FRA PETAR JELE^: TU\MAN JE @RTVOVAO BOSANSKE HRVATE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

CAZIN
PRIJEDOR
BR^KO
BIHA] BANJA LUKA
SANSKI BIJELJINA
MOST
TUZLA
Crna rupa
na kraju TRAVNIK ZENICA
Federacije
i civilizacije BUGOJNO
LIVNO SARAJEVO VI[EGRAD
[EST NAJMRA^NIJIH
BUGOJANSKIH
RATNO-PORATNIH PRI^A GORA@DE
1992. Povampirenje usta{tva FO^A
kroz lokalni HVO
1994. Zarobljavanje i tiha MOSTAR
likvidacija lokalnih Hrvata
1994. Ru{enje partizanskog ^APLJINA STOLAC
groblja u re`iji Islamske zajednice
1993-1995. Plja~ka “Titove imovine”
u vlasni{tvu dr`ave BiH
TREBINJE
2010. Tolerisanje i zata{kavanje vehabisti~kih
ekstremista koje je kulminiralo napadom
na policijsku stanicu
2010. ”Dje~ija igra” sa bacanjem psi}a u Vrbas
koja je {okirala cijeli svijet

www.slobodna-bosna.ba
DIJANA BE]IROVI], Bosanka u Hollywoodu

I u Italiji i u SAD-u osje}am se kao “Titova pionirka”

 SADR@AJ
18 ZENI^KA CRNA HRONIKA
Teror Nasera Krujeziua
Zeni~ki poduzetnik SEAD @ILO podnio je
Policijskoj upravi Zenica i Kantonalnom
tu`iteljstvu osam prijava protiv NASERA
KRUJEZIUA, neformalnog {efa tamo{njeg
podzemlja i najmo}nijeg srednjobosanskog
kamatara, od kojih do sada nijedna nije
procesuirana; nakon {to je Krujeziu 18.
augusta, u centru Zenice, fizi~ki napao
@ilinog sina i hicima iz pi{tolja ga|ao nje-
gov automobil, a policija ponovno nije rea-
girala, ovaj je Zeni~anin odlu~io javno pro-
govoriti za{to je Naser Krujeziu, iako svi
znaju o kakvom se kriminalcu radi, iznad 32
svih zakona
24 PLJA^KA NA PLJA^KU
Dodikova poslovno-kriminalna
hobotnica u Br~kom
Na{ list do{ao je do godinama skrivanog
ugovora o prodaji nekada{njeg regionalnog
mesnoprera|iva~kog giganta “Bimeksa“,
koji dokumentuje na koji je na~in tajkun
DRAGAN ^I^I] “poklopio“ tu firmu, te da je
uz “Bimeks“ dobio preko hiljadu dunuma
zemlji{ta na najatraktivnijim lokacijama
Br~ko Distrikta, nekoliko desetina lokala i
stovari{ta {irom BiH; pored toga otkrivamo
nove mahinacije koje ovaj tajkun, blizak pre- 48 NOGOMET
mijeru RS-a MILORADU DODIKU, sprema
kako bi dodatno oplja~kao Br~ko Distrikt
28 MRTVI NIJEMCI NA BALKANU
Problem star 65 godina
U proteklih petnaestak godina tokom
ekshumacija hiljada `rtava ubijenih tokom
agresije na Bosnu i Hercegovinu prona|eni
su posmrtni ostaci vi{e stotina njema~kih
vojnika poginulih u Drugom svjetskom ratu.
Prema zvani~nim podacima, Njema~ka
tra`i 11.248 tijela njema~kih vojnika koji su
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
poginuli na prostoru BiH u Drugom svjet- 54 TRIDESET GODINA SLAVE
skom ratu; na{ novinar istra`io je zbog
~ega jo{ nije usvojen protokol izme|u
Njema~ke i BiH koji bi rije{io ovaj dugogo-
di{nji otvoreni problem
FRA PETAR JELE^
Beskompromisni fratar
Profesor sarajevske Franjeva~ke teologije
fra PETAR JELE^ svakim svojim javnim
nastupom, u kojima otvoreno i bez
ustezanja kriti~ki govori o razli~itim vjer-
skim, ali i dru{tvenim i politi~kim fenomeni-
ma, uznemiri svoje protivnike i
neistomi{ljenike; Na tom je polemi~kom
valu i intervju koji je ovaj mladi franjeva~ki
znanstvenik dao na{oj suradnici, a u kojem
odgovara svojim kriti~arima, govori o potre-
bi dijaloga unutar svake od vjerskih zajed-
nica u Bosni i Hercegovini
Italijanska pri~a velikog bh.
nogometa{a
Nakon skoro dvadeset godina nogometa{i
italijanske CESENE vratili su se u
italijansku Prvu ligu; DAVOR JOZI] (50),
nekada{nji igra~ {ampionske generacije
“Sarajeva“, reprezentativac biv{e
Jugoslavije iz vremena Ivice Osima,
ekskluzivno za SB pri~a o projektu povrat-
ka “Cesene“ u “Serie A“, svom suigra~u
Safetu Su{i}u i razlozima zbog kojih bh.
nogometa{i ne mogu igrati u Italiji
www.slobodna-bosna.ba
Ispovijest najpo`eljnije Bosanke
Tuzlanka DIJANA BE]IROVI]/46/ bila je
osamdesetih godina jedna najatraktivnijih
ljepotica biv{e SFRJ, nakon ~ega je
odselila u Italiju gdje je ostvarila uspje{nu
manekensku a kasnije i novinarsku kari-
jeru; Dijana posljednjih 15-ak godina `ivi u
Los Angelesu a tokom svoje kratke
pro{lonedjeljne posjete Sarajevu govorila
je iskreno i otvoreno o svojoj karijeri, pri-
jateljima, zvijezdama svjetske politike,
muzike, sporta, ~elnicima Vatikana
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET
KLINIKA NA KRAJU BRAKA UHAP[EN ^AU[EVI]EV “BRAT“ ADNAN HARA^I]

“Safunica“
oko novog
Pronađeni ilegalni arsenal
braka dr. Farisa oružja u okolini Bugojna bio
Gavrankapetanovi}a
se nastavlja
je dovoljan da Bugojno
Po~etkom pro{le godine Sarajevom je
“sravni sa zemljom“
prostrujala vijest da se dr. Faris
Gavrankapetanovi}, generalni direktor
Klini~kog centra Univerziteta Sarajevo,
{erijetski vjen~ao sa svojom novom
`ivotnom partnericom, doktoricom
Almom Karovi} u Dubaiju. Sljedili su
demantiji, a doktorica Karovi} u razgov-
oru za jedan `enski ~asopis demanto-
vala je da je u bra~noj ili da je bila u
intimnoj vezi sa direktorom
Gavrankapetanovi}em. Me|utim, po
sarajevskim medicinsko-mahalskim kru-
govima ponovo se pro{irila pri~a da su
se Faris Gavrankapetanovi} i Alma
Karovi} kona~no i zvani~no vje~ali
po~etkom avgusta pred op}inskim
mati~arem u Zenici. Navodno, jedina
smetnja Gavrankapetanovi}u u ost- DEMONTIRANJE ZA[TI]ENE VEHABISTI^KE STRUKTURE
varenju bra~ne idile sa novom izabrani- Nakon napada na policijsku stanicu u Bugojnu uz glavnog osumnji~enog
Harisa ^au{evi}a Oksa razotkriva se sofisticirana teroristi~ka mre`a u ovoj Op}ini
com Almom Karovi} bio je razvod sa
prethodnom suprugom Amelom
[abanovi}, {to podrazumijeva i podjelu
Uprava policije Federalnog MUP-a policija u ilegalnom skladi{tu u Kru{~ici
goleme imovine ste~ene u prethodnom tokom opse`ne akcije koja je posljednjeg prona{la i zaplijenila ve}a koli~ina prot-
braku. (M.F.) vikenda po nalogu Tu`iteljstva Bosne i ivoklopnog raketnog oru`ja “Osa“ sa 10-15
Hercegovine provedena na vi{e lokacija u “kontejnera“, odnosno punjenja, te impre-
Faris op}ini Bugojno, u naselju-brdu Kru{~ica sivne koli~ine eksploziva, vojne opreme...
Gavrankapetanovi} prona{la zastra{uju}i arsenal oru`ja, min- Uhap{eni Adnan Hara~i} je neposredno
sko-eksplozivnih sredstava, municije... nakon teroristi~kog napada na policijsku
“Nakon {to smo u{li u ovo skladi{te, bilo stanicu u Bogujnu, 27. juna ove godine, u
smo zapanjeni“, svjedo~i za “SB“ jedan od kojoj je ubijen policajac Tarik Ljubun~i} a
policajaca koji je u~estvovao u ovoj dugo te{ko ranjena njegova kolegica Edina
pripremanoj i efektno izvedenoj akciji i pre- Hindi} (zahvaljuju}i sarajevskim ljekarima
cizira: “Koli~ina oru`ja, minsko-eksplo- uspje{no izlije~ena) ve} bio uhap{en zajed-
zivnih materijala... koju smo zaplijenili no sa Harisom ^au{evi}em Oksom, prvoo-
dovoljna je bila da se ~itavo Bugojno nes- sumnji~enim za taj svirepi akt. Hara~i} je,
tane sa lica zemlje!“ zbog nedostatka ~vrstih dokaza da je
Tu`iteljstvo BiH je u svom saop}enju za umije{an u ovaj zlo~in, vrlo brzo pu{ten na
javnost potvrdilo da je “tokom akcije slobodu.
uhap{ena jedna osoba koja se dovodi u vezu I dok se o~ekuje zvani~na, detaljna
sa prona|enim oru`jem i eksplozivom“, uz informacija o policijskoj akciji na brdu
obe}anje da }e “kada se steknu uvjeti, Kru{~ica u okolini Bugojna, na{ list sazna-
javnost biti blagovremeno obavije{tena o je da se policijsko-tu`ila~ka operacija koja
aktivnostima Tu`ila{tva BiH i Policije u za cilj ima razotkrivanje i procesuiranje
istrazi teroristi~kog akta po~injenog u tamo{nje ekstremisti~ko-teroristi~ke mre`e
Bugojnu 27. juna“. nastavlja, te da se u narednim danima mogu
Izvori “Slobodne Bosne“ iz Tu`iteljstva o~ekivati nova hap{enja pripadnika ove
BiH otkrivaju da je tokom ove akcije skupine koja je posljednjih deceniju i po
uhap{en i tu`ila~kim organima predat Adnan u`ivala punu za{titu lokalnih, ali i sara-
Hara~i} Maca iz Uskoplja. Tako|er sazna- jevskih policijskih, politi~kih, vjerskih,
jemo da je, izme|u ostalog vojnog arsenala, humanitarnih struktura. (S. Avdi})

4 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.


FOTO NEDJELJE
Srdačan doček turskog
predsjednika Abdulaha Gulla
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET
MILUTIN STOJ^EVI] PI[I KAKO PREPISUJE[
Objelodanjivanje
svog nau~nog
falsifikata
magistar Salki}
“proslavio“ na
d`umi sa turskim
predsjednikom
Gullom
Istog dana (pro{li petak) kada je
Slobodna Bosna objelodanila skandal u
vezi sa “njegovim nau~nim“ radom
Globalno civilno dru{tvo koji je bezo~no
prepisao od izvjesnog zagreba~kog
studenta(!?) magistar Ismet Salki},
rukovodilac Slu`be za nastavu i rad sa
studentima na Fakultetu politi~kih
nauka u Sarajevu, bez ikakvog stida
pojavio se na d`umi u sarajevskoj
Begovoj d`amiji. Nije to bila, obi~na,
“rutinska d`uma“, nego je i imala i
sna`an diplomatsko-protokolarni pe~at
budu}i da je me|u vjernicima bio i pred-
sjednik Republike Turske Abdulah
Gull. Nema sumnje da }e Salki}eve
d`ematlije halaliti magistru-falsifikatoru
njegovu kra|u (za koju ga optu`uje
“islamofobi~na“ SB i to usred mjeseca
ramazana!), me|utim ostaje da se vidi
ho}e li na ovaj slu~aj (ne)vi|enog
akademskog kriminala reagirati
nadle`ne cehovske organizacije, prije
svih Eti~ki komitet Univerziteta u
Sarajevu. (M. ].)
Ismet Salki}
5
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
KAMPANJSKI RAD KAO
OSNOVA KAMPANJE
Pi{e: SENAD AVDI]
U šta god pogledam, u potonjih nekoliko dana, susretnem se sa
fenomenom “kampanjaca“. To je vazda za mene, od turobnih
školskih dana, bio i ostao simbol agresivne nesolidnosti,
ambicioznog nerada i, da prostite, “guzovače“
N
ekada, dok sam se ja, uvjetno re~eno, {kolovao, u
ozlogla{enoj bolj{evi~koj/represivnoj {uvarovskoj
“reformi obrazovanja“ (za neupu}ene: dr. Stipe
[uvar, ministar kulture, obrazovanja i nauke Republike
Hrvatske spo~etka osamdesetih, ideolog “usmjerenog
obrazovanja“, odnosno {kolovanja za potrebe radni~ke
klase, prva opipljiva `rtva Tu|manovog {kolsko-bezobra-
zovnog projekta) nije pogubnije nastavno-pedago{ke
diskvalifikacije za u~enika bilo nego da ga nastavnik-pro-
fesor obilje`i kao “kampanjca“. “Aha, dva tromjese~ja si
zabu{avao, izvla~io se na ljekarske potvrde, roditeljsku
‘pa`nju’ si zloupotrijebio, e sad }e{ mi, `iv mi ti, ~itav
nesolidni kampanjski rad iskihati“, zaprijetila mi je pro-
fesorica latinskog. Biti “kampanjac“ nije bila mala, niti
bezbolna etiketa u tada{njem {kolsko-edukacijskom siste-
mu vrijednosti. S kampanjcima se nisu dru`ile ~ak ni naj-
pametnije u~enice, a najljep{e su ih u velikom krugu zao-
bilazile, ~ak ni najbolji drugovi nisu imali previ{e razumi-
Strana~ki kampanjci svaki problem rje{avaju tek n
jevanja za njihovu le`ernost, opu{tenost i samouvjerenost
kako }e se sve to na koncu zavr{iti dobro.
Nakon rigoroznih vi{egodi{njih provjera u mom ma-
turalnom kartonu je pisalo da sam “bistar, ali kampanjac“
- bio je to znak da se ni~im ozbiljnim ne mogu baviti.
S
ad sam se malo zapetljao, zabrljao sam: u hokeju
postoje tri tre}ine, u ko{arci ~etiri ~etvrtine, koliko
je ono olovno nedemokratsko doba bilo ~etvrtina,
tre}ina, poluvremena tokom jedne (srednjo{kolske)
godine?
Ne pamtim da je u to vrijeme bilo “predizbornih kam-
panja“. Jeste, Bog da im du{u prosti, bilo nekih izbora na
koje sam jednom-dva puta izlazio, zapamtio sam da me je
stari nagovorio, kada sam punoljetstvom ostvario svoje
demokratsko pravo i demokratsku obavezu “da biram i da
budem biran“, da na nekim parlamentarnim izborima kas-
nih sedamdesetih godina zaokru`im ime nekog njegovog
zemljaka, {to sam bez vi{ka pitanja porodi~no lojalno
obavio. Ne znam koga sam demokratski birao na svojim
prvim punoljetnim izborima, da li Savu ^e~ura, Munira
Mesihovi}a, ili Raifa Dizdarevi}a, ili mo`da Sr|ana
6 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.
Dizdarevi}a, hajd’ se sjeti, ali nema sumnje da je apsolut-
no bio neki “na{ Hercegovac“...
U
{ta god pogledam, u potonjih nekoliko dana, susret-
nem se sa fenomenom “kampanjaca“. To je vazda za
mene, od turobnih {kolskih dana, bio i ostao simbol
agresivne nesolidnosti, ambicioznog nerada i, da prostite,
“guzova~e“: prva asocijacija jeste zvani~ni po~etak predi-
zborne kampanje, koja je ogla{ena pro{log vikenda
zvani~nim zvi`dukom Centralne izborne komisije
(skra}eno CIK). ^im je CIK oficijelno pustio ~etrdeset i
kusur stranaka sa predizbornog lanca u izborni “legalitet
i legitimitet“, barem Sarajevom se ne mo`e pro}i kroz
d`unglu predizbornih vizuelno, grafi~ki, dizajnerski,
estetski utu`ivih iritantnih plakata. Lako se meni smijati,
izrugivati, karikaturalizirati, nisam interesno “vezan“, ali
mi nije jednostavno kada na klju~nim sarajevskim ulica-
ma vidim plakat Bakira Izetbegovi}a i prate}i slogan
NAROD SVE ZNA! Ama, da narod zna polovinu istine
o sudbini para koje sam ja vidio da dijeli sin Bakir u kabi-
netu }a}e Alije, a ja ne znam ni frtalj od kompletne finan-
sijsko-porodi~ne tajne, ne bih ga ja, a ni narod, birao u
dr`avno Predsjedni{tvo. “Kako nije stid Lagumd`iju
prikazivati svoju imovinu ‘pod stavkom’ ostav{tine rah-
metli oca Salke, ~estitog i krajnje socijalno osjetljivog
gradona~elnika Sarajeva? Pa, Zlatkov }a}a Salko ni dan
ni no} nije spavao ako radnici firme Vaso Miskin Crni ne
bi dobili platu na vrijeme“ , narogu{io se jedan stari
Sarajlija kojem je bilo najbolje nekada kada ni{ta nije
bilo.
“[ta bi rekao rahmetli Kjamil Silajd`i} da zna da mu
sin Haris brigu brine kako }e se izvu}i iz ralja one pje-
valjke koju je kao i sve prethodne `ene svog `ivota isko-
ristio i ostavio neshva}enim“, pitaju me svako malo
}udoredni ~ar{ijski stra`ari nad elementarnim moralnim i
obiteljskim standardima.
I to su klasi~ni kampanjci, ne fini, po{teni, dobronam-
jerni gra|ani Sarajeva, nego razma`ena, navodno
politi~ki diferencirana djeca, Bakir, Zlatko, Haris..., koji
su presko~ili tri-~etvrtine redovnog socijalnog, nau~nog i

PREDIZBORNA RETORIKA I POSTIZBORNA STVARNOST
Higijena politi~ke borbe na platformi bo{nja~kih `rtava - Fahrudin Radon~i} i Bakir Izetbegovi}; ko je vi{e zaslu`an za stradanje Bo{njaka
odgojnog programa i onda se potkraj {kolske (izborne) godine
okura`ili nabubati zapu{teno gradivo i s tim novoste~enim tranzici-
jskim novotarijama timariti izborno organe i tijela. Safeta
Oru~evi}a, biznismena iz ~vrste, nedodirljive mostarske sjene,
daid`a mu Teufik Velagi}, solidno obu~eni mladomuslimansko-
britanski dou{nik, sredinom {ezdesetih godina pro{log vijeka vozao
je dje~ijim kolicima (za{ti}enim suncobranom) po ulicama Be~a....
I bio dopisnik TV1 u vlasni{tvu ostarjele begovice, nane Sanele
Jenkins iz izbjegli~kog logora u Klagenfurtu. Teufik, popularni
{pijun Tofa Velagi}, a ne mostarski patriota Safa.
S
ve je to, dakle, nesolidna, pojeftinjena, profesionalno prob-
lemati~na ~eljad koju ja kao certificirani “pitac“ uzimam i pri-
hvatam (a ne uva`avam, a za{to bih?!) kao besprizorne kam-
panjce. [ta nam govori, o ~emu svjedo~i “specijalna emisija“ lju-
k nakon {to je rije{en: {minkerski, povr{no, nesistematski
tita ovosedmi~na “[ezdeset minuta“: da je de~ko, urednik, navod-
no budu}i ambasador u nekoj diplomatski presti`noj zemlji, Bakir
Had`iomerovi}, odmaraju}i se od napornih tri mjeseca studijskog
landaranja na javnom servisu, odlu~io/naredio da se u prime timeu
emitira njegova emisija stara ~etiri godine?
G
osti su, u toj (ve~era{njoj) ekskluzivnoj reprizi emisije “60
minuta“ Haris Silajd`i}, prije ~etiri godine, snimljeno je to
koliko vidim 2006. godine, pred one tamo izbore: tada je
Haris izgledao jo{ i nekako, kako-tako, u me|uvremenu, ~etiri su
godine pro{le, “po{teno govore}i“, ne izgleda nikako; ima u toj ret-
rospektivnoj, “pou~noj“ emisiji povratnika-amatera Had`iomero-
vi}a, klasi~nog ljetnog kampanjca koji je pao na popravni, i lidera
HDZ-a Dragana ^ovi}a, kao i gospodara SDA Sulejmana Tihi}a,
kojem je svejedno je li uslikan ju~er ili prije 500-600 godina. Ko bi
~itao “Slobodnu Bosnu“ ako bi se usudila objaviti Bakirov intervju
sa Alijom Izetbegovi}em, kojeg je za na{ list neustra{ivi novinar-
istra`iva~ uradio prije sedam, osam godina... Bilo bi neozbiljno,
jel’ da?
U tri se i po godine, sve dok ne do|e vrijeme za predizbornu
“refenanje“ i eventualnu sinekuru u diplomaciji, neradnici
pripremaju i prestrojavaju. Precizno je i nadrealisti~ki okrutno
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}
va`an antifa{isti~ki pjesnik Oskar Davi~o, tokom egzila u
Sarajevu, taj sarajevski intelektualni i politi~ki talog, teto{en
bud`etskim parama ({to iz Sarajeva a {to iz Vlade BiH), jevrejski
mudro, literarno nepogre{ivo, nadrealisti~ki neukrotivo, nazvao
“sinekur~inama“!
M
jesecima se napre`em, godinama poku{avam, danima istra-
javam u dokazivanju da je Veselin Batkovi} Batko strvina,
mrcina, ubica, kolja~, dio velikog, valja priznati ozbiljnog,
projekta stvaranja etni~ki ~iste Republike Srpske na mikroprostoru
Grbavice. Ritualna klanja, koje su, navodno, spontano Vlahovi}evi
“odmetnuti“ ~etnici provodili nad Bo{njacima i Hrvatima na
Grbavici, nisu bila nikakvi ishitreni potezi “ekstremista“ - radilo se
o temeljitom, strukturalnom, u svakom detalju razra|enom planu
bagre, olo{a, nepojamnih zlo~inaca, okupljenih oko [e{eljevih
~etnika s Grbavice predvo|enih predratnim sarajevskim psi-
hopatom Branislavom Gavrilovi}em Brnetom. U podvla~enju crte
pod Vlahovi}evim stra{nim zlo~inima, pro{le sam nedjelje propus-
tio navesti ime Jakova Juri{i}a, divnog ~ovjeka, ka`u znalci vrhun-
skog pjesnika kojeg je grbavi~ka bagra zatukla bez suvi{nih za{to.
Krivo mi, te{ko mi, pitam se je li bio u pitanju previd ili pomire-
nje sa tehnikom zlo~ina.
Obu~eni kolja~ Brne u~io je tehnike klanja na svinjama tokom
obuke u centru obuke u srbijanskom strate{kom vojno-policijskom
obrazovnom centru “Buban potok“, na rubovima Beograda.
N
emam ja problema, barem s operativne strane, glede agresije,
nemam nikakvih dvojbi oko organiziranih pokolja: ko ih je
osmislio, ko operacionalizirao, a ko proveo “u praksi“. Znam
i to da taj zlo~in mo`e biti strana~ki i predizborno politi~ki instru-
mentaliziran, ~ak i kapitaliziran. Me|utim, preozbiljna, prekrvava
je materija posrijedi da bi je se iko imao pravo dohvatiti a da pri~u,
crno na bijelo, ne dovr{i do kraja.
Ne igrajte se `rtvama, gospodo, politi~ari, hod`e, ne zalije}ite
se u nezalije~enu ranu kampanjski i jednokratno... Ta se tragedija
rje{ava, tiho i uporno, svaki bogovetni dan i ne smije biti poli-
tizirana, s ove ili one strane.

7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 2. SEPTEMBAR
Sa zaka{njenjem od 5-6 dana gledam
reprizu intervjua koji je ~lan Predsjedni{tva
Bosne i Hercegovine @ELJKO KOM[I]
pro {le nedjelje dao kolegi MARIJU
VRANKI]U sa mostarske televizije. Na
pitanje o tu`bi koju je zajedno sa partijskim
kolegama Zlatkom Lagumd`ijom i Da-
mirom Had`i}em podnio protiv Slobodne
Bosne, Kom{i} odgovara kako ga mo`e kri-
tizirati ko god ho}e i koliko god `eli, ali da
je “SB“ udarila na ne{to {to mu je “sveti-
nja“- njegovu obitelj. “Udar“ na{eg lista
sastojao se u tome {to smo sa “Facebooka“
“pokupili“ sliku njegove i obitelji
Lagumd`ija i Had`i} napravljenu
tokom strana~ko-porodi~nog ljetovanja na
Jadranu.
Zlatko Lagumd`ija, pak, u jo{ jednom
autisti~ko-egocentri~nom intervjuu veli da je
na sudu dobio Fahrudina Radon~i}a ~ak
sedam puta, kao i da }e sasvim sigurno
“dobiti i Slobodnu Bosnu“. Na stranu {to nas
Lagumd`ija ne}e “dobiti“ ni u ludilu (naro-
dnim jezikom re~eno - dobit }e “k....u
Mu{anovu“, a ne deset hiljada koliko je
tra`io!), ne prepoznaje li u ovakvim bahatim
(pohlepnim) istupima svog predsjednika,
@eljko Kom{i} “udar“, odnosno pritisak na
pravosu|e. Ta~no, Kom{i} ima pravo da {titi
svoju porodicu, ali ima i ustavnu obavezu da
{titi ustavni i pravni poredak ove zemlje, ~iji
je temelj neovisno pravosu|e nepodlo`no
pritiscima politi~kih mo}nika.
PETAK, 3. SEPTEMBAR
Nakon podosta vremena oglasio se
akademik, histori~ar MILORAD EKME-
^I] (intervju beogradskim Ve~ernjim
novostima). Zaustavljam se na dijelu inter-
vjua u kojem Ekme~i} odgovara na pitanje
o ulozi Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava u
modernom svijetu. “Nekada vode}a demo-
kratija sveta prerasla je u policijsku dr`avu
kakvu svet do sada nije video“, ka`e
Ekme~i}, a to argumentira nedavnom
“besedom“ DOBRICE ]OSI]A, svoga
kolege iz Srpske akademije nauka i umet-
nosti, prema kojoj se ameri~ka politika
koristi “modelima Orwelove vizije dru{tva
koje policijom, elektronskom tehnikom,
kontroli{e ~itavu li~nost, ugro`avaju intim-
no, ontolo{ko jezgro ljudskog bi}a...”
Valja se dobro zamisliti, pa i prepremiti
~im akademik Ekme~i} citira akademika
]osi}a. Tek da se zna: nedavno objavljene
telefonske razgovore zlo~inca Ratka
Mladi}a i Dobrice ]osi}a nije snimala
Amerika kako bi “kontrolisala ~itavu nje-
govu li~nost“, odnosno “ugrozila njegovo
intimno, ontolo{ko ljudsko jezgro“- snimao
ga je Mladi}, {to dokazuje da je Republika
Srpska (bila?) “vojno-policijska dr`ava
kakvu svet do sada nije video“.
8 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.
SUBOTA, 4. SEPTEMBAR
Snimak bugojanske djevoj~ice koja
baca “sedam malih ku~i}a“ u nabujali Vrbas
{okirao je cijeli pravdoljubivi, poslovi~no
na svako nasilje osjetljiv i tanko}utan svijet.
Zove prijatelj iz Bugojna i ka`e da je
dugogodi{nji poznanik roditelja djevoj~ice,
da je posrijedi fina i ~estita obitelj, da je
zbog svoge {to joj se u posljednjih 10-ak
dana de{ava djevoj~ica na rubu nervnog
sloma, da je narodni obi~aj u tim krajevima
da se od devet novoro|enih ku~i}a, barem
“prvih osam“ u vodu bacaju. “Kako to da se
niko ne sekira za 25 Hrvata nestalih 1993.u
Bugojnu, a cijeli se svijet digao uzbunio
zbog nekoliko {tenadi.“ Ne znam {ta da
mislim o cijelom ovom slu~aju, jer istina je
da se cijela planeta vi{e uzrujala zbog tu`ne
sudbine ku~i}a surovo pobacanih u Vrbas
nego zbog stotina Bo{njaka zaklanih i
pobacanih u Drinu sa Vi{egradskog mosta.
A, zapravo me najvi{e pla{i potreba te
djevoj~ice da kamerom ovjekovje~i svoj
“podvig“, uznemiruje me njen nedvosmis-
leni (je li pogre{no re}i sadisti~ki?) u`itak u
toj “folklornoj“, “ritualnoj“ operaciji iz tog
kraja. Dok sam gledao tu snimku, mije{ale
su mi se slike dje~ije bestijalnosti opisane u
romanu Williama Goldinga Gospodar
muha sa onim iz filma Mali vojnici Bate
^engi}a.
Zaklju~ak?
Nema(m) ga.
Mo`da, da relaksiram cijelu stvar i
predlo`im bugojanski prepjev svevremene
pjesme “Indexa“: “Bacila je pse niz rijeku!”
NEDJELJA, 5. SEPTEMBAR
Danas je u Novom Pazaru mirno, ju~er
je sva{ta moglo biti, te{ka krv je mogla
pasti tokom `estokog sukoba srbijanske
policije i “pristalica muftije Muamera
Zukorli}a“. Neprobavljiv mi je radikali-
sti~ki, zadrti, pomalo i tajkunski Zuk-
orli}ev vjerski populizam (kao i sve drugo
{to je radikalno, i poput svakog drugog
populizma). Vlast u Beogradu, je, opet,
zakovana u komunisti~ke-milo{evi}evske
matrice i “raspored snaga“ me|u musli-
manskim vjernicima u toj dr`avi, a prema
kojima je stvar bila zavr{ena nakon {to bi
vlast, nakon rigoroznih sigurnosnih pro-
vjera (KOS-a i UDB-e), oktroirala
“po{tenog“ muftiju/reisa i tako rije{ila
problem Islamske zajednice. Sa pojavom
Zukorli}a na vjerskoj i polti~koj mapi
Srbije sve je to dovedeno u pitanje, odnos-
no radikalno preispitivanje. Upozorava na
to predsjednika Tadi}a, ali i muftiju
Zukorli}a, lider LDP-a Srbije ^EDOMIR
JOVANOVI], koji se osobno anga`irao na
mirnom zavr{etku posljednjeg konflikta u
Novom Pazaru i pozvao i jednu i drugu
stranu na dijalog, ali na potpuno novim
osnovama.
Milo{evi}eva vlast teto{ila je vrh
Islamske zajednice u Srbiji dok je vr{ila
genocid nad pripadnicima te vjere u BiH,
muftija beogradski Hamdija Jusufspahi} sje-
dio je tokom agresije na BiH u prvom safu
Skup{tine Srbije tokom svake va`ne dr`avne
ceremonije. Iz tog perioda ostao je navodno
istinit vic, kako je muftija Jusufspahi} na
jedan skup do{ao malo {epaju}i/hramaju}i, a
neko iz osiguranja to prokomentirao: “Kakvi
su bre, ovi muslimani prevaranti - boli ih
noga, a oni zamotali glavu!”
Sa ljutitim, neelasti~nim, pomalo mili-
tantnim Zukorli}em, takve “{ege“ ne}e pro-
laziti...
PONEDJELJAK, 6. SEPTEMBAR
Briljantna sino}nja utakmica ko{arka{a
Turske protiv Francuske na SP-u u Istanbulu.
Sekirao sam se, nervirao, pu{io dvije-kutije
cigara na sat, tokom obeshrabruju}ih pripr-
emnih utakmica, gledao zabrinuto lice BO[E
TANJEVI]A, ali ovo su prave utakmice: na
kojima se ja sekiram, ne psujem, ne pu{im
vi{e od Bo{e! Zezaju se sarajevski jarani
dragocjenog Bo{inog asistenta NIHADA
IZI]A kako on Bo{i slu`i samo da igra~ima
prevodi Bo{ine ma{tovite, so~ne psovke.
Sino} za to nije bilo potrebe, sve je i{lo “ko
djeca iz {kole“- mo`da se potreba za tim
uka`e u finalu koje }e Turska, bude li igrala
kao sino}, igrati protiv SAD-a.
UTORAK, 7. SEPTEMBAR
Ne kontam {ta je ovo: tokom ramazana
apstinenti su nacionalni i vjerski heroji, dok
politi~ki analiti~ari smatraju da su apstinen-
ti najve}a opasnost za demokratske izbore.
[to bi rekao Mujo, nakon {to je
upravnik Auschwitza tri puta provjeravao je
li ga u gasnoj komori ugu{io smrtonosni
“Ciklon B“: “Daj, ~ovje~e, odlu~i se, ho}e{
li u}i, ili iza}i!?“
SRIJEDA, 8. SEPTEMBAR
Pi{em o danu koji }e tek po~eti kroz
desetak sati, i to me podsjeti na moju rah-
metli mater; kad bih joj nave~er donio
ve~ernje izdanje sutra{njeg “Oslobo|enja“,
ona bi mi novine istrgla iz ruku i sva se
“fokusirala“ na posljednje tri ~etiri strane -
one sa smrtovnicama. “Samo da vidim ko
}e sutra umrijeti“, govorila je...
MINI MARKET
OJ KAMPANJO,
GROM U TEBE PUK’O
Damir Had`i}
eskivirao
nastavak su|enja
u kojem SDP-ovi
~elnici tu`e “SB”
za klevetu
Damir Zlatko
Had`i} Lagumd`ija,
Damir
Had`i} i
@eljko
Kom{i}, koji
su Slobodnu
Bosnu tu`ili
zbog klevete,
nisu se
pojavili na
nastavku
su|enja zakazanom za {esti septem-
bar. Preko braniteljice zatra`ili su odgo-
du su|enja u kojem se pojavljuju kao
tu`ioci, jer se o~ito pla{e da bi im
su|enje moglo na{tetiti predizbornoj
kampanji u sklopu koje Kom{i} prima
novinare kojima se sudi na sudu u
Banjoj Luci i tako se “vr{i pritisak na
nezavisno novinarstvo“. Iako su oni
tu`ioci u sporu u kojem Slobodnu
Bosnu tu`e zbog navoda objavljenih u
tekstu “Kako su pali Had`i} i
Hasibovi}”, objavljenom 22. oktobra
2009. godine, posljednje ro~i{te na
kojem je svjedo~io Nihad Imamovi},
direktor ASA Holdinga, pretvorilo se u
njegovu vrlo zanimljivu ispovijest i na
momente je izgledalo kao da su oni
optu`eni. Imamovi} je pod zakletvom
svjedo~io o tome kako su prvaci SDP-a
koji su Slobodnu Bosnu tu`ili za kleve-
tu, njemu i ostalim investitorima koji su
`eljeli graditi poslovno-stambeni objekat
na lokaciji Astra u sarajevskom naselju
Alipa{ino Polje tra`ili najprije tri i pol, a
potom 2,2 miliona maraka. “Rekli su
nam: do}i }ete sa ta{nom, {ef }e
do}i sa ta{nom, sve }e se odr`ati u
Bo{nja~kom institutu”, kazao je
Imamovi} u dramati~nom svjedo~enju.
U tu`bi protiv SB-a, SDP-ov udarni tro-
jac dotakao se i du{evne boli koju im je
prouzrokovalo objavljivanje fotografije
sa ljetovanja na kojoj se vide i njihova
maloljetna djeca, a koje su na
10
PRVO SKO^I PA RECI - TROP
Predsjednica Suda BiH
Meddžida Kreso lobira za
novi mandat
Iako se jo{ prije {est godina znalo da
Medd`ida
aktualnoj predsjednici Suda BiH Medd`idi
Kreso mandat isti~e 10. oktobra, Visoko
Kreso
sudsko i tu`iteljsko vije}e (VSTV) tek }e
ovog tjedna raspisati konkurs za (re)izbor
novog predsjednika. Kako je najavio pred-
sjednik VSTV-a Milorad Novkovi}, konkurs
}e biti otvoren 21 dan, nakon ~ega slijede
intervjui s prijavljenim kandidatima, analiza
i ocjene njihovog rada. Stoga se ve} sada
mo`e pretpostaviti kako procedura ne}e biti
okon~ana do formalnog isteka mandata
sutkinje Kreso. No, za{to su ~lanovi
VSTV-a ~ekali posljednji trenutak za raspi-
sivanje natje~aja, predsjednik Novkovi} nije
objasnio.
Slobodna Bosna je prva, prije dvadese-
tak dana, objavila da je najozbiljnija kandi-
datkinja za novu-staru predsjednicu Suda
BiH Medd`ida Kreso. Ta je informacija za
mnoge njezine kolege bila pravo iznena- kako nema ambicija da istu funkciju obavlja
|enje, budu}i da je predsjednica Suda BiH i u narednih {est godina. Sude}i, me|utim,
prema silnom lobiranju da joj se produ`i
potkraj decembra, na novogodi{njem ru~ku
mandat, ~ini se kako se predsjednica Kreso,
s dr`avnim sucima, koji je organiziran u jed-
u me|uvremenu, predomislila. (S. M.)
nom sarajevskom restoranu, sama izjavila
PRAVO LICE BRADVICE
Upitna suglasnost OHR-a
za ministarsko imenovanje
Gordana Bradvice
Sve i da OHR, do konca tjedna, zavr{i navodno, nestrana~ki profesionalac, bio je
provjeru budu}ih ministara policije, umije{an u brojne skandale, a mandat je
pravosu|a i obrazovanja koje je predlo`io zavr{io neslavno, bez ikakvih rezultata.
mandatar nove Vlade Zapadnoherce- Tek je izborom njegovog nasljednika
gova~ke `upanije Zdenko ]osi}, trakavi- Zorana Gali}a zapo~eo obra~un s zapad-
ca oko preuzimanja vlasti u zapadnoj nohercegova~kim kriminalcima i nji-
Hercegovini ne}e biti zavr{ena za desetak hovim policijskim za{titnicima koji su na
dana. I mada se HDZ-ov kandidat ]osi} rukovodne pozicije u MUP-u do{li po pre-
ve} spremio da zasjedne u premijerski poruci Gordana Bradvice. No, kako god
ured, uveliko se naga|a kako njegov se politi~ki prevrat u zapadnoj Herce-
favorit za budu}eg `upanijskog ministra govini okon~ao, novoj }e HDZ-ovoj vladi
policije Gordan Bradvica ne}e dobiti mandat trajati najvi{e desetak dana, kada
pozitivnu ocjenu me|unarodnih du`nos- }e se znati kome Hercegovci vi{e vjeruju
nika. Bradvica, biv{i policijski komesar u - Zdenku ]osi}u ili dosada{njem premi-
MUP-u Zapadnohercegova~ke `upanije i, jeru Zvonki Juri{i}u. (S. M.)
SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

