KONSTITUISANJE VLASTI U BiH: NEKAKO S PROLJE]A

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Ekskluzivno
svjedo~anstvo
Naser
Ori}
Srbijanski penzioner
Moji dani sa SLOBODANOM MILO[EVI]EM

OD GAZIMESTANA
DO HAAGA

www.slobodna-bosna.ba
ZA SB GOVORI OLIVER STONE, RE@ISER-OSKAROVAC
Svijet }e se dugo oporavljati od gluposti Georgea Busha
 SADR@AJ
12 DRUGO LICE SAD-a
Tajni svijet ameri~ke diplomacije
Objavljivanje oko 250.000 tajnih dokume-
nata Vlade Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava
na web stranici WIKILEAKS izazvalo je do
sada nezapam}en svjetski politi~ko-diplo-
matski skandal; diljem svijeta svakodnevno
pristi`u brojne reakcije i osude ovog ~ina
kao izraz solidarnosti sa SAD-om, dok na
WikiLeaksu najavljuju otkrivanje novih, jo{
kontroverznijih dokumenata, a za sve je
“kriv” jedan ~ovjek: Australac JULIAN
ASSANGE, trenutno najtra`enija osoba
na planeti
34
18 DEBLOKIRAN “IRA^KI DUG“
Vlada FBiH naplatila 41,4
miliona dolara
Federalna Vlada dobila je dvogodi{nju
pravno-politi~ku bitku s hajducima iz
beogradskog SDPR-a oko naplate “ira~kog
duga“: Slobodna Bosna otkriva kako je
SDPR namjeravao prigrabiti bh. novac i
otkriva kako se i za{to u spor umije{ao
dr`avni vrh Srbije
28 OPTU@NICA PROTIV [EFA
KOS-a
Tajni organizator ratnih zlo~ina
56 NO]NA MORA KAPITALIZMA
Hrvatsko tu`ila{tvo podi`e do sada
najte`e optu`nice protiv ~elnog ~ovje-
ka KOS-a, generala Aleksandra
Vasiljevi}a i njegovog pomo}nika
Ljubi{e @ivanovi}a, koji su 1991. i
1992. organizovali logore u kojima je
zarobljeno preko pet hiljada, a ubijeno,
mu~eno i silovano stotine zarobljenih
hrvatskih gra|ana; na{a novinarka
napravila je uvid u sva Vasiljevi}eva
svjedo~enja pred sudovima, pa ~ak i
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
ona zatvorena, u kojima je govorio o 60 BIOGRAFIJA KEITHA
odgovornim za stradanja hrvatskih RICHARDSA “LIFE”
zarobljenika
So~ni memoari legendarnog rokera
EKSKLUZIVNO, PRVI PUT
Ispovijest Nasera Ori}a
Javnost u Srbiji danima je u nevjerici i
“stanju {oka“ nakon najave NASERA
ORI]A, ratnog komandanta odbrane
Srebrenice, da }e tra`iti od Srbije da mu
pla}a penziju za godine u kojima je bio
zaposlen u Specijalnoj jedinici MUP-a
Srbije; dan nakon {to je srbijanski Penzijski
fond saop}io da ne postoje nikakve smet-
nje da Ori} (sli~no kao ni biv{i hrvatski
predsjednik STJEPAN MESI]) ostvari
svoja penzijska prava u susjednoj dr`avi,
Ori} je po prvi put novinarki “SB-a“ ispri~ao
uzbudljivu pri~u o predratnom vremenu
koje je proveo kao specijalac MUP-a
Srbije, kada je u~estvovao u najopasnijim
policijskim operacijama na Kosovu, hapsio
Vuka Dra{kovi}a, osiguravao Slobodana
Milo{evi}a na Gazimestanu, {titio njegovog
sina Marka... i na kraju po preporuci svojih
{efova policijsku karijeru neposredno pred
rat bio prisiljen nastaviti u Bosni i
Hercegovini
Filmovi koji (ni)su promijenili svijet
Na{a suradnica razgovarala je sa jednim
od najve}ih filmskih re`isera dana{njice
OLIVEROM STONEOM o strahotama
kapitalizma, svjetskoj ekonomskoj krizi,
u`asnim posljedicama osmogodi{nje
vladavine Georgea W. Busha ne samo na
SAD nego i na ~itav svijet, dakle temama o
kojima govore dva posljednja filma kultnog
ameri~kog re`isera, najnoviji ”Wall
Streeat-2” i prethodni “W“
www.slobodna-bosna.ba
Nekoliko sedmica nakon objavljivanja,
biografija KEITHA RICHARDSA, gitariste
ROLLING STONESA, postala je svjetski
bestseler; u ovoj knjizi rokenrol ikona pi{e
o djetinjstvu u sirotinjskom dijelu
Londona, o sirenama zra~ne uzbune
zbog kojih pretrne i danas na svaki sli~an
zvuk, o {koli koju nije volio zbog siled`ija
koje su ga svakodnevno tukle, o tome
kako je pjevao pred kraljicom, o prvoj
pjesmi koju je napisao pod prisilom, o
autu punom njegove droge koji i danas
krstari Amerikom, o stampedu
obo`avateljki koje su ga umalo ubile, o
Micku, o la`nim optu`bama da je
~okoladicu “Mars” koristio kao seksualno
pomagalo...
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET
SKONTANI SUSRET
Radmanovi} i
Kom{i} pomirili
Dodika i
Lagumd`iju
Nedavni susret lidera SDP-a Zlatka
Lagumd`ije i lidera SNSD-a Milorada
Dodika u Banjoj Luci, kako doznajemo,
re`irali su ~lanovi Predsjedni{tva BIH
@eljko Kom{i} i Neboj{a
Radmanovi}. Osim u Sarajevu,
Radmanovi} ima slu`benu kancelariju i
u Banjoj Luci pa je u dogovoru s
Kom{i}em, bez znanja Dodika, pozvao
u goste ~elnike SDP-a, svog kolegu iz
Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a i
lidera SDP-a Zlatka Lagumd`iju. Nakon
njihovog dolaska, Radmanovi} je na
kafu u kancelariju pozvao i strana~kog
{efa Milorada Dodika koji je, nakon
skoro trogodi{nje ljutnje, progovorio s
Lagumd`ijom i Kom{i}em. (M.A.)
Zlatko
Lagumd`ija
4 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.
DUGOGODI[NJI PRIJATELJI IZ “@ITOKRA\E”
Svetlanu Cecu Ražnatović će
od zatvora spasiti njen
najbliži prijatelj i zemljak
Ivica Dačić
Vi{ednevne {pekulacije srbijanske {ta-
mpe da }e se najve}a folk diva i Arkanova
udovica Svetlana Ceca Ra`natovi} vrlo
brzo na}i iza brave zbog pronevjere neko-
liko miliona eura, demantovala je zorno
sama Ceca, i to odlaze}i na petnaestod-
nevnu turneju u Australiju.
Pojedini mediji su tvrdili da }e najve}a
srpska folk zvjezda pobje}i u Rusiju, gdje je
~eka pripremljen teren, te da su ~ak
odabrane i {kole u koje }e njena djeca i}i.
Me|utim, Ra`natovi}eva je na put oti{la bez
djece, u pratnji dvoje najbli`ih prijatelja.
Javnosti je, me|utim, ostalo nejasno
zahvaljuju}i ~ijoj politi~koj za{titi
optu`nica koja je napisana jo{ sredinom
septembra protiv Ra`natovi}eve i dalje
stoji u ladici Vi{eg tu`ila{tva u Beogradu i
zbog ~ega je vi{i tu`ilac vi{estruko preko-
ra~io rokove za postupanje po optu`nici.
Svetlanu Ra`natovi} i njenu sestru
Lidiju Veli~kovi}-Ocokojli} dr`ava tereti
da su nezakonito prisvojile preko ~etiri
miliona njema~kih maraka i oko 3,5 mili-
ona ameri~kih dolara od prodaje fudbalera
FK Obili} stranim klubovima. Njih dvije
su, Ceca kao predsjednik kluba FK Obili} i
Lidija kao sekretarica, novac od prodaje
fudbalera zadr`avale na privatnim ra~u-
nima umjesto da su ga prebacivale na ra~un
FK Obili}a.
Istraga protiv Svetlana Ra`natovi} tra-
jala je sedam godina i vje{ta~enje je, prema
tvrdnji upu}enih, bilo kompleksno i
detaljno.
“Posle smrti @eljka Ra`natovi}a, Ceca
je dovela u klub kriminalce - Zemunce,
Legiju i ostale. Dao sam policiji uredne
dokaze gde su igra~i, u kojim klubovima
biti{u, gde igraju u inostranstvu, preko
kojih banaka je Ceca naplatila. Policija je
to sve isproveravala i preko Interpola i sve
je do{la do podataka. I zna se ta~no koliko
Ceca, da je ona za 22-23 miliona maraka
od igra~a prodatih kasirala i oko milion i
ne{to dolara”, ovako je o Svetlani
Ra`natovi} svjedo~io @arko Nikoli},
dugogodi{nji predsednik FK Obili}, koji je
protiv nje jo{ prije 10 godina podnio
SE]A[ LI SE, LEPI GROME MOJ
Svetlana Ceca Ra`natovi} i Ivica Da~i},
dugogodi{nji zavi~ajni prijatelji
krivi~nu prijavu zbog nelegalne prodaje
fudbalera.
Me|utim, prema saznanjima na{eg
lista, Svetlana Ra`natovi} u`iva sna`nu
politi~ku za{titu vi{e strana~kih lidera koji
su na vlasti u Srbiji, {to je klju~ni razlog za
odugovla~enje ovog postupka. Da Cecu
{tite visoki srbijanski zvani~nici, dokazuje
i podatak da joj nisu oduzete putne isprave
i pored toga {to je pod istragom.
Na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da Ceca
u`iva za{titu ministra unutra{njih poslova
Ivice Da~i}a. Ra`natovi}evu i Da~i}a,
pored dugogodi{njeg prijateljstva, ve`e i
zajedni~ki zavi~aj. Oboje su, naime, ro|eni
u selu @itora|e koje Beogra|ani nakon
afere “Ceca” u `argonu nazivaju
“@itokra|e”. Pored toga, poznato je da
Ra`natovi}eva ve} godinama finansira
Da~i}evu Socijalisti~ku partiju Srbije.
Svetlana Ra`natovi} je prije odlaska na
turneju po Australiji medijski obilje`ila
do~ek nove 2011. godine, i to u Jagodini u
dru{tvu svog velikog prijatelja Ivice
Da~i}a. Snimanje novogodi{njeg programa
na televiziji Palma plus, ~iji je vlasnik
gradona~elnik Jagodine Dragan Markovi}
Palma, Cecin veliki prijatelj, trajalo je ~ak
devet sati. Ceca je tokom snimanja novogo-
di{njeg programa Da~i}u pjevala svoju
popularnu pjemu Lepi grome moj.
(M. Dedi})
 MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] ATAK NA POVRATAK

NOVI PARLAMENT BiH Sudbinu

Nove nade, stare snage hrvatskih
povratnika u
KUNEMO SE...
Parlamentarci pola`u sve~anu zakletvu
Tesli}u i dalje
kroji dvojac
^utura-
Masatovi}
Hrvatski povratnici na podru~je op}ine
Tesli}, koji ve} godinama ~ekaju prijeko
potrebnu pomo} za obnovu poru{enih
ku}a, nikako nemaju sre}e kada je pos-
rijedi izbor njihovog predstavnika u
Komisiji za odabir korisnika projekata
povratka i rekonstrukcije. Nakon {to je
o sudbini Hrvata-povratnika godinama
odlu~ivao korumpirani lokalni HDZ-ovac
Marijan ^utura, {ef Ureda za obnovu
pri op}inskoj administraciji u Tesli}u, za
~ijeg su mandata po~injene brojne
malverzacije pri dodjeli sredstava za
obnovu ku}a, za novog je hrvatskog
~lana Komisije odskora imenovan Anto
Tabak. No, kako Tabak ve} dvadeset
godina `ivi i radi u hrvatskom gradi}u
Zaboku i u rodni kraj dolazi samo
povremeno, jasno je da }e o raspodjeli
pomo}i i dalje odlu~ivati dvojac Marijan
^utura i [tefo Masatovi}. ^utura i
Masatovi} su, ina~e, me|u rijetkim
Hrvatima u Tesli}u koji su posljednjih
godina rije{ili sve svoje `ivotne i stam-
PARLAMENTARNA POGLED IZ PRVOG REDA bene probleme, budu}i da su nakon
MANJINA @eljko Kom{i}, Bakir Izetbegovi}, Valentin Inzko i biv{a rata donatorskim sredstvima izgradili ne
Fahrudin Radon~i} parlamentarka, sutkinja Ustavnog suda BiH Seada Paravli} po jednu, nego po nekoliko ku}a. (S.M.)

Marijan
KULOARSKE KOALICIJE JO[ ^ETIRI GODINE ZAJEDNO ^utura
Zlatko Lagumd`ija i Bakir Izetbegovi} [efik D`aferovi}, Slavko Jovi~i} i Drago Kalabi}

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

GDJE JE NESTAO ^OVJEK (“Goran

Bare i Pla}enici“ u pjesmi “Put ka sre}i“)
Pi{e: SENAD AVDI]

Pregovarao je Lagumdžija sa svima o “programskoj koaliciji“, ali

nije uspio osigurati ni matematičku (možda čak ni algebarsku,
aritmetičku...) računicu. Predsjednik RS-a ga je na pregovorima u
Banjoj Luci elegantno ponizio, primio ga više protokolarno nego
radno. Već ranije je to učinio Božo Ljubić iz HDZ-a 1990 kada je
nakon “produktivnih i više nego korisnih“ razgovora sa čelnicima
SDP-a odmah otrčao u Mostar

N
epuna su dva mjeseca pro{la od oktobarskih
sveop}ih izbora a ni na jednoj razini vlast ne samo
da nije konstituirana, nego se uop}e ne nazire
strana~ko-politi~ka fizionomija budu}e vlasti. Naravno
sa izuzetkom Republike Srpske gdje se Milorad Dodik
{eretski poigrava s koalicionim partnerima; mo`e mu se,
ni{ta ga ne ko{ta, te Zapadnohercegova~ke `upanije, gdje
se ^ovi}eva Hrvatska demokratska zajednica, kao apso-
lutni pobjednik, mo`e pona{ati komotno i bezbri`no.
zasjedanja izvje{tava poslanik i pretendent na mjesto
predsjednika Kluba bo{nja~kih zastupnika u Kantonu
Sarajevo, SDA-ovac Elmedin Konakovi}. Njegove
kolege parlamentarci su sa dosta razloga rezervirani:
Konakovi} se nije proslavio ni u jednoj dosada{njoj
klub-garnituri u kojoj je nastupao, recimo u
Ko{arka{kom klubu Bosna, pa je te{ko vjerovati da }e
bljesnuti ba{ i upravo u klubu bo{nja~kih zastupnika u
Kantonalnoj skup{tini.

Groteskna je, gotovo {izofrena situacija zabilje`ena na
konstituiraju}oj sjednici Skup{tine ove @upanije: HDZ-
ova parlamentarna ve}ina na{alila se s klubovima zastup-
nika Srba i Bo{njaka u Skup{tini. Klub srpskih zastupni-
ka iznosi komada jedan, koliko broji i bo{nja~ki zastup-
ni~ki klub. Oba kluba su iz iste politi~ke grupacije,
D
r`imo se i dalje kantonalne razine vlasti i
nemogu}nosti njenog uspostavljanja, mimo
matemati~ke logike i robno-nov~ane ekonomije,
nakon oktobarskih izbora. Problematizirajmo slu~aj
Tuzlanskog kantona. Pobjedni~kom SDP-u u tom kan-

SDP BIH se hitno mora povu}i iz pregovora o konstituiranju fede

Lijanovi}eve Stranke za boljitak. Ta ustavno-procedural-
na ~arlama, neslaganje oko toga mo`e li jedan ~ovjek,
Srbin i Bo{njak, pri tom Hercegovac, sebe nazvati
“klubom“, (a da pri tom nije rije~ o Zdravku Mami}u i
Dinamu) odgodila je konstituiranje organa zakonodavne
vlasti u Zapadnohercegova~koj guberniji, to jest `upaniji.
tonu bolje no` pod vrat staviti nego ih prisiliti “odozgor“,
iz sarajevskog Politbiroa te stranke, da u|u u koaliciju i
formiraju parlamentarnu ve}inu sa Strankom
demokratske akcije. Potpuno razumljivo: tuzlanski kan-
tonalni ogranak SDA je odvratna mje{avina klerikalnog i
kriminalnog totalitarizma, Radon~i}evi borci “protiv

U
Sarajevskom kantonu problemi su, naoko, potpuno
druga~ije naravi - budu}i da je rije~ o multietni~koj
sredini, u kojoj se srpski i hrvatski klubovi ([iroki,
Borac...) osje}aju kao na doma}em terenu, klubovi srp-
skih i hrvatskih zastupnika, sa pripadaju}im liderima,
formirani su glatko. Hrvatski klub, sastavljen od ~ak dvo-
jice zastupnika (IIvan Brigi} i Ivica [ari}), uz ~a{icu raz-
govora izabrao je predsjednika, Brigi}a, srpski klub
(nagurali su ~ak do pet zastupnika!) tako|er se nije puno
mu~io oko svojeg {efa, odnosno {efice, profesorice
Mirjane Mali}.
Ovdje kod nas, u Sarajevu, bo{nja~ki klubovi su u
krizi: po~ev{i od Fudbalskog kluba Sarajevo zaklju~no
sa Klubom bo{nja~kih zastupnika u Kantonalnoj
skup{tini. O tome nas ve} u dva serijala skup{tinskog
bezna|a“ mila su majka u pore|enju sa ruralnom SDA-
ovom kriminalno-talibanskom “vizijom“ .
Socijaldemokratska partija BiH je u skoro istom
omjeru, koeficijentu, kao i u Tuzlanskom, trijumfirala i u
Unsko-sanskom kantonu. Strpljivo je ta stranka u ovom
dijelu Bosne i Hercegovine tra`ila i gradila lidera, i uspjela
ga i na}i i “istesati“: gradona~elnik Biha}a Hamdija
Lipova~a je uspio premostiti granice op}ine, zagrabiti
podosta glasa~kog tijela u Cazinu, Bu`imu, Bosanskoj
Krupi, Klju~u..., ali opet nedovoljno da SDP formira vlast
bez kurvanja (koaliranja) s jednom od dvije frakcije SDA,
mo`da sa Babinom Demokratskom narodnom zajednicom,
pa ~ak, ako zagusti, mo`e se na}i “razuman“ dogovor i sa
Sadikom Bahti}em, Robocopom rahmetli Stranke za BiH...
Kakva li tek drama predstoji u uspostavi vlasti u
preostalim kantonima/ `upanijama, Desetom, Herceg-

6 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.


bosanskom, gdje su se i Srbi-povratnici malo “pohasili“, pa
tra`e ustavom zagarantirana prava i ovlasti, Srednjobosanskom,
gdje pobjedni~ke hrvatske stranke strahuju da }e biti
majorizirane od crveno-zelene-mesnoprera|iva~ke koalicije
(SDA-SDP-NS Radom za boljitak), Zeni~ko-dobojskom...
Izgleda da je jedino u Bosanskopodrinjskom kantonu postizbor-
na vlast bistra i ~ista - za pedesetak hiljada tamo{njih bira~a pot-
deralne i dr`avne vlasti - s njima niko ne `eli dijeliti vlast osim Tihi}a i SDA!
puno je svejedno ko }e vladati, oni su svoju sudbinu odavno
pustili niz mutnu i studenu Drinu...
J L
asno mi je da je ~itaocima zamorno, a i meni je, ne pomako se s
ovog mjesta (to je bila zakletva biv{ih komunisti~kih do`ivotnih
vladara!), baktanje sa kantonalnim/`upanijskim, provincijskim
birokratskim “marginalijama“, ali od ishoda lokalnih koalicija ovis-
it }e sastav Doma naroda Federacije BiH, a taj Dom predla`e pred-
sjednika i dvoje potpredsjednika Federacije, a oni biraju budu}eg
federalnog premijera koji }e (uz koalicijsko neprotivljenje) birati
ministre...
Ne bih bio u ko`i predsjednika SDP-a BiH Z latka
Lagumd`ija ~ija je stranka, eto, pobjedni~ka, a sve {to je do sada
“opredme}eno“ u tom trijumfu jeste (re)izbor @eljka Kom{i}a za
~lana Predsjedni{tva BiH. Lagumd`ijina opsesivna `elja/pohlepa
za vla{}u je i razumljiva i legitimna - tu su vrlo dobri izborni
rezultati njegove stranke, osvojilo se skoro 16-17 posto bira~kog
tijela. Pregovarao je Lagumd`ija sa svima o “programskoj koali-
ciji“, ali nije uspio osigurati ni matemati~ku (mo`da ~ak ni alge-
barsku, aritmeti~ku...) ra~unicu. Predsjednik Republike Srpske
ga je na pregovorima u Banjoj Luci, ~ak i za Dodikove sirove
metode i standarde, elegantno ponizio, primio ga vi{e protoko-
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}
BILO BI ^ASNO
@IVJETI U OPOZICIJI
Neproduktivni razgovori o
koaliranju s prirodnim,
nacionalisti~kim neprijateljima
mogu samo dodatno uru{iti
vjerodostojnost SDP-a BiH i
njegovog lidera Zlatka Lagumd`ije
larno nego radno. Ve} ranije je to u~inio Bo`o Ljubi} iz HDZ-a
1990 kada je nakon “produktivnih i vi{e nego korisnih“ razgovo-
ra sa ~elnicima SDP-a odmah otr~ao u Mostar potpisati “povijes-
nu koaliciju“ sa vje~itim rivalom D raganom ^ovi}em.
Nacionalnom strana~kom jatu, opet neposredno nakon “vrlo
korisnih razgovora“ sa ~elni{tvom SDP-a, odlepr{ao je doma u
Ljubu{ki i lider Hrvatske stranke prava Zvonko Juri{i} (gdje li
mu nestade onaj drugi ispravni prava{ iz imena stranke, Anto
\api}?)
agumd`iji je kao jedini pouzdan, vjerodostojan partner, poli-
ti~ar od rije~i ostao Sulejman Tihi}. Sve {to su se njih dvojica
dogovorili Tihi} je poku{ao provesti, ali bezuspje{no. Tihi}
nije toliko pravno i politi~ki kratkovid da ne prepozna kako se vlast
ni u Federaciji BiH ni na nivou kantona, a pogotovo na razini
dr`ave, naprosto ne mo`e, niti smije formirati bez stranaka koje su
demokratski izabrali Hrvati! To je nedopustivo u bilo kakvom
demokratski postavljenom dru{tvu, i to bi bilo nasilje nad voljom
naroda, odnosno gra|ana.
“Za ~ovjeka“ - tako je glasila predizborno-promid`bena krilati-
ca Socijaldemokratske partije BiH. Zbog i radi ~ovjeka, gra|anina,
SDP BIH se hitno mora povu}i iz pregovora o formiranju vlasti
barem na entitetskoj i dr`avnoj razini. Niko ozbiljan u politi~kom
miljeu BiH (osim Tihi}a, ali to je, na`alost, nedovoljno) ne `eli s
njima formirati vlast. Jeste da je ta ~injenica zabrinjavaju}a, ali to
ne umanjuje njenu ta~nost. [ta fali SDP-u da ostane u opoziciji?
Ni{ta. Osim ako to nije stranka za samo jednog ~ovjeka,
Lagumd`iju, koji je ove sedmice upravo po~eo tro{iti svoj {esti
mandat u Parlamentu BiH! 
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 25. NOVEMBAR
Danas jedan dosta pametan i knji{ki
~ovjek i kolumnista proslavljao u dru{tvu
prekaljenih antifa{ista ZAVNOBiH-a pa
napustio dru{tvo uz obrazlo`enje da hitno
morao na skup PIO BiH. Naleti na mene, a
nije morao. Do{lo mi da mu~nu situaciju
premostim Lo{inim i Halidovim megahi-
tom: “Malo je, malo Dana“...
PETAK, 26. NOVEMBAR
U dnevnicima zlo~inca RATKA MLA-
DI]A, onom ogromnom dijelu koji nismo
objavili (a objavit }emo uskoro u zasebnoj
knjizi) pi{e kako su “Muslimani u Sarajevu
odsekli glavu proslavljenom ko{arka{u
RATKU RADOVANOVI]U“.
^udna neka zvjerka taj Ra{o Radova-
novi} - i tako obezglavljen godinama je
najuspje{niji ko{arka{ki menad`er u regiji,
direktor srbijanske fabrike za proizvodnju
vrhunskih ko{arka{a, FMP-a iz @eleznika.
Ve} vi|eno: ima jedan takav lik kod ruskog
pisca Daniila Harmsa u Nulama i ni{ticama,
~ovjek koji nema ni glave, ni trupa, ni nogu,
zapravo nema ni~ega, pa se ruski avangard-
ni klasik (u prevodu Dubravke Ugre{i})
pita: “Ne znam za{to uop}e pisati o takvom
~ovjeku?“
Koliko je meni poznato, najve}i
“zlo~in“ Ratko Radovanovi} je u Sarajevu
do`ivio odmah nakon {to je mlad, naivan,
nesna|en, stigao iz hercegova~kih vrleti u
neponovljivu KK “Bosnu“, ali i ludisti~ko
okru`enje koje se oko “Bosne“ vrtilo. Tada
su naivnog i pogubljenog Ra{u mangupi
okupljeni oko pokojnog Davora Pjeva~a
upozoravali da kad krene u “Skenderiju“
slu~ajno ne bi nagazio na tramvajske {ine
jer }e ga “opaliti struja“. Pa je on mjeseci-
ma u krupnim skokovima preskakao {ine
gdje bi mu se god isprije~ile na putu do
golemog uspjeha...
SUBOTA, 27. NOVEMBAR
“Te{ko je danas povratnicima u Fo~u“,
~itam danas u jednim dnevnim novinama
8 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.
oporu ispovijest jednog ~ovjeka iz te “kate-
gorije“. Znam, jarane, mnogo vam je te`e
nego fo~anskim kriminalcima sa obje
strane entitetske crte - “povratnicima u
djelu“!
NEDJELJA, 28. NOVEMBAR
D`aba sve, morao sam usred finala
teniskog Mastersa u Londonu malo zraknu-
ti na Farmu da vidim ho}e li ve~eras pot-
jerati napolje EKREMA JEVRI]A koji je
uz MI]U VUKA[INOVI]A jedina auten-
ti~na zvijezda svih balkanskih reality
bezvezarija. Ho}e li ga ko{tati pijana
udvaranja srbijanskoj silikonskoj radodajki
Vendi? Ostao Ekrem, ostala Vendi i gotovo
sam siguran u kraj ove seoske idile. Ekrem
bi to ovako sro~io: “Vendi, vidi, vici -
do|oh, vi|eh, poble|eh!“
PONEDJELJAK, 29. NOVEMBAR
Upozoravao sam u ~etvrtak vlasnika
televizije OBN IVANA ]ALETU i vo-
diteljicu MARINU PELEMI[ nakon sni-
manja emisije Iskorak da je termin emisije
(ponedjeljak u 22.00) krajnje problema-
ti~an. U isto vrijeme se, naime, odvija
najve}i nogometni blagdan na planeti,
klasi~ni spektakl, obra~un Barcelone i
Reala. “No sikiriki, nijedna televizija to
ne}e prenositi“, uvjeravao me ]aleta.
Dobro, ve~eras u masovnom pri-
jateljskom ku}nom okru`enju gledam “El
Clasico“, nelagodno mi ljudima predlo`iti
da malo pro{aram kanale i pogledam sebe
na OBN-u: nema teorije. Sve }e se jednog
dana zaboraviti, ali ve~era{nja utakmica,
preciznije, ~arobna predstava Guardiolinih
ma|ioni~ara je neprolazna historijska
~injenica, prekretnica u razumijevanju
sporta, ali i mnogo ~ega drugog, manje
bitnog. Najlucidnije je to definirao [VABO
OSIM: “Trijumf Barcelone nad Realom
dokaz je da se nijedna destrukcija, pa ni
Mourinhova destrukcija fudbalske igre,
dugoro~no ne isplati, te da }e biti
ka`njena.“
Ujutro sam pogledao “Iskorak“ na
OBN-u i nisam nezadovoljan...
UTORAK, 30. NOVEMBAR
[ta je, zapravo, prava slika dana{nje
Bosne i Hercegovine? [ta su ilustracije
na{eg stanja i perspektiva? Pregovori poli-
ti~kih stranaka? Konstituisanje razli~itih
zakonodavnih tijela, od kantona, preko
entiteta? Ukidanje viznog re`ima? Pla{im
se, ni{ta od svega pobrojanog. Slika i prili-
ka, ilustracija op}esocijalnog i pojedina-
~nog uru{avanja u kojem se ovo dru{tvo
nalazi je mutevelija, lokalni biznismen,
dakle mo}nik, iz travni~ke vukojebine koji
je u d`amiji silovao “blago retardiranu“
djevojku a ova ubila ne`eljeno dijete za~eto
tokom tog monstruoznog ~ina; na{a mjera
je majka petoro djece iz Had`i}a koja je
{esto dijete odlu~ila roditi u “vlastitoj
re`iji“, nakon ~ega su umrli i ona i dijete;
lice dana{nje BiH je kreten koji je kombi-
jem pokosio ~etu |aka-pje{aka pored
^apljine, pa umjesto da dje~icu preveze do
bolnice, hladno pobjegao sa lica mjesta...
SRIJEDA, 1. DECEMBAR
Stru~njaci ameri~ke svemirske istra-
`iva~ke firme NASA nagovje{tavaju da }e
u svom sjedi{tu u Washingtonu sutra pre-
do~iti dokaze o postojanju `ivota na Sa-
turnu. Dodu{e, mogu samo potvrditi ono
{to ve} odavno tvrdi marokanski iscjelitelj
Torabi koji od kolega sa Saturna, ali i jo{
nekih planeta svakodnevno dobiva ener-
getske zalihe.
Izgleda kako u cijelom svemiru jedino u
Bosni i Hercegovini nema `ivota...
MINI MARKET
NATJE^AJ ZA DVOJE ZLATKO GLATKO

Otvoren interni Zlatko Miletić izabran

natje~aj SDP-a
za dva dr`avna
ministarstva
U pregovorima o raspodjeli funkcija na
dr`avnoj razini predstavnici SDP-a }e,
osim predsjedavaju}eg Vije}a ministara
BiH, tra`iti da kadrovi te stranke preuz-
mu ~elne pozicije u jo{ najmanje dva
ministarstva. I dok je lider SDP-a
Zlatko Lagumd`ija za sebe ve} “reze-
rvirao“ mjesto predsjedavaju}eg Vije}a
ministara, u vrhu prioriteta njegovih
strana~kih kolega nalaze se i dr`avno
Ministarstvo komunikacija i prometa, te
Ministarstvo civilnih poslova. Navodno
je najozbiljniji kandidat za novog minis-
tra civilnih poslova dosada{nji agilni
SDP-ov zastupnik u Zastupni~kom
domu Parlamenta BiH i potpredsjednik
te stranke Denis Be}irovi} iz Tuzle,
dok je za Ministarstvo komunikacija i
prometa jo{ uvijek otvoren interni
SDP-ov natje~aj. (S.M.)
jednoglasno za
sekretara SEPC-a
Zlatko Mileti}, jo{ uvijek aktuelni
Zlatko
direktor Uprave policije Federacije BiH Mileti}
(uskoro }e ga na toj du`nosti zamijeniti
Dragan Luka~), po~etkom nedjelje izabran
je za generalnog sekretara SEPC-e, polici-
jske asocijacije koja okuplja ministre i
direktore policija zemalja Jugoisto~ne
Evrope. Na sastanku odr`anom u Ohridu
Mileti} je na ovu du`nost izabran jedno-
glasno.
SEPC je formalno nevladina organizaci-
ja formirana sa ciljem zajedni~ke borbe i
koordinacije policija iz regije protiv orga-
niziranog kriminala u Jugoisto~noj Evropi.
Koliki zna~aj SEPC-i pridaju evropski
bezbjednosni krugovi, svjedo~i i zahtjev
policija Italije i Austrije za u~lanjenje u U kratkom razgovoru za “SB“ Zlatko
ovu organizaciju. O ulozi i zna~aju SEPC- Mileti} je iz Ohrida kazao: “Moj izbor, pri
a, koji se neformalno naziva i “Balkanski tom jednoglasan, na ovako visoku i va`nu
INTERPOL“, govori i ~injenica da }e na policijsku du`nost jeste i priznanje policij-
narednom zasjedanju vrha INTERPOL-a skim strukturama u na{oj zemlji, posebno u
koja }e se od 14. do 16. decembra odr`ati u Federaciji BiH za sve {to smo uradili pro-
Lyonu, posve}enom borbi protiv orga- teklih godina u suprotstavljanju regional-
niziranog kriminala u Evropi, uvodno izla- nim kriminalnim tokovima“.
ganje, uz generalnog direktora INTERPOL- Kako saznajemo, sjedi{te SEPC-a }e se
a Ronalda K. Noblea, podnijeti i Zlatko uskoro iz Sofije preseliti u Sarajevo i nalaz-
Mileti}, generalni sekretar SEPC-e. it }e se u zgradi FMUP-a. (S. A.)

