BPOS 10, BROS Tajper sIMCT 3A. APYINTBERE TIOG.IOBE If 3A HAPO AMO TPOCBJEBUBAESE, ‘H3.0A3M CBAKOD 1. » 15, —— Y MJECEILY. —— ry we ne TVAMHA IV. GODINA Gajret LIST ZA DRUSTVENE PO. ° SLOVE | ZA NARODNO PROSVJECIVANJE. IZLAZI SVAKOG 1. i “15. — — U MJESECU. — — Buon: apymrno yU'ajper*. - Ypeamu: Oeman ‘Bunch, — Vlasnik: Drustyo y(ajret®. - Urednik: Osman @jikié CAPAJEBO, 15. maja 1911, Hajera je Yeapoy womapry, mmory: on boouy w Xepuorosany m Ayerpo- tone, raaedy, yvonne m restano 2K, Ba ene ocrare sonae 10 ¢yanaxs Tojenen Gpojebu craiy 20 sex Tonauhens eo pyvomven ce ne npabaly. — Miperaaara m pyromnes why ce 8 apeey: ,Pajper” — Capajeno, — tra UVigsle v4 gle os — SARAJEVO, 15. maja 1911 Neplacena se pisms no prinajy ukoplsi se ne. vragaju. —Pretplata. 1 rukopist Salju 9 na Bojedini brojevi staju 20 hel “adres ,Gajret" — Sarajevo. Jedan predlog Gajretovim &tipen- distima i ostaloj Skol. omiladini. Zar je joS potrebno isticati) ogromne ko- risti, koje pruza ,Gajret“. muslimanskom ele- mentu u ovim zemljama!.,Preko dvije. stotine naSe mladedi, koja uti u- visokim i srednjim Skolama ovdje’i na strani i koja izuéava) mo- derne zanate svake vrste, danas bi se nalazilo megju onom besposlenom » djeturlijom, koja krstari ulicama i krade bogu dane, spremajudi se za buduée besposlenjake, hamale pa i pros- jake, Jer i pri najboljoj volji_njihovih’ roditelja, da ih poSalju na skole ili na moderne zanate, to bi bilo za njih nemoguée, posto za to ne bi imeli potrebnih sredstava i njihova djeca bi morala ostati hoées — neée’ ista onakova kao idjeca onih, koji bi mogli, ali nece, da je daju u Skolu ili na moderan zanat, slijepo se drZe¢i one: ,Pleti kotac ko i otac!* Ali je na ,Gajret™ pritekao tim Ijudima u pomoé, i davii njihovoj djeci Stipendije, omo- guéio im, da od njih naprave ljude i korisne Glanove drustva i nae islamske zajednice. »Gajret* je tim siromoSnim ogevima i ma- terama priskotio u pomoé, da oni danas-sutra dobiju ozakove sinove, koji ée i umjeti da zarade lijep prihod i imati srca, da svoje bli2- inje potpomognu i u njihovoj starosti im olak- Saju Zivotne brige. A osim toga Gajretov list!... Ko bi jo3 mogao biti tako»neuvigjavan, pa da ne uvidi one velike koristi, koje se nama muslimanima pruzaju_ ovim lijepim i valjanim narodnim listo! Za ovu godinu i po dana’ njegova izlazenja u reformisanom rihu, list — ,Gajret“ je uvtinio yige/nia polju narodnog prosvjecivanja nego li je Sav dosadagnji rad u ovome praveu. U naj- zabitnijem selu nae domovine moZes naci ovaj nna list i on je, moze se reci, prva lektira, hoju je na seljak.poteo @itati, Isto tako je on prodro i u nage porodice. Svaki prijatelj na- Sega napretka mora se od srca radovati, kada Guje iz usta kakva naSega déde, da mu treba poslati forintu ili dvije forinte na »Gajrete u Sarajevo, da mu Salje onu svoju ,gieridu, jer mu yZenskadija razbise glavu, da im je na- bavit. Pa tek naa Skolska omladina! . . Ona je, moze se reéi, listom prionula za list ,Gajret* i sva ga bez, izuzetka, tita i prati, a imade omladinaca, koji u njemu i saragjuju. Pa zar ovi primjeri jasno ne govore o ogromnoj koristi od lista »Gajretas, Koji je upravo megju na elemenat do’ao kao kukav vid.r, da nas vida i iscjeljuje od grdnih rana — od neznanja i mratnjastva. Nu ovo su samo letimiéno bateni primjeri, koji govore 0 cgromnoj koristi ove naSe hu- mane narodne ustanove, koja zasluzuje_naj- topliju ljubav nas svih bez razlike i Koju bi146 trebali_potpomo¢i svi: od najbogatijega do najsiromSnijega, dakako svaki prema svojoj mo- gucnosti. Jest, svi, svi bez razlike bi treball, — da prema svojoj moguénosti doprinosimo ovoj na8oj najkoristnijoj ustanovi, pa neko hi- Ijadom, neko stotinom, neko deseticom, neko forintom, a neko. bogme i krajcarom — koliko ko moe. Mi podvukosmo navlas rijet trebali, jer, na Zalost, i ako bi trebalo tako da bude, to tako nije, jer za »Gajret« ne doprinosi ni ne- koliko procenta naSega milleta- Cesto se puta sa izvjesnih strana Cuje, da su tome negajretluku prema ,,Gajretu krivi ovi ili oni polititki, ligni ili drugi momenti, ali po mom misijenju, to ne moze biti istina. Jer uzmimo za primjer Mostar: Tu je w prvim poéetcima drustvenog opstajanja bilo prifiéno. rada za »Gajrets, pa je.iz Mostara — i ako miesta, gdje je u to doba bilo, moze se r najvie protivnika tadaSnjoj upravi_,,Gajreta“ — imalo drustvo znatnoga prihoda godisnje. lije toga su na Gelo,,,Gajreta% dosti Iiudi, koji su bili pocudni mostarcima i \,Gajret najbolja mijesta Gajretova rada i priltoda. A Sta je uzrok ovakovom padanju i di- zanju Gajretovih poslova? Nikakvi, ni politigki ni lini niikakvi drugi momenti, nego taj uzrok treba traziti jedino u agitaciji i radu pojedinih Ijudi, koji su kao povjerenici drustva htjeli da se za druitvene poslove toplo i srdatno za- uzmu. I kad je god takove volje zauzimanja i rada bilo, Gajretovi poslovi su uspijevali. A kao god 3to je Mostaru tako je i u drugim mjestima, a0 tome nam je i glavniod- bor drudtveni u svome lanjskom izvje8taju po- tvrdio, utvrgjujuéi Ginjenicu, da stagnaciji Gaj- retovih poslova nije kriv narod, nego njegova inteligecija, koja bi trebala, da se osjeéa naj- pozvanijom, da u svoje ruke uzme ove poslove ina njima poradi. Ja mislim, da je i naSa skolska omladina pozvana, da se u svakoj prilici zauzima za »Gajret®, Narodito bi trebala omladina da se toga posla lati o Skolskim ferijama, kada se razigie svojim kuéama, jer zbilja je stamota, da i ujednom mjestu, iz kojega se nalazi makar jedan uéenik na kojoj srednjoj ili vi8oj Skoli — dau takovom mjestu nema, makar i najmanjega, rada za ,Gajret“. Narodito je sramota, ako je jo8 takav ufenik Gajretov Stipendista, jer to dokazuje, da on, kada dogje kuti, ne potrosi ni jedne cigle rijeéi u tome praveu Istina, mora se priznati, da megiu naiom 3kolskom omladinom imade izuzetaka, te imade i takovih. omladinaca, kojt se za_,Gajret* za- uzimaja i preko ferija mu ponesto privrede. Narotito je u tome za istaknuti i za pohvaliti Skolska omladina iz Gacka, Stoca, Fote i jo3 nekih mijesta, koji priregjuju svakih ferija za- bave u korist ,Gajreta* — ali to nije ni. iz bliza onako, kako bi trebalo da bude, jer, po mome misljenju, svaki omladinac, bez izuzetka, 4 narotito Gajretovi stipendisti, trebao bi preko ferija, da smatra svojom obaveznom duinoscu, da za ,Gajret*, koliko mu je moguée, radi i uuradi. Sa takvim ubjegjenjem ja i -nagjoh. za shodno, da napiSem ove redove i da iznesem naSoj Skolskoj omladini, a u prvom redu Gaj- retovim Stipendistima, ovaj predlog: Da svaki omladinac srednje i visoke skole se obveze, da ée za vrijeme skolskih ferija u svome mjestu propagirati Gajretove ideje i da Ce za {0 vrijeme sakupiti ,,Gajrétu“ barem 10 kruna priloga. A da ovu malu svoticu moze svaki_ nas sakupiti 0 tome’ ‘ne treba ni govoriti, jer niko, ni najkonzervativniji naS Carsilija; neée nas odbiti, kada mu dogjemo i zamolimo ga za nekoliko krajcara priloga. A za Sezdeset dana sakupljanja, ma i najmanjih prilozi¢a, moze se sakupiti spomenuta svota. Na taj natin bi mi mogli dana jesen do- prinesemo ,Gajretu* koju hiljadu kruna priho- da i time potpomognemo njegovo blagotvornodjelovanje, koje bar za nas — omladinu — treba da bude stvar na’ih najvecih ideala. Stoga apelujem na svu bracu omladince, da ovaj moj predlog prihvate i da svi listom pristupe ovome kolu, koje, evo ja povedoh, igjavijujuci, da ¢u jesenas prilikom upisa u Skolu, postati ,,Gajretu“ najmanje 10 K pri- loga, Sto éu ih, ako Bog da, sakupiti: megiu prijateliima nasega napretka u nasem mjesta. (Ime i prezime Saljem zasebno glav. odboru). Ovakove od prilike prijave bi trebali od- boru uputiti i svi drugi, koji se ovome apelu budu odazvali, da bi se u upravi drustva mogla voditi evidencija o tome i — ako ured- nistvo ,Gajreta* pristaje — objaviti imena onih omladinaca, koji ée se ovoga rodoljubivog rada_prihvatiti. U to ime neka bude sreéno! Bil-hair! Mostar, 10 /V. 1911. Nekolike 0 zakljuécima prosyjetne ankete u pogleda reforme nase poéetne nastave. -— Pie slugalie beckoga universitela, — Nastavak. L Jakljudak, da syako nage dijet mura Ubili vje- ronauku od 6—7 godine jest posve opravdais, nui samo bi trebalo da, u sluéaju fyjelesne ili dufevne_ bolest kod djece, vrijedi sud lijeéniéki, ane da to bude pre- puateno roditeljima ili dotignom nastavniku,. jer se mote dogoditi, dx mnogi to zloupotrebe, da dijete ustavi od Skule (mekteba), Gradivo vjeronauéno moralo bi iti Sto Kraée, a djeci razumijivije, jer se istom tada mote postiéi Zeljena svzha u tom praveu, Oso- bito bi trebalo u potet zavodima uzeti vrlo ukratko gradivo 9 mezhebima i isl. povijesti, jer to ne spada 1 vjerske dogme i obrede, nego u povijest vjere,a to moramo taéno razlikovati; naga djeca trebaju znati glavne osnove vjerske, a daljnje utenje 'mogu nasta viti oni, koji é poboditi druge sredoje i vise zavode. Opravdanje vjerskih ustanova, dokazi- vanje Bodjoga biéa i modi, raspravijanje 0 vjeri i njezinim dogmama, poznavanje Ser prava, povijest Islama i razvoj vjere pripada vi8oj vjerskoj naobrazbi, a nijesu vjera ni nje- zini osnovi. Vjera i njezini osnovi sastoje se iz vrlo »Sedmodkolac. 