RIJASETOVA TOP LISTA ANTIISLAMISTA: ZELENA KNJIGA DIN DU[MANA

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

www.slobodna-bosna.ba
Sretna
Nova
godina
 SADR@AJ
12 MOSTARSKA ^ETVORKA U
SARAJEVU
Neuspjela potraga za koalicionim
partnerima
Savez za bolju budu}nost Fahrudina
Radon~i}a i Stranka za BiH Harisa Silajd`i}a
prihvatili poziv “mostarske ~etvorke“ za
dogovor o uspostavi vlasti; Slobodna Bosna
analizira domete “sarajevskih pregovora“ i
otkriva pozicije s kojih }e nastupiti dvije
bo{nja~ke partije - SBB Fahrudina
Radon~i}a i SBiH Harisa Silajd`i}a
30 NOVOGODI[NJE
SVO\ENJE RA^UNA
18 BRI@LJIVO SKRIVANA
DIPLOMATSKA TAJNA
Kako su Srbija i Rusija zata{kale
ubistvo novinara
Prvog septembra 1991. godine, nedaleko
od Hrvatske Kostajnice, pripadnici
Specijalne policijske jedinice KALINE, koja
je bila pod izravnom komandom osu|enog
ratnog zlo~inca MILANA MARTI]A, ubili su
dopisnika ruske dr`avne televizije iz
Beograda VIKTORA NOGINA i snimatelja
GENADIJA KURINNOVA; iako su svi detalji
tog zlo~ina odavno poznati, kao i imena
svirepih ubojica, istraga o smrti dvojice
novinara, zarad vi{ih rusko-srpskih
politi~kih interesa nikada nije slu`beno
zavr{ena, niti su tijela poginulih Rusa ikada
prona|ena, zbog ~ega je ugledni ruski
novinar i profesor VLADIMIR MUKUSEV
nedavno zatra`io pomo} hrvatskog pred-
sjednika IVE JOSIPOVI]A
64 ZA PRAVA @ENA I DJECE
24 ZLO^IN I NAGRADA
Te divne mjere zabrane
Nakon bjekstva Du{ana Jankovi}a, koji je
na slobodi ~ekao presudu za ratni zlo~in
na Kori}anskim stijenama, danima smo
slu{ali pravdanja i me|usobna optu`ivanja
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
Suda BiH i Tu`ila{tva BiH; ko god bio u
pravu, ~injenica je da se oni koji su uspjeli
pre`ivjeti rat ~esto ne vra}aju, i to ne samo
zbog toga {to nije uspostavljen odr`ivi
povratak, ve} i zato {to ne `ele susretati
one koji su im pobili familiju, tukli ih, silovali
i mu~ili, a koji zahvaljuju}i sistemu kakav je
trenutno u BiH na slobodi ~ekaju prvoste-
penu ili drugostepenu presudu
68 DOKUMENTARNI “OSCAR”
“Godi{njak islamofobije”
Uredni{tvo magazina “SAFF“, pod
pokroviteljstvom Rijaseta Islamske zajed-
nice u BiH, u svom posljednjem broju
objavilo je “pregled politi~kih, policijskih i
drugih vrsta napada na islam i ostale mus-
limanske vrijednosti“ u Bosni i Hercegovini;
“SB“ donosi najzanimljivije dijelove ove
iscrpne analize, u kojoj se “otkriva“ ko su
bili najve}i neprijatelji islama i Bo{njaka u
protekloj, 2010. godini
Annie Lennox, istinska zvijezda
U prazni~nim danima {kotska pop diva
ANNIE LENNOX jo{ jednom je odu{evila
svijet: kritika i publika puna je pohvala za
www.slobodna-bosna.ba
njen novi album “A Christmas Cornucopia“
na kojem je na moderan na~in otpjevala
stare bo`i}ne i sve~arske pjesme; u isto
vrijeme ova izuzetna `ena posvetila se
politi~kom aktivizmu, bori se protiv siro-
ma{tva u kojem je i sama odrasla, pokre}e
kampanje u korist oboljele djece i `ena, kri-
tikuje isprazne karijere dana{njih goli{avih
zvijezda
“The Cove” reditelja Louiea Psihoyosa
Film THE COVE odabirom teme, ideje,
pristupom problemu, anga`irano{}u,
kreativno{}u, tehnolo{kom raznoliko{}u i
inovativno{}u, te konkretnim rje{enjem,
zasigurno zaslu`uje biti istaknut kao
najbolji, najbitniji, najuspje{niji film prikazi-
van u 2010. godini; ovom svijetu su
neophodni ovakvi filmovi
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET
D@ABA SU GORJELE “Cazinska buna“ prevarenih glasa~a
ASTRE

Poni{ten
Izborna diverzija
tender za braće Lijanović

Foto: Milutin Stoj~evi}

rekonstrukciju
zgrade
Elektroprivrede
BiH
Sukob dviju sarajevskih gra|evinskih
kompanija, Ans Drive i Miprogradnje,
zbog tendera za posao rekonstrukcije
dijela zgrade Elektroprivrede BiH u koji
bi trebala useliti ministarstva Vlade
Federacije BiH, okon~an je bez pobjed-
nika. Naime, nakon nekoliko mjeseci
me|usobnih sukoba, podmetanja,
paljevina automobila i `albi na rezultate
tendera, odlu~eno je kako se uop}e
ne}e i}i u posao rekonstrukcije dijela
zgrade te da se tender za najpovoljnijeg
ponu|a~a za ovaj posao poni{tava.
Tender je najvjerovatnije poni{ten zbog
nedostatka novca za ovako veliki pro-
jekat za koji je procijenjeno da nije
neophodan u trenucima ekonomske

IZBORNA
IZBORNA BLAMA@A
BLAMA@A U
U CAZINU
CAZINU
CIK
CIK najavio
najavio provo|enje
provo|enje temeljite
temeljite
istrage
istrage oo kupovini
kupovini glasova
glasova

Rasprostranjene spekulacije iz politi- Dapa~e, SDP-ova propagandna ma{ine-

~kih kuloara o masovnom kupovanju
izbornih glasova napokon su dobile potv-
rdu: na nedavnim protestima u Cazinu vi{e
od 500 okupljenih uglas je tra`ilo od
Narodne stranke Radom za boljitak da
“izvr{i svoj dio obaveza“ - isplatu obe}anih
100 KM za svaki zaokru`eni listi}.
Demonstranti tvrde da su aktivisti Boljitka
pred izbore od vrata do vrata podu~avali
glasa~e kako da glasaju i usput zarade po
100 KM. Prevareni glasa~i Boljitka tra`e
obe}anu nagradu ili pak da se ovoj partiji
oduzmu glasovi koje su dobile na prevaru.
^elnici Boljitka, bra}a Lijanovi}i, nisu
javno komentirali ovaj skandal, a izostala je i
reakcija njihovih koaliconih partnera, prije
svega SDP-a, koji nastoje zata{kati i pre{utjeti
“cazinsku bunu“. Mediji pod kontrolom SDP-
a, predvo|eni FTV-om, uporno {ute, ~ak se
nisu udostojili objaviti ni slu`benu reakciju
CIK-a koji je obe}ao provesti temeljitu istragu
skandalozne izborne prevare u Cazinu.
rija sluganski se udvara Lijanovi}ima, pred-
stavljaju}i ih kao “najprijatnije iznena|enje
minulih parlamentarnih izbora“.
Moralni kredibilitet Lijanovi}a krajnje
je upitan i bez “cazinskog slu~aja“: upravo
je SDP, ne tako davno, upozoravao na
pogubne posljedice bescarinskog uvoza
mesnog otpada u ~emu su Lijanovi}i apso-
lutni {ampioni “Lijanovi}i uvoze sme}e
koje Evrope ne}e“ - upozoravao je Lag-
umd`ija svojevremeno s govornice Parla-
menta BiH.
“Lagumd`ija {titi uvozni lobi“ - hladno
su se branili Lijanovi}i, upravo u vrijeme
kada im je na Sudu BiH dokazano da su
uvezli 1.300 {lepera MOM-a (ma{inski
otko{teno meso) bez pla}ene carine!
Savez SDP-a i Radom za boljitak mo`e
se opravdati samo na jedan na~in: golom
borbom za vlast li{enom bilo kakvih moral-
nih principa.
(M. ]osi})

4 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.


FOTO NEDJELJE
Božićni prijem
kardinala Vinka Puljića
Na prijemu se okupila dru{tvena,
politi~ka, kulturna i vjerska elita BiH
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET
MILUTIN STOJ^EVI] krize. Podsjetimo, rije~ je o poslu vrijed-
nom ukupno 22 miliona maraka za koji
su se natjecali Ans Drive i
Miprogradnja. Posao je dobila
Miprogradnja, Ans Drive se `alio i tako
mjesecima u krug. U me|uvremenu su
Zlatku Petrovi}u, advokatu firme Ans
Drive, biv{em ministru u Vladi
Sarajevskog kantona, zapaljena dva
automobila, Opel Astra i Alfa Romeo
156, za {to je on optu`io Mirsada
Prohi}a, direktora Miprogradnje. Prohi}
je ove optu`be odlu~no demantirao i
najavio tu`bu protiv Petrovi}a zbog
klevete. (N.H.)
ANA POBJEDNIK
MEGDANA
Profit iz sukoba
Mi}i}a i Bosi}a
izvu}i }e Ana
Tri{i}-Babi}
Na~elnik Bijeljine i potpredsjednik SDS-
a Mi}o Mi}i} na{ao se na udaru {efa
te partije Mladena Bosi}a koji }e ga
poku{ati izbaciti iz strana~kog vrha
tokom predstoje}ih unutarstrana~kih
izbora jer, kako navodi na{ izvor, Mi}i}
mu je najozbiljniji protukandidat u trci za
strana~ki tron. Mi}i} je naro~ito postao
popularan nakon svog anga`ovanja u
saniranju posljedica poplava koje se
pogodile Semberiju. Bosi} }e, kako saz-
najemo, u `elji da obezbijedi novi
~etvorogodi{nji mandat prvog ~ovjeka
SDS-a, `rtvovati ponu|eno mjesto mi-
nistra inostranih poslova u Savjetu min-
istara BiH. Prilikom posljednjih pregovo-
ra sa predstavnicima SNSD-a na tu
temu Bosi} je odbio ponu|eno mjesto,
nakon ~ega je usvojen zajedni~ki stav
dvije stranke da kandidat za poziciju
{efa diplomatije bude SNSD-ovka Ana
Tri{i}-Babi}. Bosi} je ~elnicima SNSD-
a jasno stavio do znanja da SDS tra`i
poziciju kopredsjedavaju}eg Doma na-
roda Parlamenta BiH, {to je funkcija
koju je namijenio Ognjenu Tadi}u, pot-
predsjedniku SDS-a. Na taj na~in Bosi}
je iz trke za prvog ~ovjeka SDS-a elim-
inisao jo{ jednog ozbiljnog kandidata na
to mjesto. Ina~e mjesto predsjedava-
ju}eg Doma naroda BiH tra`ila je za
sebe Du{anka Majki}.
(M. D.)
5
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

(POST)NOVOGODI[NJE SABIRANJE
PROVJERENIH USPOMENA
Pi{e: SENAD AVDI]

Krenusmo od jedne, neobično teške priče, je li neko nekome (Franjo

Božić iz Ine Bakiru Hadžiomeroviću) dao trideset hiljada eura, a ovaj
to preuzeo i stavio u džep. Postoji milion načina da se ta stvar
provjeri, dokaže, a završismo tamo gdje je ishodište cijele naše
tragedije - privatno-klijentelističkim aranžmanima latentno
pomahnitale političko-stranačke utilitarističke, nezajažljive mašinerije

H
o}u li i{ta pisati, komentirati, dodavati ili oduzimati
groznom profesionalnom i moralnom prizemljenju
koje }e danas biti istovremeno i objavljeno i ener-
gi~no demantirano: dakle, tvrdnja da je federalni televiz-
ijski mag, voditelj u punoj radnoj ekspanziji Bakir
Had`iomerovi} nekom uzeo novce da ga u svojoj emisiji
ne bi “derao“? Ne}u Bakiru pristajati na muku; imam
izgra|en stav da on nije kriminalac, kako tvrde jedni,
nego nadobudni amater u novinarskim poslovima... ([to
bi rekao jedan moj drug iz Hercegovine: “Koliki si ti bio
kad si bio mali?“) Dokument koji su ju~er-danas objavila
dva-tri medijska izdanja sa adresom u Banjoj Luci, mo`e,
mora, ili ne mora biti ta~an. U tom dokumentu {ef bosan-
skohercegova~kog odjela regionalnog naftnog giganta Ine
Franjo Bo`i} dokazuje kako je na lijepe o~i dao trideset
hiljada eura novinaru Had`iomerovi}u uz obostranu sug-
lasnost da ovaj novinar “ne}e u svojoj emisiji napadati
narodu, javnosti...) zadu`ene da pamet i odluke Gospo-
dara prenesu na “ni`i nivo“. Jako je zanimljiva ta klijen-
telisti~ka tehnologija, ali, na`alost, preop{irna da bi u
osnovnim crtama bila udjenuta u skromni novinski pros-
tor koji mi je na raspolaganju.
Zadeverala me i potjerala na kriti~ko razmi{ljanje ta
nesolidna, neobuzdana inercija klijentelisti~kog mozga. U
toj pameti, rekli bi duhoviti ljudi, ima nekog mozga.
Na`alost. Prije petnaestak dana, prebacimo teorijske
beposlice na prakti~an, svima, ili barem ve}ini, razumljiv
jezik, saznao sam da mi supruga, samo {to nije, budu}a
ambasadorica BiH u nekoj evropskoj zemlji. Nije da bi mi
takav rasplet bio mrzak, ali je, na`alost, neta~an. “A ko mi
`enu izabra za ambasadora?“, priupitam odu{evljeno
ovog koji mi je uhvatio la`ni mu{tuluk. “Kako ko? Pa
Dragan ^ovi}, metnuo si ga na naslovnu stranu svoje
novine samo zato da ti `enu na HDZ-ovoj listi progura u

U klijentelisti~koj SDP-ovoj vlasti sve je mogu}e, ~ak i to d

Konzorcij INA MOL ENERGOPETROL“. Sve je skupa vrh hrvatskih diplomatskih prioriteta“. To bi implicite, a
prili~no mutno, mu~no, odvratno, nedoli~no. osobito ekplicite, trebalo ukazivati na ~injenicu da sam

P
oznajem, naime, i jednoga i drugoga - i direktora Ine
Franju Bo`i}a i inkriminiranog novinara Had`iom-
erovi}a, sjedili, pili, dru`ili se... Neka mi bude
dopu{teno primijetiti: Franjo Bo`i}, oprezni biznismen iz
Livna, mi ne li~i na nekoga ko bi dao trideset hiljada eura
bilo kome; Bakir nije tip koji bi se prodao za tu lovu (za
deset do petnaest hiljada, mo`da i bi, ali za trideset, Boga
mi, nisam siguran - prekrupno).Generalno, principijelno,
dok ta stvar ne bude pravno ~ista, ne namjeravam se
o~itovati, a pogotovo arbitrirati.
Dakle, u taj se belaj ne namjeravam uplitati; imao sam
namjeru pisati o potpuno drugom i druga~ijem, socijalno
va`nijem fenomenu - klijentelizmu. Podosta sam teorij-
ske gra|e o toj po{asti prikupio. Hiljade i hiljade stranice
briljantno ispisanih i dokumentiranih govore kako je ta
klijentelisti~ka pomama izgradila i na koncu uru{ila
Rimsko carstvo. Ukratko, ima{ va`ne, ambiciozne ljude,
vladare, careve, koji uvijek imaju klijente u plebsu (puku,
pojedina~ni, osobni interes konfrontirao sa bole{ljivom
Lagumd`ijinom federalnom parlamentarnom ve}inom.
Ima li iko od Hrvata da je Lagumd`iju pozdravio, o~e{ao
se o njega, a da nije veleposlani~ko mjesto putem @eljka
Kom{i}a osigurao? Nema, naravno.
I {ta nakon takve ogoljene trivijalnosti, poslije maha-
la{ke banalizacije svega {to bi trebalo biti sveto, ~ovjek
koji se barem malkice trudi zadr`ati prisebnost i
samopo{tovanje treba u~initi? [ta raditi, {ta ~initi?
Psovati? Nije ba{ pristojno. O~ajavati? Bio bi to kapitu-
lantski ~in. Klijentelisti~ki mozak i projekcija stvarnosti
koja se iz njega {iri otrovnom brzinom ve} ima odgovore
na sva pitanja, a svi se odgovori vrte odgovorno oko para,
privatno-porodi~nih aferima i afiniteta. Ako ima Bakir
Had`iomerovi} `enu, nau~nicu iz sfere pravne prakse, u
znanstveno-mafija{kom brlogu (Pravnom fakultetu u
Sarajevu, o kojem je na Federalnoj televiziji zabranjeno
govoriti) koja je navalila da ode u diplomaciju, razmi{ljaju
uglas Zlatko Lagumd`ija i @eljko Kom{i}, zbog ~ega bi

6 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.


BRUTALNI BUMERANG
KUCA NA VRATA MEDIJSKIH GOSPODARA
Je li se odlu~nost i principijelnost Bakira
Had`iomerovi}a pla}ala u ~vrstoj valuti
Senad Avdi} imao druga~iju i manje ambicioznu `enu? Zahtjevan
je, ponekad i uzaludan, ali nimalo neva`an posao dokazivati totali-
o da je Bakir Had`iomerovi} ve}i kriminalac od Damira Had`i}a!
tarnom preovla|uju}em klijentelisti~kom trustu mozgova da se
odnosi u dru{tvu mogu i trebaju graditi mimo i uprkos “op}eprih-
va}enim pravilima igre“. To jeste, da nismo svi isti.
Moja profesionalna ambicija nije da, ovako ili onako, sa `enom ili
bez nje, okon~am u diplomatiji, u hladovini deviznih dnevnica - imam
samo jednog sveca kojem se klanjam i kojega po{tujem: Istinu!
K
renusmo od jedne, neobi~no te{ke pri~e, je li neko nekome
(Franjo Bo`i} iz Ine Bakiru Had`iomerovi}u) dao trideset
hiljada eura, a ovaj to preuzeo i stavio u d`ep. Postoji milion
na~ina da se ta stvar provjeri, doka`e, a zavr{ismo tamo gdje je
ishodi{te cijele na{e tragedije - privatno-klijentelisti~kim
aran`manima latentno pomahnitale politi~ko-strana~ke ma{inerije.
Za trideset godina moga aktivnog peglanja i rovarenja po novi-
narstvu, u`asnom jednom poslu, mene su portretirali razli~iti tipovi
i optu`ivali me za brojne ka`njive, utu`ive, radnje - klevete,
ometanje javnog reda, mira... huligansko pona{anje: nikada me,
me|utim, niko nije, citiram Krivi~ni zakon BIH, pravomo}no osu-
dio. Ne sporim da je bilo odre|enih nepravilnosti u mom do`ivlja-
ju pravne dr`ave, ali, eto, zakonski sam “~ist“: postoje mehanizmi
da se to provjeri.
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Mario Ili~i}
Ima novinar, a ne mogu biti ravodu{an, jer je jedno vrijeme
radio u “Slobodnoj Bosni“, Bakir Had`iomerovi}, pa se poslije i
prije intenzivno dru`ili, novinar, onaj sa po~etka teksta, kojeg
arhive iz Hrvatske optu`uju da je uzeo trideset hiljada eura.O tim
optu`bama ja razmi{ljam te{ko, kvrgavo i sa zadr{kom.
J
e li Bakir Had`iomerovi} uzeo trideset hiljada eura od ener-
getske mafije da bi Inu medijski za{titio? Mo`ete mi vjerovati
na rije~, ali ne morate: Bakir nije uzeo te pare, no pona{a se kao
da jeste. Bakir misli, vjeruje da je dostigao zenit svoje dru{teno-
politi~ke promocije. Ima dosta besposlene ~eljadi koja ga u toj mis-
iji uvjeravaju, u~vr{}uju. U onih trideset hiljada eura koje je navod-
no dobio od Ine ja ne}u bez debelih dokaza vjerovati. Dok ozbiljni
dokazi ne stignu, tvrdit }u da Bakir nije uzeo; al’ da je de~ko nere-
alno poletio, mimo ikakve (samo)kontrole, odlepr{ao, to je ta~no.
Dakle, mogu}e je da }e se pojaviti i dodatni dokazi, kon-
tradokazi o korumpiranosti, ili ~ednosti Bakira Had`iomerovi}a;
ja }u, koliko god pucali, dr`ati isti ~as: Bakir nije kriminalac,
nego je neoprezni fi}firi}, budala koja se vlastitim krivicom
upetljala tamo gdje novinar nikada ne bi smio biti upecan.
Najbr`i na~in da postane{ budala jeste da se svakog jutra na|e{
na skrovitom mjestu (a da te pri tom pola grada vidi) sa Zlatkom
Lagumd`ijom... 
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 23. DECEMBAR
Ne znam koliko je umjesno, pametno i
politi~ki korektno, ali moram ispri~ati {ta
sam danas ~uo, negdje usput, o temi
polo`aja manjina (a sve na fonu slu~aja
“Finci - Sejdi}“). Eh, dakle, do{li anketari
iz Vije}a Evrope na Goricu da istra`e “vri-
jednosna opredjeljenja“ romske zajednice u
tom sarajevskom kvartu. Sto pitanja za{to i
sto odgovora zato. Pa anketiraju jednog od
na{ih sugra|ana, apostola romske manjine
na Gorici, kada je ro|en, kakvi su mu
afiniteti, kakav mu je odnos prema
stvarnosti; sve po redu on odgovori. “A
koja Vam je najdra`a boja?!.” “[arena“,
odgovara na{ romski velikodostojnik. “A
pi}e?“, nasrtljiv je pedantni anketar. “A
pi}e... mo`e pi}e“, odgovara mu ovaj na{
majstor sa Gorice.
PETAK, 24. DECEMBAR
Velika~ki, iscrpan i prili~no iskren inter-
vju dao je ve~eras srbijanskoj Televiziji
predsjednik Republike Srpske MILORAD
DODIK. Uglavnom, obja{njava Dodik, on
je, dodu{e zahvaljuju}i pripremnim radovi-
ma njegovih prethodnika (K Karad`i}a,
Mladi}a, Gali}a, Tali}a, [korpiona...), srp-
sko pitanje u Bosni i Hercegovini rije{io,
jo{ mu je jedino preostalo da rije{i hrvatsko
i bit }e sve potaman. “Sarajevo se mora
suo~iti sa ~injenicom da se tamo ne mogu
birati hrvatski predstavnici“, ka`e Dodik.
Nego se, obja{njava dalje, hrvatski pred-
stavnici biraju u Hercegovini. U
Hercegovini je, kao {to je poznato, izabran
Dodikov potpredsjednik EMIL VLAJKI
koji je u Posu{ju, Vitezu..., ako }emo se
{aliti, dobio vi{e glasova nego Dodik u
Lakta{ima i Aleksandrovcu. Dodiku se ne
svi|a Mirsad \apo kao predsjedavaju}i
Doma naroda u Skup{tini RS-a, pa je otvo-
rio konkurs za alternativnog bo{nja~kog
predsjednika.
8 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
SUBOTA, 25. DECEMBAR
“Narodna stranka Radom za boljitak“, u
vlasni{tvu ugledne hercegova~ke familije
Ivankovi} - Lijanovi} obe}ala, a nije
isplatila neke pare (sto maraka po “`ivoj
glavi“, tako se pri~a) svima koji za njih
glasaju u Bosanskoj krajini. Danas se protiv
te “izborne prevare“ pobunili vjerni simp-
atizeri te stranke u Cazinu. Prijatelj iz toga
grada pita me na kojoj bi adresi mogao
naplatiti svoj glas za Lijanovi}e. “Nemam
pojma“, velim mu, “ probaj kod
Lagumd`ije, ako ne upali, zovi Dragana
^ovi}a.“
NEDJELJA, 26. DECEMBAR
Vesela jedna ve~er, drugi dan je Bo`i}a,
ekipa krenula sa jednog mjesta, preselila se
na drugo i eskalirala na tre}oj destinaciji.
“Gdje si do sada bio i s kime?“, pita me
`ena u neka doba ujutro. “Mo`da mi je
lak{e i kra}e opri~ati gdje nisam bio i s
kime nisam sjedio. Ni sa kim ko ne valja
se dru`io nisam i nigdje gdje nisam dobro-
do{ao nisam bio“, odgovorim ni sam ne
znaju}i koliko sam blizu istini.
PONEDJELJAK, 27. DECEMBAR
Nasekirala se predsjednica Suda BiH
MEDD@IDA KRESO zbog moga teksta
objavljenog u pro{lom broju ovih novina. Pa
je predsjednica Suda BiH napisala
nepodno{ljivo pateti~no, pla~ljivo pismo
mojoj kolegici iz redakcije u kojem se `ali na
moju okrutnost i neuvi|avnost, misle}i valj-
da da svugdje stvari funkcioniraju po privat-
noj/osobnoj liniji kao {to ona i njena karijera
funkcioniraju godinama. Dugo nisam vidio
odvratniji manevar u ovda{njoj javnoj praksi
- ho}e gospo|a Kreso da napravi diferenci-
jaciju u “Slobodnoj Bosni“ na “zdrave“ i
“korumpirane/nezdrave snage“.
U silnoj ogor~enosti, unutra{njem
zgra`avanju... na|oh malo pribranosti da
napi{em sljede}e: “Gospo|o Kreso, kada
biste se vi upola bavili Va{im poslom,
koliko se bavite mojim, Sud BiH bi proc-
vjetao.“
UTORAK, 28. DECEMBAR
Tek se danas ugrizoh za jezik, ukorih se
jutros ozbiljno i duboko, {to sam ju~er
uop}e telefonom uznemiravao advokata
FAHRIJU KARKINA. Pojma nisam imao
da je Fahrija u tom ~asu u sudnici i veze
imao nisam da zastupa optu`enog teroristu
iz Bugojna Nasera Palislamovi}a. Danas iz
novina saznajem da je Palislamovi} divljao
po sudnici, vrije|ao tu`itelje i sudije i da
mu je nakon toga advokat Karkin otkazao
punomo} i povukao se iz “predmeta“.
Uistinu mora{ biti ozbiljan i neizlje~iv
kreten da bi natjerao Fahriju Karkina da ti
otka`e punomo}!
SRIJEDA, 29. DECEMBAR
Prekju~er u kafani, nakon dosta vreme-
na nevi|enja, sretnem GOJKA BERI]A.
Milo meni, ni njemu nije mrsko, zavrnemo,
razmijenimo, nekoliko op{irnih tura pi}a, o
raznim aktualnim, u osnovi neva`nim
temama pri~amo, samo nam pobjegla
najva`nija tema - da je na{ zajedni~ki pri-
jatelj SEJO FETAHAGI] dobro bolestan.
Sejo ju~er umro, brzinski ga dokraj~ila ona
pogan od koje niko nije umio, niti uspio
pobje}i. Ne znam, ne umijem ni{ta re}i, ali
me savjest u zdrav (?) mozak handri - za{to
s Gojkom barem dvije otmjene, prijateljske,
koliko-toliko pametne re~enice ne razmi-
jenih o Seji Fetahagi}u. Prazna pla~e Sejina
nenapisana kolumna u ovom broju “SB“, a
ja jo{ prazniji.
MINI MARKET
[PIRI] OZBILJNO
BOLESTAN
Ve} mjesec
dana Nikola
[piri} se lije~i
na VMA
Nikola [piri}, predsjedavaju}i Vije}a
ministara BiH, ve} mjeseca dana ne
dolazi na posao jer je, kako saznajemo,
ozbiljno bolestan. [piri} se lije~i u
Beogradu, na Vojno-medicinskoj
akademiji (VMA) gdje prima terapiju.
Njegovi saradnici smatraju da se [piri}
najvjerovatnije ne}e vratiti u svoj kabi-
net do kraja svog mandata i ka`u da
razmi{lja o odlasku na lije~enje u
Rusiju. Tokom posljednjeg boravka na
VMA, krajem pro{le nedjelje, [piri} se
susreo sa predsjednikom Srbije
Borisom Tadi}em koji je u ovoj bolnici
podvrgnut operaciji Ahilove tetive. Iako
je Slu`ba za informisanje Vije}a
ministara BiH {turo saop{tila da je
[piri} posjetio Tadi}a u bolnici i po`elio
mu brz oporavak, stvarni razlog
[piri}eve posjete VMA, na`alost, puno
je ozbiljniji i zapravo nema nikakve
veze s Tadi}evom operacijom. (M. D.)
Nikola
[piri}
10
RIJE[ENA ENIGMA
Hrvatski novinari otkrili vezu
bivšeg ministra Šukera i
vlasnika “Enigme“ Vukojevića
Smijenjeni hrvatski ministar financija
Ivan [uker mogao bi se, i to vrlo brzo, na}i
na sve du`oj listi rashodovanih HDZ-ovaca
protiv kojih Dr`avno odvjetni{tvo
Republike Hrvatske vodi istrage zbog
korupcije i financijskih malverzacija.
Izme|u ostalog, hrvatska policija i pravo-
su|e provjeravaju vezu izme|u sada ve}
biv{eg ministra financija i tvrtke za
razminiravanje Enigma u ~ijem je luk-
suznom terencu BMW X5 [uker, prije
mjesec dana, do`ivio lak{u prometnu nez-
godu. Nakon {to je Slobodna Bosna prva
objavila da je Ivan [uker, borave}i u posje-
LIJANOVI]I (PRO)DALI GLAS HDZ-u
Zastupnici Lijanovića
u Skupštini ZE-DO kantona
izdali SDP
Tek u nastavku konstituiraju}e sje-
dnice poslanici Skup{tine Zeni~ko-dob-
ojskog kantona uspjeli su izabrati {est de-
legata u Dom naroda Parlamenta FBiH -
tri iz reda Bo{njaka, dva iz reda Hrvata i
jednog delegata iz reda srpskog naroda.
Iako je najvi{e delegata (tri) izabrano iz
SDP-a, stvarni pobjednik izbora u
Skup{tini ZE-DO kantona je HDZ iz ~ijih
je redova izabran samo jedan, ali zlata vri-
jedan delegat. SDP je, naime, ra~unao na
oba delegata iz reda hrvatskog naroda, no
Ivan
[uker
tu rodnom selu Li{tani kod Livna, slupao
skupocjeni automobil, novinari u Hrvatskoj
su se dali u potragu za vlasnikom BMW-a.
Tako je otkriveno da se Ivan [uker vozio u
dru{tvu Vi{eslava Vukojevi}a, jednog od
suvlasnika firme Enigma, koja Fondu za
zapo{ljavanje i razvoj Republike Hrvatske
duguje vi{e od deset milijuna KM. No, bez
obzira kakav bio ishod istrage koja se vodi
protiv njega, ~injenica da je za privatna
putovanja koristio automobil tvrtke koja
dr`avi duguje milijunska sredstva, sasvim
je sigurno ubrzala [ukerovu smjenu s mjes-
ta hrvatskog ministra financija. (S.M.)
jedan od dva zastupnika iz reda Narodne
stranke radom za boljitak, suprotno rani-
jem dogovoru postignutom izme|u SDP-a
i Lijanovi}a, glasao je za delegata iz reda
HDZ-a!
Taj bi izbor mogao ugroziti namjere
SDP-a da se izbori za tre}inu hrvatskih de-
legata u Domu naroda, {to je glavni predu-
vjet da iz vlasti istisne konkurentski HDZ.
Kako je glasanje bilo tajno, prakti~no
je nemogu}e ustanoviti ko je (pro)dao
glas HDZ-u?! (A.M.)
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

PRO ET CONTRA
Očekujete li da se u 2011.
popravi standard bh. građana?
MESUD LAKOTA DIJANA AVDI]
Sekretar Dekanesa
za za{titu Fakulteta
zdravstvenih
interesa
potro{a~a studija
NE DA
Ne mogu se brzo uraditi neki O~ekujem da }e 2011. godina
socijalni programi da bi bilo biti ekonomski bolja od prethod-
novog zapo{ljavanja. Recesija ne i da }e se `ivotni standard
jo{ nije napustila BiH. U 2011. bh. gra|ana pobolj{ati.
do}i }e do rasta cijena kako
usluga tako i proizvoda. Svi
pokazatelji govore da formira- STEFAN PEJOVI]
nje vlasti ne ide u prilog tome.
Aktivista UG
MIRELA DA
LAKOVI]
Pjeva~ica
Standard gra|ana raste
iz godine u godinu sporo,
nejednako i simboli~no, ali
Za popravak i oporavak ove
NE raste. Nova vlast ima priliku da
zna~ajno popravi stanje u
dru{tvu, koje ne podrazumijeva
zemlje treba puno vi{e od
isklju~ivo standard. Ljude
jedne godine i naredne godine. ne ~ini samo novac,
Sretni }emo biti ako krenemo zaboravljamo na to da nam
korak dalje. Nisam pesimista, treba kultura, umjetnost,
ba{ naprotiv, veliki sam obrazovanje, zdravstvo.
optimista, ali smatram da bi Samo se budale mogu
trebalo promijeniti mi{ljenje u smijati non-stop, ali malo
glavama ljudi da sve skupa optimizma nam ne bi
krene nabolje.
{kodilo.
SEDMICNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET
EDIN
NUMANKADI]
Akademski
slikar
NE
Kada se vidi
kakve su informacije o ovoj
ekonomskoj krizi, specijalno u
Bosni i Herecgovini, te{ko da
}e do}i do nekog zna~ajnijeg
pomaka {to se ti~e `ivotnog
standarda.
DINO MUSTAFI]
Re`iser
NE
Ekonomska situacija u BiH je
po svim parametrima vrlo lo{a.
Nova vlast ulazi sa nagomila-
nim problemima. Politika i iner-
gracija nas mo`e voditi samo
kroz vrlo jasne reforme koje }e
iziskivati velike {tednje, reduk-
cije bud`eta, smanjenje svih
javnih i administrativnih
tro{kova, {to }e se sigurno
odraziti na cjelokupan standard
gra|ana.
TU@IBABA PES-a ZA
KOMADI] MESA
Lagumd`ija
i Dodik
me|usobno se
tu`akaju PES-u
zbog “desnog
skretanja“
Izbor Momira Mali}a za “bo{nja~kog“
predsjednika Vije}a naroda Skup{tine
Republike Srpske tu`no je finale
vi{egodi{njeg rata do istrebljenja koji
vode dvije partije socijaldemokratske
orijentacije - SDP i SNSD. Izbor Mali}a
Dodikov je odgovor Lagumd`iji na
nedavnu “izdaju“ SDP-a koji je, suprot-
no dogovoru sa SNSD-om, podr`ao
izbor Mladena Ivani}a za delegata u
Domu naroda Parlamenta BiH. Ve} je
tada bilo jasno da }e cijenu Ivani}evog
izbora platiti Mirsad \apo, SDP-ov
kandidat za predsjednika Vije}a
naroda Skup{tine RS-a.
Suludi rat izme|u SDP-a i SNSD-a
poprima me|unarodni karakter:
~elni{tvo SNSD-a nedavno je tu`ilo
Socijalisti~koj internacionali (PES-u)
SDP “zbog koaliranja s ekstremno
desnom partijom HSP“. Sli~na tu`ba
Socijalisti~koj internacionali stigla je iz
BiH i prije dvije godine, s malom raz-
likom {to su dvije socijaldemokratske
partije bile u obrnutim ulogama: tada je
SDP tu`io SNSD “zbog desnog
skretanja“. (M. A.)
Milorad Dodik i
Zlatko Lagumd`ija
11
MOSTARSKA ^ETVORKA U SARAJEVU

Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića i Stranka za BiH Harisa Silajdžića

prihvatili poziv “mostarske četvorke“ za dogovor o uspostavi vlasti; Slobodna
Bosna analizira domete “sarajevskih pregovora“ i otkriva pozicije s kojih će
nastupiti dvije bošnjačke partije - SBB Fahrudina Radončića i SBiH Harisa Silajdžića

SILAJD@I] NE @ELI, A RADON^I] NE

SMIJE U VLAST S DODIKOM I ^OVI]EM
i rje{avanje problema dr`avne imovine. Nasuprot Belki}u koji odlu~no isti~e
Pi{e: ASIM METILJEVI] Nismo nimalo zadovoljni postizbornim strana~ki stav o nesudjelovanju u vlasti,

