BPOJ 6. BROJ
Tajper
sMUCT 3A APYIITBERE
TIOCMOBE Mt 34 HAPO
AHO MPOORJERUBAIGE,
M3JJA3M CBAKOT 1. n 15,
——-¥ MJECELLY.
o
Basonue: apymtno »Lajper",- Ype mus: Oeman ‘Buxnh, — Viasnik: Drudtro ,Gajret*. - Uredni
LOAMHA IV, GODINA
Gajret
LIST ZA DRUSTVENE PO-
SLOVE I ZA NARODNO
PROSVJECIVANJE.
IZLAZL SVAKOG 1
——U MJESECU.
o
15.
2 Osman Gjikie
SARAJEVO, 15. marta 1911
CAPAJEBO, 15. mapra 1911, — yrs Jeo tle =
Hujena jo ancry: a bocuy m Xepueronmay = Ayerpom Cijena je listu; 2a Bosna i Hercegovinu 1 Austro-
Yrapory sonapraj, o8 woauone, raaefy, yoeunee x rewaxe” 2K, |] Ugarsku monarhiju, za élanove, talebo, udenike i tetake 2 K,
. ‘oe crane soaae 10 gpanaua, || a neclanove 4 K godignje. Za sve ostale zemlje 10Jranaka
pw,
pyeones ene spahay. — Iperasara x pynoamen many ce NS
sipecy: Tajper™ — Capsjeno
iy
vk ‘adresu: ,Gajret* — Sarajevo.
AML Suad (aise)
Mevlidun-nebijji alejhisalatu
vesselam.
SSS
»Mevlidi-nebi* to je onaj sveti dan, na koji je
na Pejgamber (a. s) do8ao na ovaj svijet A dva-
naesta veter rebiul-evvela, koja se u Carigradwit»
rugim mjestima zove ,Kandil gidzesi*, je one mir
barekj noé, u kojoj se je odio najvesi seijid i ist
niti i vjerodostojni vijesnik dini-mubini Islama, nas
Devletlija alejhisalatu vesselam.
S hist cog gledista ovaj, rogjen-dan je do-
gagiaj prvoga reda, te je, kao potetak jednoga silnog
kulturnog obrta i napretka, vazniji i znamenitiji od
rogiendana najsilniih i najmo¢ninih viadarayi careva.
Jer tada se je rodio onaj savrSeni pravednik,
koji je —- postavii kaSnje Pejgamberom — divi,
zakrSljali i zapusteni narod, §to poput 2ivine
\jae u zapudtenim krajevima i klanjaSe se idolima
— tinio divnom, velikom zajednicom, koja se, kao
malo koja, odlikovala uljudnoSéu, kulturom, pravdo-
Ijubljem, umjereno%éu, slobodom, znano8éu, i Covje~
koljubljem
Svjetlo istine, koju je on Sirio, bilo je ubrzo
preSlo tijesne granice Kurejé-kabile i ra8irilo se
Samu, Jemenu, aku, Indi, Afgavistanu, Kini, Egiptu,
Endalosu i, poput sunca, rasipalo svoje svijetle zrake
na sve strane svijeta. Na tom se svjetlu ogrijaSe i
nikoSe mngi uéenjaci i filosofii tako se ustali pojam
pravednosti,
Dogie preporod i istofno svjetlo obasu cijeli
svijet. Znanost se tako obogati, da je jezik umjet-
nosti govorio novom istinom, a ljudi govorahu o, do
sada neopazenim, osjecajima i usavrsie se, kao ni-
kada prije. Radi nastojanje, volja i uzajamnost, sreéa
i bogatstvo, Restitost i Eednost izigjo’e na vrhunac.
Diaimije bijah_pune talebe, a gradovi puni znanja.
Svijet dobi Hove pogodnosti, nastade potpuna jed-
nakost i savréena pravednost, sloboda i pravo poi-
manje Boga, Znanost, obrt i trgovina, sve to nagie
svoje.savréenstvo.
Zatetnik ovoga najvecega, najvatnijeg i najtraj-
onii@djela jest uzvi8eni na8 Nebija (a. s) I mise
“eyo
A svekrva puno ziva bila,
Od nedjelje do ponedjeljnikat
Zaove se na blizu uddle:>
Preko mora hiljade konaka!
Djever Bego, on se o¥énio, «|
oi
Temeli je udario ovorie zavodu poznati indijski
islamski pisac i reformator Sejjid Ahmed ha
Vrativli se sa svoga putovanja po Evropi u do-
movinu, nastojao je na svaki natin, da svoju bracu
‘Muslimane Sto vise podigre u prosvjetnom pogledu.