KRITIKA NE^ISTOG UMA

Čelnici UMI-ja istjerali

novinare sa sjednice
U utorak, 30. novembra, u Media cen-
tru ponovo je zasjedala Skup{tina
Udru`enja medijske industrije (UMI).
Pod predsjedavanjem uhodanog dvojca,
predsjednika Adnana Bilala (RTVFBiH) i
njegovog zamjenika Senada Zaimovi}a
(Fabrika), i prije nego {to je zvani~no
zapo~ela Skup{tina je, protivno Zakonu o
udru`enjima i fondacijama i protivno
odredbama Statuta UMI-ja, donijela
odluku o isklju~enju javnosti. Dakle,
novinarima pisanih i elektronskih medija
Denis
ponovo nije bilo dopu{teno da prisustvuju
Be}irovi} njenom radu. Tek nakon isklju~enja
javnosti, u drugoj prostoriji pod predsje-
davanjem Adnana Bilala otvoren je rad
Skup{tine, usvojen zapisnik sa prethodne
Skup{tine i dnevni red. Ovakvim
pona{anjem ne samo da je prekr{en Zakon
i Statut UMI-ja, nego su ~lanovi ovog
udru`enja jasno pokazali kakav je njihov
stav o transparentnosti rada UMI-ja.
Iako je sjednica UMI-ja bila zatvorena
za javnost, doznali smo da je marketin{ka
mafija pretrpjela ozbiljan poraz: privatna
agencija MARECO uskoro }e biti pod-
vrgnuta reviziji zbog osnovane sumnje da
je rezultate mjerenja televizijske gledanos-
ti {timala u skladu sa zahtjevima vode}ih
marketin{kih agencija. (M. F.)

10 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

 MINI MARKET
NE DAJ SE, SRCE
PRO ET CONTRA
Sr~ani
Treba li novi predsjedavajući razgovor
Vijeća ministara biti Hrvat? utemeljitelja
Radon~i}a i
MIRSAD KEBO MARTIN RAGU@ MAJDA BEHREM-
Potpre- Potpre-
STOJANOV kardiohirurga
dsjednik FBiH dsjednik Glasnogo-
DA/NE HDZ-a 1990 vornica Kacile
To pravilo nikad nije ustanovlj- DA CCI-ja
Mirsadu Kacili, (ne)formalnom {efu
eno bilo kojim zakonom ili
ustavom. Da li treba da bude
Mislim da bi u jednoj zemlji kao NE/DA sarajevskog Centra za srce, koji tvrdi
{to je Bosna i Hercegovina bila da je politi~ki neaktivan i koji se
Hrvat, mo`e da bude stvar Ta pozicija nije mjesto na
dobra poruka i na simboli~koj
politi~ke procjene. Su{tinsko kojem se {tite nacionalni isklju~ivo profesionalno, dakle kao
razini da se svake ~etiri godine
pitanje je da partija koja je interesi trenutno. Ne postoji ljekar, bavi uspje{nim politi~arima i nji-
na isteku mandata na toj
osvojila najvi{e glasova treba nikakva pravna obaveza da hovim familijama, o~igledno ne smeta
najvi{oj razini izvr{ne vlasti
da da svog kandidata, ali i da predsjedavaju}i bude iz reda dru{tvo politi~ara. Naime, dr. Kacila u
rotiraju predstavnici svih konsti-
snosi odgovornost za svoju bilo kojeg naroda. S druge
tutivnih naroda. utorak, 30. novembra, u rotiraju}em
odluku. strane, jako je bitno ko }e do}i
na tu poziciju. Ona sa sobom restoranu Radon Plaze vi|en je u
nosi veliku odgovornost pa je dru{tvu Fahrudina Radon~i}a u vri-
DRAGAN MIRO LAZOVI] treba preuzeti neko koga su jeme kada je, valjda, trebao biti na
Potpre- izborni rezultati najvi{e svom radnom mjestu u Klini~kom cen-
VRANKI] dsjednik obavezali. tru. O ~emu su razgovarali - o
Ministar zdravstvenom stanju Radon~i}a koji se
SDU-a
finansija i
BESIMA BORI] navodno `ali na izvjesne sr~ane
trezora BiH DA ^lan Pred-
tegobe, o otvaranju prve hibridne
operacione sala na Balkanu, ili pak o
DA Treba, s obzirom da su prethod-
na dva predsjedavaju}i Vije}a
sjedni{tva
SDP-a
politi~kom (su)mraku pozicije i opozici-
Bosna i Hercegovina je ministara bili iz reda Bo{njaka i je nakon op}ih izbora, ostalo je nepoz-
sa~injena od tri konstitutivna
naroda koji se me|usobno
reda srpskog naroda. Ukoliko
`elimo zaista da se hrvatski
NE nato. I neva`no. (M. F.)

moraju uva`avati i po{tivati narod osje}a ravnopravnim, Novi predsjedavaju}i treba da Mirsad Kacila i
nepisano pravilo da se vr{i mislim da bi u ovom trenutku bude iz reda SDP-a. SDP je Fahrudin Radon~i}
rotacija na mjestu predsjedava- trebalo dati prostora da predsje- kandidirao Zlatka Lagumd`iju i
ju}eg a na to mjesto je do{ao davaju}i Vije}a ministara bude ja smatram da to treba da se
red na Hrvata. iz reda hrvatskog naroda. ispo{tuje.
SEDMICNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 11

 DRUGO LICE SAD-a
Foto: REUTERS

Objavljivanje oko 250.000 tajnih dokumenata Vlade Sjedinjenih Američkih

Država na web stranici WIKILEAKS izazvalo je do sada nezapamćen svjetski
političko-diplomatski skandal; diljem svijeta svakodnevno pristižu brojne reakcije
i osude ovog čina kao izraz solidarnosti sa SAD-om, dok na WikiLeaksu najavljuju
otkrivanje novih, još kontroverznijih dokumenata, a za sve je “kriv” jedan čovjek:
Australac JULIAN ASSANGE, trenutno najtraženija osoba na planeti

WIKILEAKS
RAZOTKRIVANJE DR@AVNIH TAJNI
I LOV NA ASSANGEOVU GLAVU
12 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.
 TAJNI SVIJET AMERI^KE DIPLOMACIJE

DVA OKA U GLAVI

Dimitrij Medvedev i Vladimir Putin
dobili su nadimke “Robin i Batman”
u otkrivenim ameri~kim
diplomatskim depe{ama

NOVINAR,
IZDAVA^, IZUMITELJ
Julian
Julian Assange,
Assange, osniva~
osniva~ Wikileaksa
Wikileaksa
ii kompjuterski
kompjuterski haker
haker koji
koji je
je nekoliko
nekoliko
puta
puta hap{en
hap{en ii optu`ivan
optu`ivan za za upade
upade uu
sisteme
sisteme razli~itih
razli~itih kompanija,
kompanija,
trenutno
trenutno je je uu bjekstvu
bjekstvu

Pi{u: DANKA SAVI] I MAJA RADEVI]

N
ikada se do sada u svijetu nije
dogodilo da iz arhiva jedne
dr`ave, a potovo iz arhive jedne
svjetske sile, “nestane” ~ak ~etvrt
miliona dokumenata te da potom
osvanu na internetu i naslovnicama novina
(kao {to su New York Times, Spiegel, Le
Mond, El Pais i Guardian) sve dok web
stranica WikiLeaks u pro{lu nedjelju nije
po~ela objavljivati ogromne koli~ine doku-
menata, uglavnom bilje{ki koje su iz 274
ameri~kih ambasada i misija iz cijelog svi-
jeta stizale u Washington. Posljedicama ju uslijediti: objavljivanje depe{a koje kom- biometrijskih paso{a, pa ~ak i kreditnih kar-
koje je time izazvala u ameri~koj, ali i promitiraju Washington }e trajati i narednih tica, vjerovatno su najte`e optu`be na ra~un
svjetskoj diplomaciji, posljednjih se dana sedmica, ili ~ak mo`da i mjeseci. ameri~ke diplomacije koje su se do sada
bavi ~itava planeta. Op}e je uvjerenje da, mogle na}i na WikiLeaksu. Kako je nave-
nakon ovog slu~aja, nijedan diplomata na TE[KE OPTU@BE deno na ovoj stranici, najve}i dio od objav-
svijetu vi{e ne mo`e biti siguran da se Ovako o~it dokaz da SAD nisu u vri- ljenih 251.287 dokumenata (dokumenti,
sadr`aj njegovih povjerljivih razgovora, jeme najbr`eg razvoja digitalne tehnologije ina~e datiraju od 28. decembra 1966. do 28.
zabilje{ke ili izvje{taji ne}e pojaviti u u stanju sa~uvati tajnost podataka zapanjio februara ove godine) sadr`i tajnu korespo-
javnosti. U diplomatskoj praksi se takvi je svijet. Informacije koje govore o tome da denciju izme|u 274 ameri~ke ambasade
dokumenti “otkrivaju” nekoliko decenija su ameri~ki diplomati iz State Departmenta {irom svijeta sa State Departmentom. ^ak
nakon njihovog nastanka, a u ovom slu~aju, dobili naredbu da {pijuniraju druge diplo- 15.652 spomenuta dokumenta nosi oznaku
nakon prvog {oka, novi “udarci” tek treba- mate i politi~are, saznaju brojeve njihovih “tajno”. Depe{e koje je pribavio WikiLeaks, 

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 13

 DRUGO LICE SAD-a
 kako je to napisao The New York Times,
osvijetlile su tajne diplomatske kanale, a
“~etvrt miliona povjerljivih diplomatskih
telegrama daje uvid bez presedana u
doga|anja koja se odvijaju u ambasadama
{irom svijeta, beskompromisno iskrena sta-
jali{ta o stranim ~elnicima i otvorene procj-
ene nuklearnih i teroristi~kih prijetnji”.
Detalji koji kompromitiraju ameri~ku
diplomaciju odnose se i na uvredljive opise
dr`avnika (njema~ka kancelarka Angela
Merkel kao “teflonka”), ocjene tipa da je
“Berlusconi Putinov glasnogovornik u
EU”, da su Medvedev i Putin kao “Robin i
Batman” ili da se libijski vo|a Gadafi ne
odvaja od ukrajinske medicinske sestre
koja je “prava senzualna plavu{a”. EVROPSKI DR@AVNICI U
O^IMA AMERI^KIH DIPLOMATA
NAJTRA@ENIJI ^OVJEK NA PLANETI Njema~ka kancelarka Angela Merkel opisana je kao
“teflonka” zbog na~ina na koji poku{ava rije{iti probleme,
Julian Assange, osniva~ WikiLeaksa, u
Silvio Berlusconi kao Putinov glasnogovornik u EU
ovom trenutku je najtra`eniji ~ovjek na
planeti. Prvog decembra Interpol je za njim
objavio “crvenu potjernicu“, a na temelju na WikiLeaksu objavljeno 77.000 dokume-
naloga za hap{enje koji je protiv Assangea NALIČJE AMERIČKE nata koji se ve}inom odnose na rat u
izdat u [vedskoj pod sumnjom da je po~inio Afganistanu. Bili su to uglavnom vojni i
silovanje i seksualno uznemiravanje. DIPLOMACIJE: Kako je terenski izvje{taji datirani izme|u 2004. i
Genijalne ideje su u pravilu vrlo jednos- 2009. godine. Iz Pentagona su o{tro reago-
tavne: jo{ od Watergate afere po~etkom 70-
navedeno na ovoj stranici, vali, navode}i kako objavljivanje dokume-
ih godina, koja je izazvala jedan od najveći dio od objavljenih nata dovodi ameri~ke vojnike u opasnost.
najve}ih skandala u povijesti ameri~ke Julian Assange ve} je tada nezvani~no
politike i rezultirala ostavkom predsjednika 251.287 dokumenata progla{en neprijateljem ameri~ke Vlade i u
Richarda Nixona 1974., takozvani strahu za vlastiti `ivot, koji mnogi karak-
“zvi`da~i“ — insajderi koji javnosti otkriva-
(dokumenti, inače datiraju teri{u kao “paranoju“, po~eo se seliti iz
ju najstro`ije ~uvane politi~ke, vojne i od 28. decembra 1966. dr`ave u dr`avu, navodno se nigdje ne
diplomatske tajne — kreirali su druga~iju zadr`avaju}i du`e od par dana.
sliku svjetske politike i diplomatije neri- do 28. februara ove Svjetski mediji kreirali su roman-
jetko pra}enu ucjenama, naru~enim ubistvi- tiziranu sliku o `ivotu “hakerskog Robina
ma i zamr{enim {pijunskim aferama nalik
godine) sadrži tajnu Hooda“, kako nazivaju Assangea. Pri~a o
na one iz holivudskih filmova. korespodenciju između njegovom djetinjstvu i burnoj mladosti -
Prije ~etiri godine, tada 35-godi{nji roditeljima koji su bili ~lanovi putuju}e
Australac Assange, kompjuterski haker koji 274 američke ambasade pozori{ne trupe, o~uhu muzi~aru koji je bio
je nekoliko puta hap{en i optu`ivan za ~lan New Age sekte, ~estim selidbama i
upade u sisteme razli~itih kompanija, me|u
širom svijeta sa State djevojci koja ga je napustila, odvode}i sa
ostalima i onaj kanadske telekomunikacij- Departmentom sobom i njihovog sina jer joj je, navodno,
ske kompanije Nortel 1991. (Assange je dozlogrdio Julianov hakerski `ivot i stalne
1992. priznao krivnju po optu`nici za 24
hakerska napada, ali je pu{ten na uslovnu
slobodu, uz minimalnu globu, op.a.), do{ao
je na ideju o osnivanju web stranice
WikiLeaks — mjesta na kojem }e “zvi`da~i“
mo}i da {alju, te uz Assangeovu i pomo}
njegovih saradnika objavljuju tajne doku-
mente (do sada se to uglavnom odnosilo na
Vladu SAD-a) — uz minimalan rizik po
vlastitu sigurnost i eventualno otkrivanje
identiteta.
Julian Assange najavio je WikiLeaks
kao prostor otvorene borbe protiv cenzure.
“Ja sam novinar, izdava~ i izumitelj.
Poku{ao sam izumiti sistem koji rje{ava UDAR
UDAR NA
NA AMERI^KE,
AMERI^KE, ALI
ALI II
problem cenzure medija i cenzuriranja GLOBALNE
GLOBALNE INTERESE
INTERESE
zvi`da~a {irom svijeta“, objasnio je Dr`avna
Dr`avna tajnica
tajnica Hillary
Hillary Clinton
Clinton ii ameri~ki
ameri~ki
Assange. predsjednik
predsjednik Barack
Barack Obama
Obama o{tro
o{tro su
su
Bijes ameri~ke Vlade Assange je osudili
osudili objavljivanje
objavljivanje diplomatskih
diplomatskih
navukao na sebe u junu ove godine, kada je depe{a
depe{a na
na Wikileaksu
Wikileaksu

14 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.


TAJNI DOKUMENTI O DR@AVAMA BIV[E JUGOSLAVIJE
Dodik: “Fried laže“; Pahor: “Nije bilo ultimatuma“;
Postoji li sporazum Karadžić-Hoolbroke?
Me|u ~etvrt miliona dokumenata nalazi
se i vi{e hiljada dokumenata koje govore o
diplomatskim “igrama” iza kulisa kada su u
pitanju doga|aji vezani za prostor neka-
da{nje Jugoslavije. Najve}i broj dokume-
nata odnosi se na Hrvatsku. Rije~ je o
1.686 dokumenata koji datiraju od 1991.
godine do danas. Njema~ki Spiegel je
napravio poseban Interaktivni atlas, preko
kojeg se mo`e pratiti koliko depe{a
ameri~kih ambasada je stiglo iz zemalja na
prostoru biv{e Jugoslavije i iz kojih godina
mogu da se pro~itaju me|u dokumentima -
iz ameri~ke ambasade u Sarajevu je stiglo
869, dok je sa iste adrese u Beogradu
stiglo 994 depe{e, zatim 836 iz Ljubljane,
668 iz Pri{tine, 522 iz Skoplja i 164 iz
Podgorice.
Zanimljiva je bilje{ka koja datira
iz maja 2007., u kojoj biv{i pomo}nik
ameri~kog dr`avnog sekretara Daniel
Fried navodi kako je Milorad Dodik rekao
da }e priznati Kosovo ako Vije}e sigurnos-
ti UN-a donese rezoluciju o neovisnom
Kosovu. Iz Dodikovog ureda stigla je
zvani~na reakcija: to je “obi~na podvala i
neistina“.
“Istina je da je gospodin Fried prije-
tio i vr{io pritisak da RS da suglasnost
u zajedni~kim institucijama BiH za priz-
nanje neovisnosti Kosova, o ~emu svje-
do~i i na{ zapisnik s tog sastanka. Stav
predsjednika Dodika i cijelog rukovod-
policijske racije u njihovom domu — sve to
stvorilo je od Assangea jednog od najve}ih
heroja modernog doba.
“Postoji odre|ena `elja da se roman-
tizira to {to radim. Ali, poput ratnih dopis-
nika koji odlaze u razli~ite zemlje — ja
~inim istu stvar. Putujem u razne zemlje u
kojima imamo ljude koji nas podr`avaju i
gdje trebamo pratiti pri~e. Glavni dio posla
svakog vo|e bilo koje organizacije je logis-
tika, i to je ono {to ja radim“, ka`e Assange.
Vjeruje se da tim WikiLeaksa, odnosno
najbli`ih Assangeovih saradnika, ~ini
manje od deset ljudi. No, njihov identitet,
za razliku od osniva~a stranice, javnosti je i
dalje nepoznat. Me|utim, u svjetlu najnovi-
je serije od gotovo ~etvrt miliona dokume-
nata, koje }e WikiLeaks nastaviti kon-
tinuirano objavljivati u idu}ih nekoliko
mjeseci, spekuli{e se da Assangeovu
“mre`u“ ~ine i pojedini novinari i urednici
listova El Pais, Le Monde, Der Spiegel, The
Guardian i The New York Times, kojima je
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
Borut Pahor
Jadranka Kosor
Boris Tadi}
Milorad Dodik
WikiLeaks dostavio dio povjerljivih doku-
menata dan prije nego {to su objavljeni na
ovom web sajtu.
SILOVATELJ, TERORISTA, [PIJUN
Po~etkom avgusta ove godine, nepuna
dva mjeseca nakon objavljivanja afgani-
stanskih dosjea, protiv Assangea je u [ved-
skoj pokrenuta istraga zbog sumnje da je
po~inio silovanje, koje se navodno desilo u
Enkopingu nakon jednog seminara kojem
je prisustvovao. Paralelno sa optu`bom za
silovanje, druga `ena optu`ila je Assangea
za seksualno uznemiravanje u Stockholmu.
Zanimljivo je da je tu`ba za silovanje pro-
tiv Assangea odba~ena u roku od 24 sata,
zbog nedostatka dokaza. Me|utim, prema
aktuelnoj Interpolovoj potjernici, sada je
ova optu`ba ponovo na snazi.
Assange je od samog po~etka bio
ogor~en navedenim optu`bama, nazivaju}i
ih potpuno neutemeljenim i “duboko uzne-
miruju}im“, te navode}i kako iza svega
TAJNI SVIJET AMERI^KE DIPLOMACIJE
stva Srpske o samoprogla{enoj neovis-
nosti Kosova jasan je i svima dobro poz-
nat i nije se mijenjao. Srpska ostaje pri
stavu da }e pratiti stavove Srbije o ovom
pitanju“, saop{teno je iz ureda predsjedni-
ka RS-a.
Srbijanski mediji me|u najzna~ajnijim
ocjenjuju objavljivanje dokumenata o veza-
ma ha{kog bjegunca Ratka Mladi}a s
ameri~kim diplomatima, a na koje se poziva
i Radovan Karad`i} u Haagu. Britanski
Guardian najavljuje kako }e dokumenti
WikiLeaksa otkriti i za{to Mladi} nikad nije
uhap{en, a spekuli{e se i da bi se me|u
dokumentima mogao na}i navodni spo-
razum sa Richardom Hoolbrokeom, u
kojem je Karad`i}u obe}an imunitet.
Vi{e od 1.500 tajnih izvje{taja ameri~kih
diplomata o Hrvatskoj premijerku Jadranku
Kosor ne zabrinjavaju, dok ministra MUP-a
Tomislava Karamarka curenje informacija
ne ~udi, prenose hrvatski mediji.
“Bez obzira na to {to se objavilo, to
ne mo`e poremetiti odnose s na{im
saveznikom SAD-om“, odlu~no je izjavila
Kosor.
U Sloveniji se pra{ina digla zbog
navodnog pro{logodi{njeg ultimatuma
ameri~ke vlade: Barack Obama }e posjetiti
Sloveniju ukoliko ova dr`ava prihvati neko-
liko zatvorenika iz Guantanama. Slovena~ki
premijer Borut Pahor negirao je da su takvi
razgovori ikada vo|eni. 
stoje njegovi politi~ki protivnici koji na
ovaj na~in `ele da ga u{utkaju, to jest da
uni{te WikiLeaks.
I dok se osniva~ trenutno najaktuelnije
web stranice krije na nepoznatoj lokaciji, i
uprkos tome {to ameri~ka Vlada i brojni
analiti~ari tvrde da objavljivanje dokume-
nata ne}e ugroziti odnose SAD-a sa drugim
dr`avama, niti oslabiti poziciju najmo}nije
svjetske sile na bilo koji na~in, ime Juliana
Assangea navodno se ve} odavno nalazi na
“listi za odstrel“.
Bijes ameri~kih partiota bio je vi{e nego
o~igledan neposredno nakon objavljivanja
prvih dokumenata koji se odnose na rat u
Afganistanu. Naime, u nekim dokumentima
spominju se imena dou{nika ameri~ke i
afganistanske vlade u ratu protiv talibana.
U razgovoru za Channel 4 News po~etkom
avgusta, glasnogovornik talibanskog pokre-
ta Zabihullah Mujahid rekao je: “Ako su ti
ljudi ameri~ki {pijuni, zna}emo kako da ih
kaznimo.“ 
15
 DRUGO LICE SAD-a
 Dio ameri~ke javnosti i politi~ara
reagovao je poru~iv{i Assangeu da }e na
svojim rukama imati krv nevinih ljudi.
Sli~no se doga|a i sada — zvani~nici strahu-
ju da }e serija dokumenata koju WikiLeaks
tek ima namjeru objaviti ugroziti sigurnost
brojnih (tajnih) saradnika Vlade SAD-a.
Pored navodnog silovanja, Julian
Assange mogao bi se suo~iti i sa mnogo
ozbiljnijim optu`bama - za teroristi~ko
djelovanje i {pijuna`u. Ameri~ki repub-
likanski zastupnik u Kongresu i ~lan
Nacionalnog vije}a za sigurnost Peter King
otvoreno je nazvao WikiLeaks
“teroristi~kom organizacijom“, navode}i
kako objavom dokumenata “ne samo da
{teti nacionalnim interesima u ratu protiv
terorizma, ve} i potkopava sigurnost koali-
cijskih snaga u Iraku i Afganistanu“.
Reagovala je i Sarah Palin, biv{a
guvernerka Aljaske, koja je Assangea
uporedila sa talibanima i Al-Qaidom.
“Julian Assange je antiameri~ki operati-
vac ~ije su ruke umrljane krvlju. Za{to ga
ameri~ke vlasti jo{ uvijek nisu uhvatile?
Obamina administracija je neodlu~na i nes-
posobna ako ne mo`e zaustaviti ~ovjeka
koji je ve} objavio osjetljive informacije o
ratovima u Iraku i Afganistanu. Cyber alati
moraju biti iskori{teni kako bi se njegova
stranica WikiLeaks trajno zatvorila“,
izjavila je Palin.
Kolumnist uglednog Washington Posta
Marc Thiessen jo{ prije nekoliko mjeseci
pozvao je na hap{enje Assangea, nazivaju}i
WikiLeaks “zlo~ina~kim poduhvatom“.
“Assange nije ameri~ki gra|anin i
djeluje izvan teritorije Sjedinjenih Dr`ava.
To zna~i da Vlada ima {irok spektar opcija
za bavljenje njegovim slu~ajem. Mo`e
anga`ovati ne samo snage zakona, nego i
obavje{tajne i vojne resurse, kako bi
Assangea priveli pravdi i stavili ta~ku na
njegovo zlo~ina~ko udru`enje“, napisao je
Thiessen.
Najnovija vijest iz Washingtona jeste da
Amerikanci namjeravaju Assangea optu`iti
na temelju Akta o {pijuna`i. Prema ovom
Aktu, “svaka osoba koja neovla{teno posje-
duje informacije vezane uz nacionalnu
sigurnost i svjesno ih u~ini dostupne
javnosti, uprkos prethodnom upozorenju,
mo`e biti zbog toga kazneno gonjena“.
S obzirom na to da je State Department
u vi{e navrata upozorio Assangea prije
po~etka objavljivanja dokumenata, Ameri-
kanci imaju pravo suditi osniva~u
WikiLeaksa, bez obzira na to {to on nije
ameri~ki dr`avljanin, tvrdi biv{i vi{i savjet-
nik CIA-e Jeffrey H. Smith. Smith je
uvjeren da }e ameri~ka Vlada prona}i na~in
kako da izvede Assangea pred sud.
Me|utim, Washington Post podsje}a da je
pomenuti Akt o {pijuna`i donesen davne
1917. godine, prije slu~ajeva Vrhovnog
16
DRUGAČIJA SLIKA
SVIJETA: Još od
Watergate afere početkom
70-ih godina, koja je
rezultirala ostavkom
predsjednika Richarda
Nixona 1974., takozvani
“zviždači“ – insajderi
koji javnosti otkrivaju
najstrožije čuvane
političke, vojne i
diplomatske tajne –
kreirali su drugačiju sliku
svjetske politike i
diplomatije
suda kojima su redefinirana prava iz Prvog
amandmana, te da taj dokument realno vi{e
nema gotovo nikakvu pravnu vrijednost.
CLINTONOVA OSU\UJE, OBAMA [UTI
U me|uvremenu, Julian Assange nas-
tavlja provocirati Amerikance. U video
snimku u kojem se obratio putem Skypea sa
nepoznate lokacije, Assange je rekao kako
bi ameri~ka dr`avna tajnica Hillary
Clinton, s obzirom na diplomatske skandale
koje je razotkrio WikiLeaks, trebala podni-
jeti otkaz.
“Ona treba dati otkaz ako se poka`e da
je bila odgovorna za naredbu ameri~kim
diplomatama da {pijuniraju u Ujedinjenim
nacijama, naru{avaju}i me|unarodne kon-
vencije na koje se Amerika obavezala“,
smatra Assange.
Hillary Clinton (u dokumentima koje je
objavio WikiLeaks se pominje da je ona
nalo`ila ameri~kim zvani~nicima da {piju-
niraju vrh UN-a) izjavila je u ponedjeljak
BIJES
BIJES AMERI^KE
AMERI^KE
DESNICE
DESNICE
Sarah
Sarah Palin,
Palin, biv{a
biv{a
guvernerka
guvernerka Aljaske,
Aljaske,
Assangea
Assangea jeje uporedila
uporedila
sa
sa talibanima
talibanima ii Al-Qaidom
Al-Qaidom
da SAD ”o{tro osu|uje” i ”duboko `ali”
zbog ilegalnog objavljivanja stotine hiljada
povjerljivih diplomatskih depe{a te da
poduzima odlu~ne korake kako se takve
povrede ne bi ponovile. “SAD o{tro
osu|uje ilegalno objavljivanje povjerljivih
informacija. Time se ugro`avaju ljudski
`ivoti, prijeti se na{oj nacionalnoj sigurnos-
ti i potkopavaju se na{i napori da
sura|ujemo s drugim zemljama u rje{ava-
nju zajedni~kih problema”, rekla je
Clintonova na konferenciji za novinare u
State Departmentu. ”Budimo jasni. To
objavljivanje nije samo napad na interese
ameri~ke vanjske politike. To je napad na
me|unarodnu zajednicu, na saveze i part-
nerstva, na razgovore i pregovore koji {tite
globalnu sigurnost i promi~u gospodarski
napredak”, naglasila je Clintonova. Takvo
curenje informacija nazvala je “razdiranj-
em” jedne odgovorne vlade, a “slu`bena
ameri~ka politika se ne utvr|uje kroz diplo-
matske poruke, ve} u Washingtonu”, o
~emu postoji javna dokumentacija.
Na pitanje da li je WikiLeaks objavlji-
vanjem spornih dokumenata prekr{io
zakon, Assange odgovara: “U ~etiri godine
koliko postojimo, protiv nas je pokrenuto
vi{e od stotinu tu`bi i sve su rije{ene u na{u
korist. Va`no je sjetiti se da zakon nije ono
za {to mo}ni ljudi `ele da drugi vjeruju da
jeste. Zakon nije ono {to Hillary Clinton
ka`e da jeste.“
Iako se jo{ uvijek uspje{no skriva, ~ini
se da se obru~ oko Juliana Assangea sve
vi{e ste`e. Sve je manje dr`ava koje su
voljne pru`iti uto~i{te ~ovjeku koji se
ozbiljno zamjerio najmo}nijoj svjetskoj
sili. [vedska mu je prije dva mjeseca
uskratila radnu dozvolu i dozvolu prebi-
vali{ta, iz [vicarske mu je poru~eno da }e
te{ko dobiti politi~ki azil koji je najavio da
}e zatra`iti, a iz njegove rodne Australije
tako|er sti`u najave o mogu}nosti sudskog
gonjenja... Za sada, Assangeu je na raspola-
ganju Ekvador, koji se ponudio da }e mu
dati azil, a podr{ka sti`e i sa Kube i iz
Venezuele. Ostale zemlje mudro {ute, kao i
ameri~ki predsjednik Barack Obama. 
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.
 DEBLOKIRAN “IRA^KI DUG”