PRO ET CONTRA
Da li je moguća repriza
Kosova u Sandžaku?
SLOBODAN
TE[I]
Nekada{nji
potpred-
sjednik
FS RS
DA
Poslije ratova na podru~ju
biv{e Jugoslavije sve je
mogu}e. De{avanja na
na{em podru~ju daju nam za
pravo da mislimo kako je sve
mogu}e.
ADNAN
D@EMID@I]
Direktor
FK Sarajevo
DA
Mogu}a je ako se stvari ne
budu poslo`ile, ako je
mogu}e, politi~ki , a ne da se
dijele van institucija. Danas je
dosta uzurpacija vlasti. U
drugi plan se stavljaju institu-
cije u Novom Pazaru. Jedna
je iskra dovoljna da se zapali
vatra. Za ovo bi se trebao
najvi{e pitati bo{nja~ki narod
koji je propatio kroz vijekove.
v nakon sumnjive direktive iz centrale da
SEDMIcNI
POGLED
U KRIVO
OGLEDALO
By
mario brancaglioni
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
GRADIMIR
GOJER
Direktor
Narodnog
pozori{ta
NE
Ne vjerujem u takav scenarij
iz prostog razloga {to je
dosad bio sinkronizovan
odnos naroda u Srbiji i
Sand`aku.
RAMIZ
DREKOVI]
General
Armije
BiH u penziji
DA
Mislim tako iz vi{e razloga.
Prvi i temeljni razlog je {to su
u velikoj mjeri ugro`ena
prava bo{nja~kog
stanovni{tva. U Srbiji ih ne
tretiraju kao ravnopravne
gra|ane. Ako vlast i narod
Srbije bude svjestan lo{eg
odnosa prema njima ne}e
biti, a ako nastave desit }e
se. Najbolje bi bilo da se
MINI MARKET
dru{tvenoj mre`i Facebook prethodno
objavile njihove supruge. Naredno
ro~i{te najavljeno je za 15. novembar
ove godine, a vrlo je izvjesno da }e i
tada Had`i} i Lagumd`ija biti opravdano
odsutni zbog obaveza na Sudu BiH a u
vezi s istragom Tu`ila{tva BiH koja bi
se do tada mogla pretvoriti i u optu`nicu
za aferu “reket”. Ina~e, kako saznaje
“SB“ iz izvora Tu`iteljstva BiH optu`nica
bo{nja~ki narod javno tretira
kao narod Srbije.
protiv Huseina Hasibovi}a i Damira
Had`i}a napisana je prije 20-ak dana i
NATA[A trenutno se nalazi kod glavnog
dr`avnog tu`itelja Milorada Bara{ina.
KRSMAN Navodno postoji interni dogovor u
Novinar Tu`iteljstvu BiH da se do izbora ne
Nezavisnih podi`u optu`nice protiv politi~ara koji su
novina
uklju~eni u izborni proces. Podsjetimo,
na~elnik Op}ine Novi Grad Damir
NE
Ne vjerujem u to jer su ovdje
Had`i} {ef je Izbornog {taba SDP-a
BiH... (A. P.)
posrijedi politi~ka de{avanja.
Sand`a~ki problem je prob-
lem Islamske zajednice i nji-
hovog unutra{njeg neslaga- BAMBOOCHA - IDEMO
nja. Ne postoje uslovi da se NIGDJE
ponovi scenarij kakav je bio u
Kosovu.
S Unske pruge
BERIZ BELKI] poskidani pragovi,
Predsjeda-
vaju}i vozovi idu
Predsta-
vni~kog 30 na sat
dom a PS BiH
NE Politi~arima su posljednjih dana usta
puna razvoja, saobra}ajne infrastruk-
Aktuelni doga|aji imaju na prvi
pogled simptome eskalacije, ture, `eljeznica, zapo{ljavanja... dok je s
ali ne vjerujem da }e scenarij druge strane ve}i dio Unske pruge za
i}i u tom pravcu i da }e u koju se mnogi zaklinju da je temelj
Sand`aku izbiti novi neredi. razvoja Krajine u samo nekoliko mjeseci
doslovno razmontiran. Kako smo saznali
od izvora bliskih @eljeznicama FBiH,
se sa dionice prema Martinbrodu skine
svaki drugi metalni prag. U vrlo kratko
vrijeme, skinuto je vi{e od 1500 pragova
za ~iju sudbinu u Krajini ne znaju, ali su
~uli da ih se prebacuje na podru~je
Konjica. “To je nedopustivo. ^ak su
rekli da se preko ove dionice mo`e
pustiti saobra}aj uz sugestiju
ma{inovo|ama da ne prelaze brzinu
od 30 kilometara na sat {to je suludo,
jer je pruga na kojoj nedostaje svaki
drugi prag nesigurna za saobra}aj
bez obzira na brzinu“, kazao nam je
jedan poznavalac “pru`nih prilika“. Iako
kraji{ke `eljezni~are ubje|uju da }e se
postaviti zamjenski drveni pragovi, ski-
danje pragova je u pro{losti naj~e{}e
bilo prvi predznak potpunog ga{enja
pruge. (A. P.)
11
PRIVATIZACIJSKA LAKRDIJA

Uprava sarajevskog “Bosnalijeka“ nenadano se usprotivila prodaji Vladinog

paketa dionica američkom “Alvogenu“ i dovela u pitanje privatizacijski aranžman
decenije; “Slobodna Bosna“ u posjedu je dokumenta iz kojeg je vidljivo zašto je
direktor Bosnalijeka Edin Arslanagić odustao od Alvogena i kako se Uprava
Bosnalijeka namjerava dokopati Vladinog paketa dionica

KRAJ AMERI^KOG SNA

SARAJEVSKOG BOSNALIJEKA
“Alvogen” izgubio “Bosnalijek” zbog raskida
menad`erskog ugovora s Edinom Arslanagi}em

12 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

 “RAT OGLASIMA” ALVOGENA I BOSNALIJEKA
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

rodaja manjinskog paketa dr`a-

vnih dionica Bosnalijeka ame-
ri~koj farmaceutskoj kompaniji
Alvogen pretvara se u prvorazred-
nu privatizacijsku lakrdiju. Ve}
nekoliko sedmica vodi se bespo{tedni rat
pla}enim oglasima u kojima dvije zaintere-
sirane strane - Alvogen i Bosnalijek - su-
~eljavaju argumente za i protiv prodaje
dr`avnih dionica. Argumenti Alvogena
uglavnom su poznati odranije: ameri~ka
kompanija tvrdi da ima ozbiljne poslovne
planove s “Bosnalijekom“ koji namjerava
pretvoriti u svoj jedini “centar izvrsnosti “
izvan Amerike, da je spremna investirati u
pogone “Bosnalijeka“ kako bi proizvodnja U BOSANSKIM ILI
lijekova bila “najmanje udvostru~ena u AMERI^KIM RUKAMA
periodu od 3 do 5 godina“, da ni jedan rad- Kona~nu odluku o Bosnalijeku
nik “Bosnalijeka“ ne}e ostati bez posla i da donjet }e Vlada Federacije BiH
}e u roku od tri godine otvoriti jo{ najmanje
200 novih radnih mjesta.
[tavi{e, Amerikanci obe-
}avaju da }e “Bosnalijek“
biti centar njihovih po-
slovnih operacija u jugois-
to~noj Evropi: “Alvogen tre-
nutno registrira svoj sada{nji
proizvodni portfolio u Ru-
muniji, Srbiji, Bugarskoj, te }e
svoje registracije i urede u tim
zemljama prenijeti na Bosnalijek
koji }e postati vlasnik-nosilac
Alvogenovih poslova u tim zeml-
jama“, stoji, pored ostalog, u
pla}enom oglasu ameri~kih farma-
ceuta iz New Jerseya.

TRANSAKCIJA POD SUMNJOM

Na drugoj strani, Uprava Bo-
snalijeka, tako|er u pla}enim oglasi-
ma, izra`ava sumnju u namjere
Alvogena. Uprava tvrdi da se u pla-
}enim oglasima “neta~no predstavl-
jaju ~injenice s obzirom da je Alvogen
od prvobitnih slatkorje~ivih najava o
zna~ajnim ulaganjima u Bosnalijek do
sada povukao potpuno suprotne
SPORAN poteze“. Kao krunski dokaz za tu optu-
MENAD@ERSKI `bu Bosnalijek navodi ~injenicu da je
ANGA@MAN “Alvogen kupovinu dionica planirao real-
Direktor Bosnalijeka izirati iz kreditnih sredstava koja je namjer-
Edin Arslanagi} nije avao podi}i u BiH, a koja bi zatim
zadovoljan ponudom otpla}ivao Bosnalijek kupovinom regis-
direktora Alvogena tracijskih dosijea Alvogena“. Drugim rije-
Roberta Wessmana ~ima, uprava Bosnalijeka tvrdi da je Alogen
planirao “kupovinu Bosnalijeka finansirati
Bosnalijekovim novcem“!
Uprava Bosnalijeka rezervirana je
prema ve}ini ostalih obe}anja, osobito
prema obe}anju da }e Amerikanci od
Bosnalijeka na~initi svoj evropski “centar 

7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 13

 PRIVATIZACIJSKA LAKRDIJA
Foto: Mario Ili~i}

BOSNALIJEKOV
BOSNALIJEKOV
TURISTI^KI
TURISTI^KI IZLET
IZLET
Veliki
Veliki broj
broj apartmana
apartmana na
na Bjela{nici
Bjela{nici
izgra|en
izgra|en je novcem Bosnalijeka
je novcem Bosnalijeka

 izvrsnosti“. Dapa~e, uprava strahuje da bi

Bosnalijek mogao prestati s proizvodnjom i TRANSAKCIJA POD SUMNJOM: “Alvogen kupovinu
postati pakernica Alvogenovih lijekova! dionica planirao realizirati iz kreditnih sredstava koja
Sve do prije nekoliko sedmica, uprave
dviju kompanija bile su na istoj strani. je namjeravao podići u BiH, a koja bi zatim otplaćivao
Direktor Bosnalijeka Edin Arslanagi}, na
jednom sastanku odr`anom u Vladi Bosnalijek kupovinom registracijskih dosijea
Federacije BiH, dolazak Alvogena pred- Alvogena“
stavio je kao “Bo`iji dar s neba“, kao povi-
jesnu priliku koja se ne smije propustiti.

UPITNA BUDU]NOST SDA STALA IZA ARSLANAGI]A

BOSNALIJEKOVE UPRAVE
No, s jednakim `arom s kojim je do
ju~er podupirao ulazak Alvogena, Arsla-
“Alvogen nije ozbiljan partner“
nagi} danas problematizira namjere Posve neo~ekivano, u prodaju Vla- na po~etku o~ekivalo“.
ameri~kih farmaceuta. Iznena|enje zbog dinog paketa dionica u Bosnalijeku U saop}enju SDA uglavnom se barata
ovog obrata je tim ve}e ako se zna da je uklju~ilo se rukovodstvo vladaju}e Stranke ocjenama koje su preuzete iz propa-
upravo Arslanagi} zainteresirao ameri~ke demokratske akcije. U slu`benom part- gandnog oglasa uprave Bosnalijeka, pa
farmaceute za kupovinu dr`avnih dionica u ijskom saop}enju SDA zaklju~uje da nije te{ko izvu}i zaklju~ak da je SDA-ovo
Bosnalijeku. Zapravo, to je u~inio sin Edina Alvogen nije “ozbiljan partner, kako se to saop}enje izdiktirano iz Bosnalijeka. 
Arslanagi}a koji je neko vrijeme `ivio u
New Jerseyju, gdje je ina~e sjedi{te
Alvogena. Na preporuku svog sina Edin
Arslanahi} je primio delegaciju Alvogena i
organizirao joj prijem u federalnoj Vladi
kod koje je otvoreno lobirao za sklapanje
aran`mana s ameri~kim farmaceutima.
[ta se u me|uvrmenu promijnilo? Zbog
~ega je Arslanagi} doju~era{nje hvaljene
favorite iznenada proglasio privatizac-
ijskim me{etarima s krajnje sumnjivim
namjerama?
Odgovor na ovo pitanje vjerovatno je
skriven u prijedlogu “Ugovora za spajanje
poslovnih aktivnosti“ koji je Alvogen
ponudio upravi Bosnalijeka. Sadr`aj ovog
ugovora, ~iju smo kopiju uspjeli dobiti, bio
je dostupan tek naju`em krugu Arsla- STRANA^KA PODR[KA
nagi}evih suradnika u Bosnalijeku. Na pet Lider SDA Sulejman Tihi} dao je
stranica teksta taksativno su navedene sve bezrezervnu podr{ku upravi Bosnalijeka
obaveze Alvogena i Bosnalijeka u postpri-

14 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

 “RAT OGLASIMA” ALVOGENA I BOSNALIJEKA

BOSNALIJEK U BROJKAMA
Broj uposlenih radnika: 559

Ukupni prihod u 2009. godini: 107 miliona KM

Neto profit u 2009. godini: 9 miliona KM

ARSLANAGI]I
ARSLANAGI]I UVE]ALI
UVE]ALI
PRIVATNU
PRIVATNU IMOVINU
IMOVINU Izvoz: 37 posto ukupne proizvodnje
Kafe-slasti~arna
Kafe-slasti~arna uu centru
centru Sarajeva
Sarajeva Amera
Amera
Arslanagi}a
Arslanagi}a pla}ena
pla}ena je
je milion
milion KM
KM

vatizacionom razdoblju a ~ini se da je za Investicije u 2009. godini: 16 miliona KM

Bosnalijekovu upravu najsporniji dio Ugo-
vora onaj u kome su detaljno opisane nam-
jere Alvogena za sticanje kontrolnog pake- Vlasnička struktura: 6.600 dioničara,
ta dionica u Bosnalijeku. Ugovorom je pre-
dvi|eno da uprava Bosnalijeka najkasnije najveći udjel Vlada FBiH (19,2 %),
12 sedmica nakon {to Alvogen kupi dionice Libijski fond (8,7 %), IFC (8,3%)
Vlade FBiH i IFC-a (ukupno 27,63) posto

7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 15

 PRIVATIZACIJSKA LAKRDIJA

“ALVOGEN“ NE ODUSTAJE OD “BOSNALIJEKA“

Evropska ofanziva “Alvogena“ kreće iz Sarajeva

Robert Wessman, direktor Alvogena, dr`i da bi preuzimanje
sarajevskog Bosnalijeka imalo dalekose`ne posljedice i za
Alvogen i za Bosnalijek.
“Na{ cilj je na}i se u grupi deset najve}ih svjetskih proiz-
vo|a~a, a Bosnalijek ima veoma va`nu strate{ku ulogu u
na{em {irenju na teritoriju Evrope“, izjavio je nedavno
Wessman.
Alvogen je izrastao na temeljima Norwich Pharmaceuticalsa u
Now Yorku i u farmaceutskoj industriji je aktivan vi{e od 120 god-
ina, s ograncima u osam zemalja i s paletom od 220 vlastitih
proizvoda.
“Na{ centar za razvoj, pozadinski ured i distribucija za
cijelu regiju imat }e sjedi{te u Bosni i Hercegovini. Ova
transakcije predstavlja zna~ajnu prekretnicu za BiH jer bi
mogla potaknuti interes drugih ameri~kih kompanija na ula-
ganja u BiH“, rekao je Wessman. 

 raspi{e javnu ponudu za kupovinu jo{ naj- Arslanagi}em ~ije se privatni imetak mjeri elne uprave Bosnalijeka. To }e vjerovatno
manje 2,3 miliona doinica po cijeni od 6,38 milionima maraka. Edinov sin Amar podrazumijevati prodaju manjih paketa
eura “~ime bi se kapital Bosnalijeka uve}ao suvlasnik je najluksuznije kafe-slasti~arne dr`avnih dionica koje }e uglavnom
za 30 posto“. Na ovaj na~in, Alvogen bi u centru Sarajeva koju je navodno platio pokupovati sada{nji ~lanovi Bosnalijekove
stakao ve}insko vlasni{tvo i naravno pravo milion KM, a u porodi~nom vlasni{tvu uprave.
na suvereno dono{enje svih poslovnih odlu- Arslanagi}a nalazi se nekoliko luksuznih Ameri~ki san s Alvogenom definitivno
ka. Uprava Bosnalijeka vjerovatno je apartmana na Bjela{nici, vila s bazenom na je propao. 
pri`eljkivala druk~iji scenarij: da Alvogen Faleti}ima i rasko{na
do ve}inskog paketa dionica do|e zaobi- vila u centru Starog
laznim putem, u neposrednoj pogodbi s Grada. Mla|i sin Edina
upravom Bosnalijeka i njihovim najbli`im Arslanagi}a tako|er je
suradnicima koji raspola`u zna~ajnim vlas- zaposlen u Bosnalijeku,
ni~kim udjelom. a trenutno je anga`iran
na poziciji inostranog
ALVOGEN predstavnika za po-
ARSLANAGI]A dru~je Azije i Afrike.
[ALJE U PENZIJU Arslanagi} je u Bo-
Osim toga, predstavnci Alvogena na snalijeku izgradio auti-
posredan na~in dali su do znanja direk- oritet neprikosnovenog
toru Bosnalijeka Edinu Arslanagi}u da vladara ~ije se odluku
ne ra~unaju na njegove menad`erske izvr{avaju bez pogovo-
usluge. Diskretno su se okolo raspitivali ra. Posve je logi~no da
kada }e Arslanagi} ste}i pravo na }e u~initi sve da bi {to
odlazak u penziju, {to je direktora dulje zadr`ao ste~ene
Bosnalijeka silno povrijedilo. privilegije. Na ruku mu
Arslanagi} je uvjeren da bi s dolaskom ide naklonost federa-
novog ve}inskog vlasnika u kratkom lne Vlade, osobito
roku izgubio poziciju neprikosnovenog dijela koji dolazi iz
vladara Bosnalijeka koja mu je tokom redova SDA koja se
minule dvije decenije donijela golemi otvoreno usprotivila
privatni imetak i dru{tveni ugled. prodaji Bosnalijeka
Bosnalijek je naime u ve}inskom vlas- (vidi okvir).
ni{tvu malih dioni~ara, mahom biv{ih i Iz prili~no smu{enih
sada{njih uposlenika, pri ~emu je Vlada stavova nekih federal-
FBiH s oko 19 posto dionica najve}i pojed- nih zvani~nika mo`e se
ina~ni dioni~ar. Iako Bosnalijek posluje sa razabrati da je Alvogen
zna~ajnim profitom, rijetko ispod 10 mi- ve} otpisan i da }e se
liona KM, Vladine dividende uglavnom su prodaja Vladinih dioni-
skromne - svega stotinjak hiljada KM ca u Bosnalijeku obavi-
godi{nje. Golemim profitom Bosnalijeka ti na na~in koji }e
suvereno upravlja uprava na ~elu s za{tititi interese aktu-

16 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

ZENI^KA CRNA HRONIKA

Zenički poduzetnik
SEAD ŽILO podnio je
Policijskoj upravi Zenica i
Kantonalnom tužiteljstvu
osam prijava protiv
NASERA KRUJEZIUA,
neformalnog šefa
tamošnjeg podzemlja i
najmoćnijeg srednjo-
bosanskog kamatara, od
kojih do sada nijedna nije
procesuirana; nakon što
je Krujeziu 18. augusta,
u centru Zenice, fizički
napao Žilinog sina i hici-
ma iz pištolja gađao nje-
gov automobil, a policija
ponovno nije reagirala,
ovaj je Zeničanin odlučio
javno progovoriti zašto je
Naser Krujeziu, iako svi
znaju o kakvom se
kriminalcu radi, iznad
svih zakona

NASERA KRUJEZIUA [TITE N

POLICIJE SEAD BOLI] I SEKR
TU@ILA[TVA DRAGAN PALAV
dvadesetak dana, nije objavljena nijedna vijest o pucnjavi objavljena u medijima?!
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Z
eni~ki poduzetnik Sead @ilo i nje-
gov devetnaestogodi{nji sin Ja-
senko brutalno su napadnuti u
podne 18. augusta, u naselju
Blatu{a, ispred poslovne zgrade
BIHAMK-a, ali o tom incidentu, ni nakon
slu`bena informacija. Iako se Jasenko @ilo
na udaru nasilnika na{ao pred brojnim svje-
docima, dok je na automobil Mercedes C
200 njegovog oca Seada @ile ispaljen naj-
manje jedan metak iz pi{tolja, vatreni
obra~un u Zenici nije ~ak ni evidentiran u
policijskom biltenu MUP-a Zeni~ko-dobo-
jskog kantona (za 18. i 19. august), niti je
Na oca i sina @ilu nasrnuo je Naser
Krujeziu, zvani~no najbogatiji ugostitelj u
Zenici, a nezvani~no {ef tamo{njeg
podzemlja i najimu}niji kamatar u cijeloj
srednjoj Bosni kojeg, kako se ~ini, jednako
{tite i lokalna policija i zeni~ko pravosu|e,
budu}i da je proteklih godina bio po{te|en
svake odgovornosti.

18 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

 TEROR LIHVARA NASERA KRUJEZIUA

Foto: Milutin Stoj~evi}

SEAD @ILO
ZENI^KA POLITI^KA I Za{to Nasera
POSLOVNA “ELITA” niko ne pita
Naser
Naser Krujeziu
Krujeziu je
je zajedno
zajedno odakle mu
ss na~elnikom
na~elnikom Op}ine
Op}ine imovina
Zenica
Zenica Huseinom
Huseinom Smajlovi}em
Smajlovi}em
redovni
redovni posjetitelj
posjetitelj svih
svih
va`nijih
va`nijih doga|aja
doga|aja

Naser Krujeziu je kriminalnu karijeru

zapo~eo kao “{ti}enik” Fadila
Jaganjca i Asima Fazli}a, na listi
njegovih du`nika danas se nalaze
brojni ugledni Zeni~ani; lokalni
politi~ari, biznismeni, policajci...
razgovora Sead @ilo i dodaje da je odmah Krujeziu i poslovno vezani), ali i na~elnika

NA^ELNIK krenuo u Policijsku upravu Zenica, kako bi

prijavio Nasera Krujeziua, ina~e, njegovog
starog znanca.
PU Zenica Seada Boli}a, tako|er iznimno
bliskog tom kriminalcu. “Policajci nisu
ni{ta poduzeli, Nasera nisu ~ak ni pretresli,
niti je ekipa oti{la na mjesto pucnjave da

RETAR GDJE SU NESTALI SNIMCI

S VIDEO-NADZORA
No, kada je do{ao u zgradu zeni~ke
policije, tamo ga je ve} ~ekao Krujeziu,
izvr{i uvi|aj, da prona|u ~ahure i druge
dokaze. Nisu saslu{ali nijednog od prisut-
nih svjedoka, a policajci su djevojku moga
sina ubje|ivali kako s pet metara udaljenos-

VRA?! koji je prvi, protiv @ile i njegovog sina pod-

“Naser Krujeziu je najprije sa~ekao
mog sina, o{amario ga i prijetio mu pi{toljem
pred njegovom djevojkom, ali i drugim pro-
laznicima koji su se tu zatekli. Onda je
krenuo prema mom vozilu, na parkingu
ispred BIHAMK-a, i nao~igled vi{e svjedo-
ka pucao iz pi{tolja. Metak je pogodio zad-
nji dio automobila, od ~ega se cijela zadnja
{ofer{ajbna sasula“, obja{njava na po~etku
nio prijavu, optu`uju}i ih za napad. “Nisam
mogao vjerovati svojim o~ima. Osim {to je
optu`io mene i sina, Naser je, i to pred
nekoliko policajaca, nastavio da mi prijeti,
vrije|ao me, psovao mi majku. I umjesto da
njega smire, da interveni{tu, a o~ito je da ga
se svi pla{e, policajci su mene premjestili u
podrumsku prostoriju“, ka`e Sead @ilo,
okrivljuju}i za takvo pona{anje policije,
prije svih, inspektora Davora Franji}a, za
kojeg tvrdi da je blizak prijatelj Nasera
Krujeziua (navodno su Franji}ev brat i
ti nije mogla vidjeti da je Naser na njega
potegao pi{tolj?! Umjesto toga, oni su pre-
tresli moj automobil u kojem su na{li
pi{tolj, ali s izva|enim okvirom za munici-
ju. Pi{tolj je vlasni{tvo moje supruge Lidije
Boros, koja radi kao inspektor u MUP-u
Tuzlanskog kantona, i za njega postoji
uredna dozvola. Sada je, me|utim, taj
pi{tolj ve}i problem od pi{tolja koji je imao
Naser Krujeziu, a koji policija nije ni
tra`ila?!“ nastavlja na{ sugovornik, upozo-
ravaju}i kako nije nimalo slu~ajno {to je
upravo inspektor Franji} vodio sve istrage

7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 19

 ZENI^KA CRNA HRONIKA
NOVE INVESTICIJE
Naser Krujeziu je u
posljednjih godinu dana
pro{irio kafi} Atlantis u centru
Zenice i kupio jo{ najmanje
tri stana u naselju Tali}a Brdo

po prijavama protiv Nasera Krujeziua

(dakako, bez rezultata), te da je osobno svje-
do~io kada je najpoznatiji zeni~ki lihvar, i to
u zgradi PU, upozoravao pojedine policajce
da mu vrate dugove. Sead @ilo ka`e i da je,
{okiran reakcijom policajaca, kasnije kon-
taktirao tu`itelja Borislava Mile{i}a koji je
18. augusta bio de`urni u Tu`iteljstvu
Zeni~ko-dobojskog kantona, kako bi ga
pitao zbog ~ega nije izvr{en uvi|aj. Tu`itelj
Mile{i} mu je, tvrdi @ilo, odgovorio kako je
iz PU Zenica obavije{ten da se radilo o “sit-
noj ~arki“, te da nije bilo potrebe za izlazak
na teren. Potom je @ilo (a ne policajci, kako
nala`e zakonska procedura) inzistirao da se
pregledaju snimci s video-kamera na zgradi
BIHAMK-a, koju osigurava za{titarska
agencija Glock Security, {to je ura|eno tek
nakon sedam dana. No, premda su kamere
za video-nadzor sve vrijeme besprijekorno
radile, naknadnim pregledom snimaka je
otkriveno kako “nedostaje“ upravo spornih
pola sata, kada se na parkingu desila puc-
njava??? (To, podsjetimo, nije i prvi put da
u slu~ajevima obra~una na zeni~kim ulica-
ma “zataji“ video-nadzor. Gotovo se istov-
jetna situacija dogodila u maju ove godine,
u centru grada, kada se ispostavilo da
POSEBAN STATUS
Kriminal Nasera Krujeziua do sada
je istraživala samo federalna policija
Da najimu}niji zeni~ki “ugostitelj“ Naser
Krujeziu, barem kada je posrijedi lokalna
policija i pravosu|e, u`iva “poseban sta-
tus“, najbolje potvr|uje ~injenica da je u
posljednje tri godine protiv njega pokrenu-
ta samo jedna policijska akcija, i to
Federalne uprave policije. Kada je
po~etkom jula 2007., nakon ubojstva
Ramiza Delali}a ]ele, Kantonalno
tu`iteljstvo u Sarajevu otvorilo istragu pro-
tiv 13 osoba, zbog sumnje da su na
podru~ju Federacije BiH po~inili vi{e te{kih
kaznenih djela, na listi osumnji~enih na{ao
se i Krujeziu. Tada su pripadnici Specijalne
policije FUP-a pretresli njegovu luksuznu
vilu u zeni~kom naselju Bilmi{}e, caffe
Atlantis i piceriju Monako, te desetak
stanova i poslovnih prostora u Zenici ~iji je
Krueziju vlasnik. Pored Nasera, u akciji
federalnih specijalaca, bio je uhap{en i
policije na Aerodromu Sarajevo), Krujeziu
je u ratnim godinama {vercovao ukradene
automobile, a njihov je najutjecajniji za{tit-
nik tada bio {ef Centra slu`bi bezbjednosti
Zenica Asim Fazli} (aktualni zamjenik
direktora INTERPOL-a u BiH). Pod sum-
njom da se bavio preprodajom ukradenih
automobila, ali i {vercom drugih roba,
Krujeziu je bio uhap{en 1993. u Tuzli, no
pu{ten je poslije intervencije Jaganjca i
Fazli}a. Pored brojnih prijatelja u zeni~koj
policiji (biv{eg i sada{njeg na~elnika
Mirsada Pehad`i}a i Seada Boli}a), poz-
nato je da je Naser Krujeziu bio redovan
doma}in svim vi|enijim sarajevskim krimi-
nalcima, od Ismeta Bajramovi}a ]ele do
Ramiza Delali}a. Posljednjih godina kod
njega u Zenici naj~e{}e boravi Naser
Kelmendi.

Foto: Zenica Blog

kamere nisu snimile fizi~ki obra~un biv{eg
policijskog inspektora Rame Isaka i kik
boksera Almira Ja{arevi}a.)
KAKO JE KRUJEZIU,
PREDRATNI VOZA^ U RUDNIKU,
STEKAO MILIJUNSKO BOGATSTVO
“Ja sam Policijskoj upravi Zenica i
Kantonalnom tu`ila{tvu podnio osam prija-
va protiv Nasera Krujeziua, zbog napada na
moju porodicu i mene. U septembru pro{le
godine, Krujeziu je do{ao u sjedi{te moje
firme Minoan i prijete}i ~eki}em od 20
kilograma odnio dvije ma{ine, vrijedne oko
80.000 eura. Tada sam sve prijavio
Federalnoj upravi policije koja je vodila
istragu i ma{ine prona{la u firmi Termo
matik, gdje ih je Krueziu prodao“, ka`e
Sead @ilo, napominju}i da je federalna poli-
njegov brat Enver Krujeziu, ina~e policajac
u PU Zenica. Podsjetimo i da je prilikom
pretresa stanova i ku}a koje su koristili
bra}a Krujeziu prona|en cijeli arsenal
oru`ja, zbog ~ega je Enver kasnije sus-
pendiran. U me|uvremenu je, me|utim,
Enver Krujeziu ponovno vra}en na posao
(?), dok je njegova supruga Indira
Krujeziu, ranije glasnogovornica MUP-a
Zeni~ko-dobojskog kantona, na{la novo
radno mjesto u Op}ini Zenica. Ranije smo,
podsjetimo, pisali da prisno prijateljstvo i
“poslovne relacije“ Nasera Krujeziua s
najvi{im du`nosnicima zeni~ke policije
datiraju jo{ iz ratnog perioda, kada je taj
zeni~ki kriminalac bio pripadnik Vojne poli-
cije. Zajedno s ratnim na~elnikom policije u NA UDARU FEDERALNOG MUP-a
Zenici Fadilom Jaganjcem (kasnije U ku}i bra}e Krujeziu policija je prona{la
na~elnikom Terenskog ureda Grani~ne arsenal oru`ja

20 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.


Foto: Milutin Stoj~evi}
KONTINUITET POLICIJSKE PODR[KE
Ratni na~elnik zeni~ke policije Fadil Jaganjac
i {ef CSB-a Zenica Asim Fazli} “trasirali su”
kriminalni put najpoznatijeg zeni~kog kamatara
Foto: Mario Ili~i}
cija podnijela kaznenu prijavu protiv
Nasera Krujeziua, ali su u dosada{njoj
istrazi koju vodi zeni~ko Tu`iteljstvo
saslu{ani samo on i Krujeziu. Optu`nica jo{
nije podignuta. Nakon vrijednih strojeva,
tvrdi @ilo, Naser Krujeziu je od njega, u
maju ove godine, uzeo i gotovo nov auto-
mobil Opel Astra koji je kupio na lizing.
“Ponovo sam Krujeziua prijavio PU
Zenica, ali vozilo niko ne tra`i. A umjesto
policije, mene stalno zove Naser i prijeti.
Svaki put kada sam protiv njega podnio
krivi~nu prijavu, on nazove i pita ho}u li da
mi pro~ita izjavu iz policijskog zapisnika?
Pa on je meni davno rekao da preko brata
Buce (Envera Krujeziua) odmah zna sve {ta
sam ja prijavio policiji. Hvalio se i kako
ima svog ~ovjeka u Tu`ila{tvu - Dragana
Palavru (tajnika Kantonalnog tu`iteljstva u
Zenici, op. a.) koji mu javi svaki put kada
se ja obratim Tu`ila{tvu. I to ljudi u Zenici
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
ZENICA BLUES
I pored brojnih kaznenih prijava svi
“viđeniji“ zenički kriminalci još su
uvijek na slobodi
U julu pro{le godine, poslije vi{mje -
se~nog maltretiranja, Sead @ilo je Federalnoj
upravi policije u Sarajevu prijavio trojicu
zeni~kih kriminalaca: Almira Ja{arevi}a,
Huseina Smriku i Mirzu Pjani}a, koji su od
njega tra`ili 50.000 KM i nudili mu “posao“
preprodaje 13 kilograma heroina. Nakon
dogovora s federalnim inspektorima, uslijedi-
la je detaljno isplanirana akcija u kojoj su tro-
jica reketa{a upala u policijsku zamku -
uhap{eni su 14. jula, u automobilu BMW, koji
su oteli od @ile. No, iako je Federalna uprava
trebaju znati“, nagla{ava Sead @ilo,
navode}i kako je zbog vi{egodi{njih prob-
lema s zeni~kim kriminalcima zatvorio
tvrtku, promijenio adresu stanovanja i
nedavno preselio u Tuzlu.
Na na{e pitanje zbog ~ega se upravo on
na{ao na meti Nasera Krujeziua i {to je
razlog njihovog sukoba, @ilo najprije isti~e
kako je mnogo Zeni~ana kojima je taj kri-
minalac pravio probleme, ali ga ljudi iz
straha nisu prijavljivali. Ka`e i da je u
Zenici javna tajna da se na popisu du`nika
kojima je Krujeziu posu|uvao novac uz lih-
varske kamate nalazi na desetke uglednih
Zeni~ana; lokalnih politi~ara, biznismena,
policajaca... Potom obja{njava da se njih
dvojica poznaju jo{ od prije rata, kada je
@ilo u Rudniku Zenica radio kao jedan od
rukovoditelja, a Krujeziu bio skromni
voza~, i da su veze nastavili i u ratnim go-
dinama. “Naser sada tvrdi da sam mu ja,
TEROR LIHVARA NASERA KRUJEZIUA
policije protiv trojice okorjelih kriminalaca (s
podebljim policijskim dosjeima) podnijela pri-
jave zbog udru`ivanja radi ~injenja kaznenih
djela i unato~ ~injenici da su nasilnici
uhap{eni na djelu, odlukom kantonalne
tu`iteljice Vesne Kaknjo svi su odmah
pu{teni na slobodu. Optu`nica protiv
Ja{arevi}a, Smrike i Pjani}a u Tu`iteljstvu
Zeni~ko-dobojskog kantona ni do danas nije
podignuta, iako su trojica kriminalaca, u
me|uvremenu, po~inila jo{ najmanje pet
te{kih kaznenih djela.

