom koji mo`e biti i deset puta ve}i nego
prosje~na godi{nja pla}a. Kazna se zove “socijalna pristojba
za uzgoj djeteta“. U izvje{taju jedne skupine za za{titu ljud-
skih prava iz Hong Konga ka`e se da onaj tko ne plati kaznu
mora ra~unati sa sna`nom represijom sve do nasilja i uhi}enja.
Te stvari rijetko dospijevaju u javnost. Istovremeno u Kini ima
tako puno iznimaka da ne mo`e biti govora o jednakosti pos-
tupka. Na selu bra~ni parovi ~esto imaju drugo dijete ako je
prvo bila djevoj~ica. U Pekingu je dopu{teno drugo dijete ako
su oba roditelja jedinci. Na istoku Kine, u [angaju i Gvangzuu
ve} razmi{ljaju o labavljenju odredaba kako bi se zaustavio
dramati~an pad nataliteta. Ali, Peking je osobito strog, tim vi{e
{to Yang Zhizhu i njegova supruga ne potpadaju ni pod kakve
iznimke. “To nije pravedno“, ka`e profesor Ren Qiang,
stru~njak za demografiju na Pekin{kom sveu~ili{tu. “Sa sta-
jali{ta ljudskih prava i jednakog postupanja za sve bi
morala vrijediti ista pravila. Nije korektno na razli~ite
skupine primjenjivati razli~ita pravila.“ Profesor Ren kao i
drugi profesori zala`e se ve} odavno za labavljenje odredaba
politike jednog djeteta. Me|u ostalim, i zato da se sprije~i dra-
mati~no starenje kineskoga dru{tva. Ali, kinesko vodstvo nije
spremno na reforme. Ono argumentira da bi bez politike jednog
djeteta u Kini danas bilo 400 milijuna stanovnika vi{e te da borba
protiv siroma{tva ne bi mogla biti tako uspje{na. [efica
nacionalne komisije za planiranje obitelji Li Bin
ka`e da se pojedinac mora podrediti
ciljevima ~itavoga dru{tva. “S
gospodarskim rastom je kao i s
pe~enjem kola~a. [to je ve}i
kola~, to bolje. Mi moramo pod
nadzorom dr`ati broj
ljudi koji jedu kola~ i
dopustiti samo da
polako raste.“ Za
Yanga Zhizhua i njegove
dvije djevoj~ice rije~i Li
Bin zvu~e kao ruganje.
Samo zato {to on `ivi u
Pekingu njega se ka`njava
zbog drugog djeteta. Ako
ne plati 27.000 eura, vlasti
prijete da }e mu zaplijeniti
imovinu, oduzeti stan. I on sam
dr`i malo vjerojatnim da dobije pro-
ces protiv dr`avne ustanove. Vlasti
za planiranje obitelji u Kini su pre-
jake. Ali, on se nada da }e njegov
slu~aj u Kini barem malo potaknuti
raspravu o spornoj politici jednog djeteta. 
SLOBODNA BOSNA I 20.1.2011.
 PATINASTA KUTIJA

Najpopularniji Mostarac svih vremena

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Predsjednik Saveznog izvr{nog vije}a
Socijalisti~ke Federativne Republike Jugo-
slavije D`emal Bijedi} poginuo je u avion-
skoj nesre}i, 18. januara 1977. godine.
Sa suprugom Razijom i jo{ pet ~lanova
posade i najbli`ih saradnika putovao je iz
Beograda prema Sarajevu.
Ni trideset i ~etiri godine poslije nisu
razja{njeni razlozi zbog kojih je avion udario
u vrh brda Ina~ na planini Lisin iznad
Kre{eva tog dana.
Prvo je 18. januara, u ranim jutarnjim
satima, D`emal Bijedi} na aerodromu
Batajnica ispratio Josipa Broza Tita na put
u Libiju. A onda je sa piste u istoj vazdu{noj
luci, u blizini Beograda, avionom Learjet 25
poletio prema Sarajevu. U glavnom gradu
BiH je, za 18. januar 1977., zakazana sjed-
nica CK SKBiH, a D`emal Bijedi} je trebao
govoriti sa skup{tinske govornice.
Prizor na Ina~u, ne{to kasnije, bio je
jeziv, a ovu konstataciju o~evidaca

JEZIV PRIZOR NA
BRDU INA^
D`emal Bijedi}
poginuo je u avionskoj
nesre}i 18. januara
1977. godine
najbolje ilustruje fotografija iznad ovog
teksta.
D`emal Bijedi} ro|en je 12. aprila 1917. u
Mostaru. Gimnaziju je zavr{io u rodnom gradu,
a studij prava u Beogradu. Obavljao je brojne
visoke partijske i dr`avne funkcije u BiH i u
SFRJ. Najpopularniji je Mostarac svih vreme-
na. Bio je veliki prijatelj Mar{ala. Mnogima je to
smetalo! Mo`da i dugogodi{njoj prvoj dami
SFRJ. Sahranjen je u Aleji velikana na
Gradskom groblju Bare u Sarajevu. 