Federalna Vlada dobila je dvogodišnju pravno-političku bitku s

hajducima iz beogradskog SDPR-a oko naplate “iračkog duga“: Slobodna Bosna
otkriva kako je SDPR namjeravao prigrabiti bh. novac i otkriva kako se i
zašto u spor umiješao državni vrh Srbije

PREDSJEDNIK SRBIJE TADI] I PREMIJER

CVETKOVI] ODR@ALI RIJE^: FEDERACIJA
BiH NAPLATILA “IRA^KI DUG”
Foto: Milutin Stoj~evi}

DOBIJENA
DOBIJENA
BITKA
BITKA ZA
ZA “IRA^KI
“IRA^KI DUG”
DUG”
Vlada
Vlada Federacije
Federacije BiH
BiH uspjela
uspjela je
je
naplatiti
naplatiti 41,4
41,4 miliona
miliona dolara
dolara

Dvogodi{nji spor Vlade FBiH i SDPR-a razrije{en nakon

intervencije predsjednika Srbije Tadi}a i premijera Cvetkovi}a
18 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.
 VLADA FBiH NAPLATILA 41,4 MILIONA DOLARA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

N
akon dvogodi{njeg sudsko-poli-
ti~kog spora, bezbrojnih prego-
vora i sudskih rasprava, Vlada
Federacije BiH napokon se uspj-
ela dokopati svog dijela “ira~kog
duga“ koji je beogradska kompanija
Jugoimport SDPR, kao ovla{teni agent pre-
duze}a namjenske industrije biv{e Jugo-
slavije, naplatila jo{ sredinom februara
2008. godine! Ira~ki dug u ukupnom iznosu
od oko 225 miliona dolara podijeljen je i
transferiran biv{im jugoslovenskim repub-
likama krajem februra 2008. godine, s
izuzetkom dijela koji pripada preduze}ima
namjenske industrije Federacije BiH u
ukupnom iznosu od oko 55 miliona dolara.
Njihov novac, po nalogu Trgovinskog suda
u Beogradu, sve do prije nekoliko dana sta-
jao je zale|en na ra~unu beogradskog
SDPR-a.

SUMNJIV PRAVNI OSNOV

“Pravni osnov“ za izricanje sudske
mjere raspolaganja novcem napla}enim iz
Iraka Trgovinski sud u Beogradu prona{ao
je u navodnom prijeratnom dugu RMK
Zenica prema beogradskom preduze}u
Progres u ukupnom iznosu od oko 14 mili-
ona klirin{kih dolara. Mada prijeratni ugov-
or izme|u RMK Zenica i beogradskog ODR@ANA OBE]ANJA
Progresa ni na koji na~in nije povezan s Predsjednik i premijer Srbije,
ira~kim aran`manom namjenske industrije Boris Tadi} i Mirko Cvetkovi},
biv{e Jugoslavije, Trgovinski sud u anga`irali su se na rje{avanju
spora sa SDPR-om
Beogradu, primjenom nevi|enog pravnog 

ENES GANI] ZA SLOBODNU BOSNU

“SDPR je popustio pod političkim pritiskom“

Direktor federalne Agencije za
privatizaciju Enes Gani} potvrdio je
za Slobodnu Bosnu da je uspje{no
okon~an dvogodi{nji spor sa
SDPR-om.
“Novac za Vladu Federacije BiH
upla}en je 31. novembra, a dan kas-
nije, kada sam dobio potvrdu da je
novac prispio na na{ `iro ra~un, pot-
pisao sam nalog da se izmiri
potra`ivanje prema Progresu. Sve
smo mogli okon~ati jo{ prije pola
godine, ~ak i ranije, ali je SDPR o~ito
imao neke skrivene planove. ’Ira~ki
novac’ je u protekle dvije godine bio
oro~en pa smo po osnovu kamata
naplatili oko 3 miliona dolara“, rekao
je za Slobodnu Bosnu Gani}, s kojim
smo razgovarali upravo u trenutku kada
je u Beogradu dobio vijest iz Sarajeva o ZA[TITA FEDERALNIH INTERESA
prispje}u uplate “ira~kog duga“.  Enes Gani} i Augustin Jan~ik dobili su pravno-politi~ku bitku protiv SDPR-a

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 19

 DEBLOKIRAN “IRA^KI DUG”
 nasilja, povezao je ova dva slu~aja, uvjetu-
ju}i da se navodno neizmirena potra`ivanja
beogradskog Progresa namire novcem VEZA DR@AVNOG VRHA SRBIJE SA SDPR-om
napla}enim iz Iraka. Naravno, Trgovinski
sud u Beogradu obra~unao je i pripadaju}e
kamate od nekih 38 miliona dolara {to,
SDPR-om upravljaju
zajedno s glavnicom potra`ivanja Progresa
od 14 miliona dolara, prakti~no pokriva
Šutanovac i Dačić
cjelokupni dug SDPR-a prema Vladi Svi predratni poslovi koje je namjenska va je i po tome {to u Nadzornom odboru
Federacije BiH! industrija bi{e Jugoslavije ugovarala s SDPR-a sjedi nekoliko istaknutih
inostranim partnerima realizirani su preko funkcionera dr`avnog vrha Srbije. Me|u
VANSUDSKO PORAVNANJE SDPR-a (Savezna direkcija prometa ostalim, ministar odbrane Dragan
Uslijedila je `alba pravnih zastupnika roba), koji je bio pod neposrednom kon- [utanovac i ministar policije Ivica Da~i}.
Vlade Federacije BiH, u kojoj je navedeno trolom neka{njeg Saveznog sekretarijata Isklju~ena je dakle mogu}nost da dr`avni
nekoliko krupnih pravnih “previda“ koje je narodne odbrane Jugoslavije. Nakon ras- vrh Srbije nije bio upoznat sa sporom oko
na~inio Trgovinski sud u Beogradu pada Jugoslavije, SDPR je pao pod kon- “ira~kog duga“. Po svemu sude}i, premijer
donose}i odluku o blokadi bh. novca. trolu srbijanskog Ministarstva odbrane na Cvetkovi} i predsjednik Tadi} odlu~ili su
Naime, ~ak i u slu~aju da postoji neizmireni ~ijem se ~elu neko vrijeme nalazio aktuel- prekratiti spor tek kada su se suo~ili s
dug RMK Zenica prema beogradskom pre- ni predsjednik Srbije Boris Tadi}. Izravna ozbiljnom prijetnjom njegove interna-
duze}u Progres, taj se dug ni na koji na~in veza dr`avnog vrha Srbije i SDPR-a vidlji- cionalizacije. 
ne mo`e povezati s ira~kim dugom, budu}i
da ni RMK Zenica ni beogradski Progres ni
na koji na~in nisu sudjelovali u poslovnom

BiH NA ČEKANJU: Irački

dug u ukupnom iznosu od
oko 225 miliona dolara
podijeljen je i transferiran
bivšim jugoslovenskim
republikama, s
izuzetkom dijela koji
pripada preduzećima
namjenske industrije POLITI^KI POKROVITELJI
Ministar policije Ivica Da~i} i ministar odbrane Dragan [utanovac neposredno nadziru rad SDPR-a
Federacije BiH
aran`manu s Irakom. Osim toga, prijeratna
potra`ivanja Prograsa iskazana su u
klirin{kim dolarima, {to prakti~no zna~i da
bi se ovaj dug eventualno mogao naplatiti u
robi, a nikako u ameri~kim dolarima u
kojim je iskazan dug Iraka. Naime, biv{a
Jugoslavija s biv{im SSSR-om imala je
specifi~an na~in trgovanja preko tzv.
klirin{kog ra~una: trgovinska razmjena
izme|u dvije dr`ave tokom godine eviden-
tirala se u klirin{kim dolarima, da bi se na
kraju svake godine me|usobna dugovanja i
potra`ivanja jednostavno “prebijala“.
Upravo iz takvog trgovinskog aran`mana
poti~e jo{ uvijek nerije{eni dug Rusije
prema dr`avama biv{e Jugoslavije u ukup-
nom iznosu od preko milijardu klirin{kih
dolara, od ~ega bi BiH trebalo pripasti 13,5
posto ili oko 120 miliona klirin{kih dolara.
Beogradski Trgovinski sud i Jugoimport
BEOGRADSKI DOGOVOR SDPR nisu se prakti~no ni osvrnuli na
Premijer Srbije Mirko Cvetkovi} obe}ao je federalnom premijeru Mujezinovi}u hitno rje{avanje pravno utemeljene prigovore Vlade Fede-
spora oko “ira~kog duga” racije BiH.

20 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.


PLAN UTRO[KA “IRA^KOG DUGA“
Finansijska injekcija namjenskoj
industriji
Prema ranijoj odluci Vlade Federacije
BiH, najve}i dio novca prispjelog iz Iraka
bit }e utro{en na saniranje gubitaka i
izmirenje nagomilanih obaveza prema rad-
nicima u {est kompanija iz namjenske
industrije FBiH. Dio sredstava bit }e
Do potpunog obrata u cijelom sporu
do{lo je tek sredinom ove godine kada je
pravni zastupnik Federacije BiH Augustin
Jan~ik zaprijetio pokretanjem me|unaro-
dnog sudskog spora pred nadle`nim sudom
u Parizu. Prijetnja internacionalizacijom
spora, koji bi BiH nesumnjivo glatko dobi-
la, primorala je Jugoimport SDPR da iza|e
s kompromisnom vansudskom nagodbom
prema kojoj bi se Progresu isplatio samo
glavni iznos duga, bez pripisanih kamata,
dok bi Vlada Federacije BiH dobila pre-
ostali novac, u ukupnom iznosu od nekih 41
milion dolara.
Iako je Vlada Federacije BiH pristala na
ovaj sporazum, realizacija je izostala zbog
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
VLADA FBiH NAPLATILA 41,4 MILIONA DOLARA
utro{en na uvezivanje radnog sta`a,
izmirenje obaveza prema penzionom i
zdravstvenom osiguranju, te na moderni-
zaciju nekih proizvodnih postrojenja i otkl-
anjanje uskih proizvodnih grla u tvornica-
ma namjenske industrije. 
tvrdokornog insistiranja predstavnika
SDPR-a da se prvo uplati dug Progresu a tek
potom Vladi Federacije BiH. Ferderalni
pravni zastupnik Augustin Jan~ik i direktor
federalne Agencije za privatizaciju Enes
Gani} insistirali su pak na obrnutom redu
poteza, strahuju}i da bi u me|uvremenu
odnekuda mogla iskrsnuti neka nova faktu-
ra poput Progresove koja bi ponovno bloki-
rala isplatu duga prema Vladi Federacije
BiH.
U spor se naposlijetku uklju~io dr`avni
vrh Srbije, premijer Mirko Cvetkovi} i
predsjednik Boris Tadi}, koji su u junu ove
godine ugostili politi~ku delegaciju BiH u
kojoj je, pored ostalih, bio i federalni pre-
mijer Mustafa Mujezinovi}. Kako smo
doznali, premijer Srbije Cvetkovi} uvjera-
vao je federalnog premijera Mujezinovi}a
da “prvi put ~uje za spor Federacije BiH sa
SDPR-om“, uz obe}anje da }e ispitati cijeli
slu~aj i sa svoje strane u~initi sve da se
rije{i u najkra}em roku na obostrano zado-
voljstvo. Sli~no obe}anje premijer
Mujezinovi} dobio je ne{to kasnije i od
predsjednika Srbije Borisa Tadi}a, koji se,
kao i premijer Cvetkovi}, pravdao da nije
bio upoznat s detaljima spora.
Premijer Cvetkovi} i predsjednik Tadi}
odr`ali su rije~: po~etkom oktobra ove
godine u Sarajevo je stigla delegacija
SDPR-a predvo|ena direktorom Stevanom
Nik~evi}em, koja je premijeru Muje-
zinovi}u saop}ila da dolazi po izri~itom
nalogu premijera Cvetkovi}a i predsjedni-
ka Tadi}a.
Na sastanku Mujezinovi}a i Nik~evi}a
postignut je ~vrst dogovor da se potpi{e
vansudsko poravnanje i da se iz “ira~kog
duga“ naprije izmiri potra`ivanje Vlade
Federacije BiH u iznosu od 41,4 miliona
KM, a potom dan kasnije, kada bude
potvr|ena uplata, da se uplati novac koji
potra`uje “Progres“.
Dogovor Cvetkovi}-Mujezinovi} real-
iziran je 1. decembra kada je na devizni
ra~un federalne Vlade leglo 41,4 miliona
ameri~kih dolara. 
21
[EF SVJETSKE ANTITERORISTI^KE KAMPANJE

JEAN-PAUL LABORDE, francuski sudija, posljednjih četrnaest godina radi pri

UN-u i šef je Radne grupe za borbu protiv međunarodnog terorizma, koja pod
svojom “kontrolom” ima tridesetak međunarodnih organizacija; naš novinar je
ove sedmice razgovarao sa gospodinom Labordeom tražeći odgovor na pitanje
o uključenosti vlasti BiH u globalnu antiterorističku strategiju

BiH IMA VA@NU ULOGU

U ANTITERORISTI^KOM
PROGRAMU UN-a
Razgovarao: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILI^I] Nijedna dr`ava na svijetu nije po{te|ena

U
Sarajevu su se protekle sedmice
okupili predstavnici nacionalnih
teroristi~kih prijetnji i organiziranog nasilja
sigurnosnih slu`bi zemalja jugo- rje{avanje konflikta. Ne}u re}i da }e sve te ovdje u BiH nego negdje drugdje u svijetu.
isto~ne Evrope i predstavnici mjere u kombinaciji apsolutno ukinuti, ili Dakle, nigdje na svijetu se strategija ne
me|unarodnih organizacija, kako eliminirati, terorizam, ali zasigurno je provodi u svom punom kapacitetu i obimu.
bi razmijenili iskustva iz oblasti pravosu|a, potrebno raditi paralelno na razli~itim Zbog toga ne morate imati neki kompleks s
unutra{njih poslova i sigurnosne suradnje. mjerama. I kona~no, pomo} koja se pru`a obzirom da je situacija i u drugim zemljama
Skupu je prisustvovalo stotinjak pred- zemljama ~lanicama treba biti upravo ovak- svijeta kriti~na. Kada govorimo o samom
stavnika policijskih i sigurnosnih agencija va, dakle sveobuhvatna, da uklju~uje sve kontekstu, ~injenica je da bi se dr`avna
iz dr`ava regije te me|unarodnih organi- spomenute segmente. strategija trebala i morala prilagoditi
zacija, uklju~uju}i i Radnu grupu UN-a za Globalnoj strategiji. To je vi{e moj stav i
provedbu protuteroristi~kih aktivnosti  Antiteroristi~ka Strategija u regionu, moja procjena nego neka zvani~na evalu-
(CTITF), sa ~ijim smo direktorom Jean- samim tim i u BiH, ne implementira se acija. Samu Strategiju trabaju provoditi
Paulom Labordeom razgovarali o na~inima zadovoljavaju}om brzinom i tempom. regionalne organizacije, a tim povodom je i
borbe protiv teroristi~kih prijetnji i Kako Vi ocjenjujete taj proces? organizovan ovaj sastanak RCC-a, kojem
spre~avanju finansiranja takvih aktivnosti. Prvo, nemate razloga da budete zabrinu- sam prisustvovao. Sastanak je organizovan
ti. Nemojte misliti da je situacija razli~ita kako bi se, izme|u ostalog, poku{alo 
NEMA RAZLOGA ZA BRIGU
 UN-ova Globalna antiteroristi~ka DA SE 11. SEPTEMBAR
strategija usvojena je u septembru 2006. NIKAD NE PONOVI
godine. Mo`ete li nam re}i {ta je u fokusu Ru{enje
Ru{enje World
World Trade
Trade
te strategije i ~emu se posve}uje najve}a Centra
Centra uu New
New Yorku
Yorku
pa`nja u njenoj implementaciji?
Strategija je jednoglasno usvojena od
svih zemalja ~lanica UN-a. Smatram da je
vrlo zna~ajno to {to po prvi puta imamo
jedan instrument, jedno sredstvo koje se
bavi problemom terorizma na sveobuhv-
atan na~in. Dakle, smatram da je fokus
upravo na ~injenici da se problemom terori-
zma bavimo iz svih njegovih perspektiva i
aspekata, zna~i sveobuhvatno, a ne samo da
se fokusiramo na tu bezbjednosnu perspek-
tivu, odnosno sigurnosni aspekt. Naravno,
sigurnosne mjere su zna~ajne, me|utim
postoje i mnoge druge mjere koje su tako|e
va`ne. Primjerice, me|ureligijski dijalog,
po{tovanje razli~itosti, prevencija i

22 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

 JEAN-PAUL LABORDE

TERORISTI^KE
AKCIJE NISU SKUPE
Jean-Paul Laborde smatra
da je finansiranje terorizma
klju~no za sam terorizam

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 23

 [EF SVJETSKE ANTITERORISTI^KE KAMPANJE
 utvrditi na koji na~in bi se mogla Strategija
primijeniti u regionu, poku{ati utvrditi
metodologiju primjene u pojedinim zemlja- IMPRESIVNA BIOGRAFIJA
ma i regionu. To je odgovornost zemalja,
regije, ali i me|unarodnih organizacija koje
u~estvuju, odnosno pru`aju pomo} u tom
Prije dolaska u Ujedinjene nacije
procesu, kao {to su Evropska unija, OSCE i
RCC itd.
Laborde je godinama radio u
 U procjenama nekih me|unarodnih francuskom sudstvu
organizacija, pravosudni organi u BiH, Jean-Paul Laborde je francuski sudija i za politi~ka pitanja Laborde je ~etrnaest
agencije za provo|enje zakona, uklju~uju}i biv{i du`nosnik UN-ovog Ureda za droge i godina obna{ao visoke du`nosti pri
i finansijsko-obavje{tajni odjel SIPA-e, kriminal (UNODC), koji se UN-ovom Odjelu UNODC-u. Prije dolaska u UN Laborde je
nemaju razra|ene mehanizme, posebno kad za politi~ka pitanja priklju~io u junu pro{le dvadeset i dvije godine proveo u fran-
je rije~ o spre~avanju finansiranja teroriz- godine, na mjestu vi{eg savjetnika genera- cuskom pravosudnom sistemu gdje je,
ma? lnog sekretara za borbu protiv terorizma i kao izme|u ostalog, obna{ao du`nosti predsjed-
Ne vjerujem da je to neka jedinstvena {ef tima osnovanog radi podr{ke UN-ovoj nika Odbora drugog francuskog `alidbenog
situacija karakteristi~na samo za BiH. Te grupi za provedbu protuteroristi~kih aktivnos- suda, du`nost {efa Nacionalnog servisa za
procjene su manje-vi{e svugdje iste. ti (CTITF). inspekciju kaznenog sistema Francuske,
^injenica jeste da postoje odre|ene rupe i Ove godine postao je i predsjedavaju}i du`nost glavnog tu`ioca i pomo}nika
nedostaci, ali toga ima i u drugim zemlja- CTITF-a, a prije nego li se priklju~io Odjelu generalnog tu`ioca Francuske. 
ma. Finansiranje terorizma klju~no je za
sam terorizam, jer te organizacije ne mogu
djelovati ako nemaju novca. Ali, s druge IZ FRANCUSKOG
strane, ono {to treba imati na umu jeste da PRAVOSUDNOG
sam teroristi~ki ~in, odnosno teroristi~ke SISTEMA U UN-ov
akcije u biti nisu skupe. Mi smo sa~inili ODJEL ZA
izvje{taj o finansiranju terorizma, POLITI^KA
uspostavljanju samog finansijskog okvira i PITANJA
na koji na~in funkcioni{u. Istovremeno, Jean-Paul Laborde
dali smo preporuke kako suzbiti takve
aktivnosti u regijama i pojedinim zemlja-
ma. Dakle, kada govorimo o G20, oni su
po~eli prihvatati na{e preporuke, {to je
potvrda da je to {to smo radili kada je u
pitanju finansijski aspekt vrlo zna~ajno.

TERORISTA IMA SVUGDJE

 Tokom trajanja rata u BiH na ovo
podru~je su pristigli islamski ekstremisti iz
razli~itih krajeva svijeta. Da li zbog toga
na{a zemlja ima druga~iji status i tretman
od zemalja u regionu?

NA SVIM NIVOIMA: Smatram da je fokus upravo na činjenici da se problemom

terorizma bavimo iz svih njegovih perspektiva i aspekata, znači sveobuhvatno, a ne
samo da se fokusiramo na tu bezbjednosnu perspektivu, odnosno sigurnosni aspekt
Ne bih rekao da postoji neka posebna zam problem BiH i samo jedne zemlje. Na{ koje su se ticale i stavljanja organizacija i
zabrinutost kad je rije~ o BiH. Terorizam je cilj i misija je borba protiv globalne prijet- pojedinaca na listu, zale|ivanju njihove
svugdje problem i ljudi su generalno nje {to terorizam zapravo i jeste. imovine i zabrane kretanja tih ljudi.
zabrinuti. Ako za primjer uzmete zemlje Me|utim, o ovom pitanju se vodi diskusija,
zapadne Evrope: Veliku Britaniju, Francu-  [ta se de{ava sa imovinom humani- posebno nakon presude Evropskog suda
sku, [paniju... i tamo postoje problemi. tarnih i nevladinih organizacija kao i poje- pravde, gdje se kroz presudu vidjelo da je
Neophodno je terorizam posmatrati kao dinaca, ~ija su imena stavljena na UN-ovu nemogu}e primjenjivati te odluke Odbora
globalnu prijetnju. Ho}emo li re}i da u BiH konsolidovanu listu pomaga~a terorizma? beskona~no. To je polje na kojem se mora
postoji prostor za terorizam? Prostor za Postoji Odbor 1267 za borbu protiv Al poraditi upravo zbog stvari koje sam naveo.
terorizam postoji u svakoj zemlji na svijetu. Qaide i talibana, koji odlu~uje o mjerama Stoga je Vije}e sigurnosti UN-a odlu~ilo
Spomenuli ste ljude koji su do{li u BiH koje se implementiraju vezano za ovo pitanje. provesti odre|ene aktivnosti vezane za ovaj
tokom rata sa nekim odre|enim, speci- Pored toga, postoji i tim za monitoring koji konkretan problem. Sada pored Odbora
fi~nim namjerama. Me|utim, takvih ljudi pru`a podr{ku Odboru. Ovim tijelima posta- 1267 imamo i ombudsmena koji je imeno-
imate svugdje i takvi ljudi mogu do}i lo je prili~no te{ko provoditi mjere jer je van za ova pitanja i postoji mogu}nost revi-
svugdje. Tako da ne bih rekao da je terori- ranije, prije svega Odbor donosio odluke zije statusa organizacija i pojedinaca koji se

24 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.


nalaze na UN-ovoj konsolidovanoj listi.
Pojedine slu~ajeve prvo razmatra Odbor, a
ukoliko organizacija ili pojedinac nije zado-
voljan odlukom Odbora, mo`e ulo`iti `albu
ombudsmenu koji donosi kona~nu odluku.
Ovaj sistem je u samom za~etku i tek }emo
vidjeti kako }e funkcionisati.
SOFISTICIRANO I OBU^ENO
 Ovo pitanje sam Vam postavio jer je
u BiH djelovalo vi{e nevladinih, humani-
tarnih organizacija koje su stavljene na UN-
ovu konsolidovanu listu, me|utim proces
zamrzavanja njihove imovine ostao je
nejasan, po{to su te organizacije ostale
vlasnici imovine kojom su kasnije upravlj-
ali, prodavali je, zamjenjivali itd.?
FINANSIRANJE TERORISTA
Jasna veza između terorista i
organizovanog kriminala
Finansiranje teroristi~kih aktivnosti,
prema Labordeovim rije~ima, jeste veliki
problem. “Ako u jednoj zemlji imate
teroristi~ki akt, a zatim u drugoj,
tre}oj... vrlo jednostavno se uspostavlj-
aju mre`e finansiranja terorizma i
po~inju operativno da funkcioni{u”,
ka`e Laborde, navode}i da su na mnogim
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
ZLO U ČITAVOM
SVIJETU: Nigdje na
svijetu se strategija ne
provodi u svom punom
kapacitetu i obimu. Zbog
toga ne morate imati neki
kompleks s obzirom da je
situacija i u drugim
zemljama svijeta
kritična
nivoima te mre`e povezane sa organizo-
vanim kriminalom. “Primjer za to je
Afganistan, gdje imate najintenzivnije
pobunjeni~ke ekstremisti~ke grupe,
mjesto gdje se najvi{e uzgaja i kultivira
droga. Te stvari su usko povezane i naravno
govorimo o ogromnim koli~inama no-
vca”, poja{njava Laborde. 
JEAN-PAUL LABORDE
JEZIVO
JEZIVO UPOZORENJE
UPOZORENJE
GRA\ANIMA
GRA\ANIMA BiH
BiH
Teroristi~ki
Teroristi~ki napad
napad na
na Policijsku
Policijsku
stanicu
stanicu uu Bugojnu
Bugojnu ovoga
ovoga ljeta
ljeta
U tom slu~aju odgovornost je isklju~ivo
na lokalnim vlastima. Implementacija akcija
koje se ti~u rezolucija UN-a i odluka Vije}a
sigurnosti odgovornost je vlade zemlje ~lani-
ce. U BiH ne znam kako je to postavljeno, na
entitetskom ili dr`avnom nivou, ali u svakom
slu~aju to je odgovornost BiH.
 Zapadnoevropske zemlje, u prvom
redu Njema~ka, pove}ale su nivo sigurnos-
ti zbog mogu}nosti novih teroristi~kih
napada. Mislite li da su takve mjere oprav-
dane?
Prvo `elim da ka`em da se profesional-
na sposobnost borbe protiv terorizma
zasigurno pove}ala u posljednjih desetak
godina. Sve je vi{e profesionalnih agencija
koje postaju sofisticiranije i obu~enije po
tom pitanju. Dakle, kada sigurnosna agen-
cija neke zemlje iza|e u javnost sa informa-
cijom o mogu}em teroristi~kom napadu, te
informacije su zaista vjerodostojne.
 Kolika je mogu}nost teroristi~kog
napada oru`jem za masovno uni{tenje?
Iz ove perspektive ne mo`emo re}i da li }e
se to desiti ili ne, ali mi moramo biti spremni
u slu~aju da se to desi. Zato imamo smjernice
koje se odnose na tu oblast i borbu protiv
oru`ja za masovno uni{tenje. Postoje Agencija
za atomsku energiju u Be~u i Agencija za
hemijsko-biolo{ko oru`je u Briselu, s kojima
sura|ujemo. Provodimo preventivne mjere i
spremni smo za takve situacije, kao i {ta treba
uraditi ako se to desi. 
25
 SKANDAL NEDJELJE