B
ez obzira na ~injenicu da }e se na
poziv “mostarske ~etvorke“
odazvati dvije bo{nja~ke partije,
SBB Fahrudina Radon~i}a i
SBiH Harisa Silajd`i}a, posve je
izvjesno da pregovori u Sarajevu 29.
decembra o implementaciji izbornih rezul-
tata ne}e donijeti ni{ta novo. Kako doznaje-
mo, ni Radon~i} ni Silajd`i} nisu zaintere-
sirani za sudjelovanje u parlamentarnoj
ve}ini, mada bi matemati~ki ove dvije par-
tije mogle s mostarskom ~etvorkom obezbi-
jediti parlamentarnu ve}inu bez sudjelovanja
relativnih pobjednika SDP-a i SDA. [estorka
sastavljena od SNSD-a i SDS-a, dva HDZ-a
te SBB-a i SBiH ima 24 zastupnika u
Parlamentarnoj skup{tini BiH, dakle dva
vi{e od potrebnog minimuma za konsti-
tuiranje parlamentarne ve}ine. [tavi{e,
tijesnu matemati~ku ve}inu s dva nacional-
na S-H bloka mogao bi obezbijediti ~ak i
sam SBB Fahrudina Radon~i}a, bez sud-
jelovanja Silajd`i}eve Stranke za BiH, no
takvo “rje{enje“ postizborne krize u BiH
posve je isklju~eno jer bi se takva vlast
suo~ila s golemim manjkom bo{nja~kog
legitimiteta.
razvojem doga|aja i stvorenom atmosfe-
rom oko konstituiranja parlamentarne
ve}ine. Izborni pobjednici moraju se uoz-
biljiti i preuzeti odgovornost za konsti-
tuiranje vlasti. Mada zvu~i kao otrcana
fraza, moram ponoviti da razgovori parla-
mentarnih stranaka nemaju alternativu“,
ka`e Belki}.
TIHI]EVA BEZREZERVNA PODR[KA LAGUMD@IJI
Lagumdžija i Tihić jure u provaliju
Iako lider SDA Sulejman Tihi} nije
pretjerano odu{evljen potezima svog part-
nera Zlatka Lagumd`ije, ne treba o~ekivati
ve}e trzavice izme|u SDA i SDP-a.
^elni{tvo SDA zauzelo je stav da “prati“
SDP, ~ak i u slu~aju kada se ne sla`e s
njegovim potezima, jer u ovoj partiji tvrde
da }e punu odgovornost za konstituiranje
vlasti snositi SDP.
No, jedan visoki du`nosnik iz SDA ne
potpredsjednik SBB-a Adnan Terzi} manje
je rezolutan kada govori o budu}em statusu
SBB-a. Terzi} je, me|utim, puno jasniji
kada govori o politi~kom kontekstu razgo-
vora SBB-a s mostarskom ~etvorkom.
Za Terzi}a je osobito sporan stav pred-
sjednika SDA Sulejmana Tihi}a, koji je
odbio sastanak s “mostarskom ~etvorkom“
sla`e se s takvom politikom strana~kog
{efa Sulejmana Tihi}a.
“Naravno da }e Lagumd`ija biti
odgovoran za eventualne proma{aje s
konstituiranjem vlasti, ali ni Tihi} ne mo`e
biti amnestiran od odgovornosti. Tihi} se
pona{a kao suvoza~: Lagumd`ija vozi 100
na sat, kola jure ravno u provaliju, a Tihi}
govori: ba{ me briga, Lagumd`ija }e biti
odgovoran za nesre}u.“ 

SBiH NE RAZM[ILJA
O VLASTI
Potpredsjednik Stranke za BiH Beriz
Belki} za Slobodnu Bosnu ka`e da se
strana~ko rukovodstvo ranije opredijelilo
da ne sudjeluje u vlasti zbog vrlo skromnih
izbornih rezultata ostvarenih 3. oktobra. Na
na{e pitanje za{to je strana~ko rukovodstvo
prihvatilo poziv na sastanak “mostarske
~etvorke“, Belki} odgovara protupitanjem
{ta je alternativa razgovorima?
“Bez obzira na na{ jasan stav da ne sud-
jelujemo u vlasti, prihvatili smo poziv na
razgovor s legitimnim predstavnicima srp-
skog i hrvatskog naroda bez ~ijeg sudjelo- ODBILI SASTANAK
Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija
vanja nije mogu}e konstituirati parlamen-
i SDA Sulejman Tihi} ne `ele
tarnu ve}inu. Razgovor }emo iskoristiti kao pregovarati sa nacionalnim
priliku da ponovimo na{e programske cilj- blokovima
eve, osobito one vezane za ustavnu reformu

12 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

 NEUSPJELA POTRAGA ZA KOALICIONIM PARTNERIMA
Foto: Milutin Stoj~evi}

(NE)JASNA
PREGOVARA^KA
POZICIJA
Stranka za BiH ostaje
u opoziciji, SBB jo{
neodlu~an

Vlast na dr`avnom nivou matemati~ki mogu}a bez SDP-a i SDA

30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 13
 MOSTARSKA ^ETVORKA U SARAJEVU
 uz obrazlo`enje da ne `eli sudjelovati u
razgovorima “etni~kih plemena“. Terzi}
ka`e da takav stav lidera SDA nije ni prin-
cipijelan ni konzistentan. Terzi} podsje}a
da se Tihi} u novembru 2008. godine,
samoincijativno, bez znanja vlastite partije,
u Prudu sastao s Draganom ^ovi}em i
Miloradom Dodikom i otvorio razgovore o
vrlo krupnim ustavnim i politi~kim refor-
mama.
“Na{ pristanak da se u zgradi
Parlamenta BiH susretnemo s relevantnim
partijama i razgovaramo o konstituiranju
vlasti unaprijed se diskvalificira i
progla{ava novim Kara|or|evom! Bojim se
da stvari stoje upravo suprotno: odbijanje
dogovora s legitimnim predstavnicima kon-
stitutivnih naroda otvara krizu s nesagledi-
vim politi~kim posljedicama“, ka`e za SB
Adnan Terzi}.
Ni na na{e izri~ito insistiranje Terzi}
nije `elio dati precizan odgovor o stvarnim
aspiracijama SBB-a, iz ~ega nije te{ko
zaklju~iti da bi pod “izvjesnim uvjetima“
stranka Fahrudina Radon~i}a ipak bila
spremna sudjelovati u vlasti na dr`avnoj
razini.
Dakako, idealna kombinacija za SBB
bio bi partnerski dogovor sa SDP-om, koji
se nazirao uo~i parlamentarnih izbora. No,
ubrzo se pokazalo da je SDP-ovo koketi-
ranje s Radon~i}em bilo takti~ki manevar
Zlatka Lagumd`ije kojim je pred izbore
nastojao pridobiti medijsku naklonost
Radon~i}evog Avaza. Postizborni savez
SDP-a i SBB-a mogu} je samo pod uvjetom
da SDP iz nekog razloga “zarati“ sa
strate{kim partnerom SDA, {to naravno
nije nemogu}e, ali je malo izvjesno.
NEIZBJE@NI
NACIONALNI BLOKOVI
U takvim okolnostima, Radon~i}u je
preostala jo{ samo jedna mogu}nost da se
domogne izvr{ne vlasti - da sklopi post-
izborni savez sa Harisom Silajd`i}em koji
bi mu (savez) obezbijedio kakav-takav
bo{nja~ki legitimitet.
No, vrh Stranke za BiH, po rije~ima
potpredsjednika Beriza Belki}a, ne
pomi{lja na takvu vrstu avanture. “Bit }emo
konstruktivna opozicija, a u narednom raz-
doblju namjeravamo raditi na ja~anju
strana~ke infrastrukture“, decidirano tvrdi
Belki}.
Sarajevski susret ~elnika SBB i SBiH s
predstavnicima dva nacionalna bloka ne}e
dakle imati nikakvog utjecaja na kona~no
razrje{enje postizborne enigme u BiH.
Rje{enje je mogu}e na}i samo dogovorom
{est partija relativnih pobjednika parlamen-
tarnih izbora (SDP-a, SDA, SNSD-a, SDS-a,
dva HDZ-a) koje mogu obezbijediti komot-
nu, dvotre}insku ve}inu u Parlamentu BiH
koja je neophodna za provo|enje makar
14
JURI[I] DEMANTIRAO LAGUMD@IJU
“Čović više ne spominje treću
federalnu jedinicu“
Na posredan na~in, {ef HSP-a Zvonko
Juri{i} posvjedo~io je da su{tina spora
izme|u lidera HDZ-a Dragana ^ovi}a i
lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije nije tre}a
federalna jedinica, na ~ijoj uspostavi
navodno insistira ^ovi}.
“^ovi} je to govorio pred izbore. Ali,
u razgovorima nakon izbora, ^ovi}
uop}e ne spominje tre}u federalnu
jedinicu“, otkrio je Juri{i} prije nekoliko
dana u razgovoru za FTV.
SARAJEVSKI DOMA]INI SASTANKA
PRINCIPIJELAN STAV
Delegaciju SBiH predvodi}e
potpredsjednik Beriz Belki}
Kamen spoticanja izme|u ^ovi}a i
Lagumd`ije nije dakle tre}e federalna
jedinica, kako tvrdi Lagumd`ija, nego
fotelja predsjedavaju}eg Vije}a ministara
BiH. Za uspostavu tre}e federalne
jedinice, poput ^ovi}a, bori se i lider
HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi}, no on je
Lagumd`iji jo{ uvijek prihvatljiv. Vjero-
vatno zato {to se puno manje od ^ovi}a
bori za funkciju predsjedavaju}eg Vije}a
ministara BiH. 
Dragan ^ovi} i Bo`o Ljubi}
minimalnih ustavnih reformi (slu~aj
Sejdi}/Finci). Programska koalicija na
~ijem formiranju tvrdokorno insistira SDP,
a koja podrazumijeva eliminiranje iz vlasti
dva HDZ-a, ima nekoliko ozbiljnih
nedostataka. Na prvom je mjestu manjak
kapaciteta za provo|enje nu`nih ustavnih
reformi, budu}i da }e punu kontrolu nad
Domom naroda Parlamenta BiH imati dva
HDZ-a i da bez njihove saglasnosti nije
mogu}e usvajati ni zakone, a pogotovo
ustavne promjene koje podrazumijevaju
dvotre}insku ve}inu.
Drugi, jednako krupan nedostatak
SDP-ove programske koalicije sastoji se u
tome {to bi se svaka vlast bez sudjelova-
nja dva HDZ-a susretala s opstrukcijama
u kantonima s hrvatskom nacionalnom
ve}inom. Takva bi vlast bila u~inkovita
samo na malom prostoru Federacije BiH,
u kantonima s bo{nja~kom ve}inom. To bi
bio uvod u kona~nu trodijelnu podjelu
BiH, odnosno uvod u stvaranje tre}eg
entiteta, za {ta bi isklju~iva odgovornost
pala na le|a dvije (ve}inski) bo{nja~ke
partije - SDP i SDA. 
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te
besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

BRI@LJIVO SKRIVANA DIPLOMATSKA TAJNA

Prvog septembra 1991. godine, nedaleko od Hrvatske Kostajnice, pripadnici

Specijalne policijske jedinice KALINE, koja je bila pod izravnom komandom
osuđenog ratnog zločinca MILANA MARTIĆA, ubili su dopisnika ruske državne
televizije iz Beograda VIKTORA NOGINA i snimatelja GENADIJA KURINNOVA;
iako su svi detalji tog zločina odavno poznati, kao i imena svirepih ubojica,
istraga o smrti dvojice novinara, zarad viših rusko-srpskih političkih interesa
nikada nije službeno završena, niti su tijela poginulih Rusa ikada pronađena, zbog
čega je ugledni ruski novinar i profesor VLADIMIR MUKUSEV nedavno zatražio
pomoć hrvatskog predsjednika IVE JOSIPOVIĆA

UBOJICE RUSKIH NOVINARA VE]

15 GODINA MIRNO @IVE U BiH

MU^KO
MU^KO UBOJSTVO
UBOJSTVO RUSKIH
RUSKIH NOVINARA
NOVINARA
Viktor
Viktor Nogin
Nogin ii Genadij
Genadij Kurinnov
Kurinnov usmr}eni
usmr}eni su su
1.
1. septembra
septembra 1991.,
1991., uu mjestu
mjestu Panjani
Panjani kod
kod Hrvatske
Hrvatske
Kostajnice,
Kostajnice, njihov
njihov automobil
automobil jeje prona|en
prona|en 1.1. aprila
aprila ’92.,
’92.,
na obali rijeke
na obali rijeke Sunje,
Sunje, uu mjestu
mjestu Donje
Donje Kukuruzare
Kukuruzare

Viktora Nogina i Genadija Kurinnova mu~ki su ubili Ilija

^izmi}, Zdravko Matija{evi} i @eljko Vrane{evi} koji su u
bijegu od hrvatskog pravosu|a preselili u Bosansku Kostajnicu
18 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
I
vica Pand`a zvani Orkan, umirovljeni
pukovnik Hrvatske vojske i savjetnik
sisa~ko-moslova~ke `upanice za pita-
nja branitelja i stradalnika Domov-
inskog rata, predstavnici skupine
“Branitelji s Banovine“ i lokalne udruge
Domovinskog rata pokrenuli su po~etkom
novembra inicijativu za podizanje spomen -
obilje`ja dvojici ruskih novinara koji su 1.
septembra 1991. tragi~no stradali u mjestu
Panjani, nedaleko od Hrvatske Kostajnice.
Dvojicu Rusa; Viktora Nogina, u to vrijeme
dopisnika ruske dr`avne televizije iz
Beograda, i njegovog kolegu snimatelja
Genadija Kurinnova, ubili su pripadnici
ozlogla{ane Jedinice milicije za posebne
namjene Kaline, koja je bila pod izravnom
komandom tada{njeg ministra policije
“Republike Srpske Krajine“ M ilana
Marti}a (koji je pred Haa{kim sudom
osu|en na 35 godina zatvora), ali njihova
tijela ni do danas nisu prona|ena. Jednako
su tako i svi detalji zlo~ina nad Noginom i
Kurinnovim, premda odavno poznati, godi-
nama bri`ljivo skrivani, dakako, zarad vi{ih
rusko-srpskih diplomatskih odnosa.
Njihove ubojice, ~ija se imena tako|er
znaju, i danas mirno `ive na slobodi - troji-
ca su zlo~inaca, prije petnaest godina, pre-
selila u BiH, a ~etvrti se nalazi u Srbiji.
POSLJEDNJI NOVINARSKI ZADATAK
Ubijeni ruski novinar Viktor Nogin,
prema informacijama koje je hrvatskom
tjedniku Nacional prije ~etiri godine otkrio
njegov kolega Vladimir Mukusev, bio je
prekaljeni ratni reporter. Nogin i Mukusev
su sredinom 80-tih godina, u vrijeme sov-
jetske okupacije, za informativni program
nacionalne televizije izvje{tavali iz
Afganistana, gdje su kasnije zajedno sni-
mili dokumentarni film “Avion iz Kabula“.
Budu}i da je poruka filma bila antiratna,
vlasti tada{njeg SSSR-a su dugo zabranji-
vale njegovo emitiranje, dok su se autori
suo~ili s brojnim problemima i pritiscima,
koji }e ih zauvijek zbli`iti, ~ak i nakon {to
su im se profesionalni putevi razi{li.
Vladimir Mukusev je karijeru nastavio u
Rusiji, postao popularni televizijski novinar
(1987. dobio je presti`nu ameri~ku televizi-
jsku nagradu Emmy za dokumentarni film
o povezivanju ljudi iz SAD-a i SSSR-a), a
Viktor Nogin je oti{ao za dopisnika dr`avne
televizije iz Beograda. Nogin je studije
novinarstva zavr{io u Zagrebu, te~no je
govorio srpsko-hrvatski jezik i slovio za
dobrog poznavatelja prilika u biv{oj
Jugoslaviji. Iz Beograda je Viktor Nogin
krajem 80-tih i po~etkom 90- godina pratio
raspad Jugoslavije i po~etak ratnih sukoba,
u kojima }e i sam stradati. Za njegovim
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
KAKO SU SRBIJA I RUSIJA ZATA[KALE UBISTVO NOVINARA
HRVATSKO-RUSKO PRIJATELJSTVO
Umjesto Rusa, spomen-obilježje
Noginu i Kurinnovu podižu
hrvatski branitelji
Umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske
Ivica Pand`a Orkan ka`e u razgovoru za
“SB“ da je, nakon iniciranja gradnje
spomen-obilje`ja na mjestu pogibije
Viktora Nogina i Genadija Kurinnova, o
svemu obavijestio Hrvatsko-rusko dru{tvo
prijateljstva, ruskog konzula Andreja
Ivankova, Hrvatsko-novinarsko dru{tvo i
IVICA PAND@A
ORKAN
Umirovljeni pukovnik
HV-a inicijator je gradnje
spomen-obilje`ja na
mjestu pogibije ruskih novinara
POTRAGA ZA
POSMRTNIM OSTACIMA:
Pravu istinu o tome
gdje su Nogin i Kurinnov
ukopani, zasigurno, znaju
samo njihove ubojice, no
njih bi trebalo potražiti
u BiH
posmrtnim ostacima jo{ uvijek tragaju
samo ~lanovi obitelji i prijatelj Vladimir
Mukusev, koji je ljetos pomo} zatra`io i od
hrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a.
Na svoj posljednji novinarski zadatak
Viktor Nogin i Genadij Kurinnov krenuli su
1. septembra ‘91., iz Beograda. Vozili su
automobil Opel Omega, s diplomatskim
tablicama ruskog Konzulata u Zagrebu.
Hrvatski vojnici, koji su u to vrijeme jo{
bili u Kostajnici, kasnije su potvrdili da se
Zajednicu Rusa u Hrvatskoj, ~iji su pred-
stavnici, do sada, jedini iskazali interes da
podr`e tu ideju. No, kako su Pand`a i nje-
govi nekada{nji suborci, uz pomo} prijate-
lja, sami prikupili potrebna nov~ana sreds-
tva, spomen-obilje`je novinarima koji su
poginuli obavljaju}i svoj posao, bit }e
zavr{eno do prolje}a. 
sje}aju ruskog novinara i snimatelja koji su,
nakon kra}eg boravka u mjestu i razgovora
sa njima, krenuli u Petrinju, u komandu
biv{e JNA. Iako su ih hrvatski doma}ini
upozoravali kako je put rizi~an i da ih mogu
do~ekati svakojake paravojne skupine, Rusi
se nisu pla{ili. Do Petrinje, me|utim, nika-
da nisu stigli, jer ih je ve} na prvoj raskrsni-
ci ceste Hrvatska Kostajnica - Sunja, u mjes-
tu Panjani, do~ekala zasjeda. Pripadnici
Jedinice Kaline (iz sela Komogovine kod
Hrvatske Kostajnice), kojom je zapovi-
jedao Stevo Borojevi} zvani Gadafi, tada
su na njihov automobil najprije ispalili vi{e
hitaca, da bi te{ko ranjene novinare naknad-
no ubili iz neposredne blizine, pucaju}i iz
pi{tolja, navodno zbog sumnje da su bili
hrvatski {pijuni?! Jedan od svjedoka tog
zlo~ina kasnije je priznao da su posljednje
Noginove rije~i, upu}ene egzekutorima,
bile: “Ne pucajte! Mi smo bra}a!“ No,
nemilosrdne su ubojice ipak pucale, a
potom, kako bi prikrili tragove zlo~ina,
automobil i tijela `rtava zapalili, nagorjelu
olupinu odvezli do obala rijeke Sunje, u 
19
 BRI@LJIVO SKRIVANA DIPLOMATSKA TAJNA

ZAJEDNI^KA ISTRAGA
Nakon nestanka dopisnika ruske nacionalne televizije iz Beograda i njegovog snimatelja i diplomatske
intervencije iz Moskve pokrenuta je zajedni~ka istraga JNA i vlasti “Republike Srpske Krajine”

 mjesto Donje Kukuruzare, i bacili je u rupu

koju je prethodno iskopao bager. Svu no-
vinarsku opremu Marti}evi milicajci su DIPLOMATSKA PREPISKA
pokrali i kasnije prodali u BiH. Prema ori-
ginalnoj dokumentaciji koje su hrvatski
vojnici prona{li nakon sloma RSK, napad
Ruski novinari tražili od Ive
na rusku novinarsku ekipu 1. septembra
1991. nije predvodio Borojevi}, nego nje- Josipovića da intervenira kod
gov zamjenik Ilija ^izmi}, ina~e, logisti~ar
u Specijalnoj jedinici. Pored ^izmi}a, u Dmitrija Medvedeva kako bi tijela
napadu na Nogina i Kurinnova i prikriva-
nju mu~kog ubojstva sudjelovali su njegovi
suborci Zoran Prlina, @eljko Vrane{evi}
njihovih kolega bila pronađena
Po~etkom jula ove godine Vladimir njegovih kolega kona~no bila prona|ena i
zvani Vrana i Zdravko Matija{evi} zvani
Mukusev, danas profesor na Fakultetu dostojno sahranjena. Mukusev je molio
@abac. televizije, biznisa i dizajna u Sankt Josipovi}a da predlo`i predsjedniku Rusije
ISTRAGA RUSKIH Peterburgu, ~lan Saveza novinara Rusije i Dmitriju Medvedevu nastavak istrage,
PARLAMENTARACA Euroazijske akademije za radio i tv. uputio je budu}i da su ranije prikupljeni dokazi,
Informacije do kojih smo do{li pismo predsjedniku Republike Hrvatske Ivi uklju~uju}i i mapu na kojoj je locirana mogu}a
istra`uju}i (po)ratni put ubojica dvojice Josipovi}u u kojem je iznio sve detalje dosa- grobnica, premje{teni u ured ruskog pravo-
ruskih novinara potvr|uju kako se ve}ina da{nje istrage i zatra`io pomo}, kako bi tijela branitelja i njemu nisu dostupni. 
zlo~inaca 1995. sklonila u BiH, na podru~je
Republike Srpske. Tako Ilija ^izmi} ve}
godinama `ivi u Bosanskoj Kostajnici, u
Svetosavskoj ulici, gdje je prona{ao sigu-
rno uto~i{te u bijegu od hrvatskog pravo-
su|a. U Bosanskoj Kostajnici se skrasio i
@eljko Vrane{evi} Vrana, koji je trenutno
zaposlen u lokalnom komunalnom po-
duze}u, dok Zdravko Matija{evi} `ivi u
blizini Bosanske Dubice. Zoran Prlina je
preselio u srbijanski gradi} Ruma. Njihov
nekada{nji zapovjednik Stevo Borojevi}
poginuo je 1992., pod nerazrije{enim okol-
nostima. [TO ]E PODUZETI JOSIPOVI]
Dokumentacija koju je Hrvatska vojska Prijatelji ubijenog Viktora Nogina
prona{la u Okru`nom sudu u Glini (zapis- o~ekuju pomo} hrvatskog
nik sa saslu{avanja jednog od okrivljenih), predsjednika
Komandi 32. korpusa JNA i u Okru`nom

20 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.


javnom tu`ila{tvu RSK u Vukovaru
dokazuje da je Konzulat SSSR-a u Zagrebu
sredinom septembra 1991. tra`io od
kraji{kih vlasti da prona|u nestale novinare
i ispitaju cijeli slu~aj, kao i da je bilo
diplomatskih intervencija iz sovjetskog
Veleposlanstva u Beogradu. Stoga je u
istragu, uz predstavnike “Republike Srpske
Krajine“, uklju~ena i Uprava bezbjednosti
tada{njeg Saveznog sekretarijata narodne
odbrane, na ~elu s generalom Nikolom
Biukovi}em, dok je preliminarnu istragu
vodio Du{ko Radulovi}, u to vrijeme
na~elnik organa bezbjednosti u brigadi
Teritorijalne odbrane Kostajnica. S nam-
jerom da prikrije prave zlo~ince, Radulovi}
je u martu 1992. generalu Biukovi}u poslao
dva razli~ita izvje{}a; u prvom je krivnju
poku{ao svaliti na hrvatske vojnike i poli-
cajce, dok je u drugoj verziji naveo da su u
automobilu s diplomatskim oznakama
Konzulata SSSR-a u Zagrebu bili pripadni-
ci hrvatskih oru`anih snaga. Vozilo u kojem
su ubijeni ruski novinari iskopano je 1.
aprila ‘92., to~no sedam mjeseci nakon nji-
hovog ubojstva, u prisustvu ruskih diplo-
mata iz Beograda i predstavnika Vojnog
suda JNA iz Banje Luke, koji su izvr{ili
uvi|aj. U spaljenom su automobilu tada
prona|eni i dijelovi ljudskih kostiju koji su
poslani na vje{ta~enje u Vojno-medicinsku
akademiju u Beogradu, ali ostacima tijela
Viktora Nogina i Genadija Kurinova ni do
danas nema traga. Pravu istinu o tome gdje
su Nogin i Kurinnov ukopani, zasigurno,
BiH SIGURNO UTO^I[TE ZA ZLO^INCE IZ HRVATSKE
Pripadnici zloglasne jedinice Kaline
odgovorni i za masovne likvidacije
hrvatskih civila
Osim ubojstva dvojice
ruskih novinara, pripadnici
zloglasne Jedinice za
posebne namjene Kaline iz
Komogovine, koja je bila
izravno podre|ena Milanu
Marti}u, terete se za likvi-
daciju hrvatskih civila u
Ba}inu kod Hrvatske
Dubice. Jedan od naj-
masovnijih ratnih zlo~ina u
Hrvatskoj (nakon Ov~are)
dogodio se u oktobru
1991., kada su pripadnici
Jedinice Kaline u Ba}inu
izveli iz autobusa civile
Milan Marti}
koji su prevo`eni prema
Hrvatskoj Kostajnici, nakon
~ega je ubijeno najmanje 56 ljudi, uglavnom
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
KAKO SU SRBIJA I RUSIJA ZATA[KALE UBISTVO NOVINARA
VELIKA AKCIJA BIV[IH
HRVATSKIH BRANITELJA
Predstavnici vi{e braniteljskih udruga
prikupili su novac za izgradnju
spomen-obilje`ja
znaju samo njihove ubojice, no njih bi tre-
balo potra`iti u BiH.
Vladimir Mukusev je, u potrazi za pri-
jateljem Viktorom Noginom, u Hrvatsku
stigao ratne 1993., kao zamjenik Vrhovnog
Sovjeta Ruske Federacije i ~lan posebne
parlamentarne komisije, koju je na njegov
prijedlog osnovao Vrhovni Sovjet, sa
zada}om da se ispita nestanak novinara.
(Mukusev se kao voditelj jedne od najpoz-
natijih televizijskih emisija 1990. kandidi-
staraca. Zbog zlo~ina u
Ba}ini hrvatsko pravosu|e
je raspisalo me|unarodne
tjeralice za 15 ratnih pri-
padnika srpskih paravojnih
postrojbi, ali je tek u martu
ove godine, na Grani~nom
prjelazu kod Hrvatske
Dubice, uhap{en jedan od
osumnji~enih - Nikola Ko-
va~evi}. Zamjenik zapovj-
ednika Jedinice Kuline Ilija
^izmi} `ivi u Bosanskoj
Kostajnici, dok se Mom-
~ilo Kova~evi}, zamjenik
Milana Marti}a za podru~je
Hrvatske Kostajnice i
Hrvatske Dubice, nakon
rata preselio u Bosansku Dubicu. 
rao na izborima i uspio dobiti dovoljan broj
glasova da postane zastupnik u Parla-
mentu). Trinaest godina poslije Mukusev je
novinaru Nacionala ispri~ao kako je istraga
ruskih parlamentaraca uporno opstruirana
od strane vojnih i civilnih ~elnika RSK, da
mu je Milan Marti} osobno zaprijetio da }e
nastradati ako se ne povu~e, ali su on i nje-
gove kolege ipak uspjele locirati mjesto na
kojem su ukopani Nogin i Kurinnov. No,
upravo u to vrijeme ruski predsjednik Boris
Jeljcin raspu{ta Parlament, u zemlji nastaje
politi~ka kriza, zbog ~ega se ~lanovi parla-
mentarne komisije koje je predvodio
Mukusev moraju vratiti u Moskvu
neobavljena posla. Mukusev je u razgovoru
za Nacional otkrio da mu je tada{nji
Jeljcinov pomo}nik za nacionalnu sigurnost
Jurij Baturin iskreno kazao da bi se ruske
vlasti ubojstvom dvojice novinara ozbiljno
bavile da su ih kojim slu~ajem smaknuli
hrvatski vojnici. Kako je, me|utim, bilo
jasno da su Nogina i Kurinnova likvidirali
Srbi, svi dokazi prikupljeni u istrazi su
sakriveni ili uni{teni, zbog “vi{ih nacional-
nih interesa“. Nakon {to je o zata{kavanju
smrti kolega javno govorio u ruskim medi-
jima, Vladimir Mukusev se suo~io s brojn-
im problemima, koji su umnogome utjecali
da se taj poznati ruski novinar prestane
baviti svojim poslom. Mukusev je o
tragi~noj pogibiji prijatelja Nogina, zajed-
no s dvojicom kolega, kasnije napisao
knjigu “Izdajica“. Prvo slu`beno izvje{}e u
kojem je navedeno da su Viktora Nogina i
Genadija Kurinnova ubili pripadnici srpske
milicije Milana Marti}a objavljeno je tek
potkraj 1995., nakon {to su ruski diploma-
ta Anton Nikiforov i tro~lana ekipa
dr`avne televizije posjetili podru~je
Hrvatske Kostajnice. 
21

Vatreno krštenje novog Upravnog odbora FK Sarajevo
Muris Mujanović, mesar i nogometni menadžer,
pokušao pretući Predraga Pašića
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILI^I]
S
koro tri mjeseca nakon {to je Fudbalski
klub Sarajevo ostao bez predsjednika,
direktora i ve}ine ~lanova Upravnog
odbora, Skup{tina kluba je na vanrednoj
sjednici izabrala jedanaest ~lanova novog
UO koji bi od Nove godine trebali pokrenuti
proces ozdravljenja jednog od najve}ih bh.
sportskih kolektiva. Skup{tina kluba
izglasala je povjerenje novim ~lanovima UO
te predsjedniku Amiru Rizvanovi}u, direk-
toru Vakufske banke BiH . Pored
Rizvanovi}a, u novi UO kluba u{li su jo{
Edis Kusturica (Vakufska banka), Mensud
Ba{i} (direktor BH Po{te), Munir Talovi}
(profesor Fakulteta sporta), D `evad
Be}irevi} i Damir Had`i} (na~elnici sara-
jevskih op}ina Centar i Novi Grad), Bakir
Had`iomerovi} (urednik na FTV-u), Fuad
Muzurovi}, Predrag Pa{i} i Agim Nikoli}
(biv{i igra~i FKS) te Maid Deli} (uposlenik
pravne slu`be NATO-a u BiH i ~lan
Udru`enja Bordo prijatelji 1946). Nakon {to
je potvrdio svoju ostavku Zijad Bleki} je
kazao kako je u ~etiri i po mjeseca, koliko je
obavljao du`nost predsjednika, klubu
donirao oko 140 hiljada maraka, te sa svojim
22
MUSTAFA DU^I]
Biv{i ~lan UO optu`io je
Mirzu Vare{anovi}a za ugovore
nepovoljne za klub
SUKOB NA
SKUP[TINI
Predraga Pa{i}a je od
razjarenog Murisa
Mujanovi}a spa{avao
Bakir Had`iomerovi}
suradnicima inicirao potpisivanje kapitalnih
sponzorskih ugovora. “Nisam imao podr{ku
ostalih i zato nismo uspjeli. Uz mene su bili
samo Re{ad Muratovi}, Sead Ba{i}, Mustafa
Du~i} i Vlastimir Mijovi}. Izdvajam
Mensuda Ba{i}a, koji je verbalno bio
posve}en Sarajevu a stalno je opstruirao sve
poku{aje ozdravljenja kluba. Obe}avao je
podr{ku, a ustvari je samo ometao proces sta-
bilizacije kluba“, kazao je Bleki}, optu`iv{i
direktora kluba Nihada Baljka za poni`avanje
biv{ih ~lanova uprave (Re{ida Muratovi}a i
Adnana D`emid`i}a) te za konstantno opstru-
iranje rada kluba. Najzanimljivije izlaganje
tokom Skup{tine imao je Mustafa Du~i},
biv{i ~lan UO. Du~i} je kazao kako su Mirza
Vare{anovi}, njegov punac Mirsad Fazlagi}
te njima bliski ljudi otvoreno prijetili Bleki}u,
Re{adu Muratovi}u i njemu fizi~kim
obra~unavanjem. “Zvali ste telefonom u kas-
nim satima, prijetili i maltretirali ljude kako bi
klub uzeli pod svoje“, kazao je Du~i}, doda-
ju}i kako je on, za razliku od Fazlagi}a i
Vare{anovi}a, davao svoj novac kako bi se u
Sarajevo dovela poja~anja s kojima je klub
postao prvak 2007. godine. “Dao sam svojih
160 hiljada maraka. A Mirza Vare{anovi} je,
u vrijeme kada je bio direktor kluba, Sarajevo
samo zbog Mirnela Sadovi}a, koji je odigrao
SKANDAL NEDJELJE
AMIR RIZVANOVI]
Direktor Vakufske
banke tre}i je predsjednik
Sarajeva u ovoj godini
~etiri utakmice, o{tetio za 120 hiljada mara-
ka.“ Vare{anovi} je tada kazao Du~i}u da s
njim ne `eli razgovarati te da je “fakin“ koji
vi{e ne}e biti u klubu. “Mo`emo razgovarati i
fakinski ako ho}e{, ali bih ja radije da razgo-
varamo argumentima, dokumentima koji
jasno govore protiv tebe i tvog punca“, kazao
je Du~i}, nakon ~ega je Vare{anovi} napustio
Skup{tinu. Na`alost, Skup{tina Sarajeva nije
protekla bez neugodnih scena. Nakon {to su
se ~lanovi Upravnog odbora povukli kako bi
izme|u sebe izabrali predsjednika, u sali u
kojoj se odr`avao sastanak izbio je incident.
Naime, ~lan Skup{tine Muris Mujanovi},
vlasnik mesnica Mujanovi}, blizak prijatelj
Mirze Vare{anovi}a i menad`er nekolicine
nogometa{a, prvo je verbalno a zatim i fizi~ki
nasrnuo na Predraga Pa{i}a, jednog od
najboljih igra~a u historiji Sarajeva, optu`iv{i
ga za kriminal i “kra|u novca od transfera
Safeta Nadarevi}a“ iz Sarajeva u Zagreb.
[okiranog Pa{i}a od Mujanovi}a je spa{avao
Bakir Had`iomerovi}, koji je sprije~io
Mujanovi}a da pretu~e Pa{i}a. Kasnije je
Mujanovi} izi{ao za govornicu i, aludiraju}i
na Pa{i}a, nazvao ga kvaziintelektualcem koji
je godinama imao priliku da uradi ne{to u
klubu no nikada, kako je kazao, nije uradio
ni{ta za napredak kluba. 
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
ZLO^IN I NAGRADA

Nakon bjekstva Dušana Jankovića, koji je na slobodi

čekao presudu za ratni zločin na Korićanskim
stijenama, danima smo slušali pravdanja i međusobna
optuživanja Suda BiH i Tužilaštva BiH; ko god bio u
pravu, činjenica je da se oni koji su uspjeli preživjeti
rat često ne vraćaju, i to ne samo zbog toga što nije
uspostavljen održivi povratak, već i zato što ne žele
susretati one koji su im pobili familiju, tukli ih,
silovali i mučili, a koji zahvaljujući sistemu
kakav je trenutno u BiH na slobodi čekaju
prvostepenu ili drugostepenu presudu

NA KAFI SA
ZLO^INCIMA gostepenu presudu, pa }emo za ovaj pregled
Pi{e: ALMIR PANJETA samo o nekima od najzanimljivijih. Tako se

P
roteklih godina na desetine osum-
nji~enih za najte`e ratne zlo~ine,
zlo~ine protiv ~ovje~nosti, pa ~ak
i genocid, presude su ~ekali ili
~ekaju na slobodi uz “mjere
zabrane” koje im je izricao Sud BiH. Na
slobodi su se ~ekale i drugostepene pre-
sude, a tek je pro{le godine izmijenjen
Zakon o krivi~nom postupku kojim je
pritvor obavezan samo ako je izre~ena
prvostepena presuda i to ve}a od pet godi-
na. Mjere zabrane podrazumijevaju
ograni~enje kretanja u op{tini u kojoj
osumnji~enik `ivi, redovno javljanje u poli-
cijsku stanicu, i samo jo{ fali pet Zdravo
Marija da komedija bude potpuna.
“Rezultat” takve kaznene politike su
osu|eni za ratne zlo~ine u bjekstvu: Du{an
Jankovi}, Momir Savi} i Mirko Todorovi},
a ranije i Ante Jelavi}, koji se nije pojavio
na ~itanju presude za privredni kriminal.
Sudski policajci su samo mogli “poljubiti
vrata” njegove vile pored Mostara, dok se
on ve} ba{kario u Splitu.
VOZILO U KVARU
Lista je poduga i nemamo vremena da
nabrojimo sve one koji, {etaju}i se me|u
pre`ivjelima najgorih stradanja tokom
proteklog rata, ~ekaju prvostepenu ili dru-
uz “stroge mjere zabrane” na slobodi na{ao
i Du{an Jankovi}, naredbodavac okrutnog
ubistva 150 civila na Kori}anskim stijena-
ma, koji se nije pojavio na izricanju presude
od 27 godina zatvora, koliko je “zaradio”
svojim nedjelima. Advokat je kazao da mu
je vozilo u kvaru, a sirotog Jankovi}a trebali
bi potra`iti negdje na putu izme|u Prijedora
i Sarajeva, mo`da gura automobil pa da mu
se pomogne.
[alu na stranu, ali ostaje ~injenica da je
proteklih godina ~ovjek odgovoran za
najte`e zlo~ine skoro slobodno {etao
Prijedorom, gdje se mogao susresti sa
porodicama ubijenih ili svjedocima. U godine (tako|er bio van pritvora pod mjera-
mjerama zabrane, Jankovi}u je nalo`eno da ma zabrane), dok je Milorad Radakovi}
ne razgovara o svom predmetu s bilo kim oslobo|en optu`be, te su mu, kako i prili~i,
izuzev sa svojim braniocima, zabranjeno ukinute mjere zabrane. Svi izuzev
mu je posje}ivanje adresa o{te}enih ili svje- Radakovi}a, za kojeg nije bilo dovoljno
doka, kao i da posje}uje javna okupljanja, dokaza, osu|eni su kao pripadnici inter-
te ugostiteljske i druge objekte na podru~ju ventnog voda koji je u~estvovao u progonu
op}ine Prijedor, gdje se odvijaju dru{tvene i ubistvu civila, dok je Jankovi} ozna~en
aktivnosti. Za objekte van Prijedora nije kao naredbodavac stravi~nog zlo~ina
precizirano. Iste mjere bile su odre|ene i po~injenog prilikom sprovo|enja konvoja
Ljubi{i ^eti}u ~iji je predmet u toku pos- autobusa i kamiona, u kojima se nalazilo
tupka odvojen, te @eljku Stojni}u, koji je u vi{e od 1.200 civila bo{nja~ke i hrvatske
predmetu Zoran Babi} i ostali osu|en na 15 nacionalnosti iz op}ine Prijedor.
godina zatvora, za u~e{}e u zlo~inima na “Prilikom zaustavljanja konvoja pored
Kori}anskim stijenama. Jankovi} je u istom rje~ice Ilomske na planini Vla{i}, izvr{ena je
predmetu osu|en na 27 godina zatvora, selekcija najmanje 150 vojno sposobnih
Zoran Babi} i Milorad [krbi} na po 22 mu{karaca. Pripadnici interventnog voda su

24 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.