147 malo tafaka, O koligini vjerskoga gradiva treba samo da odlusuju pedagozi, a ne misljenje neobrenovat pojedinaca, koji ne ée ine znaju da shvate, da upravo uw onim godinama, u Kojima naga djeca moraju svr- iti to gradivo, treba djeci dopustiti mnogo slobodna ‘vremena za tjelesni razvoj. Zakljutak, da se vjeronautne knjige napisu nagim jezikom, rado pozdravljam, nus tim vise osu- ssiujom onaj,- da {se one napiSu arapskim_pismenim anacima, preudefonim prema nagem jeziku. Zasto su neka gg. onako odusevijeno branila to no8o izmidljeno, za na jezik posve nepraktiéno i nespretno, pismo, toga ne razumijem. Napredni svijet danas traii, da se vige obligatno ne predaju po skolama mrtvi jezici, jer nemaju praktiéne vrijednosty, a mi moramo da gubimo tako dragocjeno vrijeme u besmislice. Svrha naga jest to bolja pouka w vjeri, a nadin, kako demo to posti¢i i ruho, u kom? éemo to nagoj djeci prikazati, jest spo- redna stvat; Koji nam je nagin i ruho bolje za to, aw, Sto manje vremena sa &to manje muke i napre- ‘anja i 84 sto-manje materijalnih sredstava postignemo tw syrhu w vjerskoj obuei, pésve je naravno, da bismo to morali upotrebiti pri tom. Neka nama jedan najveéi bezboinik i nemuslima> kage pravu istinu nage vjore, to éemo.rado primiti; ako nam to jo8 udini, recimo, besplatno, biéemo md samo zahvalni, Isticanje, da mi “0 pismo-moramo zadriati radi arapskoga pisma, jest ‘Posve neosnovano, Mi arapsko pismo i jezik ves ucimo i potrebljavamo pri uéenju Kur'ani (a. 8], ali i to &i- imo radi yjere, Nama je yjera i Kur'an svet, a ne at, jezik i ar. pismo; mi ga trpimo i uéimo radi Ku Fana, Kada bi i to bilo, onda bismo se tesko ogrije- Jill. o tu svetost, kada je po volji ude¥avamo. Ar. pis- ‘meni znaci, preudegeni prema nagem jeziku, jesu novo pismo za nas bos. here. muslimane, Ne samo, da nas to pismo nese odréavati u nekoj vezi sa ostalim isl. narodima, negu ée nas naprotiv udaljivati od njih. Nas veto i mora da nas veée vjera, pa zato moramo upo- trebljavati sva vjerom i zakonom dopustena sredstva, da Sto bolje a lake oausimo. Ako se uopée moze xo- oriti 0 pismu kao vezi megju nama, to mi ves imamo ar. pismo i jezik u Kur'ani (a, &)- Pismo je samo for- ‘malnost, Kada bi pismo i jezik bili usko skopéani 8 yjerom, onda ne bi vrijedilo za nju ni ar. pismo ni jezik, jer se _njima slute i najvisi zlikovei i bezvier- nici uw stvarima i djelima najstrodije zabranjenim od vjere. Nema nigega, sto bi nam imalo smetalo, dasvoju yjeronauku pigemo pismom, koje so slate s duhom na- Sega jezika, Resul (sa. v) rekao je: SW ga gba (jubiti svoju rodnu grudu takogjer je vjera) Zar nije tim indirektno stiogo uputio isl. narode, da Savaju, stite Islam na nadin, kako je njima najlakie i najbolje, da se pri tom drie svoxa jezika, svojih obi- aja i da upotrebljavaju sredstva, kojima se sluze drugi narodi, s kojima oni Zivea da Islam, vjera kao takvu ne napustaju,148 Ovo ée pismo nagoj djeci diniti velike poteskode i abrku, jer se w mnogo demu deukéije pie i izgo- vara, nego arapske i tursko pismo. Dijete 60. tetko shvatiti prelaz sar, pisma i jezika na drugo, po is- Pisivanju, sligno pismo i ua sasvim novi jezik, na svoj; ‘ono ée pri tom ‘svratiti pazoju na ruho, na pismo, a ne na predmet, pa emo onda posti¢i protivno onomu, Sto'smo htjeli, Kada bi yjer. knjige bile pisane lati nicom, koje pismo svakako nasa djeca_ moraju Uutiti radi evjetskih predmeta, to pored toga, to bismo pri tog ustedili mnogo skupocjenoga vremena, novaca i radne energije, ne bi pri tom nastalo ove abrke u dusi djedijoj. Ovo pismo bi bilo za dijete nesto posve nova, i poito ga je ono jednom oaudilo, ne bi e pri udenju vjeronauke svradalo paznje na pismo, taj nadin ne bismo pravilinikakvih nepotrebnih zastoja, nego bismo u praveu isli meti, tim prije, sto nam se posve hit, — U prineipus> je dakle bezu- vjetno moralo biti za latinieu, a tek radi nedostatka obrazovanih nastaynika, mogao se je iznimno.ispri= veemeno primiti predlog dra. Hamdije Karamehmedo= vida, da se neito knjiga oftampa i ar. pisménima, Na- glasavalo se je doduge, da bi wharddu latinica izaa- ala nezadovoljstvo,-hul tomu nije ‘ako; naga je ulema dukna nagemu narodu podeti teina&iti veé jednom pravu istinu nage uzvigene vere, ne smatrati vjerom razli- Gite poganske obitaje i judividualne subjektivne- mie zadne nazore, Ulema jo diina narodu resiy'de-vjera ne pozna razlike u pismu i jeziku, da smu je dutni onako uéiti, kako nam je oajlakSe i naj2zodiije, Naka je ulema duina pouditi-sdrod, da kalturai zabtjesi tekovine nijesu »Svapska naklapanjas, nego da je pod okriljem Islama ovala visoka kultura u doba, kada 8e je za »Svabe® malo znalo. Tose dudnost nae uleme, ne to, da nas dijeli u feslije i saruklije. 1, Zakljutak, da seu mmjestima, gdje ima samo dr- Jayna osn. Skola, osnivaju ihtijat-sunufi, je posve tumjestan i dobar, nu posve je lof onaj, da se u svim razredima osn. Skole predaje vjeronauka po 4 sata sedmitno, Za to, Sto dijete ne shvata zbilje zZivota i sto se ne zna natjerati samo na rad, moramo djetetu od: rediti vrijeme za rad, nu ako u tom pregiemo grax nice, postigli smo protivay; ako naéu djecu preopte: retimo vjeronauénim gradivom, omrznuée im, pa ée uspjeh biti gori nego do sada. Bolje je ukratko, riegje i sigurno. Da se ono, &to naa djeca kao muslimani beauyjetno moraju poznavati, dade uspjesnije obraditi 24 mnogo manje vremena, nema sumnje. Kada to znamo, zaito da onda naga djeca tro’e dest puta to- liko yremena na yjeronauku u potetnim zavodima, koliko druga potrose? Bo nas nije za to zadutio. On trati od pravovjernib, da dobro poznaju vjerske cuz- nosti_u najkraéem obliku, &to mode biti, i da ih ne- prekidno obavljaju, a ako neko znade vike, naravno voju djecu so da nije rgorega, Sav svijet nastoji, di manje optereti, a mi svoju bez potrebe teretimo Sto jade i mimo druge. To moze svakuko alo utieati na Ajecu, Dijete je dijete. — Kada naa djeca moradnu mnogo viSe vremena trositi na vjeronauku nego druga Ajeca i pohoditi yjeronaubuo predavanje na pracnike, podede varati i hodau i roditelje. ‘Zakljugak, da se pri namjestanju muallima uzima obzir u prvom redu va darul-muallimace, ne ni mi se posve opravdanim. Pri tom bi, mislim, bilo nabolje syjedoéanstvo dosadanji rad u praksi; ima naime mnogo muallima, koji nisu svrsili daru’-muallimina, a ipak su u praksi uz dubra upravitelja tuliko postigli da su sposobniji predavati djedici, nego muogi darul- muallimioae iz sadanjega darul-muallimina. Kada so daral-mnuallimin reformira onda ée taj zakljutak biti na mjestu. preoptereéenju nastavnika i djece ves smo ¢o- worl, Najvige, sto se smije zakljueiti o tom broju sati sedmigno bilo bi 2a muallima 26, a 2a djecu 21—25, ane 84 i 2430, “Da nije. zakljugeno, da se vjeronautka knjiga mora napisati ar. pismenim znacima, to onda ne bismo trebali posebne sufare 2a tu alfabetu, negu bi nam sludile knjige dr. osnov. skola, koje su velo dobre, a samo bi nas malo stajalo i truda i novaca, da se zzodno priredi obuka arapske aflbatete za Kur‘ni (a. mi. 3 Petorazredne iptidaije u miestima, gdje nema rz osn, Skole, moramo da osnivame, nu samo dotle, dok nam dréava ne dadne svojih Skola, ali zakljuéak, da se u trorazrednim ibtidajima, koje 6 ostati ondje, gdje se ne mognu osnovati petorazredne, svréi sve vjerouauéno gradivo, nije nimalo promisijen, Tim ne éemo wu vjeronauci gotovo nista dobiti, ali éemo izgue Diti_mnogo u svjetovnim predmetima, jer se u tim mektebima ne ée moéi svriiti niti gradivo I. razreda ‘Vjeronausno ée ggradivo biti obragjeno u koncentr keugovima, svake ée se godine ponavijali isto. gradivo, samo opSimije tako, da ée nam jedno dijete, koje svrdi sva Getiri sveska vjeronauéne knjige samo znati malo vise prigati n. pr. 0 melekima i drugim stva- rima, a osnove vjere ne ée motda znati kao ono, koje je dobro svriilo 2 sveska, Pored toga, ito naa djeca iz takvih mekteba neée moéi ber ispita prelaziti u do- liéni razred drZ. osn. Skole, ne ée moéi do konca 12. svrditi vide od polovice gradiva dré. osn, skola iz, syjetskih. predmeta, ya je tim sama anketa oborila svoj prvi glavni zakljuéak, Osim toga su ovi mektebi provizorni i mogu se uvijek pretvoriti ii w aut, peto- razredne ili drtavne osn. Skole, pa bi pri tom nastala velika zbrka — i avjetskih prodmeta bi ta djeca svr Bila premalo ili nimalo, a iz. vjerskih previge. Neugodne posljedice bi mogle nastati iza djecu, koja bi sluéajaodofla fz mjesta, udje ima dr, ili aut, osn, Skola, u jedno takvo mjesto, Broj sahata a sedmica trebalo je svakako tako urediti, da bar w tom kod syjetskih predmetu nema Drukéije ih ne bi trebalo » razlike megiu drt i aut, osn, akolama, nije se tre alo onako od prilike uzeti, Kao to u dri. skolama ima razlika w broju sahata u pojedinim razredima, upravo je bilo zgodnu i nama to uéiniti, Moglo se je uzeti za ihtijat-sunuf 18 sai, nu w IL razr = 1. razr. dri. osn. 8kole treba‘o je uzeti 20s vjeronaukom tako, da bismo imali 16 sahata 2a svjetovne predmete, a ostala bi puna 4 sata za vjeronauku, U ostala tri razreda trebalo je odrediti