Ministar Alkalaj na kraju mandata izdašno nagradio svoje savjetnike

Alkalaj u tehničkom mandatu šestoro svojih

savjetnika “počastio“ najatraktivnijim
ambasadama BiH u Evropi!
Pi{e: SENAD AVDI]

N
ije potrebno dokazivati da je ministar
vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj za
~etiri godine svog mandata, {to
samoinicijativno, {to po diktatu svog {efa
Harisa Silajd`i}a, potpuno srozao i ono
malo ugleda koji je ova institucija posje-
dovala prije njegovog postavljenja.
Nepotizam, neprofesionalizam, volunta-
rizam, privatiziranje javnih funkcija, neod-
govornost u tro{enju javnog novca, koji su
MIP BiH “krasili“ od samog njegovog osni-
vanja 1992. godine, tokom Alkalajevog
mandata su produbljeni i dovedeni skoro do
elementarne (gra|anske, a ne diplomatske)
nepristojnosti.
Posljednji (barem se nadajmo da je
posljednji) primjer Alkalajevog priva-
tiziranja ministarstva na ~ijem je ~elu jeste
nedavno imenovanje njegovih najbli`ih
suradnika, savjetnika na najatraktivnije
diplomatsko-konzularne “lokacije“ u
Evropi. Tako je Alkalaj svoju savjetnicu
Eminu Merdan poslao na savjetni~ko
mjesto u Ambasadi Bosne i Hercegovine u
Parizu. Do dolaska Alkalaja na mjesto
ministra Emina Merdan je bila besperspek-
tivna sekretarica u ministarstvu, da bi hitno
bila unaprije|ena u Alkalajevu savjetnicu.
[ta ga je i o ~emu savjetovala, malo je poz-
nato, mo`da i zato {to su njih dvoje najman-
je vremena provodili u MIP-u a najvi{e na
mnogobrojnim Alkalajevim diplomatskim
putovanjima. U MIP-u je kru`ila zajedljiva
dosjetka da Merdanova nije savjetnica
nego “prva pratilja ministra Alkalaja“ .
Jo{ jedan Alkalajev savjetnik, Asim
Dorovi}, priprema se za diplomatsko-
konzularnu karijeru - njega o~ekuje
namje{tenje u Ambasadi BiH u Berlinu. MINISTAR I NJEGOV GLASNOGOVORNIK
Zlatana Burzi}a, nekada{njeg muzi~ara Sven Alkalaj je Zlatana Burzi}a poslao u Ambasadu BiH u Madridu
grupe Punkt, Alkalaj je najprije promovirao
u svog savjetnika za medije. Tokom dvije- U diplomatsku misiju uskoro }e i savjetni- suprug Darko Vidovi} morati “potegnuti“
tri godine provedene na toj funkciji Burzi} ca Jasminka Ajanovi}, kojoj je ministar ~ak do Berlina.
nije odr`ao niti jednu konferenciju za medi- Alkalaj namijenio jo{ jedno “zaba~eno“ diplo- Kakav je posao sebi u budu}nosti nami-
je, uspio se tek nekoliko puta javno matsko-konzularno predstavni{tvo - Berlin. jenio ministar Sven Alkalaj, jo{ nije pozna-
obrukati, a onda povu}i u ilegalu. Ovih Nije Alkalaj zaboravio ni bra~ni dvojac to. Izvjesno je samo to da njegovom
dana i Burzi} pakuje kofere i sprema se u me|u svojim savjetnicima; gospo|a Sanja nasljedniku nimalo ne}e biti lako sanirati
diplomatsku misiju u Madrid, kojom ga je Vidovi}, koja je do sada bila anga`irana u stravi~ne kadrovske, profesionalne,
na kraju mandata po~astio njegov “osni- sektoru odnosa sa javno{}u MIP-a, preselit finansijske... dubioze koje mu {teto~ina
va~“ Alkalaj. }e u Ambasadu BiH u Be~u, dok }e njen Alkalaj ostavlja u amanet. 

26 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

OPTU@NICA PROTIV [EFA KOS-a

Hrvatsko tužilaštvo podiže do sada najteže optužnice protiv čelnog čovjeka KOS-a,
generala ALEKSANDRA VASILJEVIĆA i njegovog pomoćnika LJUBIŠE ŽIVANOVIĆA,
koji su 1991.i 1992. organizovali logore u kojima je zarobljeno preko pet hiljada, a
ubijeno, mučeno i silovano stotine zarobljenih hrvatskih građana; naša novinarka
napravila je uvid u sva Vasiljevićeva svjedočenja pred sudovima, pa čak i ona
zatvorena, u kojima je govorio o odgovornim za stradanja hrvatskih zarobljenika

VASILJEVI] - KREATOR, A NE
KLJU^NI SVJEDOK ZLO^INA
PO^INJENIH U HRVATSKOJ,
BiH I NA KOSOVU
Prvi ~ovjek KOS-a je u svjedo~enjima tvrdio da su najve}e
zlo~ine u Vukovaru po~inili [e{elj, Arkan i Bad`a
Pi{e: MIRHA DEDI] GENERALU IMA KO DA PI[E

D
Protiv
Protiv Aleksandra
Aleksandra Vasiljevi}a,
Vasiljevi}a,
r`avno odvjetni{tvo Hrvatske {efa
{efa srbijanske
srbijanske tajne
tajne slu`be,
slu`be,
(DORH), nakon dvije i po godine hrvatsko
hrvatsko tu`ila{tvo
tu`ila{tvo pripremilo
pripremilo je
je
optu`nicu
optu`nicu za
za zlo~ine
zlo~ine koje
koje je
je ovaj
ovaj
temeljite istrage @upanijskog general
general po~inio
po~inio prije
prije 19
19 godina
godina
suda u Osijeku, zavr{ilo je istragu uu Hrvatskoj
Hrvatskoj
o koncentracionim logorima u
Srbiji kroz koje je pro{lo vi{e hiljada
hrvatskih ratnih zarobljenika. Utvr|ena je
odgovornost vrha JNA za organizovanje
logora ne samo u Srbiji nego i u Hrvatskoj.
Najodgovornijim za to smatra se general
JNA Aleksandar Vasiljevi}. DORH uskoro
{alje u Beograd optu`nicu protiv generala
Vasiljevi}a, za kojeg smatra da je bio nalo-
godavac pogubljenja 264 osobe.
Vasiljevi} je od 1. juna 1991. godine pa
sve do 8. maja 1992. godine obavljao
du`nost na~elnika Uprave bezbjednosti
Saveznog sekretarijata narodne odbrane
(SSNO), a kao na~elnik Uprave bezbjed-
nosti bio je ~lan kolegijuma SSNO-a i ~lan
{taba Vrhovne komande. Na tako isturenim
polo`ajima Vasiljevi} je, smatra hrvatsko
tu`ila{tvo, morao znati za najve}e zlo~ine
po~injene u Vukovaru.
Iako je DORH jo{ nije slu`beno
objavio, doznaje se da je optu`nica nezaus-
tavljiva te da se, pored Vasiljevi}a, podi`e i
protiv biv{eg potpukovnika L jubi{e
@ivanovi}a, tako|e oficira KOS-a i koman-
danta najve}ih srpskih logora Begejci i

28 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

 TAJNI ORGANIZATOR RATNIH ZLO^INA

POTRESNE SLIKE RAZORENOG VUKOVARA

Prije 19 godina snage JNA u{le su u Vukovar, ~ime su okon~ane tromjese~ne borbe u kojima je poginulo oko 5.000 ljudi i razru{en skoro cijeli grad

EGZEKUTORI IZ TO-a: Na moje pitanje ko su bili ti teritorijalci koji su došli na Ovčaru,

Muris mi je kazao da se radilo o kriminalnim tipovima, bolesnim i umobolnim, kazao
još i to da su nakon likvidacije ovih zarobljenika njihove leševe zakopavali dozerima

VASILJEVI]EVA JNA NA DJELU

U opsadi Vukovara sudjelovalo oko 30.000 vojnika JNA i veliki broj pripadnika Teritorijalne obrane i paravojnih snaga

Staji}evo. Njih dvojica terete se za ratni
zlo~in protiv civilnog stanovni{tva.
LOGORI ZA ZAROBLJENE HRVATE
U vrijeme rata sa Hrvatskom Ljubi{a
@ivanovi} (pripadnik KOS-a iz Novog
Sada), u blizini vojvo|anskih mjesta
isto~no do Novog Sada, Staji}evu i
Begejcima, organizovao je logore za
zarobljene pripadnike MUP-a i ZNG-a i
civila sa podru~ja Vukovara, Tovarnika i
Ila~e. U tim logorima bili su i `ene, djeca i
starci, koji su mjesecima bili zarobljeni u
nehumanim `ivotnim uslovima, bez vode,
hrane, pokriva~a, gdje su ih pripadnici
JNA, pod @ivanovi}evim komandom,
svakodnevno fizi~ki i psihi~ki zlostavljali.
Zarobljenici su odvo|eni na la`na strijelj-
anja, prisiljavani na radove, mu~eni, poslije
~ega su stotine njih ubijeni, umrli, ili postali
invalidima.
Aleksandar Vasiljevi}, kao na~elnik
KOS-a, u proteklih desetak godina bio je
svjedok na nekoliko su|enja. Prije svega
pred Ha{kim tribunalom kao svjedok
Tu`ila{tva u procesu koji se vodio protiv
Slobodana Milo{evi}a 2003. godine. Zatim
je od 2005. do 2007. godine u nekoliko
navrata svjedo~io pred beogradskim Sudom
za ratne zlo~ine za Ov~aru.
Na{ list napravio je uvid u sva
dosada{nja svjedo~enja Aleksandra Vasilje-
vi}a, pa ~ak i ona zatvorena. Ovaj general je
na sudu tvrdio da su za sve zlo~ine
po~injene u Vukovaru, Lovasu i Ov~ari
krive isklju~ivo paravojne jedinice koje su
bile u nadle`nosti MUP-a Srbije.
Prema Vasiljevi}evim navodima, jedini-
ca Mirka Jovi}a Du{an silni neposredno je
po~inila zlo~in u Lovasu. U Vukovaru je,
prema njegovim rije~ima, operisao odred
Crnogorac, sastavljen od ljudi iz MUP-a
Srbije koji je bio u nadle`nosti Radovana
Stoji~i}a Bad`e. Vasiljevi} je za zlo~ine
optu`io i Arkanovu jedinicu koja je tada
bila smje{tena u Erdutu i imala oko 300 pri-
padnika. Vasiljevi} je tvrdio da je Arkan u
to vrijeme imao izuzetno velike ovlasti i da
je u Ministarstvo odbrane Srbije dolazio
naoru`an do zuba. Vasiljevi} je tvrdio da je
jednom prilikom kada je bio prisutan u 

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 29

 OPTU@NICA PROTIV [EFA KOS-a
 ministarstvu bio i Arkan koji je sa sobom
imao atomatsko oru`je “heckler”. Kada je
pitao za{to se njemu kao generalu oduzima
oru`je, a Arkan ulazi sa automatom, navod-
no je dobio odgovor: “Ali Vi niste Arkan.”
Ove jedinice, prema Vasiljevi}u, nisu
djelovale u okviru JNA, ali je dolazak
Radovana Stoji~i}a Bad`e, visokog
zvani~nika MUP-a Srbije, na istureno
komandno mjesto kod generala @ivote
Pani}a bilo u funkciji koordinacija tih
jedinica sa drugim snagama.
Vasiljevi} je kazao da je Vojislava
[e{elja anga`ovao li~no Jovica Stani{i},
na~elnik SDB-a, i dao mu zadatak da orga-
nizuje dobrovoljce koji su kasnije bili
upu}eni u Vukovar. [e{eljev ~etni~ki odred
Leva supoderica odmah po osnivanju bio je
upu}en u Hrvatsku.
Vasiljevi} je kazao i da velika odgovo-
rnost za zlo~ine po~injene nad Hrvatima
stoji na vojnoj liniji u MUP-u Srbije. “Pod IZVR[IOCI ZLO^INA
vojnom linijom u MUP-u se podrazumevaju Aleksandar Vasiljevi} je svjedo~io da su najve}e zlo~ine nad gra|anima Vukovara po~inili
aktivnosti nekih ~elnih ljudi MUP-a Srbije dobrovoljci @eljka Ra`natovi}a Arkana i Vojislava [e{elja koje su bile pod kontrolom
koji su se bavili poslovima koji nisu bile u policijskog generala Radovana Stoji~i}a Bad`e
njihovoj nadle`nosti, a odnose se na formi-
ranje paravojnih jedinica i njihovo usmera-
vanje na pojedine delove rati{ta. Te
aktivnosti nisu bile legalne”, kazao je
Vasiljevi} optu`uju}i kompletan vrh srbi-
janske policije za zlo~ine po~injene nad
hrvatskim zarobljenicima.
“Radovan Stoji~i} Bad`a je tamo poslat
iz MUP-a Srbije i MUP Srbije je organizo-
vao odbranu Srba van Srbije i dodeljivao
oru`je i sve ostalo. Ja sam bio dosta revolti-
ran postupcima paravojnih jedinica i tra`io
sam da MUP Srbije poduzme mere da se
ovi sastavi proteraju iz zone borbenih
dejstava jedinica JNA. Zoran Sokolovi}
(tada{nji ministar saveznog MUP-a, op.a.)
tada je kazao da ne zna ko je Arkan i preko pu~isti~ki na~in da izvr{e smenu generala odbranu. Ovi doga|aji su odlo`ili da briga-
svih mojih upozorenja se pre{lo }utke”, Veljka Kadijevi}a. Major Veselin [lji- da krene u Vukovar 2.10. 1991. godine.
posvjedo~io je Vasiljevi}. van~anin, kao na~elnik organa bezbednosti Potom se major Veselin [ljivan~anin
Podsjetimo da je general srpske policije u brigadi, nije obavestio Upravu bezbednos- razme{ta sa delom odseka bezbednosti u
i na~elnik Slu`be javne bezbjednosti ti o tome. U to vreme ja sam bio u [idu, a selo Negoslavci i tamo se nalazio sve do
Radovan Stoji~i} Bad`a ubijen u beograd- pukovnici Mile Mrk{i} i Vuk Obradovi} zavr{etka operacije u Vukovaru.”
skom restoranu Mama mia 1997. a njegove koji je bio na~elnik kabineta SSNO-a vodili Va s i l j e v i } j e t v r d i o d a j e o d
ubice nikada nisu prona|ene. Milo{evi}ev su razgovor sa tada{njim na~elnikom [ljivan~anina 29. 11. 1991. godine tra`io da
ministar unutra{njih poslova Zoran Sokolo- General{taba Blagojem Ad`i}em da prih- sa~ini izvje{taj o vo|enju borbenih dejstava
vi} 2001. izvr{io je samoubistvo. vati funkciju saveznog sekretara za narodnu na podru~ju Vukovara, me|utim u tom
izvje{taju nije bilo ni rije~i o doga|aju na
MISTERIOZNI MURIS ZJAJO Ov~ari, odnosno o zarobljenicima iz vuko-
Vasiljevi} je na su|enjima tako|er ODGOVORNOST MUP-a varske bolnice.
ustvrdio da su oficiri koji su u to vrijeme “Ja sam u Vukovaru, prema mojoj evi-
anga`ovani oko Vukovara poku{ali da
SRBIJE: “Radovan Stojičić denciji u radnoj bele`nici, nakon odlaska
izvr{e vojni pu~. Badža je tamo poslat iz gardijske brigade od 02. 10. 1991. godine do
“Pouzdano znam da je 29. septembra 21. 11. 1991. godine bio ukupno tri puta.
1991. godine gardijska brigada u Beogradu MUP-a Srbije i MUP Dan pre mog drugog dolaska [e{elj je dr`ao
bila u pripremama za u~e{}e u borbenim Srbije je organizovao govor u Vukovaru u kojem je isticao da nje-
dejstvima na podru~ju Vukovara radi ubrza- govi dobrovoljci vode borbu, a da jedinice
vanja deblokade kasarne. Me|utim, nekako odbranu Srba van Srbije i JNA to ne ~ine kako treba i da u njima vide
ba{ u to vreme pukovnik Mile Mrk{i}, koji izdajstva i dezerterstva”, kazao je Vasiljevi}.
je ina~e bio komandant te jedinice, i dodeljivao oružje i sve Me|utim, i pored tvrdnji da su za sve
stare{ine iz protivteroristi~ke ~ete hteli su na ostalo” zlo~ine krive paravojne jedinice koje su

30 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

 TAJNI ORGANIZATOR RATNIH ZLO^INA
bile u nadle`nosti MUP-a Srbije, Vasiljevi}
}e kazati da je ipak znao {ta se de{ava u
logorima za Hrvate u Staji}evu i
Begejcima, koji se nalaze nedaleko od
Novog Sada jer ih je redovno obilazio.
“Prema mojoj evidenciji i bele{kama iz
radne bele`nice, 20. novembra 1991.
godine bio sam u Beogradu, kada sam
dobio iz [ida informaciju o tome da je u
KP dom u Sremskoj Mitrovici sme{teno
1.300 zarobljenika sa podru~ja Vukovara,
a da ispred KP doma u autobusima ima jo{
1.050 zarobljenika. Iz Vukovara je tada
evakuisano oko 5.000 civila i zarobljenika.
Svi oni koji su kroz tu selekciju ocenjeni
da nemaju status ratnog zarobljenika, oni PREGOVORI MUP-a BiH I JNA U JESEN 1991. GODINE U HAN PIJESKU
su upu}ivani prema njihovim `eljama. Za Ministar policije Alija Delimustafi} i njegov zamjenik Vitomir @epini}, s jedne, i {ef KOS-a
ratne zarobljenike bila su formirana dva Aleksandar Vasiljevi} i njegova desna ruka Simeon Tumanov, s druge strane pregovara~kog stola
sabirna centra u Begejcima i Staji}evu, a
po nare|enju komande Prve vojne oblasti. dva centra u Staji}evu i Begejcima (sto~ne Vasiljevi} je u svojim svjedo~enjima
U ovim centrima su bila sme{tena 1.283 farme). Oko njih 70 je identifikovano kao tvrdio da je za zlo~ine po~injene u Ov~ari
ratna zarobljenika, me|u kojima je bilo izvr{ioci najte`ih zlo~ina koji su kasnije saznao tek 1993. godine i to od bliskog
identifikovano 722 pripadnika ZNG i uzeti u odgovaraju}i postupak. Komandant saradnika, KOS-ovca Murisa Zjaje.
drugih paravojnih sastava Hrvatske. Ja sam ovih logora bio je vojni stare{ina pukovnik “S Murisom sam imao jedan kratak
16. decembra 1991. godine obilazio ova Nikola Petrovi}”, kazao je Vasiljevi}. kontakt u januaru 1993. godine zbog nekih 

SRBIJANSKI DR@AVNI VRH BRANI MILO[EVI]EVOG GENERALA

Ministar Dačić i tužilac Vukčević tvrde da suđenje

Vasiljeviću nije u interesu regionalnog pomirenja
“Nemam ni{ta protiv da se proce-
suiraju oni koji su ~inili ratne zlo~ine,
ali ako idemo prema stavljanju ta~ke na
ono {to je bilo u pro{losti, prema
nekom pomirenju, to ne vodi u tom
smjeru. To vodi otvaranju nekih novih
pitanja, otvaranju recipro~nih slu~ajeva
sa na{e strane i onda }emo se svi vrteti
u krug”, rekao je prije desetak dana
Ivica Da~i}, ministar policije Srbije,
komentari{u}i najavu da }e hrvatsko
dr`avno tu`ila{tvo uskoro u Beograd
uputiti optu`nicu u kojoj se za organi-
zovanje logora u Begejcima gdje su
1991. odvo|eni hrvatski zarobljenici,
optu`uje vrh JNA i posebno general
Aleksandar Vasiljevi}, u to vrijeme prvi
~ovjek KOS-a.
U srbijanskom Tu`ila{tvu za ratne
O[TRI PROTIVNICI SU\ENJA VASILJEVI]U
zlo~ine ka`u kako na tom slu~aju sa Ivica Da~i}, ministar MUP-a Srbije, i Vladimir Vuk~evi}, glavni srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine
kolegama iz Hrvatske sara|uju od 2008.
kada im je stigla kaznena prijava Me|utim, srbijanski tu`itelj za ratne Izme|u srbijanskog i hrvatskog tu`i-
Udru`enja advokata “Vukovar 1991.”, i zlo~ine Vuk~evi} ka`e da “ni iz Haaga niti teljstva postoji poseban sporazum i po
da su policija i Vojno-sigurnosna agen- iz Zagreba ne mo`e biti dostavljena nikak- njemu se neposredno razmjenjuju dokazi o
cija provjeravale sve njene navode i o va optu`nica po kojoj Tu`ila{tvo Srbije pos- ratnim zlo~inima. Do sada je ta saradnja bila
tome obavijestili hrvatsku stranu. tupa kao prema optu`nici”. dosta dobra, posebno na ni`im nivoima
Od Vladimira Vuk~evi}a, glavnog “To je samo jedan, da tako ka`em, (tere}enje izvr{itelja, ~uvara logora, paravoj-
tu`ioca za ratne zlo~ine u Beogradu, tra`i inicijalni akt, mi onda ocenjujemo ska). Kako }e se ta saradnja nastaviti kada
se da ponovo otvori istragu za Ov~aru i da dokazni materijal koji ide uz tu optu- iz Hrvatske u Beograd stignu dokazni materijali
se kazne ne samo neposredni po~inioci `nicu, a videt }emo o ~emu je re~”, ka`e protiv dvojice visokih biv{ih oficira JNA, ovisi
nego i nalogodavac za 264 ubijene osobe. Vuk~evi}. isklju~ivo o slu`benoj politici Srbije. 

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA

31
 OPTU@NICA PROTIV [EFA KOS-a
 optu`bi da sam ja maltene ukrao neki novac
iz Vukovara i po{to je Zjajo komandir
specijalne jedinice, ja sam hteo od njega da
~ujem kolika je koli~ina novca bila i {ta je s
tim ura|eno. On mi je tada rekao da on nije
bio anga`ovan na tom zadatku, jer je bio
poslat u Ov~aru i ja sam tada prvi put ~uo
za to mesto. U stvari nije bi mi bilo jasno da
li je mesto ili {tala za ovce. Muris mi je u
najkra}em ispri~ao da su iz bolnice
zarobljenici za koje je postojala osnovana
sumnja da su presvu~eni pripadnici Zbora
narodne garde koji su hteli da iskoriste
evakuaciju bolnice i da budu evakuisani s
bolnicom, da su bili preba~eni na Ov~aru,
gde se nalazila 80. motorizovana brigada iz
Kragujevca. Kada je Muris po zadatku
oti{ao na Ov~aru, tamo je ~uo pucnje, o
tome je obavestio komandu brigade majora
Ljubi{u Vuka{inovi}a. Rekao je da se tamo
puca i odgovoreno mu je: ‘U redu, vrati se
nazad, to vi{e nije na{ problem.’ Kasnije je
saznao da su vukovarski teritorijalci izvr{ili
likvidaciju 185 lica i da se radi o osobama
koje su zarobljene u vukovarskoj bolnici,
nakon zauzimanja Vukovara. Na moje
pitanje ko su bili ti teritorijalci koji su do{li
na Ov~aru, Muris mi je kazao da se radilo o
kriminalnim tipovima, bolesnim i umobol-
nim. Muris mi je kazao jo{ i to da su nakon
likvidacije ovih zarobljenika njihove le{eve
zakopavali dozerima i da je to zakopavanje
vr{io kapetan ^edo Papi}, iz brigade na
Vo`dovcu koja je tada pripadala Gardijskoj
diviziji. Kapetan Papi} kasnije je ranjen
negde oko Srebrenice”, svjedo~io je
Vasiljevi}.
Glavni [e{eljev ~etnik u Vukovaru, po
Vasiljevi}u, M iodrag Lan~u`anin bio
je komandant Teritorijalne odbrane Vuko-
vara, a komandant Teritorijalne odbrane
Vukovara bio je Stanko Vujanovi}. Va-
siljevi} je kazao da je do ovih informacija
do{ao tek nekoliko godina kasnije, i to od
novinara Vremena Jovana Dulovi}a.
Vasiljevi} je naveo svoj razgovor s
tada{njim komandantom operativne grupe
Jug na vukovarskom rati{tu Miletom
Mrk{i}em, koji mu je 1998. godine na
Kvanta{koj pijaci u Beogradu rekao da je
“Milo{evi} poludeo“, da “}e sve da ih
izru~i Haagu“ i da zarobljenike nikada ne bi
predao teritorijalcima da je imao saznanja
{ta }e se s njima dogoditi. Nakon saznanja
da su strijeljeni, Mrk{i} mu je prenio da je
donijeta odluka “da se o tome }uti“.
Vasiljevi} je dalje iznosio svoja posredna
saznanja od novinara Vremena Jovana
Dulovi}a i oficira JNA, a sve podatke do
kojih je do{ao dostavio je Upravi bezbjed-
nosti iako je prije toga bio penzionisan.
Vasiljevi} je naveo i susret sa Veselinom
[ljivan~aninom, koji mu je rekao da je tek
kasnije saznao da su teritorijalci i dobrovolj-
ci likvidirali zarobljenike po izlasku iz vuko-
32
RADOVAN KARADŽIĆ:
“Za dva-tri dana će
Sarajeva nestati i biće
500.000 mrtvih za mjesec
dana u Bosni i
Hercegovini, nestaće
Muslimana, Srbi će se
ratosiljati, Hrvati će
najviše tu sigurno
profitirati, jer oni će
zadržati svoje opštine…”
varske bolnice. Prema njegovim rije~ima,
[ljivan~anin je tek nekoliko dana poslije
doga|aja na Ov~ari poslao izvje{taj organi-
ma bezbjednosti, u kojem nije bilo kon-
traobave{tajnih podataka. Taj izve{taj je,
ka`e Vasiljevi}, ostao u zgradi General{taba
i uni{ten je prilikom NATO bombardovanja.
VASILJEVI]EVI KOSOVCI U SREBRENICI
Na preko hiljadu strana transkripata
Vasiljevi}evih svjedo~enja kroz koje smo
pro{li vidi se da je prvi ~ovjek KOS-a bio
duboko involviran u predratna de{avanja u
BiH. Isto tako, iako penzionisan, general
Vasiljevi} je detaljno znao {ta se tokom rata
de{avalo na prostoru na{e zemlje.
Tako je tokom svjedo~enja 2005.
godine kazao da nije bio u Vukovaru u vri-
jeme kada je ovaj grad “pao u srpske ruke”,
jer se taj dan 19. novembra 1991. godine
nalazio u Mili}ima kod Zvornika na sas-
tanku s rukovode}im sastavom Saveznog
MUP-a i MUP-a Bosne i Hercegovine,
“gde je vr{ena analiza stanja u organima
unutra{njih poslova u BiH i punktova koje
MONSTRUOZNI PLANOVI
Radovan
Radovan Karad`i}
Karad`i} je
je Mom~ilu
Mom~ilu
Mandi}u,
Mandi}u, tada{njem
tada{njem pomo}niku
pomo}niku
ministra
ministra unutra{njih
unutra{njih poslova
poslova BiH,
BiH, uu
telefonskom
telefonskom razgovoru
razgovoru kazao
kazao dada }e
}e
svi
svi muslimani
muslimani uu BiH
BiH biti
biti likvidirani
likvidirani
je postavljala vojna policija i MUP BiH na
nekih skoro 40 ta~aka”. Pored toga {to je
vr{io pripreme za rat u BiH, Vasiljevi} }e
ne{to kasnije u~estvovati u opremanju
MUP-a RS-a materijalno-tehni~kim sred-
stvima. To je na su|enju Milo{evi}u
komentarisao na slijede}i na~in: “Kada se
MUP BiH podelio na dva dela, MUP RS
imao je megalomanske zahteve prema
General{tabu oru`anih snaga. Tra`ili su
~etiri helikoptera i dva te`a transportera. Ti
zahtevi nisu bili objektivni.”
Da je bio upu}en i u de{avanja oko
Srebrenice, otkrit }e na su|enju 2005.
godine u Beogradu, kada je kazao da je
pukovnik ^edo Papi}, koji se nalazio na
~elu Vo`dova~ke brigade koja je ina~e
u~estvovala u zlo~inima u Vukovaru,
stradao prilikom ofanzive na Srebrenicu.
Vasiljevi} je, tako|er, bio jako dobro
upu}en u formiranje Desetog diverzantskog
odreda VRS-a koji je po~inio najve}e
zlo~ine u Srebrenici.
Vasiljevi} }e 2003. godine na su|enju
Milo{evi}u, kada mu je pu{teni presretnuti
razgovori iz 1992. godine, prepoznati da je
on vo|en izme|u Radovana Karad`i}a i
Mom~ila Mandi}a. Karad`i} je tom pri-
likom izme|u ostalog kazao: “Za dva-tri
dana }e Sarajeva nestati i bi}e 500.000
mrtvih za mjesec dana u Bosni i
Hercegovini, nesta}e Muslimana, Srbi }e se
ratosiljati, Hrvati }e najvi{e tu sigurno pro-
fitirati, jer oni }e zadr`ati svoje op{tine…”
Slobodan Milo{evi} }e generala
Vasiljevi}a reaktivirati u toku rata na
Kosovu, 1999. godine. U to vrijeme pripad-
nici Desetog diverzantskog odreda su na
Kosovo iz Beograda poslani u sklopu
Vojske Jugoslavije. Me|utim, nakon neko-
liko godina Vasiljevi} }e tvrditi da ni{ta ne
zna o stradanju preko 3.500 hiljada
Albanaca ~ija su tijela zakopana u brojnim
masovnim grobnicama po Srbiji. 
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.
EKSKLUZIVNO, PRVI PUT