STRIP ARTIST

20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 79


Sa{a Kazi} – Uredni{tvu
Čemu vodi višemjesečna
hajka “SB” protiv
SDP-a BiH?!
Moj otac Vas je ~itao od prvog broja, ja
sam rado preuzeo tu tradiciju. Kada je
“Slobodna Bosna” pred izbore po~ela da
pi{e protiv SDP-a, mislio sam da se to
de{ava zbog tu`be koju je vrh SDP-a pod-
nio protiv gospodina Senada Avdi}a.
Iako glasa~ SDP-a, nisam nikakav ~lan i
ba{ mi je bilo simpati~no {to “Slobodna
Bosna” nema dlake na jeziku. Realno,
potreban je medijski korektiv u na{em
dru{tvu, da uka`e na gre{ke.
Onda ste po~eli objavljivati barem po
jedan ~lanak sedmi~no kontra SDP-a.
Nihad Imamovi} je postao biznismen, a
@eljko Kom{i} reketa{. SDP je postao glav-
na preokupacija i glavni negativac u BiH,
barem {to se “Slobodne Bosne” ti~e.
U po~etku sam mislio da je to do sujete i
tersa. Nakon odre|enog premi{ljanja sam
shvatio da je pisanje “Slobodne Bosne”
na istoj talasnoj du`ini sa TV1, Avazom,
zagovornicima tre}eg entiteta i ostalim “pro-
bosanskim snagama”.
Preko svega bih pre{ao, {ta fali treba
malo oplesti i po SDP-u, da “Slobodna
Bosna” uporno ne nastavlja sa la`ima kako
SDP po svaku cijenu ho}e u vlast. To je na
fonu Avaza, ~ak i ni`e od toga.
Svako iole razuman i dobronamjeran bi
shvatio da SDP bez problema mo`e u vlast
po tald`ijskom principu “tebi jedan, meni
jedan, tebi dva, meni dva”. Za to bi im bio
idelan va{ idol i ideal iz Gusinja, [}epo.
[}epo koji im se nudio koliko je mogao i po
svim pri~ama tra`io znatno manje “vlasti” od
SDA. Nakon koalicije sa [}epom, dovoljno
je bilo da se dogovore sa HDZ-om,
sto`ernom strankom {to dijeli certifikate i
lipo se rastale u Federaciji. Hrvatima nafta i
Aluminijum, SDP-u Telecom, prodaju, uzmu
milijardu i kud koji mili moji.
To barem nije bilo te{ko u~initi. Koalicija
sa Fahrom bi se opravdala `eljom za prom-
jenama a voljom hrvatskog bira~kog tijela
sa certificiranom strankom {to`ernih.
Ni{ta od ovoga se nije dogodilo. SDP je
ostao na fonu pri~e na kojima je dobio
izbore. Zato je “Slobodna Bosna” promijeni-
la plo~u i po~ela da me podsje}a na “Dane”
pod vodstvom Senada Pe}anina. Skoro pa
isti stavovi. Nadam se da }e vam biti i ista
sudbina.
Jeftino si se prodao, Senade. Izgubio si
vjernog ~itaoca koji }e ti sigurno odbiti jo{
par ~italaca. Sve po zaslugama.
Sa{a Kazi}
20.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
Sud BiH - Uredni{tvu
Abu Hamza protiv OSA-e
nije podnio kaznenu
prijavu nego tužbu
(“Sud BiH prihvatio kaznenu prijavu
Abu Hamze protiv rukovodstva
OSA-e”, SB, br. 639 )
Tra`imo da u skladu s Kodeksom za
{tampu u prvom narednom broju Slobodne
Bosne objavite demant na tekst objavljen u
va{em listu (13. januar 2011.) na strani 4. pod
naslovom “Sud BiH prihvatio kaznenu prijavu
Abu Hamze protiv rukovodstva OSA-e, jer mu
nije dopu{ten pristup obavje{tajnim podacima“
U tekstu je izneseno vi{e neta~nih infor-
macija, a izme|u ostalog se navodi da je
Sirijac Imad al-Hussin “...Dr`avnom sudu,
posredstvom svojih odvjetnika podnio kaz-
nenu prijavu protiv Obavje{tajno-sigurnosne
agencije BiH (OSA-e)“.
Sirijac Imad al-Hussin Sudu BiH nikada
nije podnio kaznenu prijavu protiv OSA-e BiH
(kaznena prijava se ne podnosi sudu, nego
tu`ila{tvu). Istina je da je Sudu BiH podnio
tu`bu za pokretanje upravnog spora zbog
{utnje administracije i zatra`io da Sud donese
presudu kojom }e tu`enoj OSA-i nalo`iti da u
zakonom propisanom roku odlu~i o zahtjevu
podnesenom 30.10.2008. godine. U tu`bi je
navedeno da je tu`enoj OSA-i, 18.11.2008.
godine, upu}ena urgencija za ubrzavanje