broj sahata iz dri. osnovnih Skola t. j. 19. Ako bi se napokon nekomu ginilo pre- malo, #0 je posve dosta, ako i nije previo, onda se Je moglo uzeti po 22 sahata,8 sahata za vjeronauku. Tako bi sada djeca iz aut, zavoda mogla, nista ue iz- grubivsi, produzivati nauke u dré. osn, skolama i pre- laziti iz jednih uw droge, makar za sada opéenito i ne bila svem sposobnn kao ona i de skola. Ne yjerjesn da Ge to sada biti tako. Ne mogu se s tim sloditi, da se 2a satu djeou iz- daju posebne titanke, Ni tom né smijemo nipvito Praviti razlike megi nadim aut. i*de2. osn, zavodima i nagom djecom, koja pohode te zayode tim prije ne, to su-titanke ost, de, skolamy posve dobre ‘za svako dijete, e ‘Ako hogemo nao} dject posebino dati nesto Stiva, ~ to se moze na nekoliko stranica posve maloga fur: mata za malo novaca ostampati,.pa dijeliti djeci kao dodatak dita To bi se moralo dijeliti dakako i djeci, koja po- hode dri. osn. Skole, — Tome se mislimn, ne bi niko protivio. Nu ne bi napokon ni toga trebalo, Preinake, Sto bi razlikovale nae ditauke? of itanaks arZ. osnov. skola, bila bi sigueno ativa iz is... povi- jesti, iz Zivota isl. velikana i sliéne stvari, a to bismo ‘mi mogli dati svojoj djeci i ondje, gdje ée se obra gjivati pojedina poglavlja islamske povijesti. Najbolje Di jo8 bilo, kada bi se, kratka lahko racumljiva obrada svega toga dijelila djeci, koja su svrsila treéi razred koje bilo akole kao nagradne knjiice, pa bi to djeca mogla kod kuée éitati, odnosno uéiti, ako dalje pohode Bkolu, jer bi se, po mom misljenju, to i moglo istom svrdena tredega razreda djeci predavati. Kako neka gospoda nije pri raspravi o pot. a- stavi imala pred otima glavne svoje zadaée i dui nosti, prirodno je, da se pri debati o otvaranju mei- teba u mjestima, gdje nema nikakva prosyjetnoga po- Getnoga zavods, moralo dogi na pomisno 0 novom priremu i iani. Na o tom se nije smjelo ni pomislit, jer je svi- jetu dostaprireza i dr2. poreza. Zato nam drdava i mora osnivati ékole, koje pohodi samo 5000 nase djece, 1 druge pet puta toliko. Osubito se pri tom nije smjelo niti govoriti o tom, koliko koje mjesto ili opéina daje ido prireza, Deéavni poresi i sligat prirezi ne vradaju se ‘onomu pojedincy, koji th je dao, nego sé upotreblia yaju u razliéite svrhe onih, koji to najvige potrebuju. davati. Perezi i prirezi nijesu ine mogu biti svojina pojedinea, nego su. po- trebna imovina ejeline, Resi, (Svetige so) FAVE F. Nedtati: Pjesniku. Kad ti se sree uzburka ko more, U kome disti, drobni biser veijo; Kad ti velika, vjegna usa smije Da.nad svijetom smjelo lebdi gore Névolje, strasti kad to Yjuto more, I ljudska-aloba had to muti, bije, ‘Acslatka Nada od tebe se Krije, T njena slatoavusta ti ne zbor Ab! tad nek pero wamu ruke tvoje, A krasna Muza nek ti njima pide! Na sree vruse privini je svoje, ‘Nek injen nebeski dah pjesmom ti dige! 0 ne, ne ima, nema biéa, koje Od je bi moglo da ti dade vige !! g Abdest i namaz. .U Kursanu imade mnogo ideja, koje Ini ijesmo jo8 dotivit, nego ée i istom ‘buduéa pokoljenja dotiviti# Prof, Miler, seutlifn prof. w Betw Prije trinaest vjekova doSao je od Boga-Dzelle- Sanuhu Kur-ani azimuSSan, u kojem je Muslimanima naregjeno, da po pet puta na dan klanjaju ida, kad htjednu na namaz stati, operu lice, ruke do iza lak- tova, noge do iza élanaka i da otaru glavu tistom vodom, a u iavjesnim slufajevima, da se kupaju. Bodiji Poslanik, Alejhisselam, poutio je svoje sljedbenike kako ina koji natin trebaju.klanjati i abdest uzimat Kazao je, kad se abdest uzima, da treba najprije oprati Sake istrljavsi pritom dobro izmegiu prsta i 2a nokata, koji treba da su redovito lijepo obrezani; za tim treba tako opratim Sakama tri puta izaprati usta i nos istrliav8i pri tom dobro zube i meso oko njih i to upotrebiv8i misvaé (keficu), a ako ovoga nema, onda se zubi mogu istrljati i prstima.150 Iza toga treba se lijepo tri puta umiti po cijelom lieu, utrvsi dobro vodom sve udubine Tica, te ko jo8 imade bradu, treba da i na to pazi, dai ispod nije koiu dobro opere. Za tim ée opet_skvasiti ruku, te s njom prevuéi preko glave, a onda ponovno oprati ruke, oprati s njima ui i vrat, a najkaSnje oprati noge do iza tlanaka 'S tim su oprati svi oni dijclovi tijela, koji su ili jclimiéno ili sasvim izvrgauti prama vani, jer th ne pokriva odijelo, Osim toga Pejgamber (a. s) je kazao, da treba i da je veoma korisno barem jednom u hefti i bez nuide okupati cijelo tijelo. Namaz se klanja ovako: stav8i okrenut prema kibli (a to je Kabi u Meki) i preporutiv8i se Svemo~ guéem Bogu, treba odignuti obje ruke iaravnav8i oprugene prste sa udima, pa ih onda spustiti i sasta- iti ih oko pojasa pokriv8i desnom lijevu. Za tim €8 stojati potpuno uspravijen i uéiti Sto treba; — kad preuli Sto treba, onda ée8 se sagnuti, odtiosno nakloniti, praveci od ‘sebe pravi kut -odbotivSi se rukama od koliena. Tako ne é28 dogo stajati i-opet 8 se uspraviti, pa se onda dva puta pogeti sasvim do zemlje tako, da ti telo,) nos, dlanovi, koljena i noani prsti budu na tlima. Na kraju klanjanja imade sjegienje na kolienima, a izlazenje iz namazavse wr8i obaviranjem, okreniuv8i glavu najprije na desnu, pa na lijevu stranu Klanjavg jedan reéat u namazu, imades. prilike, da ti se na tnogd natina tijelo giba, a! svaki dan imade pet namaza, kojfsvi skupa satinjavaju Setrde- set reéata, Klanjanje, dakle, ne samo, da je korisno stoga, Sto te uvijek podsjeéa na Boga, koji je sve stvorio, koji sve zna i vidi, koji sve ugdrZava, svim ravna i upravlja, kazni i nagragiuje, te kojeg kad se redovno sjeéa8, boji8 ga se i moli8 mu se, uzgaja$ svoju duu, da bude uredna, stalna i Sovjetna, — nego ti pro- Pisano gibanje u namazu krijepi i jata tvoje tijelo, koje bi inata moglo zakriljaviti. Za sad ¢emo izostaviti: nabrajanje kori koje mote Sovjek postignuti vreci redovito ove dvije za. Povijedi Bodije, — uzimanje abdesta i Klanjanja pet vaktova namaza na dan,— pa éemo protitati ne keoliko redaka iz kniig: ,Covjek i njegovo adravl od profesora Dra Antuna Lobmayera, koju je nagra- dila ,Matica Hrvatska", za godinu 1897. Doktor Lobmayer bio je kr¢anin i nije se &ulo, da se je bavio proutavanjem Islama i njegovih pro bisa, a napisao je ovu svoju. knjigu 0 Eovjetijem zdraviju, — s obzirom na natin Euvanja zdravija G- stoéom, gimnastikom i ustezanjem od alkoholnih piéa i t. d, kao da ju je napisao kakav muslimanski Vjetnik, i Ne éemo ovdje mnoj nego emo je titateljima Bo vaditi iz njegove knjige, »Gajreta* usput preporutiti, - valja-nekoliko puta na dan prati da je nabavei svu nekoliko puta protitaju, a pre- nijeéemo za sada samo, — kako smo veé rekli, — nekoliko redaka iz gosp. Lobmayerova knjige i to iz Banka ,Niegovanje mi8ica i koze". Na strani 144, veli gospodin Doktor: aTijelo biva tielesnim- yjezbanjem mnogo jate, te mo%e da podnese napor mnogo laglje, nego kad se miSi¢i ne vjezbaju; tijelo se spretnije, pravilnije, vieStije i sigurnije krece pa je ojatano i okrijepljeno tako, da se ne¢e toli lanko prehtaditi* itd, a onda ina str. 145. nadodaje: ,Govoreéi,o gimnastici ne mi- slimo tjelovjezbu na onirh tudnim aparatima, Koji namjeStaju gimnasti¢ke prostorije podavaju vid sta~ rovjeénih mutila, veé mislimo tjelovjezbu_ slobodnim kretanjem tijela, u kojem se raznovrsne miSice tijela, naravnim,. shodnim i pravilnim stezanjem vjezbaju i jataju.." Na strani 147. veli: +Ko¥a se tisti pranjem, kupanjem i fzmjenom rublia, Kotu, naime onaj dio, koji odijelom pokrit nije, fom vodom i sa~ punom, a barem jedan put na tjedan (na heftu) va- lia cijelo tijelo okup: Pogledaimo sada jo jednu korist od urednog Klanjanja, i Ostavimo na stranu ono vjersko pravilo, koje glasi: — ,namaz je direk, na koji se viera oslanja — a koje pravilo tumateéi mnogi vaizi se toliko 2a- griju, da one koji propustaju namaz, nazivaju nevjer- nicima itd, — ostavigemo dakle to pravilo, pa cemo malo kao odrasli judi ozbiljno i hladno progovor © namazu. Covjek, koji uredno i redovito klanja svaki na- maz, on uredio provodi i svoj Zivot. Ko S ragunom klanja, s ragunom su mu i ostali poslovi, jer svaki dan w Zivotu jednog testitog na- mafdije imade svoju znatajnost, osobitost (individual- ost), a ta znaajnost jest izvr8ivanje dudnosti, a po- sli izvrSenja duénosti je svaki savjestan Eovjek xa- dovoljan i spokojno prospava noé. Ako sa duevnim zadovoljsivom sprovede jedan dan Zivota on ga se tugodno ,sieéa i nastoji, da takin dana imade Sto vige, Pa posto se nijedan minuli dan ne moze kada povratiti, to uredan tovjek nastoji, da ni jdnoga dana svoga Zivota ne zabaci za legia uprijavsi ga sa neurednostima i neizveSenjem duznosti, Ko bude sretan, pa sve dane svoga Zivota pro- vede savjesno i u izvrSivanju dnevnih duznosti, taj slobodno, mirne savjesti i svijetla obraza otekuje svoju smrt, koja neée nikoga poStediti. A biti uvijek Pripreman, — i to pripreman u pravom smislu, — Svojoj smiti, to Je prava svrha od ovoga Zivotal Pogledajmo tivot jednog binamaza. On je svije= Stan odnosno on 2na, da je klanjanje duznost, koja je Bog di. & zapovijedio nama, a za naiu korist, Lontu dutnost 2a malenkost propiisti i na to