EKSKLUZIVNO
SVJEDO^ANSTVO
Naser Ori} je kao mladi pripadnik
Specijalne jedinice MUP-a Srbije
prije rata izravnao sudjelovao u
najva`nijim historijskim doga|ajima
na Kosovu, nakon povratka u BiH
policijsku i vojnu karijeru
nastavio je u rodnoj Srebrenici

34 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

 ISPOVIJEST NASERA ORI]A

NASER ORI]
Javnost u Srbiji danima je u nevjerici i “stanju šoka“ nakon najave NASERA
ORIĆA, ratnog komandanta odbrane Srebrenice, da će tražiti od Srbije da mu plaća
penziju za godine u kojima je bio zaposlen u Specijalnoj jedinici MUP-a Srbije; dan
nakon što je srbijanski Penzijski fond saopćio da ne postoje nikakve smetnje da
Orić (slično kao ni bivši hrvatski predsjednik STJEPAN MESIĆ) ostvari svoja
penzijska prava u susjednoj državi, Orić je po prvi put novinarki “SB-a“ ispričao
uzbudljivu priču o predratnom vremenu koje je proveo kao specijalac MUP-a
Srbije, kada je učestvovao u najopasnijim policijskim operacijama na Kosovu,
hapsio Vuka Draškovića, osiguravao Slobodana Miloševića na Gazimestanu, štitio
njegovog sina Marka... i na kraju po preporuci svojih šefova policijsku karijeru
neposredno pred rat bio prisiljen nastaviti u Bosni i Hercegovini

^IME SAM ZASLU@IO

PENZIJU U SRBIJI
Razgovarala: SUZANA MIJATOVI] javnosti, ~injenica je da je Naser Ori} od fikovati. To je jo{ jedan poku{aj obmanji-
1988. do 1991. bio pripadnik MUP-a vanja srbijanskog javnog mnijenja.
Foto: MARIO ILI^I]

N
akon {to su srbijanski novinari
pro{log tjedna objavili da, poslije
biv{eg predsjednika Republike
Hrvatske Stjepana Mesi}a, miro-
vinu u Beogradu tra`i i Naser
Ori}, ratni zapovjednik Armije BiH iz
Srebrenice ponovno je postao glavna vijest
u svim medijima u Srbiji. Premda je pravo-
mo}nom presudom Ha{kog tribunala, jo{
po~etkom jula 2008. godine, pravomo}no
oslobo|en optu`bi za ratni zlo~in nad
Srbima, Ori} je posljednjih dana u srbijan-
skoj javnosti ponovno “tituliran“ kao
dokazani ratni zlo~inac, a mogu}nost da
dobije pravo na mirovinu kao “bezobra-
zluk“ bez premca. No, unato~ o{trim reak-
cijama srbijanskih politi~ara i tamo{nje
Srbije, odnosno elitne Jedinice za specijal-
na dejstva, i da ima jednako zakonsko
pravo na mirovinu kao i sve njegove neka-
da{nje policijske kolege.
 Zamolit }u Vas da na po~etku raz-
govora najprije ka`ete jeste li, uop}e, pod-
nijeli zahtjev za mirovinu u Srbiji?
Jo{ uvijek nisam, ali imam namjeru, i
ve} sam kontaktirao advokata. Kao i svaki
drugi gra|anin koji je prije rata `ivio i radio
u Srbiji, imam pravo na penziju i ne vidim
razloga za{to ne bi i ostvario to pravo.
Pa`ljivo sam posljednjih dana pratio u
medijima {ta o meni govore i pi{u, kako me
ponovo nazivaju ratnim zlo~incem. Moraju
jednom shvatiti da sam ja bio optu`en za
ratne zlo~ine, ali sam pravosna`no oslo-
bo|en krivice i ne mogu me vi{e tako kvali-
OBI^NI LJUDI U SRBIJI
ME CIJENE I PO[TUJU
 Iako ste pravomo}no oslobo|eni
odgovornosti, pojedini srbijanski mediji su
ovih dana objavili da je protiv Vas u Srbiji
podnesena kaznena prijava, ali se ~eka
odgovor Ha{kog tribunala. Da li Vam je to
poznato?
Nije mi poznato, to prvi put ~ujem.
 Nedavno ste izjavili kako ste, nakon
povratka iz Haaga, u vi{e navrata boravili u
Beogradu. Jeste li u Srbiji imali bilo kakvih
problema?
Ne, nikada, jer je Naser Ori} u ratu
branio svoj narod i sebe, i jer je pred
Ha{kim tribunalom odbranio svoju nevi-
nost. Prve informacije koje sam dobio oko 

Milo{evi}a sam ~uvao kao profesionalac, nisam ga izdao u najte`im

trenucima kao {to je u~inio njegov tjelohranitelj Senta Milenkovi}!
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 35
 EKSKLUZIVNO, PRVI PUT

Foto: REUTERS
HA[KA
PRESUDA
Ratni zapovjednik
Armije BiH u
Srebrenici uhap{en
je 2003., pod
optu`bom da je
po~inio ratni zlo~in
nad Srbima, ali je
pet godina kasnije
pravomo}no
oslobo|en krivnje

 te penzije stigle su od mojih nekada{njih
kolega-policajaca, koji se danas nalaze na
mnogim visokim pozicijama u Srbiji. Oni
znaju kakav sam ~ovjek, dolazili su kod
mene, ja sam posje}ivao njih, iako smo svi
u ratu bili na svojim stranama. I nikada se u
Srbiji nisam na{ao u nekoj neugodnoj
situaciji, na granici mi ljudi ~ak nisu ni
tra`ili dokumenta, samo ka`u: “O, pa to je
Naser“, i puste me da pro|em. Meni je
jasno da jo{ postoje snage koje nastoje
dokazati kako su se zlo~ini jednako
de{avali na svim stranama, ali se bojim da
su se opet zaka~ili za pogre{nu osobu.
 Koliko imate radnog sta`a u Srbiji?
Po~eo sam raditi 1987. i godinu dana
sam bio zaposlen kao policijski pripravnik
u Op{tini Savski venac, “pokrivao“ sam
onaj ~uveni Park ljubavi kod Ekonomskog
fakulteta, Autobusku i @eljezni~ku stanicu,
pijacu Zeleni venac... Na konkurs za prijem
policajaca u Specijalnu jedinicu MUP-a
Srbije sam se prijavio jer sam oduvijek
volio takve izazove. Jo{ kao dje~ak sam
znao jednog ~ovjeka iz mog sela, rahmetli
Adnana Karovi}a, on je bio pripadnik
Specijalne policijske jedinice u Sarajevu, i
uvijek mi je bio uzor. Zbog njega sam se, i
prije odlaska u Beograd, javljao na
konkurse za prijem u policiju, ali nikada
nisam mogao pro}i, i to iz razloga {to je
moj djed za vrijeme Drugog svjetskog rata
poginuo u crnoko{ulja{ima. Volio sam,
dakle, oduvijek uniformu, iako je moj otac
`elio da ne{to “ozbiljno“ studiram, zbog
njega sam i upisao Fakultet za obojenu
metalurgiju u Boru. Me|utim, nisam ga do
kraja poslu{ao, predao sam dokumenta za
prijem u Specijalnu jedinicu MUP-a Srbije,
i kada sam kona~no do{ao pred Komisiju,
iskreno sam rekao da su me ranije odbijali
zbog djeda koji je bio usta{a. Primili su me
bez ikakvih problema. U Specijalnoj jedini-
ci je bilo jedno zlatno pravilo da su svi
mladi policajci minimalno godinu-dvije
dana morali pro}i obuku i trenirati, prije
nego {to bi bili upu}eni u bojevu akciju.
Sje}am se da smo nakon obuke anga`ovani
u akciji hvatanja jedne uba~ene grupe iz
Bugarske, kasnije smo izvodili akcije
hap{enja kriminalaca. Jo{ tada smo trenirali
tala~ke situacije u avionu, na{e akcije u
avionu DC 10 trajale su po ~etiri sekunde.
Poslije smo upu}eni na Kosovo, nakon {to
su po~eli nemiri. To je jedan dio mog `ivota
u kojem sam prvi put vidio {ta mo`e uradi-
ti jedna pogre{na politika.
MINISTAR BOGDANOVI] ME NAGRADIO
PI[TOLJEM ZA DAN BEZBEDNOSTI
 Kada ste to~no postali pripadnik
osiguranja biv{eg srbijanskog predsjednika
Slobodana Milo{evi}a?
Jedinica za specijalna dejstva je bila
direktno podre|ena kabinetu predsjednika
I JA SIT, I VUK NA BROJU
Jeo sam Vukovu hranu kako bih ga
uvjerio da ga ne želimo otrovati!
 U svojoj knjizi “Meta“ predsjednik
Srpskog pokreta obnove Vuk Dra{kovi}
je napisao da ste bili u grupi policajaca
koji su ga uhapsili nakon beogradskih
demonstracija 9. marta 1991. Zanimljivo
je, me|utim, da Vas se Dra{kovi} sje}a
kao najljubaznijeg policajca.
Sve poslove koje sam radio u policiji,
nastojao sam raditi profesionalno. Moj je
zadatak bio da nekoga uhapsim, a ne da
~ovjeku odmah i presudim, kako to danas
rade neki na{i policajci. Tako je bilo i s
Vukom Dra{kovi}em. Mi smo mu pri{li u
jednom restoranu u Skadarliji, on se nije
opirao i nije bilo razloga za demonstraciju
sile. Puno kasnije sam slu{ao Jovicu
Stani{i}a sa kojim sam, tako|er, bio na
istom spratu u Scheweningenu, dok se
ostalim ha{kim pritvorenicima hvalio kako
je, zapravo, on hapsio Dra{kovi}a. I ja ga
pustim da sve ispri~a, a onda mu ka`em
Slobodana Milo{evi}a i mogao nas je
anga`ovati samo tada{nji ministar policije
Radmilo Bogdanovi}. Mi smo tada dane
provodili vje`baju}i i treniraju}i, i molili
smo Boga da se dogodi neka situacija gdje
bi na terenu dokazali sve {to smo nau~ili.
Hapsili smo kriminalce po cijeloj Srbiji,
intervenisali kada su se doga|ale pobune u
zatvorima, nisu to bile samo akcije na
Kosovu. Nakon hap{enja Azema Vlasija i
pobune rudara u Rudniku Trep~a koji su se
zabarkadirali i po~eli {trajk gla|u, do{ao je
na{ tada{nji komandant Radovan Stoji~i}
Bad`a i rekao: “Momci, imamo opasan
zadatak. Moramo u}i u rudnik i izvu}i
rudare, ali se u magacinu nalazi velika
koli~ina eksploziva i postoji mogu}nost da
su hodnici minirani.“ To je bila procjena
kako je zapravo bilo. Sje}am se da Vuk
Dra{kovi}, poslije hap{enja, nije htio da
pojede sendvi~, u strahu da ga neko ne
otruje, {to sam ja iskoristio i uzeo sendvi~
za sebe. Me|utim, kada je Dra{kovi} vidio
kako ja jedem, on mi ka`e. “Ma, daj ti
meni taj sendvi~, ipak }u ga pojesti.“ 
HAP[ENJE
HAP[ENJE
LIDERA
LIDERA OPOZICIJE
OPOZICIJE
Naser
Naser Ori}
Ori} uhapsio
uhapsio je
je
Vuka
Vuka Dra{kovi}a
Dra{kovi}a uu martu
martu ’91.
’91.

36 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.


POVRATAK OTPISANOG
Nasera Ori}a je po povratku iz
Scheweningena do~ekalo na stotine
ratnih suboraca i prijatelja
Slu`be dr`avne bezbjednosti. Pokojni
Bad`a nije `elio da sam odredi ko }e i}i na
taj zadatak, nego nam je prepustio da se
sami javimo. I prijavilo se nas trinaest
dobrovoljaca, akcija je krenula u 1 sat i 15
minuta iza pono}i, a do devet sati ujutro
smo morali sve zavr{titi. Rok smo probili
za samo pet minuta, iako smo se morali
spustiti dva kilometra pod zemlju, bez
stuba. Nijednom rudaru nije falila ni dlaka
s glave, nijedan moj kolega specijalac nije
povrije|en, tako da smo kasnije svi
nagra|eni.
 Navodno ste tada od ministra
Radmila Bogdanovi}a dobili pi{tolj s
posvetom?
Da, to je bilo 13. maja 1990., na Dan
bezbednosti.
 Niste mi odgovorili kada ste
premje{teni u Milo{evi}evo osiguranje?
Najprije `elim objasniti da nikada
nisam bio li~ni pratilac ili tjelohranitelj
Slobodana Milo{evi}a, kako to neki tvrde.
Morate znati da pripadnici Specijalne
jedinice nisu mogli raditi koliko ho}e, jer su
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
ISPOVIJEST NASERA ORI]A
Foto: Milutin Stoj~evi}
nas poslije 28 godine starosti premje{tali na
druge poslove i zadatke. Tako sam i ja
postao dio policijskog tima koji je osigu-
ravao Milo{evi}a. U to je vrijeme
Milo{evi}ev pratilac bio Senta Milenkovi},
koji i nije bio neki vrsni profesionalac, kas-
nije smo saznali da je za tjelohranitelja
izabran zahvaljuju}i drugim intervencija-
ma. Na kraju je Milo{evi}a izdao kada mu
je bio najpotrebniji - tokom hap{enja i
izru~enja u Haag. Kako je 90-ih godina bilo
puno doga|aja, mitinga, politi~kih skupo-
va, procjena je bila da Milo{evi} mora imati
brojnije osiguranje, zbog ~ega smo i mi bili
anga`ovani. Izme|u ostalog, obezbje|ivali
smo Slobodana Milo{evi}a na Gazimestanu
28. juna 1989. Ina~e, u cijeloj Specijalnoj
jedinici tada je bilo pet Bo{njaka - ~etvorica
su bila sand`a~kog porijekla, a iz Bosne
sam bio samo ja. Kasnije smo svi zajedno
napustili Jedinicu.
U SARAJEVU SU ME ZAPOSLILI IBRAN
MUSTAFI] I HILMO SELIMOVI]
 Kako ste iz Specijalne jedinice MUP-a
Srbije premje{teni na Ilid`u kod Sarajeva?
To je sve bio splet okolnosti, po~inju se
de{avati nacionalne podjele, nemiri u
ZATVORSKA Kninu, iako je ~itava Jedinica do tada
DRUŽENJA: `ivjela kao jedan. Najvi{e me je pogodilo
kada smo dobili zadatak da preko Ba~kog
Paško Ljubičić, Petrovog Sela prevezemo kontingent
naoru`anja za kninske Srbe, tada sam
Slobodan Milošević, pomislio {ta ako nam sutra narede da pre-
Mladen Naletilić Tuta, bacimo naoru`anje za Srbe preko Drine.
Znao sam da mi tu vi{e nije mjesto, a i
Goran Jelisić i Naser kolege su mi same kazale da bi bilo najbolje
Orić snimljeni na da odem. U me|uvremenu me pozvao
Radovan Stoji~i} Bad`a i rekao mi:
svečanom ispraćaju “Nasere, ja bih ti preporu~io da ide{, bojim
se da }e do}i vrijeme kada ja ne}u mo}i
Jelisića, zločinca iz kontrolisati situaciju“, i da na|em na~ina da
Brčkog, osuđenog na se zaposlim u Bosni. Moj ro|ak Ibran
Mustafi}, koji je tada bio predsjednik
četrdeset godina robije Izvr{nog odbora SDA u Srebrenici i 
NEMIRNI
NEMIRNI
SARAJEVSKI
SARAJEVSKI DANI
DANI MIRA
MIRA
Naser
Naser Ori}
Ori} posljednjih
posljednjih je
je godina
godina
dovo|en
dovo|en uu vezu
vezu sa
sa brojnim
brojnim aferama
aferama ii
kriminalnim
kriminalnim grupama
grupama uu Sarajevu
Sarajevu
37
 EKSKLUZIVNO, PRVI PUT
 poslanik u Skup{tini BiH mi je, zajedno s ODUVIJEK SAM
Hilmom Selimovi}em koji je u to vrijeme VOLIO UNIFORMU
bio pomo}nik ministra policije BiH, pomo- Svi Ori}evi poku{aji da se
gao da se zaposlim u MUP-u BiH. I odmah zaposli u predratnom MUP-u
sam Hajrudinu Hod`i}u u MUP-u ponudio BiH ostali su bez uspjeha,
da kompletan magacin oru`ja specijalne jer mu je djed poginuo
u usta{ama
jedinice sa Sur~ina kod Beograda disloci-
ramo u BiH, da sve Bo{njake iz MUP-a
Srbije s naoru`anjem prevedemo u Bosnu,
ali nije bilo hrabrosti da se to uradi. Poslije
sam raspore|en u Stanicu policije na Ilid`i,
ali sam se ubrzo sukobio s Tomom
Kova~em, koji je bio komandir stanice.

 Sa Slobodanom Milo{evi}em ste se

ponovno sreli dvanaest godina poslije u
pritvorskoj jedinici u Scheweningenu.
Kako je protekao taj susret?
Ma, nije tu bilo ni~eg spektakularnog.
Boravili smo na istom spratu, zajedno smo
ustajali, zajedno i{li na spavanje, svakod-
nevno se vi|ali. Kada sa nekim dijelite
zajedni~ki prostor du`e vrijeme, morate
kontaktirati, postoje neka pravila pona{anja
koji se svi pridr`avaju. Dakle, sa
Milo{evi}em sam se vi|ao, razgovarali
smo, sve u granicama zatvorskih procedura.

MARKA MILO[EVI]A SAM BRANIO

OD NASILNIKA U [KOLI
 Bruno Vekari}, pomo}nik tu`itelja za
ratne zlo~ine Srbije Vladimira Vuk~evi}a,
izjavio je prije tri godine kako ima prov-
jerene informacije da ste u stalnom kontak-
tu s odbjeglim Markom Milo{evi}em,
sinom Slobodana Milo{evi}a. Prema
Vekari}evim tvrdnjama, Marko Milo{evi}
Vas je zvao, nakon {to ste u ljeto 2006.
pu{teni iz Haaga i ~estitao Vam. Da li je to
istina?
SJE]ANJE NA SPECIJALNU JEDINICU MUP-a SRBIJE
Moji su drugovi rasuti... pod
zemljom
 Jesu li sve Va{e kolege iz Jedinice
za specijalna dejstva MUP-a Srbije
pre`ivjeli rat?
Nakon rata su ubijeni Radovan Stoji~i}
Bad`a i Nenad Bato~anin (nekada{nji
zamjenik na~elnika Prve uprave MUP-a
Srbije i Crne Gore, ubijen u novembru 2002.,
zajedno s @eljkom [krbom, ratnim pratio-
cem Mome Mandi}a, op. a.), koji je bio
najspremniji momak me|u specijalcima i
vrhunski karatista. I ja ne vjerujem da je on,
kako se godinama tvrdi, bio kolateralna
{teta, da je prava meta ubica bio @eljko
[krba. Meni je Jovica Stani{i} rekao u
Haagu da je Nenad Bato~anin trebao likvidi-
rati jednog agenta CIA-e na Kosovu, ali da
S Markom Milo{evi}em sam u `ivotu
imao dva kontakta. Prvi je bio kada je on
i{ao u sedmi razred osnovne {kole i kada
mu je jedan dje~ak u {koli ukrao pi{tolj -
italijansku Beretu. Tada smo jedan moj
kolega iz Jedinice i ja i{li po zadatku u
nije znao osmisliti i odraditi zadatak. Mislim
da je zbog toga i ubijen, kao {to su prethod-
no likvidirani i Radovan Stoji~i} Bad`a,
odnosno @eljko Ra`natovi} Arkan. 
RATNI DRUGOVI
Bad`a i Arkan
{kolu da prona|emo tog dje~aka i da Marku
vratimo pi{tolj. Drugi put smo se sreli kada
je Marko Milo{evi}, tako|er kao dje~arac,
pobjegao sa jednom djevoj~icom u koju je
valjda bio zaljubljen, u njihovu porodi~nu
ku}u u Po`arevac. Mi smo, opet po
zadatku, i{li u Po`arevac da vratimo u
Beograd i njega i djevoj~icu.
 Iako negirate da ste sa Slobodanom
Milo{evi}em bili bliski, beogradski dnevni
list Blic je prije nekoliko dana objavio
fotografiju iz zatvora u Scheweningenu na
kojoj se nalazite Milo{evi}, Mladen
Naletili} Tuta, Goran Jelisi} i Vi. Kada je
nastala ta fotografija?
Ako se dobro sje}am, snimljena je kada
smo ispra}ali Gorana Jelisi}a (optu`en za
ratne zlo~ine u Br~kom, op. a.), koji je
osu|en na 40 godina zatvora i sada se
nalazi u zatvoru u Italiji. Jelisi} je napravio
veliku fe{tu kada je odlazio iz
Scheweningena. Ali, ponavljam, u tim
zatvorskim dru`enjima nije bilo ni~eg
neobi~nog. Mene je, recimo, nakon povrat-
ka iz Haaga, kada sam oti{ao u bolnicu da
izvadim gelere iz noge koje nosim jo{ iz
rata, u bolnici posjetio Pe|a Simatovi}, sin
Frenkija Simatovi}a. ^ovjek je pro~itao u
novinama da sam u bolnici i do{ao da me
posjeti. 

38 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

MARGOT WALLSTROM

Visoka dužnosnica Ujedinjenih nacija MARGOT WALLSTROM, specijalna

predstavnica generalnog sekretara UN-a BAN KI-MOONA zadužena za problem
seksualnog nasilja u konfliktima, posjetila je Bosnu i Hercegovinu i susrela se sa
ženama žrtvama nasilja, predstavnicima nevladinih organizacija i Tužilaštva i
Suda BiH; u intervjuu za “SB“ Margot Wallstrom govori zašto ni 15 godina nakon
Dejtona nema mira za žene žrtve ratnih silovanja u BiH, zbog čega bh. vlasti ne
čine dovoljno za civilne žrtve rata, te kako se UN bori protiv zločinaca u
mirovnim misijama - kako onih “domaćih“, tako i u vlastitim redovima...

NA^IN RATA NE SMIJE

BITI NA^IN @IVOTA
hovoj borbi sa traumama koje svakodnevno mnji~enih i optu`enih za ratne zlo~ine silo-
Pi{e: MAJA RADEVI] iznova pre`ivljavaju, a susrela se i sa pred- vanja.
Foto: MILUTIN STOJ^EVI] stavnicima Tu`ila{tva i Suda BiH kako bi
im skrenula pa`nju na nedopustivo spor pro- ISTORIJSKI KRUG TI[INE

[
ve|anka Margot Wallstrom (56) iza
sebe ima dugu i iznimno uspje{nu
politi~ku karijeru. Bosnu i
Hercegovinu prvi put je posjetila
1995. kao ministrica kulture
[vedske, zatim je u dvogodi{njem man-
datu, od 1996. do 1998., obavljala du`nost
ministrice za socijalna pitanja u Vladi
[vedske, a od 1999. do 2004. radila je kao
evropski komesar za za{titu `ivotne sre-
dine. Margot Wallstrom bila je i potpred-
sjednica Evropske komisije, a ove godine
generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban
Ki-moon imenovao ju je za svoju prvu
specijalnu predstavnicu za probleme seksu-
alnog nasilja u konfliktu.
Prije nekoliko dana, Wallstrom je pos-
jetila Bosnu i Hercegovinu i razgovarala sa
`enama `rtvama seksualnog nasilja o nji-
ces dovo|enja pred lice pravde osu-  Koji su to prioriteti Ujedinjenih naci-
ja kada je rije~ o spre~avanju seksualnog
nasilja u konfliktima?
SPORA PRAVDA: Prva i najva`nija stvar je okon~ati goto-
vo potpunu amnestiju koja postoji kod
Jedna žena nam je ovakve vrste zlo~ina. Drugo, va`no je
ispričala kako njena ohrabriti `ene, jer bez toga se ni{ta ne mo`e
posti}i. Treba im dati glas i mjesto na
kćerka, koja je silovana u kojem }e mo}i ispri~ati ono {to im se
dogodilo kao `rtvama seksualnog nasilja,
ratu, danas gotovo ali tako|er osigurati i ja~u poziciju `ena
svakodnevno, u banci kao posrednika u mirovnim pregovorima.
Rje{enja i “oru`ja“ za sve to su u rukama
gdje radi, viđa čovjeka politi~kih lidera. Mora se prekinuti taj
takozvani istorijski krug ti{ine o `enama
koji ju je silovao. I on joj `rtvama nasilja i moramo produbiti na{e
se svaki put nasmiješi. To razumijevanje o silovanju kao dijelu ratne
je taj kontinuirani teror Nastavak na 46. stranici 

GORU]I
PROBLEM
SILOVANJA
KAO
ORU@JA
RATA
Margot
Wallstrom sa
generalnim
sekretarom
UN-a Ban
Ki-moonom i u
posjeti `enama
Liberije

40 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

 SPECIJALNA PREDSTAVNICA BAN KI-MOONA

PORA@AVAJU]E
PORA@AVAJU]E
MALI
MALI BROJ
BROJ PRESUDA
PRESUDA
Izme|u
Izme|u 20.000
20.000 ii 50.000
50.000 `ena
`ena
silovano
silovano jeje za
za vrijeme
vrijeme rata
rata uu BiH,
BiH, aa
imamo
imamo samosamo dvanaest
dvanaest presuda
presuda
za
za te
te zlo~ine
zlo~ine na
na Sudu
Sudu BiH,
BiH, nagla{ava
nagla{ava
Margot Wallstrom
Margot Wallstrom

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 41

 EVROPA, ODMAH
BRITANIJA Nova grčka diplomatska ofanziva
SMANJUJE BROJ
DOZVOLA ZA IDEJE O NOVOM SOLUNSKOM SAMITU
Cilj takvog skupa bio bi da se ponovo, kao 2003.
STRANE RADNIKE godine, u Solunu okupe ~elnici EU-a i balkanskih
dr`ava, i razgovaraju o evropskoj budu}nosti regije
Prema najavama britanske vlade, ova
}e zemlja od aprila 2011. ograni~iti
broj kvalifikovanih radnika koji dolaze
iz zemalja van Evropske unije na
21.700 godi{nje, odnosno za vi{e
nego petinu u odnosu na pro{lu
godinu. Britanski du`nosnici
upozoravaju da je doseljavanje u ovu
zemlju “neprihvatljivo visoko” i da se
mora smanjiti. Britanija }e smanjiti broj
visokokvalifikovanih radnika koji ulaze
u zemlju bez ponu|enog radnog
mjesta za 13.000 u odnosu na
pro{logodi{nji nivo, na 1.000, a radne
dozvole }e biti ograni~ene na “izuzetne
talente”, kao {to su nau~nici, oni sa
visokom {kolskom spremom i
umjetnici. Britanska vlada, koja planira
da do 2015. smanji neto migraciju
(imigracija minus emigracija) na neko-
liko desetina hiljada, sa blizu 200.000,
obustavit }e prihvatanje migranata koji
u Britaniju dolaze na privremeni rad, te
davati dozvole samo onima koji }e
raditi za stalno.