ARKAN NA SLOBODI:
Među osumnjičenima koje
je Sud pustio na slobodu,
pa shvatio da su se “malo
preračunali”, je Željko
Ivanović zvani Arkan, iz
zloglasnog Drugog odreda
Specijalne policije
MUP-a RS koji se tereti
za genocid u Srebrenici
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
u~estvovali u izdvajanju mu{karaca, te nji-
hovom sprovo|enju do lokacije zvane
Kori}anske stijene, planina Vla{i}. Na toj
lokaciji civilima je nare|eno da kleknu na
rub ceste, okrenuti prema provaliji, a zatim
su usmr}eni pucanjem iz automatskog
oru`ja. Nakon {to su tijela ubijenih i ranjenih
pala u provaliju, na njih je pucano i bacane
su granate. Na taj na~in ubijen je neutvr|en
broj, a najmanje 150 civila - mu{karaca”,
opisan je stravi~an zlo~in u optu`nici na
osnovu kojeg je pomenuta grupa osu|ena.
“STROGE MJERE ZABRANE”
Jo{ jedan iz “plejade” ratnih zlo~inaca
na slobodi je i Momir Savi}, koji je nakon
{to su ga prvostepeno osudili na 18 godina
TE DIVNE MJERE ZABRANE
Foto: Almir Panjeta
TU@ILAŠTVO I SUD BiH
Optu`ene, osumnji~ene ali i
prvostepeno osu|ene za ratne
zlo~ine pu{taju da u toplini doma
~ekaju okon~anje procesa
zatvora pu{ten da ostatak postupka ~eka u
miru svoje ku}e u Vi{egradu. Drugost-
epenom presudom kazna Savi}u smanjena
je na 17 godina, a sudski policajci, koji su
oti{li da mu ljubazno uru~e poziv za
odslu`enje zatvorske kazne, na adresi
osu|enog nisu prona{li nikoga. Izdata je
me|unarodna potjernica, a Savi} je po
staroj dobroj navici i dalje na slobodi. Savi}
je osu|en za nekoliko “manjih incidenata”
u okolini Vi{egrada kao {to su, rje~nikom
optu`nice re~eno, “progon, ubistva, zat-
varanje, silovanja, mu~enje, te druga
ne~ovje~na djela usmjerena protiv bo{-
nja~kog civilnog stanovni{tva”.
“Prema navodima optu`nice, 23. maja
1992. godine, u grupi s jo{ nekoliko srpskih 
25
 ZLO^IN I NAGRADA

SLOBODA ZA SVE

Mučenje civila i podstrekavanje na genocid? Sitnica!

Me|u onima koji na slobodi ~ekaju ili prvostepene ili drugoste-
pene presude su: Vinko Kondi}, kojeg se tereti za krivi~no djelo
organizovanje grupe ljudi i podstrekavanje na u~injenje krivi~nih
djela genocida, zlo~ina protiv ~ovje~nosti i ratnih zlo~ina te krivi~no
djelo zlo~ini protiv ~ovje~nosti na podru~ju Klju~a; Darko Doli},
optu`en da je kao pripadnik Diverzantsko-izvi|a~kog voda HVO
Jastrebovi sudjelovao u zlostavljanju i namjernom nano{enju
fizi~kog i du{evnog bola zato~enim bo{nja~kim civilima, te da je
u~estvovao i u plja~kanju civila, kao i prisiljavanju osobe na seksu-
alni odnos; Goran Markovi}, Ljubi{a Vranje{ i Mladen Mili},
optu`eni za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva u
Banjoj Luci na slobodi su bez mjera zabrane; Alija Osmi}, optu`en
za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva koji je po~inio u svojstvu
vojnog policajca 307. brigade Armije RBiH u vrijeme sukoba sa
HVO-om; Mehura Selimovi}, Adil Ru`ni} i Emir Mustafi},
optu`eni za ratne zlo~ine protiv civila i ratnih zarobljenika na {irem
podru~ju Biha}a; Velibor Bogdanovi}, optu`en za ratni zlo~in i
silovanje u Mostaru koje je po~inio kao pripadnik HVO-a; Eso
Maci}, optu`en za mu~enje civila u logoru ^elebi}i i dvorani
Musala; Miodrag Markovi} na slobodi je bez mjera zabrane, a
optu`en je za zlo~ine i silovanje maloljetne zato~enice u Doboju;
Mirko Vra~evi} zvani Srbin optu`en da je, u periodu od jula 1993.
do marta 1994. godine, kao pripadnik Bjelopoljske bojne Druge
brigade HVO-a i u svojstvu stra`ara u logoru „Vojno“, izme|u osta-
log, po~inio i pomagao fizi~ko, psihi~ko i seksualno zlostavljanje
pritvorenih osoba, na slobodi je uz mjere zabrane kao i Zoran Ili},
kojeg optu`nica tereti da je u~estvovao u pretresu bo{nja~kih ku}a
radi prikupljanja stanovni{tva i sprovo|enja u UN bazu u
Poto~arima. Tereti se i za zarobljavanje Bo{njaka du` ceste
Kravica - Konjevi} Polje i njihovo odvo|enje na egzekucije u
Kravicu.
Drugostepenu presudu na slobodi su ~ekali i Mitar Ra{evi} te
Savo Todovi}, osu|eni za zlo~ine protiv ~ovje~nosti nad
zarobljenicima u zatvoru Fo~a. U optu`nici je izme|u ostalog sta-
jalo: “U periodu od juna do augusta 1992. godine, prema
navodima optu`nice, stra`ari pod komandom Mitra Ra{evi}a,
te pripadnici vojske i policije su sa znanjem i dopu{tenjem
Ra{evi}a i Todovi}a ulazili u KP dom te fizi~ki i psihi~ki mu~ili
zarobljenike. Ova mu~enja su, prema optu`nici, rezultirala
smr}u 26 lica.” U pritvoru u BiH su bili nakon {to su preba~eni iz
Suda u Haagu, a drugostepenom presudom osu|eni su na sedam
i 12 godina. Presude su na slobodi ~ekali i: Veljko Ba{i}, kojeg se
tereti da je u svojstvu upravnika logora „Su{ica“, navodno, sudjelo-
vao u progonu bo{nja~kog stanovni{tva, fizi~kom zlostavljanju,
ubijanju i deportovanju civila, vr{io seksualna zlostavljanja i silo-
vanja `ena; Du{an Fu{tar, prvostepeno osu|en na devet godina
zbog u~estvovanja u progonu civilnog stanovni{tva Prijedora i
odvo|enju zarobljenika u logor Keraterm gdje je poslije bio vo|a
jedne od smjena stra`e; Goran Vi{kovi}, skupa sa Veljkom
Ba{i}em u~estvovao u mu~enjima u logoru Su{ica, osu|en na 18
godina zatvora. 
@RTVE
ŽRTVE
GENOCIDA
GENOCIDA
Njima
Njima niko
niko nije
nije
ponudio
ponudio mjere
mjere
zabrane
zabrane

 vojnika, u naselju Drinsko, Savi} je iz ku}a
izveo deset bo{nja~kih civila. Nakon toga
su ih, navodno, ispitivali i tukli, a zatim
odveli na brdo Kik u {umu Pu{in Do, gdje
su ih upotrebom vatrenog oru`ja li{ili
`ivota. Dana, 25. maja 1992., prema
navodima optu`nice, Savi} je, zajedno sa
drugim srpskim vojnicima, u~estvovao u
premla}ivanju zarobljenih bo{nja~kih civi-
la. Istovremeno, optu`eni Savi} je, navod-
no, prilikom poku{aja bijega jednog civila,
u istog pucao iz vatrenog oru`ja, te ga li{io
`ivota. U vremenskom periodu od 7. juna
1992. pa do kraja septembra 1992., kako
navodi optu`nica, Savi} je ~esto naoru`an
dolazio u ku}u jedne Bo{njakinje i silovao
je, prijete}i joj da ne smije nikom ni{ta
re}i”, stoji u sudskim dokumentima opis
dijela Savi}evih zlodjela.
Pozivu se nije odazvao ni Mirko
Todorovi}, koji se nakon prvostepene pre-
sude tako|er nije odazvao na odslu`enje
zatvorske kazne po drugostepenoj presudi.
Todorovi} je pu{ten zbog sporosti rada
VIŠEGRADE GRADE:
Još jedan iz “plejade”
ratnih zločinaca na
slobodi je i Momir Savić,
koji je nakon što su ga
prvostepeno osudili na 18
godina zatvora pušten da
ostatak postupka čeka u
miru svoje kuće u
Višegradu
Suda, jer, kako je obrazlo`eno u odluci o
njegovom pu{talju na slobodu iz januara
2009. godine, “Zakon o krivi~nom postup-
ku BiH predvi|a ukidanje pritvora u svim
predmetima, bez izuzetka, u kojima odluka
po `albi nije donesena u roku od devet
mjeseci po objavljivanju prvostepene pre-
sude”. Todorovi} je drugostepeno osu|en
na 17, a drugostepenom odlukom na 13
godina zatvora, za zlo~ine u selu Borkovac
kod Bratunca, za koje je na 12 godina
osu|en i Milo{ Radi}.
Naravno, nisu svi od desetina
osumnji~enih ili prvostepeno osu|enih za
ratne zlo~ine i zlo~ine protiv ~ovje~nosti
pobjegli. Jo{. Tako je me|u aktuelnim
slu~ajevima onaj “M Milan Peri} i drugi”, u
kojem se od ~etiri osumnji~ena za zlo~ine
na podru~ju Kalinovika samo jedan, Peri},
nalazi u pritvoru. Optu`ene u ovom slu~aju,
Spasoja Dodera, Predraga Terzi}a i
Aleksandra Cerovinu Sud BiH je “udaljio
na manje od pu{kometa” od suu~esnika i
svjedoka. Pri tom se ne {alimo, zvani~no,
“optu`enima Doderu, Terzi}u i Cerovini
odre|ene su mjere zabrane i to: zabrana pri-
bli`avanja svjedocima, saoptu`enim i
drugim osumnji~enim na razdaljini manjoj
od 50 metara”. Sa udaljenosti ve}e od 50
metara tako jedni drugima mogu prijetiti,
dovikivati se, psovati jedni drugima, a

26 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.


zabrana je formalno prekr{ena kad su se,
10. novembra, na dan izricanja o krivnji,
pred Sudom susreli trojica osumnji~enih
koji su do{li da ka`u kako nisu krivi, sa
`enama iz Kalinovika koje su pre`ivjele i
TERORIZAM I RENESANSA
Vehabijama koji poštuju samo
šerijat odredili mjere zabrane...
Rasplet slu~aja na slobodi ~ekaju i
Rijad Rustempa{i}, Abdulah Hand`i} i
Edis Veli} koji su optu`eni za krivi~no
djelo terorizam, krivi~no djelo udru`iva-
nje radi ~injenja krivi~nih djela i krivi~no
djelo neovla{teni promet oru`jem i
vojnom opremom, te proizvodima dvojne
namjene.
“Rustempa{i} se tereti da je od
novembra 2007. do novembra 2009. orga-
nizovao grupu ljudi na na~in da je za
~lanove vrbovao ljude sli~nih vjerskih
ubje|enja. Hand`i} i Veli} su, prema
optu`nici, postali pripadnici te grupe, koja
je formirana i djelovala u namjeri da na
teritoriji BiH izvr{i teroristi~ki ~in napadom
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
TE DIVNE MJERE ZABRANE
(SJB) Kalinovik, a Doder i Peri} na mjestu
“STROGE
“STROGE MJERE”
MJERE” vo|e patrolnog sektora, od juna do septem-
ZA
ZA OSUMNJI^ENOG
OSUMNJI^ENOG bra 1992., u~inili i pomagali progon
Aleksandar
Aleksandar Cerovina
Cerovina `rtvama
`rtvama cjelokupnog bo{nja~kog stanovni{tva
zlo~ina
zlo~ina smije
smije prijetiti
prijetiti samo
samo ss op}ine Kalinovik.
udaljenosti
udaljenosti ve}e
ve}e od
od 50
50 metara
metara “Kada sam ~ula da su podigli optu`nicu
protiv njih ~etvorice, a posebno kada sam
~ula imena Terzi}a i Cerovine, prvo sam
po~ela vri{tati, a onda sam zaplakala. Kroz
glavu mi je pro{lo kako su mi njih dvojica
25. juna 1992. iz ruku oteli sina Almira i
odveli ga. Poslije sam ga vidjela jo{ neko-
liko puta s kapije logora Barutni magacin
kod Jela{ca, kao i mu`a Zaima, a onda su i
mene zatvorili u logor u Osnovnoj {koli i
nikada ih vi{e nisam vidjela. Mu` je odve-
den iz logora i ubijen na Rogoju, a sina
Almira, koji je tek napunio 16 godina, stri-
jeljali su kod {tale Tuzlaka”, posvjedo~ila
je nedavno za Slobodnu Bosnu Hasna
^usto iz Kalinovika, kojoj je jedina utjeha
{to joj osumnji~eni na slobodi smiju pri}i
samo na 50 metara. Me|u osumnji~enima
za zlo~ine u Kalinoviku, koji se brane sa
svjedo~ile zlo~inima u tom mjestu, i koje su slobode, je i Slavko Lalovi} zvani Usta{a,
do{le da ka`u kako oni jesu krivi. U kojem su u oktobru ove godine odre|ene
optu`nici se, izme|u ostalog, navodi da su mjere zabrane, me|u kojima, uz standard-
optu`eni Terzi} i Cerovina, na du`nosti ne, i ona o nasumi~noj kontroli policajaca
milicionera Stanice javne bezbjednosti lokalne policijske stanice, kao i kori{tenja
li~ne karte za prelazak granice. Kako je
Lalovi} biv{i milicioner stanice iz koje ga
sad trebaju kontrolirati, ne sumnjamo da su
mjere zabrane stroge.
POTRESNI OPISI MU^ENJA
“Optu`nica tereti Lalovi}a da je, u svoj-
stvu milicionera rezervnog sastava Stanice
na jedan od zajedni~ki identificiranih javne bezbjednosti Kalinovik, rade}i na
objekata, odnosno `eljenih meta napada, obezbje|enju zatvora, dozvoljavao ulazak
a s ciljem ozbiljnog zastra{ivanja vojnicima koji su vr{ili nasilje nad neza-
stanovni{tva i ozbiljne destabilizacije konito zatvorenim civilima u Osnovnoj
osnovnih politi~kih, ustavnih, privrednih i {koli Miladin Radojevi} u Kalinoviku.
dru{tvenih struktura BiH. Oni su, prema Lalovi} je neutvr|enog dana, krajem
optu`nici, nastupali sa pozicija augusta 1992., u ve~ernjim satima dvojici
ekstremnog tuma~enja islamskih na~ela i vojnika Vojske Srpske Republike BiH,
stavova da u BiH treba nasilnim putem
navodno, dozvolio ulazak u prostoriju u
uspostaviti {erijatsku dr`avu ure|enu po
kojoj su vojnici silovali zato~enicu. Kako
{erijatskom pravu”, stoji u sudskim spisi-
se dalje navodi u optu`nici, optu`eni
ma. S obzirom da je pomenuta grupa radi-
Lalovi} je u toku augusta 1992. nad
la na uvo|enju {erijata, te da je poznat
zato~enim civilima u pomenutoj {koli prim-
stav vehabija prema pravnim poretcima
jenjivao mjere zastra{ivanja i terora”,
koji nisu {erijatski, vjerujemo da }e
opisuje se u sudskim spisima lik&djelo
po{tovati i mjere zabrane. 
branjenika sa slobode Lalovi}a.
Me|u osumnji~enima koje je Sud
najprije pustio na slobodu, pa onda shvatio
da su se ipak malo prera~unali, je @eljko
Ivanovi} zvani Arkan, pripadnik zlo-
glasnog Drugog odreda Specijalne policije
VELIKA Ministarstva unutra{njih poslova Republike
TROJKA Srpske (MUP RS) koji se tereti za genocid
I optu`eni po~injen u Srebrenici. Tu`ila{tvo BiH
za terorizam nakon odluke Suda da Arkana 7. decembra
presudu ove godine uz mjere zabrane pusti iz pritvo-
~ekaju na ra zavapilo je ulo`iv{i hitnu `albu na takvu
slobodi odluku, da bi Sud `albu ipak uva`io dva 
27
 ZLO^IN I NAGRADA
 dana kasnije i ponovno utvrdio pritvor iz
vanrednih okolnosti.
“Postojanje vanrednih okolnosti proi-
zilazi iz ~injenice da je presudom Me|unar-
odnog suda pravde utvr|en genocid i prisil-
no raseljenje stanovni{tva na tom podru~ju,
u korelaciji sa masovnosti radnji krivi~nog
djela, velikog broja osoba na koje su se
posljedice istog posredno ili neposredno
odrazile”, naveli su iz Suda BiH kojem je
prije `albe promakla vanredna okolnost da
je ~ovjek u~estvovao u genocidu (?!) te da
ga se tereti za sudjelovanje u zarobljavanju
i ubistvima vi{e od 1.000 Srebreni~ana u
Zemljoradni~koj zadruzi Kravica 13. jula
1995. godine.
“Nakon zatvaranja zarobljenih Bo-
{njaka u skladi{te, pripadnici Drugog odre-
da su iz automatskog naoru`anja i bacan-
jem bombi ubijali zarobljene Bo{njake.
Optu`eni Ivanovi} je zajedno sa nekoliko
pripadnika Drugog odreda, navodno, iza{ao
iz polukru`ne formacije koja je pucala na
zatvorenike, te pro{ao iza zgrade skladi{ta,
sa namjerom da onemogu}i eventualni
bijeg zarobljenika kroz prozore stra`nje
strane skladi{ta”, stoji u optu`nici protiv
~ovjeka kojeg je Sud BiH pustio na slobo-
du uz prijetnju da se ne smije dru`iti sa
drugim osumnji~enima, prijetiti svjedocima
i posje}ivati {ire podru~je Srebrenice.
Osumnji~eni za krivi~no djelo ratni
zlo~in protiv civilnog stanovni{tva i
krivi~no djelo ratni zlo~in protiv ratnih
zarobljenika u Trusini, Ned`ad Hod`i}
zvani John Wayne, tako|er je van zatvora
~ekao nastavak su|enja, ali samo od janu-
ara do marta 2010., kada mu je ponovno
odre|en protvor zbog toga {to je ku}na
posjeta zubara ocijenjena kao kr{enje
JELAVI] ANTE PORTAS
Bosanskohercegovačkom
pravosuđu ostao Glavaš
Iako se ne radi o ratnom zlo~inu kojim
se u ovom tekstu prvenstveno bavimo,
podsje}amo i na slu~aj Ante Jelavi}a,
nekada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH i
predsjednika HDZ-a BiH, koji je pobjegao
ne pojaviv{i se na izricanju presude od
deset godina za malverzacije novcem iz
Hrvatske putem Hercegova~ke banke.
Iako je @albeno vije}e Suda BiH u julu
2006. ukinulo presudu kojom je Jelavi} bio
osu|en na zatvorsku kaznu te postupak
vratilo na ponovno su|enje, on se od tada
nije pojavio da osvjetla obraz. Zanimljivo
jeste da je presuda mogla biti ukinuta bez
prisustva optu`enog, dok se su|enje bez
njegovog prisustva ne mo`e nastaviti. Za
njim je, kao i za Savi}em, raspisana
28
DUŠAN JANKOVI] I MIODRAG NIKA^EVI]
Da se u Jankovi}evom slu~aju reagiralo kao kod Nika~evi}a, bijeg bi bio sprije~en
mjera zabrane. Tek prilikom ponovnog
odre|ivanja predmeta istaknuto je da
~ovjek ima i dr`avljanstvo Srbije, tako da
nije bilo isklju~eno da bi mogao pobje}i.
Sudi mu se da je, izme|u ostalog, “na
podru~ju sela Trusina izdao naredbu i
u~estvovao u ubistvu strijeljanjem postro-
jenih pripadnika HVO-a, koji su se prethod-
no predali”.
Presudu na slobodi ~ekaju i Nisvet
Gasal te Musajb Kukavica, optu`eni za
krivi~no djelo ratnog zlo~ina protiv
civilnog stanovni{tva, a tereti ih se da su
bili odgovorni za funkcioniranje logora
Stadion NK Iskra u Bugojnu gdje je, prema
optu`nici, “bilo zatvoreno vi{e od 300
mu{karaca hrvatske nacionalnosti, koji su
dr`ani u neuslovnim prostorijama, u kojima
su higijenski uslovi bili katastrofalni i u
kojima zatvorenici nisu imali dovoljno
hrane, vode i medicinske pomo}i”. Prema
navodima optu`nice, “zatvorenici su
odvo|eni na prve linije fronta Armije BiH
me|unarodna potjernica, s tim da se Ante
u Hrvatskoj ne krije i poru~uje kako se
nikada ne}e pojaviti pred bh. pravosu|em
u koje, za razliku od ratnog zlo~inca
Branimira Glava{a, nema povjerenja. 
ANTE
JELAVI]
Samo jedno
mjesto na
svijetu
se zove
dom
prema Vojsci Republike Sprske (VRS) i
Hrvatskom vije}u obrane (HVO), gdje su,
izme|u ostalog, kori{teni kao `ivi {tit”.
Na slobodi odluku apelacionog vije}a
~eka i Milko Mu~ibabi}, dok je njegovom
kolegi iz optu`nice Krsti Savi}u pritvor
produ`en do aprila 2011. godine.
Mu~ibabi}a optu`nica tereti da je izme|u
ostalog, “ u junu 1992. sa grupom vojnika
do{ao pred ku}u bo{nja~ke porodice u
Nevesinju, istjerao sve ~lanove i u~estvo-
vao u paljenju ku}e, te jednom od ~lanova
porodice iz pi{tolja pucao u noge. Nakon
{to du`e vremena nikome nije dopustio da
pri|e povrije|enom, on je nedugo poslije
umro od zadobijenih povreda”. Prema
navodima optu`nice, u~estvovao je u nizu
izvo|enja ljudi iz njihovih ku}a od kojih su
mnogi mu~eni i ubijeni, a posebno su
potresni opisi mu~enja u kojima je koristio
no` te je jednom od zato~enika, stoji u
optu`nici, odrezao u{i.
U slu~aju Miodraga Nika~evi}a, Sud je
pokazao kako ipak postoje instrumenti da
se preduhitri eventualni bijeg optu`enika.
Nika~evi}u, optu`enom za krivi~na djela
zlo~ina protiv ~ovje~nosti, mjere zabrane
izre~ene su u januaru 2009. godine. Na slo-
bodi je ~ekao drugostepenu presudu, a
po~etkom decembra ove godine Sud je
izdao nalog za njegovo hap{enje sa ciljem
spre~avanja mogu}eg bjekstva na osnovu
kojeg je uhap{en, a dan nakon hap{enja mu
je izre~ena presuda od deset godina zatvo-
ra. Vjernici bi rekli - kako Bog zapovijeda.
Zbog ~ega se u svim slu~ajevima ne
postupi kao u slu~aju Nika~evi}a, imali
smo priliku slu{ati u me|usobnim
optu`ivanjima Suda BiH i Tu`ila{tva BiH
danima nakon Jankovi}evog bjekstva. Ko
god bio u pravu, ~injenica je da se oni koji
su uspjeli pre`ivjeti rat ~esto ne vra}aju ne
samo zbog toga {to nije uspostavljen
odr`ivi povratak, ve} i zato {to ne `ele sus-
retati one koji su im pobili familiju, tukli ih,
silovali i mu~ili, a koji na slobodi ~ekaju
prvostepenu ili drugostepenu presudu. 
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
NOVOGODI[NJE SVO\ENJE RA^UNA

Uredništvo magazina “SAFF“, pod pokroviteljstvom Rijaseta Islamske zajednice u

BiH, u svom posljednjem broju objavilo je “pregled političkih, policijskih i drugih
vrsta napada na islam i ostale muslimanske vrijednosti“ u Bosni i Hercegovini;
“SB“ donosi najzanimljivije dijelove ove iscrpne analize, u kojoj se “otkriva“ ko su
bili najveći neprijatelji islama i Bošnjaka u protekloj, 2010. godini

TOP LISTA ANTIISLAMISTA

ISLAMOFOBIJA,
STVARNA I FIKTIVNA
Ko je sve napadao islam,
Bo{njake i reisa u godini
koja je iza nas

Medijska novogodi{nja groznica u BiH. U svom posljednjem broju od 24.

Pi{e: MAJA RADEVI]
uglavnom se ogleda u kreiranju najra- decembra, SAFF je objavio, a Rijaset
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

K
raj godine vrijeme je kad se
tradicionalno svode ra~uni,
privatni i javni, slave se uspje-
si i nastoje zaboraviti pro -
ma{aji, uz obe}anje kako }e
“od 1. januara sve biti druga~ije“ i bolje.
zli~itijih top ljestvica li~nosti i doga|aja
koji su, na ovaj ili onaj na~in, obilje`ili
godinu koja je iza nas. Potreba rezimi-
ranja protekle nam kalendarske (i
hid`retske) godine nije zaobi{la ni jedno
od najistaknutijih bo{nja~kih glasila,
magazin SAFF , kao ni njihove
pokrovitelje - Rijaset Islamske zajednice
IZ-a u BiH na svojoj web stranici uredno
promovisao, takozvani Godi{njak islam-
ofobije — to jest “pregled politi~kih,
policijskih i drugih vrsta napada na
islam i ostale muslimanske vrijednosti“
u Bosni i Hercegovini u 2010. godini. U
novogodi{njem duhu, Slobodna Bosna
donosi najzanimljivije dijelove ove

Neprijatelji su svuda oko nas - u parlamentima,

vladama, ministarstvima, medijima...
30 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

iscrpne i sveobuhvatne SAFF -ove i
Rijasetove “top liste antiislamista“.
POLITI^KO-POLICIJSKI VRH
REPUBLIKE SRPSKE
Hap{enje petorice Bo{njaka u Bosan-
skom Novom i Bosanskoj Dubici pro{log
avgusta zbog navodnih veza sa vehabijskim
pokretom u BiH, a koji su nakon saslu{anja
pu{teni na slobodu, dokaz je da policija
Republike Srpske nije imala povoda niti
opravdanja za izvo|enje jedne tako spek-
takularne akcije, vele u SAFF-u. Me|utim,
taj napad bio je, kako isti~u autori
Godi{njaka islamofobije, povod za medije
u BiH i regiji da se o muslimanima i islamu
izgovore najte`e optu`be: “Televizijski
prilozi hap{enja spomenutih Bo{njaka ledili
su krv u `ilama. Tih dana su mediji u RS-u
opasno {irili strah i nesigurnost, ~ime su
dugoro~no ugrozili bo{nja~ke povratnike.
Sve je izgledalo kao da se ponavlja 1992.
godina. ‘Taj dan }emo jo{ dugo pamtiti,
odnosno nikada ga ne}emo zaboraviti, kao
{to }e sje}anje na ‘92. godinu ostati u nama
do kraja `ivota. Sve je podsje}alo na tu
Stanislav
^a|o
1992. kada su nas srpski policajci i vojnici
hapsili i odvodili u logore. Srpska policija
nas je ovom akcijom jo{ jednom podsjetila
koliko je sigurnost nas povratnika upitna i
kako je malo potrebno da se po~ini zlo~in
nad nama’, govorili su tih dana bo{nja~ki
povratnici u Bosanskom Novom i
Bosanskoj Dubici.“
TU@ILA[TVO I SUD BiH
U vrhu liste “neprijatelja islama“ u BiH
na{le su se i institucije Tu`ila{tva i Suda
Bosne i Hercegovine. Ovo je, prije svega,
potkrijepljeno primjerom slu~aja Rijada
Rustempa{i}a, Abdulaha Hand`i}a i Edisa
Veli}a, protiv kojih se od po~etka 2010. na
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
“GODI[NJAK ISLAMOFOBIJE”
Rijad Rustempa{i}, Edis Veli} i
Abdulah Hand`i}
Sudu BiH vodi proces pod optu`bom za plani- doga|aj mnogim neprijateljima BiH slu`i
ranje teroristi~kih napada na teritoriji BiH. za motivaciju i za signal da je vrijeme da se
“Ovaj sudski proces razlikuje se od krene u ru{enje Bosne i Hercegovine.“
drugih sudskih procesa koji se sprovode na
Sudu BiH po tome {to je Tu`ila{tvo BiH FEDERALNA TELEVIZIJA
ve} u samom koncipiranju optu`nice iznije- I DRUGI “OBAVJE[TAJNO-MEDIJSKI
lo niz te{kih kvalifikacija na ra~un islama, SMUTLJIVCI“
odnosno sam ~in dosljednog prakticiranja Federalna televizija se u 2010. godini
islama doveden je u inkriminiraju}i vi{e puta dokazala na polju {irenja islamo-
polo`aj. Tako|er, u nastavku spomenutog fobije u BiH, zaklju~uju u SAFF-u (i
procesa konstantno su izno{ene veoma Rijasetu). Jedan od najo~iglednijih primjera
te{ke i nedopustive negativne kvalifikacije za to je humoristi~ka serija Lud, zbunjen,
na ra~un islama“, navode SAFF-ovi anali- normalan, ~iji su se autori “na najgrublji
ti~ari. Kao drugi primjer “islamofobi~nog“ na~in ismijavali sa islamskim vrijednosti-
Tu`ila{tva, kao i policijsko-sigurnosnih ma“, i to zbog epizode u kojoj je prikazano
institucija u BiH, podsje}a se na akciju u ni manje, ni vi{e nego — krme. Ovu
selu Gornja Mao~a pro{log februara: “sramotnu epizodu“ osudila je i Islamska
“Nekoliko mjeseci kasnije svi uhap{eni su zajednica u BiH, ocijeniv{i kako “kori{tenje 
pu{teni na slobodu a protiv njih nije
podignuta optu`nica, a vjerovatno nikada Damir
ne}e biti ni podignuta. Od silnih optu`bi za Kaletovi}
ru{enje ustavnog poretka BiH ne bi ni{ta.
Ova akcija je do kraja otkrila koliko su
institucije vlasti u BiH ‘lahke na obara~u’
kada treba napasti islam i muslimane.“
Paradoksalno, dok SAFF-ovi autori
optu`uju najvi{e dr`avne institucije pravo-
su|a za islamofobiju, vijest o ukidanju
pritvora Rustempa{i}u i ostalima, koji su u
oktobru pu{teni da se brane sa slobode, iza-
zvala je brojne osude u javnosti s obzirom
da je rije~ o osobama koje su optu`ene
za te{ko krivi~no djelo terorizma. U
Godi{njaku islamofobije pominje se i
teroristi~ki napad na policijsku stanicu u
Bugojnu koji je, kako je istaknuto, “opasno
unio smutnju me|u Bo{njake“: “Ovaj
teroristi~ki napad najvi{e su iskoristili bro-
jni islamofobi koji ne prestaju sa pozivima
na lin~ svih iskrenih vjernika muslimana, a
du{mani na{eg naroda iz reda srpsko-
hrvatskog naroda koriste ovu priliku da nas
Bo{njake satjeraju u }o{ak. Na`alost, ovaj
31
 NOVOGODI[NJE SVO\ENJE RA^UNA
NEPRIJATELJ BEZ PRESEDANA: DEDA MRAZ
“Muslimanskoj djeci se potura
kršćanski simbol kao neutralan i
općeprihvaćen“
Rijaset IZ-a u BiH, ta~nije nadle`ni za
fetve u Islamskoj zajednici, dr. Enes
Ljevakovi}, oglasio se ovih dana i po
pitanju rje{avanja dugogodi{njeg proble-
ma tvrdoglavog prisustva Deda Mraza
me|u Bo{njacima, koje se aktuelizira uo~i
svake nove (kalendarske) godine. Tim
povodom dr. Ljevakovi} ukazao je, izme|u
ostalog, na slijede}e: “Djeda Mraz je
izravno povezan s kr{}anskom tradici-
jom i zapravo samo je drugo ime za
li~nost iz te tradicije poznatu kao Sveti
Nikola. Oni koji pre{u}uju ovu ~injenicu
i poku{avaju da predstave, ustvari
nametnu, Djeda Mraza kao op}eprih-
va}eni simbol darovanja djece
povodom nove kalendarske godine,
~ije je obilje`avanje, tako|er, povezano
s kr{}anskim vjerovanjem u datum
ro|enja Isaa a.s., zamagljuju istinu i
obmanjuju javnost, posebno musliman-
sku djecu nastoje}i im poturiti jedan
kr{}anski simbol kao neutralan i kao
op}eprihva}en i po`eljan obrazac
pona{anja.“
Kako isti~e Ljevakovi}, spomenuta
svetkovina i njen simbol nisu poznat, priz-
nat i prihva}en element u islamskoj tradici-
ji Bo{njaka: “Oni su pod/na/metnuti i
promovirani muslimanima i njihovoj
djeci u vrijeme jednoumlja i neslobode i
 pozicije na javnom servisu ne mo`e biti u
cilju iskazivanja frustracija i ideolo{kih
preferencija, sijanja straha i bezna|a“. Fe|a
Isovi}, scenarista pomenute serije, u SAFF-
ovom Godi{njaku ponio je laskavu titulu:
“jedan od predvodnika islamofobije u
BiH“, i to ne samo zbog nesretnog krmeta,
nego i zbog komentara u Dnevniku 2 FTV-a
u kojem je, izme|u ostalog, naveo kako je
vjeronauka u {kolama zapravo poduka
fa{izmu jer se djeca razdvajaju, a ona
koja ne poha|aju ~asove vjeronauka se
izop}avaju.
Novinar magazina 60 minuta Damir
Kaletovi} u SAFF-ovom Godi{njaku naz-
van je “oru`jem za masovno uni{tavanje“, a
akcija u Gornoj Mao~i, su|enje grupi
Rijada Rustempa{i}a i teroristi~ki napad u
Bugojnu tri su doga|aja u 2010. koje su,
kako je ocijenjeno, “obavje{tajno-medijski
smutljivci nastojali {to vi{e iskoristiti kako
bi nanijeli {to vi{e {tete islamu i muslimani-
ma u Bosni i Hercegovini.“
32
muslimani bi ih, kao svojevrsne
za{titne znakove tog vremena i politike
i kao simbole strane islamskom u~enju
i tradiciji, trebali ignorirati.“
Pravo je svakog pojedinca i porodice
da po vlastitoj savjesti i izboru prihvate ili
ne prihvate spomenute simbole, ali je
prema islamskom u~enju svako i odgovo-
ran za vlastiti izbor i postupke, upozorava
Ljevakovi}. 
Objavljeno je “na hiljade novinarskih
priloga u kojima se iznose gnusne la`i“,
ka`u u SAFF-u, poput tekstova o okuplja-
nju naoru`anih vehabija na planini Vla{i} i
“sli~nih gluposti“. Me|u onima koji su “na
ru`an na~in pisali o svojim kom{ijama
muslimanima“ u Godi{njaku posebno isti~u
Rajka Vasi}a, portparola SNSD-a, koji je
opisan kao “zakrvavljeni islamomrzac“.
MINISTARSTVO SIGURNOSTI BiH
Godinu na isteku pamti}emo po
Avazovom otkri}u tajnog spiska opasnih
organizacija i terorista koji je iz
Ministarstva sigurnosti BiH poslan u Vije}e
sigurnosti UN-a, navodi se u Godi{njaku
islamofobije: “Danima se vodila intenzivna
javna polemika o ovom tajnom spisku. Na
kraju se ispostavilo da je rije~ o la`nom
spisku, odnosno o spisku koji su napravili
srpski predstavnici iz Republike Srpske pri-
padnici sigurnosnih agencija Bosne i
Hercegovine. Ovaj slu~aj je pokazao kako
neprijatelji islama, muslimana i Bosne i
Hercegovine vje{to zloupotrebljavaju pozi-
cije u institucijama vlasti Bosne i
Hercegovine da nanesu {to vi{e {tete na{oj
dr`avi, narodu i vjeri islamu. Tako|er, ovaj
slu~aj je pokazao kako spomenuti nepri-
jatelji islama, muslimana i BiH mogu raditi
{ta im je volja jer bo{nja~ki predstavnici u
vlasti ni{ta ne rade, osim {to gledaju kako
da namaknu sebi koju hiljadu vi{e KM.“
PARLAMENT BiH
Ni Parlament Bosne i Hercegovine nije
imun na islamofobiju: za razliku od ranijih
godina, bh. parlamentarci su se u 2010.
veoma ~esto bavili islamom i muslimani-
ma, zaklju~eno je u SAFF-ovom
Godi{njaku: “Poznato je da su na{i parla-
mentarci odr`ali vi{e parlamentarnih
rasprava o spomenutoj temi. Tako|er,
srpski predstavnici Predstavni~kog doma
Parlamentarne skup{tine Bosne i
Hercegovine vi{e puta su upu}ivali na
usvajanje prijedloga zakona o zabrani
no{enja nikaba, zabrani vehabija i sli~no. U
NEPRIJATELJI
U DR@AVNOM VRHU
Zgrada zajedni~kih
institucija BiH
spomenutim raspravama u Parlamentu BiH
moglo se sva{ta ~uti. Naravno, predstavnici
srpskog naroda iz Republike Srpske nisu
propustili priliku da iznose veoma neprim-
jerene uvrede na ra~un islama, Bo{njaka i
Islamske zajednice u BiH.“
ME\UNARODNA ZAJEDNICA
I RAFFI GREGORIAN
Za{to me|unarodna zajednica insistira
na {irenju islamofobije u BiH? — pitaju se
autori Godi{njaka, potkrepljuju}i to navod-
nom izjavom direktora Federalne uprave
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