se pro- puStanje privikne tako, da mu je onda lahko i druge duznosti propustati. Dani Zivota takog Lovjeka postanu bespred- ‘metni, jer im je sadréina neodregiena i neraspore- giena, Njegovo jutro je samo: oblatenje, cifranje i iegenje; podne mu je samo briga Sta ée ruéati i u Ho Se potro8iti dosadno popodne, a veéer mu je briga, huja # nervoza, jer su Hjudi, ‘koji o abiretu ne vode brige, po no¢i straaljivi i Ijuti, za to se zaba Suryjukartanjem, pijangarenjem ili politi¢kim i drugim prijavim Spekulacijama. ‘Taki Zivot je dosadan i bez svrhe. Namaz je jo8 moderan i kulturan, jer je on gi bbanje po propisu i taktu u stanovitom rasporegjenom vremenu, a da gibanje po propisu i taktu w odre- gjeno vrijeme nije potrebno, ne bi se u civilizovanoj Evropi osjeéala potreba obrazovanja qnolikih sokolskih drustava! Moser Veans-oe. q Cnaga an mara? Cupowax suuorpasap perinao jexan skasortat aap. “ Jeamor necezor m npntjaros gana pasiemutzad j6 © Hevewy, macaone ce ua jexiw maw ose Mya —apa, ajerena kako My je merona anjena seena Gomeena y jeanoj xoandu. Ca cnojon nano m arjeceysow, macrapenox BaaroM eronor cana jeana je Morac onoj caporunn empe- MutH mato opée n meca. Exo, pow je Tav8o jtpa aje- cena. Aan gatac joj je jou rope. Jaxnm euworpaasp sa jesan oy mpecniny paawnit- snaite, na ce Gpao yenpann. Jegen jaye — ua ae jaxwe oxeGe — ioju epe napa, oajesny y epny onoca ja anuca, Osaj aeaaoeran jayk oxjenuyo je y majay6n0j, rajueseanjoj mama merove ayme H pus. Ilsa je Guso? Bunorpasap Kaqpajs, nojypn soau6n. Rag jo yaa yayrpa yao co je cago jeuamse, Ha saracatoj nocresuu, a nasasno] ewan, wesaaa je yaGyhewa, anjons w wuga verona kena, Taasy, ykpauieny 32aTHom Kocow, satypma je par; yene m oGpsan Gam ey joj cacsuw Ganjexm. Hbewo anero, Gaujex vero G10 je ovaegaay enux ocje- hisja sonior epua; mane oGpre y obsnKy ayke Guaa ey ana nosaahetia nosgujecens.. Kapa oemaxe- ia merom wseery. Beanne, maze om, rojo cy u eynume Onze crvopene, noveme co moaaxeo, nozaxro sarnaparn. Ti ‘Xaaawa pyka cuprm mo1axKo, nozaxto, pasa je one aujene ous. Ha noxu Cpezosenor Mopa rawo aazero...aaaero raje co neawteo jexpao mize Kao mrmaja xpuat; K20 EA epumt> cysts toe weby razacutua ocajerssanaiyh ajonua wunapera Tlepurpana enojox weaanxoansinom esjeraomby, ucro rako jeata ayjona seena nponosmaa je emoje uocaeawso aanyre ma nocre.om, Ha pawn jopronawa, roja co npyacame npexa posopy, aaspsyra jeawa nena ea Kpuanma TaNKo Goje. Jogan aenrap aero je mo wpaajyhn xpusuma, oe co aa rane aayeraen ma jequoj yGusoit, Saye xapaze, xj je ma xs-pnve aoumpar, nopewel mao je natanajyhy exaaany miusny. Hoeanje omor anya is Goaecuasmuna Youaxa nojanK ce M)ebeAtH oomejaK — i abe.x%M apart enor ayxa, 84 tix jo mereoeH0 murearo, Ay6oxa, wonorowa wohwa ranma, Boseeanuane Dyke nasowe mopeR we, a THY noMe jase XA AMO, snjena npea jako cy c> amauta m enymraae. Kaaput rojit je Ty Guo, racaao je y caojy sweny jean pact jammar mifaegox. Tloc.uje co aay jexno xp.sawe. Ax, jexan neosermmann yaapl... JIajexo psko m “nore cxanamne 66; Ameawe upecrane. Kaxpu co expaa0 upeka apeuanty, odjera aa ny ce sosax sanocn. Kona Yupra a yas we mous mt an xpauel... Om je Aoxtso a oraexn ey My Cuca Jupan.nemt wa meno zeazoeno ame. Ha jexam ny aanje pysnne o6aenme uy co OKO pyRy. Toraega: jexwo Sujame enn a apsro ajesojumia. Cum, ove je\Guao oA apmanno nermaject roauma, nenpeoraHo ie miieao. Beprmita, ox Ocean roamma, Guaa je y yay. TE we onajyhu an oseny ansocr, HurH 2a 6patoue eye, hnotaeaa y vcjey jexmume Geasazomnn noraeaox. Hooanje ‘ora pyse Kojo cy co anapuianaae n ox pymenor cenepa feeduinie Howrma, coyormibe ua seKvy nyuy TeoTujy. Ba Tae ce oxpeny ouy: = Ose! — [fra je, cme? pow oray yrymenau raacom. Anjere upysex coo upersh mpera aaj, 3a THN, epenehu, youra axa 1340 — Chana ax warw?.. oe Patina bane Islam i civilizacija. Neke evropske novine, a bai poaljednih dana, kao po dogovoru, bacaju se na nas raznim pogrdama, abog éega se i w naSoj stampi mogu éesto uti tuzaljke na ovaj tiranski postupak evropske Stampe, Nada Stampa odbija od nas sve ono o demu evropska Stampa trubi, kao da smo mi krivi svima onim nasiljima, kojimg je utrok bio samo apsolutizam. >Vremena kridarskih ratova su proslae — govore ‘evropski nauéenjaci, te se sada ne pristoji onako mi- sliti i pisati o Islamu i Muslimanima kao uw vrijeme kridarskih ratova, ali, i ako se takovi glasovi po gdj kad uju, ipak mi vrlo gesto budemo od strane nji- C axpeeoe: TM,152 hove Stampe napadnuti, Sto je poselo u vrijeme kri- Zarskih vojni, to se i danas jo8 u gorem obliku na- stavlja, . Jedan od najvedi uzroka ovim napadajima je taj, Sto se u Evropi eve one podvale na nas uzimaju za isitou, _nikad se no ispitaje njihova osnovanost. Davno je veé bivéi vezir Resid pata najbolie Prozreo, kakvim ée sve zlim posljedicama urodit, ako bi i nadalje Sutke prelazili preso takova p'sanja, pa Je zato pozvao sebi tadanjeg velikog utenjaka Dievdet efenaiju, da 2ajedno porade na tom, da Evropi prikaku Islam w pravom njegovom svjetly, te da tako poprave kcrivo mitljenje © njemu. To im je dunekle i poslo za rukom. Potkrijepivsi svoje navode nepobitnim doka- ima, oni su dokazali da Islam nije neprijatelj civi zacije, nego da je naprotiv zagovara, te na taj nagin pridobise simpatije mnogih Evropejtca, Taj velik Govjek Je od onih Ludi, koji su ustali da nas iz tr slogodiinjeg mrtvila probude i njegov put, koji_nam je pokazao, uéinio bi od nas najnapredniji narod, da jaa krimskog rata ne naigjosmo na onolike apreke i poteskose. Kad se je na catity, tajedno‘sa tazskom, prolila engleska i francuska krv, “iigilo je — kao Sto sada evropejei kazu — da je prestalo vrijeme kritarskih, ratova, Evropejet kad, a jb civlizaije tolko nape dovala, pa je prestala Borba za vjeru, a\nad vn za kultura, Najveéi evropski uéenjaci upoanavét islam: ske istine 1 vrline gurskoz naroda, danas y4é © aa padaju ni Islam ni Turke: ve stranice. islamske porvijesti nam nojbolje svjedoge, kako smo nekad ili kulturot 7 napredni, kako smo razvili sve grane zoanja i umjetnost kojima i Evropa mnogo okoristila prilikom-samih-kri= ratova. Mi imagjasmo fajbolje oruije i prve topove, a danas ne poznajuct ni svoje ni islamske po: vjesti, a ni suétine islamske nauke, ogre7li smo u ne- znanje i lijenost, pa nam zato i dovihuju: »Kultivirajle se i pogjite putem napretka"! < Jednoga vremena htjeli su nasi udenjaci da pre- vode povjest glasovitog arapskog historiéara Ibni Hal- dona na turski, to kad su za to dozvolu iskali, sam padiSah je rekao: »O tome vie ni rijeti, jer se oBtra, britva ne daje djetetu u rukee, Bas u vrijeme kad se Je na’ narod poeo buditi Déevdet efendija je uzeo ‘tu opasnu britva w svoje ruke i predao je tome, dje- tetom nazvanom, narod. Regid paga je tadanjom sultanu Abdul Medzidu predogio neophodnu potrebu napretka i civilizovanja narodnog, a Sultan se tomu nije ni najmanje protivio. On ne strahovase pred prosyje¢ivanjem Ijudskoga uma, Samo je tada bilo po srijedi to, da su viadale velike opreke izmegiu nanja i konzervatizma, tako da je sam Resid pasa bio w opasnosti, Resid pasa bijase naumio, da zajedno sa Dievdet efendijom pogje u Evropu, da se’ sastanu sa eyrop 1 Zovara, najbolje nam svjedodi sajna prodlost, koja bi skim udenjacima i diplomatama u tu svchu, da im w J08 boljem syjetlu prikaze, kako Islam nije vjera, koja kolturistoji ma putu; u svrhu da sveju domovinu bolje sa Evropom upoznadu, te najzad da od tog puta pribave Korist svojoj otadzbini. Na Jalost, ovaj se njegov naum ne ispuniy jer kkruta ruka nesmiljene smrti ugrabi toga Zenijalnog imuza i ne izvede ouu svetu zadacu, Kojo] se Zrlvo- vav bio. Ali sjeme, koje je on posijao — palo je na plodno flo, Meja napretka zavlada umovima i pore svih za- preka i neprilika tu ideju nije mozlo nista suebiti niti Feliu 7a naprethom iz srdaca i&upati, lzubavanje evropskih jezika dude nagem narodu sasma drugi po- sled na svijet, NaS narod ne imazjuge pojma o tom, da je sa- vremena kultura istoyjetna nekadanjoj kulturi islam= sko},9ka0 Sto ne znagjage 0 svojoj sjsjnoj proslost Kakogod su nekad evropejci dolazili u Bagdad i En- dylos ‘na nauke, mi poBesmo slati svoju mladez w Bvropy na studije. I da toga vremena bijage vind pokazala volj@i Zrlava, kako je to kod naroda bilo, mise ne bi podijelili u dva tabura: na jedno) strani inteligeneija, na drugoj skrajnji nazadnjaci, koji su jedni druge prijekim okom gledali Da Islam ne prijegi kultura, nego da je jo8 za- Jage nagem narodu jedna tajna i o kojoj su samo ven aci gnali i svoje misli o tome megju s jivali. Prougavajuci nau teologiju naigidemo ua vise miesta, da se je tu uvuklo mnogo kojekakvog perzij- skog misticizma i praznovjerja te fantastignih prita, 0 emu se pripovjedalo kao o kakvo} vjerskoj istini, a nagi uéenjaci, koji su analiza to, Sutjeli su. Prilikom nagih osvajanja mi smo kojekakvih obidaja i n.vada od dugih naroda poprimili, te se je to u nasem na rodu tako ugnijezdio, da i sama povjest govori o tom, kao 0 osebinama naSeg naroda, Ugledajusi se u per zijske Darije dadosmo se raskodi i to na narod do- vede do skrajnjeg siromastva, Nati