^LANICE EU-a
IZLAZE IZ RECESIJE
DO 2012.
Sve zemlje ~lanice EU-a bilje`it }e u
2012. pozitivne stope gospodarskog
rasta, ali }e du`ni~ki i problemi s
bud`etskim manjkom i dalje pritiskati
Uniju, saop{tila je po~etkom sedmice Grčka namjerava predložiti 2018. godinu
Evropska komisija u prvim
gospodarskim prognozama za kao datum za ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU,
razdoblje do 2012. godine. U 2012. sve
zemlje ~lanice Unije bilje`it }e pozitivne
najavio je nedavno grčki ministar vanjskih poslova
stope rasta BDP-a, koje }e se kretati Dimitris Droutsas
od 0,8 posto u Portugalu do 4,2 posto
u Poljskoj, procjenjuju u Evropskoj

komisiji, temelje}i procjene na
pretpostavci da ~lanice u me|uvre-
menu ne}e mijenjati gospodarsku
politiku. Prema Komisijinim prognoza-
ma, najve}e evropsko gospodarstvo,
ono Njema~ke, trebalo bi u ovoj godini
zabilje`iti impresivnu stopu rasta od 3,7
posto, te ne{to slabiji rast od 2,2 posto
u 2011. i 2,0 posto u 2012. godini.
Evropska unija bi u cjelini u ovoj i
I
ako se te{ko mo`e o~ekivati da }e biti
promijenjen izri~it stav Evropske unije
da zemlje kandidati mogu postati ~lanice
EU-a isklju~ivo ispunjavanjem zahtjevnih
uvjeta za ~lanstvo (tzv. kopenhagen{ki kri-
teriji), gr~ki zvani~nici su nedavno iza{li s
jo{ jednom inicijativom o budu}em
pro{irenju. Gr~ka }e, prema najavama minis-
tra vanjskih poslova Dimitrisa Droutsasa,
predlo`iti 2018. godinu kao ciljani datum
za ulazak zemalja zapadnog Balkana u EU.
Govore}i pro{le sedmice na seminaru u
Briselu, on je poru~io da bi Unija mogla
usvojiti politi~ku deklaraciju u kojoj jasno
izra`ava svoju predanost integraciji jugois-
to~ne Evrope. Droutsas je kazao kako }e
Gr~ka poku{ati prikupiti podr{ku za svoj
prijedlog te se nada to u~initi 2014. godine,
kada preuzme rotiraju}e predsjedavanje
EU-om. Prema njemu, sada{nje stanje, u

42 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.


va za podršku Zapadnom Balkanu
kojem EU odbija precizirati vremenski
okvir za integraciju novih ~lanica,
obeshrabruje reformske napore u ovoj regi-
ji. “Mo`emo usvojiti politi~ku deklaraciju
koja postavlja specifi~ne, ambiciozne, ali
realisti~ne ciljeve za okon~anje integra-
cionog procesa za Zapadni Balkan”, rekao
je Droutsas a prenio Reuters. Evropska
unija je do sada odbijala da novim kandida-
tima da rokove za ~lanstvo kako bi otkloni-
la zabrinutost da bi neke dr`ave bile primlj-
ene u Uniju i prije nego {to ispune sve
neophodne uvjete i dostignu tra`ene kriteri-
je. Droutsas je rekao da ovakav pristup
mo`e obeshrabriti dr`ave koje te`e ~lanstvu
u EU i da bi Unija trebalo da im pomogne
u no{enju tereta koji predstavljaju reforme,
uprkos zna~ajnim bud`etskim rezovima
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
donijetim u nacionalnim bud`etima dr`ava
~lanica. “ Finansijska pomo} }e biti
neophodna. Trebalo bi da prona|emo
neophodne fondove, uprkos ekonomskoj
krizi”, upozorio je Droutsas. Gr~ka namje-
rava tokom svog predsjedavanja EU-om,
2014. godine, organizirati skup na kojem }e
odlu~no podstaknuti eurointegracije zemalja
Zapadnog Balkana i na kojem }e biti
odre|en rok za okon~anje tog procesa. Cilj
RECEPT ZA ZAPADNI
BALKAN: Grčki ministar
vanjskih poslova Dimitris
Droutsas smatra da
sadašnje stanje, u kojem
EU odbija precizirati
vremenski okvir za
integraciju novih članica,
obeshrabruje provedbu
reformi, te da je stoga
potrebno precizirati
datum ulaska u EU
Dimitris
Droutsas
takvog skupa bio bi da se ponovo u Solunu,
kao 2003. godine, okupe ~elnici EU-a i
balkanskih dr`ava, i razgovaraju o evop-
skoj budu}nosti regije. Upravo je na samitu
u Solunu u junu 2003. godine utvr|eno da
je proces stabilizacije i pridru`ivanja okvir
za EU politiku prema Zapadnom Balkanu,
te je potvr|ena evropska perspektiva za ove
zemlje.
Podsjetimo da su upravo Gr~ka i Austrija
po~etkom ove godine poslale zajedni~ko
pismo visokoj predstavnici za vanjsku poli-
tiku EU-a Catherine Ashton u kojem su
izlo`ile {to je Unija trebala tokom ove godine
posti}i na Zapadnom Balkanu. Austrija, se
prema tada{njim najavama, zauzima da se
sve zemlje Zapadnog Balkana na|u u EU do
2020. godine. (D. Savi})
idu}oj godini trebala zabilje`iti stopu
rasta od oko 1,75 posto dok bi se u
2012. ona trebala kretati oko dva
posto, procjenjuju u Briselu.
[VICARCI GLASALI
ZA PROGON
DOSELJENIKA KOJI
PO^INE ZLO^IN
Ve}ina [vicaraca podr`ala je na
referendumu sazvanom na inicijativu
desni~arske [vicarske narodne partije
(SVP), prijedlog o deportaciji stranaca
osu|enih za te`e zlo~ine. Prema pri-
jedlogu [vicarske narodne stranke
(SVP), stranci koji po~ine krivi~na
djela poput ubistva, silovanja, te djela
povezana s drogom ili prijevarom u
sistemu socijalnog osiguranja
automatski }e biti protjerani iz zemlje.
Izgon stranih po~initelja krivi~nih djela
je ve} mogu} pod odre|enim uvjetima,
a prijedlog SVP-a ide dalje i predla`e
automatsko oduzimanje boravi{ne
dozvole osu|enim strancima, bez
obzira na te`inu prekr{aja. [vicarci su
se istovremeno izja{njavali o predlogu
Socijalisti~ke partije o tome da boga-
ta{i u celoj zemlji pla}aju porez od 22
odsto na prihod do 250.000 franaka,
ali ta ideja socijalista nije dobila
ve}insku podr{ku na
referendumu.
PORAZ
SOCIJALISTA U
KATALONIJI
Katalonski nacionalisti porazili su
vladaju}e socijaliste u pro{lu nedjelju
na izborima za regionalni parlament
{panske autonomne pokrajine
Katalonije. Pobjeda konzervativne
stranke Konvergacija i unija (CiU)
mogla bi uticati i na regionalne
izbore idu}e godine te nacionalne
izbore godine 2012. CiU nije uspio
osvojiti 68 mjesta potrebnih za apso-
lutnu ve}inu, ali je dobio 62 mjesta i
38,13 posto glasova i tako istisnuo
Katalonsku socijalisti~ku stranku
(PSC) koja je vladala Katalonijom
sedam godina u savezu s dvije manje
stranke.
43
 BUSINESS
 “AS“ preuzeo “Vispak“
 Propala aukcija IFC-ovih dionica u “Bosnalijeku“
 Uve}an kapital Hypo banke
 BDP BiH 23,9 milijardi KM
LIDER KONDITORSKE
INDUSTRIJE
Vlasnik te{anjskog AS-a Sulejman
Hrvi} preuzeo je glavne konkurente iz
Visokog - Kent Elit i Vispak
Tešanjski AS lider
konditorske industrije u BiH
Nakon preuzimanja dvije kompanije iz
Visokog, najprije Kent Elita a potom i
Vispaka, privatna kompanija AS u
vlasni{tvu te{anjskog poduzetnika Su-
lejmana Hrvi}a pozicionirala se na tr`i{tu
BiH kao neprikosnoveni lider u oblasti
konditorskih proizvoda. I prije ovih
akvizicija AS je raspolagao s respektabil-
nim proizvodnim kapacitetima, no nakon
preuzimanja dvije srodne viso~ke kom-
panije nametnuo se kao glavni (doma}i)
igra~ na tr`i{tu keksa, vafla i pra{kastih
proizvoda.
Te{anjski AS je jedna u nizu kompanija
koje su pred rat pokrenule trgovinski biznis.
AS se orijentirao na trgovinu prehrambenim
proizvodima a najve}e uspjehe imao je u
trgovini {e}erom. Prvi izlet AS-a u
proizvodnju vezan je upravo za {e}er: neko-
liko godina nakon rata, AS je izgradio
suvremenu tvornicu za proizvodnju
{e}ernih kocki a ne{to kasnije i keksa te
{irokog asortimana pra{kastih proizvoda, s
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
godi{njom proizvodnjom od oko 15.000
tona. Nakon preuzimanja Kent Elita i
Vispaka, AS je skoro utrostru~io proizvodne
kapacitete. Naime, viso~ka kompanija
Vispak posljednjih je godina, uz primarnu
preradu kafe, razvijala i proizvodnju ~oko-
lade, keksa, vafla, pra{kastih proizvoda,
dakle prehrambenog asortimana koji je bio
u fokusu te{anjskog AS-a.
Preuzimanje ve}inskog udjela u
Vispaku Hrvi} je zapo~eo i okon~ao preko
Sarajevske berze na kojoj su izlistane dion-
ice “Vispaka“. Kako je operacija preuzi-
manja Vispaka trajala vi{e godina, te{ko je
utvrditi koliko je Hrvi}a ko{tala cijela
operacija, no procjenjuje se da je ve}inski
udio u Vispaku platio najmanje deset mili-
ona KM. Ve}insko vlasni{tvo u Vispaku
AS je stekao preuzimanjem oko 7 posto
dionica PIF-a Naprijed, koji kontroliraju
dvije sarajevske kompanije u ve}inskom
vlasni{tvu Selimovi}a - Sarajevska pivara i
Klas.
“Alvogen“
i dalje
zagrijan za
“Bosnalijek“
Suprotno o~ekivanju, ameri~ka far-
maceutska kompanija Alvogen nije
preuzela paket od 8,37 posto dionica
sarajevskog Bosnalijeka u vlasni{tvu
Me|unarodne finansijske korporacije
(IFC). To jo{ uvijek ne zna~i da je
Alvogen odustao od najavljene investi-
cije u farmaceutsku industriju BiH, ali
ni takva mogu}nost nije isklju~ena ako
Vlada Federacije BiH u skorije vrijeme
ne deblokira prodaju vlastitog paketa
dionica (oko 19 posto) u Bosnalijeku.
Prema raspolo`ivim informacijama,
Alvogen je i dalje zainteresiran za
preuzimanje Bosnalijeka, ali se u tu
operaciju ne `eli upustiti bez pre-
thodnog ~vrstog dogovora s manjinskim
vlasnikom Bosnalijeka - Vladom Fede-
racije BiH.
Kao {to je poznato, federalna Vlada
jo{ prije desetak mjeseci donijela je
odluku o prodaji vlasni~kog udjela u
Bosnalijeku, ali se pred samu realizaciju
odluke u dogovor upleo strana~ki vrh
SDA koji je izrazio sumnju u vjerodos-
tojnost poslovnih planova Alvogena.
Istina, u me|uvremenu je vrh SDA
promijenio mi{ljenje o Alvogenu, ali se
pojavio problem s blokadom rada feder-
alne Vlade koja se posljednjih sedmica
uop}e nije sastala kako bi korigirala
svoju raniju odluku o prodaji vlasni~kog
udjela u Bosnalijeku, na ~emu ina~e
bezuvjetno insistira federalna Agencija
za privatizaciju.
Alvogen je dakle jo{ uvijek zagrijan
za preuzimanje Bosnalijeka a kada }e se
to desiti isklju~ivo ovisi od federalne
Vlade.
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.
 Vlada Austrije dokapitalizirala Hypo banku BiH
Vlasnik Hypo Grupe, Republika Austrija, dokapitalizirala
je Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. sa dodatnih 55 mil. KM. Ovom
dokapitalizacijom Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. kao i Hypo
Grupa u BiH u cjelini dobiva jo{ jedan zalog sigurnosti i
stabilnosti kojim se dodatno otvara i pribli`ava svojim
klijentima.
Bosna i Hercegovina je klju~no tr`i{te Hypo Grupe i ovo
pove}anje dodatno u~vr{}uje poziciju Grupe u zemlji te
pridonosi kvalitetnijem odgovoru na izazove tr`i{ta. Istom
zna~ajno pridonose novi menad`ment i poslovna strategija
koja se bazira na ja~anju poslovanja sa sektorom gra|anstva te
podupiranju malog i srednjeg poduzetni{tva.
“Hypo Alpe-Adria-Bank i ove je godine, zahvaljuju}i
poduzetim mjerama unutar Grupe u cjelini i kvalitetnim
upravljanjem te svesrdnim zalaganjem svih na{ih zaposlenika
unato~ te{koj situaciji na tr`i{tu, u~vrstila svoju poziciju jedne
od najja~ih banaka. Svojim klijentima stojimo na usluzi kon-
stantno prate}i svjetske trendove i tr`i{na kretanja, iz dana u
dan pobolj{avamo uslugu i intenzivno radimo na stru~nom
usavr{avanju na{ih kvalitetnih kadrova. Koristimo potencij-
ale, znanja i iskustva preko 1100 zaposlenih u na{oj grupi u
BiH, a najva`nije mjerilo na{e kvalitete i stabilnosti je pov-
jerenje klijenata koje imamo upravo zahvaljuju}i brizi za
svakog pojedinog klijenta i sigurnost grupacije“, istakao je
Michael Vogt, direktor Hypo-Alpe-Adria-Bank d.d.
Dioni~ki kapital i rezerve kapitala Hypo Alpe-Adria-Bank
d.d sada prelazi iznos od 300 mil. KM i kapitalno je jedna od
najsna`nijih banaka u zemlji. Adekvatnost kapitala po trenut-
nim podacima je 14%.
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. je ~lanica Hypo Group Alpe
Adria, ~ija je mati~na banka osnovana 1896. godine u STABILIZACIJA
Klagenfurtu i koja pokriva 12 zemalja (Austrija, BiH, BANKE
Bugarska, Slovenija, Italija, Hrvatska, Ma|arska, Njema~ka, Direktor
Hypo-Alpe-
Srbija, Crna Gora, Ukrajina, Makedonija). U BiH posluje kroz
Adria-Banke
Centralu u Mostaru, glavne filijale u Sarajevu, Vitezu, Tuzli, Michael Vogt
Mostaru i Biha}u, te mre`u poslovnica u Bosni i Hercegovini.

U pet godina BDP BiH uvećan 30 posto

U proteklih pet godina bruto
doma}i proizvod BiH pove}an
je za oko 30 posto, {to je
najve}a stopa rasta BDP-a u
cijeloj regiji. BDP Republike
Srpske 2005. godine iznosio je
5,76 milijardi KM, a 2009.
godine 8,24 milijarde KM, {to
zna~i da je BDP RS-a u pet
godina uve}an za 2,48
milijardi KM.
BDP Federacije BiH prije pet
godina iznosio je 10,91 milijar-
du KM, a 2009. godine 15,18
milijardi KM, {to zna~i da je
uve}an za 4,27 milijardi KM.

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 45

 MARGOT WALLSTROM
 Nastavak s 40. stranice
ZANEMARIVANJE
taktike. Mislim da jo{ uvijek ne postoji ULOGE @ENA U POLITICI
dovoljno razvijena svijest o tome. Nijedna `ena nije stavila
 Nedavno ste posjetili Demokratsku svoj potpis na Dejtonski
republiku Kongo, odakle gotovo svakodn- sporazum, a tako je i sa
evno dolaze alarmantni izvje{taji o ve}inom mirovnih
sporazuma u svijetu
masovnim silovanjima nad djevoj~icama i
`enama. Kakva je sada situacija u Kongu?
U`asi koji se tamo doga|aju zahtijevaju
na{u odlu~nu reakciju. Upoznali smo
pre`ivjele i ~uli njihove pri~e, nastojali smo
da vidimo {ta mo`emo uraditi kako bismo
ih podr`ali, ali i kako se boriti da se takvi
zlo~ini ubudu}e ne de{avaju. Ono {to je,
rekla bih, najpozitivnija stvar koju smo do
sada napravili u Kongu, to je hap{enje
pukovnika Mayelea, koji je bio jedan od
vode}ih zapovjednika odgovornih za
napade na civile i stotine silovanja u selima
na istoku Konga. Ipak, situacija u Kongu i
dalje predstavlja ogroman problem i
moramo nastaviti da pregovaramo sa
vladom i liderima te zemlje na svim
nivoima i radimo na hap{enju onih koji su
po~inili zlo~ine. To je konkretna akcija i
jedna od najsna`nijih poruka koje mo`emo
poslati. Nadam se da }e Vije}e sigurnosti
biti voljno da upotrijebi sva raspolo`iva (NE)ČASNI VOJNICI UN-a: Čak i samo jedan takav
sredstva kako bi se stanje u Kongu rije{ilo.
slučaj može veoma mnogo narušiti kredibilitet
 Nedavno je objavljen izvje{taj u Ujedinjenih nacija. Zato moramo biti nepopustljivi. Mi
povodu desete godi{njice dono{enja
Rezolucije 1325 Vije}a sigurnosti UN-a o bismo trebali biti oni koji štite, a ne oni koji čine
polo`aju `ena, miru i sigurnosti. U tom
izvje{taju Vi ste, izme|u ostalog, izjavili:
zločine. I zato toliko boli kada se tako nešto dogodi
“Za `ene pogo|ene ratom, pravda koja se
odga|a gora je od pravde koja se odbija. To
je trajan teror.“ Koji su to glavni problemi ZA[TO JE TAKO TE[KO VOLJETI EVROPSKU UNIJU
u procesu ostvarivanja pravde za `ene `rtve
rata u Bosni i Hercegovini?
Nakon rata u BiH, silovanje je prepozna- BiH mora zaslužiti poštovanje
to i ka`njeno kao ratni zlo~in i to je jako
va`no za `ene {irom svijeta. Na`alost, pet- unutar EU-a
naest godina nakon Dejtonskog sporazuma,
 Prije {est godina kao koautor balo je osigurati bolju poziciju `ena u politi-
nema mira za `ene u Bosni i Hercegovini. objavili ste knjigu interesantnog naslo- ci. To je sada na veoma niskom nivou.
Pristup pravdi je onemogu}en za mnoge va: Evropa za ljude ili Za{to je tako @ene moraju biti na pozicijama gdje se
`ene i cijeli taj proces je previ{e spor. te{ko voljeti EU? Kakva je pozicija donose odluke o njihovoj budu}nosti. A {to
Izme|u 20.000 i 50.000 `ena silovano je za Bosne i Hercegovine danas u okviru se ti~e EU-a, lijepo je znati da u svijetu koji
vrijeme rata u BiH, a imamo samo dvanaest Ujedinjenih nacija i (`eljene) Evropske razdvajaju granice postoji jedna takva
presuda za te zlo~ine na Sudu BiH! To nije unije? zajednica i ono {to se zove globalna
dovoljno dobro. Jedna `ena nam je ispri~ala U su{tini, sve zavisi od vas i onoga {to ekonomija, globalno dru{tvo. Bosna i
kako njena k}erka, koja je silovana u ratu, radite. Ako ste aktivni i dokazujete da ste Hercegovina pripada Evropskoj uniji i
danas gotovo svakodnevno, u banci gdje dio me|unarodne zajednice, pokazujete ulazak u EU bi enormno pomogao razvoju
radi, vi|a ~ovjeka koji ju je silovao. I on joj solidarnost i implementirate ono {to je ove zemlje. Naravno, ima jako puno posla
se svaki put nasmije{i. To je taj kontinuirani dogovoreno na internacionalnom nivou, to koji treba uraditi, kao {to je to slu~aj i sa
teror. Te `ene su zanemarene kada je pravda je uvijek ono na ~emu se zasniva svaki drugim zemljama kandidatima. Mislim da
u pitanju. To je poruka vlastima Bosne i kredibilitet. Taj kredibilitet mora po~ivati na vi to mo`ete napraviti. A {to se ti~e ljubavi,
Hercegovine: mora se osigurati pravda za me|unarodnim konvencijama i postoje}im pretpostavljam da je ljubav rezervirana za
njih. To je istorijska odgovornost koju nosi- standardima i normama. Nadam se da }e porodicu i ku}ne ljubimce. Ali ako ni{ta
mo, jer sve to ujedno zna~i mogu}nost za Bosna i Hercegovina imati aktivan glas u drugo, tu je odre|eno po{tovanje i to
kreiranje druga~ije budu}nosti za generacije Vije}u sigurnosti. I ponovo se vra}am po{tovanje u EU treba zaslu`iti. Te{ko je,
u ovoj zemlji. Za to su potrebni hrabri lideri, `enama: mislim da nijedna dr`ava ne to je ogromna birokracija, ali za ve}inu
koji su spremni da se suo~e sa ovakvim mo`e imati budu}nost bez apsolutnog zemalja ~lanica, Evropska unija je garanci-
stvarima i da jasno i glasno ka`u: ne}emo po{tivanja `ena. Nakon zavr{etka rata tre- ja za mir. 
dozvoliti da na~in rata postane na~in `ivota.

46 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.


ALARMANTNI
ALARMANTNI IZVJE[TAJI
IZVJE[TAJI
Margot
Margot Wallstrom
Wallstrom za
za vrijeme
vrijeme nedavne
nedavne
posjete
posjete `enama
`enama `rtvama
`rtvama silovanja
silovanja uu Kongu
Kongu
Jer i danas, kada je mir, nasilje nad `enama
u Bosni i Hercegovini stalno je u porastu. To
je sramota. ^ini mi se da je rat nekako bru-
talizirao cijelo dru{tvo. Moramo intenzivno
raditi na tome i preduzeti sve {to je mogu}e
kako bismo obezbijedili da te `ene imaju
pristup pravdi i lije~enju, i fizi~kom i men-
talnom, kako bi se mogle izboriti sa svojim
traumama... Jer, one to do`ivljavaju kao da
je sve bilo ju~er... Nije to ne{to {to mo`ete
zaboraviti s vremenom.
 Mislite li da bh. vlasti i politi~ari ne
~ine dovoljno za civilne `rtve rata?
Moram priznati da je tako. Problem je i
veoma mali broj `ena u politi~kom `ivotu.
Nijedna `ena nije stavila svoj potpis na
Dejtonski sporazum, a tako je i sa ve}inom
mirovnih sporazuma u svijetu. Seksualno
nasilje se u tim sporazumima i dalje ne
spominje. Sami smo doprinijeli stvaranju te
ti{ine oko takve vrste zlo~ina i sada to
moramo promijeniti. Ono {to je tako|er
jako va`no je polo`aj `ena ratnih veterana,
koje su tako|er ~esto zanemarene u odnosu
na mu{karce, za koje postoji poseban tret-
man. A {ta je sa `enama? ^esto }ete ~uti te
`ene kako ka`u: “Vi{e bih voljela da sam
mrtva.“ Jer, kako opisati te povrede u du{i?
Kako dokazati da imate invaliditet od 60 ili
70 odsto zbog toga {to ste bili seksualno
zlostavljani? Silovanje je zlo~in kao i svaki
drugi zlo~in i mora biti prepoznat kao
takav. Nikakva diskriminacija izme|u
mu{karaca i `ena ne smije postojati. A
poseban problem je ekonomska kompen-
zacija, o kojoj se gotovo i ne govori.
 Kada je rije~ o ulozi mirovnih snaga
UN-a u ratnim zonama, ~esto ste i ovdje,
tokom rata u BiH, mogli ~uti primjedbe
kako su vojnici UN-a tu samo da nadziru
situaciju i registruju {ta se doga|a, a zapra-
vo nemaju ovla{tenja da se umije{aju, ili
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
SPECIJALNA PREDSTAVNICA BAN KI-MOONA
cajaca u mirovnim operacijama i kada neko
prekr{i taj kodeks, on vi{e ne mo`e biti dio
misije UN-a. Ali, moramo se pobrinuti da te
osobe i nakon {to se vrate u svoje zemlje i
dalje budu pra}ene, odnosno da odgovaraju
za ono {to su u~inili. Mislim da na tome
moramo jo{ odlu~nije raditi i sara|ivati sa
vlastima u tim zemljama kako bismo osigu-
rali da pravda bude izvr{ena.
 Smatrate li da takvi incidenti
naru{avaju reputaciju UN-a u svijetu?
Apsolutno, ~ak i samo jedan takav
slu~aj mo`e veoma mnogo naru{iti kredi-
bilitet Ujedinjenih nacija. Zato moramo biti
nepopustljivi. Mi bismo trebali biti oni koji
{tite, a ne oni koji ~ine zlo~ine. I zato toliko
boli kada se tako ne{to dogodi. Me|utim, u
proteklih nekoliko godina sve je manje i
manje takvih slu~ajeva i mislim da je to
rezultat upravo ~vrste politike Ujedinjenih
nacija kada su te stvari u pitanju.
urade bilo {ta konkretno kako bi sprije~ili
zlo~ine. Kakav je Va{ stav o tome?  Kakve }ete impresije ponijeti nakon
To zavisi od situacije i mjesta gdje su ove posjete Bosni i Hercegovini?
vojnici UN-a raspore|eni, odnosno manda- Posljednji put sam ovdje bila 1995. kao
ta koji im je dat. Ovla{tenja se defini{u u ministrica kulture [vedske. ^ini mi se da se
zavisnosti od odre|ene situacije. Danas mnogo toga mijenja nabolje, ali moj utisak
imamo mandat da {titimo civile u sedam od je sada, kao i prije deset godina, da je ovo
petnaest mirovnih operacija i to je veoma zemlja jakih i odlu~nih ljudi, sa sjajnom
va`no. Imamo timove za za{titu koji kulturom na kojoj treba dalje graditi.
poma`u lokalnom stanovni{tvu, a mislim Najva`nije je investirati u djecu i mlade i
da trebamo jo{ vi{e poja~ati njihovu obuku izgraditi ponovo povjerenje pomo}u kojeg
i dati im potrebnu opremu kako bi {to }e se prevladati podjele me|u ljudima, kako
efikasnije ispunjavali svoje zadatke. se zlo~ini iz pro{losti ne bi nikada ponovili.
Mislim da bi BiH bila savr{eno mjesto
NULTA TOLERANCIJA za izgradnju spomenika posve}enog
 Posljednjih godina nerijetko su se `enama `rtvama nasilja cijelog svijeta. To
pojavljivali i izvje{taji o umije{anosti poje- ne mora biti jedna od onih velikih, ru`nih
dinih pripadnika UN-a u seksualne zlo~ine, konstrukcija, nego treba izgledati onako
trgovinu `enama... Kako se borite sa krimi- kako `ene odlu~e. Predlo`ila sam to
nalom u vlastitim redovima? `enama sa kojima sam se srela ovdje i
Tu postoji samo jedan na~in borbe, a to nadam se da }e se to realizirati. Jer, seksu-
je nulta tolerancija. Postoji vrlo jasno alno nasilje ne poznaje razlike izme|u
definisan kodeks pona{anja vojnika i poli- etni~ke pripadnosti. 
VELIKI POPUSTI ZA ODABRANE MODELE U
HYUNDAIJU
Hyndai Auto BH, generalni distributer za Hyundai vozila u BiH, u saradnji s
ovla{tenom mre`om pripremio je novu ponudu za svoje kupce. Kampanja pod nazivom
”Neponovljiva ponuda” odnosi se na odabrane modele, i to popularne terence Santa Fe
i Tuscon, Sonatu kao i za model H-1 Cargo.
U okviru posebne ponude tako je odli~no opremljene terence Santa Fe i Tuscon u
dizelskoj verziji i sa pogonom 4x4 mogu}e dobiti za 50.990 KM, odnosno 39.990 KM
do registracije. Potpuno opremljena Hyundai limuzina Sonata sada ko{ta 39.990 KM, a
H-1 sa tri sjedi{ta nevjerovatnih 24.780 KM + PDV.
Cijene odabranih modela su zaista posebne ukoliko se porede sa redovnim cijenama.
Kampanja }e trajati do isteka zaliha.
47
POBRATIMSTVO TIANJINA I SARAJEVA

Posjeta dvojice
ambasadora, kineskog u
BiH Wanga Fuguoa i
bosanskohercegovačkog u
Kini Amela Kovačevića,
kineskom gradu Tianjinu,
pobratimu Sarajeva,
simboličan je početak
oživljavanja pokidanih
veza između ova dva
grada, a konkretni oblici
saradnje bi mogli
uslijediti nakon što
narednog ljeta delegacija
ovog kineskog grada
posjeti Sarajevo
Pi{e: DANKA SAVI]

N
aredne godine }e se napuniti tri
decenije pobratimstva izme|u
kineskog grada Tianjina i
Sarajeva. U namjeri da “o`ivi”
veze izme|u ova dva grada, a
uo~i preuzimanja funkcije ambasadora

JA^ANJE KINES
Kine u BiH, Wang Fuguo je krajem ljeta u
dru{tvu sa ambasadorom BiH u Kini
Amelom Kova~evi}em posjetio Tianjin.
“Pridajemo veliki zna~aj dobrim odnosima
izme|u gradova jer ako je saradnja izme|u
gradova i pokrajina dobra, to zna~i da je
ukupna saradnja izme|u dvije zemlje
dobra”, ka`e kineski ambasador u BiH
Kina je zainteresirana za ulaganja u
Wang Fuguo. S druge strane, bh.
ambasador u Kini je pozvao biznismene i bh. puteve, termoelektrane i
zvani~nike Tianjina da posjete Sarajevo i
u~estvuju u radu 2. me|unarodne investic-
ijske konferencije Sarajevo Business
hidroelektrane
Forum, koja }e biti odr`ana po~etkom apri-
la idu}e godine. “Put do kineskog tr`i{ta i kadar i u~ila. Ambasada BiH u Pekingu }e EU-a, a BiH tako|er pru`a podr{ku Kini u
investicija za {iru sarajevsku regiju treba se maksimalno potruditi da o`ivi saradnja me|unarodnim tijelima) ne prati dobra
biti preko ove, prije trideset godina ova dva grada pobratima, ali je neophodna ekonomska saradnja.
uspostavljene, veze. Veli~ina i ekonomska koordinirana aktivnost svih zainteresiranih
mo} Tianjina prevazilazi kapacitete ~etiri stana u BiH kako bi odli~na prilika bila ZAJEDNI^KI KINESKO-BOSANSKI
gradske op}ine u Sarajevu”, ka`e za na{ list iskori{tena. Sarajevo Business Forum je POSLOVNI INTERESI
ambasador Kova~evi}. Dodaje da posebno dobra prilika da privredna delegacija na Ambasador Fuguo podsje}a da je jedini
narednu godinu treba iskoristiti za {to ~elu sa predstavnicima vlasti Tianjina pos- model saradnje za sada trgovina i nada se
kvalitetniju prezentaciju Sarajeva. “Pose- jeti Sarajevo, kako bi se {to bolje upoznali da }e se uskoro ovakva situacija promijeni-
bno je va`no uspostaviti katedru za u~enje sa prilikama u na{oj zemlji.” ti. Dolazak delegacije iz Tianjina tokom
kineskog jezika na Sarajevskom univerzite- Oba ambasadora napominju da dobre ljeta naredne godine u Sarajevo mogao bi
tu za {to ve} godinama postoji volja politi~ke odnose (Kina je podr`ala izbor biti jedan od signala da }e se to desiti. “[to
kineske strane, koja bi osigurala nastavni BiH za nestalnu ~lanicu Vije}a sigurnosti se ti~e konkretnih oblika saradnje, sada je

48 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.