policije Zlatka Mileti}a iz jula 2010:
“Nama nije cilj da razvijamo islamofobiju,
a iz me|unarodne zajednice ima ljudi koji
upravo to ho}e.“ Na ovu izjavu niko u BiH
nije posebno reagirao, a moralo se, vele
SAFF-ovci. Kao oli~enje islamofobi~ne
me|unarodne zajednice, tu je i biv{i zam-
jenik visokog predstavnika u BiH Raffi
Gregorian, za kojeg autori Godi{njaka
ka`u: “Oti{ao je ostaviv{i iza sebe smrdljivi
trag islamofobije.“
Gregorianu se zamjera {to je “prije
napu{tanja BiH u avgustu 2010. godine u
javnim istupima vi{e puta veoma neprim-
jereno vrije|ao reisa dr. Mustafu ef. Ceri}a“
i nazivao ga “licemjerom“.
“Sli~ne bljuvotine o reisu Ceri}u danas
mo`emo ~itati u tajnim izvje{tajima
Ameri~ke ambasade iz Sarajeva koje je
objavio WikiLeaks. Nema sumnje da je i u
tim izvje{tajima svoje prste imao Raffi
Gregorian“, zaklju~uje stru~ni tim SAFF-a.
PATRIJARH IRINEJ I SRPSKA
PRAVOSLAVNA CRKVA
Pored najvi{ih dr`avnih institucija,
medija i me|unarodne zajednice, na top
deset listi antiislamista na{lo se i nekoliko
osoba koje djeluju individualno, ali
ubita~no. A “prvi me|u jednakima“ je patri-
jarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, za
kojeg autori Godi{njaka tvrde kako je
“pokazao da mrzi islam iz dna du{e“:
“Samo {to je preuzeo tron Srpske
pravoslavne crkve patrijarh srpski Irinej je
odmah krenuo sa vrije|anjem islama i mus-
limana. Patrijarh srpski Irinej je u Ni{u
27.01.2010. godine rekao. ‘...Mi znamo {ta
je otprilike filozofija i psihologija islama.
Oni kada su u manjem broju umeju da se
pona{aju i da budu korektni. Kada postanu
ravni po broju, onda oni ve} di`u glavu, a
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
Raffi
Gregorian
Patrijarh
Patrijarh Srpske
Srpske
pravoslavne
pravoslavne
crkve
crkve Irinej
Irinej
kada postanu nadmo}ni i superiorni, ~ine
pritisak ili da se isele, ili da se pri|e njima.
To je filozofija islama...’ Osim ove skan-
dalozne izjave, patrijarh Irinej je tokom
protekle godine dao vi{e izjava protiv
Bosne i Hercegovine. Irinejove izjave nam
jasno poru~uju da Srpska pravoslavna
crkva ne mijenja svoju zlo~ina~ku }ud.“
ALMIR D@UVO
Direktor Obavje{tajno-sigurnosne agen-
cije BiH Almir D`uvo, prema podacima
SAFF-ovih analiti~ara, “svojim izjavama
omogu}io je neprijateljima islama i musli-
mana u BiH da slobodno pretjeruju u svo-
“GODI[NJAK ISLAMOFOBIJE”
Almir
D`uvo
jim mi{ljenjima na ovu temu.“ Pa je, prema
tome, i D`uvo jedan od najve}ih neprijate-
lja islama i Bo{njaka u protekloj godini:
“Almir D`uvo je svojim izjavama da u
Bosni i Hercegovini ima 3.000 ljudi (ovdje
je D`uvo mislio na 3.000 muslimana) koji u
svakom momentu mogu da naprave terori-
sti~ki akt koji }e imati puno te`e posljedice
od ovog u Bugojnu, te tra`enjem dozvole
od politi~kih vlasti da on i njegova slu`ba
pohapse svih tri hiljade osumnji~enih mus-
limana, svjesno ili ne pozvao na lin~ svih
onih koji ne izgledaju, ne misle i ne vjeruju
kao Almir D`uvo i njemu sli~ni. Danas smo
svjedoci da neprijatelji BiH i Bo{njaka uzi-
maju ovu D`uvinu izjavu kao zvani~nu
potvrdu da u BiH ima hiljade Bo{njaka
muslimana koji su teroristi.“
@ELJKO IVANKOVI]
“Hrvatski knji`evnik iz Vare{a“, kako je
ukratko predstavljen u Godi{njaku, @eljko
Ivankovi} opisan je u posljednjem broju
SAFF-a kao “neumorni mrzitelj islama“,
{to je vidljivo iz njegovih kolumni u
Nezavisnim novinama i Oslobo|enju:
“Na`alost, Ivankovi} je u skoro svakoj dru-
goj kolumni u Nezavisnim novinama za
metu uzimao islam i muslimane. Tako|er,
Ivankovi} je redovno u svojim kolumnama
kritizirao druge kada ne po{tuju tu|e vrijed-
nosti i kada druge vrije|aju na vjerskoj i
nacionalnoj osnovi. Me|utim, u istim tim
svojim spisima on nikada nije prezao od
najprizemnijeg vrije|anja islamskih sveti-
nja. Evo kako naprimjer Ivankovi} pi{e
o Muhammedu, a.s.: ‘Isusov nauk iz
evan|elja o dobru u~injenom ‘najmanjem 
33
 NOVOGODI[NJE SVO\ENJE RA^UNA

@eljko
Ivankovi} NOVA STRANICA DEJTONSKE POVIJESTI

Mesdžid koji su srušili Hrvati u Sturbi

Kao najdrasti~niji primjer kr{enja prava
muslimana u BiH u 2010. godini, u
Godi{njaku islamofobije navodi se
“mesd`id koji su sru{ili Hrvati“ u selu
Sturba, u livanjskoj op}ini: “Ru{enje
mesd`ida u d`ematu Sturba u op}ini
Livno nova je stranica dejtonske povi-
jesti BiH, jer je ovo prvi muslimanski
vjerski objekt koji je sru{en nakon
zavr{etka rata. Svima je jasno da
mesd`id u Sturbama nije morao biti
sru{en, bez obzira na to {to nije imao
urednu dokumentaciju, jer je takvih
objekata i u samom Livnu na stotine, a
u dejtonskoj dr`avi ih ima na desetine
hiljada. Mesd`id je prora~unato sru{en
u ramazanu, isklju~ivo u ime
nacionalne i vjerske mr`nje i netr-
peljivosti prema bo{nja~kom narodu, i
tu nema nikakve dileme. Dokaz za to je
1.500 prikupljenih potpisa livanjskih
Hrvata koji slo`no podr`avaju ru{enje
mesd`ida i time ovom zlo~inu daju
kolektivnu dimenziju.“ 

o muslimanima u BiH. U jednom od takvih

Marko istupa Ve{ovi} je podr`ao navode da je pos-
Ve{ovi} tojanje stranke muslimanskog naroda bilo
dovoljno za raspad BiH. Bo{nja~ki poslani-
ci su ga upozorili kako to nije prvi put da
Ve{ovi} vrije|a muslimane, podsjetiv{i i na
njegove viceve o had`ijama i fesovima, a
 od bra}e’, a koji }e poslije ‘prepisati’ i potom ga lijepo zamolili da se bavi svojim
Muhamed u jedan svoj hadis.’ Dakle, narodom.“
~ovjek na{eg Poslanika smatra pre- Ve{ovi}u se tako|er zamjeraju i
pisiva~em ili jo{ jednostavnije re~eno falsi- uvrede koje je u svojim kolumnama u
fikatorom tu|ih ideja i ideala. Zaista, ovaj magazinu Dani iznosio na ra~un
~ovjek mrzi islam iz dna du{e.“ uva`enog kolumniste SAFF-a F atmira
MARKO VE[OVI] Alispahi}a, a koje su u Godi{njaku
Mjesto na listi naj-islamofoba u BiH islamofobije detaljno pobrojane: “Ve{o-
zauzeo je i pisac i nezavisni poslanik vi} je magazinu Dani o Fatmiru napisao
Marko Ve{ovi}. Zaslu`io je, ka`u u sljede}e uvrede: bolesnik, ovan, ovan-
SAFF-u: “Marka Ve{ovi}a stavljamo na predvodnik, magarac sa titulom magis-
listu islamofobi~ara jer je u Parlamentu tra, bjegunac iz Jagomira, magarac koji
Federacije BiH tokom 2010. godine, kao je magistrirao, (koji) bleji, smjesa tukca i
nezavisni poslanik ovog parlamenta, vi{e bolesnika, gad, debil, sme}e, fa{ista,
puta zloupotrijebio svoju poziciju parla- usta{ka sablast, hajvan s titulom magis-
mentarca u izno{enju neprimjerenih izjava tra, imbecil.“ 

www.jammark.hr
Ne samo putovanje...
Potpuno novi stil `ivota...
Egzoti~na putovanja - Maldivi, Mauricijus, Sej{eli, Tajland, Bali, Kuba, Aruba,
Barbados, Venecuela…
Krstrenja — Mediteran, norve{ki fjordovi, balti~ke metropole, Karibi, Daleki istok
Krstarenja — polasci iz Dubrovnika (ture - Italija, Gr~ka i Turska)
Orijent - Maroko, Jordan, Sirija, Dubai, Oman
Europska putovanja - Madeira, Tenerife, Gran Canaria, Andaluzija, Sicilija,
Korzika, Sardinija, Cipar, Malta
Zabavni parkovi - Disneyland u Europi i Americi
Avanturisti~ka putovanja - ture po Sjevernoj i Ju`noj Americi
Turisti~ka agencija Jammark, Trg Kralja Tomislava 17, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel/Fax: 00385 1 4922 250, 4922 251 E-mail: info@jammark.hr

34 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

BiH NA ^ELU VIJE]A SIGURNOSTI UN-a

Od prvog januara Bosna

i Hercegovina preuzima
jednomjesečno
predsjedavanje Vijećem
sigurnosti Ujedinjenih
naroda, tokom kojeg će
održavanje referenduma
u Sudanu, najvećoj
afričkoj državi u kojoj je
do prije nekoliko godina
vođen građanski rat, biti
jedna od važnijih tema
kojom će se baviti ovo
najviše tijelo UN-a
Pi{e: DANKA SAVI]

S
prili~no haoti~nom situacijom u
zemlji - jo{ uvijek nije postignut
dogovor o uspostavi vlasti, a i
dalje je na ~elu ministarstva vanj-
skih poslova ~ovjek kojem je
istekao mandat, BiH do~ekuje prvi januar,
datum po~etka jednomjese~nog predsjeda-
vanja Vije}em sigurnosti Ujedinjenih naro-
da, ~iji je nestalni ~lan postala po~etkom
2010. godine. Podsjetimo, na temelju
rotacije po abecednom redu, BiH predsje-
dava radom Vije}a sigurnosti UN-a tokom

BiH PRED VELIKIM

januara tako da delegacija BiH, osim
redovnih aktivnosti kao nestalna ~lanica,
ima obavezu pripreme programa pred-
sjedanja, tematskih debata, te nominiranja
posebne teme predsjedavanja. Predsjedni-
{tvo BiH se dogovorilo da to bude
Izgradnja institucija u funkciji mira. DIPLOMATSKIM
MIR PRIJE SVEGA
Iako postoje teme kojima se Vije}e
sigurnosti UN-a bavi u kontinuitetu, dnevni
red u principu odre|uju aktuelne krize i
IZAZOVOM
najve}i uticaj ima pet stalnih ~lanica sa
pravom veta, a to su SAD, Rusija, Kina,
Bh. predsjedavanje Vije}em sigurnosti
Francuska i Velika Britanija. Zemlja pred-
sjedavaju}a ima, izme|u ostalog, obavezu UN-a }e obilje`iti doga|aji u Africi i Aziji
da tokom tog mjeseca pripremi oko trideset
do ~etrdeset izjava, rezolucija, saop}enja. U rezolucija, vezanih uglavnom za mirovne poslova Bosne i Hercegovine, zajedno sa
Predsjedni{tvu BiH, koje kreira vanjsku misije UN-a u Africi, ili pitanja kao {to su Stalnom misijom Bosne i Hercegovine pri
politiku BiH je, unutar svakog kabineta, situacija na Bliskom istoku. UN-u u Njujorku, intenzivno radi na prego-
imenovan po jedan ~lan koji se bavi Pomo}nik ministra vanjskih poslova vorima koji se odvijaju sa svim ~lanicama
Vije}em sigurnosti. Otkako je po~etkom (MVP) BiH za multilateralne odnose Vije}a sigurnosti kako bi se utvrdio program
godine BiH postala nestalna ~lanica ovog Branimir Mandi} obja{njava da u skladu sa rada za januar 2011. godine. U Misiji je zbog
tijela, Predsjedni{tvo je moralo pregledati procedurom rada Vije}a sigurnosti toga trenutno “stiglo poja~anje” iz Sarajeva
gotovo ~etiri stotine dokumenata, izjava, Ujedinjenih naroda, Ministarstvo inostranih tako da je umjesto {est sada anga`irano 12

36 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

 [TA ^EKA BiH TOKOM PREDSJEDAVANJA

LE@ERNI KOM[I]

VELIKI ISPIT ZA
BH. DIPLOMACIJU
Prvog januara po~inje
jednomjese~no predsjedavanje
BiH Vije}em sigurnosti UN-a
Željko Komšić uzeo godišnji odmor
uoči početka predsjedavanja BiH
Vijećem sigurnosti
Bosnu i Hercegovinu }e, kao {to je poznato, u UN-u pred-
stavljati Ivan Barbali}, {ef Misije BiH pri UN-u koji je, ina~e,
na ovu poziciju do{ao s pozicije predsjednika ACIPS-a, orga-
nizacije koja okuplja magistrante Centra za interdiscipli-
narne studije u Sarajevu. ^lan Predsjedni{tva BiH @eljko
Kom{i}, ~ijom je odlukom prije dvije godine Barbali}
imenovan na ovu presti`nu poziciju iako nije imao bilo
kakvog diplomatskog iskustva, ne bi trebao imati obaveza
u New Yorku tokom zasjedanja. Ipak, elementarna odgov-
ornost prema funkciji koju obna{a bi mu trebala nalagati da
u vrijeme predsjedavanja ne pomi{lja na godi{nji odmor, koji
je on, navodno, zatra`io do 15. januara, uz obrazlo`enje da
}e biti na telefonskoj vezi ako bude bilo potrebno. Nakon na{eg
upita-provjere informacije o tome da je njen {ef uzeo odmor uo~i
po~etka predsjedavanja BiH Vije}em sigurnosti i poruke da joj se
javimo za sat vremena, Kom{i}eva savjetnica za medije
Irena Jelisi} nije vi{e odgovarala na na{e pozive. 
NEOZBILJNOST U DR@AVNIM POSLOVIMA
@eljko Kom{i}, ~lan Predsjedni{tva BiH

Vije}em sigurnosti. Pitanje Bliskog istoka, ja arapsku sjevernu Afriku od crna~kog

diplomata. Nekada{nji ambasador Velike
Britanije pri Sjevernoatlantskom savezu i
stalni predstavnik u Vije}u sigurnosti UN-a
te osniva~ i direktor Centra za politi~ke i
diplomatske studije iz Velike Britanije sir
Emyr Jones Parry sudjelovao je tokom
novembra u pripremama bh. diplomata kako
bi na{a zemlja {to bolje u januaru naredne
godine predsjedavala Vije}em sigurnosti
UN-a. Britanska ambasada u BiH je nakon
{to je na{a zemlja postala nestalnom ~lani-
com Vije}a sigurnosti na period od dvije
godine pru`ila podr{ku odr`avanjem obuka
za diplomate MIP-a.
Mandi} ka`e da bi program rada trebao
biti dogovoren i usvojen po~etkom januara.
“Tako|er se intenzivno radi na realizaciji
tematske debate BiH koja }e se voditi 21.
januara 2011. godine pod nazivom:
Postkonfliktna izgradnja mira: izgradnja
institucija. Temu je utvrdilo Predsjedni{tvo
Bosne i Hercegovine, kao i nivo predstav-
ljanja delegacije BiH.”
Doga|aji u zemljama Afrike i Azije su
teme koje }e obilje`iti bh. predsjedavanje
uklju~uju}i palestinsko pitanje, stalna je
ta~ka dnevnog reda mjese~nog programa
rada Vije}a sigurnosti, a o tome je tokom
januara predvi|ena i otvorena debata.
Tako|er, u Sudanu se odr`ava referendum
9. januara 2011. godine, {to bi moglo imati
odre|ene implikacije i na rad Vije}a sigu-
rnosti (eventualno odr`avanje dodatnih
konsultacija ili brifinga o pitanju referendu-
ma), a bit }e odr`ane konsultacije i brifinzi
o situaciji u Sudanu, Somaliji, Nepalu i na
Haitiju.
REFERENDUM U SUDANU
Sudan je jedan od najva`nijih izazova s
kojim se UN trenutno suo~ava, a tokom
predsjedavanja BiH Vije}em sigurnosti, 9.
januara, bit }e odr`an referendum o
samoodre|enju Juga i referendum u naftom
bogatoj regiji Abiye, smje{tenoj izme|u
sjevera i juga Sudana, gdje su vo|ene
borbe. Otkako je 1956. godine stekla neza-
visnost, ova je zemlja gotovo stalno bila u
ratu. Odr`avanje referenduma u Sudanu je
ina~e dio mirovnog sporazuma iz 2005.
godine, kojim su okon~ani ~etri decenije
dugi sukobi u ovoj zemlji, a sve govori u
prilog tome da }e stanovnici ju`nog Sudana
glasati za nezavisnost. Rat u Sudanu,
najdu`i koji je ikada vo|en u jednoj
afri~koj dr`avi, odnio je dva miliona `ivota.
Mnoge afri~ke zemlje zagovaraju jedinstvo
Sudana, kroz koji prolazi linija koja razdva-
subsaharskog juga, u strahu od toga da se
doga|aji u njemu ne repriziraju u nekoj od
drugih zemalja. UN s vi{e od 30.000 pri-
padnika mirovnih snaga u najve}oj sudan-
skoj pokrajini Darfuru, na jugu Sudana i uz
granicu, ima va`nu ulogu u referendum-
skom procesu i za{titi civila. Od ukupno
oko 44 miliona stanovnika Sudana, na refe-
rendumu o samoodre|enju ju`nog Sudana
mo`e glasati oko pet miliona bira~a u
zemlji te oko ~etiri stotine hiljada izvan nje.
”Mi ne o~ekujemo nikakve sukobe ili prob-
leme tokom predsjedavanja. Uostalom,
zemlja predsjedavaju}a radi sve u kon-
sultacijama sa ostalim ~lanicama, a UN ima
svoje mehanizme djelovanja u razli~itim
situacijama”, obja{njava Mandi}.
Skup{tina Ujedinjenih naroda izabrala
je krajem oktobra Njema~ku, Indiju,
Ju`noafri~ku Republiku, Portugal i Kolu-
mbiju za nestalne ~lanove Vije}a sigurnosti
s dvogodi{njim mandatom, po~ev{i od 1.
januara, a ove zemlje }e zamijeniti Austriju,
Japan, Meksiko, Tursku i Ugandu, ~iji man-
dati isti~u krajem decembra. Pomenutih pet
izabranih zemalja se, pored Bosne i
Hercegovine, pridru`uju Brazilu, Gabonu,
Libanonu i Nigeriji, ~iji mandat u Vije}u
sigurnosti traje do kraja 2011. godine. Za
izbor u Vije}e sigurnosti zemlje kandidati
trebaju dvotre}insku ve}inu glasova dr`ava
~lanica ~iji su predstavnici prisutni i glasaju
u 192-~lanoj Skup{tini. 

30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 37

GORA@DANSKA SVIJETLA BUDU]NOST

Goraždanska firma “Bekto Precisa” proizvođač je i distributer modularnih

LED sistema za uličnu rasvjetu koje je razvila renomirana njemačka kompanija
“Hella”; međutim, nabavka i ugradnja domaćeg proizvoda evropske kvalitete
naišla je na hladan doček administracije koja godinama usko surađuje sa
unaprijed odabranim stranim kompanijama

EVROPSKO SVJETLO U BiH

SVJETSKI, A NA[E
Sastavljanje LED rasvjetnih
ure|aja u tvornici Bekto Precisa

Bekto Precisa proizvodi LED rasvjetu, od pro{le godine

obaveznu u zemljama EU-a
38 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILI^I]
U
ponedjeljak, 27. decembra, u sara-
jevskoj Op}ini Centar predstavnici
gora`danske firme Bekto Precisa
prezentirali su svoj novi proizvod -
modularni LED sistem za uli~nu
rasvjetu, {to predstavlja novitet ne samo na
bosanskohercegova~kom nego i na zapadno-
evropskom tr`i{tu. Svi prisutni bili su
odu{evljeni jer je rije~ o doma}em proizvodu
iznimne kvalitete, ali odu{evljenje i entuzi-
jazam prisutnih nije podijelio Zlatko
Eminagi} koji je u ime Zavoda za izgradnju
Kantona Sarajevo zadu`en za sve poslove
koji se ti~u javne rasvjete na podru~ju
Sarajevskog kantona. Eminagi} je rekao da je
prije dvije godine od Philipsa nabavljena i
postavljena LED rasvjeta na Ba{~ar{iji i da to
ni{ta ne valja, da postoje ogromni problemi,
a da je gomila novca potro{ena na popravke i
odr`avanje. “Ta~no je da se Philips bavi i
proizvodnjom rasvjete, ali oni, kao i drugi
me|unarodno priznati proizvo|a~i rasvjete,
nemaju ni{ta sli~no onome {to smo mi
proizveli u saradnji sa njema~kom firmom
Hella, koja se ve} stotinjak godina bavi
proizvodnjom i usavr{avanjem automobilske
rasvjete”, ka`e Sanja Muhi}, menad`erica za
kupovinu i prodaju “Bekto Precise”, domet-
nuv{i da Eminagi} po svemu sude}i nije
upoznat sa prednostima i kvalitetom nji-
hovog proizvoda.
U[TEDAMA NIGDJE KRAJA
“Bekto Precisa” ve} dugi niz godina
vi{e nego uspje{no sara|uje sa njema~kom
firmom “Hella”, jednom od najpresti`nijih i
najuglednih me|unarodnih kompanija koja
se bavi proizvodnjom autorasvjete i elek-
tronike. Prije nekoliko godine ta renomi-
rana firma odlu~ila je svoje znanje i iskust-
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
IMPRESIVAN POSLOVNI PARTNER
Hella među 100 najvećih
kompanija u Njemačkoj
Razvoj “Hella Eco StreetLine”, modu-
larnih LED sistema za uli~nu rasvjetu,
napravila je istoimena njema~ka kompani-
ja Hella KGaA Hueck & Co, sa
kojom Bekto Precisa ima
potpisane ugovore o
poslovnoj suradnji. A o
kakvom se zapravo
gigantu radi, najbolje
govore podaci o nje-
nom poslovanju. Naime,
kompanija Hella najpoz-
natija je u autoindustriji kao
snabdjeva~ autodijelovima, te proi-
zvodnim komponentama i sistemima za
svjetlosnu tehnologiju i elektroniku u auto-
mobilskoj industriji. Tako|er, proizvode
kompletne automodule, sisteme klima
vo, ste~eno u poslu s vrlo zahtjevnom
autorasvjetom, prenijeti na polje javne
rasvjete i tako je nastao Hella Eco
StreetLine, modularni LED sistem za
uli~nu rasvjetu. S obzirom da su u Helli
znali sa kakvim mogu}nostima i kapacite-
tom raspola`e Bekto Precisa, ovoj
gora`danskoj firmi ponudili su ugovor za
proizvodnju alata za proizvodnju LED
rasvjete u njihovim fabrikama u Nje-
ma~koj. “Nakon toga mi smo Helli ponudili
da budemo proizvo|a~i i distributeri LED
rasvjete prvenstveno za potrebe na{eg
tr`i{ta, ali i zemalja u regionu. Dakle,
razvoj LED rasvjete u potpunosti je Hellin,
dok smo mi preuzeli proizvodnju i distribu-
MODULARNA
MODULARNA
LED
LED RASVJETA
RASVJETA
Proizvod
Proizvod koji
koji
name}e
name}e Evropska
Evropska
Unija
Unija proizvodi
proizvodi
Bekto
Bekto Precisa
Precisa
LED LAMPE ZA ULI^NU RASVJETU
ure|aja i automobilske elektrosisteme.
Hella ima jednu od najve}ih trgova~kih
organizacija u svijetu za prodaju autodi-
jelova i zajedno sa svojim part-
nerima prisutna je u vi{e od
100 zemalja. Konsoli-
dovani godi{nji promet
Hella Groupe je oko
3,3 milijarde eura go-
di{nje. Vi{e od 23.000
ljudi radi u 70 fabri~kih
pogona {irom svijeta, a
vi{e od 3.200 in`injera i
tehni~ara radi na istra`iva~kom i
razvojnom polju kroz kompanijine grupe.
Hella je me|u 50 najve}ih snabdjeva~a
autodijelovima u svijetu i jedna je od 100
najve}ih kompanija u Njema~koj. 
ciju za na{e i tr`i{te susjednih zemalja”,
obja{njava Sanja Muhi}, isti~u}i kako pos-
toje brojne prednosti LED rasvjete u odno-
su na postoje}e sisteme rasvjete koji se
koriste u BiH, ali i u zemljama u regionu.
Kao prvo, prosje~ni vijek trajanja LED
rasvjete laboratorijski je procijenjen na vi{e
od 12 godina, dok konvencionalne
svjetiljke koje su trenutno u upotrebi traju
izme|u dvije i ~etiri godine. Osim znatno
dugoro~nijeg trajanja LED rasvjete,
zna~ajna je i u{teda u potro{nji elektri~ne
energije. Naime, LED rasvjeta daje 116
procenata vi{e svjetla u odnosu na konven-
cionalne svjetiljke uz 66 posto manje
energije. Tako|e, LED rasvjeta ne privla~i 
OP]INA
OP]INA STARI
STARI GRAD
GRAD
Na~elnik
Na~elnik Ibrahim
Ibrahim Had`ibajri}
Had`ibajri} odu{evljeno
odu{evljeno je
je
prihvatio
prihvatio pilot-projekat
pilot-projekat LED
LED rasvjete
rasvjete
Trg
Trg oslobo|enja-Alija
oslobo|enja-Alija Izetbegovi}
Izetbegovi}
39
 GORA@DANSKA SVIJETLA BUDU]NOST
 insekte zbog specifi~ne boje svjetla i
smanjenog otpu{tanja topline tako da nije PO UZORU NA
potrebno njihovo odr`avanje i ~i{}enje. NJEMA^KE GRADOVE
LED rasvjeta proizvedena
Ako se ovome doda i podatak da je na u Gora`du montira se
ku}i{te LED rasvjete ugra|ena specijalna od Berlina do Lippstadta
takozvana antivandalska plastika otporna
na razne udare, onda cijena od 1.300 KM za
najra{ireniji model LED rasvjete “Case” i
nije toliko velika ukoliko se u obzir uzme
podatak da je Kanton Sarajevo uvozne kon-
vencionalne antivandalske lampe pla}ao po
cijeni od 1.200 KM po komadu. “A {to se
ti~e same infrastrukture rasvjete, niko ni{ta
ne mora mijenjati. Zna~i, na postoje}e
stubove za rasvjetu mi postavljamo novo
ku}i{te sa LED rasvjetom. Ukoliko je
potrebna neka dorada, promjena, adapter,
to je na{a obaveza i mi }emo to da uradimo.
Prednost LED rasvjete je i u tome {to mi s
u Sarajevu. “Ta~no je da se Siteco bavi
optikom i so~ivima mo`emo usmjeriti VODEĆA TEHNOLOGIJA: LED rasvjetom, ali to nije ni blizu onoga
svjetlost na mjesto koje treba biti osvjetlj-
eno”, ka`e Sanja Muhi}, dodaju}i da je s “Siteco, a i druge firme sa {to je napravila Hella. [tavi{e, Siteco, a i
tuzlanskom firmom Deling sklopljen ugo- druge firme sa me|unarodnim ugledom kad
vor o prakti~noj zamjeni konvencionalnih
međunarodnim ugledom je rije~ o javnoj rasvjeti, voljele bi da im je
lampi LED rasvjetom. kad je riječ o javnoj dostupna Hellina tehnologija”, ka`e Sanja
Ipak, kona~an izbor firme koja }e vr{iti Muhi} navode}i kako je Zlatko Eminagi}
zamjenu ostavljen je kupcu, pa }e tako u rasvjeti, voljele bi da im od samog po~etka ignorisao njihova nasto-
Gora`du zamjenu konvencionalnih LED janja da mu prezentiraju svoj proizvod.
lampama obaviti Javno komunalno pre-
je dostupna Hellina “Kada smo prvi put pozvali gospodina
duze}e 6. mart. tehnologija” Eminagi}a, ni{ta ne slute}i, {turo nam je
odgovorio emailom odbiv{i prezentaciju
ADMINISTRATIVNA SPREGA na{eg proizvoda. Nakon toga ponovo smo
Bekto Precisa svim op}ina u BiH poslao }e nam ta saglasnost biti izdata odmah mu poslali dopis u kojem smo izrazili
je prezentaciju projekta, a uposlenici ove poslije novogodi{njih praznika jer ne vidim spremnost da mu se na{a svjetiljka fizi~ki
firme i li~no su obi{li i posjetili ve}inu niti jednog razloga za{to ona ne bi bila po- ustupi i da je on testira i provjeri njene
bosanskohercegova~kih op}ina. Prvi ko- zitivna. Me|utim, ukoliko bude negativna, kvalitete i karakteristike, ako ve} nama ne
nkretan posao bio je dogovoren sa o~ekujemo dobro, tehni~ki i argumento- vjeruje”, ka`e Sanja Muhi} dodaju}i da se
na~elnikom sarajevske Op}ine Stari Grad vano, potkrijepljeno obja{njenje”, ka`e Zlatko Eminagi} nije udostojio odgovoriti
Ibrahimom Had`ibajri}em o realizaciji na~elnik Had`ibajri} navode}i da }e ista ni toj ponudi. Istovremeno, Eminagi} je
pilot-projekta. “Prema postignutom dogo- LED rasvjeta biti postavljena i oko same spreman kritikovati i Bekto Precisu i nji-
voru, mi smo se obavezali da }emo na Trgu zgrade Op}ine. Sa druge strane, kako nez- hovu LED rasvjetu a da pri tome o nji-
oslobo|enja - Alija Izetbegovi} zamijeniti vani~no saznajemo, Zlatko Eminagi} ima hovom proizvodu gotovo ni{ta i ne zna, ali
konvencionalne LED rasvjetom. Sam vi{e nego dobru poslovnu suradnju sa fir- zna da je vi{e nego konkurentan njegovim
na~elnik se po`alio na slabu rasvjetu i mom Siteco koja ima svoje predstavni{tvo miljenicima iz “Siteca”. 
naveo je to kao prioritet, a mi smo, s druge
strane, po{to je rije~ o lijepoj i reprezenta-
tivnoj lokaciji, odlu~ili to uraditi besplatno.
Spremili smo lampe, ljudi iz Delinga po~eli
su posao jer je trebalo prefarbati i stubove
kako bi bili u skladu sa ku}i{tem lampe, ali
posao je obustavljen na zahtjev Zlatka
Eminagi}a, odnosno Zavoda za izgradnju
Kantona Sarajevo”, ka`e Sanja Muhi}
dodaju}i da se po svemu sude}i ne}e mo}i
SRETNU I
ispo{tovati rok do 1. januara 2011. godine
kada je nova LED rasvjeta trebala obasjati
USPJE[NU
Trg oslobo|enja.
Zvani~no, Zlatko Eminagi} zaustavio je NOVU 2011.
postavljanje LED rasvjete jer od njega,
odnosno Zavoda, niko nije tra`io dozvolu GODINU
niti saglasnost za realizovanje tog projekta.
“Ja sam razgovarao sa ljudima iz Slu`be za @ELI VAM
komunalne poslove i investicije koji su mi
rekli da od Zavoda moramo tra`iti i dobiti
elektroenergetsku saglasnost. Vjerujem da
KANTON SARAJEVO
40 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
 EVROPA, ODMAH
EU PROGRAM Usvajanje zakona o medijima u M
“KULTURA” I U BiH
pokazatelj zabrinjavajućeg trenda
Od prvog januara po~inje primjena
Memoranduma o pristupanju BiH
programu EU “Kultura” (2007. - 2013.)
PODR[KA MA\ARSKOG
kojeg su ministar civilnih poslova BiH
Sredoje Novi} i generalni direktor
PARLAMENTA NOVOM
Generalnog direktorata za obrazovanje ZAKONU O MEDIJIMA
Ma|arska vlada je u julu osnovala
i kulturu Jan Truszczynski potpisali
novu Nacionalnu agenciju za medije
pro{le sedmice. BiH je za ~lanstvo u i komunikacije, koja }e nadzirati
programu obavezna pla}ati ~lanarinu u proizvodnju vijesti u svim
godi{njem iznosu od 50.000 eura. dr`avnim medijima
Potpisivanjem Memoranduma o razumi-
jevanju BiH }e ste}i prava na kori{tenje
sredstava EU-a u oblasti kulture, kao i
sve druge zemlje ~lanice programa
Kultura (zemlje EU-a, te Island,
Norve{ka, Lihten{tajn, Turska,
Hrvatska, Srbija, Makedonija i Crna
Gora). Program “Kultura” je okvirni pro-
gram Evropske zajednice za razdoblje
od 2007. do 2013. godine sa bud`etom
od 400 miliona eura. Ovo je drugi pro-
gram Evropske unije kojem pristupa
BiH. Do sada je BiH pristupila jedino
programu EU-a za nauku i istra`ivanje
tj. Okvirnom programu 7 (FP7).