drfavnici i ostale birokrate dobro su znali, da nije lahko od prosvijedene mase otimati krvavim anojem zaragjeni uovac i imetak i nastojali su, da slo vide zdrZe na8 narod u neznanju. ~ U_zadnje dana o nama se mnoyo neistine piSe i govori, u demu se ide tako daleko, da so i na nage pregie napada. Nagi napadadi vele, da sino mi isti barbari kao i prije, te da nismo nikada kulturi pristu- paéni, Koji iu najmanjoj mjeri poznaju nagu histo: riju_ne bi smjeli tako govoriti o nama, *Narodi, koji danas stoje na najvigem stepenu kulture, pigu u svojo} historiji, sve pogreske njihove proslosti i ja 5 da jo to bag znak savrienvsti, Kad se govori 0 pros losti uopée, mislim, da i Turei imadu pravo, da se i a bar Slogod rege, Cak ni povjesti, hoje su stra- nim jezicima pisane, nist nas mogle ba’ sasma obiciPrva osmanlijska dréava osnovana je na visokim i Gistim temeljima. Svakome je poznata blaga éud, krijepost i uavbracba sultana Ostana, prvog osnova telja nage dréave, I strane povjesti pigu, da je sultan Orhan jedan put sazvao vijeée utenjaka, te na pod lori Seriata indo nove zakone. Posliednih dan viade sultan Jildirin-Bajazida, a wuzrokom tadanjeg vezira Ali page Osmanlijska je dr- Java xbog taskosnosti potela naginjati propasti i to trajude pet godina, Posto je Mehmed I, prozvan dru- scim_osnovateljem, do8:0 na prijestolje, znao je svojom ravjjanjom ukloniti i vanjske svoje car stekao Benijalnosti i mudrim i unvtarnje neprilike svoje drtave i spasi stvo iz onako kritiéoa polotaja, Toliko je flasa i Stovanja, dasa je car Emanuel Il pos'avio skrbnikm njegove djece. Sami prinéevi toga vremena polagali su najuite vadoosti,da se naobraze, te je sul tan Mehmed Il. Fatih govorio pet jezika: turski, arap- ski, perzishi, Iatinski i sr8hi, Strane poviesti, prenoseéi iz Kuéibegove hist rije, koja je éagatajski pisana, pifu 0 aspretku i gaia tadanje turske drvave dji.se glas bijiSe Citavim svi- jetom proniv, te o sultanu’Sulejniany, éiji su neki po- stupei u podljednje vrijeme njegove’ vlade bili uzro nginjanju. propasti turske dréave, ovom nayode slijedede uzroke: Sto se on, osint,u najkritignijim sovima, kao pri navjedéivanjil ra, nije) nalazio jeéu; Sto se samo iza zara briouo dréavnim poslo~ vima, So je, naimenovavéi svog vrhovnog dvorskog Jovea velikim vezirom, otvorio\pute nesp:sobnima a Arzavnidke slu2be; Sto se je tako odao svojoj Zeni, te se je i harem podeo mijetati us drdavniéke posloves ito se je razvila takova korupeij, da su se sve dr#avne slutbe 24 skup novac kupovale;;najzad sto se je prin- Gevima zabranilo sluzbovanje u eivilnith i Yojoim slui- ama, te njihovo zatvaranje megju dvorske idine. Povjest nam svjedoti, da svi narodi u svojoj pros losti imadu razliita razdoblja svoje evolucije, svaki narod, dok je doSao do civilizacije i napretka, pretivio je iste stadije: barbarstvo, nomadstvo i civilizaciju. 1 ‘ako su posljedoji nadi sultan viadali apsolutstichi, zar imade nekoji narod koji nije imao takowih kraljeva i vladalaca? Da nije toga bilo zar bi povjest zabiljel onolike revolueije i krvoproliéa? Mi Zelimo ljubav i prijatelistvo Evrope, Kad je aga apsolutistigka vladavina bila zatvorila svakolika vrata civilizovanja, Bvropa nam je otvorila svoja ua- ‘ukomn bogala utilisia, 1 samu Kutibegova Cagatajshu povjest na evropskim smo jezicima prouéavali, Zadnji reakcivnistiski dogagjaj w Turskoj, mastao jeod strane nekoliko apsolutista i egoista, nahuskavsi neobavije’- tena masu, pa mislim, da nije pravedno za to obje jivati jedan ditavi narod. $ turskog proveo: Ahmed Rasdkadté, Fos. we arin Caties Kao Sto ljubice cvatu... Kao Sto Ijubice evatu, ljubav je procvala tako U gaju Zivota moga, Sto noé ga spokojstvom puni I rosa drobnije’ suza, koje sam za tobom plako, Rujnw joj glaview kruni Ah, tvoja ljubav, Nigiar, proljetnom mladostu dise I mraz mi sa srca brisel — — Od mene nekada, Nigjar, ti si daleko bila Ko rumen veternji oblak, kada vi8 jezera plovi; AV’ tvoja magijska slika u grud’ma mi se je krila, A sa, njom pjesme i snovi. Dé, ja te u misli nosih ko ¢afir kumira svoga 1 Geznuh cjelova tvoga. Na nepoznatome drumy, Sto svojom prazninom slit Pustoii,zakopano} meg) moga éela bores Na drumu,-gdje vietra nema, osjetih — ko u priti — Mitise aprilske zore: Osietih disal®-tvoje, — pa, ja sam strasno ih pio I pian sam, 0 Nigian bio. U-jednolitnoj noéi, kad tek se mract krile 1 pune blijedim strahom koridor duSe moje, “agjoh svijetle lampe, pokrite Stitom od svile, nagioh o8i tvoje Tnagiah, 0 lijepa Nizjar, mi Te tvoje ruvice male. I vigioh tebe, Nigiar, i vigioh, gdje poput sjene Na suncu osmjeha toga tuga se rastapa moja 1 ko Sto saginje vrba glavu vik rijeke snene, Da lica ogleda svoja, Nad tvoje o&i tako ja sam se saginjo tio I tako sebe sam zrio. Epnecr Jlecnpe Hosu myuirepnia. Tocnogua Terpannn, jeaan crapunexn JonzoneRt Gscseamnax, erporax KOMepHATHMARNX NOrACAS exRI- ‘area, koju je yemjex pato.ea. npao aourrewun mt yraexwine eanjenrana, ocwanpao je ca nsrjecnau menonjeperexe owora xanjenra, moja ay je Guo aouo, ‘Aan Hon Jaynane, rauo ce anao nowm syusrepaja jostuo je Guo eau coon npecopyne moje Gyae y woxjeny roojeprme. Ik seri, of je morao ronamanse, koje je yon- ito Bp woDO.DaM YFHCAK HA cTapor zoNAoHCKT Ow wes ‘ou Aaymnnr 610 je averapujit 1 weurro Gozent a rocnoam, suje je AoeTojaHersexo noHAWARe TORO”piiao, xa je To Yonjer, Koji uma ppzo sexaKy pewty a Rupounry waKsonoer pexa xaprujaica ca TPH NpoKeHT. Toenoxum Jlasnmar noveo je paaronope Tame, m20 co sno aor exoje acne nonjeze — Giao je maneby tmeer 1 cegaw carn yneve. — Joga xapaxa omsanaaa je werono anne x0 osujy; om je ronopao xpanaxnx Trancom, sao aa Goayje ox Rakno rpyame GoaccTH, TaN a co Ga.seacanse naje woruo yaxpsaTa, & AA xy He exPeHE ja 2 cactojaaa y naxiey Ha ieroBy MeoSpaspasoen, ‘rowe tno omaKo KacHo maatasi, Kate je nasayx myH we- Mepibe nave m aaryubuse marae. Ha ty npawjex6y Gusexancony, Hox Tayamnr ox. onopit cnojme xpanumine rascox ! — Crap je y onoue. Jlosasme x0 nae noez0m, ojm saxrnjena, ga nko He aia, AA eax cagA Maaurao, Moja auexe, qa eax ja y onoxe tpenyrey Gpowxuzwsrux, Rarapow mpunesas 3a c06y. ‘Ty ce om TeWko M AYrO saKaulba, ma momTG Co Maxo npayumpro, macTapM Aa.ue 1a ToROpIL — Ja can aanoano, roenoa nue Gnaressnnse, Hater 060: caaumer Z06pee woanaRnica renepasts crpmuce Guescem TTypaeaa, aa am mpEAOPPAR NEON AsponnON MNO evor npaenca, na_anjy Ow e8 awespenig soa tmwso mpaeu eteepx vorae.dcanyo noyatany. Penepaa i anyones rn ato no me Tnpsom npnamsox zomiso ovaje. Ja aeam Aa pany jean ‘or Tectanent. Hnam naujepy, 4a wurjeno moje mae a TaKu ravi paéropexich, and] wit wot ¢paktatot ravjeeno no he oxoSpurarSHt sero Gm seam) Paay one Moje Noc-LeAMe Boe MoBjepnM naMa PocnoAuHe, oje ssyeamere camo suxaichya fmoroeeiss wo by opentmn, = Tlaxerna cnpeosoet, spmyjern 6nexine chest xaaqno m ovenuano wo panyiyhu colnoxsaan, xojy je center tras lo eyanar, amuyhn renin, cree nommyno Mupat 1 Aocrojanerpeno /y6aaun. On camo Aonaze cpojme spina rasoon: — Ja nac y mero wpnjewe woany, rocnoanme Gu- sewamse, an Oyxere jeaan ox wospuaana uora meore- wenta, [pema rome, nama he ayaaocr 6urm, aa Mom ‘PecraenTH o4ysATe cay maskwocr, y caysajy axo Gu ce YoroX mauldo Aa NORYMA cenopantsu woroxy nasaoer. ee ee lease areca co woman 260r hyasunsvera jentora oxasare weupanex: wor m srpanoe pacnopega wabmexera namiate pwsniy ir pes neupajasnooneu. Te woaasebn nana 4s caoje nperjepano xaeave yurmsocru m sauaTexe yoayee- ocra, om OXTOROpN TaRGIM, ¥ HOW 02 mUAR oer rrewwso paonosie: — Ja reumeo njepyjen, xa he am xoju unorobpoje Xx paswonpev aoctont ern spenoua, 20 77 AysEIOeT npn 1 eo6e lon layman ncarypn co oxax au eno] npegsor nro Gove oGpraniaen: — Hapamro, ja mano xe aaxrajenam of mac, 20 um nu 70 sa6ajana ysunure — pose on. Ja hy nam 28 am 1pyA naaTura AvamaecT Xuaqa AMHApA, @ OCR ora ke saw jout HomTO MOST MpmUAcTH MpwaAutKoM po- zajo xora maa. — Moja oxayea, rocnoanme, oxronopm Scveasias yoapmonno, savaenhe ox s0ra, Rake he Giri nara sa- eae Ta Neuio xa suNNA amore sanjatraa, jp eHe- reoameo esojo uwame ninsjepanan, a cerasmt jeawom je- ‘anmo amy. Ja cas weseema, © man eaxto fexuora je- ‘Auwor Ganscor pohawa, jeawora ennosita, Kojn ce je npexa Mem nosatiao Tako plano m ea ToamKo wrIer0 6c80damp- Hoctit m etomrouana, 7a eau ce najpax wApeTO puto, AA TA caCHEN NCKyINN ma MuczeACTEA. Buses yae nepo m aanoax Yowa Jaynuca oa 6xwxe moxarce. Oxaj wy oxtosopit: "— Cuo woje’ uwaie ja aanjewrasan Exnapay Aa- Speay Hezeny mvonyjen ra ca nava sajeano, 2a 1% npmnotia ora Heeraxenta. “= Ano je raj Mleaen, avo ssc exnjex sannarn? yuaze ny Gikeaemmne paxoamaao ¥ pajes. = Moj cava. Baresi je caaxpao aa nonpeswo, Aa ay_yny7t Jom jexno onrarse = Jere an ce mpeo 4v6po upoxmeanan 0 K0- paky wojut mawjepabare aa yauuure. Aaynunr oxconopH cacenx xmpso m a0 HoRjer, ojut ce nek oganno norayxo pujenmo wra ke paam7i: — Poenoanie Hepranmue, aj Ieaen je jenan ‘Robpo wacmitrait wopjer, ume YeHTAMeH Hero KARAB CVT owe ja ayryjex npao neanky saxnaanoor. On he woje uxaie wohw xoro Goze Aa yoorpeGm, wero mx Gx 70 yauuo xoj pacuyemu x Gea06anpum ennonar Apyro were gohe roenoxwm Jlaynmar onosa y GunexamnKooy Kamrenapnjy, AA Horne wek roron ase. ‘Tecravenn je aa tune uo mpoaar na sypame Gu svewcausy Hepraamny. ourro je 70 6uao saspmeno Ylom Asyanae wenzann, woameo ee oGmyno naaha sa voer0He ‘7e epere, a sara umpHO o7e. Hexoamko neajesa uocanje nora yupe savjeurazan, reetaxenra, Yun je an zo Aoamao Gucvearnue Tepraxt, om ce omwax ynyr epehwoxe Haccteqnury. On ¥ KeKy ake jexny »pao anjouo oGpujany, Gamy m ampay ami ocr, epeAiera pacta m exapoems, xoja je nornyno ox- opapaaa ouney, eaican je mex roouoap 6x0 Aa0 an By. Tipu manenagnoj ujecr, xojy my je Guaearame oso, Hfesen ce eavo xaao aasyAi, aan HuKaKEO Ha- powuTo weanKo, wat BpAO pazocKO, ya6y}eme. Camosant roxojnmkon, Apryp JIaymuar Guo je x08 ¥y cToszom na norpe6 evowe erpumy. Kara ra je 6ixexemue maenjectuo 0 capaci recraxenra, ox je ro eaonuTee pio 629 mwaao se no.