U tu svrhu je osnovao Anglo-Oriental College (en-
gleski, od prilike: englesko-istoéni visi uéevni zavod),
koji je u maju 1875, svefano otvoren, Temelini kamen
danaSnjoj zgradi ovoga zavoda je polotio tadanji
indijski podkralj lord Lytton w januaru 187.
Dok je Ahmed han bio na Zivotu (umro je 1898),
sim je vodio glavnu brigu oko zavoda, osobito Sto
se tige financija. Pri tome je esto nailazio na ne-
prilike, ali ga sreéa namierila.na Th. Becka, koji je
kao rektor (upraviteli) upravijao zavodom od 1883.—
1899, i savlagjavajuéi sve poteSko¢e silno ga unapri-
jedio, Njegov, su rad dostojno nastavili njegovi_nas-
Ijednici Th, Morison (1899.—1905) i W. A. J. Arch-
bold, koji i sada upraylja zavodom.
Kad-jeAlimed han osnovao ovo utili8te, nije
imao namjeru, da time osmuje sveutiliste, nego tek
stednji uSevni zavod wevropskom dubu, ali se zavod
brzo razvi u sveutiliSte po uzoru engleskih slignih
zavoda. College (engl, citaj: koled2) naime nije sve.
udiligte, kakova-su-sad.u Njematkoj i Austriji, nego
Svojom prijom, mojém milom sekom, | se tim imenom zovu dijelovi sveutilista u Engleskoj
I viga je i ljepSa od mene a
Pribiljetio: Allja Medinié. Bien,
VR
Listak.
Iz islamskog svijeta.
Islamske sveudiliste u Indiji. U_sjevero~
zapadnom dijelu Prednje Indie, u diviziji Mirat, na~
lazi se, distrikt Aligarh s glavnim gradom istoga
imena.4) Taj grad ima po popisu od 1901. svega
ne8to viSe od 70,0u0 stanovnika, a Muslimana 28,000.
Kako se vidi po ovome, od Aligarha ima mnogo ve-
ih i znamenitijih gradova u dalekoj Indiji, uw kojoj
su razni islamski viadari toliko stoljeéa vladali i
ostavili silu veliGanstvenih zgrada i sjajnih tragova
kulture, Spomenimo samo Tadz Mehal, za koji jedan
njematki putopisac veli, da ga ni nebotitna Himalaja,
ni silne piramide nijesu toliko zanijele, koliko ovaj
divni spomenik islamske Indije.
Ali se od svih gradova velike Indije, u kojoj
sada ivi preko 60,000,000 Muslimana (H. Wagner
abehrbuch der Geographie 1. sv. str. 775), jedini
Aligarh moze podititi modernim islamskim sveutiliSter,
“1 Britska se Indija polititki dijeli u provineije, a provineije
i divine i istrkte. Takav jedan distrikt je i Aligarh, a tako
se zove 1 glavni grad toga distrikta,
¥ Sjevernoj Americi, dok bi francuski college (Gita
5: Kole) odgovarao nasoj_gimnazii
Godine 1891, brojio je ovaj islamski college 310
sluSatelja, a 10 god. iza foga je taj broj skogio na
‘560, a Sada prelazi i $00. Ovi se predmeti predaju:
engleski, arapski, perzijski i sanskrit, zatim poviest,
matematske znanosti it. d.
Osim 8 profesora, koji su iz Evrope dobavijeni,
predaje ovdje i vite domatih sinova, koji su postigli
akademski stepen, Prije nekoliko je imenovan za
profesora arapskog jezika dr. J. Horovitz
Uprava college-a je povjerena posebnoj komisiji,
koja se od Muslimana sastoji, a nije ovisna 0 en-
gleskoj vladi, koja ovaj zavod u mnogom podupire
i titi
Na koncu éemo spomenuti, da je spomenuti
Morison izdao posebau knjigu (pod naslovom ,,The
history of the Muhammadan Anglo-Oriental College
Aligarh from its foundation to the year 1903 together
with the Annual Report for the year 19921903 and
Appendices"), u kojoj je iznio povjest zavoda od
‘osnutka pa do god, 1903, i dodao godisnji izvjeStaj
za Skolsku god, 1902/3:
FN.
4 Podaci 2a ovaj Glanak su wzeti iz ,Enciklopedije
Islama’ (,Enzyklopaedie des Islam*).92
KnjiZevne i kulturne biljeske.
Zapisnici sjednica islam. prosvjetne an-
kete. — Dobili smo. kojigu sa ovim naslovom, koju
je uredio Glan ove ankele, Dr. Hamdija Karamehme-
dovié, a izdao vakufsko mearifeki saborski odbor.