EVROPSKA
KOMISIJA
PODIJELJENA OKO
KOMUNISTI^KIH
ZLO^INA
Evropska komisija (EK) je pro{le sed-
mice odbila zahtjev {est isto~noevrop-
skih ~lanica da usvoji propis o ka`nja- Mađarska, zemlja predsjedavajuća EU-om od
vanju negiranja zlo~ina komunizma, po
uzoru na zakone nekih ~lanica EU-a početka naredne godine, koja je na proljetnim izborima
koje ka`njavaju negiranje genocida. To
je odbijanje, me|utim, mo`da ipak napravila značajan korak udesno, izazvala je negativne
privremeno, jer je Komisija svoje odbi-
janje objasnila manjkom konsenzusa o reakcije unutar EU-a zbog usvajanja restriktivnog
problemu te nedostatkom zakonskih
uvjeta za dono{enje takvoga propisa.
zakona o medijima

Rumunija je nedavno u pismu evropskoj
povjerenici za pravosu|e Viviane
Reding zatra`ile ka`njavanje “javnoga
opra{tanja, negiranja i trivijaliziranja
totalitarnih zlo~ina”, tvrde}i kako komu-
nisti~ki zlo~ini “trebaju biti tretirani po
istim standardima” kao i zlo~ini nacista,
posebice u zemljama koje ve} imaju
zakone o ka`njavanju negiranja
nacisti~koga genocida, ali EK je to odbi-
K
ako }e dr`ava koja za nekoliko dana
treba preuzeti predsjedavanje Evrop-
skom unijom zastupati evropske vri-
jednosti kada je ona sama usvojila restrik-
tivni zakon o medijima kao {to je to uradila
Ma|arska, ovo je pitanje koje je, nakon
pro{losedmi~nog usvajanja spornog zakona
od strane Parlamenta u Budimpe{ti, uznemi-
rilo mnoge zemlje ~lanice EU-a. Vlada u
Berlinu je savjetovala Ma|arskoj da uzme u
obzir kritike Organizacije za evropsku sigu-
rnost i suradnju (OESS), posebno zbog toga
{to Ma|arska za nekoliko dana preuzima
predsjedanje EU-om i time, kako je kazao,
glasnogovornik njema~ke vlade Christoph
Steegmans, “preuzima posebnu odgovornost
za cjelokupnu sliku EU-a u svijetu”. Ministar
vanjskih poslova Lukse mburga J ean
Asselborn osudio je zakon (iako ne u ime
svoje zemlje) i pozvao Evropsku komisiju da

42 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

Mađarskoj posljednji je
da u EU
poduzme brzu akciju. Komentirao je i da
takav odnos prema medijima name}e pitanje
zaslu`uje li Ma|arska preuzeti predsjedanje
EU-om. Zakon protiv ~ijeg je dono{enja
po~etkom pro{le sedmice pred parlamentom
protestiralo gotovo 1.500 ljudi, osim regula-
tornih promjena, predvi|a spajanje proizvod-
nje vijesti dr`avnih medija, televizijskih,
radijskih i nacionalne novinske agencije
MTI, koje }e biti besplatne. Prije nego {to se
ovaj zakon o medijima na{ao pred poslanici-
ma, ma|arska vlada je u julu osnovala novi
dr`avni nadzorni organ - Nacionalnu agenci-
ju za medije i komunikacije. Ona odlu~uje,
izme|u ostalog, i o bud`etu javno-pravnih
radijskih i televizijskih stanica, kao i dr`avne
novinske agencije MTI. Tokom septembra je
uspostavljeno i tzv. medijsko vije}e koje ima
velika ovla{tenja. Prema novim propisima,
regulatorni panel ~ije ~lanove }e imenovati
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
Vlada bit }e u stanju nadzirati elektronske i
{tampane medije, te odre|ivati kazne za one
koji budu izvje{tavali na “neuravnote`en“ ili
na “uvredljiv“ na~in. Istovremeno, Vlada bi
trebala imati i ve}u kontrolu nad internetom,
{to }e zahtijevati zvani~nu registraciju
blogera. Nova Nacionalna agencija za medi-
je i komunikacije, u kojoj }e vode}u ulogu
imati ljudi bliski vladaju}oj stranci Fidesz,
nadzirat }e proizvodnju vijesti u svim
dr`avnim medijima, a mo}i }e izricati i
visoke kazne privatnim medijima koji kr{e
zakon. Ma|arski premijer Viktor Orban
izjavio je u pro{li petak da njegova vlada
ne}e mijenjati novi zakon o medijima, a
Janos Lazar, predsjednik parlamentarne
grupe Fidesza, koja ima dvotre}insku ve}inu
u parlamentu, izjavio je za ma|arsku TV2 da
}e Ma|arska probati novi regulatorni model,
ali je nagovijestio da }e on biti izmijenjen
ako se poka`e potreba za tim. Usvajanje
zakona o medijima u Ma|arskoj, kojim su
ZABRINJAVAJUĆI
POKAZATELJI:
Prema podacima
organizacije Reporteri bez
granica, “nijedna članica
EU-a se ne kreće u
dobrom pravcu kada je u
pitanju sloboda medija”
pro{irena ovla{tenja dr`ave u nadziranju i
ka`njavanju privatnih medija, posljednji je
pokazatelj zabrinjavaju}eg trenda u EU, oci-
jenili su Reporteri bez granica. “Nijedna
~lanica EU-a ne kre}e se u dobrom pravcu
kada je u pitanju sloboda medija”, rekao je
predstavnik Reportera bez granica za EU
Olivie Bazil, za Euobserver, navode}i da to
postaje sve ve}i problem u Evropi. Zvani~nik
te nevladine organizacija sa sjedi{tem u
Parizu ocijenio je da se od septembarskih
teroristi~kih napada u SAD-u 2001. godine
“kre}emo unazad”. Da se sloboda medija u
mnogim zemljama ~lanicama EU-a i u ve}ini
zemalja koje se nadaju ulasku u 27-~lanu
Uniju pogor{ava, upozorili su Reporteri bez
granica (RSF) u svojem devetom go-
di{njem Izvje{taju o stanju medijskih slo-
boda u svijetu, koji je objavljen krajem
oktobra. (D. Savi})
la. Litva je, ina~e, zemlja koja predvodi
isto~noevropski “blok” za dono{enje
takvoga zakona.
BELGIJANCI
NAJDARE@LJIVIJI
PREMA
NEZAPOSLENIMA
Naknade za nezaposlene u EU smanj-
ene su 14 posto izme|u 2005. i 2008.
godine, pokazuju podaci Eurostata, sta-
tisti~kog ureda EU-a. Najdare`ljiviji
prema nezaposlenima su Belgijanci,
koji su isplatili 3,3 posto vlastitog BDP-a
svojim dr`avljanima bez posla, dok su
[panci na drugom mjestu sa 2,5 posto
BDP-a. Vi{e od dva posto BDP-a za
nezaposlene jo{ su izdvojili Irci, Finci,
Nizozemci Danci. Nezaposlenima naj-
manje daju ~lanice koje su posljednje
u{le u EU. Najmanje izdvaja Rumunija
s izdacima za nezaposlene u visini
0,25 posto BDP-a, zatim Estonija, Litva,
^e{ka, Slova~ka, Bugarska i Latvija,
koje sve imaju izdatke za nezaposlene
manje od 0,5 posto nacionalnog BDP-a.
NAGA AFRODITA
NA KIPARSKIM
PASO[IMA
Fotografije nage Afrodite, anti~ke
boginje i simbola Kipra, od{tampane na
novim biometrijskim kiparskim
paso{ima koji su se po~eli izdavati
sredinom decembra, izazivaju brojne
polemike na ovom ostrvu, javljaju
mediji. Prema pisanju tamo{nje
{tampe, diplomate su burno reagovale
zato {to ih ministarstvo unutra{njih
poslova nije konsultiralo prije odluke o
upotrebi holograma nage boginje
ljubavi. Statua Afrodite se, ina~e, nalazi
i na kiparskim po{tanskim markama.
43
 BUSINESS
 Poslovni uzlet “Preventovih” pogona
 Mi{kovi} prodaje lanac “Delta maksi”
 “Energoinvest” re`e tro{kove poslovanja
 Spor oporavak gra|evinskog sektora
Foto: Mario Ili~i}
Rekordna proizvodnja FAD-a
Minula godina bila je po mnogo ~emu
izuzetna za Fabriku autodijelova Jelah-
Te{anj (FAD) koja je prije nekoliko dana
proslavila 28. ro|endan. U minuloj godini
FAD je zabilje`io rekordnu proizvodnju
ko~ionih diskova, tri puta ve}u nego godinu
ranije, odnosno najve}u od kako je fabrika
osnovana! Za vozila njema~kog Volksw-
agena FAD je proizveo 1,9 miliona ko~ionih
diskova za prvu ugradnju koji se od po~etka
protekle godine izra|uju s dodatnom antiko-
rozivnom za{titom pod nazivom Geomet.
Rije~ je o potpuno novoj proizvodnoj liniji u
~iju je nabavku kompanija Prevent, firma
majka fabrike iz Jelaha, investirala blizu 11
miliona KM. Nakon ove tehnolo{ke inter-
vencije, ko~ioni diskovi FAD-a zadovol-
javaju najvi{e standarde kvalitete koje pred
njih postavlja njema~ki partner VW.
S dostignutih 13,5 hiljada tona
obra|enog repromaterijala, FAD Jelah se
prakti~no kvalificirao za izgradnju vlastite
livnice sivog liva kojom bi se supstituirao
uvoz iz Italije i Njema~ke. Naime, mini-
malna proizvodnja sivog liva na godi{njoj
razini ne bi smjela biti manja od 15 hilja-
da tona, kako bi se proizvodnja uop}e
isplatila. Ranijih godina FAD je u pros-
jeku tro{io 4-5 hiljada tona, no u minuloj
godini, kako smo rekli, potro{nja je
prema{ila 13,5 hiljada tona, dok }e u 2011.
godini potro{nja repromaterijala prema{iti
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
Ništa od
trgovinske
S-H-S
ODLI^NI
ODLI^NI POSLOVNI
POSLOVNI
Uprkos
REZULTATI
REZULTATI
Uprkos krizi
krizi Preventova
tvornica
Preventova
tvornica FAD
FAD Jelah
Jelah
osovine
ostvarila
ostvarila rekordnu
rekordnu Definitivno je propalo povezivanje
proizvodnju
proizvodnju najve}ih trgova~kih lanaca u regiji -
Mercatora, Delte i Konzuma - koje
je bilo zami{ljeno kao svojevrsna
odbrana od inostranih trgovinskih
divova.
Vlasnik Delte Miroslav Mi{kovi}
prvi je potra`io inostranog partnera
kome }e, kako je izjavila direktorica
Delta holdinga za korporativne komu-
nikacije J elena Krstovi}, ve} po -
~etkom naredne godine prepustiti naj-
manje 50 posto udjela u trgovinskom
lancu Delta maksi ,. Pregovori sa
strate{kim partnerom su pri kraju.
“Tehni~ki nije izvodljivo da se dogovor
postigne do kraja ove godine, po{to
po~inju novogodi{nji i bo`i}ni prazni-
ci. O~ekujemo dogovor odmah poslije
Nove godine”, rekla je Krstovi}.
Direktorica Delta holdinga za kor-
Počeo s radom porativne komunikacije istakla je da ne
mo`e govoriti o tome s kim se prego-
pogon u vara i o detaljima pregovora, s
obzirom na to da je potpisan ugovor o
Vitkovićima ekskluzivitetu i povjerljivosti informa-
cija.
Delta maksi posluje u Srbiji, Bosni
U gora`danskom naselju Vitkovi}i
i Hercegovini, Crnoj Gori, Bugarskoj i
sredinom sedmice po~eo je s radom
Albaniji, a u ovoj godini o~ekuje uku-
Preventov novi pogon za proizvodnju
pan promet od 1,56 milijardi eura.
autopresvlaka za Volkswagen. Zapo-
Trenutno ima 449 prodajnih objekata,
sleno je 100 novih radnika a tokom
od ~ega 322 u Srbiji, 31 u Bosni i
2011. godine predvi|a se novo upo{lja-
vanje jo{ 150 radnika.  Hercegovini, 18 u Crnoj Gori, 16 u
Albaniji i 40 u Bugarskoj.
Iako u lokalnim okvirima izgledaju
16 hiljada tona. Izgradnja livnice sivog mo}ni, tri vode}a trgovaca s prostora
liva planirana je jo{ prije pet godina, no ex Jugoslavije, Delta, Mercator i
Prevent se nije odlu~ivao na akciju zbog Konzum, ~ak i u slu~aju udru`ivanja
straha da bi proizvodni kapaciteti stajali ne mogu se odbraniti od inostrane
neiskori{teni, budu}i da je FAD ranijih konkurencije. Logika velikih brojeva
godina prera|ivao svega 5-6 hiljada tona je neumitna: zajedni~ki bruto prihod
sivog liva. Delte, Konzuma i Mercatora iznosi
FAD Jelah trenutno upo{ljava 128 radni- blizu 7 milijardi eura, {to je deset puta
ka, a ve} u narednoj 2011. godini broj manje od bruto prihoda globalne Billa
zaposlenih bit }e pove}an za 10 posto, dok grupe, koja pri tome nije ni me|u pet
}e budu}a livnica upo{ljavati jo{ sto novih vode}ih trgovaca u Evropi.
radnika. Neko prije, neko kasnije, no svi }e
FAD je svrstan me|u deset vode}ih balkanski trgovci na koncu krenuti
izvoznika a prosje~ne pla}e u FAD-u znatno stopama Miroslava Mi{kovi}a
su iznad prosjeka metalske industrije.
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
 Energoinvest povećao prihod za 10 posto
Iako je sarajevski Energoinvest

Foto: Mario Ili~i}

poslovnu 2010. godinu okon~ao s rastom
bruto prihoda od 10 posto i rastom neto
prihoda tako|er za 10 posto, uprava kom-
panije najavljuje rezanje tro{kova poslo-
vanja kako bi kompanija zadr`ala tr`i{nu
konkurentnost. Na udaru }e biti svi mate-
rijalni tro{kovi, po~ev{i od pla}a koje su u
ovoj firmi u prosjeku skoro duplo ve}e od
prosjeka privrede BiH. Direktor Energo-
investa D`email Vlahovljak, na godi{njoj
press konferenciji na kojoj je prezentirao
poslovne rezultate u minuloj godini,
istaknuo je ~injenicu da se kompanija
suo~ava sa sve zao{trenijom konkurenci-
jom na doma}em i osobito na inostranom
tr`i{tu.
“Konkurencija je sve zao{trenija, danas
se s nama takmi~e kineske kompanije koje
u startu na tenderima nude 30 do 40 posto
ni`u cijenu. Konkurencija su nam pre-
duze}a iz Irana, [panije, Rusije, Poljske,
^e{ke, Portugala i u pravilu se na tender
prijavljuje dvadesetak kompanija, dok se
ranije prijavljivalo 4-5”, istakao je
Vlahovljak.
On ka`e da }e kompanija u naredne
dvije godine biti uglavnom fokusirana na
poslove na inostranom tr`i{tu, budu}i da
su elektroenergetski projekti u Federaciji
BiH, za koje je Energoinvest bio iznimno
zainteresiran, ponovo blokirani i dovedeni
u pitanje. Vlahovljak ka`e da je Ene- ZAO[TRENA
rgoinvest uspio obezbijediti poslove u KONKURENCIJA
Libiji, Al`iru, na Kosovu, u Etiopiji i ^elni ~ovjek Energoinvesta
Kongu, a o~ekuje i neke nove poslove na D`email Vlahovljak najavljuje
opse`ne mjere {tednje
tenderima koji su pri kraju.

Pad građevinskih radova 22 posto

U prvih devet mjeseci godine
na izmaku, u oba entiteta
zabilje`en je osjetan pad
izvr{enih gra|evinskih rado-
va. Zanimljivo, i u Federaciji
BiH i u Republici Srpskoj
vrijednost izvr{enih
gra|evinskih radova manja je
nego u istom periodu pro{le
godine za 22 posto. Rezultati
su jo{ porazniji u pore|enju
sa stanjem iz 2008. godine
koja je u pore|enju s
kriznom 2009. godinom u
oblasti gra|evine bila bolja
za vi{e od 30 posto!

30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 45

 VELIKI
DOSJE
SLOBODNE
BOSNE“OD

-
CIRE DO
SEVE
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI],
MARIO ILI^I], ARHIV SB

Oni su pametni, ugledni, sposobni, uspješni, uticajni. I funkcionišu na čitavom

prostoru koji se nekada zvao Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.
Ne baš svi na svakom kvadratu tog teritorija, ali, s obzirom na to kako posluju i
koje su im ambicije, vrlo brzo će u ram uklopiti još nekoliko kockica koje
im trenutno nedostaju.
Neki od njih dvadeset pjesmom su zaslužili da ih uvrstimo u tekst u kojem su
akteri “postrojeni” po godištima a ne po značaju. Neki, pak, zato što su ostvarili
ogromne poslovne uspjehe, trojica zbog političke mudrosti, dvojica kao autori
izvanrednih filmskih ostvarenja i književnih djela, a najstariji od njih zato što je
“trener svih trenera”.
Stvarno nismo o tome vodili računa, ali... Petero njih rođeno je u Sarajevu. Prvi
na našem spisku nije rođen u glavnom gradu BiH, ali jeste u Bosni i Hercegovini.

46 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

 MIROSLAV ]IRO BLA@EVI] MIROSLAV MI[KOVI]
NOGOMETNI STRU^NJAK PREDSJEDNIK “DELTA HOLDINGA”

Travnički “trener svih Najbogatiji Srbijanac

trenera” U Isto~noj Ilid`i 16. decembra ove godine otvoren je
Trgova~ki centar Tempo. Reklama za Tempo, ~ija je izgrad-
U Pri{tini je bio kralj, kada je 1986. imenovan {efom
stru~nog {taba istoimenog fudbalskog kluba. Anegdote i nja ko{tala deset miliona eura, mogla se danima ranije vidjeti
akrobacije Miroslava ]ire Bla`evi}a i danas se prepri~avaju. na vozilima sarajevskog GRAS-a. Tempo je u vlasni{tvu
Tvrdi ]iro da su ga navija~i ovog kluba nakon jedne utakmice Delta Maxi Grupe, kompanije u sastavu Delta Holdinga
do~ekali ispred tamo{njeg hotela Grand i u sre}i i veselju bacili Miroslava Mi{kovi}a. Po struci diplomirani ekonomista,
~ak do drugog sprata. Na balkonu je u tom trenutku bila Tereza Mi{kovi}, ro|en 1945., najbogatiji je
Kesovija, koja je tu no} pjevala u Pri{tini. “Aaaaa, ]iro”, vris- Srbijanac. Poljski mjese~nik Vprost ga je
nula je Tereza da joj se glas ~uo do rodnih Konavla. A Bla`evi} 2007. uvrstio na 42. mjesto najbogatijih
je ro|en u Travniku, 1935. godine. Kratko je igrao, a dugo ljudi postkomunisti~kih zemalja.
trenira... Koga sve ne! Mnogima, koji sumnjaju u njegovu “Te`ak” je, napisali su tada u Var{avi,
trenersku stru~nost i vizije, mo`e samo re}i: “Ja sam bio tre}i 1,5 milijardi eura. U njegovom vlasni{tvu
na svijetu.” Sa reprezentacijom Hrvatske 1998. godine. Sa su kompanije Delta M, Delta Sport, Delta
zagreba~kim Dinamom, pak, bio je prvak Jugoslavije 1982., a
MC, Delta Osiguranje... Sa brojnim
potkompanijama. U Delta
malo mu je falilo da i nas odvede na Svjetsko prvenstvo u
Ju`noafri~ku Republiku ove godine. Prije dvadesetak dana Holdingu je, ukupno, zaposleno
20.000 radnika. U aprilu 2001.
preuzeo je Olimpijsku reprezentaciju Kine. 
Mi{kovi}a su oteli pripadnici
“zemunskog klana”. Pu{ten
je ve} narednog dana, kada
je pla}ena otkupnina od
sedam miliona maraka.
Pre`ivio je “zemunce” i
jo{ uvijek se {iri.
Nad`ivio je i svog, ka`u,
nekada{njeg mentora Slobodana
Milo{evi}a. 

VUK HAMOVI], BALKANSKI KRALJ STRUJE trgovine elektri~nom energijom i dugovima. I biv{i
direktor Hrvatske elektroprivrede Ivan Mravak ove je
godine bio na meti istra`itelja zato {to je struju, navodno, kupio
Vuče, Vuče, koliko je od Vuka Hamovi}a. Bogatstvo ovog srbijanskog tajkuna proci-
jenjeno je, 2005., na “samo” 350 miliona ameri~kih dolara. 
megavatsati?
Preci Vuka Hamovi}a su sa Durmitora, u prvoj polovini
devetnaestog vijeka, doselili u selo Do, u stola~kom kraju. Sin
narodnog heroja Radeta Hamovi}a ro|en je 1949. u Beogradu.
Ekonomista po struci, karijeru je po~eo u beogradskoj kom-
paniji Energoprojekt, a u vodama privatnog biznisa zaplivao je
1988. godine. Deset ljeta gospodnjih bio je na ~elu GML
Internationala u Londonu, sa kojim je u{ao u investiciono-
bankarske poslove. Od 2000. bavi se trgovinom i “naplatom”
elektri~ne energije. Osnovao je, opet u Londonu, firmu Energy
Financing Team. Mada su se (pred)istra`ni postupci vodili u
BiH, Srbiji, Velikoj Britaniji i SAD-u, protiv njega nikada nije
podignuta optu`nica. Vje{t je, zaista, pregovara~ u oblasti

30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 47

 GORAN BREGOVI]
KOMPOZITOR SVJETSKOG FORMATA
Eto, baš hoće!
Okupi Bijelo dugme pa vladaj! Parafraziramo staru kri-
laticu, ali to je tako stvarno i bilo u junu 2005., kada je
Goran Bregovi}, nedodirljivi {ef najve}eg ex-jugosloven-
skog benda, odlu~io da Dugme odsvira tri koncerta: U
Sarajevu, Zagrebu i u Beogradu. Na dva stadiona i jednom
hipodromu gledalo ih je 250.000 stanovnika svih republika i
pokrajina. Vladao je, doista, muzi~kom scenom Bregovi} tog
juna. Istina, tako je jo{ od albuma Kad bi’ bio Bijelo dugme
iz 1974. godine. Koliko
je cijenjen Goranov
autorski rad, dokazala
su i tri vokalna solista
Bijelog dugmeta koji su,
pjevaju}i uz prate}i
bend njegove pjesme,
obi{li pola planete.
Poslije, dodu{e i u “vri-
jeme otkazanih letova”,
pisao je filmsku
muziku, ali i oformio
Orkestar za svadbe i
sahrane. To, {ezdeseto-
godi{njem sarajevskom
muzi~aru ve} dugo du{u krijepi. E, sad, gledajte u plafon i
zabodite {estar u geografsku kartu ispred vas... Jeste li? I u tom
bi se gradu, pogledajte kojem, tra`ila karta vi{e za koncert
Gorana Bregovi}a. Ako ve} nije! 
ZDRAVKO ^OLI], POP IKONA
Da Čolićev kod
Koji god epitet “prilijepite” na ime Zdravka ^oli}a ne}ete
pogrije{iti. Jedino {to njegova muzika ve} desetak godina nije
ona za koju se on nekada borio... Valjda zato {to je u novije vri-
jeme odlu~io pisati pjesme za vlastite potrebe. No, publika je
tu, strpljivo i{~ekuje koncerte u njihovom gradu ili u okolini. U
drugoj polovini sedamdesetih od ^oli}a je popularniji jedino
bio Josip Broz. Ne{to se koprcao Mi}a Orlovi}, no mogao je
samo da se dobro zagrije. ^oli}eva turneja Putuju}i zemljotres,
na kojoj je 1978. promovisao plo~u Ako pri|e{ bli`e, uzdrmala
je Jugoslovene i po Richteru i po Merkaliju. Vrhunski pjeva~ sa
najsmje{nijim plesnim koracima na dunjaluku. Ali, zato su tu
bile Lokice... Da ga ne nau~e plesati! Nema ni grada, ni sela, ni
zaseoka u dijelu Evrope koji se nekada zvao Jugoslavija gdje
48
IVICA TODORI]
VLASNIK KONCERNA “AGROKOR”
I statistički najjača
karika u Hrvatskoj
Mnogo je, zaista, uspje{nih individualaca na hrvatskom
tr`i{tu, a Ivica Todori}, ro|en 1951., predvodi tu kolonu.
Ipak, sa velikom predno{}u i za sada je nedosti`an. Koncern
Agrokor na platnom spisku ima ~etrdeset hiljada radnika i
godi{nji prihod ve}i od dvije milijarde eura. Pa mu nije ni
bilo te{ko, za snimanje reklame za njegov Konzum, nedavno
anga`ovati Bergüzar Korel i Halita Ergença, zvijezde turske
sapunice 1001. U biv{oj Jugoslaviji bio je najve}i
proizvo|a~ i prodava~ cvije}a, a danas je
jedan od najbogatijih Evropljana.
Etikete Jamnice, PIK-a Vrbovec, PIK-a
Vinkovci, Solane Pag, Sarajevskog
kiseljaka, Belja, Dijamanta, Leda,
Zvijezde..., koje posjeduje, mo`ete
uo~iti na policama trgovina {irom
Titove Jugoslavije. A i trgova~ki lanac
Konzum, sastavni dio Agrokora, iz mjese-
ca u mjesec bogatiji je za pokoju novu
kariku. Todori}ev Koncern u svom
sastavu, pored Konzuma,
ima jo{ 27 kompanija iz
Hrvatske, pet iz Srbije,
~etiri iz BiH i po jednu iz
Crne Gore, Ma|arske i
SAD-a. 
^oli} ne bi bio rado vi|en gost. Zna za njega popu-
lacija od 7 do 77 godina, jo{ od 1973., kada je nastu-
pio na Evroviziji. Zdravko ^oli} ro|en je u Sarajevu, 1951.
godine. 
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
 ZORAN JANKOVI], GRADONA^ELNIK LJUBLJANE za Arbitra`ni sporazum s Hrvatskom, kojem se Janez
o{tro protivio. S obzirom da je Zoran obavljao i funkciju
predsjednika Rukometnog saveza Slovenije ovu pri~icu
zavr{avamo rezultatom: Zoran Jankovi} - Janez Jan{a 3:1. 
“Janez” protiv Janeza
U deset godina postojanja u BiH Mercator je ostvario mili-
jardu KM ~istog prihoda! Za sve je “kriv” Zoran Jankovi},
diplomirani ekonomista ro|en 1953. u Smederevu, koji je
slovena~ki Mercator uspje{no vodio osam godina. U periodu od
1997. do 2005. Mercator je postao i “najbolji susjed” i najbolji
kom{ija. Otvorio je supermarkete i shopping centre u
Hrvatskoj, BiH i u Srbiji. Sa 15.000 zaposlenih. A onda je, kra-
jem 2004., biv{i referent za op{tenarodnu odbranu i dru{tvenu
samoza{titu Janez Jan{a do{ao na vlast... Jedan od prvih poteza
koje je povukao naredne godine bila je Jankovi}eva smjena.
Me|utim, Jankovi} je kasnije pobijedio kandidate Jan{ine
stranke na Izborima za gradona~elnika Ljubljane, 2006. i 2010.,
a u junu ove godine je i pozvao stanovnike tog grada da glasaju

HALID BE[LI] NINOSLAV PAVI], PREDSJEDNIK

NAJPOPULARNIJI FOLK IZVO\A^ NA BALKANU UPRAVE “EUROPAPRESS HOLDINGA”

Pjevač koji se voli i Zagrebački Indiana Jones

kojem se vjeruje Ninoslav Pavi} stvorio je najve}e novinsko carstvo na
Balkanu - Europapress Holding. Njegova kompanija bavi se
Ko zna koliko desetina hiljada poruka za {to skorije “izdava~kom djelatno{}u, televizijskom i internetskom pro-
ozdravljenje i povratak na scenu je upu}eno Halidu Be{li}u, dukcijom te produkcijom i internom distribucijom novinskih
nakon {to je, 10. marta 2009., te{ko stradao u saobra}ajnoj i foto sadr`aja”. U EPH tvrde da njihova izdanja ~ita
nesre}i nadomak Sarajeva. Podsjetimo na samo jednu: devedeset posto ~itala~ke publike u Hrvatskoj, a ve} je stara
“Pomolimo se, bra}o pravoslavci. Halid je i na{ peva~!” U vijest da godi{nje {tampaju 177 miliona primjeraka svojih
me|uvremenu, oporavio se Halid i, na veliku sre}u svih ljudi tridesetak izdanja. U EPH je zaposleno 1.700 ljudi. Tri
plemenitog srca kakvo i sam ima, vratio na muzi~ku scenu. izdanja EPH licencno se objavljuju u Srbiji i u Crnoj Gori. A
U oktobru iste godine, dva dana zaredom napunio je zagre- dan sa Jutarnjim listom i hefta sa Globusom i Glorijom i u
ba~ku Arenu. ^eka se njegov nastup u Beogradu, a svi u BiH se poprili~no po{tuju. Pavi} je ro|en u Zagrebu, 1953.
glavnom gradu Srbije znaju da bi i Marakana bila premala za godine. Jedan kolega
taj doga|aj. Halid Be{li} je 20. novembra napunio pedeset i napisao je kako voli
sedam godina. Prodao je - neki vele, neki misle, a neki tvrde nagla{avati da mu je majka
- dva miliona primjeraka svojih albuma. Najve}a je folk zvi- Mostarka. Prve tekstove
jezda na Balkanu. Njegove pjesme se slu{aju, a njegovim objavio je u Studentskom
rije~ima se vjeruje. Apsolutno i bez pogovora!  listu i Omladinskom tjed-
niku, a Pavi}a novinara
najbolje su upamtili ~itaoci
Poleta, lista Saveza socijali-
sti~ke omladine, te tjednika
Danas. Pisao je Ninoslav i u
Vjesniku, kao i u Areni, koju
je “ugasio” krajem pro{le
godine. “Svaki dan prove-
dem poput Indiane Jonesa”,
veli Ninoslav Pavi}. 

30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 49

 EMIR KUSTURICA FAMU u Pragu. Osvojio je Zlatnog lava u Veneciji i
DVOSTRUKI DOBITNIK “ZLATNE PALME” dvije Zlatne palme u Cannesu. U samo dva mjeseca
od promocije na ovogodi{njem
beogradskom Sajmu knjiga,
autobiografija Emira Kusturice:
Slavni režiser je u svome Smrt je neprovjerena glasina,
prodata je u vi{e od 100.000
(Drven)gradu... primjeraka. Pripremaju se
izdanja Kustiri~ine knjige na
Najuva`eniji re`iser sa ovih prostora u svijetu sedme umjet- barem deset svjetskih jezika.
nosti. A na ovim prostorima... Kako gdje! Tamo gdje ga ne Za potrebe snimanja filma @ivot
cijene na umjetnost Emira Kusturice gledaju uglavnom kroz je ~udo izgradio je Drvengrad
objektiv njegovog politi~kog i dru{tvenog anga`mana u na Mokroj Gori u blizini U`ica.
posljednjih dvadesetak godina. No, Sje}a{ li se Dolly Bell i Pa ga kasnije jo{ gradio i
Otac na slu`benom putu, filmove reditelja Emira Kusturice i dogra|ivao, da bi danas u
scenariste Abdulaha Sidrana, i u trenucima dok ~itate ovaj tekst njemu `ivio, primao goste i
iznajmljuju u videotekama {irom biv{e zajedni~ke dr`ave. fascinirao turiste, te 2008.
Mnogima su i sastavni dio privatne filmske kolekcije. Emir pokrenuo Filmski i muzi~ki
Kusturica ro|en je 1954. u Sarajevu. Diplomirao je re`iju na festival Kustendorf. 

IVO JOSIPOVI] BORIS TADI]

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRBIJE

Ivo je more... Veliki državnički potezi

Tre}i predsjednik Republike Hrvatske. Na Predsjednik Srbije
Predsjedni~kim izborima odr`anim u toj dr`avi krajem Boris Tadi} posjetio je
pro{le i po~etkom ove godine pobijedio je sve konkurente, Vukovar, 4. novembra
pa i zagreba~kog gradona~elnika Milana Bandi}a. Kada je ove godine. Tog dana
Ivu Josipovi}a SDP predstavio kao svog kandidata na odao je po~ast `rtvama
Predsjedni~kim izborima mnogi mu i nisu dali ba{ velike na Ov~ari i u Paulinom
{anse u toj utrci. Pa su ga, zatim, u “svoje ruke uzeli” vrhun- Dvoru, “a nije mu lako
ski dizajneri: Nikola @ini} i Davor Bruketa i - “retu{irali”! do}i u Vukovar”, izjavio
Sveu~ili{ni je profesor, kompozitor i, naravno, politi~ar. Ima je gradona~elnik ovog
pedeset i tri godine. Pametan, odmj- grada @eljko Sabo. Tadi}
eren, pristojan, nekada o{tar, je tada jo{ jednom
rijetko grub... Mada zna i takav dokazao da je veliki
biti. Na svakom kilometru dr`avnik! Ro|en je u Sarajevu, 1958. godine. Diplomirani je
dijagonala koje se prote`u od psiholog. Za prvog ~ovjeka Demokratske stranke izabran je
Ajdov{~ine do Strumice i od 2004., godinu nakon ubistva Zorana \in|i}a. Bio je ministar
Kikinde do Cavtata sigurno bi telekomunikacija u Vladi SR Jugoslavije i ministar odbrane
ga srda~no do~ekali, ugostili, u Vladi Srbije i Crne Gore. Prvi put za predsjednika Srbije
saslu{ali... Za{to i ne bi, kad je izabran je 2004., a drugi put prije dvije godine. Prilikom
normalan, uljudan, pristojan posjete Sarajevu, 6. decembra 2004., izvinio se “svima pro-
~ovjek! Veliki je prijatelj svih naro- tiv kojih je ~injen zlo~in u ime srpskog naroda”. Boris Tadi}
da i narodnosti u BiH. Pa, kod bio je 11. jula ove godine i u Srebrenici, na
nas je gost ~e{}e od petnaestogodi{njicu genocida koji je po~injen u ovom gradu.
Hidajeta Bi{~evi}a, ge- U Memorijalnom centru u Poto~arima polo`io je vijenac na
neralnog sekretara Vije}a kojem je pisalo: “Nevinim `rtvama predsednik Srbije Boris
za regionalnu suradnju , Tadi}.” Otvorio je Tadi}, da skratimo, jo{ na po~etku svog
~ije je sjedi{te u prvog predsjedni~kog mandata novo poglavlje u odnosima
Sarajevu.  naroda na podru~ju biv{e Jugoslavije. 

50 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

 FRANJO BOBINAC STANKO SUBOTI] CANE
PREDSJEDNIK UPRAVE “GORENJE GRUPE” BIZNISMEN U BJEKSTVU

Prvi čovjek giganta iz Krojač vlastite sudbine

Velenja Stanko Suboti} Cane je,
pisalo se o tome 2006.,
Da li je u SFRJ, raspolagao sa 650 miliona
sedamdesetih i osamde- eura. A mo`da je ta~no da
setih godina, postojalo onaj ko na ovim prostorima,
doma}instvo bez nekog 1995. i 1996., nije zapalio
od ku}anskih aparata koji Canetovu cigaretu tada
su proizvedeni u Gorenju uop{te nije ni pu{io.
iz Titovog Velenja? Optu`en je Cane da je orga-
Najvjerovatnije da jeste, nizovao {verc cigaretama u
ali kupovina {poreta, Srbiju u te dvije godine, pa
fri`idera, zamrziva~a, mu u odsustvu sude na
bojlera ili ve{ ma{ine sa etiketom Gorenja mnogima je bila u beogradskom Specijalnom
petogodi{njem planu, ako ni{ta drugo. Slovena~ki gigant, sudu. U Francuskoj je `ivio
jedan od vode}ih evropskih proizvo|a~a ku}anskih aparata, desetak godina i radio prvo
ove godine proslavio je {ezdeseti ro|endan. Franjo Bobinac kao kroja~, a onda se po~eo baviti maloprodajom i velepro-
je od 2003. predsjednik Uprave Gorenje Grupe. Ro|en je dajom. Po povratku u Srbiju, po~etkom devedesetih, osniva
1958., diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, a firmu Mia, za proizvodnju tekstila i konfekcije. Trgovao je
1997. stekao je MBA diplomu na Ecole Superieure de Suboti} u svojoj karijeri i bezalkoholnim i alkoholnim
Commerce u Parizu. U Gorenju je od 1986. godine. pi}ima, mesom, papirom, sportskom opremom, nekretnina-
Procjenjuju u Gorenju, to }e tek naredne godine pokazati ma, bavio se hotelijerstvom, a tokom 2004. zapo~inje sarad-
zavr{ni ra~un, da su u ovoj godini ostvarili prihod od 1,3 nju sa WAZ-om, njema~kim novinskim izdava~em. Vojislav
milijarde eura, a imaju 11.000 zaposlenih u devedeset i Ko{tunica ga je, nekad Suboti} ka`e a nekad mo`emo
sedam “zavisnih” preduze}a, od kojih je 75 van Slovenije. pro~itati izme|u redova, od tada ucjenjivao, reketirao,
Pored Velenja, proizvodni pogoni Gorenja nalaze se i u napisao krivi~nu prijavu i montirao mu proces, na kosti mu
Marijanskim Udolima u ^e{koj, Valjevu i u Staroj Pazovi u naklatio Miroslava Mi{kovi}a i Milana Beka, otjerao iz Srbije.
Srbiji, Vari u [vedskoj i u Tampereu u Finskoj.  Stanko Suboti} Cane ro|en je 1959. i `ivi u @enevi. 

FAHRETA @IVOJINOVI] - LEPA BRENA da je 1985. ili 1986., od 365 imala 300 radnih dana!
ESTRADNA I POSLOVNA ZVIJEZDA Nije vi{e znala gdje zavr{ava njen orkestar Slatki
greh, a gdje po~inje ona, pa je snimala i filmove. Danas je
ugledna poslovna `ena, ali i dalje nastupa. Nema dvorane na
ovom podru~ju koju i sada ne mo`e napuniti. 
Kad si Brena sele moja
Bila je “muza” pokojnog Milovana Ili}a Minimaksa.
Popularni televizijski voditelj jedne je nedjelje, po~etkom
osamdesetih, anomimnu pjeva~icu iz Br~kog prezimena Jahi},
putem TV-a upoznao sa pola dr`ave. Njena premijerna pjesma
po~injala je stihom: “Grdi mene dragi moj, {to ja ne znam
rokenrol...” Ili: “Malo selo, zelen lug, kraj Morave disko
klub...” Ko bi se toga vi{e sjetio! Fahreta @ivojinovi} - Lepa
Brena u oktobru ove godine proslavila je pedeseti ro|endan. Da
je od te 1982. pa sve do po~etka rata postojao neki aparati},
kojim bi se mogla izmjeriti njena popularnost, “zakucao” bi ve}
nakon godinu, dvije na najvi{oj ta~ki. A, Minimaks se samo
{alio na njen ra~un. Postoji i podatak da je jedne godine, bi}e

30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 51

 MILO \UKANOVI] MILJENKO JERGOVI]
CRNOGORSKI POLITI^AR PJESNIK, KOLUMNISTA, ROMANOPISAC

Kriza imuniteta Uči li noćas neko japanski?

Na svoj 29. ro|endan, 15. februara 1991., imenovan je za Miljenko Jergovi},
premijera Crne Gore. Politi~ara, sa diplomom Ekonomskog budu}i nobelovac ili pre-
fakulteta u Titogradu, na ~elo crnogorske izvr{ne vlasti instali- cijenjeni skriboman?,
rao je Slobodan Milo{evi}. Na toj funkciji \ukanovi} je bio i postavio je neko pitanje
za vrijeme rata, kada su crnogorski vojnici zulum ~inili po na jednom od milijardu
Hrvatskoj i BiH. Onda se, 1997., o{tro suprotstavio internetskih foruma. E,
Milo{evi}u. Prvi put se, zbog zlo~ina Crnogoraca, izvinio nobelovac mo`da nekad
Hrvatima, u junu 2000., tada kao predsjednik Crne Gore. U bude... Dalje, za neke je
jo{ dva navrata bio je premijer te dr`ave. Od “prekida veze” Miljenko Jergovi} preci-
sa Slobodanom, postao je dobar drug sa skoro svim jenjen, ali je sasvim
vlastodr{cima na ovim prostorima. Na mjesto premijera Crne sigurno itekako cijenjen
Gore 21. decembra podnio je ostavku koja se, kako smo pisali na prostoru koji je okvir
u na{em pro{lom broju, “poklopila sa sve opse`nijim akcijama za ovaj na{ tekst.
policije i pravosu|a vi{e dr`ava protiv crnogorske kriminalne Zapravo, najcjenjeniji,
korporacije, koja je uz podr{ku dr`avnih organa postala jedna `ivu}i pisac u pora}u.
od najmo}nijih u svijetu”. Ka`u da nije ponovio gre{ku Ive Jergovi}eve knjige
Sanadera, pa je ostao na ~elu svoje stranke, DPS-a. Ne}u mu prevedene su na slovena~ki i na makedonski, ali i na engles-
to pomo}i. Za Mila imamo i savjet: neka svakodnevno cijedi ki, njema~ki, {panski, italijanski, ~e{ki, poljski, finski, {vedski,
{to vi{e limuna i narand`e ne bi li pove}ao imunitet!  turski... jezik. A, skriboman? Pa ~ovjek, jednostavno, voli
pisati! Ne prestaje i dobro pi{e. Nekad ste se, sigurno,
“navukli” na neku od njegovih knjiga: Sarajevski Marlboro,
Mama Leone, Dvori od oraha, ili na Historijsku ~itanku,
zbirku kolumni koje je godinama objavljivao u sarajevskom
magazinu Dani. Ili, ba{, na pojedina~ne kolumne koje
tako|e, godinama, ispisuje na stranicama raznih dnevnika,
sedmi~nika... Miljenko Jergovi} ro|en je u Sarajevu, 1966.,
a diplomirao je filozofiju i sociologiju. 