OPTU@NICA
OPTU@NICA NA
NA ^EKANJU
^EKANJU
Almir
Almir Ja{arevi},
Ja{arevi}, Husein
Husein Smriko
Smriko ii
Mirza
Mirza Pjani}
Pjani} uhap{eni
uhap{eni susu prije
prije godinu
godinu
dana,
dana, ali
ali jo{
jo{ uvijek
uvijek nisu
nisu procesuirani
procesuirani
ve} godinama, du`an 30.000 maraka, i da je
poku{avao vratiti svoj novac. Prava je isti-
na da je on meni nudio poslovnu saradnju,
odnosno, da je tra`io da ja radim sa njego-
vim parama i dajem mu mjese~ni procenat.
Krujeziu je u interesu da ogromni novac
koji je zaradio na kamatarenju i trgovini
drogom ubaci u legalne tokove, jer se boji
istrage, naro~ito poslije hap{enja bra}e
Ga{i u Sarajevu. On ne mo`e dokazati pori-
jeklo svog bogatstva“, izri~it je Sead @ilo.
“Pro{le godine mi je nudio na prodaju svoju
ku}u u Zenici, tra`io je 1,2 miliona KM,
iako sam tvrdi da ku}a vrijedi oko dva mi-
liona maraka. Ja sam dvadeset godina pri-
vatni poduzetnik, 2009. sam u Zenici platio
najve}i porez i sada moram obja{njavati da
nisam kriminalac. A Nasera Krujezia koji,
koliko ja znam, nema nikakvog zvani~nog
zaposlenja, niko ne pita odakle mu tolika
imovina“, zaklju~uje Sead @ilo.

21

Inspektori SIPA-e, nakon kraćeg razgovora sa
stražarima u KPZ Foča, zaključili da zločinac Neđo
Samardžić nije prijetio sutkinji Azri Miletić?!
FARSA OD ISTRAGE
Direktor SIPA-e Mirko Luji}
naredio je da se navodi o
prijetnjama sutkinji Mileti}
provjere u KPZ Fo~a
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
N
akon teksta koji je u Slobodnoj Bosni
objavljen koncem jula, o teroru ratnih
zlo~inaca Gojka Jankovi}a i Ne|e
Samard`i}a nad zatvorenicima u Kazneno-
popravnom zavodu Fo~a, reagirao je jedino
Sud BiH. Za razliku od ~elnika dr`avnog i
entitetskih ministarstava pravde koji ve}
godinama dosljedno ignoriraju sve infor-
macije o alarmantnom stanju u bh.
kaznionicama, predsjednica Suda BiH
Medd`ida Kreso promptno je od ~elnika
SIPA-e tra`ila da provjere tretman dvojice
osu|enika na dugogodi{nje robije u zatvoru
Fo~a. U tom je smislu predsjednica Kreso
inzistirala da inspektori Dr`avne agencije
za istrage i za{titu ispitaju prijetnje koje je
Ne|o Samard`i} uputio sutkinji Azri
Mileti}. Podsjetimo, prije mjesec i pol dana
smo pisali da se taj ratni zlo~inac pred
ostalim osu|enicima javno hvalio kako }e,
kad-tad, “do}i glave“ sutkinji Mileti}, jer je
predsjedavala @albenim vije}em koje je
prvostupanjsku presudu Samard`i}u od 12
godina pove}alo dvostruko, na 24 godine
zatvora.
22
SKANDAL NEDJELJE
Kada SIPA sve ispipa
I mada pravila svake profesionalne istrage
nala`u da se krene od izvora informacija (u
konkretnom slu~aju - autorice teksta u “SB“),
direktor SIPA-e Mirko Luji} je nalo`io svojim
inspektorima da navode o prijetnjama zlo-
~inca Samard`i}a provjere tako {to }e pos-
jetiti KPZ Fo~a i obaviti razgovor s
zatvorskim {efovima?! Budu}i da je u vrijeme PRIJETNJE SUTKINJI MILETI]
kada je SIPA izvr{ila navodnu provjeru direk- Osu|eni ratni zlo~inci Ne|o Samard`i}
tor fo~anskog zatvora Sini{a Golijanin bio na (gore) i Gojko Jankovi} (dolje)
godi{njem odmoru, istra`itelji su odr`ali sas-
tanak s njegovim pomo}nicima, za pret-
postaviti je s istim stra`arskim osobljem koje
je Gojku Jankovi}u i Ne|i Samard`i}u i
dozvolilo da zavedu strahovladu u fo~anskom
zatvoru. Nakon kra}eg boravka u Fo~i i
provedene “istrage“, tim inspektora SIPA-e se
vratio u Sarajevo zaklju~iv{i, o~ekivano, kako
su informacije o Samard`i}evim prijetnjama
dr`avnoj sutkinji Azri Mileti} nevjerodost-
ojne, o ~emu je njihov {ef Mirko Luji} kasni-
je uredno obavijestio Sud BiH. No, kako nez-
vani~no doznajemo, odgovor koji je poslije
traljave istrage poslao direktor Luji} silno je
razljutio predsjednicu Dr`avnog suda, ali i
njezine kolege suce, pa je Medd`ida Kreso
zatra`ila pokretanje nove, ovoga puta,
temeljite i ozbiljne istrage.

SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.
PLJA^KA NA PLJA^KU

Naš list došao je do godinama skrivanog ugovora o prodaji nekadašnjeg

regionalnog mesnoprerađivačkog giganta “Bimeksa“, koji dokumentuje na koji je
način tajkun DRAGAN ČIČIĆ “poklopio“ tu firmu, te da je uz “Bimeks“ dobio
preko hiljadu dunuma zemljišta na najatraktivnijim lokacijama Brčko Distrikta,
nekoliko desetina lokala i stovarišta širom BiH; pored toga otkrivamo nove
mahinacije koje ovaj tajkun, blizak premijeru RS-a MILORADU DODIKU,
sprema kako bi dodatno opljačkao Brčko Distrikt

DODIK I NJEGOV TAJKUN

^I^I] PONOVO U PLJA^KI
BR^KO DISTRIKTA
PREDRATNI
PREDRATNI
GIGANT
GIGANT OPLJA^KAN,
OPLJA^KAN,
RASTUREN,
RASTUREN, UNI[TEN
UNI[TEN
Mesnoprera|iva~ki
Mesnoprera|iva~ki
kompleks
kompleks Bimeks
Bimeks postao
postao
je
je jeftin
jeftin plijen
plijen problemati~nog
problemati~nog
tajkuna
tajkuna Dragana
Dragana ^i~i}a
^i~i}a

Nakon {to je za nekoliko desetina miliona KM prodao

zemlji{te i pogone “Bimeksa”, ^i~i} poku{ava postati
stopostotni vlasnik “Bimeksa”
24 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

Pi{e: MIRHA DEDI]
Foto: MARIO ILI^I]
D
ragan ^i~i}, srbijanski tajkun
veoma blizak Miloradu Dodiku,
koji se uz pomo} biv{eg grado-
na~elnika Br~ko Distrikta Mir-
sada \ape domogao imovine vri-
jedne nekoliko stotina miliona KM, novim
malverzacijama poku{ava namaknuti jo{
nekoliko desetina miliona KM.
Pri~a o nelegalnoj prodaji br~anskog
Bimeksa javnosti je jednim dijelom pozna-
ta. Bimeks je prodat srbijansko-hrvatskom
tajkunu Draganu ^i~i}u za svega 200 KM
iako se njegova ukupna vrijednost procje-
njuje na preko 200 miliona KM. Javnosti je
me|utim ostalo nepoznato da je uz fabriku
Bimeks ^i~i} dobio i 40 lokala {irom
Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, Tuzli,
Lukavcu, Neumu...
“Radi se o velikoj plja~ki koju su izveli
Dodik i ^i~i} uz veliku pomo} br~anskih
tajkuna, biv{eg gradona~elnika Br~ko
Distrikta Sini{e Kisi}a i aktuelnog predsjed-
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
DODIKOVA POSLOVNO-KRIMINALNA HOBOTINICA U BR^KOM
nika Skup{tine Br~ko Distrikta Mirsada
\ape“, ka`e za na{ list Hajrudin \onli},
biv{i uposlenik i mali akcionar preduze}a
Bimeks. On tvrdi da je sva dokumentacija
koja argumentovano dokazuje plja~ku neko-
liko stotina miliona vrijedne imovine prosli-
je|ena Javnom tu`ila{tvu Br~ko Distrikta,
koje, me|utim, jo{ nije reagovalo.
Biznismen ^i~i}, koji se u Srbiji oboga-
tio zahvaljuju}i bliskoj saradnji sa
Mirjanom Markovi}, suprugom Slobodana
Milo{evi}a, u ~ijoj je Jugoslovenskoj levici
HRVATSKA obavljao visoku funkciju, u junu 1999.
HRVATSKA -- SRBIJA
SRBIJA -- BR^KO
BR^KO
Dragan
Dragan ^i~i}
^i~i} karijeru
karijeru je
je po~eo
po~eo kao
kao godine potpisao je ugovor o dokapitalizaci-
logisti~ar
logisti~ar vojske
vojske RSK
RSK uu Petrinji
Petrinji ji Bimeksa. Milorad Dodik, u to vrijeme
premijer RS-a, iz bud`eta RS-a odobrio je
14 miliona KM nepovratnih sredstava kako
FINANSIJSKA INJEKCIJA: bi se pokrenula proizvodnja u Bimeksu.
Na{i izvori tvrde da je Dodik imao li~ni
Milorad Dodik, u to interes da ova sredstva ulo`i u Bimeks.
vrijeme premijer RS-a, iz “Iako u ugovoru o dokapitalizaciji stoji
da firme Dragana ^i~i}a Zmijanje plast iz
budžeta RS-a odobrio je Banje Luke i Drvoplast iz Petrinje moraju
14 miliona KM nepovratnih ulo`iti odre|ena sredstva u opremu, ma{ine
i zgrade Bimeksa a da zauzvat sva
sredstava kako bi se raspolo`iva imovina Bimeksa prelazi ovim
dvjema firmama na raspolaganje, po~ev od
pokrenula zemlji{ta, gra|evinskih objekata, infra-
proizvodnja strukture, opreme, saobra}ajnih sredstava
do prodavnica, sva ^i~i}eva ulaganja bila
u Bimeksu. su u farbanju fasada zgrada. Tim je farbao
javnost da je potro{io milione maraka za
Naši izvori popravku pogona i zgradu Bimeksa.
tvrde da je Istovremeno je poru{io hladnja~e u kojima
su se godine bile smje{tene robne rezerve
Dodik imao mesa i mesnih prera|evina, a sva sredstva
namijenjena za dokapitalizaciju preusmje-
lični interes da rio u svoj firme Zmijanje plast iz Banje
ova sredstva Luke i Drvoplast iz Petrinje“, ka`e za na{
list \onli}.
uloži u Bimeks
POVRATAK NA MJESTO
PRIVATIZACIJSKOG ZLO^INA
Krajem 2000. godine zaustavlja se
proizvodnja u Bimeksu kojeg je ^i~i} u
me|uvremenu u Bijeljini preregistrovao u
novu firmu pod nazivom Bim Galames.
Fabrika prestaje sa radom 30. 12. 2000.
godine, a 246 uposlenih, koji su dnevno u
fabrici proizvodili 50 hiljada konzervi
mesnih narezaka namjenjenih za vojsku
RS-a, ostaju bez posla.
“Dragan ^i~i} nam je za tu prigodu
priredio opro{tajnu ve~eru. Li~no nam
pjevao na gr~kom i {panskom. Mislili
smo da }e fabrika brzo po~eti sa
radom, me|utim kada se to odu`ilo na
gotovo dvije godine, nas dvadesetak
radnika organizovali smo se i tu`ili
^i~i}a za neizmirene li~ne dohotke i
doprinose. Na sudu smo ga dobili. Po
FINANSIJSKA KONTROLA
sudskoj presudi bio je u obavezi da
NAD DISTRIKTOM BR^KO nam isplati po sedam hiljada KM, na
Premijer RS-a MIlorad Dodik vi{e
od deset godina asistira ^i~i}u u ime minimalnih li~nih dohodaka.
privatizacijskim projektima Iako se na tu presudu `alio, ipak nam


25
 PLJA^KA NA PLJA^KU

je morao isplatiti po 16.600 KM sa zatez-
nim kamatama“, ka`e \onli}.
Namjera Dragana ^i~i}a bila je da
nadoknade za konzerve koje je Bimeks
proizvodio za robne rezerve Republike
Srpske Vlada RS-a prizna kao dokapita-
lizaciju Bimeksa, odnosno da se prihod ove
fabrike uknji`i kao ulaganje Dragana
^i~i}a u ovu firmu. Kako je progla{enjem
Br~ko Distrikta OHR poni{tio sve privati- NEJASNA I
zacije i dokapitalizacije preduze}a koje su NE^ASNA ULOGA
Mirsad \apo, predsjednik
obavljene dok je Br~ko pripadalo Republici Skup{tine Distrikta Br~ko
Srpskoj, Dragan ^i~i} ostaje bez Bimeksa i
krajem 2002. godine klju~eve fabrike
predaje tada{njem gradona~elniku Br~ko POVRATAK NA MJESTO PLJAČKE: Međutim, prilikom
Distrikta Sini{i Kisi}u. Istovremeno je
tu`io Vladu Br~ko Distrikta tra`e}i od{tetu
privatizacije Bimksa 2005. godine iz Kraljeva dolazi
od 16 miliona KM. Dragan Čičić i na javnom natječaju kupuje ovaj neka-
Me|utim, prilikom privatizacije Bimksa
2005. godine iz Kraljeva dolazi Dragan dašnji gigant za svega 200 KM. Ugovor o privatizaciji u
^i~i} i na javnom natje~aju kupuje ovaj ime Brčko Distrikta sa Čičićem potpisuje lično tadašnji
nekada{nji gigant za svega 200 KM.
Ugovor o privatizaciji u ime Br~ko gradonačelnik Brčko Distrikta Mirsad Ðapo
Distrikta sa ^i~i}em potpisuje li~no
tada{nji gradona~elnik Br~ko Distrikta raznim malverzacijama preko Bimeksa ‘Vidim da si dobar momak, razj..i to.
Mirsad \apo. oprao milione KM i da se novim malve- Dogovori}emo se van granica Bosne, ne}e{
“Iako je Ekonomski fakultet u Br~kom rzacijama poku{ava domo}i akcija Bimeksa se pokajati. Evo ti moja vizit karta, kada me
izvr{io procjenu Bimeksa prije dokapita- koje su u posjedu malih akcionara i Br~ko bude{ zvao reci da zove{ iz Prijedora, jer se
lazacije na 72 miliona KM, a ^i~i} prema Distrikta, i time postati gotovo stoprocentni telefoni prislu{kuju’. Me|utim, ja odmah
raspolo`ivim papirima u njega ulo`io navod- vlasnik Bimeksa. odem u Javno tu`ila{tvo Br~ko Distrikta sa
no osam miliona KM, ukupna vrijednost “^i~i} je poku{ao da me vrbuje na jed- svom dokumentacijom Bimeksa. Pru`io
ovog preduze}a prilikom prodaje procijenje- nom sastanku malih dioni~ara, jer je znao sam im sve dokumente, od ugovora o kapi-
na je na samo 26 miliona KM. U procesu pri- da stojim na ~elu dvjesta dioni~ara Bim- talizaciji ^i~i}a do ugovora o privatizaciji
vatizacije ^i~i} kupuje 67 odsto ukupnog eksa. Zagrlio me, izveo van i kazao mi: koju su potpisali ^i~i} i Mirsad \apo,
kapitala preduze}a Bimeks, a 33 odsto pripa-
da malim akcionarima i Br~ko Distriktu.
Obezvrije|ivanjem Bimeksa od strane RATNO-MIRNODOPSKI BIZNISMEN DRAGAN ^I^I]
tada{nje vlasti Br~ko Distrikta, ^i~i}u je
osigurano da ga kupi za male pare. Istovre-
meno su i vrijednost akcija nas malih
dioni~ara obezvrije|ene“, ka`e \onli}.
Od Martićevog do Dodikovog
Ina~e, Bimeks je prije rata imao kom-
pletno zaokru`enu tehni~ko-tehnolo{ku
finansijera
proizvodnju mesa, od uzgoja i tova stoke, Za Dragana ^i~i}a se likvidirao srbijanskog premi-
klaonice, prerade mesa, proizvodnju kon- posljednjih dvadesetak godi- jera Zorana \in|i}a. Na-
zervi. Ovaj nekada{nji gigant imao je `ivin- na ve`u brojne poslovne kon izbacivanja iz JUL-a
sku klanicu drugu po kapacitetu u Evropi. afere. Finansirao je pobunu ^i~i} svoje poslove seli u
Bimeks je bio vode}e preduze}e za prizvod- Srba u Petrinji i bio vrlo Br~ko. Nakratko se vratio i u
nju mesa na prostoru biv{e Jugoslavije. blizak tamo{njem “{erifu” Hrvatsku sa zahtjevom da
Prema kupoprodajnom ugovoru ^i~i} je Milanu Marti}u. Upravljao od Razvojnog fonda Re-
trebao u Bimeks u prvoj godini poslovanja je naftnim biznisom na pros- publike Hrvatske dobije
ulo`iti {est miliona KM, a 2009. godine toru takozvane Republike Srpske Krajine i kredit za pokretanje preuze}a u Petrinji.
~etiri miliona KM za nabavku opreme i u tom poslu sara|ivao sa @eljkom Zahvalju}i dobrim vezama dobio je kredit
izgradnju objekata. Tih deset miliona ^i~i}, Ra`natovi}em Arkanom. Nakom pada od 28 miliona kuna (~etiri miliona eura),
me|utim sada prikazuje kao svoja ulaganja RSK, ^i~i} dolazi u Srbiju i osniva firme {to je izazvalo `estoku reakciju u
na osnovu kojih mu se treba pove}ati udio “Zmijanje plast” i “Galames” i postaje jedan Hrvatskoj. Preuzeti novac ^i~i} je preba-
vlasni{tva u Bimeksu. Tako na {tetu malih od najve}ih finansijera Jugoslovenske levice, cio u Srbiju i u vrlo brzo kupio stan u
stranke Milo{evi}eve supruge Mirjane Londonu. Dr`avno tu`ila{tvo Hrvatske
akcionara i Br~ko Distrikta sa 67 odsto nas-
Markovi}. Direktor ^i~i}evog Galamesa vodi postupak protiv ^i~i}a, zbog ~ega je
toji pove}ati svoj udio na 92 odsto.
bio je Borislav Mikeli}, nekada{nji mo}ni on tra`io za{t it u od biv{eg pr em ijer a
direktor petrinjskog Gavrilovi}a i ratni pre- I v e Sanadera tvrde}i da je `rtva
[TA JE (U)RADIO MIRSAD \APO
mijer Vlade Srpske Krajine. Na tom mjestu politi~kog progona. U Republici Srpskoj,
Matematika oko ^i~i}evog navodnog
Mikeli} se zadr`ao sve do akcije Sablja, a o~ito ni u Br~ko Distriktu, ne}e do}i do
ulaganja u Bimeks prili~no je kompliko-
kada je uhap{en pod sumnjom da je finan- pokretanja sudskog postupka za njegove
vana za jedan novinski tekst, me|utim
sijski pomagao zemunskom klanu koji je brojne poslovne malverzacije.

su{tina ^i~ivog poslovanja je u tome da je

26 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.


^I^I]EVE NEMORALNE PONUDE
Hajrudin \onli}, jedan od obespravljenih malih
dioni~ara “Bimeksa”
tada{nji gradona~elnik Br~ko Distrikta, ali
tu`ila{tvo jo{ ni{ta nije poduzelo. ^i~i}
nam je u maju poslao dopis da }e se 30.
maja ove godine odr`ati skup{tina sitnih
dioni~ara. Do{ao je i njegov notar Zoran
Bogdanovi}. Kada smo se pro{etali po
krugu Bimeksa, sam je Bogdanovi} koji je
do{ao da verifikuje njegove malverzacije
kazao: ‘Ovo je zlo~in {ta je ^i~i} uradio od
fabrike.’ ^i~i} je naime, prodao sve {to je
bilo atraktivno i poru{io brojne objekte.
Tvornicu sto~ne hrane prodao je Bimalu, a
`ivinsku klanicu hrvatskoj Vindiji. Na
farmi je sagradio tvornicu plastike gdje
proizvodi folije i najlone. Na ime toga {to je
ulo`io deset miliona u Bimeks na skup{tini
je tra`io da mu se pove}a koeficijent vlas-
ni{tva. Mi na to nismo pristali. Poslije me
zvao i tra`io da se sretnemo negdje izme|u
Bijeljine i Br~kog. ^i~i} na nezakonit na~in
poku{ava da nam otme suvlasni{tvo nad
Bimeksom, pri tom ne prikazuje gdje je
novac od prodaje pogona Bimalu i Vindiju,
{ta je sa lokalima Bimeksa u Sarajevu,
Tuzli, Br~kom, @ivinicama, Srebreniku,
Neumu...? U svim tim njegovim
malverzacijama dosta mu poma`e njegov
advokat Ohro Musi} iz Br~kog, kojeg ^i~i}
jako dobro pla}a“, ka`e \onli}.
^I^I] TRA@I OD BR^KO
DISTRIKTA 54 MILIONA KM
^i~i} se u posljednje vrijeme ~esto mo`e
vidjeti u Br~kom. Na{ sagovornik ka`e da je
glavni razlog tome {to se uskoro treba
rije{iti njegova tu`ba protiv vlade Br~ko
Distrikta od koje tra`i 54 miliona KM
od{tete. Naime, visok tu`beni zahtjev protiv
Distrikta od oko 54 miliona maraka ove
godine su podnijela preduze}a Novi Bimeks
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
DODIKOVA POSLOVNO-KRIMINALNA HOBOTINICA U BR^KOM
RASPRODAJA IMOVINE BIMEKSA
Najatraktivnije zemljište Bimeksa
Čičić je prodao brčanskom tajkunu
Ðorđu Kojiću, Dodikovom
ekskluzivnom dobavljaču automobila
Nakon {to je jednu proizvodnu halu
Bimeksa prodao hrvatskoj Vindiji, a drugu
br~anskom Bimalu, ^i~i} je najatraktivnije
zemlji{te Bimeksa koje se grani~i sa Lukom
Br~ko uz rijeku Savu, prodao, po bagatelnoj
cijeni, br~anskom tajkunu \or|u Koji}u.
Ovaj biznismen koji je ujedno i predsjednik
br~anskog SNSD-a i poslanik u Skup{tini
RS-a, na tom zemlji{tu izgradio je naftne ter-
minale, a uz saglasnost biv{eg gradona~elni-
ka Mirsada \ape i Admira Nukovi}a iz
Uprave za urbanizam Br~ko Distrikta.
Upu}eni tvrde da je \or|e Koji} jedan od
najve}ih finansijera Dodikovog SNSD-a. To i
i Galames, oba u vlasni{tvu Dragana ^i~i}a.
Vlasnik Bimeksa Dragan ^i~i} tu`io je
Br~ko Distrikt, jer mu je nare|eno da obus-
tavi dalju izgradnju hala u kojima je, navod-
no, planirana proizvodnja plasti~nih i kondi-
torskih proizvoda.
Za nastalu {tetu ^i~i} tra`i od{tetu od
54 miliona KM, po{to je u pojedine hale
ve} ubacio ma{ine, ali ne mo`e da dobije
upotrebnu dozvolu. On je naveo da je
razlog za to {to je naknadnim regulacionim
planom kroz ovo podru~je predvi|ena
izgradnja pruge i gasovoda. Iako su su
^i~i}evi zahtjevi nerealni, upu}eni tvrde da
ne ~udi, kada se ima u vidu da je Koji} jedan
od najbogatijih ljudi u Republici Srpskoj. Koji}
je vlasnik kompanija Br~ko gas i Transjug L.
Posjeduje nekretnine ~ija vrijednost prelazi
{est miliona KM, me|u kojima su naftni i plin-
ski terminali, ~etiri benzinske pumpe, dva
salona automobila u kojima se prodaju
skupocjeni automobili marke “Audi“ i
“Volkswagen“. U Koji}evim salonima auto-
mobila se snabdijeva kompletna Dodikova
Vlada. Nikola [piri} je nedavno svog luk-
suznog ljubimca Audi Q-7, kojeg je platio 220
hiljada KM kupio, naravno, u salonu automo-
bila \or|a Koji}a.

^I^I]EV
POSLIJERATNI
PLIJEN
Imovina “Bimeksa“
u BiH i biv{oj
SFRJ mjerila se
stotinama
miliona maraka
}e vjerovatno do}i do pogodbe izme|u
^i~i}a i aktelne vlasti Br~ko Distrikta,
naro~ito ako se ima u vidu da poslovne
poteze Dragana ^i}i}a iza scene povla~i
premijer RS-a Milorad Dodik. Zbog toga se
i sumnja da je ve}inski vlasnik Bimeksa
zapravo Milorad Dodik, a da mu ^i~i} slu`i
kao paravan iza kojeg se vr{e nelegalni
poslovi. Koliko su Dodik i ^i~i} bliski,
govori i ~injenica da je 1999. godine Dodik
kao premijer li~no potpisao nalog kojim se
Draganu ^i~i}u odobrava kredit Kristal
banke u iznosu od dvadeset miliona KM.
Ovaj kredit ^i~i} nikada nije vratio.

27
MRTVI NIJEMCI NA BALKANU

U proteklih petnaestak godina tokom ekshumacija hiljada žrtava ubijenih tokom

agresije na Bosnu i Hercegovinu pronađeni su posmrtni ostaci više stotina
njemačkih vojnika poginulih u Drugom svjetskom ratu. Prema zvaničnim podacima,
Njemačka traži 11.248 tijela njemačkih vojnika koji su poginuli na prostoru BiH u
Drugom svjetskom ratu; naš novinar istražio je zbog čega još nije usvojen
protokol između Njemačke i BiH koji bi riješio ovaj dugogodišnji otvoreni problem

PRONALA@ENJE, EKSHUMACIJA I
SAHRANA VOJNIKA TRE]EG RAJHA

GROBLJE NJEMA^KIH
VOJNIKA U FRANCUSKOJ
Na Zapadnom frontu `ivot je
izgubilo 2,3 miliona Nijemaca

Nakon dogovora Njema~ke i BiH ekshumirana tijela

njema~kih vojnika, umjesto u Splitu, sahranjivat }e se
na budu}em njema~kom groblju u [irokom Brijegu
28 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.
 PROBLEM STAR 65 GODINA

Pi{e: MIRSAD FAZLI] UMORNI

B
OD RATA
ez obzira na politi~ke opstrukcije Njema~ki
Njema~ki vojnici
vojnici uu
trenucima
trenucima odmora
odmora
koje od samog po~etka prate pro-
ces tra`enja nestalih osoba u BiH,
na{a zemlja je na tom polju,
prema ocjenama me|unarodnih
eksperata, ostvarila izuzetne rezultate.
Naime, od 30 hiljada nestalih osoba do sada
je prona|eno i eksumirano 20 hiljada, od
~ega je, zahvaljuju}i DNK identifikaciji, do
sada identifikovano preko 13 hiljada osoba.
Od tog broja idetifikovano je 6.481 `rtava
genocida u Srebrenici. Prema rije~ima
Kathryne Bomberger, direktorice
ICMP-a (Me|unarodna komisi-
ja za nestale osobe) jo{ uvi-
jek se traga za desetak hilja-
da nestalih u BiH i sve ih
je te`e prona}i. Tragaju}i
za osobama nestalim u
periodu 1992. - 1995. go -
dine, timovi za ekshumaciju
IDENTIFIKACIJA
IDENTIFIKACIJA
sve ~e{}e nailaze na posmrtne Identifikacijska
Identifikacijska plo~ica
plo~ica
ostatke osoba stradalih u ranijim ratovima. njema~kog
njema~kog vojnika
vojnika
ekshumiranog
ekshumiranog uu BiH
BiH
NIKO NIJE NADLE@AN
Tako su u zavidovi}kom naselju Brezik,
pored ku}e Mirsada Sojki}a, pro{log
mjeseca prona|eni skeletni ostaci za koje se
pretpostavlja da pripadaju njema~kom

NJEMA^KI GUBICI U BIV[OJ SFRJ

Njemačka je tokom Drugog svjetskog rata na teritoriji

bivše SFRJ izgubila oko 120 hiljada vojnika
Njema~ki gubici u Drugom svjetskom ratu na podru~ju biv{e je spomen-groblje u kojem po~iva oko 1.000 njema~kih `rtava.
Jugoslavije procjenjuju se na 113.800 ratnih `rtava. Od tih su samo Podru~je groblja u Celju je pro{ireno i tako je stvorena mogu}nost
73.000 imenom poznati, oni po~ivaju u 4.885 mjesta. Za ostalih za grobnice ostalih `rtava. U Kranju je tako|e 1999. godine
40.800 Nijemaca sudbina je do danas nepoznata. Na podru~ju ure|ena masovna grobnica za `rtve Drugog svjetskog rata. U
Srbije i Crne Gore postoji 15.611 izvje{taja o poginulim njema~kim Ljubljani su zavr{eni radovi na izgradnji tre}eg i posljednjeg
vojnicima u Drugom svjetskom ratu. Mrtvi po~ivaju na 589 mjesta. njema~kog vojnog groblja za `rtve Drugog svjetskog rata, dok je u
Ne postoji sporazum o ratnim `rtvama izme|u Njema~ke i ove blizini grada Tolmin Udru`enje sanirao groblje za 946 njema~kih
dvije dr`ave. Ipak je 1988. godine na groblju na Banovom Brdu u vojnika palih u Prvom svjetskom ratu.

Beogradu postavljena spomen - plo~a na “Mackensen spomenik”
iz Prvog svjetskog rata sa 974 imena njema~kih vojnika iz Drugog
svjetskog rata poginulih u Beogradu. Za mrtve njema~ke vojnike u
Hrvatskoj postoji 20.116 izvje{taja sa imenima mrtvih, odnosno nji-
hovim grobovima. Sporazum sa Hrvatskom o brizi o ratnim grobni-
cama stupio je na snagu 1997. godine, a jo{ u martu 1991. orga-
nizirana je posveta njema~kih grobova u Puli, 1996., vojne lokaci-
je Zagreb-Mirogoj i Zagreb-Vrap~e, te 1998., u Splitu. U Makedoniji
je na 75 mjesta tokom Drugog svjetskog rata ukupno sahranjeno
1.800 njema~kih ratnih `rtava. Na groblju Bitola (Prvi svjetski rat,
op.a.) po~ivaju 2.123 pala Nijemca, a vojnici Bundeswehra sanirali POSLJEDNJE
POSLJEDNJE
su vojno groblje u Prilepu u kojem po~iva 1.733 `rtava Prvog i 50 PO^IVALI[TE
PO^IVALI[TE
`rtava iz Drugog svjetskog rata. Za Sloveniju, poznato je oko 6.300 Njema~ki
Njema~ki vojnici
vojnici
imenom poznatih iz izvje{taja gubitaka, poginulih u Drugom svjet- ekshumirani
ekshumirani uu BiH
BiH
skom ratu i potpisan je sporazum o odr`avanju ratnih grobnica. sahranjuju
sahranjuju se
se na
na
Nakon pregovora sa gradom Celjem, u septembru 1992., ure|eno Njema~kom
Njema~kom groblju
groblju uu Splitu
Splitu

7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 29

 MRTVI NIJEMCI NA BALKANU
1.

vojniku iz doba Drugog svjetskog rata.
Sojki} je na kosti nai{ao kopaju}i drena`ni
kanal u neposrednoj blizini ku}e. Prvo je
mislio da je rije~ o ostatku korijena drveta,
s obzirom da se radilo o samo pedesetak
centimetara dubine, ali kada je iskopao
metke, metalni dio vojni~kog opasa~a, te
identifikacionu plo~icu, bilo mi je jasno da
su u pitanju ljudske kosti. Na lice mjesta
iza{la je zavidovi}ka policija, a potom i
kantonalni tu`ilac, koji su obavili standard-
nu proceduru. Me|utim, prema rije~ima
Mirsada i njegove supruge Fatime Sojki},
stekao se utisak da ne postoji nadle`ni
organ koji se bavi ovakvim slu~ajevima.
^lanovi porodice Sojki}, na`alost, potpuno
su u pravu jer niti postoji nadle`na ustano-
va, niti je definisana procedura {ta da se
radi prilikom pronalaska posmrtnih ostata-
ka vojnika stradalih u Drugom, ali i Prvom
svjetskom ratu.
BEOGRAD KO^I EKSHUMACIJU I
SAHRANU NJEMA^KIH VOJNIKA U BiH
Skoro u isto vrijeme, krajem jula ove
godine, prilikom pretra`ivanja jezera
Peru}ac u blizini Vi{egrada, prona|eni su
posmrtni ostaci za koje se prvo pretpostav-
ljalo da je rije~ o stradalim njema~kim
vojnicima iz Drugog svjetskog rata.
Me|utim, detaljnijom analizom utvr|eno je
da se radi o posmrtnim ostacima aus-
trougarskih vojnika iz Prvog svjetskog rata.
“Na{li smo municiju iz Prvog svjetskog
rata, stare nov~i}e, fi{eklije i lule. Po svemu
sude}i neki od njih bili su oficiri aus-
trougarske vojske”, ka`e Amor Ma{ovi},
predsjedavaju}i Kolegija Instituta za
nestale osobe BiH. “Samo zahvaljuju}i
informacijama da je i u ovom ratu bilo ubi-
janja na toj lokaciji, mi smo se pojavili
nakon ispu{tanja jezera. Demineri, koji su
bili u na{oj pratnji, tvrde da je municija si-
gurno iz Prvog svjetskog rata, kao i nov~i}i
sa likom Franje Josipa. Iako je bio skoro
stotinu godina pod zemljom, nakon {to smo
ga oprali i o~istili nov~i} se sijao kao da je
ju~e iza{ao iz kova~nice”, ka`e Ma{ovi}
30
2.
ČEKA SE POTPIS BEOGRADA: U našoj grupi eksperata
su predstavnici sva tri naroda i tu postoje otpori. Banja
Luka se ravna prema Beogradu i kad Beograd potpiše
sporazum, i oni će u roku dva dana učiniti isto
koji ne zna kakva }e biti sudbina posmrtnih
ostataka {estorice ekshumiranih pripadnika
austrougarske vojske. O pronalasku su
obavije{tene ambasade zainteresovanih
zemalja, me|utim u ovom, kao i u drugim
slu~ajevima pronalaska posmrtnih ostataka
vojnika stradalih u Prvom i Drugom svjet-
skom ratu, najve}i problem predstavlja
nepostojanje bilateralnog ugovora izme|u
BiH i Savezne Republike Njema~ke o
UDRU@ENJE ZA BRIGU O RATNIM GROBOVIMA
Briga o grobovima u kojima počiva
blizu 6 miliona poginulih
njemačkih vojnika
Njema~ko Udru`enje za brigu o ratnim
grobovima je humanitarna organizacija
koju je njema~ka Vlada ovlastila da se
brine o registraciji njema~kih ratnih `rtava,
osigura a`uriranje podataka i vr{i monitori-
ng. Danas, Udru`enje uklju~uje pola mili-
ona aktivnih ~lanova i donatora i vi{e od
milion zainteresovanih ljudi koji povre-
meno doprinose radu Udru`enja. Ovo
neprofitabilno Udru`enje formirano je u
decembru 1919. godine jer tada{nja Vlada
nije bila ni u politi~kom ni u ekonomskom
smislu u poziciji da se brine o grobovima
vojnika stradalih u Prvom svjetskom ratu.
Izgradnju vojnih grobalja nakon Drugog
svjetskog rata preuzeo je grobni servis
njema~kih oru`anih snaga. Udru`enje je
tek 1946. nastavilo sa svojim aktivnostima,
NIJEMCI
KROZ
BH. POVJEST
1. Posmrtni
ostaci
austrougarskog
oficira
ekshumirani u
jezeru Peru}ac;
2. Ranjeni vojnik
Vermahta;
3. Nadgrobni
spomenik
austrougarskom
vojniku u ^ajni~u
ukopu posmrtnih ostataka uglavnom
njema~kih vojnika iz Prvog i Drugog svjet-
skog rata koji su stradali na prostoru BiH.
Prema zvani~nim podacima, Njema~ka
tra`i 11.248 posmrtnih ostataka njema~kih
vojnika koji su poginuli na prostoru BiH u
Drugom svjetskom ratu. Namjera je locirati
posmrtne ostatke njema~kih vojnika, uko-
liko je mogu}e ekshumirati ih i dostojno ih
sahraniti. Za taj posao njema~ka Vlada dala
a 1954., njema~ka Vlada zadu`ila je
Udru`enje da identifikuje, za{titi i odr`ava
groblja njema~kih vojnika izvan mati~ne
dr`ave. Nakon toga Udru`enje je preuzelo
brigu o 827 grobalja u 45 zemalja u kojima
je sahranjeno 2,3 miliona poginulih
njema~kih vojnika. Nakon politi~ke revolu-
cije i raspada SSSR-a Udru`enje je po~elo
djelovati i u zemljama biv{eg Isto~nog
bloka. Pribli`no tri miliona njema~kih vojni-
ka `ivote je izgubilo u isto~noevropskim
zemljama u Drugom svjetskom ratu.
Uprkos te{ko}ama, Udru`enje je popravilo
i izgradilo vi{e od 300 grobalja stradalim
njema~kim vojnicima u Drugom svjetskom
ratu, i 190 grobalja stradalim u Prvom
svjetskom ratu u Isto~noj, Centralnoj i
Ju`noj Evropi.

SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

Foto: Mario Ili~i}
3.
je nalog njema~kom Udru`enju za brigu o
ratnim grobovima (Volksbund Deutsche
Kriegsgräberfürsorge) a rad Udru`enja bit
}e znatno olak{an kada do|e do potpisiva-
nja bilateralnog sporazuma izme|u BiH i
Njema~ke o pronalasku i ukupu ratnih
`rtava. Razgovori o toj temi otpo~eli su
2002. godine. Pregovori se vode sa
Ekspertnom grupom za odr`avanje prego-
vora na ekspertnom nivou za zaklju~ivanje
sporazuma o grobovima `rtava rata izme|u
BiH i Savezne Republike Njema~ke. Prema
izvorima bliskim Ambasadi Njema~ke u
Sarajevu, postoji nacrt ugovora koji je
pro{le godine predat BiH, ali od tada nije
odr`an niti jedan sastanak. Jedan od ~elnih
ljudi Grupe eksperata ispred BiH je Amor
Ma{ovi}. “Nijemci su postigli sporazum sa
Hrvatskom. Trenutno se pregovara sa
Srbijom i BiH, a to ne ide lako. U na{oj
grupi eksperata su predstavnici sva tri naro-
da i tu postoje otpori. Banja Luka se ravna
prema Beogradu i kad Beograd potpi{e spo-
razum, i oni }e u roku dva dana u~initi isto.
Tako da ima, ne}u re}i opstrukcija, ali
detaljisanja gdje za to uop}e nema potrebe.
Primjerice, treba li sru{iti neki stadion da bi
se do{lo do posmrtnih ostataka vojnika
Tre}eg rajha? Naravno da ne treba i
Nijemci su tu razumni. Tra`e samo postav-
ljanje spomen-plo~e”, ka`e Ma{ovi}.
Ugovor koji }e potpisati vlade dviju zema-
lja, BiH i Njema~ke, trebao bi definisati sva
otvorena pitanja. Me|utim, prema Ma{o-
vi}evim rije~ima, problem je {to mi
nemamo ni instituciju koja bi provodila taj
ugovor. “Moj prijedlog je da to bude
Ministarstvo za civilne poslove, ili za ljud-
ska prava, ali ni oni nemaju resurse. To bi
najbolje bilo povjerit javnom komunalnom
pokopnom preduze}u koje ima iskustva sa
takvim stvarima”, tvrdi Ma{ovi} navode}i
da je prilikom ekshumacija koje se provode
u posljednjih petnaestak godina prona|eno
oko 150 posmrtnih ostataka vojnika Tre}eg
rajha koji su `ivote izgubili tokom Drugog
svjetskog rata u BiH. Identifikacija je
izvr{ena na osnovu identifikacionih
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
NORVE@ANI TRA@E IDENTIFIKACIJU
Norveška komisija Kaprolat traži
pomoć ICMP-a u identificiranju
nekoliko desetak pobijenih i
pronađenih skeleta norveških vojnika
Njema~ko Udru`enje za brigu o ratnim
grobovima, prema rije~ima Amora Ma{o-
vi}a, nije zainteresovano za identifikaciju,
odnosno utvr|ivanje identiteta njema~kih
vojnika stradalih u Drugom svjetskom ratu.
Za razliku od Nijemaca, norve{ki Forenzi~ki
institut zamolio je za pomo} ICMP u DNK-
identifikaciji nekih poginulih iz Drugog svjet-
skog rata. Komisija Kaprolat (Kaprolat
Committee, op.a.) koju finansira Vlade
KATHRYN BOMBERGER
Direktorica ICMT-a sklopila je
bilateralne ugovore sa
Holandijom, [vedskom,
Danskom... o identifikaciji
`rtava elementarnih
nepogoda
plo~ica, metalnih nov~i}a, ili na osnovu
starosti skeleta. Tako je u jami Dubravice
kod Nevesinja otkriveno 56 posmrtnih
ostataka, u Semizovcu 32, u selu Svrakama
8 i u Kiseljaku 11 posmrtnih ostataka ~lano-
va posade njema~kog tenka. “Nakon
pronalaska posmrtnih ostataka u selu
Svrake 2002. godine dobio sam pismo iz
[vicarske: ‘Tra`im biv{eg supruga Erberta
Frencla ro|enog 12. januara 1920., koji je u
tom podru~ju nestao po~etkom avgusta
1944., prilikom povla~enja. Na vjen~anom
prstenu ugraviran je datum 4. maj 1940.’.
Gospo|a me moli da joj se javimo ako
imamo ikakvih vijesti”, ka`e Ma{ovi}
obja{njavaju}i da su detalji sa vjen~anog
prstena navedeni u pismu jer su njema~ki
medij prethodno objavili da je Komisija za
tra`enje nestalih FBiH prona{la posmrtne
ostatke njema~kih vojnika kojom prilikom
su prona|ene i burme sa ugraviranim datu-
mima. Sva prona|ena tijela njema~kih
vojnika iz Drugog svjetskog rata, prema
Ma{ovi}evim rije~ima, sahranjuju se na
njema~kom groblju u Splitu. Navodno,
predstavnici njema~kog Udru`enja za brigu
o ratnim grobovima pregovarali su sa KJKP
Pokop i JKP Gradska groblja Visoko o
PROBLEM STAR 65 GODINA
Norve{ke i koja je zadu`ena za identifikaci-
ju posmrtnih ostataka nekoliko norve{kih
vojnika poginulih u Drugom svjetskom
ratu, a ~iju identifikaciju su zahtijevale nji-
hove porodice, stupila je u kontakt sa
ICMP-em. Do sada je ICMP procesuirao 47
ko{tanih uzoraka i 30 referentnih uzoraka
krvi, a s obzirom da saradnja jo{ uvijek
traje, trenutno je ICMP u fazi procesuiranja
novih 15 ko{tanih uzoraka. 
Foto: Mario Ili~i}
mogu}em pronalasku prostora za ukop
njema~kih vojnika stradalih u Drugom
svjetskom ratu. Me|utim, kako nam je
re~eno u Ambasadi Njema~ke u Sarajevu,
na osnovu razgovora vo|enih tokom
posljednje posjete Hartmuta Krolla iz
Udru`enja, mogu}e je da groblje bude u
[irokom Brijegu. Naime, prva vrsta takve
komunikacije ostvarena je sa tamo{njim
vlastima, a Udru`enju je va`no da parcela
bude velika i da ima odgovaraju}u infra-
strukturu. Povremeno njema~ka ambasada
u Sarajevu od op}ina dobiva obavje{tenja o
prona|enim posmrtnim ostacima njema-
~kih vojnika. Takve informacije se
proslje|uju Udru`enju koje upore|uje po-
datke s njihovom centralnom bazom
podataka. Op}ine tra`e uputstva u smislu
{ta da rade, a obzirom na situaciju, ambasa-
da od njih tra`i da tijela ostanu gdje jesu
ukoliko je to mogu}e, odnosno da se ne
ekshumiraju. Stoga je u interesu Ambasade
Njema~ke, ali i BiH {to skorije sklapanje
ugovora izme|u dvije zemlje jer se radi o
velikom broju posmrtnih ostataka.
Kona~no, to bi bilo va`no i za porodice
poginulih vojnika da se zna mjesto na
kojem }e biti sahranjeni. 
31
FRA PETAR JELE^

INTERVIEW
Fra Petar Jeleč doktor povijesti i profesor na Franjevačkoj teologiji
Profesor sarajevske Franjevačke teologije fra PETAR JELEČ svakim svojim javnim
nastupom, u kojima otvoreno i bez ustezanja kritički govori o različitim vjerskim,
ali i društvenim i političkim fenomenima, uznemiri svoje protivnike i
neistomišljenike; Na tom je polemičkom valu i intervju koji je ovaj mladi franjevački
znanstvenik dao našoj suradnici, a u kojem odgovara svojim kritičarima, govori o
potrebi dijaloga unutar svake od vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini

Bosanski Hrvati bili su jeftini

pijuni, `rtvovani na {ahovskoj
plo~i Franje Tu|mana
je pojedinci koji upozoravaju na probleme mentarne, a ne isklju~ive.
Razgovarala: NA\A BEGOVI] unutar vlastite vjersko-nacionalne zajed-
U svojim istupima o{tro kritikujete i

S
vojim istupima u javnosti mladi
doktor povijesti i profesor na
Franjeva~koj teologiji u Sarajevu
fra Petar Jele~ uzdrmao je i
crkvene i svjetovne politi~ke
krugove u Bosni i Hercegovini, ali i susjed-
noj Hrvatskoj. Zbog svojih istupa u javnos-
ti susretao se sa razli~itim reakcijama. Dok
su ga neki hvalili, drugi su ga nazivali izda-
jicom, daid`om, crvenim fratrom...
“Tko god izi|e u javnu arenu i po~ne
iznositi svoje stavove, treba o~ekivati
razli~ite reakcije, od pohvala do pokuda.
Zaista nemam nikakvih problema s tim
kako }e me ljudi nazivati zbog onoga {to
govorim i ne planiram zbog toga mijenjati
svoje stavove“, ka`e fra Petar.
VJERSKE ZAJEDNICE TREBAJU SE
DEMOKRATIZIRATI UNUTAR SEBE

^emu dugujete svoju, uslovno
kazano, popularnost? Da li ~injenici da kao
~ovjek iz Crkve javno govorite o manama
svoje zajednice na {ta i nismo, ~ast izuze-
cima, ba{ navikli ili tome da ste, kao {to
Vas neki optu`uju, bliski “bosanskoj
ideji”?
Ne radi se tu ni o kakvoj popularnosti,
nego je ljudima valjda zanimljivo {to posto-
nice. Ne znam {to bi to to~no zna~ilo “biti
blizak bosanskoj ideji“. Ukoliko se pod tim
misli na privr`enost vlastitoj dr`avi BiH,
njezinoj kulturi, narodima i bogatoj povi-
jesti, onda sam ja doista blizak “bosanskoj
ideji“. BiH je moja jedina domovina i ja
druge nemam. Iz velikohrvatskih, pa i
crkvenih krugova se godinama {iri po
Hrvate {tetna teorija prema kojoj su
bosanstvo i hrvatstvo u nekom sukobu i
kako zapravo ne postoje nikakvi bosanski
Hrvati. Moje hrvatstvo je itekako
obilje`eno mojim bosanstvom i to su dvije
odrednice moga identiteta koje su komple-
DEKLARATIVNI
VJERNICI: Zar nije
zabrinjavajuća činjenica da
uz toliko deklarativnih
vjernika muslimana,
katolika i pravoslavaca kod
nas i dalje postoji toliko
mržnje, krađe i lopovluka
na svim razinama
pona{anje Katoli~ke crkve u razli~itim
situacijama. Koliko je uop}e pojedinac
unutar vjerske zajednice (ne)ograni~en kad
je rije~ o medijskim istupima?
Smatram kako dru{tveno anga`irani
intelektualac ne mo`e biti vjerodostojan ako
ukazuje samo na lo{e pojave kod drugih, a
idealizira stanje unutar vlastite grupe. Sve
na{e vjerske zajednice imaju velikih proble-
ma s prihva}anjem slobode, {to je uostalom
pokazala duga povijest svih religija, gdje se
redovno ka`njavalo neistomi{ljenike. U
franjeva~kom redu postoji odre|eni stupanj
demokracije, gdje pojedinci nastupaju u
svoje vlastito ime i iznose svoje osobne
stavove o raznim pitanjima, bez potrebe da
za to tra`e dopu{tenje svojih nadre|enih.
Iako znam da se neki moji poglavari nisu
slagali i ne sla`u s odre|enim stavovima
koje iznosim, treba re}i kako mi nijedan od
njih nije zbog toga pravio probleme. Kod
nas se s pravom nagla{ava potreba
me|uvjerskog dijaloga. Smatram kako je
jednako va`no razvijanje unutarvjerskog
dijaloga, me|u ljudima iste vjerske zajed-
nice, jer nam i takvog dijaloga itekako fali.
Vrijeme je da prihvatimo ~injenicu kako
mo`emo imati opre~ne stavove o razli~itim
pitanjima i da se zbog toga nitko ne treba
osje}ati ugro`enim u svojoj veli~ini, niti

32 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

 BESKOMPROMISNI FRATAR

KRITI^KI
O SEBI I O
DRUGIMA
Fra Petar Jele~

7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 33

 FRA PETAR JELE^


AUTOCENZURA U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI

Strašno je da su Islamskoj zajednici problem profesori

Hafizović, Karić i Silajdžić a ne ksenofob Alispahić,
apologeta reisa Cerić

^injenica je da se bar iznutra rijetko progovara o mana- novim po`eljnim muslimanima, a za one koji su po~inili teroristi~ki
ma vjerskih zajednica. IZ u BiH je pro{le godine usvojio interni ~in u Bugojnu govoriti kako su to zapravo djeca iz “mije{anih brako-
Protokol o odnosu prema medijima. va“ ili “obra}eni muslimani srpskog i hrvatskog porijekla“ kako je to
Da, tu ste potpuno u pravu jer kod mnogih ljudi jednostavno nedavno protuma~io jedan islamski teolog.

postoji autocenzura. Pro~itao sam taj protokol koji pokazuje upra-

Foto: Mario Ili~i}

vo ono o ~emu sam govorio kada sam spominjao problem koji
pojedine vjerske zajednice imaju ne samo s medijima, nego s pri-
hva}anjem ~injenice da netko iznutra mo`e autonomno izre}i
stavove i mi{ljenja koji se razlikuju od stavova nadre|enih
poglavara. Neki dan sam u “Avazu“ pro~itao otu`an tekst Ned`ada
Lati}a koji napada dvojicu profesora s FIN-a, Adnana Silajd`i}a i
Re{ida Hafizovi}a, zbog toga {to su u nekoliko navrata kriti~ki pro-
govorili o pojavama koje smatraju problemati~nima kod Bo{njaka i
{to su kritizirali rad reisa Ceri}a. Lati} prof. Hafizovi}a po{prdno
naziva “fra Re{idom“ jer koristi “katoli~ku terminologiju“, a s druge
strane hvali Fatmira Alispahi}a, ~ovjeka koji pi{e prave rasisti~ke
tekstove u svojim publikacijama. Ako su IZ-u problem profesori
Hafizovi}, Kari} i Silajd`i}, a uzor pona{anja Fatmir Alispahi},
onda ona ima vi{e nego ozbiljnih problema i budu}nost joj nije [TETNO
nimalo svijetla. Reis Ceri} svojom aktivno{}u zaista nanosi veliku
DJELOVANJE
{tetu prije svega svojoj vjerskoj zajednici i svome narodu, a onda i Mustafa ef. Ceri}
budu}nosti ove zemlje. Ne mogu se vehabije progla{avati nekim

koristiti svoj polo`aj kako bi zbog toga BiH stagnira na mnogim podru~jima `ivota jele. Korupcija, skupa administracija i
ka`njavao neistomi{ljenike ili ih pozivao na i {to je do{lo do op}eg uru{avanja vrednota nedostatak vizije osiroma{uju `ivote
odgovornost. i povjerenja me|u ljudima. Za takvo stanje mnogih ljudi koji jedva spajaju kraj s kra-
su prije svega krivi rat i nepravedni jem. Mladi su ljudi time najvi{e pogo|eni i
SDP I LAGUMD@IJA NEMAJU Daytonski sporazum kojim je ova zemlja razo~arani. Nacionalne stranke ne nude
RJE[ENJE ZA OP]E BEZNA\E osu|ena na nefunkcionalnost i daljnje pod- dobru budu}nost ovoj zemlji, a SDP, koji je

Da li unutar Katoli~ke crkve postoji
bilo kakav protokol koji regulira odnose
katoli~kih sve}enika prema medijima, ili NUŽNOST DIJALOGA: Kod nas se s pravom naglašava
javnosti, op}enito? Koliko ovakvi doku-
menti sputavaju individualna mi{ljenja?
potreba međuvjerskog dijaloga. Smatram kako je
Koliko je meni poznato, nekakav sli~an jednako važno razvijanje unutarvjerskog dijaloga,
dokument ne postoji unutar Katoli~ke crkve,
{to, s druge strane, nipo{to ne zna~i da je tu među ljudima iste vjerske zajednice
stanje ne{to bolje nego u IZ-u i drugim vjer-
skim zajednicama s obzirom na “nepodobne“
intelektualce. Metode su uvijek iste a razlike
su samo u njihovu primjenjivanju. Islamske
teologe koji upozoravaju na {tetne pojave
kod muslimana-Bo{njaka se odmah besmis-
leno etiketira kao islamofobe i reisofobe,
slabe ili nikakve Bo{njake, kao {to se one
franjevce koji u Katoli~koj crvi argumentira-
no iznose svoje zamjerke naziva “necrkveni-
ma“ i naravno lo{im Hrvatima i poziva ih se
na red i na “crkvenije“ pona{anje.

Kako je danas vama, ne samo kao

fratru, nego kao mladom ~ovjeku, kao
gra|aninu ove zemlje `ivjeti u ovakvoj
BiH?
Meni je osobno `ao zbog toga {to na{a

34 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.


ODGOVOR FRA [ITI ]ORI]U
Nema fra Šito problem sa mnom nego sa svojom
mržnjom prema svemu i svima kojima je BiH jedina
domovina

Upravo je za Vas, zato {to ste kritizirali Tu|mana i
[u{ka, fra [ito ]ori} u jednom intervjuu nedavno rekao kako
imate “samoubila~ku crtu“?
Pro~itao sam neki dan taj tekst. Moram priznati da sam se
dobro nasmijao dok sam ga ~itao. Kao i svaki ~ovjek, imam u sebi
razne nagone, ali sve do ove “psihijatrijske“ analize od “stru~nog
lica“ nisam znao da imam i samoubila~kih crta i nagona. Intervju je
vi{e nego zanimljiv iz vi{e razloga: “novinar“ koji ga je vodio je u
svojoj silnoj “hrabrosti“ naravno anoniman, uz to “vrlo pismen“, a
nikada do sada nisam ~itao intervju u kojemu su pitanja kudikamo
du`a od odgovora i gdje “vrli pitac“ tako o~ito navodi sugovornika
da dadne odgovore kakve on o~ekuje. Posebno je zanimljivo inzi-
stiranje na terminu “dajid`a“ kojega “novinar“ u~estalo koristi
misle}i da bih se ja zbog njega trebao uvrijediti. Tu je i vi{e puta
ponovljena la`, plasirana na`alost iz samog vrha na{e Crkve, kako
sam za vrijeme rata studirao u inozemstvu - u Rimu, a na taj studij
sam zapravo oti{ao 6 godina od zavr{etka rata, to~nije ujesen
2001., u tijeku “naj`e{}ih ratnih sukoba“.
Ja ina~e ne friziram svoju biografiju kako to redovno ~ini fra
[ito ]ori} koji iz samo njemu znanih razloga krije podatak da je na
na{oj Franjeva~koj teologiji zavr{io 5 semestara svoga filozofsko-
teolo{kog studija, jer smatra da bi ga to valjda zbog ne~ega treba-
lo kompromitirati. Umjesto toga, fra [ito, kako je to naveo u jednom
intervjuu “Nacionalu“, govori kako je zapo~eo studij filozofije na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu (!). Franjeva~ku teologiju nije
mogao nikako i nigdje prevaliti preko usta kao {to ina~e te{ko
nalazi ijednu pozitivnu rije~ o bosanskim fratrima.
Fra [ito, koji se skupa s njegovim “novinarom“ uvelike
sabla`njava nad ~injenicom {to sam se usudio kardinalu Pulji}u
odgovoriti na neto~no izneseni podatak o mom studiju i boravku u
Rimu, ne tako davno je u “Nacionalu“ (28. 5. 1997.) prigovorio
samom papi {to nije do{ao u Hercegovinu, odr`av{i usput lekciju
bh. biskupima {to su papu doveli u Sarajevo, “pravoslavcima i
muslimanima, u kojem `ivi tek nebitan broj Hrvata“ umjesto da su
imao {ansu da ne{to promijeni, s “vje~nim“ ZAMJENA TEZA:
Zlatkom Lagumd`ijom na ~elu stranke
prili~no se iskompromitirao. Paradoks je što se

Tema va{eg doktorata je Katoli~ka danas u Crkvi one koji su
crkva u BiH u doba NDH. Do kojih ste najviše naštetili njezinu
rezultata do{li u svojemu istra`ivanju?
Taj period u povijesti Katoli~ke crkve u ugledu nastoji rehabiliti-
Hrvatskoji i BiH je zapravo tabu tema
izlo`ena raznim manipulacijama. Tijekom rati, a one koji su joj
komunisti~kog razdoblja Katoli~ku crkvu se zapravo spasili obraz se
pojednostavljeno, bez pravljenja razlike me|u
ljudima, optu`ivalo za sva zla koja su po~inili podcjenjuje i naziva
usta{e, dok se od devedesetih godina dogodio
sasvim suprotan proces: iz hrvatskih
slugama Titova režima,
klerikalno-nacionalisti~kih krugova se što itekako govori o
pi{e uljep{ana povijest ovog razdoblja,
gdje se na Crkvu i na sve}enike gleda stanju duha unutar
isklju~ivo kao na `rtve. Stvari su komplici- Katoličke crkve
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
BESKOMPROMISNI FRATAR
ga doveli u “Hercegovinu - Hrvatima katolicima“. Tada je fra [ito,
koji se ina~e voli hvaliti svojim ekumenskim radom, rekao: “[teta
{to papa nije posjetio i Hrvate katolike u BiH (...). Bio je to ekumen-
ski posjet muslimanima i pravoslavcima, a ne posjet katolicima u
BiH“. Fra [iti ]ori}u sarajevski i bosanski Hrvati nisu ni tada a ni
sada o~ito mnogo zna~ili kao ni 50.000 okupljenih ljudi na Ko{evu
koji su radosno do~ekali Ivana Pavla II. To je onaj kontinuitet poli-
tike mr`nje prema Sarajevu i svemu bosanskome, kontinuitet pod-
cjenjivanja hrvatstva bosanskih Hrvata, jer “zna se“ gdje `ive pravi
Hrvati. Znatan dio tih sve}enika - “misionara“ po zapadnim zemlja-
ma, kao i onih po Hrvatskoj i Hercegovini, i danas govore na{im
izbjeglicama da se ne vra}aju u Bosnu, jer tamo nema (su)`ivota s
Bo{njacima i Srbima.

ANTIBOSANSKI
DISKUS
Fra [imun [ito ]ori}
ranije i druk~ije nego {to se servira iz tih dviju
ideolo{kih “kuhinja“, jer su npr. postojali
klerici poput sarajevskog nadbiskupa Ivana
[ari}a ili njegova sve}enika B. Brale koji su
odigrali negativnu ulogu za vrijeme NDH, ali
su isto tako postojali i sve}enici poput fra
Josipa Marku{i}a, fra Bone Ostoji}a, fra
Krune Misila i drugih koji su svojim zala-
ganjem za ljude svih nacionalnosti i vjerois-
povijesti osvjetlali obraz Crkvi u tom vre-
menu. Paradoks je {to se danas u Crkvi one
koji su najvi{e na{tetili njezinu ugledu nas-
toji rehabilitirati, a one koji su joj zapravo
spasili obraz se podcjenjuje i naziva slugama
Titova re`ima, {to itekako govori o stanju
duha unutar Katoli~ke crkve.

Pro{lo je dvadeset godina od uspo-
stave vi{estrana~ja u BiH, dakle i proklami-


35
 FRA PETAR JELE^

ranja potpune slobode vjeroispovijesti. Da li
je Katoli~ka crkva, ali i druge vjerske zajed-
nice, produktivno iskoristila tu slobodu?
Smatram kako su sve vjerske zajednice
zakazale jer su tako malo uradile na
pomirenju me|u ljudima, ostaju}i s druge
strane i dalje najbolji servis nacionalnih
stranaka. Zar nije zabrinjavaju}a ~injenica
da uz toliko deklarativnih vjernika musli-
mana, katolika i pravoslavaca kod nas i
dalje postoji toliko mr`nje, kra|e i lopovlu-
ka na svim razinama. Ne{to je o~ito “trulo u
dr`avi Danskoj“.
BOSANSKI I
HERCEGOVA^KI FRANJEVCI

Rasprostranjeno je mi{ljenje da su
franjevci Bosne Srebrene vi{e odani ideji
dr`avnosti BiH od franjevaca Hercegova-
~ke provincije?
Tu se radi o o~itoj ~injenici koju je te{ko
osporiti. Hercegova~ki franjevci su se, uz
~asne iznimke, ponijeli kainovski prema
sudbini bosanskih Hrvata i njihove redo-
vni~ke subra}e u Bosni. To se itekako dobro
mo`e vidjeti iz stavova i izjava najodgovo-
rnijih ljudi Hercegova~ke franjeva~ke
provincije za vrijeme rata, od provincijala
fra Tomislava Pervana, preko fra Joze
Zovke, fra Ante Mari}a, fra [ite ]ori}a itd.
Dio tih izjava koje su pojedini hercegova~ki
fratri upu}ivali svojoj “subra}i“ u Bosni
mo`e se na}i u Biltenu franjeva~ke teologi-
je, a sve ih je redovno i marljivo bilje`io na{
kroni~ar i profesor dr. fra Marko Karamati}.
Kao najbolji odgovor na Va{e pitanje, citirat
}u ono {to je napisao politi~ki antropolog
Ivo @ani} koji je rekao kako je kod bosan-
skih Hrvata, zahvalju}i prije svega radu nji-
hovih franjevaca, “odr`ana tradicija o sred-
njovjekovnoj bosanskoj dr`avi kao
samostalnoj i ravnopravnoj naspram
Hrvatske i Srbije. Do~im kod Hercegovaca
36
FRA PETAR JELE^, BIOGRAFIJA
Doktorska teza odbranjena u Rimu:
Katolička crkva u doba NDH
Fra Petar Jele~ ro|en je 26. sije~nja
1974. godine u Fo~i kod Doboja. Zavr{io je
Franjeva~ku klasi~nu gimnaziju u Visokom
i filozofsko-teolo{ki studij na Franjeva~koj
teologiji u Sarajevu. Godinu novicijata
proveo je u Monopoliju, gdje je polo`io i
prve redovni~ke zavjete. Sve~ane zavjete
polo`io je 1998. u Fojnici, a za sve}enika
je zare|en 29. lipnja 2000. u Sarajevu.
Nakon godine provedene u Tolisi, ujesen
je 2001. godine poslat u Rim na post-
diplomski studij iz povijesti gdje je 3.
listopada 2003. magistrirao o temi
“Uspostava apostolskog vikarijata i li~nost
fra Marijana [unji}a”. Na Papinskom
sveu~ili{tu Gregoriana u Rimu 15. 11.
2006. obranio je doktorsku tezu “Katoli~ka
Crkva u BiH i Nezavisna Dr`ava Hrvatska KONTROVERZAN
(1941.-1945.)”. Od 2007. je redovni profe- I POLITIZIRAN FENOMEN
sor povijesti na Franjeva~kom filozofsko- Odnos Katoli~ke crkve prema zlo~ina~kom
teolo{kom fakultetu u Sarajevu.
NDH re`imu
NEMOĆ POLITIKE: Nacionalne stranke ne nude dobru
budućnost ovoj zemlji, a SDP, koji je imao šansu da
nešto promijeni, s “vječnim“ Zlatkom Lagumdžijom na
čelu stranke prilično se iskompromitirao
te tradicije nema. Oni imaju samo svijet pri- caj na artikuliranje [u{kove i Tu|manove
padnosti hrvatskom narodu, pa onda i politike prema BiH i oni }e se kad-tad
hrvatskoj dr`avi pod kojom podrazumijeva- morati suo~iti s tom ~injenicom, pogotovu
ju granice Republike Hrvatske“. Neki {to i danas tu politiku smatraju ispravnom.
hercegova~ki franjevci su imali veliki utje-

Kritizirali ste dosta o{tro i otvoreno
POVRATAK HRVATA JE politiku hrvatskog predsjednika Franje
KARTARZA ZA BiH Tu|mana i njegovo naslije|e u odnosu na
Fra Jele~ ~esto je na udaru bh. Hrvate? I koji je put do prevladavanja
radikalnih politi~kih i crkvenih krugova toga naslije|a?
Tu|manovo naslje|e prema bh.
Hrvatima je vrlo negativno. Obilje`ilo je
sudbinu ovog izmanipuliranog naroda i
obilje`it }e je kroz jo{ dugo vremena.
Tu|man BiH jednostavno nije poznavao, a
bosanski Hrvati su bili jeftini pijuni na nje-
govoj {ahovskoj plo~i. Oni su zapravo
`rtvovani ideji hrvatske nacije ili, kako je to
lucidno primijetio Ivan Lovrenovi}, “oni su
sami sebe trebali prinijeti kao krvnu `rtvu
na `rtvenik pri stvaranju dr`ave Hrvatske,
makar i po cijenu svojega nestanka iz
Bosne, i jo{ su to imali ushi}eno prihvatiti
kao vrhovni izraz vlastitoga interesa!“. Put
prema katarzi je, za po~etak, vra}anje
ovda{njih Hrvata Bosni (I. Bubalo), tj.
samima sebi.

SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.
EU I BiH

S približavanjem datuma objavljivanja redovnog godišnjeg izvještaja Evropske

komisije o napretku država Zapadnog Balkana u procesu stabilizacije i
pridruživanja početkom jeseni, postaje sve očitije da će ovogodišnji izvještaj
Komisije o BiH biti gori nego prethodni. Od početka jula BiH krši i Privremeni
trgovinski sporazum sa EU-om, a još uvijek nije usvojila ni važne zakone koji su
nam potrebni na putu približavanja EU-u

VLASTI U BiH UDALJAVAJU

ZEMLJU OD EVROPSKE UNIJE
Pored uskla|ivanja Ustava s odlukom Suda iz
Strazbourga, BiH Evropi “du`na” set od pet zakona
koji su ve} morali biti usvojeni

SUMORNA PREDVI\ANJA
Uo~i objavljivanja redovnog
godi{njeg izvje{taja Evropske
komisije o napretku dr`ava
Zapadnog Balkana u procesu
stabilizacije i pridru`ivanja, BiH nije
usvojila niz va`nih zakona, kao {to
je, recimo, zakon o popisu
stanovni{tva

38 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.


Pi{e: DANKA SAVI]
J
o{ uvijek je neizvjesno da li }e vlasti
u BiH do po~etka oktobra uspjeti rea-
lizirati bar dio obaveza i na taj na~in
uticati da ovogodi{nji izvje{taj o
napretku Evropske komisije bude
manje negativan. Eksperti Evropske
komisije (EK) }e do po~etka novembra,
kada se o~ekuje objavljivanje redovnog
godi{njeg izvje{taja EK, bilje`iti sve {to
karakterizira stanje u BiH u politici,
ekonomiji, dru{tvu, a ni ovaj mjesec nije
po~eo ohrabruju}e: prvog dana septembra
Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH
nije ni razmatrao Prijedlog zakona o popisu
stanovni{tva, doma}instava i stanova u BiH
2011. godine, koji je jedan od sada
najva`nijih uvjeta za BiH. Predsjedavaju}a
ovog doma Du{anka Majki} prekinula je
sjednicu prije ove ta~ke, posljednje na
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
dnevnom redu, tvrde}i da su delegati iz
SNSD-a iskoristili svoje pravo i napustili
sjednicu jer su druga dva delegata iz reda
srpskog naroda Mladen Ivani} i Slobodan
[araba eksplicitno rekli da }e podr`ati
zakon. Narodna skup{tina RS-a }e se uo~i
izlaska ovog broja SB (7. septembra) pono-
vo izja{njavati o ovom zakonu i stav
Skup{tine }e biti obavezuju}i za sve dele-
gate iz reda srpskog naroda u ovom domu.
DVIJE IZGUBLJENE GODINE ZA
ZAKON O DR@AVNOJ POMO]I
Od prvog jula BiH kr{i Privremeni spo-
razum o trgovini i trgovinskim pitanjima
koji se primjenjuje do okon~anja ratifikaci-
je Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju
jer nije bila u stanju tokom dvije godine
KAKO BiH KR[I SPORAZUM SA EU-om
Foto: Mario Ili~i}
usvojiti zakon koji regulira davanje
dr`avnog novca i druge pomo}i privatnim
kompanijama i uspostavlja nezavisnu agen-
ciju koja bi o ovom pitanjima vodila
ra~una. Zakon o dr`avnoj pomo}i, prema
interpretacijama srpskih poslanika, nije
dobio njihovu podr{ku jer podrazumijeva
prenos nadle`nosti sa RS-a na BiH, budu}i
da predvi|a da je Konkurencijsko vije}e
BiH isklju~ivo nadle`no da odobrava
dr`avnu pomo} bez obzira na to odakle je
preduze}e u BiH i iz kojeg bud`eta se
pomo} odobrava. Komisija koja ve} du`e
apelira da se ovaj zakon {to prije donese u
me|uvremenu je dostavila komentare i
mi{ljenje o nacrtu zakona o dr`avnoj
pomo}i koji joj je poslalo Ministarstvo va-
njske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
“Direkcija za evropske integracije ponudila
je pomo} Ministarstvu vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa u skladu sa svojim
nadle`nostima u pogledu uskla|enosti nacr-


39
 EU I BiH

ta ovog zakona sa acquisem. Nadamo se da

Foto: Milutin Stoj~evi}

}e biti mogu}e uskla|eni nacrt {to prije
uputiti Vije}u ministara BiH na razmatra-
nje“, ka`u u Direkciji za evropske inte-
gracije. Vije}e ministara o njemu bi se
moglo izjasniti u septembru, a nakon toga i
Parlamentarna skup{tina BiH. Podsjetimo,
Privremeni sporazum BiH s EU-om je stu-
pio na snagu 1. jula 2008. Evropska unija je
~ekala dvije godine da BiH donese zakon o
dr`avnoj pomo}i koji je bio osnovni uvjet
iz ovog sporazuma. Kada je pro{ao rok za
dono{enje zakona, niko se od bh. vlasti nije
reagirao, pa ~ak ni nakon {to im je iz
Evropske komisije saop}eno da je ovo
posljednja prilika koju daju na{oj zemlji.
“Neposredna posljedica je da ne mo`ete
o~ekivati neke dalje trgovinske ustupke od
EU-a s obzirom na to da jedan zna~ajan dio SPORAZUM
SPORAZUM KOJE
KOJE JE
JE BIH
BIH PREKR[ILA
PREKR[ILA
Nikola
Nikola [piri},
[piri}, premijer
premijer BIH,
BIH, OliOli Rehn,
Rehn, komesar
komesar zaza pro{irenje
pro{irenje Evropske
Evropske unije,
unije, parafirali
parafirali su
su
bilateralnih sporazuma nije ispo{tovan s
Sporazum
Sporazum oo stabilizaciji
stabilizaciji ii pridru`ivanju
pridru`ivanju uu Sarajevu
Sarajevu decembra
decembra 2007.
2007. aa BiH
BiH ve}
ve} dvije
dvije godine
godine
va{e strane”, poru~io je Pieere Mirel, direk- nije
nije uu stanju
stanju da
da usvoji
usvoji zakon
zakon oo dr`avnoj
dr`avnoj pomo}i
pomo}i koji
koji se
se tra`i
tra`i ovim
ovim sporazumom
sporazumom
tor Direkcije za Zapadni Balkan u
Evropskoj komisiji.
(od planiranih 22 realizirano 15 aktivnos-
ZAKON O OKOLIŠU ti), te u oblasti ljudskih prava i za{tite
ZAKONI KOJE BiH MORA manjina (od 33 planirane, realizirano 27
[TO PRIJE USVOJITI UVJET ZA INVESTICIJE: aktivnosti).
Osim toga, ~inenica da BiH do sada
nije uskladila svoj Ustav sa Evropskom
BiH je još uvijek jedina Pored uskla|ivanja Ustava prema odlu-
ci Suda iz Strazbourga, te Zakona o
konvencijom o za{titi ljudskih prava i zemlja u Evropi koja dr`avnoj pomo}i, me|u prioritetima u
temeljnih sloboda (podsjetimo da SPP,
nema ni agenciju za ovom smislu jeste usvajanje Zakona o pre-
koji je dominantno trgovinski sporazum,
vozu opasnih materija i Zakona o za{titi
obavezuje zemlju i na ispunjavenje zaštitu životne sredine okoli{a. Evropska komisija je tako|er pre-
obaveza iz oblasti ljudskih prava, na
poru~ila {to skorije usvajanje Zakona o
regionalnu saradnju itd.) umanjuje zna~aj na državnom nivou gasu te usvajanje sveobuhvatne energetske
poteza koji su do sada poduzeti. Prema
strategije BiH.
izvje{taju koji je usvojilo Vije}e ministara,
“Na tre}em sastanku Privremenog od-
o realizaciji prioriteta iz Evropskog part-
bora izme|u predstavnika BiH i Evropske
nerstva u prvoj polovini ove godine, real-
komisije, Evropska komisija je pozvala
izirane su 244 mjere, odnosno 59% pred-
BiH da {to prije usvoji potrebno zakono-
vi|enih aktivnosti. Najbolji rezultati su
davstvo i postigne napredak u prenosu
postignuti u oblastima intelektualnog vlas-
direktive o procjeni utjecaja na okoli{, jer je
ni{tva (od planiranih 9, realizirano 8
to jedan od preduvjeta za budu}e investici-
aktivnosti), transportne politike (realizira-
je.“ Usvajanje zakona o za{titi okoli{a je
no svih 5 planiranih aktivnosti), u oblasti
obaveza koju je BiH preuzela potpisiva-
viza, grani~ne kontrole, azila i migracija
nj e m S p o r a z u m a o s t a b i l i z a c i j i i
pridru`ivanju i on spada u kratkoro~ne pri-
oritete i obaveze koje je na{a zemlja
ISKUSTVA DRUGIH preuzela u procesima pribli`avanja EU-u.
Iako je rije~ o gotovo tehni~kim stvarima,
I Hrvatska i Makedonija su kršile prijedlog ovog zakona koji je skoro
zavr{en nije poslan u parlamentarnu proce-
sporazum sa EU-om, ali su vlasti duru, iako je radna grupa za izradu ovog
zakona formirana prije dvije godine.
ovih zemalja odmah poduzimale Usvajanjem zakona o za{titi okoli{a BiH
stvorili bi se uvjeti za formiranje agencije
za za{titu okoli{a koja bi svojim aktivnos-
korake da takve “ispade“ poprave tima, koje su prete`no tehni~ke naravi, bila
Primjera kr{enja Sporazuma o stabi- obzirom na Republiku Makedoniju, spomi- anga`irana na izradi stanja okoli{a u BiH, a
lizaciji i pridru`ivanju bilo je i u drugim zem- njana su kr{enja obaveza npr. u oblasti infor- osim toga agencija bi se bavila provedbom
ljama. U relevantnim dokumentima vezanim macijskog dru{tva i medija. Nakon {to bi me|unarodnih sporazuma, projekata i pro-
za napredak u procesu evropskih integracija predstavnici Evropske komisije na sastanci- grama, te drugih obaveza BiH iz oblasti
u Republici Hrvatskoj spominjana su kr{enja ma zajedni~kih tijela ukazali na ova kr{enja, okoli{a. Podsjetimo, BiH je jedina zemlja u
odredaba SSP-a vezanih za dr`avnu pomo} vlasti ovih zemalja poduzimale su potrebne Evropi koja nema ministarstvo niti agenci-
u pogledu brodo gradili{ta. Tako|er, s korake kako bi ih otklonile.
ju za za{titu `ivotne sredine na nivou
dr`ave.