OBNOVA
POKIDANIH VEZA
Predstavnici vlasti Tianjina
i Sarajeva, gradova koji su se
pobratimili prije trideset
godina, ovog }e ljeta u Sarajevu
razgovarati o novim
oblicima saradnje
SKO-BOSANSKIH VEZA
na ljudima iz struke da o tome razgovaraju.
Ja vam mogu spomenuti jedan detalj, reci-
mo, tokom na{e posjete Tianjinu jedan na{
poduzetnik je obratio na{em ambasadoru
rije~ima - znam da ste prije rata imali vrlo
razvijenu tekstilnu industriju, a da sada ta
industrija ima mali kapacitet, ipak imate
kvalifikovne radnike i kadrove. Kina upra-
vo u toj oblasti ima veliki kapacitet i tehno-
lo{ku prednost i ona vidi mogu}nost da
sara|ujemo i u tom segmentu. Mislim da
postoji mogu}nost za saradnju u mnogim
oblastima, u posljednje vrijeme dvije strane
su razgovarale o mogu}nostima izgradnje
puteva, aerodroma, termoelektrana,
hidroelektrana. Poznato vam je da se Kina
u posljednje trideset i vi{e godina otkako
vodimo politiku otvorenih vrata prema svi-
jetu razvija po stopi od 10% godi{nje,
imamo veliki broj jako razvijenih korpo-
racija. BiH je potrebna izgradnja infrastruk-
ture, a va{a zemlja ima dosta prirodnih
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
resursa. Mislim da obje zemlje imaju
itekako interesa sara|ivati. Recimo, u maju
pro{le godine predstavnici Vije}a ministara
BiH su posjetili Kinu. Razgovarali su sa
na{im privrednicima, izme|u ostalog i o
proizvodnji elektri~ne energije, i pred-
stavnici bh. vlasti su u toj oblasti prepoznali
veliku mogu}nost saradnje”, dodaje on.
USPJEH MOSTARSKOG HEPOKA
Ambasada BiH u Kini je uspostavila
kontakte s institucijama i asocijacijama
koje se bave ekonomskom saradnjom sa
drugim zemljama kao {to su kineska mini-
starstva iz oblasti vanjske trgovine, indus-
trije, transporta i komunikacija te sa
privrednim asocijacijama na dr`avnom, ali
i regionalnim nivoima. Ambasada je uputi-
la na saglasnost MVP-u BiH prijedlog
Memoranduma o saradnji Ambasada
priprema prijedlog Memoranduma o sarad-
nji Ambasade BiH i najve}eg privrednog
TRI DECENIJE PRIJATELJSTVA
Foto: Mario Ili~i}
portala u Kini China. cn, kako bi bh.
privrednicima pomogao u prepoznavanju
prepoznavanja poslovnih partnera u Kini.
“Koristimo svaku mogu}u priliku da na
mnogobrojnim i raznovrsnim manifestaci-
jama, forumima, sajmovima, konferencija-
ma, susretima sa dr`avnim institucijama i
privrednim subjektima, izlo`bama, okru-
glim stolovima, organiziranim diskusijama,
studijskim putovanjima {irom Kine, pro-
moviramo privredne i turisti~ke potencijale
BiH. Osim toga, kontakirali smo kineske
korporacije koje posluju u sektorima u koji-
ma BiH ima konkurentne prednosti ili
potrebe za ulaganje, prezentirali im na{e
ideje, povezali ih sa relevantnim korporaci-
jama i institucijama u BiH te ih konstantno
animiramo da prou~e prire|ene projekte,
dobiju obavijesti o tenderima i posjete
BiH”, ka`e bh. ambasador u Kini.
Tokom ove godine najzna~ajniji poslovni
bh. kineski ugovor je potpisan za izgradnju 
49
 POBRATIMSTVO TIANJINA I SARAJEVA
 termoelektrane Stanari u vrijednosti od 300
miliona eura. Do sada je bilo nekoliko posje-
ta ozbiljnih privrednih delegacija BiH, a tek
se o~ekuju u~estalije posjete, posebno tokom
Sarajevo Business Foruma. “Posebno nas
raduju potpisani ugovori o izvozu bh. proi-
zvoda kao {to je slu~aj sa mostarskom korpo-
racijom Hepok. Ambasada je pru`ila pomo}
prilikom otvaranja privrednog predstavni{tva
Boksit-Mili}i u Pekingu, koje gradi infra-
strukturu za najzna~ajniju privrednu razmj-
enu izme|u dvije zemlje”, dodaje ambasador
Kova~evi}.
BOSANSKI PODUZETNIK ZA LJETNOM
DAVOSU U TIANJINU
Kineski pisani i elektronski mediji su
objavili vi{e od pedeset intervjua, izjava,
~lanaka, reporta`a, izvje{taja u kojima se
promovira BiH, a Ambasada je aktivno
sara|ivala sa Me|unarodnim kineskim
radijom (CRI) i inicirala otvaranje web
stranice za BiH. Pokrenut je elektronski
mjese~nik pod nazivom Tansuo Bohei
[TA RADE SARAJEVSKE GRADSKE VLASTI
Sporazum o međusobnoj suradnji
tek treba biti realiziran
Delegacija grada Tianjina, na ~elu sa
gradona~elnikom HU QUILI, posjetila je
prvi put Sarajevo 1980. godine, a godinu
dana kasnije potpisan je Protokol o bra-
timljenju dva grada. Ovaj lu~ki gradu u
sjeveroisto~noj Kini sa 12,28 miliona
stanovnika je va`an industrijski centar sa
jakom petrohemijskom, tekstilnom, auto-
mobilskom, ma{inskom, metalnom i
prehrambenom industrijom. Na temelju
Protokola uvezana su i dva Univerziteta,
tako da je delegacija Univerziteta u
Sarajevu posjetila Univerzitet Nankai u
Tianjinu 1982. godine, kada je potpisan
Ugovor o prijateljskoj i nau~noj suradnji.
Veze izme|u Tianjina i Sarajeva, prekinute
ratom, obnovljene su dolaskom dje~ije
umjetni~ke delegacije na Sarajevsku zimu
prije deset godina, a krajem juna i
po~etkom jula 2001. godine ponovo je
delegacija Grada Sarajeva posjetila Tianjin
i Peking. Vo|eni su razgovori o razvijanju
konkretnih oblika suradnje, a potpisan je i
sporazum o me|usobnoj suradnji Kineske
komore za me|unarodnu trgovinu,
Tianjinske komore za trgovinu i Privredne
komore Kantona Sarajevo. Dogovoreno je,
izme|u ostalog, i davanje podr{ke formi-
ranju Katedre za kineski jezik na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu, razmje-
na profesora i studenata Univerziteta
Nankai i Univerziteta u Sarajevu, preno-
50
USPJE[NI
DIPLOMATSKI PODUHVAT
Kineski ambasador u BiH Wang
Fuguo je krajem ljeta u dru{tvu sa
ambasadorom BiH u Kini Amelom
Kova~evi}em posjetio Tianjin
(Istra`ite BiH), kao prvo bh. glasilo na
kineskom jeziku koji se distribuira na preko
2.000 e-mail adresa u Kini, a u toku su raz-
govori oko pokretanja programa za BiH.
Zahvaljuju}i Ambasadi, u pripremi je i
elektronsko izdanje Newslettera na kine-
skom jeziku.
{enje iskustva iz oblasti tradicionalne
kineske medicine na klinike u Sarajevu,
izgradnja kineskog parka u Sarajevu, uza-
jamno podr`avanje kandidature za organi-
zaciju Olimpijskih igara (Sarajevo, Peking).
Do sada vlasti nisu poduzele bilo kakve
ozbiljnije korake da se neki od spomenutih
oblika saradnje proteklih godina i realizira,
a uloga Grada se svela na posredovanje
izme|u Privredne komore Kantona
Sarajevo i Kineske komore. 
Grad Tianjin
uo~i otvaranja
“Malog Davosa”
Foto: Milutin Stoj~evi}
Tianjin je poznat po tome {to se svake
godine krajem septembra u ovom gradu orga-
nizira Svjetski ekonomski forum Ljetni
Davos. Zoran Pulji}, direktor Fondacije
Mozaik, jedini je u~esnik sa podru~ja
Zapadnog Balkana koji je sredinom septem-
bra sudjelovao u radu Svjetskog ekonomskog
foruma u Tianjinu. Poziv za Ljetni Davos koji
je okupio preko dvije hiljade zvani~nika,
poslovnih ljudi i dru{tvenih poduzetnika iz
cijelog svijeta Pulji}u je stigao direktno od
osniva~a Foruma, profesora Schwaba i nje-
gove fondacije koja je ovog Bosanca prethod-
no proglasila dru{tvenim poduzetnikom
godine u centralnoj i isto~noj Evropi.
U~estvovanje u Forumu Pulji}u je omogu}ilo
da se sam uvjeri kakav potencijal ima Kina
da postane budu}i svjetski lider u mnogim
tehnologijama, te kako bi BiH, obzirom na
svoju Kinezima interesantnu geografsku
poziciju, mogla zna~ajno profitirati od kine-
skih investicija. “Sada je na na{im liderima da
povuku odgovaraju}e poteze te jo{ {ire otvore
vrata kineskog tr`i{ta proizvodima iz BiH”,
ka`e Pulji} i obja{njava: ”Kina nudi zna~ajne
mogu}nosti za saradnju. Interno, Kina je
svim stranim ambasadorima u svojoj zemlji
stavila na raspolaganje slu`bu koja za cilj ima
podr`ati me|unarodnu ekonomsku razmjenu.
Drugim rije~ima, to bi zna~ilo da na{e kom-
panije putem Ambasade u Pekingu mogu
do}i u direktan kontakt sa ~itavim nizom
provjerenih kupaca. Kinesko tr`i{te je u stal-
nom usponu, te uzimaju}i u obzir njegove
karakteristike, nudi {ansu za mnoge proiz-
vo|a~e luksuzne robe. Kinezi tra`e evropske
brendove, kvalitetnu robu i ogromne
koli~ine. U me|unarodnim odnosima, Kina
se pretvara u va`nog investitora u inos-
transtvu. Njihove velike kompanije ne samo
da su dostigle kvalitet i snagu vode}ih globa-
lnih kompanija nego su ih u nekim segmenti-
ma uspjele i prete}i.” Pulji} navodi da kines-
ki kapital trenutno tra`i prostor u Evropi i ona
zemlja koja obezbijedi odgovaraju}e uslove
za ove kompanije mogla bi zna~ajno profiti-
rati od investicija u infrastrukturu i privredu
generalno. 
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.
PLANETA BARCA

Svjetski mediji utrkuju se u tome ko će s više epiteta opisati igru nogometaša

BARCELONE u EL CLASICU protiv madridskog REALA, najvećem nogometnom
derbiju svijeta, nazivajući je između ostalog i “svjetskim naslijeđem
čovječanstvu”; naš novinar napravio je profil JOSEPA PEPA GUARDIOLE (39),
trenera i tvorca najbolje nogometne ekipe svijeta, koji je u igračkim danima bio
cimer sa MEHOM KODROM, nekadašnjim suigračem u katalonskom timu
sredinom ’90-ih godina prošlog stoljeća

PEP
GUARDIOLA
TVORAC
^UDESNE
BARCELONE

Pi{e: NEDIM HASI] “Radili smo petnaest godina za ovu

K
ada je u ponedjeljak uve~er sudi-
ja Itturalde Gonzales na stadionu
Camp Nou u Barceloni ozna~io
po~etak El Clasica, najve}eg
nogometnog derbija svijeta,
utakmice izme|u Barcelone i madridskog
Reala, ozna~io je i apoteozu nogometnog
stila igre kojeg u [paniji zovu tiqui-taca.
Stil igre nogometa{a Barcelone smi{ljen je
prije petnaestak godina u glavi Johana
Cruyffa, nekada{njeg igra~a i trenera
Barcelone, a njegov u~enik Josep Pep
pobjedu nad Realom“
Guardiola doveo ga je do savr{enstva.
Jednostavno re~eno, rije~ je o igri kratkih
pasova, s brzim protokom lopte izme|u
golova. [panci to opisuju ovako: jedan,
dva, tri, ~etiri pasa i ujed poput kobrinog. I
tako iznova i iznova, svih devedeset minu-
ta. Jednom ujeda Xavi, drugi put Villa, tre}i
put Pedro ili Messi. I kada je sudija
Gonzales ozna~io kraj poni`avanja madrid-
skog Reala, svjetski mediji po~eli su pisati
ode ovom stilu igre kojim je pokazano da
Jose Mourinho i nije ba{ toliko Special
One. Marca, sportski dnevnik blizak Realu,
odaje po~ast Barceloni nazivaju}i njezinu
igru “simfonijom za pam}enje“, dok kata-
lonski Mundo Deportivo tvrdi da }e ova
utakmica “`ivjeti u legendama“ te “da je
Barcelona najbolja mom~ad svijeta“. Duel
kojeg su svi potencirali prije po~etka utak-
mice, onaj izme|u Mourinha i Guardiole,

52 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.


bez ikakve je sumnje pripao mladom
Kataloncu, koji je vode}i ovakvu
Barcelonu dokazao za{to je najbolji mogu}i
naslijednik velikog Cruyffa na njezinoj
klupi.
CIMERI KODRO I GUARDIOLA
Pep Guardiola bio je mozak tima kojeg
je po~etkom ‘90-ih godina pro{log stolje}a
skrojio veliki holandski stru~njak Johan
Cruyff. Ro|en je u malom mjestu
Santpedor u blizini Barcelone 18. januara
1971. godine. Klub u kojem je napravio
prve nogometne korake zvao se Gimnastic
Manresa, a u Barcelonu dolazi kao tri-
naestogodi{njak. Od tog dana kada je prvi
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
NOGOMETNA SIMFONIJA IZ KATALONIJE
IZDANAK LA MASIJE:
Guardiola je u Barcelonu
stigao kada je imao
trinaest godina; igrajući i
trenirajući ovaj klub
osvojio je sve trofeje koji
se mogu osvojiti u svijetu
klupskog nogometa
put pre{ao preko praga ~uvene Barcelonine
{kole jednostavno zvane La Masia ,
Guardiola je uvijek bio ~lanom prve
postave svakog tima Barcelone u kojem je
igrao. U decembru 1990. godine Barcelona
je igrala utakmicu protiv Cadiza u kojoj je
debitirao za prvi tim sa jedva devetnaest
godina. Iako je te sezone odigrao samo
~etiri utakmice za prvi tim, upisao je prvi
od {est trofeja koje je osvojio kao igra~, {to
je rekord koji je do tada dr`ao samo Antoni
Ramallets, legendarni igra~ Barcelone iz
‘40-ih i ‘50-ih godina pro{log stolje}a.
Slijede}a je godina ozna~ila Guardiolinu
SLAVLJE U RIMU
Guardiola je jedan od rijetkih
koji je osvojio Ligu prvaka
i kao igra~ i kao trener
igra~ku eksploziju, te je u sezoni 1991. -
‘92. Barcelona osvojila svoj prvi naslov
prvaka Evrope u finalu kojeg je na london-
skom Wembleyu igrala protiv italijanske
Sampdorije. U ljeto te iste godine u svojoj
Barceloni Guardiola sa olimpijskom
reprezentacijom [panije osvaja zlatnu
medalju na Olimpijskim igrama i dobija
nagradu za najboljeg evropskog U-21
nogometa{a. Od tog je trenutka Guardiola
postao neizostavan dio katalonske ekipe
koja je, godinu za godinom, dodavala trofe-
je svojoj ionako bogatoj zbirci. Guardiola
je, tokom igra~kih dana, osvojio {est {pan-
skih prvenstava, naslov prvaka Evrope,
Kup pobjednika kupova, dva evropska
super kupa, dva {panska kupa kralja.
“Nekoliko dana nakon {to sam potpisao
ugovor sa Barcelonom oti{li smo na
pripreme u Holandiju. Tih petnaestak dana
koliko smo bili tamo Guardiola i ja bili smo
cimeri“, sje}a se za na{ list Meho Kodro,
koji je sa Guardiolom 1995. godine igrao El
Clasico i postigao dva gola za Barcelonu na
Camp Nou. “Za tih godinu dana koliko sam
bio u Barceloni, dru`ili smo se intenzivno,
ostali smo i kasnije u kontaktu. Pep je
izvanredna osoba, pozitivna, kreativna i
veoma komunikativna. On je jedan veoma
korektan tip, po{ten i vrijedan radnik. Kada
sam ~uo da je imenovan za trenera
Barcelone, malo me je to iznenadilo, jer
nije imao mnogo iskustva, radio je samo u
tre}oj ligi kao trener. Ali kasnije, kada sam
malo razmislio, shvatio sam da je to logi~an
i dobar potez tada{njeg predsjednika
Laporte.“ Iako je, igraju}i za Barcelonu,
osvojio sve {to se moglo osvojiti u klup-
skom nogometu, Guardiola nije bio tako
uspje{an igraju}i za {pansku reprezentaciju. 
53
 PLANETA BARCA
 Njegove 43 utakmice i pet golova u dresu
[panije nisu bili dovoljni za zna~ajniji
rezultat na Svjetskom prvenstvu u SAD-u
1994. godine i evropskim prvenstvima u
Engleskoj 1996. i Holandiji i Belgiji 2000.
godine. Tada{nji Barcin predsjednik Joan
Gaspart nekoliko mu je puta nudio produlj-
enje ugovora u vrijeme dok se oporavljao
od operacije koljena 1998. godine, no Pep
je to odbijao, tra`e}i da se o tome razgovara
tek kada bude izvjesno ho}e li se oporaviti
od ozljede ili ne.
MESSI VE]I OD MARADONE
Guardiola je trenersku karijeru po~eo gradi-
ti prije tri godine, kada je preuzeo vo|enje
drugog tima Barcelone. Godinu dana kasni-
je, on i njegov pomo}nik Tito Villanova
naslijedili su Franka Rijkaarda na klupi
Barcelone implementiraju}i stil igre koji se
zove tiqui-taca, stil kratkih brzih pasova
kojim se gotovo cijeli tim brzo pribli`ava
golu protivnika. “Pep je preuzeo veliki
rizik, ali se brzo pokazalo da se taj rizik
isplatio“, komentira Kodro. “Imao je veliku
volju da radi u klubu, veoma je pametan i
inventivan kada je ovaj posao u pitanju. U
su{tini, on je, kada je preuzeo ekipu, i{ao na
sve ili ni{ta. I pokazalo se da je ve} u prvoj
sezoni osvojio sve {to se moglo osvojiti, ali
i da je polako osvje`avao ekipu, iako }e mu
mnogi kao najve}u gre{ku navesti Zlatana
Ibrahimovi}a. Ne smatram da je to pogre-
{an potez, Zlatan je suvi{e veliki igra~ da bi
se njegovo dovo|enje moglo nazvati
gre{kom.“ Proteklog ljeta, nakon predsjed-
ni~kih izbora u Barceloni na kojima je
pobijedio Sandro Rosell, nekada najbli`i
suradnik Joana Laporte, {panski mediji
pisali su o mogu}oj Guardiolinoj demisiji
sa mjesta trenera, posebice zbog ~injenice
da nije potpisao novi ugovor sa katalon-
skim timom. No, arhitekta recentnih uspje-
ha Barcelone ubrzo je prekinuo sve speku-
lacije o odlasku sa Camp Noua. “Nigdje mi
ne}e biti bolje nego ovdje“, kazao je Pep,
potvr|uju}i tako kako sebe jo{ godinama
vidi na mjestu trenera. U isto vrijeme
odlu~eno je da Guardiola u Barceloni
postane ne{to poput engleskog menad`era,
katalonska ina~ica Alexa Fergusona iz
Manchester Uniteda. Dakle, ~ovjeka ~ija je
posljednja kada su u pitanju igra~i i sve ono
{to se de{ava na terenu. Pomoglo je i to {to
je od prvog dana nametnuo svoj stil
vo|enja ekipe o kojem se rijetko
moglo diskutirati. U junu 2008. godine
Ronaldinho, Deco i Eto’o dobili su dozvolu
da napuste klub i niko nije sumnjao u
ispravnost takve odluke. “On zna kako
Barcelona di{e, on je dijete tog kluba i u
svom poslu implementira svu filozofiju
Barcelone“, ka`e nam Kodro. “Barcelona
ima svoj stil igre kojim djecu u~e od prvih
dana rada sa loptom i to im se ispla}uje svih
54
KODRO I GUARDIOLA
“Pep mi je mnogo pomogao kada sam stigao u
Barcelonu; on je jedan od najve}ih radnika
koje sam ikada upoznao u svijetu fudbala”
ovih godina. Sve je podre|eno tome, izni-
man individualni kvalitet se podre|uje
kolektivu, tome se doda velika ljubav i
posve}enost klubu, i onda dobijete rezultat
kakav je ovaj protiv Reala. Jednostavno,
oni su bili toliko dobri da igra~i Reala nisu
znali {ta }e s loptom ~ak i kada bi nekako
uspjeli do}i do nje. Prvih petnaest minuta
nastavka igre je bilo ne{to najnevjerovatni-
je {to sam gledao posljednjih godina. Zaista
nisam o~ekivao tako lo{ Real, to kako su
igrali u ponedjeljak je bila katastrofa. Ovo
je Barceloni bila mnogo lak{a utakmica od
ostalih, jer ih je, osim ogromnog kvaliteta,
nosio i taj ‘patriotski’ naboj koji je uvijek
prisutan kada igraju protiv Reala.“ A da je
Kodro, govore}i o filozofiji Barcelonine
igre u pravu, govori i re~enica Pepa
Guardiole izgovorena na konferenciji za
novinare nakon utakmice s rivalima iz
Madrida. Magi~nu igru svojih nogometa{a i
veliku pobjedu posvetio je nekada{njim
trenerima Barcelone Carlesu Rexachu i
Johanu Cruyffu. “Njima dvojici jer su nas
oni nau~ili igrati na ovaj na~in. Ova se pob-
jeda stvarala 15 godina, a Rexach i Cruyff
Foto: Mario Ili~i}
su sve vrijeme vjerovali u na{ stil igre.
Danas nema mom~adi na svijetu koja
zabavlja ljude poput nas. Istina je da ova
pobjeda vrijedi samo tri boda, ali na~in na
koji mi pobje|ujemo donosi ljudima zado-
voljstvo. A to daje smisao na{em radu i
povezuje nas s na{im korijenima.“
Skroman i odmjeren na terenu, takav je i u
privatnom `ivotu. Za njim se ne vuku
repovi skandala, on je medijima pomalo
dosadan jer ne daje bombasti~ne izjave niti
se, kao Jose Mourinho, bahati nad manje
uspje{nim kolegama. Kada nije na Camp
Nou, tada slobodno vrijeme provodi sa
suprugom Cristinom Serra, koju je kao 18-
godi{njak upoznao u prodavnici odje}e i s
kojom ima troje djece, Mariju, M riusa i
Valentina. Najbolji su mu prijatelji i danas
oni koje je upoznao u mladosti, poput prvog
suradnika Tita Villanove, ~uvenog vater-
poliste Manuela Estiartea ili nekada{njih
suigra~a Luisa Figa i Luisa Enriquea. No,
nekad sebi u razgovoru s novinarima da
odu{ka pa oda priznanje svojim genijalnim
igra~ima, poput Lea Messija koji je za
Guardiolu najbolji nogometa{ svijeta u
ovom trenutku. “Messi ne posti`e samo
golove, on je najbolji u svim statisti~kim
kategorijama, a tek su mu 23 godine“,
kazao je Guardiola. A Meho Kodro }e oti}i
jo{ i dalje i kazati kako je Messi za njega
najbolji nogometa{ svijeta svih vremena.
Nekima }e zazvu~ati bogohulno, ali za
Kodru je ve~i ~ak i od Maradone. “To kako
on igra je nevi|eno, te{ko opisivo. On nosi
igru svog tima, vra}a se u obranu, daje
golove, asistira, prekida suparni~ke napade,
igra na boku, u sredini... Ma ima ga svuda,
po cijelom terenu. Za mene je sino}njom
utakmicom dokazao ono {to sam dugo slu-
tio, bolji je od Maradone koji je isto tako
bio genijalan individualac, no nikada nije
davao onoliko svojoj ekipi koliko daje
Messi. A pred njim je jo{ deset godina
vrhunskog fudbala.“ 
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.
NO]NA MORA KAPITALIZMA

INTERVIEW
Oliver Stone filmski režiser
Naša suradnica razgovarala je sa jednim od najvećih filmskih režisera
današnjice OLIVEROM STONEOM o strahotama kapitalizma, svjetskoj ekonomskoj
krizi, užasnim posljedicama osmogodišnje vladavine Georgea W. Busha ne samo
na SAD nego i na čitav svijet, dakle temama o kojima govore dva posljednja filma
kultnog američkog režisera, najnoviji “Wall Street-2” i prethodni “W“

Posljedice gluposti i nasilja

koje je po~inio George W. Bush
cijeli svijet }e jo{ dugo trpjeti
Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI]
“Pohlepa je, u nedostatku bolje rije~i -
dobra. Pohlepa je ispravna. Pohlepa
funkcioni{e. Ona poja{njava, presijeca i
hvata su{tinu evolucionog duha. Pohlepa u
svim svojim formama - za `ivotom,
novcem, za ljubavlju, za znanjem - pred-
stavlja najve}e uznemirenje ljudske vrste.”
Ovako glasi jedan od nezaboravnih govora
u istoriji filma, onaj koji je Michael
Douglas, kao berzanski me{etar Gordon
Gekko (dobio je Oscara za ovu ulogu)
odr`ao na sastanku akcionara u Wall
Streetu Olivera Stonea (1987.), veli~aju}i
pohlepu kao pozitivnu snagu ameri~kog
kapitalizma.
Gordon Gekko je na kraju filma zavr{io
u zatvoru, kapitalizam se u me|uvremenu
nije mnogo promijenio, Oliver Stone jo{
manje, pa je bilo pitanje vremena kada }e se
vratiti na poznati teren. Taj trenutak je
do{ao ve} sada. U kinima je, od pro{le sed-
mice i u bosanskohercegova~kim, Stoneov
Wall Street 2 - Novac nikada ne spava, koji
je poslije vi{e od dvije decenije okupio
slavnog reditelja i glumce Michaela
Douglasa i Charlieja Sheena (sada u maloj
ulozi) zarad zajedni~kog posla.
MODNA PISTA ODIJELA I KRAVATA
 Ponovo ste se vratili u jedan svijet o
kojem ste, gotovo proro~anski, govorili jo{
krajem 80-ih, demistifikuju}i Wall Street.
Da li ste to ovoga puta u~inili preko volje?
Nikako, naprotiv! Poslije kraja Rea-
ganove ere mislili smo da je sa istorijom
pohlepe gotovo, da }e se uspostaviti
nekakav prirodan balans i fer igra na tr`i{tu
novca. Me|utim, iskustvo takozvane
svjetske ekonomske krize i kolaps berzi
samo su nam potvrdili da nikakvih korekci-
ja i nije bilo. Samo su se promijenili ljudi,
ubrzao protok informacija, a samim tim i
mahinacija, namno`io broj ljudi koji se
~aste bonusima i koji se bore da u|u u
najekskluzivniji klub velikog bogatstva i
mo}i. Pohlepu berzanskih me{etara zamije-
nila je pohlepa banaka.
KLASIČNI ŠTETOČINA:
Bush je Ameriku
promijenio na radikalan
način, upuštajući se u
ekstremne rizike, baš kao
što su to činile drevne
tiranije. Ovo je čovjek koji
je za našeg života učinio
više nego što su to učinili
Reagan i Nixon zajedno
 Kada Vam je holivudski studio
ponudio da poslije vi{e od dvije decenije
snimite nastavak filma, vjerovali ste da o
ovoj temi imate ponovo ne{to da ka`ete?
Pomislio sam da bih mogao da na ~itavu
tu stvar posmatram iz ne{to druga~ijeg
ugla, ali sa istim, sada ve} ostarjelim
junakom Gordonom Gekkom, ~iji lik nije
posve onakav kakvim se na prvi pogled
~ini.
 On izlazi iz zatvora, napisao je knjigu
sa naslovom u kojem iza re~enice Pohlepa
je dobra stoji znak pitanja. Preispitujete nje-
gov moral?
Djelimi~no. Vi{e preispitujem ~injenicu
da je on `rtva svega onog {to je propagirao,
ali istovremeno i sve ono {to je propustio
dok je bio na vrhu, a to je prije svega odnos
prema k}erki koja ga se odrekla. Naravno,
to je sve u pozadini. U prvom planu su oni
“mutni tipovi” sa Wall Streeta.
 Da li je istina da je i Va{ otac radio u
berzi na Wall Streetu?
Istina je, ali je on bio obi~an broker,
berzanski slu`benik.
 Va{ film Wall Street postao je kultni
film japijevaca, a re~enica o pohlepi koja je
dobra, njihova mantra. Osje}ate li zbog
toga krivicu?
Ja sam Wall Street snimio kao pri~u o
moralu, a mnogi su ga pogre{no shvatili. 