rje{avanja po zahtjevu Imada al-Hussina, koji
je 31.12.2008. godine podnio i zahtjev da
OSA u roku od 7 dana po prijemu podneska
donese odgovaraju}u odluku pod prijetnjom
pokretanja upravnog spora. Kako tu`ena OSA
ni po naknadnom tra`enju nije odlu~ila o zahtj-
evu (pozitivno ili negativno), tu`itelj je pokre-
nuo upravni spor zbog povrede ~lana 234.
Zakona o upravnom postupku BiH.
U tekstu Slobodne Bosne se dalje neta~no
i tendenciozno navodi da: “Iako se naime
o~ekivalo da }e Abu Hamzina kaznena prijava
u samom startu biti odba~ena, posebice ako
se zna da Sud BiH ima na stotine pre~ih pred-
meta, desilo se upravo suprotno, {to je pravni
skandal bez presedana.“
Ve} smo objasnili da nije rije~ o kaznenoj
prijavi, nego tu`bi (razlika je velika!), a ta~na je
konstatacija da Sud BiH ima puno prioritetnijih
predmeta. Da ovaj predmet nije bio nikakav
prioritet, dovoljno govori ~injenica da je tu`ba
podnesena 16. januara 2009. godine, a da je
Sud BiH presudu donio 17. decembra 2010.
godine, {to zna~i da je ovaj predmet ~ekao
skoro dvije godine. Kao {to je poznato radni
sporovi i ekstradicije imaju prioritet u rje{ava-
nju, dok se tu`be zbog {utnje administracije
rje{avaju hronolo{kim redom. Dakle, nije rije~
o bilo kakvom pravnom skandalu, kako to SB
povr{no navodi.
REAGIRANJA
Slobodna Bosna potpuno neargumentira-
no i krajnje ironi~no najavljuje i mogu}nost
pojavljivanja na optu`eni~koj klupi direktora
OSA-e Almira D`uve zbog nepo{tivanja
Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Ovim putem vas obavje{tavamo da Sud
BiH nije odlu~ivao o tome na koji }e na~in
OSA odgovoriti na zahtjev Sirijca Imada al-
Hussina, ali je donio presudu da je tu`ba zbog
administrativne {utnje opravdana, jer je OSA
bila du`na, u skladu s odredbom ~lana 208.
Zakona o upravnom postupku BiH, donijeti
rje{enje o zahtjevu tu`itelja (pozitivno ili nega-
tivno) najkasnije u roku od 30 dana od
dana zahtjeva. Pored toga, i Zakonom o
Obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji BiH je
propisana obaveza Agencije da odgovori na
zahtjev stranke.
Dakle, u tekstu Slobodne Bosne objavlj-
ene su potpuno neta~ne, tendenciozne i
povr{ne informacije koje su, sasvim sigurno,
rezultat nepo{tivanja osnovnih novinarskih
postulata (kontaktiranje druge strane). Va{em
listu Sud BiH nikada nije uskratio bilo kakve
informacije i da ste se vodili profesionalnim
standardima, ne biste javnosti plasirali
pogre{ne i ni~im potkrijepljene informacije.
Stoga se koristimo zakonskim pravom i
tra`imo da ovaj demant u cjelosti objavite u
sljede}em broju Slobodne Bosne.
Sud Bosne i Hercegovine
Uredni{tvo “SB” - Sudu BiH
Činjenica je da bi direktor
OSA-e Almir Džuvo
mogao biti optužen na
Sudu BiH jer nije Abu
Hamzi dozvolio uvid u
sigurnosno-obavještajne
podatke
Po{tovana gospodo,
Na po~etku demantija dramati~no nas upo-
zoravate na “vi{e neta~nih informacija” (usput
Vam sugeriramo da biste me|u stotinama pos-
toje}ih ~inovnika mogli uposliti i lektora koji bi
znao da nema “ta~nih i neta~nih informacija”)
koje smo iznijeli u ~lanku iz na{eg pro{log
broja. Broj tih neta~nosti iznosi komada jedan -
Abu Hamza nije podnio kaznenu prijavu nego
tu`bu protiv Obavje{tajno-sigurnosne agencije
BiH koju je Sud BiH prihvatio. Sve ostalo je, to
ni demanti Suda BiH ne osporava, ta~no (pa
makar bilo i ironi~no i tendenciozno napisano),
pa i to da bi u kona~nici direktor OSA-e Almir
D`uvo mogao biti optu`en na Sudu BiH jer nije
Abu Hamzi dozvolio uvid u sigurnosno-
obavje{tajne podatke.
Zbog toga ovu raspravu zaklju~ujemo.
81