40 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN!
 EVROPA, ODMAH
EU AGENCIJE Memoari Tonyja Blaira, knjiga ko
ZA FINANSIJSKI
NADZOR
Od januara slijede}e godine, EU }e U
U @I@I
@I@I JAVNOSTI
JAVNOSTI
imati tijela za nadzor banaka, osigura- Britanski
Britanski mediji
mediji veliku
veliku
su
su pa`nju
pa`nju posve}ivali
posve}ivali
vatelja i finansijskih tr`i{ta. Sporazum
konzultantskim
konzultantskim poslovima
poslovima
potpisan u Briselu prije nekoliko dana Tony
Tony Blaira,
Blaira, nana temelju
temelju
zna~i i izgradnju puta za utemeljenje kojih
kojih je,
je, kako
kako se
se procjenjuje,
procjenjuje,
nadzora koji bi trebao detektirati budu}e biv{i
biv{i britanski
britanski premijer
premijer
prijetnje evropskom gospodarstvu. zaradio
zaradio dvadestak
dvadestak
Nova tijela }e revidirati nadzor u svih 27 miliona
miliona funti
funti
zemalja ~lanica EU-a kako bi se izbjeg-
lo mogu}e ponavljanje kriznog scenarija
iz 2008., kad su se evropske zemlje
pogubile u koordiniranju akcije za pot-
pomaganje finansijskih institucija. Ove
evropske agencije trebale bi dobiti i
mo} da se umije{aju u finansijske
sporove izme|u dr`ava ~lanica, a
prema sporazumu, evropski nadzornici
tr`i{ta i obveznica nadgledat }e i tvrtke
za odre|ivanje kreditnog rejtinga.

BELGIJSKI KRALJ
TRA@I NOVE
PREGOVORE
Belgijski kralj Albert prihvatio je
ostavku Elija di Rupa, politi~ara koji je
rukovodio pregovorima za formiranje
nove Vlade Belgije, navodi Reuters.
Kralj je zatra`io od predsjednika oba
doma parlamenta da posreduju za
obnovu pregovora za formiranje vlade.

Elij di
Rupa

U jednom poglavlju svoje autobiografske knjige Tony

Blair sebe opisuje kao čovjeka koji je odigrao ključnu
ulogu u NATO bombardovanju Srbije 1999. godine

M
emoari biv{eg britanskog premijera
Tonyja Blaira, pod nazivom A
Journey (Putovanje), objavljeni
po~etkom pro{le sedmice, ve} su postali
pravi bestseler, ali i povod da se uticajni
britanski mediji obru{e na nekada{njeg
prvog ~oveka britanske vlade i tra`e nje-
govu odgovornost, prvenstveno zbog Iraka
i njegove uloge u invaziji iz 2003. godine.
Blair je u svojoj knjizi naveo kako mu je
o~ajno `ao zbog poginulih u ira~kom ratu,
ali da ne mo`e `aliti zbog odluke da krene
u rat kako bi sru{ilo Sadama Huseina. Ve}
dan nakon {to se ova knjiga na{la u
knji`arama Velike Britanije otpo~ela je o
njoj rasprava u medijima.
U jednom poglavlju knjige govori se o
Kosovu, a Blair sebe opisuje kao ~ovjeka
koji je odigrao klju~nu ulogu u NATO bom-
bardovanju Srbije 1999. godine, navode}i
da je upravo njegovo insistiranje na vojnim
napadima stavilo pod veliki pritisak odli~ne
odnose koje je imao sa tada{njim
ameri~kim predsjednikom Billom Clin-
tonom. Za njega je, kako je kazao, pitanje
Kosova bilo u su{tini moralno pitanje.

42 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

koja je uzburkala Veliku Britaniju
Svaka vojna intervencija sa sobom donosi
odre|ene rizike, ali on ka`e da je i neinter-
veniranje tako|er rizi~no, navode}i primjer
Bosne i Hercegovine.
Britanski su mediji ipak najvi{e pa`nje
posvetili dijelovima knjige u kojima biv{i
britanski premijer Blair otkriva pojedinosti
o odnosu s Gordonom Brownom, njegovim
dugogodi{njim saradnikom i strana~kim
kolegom, te nasljednikom na premijerskoj
fotelji s kojim je kasnije imao jako lo{
odnos. Tony Blair do{ao je na vlast 1997.
godine i postao najuspje{niji laburisti~ki
premijer u povijesti, pobijediv{i na parla-
mentarnim izborima tri puta zaredom. Ipak,
Blairovu desetogodi{nju vladavinu zasjeni-
la je njegova uloga u ratu u Iraku, kad je
podr`ao ameri~kog predsjednika Georgea
Busha u odluci da se 2003. krene u invazi-
ju na Irak. U intervjuu koji je uo~i objavlji-
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
vanja knjige dao za BBC, Blair je ponovio
{to je napisao i u knjizi, a to je da ne mo`e
`aliti zbog odluke da krene u rat. Pet i po
miliona eura, predujam koji je dobio za
knjigu, kao i zaradu od nje, poklonio je
dobrotvornoj organizaciji koja poma`e u
rehabilitaciji biv{ih vojnika, Kraljevskoj
britanskoj legiji.
Svojom donacijom Blair je posredno
priznao cijenu svoje odluke da zemlju
uvede u rat, ali ona ne mo`e da izbri{e, niti
da nadoknadi nepopravljivu {tetu koja je
nanijeta, ocjenio je Independent uo~i
ZAMKE VOJNIH
INTERVENCIJA: Za Blaira
je pitanje Kosova bilo u
suštini moralno pitanje.
Navodeći da svaka vojna
intervencija sa sobom
donosi određene rizike,
kazao je da i
neinterveniranje
također smatra
rizičnim,
ilustrirajući
to primjerom
Bosne i
Hercegovine
njenog objavljivanja. Blair se, otkad je
oti{ao s polo`aja premijera, posvetio nizu
savjetodavnih aktivnosti, stekav{i bogats-
tvo koje se procjenjuje na 20 miliona funti.
O konzultantskim Blairovim poslovima, za
koje biv{i britanski premijer dobivao
izda{ne honorare, mediji su na{iroko pisali
navode}i da je Blair pro{le godine, osim
onoga {to se ve} znalo, bio konzaltant za
ameri~ku investicijsku banku JP Morgan
Chase i za jedno osgiuravaju}e dru{tvo iz
Zuericha, tako|er da je savjetovao i Ju`nu
Koreju oko njihovih interesa povezanih s
naftom u Iraku, a u odnosu na Ameriku.
Nedavno je britanski Sunday Times pisao
je da je Blair osnovao “finansijski butik” u
ekskluzivnoj londonskoj ~etvrti Mayfair,
gdje nudi investicione usluge bogata{ima,
te da je ideja da te usluge budu pru`ene i
me|unarodnim fondovima.
(D. Savi})
EKONOMSKI RAST
NJEMA^KE
Ove godine njema~ki izvoz u Kinu poras-
tao je za ~ak 60 posto i vjeruje se da
upravo zahvaljuju}i izvozu industrijskih
proizvoda u Kinu Njema~ka bilje`i odli~an
ekonomski rast. Ina~e, izvoz u zemlje
EU-a i dalje ~ini dvije tre}ine ukupnog
njema~kog izvoza vrijednog vi{e od 800
milijardi eura. Prema studiji objavljenoj u
Der Spiegelu, rast njema~kog izvoza, pa
i ovisnost o Kini ima dobre, ali dugoro~no
i lo{e strane. Njema~ke kompanije }e
sudjelovati i u najve}em dijelu 400 milijar-
di eura vrijednog kineskog programa
kojim se gradnjom infrastrukture
poku{ava sprije~iti kriza i stimulirati
razvoj, ali ve} du`e vrijeme ni jedan
ozbiljniji posao u Kini ne mo`e se dobiti
bez kineskog partnera.
EU POMA@E
RADNICIMA U
DANSKOJ
Evropska komisija je dala zeleno svjetlo
za pomo} iz Evropskog fonda za
prilagodbu globalizaciji u iznosu od 7,5
miliona eura za zapo{ljavanje radnika u
Danskoj koji su izgubili posao u
brodogradili{nom sektoru.
Rije~ je o 951 radniku koji su postali
vi{ak u 45 poduze}a koja se bave
proizvodnjom opreme za
brodogradili{ta. Procjena je da }e se ta
industrija seliti u podru~ja s ni`om
cijenom, uglavnom u Aziju, i malo je
vjerovatno da }e se ova poduze}a koja
su tra`ila pomo} za vi{ak radnika mo}i
vratiti na normalnu razinu proizvodnje
nakon zavr{etka krize.
43
 BUSINESS

Zaklju~en tender Elektroprivrede BiH

Devizne rezerve BiH ve}e za 160 miliona KM

Ohrabruju}i start izborne kampanje

Povoljni monetarni pokazatelji
POBJEDA
POBJEDA NA
NA
ME\UNARODNOM
ME\UNARODNOM
TENDERU
TENDERU
Bh.
Bh. konzorcij
konzorcij dobio
dobio je
je
posao
posao za
za koji
koji se
se natjecalo
natjecalo
petnaest
petnaest inostranih
inostranih kompanija
kompanija
Bh. konzorciju posao od
55 miliona KM
Dvije tuzlanske i jedna sarajevska
kompanija, Malcom, Deling i Umel, udru-
`enim snagama uspjele su pobijediti na
me|unarodnom tenderu koji je raspisala
Elektroprivreda BiH. Rije~ je o poslu vri-
jednom blizu 55 miliona KM, za koji se
natjecalo 16 prete`no inostranih kompani-
ja. Konzorcij tri bh. kompanije iza{ao je s
najprihvatljivijom ponudom u pogledu
cijene, kvaliteta, rokova i garancija i na taj
na~in obezbijedio stabilan posao za oko
370 radnika anga`iranih u tri ~lanice kon-
zorcija.
“Posao obuhvata 391 projekat. Novac
za finansiranje projekata je obezbje|en a
tri bh. kompanije preuzele su obavezu
po sistemu ‘klju~ u bravu’. Posve smo
uvjereni da su na{e kompanije sposobne
uraditi ovaj posao po najvi{im evropskim
standardima i ovaj }e im posao nesumnji-
vo poslu`iti kao odsko~na daska za izlazak
na regionalno tri`i{te“, ka`e za Slobodnu
Bosnu direktor EPBiH Amer Jerlagi}.
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
Pored ostalog, bh. konzorcij je preuzeo
obavezu izgradnje 140 kilometara novih
distributivnih vodova i niskonaponske
mre`e, te rekonstrukciju oko 600 kilo-
metara postoje}eih vodova, kao i izgradnju
velikog broja transformatorskih stanica.
Jerlagi} ka`e da se radi o krajnje zah-
tjevnom projektu visoke tehnolo{ke razine,
{to podrazumijeva anga`iranje velikog
broja visokostru~nih kadrova.
“Na poslu }e izravno raditi oko 370
radnika, te dodatnih 400 do 500 radnika iz
kooperantskih firmi koje }e bh. konzorcij
povremeno anga`irati na pojedinim seg-
mentima“, ka`e Jerlagi}, uz napomenu da
}e do kraja septembra biti poznat i pobjed-
nik na me|unarodnom tenderu za izgrad-
nju HE Vranduk.
“Nadam se da }e i ovaj posao vrijedan
vi{e od 100 miliona KM pripasti bh. kom-
panijama. To bi bio sna`an podstrek razvoju
cijelog industrijskog sektora koji se naslanja
na Elektroprivredu BiH“, ka`e Jerlagi}.
Ekonomija u
prvom planu
Na osnovu prvih nekoliko dana
izborne kampanje moglo bi se zaklju~iti
da ovoga puta ekonomske teme ne}e biti u
drugom planu. ^ak i one partije koje su
bira~e tradicionalno mobilizirale naci-
onalnim temama okrenule su se ekonomi-
ji, zapo{ljavanju, investicijama, razvojn-
im projektima. U izbornom programu
SDA ekonomija je svrstana u sami vrh pri-
oriteta, Stranka za BiH utvrdila je deset
prioriteta od kojiih je pet iz oblasti
ekonomije, a u zapisanim “Ciljevima poli-
ti~kog djelovanja“ SNSD-a dominiraju
ekonomske kategorije: zapo{ljavanje,
poduzetni{tvo, izvoz, poljoprivreda...
Naravno, sve bi se moglo preokrenuti u
samo jednom trenu, ali nadati se da se to
ipak ne}e desiti i da }e do kraja izborne
kampanje ekonomija ostati u prvom
planu.
Ozbiljnija analiza strana~kih ekonom-
skih programa pokazala bi iznena|uju}e
visoku suglasnost politi~kih elita oko
glavnih ekonomskih prioriteta. Sve partije
bez izuzetka smatraju da energetika pred-
stavlja najve}i razvojni potencijal BiH, da
je izgradnja prometne infrastrukture
(autoceste i `eljeznice) glavni preduvjet
privrednog razvoja BiH i da izrazito viso-
ka nezaposlenost stoji u temeljima svih
socijalnih i politi~kih problema bh.
dru{tva.
^ak bi se moglo re}i da su ekonomski
prioriteti nekih stranaka intrigantniji i
zanimljiviji od politi~kih prioriteta.
Ostaje jo{ samo da se vidi ho}e li to
prepoznati i otkriti mediji i tzv. nevladin
sektor koji se uglavnom bavi politi~kim
folklorom.
SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.
 Izvoz podigao devizne rezerve
Prema najnovijim podacima, devizne rezerve
Centralne banke BiH dostigle su iznos od 6,37 mi- OHRABRUJU]I TREND
lijardi KM i u posljednja tri mjeseca pove}ene su za Guverner
Guverner Centralne
Centralne banke
banke
oko 160 miliona KM. Na kraju 2009. godine BiH
BiH Kemal
Kemal Kozari}
Kozari}
devizne rezerve BiH pale su na 6,2 milijarde KM, a
pad se nastavio i tokom prva tri mjeseca ove godine.
Nagli preokret najavljen je ve} s prvim mjesecima
prolje}a kada se po~eo zahuktavati izvoz privrede
BiH koji je u julu i avgustu porastao za vi{e od 32
posto, uz kontinuirani pad uvoza koji je uzrokovan
smanjenom tra`njom na lokalnom tr`i{tu. To je
rezultiralo sna`nim rastom deviznih rezervi ~ija
trenutna razina i trend svjedo~e o ubrzanom opo-
ravku privrede BiH i izlasku BiH iz recesije.
Osim sna`nog rasta izvoza, devizne rezerve je
“pogurala“ i odli~na tursiti~ka sezona (rast ino tu-
rista za 11 posto) te osobito doznake bh. dijaspore
koje su tako|er porasle nakon 10-postotnog pada
registriranog 2009. godine.
U istom razdoblju zabilje`en je i jednako sna`an
rast privatne {tednje gra|ana BiH koja trenutno
iznosi 6,1 milijardu KM, i za blizu 450 miliona KM
je ve}a od {tednje iz januara ove godine.
Oporavak bh. ekonomije ilustrira i sna`an rast
prihoda na jedinstvenom ra~unu Uprave za indirek-
tno oporezivanje. U prvih osam mjeseci ove godine
na ovaj ra~un slilo se 3,8 milijardi KM, odnosno
233 miliona KM vi{e nego u istom razdoblju pro-
tekle godine.
Guverner CBBiH BiH Kemal Kozari} za SB
ka`e da su podaci o rastu deviznih rezervi u toj
mjeri ohrabruju}i da je Centralna banka BiH defi-
nitivno odustala od kredita MMF-a u iznosu od 200
miliona eura.

Za pet godina devizne rezerve uvećane

50 posto
Tokom posljedjih pet godina
devizne rezerve BiH porasle
su za 50 posto: na kraju
2005. godine iznosile su 4,2
milijarde KM, a sredinom
2010. godine 6,3 milijarde
KM. Zanimljivo, rekordan
nivo deviznih rezervi zabi-
lje`en je na kraju 2007.
godine (6,7 milijardi KM)
no naredne dvije godine
devizne rezerve su kon-
tinuirano padale. Pad je
zaustavljen u prolje}e 2010.
godine kada se trend pot-
puno promijenio.

7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 45

NOGOMET

Nakon skoro dvadeset godina nogometaši italijanske

CESENE vratili su se u italijansku Prvu ligu; DAVOR
JOZIĆ (50), nekadašnji igrač šampionske generacije
“Sarajeva“, reprezentativac bivše Jugoslavije iz
vremena Ivice Osima, ekskluzivno za SB priča
o projektu povratka “Cesene“ u “Serie A“, svom
suigraču Safetu Sušiću i razlozima zbog kojih bh.
nogometaši ne mogu igrati u Italiji

DAVOR JOZI]
Hercegovac koji je
vratio Cesenu u Serie A
Pi{e: NEDIM HASI]

D
evetnaest godina ~ekali su navi-
ja~i italijanske Cesene ponovni
nastup nogometa{a u Serie A.
Nepune dvije decenije pro{lo je
otkako se u ovom gradu igrao
prvoliga{ki nogomet. I odmah u prvom
kolu Cesena je napravila mali podvig,
favoriziranoj Romi, aktuelnom viceprvaku
Italije, uzela je bod na Olimpijskom sta-
dionu u Rimu i pokazala da nema namjeru
nakon toliko godina ~ekanja ostati u Serie
A samo jednu sezonu. Vjerovatno najsretni-
ji ~ovjek nakon premijernog nastupa
Cesene bio je Davor Jozi}. Konji~anin koji
je za ovaj tim igrao s kraja ‘80-ih godina
pro{log stolje}a, sada je glavni skaut kluba,
operativac ~iji je glavni zadatak prona}i
igra~e koji }e ostaviti Cesenu u
prvoliga{kom dru{tvu. U proteklim godina-
ma Davor je obavljao gotovo sve du`nosti u
ovom klubu, od igra~a, preko tehni~kog
direktora, pa do pomo}nika prvog trenera.
Povratak u Serie A, ka`e, jedan je od
najve}ih uspjeha u njegovoj nogometnoj
karijeri.

NOGOMET KAO SIRTAKI BRILJANTNA

“Dugo je trajalo, predugo je devetnaest
godina“, pri~a nam Davor Jozi}. “Klub se
godinama mu~io, uglavnom su to bili prob-
lemi sa finansijama. Me|utim, posljednjih


IGRA^KA KARIJERA
Davor Jozi}, nekada{nji igra~
Sarajeva i nogometne reprezentacije
Jugoslavije, nakon igra~ke napravio je
i veliku menad`ersku karijeru u Italiji

48 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

 ITALIJANSKA PRI^A VELIKOG BH. NOGOMETA[A

7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 49

 NOGOMET

1. 2.

3.
3.

smo se godina konsolidirali, prvo smo iz
tre}e u{li u drugu a sada evo i u prvu ligu.
Kostur ekipe je skroman, uglavnom su to
momci koji su igrali Serie B i nisu dovoljni
za opstanak, tako da smo se pred po~etak
sezone morali dobro poja~ati.“ A klju~ni
~ovjek u dovo|enju novih igra~a upravo je
Davor Jozi}, koji posljednjih godina u
Ceseni obavlja du`nost glavnog klupskog
skauta. U tim su ovoga ljeta stigli Stephen
Appiah, Igor Budan, Steve von Bergen,
Erjon Bogdani, Ezequiel Schelotto, Fabio
Caserta i Maxi Pellegrino... Imena koja
daju nadu navija~ima Cesene da }e ostati u
najboljoj italijanskoj ligi i naredne sezone.
“Mo`da }e to nekome u Bosni zvu~ati
~udno, ali nama je cilj ostati u Serie A
isklju~ivo zbog sre|ivanja finansijske
situacije. Naime, zahvaljuju}i unosnim
ugovorima od televizijskih prava i ostalih
privla~nija Engleska ili [panija i da je zato
Italija stagnirala.“
NEMAM SE GDJE VRATITI
Razgovarati o nogometu sa Davorom
Jozi}em a ne dotaknuti se naslova prvaka
Jugoslavije, kojeg su on i njegovi suigra~i
osvojili drugi put u historiji Sarajeva,
svakako je nemogu}e. “To su dani i uspjesi
na koje sam veoma ponosan, ma najponos-
niji u `ivotu“, sje}a se Jozi}. “Mi smo te
godine imali odli~nu ekipu, ali nas niko
tada nije uzimao zaozbiljno. Svi su pri~ali o
Hajduku, o tom timu Spli}ana koji je igrao
najljep{i nogomet u tada{njoj dr`avi. Ali mi
smo krenuli polako, korak po korak, i kako
je sezona odmicala, znali smo da }emo
DAVOR JOZI], BIOGRAFIJA
postati prvaci. Bili smo puno bolji od
Hajduka, igrati sa njima nam nije bio prob-
lem. Najgore je bilo protiv novosadske
Vojvodine. Igrali smo utakmicu s njima u
Novom Sadu. Bili su stra{na ekipa, gubili
smo u toj utakmici i onda preokrenuli rezul-
tat.“ Sarajevo je tada pobijedilo golom
Slavi{e Vuki}evi}a, golom koji je
progla{en za najljep{i u prvenstvu. “Ali,
moram kazati da kvalitet na{ih igra~a nije
bio klju~an u osvajanju titule. Najva`nije je
bilo to {to smo mi stalno bili skupa i van
terena, {to smo bili porodica. Ta jaranska
atmosfera je donijela titulu u Sarajevo.
Pokazalo se da je to jedno od najva`nijih
pravila nogometa. Ako ne formira{ grupu
igra~a koji }e funkcionirati na terenu i van

Stožerni igrač Ivice Osima

sponzora, klub koji se ustali u prvoj ligi
nema problema s novcima. Tako da smo mi
u klubu opstanak postavili kao primarni
cilj, a tek u narednih nekoliko godina
mo`emo planirati neki rezultatski iskorak
ili igranje u evropskim kupovima. No,
nemamo mi samo takav cilj, tako razmi{lja
pola lige. Ali dobro smo u{li u sezonu i
nadamo se da }emo se u Serie A odr`ati jo{
dugo.“ Jozi} ka`e kako je s godinama Serie
A izgubila primat najbolje evropske
nogometne lige. Prije svega, poja{njava,
zbog ogromne razlike u finansijskoj mo}i
me|u klubovima. Novac je koncentriran u
sedam-osam timova, oni su u stanju kupiti
najbolje igra~e dok se ostali, koji nemaju
bogate industrijalce na mjestu predsjedni-
ka, bore da sa skromnim bud`etima osigu-
raju kvalitetan tim. “Italija, na`alost, ve}
godinama nije liga u koju dolaze najbolji
igra~i“, pri~a Jozi}. “Puno se toga promije-
nilo. Prije deset-petnaest godina to je bila
najbolja liga na svijetu, tada je ovdje
nogomet bio poput sirtakija. S godinama se
izgubilo na kvaliteti, zato su se svi trudili
igrati tako da ne prime gol. Nekada je ovdje
igrao, recimo, Marco van Basten, sada su u
igri stranci koji nemaju ni pribli`no toliko
kvaliteta. Jasno je da je zbog novaca svima
i njegove reprezentacije Jugoslavije
Davor Jozi} ro|en je u Konjicu, 22. Evropsko prvenstvo 1992. u [vedskoj. U
septembra 1960. godine. Nogometnu kari- Italiji je okon~ao {kolovanje na trenerskoj
jeru po~eo je u konji~kom Igmanu, a akademiji a jedno vrijeme je bio pomo}nik
igra~ku afirmaciju stekao u Sarajevu, za Fabriziju Castoriju u prvom timu Cesene.
koje je igrao od 1979. do 1987. godine. Za O`enjen je i otac dvoje djece.

Sarajevo je nastupao na 169 prvoliga{kih
me~eva i postigao 15 golova. Nakon
Sarajeva odlazi u Italiju, gdje je za Cesenu
igrao od 1987. do 1993. godine u 170
prvoliga{kih utakmica. Jednu sezonu
1993./94. igrao je za meksi~ki tim Club
America a karijeru je okon~ao u sezoni
1995./96. igrav{i za italijansku La Speziju.
Za mladu i olimpijsku reprezentaciju
Jugoslavije odigrao je 24 me~a. U~estvo-
vao je na Olimpijskim igrama 1988.
u Seulu. U dresu A reprezentacije
Jugoslavije odigrao je 27 me~eva i posti-
gao dva gola, oba na Svjetskom prvenstvu
u Italiji 1990. godine. Debitirao je 12. sep-
tembra 1984. protiv [kotske (1:6) u
Glasgowu, a posljednji me~ za Jugoslaviju SVJETSKO PRVENSTVO 1990.
odigrao je prvog maja 1991. protiv Danske Davor Jozi} u duelu
(1:2) u Beogradu, u kvalifikacijama za sa [pancem Vasquezom

50 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.


4. DAVOR
JOZI]
1. Radni dan u
Ceseni;
2. Igra~
{ampionske
generacije
Sarajeva iz
1985.; 3. Sa
suigra~ima
Su{i}em i
Had`ibegi}em
u reprezentaciji
Jugoslavije;
4. Igra~ki dani
u Italiji
njega kao prijatelji, ako nema{ atmosferu u
timu, onda ne mo`e{ do cilja. Ono {to sada
imamo u Ceseni me podsje}a na atmosferu
u Sarajevu kada smo bili prvaci. Igra~i su
kvalitetni ali su i raja i onda, uz naporan
rad, moraju do}i i rezultati.“ Ka`e da `ali
samo zbog toga {to generacija koju su pred-
vodili Faruk Had`ibegi}, Predrag Pa{i},
Dragan Jakovljevi}, Milo{ \urkovi}... nije
du`e ostala na okupu kako bi napravila
rezultat i u evropskim kupovima.
“Na`alost. Jer iako smo mi za tada{nje
uslove zaista dobro `ivjeli, znalo se da
}emo svi i}i u inozemstvo kako bi zaradili
novac. To je bila sudbina svih nas boljih
igra~a. Tako smo se razi{li a da smo bili
malo mla|i i da smo ostali nekoliko godina
zajedno, siguran sam da bismo napravili
ne{to veliko u Evropi.“ Nakon rata, Davor
rijetko navrati u Sarajevo i rodni Konjic. “U
Sarajevu se i nemam gdje vratiti. Jo{ traje
moja bitka po sudovima da mi se vrati u
posjed stan kojeg sam imao jo{ prije rata.
Desetak godina sam na sudu sa advokatima,
poku{avam da vratim stan u novom dijelu
Sarajeva i jo{ nisam uspio u tome“, ka`e
Jozi}. “U Konjic odem ne{to ~e{}e, ali i
tada sam uglavnom na planini. Planinarim
po Prenju, u tome u`ivam i tako se
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
ITALIJANSKA PRI^A VELIKOG BH. NOGOMETA[A
odmorim od posla kojem sam okrenut
tokom cijele godine.“ Davor se nadao da }e
njegovi sinovi mo`da krenuti putem
nogometnih profesionalaca, no iako su iz-
nimno talentirani, sumnja da }e nekada
igrati nogomet poput oca. “Stariji je talenti-
ran, ima 17 godina i igra za jedan ovda{nji
amaterski tim. Ali nema volju. Nije gladan
za nogometom. Zna{, dobri igra~i uvijek
dolaze iz bijede, ona ih tjera da idu napri-
jed. Ovi moji su, hvala Bogu, situirani, ali
zato nisam uvjeren da }e ikada napraviti
neku karijeru.“
PAPE ]E
SIGURNO USPJETI
Nestrpljivo, kao i prvi nastup svoje
Cesene u Serie A, Davor je ~ekao utakmicu
TITULA U SARAJEVU:
Najvažnije je bilo to što
smo mi stalno bili skupa i
van terena, što smo bili
porodica. Ta jaranska
atmosfera je donijela
titulu u Sarajevo
na{e reprezentacije u Luxemburgu. Kako
zbog tima ~ije nastupe prati godinama, tako
i zbog svog nekada{njeg suigra~a i velikog
prijatelja. “Mislim da je jedan od najboljih
poteza koje je NS BiH napravio posljednjih
godina dolazak Safeta Su{i}a na ~elo
reprezentacije BiH“, prokomentirao je pre-
mijerni nastup reprezentacije BiH u kvali-
fikacijama za EP 2012. “Safet radi jedan
izuzetno te`ak posao, on ovisi od toga {ta
treneri naprave sa njegovim igra~ima
tokom sezone u svojim klubovima. Onda
on ima svega nekoliko dana da te igra~e
osvje`i i slo`i igru za rezultat koji svi sa-
njamo godinama.“ Ka`e kako mu nije jasna
negativna atmosfera koja se, iz ko zna kojih
razloga, kreirala oko Su{i}a pred po~etak
kvalifikacijskih utakmica. “Vjerovatno su
ljudi navikli na show ]ire Bla`evi}a, ali
moraju shvatiti da je Pape sasvim druga~ija
vrsta ~ovjeka. Znamo se decenijama, uvijek
je bio skroman, miran i radi{an ~ovjek.
Nikada se nije volio eksponirati u mediji-
ma, to mu jednostavno nije godilo. Veliki je
profesionalac, ozbiljan je, a danas je zaista
malo takvih ljudi u nogometu. Sli~an je
Ivici Osimu“, ka`e Davor i nagla{ava:
“Pazite, u nogometu nema pobjedni~kog
modela. Dakle, ne postoji {ablon koji se
napravi za pobjede, na uspjeh uti~e milion
faktora, od okolnosti do sre}e. Ali ono {to
je sigurno, Safet ima sve preduslove da
uspije. Nama je vjerovatno trebao neko
poput njega, ~ovjek koji je uveo red i rad,
koji insistira na disciplini i profesionaliz-
mu. Dugo je vani, zna da samo takav pris-
tup mo`e donijeti rezultat.“ S druge strane,
koliko god bio fasciniran talentom Edina
D`eke i njegovih suigra~a u reprezentaciji
BiH, toliko je Jozi} ogor~en neradom i
nebrigom NS BiH i ovda{njih klubova za
mlade igra~e u na{oj zemlji. “Ne}u ni{ta
novo re}i ako ka`em da je Bosna mjesto na
kojem se ra|aju najtalentiraniji nogometa{i.
Od Safeta Su{i}a, Mehmeda Ba`darevi}a
pa sada do Edina D`eke. Ali to nije
dovoljno. Na{i klubovi ula`u samo u prvi
tim, Savez ne vodi brigu o mladima i ve}ina
tih mladih momaka se izgubi u vrijeme koje
je prelomno za njihovu karijeru, onda kada
imaju 17 ili 18 godina. A tu i nema nekog
kvaliteta za inozemne klubove. NS BiH
mora izgraditi centar i {kolovati kadrove
koji }e raditi sa mladima, bez toga na{
nogomet nema budu}nosti. Ne treba tu
puno pametovati, neka se na{i klubovi i
savez ugledaju na beogradski Partizan, ne
treba im bolji primjer za to.“

51
BAJRAM [ERIF MUBAREK OLSUN!
TRIDESET GODINA SLAVE

MEDIJSKA
MEDIJSKA ZVIJEZDA
ZVIJEZDA
OSAMDESETIH
OSAMDESETIH GODINA
GODINA
Nakon
Nakon {kolovanja
{kolovanja uu
Tuzli
Tuzli ii uu Sarajevu
Sarajevu Dijana
Dijana Be}irovi}
Be}irovi}
je
je ostvarila
ostvarila zavidnu
zavidnu karijeru
karijeru
manekenke
manekenke ii novinarke
novinarke uu Milanu,
Milanu,
Rimu
Rimu ii uu Los
Los Angelesu
Angelesu

54 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

 ISPOVIJEST NAJPO@ELJNIJE BOSANKE

Tuzlanka DIJANA BEĆIROVIĆ /46/ bila je osamdesetih godina jedna od

najatraktivnijih ljepotica bivše SFRJ, nakon čega je odselila u Italiju gdje je
ostvarila uspješnu manekensku a kasnije i novinarsku karijeru; Dijana posljednjih
15-ak godina živi u Los Angelesu a tokom svoje kratke prošlonedjeljne posjete
Sarajevu govorila je iskreno i otvoreno o svojoj karijeri, prijateljima, zvijezdama
svjetske politike, muzike, sporta, čelnicima Vatikana