EMIL TEDESCHI veletrgovinu papirom

PREDSJEDNIK UPRAVE “ATLANTIC GRUPE” zamijeni distribucijom
roba {iroke potro{nje.
Ljetos je zagreba~ka
Uspješne tržišne utakmice Atlantic Grupa kupila
slovena~ku Drogu
Kolinsku. Sada Tedeschi
bivšeg odbojkaša ima i Cedevitu, i Argetu,
ali i Cocktu, “pi}e na{e i
Na tr`i{te u BiH Emil Tedeschi prvi put je “doletio” 1998., va{e mladosti”. Nada se
kao jedan od aktera spota za pjesmu Nogomet, zagreba~ke da }e Atlantic Grupa u
grupe Pips, Chips & Videoclips. Ve} tada mo}nog poslovnog 2011. biti jedan od
~ovjeka anga`ovao je pjeva~ ove grupe, njegov {kolski drug. dominantnijih igra~a na
Tedeschi je ro|en 1967., u ranoj mladosti htio se baviti balkanskom tr`i{tu hrane
novinarstvom, a trenirao je odbojku. No, oti{ao je na studij u i pi}a. Pro{le godine
Perugiu, a 1989. priklju~io se britanskim trgovcima papirom - zabilje`ili su prihod od
Meteor Holdingsu, pa je imenovan za direktora ove kompanije 600 milijuna eura, a
u Milanu. Nakon dvije godine vratio se u Hrvatsku i bavio imaju 4.000
istim poslom, da bi na Bo`i} 1993. donio odluku da zaposlenih. 

52 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

 @ELJKO MITROVI] SEVERINA VU^KOVI]
VLASNIK “PINK MEDIA GROUPA” HRVATSKA “NACIONALE”

Ružičasti pogoni Viruje u se, ispovida grije

u duru i u molu Na svom koncertu u prepunoj beogradskoj Areni, u oktobru
pro{le godine, Severina Vu~kovi} “natjerala” je navija~e i
U martu 1992. ~lanovi benda Rimtutituki su u studiju Partizana i Zvezde da, svi kao jedan, pjevaju refren:
Pink u Beogradu snimili antiratnu pjesmu Slu{aj ‘vamo. “Dalmatinka, Dalmatinka, tri ljubavi svoje ima/Prva mi je
Vlasnik tog studija bio je @eljko Mitrovi}, nekada{nji bas gospe moja, druga mi je ljubav tvoja, a tre}a je bila boja...”
gitarista grupe Oktobar 1864. Vr{njak je Tedeschog i Severina ima trideset i osam godina i ro|ena je Spli}anka. Jo{
diplomirani je ekonomista. Radio je pokrenuo 1993., a 1987., dok je poha|ala Srednju glazbenu {kolu u svom rodnom
naredne godine i televiziju Pink. Slijede osnivanja agencije gradu, nastupala je hotelu Biokovo. Ne{to ranije igrala je i pje-
Media System i diskografske ku}e City Records. Pink vala u mjuziklu Frane [trapalo. Objavila je deset studijskih
Montenegro, pak, prve emisije producira 2002., a Pink BH albuma, a prvijenac 1989. godine. Najve}a je pop zvijezda
2003. godine. Registrovao je, potom, filmsko-produkcijski hrvatske, ali i ex-
kompleks u Beogradu - Pink Films International, avio kom- jugoslovenske estrade, ne{to
paniju Air Pink, te Pink Digital System. Zvani~no emitovanje kao Lepa Brena osamdesetih
programa Pinka Slovenije po~elo je 29. septembra ove godina. Igrala je i u filmu
godine, pro{log mjeseca i Duhovi Sarajeva te naslovnu
Pinka Makedonije, a ulogu u predstavi Karolina
Mitrovi} ima i ekskluzivno Rije~ka. Kada pri~aju o njenoj
pravo da sadr`aj Fashion megapopularnosti, zlobnici
TV-a prikazuje u {est ka`u da malo mo`e zahva-
zemalja nastalih raspadom liti i skandalu iz 2004.,
SFRJ. Na pitanje nosi li na no, ne budimo me|u
ple}ima hipoteku njima. Seve Nacionale
nekada{njeg ~lana JUL-a na ovom trusnom
Mirjane Markovi}, u junu podru~ju mo`e {ta
2008. odgovorio nam je: ho}e i kad god
“Napi{ite negde malo, a po`eli. 
negde veliko - ne!” 

POSTHUMNO UTICAJAN

Toše Proeski, makedonski anđeo

U emisiji Latinica HRT-a,
nedugo nakon smrti To{eta
Proeskog, mlado je djevoj~e iz
Umaga govorilo kako je svoje
roditelje molilo da je odvedu u
Kru{evo, kod Prilepa, kako bi
posjetila grob svog idola u nje-
govom rodnom gradu. Jer,
To{e joj je bio sve! Naravno,
tata nije ostao ravnodu{an
kada je u o~ima svoje k}erke
vidio suze... Sjeli su u kola i
zaputili se u Kru{evo, koje je od Umaga udaljeno
kao, otprilike, do Mjeseca. To{e Proeski bio je idol
tinejd`erki u svih {est republika i dvije autonomne
pokrajine. Izvrsnih vokalnih
sposobnosti mogao je otpjevati
bilo {ta. Objavio je sedam studij-
skih albuma, a posljednji veliki
koncert odr`ao je u Skoplju, 5.
oktobra 2007. godine. Poginuo je
kod Nove Gradi{ke u Hrvatskoj,
jedanaest dana kasnije.
Predsjednik Makedonije obratio
se naciji povodom smrti
Proeskog, isto tako i premijer, a
predsjednik Sobranja odgodio je
sjednicu. To{e je, ustvrdila je jedna tamo{nja
voditeljica, najbolji makedonski pjeva~ u posljed-
njih pedeset godina. 

53
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
SVETLANA RA@NATOVI], @ENA SA POTJERNICE

CECA
KRALJICA
SRBIJANSKOG
SPORTSKO-
MUZIČKOG
PODZEMLJA
Krunski svjedok u slučaju
“transferi“, koji se vodi
pred srbijanskim
pravosuđem protiv
Svetlane Ražnatović, je
bivši predsjednik FK
“Obilić“ Žarko Nikolić,
koji je za naš list
ekskluzivno govorio o
svim mahinacijama oko
prodaje fudbalera
inostranim klubovima
kojima se folk diva i
bivša Arkanova udovica
godinama bavila i kojima
je protuzakonito stekla
na desetine miliona eura
Pi{e: MIRHA DEDI]

UMJESTO U “Srbijanska policija ima sve potrebne

ZATVOR, dokaze o nelegalnim poslovima Svetlane
CECA NA Ra`natovi} oko prodaje fudbalera stranim
MARAKANU klubovima i dok sam ja `iv, nju niko ne
Iako bi Ceca Ra`natovi} mo`e da oslobodi. Mo`e dr`ava da joj
trebala biti prva osoba oprosti ono {to je nju o{tetila, ali ja joj moje
koju }e policija uhapsiti u ne}u nikada“, ka`e za na{ list @arko
borbi protiv fudbalske Nikoli}, klju~ni svjedok protiv Svetlane
mafije, ona je, sigurna da }e Ra`natovi}, koji je protiv nje podnio
ostati na slobodi, krivi~nu prijavu za nezakonite trasfere pet-
zakazala veliki solisti~ki
koncert na “Marakani”
naest fudbalera FK Obili}.
za 28. juni 2011. godine na Srbijansko tu`ila{tvo protiv Arkanove
kojem }e promovisati udovice vodi istragu ve} sedam godina.
svoj novi album Budu}i da su se za podizanje optu`nice pro-

54 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

 NAJVE]E TAJNE SRPSKE KRALJECE POROKA

SVETLANA RA@NATOVI],
PRVA DAMA SRBIJANSKE
NOGOMETNE MAFIJE
tiv nje stekli svi uslovi, javnost je o~ekivala
da }e se to dogoditi pro{log mjeseca.
Me|utim, Ra`natovi}ka je, umjesto u
zatvor, oti{la na petnaestodnevnu turneju
po Australiji. U me|uvremenu, srbijansko
tu`ila{tvo najavilo je da }e se istraga
pro{iriti na jo{ nekoliko njenih saradnika,
me|u njima i Dragi{u Bini}a, biv{eg direk-
tora FK Obili}. Taj potez tu`ila{tva za
na{eg sagovornika predstavlja obi~nu farsu POKRADENI
koja Ra`natovi}ki poma`e da {to du`e MILIONI
ostane na slobodi. Na{ sagovornik ne @arko Nikoli}
isklju~uje mogu}nost da prva folk diva (u sredini), glavni
Srbije ne u`iva za{titu politi~kih mo}nika, finansijer FK Obili}
me|utim, ka`e da ne `eli da ih imenuje iz Arkanovog doba,
kako se i sam ne bi na{ao na udaru zakona. njegovu udovicu
naziva kriminalcem i
D@AJI] BI DOBIO 40 GODINA tvrdi da je milionske
sume od transfera
“Postoji zakon i ona }e jednom da doli-
fudbalera umjesto u
ja, ali ne `elim da govorim o tome ko nju klupsku kasu
{titi. Cecu uvek neko ~uva. Ona se i javno stavljala u svoj d`ep
hvalila time. Nekada su to bili Slobodan
Milo{evi}, Rade Markovi} (biv{i na~elnik Milorad Ulemek Legija, biv{i komandant
Slu`be dr`avne bezbjednosti op.a), Legija, Crveni beretki koji je osu|en na 40 godina
[iptar, Kum, a sad ko zna... Da je ovo prav- robije zbog ubistva \in|i}a. Ceca i Arkan
na dr`ava, Ceca bi bila na izdr`avanju su ina~e Legiji bili kumovi na vjen~anju sa
~etrdesetogodi{nje kazne. Prosto je neshv- njegovom posljednjom suprugom.
atljivo da je Dragan D`aji} bio u zatvoru, a “Oni su bukvalno spavali kod nje u
Ceca, protiv koje postoji toliko dokaza, jo{ ku}i, a za{to se ona uorta~ila sa njima, to ja
u`iva na slobodi. Da se, recimo, D`aji} ne znam. Me|utim, ~injenica je da nakon
teretio za ovo {to je ona po~inila, odmah bi Arkanove smrti nije vi{e va`ila njegova
dobio maksimalnu kaznu. Ona je oplja~kala matrica poslovanja u klubu. Ona je uvela
FK Obili}, dr`avu, mene i nikom ni{ta“, potpuno nova pravila - kriminalna.
govori rezignirano za “SB” Nikoli}. Nekoliko meseci posle smrti Arkana ja sam
Na{ sagovornik tvrdi da je Ra`nato- upozorio celu upravu FK Obili} da su trans-
vi}ka odmah nakon smrti Arkana promije- feri igra~a koji su prodati za vreme
nila pravila poslovanja i u klub dovela Arkanovog `ivota delimi~no nenapla}eni i
najpoznatije beogradske kriminalce koji su da je Ceca Ra`natovi} sa svojom sestrom
~esto spavali u njenoj ku}i. U njenim prlj- Lidijom u martu te godine naplatila neko-
avim poslovima pomagali su joj vo|e liko miliona maraka na njene ra~une na
zemunskog klana Du{an Spasojevi} [iptar, ARKAN
ARKAN JE
JE UVEO
UVEO CECU
CECU U
U POSAO
POSAO Kipru. Zatra`io sam od FK Obili}a da
Mile Lukovi} Kum koji su u policijskoj Kada
Kada je
je Arkanu,
Arkanu, zbog
zbog me|unarodne
me|unarodne zaka`e Skup{tinu i da se pozovu Svetlana
potjernice
potjernice bilo
bilo zabranjeno
zabranjeno da
da sa
sa klubom
klubom Ra`natovi} i njena sestra Lidija i njihova
akciji Sablja ubijeni zbog sumnje da su
putuje
putuje na
na evropske
evropske utakmice,
utakmice, on
on je
je na
na ~elo
~elo
organizovali atentat na tada{njeg premijera kluba
prijateljica Stanislava ^o~oreska-Poletan
kluba postavio
postavio suprugu
suprugu Cecu
Cecu
Zorana \in|i}a. ^est gost u Obili}u bio je i koju je Ceca dovela u klub. Sve tri su radile 

“Cecu su štitili Slobodan Milošević, Milorad Ulemek

Legija, Rade Marković, Dušan Spasojević Šiptar, Mile
Luković Kum, Dragan Marković Palma...”
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 55
 SVETLANA RA@NATOVI], @ENA SA POTJERNICE

PREDSJEDNICA
BEZ SKRUPULA
Gazdarica FK Obili}
koristila se najprljavijim
metodama poslovanja
kako bi stekla milione

DOKAZ, DAĆE TI ŽIVI DOKAZ: Svim državnim organima, počev od kabineta

predsednika do nadležnih službi koje se bave privrednim kriminalom, Nikolić je
dostavio veliki broj dokaza koji jasno ukazuju da je Ceca, rasprodajom fudbelera FK
Obilić na svoj i privatni račun sestre Lidije stavila oko 30 miliona maraka, i na taj
način oštetila Obilić za ogroman novac, a državu za neplaćen porez
 na prodaji igra~a. Prodavale su fudbalere na Arkanom trebalo je da od svakog transfera Madridu, odmah je doletio u Beograd.
crno i sav novac je i{ao na Cecin ra~un i 30 odsto dobije klub, a 70 odsto sponzor, Dopis je zaveden kao dokument, a zbog
ra~un njene sestre. Koliko je daleko i{la sa odnosno ja. S tim {to se od mog dela pla}ao takvih tragova se glava gubila. Zbog toga je
svojim manipulacijama, najbolje pokazuje porez dr`avi u iznosu od 28 odsto, pet odsto Bulatovi} bio u velikoj panici. Generalni
primer sa fudbalerom Nikolom Lazeti}em. je i{lo Fudbalskom savezu Jugoslavije i 10 sekretar se pla{io Ra`natovi}ke i njenih
Ceca ga jer prodala Istanbulu za {est mili- do 15 odsto menad`eru. Me|utim, kada je prijatelja, kazao je da }e biti ubijen ako ne
ona maraka, posle smrti Arkana u junu Arkan ubijen, Ceca je umislila da je malo to bude izdavao sertifikate igra~ima Obili}a.
2000. godine, iako sam ja ve} bio dogovo- {to dobija klub, pa je sama po~ela da proda- Ina~e, Ceca je u Obili} dolazila sa svojim
rio njegov transfer u Bayern za 15 miliona je igra~e bez mog znanja. To ne bi mogla da d`ipovima u pratnjih momaka koji su bili
maraka. Umesto da klub uzme vi{e nego radi bez pomo}i Fudbalskog saveza Jugo- naoru`ani do zuba. S njom je dolazio i kum
duplo novca, ona je Lazeti}a prodala za slavije, koji joj je izdavao licence za te Borislav Pelevi}, koji je sebe proglasio
sme{nu cifru. Deo para, ta~nije dva miliona nezakonite radnje“, tvrdi Nikoli}. generalom Arkanove Srpske garde. Oni su
maraka, do{la su na ra~un Komercijalne On je kao predsjednik Obili}a 2000. tutnjali po gradu u crnim d`ipovima sa
banke, a resto je oti{lo na Cecin privatni godine poslao dopis FSJ o nelegalnoj prodaji rotacionim svetlima, a u svakom d`ipu je
ra~un“, isti~e Nikoli}. igra~a Obili}a i od generalnog sekretara FSJ bilo po desetak komada oru`ja. Tako su
Prema njegovim rije~ima, neki fudbaleri Branka Bulatovi}a zahtijevao da ne izdaje ulazili na stadion.“
su prodati jo{ dok je Arkan bio `iv, ali je certifikate o prodaji u inostrane klubove Ina~e, Svetlana Ra`natovi} je postala
novac od naplate stigao tek nekoliko mjese- Obili}evim fudbalerima. Me|utim, Bulatovi}, predsjednik Obili}a jo{ 1998. godine i to na
ci nakon njegovog ubistva. Kod Arkana se, koji }e ~etiri godine kasnije biti ubijen, toliko prijedlog mu`a Arkana koji zbog me|una-
ka`e Nikoli}, ta~no znala procedura. Svako se pla{io Cece i njenih prijatelja “zemunaca“, rodne potjernice nije mogao da vodi svoj
je imao svoju proviziju, me|utim, kada je da je protivzakonito izdavao Ra`natovi}ki cer- tim na utakmice po Evropi. Ceca se povuk-
Ceca do{la na ~elo kluba, sve se promijeni- tifikate za prodaju fudbalera. Na taj na~in je, la sa te funkcije 1999. godine, ali na
lo. Sav profit je i{ao isklju~ivo njoj. tvrdi on, Ceca prodala 15 igra~a FK Obili}. Skup{tini Obili}a 14. avgusta 2000. done-
“Ja sam godinama sponzorisao Obili} i “Kada je u FSJ stigao moj dopis, sena je odluka da ona bude ligitimni pred-
ulo`io dosta novca u njega. Po dogovoru sa Bulatovi} koji se u to vreme nalazio sjednik FK Obili}. Svi igra~i koje je Ceca

56 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.


PRIJETNJE, UCJENE I MECI PRVE FOLK DIVE
Ceca za svoje siročiće tražila i
FK Mladi Obilić
Pored toga {to su Cecini ljudi prijetili
Nikoli}u, sada{njem predsjedniku Mladog
Obili}a, maltretirali su i Aleksandra
Olarevi}a, direktora ovog kluba, prema
kojem su bili posebno brutalni. Olarevi} je
s Ra`natovi}kom prije {est godina sklopio
ugovor o iznajmljivanju poslovne zgrade
na njegovom porodi~nom imanju {to je
slu`ilo kao svla~ionica za djecu iz {kole
Obili}. Na ime najma zgrade Ra`natovi}ka
Olarevi}u duguje preko ~etiri miliona
dinara. Me|utim, pored toga {to mu nikada
nije isplatila dug, Ceca mu je prije dvije
godine poslala zeta Predraga Ocokojli}a
koji ga je pesnicama udarao u glavu zbog
toga {to nije dozvolio prodaju zemlji{ta i
FK Mladi Obili}. Na Olarevi}a i njegovog
brata pucalo je Ra`natovi}kino obezbje-
|enje i to dok su se nalazili na stadionu
Mladog Obili}a. Nikoli} ka`e da je, pored
toga {to su u njegovog prijatelja pucali,
nakon ~ega je samo ~udom ostao `iv,
Olarevi}a li~no posje}ivala Svetlana
Ra`natovi} sa svojom naoru`anom svitom
do 2003. godine prodala dobili su potvrdu
da iz kluba odlaze bez obe{te}enja. Potvrda
je bila uredno ovjerena u FSJ. Na taj na~in
ni jedan dinar nije legalno ulazio u klub, a
dr`ava je ostala zakinuta za porez od mili-
onskih transfera.
UMJESTO U KLUPSKU KASU,
TRPALA U SVOJ D@EP
“Obili} je prodavao igra~e, prikazuju}i
u poslovnim knjigama, uz odobrenje FSJ,
da fudbaleri nisu prodati ve} su pozajmlj-
eni drugim inostranim klubovima.
Fudbaleri su prodavani za nekoliko mili-
ona dolara, a u klubu nije bilo nikakvog
SE]A[ LI
SE, LEPI
GROME MOJ
Svetlana
Ra`natovi}
godinama u`iva
za{titu politi~ara
na vlasti kako u
Srbiji tako i u
Republici
Srpskoj
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
NAJVE]E TAJNE SRPSKE KRALJECE POROKA
CECA I DECA
Svetlana Ra`natovi} je na najbrutalniji
na~in poku{ala da do|e do FK Mladi Obili}
i govorila mu: Ubi}u te, ti zna{ ko stoji iza
mene. Ovo je meni @eljko ostavio. Krade{
ovo od moje siro~adi.” 
deviznog prometa. Mi nismo ni{ta ostvarili
od prodaje igra~a, jer su navodno na{i
igra~i igrali na pozajmicu, besplatno. Ja
sam poslao dopis FSJ da }e svaki izdati
sertifikat koij ne nosi moj potpis, smatrati
falsifikatom. I pored toga, Ceca je nastavi-
la sa praksom prodaje igra~a i to za mili-
onske iznose. U tome su joj pomagale ses-
tra Lidija i kuma Stanislava Poletan. Klub
je propadao sve vi{e, zaposleni nisu dobi-
jali platu, ja sam ostao bez novca, a ona je
u`ivala u luksuzu. Pri tom, u to vrijeme
kada sam ja bio predsednik kluba ona nije
imala nikakvu funkciju“, obja{njava
Nikoli}.
Nikoli} otkriva da je Svetlana
Ra`natovi} prodavala igra~e i preko
Republike Srpske, ta~nije preko Nove
banke u Bijeljini. Preko ove banke
Ra`natovi}ka je srbijanskog reprezentativ-
ca Milana Obradovi}a prodala moskovskoj
FK Lokomotivi. To je ujedno bio i njen
posljednji posao oko prodaje igra~a.
Kompletnu dokumentaciju o ovom trans-
feru nedavno je iz Republike Srpske dobio
istra`ni sudija u Beogradu. Nikoli} ka`e da
je poslije saznanja da novac od transfera
igra~a ne ulazi u klub poku{ao jednu ratu da
naplati preko ra~una, i to za transfer Ivana
Vukomanovi}a koji je prodat u Beardoux.
“Me|utim, predsednik Beardouxa uputio
me je na menad`era Ranka Stoji}a, koji je
bio posrednik u ovom transferu. Stoji}, koji
je imao licencu FIFA-e i koji va`i za jednog
od najboljih fudbalskih menad`era, kazao mi
je da o svemu mora da razgovara sa Cecom,
jer ne `eli da rizikuje svoj `ivot. Ube|ivao
sam ga da sam ja predsednik kluba i da Ceca
nema ni{ta s tim, me|utim, nije vredelo. Na
kraju je Ceca naplatila tu ratu od milion
dolara. Po istom sistemu Ceca je prodala
ukupno 15 igra~a me|u kojima su Dragan
[arac, Milan Obradovi}, Vladica \urovi},
Zoran Rankovi}, Milorad Kora}... Pet i po
miliona maraka prihoda Ra`natovi}ka je od
prodaje igra~a prikazala kao li~no ulaganje u
FK Obili}. Od toga je milion maraka
prikazala kao ulaganje preduze}a Vizantin i
Ari koje je osnovao Arkan. Pri tom, ~etiri
miliona maraka vodi se kao njen trajni kapi-
tal u Obili}u. Me|utim, kada je Ceca raspro-
dala sve {to je mogla, poku{ala je da proda
FK Obili} kao i FK Mladi Obili}, iako su oni
dr`avna svojina. Naime, kako jo{ zakon o
privatizaciji u sportu nije re{en, svi klubovi
u Srbiji su dr`avni. Ja sam u leto 2000.
godine na terenu sreo ‘zemunce’ Du{ana
Spasojevi}a [iptara i Mileta Lukovi}a
Kuma, koji su mi kazali da su do{li da kupe
Obili} i da su Ceci dali kaparu od milion
maraka. Objasnio sam mu da sam ja pred-
sjednik kluba, da je klub dr`avni i da ne
mo`e Ceca ni po kojem osnovu da ga proda-
je. Spasojevi} je na to kazao - pa nije valjda
luda da mi ga onda nudi”, navodi na{ sagov-
ornik.
“Po~etkom juna 2000. godine tra`io
sam da se odr`i Skup{tina kluba, na kojoj bi
se raspravilo o nelegalnoj prodaji igra~a,
novcu koji nije upla}ivan u klub. Kada sam
Ceci pokvario posao oko prodaje Obili}a
zemunskom klanu, pristali su da se odr`i
Skup{tina, me|utim, ne da bi na njoj
raspravljali o svim spornim temama, ve} da
bi mene smenili. Na toj sednici 12. avgusta
2000. godine novi ~lanovi Skup{tine, koje
je postavila Ra`natovi}ka, izabrali su nju za
predsjednika FK Obili}. Mene nisu ni
pustili da u|em u upravnu zgradu dok su
glasali o mojoj smeni. ^lanovi Skup{tine 
57
 SVETLANA RA@NATOVI], @ENA SA POTJERNICE
 bili su njen otac Slobodan Veli~kovi},
majka Mirjana, sestra Lidija, zet Predrag
Ocokojli}, kuma Stanislava Poletan i poro-
di~ni prijatelj Dragan Markovi} Palma,
dana{nji gradona~elnik Jagodine. Izvr{ila je
moju smenu, mada sam po slovu ugovora
koji sam napravio sa Arkanom mogao da
budem smenjen samo pod uslovom da mi
bude vra}eno 13 miliona evra koje sam
ulo`io u klub.”
Nikoli} je tu`io FK Obili} 2000. godine i
na ime od{tete tra`io 13,5 miliona eura.
Istovremeno je protiv Svetlane Ra`natovi} i
njene sestre podnio krivi~nu prijavu. Tvrdi
da je Ceca na to burno reagovala nakon ~ega
su mu Cecini ljudi prijetili likvidacijom.
“U mojoj prijavi protiv Cece stoji da
sam ja poku{ao da za{titim dr`avu i da
za{titim sebe, ali da u tome nisam uspeo.
Protiv FK Obili} dobio sam dve prvoste-
pene presude. Iako to zna~i da treba da mi
bude ispla}eno 13,5 miliona evra koje sam
ulo`io u klub, znam da od toga nema ni{ta.
Klub je propao, {to zna~i da moram da se
oprostim od tih para. Me|utim, policija
sada ima dokaze da je Ceca nelagalno pro-
davala fudbalere. Istraga koja je u toku
pokazala je da je Ceca o{tetila klub za 22
miliona maraka, a verujem da }e do kraja
procesa cifra dosti}i 28 miliona maraka,
58
SKLONOST PREMA MUZICI I NOVCU
Medijska slika o najintrigantnijoj srpskoj folk
pjeva~ici se nakon njenog boravka u
zatvoru 2003. u beogradskim medijima
promijenila, pa je sve vi{e prikazuju kao
udovicu i bri`nu majku
koliko tvrdim da je prisvojila. Dva puta sam
dobio prvostepenu presudu i mi smo sudski
uspeli da odvojimo FK Mladi Obili}. To je
sada potpuno odvojena firma i nema
nikakve veze sa Obili}em. Ja sam sada
predsednik Mladog Obili}a, a Aleksandar
Olarevi} direktor. Me|utim, ja nikada ne}u
odustati od borbe za istinu. Policija je do
poslednjeg dinara pohvatala Cecu koliko je
sve para uzela. Ceca mora da odgovara za
ono {to je uradila, prevarila je dr`avu i
upropastila FK Obili}. Iako je ova borba
mukotrpna, ja verujem u na{u dr`avu i sigu-
ran sam da }e kriminalci zavr{iti tamo gde
im je i mesto — iza re{etaka!“, ka`e Nikoli}.
U akciji Sablja kada je Ra`natovi}ka
uhap{ena, zbog veza sa ~lanovima zemun-
skog klana i nelegalnog dr`anja oru`ja koje
je prona|eno u njenoj ku}i, preko no}i se
biografija najpopularnije srpske pjeva~ice
pretvorila o klasi~nu pri~u o mafija{koj
heroini. Nakon privo|enja njene sestre
Lidije, istraga protiv pjeva~ice pro{irena je
na zloupotrebu slu`benog polo`aja u vezi
sa sumnjivom prodajom 15 fudbalera
Obili}a. Do sada je bilo desetak dopuna
krivi~nog postupka, ali sudski postupak je
jo{ uvijek u toku. Za to vrijeme Svetlana
Ra`natovi} pravi turneje po svijetu i zgr}e
nove milione, a {to se ti~e pojedinih srbi-
janskih politi~ara koji su na vlasti, unapri-
jed je amnestirana. 
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
 Sretna
Nova
2011.
godina

Vlada
Federacije
Bosne i
Hercegovine
KO[ARKA

NIHAD ÐEDOVIĆ (20), košarkaški reprezentativac BiH, ove sezone igra

izvanredno u dresu rimske LOTTOMATICE, kamo ga je posudila njegova matična
BARCELONA; jedan od najtalentiranijih mladih igrača Evrope za naš list priča o
razlozima uspjeha, optimizmu s kojim očekuje nastupe u reprezentaciji BiH
i projektu stvaranje “nove Bosne“ koji je u Rimu počeo čuveni stručnjak
BOGDAN TANJEVIĆ

NIHAD \EDOVI] - NOVI KRALJ RIMA

jevskoj Bosni za njega isplatili obe{te}enje tio. Mislim da pokazujem za{to su me
Pi{e: NEDIM HASI] od 400 hiljada eura. Kada je stigao u [pani- doveli i prezadovoljan sam time.“ Nihad
Foto: MARIO ILI^I] ju, Nihad je, igraju}i za kadetski sastav, vjeruje kako ne}e svoj ugovor sa rimskim

I
imao prosjek od 25 poena i 8 ko{eva po klubom prekidati naredne sezone, misli
z sedmice u sedmicu iz Rima sti`u utakmici. Uslijedila je posudba u Cornellu, kako }e ostati u Rimu i idu}e godine, bez
vijesti o izvanrednim igrama 20- tim u kojem se kale mladi ko{arka{i obzira na neke najave katalonskih medija,
godi{njeg Nihada \edovi}a u dresu Barcelone, a kasnije je, u sezoni u kojoj je koji pi{u kako }e Barcelona naredne sezone
tamo{nje Lottomatice. Dolaskom na Barcelona osvojila svoj zasada posljednji u veliku rekonstrukciju i podmla|ivanje
posudbu u ovaj klub iz Barcelone, naslov prvaka [panije, odigrao nekoliko tima. “Potpisao sam posudbu za Rim na
Nihad je proteklih mjeseci ko{evima, zapa`enih minuta u finalu {panske ACB dvije godine i ne znam kako stvari stoje ni
skokovima i asistencijama u ko{arka{koj lige. Ove je sezone stigao na dvogodi{nju {ta }e se de{avati naredne sezone“, ka`e
Euroligi pokazao da ga ko{arka{ki posudbu u rimsku Lottomaticu, klub u nam Nihad. “Ukoliko Barcelona `eli da me
stru~njaci nisu bez razloga godinama sma- kojem du`nost sportskog direktora ima vrati, onda mora razgovarati sa mojim
trali jednim od najtalentiranijih ko{arka{a Bogdan Tanjevi}. Upravo je Tanjevi} insi- menad`erom i ljudima iz rimskog kluba.
Evrope. Prije petnaestak dana, u utakmici stirao na \edovi}evom dolasku, {to je 20- Ali se zaista ne optere}ujem u vezi s tim.
protiv Unicaje, postigao je 32 poena, {to godi{nji reprezentativac BiH s odu{evljenj- @elim ovu sezonu zavr{ti onako kako sam i
mu je zasada rekord karijere i iz utakmice u em prihvatio. “Prezadovoljan sam {to sam po~eo, to mi je osnovni cilj a {ta }e se kas-
utakmicu pokazuje da je u njemu do{ao ovdje, {to sam napravio taj korak u nije de{avati, o tome puno ne razmi{ljam.
Barcelona, kada ga vrati sa posudbe, dobila karijeri. U Rimu mi se pru`a maksimalna Sve je lako kada se dobro igra, onda ima{
igra~a za budu}nost. “Mo`da to tako i treba {ansa i pa`nja, podr{ka da poka`em svoj puno opcija u karijeri. Zasada sam koncen-
da ide u `ivotu, da obilaznim putem krenem talenat. Mislim da sam im to, u dosa- triran samo na Rim i igre u Lottomatici.“
ka prvom timu Barcelone. Mislim da sam da{njem dijelu sezone svojim igrama i vra- Ka`e kako mu je, ipak, najvi{e drago {to je 
tek ove sezone i sazrio kao igra~, ali daleko
je to jo{ uvijek od pravog igra~a. Imam
dvadeset godina, ali mislim da sam na ZVIJEZDA EUROLIGE
Nihad \edovi} je u Rimu dobio
pravom putu i mo`da je ovako i trebalo da {ansu da poka`e sav svoj talenat
bude. Lottomatica je jedna stepenica kao
igranju, ali standardnom igranju u
Barceloni“, ka`e nam Nihad \edovi} koji
jo{ uvijek nije na{ao vremena da istra`i i
no}ni `ivot Rima. “Grad je prekrasan,
pru`a mnogo mogu}nosti za lijep `ivot.
No}ni `ivot ba{ i ne istra`ujem mnogo,
uglavnom sam na utakmicama i treninzima.
Malo je te{ko kada vrijeme u Rimu provo-
di{ sam, ali ovih dana mi je ljep{e jer mi je
porodica stigla u goste tokom praznika, a
ubrzo }e mi do}i i djevojka, i odmah se
~ovjek osje}a puno bolje.“
SVEJEDNO MI JE, RIM ILI BARCELONA
Skoro ~etiri godine nakon {to je pot-
pisao ugovor sa Barcelonom, Nihad je
kona~no sazrio kao igra~ i u dresu rimskog
tima po~eo pokazivati za{to su [panci sara-

Ponosan sam {to na meni i Nemanji Gordi}u Bo{a

Tanjevi} u Rimu gradi “novu Bosnu”
60 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
 IZME\U RIMSKIH OBRU^A

RIMSKI
RIMSKI DANI
DANI
PONOSA
PONOSA II SLAVE
SLAVE
Ko{arka{ki
Ko{arka{ki reprezentativac
reprezentativac BiH,
BiH,
Nihad
Nihad \edovi},
\edovi}, uu Barcelonu
Barcelonu
je
je iz
iz Bosne
Bosne oti{ao
oti{ao uu transferu
transferu
vrijednom
vrijednom 400
400 hiljada
hiljada eura;
eura;
dvogodi{njom
dvogodi{njom posudbom
posudbom uu
Lottomaticu
Lottomaticu dobio
dobio je
je {ansu
{ansu da da svake
svake
nedjelje
nedjelje igra
igra utakmice
utakmice Eurolige
Eurolige

30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 61

 KO[ARKA
 svojim igrama u Rimu za~epio usta skep-
ticima koji su iza le|a tvrdili kako }e ostati BOGDAN
BOGDAN TANJEVI]
TANJEVI] TVORAC
TVORAC
samo vje~ni talenat koji }e svoju karijeru VELIKIH BOSANSKIH
VELIKIH BOSANSKIH
provesti na posudbama u ni`erazrednim HO[ARKA[KIH
HO[ARKA[KIH ^UDA
^UDA
timovima. “Uglavnom su takve kritike bile Akvizicije
Akvizicije za
za budu}nost
budu}nost Nihad
Nihad
na nekim internetskim forumima. Odem \edovi},
\edovi}, Nemanja
Nemanja Gordi}
Gordi}
ponekad na te stranice, pro~itam kako ljudi ii Emir
Emir Preld`i}
Preld`i}
razmi{ljaju i kako vide moje i igre mojih
suigra~a“, pri~a Nihad. “Kritike me ne
poga|aju puno, razmislim prvo o tome koji
i kakvi ljudi to pi{u. Vidi se da tamo ima
onih koji poznaju ko{arku i koji realno
gledaju na to kako se igra, ali uglavnom kri-
tikuju ljudi koji nisu ni{ta napravili u
`ivotu, koji o ko{arci ne znaju ni{ta niti bi
na terenu mogli napraviti dvokorak. Niko
ne zna kako je te`ak put mladog, talento-
vanog igra~a ka nekom velikom klubu,
koliko je za to trebalo `rtvovanja, odricanja
i rada. Potpisati za veliki klub nije nimalo
lako, ali sam siguran da sam izabrao pravi
na~in. Prihvatao sam posudbe samo da bih
igrao jer je za mene to najva`nije a naravno
da }u jednog dana, kada budem dovoljno
dobar, igrati u prvom timu Barcelone. Na
spekulacije i objede se ne osvr}em. ^esto
~itam na internetu {ta se de{ava i ne
osje}am se nimalo lijepo kada pro~itam
kako ljudi omalova`avaju ono {to radimo.
Ru`no je ~itati kako ljudi pi{u o na{oj
zemlji, o na{im igra~ima koji su vani a neke POTCJENJENI
druge, strane igra~e uzdi`u u nebesa. Boli BOSANAC U [PANIJI NEMANJA GORDI], EMIR PRELD@I],
to, ali sam nau~io da se na to ne obazirem. Bh. tandem Tanjevi}- HERCEGOVAC NA OKU FENER BA(H)\E
Imam svoj put i svoj cilj, znam ko su mi Prodanovi} u frapantno brzom BO[E TANJEVI]A Tanjevi} je velikog
roku od Nihada \edovi}a je Play maker reprezentacije ko{arka{kog talenta rodom iz
pravi prijatelji, znam kada je kritika
stvorio jednog od najperspek- BiH ovih je dana pristupio @ep~a anga`irao u jedan od
dobronamjerna a kada je kritika proizvod tivnijeg ko{arka{a Evrope rimskoj Lottomatici najve}ih turskih klubova
zavisti to me ne zanima.“
Kada pri~a o svojoj karijeri i igrama u
Rimu, Nihad se stalno vra}a na ulogu
Bogdana Tanjevi}a u njegovom ko{arka-
{kom razvoju.