%e nant phanora prenoxoxKerbi. Ba me jo mojanno Gusvesxmmey Teprasinny, nano 0 oxenno upotuny nose cnora erp 1 Gea oGenpama wa seerose Bpa1o xestve mporeere, Hl oat, pexe om, wera mujetuptano, nanemagnio, nro je ocrao Ges nac.weaersa. Axim row xy je, Gant npex esojy cup, erpntt Gro nansteao joao mmexo, ¥ Kove xy paunje marosopexy mpyjermy uje musing xanao Ha azaie, aa he maepuiurs, 70 je o Gao xomao y llomzon y ovekunamy, xa he Guna jexman acineAMNE ToRojmMKoR. Heajewy xana noose caxpane Lona Jaynonra, Zoho mac-neAMNE RX GuoaMIE, H aaNOa Ta, AR AY A Ma aajau cyuy ox Auugje erorHHe xinAKe snmapa 20 nperena waza Teevawen Gye n ey xesun nytew norphert 1 upmanar xx nynoranan. Brewin Toprawuc 1y oaax wagaae jexam vei m mapeam epoe mucapy Aa capes apaouanauy x noaneco jo Tlexeny a norae Trocanje tora Gncvexene oxe ua enoje xanneaapaje, jep je uaao nexaxeor aoesa masa Kyhe. Cyrpa aon, axa co oHoRA eacrao ca enojum n= capex, ona] my pose, xa je onaj eunohmu vox ox annie cromme Xo-baXe Aumapa jexmm TajmmDL aKrox ortacio ox Gane nao nenamehn. Busexcnuicy je Guso x0 sp Monpajsrwo x om s:yraro aanuza: = Aaw xeso exe vaso miro exjean worst you~ usa upaje wero 70 ere mene sannziau? TIneap ay yvenno oAronopi® | Kana je noxojan You Jlaywiiar norameanao xox rac cnoj recranenta, ja cax.6n0) upmyjermo, 38 oH 1a eon} pyxm uma jeany Opaxamuiy. — obo} & ma pas 60 9 wordo unATH?. — Hinzopecanmma. je caysajnoen, aa onaj me csoqune Ileaen nua roeny cry 6pagnonsy mn, deci PYLU, M10 WAR mA stTON_agfdeny. Ja care 70 Sno jy¥e) puwjermo, wo ai 6@ ysaa0, npaD ess. Y rox spenyrsy yhe y Guseanmxoay waumenapujy eapujaszeno jeans aexcxa. Ona jo Gna a oy buuse y3~ Gyhens, a y pynu je apxaza ona] Gantapennt sei, rojm je mpomze nevepx Gao maqam. Onaceonitax oGparm 6x- -seceantky — Ina 10 sawn? Mena je Gao easaro; 23 he ain ce a1 ovaj ek y SaMMD oAMAX esLzwPUTH XBuje CTO- sume xanaza xnnapa. ¥ njeoro rora ca wnow ¢® y Gawr oerynaao Kao ca KakBox noewexwow xpaxvenuton. Ha oeauensy oy xe yayman omaje ma nac. Ja enw ca mm noomew xajeaa xa oxex y Xoaauanjy, m.A® ra Tao were {ow on Me Xohe AO enor NeAMKOT mabe, MAA ce SATION ‘aajeano sparnwo narpar y Earacery. Ax! ja ra cage ‘expos suaox m norayso mposmpex. Ox je xrHo cawo xa e ce orpece, wa no kom) ceyny mAjeRy, jep cam ja yenjeaa qa yxnasux one caujy merosex penpezeanx Munpura aaogumaaxux enteric Buenexcanny 00, KAX TU say, Hapa weso, a.m om ‘mare mp. Gaaro sanura maaay weeny: = Ta 0 kome au To rovopmre, aparo aujere? — Bap xe me nowere mitkaKo Aa nosaTe, rocno- ‘awe Gumexnmse? Ja cam wax Guaa oTHopuza spars fkaga ore ovo Guam oman, ja xy Kawere, aa je om hhocra yHILGEpsAAHH ACcKeAHITE MoKojwora rocnoxapa lowa Jlayumnca, Bu ere ra aoraw nmgjers cauora onora 155 nosepa naan jo oGyieuo xAchmne maiera rocnoxapa sta mora Toss? MMCTO aM'C, AB CaM ja caNA ¥ IpeOM penyry 0X wera novnestin, Aa je 70 roenoxeM 1 AKO cam apo x06p0 auaaa, 2a jo roeno,ne Jayname zex0 Goxeotan m Guo uomyno wewokas, AM SSC x HH XaMH TOSper pykOM mau HoroY. = Meacere an na ssizarm, aa ait jo aoKojm Mot Alasmunr aoiao onaxey nery Gpaxannty sa sect} py anny xa u meron eayra Ileaen? — Mong ce sakaera, ¥, uo xikere, a8 moje nro ixaeoy Gpaaaomny nt ee1j pst. Ja 10 npx0 x0SpO amon, jep cau Tou Zayninira weroesaa 2a cue npnjexe orove Goaoerm, wory Eki, AR ene TA Rerone. ne~ eno m oxaHo. Buawearime mje porno mt pnjewn, eaxo ayo 59- panne m noraexa ce auasajno e8 cxojss ncepray Koj je oamax yaeo jeu ujakep m ormmay xa aone no. rary ynokok, Ca Gixemene je 24 10 npaex© p20 oeaad jedan Kparar reaerpax ToKojmrsonox enon, Apsypy Taymmry, y woue ra je oGanyjecrao wa Spay prey 0 tpanow crany eroapm, #0 epehwa caysajoy, oeyjcheno| ps0. njesroj me mpa0 apenpexeo xpnae. TIfra je coe notauje tora G20, — mje norpesno npn © dpannyenor : I. Sk Higijena. Kad iskoti donja vilica iz zgloba. we ‘Taman ja hoéu u bolnieu, da obigjem svog bu- lesnog druga, a na glavnoj kapij tava gomila naroda, Ulaze i graje....a vode nekog Sudnovatog bolesnika. Po izgledu zdrav-ditay momak, ali razjapio usta koliko igda moze, pa’s vremena na vrijeme odaje od .scbe neke Gudnovate 2vuke. Adée i gagate neilo, ali tako neobiinim’ isto Zivotinjskim glasom, da ga ja nisam mogao razu- mjeti, Meni gudno, Sta mu bi, pa pitam, a oni oko njega priéaju, kako je malotas jeo kruske, pa u jedan mah tako Eudnovato dreknuy, da su se svi prepali. Od toga dobs nije vige ni sklapao usta, i eto ga tako jednako mrmija i vide. Sve razumije Sto mu se kaze, a htio bi sam da govori, ali ne moze. Kao da mu ako usta da sklopi. Ha es njim biti, pogjoh i ja za njima u bolnicu. Kad ugjosmo u dvorigte, nagjosmo Ijekara gdje ne’to bolnigaru naregjuje. Cim ga ugle- dasmo, bolesnik kao da se uznemiri i jage zamrmlja. Liekar mu odmah prigje. Uhvati ga malo za donju vilicu kao da pokuda, bi li je mogao zaklopiti; opipa ga dva tri puta vrhom od prstiju ispod usiju, gdje se viliea uzglobljava: pa ée onda bolnigaru na~ rediti, da ma donese stolicu i neke poveze. Dok je156 Sekav, da se bolnigar vrati, jadna Zena mu je isprigala, kako se to dogodilo, a on je mimo slusav. Bolesnik joj j2 tivo upadao mrmljanjem u rijeé, ali ga je le- ‘mo. stigavao, Cim je boloiéar stoticu na 2godno mjesto na mjestio i na nju bolesnika posadio, ljekar obavi oba svoja palca na rukama onim povezama; prigje prema 2Agie mu zavijenim paleima duboko polosi th i's desna is lijeoa dué zadnjih do- njih kutwjaka. Druga éetiri prsta ostudose mu s polja a licu tako, da, su s objé strane obubyatili donji rub »spale vilices, Kad se jo8 jednom uvjerio, da je ukogena viticu dobro obubvatio, pritiste je snazao — najprije nanize, 4 odiwah 20 tim malo nazad — prema zatiliku — pa je onda malo pusti, Vilica kav pero skodi i akljoenu,, kao ono dip uw bravi — i to tako brzo i snatno, da je ljekar jedva imao vremena, da svoje palce iz usta izvute i od ujeda satuva... Vratila se, dakle, na §voje mjesto i sve je bilo u svom redu. Bolesnik je veé ‘mogao usta otvarati i zatvarati kno i prey rooms je odmah i razgovijetno izgovarsti, Sad je veé im prigao kako mu se to dogedilo, i Sta je sve pretepio. Mi svi zaéugjeni gledamo, kiko u as sve progje, f liekar bolesnika blago kara, gio je tako halapljivo kruska obzinuo, kao da ée j@ eijelu-da proguta. Sa- vjetuje mu, da drugi patie titim pritikama Ljivji, ida nied vite na sila i naglo ne otpara. esta preko mjere, Meni i drugima, koji su ga radoznalo ji 1 dalje zapithival, tumagio je taj — za nas tao. ou novati sluaj — sasvim prosto na ovaj nati Kao sto znate, donja, je vilica pokretljivay a kreGe se u zglobu — u svojo} éasici ispod uha ~ od priike isto tako, kao ono krila dd vata u svojoj iare. Dok su ti pokreti prirodni i odmjereni, dotle i vilica ostaje u svom zglobu i vréi pravilno svoju zadaéu — otvara i zatvara usta prema potrebi — im se u tome pretjers, moze se desiti ono sto ste malogas Vidjeli, [ako8i iz. svoga agloba i svoje dabice — isa se, ugane se — pa je onda nepokretna, dok se i opet narotito u zglob ne vrati — ne »namjesti*. A kako obitno iskodi prema licu — dakle ne nazad, nego naprijed ina vise — to se pri »namjeétanjue mora onako raditi, kao Sto sam ja malodas radio, Mora se viliea pratima na nie poteynut, pa odmah 20 tim prema patiljku jako i snaino pritisnuli. A to je tako prost po- kret, da ga mofete i vi izvrSit, Tek ako ne bi ni na taj nagin bolestiku pomogli, ma i svaku stranw poje- dince »namjestalis, tratite Ijekarske pumogi. Sve drugo nista vam ne vrijedi, a moke pogdjckada i da skodi. Ne gubite, dakle, u takim prilikama glavel Jeste, da se od takog bolesnika neuk narod prepadne i zbuni, ali trezveniji megju vama valja uvijek da su prisebni. Jos i to da vam spomenem. Donja vilica moze iz svoga zgloba iskoditi, kadgod se naglo i jako otvori, a takih slugajeva it dosta, Eto je n. pr. ovaj momak stradao za 0, Sto je naglo i jako obzinuo velile ‘krusku, a drugi mode isto tako stradati, kad n. pr naxlo i duboko zijevne; kad Zestoko bljuje ili kasljes kad »racjapi raljes, pa iz svega glasa vide, pjeva ili plage; kad ga ko po donjoj vilici snatno udari i t. d. I to valja zapamtiti, da oni, koji su veé jednom i8ta- 4ili_donju_ vilicu, mogu lasno i po drugi i po tredi put od toza stradati: — da su dakle, na to veé nekako akloni. S toga se njima valja narogito guvati, Ja se 1. pr. sjeéam jedne .svoje bolesnice, koja je povesde patila od glavobolje s povraéanjem (bljavanjem). Njoj se, jadnici, pored te nevolje, pogdjekada degavalo i to, da pri povraéanju i8¢a&i donju vilieu*, Nama isto lakSe, Sto to nije tako strafno, kao Sto na prvi mah izgleda, Meni ba& milo, sto sam i tom prilikom od doktora nesto korisno nsudio. =Zidralie". r oe Narodne umotvorine. Bucepseronmma. Bucep mice Bucenseroanna, Beep nn:ko ¢ mm ce paavonapa: ‘PaaGepn ce, moj aposin Gucepe, Ja re mnaexs kao m xjenojKa, © Gere cnasax Gam sd m ceorpnna!