Zvijezda koja ne tamni

DIJANA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILI^I], Arhiv SB

U
izboru Slobodne Bosne: Pedeset
najljep{ih Bosanski svih vre-

mena, koji smo objavili u julu
2003., Dijana Be}irovi} je sa
manekenkom Amrom Silajd`i}
podijelila sedmo mjesto. “Rezultat” bi za
Dijanu sigurno bio i bolji da je u godinama
poslije rata `ivjela i radila u Bosni i
Hercegovini... Ili, barem, ~e{}e navra}ala iz
Los Angelesa, u koji su je posao i ambicija
odvukli 1998., nakon vi{e od petnaest go-
dina uspje{ne manekenske i novinarske
karijere u Rimu i u Milanu.
Jer, davno je bila 1980., godina u kojoj su
njene fotografije objavljene u tira`nom,
uglednom i utjecajnom zagreba~kom maga-
zinu Start, a SFRJ dobila novu medijsku zvi-
jezdu. “Tada sam bila maloljetna, imala sam
svega {esnaest godina. Da sam samo malo
razmi{ljala, upla{ila bih se, a moje fotografi-
je nikada ne bi osvanule u Startu”, govori
nam Dijana Be}irovi} u kafi}u ~iji je vlasnik
njen dugogodi{nji sarajevski prijatelj Gogo
Marjanovi}. Dijana i danas izgleda sjajno, ne
samo „za svoje godine“, nego i za neporedi-
vo „sitnije“. Ugodna je sugovornica, razgo-
vorljiva, profesionalna u potpunosti.
PO HONORAR, PA U “PARKU[U”
Prvo je Dijana snimila reklamu za
Gavrilovi} pa{tetu, a onda ju je u Zagreb poz-
vao ~uveni hrvatski fotograf Ivan Bali} Cobra.
^iji su metode, haj’mo re}i, nagovaranja za
fotografisanje u mu{kom magazinu, bile kraj-
nje jednostavne i izuzetno u~inkovite. “Svoju
djevojku” bi upoznao sa Seadom Sara~evi}em,
glavnim i odgovornim urednikom Starta. Ako
bi se Seji svidio model, vrlo brzo bi odredio
visinu honorara za foto session. Da bi, potom,
Cobra Sara~evi}u rekao da “malo doda”, kako
bi stekao povjerenje kod djevojke koju namje-
rava fotografisati.
“Obo`avam Cobru. To je jedna od
rijetkih osoba koja je i danas ostala onakva
kakva je uvijek bila: sa integritetom, dosto-
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
BE]IROVI]
janstvom, po{tenjem. Divan, prekrasan
U COBRINOM ~ovjek. A taj broj Starta nemam, kao {to ne
OBJEKTIVU posjedujem ni jednu od tih fotografija.
Nedavno sam ga upitala: A, Cobra, gdje
Dijana je
fotografu smo se mi upoznali? Ne sje}amo se ni on ni
magazina ja, ali sje}am se da je on jedan od prvih
Start fotografa kojeg sam upoznala. Znam i da
pozirala
me upoznao sa ^edom Komljenovi}em, jo{
1980.
godine jednim ~uvenim fotografom iz biv{e
Jugoslavije. Vjerovatno sam Cobru upoz-
nala na onim tromjese~nim krstarenjima od
Istre pa skroz do juga, kada sam bila
anga`ovana na pripremama za izbor Miss
Jadrana, pa onda i za Miss Jugoslavije. Na
brodu je tada bio i Sa{a Zalepugin, ali
davna su to vremena, pa se malo toga mogu
prisjetiti. Zato se jako dobro sje}am
Sarajeva, pogotovo jedne lokacije gdje je
bila banka, jer sam tada bila najmla|a
komitentica koja je uzimala pare. Pa bih
onda i{la u Parku{u da ~astim raju iz Prve
gimnazije”, ka`e Dijana Be}irovi}.
Kako su reagovali njeni najbli`i kada je
objavljen taj broj Starta, pitamo na{u
sagovornicu: “Niko nije govorio sa mnom,
svi su bili ljuti na mene. Pobjegla sam u


Moj sljedeći veliki projekat u Americi
bit će obnavljanje slavnog fudbalskog
kluba “Cosmos“- na tome radim
zajedno sa legendarnim Peleom
55
 TRIDESET GODINA SLAVE

Zagreb, pa u Italiju. CIA me tra`ila. Bilo je,
normalno, i falsificiranja dokumenata.
Sva{ta sam bila u stanju uraditi samo da L.A. POVJERLJIVO

Plastična hirurgija i autorizovana

pobjegnem u inostranstvo. Stvarno ne
mogu shvatiti odakle mi tada snaga i

biografija
hrabrost da odem tako mlada. I dan-danas
`elim negdje oti}i, da pobjegnem, ali
nemam vi{e gdje da idem. Sada se jedino
mogu vra}ati unazad. Bilo mi je petnaest Dijana Be}irovi} ima 46 godina. Ali, Jednostavno, budi ti svijest da vidi{
godina kada mi je umro tata i to mi je “zauvijek }u imati 23”, veli, “ba{ kao {to ono {to ne vidi{, a trebao bi da vidi{“,
preokrenulo `ivot. Nisam vi{e mogla `ivjeti }u zauvijek biti Titova omladinka”. ka`e.
u Tuzli, tako da sam u Sarajevu poha|ala Ro|ena je u Tuzli. Njen otac Kasim Novinar Marko Lopu{ina trenutno u
gimnaziju. Zavr{ila sam prva dva razreda, Be}irovi} bio je kapetan UDBE, a umro je Beogradu dovr{ava pisanje biografije
pa sam oti{la u Italiju, da bih {kolovanje kada je Dijana bila petnaestogodi{njakinja. Dijane Be}irovi}, koja }e biti objavljena na
okon~ala tako {to sam vanredno polo`ila U Tuzli i danas `ivi njena majka Mina. 200 stranica i sa isto toliko fotografija.
tre}i i ~etvrti razred.” Osnovnu {kolu zavr{ila je u svom rodnom “Volim dru{tvo i ve~ernje izlaske. Ne
gradu, da bi se potom upisala u I gimnazi- izlazim ba{ svaku no}, ali sam ~est pos-
IZ “STARTA” U “PLAYBOY” ju u Sarajevu, gdje je i studirala na jetilac diskoteka u Los Angelesu, gdje
Za djevojke sa ovih prostora koje `ele Fakultetu politi~kih nauka. sam uvijek najstarija. Dobro, na|e se i
ostvariti uspje{nu karijeru manekenke i U Italiji je snimila dva filma, sa Dinom poneka baba... Onaj zagreba~ki novinar
fotomodela, Italija je obe}ana zemlja. “A, Risijem i Giancarlom Gianninijem. U Los napisao je da sam sva operisana. Ba{
{ta sam mogla raditi u Jugoslaviji? Angelesu je studirala i re`iju, a {est sam se slatko nasmijala. Nisam imala
Fotografisati se? Ma, ne. To {to je objav- posljednjih godina izu~ava kabalu. “To nijednu plasti~nu operaciju, ali osje}am
ljeno u Startu nisam bila ja i kad je iza{lo nije religija, nego filozofija `ivljenja. potrebu i `elim!”

nije mi se svi|alo. Tako da se vi{e nikad u
`ivotu nisam slikala gola. ^ak sam se i za
Playboy po~etkom osamdesetih slikala u
kupa}em kostimu”, veli Dijana.
I, oti{la je, ustvari - pobjegla u Italiju.
Posao je dobila u agenciji u Milanu, ~ije su
vlasnice bile njene zemljakinje, koje joj nika-
da ni{ta nisu platile. “Mene, kao i jo{ dvije
prelijepe djevojke i jednog momka iz biv{e
Jugoslavije zatvorili su dva mjeseca u jed-
nom stanu. Nismo mogli izlaziti, samo smo
radili, od {est ujutro do deset uve~e.
Uvjeravale su nas da }e nam sve platiti nakon
dva mjeseca. Bila sam maloljetna, a jo{ sam
i pobjegla od ku}e, moji nisu znali gdje sam.
Jeli smo samo tost, a trebali smo uzeti ogro-
man novac, nas ~etvero, ~ini mi se onda{njih
200.000 dolara. Nisam znala {ta da radim, pa
sam nazvala svog druga, Italijana, koji me je
u jednoj milanskoj diskoteci upoznao sa vlas-
nicom modne agencije. Tada mi je rekla da
ona ima drugu najve}u agenciju u Milanu i
da odmah mogu po~eti raditi. Upla{ena,
odgovorila sam joj da ne}u vi{e da radim sa
`enama. Ne boj se. Ima}e{ dobar posao, a
svakog petka, izme|u 16 i 17 sati, dobija}e{
honorar. Tako je i bilo, sve je ispo{tovala, a
ja sam se finansijski itekako oporavila.
Kasnije, kada do|em u Trst da razmijenim
lire u dinare, dobijem punu torbu novca. I
odmah odem u zagreba~ki Intercontinental, a
onda tamo svima sve pla}am. Bilo je i ludo i
glupo, ali se tada dobro `ivjelo!”
Uz prezime Be}irovi} Dijana ve`e i
Niven. “Odavno uz prezime Be}irovi}
pi{em i Niven, tako je i u paso{u, a zbog GLUMICA I
glumca Davida Nivena, jer smo bili ku}ni NO]NA PTICA
Dijana Be}irovi} u
prijatelji. Ali i zato {to Italijani te{ko izgo- Italiji je snimila dva
varaju prezime Be}irovi}, pa su ga dugometra`na
prekri`ili zauvijek. Tamo sam, jednos- igrana filma
tavno, Diana Niven. U Americi niko ne}e

56 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.


DIJANA LETI U “COSMOS”
Slaviša Žungul i “Sloboda” iz Tuzle

Kada }ete potpisati ugovor za
New York Cosmos i da li to zna~i da
}ete `ivjeti na relaciji LA - NY?
Moj kum, pokojni Ahmet Ertegun,
nekada{nji predsjednik Atlantic Recordsa,
bio je i vlasnik Cosmosa. No, tada
sam bila mala i nisam `ivjela u Americi.
Moj drug iz Londona kupio je taj fudbalski
klub, koji je mnogo godina prakti~no bio
mrtav. U maju sljede}e godine Cosmos }e
ponovo biti aktivan. To }e biti jedan od
najve}ih sportskih i dru{tvenih doga|aja u
SAD-u 2011., a na premijernoj utakmici }e
igrati najve}e svjetske fudbalske zvijezde.
Stadion Cosmosa ve} je rasprodat za tu
utakmicu. Pele }e biti predsjednik kluba,
reper Jay Z ambasador, a ja }u biti
zadu`ena za familijarne odnose, {to zna~i
za zvijezde. @ivje}u na relaciji Los Angeles
- New York, no, to mi ne}e smetati da
osnujem informativnu agenciju.

Dobro, svi znaju da su u
Cosmosu nekada igrali Pele i
Bekenbauer. Ali i fudbalska zvijezda sa
ovih prostora: Vladislav Bleki Bogi-
}evi}. Poznajete li ga?
Nisam ga upoznala. Je li Slavi{a
@ungul igrao za Cosmos?

Nije, on je igrao mali fudbal.
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
ISPOVIJEST NAJPO@ELJNIJE BOSANKE
da ka`e Niven, oni samo po{tuju prezime -
ZANOSNO Be}irovi}. Ali ga ~itaju kao Berkovi},
I IZAZOVNO Barkovi}... Ka`em im: Ne lomite jezik,
Sa foto sessiona
molim vas”, obja{njava Dijana.
na pla`ama
Pacifika
Dijana se u Italiji uspjela zaposliti i na
RAI-ju. Ka`e da italijanski najbolje i govori
i razumije, a prije anga`mana u tamo{njoj
nacionalnoj TV ku}i, bila je poznata
manekenka, tako da je odmah mogla
donijeti radnu knji`icu. Radila je u redakci-
ji vjerskog programa. Tokom novinarske
karijere intervjuisala je, izme|u ostalih,
papu Ivana Pavla II, njegovog nasljednika
papu Benedicta XVI, tada kardinala
Ratzingera, zatim Luciana Pavarottija,
Georgea W. Busha, biv{eg italijanskog pre-
mijera Giulija Andreottija i nekada{njeg
premijera i predsjednika te dr`ave, nedavno
preminulog Francesca Cossigu.
PAPA I DIJANA NA “VESPI”
“Papa Ivan Pavao II bio je najkariz-
mati~nija li~nost na svijetu. Petnaestak puta
sam se srela s njim. A papa Benedict XVI
je najpametnija osoba koju sam upoznala.
Znao je papa Ivan Pavao II dobro {ta radi
kada je birao svoje najbli`e saradnike.
Kardinal Ratzinger mu je bio prvi ministar,
{ef Kongregacije, a napisao je i posljednji
Katekizam Katoli~ke Crkve, 1994. godine.
Od njega uvijek mo`e{ ne{to nau~iti”, tvrdi
gospo|ica Niven-Be}irovi}.
Kardinal Ratzinger je i krstio Dijanu, u
Vatikanu. Kr{teno ime na{oj sagovornici je
Nema veze, on se zabavljao sa jednom - Magdalena. “Kad je izabran za papu
mojom prijateljicom, kada smo imale ~etr- poslao mi je fotografiju i potpisao se. A
naest, petnaest godina. ne{to ranije, kad je umro papa Ivan Pavao
II, ja sam njemu poslala pismo. Njegov

A, mo`da preko Cosmosa pom- odgovor sam dobila za ~etiri dana. Dakle,
ognete i Va{oj, tuzlanskoj Slobodi? nisam uop{te bila u Rimu kada je papa
Eh, ja ni ne znam da je Sloboda iz
umro. Da bih u zagreba~kom Jutarnjem
Tuzle.

listu prije nekoliko dana pro~itala da sam
tada bila u Vatikanu, te da je kardinal
MAJSTOR Ratzinger na Vespi do{ao po mene. Vidite,
MALOG ni toga se ne sje}am. [alim se. Ma, bilo je
I VELIKOG to prije petnaestak godina. Radila sam u
FUDBALA Vatikanu intervju sa kardinalom Ratzinge-
Slavi{a @ungul rom. Kad smo zavr{ili razgovor, shvatila
sam da do kapije moram pro{etati sigurno
kilometar, a bila sam na {tiklama. Tada se
pojavio kardinal i upitao me da li `elim
sjesti na njegovu Vespu. To je samo bio
jedan njegov ljubazan gest. Eto, nema on
{ta drugo raditi nego mene vozati po
Vatikanu. Me|utim, novinari Inside the
Vaticana, ~iji su vlasnici Amerikanci a koji
su nakon mene imali zakazan intervju sa
Ratzingerom, vidjeli su nas i fotografisali.
Ta fotografija nikada nije objavljena, ali mi
je jednom dana{nji papa rekao da je posje-
duje, jer su mu je dali novinari tog, njego-
vog lista, kao i da }e je objaviti. Samo sam
mu kazala: Objavi, ako ho}e{ da Te ubiju!”
Tvrdili su italijanski mediji i da je zbog
Dijane Be}irovi} pala Vlada Silvija


57
 TRIDESET GODINA SLAVE

Berlusconija, 1995. godine: “Nemam veze s
tim. Bili smo u restoranu Bolognese na Cassa
del Popolo u Rimu, petnaest nas, sve poznati
likovi. I, poslije dvije godine do|e policija po
mene. Falilo im je gdje je on bio tih nekih
deset minuta kada je iza{ao iz tog restorana.
Advokat mi ka`e da bih se trebala sjetiti {ta
je bilo prije dvije godine, a ja ne znam gdje
sam bila prekju~e. Uglavnom, osam sati sam
bila na informativnom razgovoru.”
[TA ]E AL PACINO...
Je li Al Pacino mislio da ne postoji `ena
na svijetu koja ga mo`e odbiti? “Mo`da,
nisam ga pitala. Zna{ kako, kada `ivi{ u
Rimu niko ti nije zvijezda. U Rimu se kra-
jem osamdesetih snimao tre}i dio Kuma, a
ja sam na Piazzi di Spagni sjedila sa glum-
cem Georgeom Hamiltonom. Sve vrijeme
mi se smje{kao neki ~ovjek, da bi me onda
upitao ho}u li do}i na set. Mani me,~ovje~e,
kakav set, ka`em mu. Da bih vrlo brzo doz-
nala da je to bio re`iser Francis Ford
Coppola. A Al Pacino me zvao da idem s
njim u hotel. Nije mi palo na pamet, jer
nisam mu ni `ena ni djevojka. Htjela sam
samo da sa ekipom filma idem u diskoteku.
58
AKO JE FORD, NIJE LAV
“Geralde, baš si se ružno obukao”
Jednom je Dijana Be}irovi} biv{em
ameri~kom predsjedniku, pokojnom
Geraldu Fordu zamjerila kako se obukao.
“Bila sam, sasvim slu~ajno, na nekom
formalnom, konzervativnom politi~kom
partyju u Palm Springsu, na kojem je
bilo dvadesetak ljudi. Po~ela sam da
pri~am sa jednim gospodinom, koji je
znao sve o Italiji. Svaki komad njegove
garderobe bio je od nekog slavnog
dizajnera, ali je bilo smije{no kako je
spojio boje: vidi{ da je ne{to roza,
ne{to `uto, ne{to plavo. Ka`em mu u
jednom trenutku: U Italiji bi te ubili da te
vide tako obu~enog , i pitam ga: A, kako
se Ti zove{? Gerald, ka`e. Tada me dru-
garica gotovo pa ukori: Nemoj ga zvati
Gerald, zovi ga Mister President. Nikada
ranije Geralda Forda nisam vidjela ni na
fotografiji. Ba{ sramota!”

AMBICIOZNA
AMBICIOZNA II SLAVNA
SLAVNA
Gospo|ica
Gospo|ica Niven-Be}irovi}
Niven-Be}irovi}
uu Los
Los Angelesu
Angelesu }e}e uskoro
uskoro
otvoriti
otvoriti informativnu
informativnu
agenciju
agenciju DNNews
DNNews
MISTER
MISTER PRESIDENT
PRESIDENT
Biv{i
Biv{i ameri~ki
ameri~ki predsjednik,
predsjednik,
pokojni
pokojni Gerald
Gerald Ford
Ford
Razumijem ja njega, ali ipak je nekulturno
da te neko uzme za ruku i ka`e: Haj’mo u
hotel”, ka`e Dijana.
Ne `eli otkriti imena jednog rock
muzi~ara, jednog voza~a Formule 1 i jednog
poznatog fudbalera, sa kojima je bila u vezi.
“Nema smisla, zato {to neko jo{ uvijek pos-
toji u mom `ivotu. Uglavnom, fudbaler je
itekako poznat i bio je ~lan Rome. Samo }u
vam jo{ re}i da je za Romu igrao jedan
Argentinac.” Igrao je, ta~no, Abel Balbo.
U Los Angelesu }e uskoro osnovati
informativnu agenciju DNNews: “Moj cilj je
da otvorim informativnu agenciju koja }e
prodavati vijesti u ~itavom svijetu. Jer, u Los
Angelesu se sve doga|a. Znam, naravno, da
ne}emo biti jedina informativna agencija,
me|utim, stra{no mi smeta plasiranje krivih
vijesti i neta~nih informacija. Vezana sam za
ove na{e prostore, ali kad god do|em ovdje
uvijek mogu pro~itati ili ~uti da je neko iz
biv{e Jugoslavije poznat i popularan u SAD-u,
iako znam da tamo nikad ni{ta nije napravio.
A poznati ljudi, koji su uspje{ni i zaradili su
u Americi mnogo novaca, bave se i humani-
tarnim radom, nisu poznati. E, ja bih to htjela
promijeniti.”
Iz Los Angelesa Dijana Be}irovi} je
prije petnaestak dana doputovala u Za-
greb, na svadbu svog ne}aka, pa je sa svo-
jom prijateljicom Alkom Vujicom
produ`ila na Brione, gdje je u`ivala u jed-
noj od Titovih vila i gledala [erbed`ijinog
Kralja Leara. Potom je u Tuzli posjetila
svoju majku, pa svratila u Sarajevo, da bi
onda jo{ koji dan provela u svom rodnom
gradu. Iz Zagreba leti za Pariz, pa je pono-
vo u Hollywoodu...

SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.
NA GRADILI[TU “LIDO”

Unaprijed je o
ovogodišnjoj MOSTRI
izrečeno teških riječi, no
kritike su se, prije svega,
odnosile na neadekvatnu
festivalsku infrastrukturu;
ali, i u takmičarskom
programu u prvih šest
dana “Festivala” prikazan
je samo jedan film koji
je publika nagradila
ovacijama
Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Venecija)
Foto: REUTERS
injenica da je sve~anom otvaranju
67. Mostre prisustvovao li~no pred-
sjednik Republike Italije Giorgio
Napolitano po~ast je kakva se
Festivalu odavno nije desila. Nije
se desila ni predsjedniku `irija Quentinu
Tarantinu ni Darrenu Aranofskom, Natalie
Portman, Jessici Alba, koji su sa predsjed-
nikom Napolitanom sjedili u VIP lo`i na
partyju organizovanom u Hotelu Excelsior,
poslije otvaranja i svjetske premijere filma
Crni labud Aranofskog.

IZVRSNA GLUMA PORTMANOVE

Ovakvu po~ast mnogi su do`ivjeli i kao
“melem na ranu”, jer je unaprijed o ovogo-
di{njoj Mostri izre~eno te{kih rije~i i kritika,
koje se, dodu{e, odnose prije svega na nea-
dekvatnu festivalsku infrastrukturu i na
~injenicu da je Lido, na kojem se odr`ava
ovaj najstariji festival na svijetu, pretvoren u
veliko gradili{te, pa se od rupa, za{titnih
ograda i dizalica, {to su svuda okolo crvenog
tepiha i dvorana, te{ko prolazi. Veliki
monta`ni zid neuspje{no prikriva ambis u
kojem }e jednog dana ni}i temelji nove fes-
tivalske palate, neopisivo ru`nog izgleda. Ni
“Trofej”, visprena, koloritna i
legendarni Hotel De Bain , popri{te
Viscontijevog filma Smrt u Veneciji, omi- ritmična komedija, najbolji je film
ljeno mjesto za odmor Thomasa Manna, vi{e
ne postoji. Okovan je skelama i okru`en prikazan u prvoj polovini “Filmskog
dizalicama. Kada gra|evinari ovdje budu
zavr{ili posao, mjesto odmora evropskog i
svjetskog krema i monarhista bi}e
festivala” u Veneciji
pretvoreno u luksuzne stambene apartmane. presudne za filmove i njihove pasionirane Me|u takmi~arima za Zlatnog lava
Ni ~uveni Leone bar, u kojem su se odr`avali gledaoce, koji }e i na 67. venecijanskom mnogo je i li~nih Tarantinovih prijatelja, pa
dnevni filmski susreti i sastanci, nije vi{e festivalu na}i svoje favorite. Mo`da ~ak i se ve} danima {ire glasine da }e on nagrade
isti. Umjesto njega, nikao je su{i restoran! me|u 23 filma u glavnom takmi~arskom namijeniti nekima od njih. Kako bilo, tek
Novotarija ovakvih vrsta ima napretek i programu, o ~ijoj sudbini vije}a `iri na ~elu prvi festivalski dani protekli su u znaku,
one u dobroj mjeri ove godine naru{avaju sa nesta{nim de~kom ameri~kog filma - uglavnom pretencioznih, ameri~kih filmo-
ugled popularnog festivala. Sre}om, nisu Quentinom Tarantinom. va. Pretencioznost je odlika i Crnog labuda

60 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.


NAJSTARIJI
NAJSTARIJI FILMSKI
FILMSKI
FESTIVAL
FESTIVAL NA
NA SVIJETU
SVIJETU
U
U takmi~arski
takmi~arski program
program
ovogodi{nje Mostre
ovogodi{nje Mostre uvr{tena
uvr{tena
su
su dvadest
dvadest ii tri
tri filma
filma
Darrena Aranofskog, psiholo{ke drame
smje{tene u ambijent elitne umjetnosti
baleta i skupih baletskih produkcija, bom-
basti~kog filma u kojem autor bespotrebno
pocrtava svaku metaforu koje se dotakao.
SCHNABEL NA TE[KOM
POLITI^KOM TERENU
Aranofsky pri~a sudbinu ambiciozne
balerine iz drugog reda Metropoliten bale-
ta - introvertne Nine (Natalie Portman),
koja je odabrana da ple{e i Bijelog i
Crnog labuda u novoj produkciji
Labudovog jezera. Koreograf (Vincent
Cassel) od nje tra`i da ulogu negativke
ple{e sa vi{e eroticizma, {to Nini kao lije-
po vaspitanoj perfekcionistkinji, pravi
veliki problem. Dok priprema ulogu, a sve
u dobro poznatom stilu Aranofskog, Nina
pada u lavirint halucinacija, i nasilnih i
erotskih, ru{e}i sopstvene inhibicije, pod-
vajaju}i sopstvenu li~nost, `rtvuju}i jednu
njenu stranu (Bijelog labuda) kako bi
stvorila savr{enog Crnog labuda. Sve je
pri tome prenatrpano simbolikom i
eksplicitnim smjernicama gledali{tu, tako
da vrline ovog filma - izvrsna gluma
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
67. VENECIJANSKI FESTIVAL
Catherine
NAJBOLJI U PRVIH [EST DANA
Ekipa filma Trofej na crvenom tepihu
Deneuve
Venecijanskog festivala
Portmanove i fizi~ki aspekti baleta, ostaju
negdje u drugom planu.
Pretenciozan iako zabavan je i Ma~ete,
najnoviji film nekada{njeg meksi~ko-
ameri~kog wunderkinda Roberta Rodrigueza,
akcioni triler ra|en u maniru ameri~kih B
filmova 70-ih i, naravno, u maniru samog
autora koji se svojevremeno proslavio dje-
lima Marija~i, Desperado, Bilo jednom u
Meksiku. Teksa{anin koji je svojim fil-
movima znatno nabolje promijenio poziciju
Meksikanaca u holivudskim filmovima,
sada je svojim zemljacima podario prvog
velikog akcionog heroja - Ma~etu (~uveni
epizodista - negativac Danny Trejo), biv{eg
policajca koji se, po{to mu je narkokartel
ubio porodicu, odmetnuo u SAD gdje
ma~etom brani svoje zemljake, ilegalne
useljenike. Dru{tvo mu ~ini zanosna detek-
tivka u liku i tijelu Jessice Alba.
Rodriguez je i prije bio sklon pret-
jerivanju (ne dodu{e kao njegov prijatelj
Quentin Tarantino), ali je sada nadma{io
“TROFEJ” SA DENEUVE sam sebe. Film je pun rasporenih stomaka,
I DEPARDIEUOM: odsje~enih glava, erotike i sadizma, ali i
biv{ih i sada{njih zvijezda. Uz Treja i
Naslovnu ulogu Albau, u ulozi {efa narkomafije vidimo i
Stevena Seagala, kao desni~arskog senatora
žene-trofeja, energično i Roberta De Nira, a tu je i Don Johnson. U
mladalački, zanatski najkra}em, Ma~ete jeste akcioni palp film
pun trivijalnosti, ali i film sa jasnim
maestralno odigrala je politi~kim konotacijama, u kojem se vrijed-
ni i radni meksi~ki ilegalni useljenici, bore
francuska diva Catherine sa spregom politi~ara, mafija{a i desni~ara
Deneuve sa obje strane granice. 
61
NA GRADILI[TU “LIDO”

UKRAS
NA “LIDU”
Velika
gluma~ka
zvijezda
Jessica Alba

 Ratu i borbi za pravdu i pravi~nost, ali

“ZLATNI LAV” ZA @IVOTNO DJELO
Prva od nagrada ovogodišnje
“Mostre” uručena je Johnu Woou
U trenutku dok {aljemo ovu venecijan-
sku pri~u (6. septembra) na programu su i
filmovi: Tata slovena~kog reditelja Vlade
[kafara (program Sedmica kritike) kao i
Cirkus Kolumbija Danisa Tanovi}a (Dani
autora).
Do kraja Festivala ima jo{ mnogo toga
da se vidi. Mostra donosi i niz atrakcija
izvan konkurencije. Tu je i povratni~ki film
biv{eg reditelja Warholove Factory Paula
Morrisseya (News From Nowhere), a
nove naslove imaju dva velika autenti~na
stvaraoca evropskog filma - ~e{ki animator
Jan [vankmajer i francuska feministi~ka
buntovnica Catherine Breillat. Tu je i
Martin Scorsese s dokumentarcem o Eliji
Kazanu, kao i filmovi bra}e Affleck - Bena
i Caseya, kao i njihovog gluma~kog kolege
i Joaquina Phoenixa.
Ovogodi{nji Zlatni lav za cjelokupnu
karijeru ve} je uru~en kineskom reditelju
Johnu Woou. 
John Woo
daleko od Amerike, posve}en je i najnoviji
film njujor{kog slikara i reditelja Juliana
Schnabela. On je zapravo priredio izne-
na|enje u vidu filma Miral (ime jednog
crvenog cvijeta, ujedno i ime glavne
junakinje), nastalog prema istoimenoj
knjizi palestinske spisateljice a italijanske
novinarke, ujedno i Schnabelove `ene Rule
Jebreal (napisala je i scenario), a radnje
smje{tene u Jerusalem tokom dugih i
tragi~nih izraelsko-palestinskih sukoba.
Schnabel, kao ameri~ki Jevrej, pri~a senti-
mentalnu, tragi~nu i potresnu pri~u iz
palestinske vizure, o nekoliko generacija
palestinskih `ena. Njegove su namjere i
po{tene i plemenite, ali je jasno da
Schnabel ipak nedovoljno poznaje delikat-
nu materiju koje se dohvatio. Miral je
povremeno i pateti~an i neubjedljiv film, pa
i zanesen sopstvenim, povr{nim spoznaja-
ma te{kog politi~kog terena.
MAESTRALNA
CATHERINE
Ameri~koj pretencioznoj uvertiri
Venecijanskog festivala pridru`io se i film
Negdje Sofie Coppola (k}erke Francisa
Forda i biv{e dragane Quentina Tarantina).
I kao {to je u sada ve} kultnom debi-
tantskom filmu Izgubljeni u prevodu Sofia
za junaka imala glumca koji usamljen sjedi
u nekom hotelu, tako i sada u filmu Negdje
vidimo gluma~ku zvijezdu Johnnyja
Marcoa (Stephen Dorff) kako se dosa|uje u
hotelu u kojem isprazno `ivi u pauzama
svojih obaveza, sve do trenutka dok mu se
neplanirano ne pridru`i jedanaestogodi{nja
k}erka Clio (Elle Fanning). Prili~no
stati~an film, sa povremenim iskri~avim

SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

62

MAJSTORI
FILMSKIH KADROVA
Reditelji Quentin Tarantino
i Roberto Rodriguez
NISAM NI JA TOLIKO LOŠ, MADA KRUŽE GLASINE...:
Među takmičarima za Zlatnog lava mnogo je i ličnih
Tarantinovih prijatelja, pa se već danima šire glasine
da će on nagrade namijeniti nekima od njih
trenucima. Kako je jedan od finansijera
ovog filma italijanska Meduza u vlasni{tvu
Mediaset grupe Silvija Berlusconija, na
novinarskoj projekciji sala se orila od
zvi`duka.
Prve i do sada jedine ovacije u ovogo-
di{njem takmi~arskom programu Venecijan-
skog festivala osvojio je francuski reditelj
Francois Ozon sa filmom Trofej, prvom
komedijom koju je snimio poslije Osam
`ena (2002.). Visprena, koloritna i ritmi~na
komedija, puna lucidnih dijaloga i obrta,
nastala je prema istoimenom pozori{nom
komadu Pierrea Barilleta i Jeana-Pierrea
Gredyja, a govori o pravom ratu polova i
klasa. Naslovnu ulogu `ene-trofeja, ener-
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
E, MOJ “CRNI LABUDE”
Glumci Vincent Cassel
i Natalie Portman
gi~no i mladala~ki, zanatski maestralno
odigrala je francuska diva Catherine
Deneuve. Ona, od “ku}nog ukrasa”, stica-
jem neo~ekivanih okolnosti postaje i ~elni-
ca fabrike, radni~ka heroina i politi~ki lider
u lokalnoj zajednici, nadigrav{i svojim
`enskim atributima sve i svakoga, pa i
mo}nog partnera Gerarda Depardieua.
Izvrstan utisak ostavio je i ruski film
Tihe du{e Alekseja Fedor~enka. Ova
vizuelno rasko{na filmska poema bazirana
na romanu Vrapci Aista Sergejeva, li~ni je
umjetni~ki eksperiment u kojem autor traga
za idealnim mehanizmima ljubavi, a u
pozadini kazuje i mnogo toga o kulturi i
tradiciji naroda Merja (finsko-ugarskog
NA
“DANIMA
AUTORA”
Scena iz filma
Cirkus
Kolumbija, ~etvrtog
dugometra`nog
igranog ostvarenja
Danisa Tanovi}a
67. VENECIJANSKI FESTIVAL
porijekla) svojevremeno asimilovanog
me|u Slovene (`ive na teritoriji danas mo-
dernih ruskih gradova Rostova, Kastroma,
Jaroslava i Vladimira). Fedor~enko je
na~inio film koji je pravi rekvijem ljubavi i
oma` `enskom rodu.
Poljski veteran Jir`i Skolimovski
(1938.), vratio se na veliku scenu sa Su{tin-
skim ubistvom, filmom o sasvim neo~eki-
vanoj temi - ameri~ki rat u Afganistanu.
Pri~a o Mohamedu koga je ameri~ka vojska
poslije hvatanja i prolaska torture (direktna
asocijacija na zloglasni Abu Ghraib), zajed-
no sa drugim zato~enicima transportovala
na tajno mesto u centralnoj Evropi (asoci-
jacija na otkrivanje tajnih ameri~kih zatvo-
ra na Starom kontinentu) a on se neo~eki-
vano oslobodio, prerasta u sagu o ~ovjeku i
prirodi, strancu koji ubija da ne bi bio ubi-
jen, njegovom `ivotinjskom instinktu u bori
za opstanak tokom surovog i nemogu}eg
bjekstva kroz sasvim nepoznato i kroz
egzistencijalisti~ko nigdje. U fizi~ki veoma
zahtjevnoj ulozi Mohameda je ameri~ki
glumac Vincent Gallo (u Veneciji }e biti
vi|en i njegov trinaestominutni film
Agent).
^ovjek i priroda i ~ovjekov opstanak u
prirodi uz sve njene surovosti, tema je i
ameri~kog nezavisnog filma epohe Mikov
rez Kelly Reichardt. Rije~ je o vesternu o
prvim ameri~kim doseljenicima, filmu
sporog ritma, dugih kadrova, decentne
glume i autenti~ne atmosfere. U trci za
Zlatnog lava je i Post mortem, novo djelo
~ileanskog reditelja Pabla Larraina. Rije~
je o filmu morbidne atmosfere i likova,
radnje smje{tene u jednu mrtva~nicu
Santijaga 1973., u vrijeme ubistva
Salvadora Aljendea. 
63
PREMIJERNO NA SCENI

]UPRIJA PRVI PUT U POZORI[TU

Jedan od vodećih srbijanskih pozorišnih reditelja NIKITA MILIVOJEVIĆ odlučio
se da režira predstavu po monumentalnom historijskom romanu IVE ANDRIĆA
“Na Drini ćuprija”; nekoliko dana prije premijere u njemačkom gradu
Düsseldorfu, Milivojević za naš list govori o tome zašto je Andrić veći od naših
podjela, kako svako vrijeme ima svoje tirane i svoje žrtve, te kako je postavljanje
Andrića na scenu projekat kakav se radi jednom u životu
zadataka: da na scenu postavi Andri}ev sada nije ra|en u pozori{tu, a to sam `elio
Pi{e: ADISA BA[I] monumentalni historijski roman Na Drini promeniti iz nekoliko razloga. Prvo, za

N
ikita Milivojevi} je jedan od
vode}ih srbijanskih re`isera, do-
bitnih svih zna~ajnijih tamo{njih
nagrada za re`iju, biv{i direktor
pozori{nog festivala Bitef. Iz
devedesetih godina pro{log vijeka Beo-
gra|ani ga pamte po izuzetnoj antiratnoj
predstavi U potpalublju (po romanu
Vladimira Arsenijevi}a), a proteklih godina
nizale su se njegove brojne uspje{nice.
NEMOGU]A
POZORI[NA MISIJA
Ve} nekoliko godina Nikita Milivojevi}
gradi zapa`enu me|unarodnu karijeru, a
trenutno je svakodnevno na probama u
njema~kom teatru Düsseldorfer Schau-
spielhaus gdje se latio naizgled nemogu}eg
}uprija. Premijera je zakazana za 18. sep-
tembar, a u pauzama izme|u proba, srbijan-
ski re`iser je na{ao vremena i za razgovor
za Slobodnu Bosnu.
Op{te je uvjerenje da je najpoznatiji
Andri}ev roman izuzetno te`ak za drama-
tizaciju, pa su ga scenski umjetnici do sada
uglavnom pa`ljivo zaobilazili. Emir
Kusturica dodu{e ve} decenijama
najavljuje snimanje filma po romanu Na
Drini }uprija (pro{le godine je te planove
aktuelizirao, a pomo} je obe}ao i Milorad
Dodik) ali rezultata jo{ uvijek nema na
vidiku. O svojoj odluci da uradi dramati-
zaciju ovog romana i da re`ira ba{ ]upri-
ju, Nikita Milivojevi} ka`e: “Koliko znam,
najvi{e postavljano Andri}evo delo na
sceni je Prokleta avlija. Na Drini }uprija
kao dramatizovan roman mislim da do
mene je Na Drini }uprija zaista jedna od
najzna~ajnijih knjiga napisanih na srp-
skom jeziku, nekakva na{a Biblija. Mojim
saradnicima ovde (u Njema~koj, op. a.)
sam na po~etku rekao da kada ka`ete Ivo
Andri}, Na Drini }uprija, to je isto kao
Tolstoj, Rat i mir za Ruse, ili, mo`da,
^arobni breg Thomasa Manna za njih...
Mislim da je zaista tako. E sada, postoji
~itav jedan sloj u romanu o kojem mo`ete
da govorite na na~in koji se gotovo
podrazumeva. To su one najop{tije
metafore o ideji mosta, potrebi da se
povezujemo, mostu kao simbolu ne~ega
{to spaja, onome {to je ve~no za razliku od
tro{ne ljudske prolaznosti. To je ne{to {to
sam posebno `eleo da izbegnem u pred-
stavi jer me podse}a na nekakve lekcije iz
srednje {kole: Most kao nemi svedok,

64 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.