Ovi zapisnici su sastavijeni iz stenografskih.bi-
liezaka, pa su. prema tome vjerna slika rada ankete
za reorganizaciiu naiega skolstva, Koja je nedavno
odriala svoje sjednice u Sarajevu i pretresala ovo
vaino pitanje nagega narodnog Zivota,
Cijena je knjizi 5) hel. a moze se dobiti-u knji
Jari Braée Baiagiéa u Sarajevu.
Behar, Nekoliko mjeseci iza prvoga broja, izisao
je drugi broj ovoga lista, u kojemu redakeija oprav-
dxva to neizlazenje i obedajo, da ée ubuduée list iz-
laziti_uredno.
Sadriaj ovoga lista je dosta dobar, li je, poslije
pauze od nekoliko mjeseci, mogao biti mnogo boli i
mnogo viée nam obeéavati u svojoj buducnosti
‘Ovako pak nam je pruzeno veoma malo nade;
da Ge »Behar® postati .onakay kakvim ga je
njegov urednik pri ponoynoin pokretanju
mifljao, pa stoga nam se i poragja, opravdano pitanje :
Gemu ée nam i »Bebars, kad yeé imademo »Gajret®?
A ovo pitanje je tim opravdahije kad-se ana, da ma:
terijalne okvlnosti toga lista de mogu mu, pruzittonih
povoligtina, koje imade »Cajret®, pa da bi se mdgao
1u narodu radiriti i popularisati.
Uostalom, nama 60 vooma drazo biti, abo, soi
»Behar® bude titao, jer nagem narodu mote samo ko-
ristit
Hoon senmor, Taso ce son0,anter, Kojm je waxuje-
eu npocsjehsaiy mapoxa, a rojm waaay Tpnjexopy
‘nox ypeaunmrsox Crene Crojaxionnka’ gpm. yanre-us.
cTuct naagan y mjecevain enecsana ox jeanor 7a-
Gara, ma, ako ZomocM .aujena maa napo, uoysma
imriva, om he, Tako maaen 1 pajeaat, wpao sao no
cayacnn cspem xojoj je maxmjemen.
Tsjewa je anery K 240 na roquny.
ava, »Turska ditaonica® i pododbor ,Cajreta
u Gradanici priregjuje na 3. aprila 0. g. zabava u
korist ditaonice i ,Gajreta“. Program zabave je: 1.)
»Pozdravni govor", govori Ibrahim Futundaié, 2.)
Slotimo se“! od Ibrahima Edhema Déattiéa, dekla-
inuje g. Rifat Mehinagié i 3.) ,Hitzibeg*, dramski
spjev u 5 dinova od Ekrema, izvode dileténti,
Dobrovoljni prilozi sa strane dalju se va g. Hy
Medu Sumana, koji ée biti oglageni u novinama,
Preporugujemo toplo ovu humanu zabavu nage
brage Gratanlija!
Firdusov mearifski fond.
(Nastavat Temel) ku det”
Mujaga Muftié iz Graéanice sakupio je 2a ovaj
fond 22 K 80 hel. Priloge dado8e: po 5 K: M. Muf-
ig, Arif ef. Mehinagié i Ahmedaga H. Alijagi¢; Mula
Osman Fazlié 2K; po 1 K: Mehaga Bajié i Mula
Osman Fazlié; po 50 hel: Suleiman Spahié, Omer
Suljié i Osman Lepirovié; Hamdo Prohie 40 hel; po
30 hel: Agan Sarié i Aljo Beganovié; po 20 hel: Ha=
fiz Seid Omerbegovig, Teufik Déemalovié, Sulejman
Zunié i Mustafa. Prohié.
Sagir Sehovié iz Varcar Vakufa sakupio je za
»Firdusov mearifski fond* 21 K 0 hel. Priloge daro-
vase: Sulejman Pivalié 4 K; po 2 K: Mustafa Zekan
i Zajko Hadzié; po 1 K 20 hel: Ramiz Deronjié; po
1K: Mehmed Pivalié, BeSir Hrvagié, Abdullah Bu-
rek, Camil Hodzi¢, Hasan Sabié, Mustafa Cunjalo i
Redéo Sabié; po 60 hel: Omer Sabié i Dervis Durek;
po 50 hel: Salko MeBié; po 40 hel: Alija BegtaSevie,
Suleiman Zekan, Mehmed Dreco, Hanée Pratalié -i
Mustafa Pivalié; po 20 hel: Muharem Arnaut, Zlate
Zekany Alija Pivalié, Dervi8 Dreco, Ramiz Dreco,
Siilejnian Pratalié, Murat Pradalié, Huso Red2i¢, Os-
man Cunjalo, te 20 hel. Saéir Zekan.