* Ona awa To niko He ajc, Aa ‘to ayje Bueepiera wajea; Ona npsn emy y onsiy, Yann moro y oxajna para, Caua joj co ormopuas para. Tpenare ce Gease Bucepsexe, ¥ expaxy je na nore exoxso, Ta je cxojoj scajnm ronopso »Xajup oa, woja wtaa majeo, BamTo eH ce TaKo pacpamaa?™ »Baxo uehy, ups 1H o6pas Guo, Jo a’ meruia, mro rm oy6a wexco? A mra Kae, woja wncaa aajo?™ Ta wy rasa mzo je m xaKo je, Ilro je ayaa ox nenjecre cnoje. sJeer, norma, amaa majo oja — Raza mene xajxo cxsennere, “yay wenn xausy gonegoete. Kaa yankox y hepacr ajenojna, Ona erame y 6yyaKy, wajso, Tloxpasena eranGoaekow sarnjox. olpx ojsu nypan aynar cxugen’, Ona ene rounso aaxcamte »Bucep6eme, woj no Bory 6pare, Hevoj wowm nypam aynas cenaan’, Hewoj we ce sim nperox aoqupar’, Jep caw jagua ayaa it wejaxal"Ta joj nowex hexep orcacunar’, Ona xene ree saxauname: Bucepsene, woj no Bory Gpare, Hexoj xcu hexep orasemnan’, Hexoj we co um nyerow xoaupar’, Jep eax joxna ayaa a mejaic! Bax ce nuhex iymx y ner. Samir © papa huras Gophuaniy. Kong je ouajex 30 xm bras a He aa hura6 «sy6ur noceerpauy!* Rag 70 ayaa BucepSera wajia, Ona jam xanar nm xara, Ona mume ary maposnty. Ua je maxe 6pary Jby6ommhy. Cee my rasce KmrOM wapoRMT, Coo wy saase, ruxo je a ako je: »Kyam esare, mam no ajenojey! Kyu enero saage, woxersene, Ta 1a sok Gieay scopy woue, Ccerpa tH jo ama jayxcanjy!* Rag 10 4y0 Geaco Jbysosnhy, > Conte yam sage nexkerene; A ajenojie sczae jemfnjune, Tla om nohs Bucepsera: ainpy. BucepSeaxe na evan, ejeline, rca eye eae Vrsoxaaa ya tiowe ayeaapa, | Ta ynwra Broep6era waza: 1 »"Iuja jf oo ys wos. aynaapa!” Tiporonapa Geare Bncepéexse: Hnje ono ys noe ayniaepa, Her’ cuaronm zaje Jby6oonka, Onu way Gjeay xropy, wow. Te6e uajra none a YY 20 06a suhew esators. On a To axery uhpax yamrnnie, Keax sokome rakemt eneroa, Tonexome aujeny ajevojsy — Tsexao nx Geaxe Bueepseaso, Titeaao ax ea mncoKe KFA, Tiscxao nx re je ronopao: ney6o soja, rpojm xojit jaa Froju ey co cax ms cpue onan — Jesu jaxm mro 70 He o6-4y6n', Apyeu jaxwe uo re 60, saajow, ‘Teh jam aa aajnyy cnora"! Fag 10 ayaa BucepSeromna, Oa roma eo waaga yeunyaa, Ox jnaa je ¥ soi epno nysa0. ax 10 anbe Gexe BarepSeae, Ou e ysuxe ca ewnp menyeps. One aeae, xa c8 mpenewosio, Aa! a y wo? jaxno epno nye. Sa6nacneno: Xyeejum Mlapmh, Mocrap. 157 Sirota djevojka. Djevovala sirota djevojka, Sedamdeset i sedam godin Sedam puta Gabi odlazila, Tina Cabo ruku naslanjala; Gabo majko, huéu 1 se udatize A iz Gabe nesto prozovara: Udaéed se i pokajaée’ se, Dosta puta sjesti zaplakati, Potaliti_ svoje djevovanie, Djevovanje malo carovanje!* Lieto projde!.. Lieto projde, mednajesen dojde, Ko so Zeni a uzimlje dracu, >, Onome je medna i seéeena; Ko s' udaje, ne ide za draga, Qnome je grka i Semerna, Meno majka 2a nemila daje, “Ya nemitn, za, gorskox hajduka; Kad mi sinoé na kenake dojde, Krvava mavruka do ramena, A dolama keveom nalivena. Meno hajduk oa yodiew Salje, Da mu perem zeleou dolamu, Ja. se fal’ rukom u dzepove, 1 iavadi’ raku brata moga, Po burmi sam ruku upoznala, Pa se opet fali? u diepove, 1 iavadi’ Kose sestre moje, Po sadzbaku. kosu sam poznala Pa se vrati’ dvoru bijelome, Susrete me iz gore hajdute, Pa mi’ vako stade govorit sHajde, draga, tebe zove majka! Dra yeselja majaa ti provodi, Sina deni a kéerku udaje?* Kad ja odo’ svojoj milo} majei, Kad Ii majka sina oplakuje, Hadziniea kéerku joj oprems!* Deli-Mehmed i éisto zlato. Zaprosio deli-Meho si Bosne, Cisto zlato, neobrato u majke. Knjigu pige, éisto zlato, u majke: sVodi mene, deli’ Meho, sa Bosne!s Otpisuje deli-Meho, sa Bosne: Ja 6u tebe, Gisto zlato, voditi, Ako znade3 po mom dvora hoditi, Ako znadeS moju majku dvorit, ‘Ako hoges moju bracu sluéati, Tako ée8 moje sestre utiti, Te ako ée8 moje ato zobiti, Is’ izvora bistrom vodom pojiti,158 \ Onda 6u te disto alato voditi Otpisuje gisto zlato uw majke: =Poturieo, deli-Mcho,sa Bosne! Da ti vidi8 moje -majke saraja — S kraja na kraj ave halije prostre, Po halijam rumena je kadifa! Da ti vidis moje majke hanume, Boz robinja nikad dyorom ne Seée! Da ti vidi8 moje brage spabija, Bex momaka po éarsiji ne idu! Da ti vidis moje braée atove, Bex seiza u podrumu ne stoje! Da ti vidi8 moje sestre nauke, Sultan caru sofraboséu naved!a, Lu njojzi givkbaklova spremila Neéu, bozme, deli-Meho, sa Bosne!« Kuten Vakut Zabiletio: Maharem Kurta. Zz Listak. Knjizevne i kulturne, biljeske. Kmetovsko pitanje u Bosni i Hercegovini. Niz Glanaka, koji su pod gorhjim naslovom iziali_u ovd. listu ,Hrvat. Zajedniei*,’a koje je napisaoVOji- slav Hranié (pseuddnim), preStampan je a zasebnu knjizicu, koja se prodaje po | K; za seljake 50) hel, Utiteljska Zora. Izaiji su zajedno 3. i 4, broj ovoga uditeljskog glasila sa bogatim i biranim sa- driajem, 4 »UBiteljska Zora", koja je veé u sedmoj godini svoga izlaZenja,dosta je poslutila namijenjeno}.svrsi strugnom obrazovanju svojih titalaca;ya da ée ona u tome unaprijed imati i jo8 boljega uspjeha o tome, najbolje svjedoée imena saradnika, koje je redakcija umjela oko lista sakupiti. Thea mpeaasawa, — Taro oe sone siacama, nojy je wavaao apyuireo ,O6uavh* y Mocrapy, a y ojo) cy cagpatana asa npesanana woAerapjewune enowenyzor apywraa: Mapsa C. Honoumba. ojos je kibusa 20 xeaeps, a nome ce 2o6urm y Keuasapa Tpmpica Ayauha y Moorapy. KnjiZnica proti alkoholu. (Uredjuje A. Stampar). IzaSao je 3. svezak ove knjiznice pod naslovom ,Al- kohol i zlo&in*. Napisao ju je poznati strugnjak dr, Milan Kostié, upravitelj kaznione u Mitrovici. Ovo je jedno tuino izvijeSée jo8 tuznijega doma. Po njemu vidimo, kako u kaznionu trpa Ijude prokleti demon — alkohol. On nam nanaia te’ke moraine i materijalne rtve. Dr. Kostié napisao je ovu knjiticu s velikom Ijubavi, vieStim narodnim perom, Ovako aktuelne i korisne putke knjigice nije kod nas jo8 bilo, Za to bi bila upravo dudnost svih drustava i korporaciia, da kupe sto vibe ovakovih knjidica te ih razdijele w velikom broju megi na’ narod, Knjiznica proti alkohola izlazi sada i ¢irilicom. Cijena joj je: pojedini svezak 10 fil, 10 primjeraka 80 fil, 50 primjeraka 3 K. a 100 primjeraka 5K. Pisma, novac i narudébine sa odgovarajuéom posta~ rinom, Salju se za izdanje éirilicom na dr. Milana Kostiéa, Mitrovica, zemaljska kazniona, a za izdanje latinicom na Ivana Itvanoviéa, Zagreb, Jurjevska ulica 14, Ova knjiZnica je izdala ranije jo8 dvije kniitice i to: Kako djeluje alkohol na fovjeka? i Al- kohol i naSe zdravije, koje su takogier iste ci- jene i mogu se dobiti kod istih adresata, Definitivni popis naroda od 10. X. 1910. Kako smo saznali, natinjen je na vladi defin fivni popis tiaroda od 10/X. 1910. i poslan na mi- nistarstvo, da se oprobuie. Zarneke cifre mogli smo veé doznati. Ukupan broj_naroda je ‘bio 1898044 i to mu8ki 994852 (6241"/,), Fenskih 903.192 (4759")), Po vieri bilo je: pravoslavnih 825.338 (4348"/.) muslimana 612,090 (3225*/), katolika 434.190 (22'88"/). ‘Saznali smo takogjer i za brojeve aga, slobodni te- Yaka i kmetova. Aga je bilo: mustimana 35.719 (88289,), pravoslavnil 3.227 (798%)), katolika 1.399 (340. posto), viasnika sa zemljom bez _kmetoprave: mustimana 11,005 (68. 