UMJETNI^KI IZAZOV
“Sama ~injenica da se Na Drini
}uprija nije nikada igrala u teatru
za mene kao reditelja predstavlja
provokaciju”, tvrdi Nikita
Milivojevi}
“Praveći predstavu po Andrićevom romanu, imao sam
na umu i noviju istoriju višegradskog mosta, zločine koji
su tamo počinjeni devedesetih”
pamti ukr{taj i prividno trpeljivo
pro`imanje, a u stvari antagonizam
razli~itih kultura, vera i tradicija i dve ci-
vilizacije, isto~ne i zapadne. Ako po~nete
na taj na~in da razmi{ljate o romanu, ni{ta
drugo ne mo`ete da vidite. Naro~ito u
pozori{tu s tim nigde ne mo`ete sti}i. To je
kao kada radite ^ehova, i ka`ete, recimo,
da kod ^ehova ima i dosta komedije, da je
on svoje drame u stvari nazivao komedija-
ma... Sva su to op{ta mesta koja prva treba
zaboraviti. To su stereotipi od kojih ne
mo`ete da vidite druge, mnogo va`nije
stvari. Mislim da na sli~an na~in danas u
Evropi postoji ~itav niz stereotipa vezanih
za Balkan, tako da je poslednjih godina
postalo stra{no moderno raditi bilo {ta sa
temom Balkan. Prvo {to nisam `eleo jeste
neko takvo vi|enje Andri}a, naro~ito
danas, u Nema~koj. U svemu tome ja
poku{avam na neki svoj na~in da razumem
{ta je sve ovo oko nas {to se doga|a, i pre
svega, uvek se pitam kakve to sve ima
veze sa mojim `ivotom...”
Milivojevi} podsje}a da u pri~i o
nesre}nom vojniku Fedunu (Gregor
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
NA DRINI ]UPRIJA
Fedun, austrijski vojnik koji po~ini
samoubistvo zbog neuspjeha u ~uvanju
mosta, op. a.) Andri} ka`e da veliki
doga|aju ne mogu biti bez ne~ije nesre}e.
Za srbijanskog reditelja je u ~itanju ovog
romana to bilo najva`nije: podsjetiti se da
su iza velikih pri~a i ideja, uvek one male,
obi~ne, ljudske pri~e, a da se velika his-
torija uvijek svodi na malu, ljudsku
dimenziju. Tako je Na Drini }uprija za
njega ponajvi{e pri~a o ljudima, njihovim
sudbinama, njihovim `eljama, strahovima,
AVANGARDNO ljubavima, smrtima... Uzbudljivo mu je,
ka`e, kako su razne stvari, razni doga|aji i
POZORIŠTE IZ `ivoti me|usobno povezani, i na neki
DÜSSELDORFA: Ćuprija ~udan na~in osje}a kao da su dio i njegove
stvarnosti. Na sli~an na~in sadr`aj pred-
je teatarska ekspedicija stave je prema njegovim rije~ima povezan
kroz Andrićev i sa njema~kom publikom, “bez banalnog
politi~kog konteksta na relaciji Balkan -
pripovjedački kosmos u Evropa”.
Zanimljivo je bilo ~uti i kako je u prak-
potrazi za korjenima si izgledalo prilago|avati Andri}a za
zajedničke evropske pozornicu i kako je od op{irnog histor-
ijskog romana bogatog epizodama
kulture Milivojevi} izabrao materijal za modernu


65
 PREMIJERNO NA SCENI

predstavu od sat i ~etrdeset minuta, bez
masovnih scena, bez scenske rasko{i i
spektakularnosti. U njegovoj predstavi
igra svega pet glumaca (Lisa Arnold,
Matthias Fuhrmeister, Reiner Galke,
Marian Kindermann i Thiemo Schwarz).
“Pretpostavljam”, ka`e Nikita
Milivojevi}, “da je ovo idealna prilika da
ka`em kako je dramatizacija ne{to kao
gradnja mosta . R a diti n a t ek s t u,
razmi{ljati o svakoj Andri}evoj re~enici,
razma{tavati te re~enice, pretvarati ih u
pozori{te, za reditelja je to zaista
neponovljiv doga|aj. Kada se ka`e da se
ne{to radi jednom u `ivotu, verovatno se
misli na ovakav projekat. Postoji nekakvo
uverenje kako Andri} nije dobar za scenu,
i moram priznati da sam iznena|en koliko
je to pogre{no! Dramatizovati Na Drini
}upriju ~ini mi se sli~no kao dramatizo-
vati neki od velikih romana
Dostojevskog. Za reditelja to zna~i da mu
je sve ve} ponu|eno: likovi, o{tre,
uzbudljive scene, atmosfera, neverovatni
detalji, sve sama gotova re{enja! U tom
smislu Andri} mi se ~ini idealnim za
scenu, na isti na~in kao i bilo koji drugi
veliki pisac. Dramatizacija je, me|utim,
uvek proces u kojem re~i treba poku{ati
zameniti pokretom, slikom, pretvoriti ih u
novo dejstvo. Treba prona}i vlastiti scen-
ski jezik, tako da neprestano morate na
neki na~in da poni{tite literarnog Andri}a
da bi prona{li svog scenskog Andri}a.
Roman je me{avina istorijskih doga|aja,
mitova, legendi, ma{te, i kao takav on ima
svoju preciznu strukturu. Predstava ima
neku svoju strukturu, i mada po~inje na
neki na~in kao roman, gradnjom mosta i
zavr{ava ru{enjem, ipak ne prati
hronologiju doga|aja na isti na~in. U
dramatizaciji smo izabrali one likove i
pri~e koji su najsceni~niji, dakle samo
devet slika (scena iz romana) a ne
prepri~avanje romana.” U predstavi su se
na{li nabijanje seljaka Radisava na kolac,
]orkan, Fatima, Ali Hod`a...
SRPSKI ZLO^INI
U VI[EGRADU
Milivojevi} je u ~itanju Andri}a
o~igledno mnogo vi{e zainteresovan za
individualne pri~e nego za materijal za
gradnju nacionalnih mitova. Otud teze o
Andri}u kao antimuslimanskom piscu
komentari{e kratko i izri~ito: “Mislim da
je Andri} bio iznad svih na{ih malih i
velikih podela.”
U pripremama za predstavu Mili -
vojevi} se ponovo susreo i sa novijom
pro{lo{}u mosta, sa egzekucijama
Bo{njaka u Vi{egradu koje su tako|er
neodvojive od pri~e o ]upriji. On ka`e:
“Naravno da su mi poznati ti doga|aji.
Zbog predstave sam mnogo materijala iz
66
SUSRET SA ANDRI]EM U ZIMSKOJ BA[TI
Predstava o emigrantima nastala
od e-mailova
Veliku pa`nju me|unarodne javnosti, a
i upravitelja uglednog njema~kog pozori{ta
Düsseldorfer Schauspielhaus Nikita
Milivojevi} privukao je pro{le godine svo-
jom predstavom Zimske ba{te. Ova pred-
stava premijerno je prikazana lani u
teatarskom programu Venecijanskog bije-
nala, a govorila je o sudbinama ljudi koji su
oti{li iz Srbije, zemlje u kojoj ve} dvije
decenije ne prestaje tu`ni trend iseljava-
nja. Predstava je, po rije~ima reditelja,
nastala na osnovu pisama, slika i e-mailo-
va koje on ve} godinama razmjenjuje sa
svojim prijateljima raseljenim po cijelom
svijetu.
“Kad smo sa predstavom Zimske
ba{te gostovali u Berlinu, do{lo je
nekoliko va`nih ljudi iz pozori{ta u
Düsseldorfu da vide predstavu i nas-
tavili smo razgovor zapo~et jo{ u
Veneciji. Uskoro sam bio njihov gost,
pozvali su me da vidim njihovo
pozori{te, neke predstave, glumce...
Bili su zainteresovani da radim za njih, i
na po~etku smo vi{e razmi{ljali o drami
nekog od savremnih srpskih pisaca, i to
najmla|e generacije koja upravo sada
pristi`e. Ali onda se u Berlinu desio
zanimljiv slu~aj koji nas je doveo do
Andri}a”, pri~a Milivojevi}. “Prvo su me
moji gosti iz Düsseldorfa, da me izne-
nande, odveli na ve~eru u restoran koji
se zvao Zimska ba{ta! U samoj pred-
KAO RUSIMA TOLSTOJ,
ILI NIJEMCIMA MANN
Andrićeva Na Drini
ćuprija je svojevrsna
Biblija naše kulture
IZ PREDSTAVE ZIMSKE BA[TE
Reditelj Nikita Milivojevi} sa glumcima
stavi postoji ina~e jedan citat upravo iz
romana Na Drini }uprija, i odjednom
sam po~eo da im pri~am o Andri}u, u
stvari o njegove dve godine `ivota u
Berlinu, kada je bio ambasador, pred
rat. Neko je rekao da je i Andri} sigurno
dolazio u taj restoran, jer je oduvek bio
~uveno okupljali{te umetnika. Rekao
sam kako nikada u pozori{tu nije ra|en
naj~uveniji roman Na Drini }uprija, i
kako bi to moralo pre ili kasnije da se
uradi, a ve} odavno postoji ube|enje da
onaj ko `eli da razume Balkan mora da
~ita Andri}a. Tako nekako je po~elo.
Sre}om, roman je ve} bio poznat
Manfredu Weberu koji je menad`er
teatra, tako da su se zahvaljuju}i njemu
stvari dosta brzo odvijale. Tako je do{lo
do toga da postavljam Andri}a u
Nema~koj, a vrlo sam sretan {to je to
upravo ovo pozori{te, jer su oni sprem-
ni na najneverovatnije izazove.”

tog vremena ponovo video, pro~itao.
Jedino {to posle svega toga imate kao
ose}anje jeste da se na`alost istorija
neprestano ponavlja, sli~ni likovi, situaci-
je, i kao da se budu}nost i dalje najbolje
vidi u pro{losti. U svakom vremenu posto-
ji neki Abidaga koji se i`ivljava (okrutni
nadzornik gradnje mosta, op. a.), jednako
kao neki nesre}ni ]orkan, Fatima, Fedun.
Mihiz (Borislav Mihajlovi}, srbijanski
dramski pisac, op. a.) u jednom svom
komadu ima re~enicu: Moja pri~a je mala
u va{oj velikoj pri~i. Sli~no nekako i ja
ose}am kako je i moja pri~a uvek mala, i
kako uvek postoji neka va`nija velika
pri~a, neki ve}i ram, istorije, politike,
Evropske unije, koji je mnogo va`niji od
moje male pri~e. Verovatno je zbog toga i
moje ~itanje Andri}a danas takvo da me
mnogo vi{e zanima ta mala pri~a, i to je
ono {to mi je najuzbudljivije, sve te male
sudbine njegovih junaka koje su upisane u
taj most.”

SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.
 KANTON
SARAJEVO

Svim muslimanima
upu}ujemo iskrene ~estitke za
nastupaju}e dane
Ramazanskog bajrama

BAJRAM [ERIF
MUBAREK OLSUN

KANTON SARAJEVO
BOSANCI U EMIRATIMA

Kraj augusta na kulturnoj sceni u Ujedinjenim Arapskim Emiratima obilježila je

izložba radova Sanite Lisice, prvog sekretara ambasade BiH u toj zemlji;
nekadašnja novinarka BHT 1, sada diplomata u UAE, Lisica za “SB” priča
o motivima svog likovnog stvaralaštva i životu brojne bh. kolonije u ovoj zemlji

Pi{e: NEDIM HASI]

rije desetak dana u hotelu

Emirates palace u Abu Dhabiju je
odr`ana zanimljiva izlo`ba. Rije~
je o slikama ra|enim pijeskom
koje potpisuje na{a diplomatkinja
u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Sanita
Lisica. Prvi sekretar na{e ambasade u
Emiratima, nekada{nja novinarka BHT 1,
magistar arapskog jezika i orijentalista
Sanita je predstavila dvadesetak svojih
radova koji su izazvali veliku pa`nju
tamo{nje javnosti, ali i lokalnih medija koji
su danima pohvalno izvje{tavali o ovom
neobi~nom kulturnom doga|aju.

DUH PUSTINJE
Povodom {este godi{njice smrti osni-
va~a Ujedinjenih Arapskih Emirata, {eika
Zayeda bin Sultana al Nahyana, u hotelu
Emirates Palace u Abu Dhabiju orga-
nizirana je izlo`ba Sanitinih radova, naz-
vana Dah pustinje. Izlo`ba je organizirana
pod pokroviteljstvom ministra visokog
obrazovanja i nau~nih istra`ivanja Emirata,
{eika Nahyana bin Mubareka al Nahyana, a
izlo`bu je otvorio njegov sin, {eik
Muhammed bin Nahyan bin Mubarek al
Nahyan. Otvaranju je prisustvovalo oko
250 zvanica, kako visokih du`nosnika tako
i uglednih gostiju iz Ujedinjenih Arapskih
Emirata, ~lanova diplomatskog kora i pri-
padnika bh. dijaspore te umjetnika,
knji`evnika i novinara. Zanimljivo, ve~er
kasnije ista je postavka predstavljena
isklju~ivo `enama. “Ovom izlo`bom `eljela
sam da poka`em da se i Bosna i
Hercegovina mo`e promovirati na
ekskluzivnim mjestima kakav je Emirates
Palace, mjesto na kojem su izlagani radovi
Pabla Picassa, radovi iz muzeja Gugenheim,
Louvrea... budu}i da je Bosna i Hercegovina
jo{ uvijek u o~ima ovog dijela svijeta zem-
lja koja tra`i pomo} i koja je jo{ uvijek
izlo`ena posljedicama rata. @eljela sam da
doka`em druga~ije i da poka`em velikom
broju uglednih gostiju da BiH ima i drugo
lice, umjetni~ko i savremeno lice te da
mo`e biti samo partnerska zemlja, a ne
SANITA LISICA
Uspje{na likovna
izlo`ba u Abu Dhabiju
Izložba likovnih radova
bh. diplomatkinje u Abu Dhabiju
zemlja kojoj treba milostinja. Mislim da
sam u tome koliko-toliko uspjela“, pri~a
Sanita. Sanita Lisica je magistar arapskog
jezika a ve} tri godine radi u na{oj ambasa-
di u Dubaiju. Prije toga nekoliko je godina
radila kao reporter u Informativnom pro-
gramu BHT 1. Koautor je tursko-srpskog
rje~nika, a sa svojom reporta`om iz
Palestine, nastalom na sahrani palestinskog
lidera Jasera Arafata, u~estvovala je na fes-
tivalima dokumentarnog filma u
Francuskoj i Crnoj Gori. Prije izlo`be u
Abu Dhabiju izlagala je u sarajevskoj gale-
riji Novi hram, u Banjoj Luci, Zenici,
Mostaru... U Abu Dhabiju je izlo`ila 25
svojih radova slikanih pijeskom, me|u
ostalima, i portrete osniva~a Emirata, {eika
Zayeda bin Sultana al Nahyana, zatim pred-
sjednika Emirata {eika Khalife bin Zayeda
al Nahyana, princa prestolonasljednika
Muhammeda bin Zayeda al Nahyana te
pokrovitelja izlo`be Nayhana bin
Mubareka al Nahyana. “Slike su ra|ene
pijeskom iz razli~itih arapskih pustinja i
predstavljaju duboku duhovnu poruku
blisku poznavaocima ovog dijela svijeta,
kao i elementi pustinje, Kur’ana, beduinske
poezije, arapske arhitekture, te druge istor-
ijski i savremeni elementi Arapskog polu-
ostrva i UAE“, ka`e Sanita, poja{njavaju}i:
“Slikanjem pijeskom se bavim ve} desetak
godina, po~ela sam tokom studija. Pijesak
sam zavoljela i osjetila ~itaju}i arapsku
beduinsku poeziju povezanu sa pustinjom,
karavanima, dinama, mjesecom, suncem,
`e|u, fatamorganom... I ljubavlju i bolom.
Tih godina osjetila sam dodir pustinjskog
pijeska iako do tada pustinju nisam sretala.
Kad mi se ukazala prilika da putujem u ar-
apske pustinje, u Egipat, Libiju, Saudijsku
Arabiju, Emirate, Palestinu... shvatila sam
da je predstava o pustinji iz moje glave
zapravo realnost.“
Ujedinjeni Arapski Emirati su zemlja u
kojoj ve} godinama obitava brojna bosan-
skohercegova~ka kolonija. Me|u njima

68 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.


najpoznatiji je doktor Suad Trebinjac,
svjetski priznati specijalista fizikalne te-
rapije. Pro{le je godine doktor Trebinjac i
nagra|en za svoj rad i istra`ivanja u
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
Veliki interes za izlo`bu prvog
sekretara ambasade BiH u UAE
Luksuzni hotel
Emirates Palace
dr`avnoj bolnici Rashid u Dubaiju. Doktor
Trebinjac je nagradu primio iz ruku minis-
tra finansija Ujedinjenih Arapskih Emirata,
{eika Hamdana, kao {ef odsjeka i vo|a tima
IZLO@BA U EMIRATES PALACEU
Panorama
Abu Dhabija
kojeg u Rashid bolnici ~ine uglavnom nje-
gove kolege ljekari iz Bosne i Hercegovine,
poput doktora Semira Bakije.
BOSANSKA KOLONIJA
Nagrada doktoru Trebinjcu, uva`enom i
cijenjenom ne samo u zemljama Zaljeva,
bila je priznanje i velikoj koloniji na{ih
sugra|ana, profesora, ljekara, in`injera koji
ve} skoro deceniju i pol `ive u ovoj zemlji.
Nagradu iz ruku {eika prebogatih Emirata
Suad Trebinjac je dobio zahvaljuju}i svojoj
studiji o “unaprije|enoj tehnologiji vibraci-
je”, {to je naziv tehnologije u fizikalnoj te-
rapiji koja se primjenjuje prilikom rehabili-
tacije profesionalnih i amaterskih sporta{a.
Doktor Trebinjac samo je jedan od nekoliko
stotina na{ih dr`avljana koji u`ivaju veoma
visok ugled i status u ovoj zemlji. “Prema
na{im informacijama, u Ujedinjenim
Arapskim Emiratima `ivi i radi oko 400
dr`avljana BiH”, ka`e nam Sanita Lisica.
“To }e mo`da nekome zvu~ati kao pret-
jerivanje, ali svi oni izvranredno dobro
kotiraju u ovoj dr`avi, to su veoma stru~ni i
obrazovani kadrovi u svim oblastima, u
energetskom in`injeringu, ma{instvu, medi-
cini, nauci, obrazovanju, gra|evinarstvu...”
Rije~ je uglavnom o mladim i obrazovanim
ljudima, poput Zlatana Filipovi}a, koji
predaje na Univerzitetu u Sharjahu ili
arhitektici Zlati Had`izuki} koja je odmah
nakon {to je diplomirala u Italiji novi posao
na{la u Dubaiju. Nekoliko dana po dolasku,
zaposlila se u velikom arhitektonskom
studiju i radi na projektu jo{ jednog
oblakodera, gra|evine po kojoj je ovaj grad
i postao ~uven u svijetu. “U Dubai sam
stigla prvenstveno radi posla, jer sam znala
da pru`a velike mogu}nosti za ljude koji se
bave gra|evinarstvom, a vrlo bitna stvar je
i da se lak{e dobije radna dozvola. Meni,
kao i ve}ini mojih vr{njaka, takvo ne{to u
zapadnoj Evropi je skoro pa nemogu}e.” 
69
KULT MARKET
VLADO KRESLIN
Umjesto koga
ru`a cvjeta
Izbor iz poezije
slovena~kog kantautora
Vlade Kreslina objavljen je
u knjizi Umjesto koga ru`a
cvjeta ([ahinpa{i},
Sarajevo, 2010.) za koju
pjesnik Ahmed Buri} ka`e
da je na neki na~in poklon
kojeg je Kreslin odavno
zaslu`io. „Njegove pjesme
su ne{to jako i emotivno, u njima se daju
pro~itati utjecaji onih koji su zaslu`ili evrop-
sku kulturu (poput Büchnera ili Brechta)
ali i obi~nih ljudi iz autorovog prvog
okru`enja“, smatra Buri}. Cijena je 20 KM.
STEVE BERRY
Proro~anstvo
Romanovima
Ruska carica bdije nad
bolesnim sin~i}em, pri-
jestolonasljednikom koji
treba preuzeti tron kad
poraste. Dje~ak je skoro
na samrti, a carici u
pomo} priska~e starac
koji u`iva njeno veliko
povjerenje i koji }e te dra-
mati~ne no}i izre}i zlokobno proro~anstvo.
Ovako po~inje roman Proro~anstvo
Romanovima (V.B.Z., Zagreb, 2010.),
ameri~kog pisca Stevea Berryja, autora
velikog broja avanturisti~kih bestselera.
Cijena je 40 KM.
FRANK GONZALES CRUSSI
Medicina: kratka
povijest
Za razliku od mnogih
drugih profesija i nauka,
medicina je ona od koje
nam ~esto zavisi `ivot.
Kako se proteklih stolje}a
razvijala, kako su se
ljekari odvajkada nosili
za zahtjevima da se
bolest izlije~i i kad je to
nemogu}e, te {ta se u savremenom dobu
desilo sa humano{}u medicinskog osoblja,
o svemu tome Frank Gonzales Crussi
pi{e u knjizi Medicina: kratka povijest
(Alfa, Zagreb, 2010.). Cijena je 38 KM.
70
KNJI@EVNA KRITIKA
Eseji Orhana Pamuka “Kofer moga oca“
(Buybook, Sarajevo, 2010.)
Iza zatvorenih vrata
piščeve radne sobe
ODGOVOR NA VJE^ITO PITANJE
Pi{em zato {to realnost mogu podnijeti
jedino mijenjaju}i je
Dok se o radu slikara ili kompozitora mo`e
snimiti sasvim uzbudljiv film, rad pisaca je
potpuno nefotogeni~an. Tamo neko sjedi za
stolom ili le`i nepomi~no na sofi, napi{e neko-
liko redova pa nakon petnaest minuta skoro
sve prekri`i. Ostavi mo`da jedan, pa onda sve
ispo~etka. Ko bi gledao ne{to takvo? Ovako je
knji`evni rad duhovito opisala poljska
nobelovka, pjesnikinja Wislawa Szymborska
obja{njavaju}i kako je zapravo proces nastan-
ka knji`evnog teksta te{ko prikazati i kako je
on, uprkos bezbrojnim intervjuima sa piscima,
{iroj javnosti prili~no slabo poznat.
U knjizi Kofer mog oca turskog knji`evni-
ka Orhana Pamuka su tri njegova govora, tri
predavanja odr`ana u razli~itim prigodama
(predavanje po kojem je knjiga i naslovljena
odr`ano je povodom Pamukovog primanja
Nobelove nagrade) koja govore upravo o tome
{ta se de{ava dok pisac nefotogeni~no sjedi za
stolom, iza zatvorenih vrata svoje radne sobe.
Pamuk vrlo promi{ljeno i zanimljivo odgovara
na pomalo otrcano pitanje za{to pi{ete? i
izme|u ostalog ka`e: Pi{em zato {to realnost
mogu podnijeti jedino mijenjaju}i je. Pamuk
se po svojim javnim istupima, svojim knjiga-
ma i intervjuima doima kao sofisticirani erudi-
ta nesklon otkrivanju svoje intime. U ovim
esejima on govori upravo o najdubljoj intimi,
o odluci da bude pisac, o pozitivnim i nega-
tivnim stvarima koje to sa sobom donosi.
Pi{em zato {to se bojim biti zaboravljen.
Pi{em zato {to mi se dopada slava i pa`nja
koju to donosi. Pi{em da bih bio osamljen.
Pi{em zato {to nikako ne uspijevam biti sretan.
Pi{em da bih bio sretan.
Tri eseja u ovoj malenoj, vrlo dopadljivo
opremljenoj knjizi (njome je zapo~eta nova
Buybookova biblioteka Dar knjiga) inspira-
tivno su promi{ljanje o knji`evnosti iz vi{e
uglova: Pamuk daje svoje filozofsko vi|enje
knji`evnosti kao umjetnosti op}enito, zatim
obja{njava svoje odu{evljenje romanom kao
umjetni~kom formom, ali i ono najprivatnije,
djetinje odu{evljenje kreacijom, izma{tava-
njem svjetova malo {arenijih i dovr{enijih
nego {to je ovaj na{. Pamuk tako|er ispreda
privatnu pri~u o svojoj odluci da postane pisac
i o odnosu sa ocem koji je na tu odluku imao
veliki uticaj.
Kao i uvijek kad je majstor zanata spreman
demistifikovati svoj rad, tako i u ovoj prigodi,
~itaju}i Kofer moga oca dobivamo zna~ajnu
lekciju iz knji`evnosti i saznajemo o njenoj
historiji, teoriji, filozofiji kao i o Pamukovoj
zanatskoj praksi. (A. Ba{i})
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Stephen Hawking: The Grand Design
2. Jonathan Franzen: Freedom
3. Suzanne Collins: The Mockingjay
4. Stieg Karsson: The Girl Who Kicked
the Hornet’s Nest
5. Tony Blair: A Journey
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knji`ara Sehara, Sarajevo)
1. Miljenko Jergovi}: Otac
2. Orhan Pamuk: Kofer moga oca
3. Candace Bushnell: Kerini dnevnici
4. Guillaume Musso: Kako bih bez tebe
5. Steve Berry: Proro~anstvo
Romanovima
SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

LIFESTYLE
Imati roditelje na popisu Facebook prijatelja nova je
tinejdžerska noćna mora
Kad mama ruži na “Facebooku”
NO]NA MORA TINEJD@ERA
Gotovo tre}ina adolescenata o~ajni~ki `eli
izbaciti roditelje iz popisa svojih Facebook
prijatelja
Roditelji su prona{li novi na~in poni`a-
vanja svojih tinejd`era: umjesto neka-
da{njeg pokazivanja slika iz porodi~nog
albuma svakome ko ih, makar i samo iz
pristojnosti, po`eli vidjeti, danas to ~ine
ostavljanjem poruka na Facebook profilima
svoje djece, pi{e portal Roditeljski.info.
Virtualna zanovijetanja i komentari koje
majke i o~evi “brutalno“ ostavljaju na nji-
hovom ‘fejs zidu’ postali su no}na mora
svakog tinejd`era. Prema AOL-ovom
istra`ivanju, gotovo tre}ina adolescenata
o~ajni~ki `eli izbaciti roditelje iz popisa
svojih Facebook prijatelja, a skoro dvo-
struko vi{e njih izbjegavaju roditelje na
najpopularnijoj dru{tvenoj mre`i.
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
VELIKA BRITANIJA
Vje`banje
Britanski stru~njaci tvrde
kako bi ~e{}e prakticiranje
fizi~kih aktivnosti, poput
`ustrog hodanja, samo u
Pri tome, majke su na svojim profilima toj zemlji godi{nje
sklone objavljivanju neugodnih detalja, sprije~ilo 10.000
poput menopauze, a o kojima njihova djeca slu~ajeva raka dojke i
debelog crijeva. Sli~an
ne `ele znati ni{ta, ka`e Jeanne Leitenberg,
u~inak bi imala bilo koja
koja je sa prijateljicom Erikom Brooks
umjerena tjelesna aktivnost koja dovodi
Adickman pokrenula internetsku stranicu do ubrzavanja rada srca, poput vo`nje
pod nazivom Moji roditelji su na biciklom ili plivanja. Podaci koje je objavio
Facebooku (www.myparentsjoinedface- World Cancer Research Fund sugeri{u da
book.com). Stranica dnevno dobija barem bi 45 minuta umjerene tjelovje`be dnevno
dvadesetak pritu`bi osramo}enih ti- u Velikoj Britaniji sprije~ilo oko 5.500
nejd`era, kojima roditelji na Facebooku slu~ajeva raka dojke godi{nje.
ostavljaju poruke poput “budi mi prijatelji-
ca, iako sam ti majka“, ili “promijeni sliku
jer tata misli da si na ovoj pljunuta Cher“. RUSIJA
“Majke se priklju~uju virtualnoj zajed-
nici jer misle da su zbog toga cool i jednos- Pijte i pu{ite!
tavno `ele biti dio ekipe, ali ne razumiju
koliko su zapravo nasrtljive“, ka`e Jeanne “Ljudi treba-
Leitenberg. ju shvatiti:
Mladi smatraju da roditelji nemaju {ta ko pije
raditi na njihovom FB profilu, ba{ kao {to votku i pu{i,
nemaju {ta raditi u njihovoj sobi ili na su- taj poma`e
botnjoj zabavi, a negodovanje se pro{irilo i dr`avi. Ako
popu{i{
na druge servise. Tako se pritu`be mogu
jednu kutiju
pro~itati i na Twitteru , dok spot pod cigareta na dan, uplatio si sredstva u fond
nazivom Moja mama je na Fejsu na iz kojeg se rje{avaju pitanja kao {to su
YouTubeu bilje`i milionsku gledanost. demografska politika, razvoj socijalnih
Mo`da su upravo roditelji razlog zbog slu`bi, poticanje nataliteta“, izjavio je ruski
kojeg 20 posto tinejd`era gubi interes za ministar finansija Aleksej Kudrin. Od
Facebook, kako to pokazuju online alkohola godi{nje umire pola miliona ljudi,
istra`ivanja. Me|u njima je 16 posto onih a u borbi protiv alkoholizma moskovske
koji kao razlog navode roditelje, dok 14 vlasti uvele su zabranu prodaje `estokih
posto misli da je Facebook postao “mjesto alkoholnih pi}a nave~er od 22 sata do 10
za odrasle i stare ljude“. Vi{e od 75% sati ujutro.
roditelja koji su registrirani na Facebook
me|u prijateljima imaju djecu, a dokazano
je i da se majke ~e{}e odlu~uju na takvu SAD
vrstu ‘pra}enja’ svojih potomaka. Majke se
na ovaj na~in poku{avaju povezati sa svo- Multipla skleroza
jom djecom, a Facebook je postao nova
pup~ana vrpca, obja{njava Brooks Intenzitet multiple
Adickman. skleroze mo`e vari-
rati ovisno o
Dodajmo i da je pri~a o najpopularnijoj
godi{njim dobima, te
dru{tvenoj mre`i na svijetu kona~no dobila
se pove}ati tokom
i svoju filmsku verziju, koja }e se uskoro prolje}a i ljeta, tvrde
na}i i u na{im kinima. Rije~ je o filmu The ameri~ki nau~nici.
Social Network kultnog ameri~kog reditelja Ovi nalazi utjecat }e
Davida Finchera koji, prema nekim infor- na testiranje novih lijekova za multiplu
macijama, osniva~a Facebooka Marka sklerozu, premda istra`iva~i u studiji nisu
Zuckerberga ne prikazuje u ba{ pozitivnom uspjeli utvrditi zbog ~ega toplije vrijeme
svjetlu. Kriti~ar Rolling Stonea je Finch- ima ovakav efekat na oboljele od multiple
erovo ostvarenje ocijenio kao “najbolji film skleroze. U prosjeku su se nove lezije na
godine“. mozgu kod ispitanika javljale trostruko
(M. Radevi}) ~e{}e tokom prolje}a i ljeta.
71
KULT MARKET
KINO KRITIKA
ASFALT
Joe May Film “Ujak Boonmee koji se sjeća prošlih života” (Velika
Britanija, Tajland, Njemačka, Francuska, Španjolska, 2010.),
U berlinskoj reditelja Apichatponga Weerasethakula
draguljarnici,
u kra|i je
uhva}ena
rasko{no
odjevena
“Ujak” reditelja Apichatponga
dama. Na
mjesto zlo~ina
sti`e policajac
zadu`en da je
otprati u
policijsku
postaju. No, umjesto da zlo~inku privede
pred lice pravde, policajac polako, ali
sigurno popu{ta njezinim ~arima i pu{ta je
na slobodu...
Ocjena: 4

ANDALUZIJSKI PAS
Luis Bunuel
^OVJEK U NEVOLJI
Filmski Katarza i smisao postojanja
klasik
Rije~ je o neobi~nom filmu koji je
nadrealizma
autorsko djelo scenariste i re`isera Apic-
i redateljski
prvijenac
hatponga Weerasethakula. Ujedno, on je i
Luisa snimao dio filma, te ga producirao. Dakle,
Bunuela, apsolutno kompletan filmski autor u
ra|en u svakom pogledu. I dobar primjer za one
suradnji sa koji pomisle da ne mogu ne{to napraviti
Salvadorom Dalijem. Prema Bunuelu, zbog nedostatka suradnika voljnih da s
film je nastao kao razrada dva njihova njima stvaraju film.
sna, a ~ini ga niz uglavnom nepovezanih Ovaj film je pri~a o ~ovjeku u nevolji,
nadrealnih slika, bez linearne naracije. koji do`ivljava jednu vrstu katarze i
Ocjena: 5 razmi{ljanja o smislu svog postojanja i
odnosa u granicama tog postojanja, naro~ito
onih unutar obitelji. Ujaku Boonmeeju dijag-
BOLJE RIM NEGO TI nosticirano je zatajenje bubrega, pa odlu~uje
Tariq Teguia da }e svoje posljednje dane provesti na selu
sa svojim najbli`ima. Iznenada se pojavljuje
duh njegove pokojne supruge, koja dolazi da
Zina i bi ga njegovala, a i njegov davno izgubljeni
Kamel, per-
sin vra}a se u neljudskom obliku.
spektivni
Kontempliraju}i o razlozima svoje bolesti,
mladi ljudi,
odlu~e
Boonmee s obitelji {e}e stazama d`ungle do
napustiti Al`ir tajanstvene {pilje na vrhu planine, do mjesta
u kojem bukti svog ro|enja u prvom `ivotu.
gra|anski rat Tajlandski redatelj, scenarist i producent
te svoju ro|en je 1970. u Bangkoku, a odrastao je na
budu}nost potra`iti negdje drugdje. sjeveroistoku Tajlanda. Diplomirao je
Kamel sanja o povratku u Italiju, gdje je arhitekturu i magistrirao filmsku re`iju na
nekada pekao pice, ali ovoga puta, `eli sa Umjetni~kom institutu u Chicagu. Kratke
sobom povesti svoju djevojku Zinu. Mladi filmove po~eo je re`irati 1994., a prvi igrani
par zapo~inje potragu po gradu Al`iru i film zavr{io je 2000. godine. Radi neovisno
njegovoj okolici tra`e}i imigranta Bosca, od tajlandske komercijalne industrije, a
krijum~ara, za kojega su ~uli da im mo`e
posve}en je promoviranju eksperimen-
nabaviti la`ne putovnice.
talnog i neovisnog filma u svojoj produ-
Ocjena: 4
centskoj ku}i Kick the Machine Films.
Njegovi filmovi osvajaju brojne
nagrade: osim ovogodi{nje Zlatne palme za
Ujaka Boonmeeja, film Blissfully Yours
osvojio je 2002. u Cannesu nagradu Certain
Regard, a 2004. Tropical Malady nagradu
`irija. Syndromes and a Century bilo je
prvo tajlandsko ostvarenje prikazano u
slu`benoj konkurenciji Mostre. Toplo pre-
poru~ujemo ovaj veoma neobi~an i zaseban
autorski film zanimljivog Apichatponga
Weerasethakula.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Predsjedni~ka igra (Rod Lurie)
2. Avatar (James Cameron)
3. Sve o jednoj djevojci (Lone Scherfig)
4. Coco Chanel (Anne Fontaine)
5. Susreti ~etvrte vrste (Olatunde
Osunsanmi)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Shrek uvijek i zauvijek (Mike Mitchell,
Dreamworks Pictures)
2. Seks i grad 2 (Michael Patrick
KingNew, Line Cinema)
3. Princ Perzije: Pijesak vremena (Mike
Newell, Walt Disney)
4. Robin Hood (animirani) (Wolfgang
Reitherman, Walt Disney Pictures/Blitz
film i video)
5. Bijela vrpca (Michael Haneke, X-Filme
Creative Pool)

72 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.