BO[U VOLIM
I KADA ME RU@I
I KADA ME HVALI
Veliki ko{arka{ki stru~njak u Rimu je,
nakon {to je imenovan za sportskog direkto-
ra, krenuo u projekat stvaranja, nazovimo je
tako, nove Bosne. Dakle, sa Lottomaticom i
talentiranim igra~ima napraviti ono {to je sa
Bosnom uradio ‘70-ih godina pro{log stolj-
e}a. “B
Bo{a je razlog zbog ~ega sam stigao u
Rim. Sa njim se perfektno sla`em, dolazi na
treninge onoliko koliko mu to vrijeme
dozvoljava i svaki njegov savjet mi dobro
do|e. Poma`e mi puno u razvoju i zaista
sam mu veoma zahvalan zbog svega {to ~ini
za mene“, ponosno }e Nihad o svom odno-
su sa trenerom koji je od Bosne napravio
evropskog prvaka i koji sada u Rimu, oko
RED,
RED, RAD
RAD II DISCIPLINA
DISCIPLINA bh. reprezentativaca Nemanje Gordi}a i
“Bo{a
“Bo{a meme redovno,
redovno, Nihada \edovi}a, te Crnogorca Vladimira
naravno,
naravno, naru`i,
naru`i, ali
ali uvijek
uvijek je
je Da{i}a stvara novu ko{arka{ku senzaciju.
to
to uu pozitivnom
pozitivnom smislu,
smislu, uvijek
uvijek “Bo{a me redovno, naravno, naru`i, ali uvi-
to
to radi
radi kako
kako bih
bih napredovao”
napredovao”
jek je to u pozitivnom smislu, uvijek to radi

62 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

 IZME\U RIMSKIH OBRU^A

REPREZENTACIJA BiH

Ako budemo svi na okupu, na Evropskom prvenstvu

možemo daleko
Nihad \edovi} je jedan od igra~a na kojima selektor
ko{arka{ke reprezentacije BiH Sabit Had`i} temelji svoj optimizam
kada su u pitanju pripreme i igranje na Evropskom prvenstvu koje
}e se naredne godine igrati u Litvaniji. “Stalno sam u kontaktu sa
~elnicima Saveza i reprezentacije, zovu me, razgovaramo i
koliko znam od onoga {to su planirali, mislim da bi sada mogli,
nakon dugo vremena, kona~no imati normalne i dobre uslove
za pripreme“, ka`e Nihad. “Najva`nije je da niko od igra~a na
koje selektor Had`i} ra~una ne}e otkazati nastup za
reprezentaciju. Ipak je Evropsko prvenstvo prevelik izazova za
svakog igra~a da bi mogao odbiti igrati za reprezentaciju.
Statistika na{ih igra~a u inozemstvu pokazuje da su u vrhun-
skoj formi, sada trebamo svi dati sve od sebe da slo`imo igru.
Moramo do}i na pripreme, kako se ka`e, hladne glave i vru}eg
srca i tada ne sumnjam da mo`emo pro}i prvi krug.“ Nihad je
optimista koji se usu|uje re}i da reprezentacija BiH, sude}i po
kvaliteti i igrama njezinih klju~nih igra~a, mo`e napraviti puno vi{e
na EP-u od samog prolaska grupne faze takmi~enja. A svoj opti-
mizam najvi{e temelji na igrama i formi Mirze Teletovi}a. “Mirza je
primjer mladog igra~a koji je pravilnim odabirom klubova i
`estokim radom postao veliki ko{arka{. On je iz tuzlanske
Slobode oti{ao u Belgiju, tamo se kalio i navikavao na
evropske uslove dvije godine i tek onda stigao u {pansku Tau UZDANICA
UZDANICA BH.
BH.
Ceramicu. Mirza je iz sezone u sezonu sve bolji a ove je godine
REPREZENTACIJE
REPREZENTACIJE
maestralan. On svima nama mla|ima treba da bude uzor kako Nihad
Nihad \edovi}
\edovi} je
je predvodnik
predvodnik novog
novog
biti posve}en ko{arci, treba da mu se divimo jer je upornim vala
vala na{ih
na{ih talentiranih
talentiranih ko{arka{a
ko{arka{a
radom napravio velike stvari u `ivotu.“ 

kako bih napredovao. To je njegov stil, ko janskih igra~a i na dobrom su putu da Nema razloga da tako ne bude jer imamo
ga ne zna kako razmi{lja i kako funkcionira, naprave ono {to su napravili sa Bosnom priliku, imamo dobre trenere i sve predis-
odmah bi se naljutio na njega. Ali on je prije tridesetak godina. Zasada nam ide pozicije da napravimo rezultat. Ubije|en
takav, grlat, strastven, o{tar, ali je isto tako dobro, po planu. Potpisali smo dugo- sam da }emo uz Bo{inu pomo} i rad svih
i osoba koja }e uvijek, kada ne{to dobro godi{nje ugovore i od nas svi u klubu ostalih ljudi u klubu ostvariti ono {to je nji-
napravi{ na treningu ili utakmici, prva pri}i o~ekuju da }emo postati vrhunski igra~i. hova vizija uspjeha.“ 
i ~estitati. Svaka njegova kritika i pohvala
su mi veoma va`ne i uvijek mi dobro
do|u.“ Nihad u Rimu radi i igra po postula-
tima po kojim Bogdan Tanjevi} funkcionira
cijelog `ivota, stoga mu se nije bilo te{ko
navi}i na Bo{inu viziju igre i ko{arka{kog
razvoja. “Rad je klju~ uspjeha i sve sam
podredio radu. Doslovno nekada nemam
vremena ni da jedem, stalno sam na trenin-
zima, ostajem nakon treninga uvje`bavati
stvari koje su mi slabija strana u igri. @ivot
profesionalca nije lak, ritam je ubita~an ali
to je na{ posao. Ipak, mukotrpan, krvav rad
se krenuo ispla}ivati, i ovo je moja godina“,
pri~a Nihad, dodaju}i kako je sretan {to mu
se u Rimu od prije nekoliko dana pridru`io
i Nemanja Gordi}, koji je u Lottomaticu sti-
gao iz podgori~ke Budu}nosti. “Nemanja je
tu nekoliko dana, trenira sa nama. Jo{ uvi-
jek nije u formi jer se oporavlja od ozljede
ruke, ali ga brzo o~ekujemo u prvom timu.
Mene, emanju i Vladimira je Bo{a doveo u
klub zajedno sa nekoliko talentiranih itali-

30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 63

ZA PRAVA @ENA I DJECE

SJETIMO SE
U prazničnim danima NEMO]NIH
“Ovih dana svi
škotska pop diva ANNIE slavimo ro|enje Isusa
i u prazni~nom smo
LENNOX još jednom je raspolo`enju. Ne
smijemo zaboraviti
oduševila svijet: kritika da u nerazvijenim
zemljama svaka
i publika puna je osma `ena umre na
poro|aju, neke ne
pohvala za njen novi dobiju ~ak ni krevet u
bolnici nego umru
album “ A Christmas na ulici”, rekla je
povodom izlaska svog
Cornucopia“ na kojem CD-a sa bo`i}nim
pjesmama pjeva~ica
je na moderan način koja je i sama ro|ena
dvadeset i petog
otpjevala stare božićne i decembra
svečarske pjesme; u isto
vrijeme ova izuzetna žena
posvetila se političkom
aktivizmu, bori se protiv
siromaštva u kojem
je i sama odrasla,
pokreće kampanje
u korist oboljele
djece i žena,
kritikuje
isprazne
karijere
današnjih
golišavih
zvijezda

64 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.


DIVA I SVETICA NOVOG DOBA
Nakon što sam izgubila dijete, postala sam suosjećajnija
osoba i posvetila se aktivizmu
SA ALBUMA “BO@I]NI ROG OBILJA”
“Univerzalno dijete” je pjesma o
djeci žrtvama rata, bijede, nasilja
Poku{a}u da smislim na~in, kako da
te sa~uvam od zla. Bi}u tvoje posebno
mjesto, tvoj zaklon od oluje. I vidim te,
posvuda, tvoj portret je na nebu naslikan.
Oko tebe }u ruke obaviti, moje univerzal-
no dijete. Ovo su stihovi jedine autorske
pjesme koju je Annie Lennox napisala za
album “A Christmas Cornucopia” (Rog
obilja) i pridodala je tradicionalnim pjes-
mama. Album nije humanitarnog karak-
tera, ali sav prihod od ove pjesme nami-
jenjen je u dobrotvorne svrhe.
Na ovom albumu, osim {to pjeva,
Annie i svira ve}inu pjesama, a pratnja
na jednoj pjesmi su joj djeca iz Afri~kog
dje~ijeg hora. Djeca pjevaju u trideset i
~etiri hora, a organizacija koja ih okuplja
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
stara se i o tome da oni dobiju malo bolju
hranu i odje}u. Annie je velika prijateljica
Afri~kog dje~ijeg hora, kojem ~esto
poma`e, i sa rado{}u ih je pozvala na
saradnju.
“Pjesme koje pripadaju hri{}an-
skoj kulturi i koje smo naviknuti
slu{ati u prazni~nim danima zapravo
imaju vrlo univerzalna zna~enja. Kada
pjevam o djeci koja su nekad davno
`rtvovana, ja razmi{ljam o djeci
vojnicima u Africi, ove pjesme su za
mene univerzalne i dobivaju nova
zna~enja koja se ti~u `ivota svih
ljudi”, izjavila je Annie Lennox povodom
objavljivanja CD-a A Christmas Co r -
nucopia. 
ANNIE LENNOX, ISTINSKA ZVIJEZDA
Pi{e: ADISA BA[I]
A
nnie Lennox nikad nije izgledala
kao tipi~na pop diva: androgini
imid`, mu{ka odijela, kratka kosa i
inteligentni pogled oduvijek su
svjedo~ili da je ona posebna `ena.
Danas, u pedeset i petoj godini, ona to
pokazuje vi{e nego ikad. Iste prodorne plave
o~i i lice na kojem se vide godine, bore i
pro`ivljeno iskustvo, ~ine je lijepom na pose-
ban, zreo na~in. Ova {kotska pop diva jednom
je pokazala da se u njenim rukama sve ~ega se
lati pretvara u zlato. Na svom najnovijem
albumu A Christmas Cornucopia otpjevala je
dvanaest bo`i}nih i sve~arskih pjesama (iz
Britanije, Francuske i Njema~ke) i u ovim
prazni~nim danima odu{evila jo{ jednom i
publiku i kritiku. Izbor od dvanaest pjesama
je, prema njenim rije~ima, sasvim subjekti-
van, napravljen na osnovu d`uboksa u njenoj
glavi, a htjela je da otpjeva pjesme uz koje je
ona odrasla i koje su njoj obilje`ile `ivot.
NISAM RELIGIOZNA ALI
SUOSJE]AM S LJUDIMA
“Nisam religiozna. Po mom mi{ljenju,
religije nisu izvor nikakvog dijaloga,
naprotiv, ~esto su izvor sva|a, ratova,
neprijateljstava, ugnjetavanja. A zar sr` sve
spiritualnosti i religije ne bi trebali biti
po{tovanje, razumijevanje i suosje}anje?
Kakvog smisla ima religija bez ove
osnove? Ako i zvu~i naivno, ja sam
ubije|ena da bi se svjetski problemi pre-
polovili kad bi sve svjetske vjerske vo|e
ove vrijednosti stavili u sredi{te svojeg
razmi{ljanja i djelovanja. Da, to je moj san,
i priznajem, jesam sanjarka. U djetinjstvu
su me zbog toga kritikovali, u {koli su me
opominjali da bih imala bolje ocjene da
manje sanjarim, stvarali su mi osje}aj da je
to ne{to lo{e. Danas znam da su snovi o
boljoj budu}nosti va`an dio `ivota, danas
sam ponosna na to {to sam sanjarka”, rekla
je slavna pjeva~ica u jednom intervjuu.
A u djetinjstvu joj, kako sama ka`e, i
nije preostajalo mnogo osim sanjarenja.
Odrastala je u siroma{noj {kotskoj porodi-
ci, kao jedino dijete. Jedini luksuz koji su
njeni roditelji mogli da joj priu{te bili su
privatni ~asovi klavira, i ovo muzi~ko obra-
zovanje kasnije }e joj se itekako isplatiti. 
65
 ZA PRAVA @ENA I DJECE
 Na Kraljevsku muzi~ku akademiju u
Londonu primljena je kao stipendistica, ali
studij je prekinula nakon tre}e godine. Prije
nekoliko godina dobila je po~asnu diplomu
zbog postignu}a u muzici.
Za razliku od ve}ine zvijezda ona je
uvijek svoj privatni `ivot dr`ala daleko od
javnosti. “Meni je prisustvo u javnosti bilo
samo jedan dio ovog posla, ne{to na {ta
pristaje{ da bi se mogao baviti muzikom.
Iznena|ena sam kad vidim da ljudi danas
snime album samo zato da bi se pokazivali
i da bi bili poznati”, ka`e Annie Lennox.
Iako se svojedobno pojavljivala na razno-
vrsnim fotografijama, a na nekima od njih
bila je i prili~no obna`ena, jako joj smeta
dana{nji trend da zvijezde prodaju samo i
isklju~ivo svoju seksualnost, bez ikakve
dodatne dimenzije. Ona obja{njava: “Ako
postoji neko liberalan oko seksualnosti,
onda sam to ja, ali je stra{no da
danas mlade `ene prave karijeru samo
svla~enjem, da postaju jednodimenzionalni
seksualni objekti; tu`no je {to se zaboravlja
koliki je trud ulo`en u to da mi danas
imamo jednaka prava, ove `ene kao da se
vra}aju korak unazad.” Annie Lennox je
zbog svog stila i zbog svog netipi~nog
izgleda ~esto progla{avana gay ikonom, i
smatra se velikom zagovornicom prava gay
osoba. Na tu ulogu je vrlo ponosna i ka`e
da je njoj posebno zanimljivo to poigravanje
sa rodnim ulogama upravo zato jer je uvijek
imala vrlo provokativan androgini imid` a
nedvojbeno je heteroseksualna.
[kotska diva ima iza sebe dva braka:
prvi je bio sa njema~kim sljedbenikom
Hare Kri{ne koji ju je osvojio kuhaju}i joj
vegetarijansku hranu. Iz drugog braka sa
izraelskim filmskim producentom Annie
ima dvije k}erke, danas tinejd`erke.
Nekoliko godina nakon ra|anja k}erki bila
se povukla sa muzi~ke scene da bi se njima
posvetila. Od supruga se razvela i danas
tvrdi da brak naprosto nije za nju jer
je zajedni~ki `ivot i stalna izlo`enost
mogu}em povre|ivanju ~ine previ{e ner-
voznom.
UHVATILA SAM SE
UKO[TAC SA STRAHOM
U drugom braku, 1988. godine, desilo
se ne{to {to je Annie promijenilo `ivot i
pogled na svijet. Prije nego {to je rodila
k}erke, Annie je imala trudno}u koja je
zavr{ila ro|enjem mrtvog sina Daniela. Od
tada se posvetila humanitarnom radu,
pomaganju organizacijama kao {to su
Amnesty International i Greenpeace.
Pokrenula je i sopstvenu fondaciju za
pomo} `enama u Africi da izbjegnu siro-
ma{tvo i epidemiju AIDS-a. “Ro|enje
mrtvog djeteta me je stra{no promijenilo.
Shvatila sam koliko je ljudski `ivot istovre-
meno krhak i jak. U isto vrijeme kad sam
66
POLITI^KI STAVOVI ANNIE LENNOX
Kritičarka pape, atomske energije i
izraelskog nasilja u Gazi
Protekle dvije decenije otkako je posta-
la aktivna u borbi za ljudska prava Annie
Lennox nije bje`ala ni od najosjetljivijih
tema. Kritikovala je aktuelnog papu zbog
njegovog ranijeg odbijanja da dopusti
upotrebu kondoma kao prevenciju protiv
AIDS-a. Anga`ovala se u akciji Nelsona
Mandele za suzbijanje epidemije AIDS-a
46664. Gorljiva je protivnica atomske
energije, kao i upotrebe fosilnih goriva i
drugih zaga|iva~a. Neki britanski mediji
zlonamjerno su komentarisali kada se
o{tro suprotstavila izraelskom bombar-
dovanju Gaze i stala na stranu
Palestinaca. Tada je ~ak optu`ena za anti-
semitizam (iako je svojedobno bila udata
za Jevreja i ovim besmislenim tvrdnjama
bila duboko povrije|ena).
Njen aktivizam je va`an jer se njen glas
slu{a, a njen ugled i slava ne blijede ~ak ni
kad se na nekoliko godina povu~e sa
scene. Ova umjetnica osvojila je mno{tvo
najpresti`nijih nagrada (~ak i Oscara za
najbolju pjesmu u filmu Gospodari prsteno-
DUO EURYTHMICS
Novinare je godinama intrigirala priroda veze
Annie Lennox i Davida A. Stewarta, ~lanova
Eurythmicsa, a ljubavnici iz mladala~kih
dana uvijek su tvrdili da su samo bliski
prijatelji i kolege
izgubila sina, hiljade ljudi umrlo je u
zemljotresu u jednom selu u Turskoj. Ja
sam se tada kao nikad poistovjetila s tim
ljudima u nevolji. Taj period je za mene bio
vrlo te`ak, pla{ila sam se da iza|em na
ulicu, osje}ala sam da naprosto nisam
dorasla `ivotu. Znala sam da je umiranje
sastavni, prirodni dio `ivota i da }e vrijeme
va), a u karijeri je prodala preko osamde-
set miliona albuma u cijelom svijetu. 
PREDANA AKTIVISTKINJA
“Ovaj svijet je mra~no, tu`no mjesto
i trebaju mu korjenite promjene
u brojnim podru~jima”
pomo}i da zalije~im rane, ali nisam mogla
u~initi ni{ta da bi se osje}ala bolje. To je
bio prelomni trenutak. Imala sam izbor da
se borim protiv svog straha ili da ga pustim
da zavlada mojim `ivotom. Shvatila sam da
moram ne{to promijeniti, ili barem
poku{ati. To je razlog za{to sam postala
aktivistkinja za ljudska prava. Ovaj svijet je
mra~no, tu`no mjesto i trebaju mu korjenite
promjene u brojnim podru~jima. Moj
anga`man daje mi osje}aj da ne{to
mogu u~initi, ne{to promijeniti nabolje”,
obja{njava zvijezda koja se od tada aktivno
uklju~ila u pomaganje nemo}nima, poseb-
no `enama i djeci u Africi.
“Ovih dana svi slavimo ro|enje Isusa i
u prazni~nom smo raspolo`enju. Moj je pri-
jedlog i moja `elja da ovim pjesmama
probudim ljudsku su}ut, da praznici
prestanu biti isprazno potro{a~ko slavlje, a
da budu prilika da se sjetimo onih koji `ive
u druga~ijim okolnostima. U nerazvijenim
zemljama svaka osma `ena umre na
poro|aju, neke ne dobiju ~ak ni krevet u
bolnici nego umru na ulici. Nisam
hri{}anka, ja sam `ena, ja se s njima moram
solidarisati jer jesam u prilici da im
pomognem”, rekla je povodom izlaska
svog CD-a sa bo`i}nim pjesmama
pjeva~ica koja je i sama ro|ena dvadeset i
petog decembra. 
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
DOKUMENTARNI “OSCAR”

Film THE COVE odabirom teme, ideje, pristupom problemu, angažiranošću,

kreativnošću, tehnološkom raznolikošću i inovativnošću, te konkretnim rješenjem,
zasigurno zaslužuje biti istaknut kao najbolji, najbitniji, najuspješniji film prikazi-
van u 2010. godini; ovom svijetu su neophodni ovakvi filmovi

THE COVE
NAJUSPJE[NIJI FILM U 2010.
PLAVE
DUBINE
The Cove je
snimljen
u Japanu

Pi{e: DAMIR JANE^EK

mra~noj i smrtonosnoj tajni. Misterije koje Louie Psihoyos. On je jedan od najcjenjeni-
otkrivaju predstavljaju samo vrh ledenog jih svjetskih fotografa - u karijeri dugoj
brijega. vi{e od trideset godina napravio je stotinu

[
ezdesetih godina pro{log stolje}a
Richard O’Barry, vode}i svjetski
dreser dupina, radio je na popu-
larnom filmu Flipper. Kada mu je
jedan od dupina uginuo na rukama,
shvatio je da je dio njegove karijere
posve}en dresuri bio gre{ka i da `ivotinje
imaju pravo na slobodu kao i ljudi. Odlu~io
je da ne}e odustati dok i posljednjeg dupina
ne vrati u prirodno stani{te. Film Uvala, u
re`iji vrhunskog podvodnog fotografa
Louiea Psihoyosa, predstavlja nevjerojatnu
pri~u o tome kako se on, O’Barry i
odabrana ekipa aktivista, filmskih stvarala-
ca i ronilaca zaputila u misiju da prodru u
skrivenu uvalu u Japanu i saznaju istinu o
LJUDSKA [UTNJA
Zaista, jedino bi}e vrijedno prezira jeste
~ovjek. Film Uvala je inspiriran i isprovoci-
ran bijednom ljudskom {utnjom, pasivno-
{}u, olakim dopu{tanjem okrutnosti prema
`ivotu... Rije~ je o dokumentarnom filmu
koji prikazuje godi{nje ubijanje dupina u
Nacionalnom parku u Taijiu, Wakayami, u
Japanu. Svake godine oko 23.000 dupina
tamo biva ubijeno.
Dupini se na jedan zastra{uju}i na~in,
bezobrazno i zlo~esto tjeraju u uvalu iz koje
ne mogu pobje}i. Tamo bivaju fa{isti~ki
okrutno zaklani i probadani. Film je re`irao
nekada{nji fotograf National Geographica
naslovnica za neke od najpoznatijih svjet-
skih ~asopisa poput Smithsonian, Discover,
Geo, Time, Newsweek, The New York
Times Magazine, a tako|er je radio i za
Discovery Channel, National Geographic i
History Channel.
Odmah po zavr{etku koled`a dobio je
anga`man za National Geographic, a njego-
va karijera je prepuna humanih napora da
kroz znanstveno-istra`iva~ki i umjetni~ki
anga`man podigne svijest o nekim od naj-
zna~ajnijih svjetskih ekolo{kih problema.
Dio filma je snimljen tajno, kamerama i
mikrofonima postavljenim pod vodu, te
kamerama smje{tenim u improviziranim
stijenama. Izme|u mnogih svjetskih priz-

68 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.


NA SETU
Reditelj filma Louie Psihoyos (prvi slijeva) “sprema taktiku” za nastavak snimanja svog filma
nanja koja je dobio The Cove, najva`niji je
Oscar za najbolji dokumentarni.
HRABRO, SNA@NO, ISTINITO
Glavni pokreta~ radnje je Ric O’Barry,
nekada{nji trener dupina. On je trenirao
dupina koji je kasnije postao popularan kao
Flipper u televizijskoj seriji istog imena.
Taj fenomen pop kulture u~inio je dupine
popularnim, pa su nastali i mnogi aqua
parkovi. Industrija novog zarobljavanja
radi vlastitog egoizma i profita je mogla da
krene. Tek nakon {to je Flipper, “isfrustri-
ran” zato~eni{tvom, izdahnuo na njegovim
rukama, Ric O’Barry do`ivljava katarzu.
Industriju koju je prakti~ki on stvorio i
popularizirao ve} trideset godina poku{ava
sru{iti.
NAGRADE I PRIZNANJA
“Oscar” za najbolji dugometražni
dokumentarni film
RE@IJA: Louie Psihoyos
SCENARIST: Mark Monroe
DIREKTOR FOTOGRAFIJE: Brook
Aitken
PRODUCENTI: Paula DuPré Pesmen,
Fisher Stevens
MONTA@ER: Geoffrey Richman
IZVR[NI PRODUCENT: Jim Clark
PRODUKCIJA: “Oceanic Preservation
Society”
TRAJANJE: 91 minuta
DR@AVA: SAD
GODINA PROIZVODNJE: 2009.
Uvala (The Cove) je pobjednik vi{e od
50 presti`nih internacionalanih filmskih
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
“THE COVE” REDITELJA LOUIEA PSIHOYOSA
Dupini zato~eni u uvali prodaju se
trenerima u aqua parkovima ~ak za 150.000
dolara. Neprodani dupini potom bivaju
klani i izbodeni iz manjih brodova od strane
hrabrih i vrlih japanskih ribara. O’Barry je
poku{avao sva{ta, a prvi put je uhap{en jer
je prerezao ribarsku mre`u kojom su u zalj-
evu dupini zarobljeni od bijega ka
otvorenom moru. Nakon {to se Psihoyos
sastao s O’Barryjem, zajedno s jo{ nekoliko
~lanova ekipe odlaze u Taiji. Grad popu-
laran po dupinima. Grad u kojem se perfid-
no krije uvala u kojoj se ~ine masakri nad
tim istim dupinima. Tim ljudima ne dopu{ta
se snimanje niti boravak tamo. No, ovaj ih
je film uspio razotkriti.
Film se paralelno bavi i politi~arima
koji donose odluke koje pogoduju ovoj
festivala, me|u njima:
2010./ ACADEMY AWARDS - OSCAR
- Najbolji dugometra`ni dokumentarac,
2009./ SUNDANCE FILM FESTIVAL -
Nagrada publike,
2009./HOT DOCS FILM FESTIVAL -
Nagrada publike,
2009./ SILVER DOCS FILM FESTIVAL
- Nagrada publike,
2009./ SYDNEY FILM FESTIVAL -
Nagrada publike,
2009./ IDFA - Nagrada publike,
2009./ LOS ANGELES - FILM CRITICS
ASSOCIATION - Najbolji film,
2009./ TORONTO - FILM CRITICS
ASSOCIATION - Najbolji dokumentarac.
DRESER
FLIPPERA
Richard O’Barry
PROFITABILNA
POGANA DJELATNOST:
Jedino biće vrijedno
prezira jeste čovjek. Film
Uvala je inspiriran i
isprovociran bijednom
ljudskom šutnjom,
pasivnošću, olakim
dopuštanjem okrutnosti
prema životu...
profitabilnoj poganoj djelatnosti, koji zara-
|uju poput sarajevskih {intora paretine na
tu|oj muci, boli, krvlju zaprljanim rukama.
Ovo je dokaz da ispod tepiha pokvarenih ne
mo`e ba{ sve da stane. Isto tako, dokaz da
se igrani film nalazi u krizi i da je jako malo
vrhunskih ostvarenja u kontemporalnoj
kinematografiji. Istodobno, dokumentarni
film je u ekspanziji. Toliko toga na ovoj
planeti treba promijeniti, a film i anga`man
istinskih autora, koji tretiraju film kao jedan
veoma mo}an i koristan medij uz pomo}
kojeg se mo`e korigirati, ukazati na prob-
lem, ponuditi rje{enje, vi{e je nego potre-
ban. Dokumentarni film istinito oformljava
u estetsko te time dopire do {ire mase. Radi
se o jednom od najsna`nijih, najemotivni-
jih, te jednom od najva`nijih dokumen-
tarnih filmova. Kroz formu {pijunskog
trilera on ohrabruje svjesnog gledatelja i
poti~e ga na akciju, na otpor, na suo-
sje}anje, solidarnost. 
69
KULT MARKET
MIRANDA GRAY
Crveni mjesec
“Na osnovu svog iskustva i
razgovora sa drugim `enama
shvatila sam da menstrualni
ciklus nije puka nelagoda koja
nas zadesi jednom mjese~no
nego je i mo}na kreativna,
seksualna i duhovna snaga u
`ivotima `ena”, smatra Miranda Gray. Ova
autorica istra`ivala je cikli~nu prirodu
`enskog `ivota i kao rezultat objavila knjigu
Crveni mjesec: razumijevanje i kori{tenje
kreativnih, seksualnih i duhovnih mo}i men-
strualnoga ciklusa (Planetopija, Zagreb,
2010.). Cijena je 45 KM.
PIERRE BAYARD
Kako govoriti o
knjigama koje
nismo pro~itali
Francuski profesor Pierre
Bayard napisao je duhovitu
raspravu Kako govoriti o
knjigama koje nismo pro~itali
(V.B.Z., Zagreb, 2010.). Ova
knjiga govori o tome kako se
na|emo u situaciji da
raspravljamo o knjigama koje
nismo ~itali, i kroz savjete kako to kompe-
tentno ~initi, Bayard zapravo promi{lja
samu prirodu i ~in ~itanja, kao i recepciju
knji`evnog teksta. Cijena je 33 KM.
ESAD DURAKOVI]
1001 no}:
ljubavna i
erotska lirika
Brojni stihovi koji su sastavni
dio remek-djela svjetske
knji`evnosti 1001 no} u ve}ini
prevoda su izostavljani ili
prevo|eni neadekvatno, u
prozi. Akadamik Esad
Durakovi}, autor integralanog
prijevoda ovog djela na bosanski jezik,
sa~inio je izbor u kojem su prepjevani sti-
hovi iz [eherzadinih pri~a. Rezultat je knji-
ga 1001 no}: ljubavna i erotska lirika (V.B.Z.,
Zagreb/Sarajevo, 2010.). Cijena je 12 KM.
70
KNJI@EVNA KRITIKA
Eseji Marguerite Duras “Pisati” (Paideia, Beograd, 2010.)
Manifest velike književnice
POSLJEDNJE DJELO
MARGUERITE DURAS
“Mu{karci ne podnose to: `enu koja pi{e”
“Samo}a pisanja je samo}a bez koje se
pisanje ne doga|a ili se raspr{uje, jer je
ostalo bez krvi od traganja za time {ta da
pi{e. Gubi krv, njegov autor ga vi{e ne priz-
naje. A pre svega nikada ne treba da bude
diktirano nekoj sekretarici, ma koliko
ume{na ona bila, i nikada u toj fazi ne treba
da bude dato da ~itanje nekom izdava~u”,
napisala je francuska knji`evnica
Marguerite Duras, dodaju}i malo kasnije
nimalo pohvalne re~i o samovanju: “^im je
bi}e samo, ono zapada u gubljenje razuma.”
Za razliku od svojih kolega, autora
novog romana, Duras nikada ranije nije
objavljivala svoj manifest, sve dok nije
napisala esej Pisati, svoje posljednje djelo,
u kojem je po prvi put ukratko opisala svoj
odnos prema samotnom spisateljskom
zanatu. Ona je iskreno progovorila o svojim
autorskim kolebanjima, strahovima, potrebi
za alkoholom, o svom `ivotu u koji su se
likovi iz njenih knjiga narazmrsivo upleli,
te o tome kako joj je bilo te{ko da kao `ena
sa~uva svoju autorsku autonomnost. “Retko
sam davala ljubavnicima da ~itaju moje
knjige. @ene ne treba da daju ljubavnicima
knjige koje upravo pi{u. Kad bih zavr{ila
neko poglavlje, skrivala sam ga od njih. (...)
Mu{karci ne podnose to: `enu koja pi{e”,
smatrala je Duras. U eseju Pisati velika
francuska knji`evnica (autorica romana
Ljubavnik i Moderato Cantabile) kriti~ki
govori o piscima koji pi{u “srame`ljive
knjige, {armantne, knjige za ubijanje vre-
mena, za putovanje”. Ona sa`ima svoj
umjetni~ki credo u re~enici da treba pisati
knjige “koje se utiskuju u misao i koje
iskazuju crni bol svih `ivota”.
U knjizi Pisati nalaze se jo{ ~etiri
netipi~na eseja u kojima autorica upli}e fik-
ciju. Smrt mladog engleskog avijati~ara
govori o dvadesetogodi{njem mladi}u koji
je stradao u posljednjim danima Drugog
svjetskog rata: njega su seljani koji su ga
prona{li oplakali i sahranili. Duras
inspirisana time kako selo ~uva uspomenu
na ovog momka, ispisuje esej o besmis-
lenosti stradanja dje~aka u “igranju rata”.
Roma je jo{ jedan esej neobi~ne forme,
napisan kao dijalog izme|u dvoje ljudi koji
raspravljaju o veli~ini Rima, ali i o veli~ini
njegovih zlo~ina.
Pisani pred kraj `ivota, tekstovi u ovoj
knjizi primjeri su knji`evnosti kakvu
Durasova smatra da treba pisati: slobodno,
iskreno, bez podre|enosti pravilima i bez
revidiranja kojima pisci `andari zauzdavaju
sami sebe.
(A. Ba{i})
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Laura Hillenbrand: Unbroken
2. George W. Bush: Decision Points
3. Mark Twain: Autobiography
4. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked
the Hornet’s Nest
5. Charles Portis: True Grit
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knji`ara Sehara)
1. Nafisa Had`i: Molitva moje majke
2. Sherry Argov: Za{to mu{karci `ene
ku~ke
3. Elizabeth Gilbert: Sudbonosno da
4. Miljenko Jergovi}: Srda pjeva, u
sumrak, na duhove
5. Bekim Sejranovi}: Nigdje, niotkuda
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

LIFESTYLE
Kupovina je postala omiljeni lijek protiv
pritisaka modernog života
Magična šoping terapija
ZAMKA POTRO[A^KOG DRU[TVA
Za potpunu sre}u uvijek (jo{) ne{to nedostaje
“Kada sjednem za volan mog Aston
Martina, izgledam kao Brad Pitt i visok sam
190 centimetara. Dok sam u tom automo-
bilu, tako se osje}am. Mnogo radim,
po{teno pla}am porez i smatram da sam
zaslu`io tu mrvu zadovoljstva. Uz to,
osje}am da je moja sre}a zarazna - kada
nasmijan do|em na posao i saradnicima
po`elim dobro jutro i oni se odmah oraspo-
lo`e“, ka`e jedan od vrhunskih britanskih
stru~njaka u oblasti kozmeti~ke hirurgije
Paul Bagley. Bagley nagla{ava da se ne
stidi svoje sklonosti da tro{i pare na luk-
suzne stvari. Po{teno ih je zaradio, ka`e, a
time poma`e i britansku ekonomiju.
Svima se s vremena na vrijeme dogodi da
kupe ne{to {to im zapravo nije potrebno, ali
pru`a odre|eno osje}anje zadovoljstva.
Takozvana “{oping terapija“ postala je
omiljeni lijek protiv pritisaka koje donosi
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
moderan `ivot. Za bo-
gate, granica prakti~no
vi{e i nema — grupa
imu }nih Ki neza
nedavno je kupila tri
fla{e vina iz 1869. godine,
po cijeni od preko 200.000
dolara po boci. Radi se isklju~ivo o status-
nom simbolu - piti ga ne}e, jer ima okus
sir}eta.
Treba li da se stidimo sklonosti da daje-
mo novac za manje-vi{e nepotrebne stvari?
Tvrdi se da su najbolje stvari u `ivotu
besplatne. A opet, vlade {irom svijeta nakon
udara ekonomske krize pozivaju gra|ane da
vi{e tro{e, jer je to jedini na~in da se pono-
vo pokrene ciklus privrednog rasta. Dakle,
kupovati ili ne kupovati - te{ko pitanje,
koje je posebno aktuelno u pretprazni~nim
danima kada vlada prava {oping-manija.
Kratkotrajno zadovoljstvo najvi{e je {to
mo`emo da “izvu~emo“ iz posjedovanja
materijalnih dobara, smatra psihotera-
peutkinja Diana McGregor Hepburn:
“Treba razlu~iti {ta podrazumijevamo
pod sre}om: da li je to kratkotrajno
ushi}enje zato {to smo sjeli u Aston Martin,
ili je sre}a ne{to drugo - osje}aj lako}e i
ispunjenja. Ako se osje}ate dobro u svojoj
ko`i, ve}a je vjerovatno}a da }e vas materi-
jalna dobra usre}iti. U suprotnom, tu prazn-
inu je te{ko popuniti.“
Spisateljica Sarah Dinent smatra kako
nam moderno potro{a~ko dru{tvo ne
dozvoljava da budemo dugo sre}ni.
“Kada bi nas stvari koje smo kupili ~inile
dugotrajno sre}nim ne bismo stalno kupo-
vali nove, a to bi ozna~ilo smrt cijelog sis-
tema. To je vrlo sofisticirana zamka. Jedna
reklama nam, recimo, poru~uje da }emo
ako kupimo ba{ ovu sofu za dvoje, biti
sre}niji u braku. Tek {to kupite sofu i udob-
no se zavalite u nju, do~ekuje vas druga
reklama sa porukom da vam za potpunu
sre}u nedostaje, recimo, samo minibar.
Prosto, ta predstava o sre}i koja nam se
nudi nikada nije stati~na - uvijek ne{to
nedostaje“, ka`e Dinent.
Nezaja`ljiva `elja za posjedovanjem
novih stvari dio je ljudske prirode, na koju
potro{a~ko dru{tvo upravo i ra~una.
Materijalna dobra postaju zamjena za ljudski
kontakt i stvaraju nam iluziju da smo
po`eljni i vrijedni. (M. Radevi})
SAD
Pretilost
Pretile osobe koje sud-
jeluju u prometnim
nesre}ama imaju ve}i
rizik za smrt nego osobe
sa normalnom tjelesnom
masom. Ameri~ki
nau~nici izra~unali su kako umjereno pretili
voza~i koji do`ive prometnu nesre}u imaju
21% ve}i rizik za smrt, dok ekstremno pretilim
sudionicima prometnih nesre}a prijeti ~ak 56%
ve}i rizik od smrtnog ishoda. Nalazi utemeljeni
na podacima za 156.000 prometnih nesre}a
sugeriraju kako najmanji rizik za smrt imaju
osobe sa tek nekoliko suvi{nih kilograma.
NJEMA^KA
Eko-sijalice
Eko-sijalice koje {tede
elektri~nu energiju, ukoliko
se razbiju, ispu{taju otrov-
na isparenja `ive, utvrdili
su njema~ki nau~nici.
Koli~ina otrovnih isparenja
oko razbijene eko-sijalice
je dvadeset puta ve}a od dozvoljene u
zatvorenom prostoru, a posebno su opasna za
trudnice, novoro|en~ad i malu djecu. Tako|er,
pojedini stru~njaci tvrde da eko-sijalice global-
no mogu u{tedjeti nekoliko milijardi eura, ali da
njihovo o{tro i blje{tavo svjetlo mo`e izazvati
epilepti~ki napad, migrenu i osip ko`e, te ih ne
preporu~uju ranjivim osobama.
BiH
Djeca
Broj u~enika u
Republici Srpskoj
svake godine se
umanji za gotovo
jednu prosje~nu
{kolu. Direktor
Republi~kog pedago{kog zavoda RS-a
Mirko Banjac ka`e da je osnovni razlog za
to lo{ socio-ekonomski status, te da dr`ava
treba stimulisati parove na ra|anje i vi{e
raditi na za{titi djece, uz jo{ mnogo drugih
mjera. U BiH se broj u~enika u ~etvorogo-
di{njem periodu smanjio za skoro {est
posto u osnovnom i oko 11 odsto u sred-
njem obrazovanju, dok se broj nastavnika
pove}ao za 10 odsto, a tro{kovi obra-
zovnog sistema za 11 odsto.
71
KULT MARKET
ZVONA ZA BOSONOGE KINO KRITIKA