01 posto), pravoslavnih 3234 (1999 posto) { katolika 1.777 (1098 posto). Slobdn seljak je bilo: pravoslavnih 183.268 (28'87 posto}, mu- siimana 334813 (5274 posto), katolika 111.905 (1763 posto). Kmetova sa dosta svoje zemlje bilo je: pravoslavnih 51.309 (6384 posto), muslimana 8.010 (841 posto}, katolika 35:97 (3775 posto); kmetova samalo svoje zemlje: pravoslavnih 63.825 (5779 posto), muzlimana 6.585 (5°96 posto), katolika 40.039 (3625 posto), Kmetova bez imalo svoje zemlje: pravostavnth 333.714 (7101 posto), katolika 94991 (21°35 posto), muslimana 16.127 (3'63 posto). U privremenom rezultatu popisa stanovnistva je po vierama bilo: pravoslavnih 824021 [43:47 posto), muslimana 611.884 (8228 posto,) katolika 433.480 (2287 posto). a Gajretov glasnik. Drudtvene vijesti. NASIM PRETPLATNICIMA. I ako Je pretplata na- Sega lista tako neznatna, da je svaki, i najsiromagniji, moze uplatiti, ipak smo, pregledaju¢l naSu knjigu pretplatnika, naisii na veliki bro onih, Koji nam pret-platu joste ne izmirise za oyu godinu, a ima ih i ta- Kovih, Koji nam i lanjsku pretplatu jo3 duguju. Da Je ovo skrajnja nemarnost ne treba ni da go- Vorimo, ‘kada se zna, da list staje samo 2K (odnosno 4 K) na godinu, pa bi tako malu svoticu mogao svako Bribaviti { poslati a da niukoliko ne osjeti, ‘Mi ovim stoga pozivamo duzuike, da pretplatu odmah izmire, jer emo svima onima obustaviti list, Koji nam pretplatu u najkracem roku ne posalju, Cianovima ,Lige hiljade“. Napokon smo mo- rali, da se odazovemo zahtjevu listova ,Musavata" »Samoupravee i predamo imena svih oni, koji svoje pfinose *Lige hiljade® ne uplati javno zadatu rijeé. Ti Jistovi su veé poteli da ta imena iznose, pa stoga wu posljednjem Easu pozivamo one, koji svoie prinose ne uplatise, da pohitaju sa uplatama, kako bi izbjegli javnoj bruci i sramoti Pododborima i povjerenicima, Molimo pod- odbore i povjerenike drustvene, da nam Salju. nove i iskaze, jer je mnogima veé davno prosio vrijéme kada su trebali to utiniti.. Pododbori d, ustva “Do sada sy osnovani podod- dori na8ega drustva uw ovim miestinia haSe domovine: Mostar, Tuzla, Graéanica, Gacko, -Zenica, Stolac, Tre- hinje, Konjic, Jajoe i Capljina,- 10 pododbora 3 U osnutku su pododbori wlovim mjestima:~ | LjubuSki, Bos. Krupa, Cazin, Bileéa i Viasenica Pozdravljamo srdaéno veé\osnovate pododbore) oBekujemo s veseljem to. skorije obrazovanje onih koji su u osnutku i apelujemo. ha svjesnu brag mus- limane ostalin. mjesta naSe domovine, da bi Sto priie takogier poradili na osniyanju pododbora ove “opée { najkorisnije narodne ustanove. »Gajretov safun* u Bijeljini moze se dobiti kod Mehmed Alije H. Salihoviéa trg. tam, pa prepoructie jemo tam. braéi i sestrana, da sve potrebe toga ar- tikla nabavijaju samo sa Gajretovom markom, Gajretov safun je i po kvalitetu i po cijeni za naj- topliju preporuku, a kad se jo8 tome doda, da od svakog prodanog komada ovoga safuna imade nag Gajret* izvjesnu korist, onda je za tim vecu prepo- Fuku nagoj brat ‘Muslimani, trosite samo ,Gajretov safun*! Iz redakeije. Kao Sto smo izvijestili, radi Strajka u Stampariji, zakasnili smo sa pretproslim i proslim brojem naega lista, pa nam ni ovaj broj nije mogao iziéi bee nekog zadocnjenia. Ali iduéi broj e izaéisasvim na_vrijeme t na 1, juna, poslije Cega ée izlaziti uvijek redovno i bez zadocnjavanja. Saradnik ,Gajreta" — lista, g. Ibrahim Edhem DéafGié trg. iz Bos. Krupe oZenio se je ovih dana, te mu srdaéno Eestitamo! i time pogazise 159 Rutan obiaj. Pod ovim naslovom smo u pro- Slom broju imali povoda da se osvraemo sa pisanje pojedinih nasih listova i da, u interesu drutva, od- bijemo napadaje tih listova na naSega urednika, kao poslovogiu drustva, Nu, na Zalost, mi imamo ponova povoda, da se tom istom temom zabavimo, jer dotigno pisanje tih listova ne prestaje, nego se uporno produzava Tako je nekidan jedan ovdaSnji list objavio, kako su ove godine prihodi drutva u velike pod- bacili, jer svijet neée toboze da daje 2a t0, Sto je g. Osman Giikié drustveni poslovogia. Ovo je neistina potpuno neosnovana i mi mo- Zemo najmeritorniie da Konstatujemo, da_prihodi deuStva nigu prema lanjskima podbacii, nego su od lanjskih znatno veéi i ‘A da°bi mogli biti i jo8 mnogo veéi w to mit fie sumnjamo, ali bi u tome sluéaju i oni, koji kriti- kw, trebalida Stogod za ,Gajret" privrijede, a ne kao Sto je sluaj danas, da urednik toga istog lista, koji tako-pise, nije ni Clan ,Gajreta* i ako mu je drusvo potpore davalo. Zbilja ruzno i nedostojno! FANE svega osnovanihoye Svegs osnovanlhe Maan Taacnen. Menanomneawe exapor x woeranaawe Raanapa mame aouae. Fberoso map. m rpaw. Anocroace> B Gaxvoussoxeao je wajumaoeruenje o30 Hpesumuse pysno reno soaara: =Apara Gapone Bypajano! Peapjewanas renepasa ujenaanje Mapajana Gapoua Bapemanuna ox Bapeuta, Haxsopaaca nojeke i moraanapa acuazuese naaxe aa Bocuy Nepuevoonny ma werony woa6y 04 onux. eaysste- mx jects. ‘Huenyjew renepasa tonmumrsa Oceapa To- Tmopexa Hagsopamsox nojose y Capajeay n0- Paanmuox souassene naane sa Boeny a Xepite- rosuny. Texeae, 27. anpixan 1911 Dpavey Joeup, ©. p. Bypujan, ¢ p. Yeranax y Aa6anwju, I avo ce me moase joure oGasnjecrnmi 0 uorasHox yFyMeNy orora yeramKa, nuaie ee aoake 70 yexopo ovonunarN. Jep upewa nujecraws ws oGynemcx xpsjena, woraeat, aa cy ce yerananu Bch’ cynuime yxopuaK m mOryGuaK eraKy Hay an yeujes. Hoay y yenjex ey msryGuan y roarso sume, m0 ey ovekseea xsoro asariuje m soba ox expaite munjecnmx ApwARA, a KOjA MX Ce RAMA, pAAX manjectmx yaposs, sje uenynaaa,160 A com tora Typryr-naua onepume najeneprnssnje. Ow je omrx axa wonora nasa yeramuse, AA CO yaDO naactmwa uorope. To je meron MoeeRT YATAMATHYN, ocauje ojera he e wojexox wanecrm Ha RoGyiexttie 1 Ges ofaupa w oayauo ux mpweuanTa wa TOKOpEHe. Joawn weaecpay, oj je ommx aawa erurao mo Coayua jana: Voranwaea sera ox 400 swyan noxymaaa je ma sucoumca TTaaa aa mapaan na oxjeetbe TypeKux no} mica, au je tonosckon nasGow ca neauKua ryGuTi¥EMa oxGujena. Bojan ey maryéman 15 yaw, jexax je ob up exprao pawen, I sox Iyee je xopaae apra.sepaja AA co ynujema x aa pacrjepa yeranuee. WE us onora ‘teaerpawa co aman ewok 1 cMa.tac- ‘canner yeramt Hyt Cyarana Mexueaa Osjan.nex je mporpaw ny- ronaisa Cyaranonor no Makeaonuja, Tanke rauve y weny ey one: Cyaram he crihe y Coaym a xperapaye Bap6a- poc-Xajpeamr mpahen cnojow esto. Tronpesan 6poj ash 6ponapesor apyurria ule OX peken aa mpesoe npmuara m koma, nogpeswnx aa. Cya rawooy mparmy. 5 4 Opxeerap ca jaxte Aprojpyer uke cjeaunen ca opteexpox kperapuite M eranpeH 0X yapany AMpHPeTRTE Hanes, A “ac noaacka ua Hapntpaza ube oxpehom tao: aa Cyaran emteecno noane. euyranuja sapown Coayna masks he eyarany) sf eperame ao zephaae Kaps-Hiypy. I Cyaran he Ao ejyrhe. Aan eran na KperapAts pt noaacky ¢ me Gahe mnénpaRsex ToseHON naGOM 3 Tontona, . - Cyaran he oxejeent y arpaan, xojy ey naerm pe~ aepompaso sa mera, Toone parkor-zpexena mpnxhe onyranje ms coaynexor mnaajera. Cjyrpa zai ho Giz pnwasena Aenyranuja ma jarunexor BnSajeva ¥ merax, nocasexmer zana Oyaranonor Gakavetwa y Coayny, 6ube coaamays. Ciyrpa aan Cyaran ke ornyrosarn aa Crone, ‘aKexeamuny upyry sysahe Aevatamoeann oxpeat omume. Zlenyrannja Cron-sa xovershe Oyarana nam na- pomm. ¥ Cronsy Oyatathe npmawra xenyranuje paaenx exewenara, noese sora he nocjermrm yauuje eyarana Mypara u Hea Ciyzpa aan ke Oyaran orayronar 2a Hpaweny. Hayher xawa, ao cso xoaaexy, mpawshe aenyranje Tebu 1 Murrpomne, a vo roxcke nocjorum yauje Oya rana Mypnra m Mexueaa, Mayher nerka Cyavan he 6am #a rpoty Cyarana Mypara #a Kocosy, raje he Our coaanays. Y eybory Cyaran ke co mparuru upaso y Coays, x oxata0 ke oahu y Baros. Baanja w upeacieqmme Gurossexe omuruue, nao m soja M KUBNANM HawowEMEM, aciahH ce CyaTany y ey- cper x0 01 Bozena, ¥ Buroay Cyaran he upn- Ba ypexuurrnd oxrosape: Oenan Bunuh, ~ Islamska dion, Stamparija, ~ warm aenyramocie paanux xpajenn tau Koweyae expanux apsana, Ozatae he ce Cyaran npanuta y Coayst paso ma xperapimy B.p6apoe-Xajpeautt Tipu nosparey y Tapuepax aenyraaja rpaxcimx oxSopmnca, saiewerapa m mux ofiemupa Moshe he wy xa cyeper 0 Aja Creanoca, Bapanse A6ayatXammga, Sapance Gunmer Oya sana AGxyq Xaxmqa ogpenyao je ua rope. Adaya Xamnx je y saawe z06a uemhe rpo6uo aujesumea, Bene, a¥ je onymaeao, 2a eon ¢ mpozopa. Mean ce, x8 ra jo yaxacHo yapyjao exopammm xoarasae Opava wy Cyrene Mexueza y Coayu, 0 xojeu je xoanno, Bojenu y Apaonju. Oraovean ey Gojeon maxeby seankor Iepnia ox Mere 6ynzommua y Aeupy. To ete vea. Tfopuda parsox mumnerpy Gjeme xox Uys Goja ca 8000 Gyxrrommuxa nox noxerso Hoy Xapacana. Bywrouunue cy meas ecet xpronx m net pawenux. Bojesu y Mapory (acy). Agence Havas jaa ge teat bases tana eeense tose ial rpax nonymaaa je eajermma y rpaay mucienmpars no- Syny. Baume je ayhana opo6xeno, a nesoanKo ocoGa yeupkeno. Veraum cy nocaaam raacuuee y rpas, ojit ey saxtujemauy aa co Myzej-Xagua aaxreau, a erpan- mwa cy oScha.mm noxnyay curypHocr. Sale i dosjeike. U drogeriji. — Molim Vas, dajte mi pratka za bube Svabe! “Ever Tim praskom pospte samo te bubs, pa ee SYaka a crkne ee a Pa Sia tebam, 4a th posiliem kad th vidim. Tada th atu! ei 0 le veoma dobro sredstvo. amay ona} na wtitel} mora da je plaho flup tovjek. Jacer nam je dokazivao, da\su 1113 taéno eel @ fdanas opet da su dva puta dva — atno éeter Poruke i odgovori urednidtva. A.M. B,—Ne mozemo uvrstiti nijednu Vasu piesmu; ali Vam mozemo reéi, da su Vaii_ stihovi lahki i'da biste modda jedanput dali i Stogod valjano, je za fo potrebno mnogo gitanja dobrih pjesnika, Husein — Predmet je vrlo lijep, ali je obrada sasvim slada. Primijetiti nam je, da je stvar pisana na brau tuku i bez imalo zagrijanosti, A tako ne bi smjeli da ine — narodito — podetnici Hazimu. Primili smo sve poSiljke. Hvala Vam. Usinigemo sve kako Zelite, Mahsus.selam! F. K. — Pjesma nije hrgjava, ali nije za Gajret*, Podaljite Sto drugo prikladnije za Gajretove Sitatelje. Selam! D. D. — Va8 je prevod tako hrgjav, dai sama stvar postaje slaba. Gledaéemo, ako se ikako moglo, da stvar unekoliko popravimo i donesemo, jer je tema inage veoma zanimljiva Selam M. B. T: — Iz Va8ih stihova smo upoznali, da je Hubav, koja Vam wu sreu plamti, veoma vrela i silna. Ali ona ipak nije toliko silna, da Vam iadiktira bolje stihove, Koji bi bili za Stampu — barem ne w nagem listu, Citajte najprijé druge valjane i priznate piesnike, va tek onda pokudajte, da} Vi sto dadete drugome da Cita, Za urednistvo odgovara: Osman Gjikié.