“Nazif ef Topié, pisar kod vakufskog povjeren-
stva u Cazintf)sakupio je za Firdusov mearifski fond
52 K 65 hel. Priloge darovase: Alaga Muhamedagit,
vak. predsj, u Cazinu 2 K; po 1 K: Husein ef. Silié,
imam u Gnjilovcu, Ibrahim. ef. Topié imam, Kladusa-
Trova, Ahmed Sabié imam Kladu8a-Pelje, Omer
Diaferovié imam, KladuSa-Grahovo, Bajram Ab
imam, Podzvizd, Sulejman ef. Sabljak imam, Podzvizd,
Suleiman ef. Dizdarevié imam, Todorovo, Jusuf Déeh-
verovié imam, Todorovo-Golubovici, Alija Ljubijan-
kic imam, Ljubijankiéi, Husein Klitié imam, Ponje-
vig, Osman Mujadzié imam, Todorovo-Slapunica
‘Mehmed Hajdarié imam, KladuSa-Grabarsko, Hasan
Coralié, Alija BeSlagié imam, KladuSa-Marjanovac,
JaSar Latié imam, KladuSa-Slapunica, Dzafer Bega-
novié imam, Peéi-grad, Murat Talié imam, Miastrah,
Mustafa Hadzié imam, Donja Vidovska, Omer Taba-
kovié imam, Podzvizd, Suleiman Gatié imam, Peéi-
Kadii, Selim Ba8ié imam, Tréac-Platnica, Murat Na~
darovié imam, Krivaja, Ibrahim Rekié imam, Peéi-
Barsko, Mujo Ljubijankié imam Lidjani, Dervig Ab-
dagié imam, G. Koprivna, Hasam Kapié, imam,
Gornja Koprivna, H. Halil Beganovié imam,
Peci-Liskovac, Mustafa Silié imam, Prosiéi, Mumin
Horozovié imam, Brizova kosa, Mahmut ef, Pijanié,
imam, Mutnik, Husein Coralié imam, Coralidi, Alija
Horozovié imam, Peéi-Caiéi, Mehmed Kapié imam,
Mojetici, Mehmed Sabljakovié imam, Peéi-Kraka¢a,
Husein Memié imam, PiStelina, Husein Prosié imam,
Horozovidi, Hasan Sejfovié imam, Donja Koprivica,
Sulejman Bitkié imam, Sturlié, Ramo Sabanagi¢ imam,
Trstovac, H. BeSir RedZié imam, Stijena, H. Jusuf
Redzepagié imam, Sabii, H. Mehmed Mujakié imam,
Sumatac, Suleiman Rizvié imam, Sturlidi,
stafa Hadiié imam, Glavovac, Mustafa
imam, Polje, Muharem Coralié imam, Slatina, MustafaCrlié imam, Gor. Vidovska, H. Uzeir Diinié imam,
Trtac, H. Mustafa Mujagié Imam, Cazin, Hamid Hire
kié dematba8a, Krivaja i Hasan Hodiis (Arnaut) trg.
u Cazinu,
Hasanaga Aganovié iz Viasenica sakupio je 7a
Firdusov mearifski fond 5 K. Priloge daroveSe: H
2K; po 1 K: Muhamed Buljugié, Halil La-
i Sejfo Sahbego
Svima prilagagima East, hvala i priznanje!
(Nastaviée se)
Prilozi od kurbanskih kodica.
(Nastaat)
Kobice nadalje darovate: Alaga Muhamedagié
predsj. povjerenstva u Cazinu, po 1 komad: Suljo Ibri¢,
Hase Coralié, Nazif Coralié, Zaim Besié, Husein Kapié i
Nazif Topi
Kotarsko vakufsko-mearifsko povjerenstvo uKla~
Aoju poslalo jo ubranu svota od kurb. Kotiea’od
K 100.— . ¢
Muharemaga Alikadié“iz OstroZea kot. Konjie)
posito je od sakupljenih u Ostrozou ‘hurb. koziea svotu
K 2830, Kotice darovase: M. Alikadié, Husein Bali
Salih Biserovié i Ajkuna Kovatevic. |
_ Fatima Mahié, suproga Alsge Mahiéa iz,
og darovala je jednu kozicu, koja je prodana za 4K:
Thrabim i Husein Bogié i Fehimbegr Zaimavié ia)
Koraja, kot. Br8ko, puklonili su