Stanislav Film ”Fank i lastiš Crnog Zuba” (Srbija, 2010.); produkcija,

scenario, montaža, animacije i režija: Koja
Baraba{
Radnja je
smje{tena
Iskustvo + znanje = povjerenje
potkraj ci razli~itih generacija. Bilo ih je ~ak trideset.
Drugog Desilo se pet jam sessiona, a na svakome je
svjetskog bilo opu{teno, improviziralo se, desila se fu-
rata, a
zija dok su na video-zidu prikazivane Kojine
govori o
dvojici
kamerotvorine.
partizana koji se nakon borbe vra}aju u Sva ta pozitivna kreativna energija
jedinicu dovode}i i zarobljenog njema~kog preto~ena u vizualno i zvu~no traje 88 minu-
vojnika.Ocjena: 4 ta. Rock and roll kakofonija je urodila smis-
lom. Iskustvo i znanje stvorilo je povjerenje.
Za snimanje u Klubu bili su zadu`eni Tomo
@ELJA ZA LJUBAVLJU Vukadinovi}, Aleksandar Guba{, Dragan
Vildovi}, Vesna ^ur~i}, Miroslav Vrcelj.
Antczak Jerzy Film distribuira Megakom film. Rije~ je
zasigurno o jedinstvenom underground doku-
Bezvremenska
mentu jednog vremena i prostora, kao i liku i
pri~a o dobrom djelu jednog od rijetkih iskrenih i
nemogu}nosti dosljednih ali i uspje{nih glazbenika. Koja je
sporazumije- dokazao svoju svestranost i pozitivnost.
vanja s ljudi- Ovo ostvarenje je ne{to izme|u filma i
ma, o o~ajnoj koncerta. Itekako dobro znamo za Kojine
`elji za omote albuma i plakate, te za njegove mnoge
ljubavlju, koju uli~ne zapise u kojima dokumentovan le`i
je tako te{ko u Beograd, sa svom svojom ~udnovatosti i devi-
`ivotu prona}i, a tako lagano izgubiti. U jantnosti. Svaka projekcija Fanka i lasti{a je
kona~nosti svi junaci gube. Pobje|uje vrlo bitna, ~isto da se zna da postoje stvari koje
besmrtna glazba Fryderyka Chopina. nisu jeftini TV reality show ili koje ne moraju
Ocjena: 4 KOJA, BEOGRADSKA LEGENDA da se de{avaju na “spektakularnim” nastupima
Film dragog, dobrog i kreativnog ~ovjeka
po sportskim arenama i halama. Ljudi i ne
ZNAM KUDA IDEM znaju da je to mogu}e. (D. Jane~ek)
Fank i lasti{ Crnog Zuba veoma je bitan
filmski uradak jednog veoma dragog, dobrog,
Emeric kreativnog i nadasve energi~nog ~ovjeka. AMERI^KI BOX OFFICE
Rije~ je o jednom fragmentalnom glazbenom
Pressburger i filmu, a njegov autor je Koja. Radnja filma se 1. Saw 3D (Kevin Greutert)
de{ava u Beogradu, 2004. godine. Tada Crni 2. Paranormal Activity 2 (Tod Williams)
Michael Powell Zub stupa u akciju sa svrhom pronalaska
sadr`aja.
3.
4.
Jackass 3D (Jeff Tremaine)
Hereafter (Clint Eastwood)
@elja mu je da se sadr`aj stopi s njegovim 5. Red (Robert Schwentke)
Joan
Webster je
iskustvom te da to izrodi jednim povjerenjem.
Povjerenje kao tema, kao inspiracija, naro~ito TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
moderna
djevojka. glazbena, pogotovo ako je Koja autor. Onaj
ko ima potrebu njime se pozabaviti osim 1. Fantasti~ni gospodin Lisac (Wes
Svoj `ivot
podrobno glazbeno i scenaristi~ki, re`iserski, monta`er- Anderson, Continental Film)
je planirala ski, animatorski… onda treba ne samo da vidi 2. Kako izdresirati zmaja (Chris
od najrani- film ve} i da ga ima ku}i. Sanders, Dean Deblois, Blitz film i
jih godina. Koja je jedno vrijeme provodio s video)
Zaru~uje se za bogata industrijalca koji kamerom. Bilje`io je raznolike zanimljive i 3. Let iznad kukavi~jeg gnijezda (Milo{
uzima u zakup jedan otok u sklopu inspirativne trenutke i objekte. Neki su bili Forman, Continental Film)
Hebridesa, u blizini [kotske. @ivot s kojim `ivi i `ivotni, drugi su bili stati~ni, no njego- 4. Smrt na sprovodu (Frank Oz, Blitz
se tamo susre}e potpuno je druga~iji od vim djelovanjem o`ivljeni kroz animaciju. U film i video)
onog na koji je navikla. Djevojka koja je 5. Pri~e iz zlatnog doba (Hanno Höfer,
Klubu FLU (Fakultet likovne umjetnosti) u
odlu~ila udati se zbog novca polako Razvan Marculescu, Cristian
po~inje sumnjati u svoje `ivotne odluke...
Beogradu Koja je organizirao jam session. On
je svirao elektri~nu gitaru dok uz njega nastu- Mungiu, Constantin Popescu,
Ocjena: 5 Ioana Uricaru, Discovery film i video)
paju eminentni raznoliki beogradski glazbeni-

72 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.


CRVENI FENJER
Ništa od proizvodnje Viagre za žene
Orgazam d.o.o.
PREVARA FARMACEUTSKIH
KOMPANIJA
Takozvana viagra za
`ene ne poma`e
kod seksualne
disfunkcije
Njema~ka farmaceutska kompanija
Beringer Ingelheim objavila je da odustaje
od razvoja lijeka za poticanje `enskog libi-
da, flibanserina, jer se u junu neovisni
odbor ameri~ke Uprave za kontrolu
prehrambenih i farmaceutskih proizvoda
(FDA) izjasnio protiv njegove prodaje.
Klini~ka ispitivanja `enske Viagre, koja
su obavili doktori iz FDA, nisu potvrdila
ve}e pobolj{anje `elje za spolnim odnosima
kod `ena koje su ga koristile, a pokazalo se
i da taj spoj mo`e izazvati sekundarne efek-
te kao {to su depresija i vrtoglavica, te se iz
tog razloga ne}e pristupiti daljnjem razvoju
navedenog lijeka.
@ene u periodu pred menopauzu priz-
nale su da osje}aju manjak `elje za seksual-
nim odnosom, na {to je reagiralo tr`i{te
lijekovima, pa vi{e od deset godina nakon
otkrivanja Viagre predstavilo “revolu-
cionarnu pilulu“. U izvje{taju FDA navede-
no je kako pilule nisu pokazale zna~ajan
uspjeh kod pove}anja seksualne `elje.
FDA je tako|er otkrila pove}anje
u~estalosti ne`eljenih efekata, poput
depresije i nesvjestica. Doktorica Eliza-
beth Kavaler iz bolnice Lenox Hill u New
Yorku ka`e da je uzbu|enje `ene toliko
komplicirano da je nerealno o~ekivati da
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
SAD
Minka Kelly
Ameri~ka glumica snimila je nekoliko
zavodljivih fotografija na le`aljci i na
krevetu. Iako u editorijalu izgleda poput
nesta{ne studentice, ~asopis Esquire ove
godine ju je proglasio “najseksi `ivu}om
`enom na svijetu“.
POLJSKA
Klaudia El Dursi
}e jedna pilula rije{iti sve njihove prob-
leme.
@enskom Viagrom pozabavila se redatelji-
ca Liz Canner koja u svom dokumentarcu
Orgasm Inc. razotkriva plan farmaceuta koji
`enama poku{avaju prodati orgazam. Canner
je ispo~etka snimala filmove za farmaceutsku
tvrtku koja je tra`ila `ensku Viagru, odnosno Dolazi iz Poljske i `ivi je dokaz da u toj
zemlji ne odgajaju samo uzorne katolkinje.
lijek za lije~enje “`enske seksualne disfunkci-
Vatrena brineta svojim je goli{avim
je“. Uskoro je filma{ica shvatila da njezina slikama u poljskom Playboyu od prije tri
firma, zajedno s ostatkom farmaceutske godine izazvala zgra`anje, ali to joj je
industrije, izmi{lja i prenapuhava seksualne znatno pomoglo u karijeri modela.
probleme, a zatim poku{ava prodati ~arobni
lijek koji }e sve to izlije~iti.
Redateljica tvrdi da iza ve}ine seksual- KOREJA
nih problema stoje psiholo{ki razlozi, umor
i stres, pa smatra da `enska Viagra nije ni
potrebna. “Cijela je ta ideja s tabletama
Kim Ha Yul
izopa~ena. Uop}e nije rije~ o poticanju
Model i “kraljica utrka” svojim je
`enske seksualnosti, nego o eksploataciji i obo`avateljima Bo`i} ~estitala seksi
zara|ivanju milijuna za farmaceutske kom- editorijalom. Kim je tokom ovogodi{njeg
panije“, ka`e Liz Canner. SP-a u nogometu bila jedna od
Orgasm Inc. prati devet godina njezina najpoznatijih navija~ica Ju`ne Koreje.
“putovanja” tokom kojega je upoznala broj-
ne predstavnike farmaceutskih kompanija,
istra`iva~e, lije~nike, znanstvenike koji su
tvrdili da imaju klju~ ultimativnog seksu-
alnog uzbu|enja za `ene. Rije~ je o patenti-
ma poput svojedobno popularnog orgazma-
trona ~ije elektrode, postavljene na
kralje`nicu, oda{iljanjem impulsa jednos-
tavnim pritiskom dugmeta omogu}uju `eni
orgazam. No, ve}ina se tih tretmana
pokazala neu~inkovitom, a neki od njih ~ak
imaju potencijalno opasne nuspojave poput
ozlje|ivanja genitalija, depresije i nesanice.
(N. Hasi})
73
KULT MARKET
NAJBOLJI ALBUM U MUZIKA
POSLJEDNJIH 25 GODINA
“Brothers”, ovogodišnja studijska uspješnica “The Black Keysa”
“OK Computer”
grupe “Radiohead” Album godine!
^itaoci britanskog
magazina Q pro-
glasili su najbolji
album u posljednjih
25 godina. To je
tre}i studijski album
Radioheada koji se
zove OK Computer,
a objavljen je 1997. godine. Drugi u nizu
je Nevermind grupe Nirvana, a tre}i i
~etvrti su (What’s The Story) Morning
Glory i Definitely Maybe benda Oasis.

IZBOR BRITANSKOG
MAGAZINA Q

Keith Moon, najbolji OHIO STATE

The Black Keys ove godine su
bubnjar ikad promovisali fantasti~ni Brothers

^lana grupe The Who,
Keitha Moona,
novinari mjese~nika
Q, pak, proglasili su
najboljim bubnjarem u
istoriji rock and rolla.
Slijede Stewart
Copeland (The Police), Neil Peart
(Rush), Sly Dunbar (Sly And Robbie),
Joey Jordison (Slipknot), John Bonham
(Led Zeppelin), Moe Tucker (The Velvet
Underground), Questlove (The Roots),
Matt Helders (Arctic Monkeys) i Reni
(The Stone Roses).
BILLBOARDOVI
NAJVA@NIJI DOGA\AJI U
2010. GODINI
Povratak
Eminema
Novinari magazina Billboard bili
su vrijedni pa su, izme|u osta-
log, skockali listu od 25
najva`nijih doga|aja u godini
koja je na izmaku. Njih je
najvi{e fascinirao povratak Eminema na svjet-
sku muzi~ku scenu, {to mu je, vele oni,
omogu}ilo da bude nominovan ravno deset
puta za predstoje}u dodjelu nagrade Grammy.
Ameri~ki The Black Keys jedan je od
najva`nijih i najcjenjenijih bendova da-
na{njice. Polovinom juna ove godine pisali
smo o njima, zapravo o njihovom {estom
studijskom albumu, koji se zove Brothers.
Tada smo prenijeli i tvrdnju zagreba-
~kog novinara Aleksandra Draga{a, koji je
u Jutarnjem listu napisao da je Brothers
ingeniozno studijsko ostvarenje. Ni tada,
ba{ kao ni sada, nemamo {ta dodati. U jed-
noj rije~i uspostavljena je brza, stru~na i,
{to je najva`nije, pozitivna dijagnoza.
Stanje svijesti, pogled na svijet, svira~ko
umije}e, autorsku inventivnost i ljepotu
izra`aja ovog ameri~kog dvojca obavezno
preslu{ajte. Mada ste ve} trebali!
U junu smo The Black Keys predstavili na
sljede}i na~in: gitaru, i to Gibson, svira, a da
pri tom i pjeva, multiinstrumentalista Dan
Auerbach, dok je bubnjar Patrick Carney. Ne
treba ih porediti sa The White Stripes, tako|e
dvo~lanu kombinaciju, iako stilski, i jedni i
drugi, nisu ba{ toliko jezgroviti.
No, odli~ni su! Brothers mo`da nije
najbolji studijski album objavljen u svijetu
ove godine. Jer, puno smo kvalitetnog
slu{ali ovog ljeta, pa je te{ko nekoga
postaviti na tron. Ali je najbolji u konkuren-
ciji albuma o kojima smo na ovoj stranici
pisali u prethodnom pedeset i jednom broju.
The Black Keys sviraju blues-rock,
malo “pomaknut”, i u stanju su kompono-
vati i odsvirati fantasti~nu pjesmu koriste}i
samo dva akorda. Takva je skladba
Everlasting Light, na samom po~etku
Brothersa. Ukupno petnaest pjesama, siro-
vih i originalnih, slobodno pustite sebi za
du{u i u novogodi{njoj no}i. Kasnije }ete
samo smo}i snage da se zahvalite The
Black Keysu na izvrsnom ugo|aju.
(D. Bajramovi})
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Stateless: Ariel
2. Chromeo: Don’t turn the lights on
3. Duck Sauce: Barbra Straisand
4. I am Kloot: Fingerprints
5. Goldfish: Get busy living
6. Duffy: Well, well, well
7. The New Wine: Words On Fire
8. Mr. Oizo and Gaspard Auge: Rubber
9. Maddslinky: Special (ft. Omar)
10. Belle & Sebastian: I want the world to
stop

74 SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.


SPORT
Utakmica za pomoć bolesnom Kenanu Kremiću
Zmajevi za zeničko srce
Humanitarna manifestacija Zmajevi za
zeni~ko srce odr`at }e se u zeni~koj
Gradskoj areni u ~etvrtak, 30. decembra
2010. godine u 18:00 sati, a sav prihod
namijenjen je lije~enju bolesnog Kenana
Kremi}a. Ovu je manifestaciju inicirao
Emir Spahi}, kapiten nogometne repre-
zentacije BiH, koji je insistirao da se sa
suigra~ima pojavi u zeni~koj Areni na svo-
joj mini humanitarnoj turneji tokom koje }e
nastupiti u Cazinu, Splitu i Zenici. Kako je
najavljeno, u ovom spektaklu u~estvovati
}e nogometni reprezentativci BiH Emir
Spahi}, Edin D`eko, Miralem Pjani},
Senijad Ibri~i}, biv{i reprezentativci Elvir
Boli}, Elvir Balji}, Mirsad Dedi}, Nermin
[abi}, Almir Tolja, glumac Enis Be{lagi},
Hari Mata Hari...
“Svi oni u Zenicu dolaze samo sa jed-
nim ciljem - pomo}i lije~enje mladog
Zeni~anina Kenana Kremi}a, koji boluje
od akutne limfoblastne leukemije ALL-L2.
Na{em sugra|aninu je neophodna trans-
plantacija ko{tane sr`i koja se mo`e obaviti
samo u inostranstvu, a tro{kovi trans-
plantacije i lije~enja iznose oko 350.000
KM. Bh. nogometa{i su veliki sporta{i i jo{
ve}i humanisti i vjerujem da }e ova mani-
festacija biti izuzetno uspje{na, te tako
opravdati svoj cilj. Hvala na{em Spahi, ali i
D`eki, i svima ostalima koji su se uklju~ili
u ovu akciju“, rekao je biv{i reprezentativac
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Nissan Sunny
Foto: Mario Ili~i}
Japanski proizvo|a~ je u Kini predstavio
novu generaciju modela Sunny. Za razliku
od prethodnika, ovaj bi model trebao biti
tzv. globalni model, odnosno automobil
koji }e se, uz odre|ene manje izmjene,
prodavati {irom svijeta. Na pojedinim bi
tr`i{tima mogao nositi i naziv Versa ili
Tiida.
MOTOCIKLI
EDIN D@EKO
Kapiten njema~kog Honda
Wolfsburga jedan je Honda,
od u~esnika humanitarne najve}i
akcije za pomo} me|u
oboljelom Kenanu japanskom
~etvorkom
Nermin [abi}. Akcijama je do sada priku- proizvo|a~a
pljeno oko 240.000 KM, a akcija Zmajevi motocikala,
za zeni~ko srce” bi trebala zna~ajno uve}ati svake
ovaj iznos. godine izne-
“Drago mi je da je Kenan ujedinio nadi ne~im
novim. Ove godine EICMA sajam bio je
Zenicu i sve dobre ljude da pokrenu ovu
dobro popunjen novitetima poput
akciju. Kada se sve zavr{i, i mi }emo biti
Crossrunnera, SW-T600, CBR600F ili
bogatiji za jedno veliko iskustvo koje }e novog SH300i.
nam pomo}i da osnujemo humanitarnu fon-
daciju Zeni~ko srce. Ovo je najve}a human-
itarna manifestacija u Zenici i prvi put DESIGN
ozbiljna ideja da svi zajedno pomognemo
onima kojima na{a pomo} treba. Zeni~ani
}e se jo{ jednom pokazati kao istinski
KIA KV7
humanisti koji }e u~initi sve {to je u nji-
Korejski }e proizvo|a~ u Detroitu pred-
hovoj mo}i da pomognemo u lije~enju
staviti novi studijski crossover pod
na{eg sugra|anina”, ka`e zeni~ki na~elnik oznakom KV7. S obzirom kako ovaj auto-
Husejin Smajlovi}. mobil poprili~no podsje}a na konceptne
U ~etvrtak su planirana dva nogometna modele koji su najavili Soul ili Sportage,
me~a, u prvom }e igrati veterani ^elika i mnogi pretpostavljaju kako mo`emo
Zvijezde, a u drugom me~u biv{i i sada{nji o~ekivati dolazak novog produkcijskog
reprezentativci Bosne i Hercegovine. modela.
Pomo} u organizaciji manifestacije dao je
Nogometni savez BiH.
Organizatori o~ekuju punu Gradsku
arenu. U prodaju je pu{teno 5.500 ulaznica,
koje se prodaju ispred Robne ku}e Bosna i
Centru D`ananovi} na Kamberovi}a polju,
a u ~etvrtak i ispred Arene. Zanimljivo je da
su svi zeni~ki novinari odbili akreditacije i
sa manifestacije }e izvje{tavati sa pla}enim
ulaznicama. (N. Hasi})
75
 U ^ETIRI OKA
ZA ”SB” SU U 2010., IZMEÐU OSTALIH, GOVORILE
IVONA JUKI]
pjesnikinja
Poezija u mojoj knjizi
Svakodnevna vila je na prvi pogled
dosta eteri~na, ali je u su{tini vrlo
stvarna i opipljiva, i to {to je obavije-
na nekim vilinskim i ~arobnim
velovima je samo maska kojom se
prikriva njeno lice stvarnosti. Ja sam
dosta op~injena muzikom, pa se ~esto
provla~e neke melodije kroz moje
pjesme... Neke pjesme su pomalo i
zaigrane, vanovosvjetske, a druge su
vrlo stvarne i poga|aju u samu sr`, ne
daju vam da se dvoumite. U su{tini,
cijela zbirka je eklekti~ni spoj cijelog
mog dugogodi{njeg pisanja, pa su i
pjesme dosta razli~ite.
BRANKICA
STOJANOVI]
portparol “Demofesta” u
Banjoj Luci
Ove godine na na{ Konkurs se
prijavilo 370 bendova iz {est zemalja
regiona: BiH, Srbije, Makedonije,
Slovenije, Hrvatske i Crne Gore.
Najvi{e prijava stiglo je iz BiH i Srbije,
ali je primijetan zna~ajan porast broja
prijava iz Makedonije. Broj prijava je
ve}i za 20% u odnosu na pro{lu godinu,
{to pokazuje da je demo scena u regionu
sve sna`nija. Koncept programa je isti,
sa mno{tvom propratnih sadr`aja, poput
izlo`bi, filmova, radionica, promocija i
tome sli~no. Na Kastelu, kao i 2009.,
organizujemo tri takmi~arske ve~eri.
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
AIDA PILAV
dramaturginja
Do{lo je do parodi~ne situacije,
barem na probama predstave
Crvenkapica na ta~ke, naopa~ke.
Djeca su mirnija od svojih roditelja.
Ovo je modificirana verzija
Crvenkapice, u kojoj se ~etvero pri-
jatelja igraju na tavanu i od bajke
prave neki mali igrokaz. U tom
igrokazu Crvenkapica `eli da se sa
svojim prijateljima igra nekih zabo-
ravljenih igara. Odlazi u za~aranu
{umu i sa prijateljima, tri pra{~i}a,
Ivicom i Maricom, Pinokiom, igra se
{kolice, `mire, planova, olimpijade...
Dakle, igara kojih smo se svi mi
nekada igrali.
MEDIHA MUSLIOVI]
glumica
A ko ne bi bio zadovoljan premi-
jerom filma Jasmina na Sarajevo Film
Festivalu! Treperila sam od dragosti,
kradomice posmatrala lica i
oslu{kivala i uzdahe, smijeh, suze.
Subjektivno, to nisam mogla izmisliti.
Ali, isto tako, va`an mi je moj sud o
filmu. Ponekad i va`niji od bilo ~ijeg
drugog. Bila sam nesigurna u dvije
stvari i zbog toga sa ve}im nestrplje-
njem ~ekala da vidim film. Zdrav
razum reditelja Ned`ada Begovi}a i
isto tako zdrav odnos prema `ivotu, a
uz to neizostavna je ljubav, ljubav
prema ~ovjeku, {to bi mi glumci u
Sarajevu rekli: pojela je sve na sceni.
JASMINA LAZOVI]
aktivistica iz Beograda
Festival Dani Sarajeva u Beogradu
organizuje se svake godine u maju, u
znak obele`avanja po~etka opsade
Sarajeva, 1992. godine. Cilj Festivala
je uspostavljanje novih veza i podsti-
canje razvoja komunikacije mladih iz
BiH i Srbije, zasnovane na
razumevanju i prihvatanju na{e bliske
pro{losti. Svake godine Inicijativa ide
korak dalje, uspostavljanjem ~vr{}ih
veza me|u mladima, umetnicima i
umetnicama, politi~arima, aktivnim
u~esnicima u `ivotu oba grada. A na{
cilj je i da se beogradska publika
upozna sa najnovijim zbivanjima na
sarajevskoj kulturnoj sceni.
LEJLA ]EHAJI]
akademska skulptorica
U biti, najvi{e sam strepila kako
}e na moj rad reagovati raja Darija
D`amonje, zna~i oni koji su ga dobro
poznavali. Bitno mi je bilo da prepoz-
naju njegov duh. Reakcije su bile
super! Samo je nekada{nji, legen-
darni ko{arka{ Bosne Zdravko ^e~ur
primijetio da sam Daci jo{ vi{e mogla
pove}ati nos... A, poslije je rekao da
se zeza. Deset, petnaest dana sam
radila Dacinu bistu. Htjela sam isko-
ristiti pro{lo ljeto i uraditi ne{to za
svoj }eif. Dacin lik ba{ volim!
Zadovoljna sam svojim radom, a
pogotovo kad su mi njegovi prijatelji
rekli da im je puno srce.
77
 PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}
Nacisti~ka princeza
U Njema~koj, 65 godina poslije Drugog svjetskog rata, jo{ pos-
toji i djeluje organizacija koja poma`e biv{im nacistima. Njeno ima
je Tiha pomo}, njen najpoznatiji i najzna~ajniji ~lan je Gudrun
Burwitz (1929.), u dana{njim neonacisti~kim krugovima poznata i
slavljena zbog djevoja~kog prezimena - Himmler. Gudrun je k}erka
Heinricha Himmlera, zloglasnog zapovjednika SS trupa i {efa
tajne dr`avne policije Gestapo, jednog od najmo}nijih ljudi u
Hitlerovom nacisti~kom re`imu. Pipi, kako je Himmler zvao k}erku,
siva je eminencija Tihe pomo}i i prava je “nacisti~ka princeza“. U
Njema~koj je postojanje i djelovanje Tihe pomo}i dugo gurano u
drugi plan, neki ka`u i namjerno i tek povremeno bi se u medijima
ljevi~arske orijentacije pojavila poneka informacija ili analiza o
djelovanju ove organizacije. Kada se tome doda da je Tiha pomo}
bila tema u svega nekoliko knjiga, jasno je da je organizacija za
pomo} nacistima uspjela da ostane daleko od o~iju javnosti. Ova
“skrivalica“ traje i danas. Kada je krajem novembra objavljena infor-
macija o smrti nacisti~kog zlo~inca Samuela Kuntza, ~ovjeka koji
je na listi deset najtra`enijih nacisti~kih ratnih zlo~inaca Centra
Simon Wiesenthal bio na tre}em mjestu, mediji su, samo na trenu-
tak, prozborili ne{to i o Tihoj pomo}i. Organizacija je godinama
finansijski pomagala Kuntzu koji je osumnji~en za sau~esni{tvo u
likvidaciji vi{e od 400.000 Jevreja u nacisti~kom koncentracionom
logoru Belzec (kod Lublina) u Poljskoj. Tim povodom Jerusalem
Post je po~etkom decembra objavio informaciju da je njema~ka
78
Socijaldemokratska partija zatra`ila od vlasti da preispita djelovanje
“humanitarne“ organizacije Tiha pomo}. Ne samo zbog njenog
pomaganja biv{im nacistima, me|u kojima je bilo i ratnih zlo~inaca,
ve} i dana{nje aktivnosti koja se mo`e opisati kao pomaganje
neonacisti~kim grupicama u Njema~koj. Zvani~ne njema~ke vlasti
dosad nisu odgovorile na ovaj zahtjev socijaldemokrata. Tiha
pomo} osnovana je, prema zvani~nim podacima, 17. oktobra 1951.
godine kao organizacija za pomo} njema~kim ratnim zarobljenici-
ma i internircima. Za predsjednicu udru`enja izabrana je princeza
Helene Elisabeth von Isenburg (1900.- 1974). I prije zvani~nog
osnivanja, me|utim, pomo} nacistima i ratnim zlo~incima dobro je
funkcionirala, a najve}i dio “ekipe“ koja je tada radila pristupio je
kasnije Tihoj pomo}i. Gudrun Burwitz od po~etka je bila me|u per-
janicama Tihe pomo}i, zbog porodi~nih korijena izuzetno cijenjena
i po{tovana a njena rije~ bila je presudna kada se odlu~ivalo da li
}e neko dobiti pomo}. Tiha pomo} imala je izuzetno bogate fon-
dove iz kojih su, naprimjer, nov~anu pomo} dobijali i takvi zlikovci
kakvi su Klaus Barbie ili Erich Priebke. Prema nezvani~nim proc-
jenama, Tiha pomo} ima danas svega ~etrdesetak ~lanova, ali ovaj
podatak nikako ne treba da zavara. Postoje stotine, mo`da i hiljade
simpatizera i donatora dubokog d`epa koji izda{nim prilozima
poma`u rad ove organizacije. Prema informacijama njema~kih
medija, “nacisti~ka princeza“ Gudrun danas `ivi u jednom domu za
stara lica u Münchenu. 
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.

Tamo gdje caruje drugarstvo
Jo{ uvijek nije poznato ko je autor teksta
antologijske pjesme: U svetu postoji jedno
carstvo... Zna se, tek, da je ovaj tekst pristi-
gao na adresu tada{nje Televizije Beograd,
u Takovskoj ulici. Prije trideset godina. Kada
je raspisan Javni anonimni konkurs za
dje~ije literarne radove.
Pjesma je postala popularna, a i danas
je op{teprihva}ena na teritoriji biv{e
Jugoslavije, zahvaljuju}i beogradskom
glumcu Branku Mili}evi}u i {pici kultne
dje~ije emisije:
STRIP ARTIST
30.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
PATINASTA KUTIJA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

MALE TAJNE VELIKOG
MAJSTORA BRANKA KOCKICE
Branko Mili~evi} otpjevao je pjesmu koja je i
danas na repertoarima mnogobrojnih izvo|a~a
sa prostora biv{e Jugoslavije
Kocka, kocka, kockica, ~iji je bio autor. toarima. Pjevali su je i ~lanovi Mu{ke
Gledale su je generacije koje su u obdani{te teniske reprezentacije Srbije, kada su
i{le i osnovnu {kolu poha|ale osamdesetih nedavno proslavljali osvajanje Davis
godina... [kolarci, naravno, kada bi bili Cupa. ”U svetu postoji jedno carstvo, u
druga smjena ili na raspustu. njemu caruje drugarstvo/U njemu je
Edukativna i zabavna, Kocka, kocka, sve lepo, u njemu je sve ne`no, u
kockica je bila jedna od najgledanijih emisija njemu se sve raduje/Tamo su ku}e od
u programskoj {emi JRT-a. Gledali su je s ~okolade, prozori su od marm ela -
pa`njom i roditelji, koji bi po~esto imali de/Tamo svako radi ono {ta ho}e, tamo
{to{ta nau~iti od svestranog Branka. raste svako vo}e/U svetu postoji jedno
Prisjetimo se, sada, i teksta pjesme, carstvo, u njemu caruje drugarst-
koja je i danas na mnogobrojnim reper- vo...”]ao, drugari! 
79
IN MEMORIAM: SEAD FETAHAGI] (1935. - 2010.)
Istaknuti bh. književnik i kolumnista našeg lista SEAD FETAHAGIĆ
preminuo je u utorak, 28. decembra; u bh. kulturnoj historiji ostaće upamćen
kao autor zbirke priča “Četvrtak poslije petka“ te kao romanopisac,
satiričar, pozorišni i književni kritičar
MARKANTNA KNJI@EVNA FIGURA
Pi{e: ADISA BA[I]
P
roteklog ponedjeljka, kao i
mnogih prethodnih, na redakcijski
faks trebala je sti}i kolumna na{eg
Seada Fetahagi}a, otkucana na
pisa}oj ma{ini, divno starinska po
na~inu tipkanja, ali sa Sejinom nepogre{ivo
aktuelnom `aokom humora. Faks nije stigao
i do narednog dana ve} se pojavio nemir.
Malo iza podneva u utorak, 28. decembra,
umjesto o~ekivanog teksta do nas je stigla
vijest da je Sead Fetahagi} preminuo u
sedamdeset i petoj godini `ivota, neo~eki-
vano, naglo i bez dugog bolovanja. Da nije
bilo ozbiljnog i tu`nog glasa koji je javio
vijest, ona bi, ovakva iznenadna, zvu~ala
kao jo{ jedna Sejina {ala.
KNJI@EVNA SENZACIJA
IZ [EZDESETIH
Sead Fetahagi} bio je prozaista, dramski
pisac, scenarista, kriti~ar, kolumnista,
~ovjek koji je ostavio zna~ajan trag u his-
toriji bh. knji`evnosti, ali i u svakodn-
evnom javnom `ivotu. Ro|en u @ep~u
1935. godine, Fetahagi} je prve pripovi-
PJESNIK I PREVODILAC SLAVKO [ANTI]
Prijateljstvo sa Sejom trajalo je od
gimnazijskih dana
“Sa Sejom sam po~eo dru`enje jo{ u
davnim gimnazijskim danima, prije vi{e od
pedeset pet godina. Po~eli smo kao mladi
gimnazijski literate, a nastavili dru`enje sve
do dana dana{njeg i to na raznim
zajedni~kim profesionalnim poslovima – kao
pisci, novinari, prisni saradnici na televiziji, u
mnogobrojnim bh. i nekada{njim jugosloven-
skim pozori{nim aktivnostima, na festivalima,
u kulturnim akcijama, itd. Kona~no, rat nas je
posebno zbli`io, jer smo bili me|u
osniva~ima Asocijacije nezavisnih intelektu-
alaca KRUG 99 i tu se zdu{no anga`irali.
Uvijek smo bili prisni prijatelji i saradnici,
gotovo uvijek i u svemu jednomi{ljenici.
Ne treba zaboraviti da je Sejo,
zaljubljenik pozori{ne umjetnosti, bar
80
dvije decenije bio jedan od najistaknutijih
pozori{nih kriti~ara u BiH i Jugoslaviji,
bez kojeg se, recimo, istorija bh.
pozori{ta i bh. pozori{ne kritike vi{e ne
mo`e ni zamisliti.
Posljednjih godina Sejo je bio jedan od
najistaknutijih novinskih kolumnista, sa
svojim blistavim satiri~no-politi~kim tek-
stovima, kojima je o{troumno i beskompro-
misno kritikovao i ismijavao opake
dru{tvene pojave – nacionalizam, korupci-
ju, politi~ki primitivizam i sli~ne negativnos-
ti. Bio je veliki knji`evni talenat, po{ten i
dobronamjeran ~ovjek, i uvijek odan pri-
jatelj“, rekao je za na{ list Fetahagi}ev
blizak prijatelj, pjesnik i prevodilac Slavko
[anti}. 
jetke po~eo objavljivati jo{ kao dvadeseto-
godi{njak. Prva knjiga pri~a iza{la mu je
1960. godine i zvala se ^etvrtak poslije
petka. O pojavi te knjige, Seadov savre-
menik i kolega knji`evnik Ned`ad Ibri{i-
movi} za na{ list ka`e: “Kada se ova zbirka
izuzetnog naslova pojavila, bio je to veliki,
revolucionaran doga|aj za na{u kulturu.
Nevjerovatna modernost njegovog pripovi-
jedanja unijela je veliku svje`inu u bh.
knji`evnost, on je u to vrijeme, od ‘60. do
‘70., za nas bio ono {to je Danilo Ki{ danas
za mlade pisce. Za na{e prilike jedinstven je
bio i njegov roman Drugo kraljevstvo smrti
za kojeg je dugo tra`io izdava~a. Kasnije se
Fetahagi} je
beskompromisno
ismijavao nacionalizam,
korupciju,
politi~ki primitivizam
Fetahagi} posvetio drami i pozori{noj kriti-
ci, ali meni je ostao u sje}anju po svojim
pri~ama kao izuzetna knji`evna figura.“
LJUBAV PREMA POZORI[TU I FILMU
Fetahagi} je objavio i knjigu pri~a Go
~ovjek na kre~njaku (1976.), kao i romane
Poljubi pa ostavi (1996.) i Jednog dana
jedna `ena negdje (2003.). Najve}i dio
knji`evne karijere posvetio je pisanju
drama me|u kojima su Znam za jadac
(1969.), Tako je po~elo (1995.) i Kolo
okolo kaktusa (1967.) po kojoj je svojedob-
no postavljena hit predstava sa Ka}om
Dori} i Zoranom Be~i}em u glavnim uloga-
ma. Malo je poznato da je Fetahagi}
tako|er autor scenarija za ratni film 19
djevojaka i mornar iz 1971. godine koji je
re`irao Milutin Kosovac.
Najprisutniji u javnosti Sead Fetahagi}
posljednjih je godina bio sa svojim kolum-
nama (Oslobo|enje, Nezavisne novine,
Slobodna Bosna) od kojih su neke 2000.
godine objavljene i u knjizi Iz pozadine.
Sead Fetahagi} bio je i jedan od osniva~a
PEN Centra Bosne i Hercegovine. 
SLOBODNA BOSNA I 30.12.2010.
S posl
slo
lo p i
gra
gr
raađaanima BiiH
SRE
RET
ETN
TNU NOV VU GODINNU
upos ci ci JP H