CRVENI FENJER
“Pošast“ zapada na istoku
Svingeri u Srbiji
SRPSKA POSLA
Gornji Milanovac mjesto
je otvaranja prvog sving
kluba kod na{ih
isto~nih kom{ija
U selu Velere~ kod Gornjeg Milanovca
radi prvi klub svingera u Srbiji, potpuno
legalno, registrovan ba{ za tu djelatnost, sa
svim potrebnim papirima. Reklamni putokaz
do ove “ku}e grijeha”, kako je neki nazivaju,
mami sa Ibarske magistrale, na samom
ulasku u Milanovac. Uz natpis Svingers klub
istaknuto je i radno vrijeme, od 21 do ~etiri
sata ujutru, svim danima osim ponedjeljkom.
Za neupu}ene, svingeri su oni koji
upra`njavaju seks uz razmjenu partnera.
Ipak, dvori{te i usamljena ku}a pored magis-
trale ni po ~emu ne nagovje{tavaju da se
takve stvari svake no}i odvijaju iza prozora
sa navu~enim zavjesama. Ali, vlasnik prvog
kluba svingera u Srbiji Miodrag Maj nije ni
ra~unao na neobavije{tene. Klub je otvorio
prije 15 dana, u ku}i od oko 250 kvadrata,
koju je na naslije|enom imanju izgradio prije
deset godina i za sada je zadovoljan. I sam
ljubitelj svingerskih dru`enja, ovaj
Kragujev~anin, koji je po sopstvenim
rije~ima vi{e od ~etiri decenije kao zlatar
krstario Evropom i Ju`nom Amerikom,
rije{io je da se upusti u ovu investiciju. “To je
investicija kao i svaka druga, ali sigurno je da
ne}u postati milioner preko no}i. To mi i nije
ambicija. Lokacija pored Milanovca u~inila
mi se dobra, jer je uz magistralu, odgovara
svima u pre~niku od stotinjak kilometara.
Mada samo u Milanovcu, po mojim sazna-
njima, postoji ~etrdesetak parova svingera, ne
ra~unam mnogo na njih, jer je ovo ipak mala
sredina. Opet, zovu iz ^a~ka, Beograda,
Kragujevca, ali i iz cijele biv{e Jugoslavije“,
pri~a Miodrag. “Radimo sve legalno, nudimo
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
ENGLESKA
Cheryl Cole
Pjeva~ica grupe Girls Aloud i biv{a supruga
nogometa{a Ashleyja Colea snimila je
kalendar za 2011. godinu, a fotografije su,
nepoznatim putevima, do{le i do medija.
Britanska zvijezda koja se donedavno lije~ila
od malarije na novim je slikama pokazala da
nije izgubila ni{ta od svog seksepila.
BRAZIL
Giselle Itié
uslugu posredovanja u dru`enju i za proteklih
pola mjeseca nismo imali nijednu posjetu
policije, niti inspekcije. Oni koji do|u i plate
2.000 dinara postaju ~lanovi kluba. Ako se
nekome u~ini da tu nema ni{ta zanimljivo,
mo`e da odustane i pare mu se vra}aju. Iako
mnogi svra}aju i pitaju da li imamo `ena,
ovde nema, niti }e biti prostitutki. Otvoreni
smo za pojedince i parove. @ene ne pla}aju
uslugu posredovanja, a diskrecija i privatnost
na{ih gostiju potpuno su zagarantovani. Giselle Itié je do ju~er bila zvijezda brazil-
Najve}e interesovanje je petkom i subotom“, skih sapunica, no otkako ju je Sylvester
obja{njava Maj. Kapacitet ku}e je tridesetak Stallone odlu~io priklju~iti gluma~kom timu
akcijskog hita The Expendablesa, atraktivna
ljudi na spratu i dvadesetak u salonu u Brazilka postala je nova vru}a holivudska roba.
prizemlju. Tu su sauna, d`akuzi, komforne
sobe. U salonu, na zidu je slika Josipa Broza
Tita, za kojeg Miodrag ka`e da je bio najve}i SRBIJA
svinger u SFRJ. Sliku je Miodragu donijela
majka na poklon, uz rije~i: “Ako on mo`e da Nina Seni~ar
u|e, mogu i ja.“ “Klub ima dvoje zaposlenih. Novosadska manekenka, koju zbog karijere
To su gospo|a koja brine o ure|enju i momak u Italiji mediji ~esto nazivaju i “srpskom
koji obezbje|uje klub i radi za {ankom“, ka`e Ninom Mori}”, u suradnji s talijanskom
Maj. Mje{tani Milanovca, kao i Miodragovi modnom markom Elenia Beachwear kreirala
poznanici, razli~ito reaguju, ali njemu je je novu liniju kupa}ih kostima.
najva`nije da se o klubu pri~a, naro~ito
otkako je postavljen i internet site. “Jedna
`ena iz ^a~ka me je zvala, ~estitala mi i rekla
da je najzad neko ne{to pravo napravio ovde
u Srbiji. Iz iskustva znam da su `ene
otvorenije i radoznalije i da nikada nisu zado-
voljne jednim mu{karcem. Svra}aju dosta i
pijani. Ovde sam video da mnogim na{im
mu{karcima `ena pada na pamet samo kad su
pod dejstvom alkohola. Takvi naj~e{}e samo
re`e, a ustvari su rogonje.“
(Priredio: N. Hasi})
73
KULT MARKET
RORY GALLAGHER MUZIKA

Ghost Blues The “Adagh”, prvi studijski album grupe “Tamikrest” iz Malija
Story of Rory
Gallagher & The
Velika iz Malija!
Beat Club
Sessions
Svirao je on nekad u
Sarajevu, pokoj mu
du{i! Rory Gallagher!
Od sljede}eg poned-
jeljka u prodaji }e biti
dupli DVD: Ghost
Blues The Story of
Rory Gallagher & The Beat Club
Sessions. Na jednom disku je dokumen-
tarni film o ovom velikanu, kao i neobjavljeni
snimci sa njegova tri koncerta, a na dru-
gom The Beat Club Show.
“TAMIKREST” IZ KIDALA
^lanovi benda iz Malija vrlo uspje{no spajaju tradicionalni zvuk sa reggaeom i rhythm & bluesom
MINISTRY
Grupa Tamikrest je prije nekoliko ali ne mogu ba{ svi uspjeti. No, Tamikrest
Everyday Is mjeseci objavila svoj prvijenac Adagh, ali je u ovih pet mjeseci dostigao poziciju sa
nikad nije kasno da pi{emo o kvalitetnim koje komotno mo`e osvajati Evropu i SAD
Halloween: The ostvarenjima, pogotovo kada takva na komercijalnoj osnovi.
muzi~ka djela pristignu iz Malija. A Ono {to reproducira Tamikrest mogli
Anthology Tamikrest je osnovan u Kidalu, gradu na bismo nazvati saharskim reggae/rhythm
sjeveru ove dr`ave. and bluesom. Jedanaest pjesama, u ukup-
Posljednji koncert u ^lanovi Tamikresta su Tuarezi, {to je nom trajanju od ~etrdeset minuta, pres-
karijeri odr`ali su na kolektivno ime za grupu nomadskih pleme- lu{ava se u jednom dahu, a ono {to do vas
novosadskom Exitu na koji, osim u Maliju, `ive i u Al`iru, dopire iz zvu~nika nje`ni je, melanholi~ni i
prije dvije godine. Libiji, Senegalu, Nigeru, Nigeriji i u iskreni sound story. Ousmane Ag Mosse
Posljednji, ako se ne Burkini Faso. A Adagh i jeste drugi naziv za izvrstan je pjeva~, a muziciranje
predomisle. Zvali su Tuarege. Tamikresta ne mo`e vas ostaviti rav-
se Ministry. U Maliju ve} trideset godina egzistira nodu{nim, pa i u slu~aju da prezirete sve
Po~etkom narednog mjeseca bi}e objavljena jo{ jedan odli~an, world music bend. Zovu one boje koje, kao fleke, ostaju izvan okvi-
njihova kompilacija: Everyday Is Halloween: se Tinariwen, a Tamikrest je njihov legi- ra najtvr|e hardcore/metal slike.
The Anthology, a izdava~ je Cleopatra
timni nasljednik. Koji, po odavno Stoga, potra`ite i preslu{ajte Adagh,
Records. Iron Man, Paint It Black i tako to...
oprobanom receptu, spaja tradicionalni ne}ete se pokajati. Jer, na tragu je onog
zvuk sa, tako se to obi~no veli, zapad- najboljeg {to nam je direktno iz Malija
KINGS OF LEON nja~kim utjecajima. Rade to mnogi u Africi, doletjelo u naru~je.
(D. Bajramovi})
Come Around
TOP LISTA
Sundown (iz “Top 40” BH radija 1)

Veliki je bend Kings Of 1.Dennis Ferrer: Hey hey

Leon. Amerikanci iz 2.The Shapeshifters: Helter Skelter
Tennesseeja su u 3.Skepta: Rescue Me
antologiju uspjeli u}i 4.Delorean: Stay Close
nakon tre}eg 5.The Losers: Flush
studijskog albuma 6.Underworld: Always loved a film
Because of the Times, objavljenog 2007. 7.Blue King Brown: Moment of truth
godine. A, 18. oktobra bi}e promovisano nji- 8.Jamiroquai: White Knuckle Ride
hovo peto izdanje: Come Around Sundown, 9.Yolanda Be Cool & Dcup: We No
sa trinaest novih pjesama, koje }e naslijediti Speak Americano
megauspje{ni Only By The Night. 10. Rusko feat. Amber Coffman: Hold On

74 SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.


SPORT
Povratak Karola Bieleckog nakon teške ozljede
Jednooki rukometni fenomen
KAROL BIELECKI
Nakon {to je ostao bez oka veliki
Poljak u prvoj utakmici po izlasku
iz bolnice dao je jedanaest golova
Najve}e poja~anje u prelaznom roku
Rhein-Neckar Löwena nije stiglo iz nekog
drugog kluba. Najve}e poja~anje je ve}
imalo ugovor s Lavovima i stiglo je - iz bol-
nice. To je Poljak Karol Bielecki, reprezen-
tativac svoje zemlje i jedan od najboljih
rukometa{a svijeta. U jednoj prijateljskoj
utakmici Poljske i Hrvatske Bielecki je
spletom nesretnih okolnosti oslijepio nakon
{to mu je protivni~ki Josip Val~i} u dvobo-
ju nehotice prstom te{ko povrijedio lijevo
oko. No, Bielecki se vratio na teren i nakon
dva kola Bundeslige on je najve}a nada
Lavova u borbi za vrh najbolje rukometne
lige na svijetu. “Bio je ja~i nego ikada rani-
je, sve vrijeme sam imao knedlu u grlu...
Ovo {to se danas dogodilo puno je vrijedni-
je od bilo koje pobjede“, izjavio je klupski
menad`er Thorsten Storm nakon {to je
Bielecki u svom prvom slu`benom nastupu
nakon povrede dao 11 golova. Da Bielecki
tijekom oporavka od ozljede nije zaboravio
igrati, najbolje je dokazao njegov ~etvrti
pogodak. Milimetarski ta~an udarac, brzina
lopte oko 100 kilometara na sat i skidanje
pau~ine u gornjem desnom kutu vratiju
Göppingenovog golmana Enida Tahirovi}a.
Fantasti~an nastup u Bundesligi “poljskog
pacijenta“ njema~ka sportska javnost
do~ekala je s odu{evljenjem i iskrenim div-
ljenjem. No, do prije samo nekoliko nedje-
lja niko nije mogao ni sanjati da }e se “jed-
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Chevrolet Cruze
Na salonu u Parizu Chevrolet }e pred-
staviti Cruze u hatchback izdanju. Bi}e to
prezentacijska ina~ica koja }e se od
kona~nog modela razlikovati tek po nekim
nesvakida{njim detaljima kao {to je plavo
svjetlosno sklopovlje i dnevna LED svjetla
te velike 19-colne aluminijske felge.
MOTOCIKLI
Campagna T-Rex
nooki fenomen“ ikada vratiti na teren.
Storm se vrlo dobro sje}a depresivnih prvih
dana nakon Bieleckijeve ozlijede. “Sje}am Kanadska firma predstavila je najnoviji
se da smo se tada na{li s Karolom i odgo- model svog poznatog tricikla T-Rex.
vornim osobama iz poljskog Rukometnog Neobi~no vozilo pokre}e Kawasakijev
saveza. Rekli smo mu ‘Karol, mo`e{ birati motor obujma 1352 ccm sa 197 KS. Do
izme|u dvije opcije. Ili }e{ odmah prestati stotke ubrzava za 3,9 sekundi i posti`e
igrati ili }e{ se poku{ati vratiti rukometu.’ I maksimalnu brzinu od 230 km/h.
on je poku{ao, on je pobijedio svoju sud-
binu.“ Uslijedilo je nekoliko operacija, no
lijevo oko lije~nici nisu mogli spasiti. DESIGN
Bielecki je dobio savjet da koristi za{titne
nao~ale i naputke za apsolviranje posebnog Mazda Shinari
treninga. Najve}i izazov bila je promjena u
sustavu odr`avanja ravnote`e i privikavanje Mazda modernizira jezik forme svojih
na novi do`ivljaj prostora. U po~etku je, to automobila, a prvi pogled na dizajn
su priznali i treneri i sam Bielecki, bilo budu}ih modela je koncept Shinari. Kupe
puno gre{aka, pogre{nih dodavanja, lopti sa ~etvoro vrata i ~etiri sjedi{ta nosi prva
koje ni blizu nisu poga|ale cilj, vjerojatno i obilje`ja naredne generacije Mazdinih
puno suza i frustracija. Storm je tje{io modela.
Bieleckog, po{to vrlo dobro poznaje karak-
ter poljskog igra~a. “On je vrlo osjetljiv tip.
Rukomet je sve u njegovom `ivotu. Poti~e
iz vrlo skromne obitelji, puno toga do`ivlja-
va jako emotivno. Cijeli tjedan samo
razmi{lja o utakmici koja se igra vikendom.
To je centar njegovog `ivota.“ Bielecki
uop}e ne govori javno o svom hendikepu.
Za njega je, kako prenose njema~ki mediji,
“stvar gotova“. Vratio se u profesionalni
rukomet i ponovo je akter najbolje svjetske
rukometne lige. (Priredio: N. Hasi})
75
 U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Selma Spahi}, rediteljica predstave
Kako sam nau~ila voziti u produkciji
Mostarskog teatra mladih, dobitnica je
nagrade Mravac, koju joj je dodijelio `iri
Mostarskog teatarskog festivala. Nagradu
Mravac dobili su i britanski Hazelwick
School Drama & Theatre Studies, te
glumice Amra Prutina i Martina
Kujund`i}-\akovi}.
Knji`evnica iz Beograda Mirjana
\ur|evi} dobitnica je ovogodi{nje
nagrade Me{a Selimovi} za najbolji
roman objavljen na govornom prostoru
BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Njen
roman zove se Kaja, Beograd i dobri
Amerikanac, a nagrada joj je uru~ena na
zavr{noj ve~eri manifestacije Cum grano
salis u Tuzli.
Do kraja 15. dana hrvatskog filma
Ora{je 2010 bi}e prikazani filmovi
[uma summarum Ivana Gorana Viteza,
Sevdah za Karima Jasmina Durakovi}a,
Na lepom plavom Dunavu Darka Baji}a,
Sedamdeset i dva dana Danila
[erbed`ije, Dva sun~ana dana Ognjena
Svili~i}a. Festival }e biti zavr{en 11.
septembra, projekcijom ostvarenja The
Show Must Go On Nevija Marasovi}a.
Galerija Mlaz i Dru{tvo za promociju
kulturnog stvarala{tva Po~itelj organizuju,
17. septembra, knji`evnu ve~er i otvaranje
programa: Na kamenu, u Po~itelju. U
programu koji po~inje u 19 sati u~estvuju:
Ahmed Buri}, Aleksandra ^vorovi},
Goran Simi}, Mile Stoji}, Martina
Sopta-Mlinarevi} i Stevan Tonti}.
Koncert Indexi i prijatelji za Da~u,
Bodu i \oku bi}e odr`an 24.
septembra, u zeni~koj Gradskoj
Areni sa po~etkom u 20 sati. “Koncert je
posve}en pokojnim muzi~kim legendama
Davorinu Popovi}u, Slobodanu Bodi
Kova~evi}u, \or|u \oki Kisi}u,
kao i bogatom opusu
sarajevske grupe Indexi.”
“Bosanska medijska grupa, putem
Facebook stranice Turisti~ki vodi~ kroz
BiH, pokrenula je Konkurs za najbolju
turisti~ku fotografiju u BiH, s ciljem
promoviranja turisti~kih potencijala”.
Konkurs bi ubudu}e trebao biti otvoren
svakog mjeseca, a autor najbolje
fotografije mjeseca }e biti nagra|en.
76
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
NEDIM BABOVIĆ, gitarista grupe
“Bombaj štampa”
Udure je, Mi~e i ^a~e!
Foto: Mario Ili~i}

Kada }e Bombaj {tampa kona~no
objaviti svoj novi studijski album?
Razvukli ste ko Plavi orkestar...
Za nekoliko dana. Ma, ~ekali smo
odobrenje da mo`emo objaviti obrade
pjesama The Rolling Stonesa i Chucka
Berryja. Znate ve} tu pri~u, da je ne
ISMET OVČINA, direktor “Nacionalne i
univerzitetske biblioteke BiH”
ISMET OV^INA
“Fondove NUB-a BiH ~uvamo
i ba{tinimo, pa smo bili i u
mogu}nosti prirediti izlo`bu 100
godina Skendera Kulenovi}a”
ponavljam. A, u me|uvremenu smo
promijenili izdava~ku ku}u, iz Croatia
Recordsa smo pre{li u Dallas Records.
Pa smo onda trebali ponoviti kompletan
proces, da tako ka`em, dobijanja
dozvola. Uglavnom, pjesma Stonesa je
Tumbling Dice, autori su, naravno,
Mick Jagger i Keith Richards, a na
na{em albumu }e se zvati Palim se na
guranje. Od Chucka Berryja smo
posudili Nadine i nazvali je - Nedim.
Album se zove Neka DJ odma’ dole
si|e i tu se ni{ta nije mijenjalo. Snimili
smo dvanaest pjesama, a autori njih
deset smo Branko \uri} i ja.

Gdje }e biti odr`ane prve promo-
cije?
U Zagrebu i u Ljubljani, vjerujem
izme|u 10. i 15. septembra. Ne znam
ta~no, po{to sam se tek vratio sa odmo-
ra. I uop{te ne znam da li je Dallas
uspio dogovoriti distribuciju albuma u
BiH. Ali znam da }emo koncertnu pro-
mociju u Sarajevu odr`ati krajem okto-
bra ili po~etkom novembra, a onda i u
jo{ nekim gradovima u BiH.
SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.
 BRANKO BOGDANOVIĆ, portparol agencije “Art Zone” iz Sarajeva
“[tuke”, svijest i dru{tvene aktivnosti

U sklopu kampanje Budi svoj, ne budi mati~ni broj, sara-

Foto: Mario Ili~i}

jevska grupa Letu {tuke ve} je odr`ala dva koncerta: u Prijedoru
3. i u Mostaru 5. septembra. U kojim gradovima u BiH }e [tuke
jo{ nastupiti tokom ovog mjeseca?
Upravo tako. Do sada su odr`ana ta dva koncerta, a 10. sep-
tembra se kampanja nastavlja u Zenici, na Kamberovi}a polju i
11. septembra u Doboju, na Stadionu sportskih igara. Nakon ova
dva grada slijede Bijeljina, Tuzla i Br~ko, 17., 18. i 19. ovog
mjeseca. U Bijeljini }e bina biti postavljena na Trgu kralja Petra
I Kara|or|evi}a, u Tuzli u parku ispred Muzi~ke {kole i u
Br~kom u SKC-u Blatu{a. Kampanja se zavr{ava 25.9. na Trgu
Krajine u Banjoj Luci i 29.9. ispred BBI centra u Sarajevu. Ulaz
na sve koncerte je besplatan, a nosilac projekta je Agencija
Aquarius Ogilvy iz Banje Luke.

Zapravo su [tuke “samo” gosti programa ~iji je osnovni

cilj odabrati najbolji bend u svakom od spomenutih gradova?
Letu {tuke su gosti projekta u kojem se mladi i neafirmisani
bendovi iz gradova u kojima se kampanja odr`ava, bore agito-
vanjem i promocijom kod publike kako bi osvojili {to vi{e glaso-
va, te tako izborili nov~anu nagradu koja iznosi 500 KM i nastup
kao predgrupa [tukama. Ali, zapravo je glavni cilj da se mladi
uklju~e u dru{tvene aktivnosti i alarmiraju svijest da glasanjem
mogu mijenjati kako svoj polo`aj u dru{tvu tako i cijelo dru{tvo.
U Prijedoru je pobijedio bend Moyne Monic, a u Mostaru mladi
momci iz benda Astra. Svi naredni koncerti po~inju u 21 sat,
izuzev u Zenici i u Tuzli, gdje startujemo u 20.30 sati.

Istinske vrijednosti su neprolazne

U prostorijama Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH djela, kao i njegovi bliski
1. septembra su promovisana Sabrana djela Skendera prijatelji i saradnici.
Kulenovi}a. Povod je obilje`avanje stotinu godina od ro|enja Promocijom njegovih
na{eg velikog knji`evnika. izdanja potvr|ujemo da
“Zaista je ogroman izdava~ki poduhvat objaviti Sabrana su istinske vrijednosti
djela Skendera Kulenovi}a, komplet od deset knjiga. To je neprolazne. Na{
zajedni~ki projekat Bosanske rije~i iz Tuzle, Rabica iz Sarajeva, anga`man na ovom
Me|unarodnog centra za mir Sarajevo i Nacionalne i uni- projektu je i jedna od
verzitetske biblioteke BiH, uz svesrdnu pomo}, {to treba poseb- aktivnosti u okviru
no naglasiti, Vere Crven~anin-Kulenovi}, supruge Skendera obilje`avanja 65 godina
Kulenovi}a, koja je u~estvovala u pripremi ovog izdanja. postojanja i djelovanja
O~ekivali smo je na promociji do posljednjeg trenutka, NUB-a, kao institucije
me|utim nije mogla do}i u Sarajevo zbog zdravstvenih proble- kulture od zna~aja
ma. Ali, poslala nam je pismo podr{ke”, govori Ismet Ov~ina, za Bosnu i
direktor NUB-a BiH. Hercegovinu”,
Na 3.500 stranica objavljeno je ono {to je, kazao je jedan od obja{njava Ismet
prire|iva~a ove zbirke knji`evnik [imo E{i}, “Skenderova Ov~ina.
~arobna ruka ostavila kao trag u vremenu”. Sabrana djela
“Fondove NUB-a BiH ~uvamo i ba{tinimo, pa smo bili i u Skendera
mogu}nosti prirediti izlo`bu 100 godina Skendera Kulenovi}a, Kulenovi}a mo}i }e
na {to smo ponosni, kao i generalno na ~injenicu da smo sud- se u knji`arama u
jelovali u realizaciji kompletnog projekta. Poenta izlo`be je da BiH kupiti kada se utvrdi
prati Skendera kroz `ivot, a na 28 malih plakata vide se njegova cijena ovog izdanja. Za nekoliko dana, dakle...

7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 77

 PUT OKO SVIJETA
Priredio: NEDIM HASI]
Ru{enje tabua
Na prvi pogled izgleda kao i svaki drugi.
Rije~ je o internetskom portalu Qadita.net
kojeg vode Palestinci u Izraelu. No kada se
pomno pogleda, ovaj portal nastoji slomiti
klasi~nu tabu temu u arapskom svijetu:
homoseksualnost. Na Qadita.net postoji
posebna rubrika u kojoj arapski autori
homoseksualnog opredjeljenja pod pse-
udonimima objavljuju svoje pjesme i pripovi-
jetke. Upu}eni je prepoznaju po {arenilu
boja, simbolima homoseksualaca i
lezbijki. “Ovaj novi portal nastoji
u d`ungli palestinskih internetskih strani-
ca ponuditi platformu koja nije zarobljena
u vjerske, politi~ke i socijalne okvire“,
isti~e urednica portala Rasha Hilwi. Cilj je
uzdrmati tabue, dodirnuti teme koje }e
potaknuti senzibilnost te korisnicima ponuditi
prostor u kojem mogu slobodno razmi{ljati,
isti~e ona i dodaje: “Problem mnogih ara-
pskih i palestinskih internetskih stranica i
danas je taj da je njihova ponuda ~esto
samo povr{na. Pokreta~ na{eg projekta
Ala Hlehel koncipirao je ovaj portal kao
sasvim novu platformu: svim autorima je
ponu|ena mogu}nost da bez cenzure,
komercijalnih, strana ~kih i vjerskih
78
ograni~enja, do|u do rije~i. Na{ standard
glasi: svako ima pravo objaviti svoje tek-
stove, ukoliko su kvalitetni.“ Portal nudi
i autorima homoseksualcima mogu}nost da
objavljuju svoje tekstove, {to uveliko uzne-
miruje dru{tvo u tom dijelu svijeta. No ovaj
portal nije jedini medij koji homoseksualnim
osobama u arapskom svijetu pru`a prostor
da se i njihov glas ~uje. Naime, u Maroku od
aprila ove godine postoji internetski magazin
koji je posve}en isklju~ivo temema homosek-
sualaca i lezbijki. Jedno se odmah mora
naglasiti: za sve ovo potrebna je velika
hrabrost. Homoseksualnost se, naime, u ara-
pskoj javnosti smatra “zapadnim uvozom“,
te se i dalje dr`i nemoralnim ili pogre{nim. U
nekim se zemljama ~ak i ka`njava smr}u.
Rasha Hilwi ponosna je na ponudu portala i
nagla{ava kako se time uveliko razlikuje i
isti~e od drugih. Na pitanje o motivaciji za
ovakav portal, Hilwi odgovara: “Mi kao
palestinski narod ~eznemo za individual-
nom i kolektivnom slobodom! Upravo
zbog toga smatram kako uvijek moramo
obratiti pa`nju na osobnu slobodu na{ih
sugra|ana.“ No nisu svi tog mi{ljenja. I prije
samog po~etka rada sredinom augusta por-
tal je bio meta `estokih kriti~ara iz konzerva-
tivnih krugova. Urednik homoseksualne
rubrike portala Qadita.net, Raji Bathish ipak
ne `eli odustati. “@elimo na vidjelo dana
iznijeti i ~injenicu kako i u arapskom svi-
jetu postoje homoseksualci. A ~injenica
da u arapskom dru{tvu postoji deset
posto homoseksualaca, jednostavno ne
odgovara dominantno patrijarhalnoj slici
na{eg dru{tva. Ne `elimo se vi{e skrivati
nego `elimo pokazati kako i neheterosek-
sualne osobe svoje dru{tvo mogu obo-
gatiti knji`evno{}u i umjetno{}u.” Pri
tome se Bathish osvr}e na knji`evnu povijest
arapskog svijeta. Posebno u knji`evnosti su
homoseksualci ostavili duboke tragove. U
vrijeme dinastije Abasida (izme|u 749. i
1258.) homoseksualni pjesnici bili su veoma
popularni. No unato~ tome {to su njihove
pjesme i pripovijetke dio arapske kulturne
ba{tine, takva se djela ve} desetlje}ima nas-
toje potisnuti. Upravo to isti~e i Raji Bathish.
“Tijekom dinastije Abasida homoseksual-
nost je bila veoma pro{irena. No razvoj
patrijarhata na nju je bacio tamnu
sjenu. Homoseksualnost ugro`ava
autoritet i zbog toga se potiskuje.“

SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.

[ampioni profesora Nikoli}a
Oni su bili prvi svjetski ko{arka{ki
dream team, a ne onaj sastav repre-
zentacije SAD-a na Olimpijskim igrama u
Barceloni 1992., sa Jordanom,
Johnsonom, Birdom, Barkleyjem,
Ewingom... Da, da, Oni, reprezentacija
Jugoslavije na Svjetskom prvenstvu u
Manili, 1978. godine.
Najve}a smotra ko{arka{a te 1978.
odr`ana je od 1. do 14. oktobra. U
odlu~uju}oj utakmici ko{arka{i velikog
stru~njaka, dr. Aleksandra Nikoli}a,
ro|enog Sarajlije, pobijedili su re -
prezentaciju SSSR-a rezultatom 82:81 i
tako drugi put osvojili titulu svjetskog
STRIP ARTIST
7.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
prvaka. Ne{to ranije, na istom takmi~enju,
ve} su ih jednom bacili na koljena.
Najbolji igra~ tada{njeg SSSR-a,
Sergej Bjelov, izjavio je: “Jedan novinar
iz Jugoslavije pitao me kako je mogu}e
da zemlja s 23 miliona stanovnika, ta
Jugoslavija, po{alje u Manilu 39 novi-
nara, a SSSR sa 250 miliona stanovni-
ka samo jednog? Odgovorio sam mu:
Nije problem {to je do{ao samo jedan,
ve} {to taj jedan nema pojma o ko{arci
jer je iz KGB-a.” No, i da su tada doveli
250 ko{arka{a nije im bilo pomo}i.
U toj reprezentaciji Jugoslavije igrala
su i tri ko{arka{a sarajevske Bosne:
PATINASTA KUTIJA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]


KIN\E, ]OSA, KI]O,
MOKA, PRAJA...
Profesor Aleksandar
Nikoli} jedan je od
najve}ih ko{arka{kih
stru~njaka svih vremena
Mirza Deliba{i}, @arko Varaji} i Ratko
Radovanovi}. Pored njih profesor Nikoli}
u tim je uvrstio i Kre{imira ]osi}a,
Dra`ena Dalipagi}a, Dragana Ki}a -
novi}a, Petera Vilfana, Zorana Sla -
vni}a, Andru Knegu, Dra`ena Jerkova,
Branka Skro~u, Rajka @i`i}a i Duju
Krstulovi}a. Godinu ranije Jugoslavija je
osvojila Evropsko prvenstvo u Lije`u, a
bila je i olimpijski pobjednik 1980. u
Moskvi.
Genijalci su to bili, najrealnije
govore}i. Iz te generacije me|u nama,
na`alost, vi{e nisu Deliba{i}, ]osi}, @i`i}
i njihov trener Nikoli}.

79
HRONIKA IZ MALOG MOZGA
OTKAZ ZA NERADNIKE
Pi{e: SEAD FETAHAGI]
Moram se radovati kada jedna ljenčuga kao što je Borjana Krišto izgubi
posao, kao što su ga hiljade radnika prije nje izgubili. Zasjela je na čelo
Federacije BiH, a da ništa nije uradila. Nije znala da potrefi gdje joj je
kancelarija, jer je u nju rijetko svraćala. Najveći joj je uspjeh što je
onemogućila izbor ministra komunikacija, po tome je postala poznata
P
rije desetak dana Avdo Avdi}, saradnik TV emisije
60 minuta, onaj novinar {to ga je svojevremeno Sadik
Bahti} fizi~ki izbacio iz svoje kancelarije, napravio je
odli~an pregled propasti na{ih nekada uglednih firmi. Taj
jad i bijeda je ogledalo na{ih politi~ara, koji su decenijama
upropa{tavali privredne gigante, dopu{taju}i da se pre-
duze}a kradu, da se radnici izbacuju na ulicu, a ma{ine
rasprodaju. Po ovoj Avdi}evoj emisiji najbolje se vidi nes-
posobnost na{ih glavonja, njihov bezobrazluk. Oni ne
znaju, ne}e, nisu sposobni da i{ta izgrade, samo doprinose
da se uni{tavaju privredni pogoni. Sre}om, uskoro }e svi
oni dobiti otkaz kao vi{ak, tehnolo{ki i moralni, jer dolazi
3. oktobar.
Moram se radovati kada jedna ljen~uga kao {to je
Borjana Kri{to izgubi posao, kao {to su ga hiljade radnika
prije nje izgubili. Zasjela je na ~elo Federacije BiH, a da ni{ta
nije uradila. Nije znala da potrefi gdje joj je kancelarija, jer
je u nju rijetko svra}ala. Najve}i joj je uspjeh {to je
onemogu}ila izbor ministra komunikacija, po tome je posta-
la poznata. Sada se kandidira za {efa dr`ave, na to je naten-
tao Dragan ^ovi}, zajebao je jer nema {anse da bude
izabrana. Ne zanima me {ta }e da radi kao vi{ak, a i do sada
je bila u potpunosti vi{ak.
D
obro je {to }e biti vi{ak i Beriz Belki}, to mrtvo puha-
lo, koji je samo ponavljao pri~u {to mu je kazivao nje-
gov {ef Haris Silajd`i}. Niti ko zna za {ta se Belki}
zalagao, niti ko pamti ijednu njegovu mudru rije~. Jedino se
mo`emo sjetiti kako je oti{ao da smiruje navija~e Sarajeva i
[irokog Brijega, a samo je jo{ vi{e razbuktao strasti.
Najbolje {to je u~inio jeste da ni{ta nije ~inio. E sada }e vid-
jeti {ta zna~i biti vi{ak.
Za Melihu Ali} sam siguran da nije doprinijela srozavanju
ni jednog privrednog subjekta, jer ona pojma nema za{to
postoje fabrike i prera|iva~ka industrija. Ali je zato iz sve
snage uprala da se odr`i {kolski aparthejd. Osakatila je djecu
i obrazovanje za nekoliko generacija, postavila fundamental-
no upori{te za razvoj nacionalizma, {ovinizma i u krajnjem
slu~aju fa{izma. Odgovornost za obrazovanje prebacila je u
kantone, a ona se {epuri po Bjela{nici, po tamo{njim
vikendicama, koje je stekla na ~udan na~in. Sada kada ode
pod ste~aj, odnosno kada postane vi{ak, mo`e se u
vikendicama odmarati koliko je volja. Samo kada bismo
znali od ~ega se umorila.
80
Gdje god postoji neki diplomata a da ga Sven Alkalaj
nije upoznao, ovaj na{ ministar juri da ga zagrli. Tog njego-
vog ljubljenja i grljenja je dosta, ne}u jo{ da gledam kako
kolegama iz bijelog svijeta uvaljuje jezik. Ne znam ko ne}e
biti sretan {to }e Sven Alkalaj dobiti {up kartu, {to }e mu biti
uru~en otkaz. Ne}emo vi{e gledati tog ulizicu kako se uvla~i
u daleke i nepoznate destinacije, pa ako mu je do sun~anja i
kupanja evo mu Jablani~ko jezero, nije daleko. Pa neka se
tamo rukuje s kim ho}e i koliko ho}e.
A da li }e Milorad Dodik i dodikovci dobiti otkaz - ba{
me briga! Ovaj entitetski {ef meni ni{ta na `ao nije uradio, a
da li tamo{nji srpski narod zavitlava, neka oni odgovore.
Nisam ja kao ve}ina ovih na{ih novinara da okrivljujem
Dodika {to su silne fabrike u Federaciji pokradene, a radnici
gurnuti niz ledinu. Ako voli srpski narod u RS-u da ih Dodik
trti - eto im ga na! Meni su bli`i moji mun|aro{i.
N
isam zabrinut ni za Gavrila Grahovca, do sada se dobro
nafatirao da u`iva pod otkazom. Okrenuo je le|a Harisu
Silajd`i}u, valjda naslutio kako mu ovaj sprema otkaz,
te se ne}e iznenaditi kada 3. oktobra dobije }age. A {to jeste
naputovao se Gavrilo po filmskim festivalima, dru`io s glum-
cima i glumicama, pa je red da se neko drugi provodi po fes-
tivalskim dernecima i crvenim }ilimima. Mo`da }e taj drugi
davati pare drugima, a ne onima koje je Gavro gotivio. Ne
znam {ta bi bilo bolje, da Safet Halilovi} dobije otkaz kao mi-
nistar ili kao profesor na Sarajevskom univerzitetu. A u oba
slu~aja je vi{ak. Kako bi fino bilo da 3. oktobra Safet dobije
napismeno kako je na obje funkcije zavr{io svoj radni vijek.
Ali s profesorom ne ide tako, tu mo`e{ biti ljen~ina do kraja
`ivota, a mo`da i na onom svijetu nastavi{ da folira{ s poslom.
@alim studente koji slu{aju {ta im Halilovi} tru}a, mora da }e
zaglupiti i oni {to su bili pametni. Makar da se skloni s mjesta
za ljudska prava, kad on jedino vodi ra~una o svojim pravima.
Mustafa Mujezinovi} je dobio otkaz prije nego {to je i
zasjeo u premijersku fotelju. Takva mu sudbina, tako mu je
bilo zapisano u njegovoj SDA. Pa ne znam {to se trudio da
jo{ vi{e uhakareti radnike, da ih jo{ vi{e osiroma{i. Valjda da
se poslije njega pri~a da je to bio crni vakat kad je
Mujezinovi} vladao. Mnogima je ispod `ita pomagao, pa }e
mnogi i njemu pomo}i poslije 3. oktobra.
Kad bih ja nabrajao ko }e sve od glave{ina dobiti otkaz
ne bi bilo kraja. Samo se bojim da }e narod neke od njih opet
vratiti u fotelje. Vodu vari, vodu hladi.

SLOBODNA BOSNA I 7.9.2010.