56 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

 FILMOVI KOJI (NI)SU PROMIJENILI SVIJET

SLAVNI RE@ISER
KOJI
KOJI EGO
EGO TESTIRA
TESTIRA
SVAKOG
SVAKOG DANA
DANA
Oliver
Oliver Stone
Stone

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 57

 NO]NA MORA KAPITALIZMA

TRI “OSCARA”
Plakati filmova za koje
je Stone nagra|en
najva`nijom svjetskom
filmskom nagradom;
Pono}ni ekspres, Vod
smrti i Ro|en 4. jula

 Mnogi su pomislili da je ovaj film kreirao

ideju kulture finansijskog kapitala, koja je
uticala na ljude zaposlene na berzi da se
pona{aju i obla~e na odre|eni na~in. Wall
Street je jo{ tada postao pozori{te i svo-
jevrsna modna pista odijela i kravata.

BUSH, ILI IDIOT NA VLASTI

 Da li se i Michaelu Douglasu dopala
ideja da ponovo bude Gekko, dodu{e, sada
ne{to druga~iji?
Veoma mu se dopala ideja da poku{a da
“spere sa sebe ljagu”, jer je svojevremeno
lik Gekka bio jedan od najomra`enijih.
Ljudi su mu prilazili na ulici, optu`uju}i ga
za sve i sva{ta, uklju~uju}i i to da ih je
otjerao s posla ili natjerao na bankrot.
Michael Douglas je zaista bio maestralan
kao negativac Gordon Gekko, a izvrstan je i
sada, kao ~ovjek koji je preispitao svoje
gre{ke.
ZAJEDNO NA “LIDU”
 Ljudi vole pri~e o mo}nicima? Stone u dru{tvu jednog od junaka
njegovih filmova, predsjednika
To je ta~no, ali nije to bio osnovni motiv Venecuele Huga Chaveza
za nastanak nastavka Wall Streeta. Ja sam
zaista `elio da vidim “rat” u mojoj zemlji i
da o njemu govorim, jer stvarni rat se
doga|a u finansijskoj d`ungli New Yorka, DUGA^AK I TE@AK PUT
mog rodnog grada. Uz to, dogodio se ovaj
nevjerovatni finansijski kolaps koji je
prouzrokovao ekonomsku krizu, najve}u od
Velike depresije. Ako je ikada postojao
Previše sam star da bih snimio film
dobar trenutak za nastavak filma, onda je to
sada kada je ~itav svijet, zbog pohlepe i
o Obami
pohlepnika, doveden na ivicu ekonomskog  Ho}ete li i o Obami jednog dana
kolapsa. snimiti film?
^isto sumnjam, previ{e sam star za
 Veliki mo}nik bio je i George W. takvo {to. Nadam se da }e Obama biti
Bush. Vi ste mu nedavno posvetili film W, uspje{an, ali, Bo`e moj, on pred sobom
pri~u o zabludjelom sinu koji je na kraju ima duga~ak i veoma te`ak put. On je
postao ameri~ki predsjednik i ponovo ste pri~a koja tek treba da po~ne i da traje.
izazvali kontroverze? Da li je film W poli- Treba da protekne dosta vremena da
ti~ka melodrama ili “samo“ biografska ne{to iz toga iza|e. 
sapunica?
58 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

I jedno i drugo! Ali, i satira koja vas
stavlja u poziciju niti da se smijete niti da
pla~ete. Jedino {to mo`ete da u~inite jeste
da posmatrate jedno ljudsko bi}e koje je
postalo predsjednik SAD-a i to na osam
godina. ^ovjeka koji ima nevjerovatnu
mo}, koji je promijenio na{ prostor i vri-
jeme. Promijenio je cio svijet na mnogo
na~ina, pona{aju}i se kao Napoleon.
 Napoleon u kaubojskim ~izmama?
Napoleon s kaubojskim {armom prih-
vatljivim u Americi. Ali, ko je ovaj dasa,
odakle je do{ao, kako se tu stvorio, o tome se
veoma malo zna jer smo mi u Americi imali
ne{to {to se mo`e nazvati “sakrivenim pred-
sjednikovanjem”. Ono {to smo mi, istra`uju}i
ga za film saznali, izlazi na vidjelo tek u
posljednje dvije-tri godine. Vi u Evropi
mo`da mislite da znate vi{e o njemu, jer ste
mnogo toga ~itali o njemu i vidjeli pokoji
dokument vi{e o tome {ta su Bush i Dick
Cheney radili u vezi sa Irakom, ali to {to mis-
lite da znate mo`e da bude i ozbiljna zamka.
 Ipak, mnogi mo}ni ljudi su vjerovali
Bushu, upijali {ta govori?
Ma taj ~ovjek je pomalo kao neki
Voltairov lik idiota. On i jeste bio idiot na
vlasti i mo}i, tako da ovaj moj film li~i na
Voltairovog Candidea vi{e nego {to to
mo`ete da zamislite.
ISUS KRIST SUPERSTAR
 Svom junaku, biv{em ameri~kom
predsjedniku, ste zavirili duboko pod ko`u?
Da, jer treba `ivjeti s tim, `ivjeti s
posljedicama svega {to je ~inio i u~inio. On
je Ameriku promijenio na radikalan na~in,
upu{taju}i se u ekstremne rizike, ba{ kao {to
su to ~inile drevne tiranije. Ovo je ~ovjek
koji je za na{eg `ivota u~inio vi{e nego {to
JO[ JEDNA SARADNJA NA “WALL STREETU”
Michael Douglas i Oliver Stone snimljeni na ovogodi{njem Filmskom festivalu u Cannesu
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
FILMOVI KOJI (NI)SU PROMIJENILI SVIJET
BIO/FILMOGRAFIJA OLIVERA STONEA
Tri “Oscara” za vječnu slavu!
Jedan od najve}ih ameri~kih reditelja i
scenarista u istoriji, Oliver Stone, ro|en
je 15. septembra 1946. u New Yorku.
Debitovao je dvadeset i osam godina kas-
nije filmom Seizure.
Najve}u slavu u svijetu sedme umjet-
nosti stekao je nakon {to je predstavio
svoje ~etvrto dugometra`no igrano ostv-
arenje: Platoon (Vod smrti), mo`da i
najbolji film koji tretira Vijetnamski rat. U
kojem je i sam sudjelovao i dobio medalje
za hrabrost. Od filmova koje je snimio u
svojoj karijeri izdvoji}emo Pono}ni
ekspres, Ro|en ~etvrtog jula, JFK, Nixon,
Alexander, The Doors, te South of the
Border, dokumentarni film o liderima
sedam zemalja ju`nog kontinenta koji je
premijerno prikazan na Mostri u Veneciji
pro{le godine, kao i Comandante, doku-
mentarac o kubanskom vo|i Fidelu
Castru.
NA GREŠKAMA
ČOVJEK UČI:
Michael Douglas je
zaista bio maestralan
kao negativac Gordon
Gekko, a izvrstan je i
sada, kao čovjek koji je
preispitao svoje greške
Oscare je osvojio za filmove Pono}ni
ekspres (nagra|en je za najbolji adaptirani
scenarij), Platoon - izme|u ostalog,
progla{en je za najbolji film, i Ro|en ~etvrt-
og jula (najbolja re`ija i monta`a). 
HEROJ “VIJETNAMSKOG RATA”
Vojnik Oliver, dobitnik medalja za hrabrost
su to u~inili Reagan i Nixon zajedno. Vi{e
{tete, naravno. On - “ratni predsjednik” -
kako sebe voli da zove, promijenio je moj
`ivot, a promijenio je i va{. ^ak }e i na{i
unuci iskusiti rezultate njegove politike.
Njegov predsjedni~ki mandat promijenio je
`ivot planete.
 Ameri~ki bira~i su mu to dozvolili?
@ivimo u agresiji, konstantna agresija je
OK., nasilje je OK., pohlepa je OK. ^itava
ameri~ka kultura je bazirana na pohlepi,
nasilju i Isusu Kristu. Nasilje i Bush imaju
neraskidivu vezu i to je na~in na koji on
kontroli{e ljude. Njegov ego je nevj-
erovatan. On je otkrio religiju, okrenuo se
evangelizmu, ponovo se rodio kao neko
blizak Kristu, kao sam Krist. Istina je da
vi{e ne postoji George Bush, on je “mrtav”.
To {to vidimo pred sobom je partner Isusa
Krista. Tako se on pona{a.
 Koja je najva`nija lekcija koju su
gledaoci filma W dobili?
Kada sljede}i put budete vidjeli da Bush
dolazi, budite budni. On je veoma opasan
~ovjek i to zbog veli~ine sopstvenog ega.
On sve personalizuje i politiku ~ini li~nom,
{to je veoma opasno.
 Pri~ali smo o egu, ali koliko ~esto Vi
testirate sopstveni ego dok snimate fil-
move?
To je najte`a lekcija. Testiram ego
svakog dana. Dobro ga je imati i ispitivati
svakodnevno, pustiti drugima da ga testira-
ju, kao {to to vi sada ~inite. 
59
BIOGRAFIJA KEITHA RICHARDSA “LIFE”

Nekoliko sedmica nakon objavljivanja, biografija KEITHA RICHARDSA, gitariste

ROLLING STONESA, postala je svjetski bestseler; u ovoj knjizi rokenrol ikona piše
o djetinjstvu u sirotinjskom dijelu Londona, o sirenama zračne uzbune zbog kojih
pretrne i danas na svaki sličan zvuk, o školi koju nije volio zbog siledžija koje su
ga svakodnevno tukle, o tome kako je pjevao pred kraljicom, o prvoj pjesmi koju
je napisao pod prisilom, o autu punom njegove droge koji i danas krstari
Amerikom, o stampedu obožavateljki koje su ga umalo ubile, o Micku, o lažnim
optužbama da je čokoladicu “Mars” koristio kao seksualno pomagalo...

@IVOT UREZAN NA LICU

Moje djetinjstvo nije bilo bogzna kako sretno ali je bilo

ispunjeno muzikom koju sam upijao kao spužva
60 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

Pi{e: ADISA BA[I]
P
o{ast reality kulture polako nas
navikava na to da svako mo`e
postati slavan, bez posebne
zasluge, uz tek ne{to malo egzibi-
cionizma i uz manjak skrupula.
Gotovo smo zaboravili da su neki ljudi
postajali i ostajali zvijezde zato {to jesu u
ne~emu bili veli~anstveni, zato {to su ih nji-
hov talenat i karizma izdigli iznad nas smrt-
nika. Keith Richards nepatvorena je zvijezda
a njegovi nedavno objavljeni memoari
odmah su postali hit u svjetskim knji`arama.
U knjizi Life oslikan je njegov stvarni `ivot
(dakako, svakodnevica rok zvijezda je
sasvim nadrealna), upoznajemo Keitha koji
nije samo heroinski ovisnik nego je i talento-
vani muzi~ar, ~ovjek koji je napisao neke od
najljep{ih pjesama svih vremena.
“Dobro je da mladi ljudi vide Keitha, on
je upozorenje {ta }e im droga uraditi ako
budu imali sre}e i ne udave se prije toga u
sopstvenoj povra}otini”, napisao je za
Richardsa britanski kolumnista Peter
Hitchens. Po{to svoje navike nikada nije
krio, Keith je odvajkada bio omra`en i u
medijima prikazivan kao narkoman uni-
{tenog mozga. Njegovi memoari pokazuju
drugu stranu pri~e.
ANDREW NAS JE ZAKLJU^AO U
KUHINJU DOK NE NAPI[EMO PJESMU
Knjiga po~inje opisom pute{estvija s
jedne ameri~ke turneje benda. Richards i
dru{tvo su, uprkos upozorenjima, odlu~ili da
se voze autima kroz najkonzervativniji dio
Amerike, takozvani biblijski pojas (Ala-
bama, Tennessee, Georgia, Texas, Oklaho-
ma...) gdje je sama njihova pojava izazivala
podozrenje mje{tana. Duge kose, uske hla~e,
kikotanje, o~igledna intoksiniranost, ~inili su
ih metama nasilnika u drumskim kafanama.
“Halo curice, ho}e{ li plesati sa mnom, do|i
da te poljubim, govorile su nam kamion-
d`ije. ^udno je kako su papci svuda sli~ni,
nerviraju ih iste stvari, smiju se istim sranji-
ma, usred Amerike ti dobacuju isto {to i u
predgra|u Londona”, napisao je prisje}aju}i
se te epizode Richards. U to vrijeme u
Arkansasu se pregovaralo o zakonu koji bi
zabranio rokenrol a ~lanovi Rolling Stonesa
su se tada zahvaljuju}i svom advokatu jedva
izvukli od policije koja ih je pretresala:
“Ispod tapacirunga je posvuda u autu bila
nagurana droga, sre}a pa nisu imali nalog da
ga cijelog rasture, samo su otvorili
prtlja`nik. Kasnije smo taj auto ostavili
negdje u gara`i, sa svom tom drogom unutra,
ko zna, mo`da je niko nikad nije ni na{ao,
mo`da se ona jo{ voza po Americi.”
Odu{evljeni Amerikom jo{ od prvog
dolaska, Stonesi su u`ivali u muzici,
barovima i poznanstvima sa ljudima.
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
SO^NI MEMOARI LEGENDARNOG ROKERA
U
U SVOJOJ
SVOJOJ
BIBLIOTECI
BIBLIOTECI
Malo
Malo poznata
poznata
priroda
priroda Keitha
Keitha
Richardsa
Richardsa
Keitha je posebno ushitio susret sa njegovim
KAO NA POKRETNOJ bluz idolom M uddyjem Watersom.
TRACI: Žene su se “Zamisli, odjednom se na|e{ da svira{ s
njim! Sve se de{ava tako brzo, ne mo`e{
podastirale pod članove vjerovati {ta te sna{lo. Sve ti je previ{e,
kasnije, kad sve pro|e, prera|uje{ utiske.
Rolling Stonesa, Jedno je svirati Muddyjevu pjesmu, drugo
tinejdžerke, modeli, je svirati s njim”, opisao je sa dje~ijim
odu{evljenjem Keith koji je i sam kasnije
glumice... nisu im mogle izazivao euforiju kod svojih obo`avatelja.
Keith je pre{ao dug put do glamuroznog
odoljeti i dekadentnog `ivota rokenrol zvijezde.
Ro|en je 1943. godine u Dartfordu, na
istoku Londona, za vrijeme jednog zra~nog
napada a ka`e da zvuci sirena zra~ne
uzbune spadaju i u njegove najranije dje~ije
uspomene i da je to zvuk od kojeg se i
danas kad ga ~uje na filmu ili televiziji
automatski naje`i: “Djetinjstvo mi je obilj-
e`io izraz prije rata. Odrasli su stalno go-
vorili o `ivotima od prije, to se uvuklo
nekako i u nas, iako smo u ratu ro|eni i
nismo se tog `ivota otprije ni mogli sje}ati.
London mog djetinjstva nije bio bogzna
kako sretan, bio je poru{en, sirotinjski, ali
sam zato bio neprekidno okru`en muzikom.
Upijao sam je kao spu`va.” Keith je zah-
valjuju}i svom djedu muzi~aru i svojoj
majci, `eni neobi~no istan~anog sluha, vrlo
rano bio izlo`en dobroj muzici. Njegova
majka je slu{ala Ellu Fitzgerald, Sarah
Vaughan, Louisa Armstronga... Keith se
isticao pjevanjem u {kolskom horu, ~ak je
na jednom takmi~enju {kola osvojio prvo
mjesto i nastupio pred engleskom kralji-
com. Iako je kasnije svojom muzikom
osvojio cijeli svijet i nastupao pred milion- 
61
 BIOGRAFIJA KEITHA RICHARDSA “LIFE”
KARIJERA DUGA PEDESET GODINA
1. Keithu je prvu gitaru mama kupila na kredit; 2. Ljubav i saradnja sa Mickom Jaggerom traju preko pola vijeka; 3. I danas je Keith rokenrol ikona
 ima ljudi, ovaj nastup spominja}e kao
najpresti`niji u svom `ivotu.
U {kolu je Keith i{ao nerado jer je bio
najmla|i i najsitniji u razredu pa su ga
siled`ije iz kom{iluka stalno sa~ekivale i
tukle. On je brzo nau~io `ivotnu lekciju
koja mu je olak{ala opstanak: “Nau~io sam
da primam udarce tako da me skoro ne boli
a da se u isto vrijeme derem kao da mi ko`u
gule. To je imalo dobar efekat, brzo bi me
popustili zadovoljno misle}i kako su me
dobro izmlatili. Kasnije sam na{ao i jednog
velikog debelog druga s kojim sam se spri-
jateljio tako {to sam ja njemu pisao zada}u
a on se sa mnom tukao protiv ostalih i
spa{avao me.”
Prvu gitaru Keithu je majka Doris 1959.
kupila na kredit (nakon dje~akovog
vi{egodi{njeg pri`eljkivanja), a iako je bio
sin jedinac, njegova skromna porodica mu
nije mogla ispuniti sve dje~ije `elje. Za
majku }e ostati jako vezan ~itav `ivot i
smatrati je svojom pravom porodicom i
nakon {to se razvela od njegovog oca i
zaljubila u dvadeset godina mla|eg poro-
di~nog prijatelja.
Doris je radila kao demonstratorka
prvobitnih ma{ina za pranje ve{a. “Za
posao su joj stalno trebale prljave stvari a
mi Rolling Stonesi smo je njima stalno
snabdijevali”, ka`e Keith koji je nakon
razvoda roditelja odselio iz ku}e i po~eo
`ivjeti u nekoj vrsti komune sa ostalim
~lanovima benda.
Poluprazan stan, progoreni tepisi, spa-
vanje na madracima, planine prljavog su|a,
stalne zabave, tako je izgledao po~etak
Keithovog samostalnog `ivota 1962. godine.
Ali sve vrijeme, satima i danima u nji-
hovom domu odjekivala je muzika. Slu{alo
se, sviralo, pjevalo i razgovaralo opsesivno
62
o ovoj temi. Micka, kojeg je znao jo{ iz Tek kasnije }e po uzoru na Lennona i
osnovne {kole, tih godina je zavolio ponaj- McCartneyja postati jedan od najpoznatijih
prije jer su dijelili isti muzi~ki ukus i plo~e. autorskih tandema u historiji rokenrola.
TERET SLAVE
Obožavateljke su nekad prave
hijene
Rolling Stonesima su dio imid`a uvijek Na drugom mjestu u knjizi legendarni
bile obo`avateljke koje su se bez ustezanja gitarista obja{njava kako je uvijek bilo
podastirale pod svoje idole, a po prvi put glupo na}i se u`ivo sa tim `enama. “Dok
Keith u memoarima obja{njava kako mu je si na sceni, to je ok, ali kad se na|e{ s
zapravo ta histerija znala pretvoriti `ivot u njima u sobi, ako nije atmosfera za
pakao: “Nikad me nisu napu{tale horde seksa, bude pravo glupo. Jednom sam
tinejd`erki od trinaest, ~etrnaest ili pet- pozvao neke cure i lijepo smo se
naest godina. One mi su mi skoro do{le ispri~ali. Ostale su dugo kod mene i
glave. Nikad se nisam bojao za svoj rastali smo se kao prijatelji, ali to je bila
`ivot toliko kao u susretima sa njima: rijetkost.” 
one su me gu{ile, znale su me rastrgati,
a ako bih zaglavio u gomili njih, to je bila
neopisiva strahota. Radije bih se na{ao
u rovu i borio protiv neprijatelja nego se
suo~io sa ovim nezaustavljivim
ubila~kim talasom `elje i po`ude ili {ta
je to ve} bilo {to ih je obuzimalo.
Policajci su znali pobje}i i ostaviti me u
gomili cura podivljalih od emocija.
Jednom sam ulazio u auto i ku~ke su me
umalo rastrgle. Problem je s njima {to
one nikad ne znaju {ta da rade s tobom
kad te se dokopaju. Jedna mi je vukla
ogrlicu na jednu stranu, druga na drugu,
vikale su Keith, Keith, a ja sam krkljao i
davio se. Moj voza~ se uspani~io i pob- NAPAD
NAPAD
jegao, ja sam ostao sam. Sam s tim
OBO@AVATELJKI
OBO@AVATELJKI
`enskim hijenama. Onesvijestio sam se, Keithov
Keithov `ivot
`ivot je
je znao
znao biti
biti uu opasnosti
opasnosti
mislio sam se da }u umrijeti.”
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

MAMA DORIS I LJUBAV PREMA MUZICI
Na samrti me slušala kako sviram i
rekla mi da malo falšam
Keith Richards svoju majku Doris
opisuje kao `enu besprijekornog sluha
koja je znala iskritikovati pjeva~e da fal{aju
~ak i kad su im se svi drugi divili. Ona
Keitha nije slala u muzi~ku {kolu niti ga je
forsirala da postane muzi~ar, ali je na
njega prenijela svoju ljubav za muziku. O
majci Keith u memoarima ka`e: “[ta
znam. Majka je osoba koja te hrani,
pere, koja ti dosa|uje i zalizuje ti kosu
pred svima pa te bruka. A opet, kad je
nestane, shvati{ da ti je bila jako dobar
prijatelj. Nas dvoje smo stalno bili
okru`eni muzikom i to me zauvijek obilj-
e`ilo. Kad je Doris umirala, moja k}erka
Angela koju je ona odgojila pozvala me
i rekla da bi bilo dobro da do|em.
Posjetio sam je u bolnici, nisam bio
siguran da li je budna, svirao sam joj
pjesme koje sam nau~io kao dje~ak i
koje sam svirao decenijama. Sutradan
ju je moja asistentica koja ju je obilazila
sa velikom ljubavlju upitala da li me je
Zanimljiva je pri~a i o tome kako su njih
dvojica napisali svoju prvu pjesmu. Nakon
vi{emjese~nog izvo|enja tu|ih pjesama,
njihov menad`er Andrew odlu~io je da
Micka i Keitha zaklju~a u kuhinji i zaprijeti
im da nema izlaska dok ne napi{u pjesmu.
“Cijelu smo no} proveli u toj jebenoj
kuhinji, imali smo hranu, ali smo morali
pi{ati kroz prozor ili u umivaonik. Rekao
sam Micku da nam je bolje da ne{to smis-
limo kad smo ve} tu. Napisali smo pjesmu
As Tears Go By koja je postala veliki hit
kad ju je otpjevala Marianne Faithfull, a
kasnije smo je i mi otpjevali. O~aj tog
trenutka najbolje pokazuje to {to smo
napisali nekakvu pla~ljivu pjesmu u kojoj
spominjemo nekakvu dje~icu, bo`e
sa~uvaj… Te grozne pop pjesme koje smo
na po~etku pisali mi, sre}om, uglavnom
nismo izvodili.” Ovako je nastanak jedne
prelijepe i rado slu{ane pjesme u svojoj
biografiji opisao nam}orasti Keith, kojeg je
zaista te{ko povezati sa nje`nim stihovima i
melodijama koje je stvarao.
[TO ]U TI JA KAD SAM KRETEN
U tinejd`erskim danima Keith je radio
sezonske poslove, pomagao u prodavnica-
ma i magacinima, a definitivna potvrda da
}e `ivjeti od rokenrola za Keitha je bio dan
kad je tra`io svoj prvi pravi posao. Nakon
zavr{enog umjetni~kog koled`a on je
ovladao osnovama grafike, dizajna i bio ve}
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
SO^NI MEMOARI LEGENDARNOG ROKERA
~ula da sam tu i da joj sviram. ^ula sam
ga, rekla je Doris, malo je fal{ao.” 
DJETINJSTVO
U LONDONU
Keith sa majkom Doris
NEUSPJELO
ZAPOŠLJAVANJE: Na
intervjuu za posao su
pogledali mapu sa
Keithovim radovima i s
visine mu rekli: Dobro,
momak, a kako ti kuhaš
kafu? Drčno je odgovorio:
Kuham odlično, ali ne vama
vje{t mladi muzi~ar. Na intervjuu za posao
su pogledali mapu sa njegovim radovima i
s visine mu rekli: Dobro, momak, a kako ti
kuha{ kafu? Dr~ni Keith je odgovorio:
Kuham odli~no, ali ne vama. “Bio je to moj
posljednji poku{aj da budem normalan i da
se uklopim u dru{tvo”, napisao je u knjizi
Life veliki muzi~ar.
Druga polovina {ezdesetih donijela je
Stonesima veliku popularnost, djevojke su
vri{tale na njihovim koncertima, ~ista~i su
te{kom mukom ra{~i{}avali ve{ s pozornice
nakon zavr{enog koncerta, a honorari za
nastupe su vrtoglavo rasli. S novim standar-
dom do{ao je i novi stil `ivota, droga je
ozbiljno preuzela Keithov `ivot, postao je
ovisnik o heroinu, do`ivio prva hap{enja.
@ene su prolazile pored ~lanova Stonesa
kao na pokretnoj traci: “Ponekad sam
kakvu lijepu pametnu studenticu sociologi-
je naprimjer znao upitati [ta }u ti ja, kad
zna{ da sam kreten i da ve} sutra odoh
dalje. Nema veze, svi|a{ mi se, odgovarale
su one.” A Keith se nije opirao. Ipak, najzn-
a~ajnije `ene u njegovom `ivotu bile su
Anita Pallenberg (koju je preoteo svom
kolegi iz benda Brianu Jonesu) s kojom je
dobio troje djece (jedan njihov sin preminuo
je kao beba od tri mjeseca) i Patti Hansen sa
kojom ima dvije k}erke.
Kako knjiga odmi~e, `ivot koji Richar-
ds opisuje postaje sve haoti~niji. Op{irni
opisi nastupa, fascinacija odre|enim
tehnikama sviranja i instrumentima, proble-
mi sa drogama i sa zakonom koji se
neprekidno ponavljaju ve} postaju polako
materijal samo za najodanije obo`avatelje
benda. Ipak, zanimljive su epizode o `ivotu
u Francuskoj, [vicarskoj, na Jamajci…
Stonesima dom postaje cijeli svijet, sklanj-
aju se od engleskih poreza, `ive na turneja-
ma, ali sve vrijeme neprekidno pi{u pjesme,
u`ivaju u muzici i sviraju.
Osamdesetih }e nastati njihov jedini
veliki raskol kad je Mick Jagger odlu~io da
se osamostali i posveti svojoj karijeri. “Htio
je da se posveti sebi i da kao otkriva svoj
izraz, ali se sve svelo na to da je i{ao okolo
bez nas i svirao pjesme Stonesa”, pi{e Keith
tonom iznevjerene ljubavnice koja ne mo`e
da preboli gubitak svog dragana. Sre}om,
Micka }e kriza uskoro pro}i, a ljubavna
idila }e se devedesetih vratiti me|u
Stonese. Sve vrijeme pratili su ih skandali u
medijima, njihovo pona{anje konstantno je
privla~ilo novinare. Iako je naviknut da o
njemu pi{u sve najgore, Keitha je ipak nalju-
tio skandal kada je uhap{en u dru{tvu svoje
obna`ene djevojke i kada su mediji objavili
da je pored njih prona|ena ~okoladica Mars
koja je kori{tena kao seksualno pomagalo.
“^udno je kako ljudi povjeruju sve {to se o
nama napi{e, a jo{ ~udnije kako neko mo`e
konstruisati ba{ potpunu la`. Ta~no je da ti
od droge padne {e}er i da smo vjerovatno
imali te ~okoladice u sobi, ali mi nije jasno
kome je palo na um da napi{e da smo ih
koristili kao dildo”, pi{e Keith.
Po{to, naravno, Keith nije vi~an pisanju
memoara, pomogao mu je njegov dugogo-
di{nji prijatelj, novinar James Fox, koji je
Keitha intervjuisao i sakupljeni materijal
preto~io u knjigu. Knjiga je donekle
razvu~ena i na nekim mjestima preop{irna,
ali je definitivno mra~ni Keith umjetnik ~iji
je `ivot bio spektakl (i javno i privatno) vri-
jedan bilje`enja: od skromnog stidljivog
dje~aka on je izrastao u rokenrol ikonu a
slavu mu o~igledno nije donijela zahuktala
marketin{ka ma{inerija nego veliki talenat,
ljubav prema muzici razvijana spontano od
djetinjstva i lu|a~ki strastven rad dug skoro
pola stolje}a. 
63
CRNO-BIJELI KLAVIRSKI SVIJET

Skoro smo došli do kraja 2010., ljeta gospodnjeg u kojem je obilježeno 200 godina
od rođenja velikih svjetskih kompozitora: FRÉDÉRICA CHOPINA i ROBERTA
SCHUMANNA; o njihovim životima i veličanstvenim djelima govore dekan
sarajevske Muzičke akademije IVAN ČAVLOVIĆ, profesorica klavira u Srednjoj
muzičkoj školi u Sarajevu VEDRANA MUJKIĆ, šef Klavirskog odsjeka u Osnovnoj
muzičkoj i baletskoj školi Novo Sarajevo MAJA BUDIMIR i svjetski
priznati pijanista KEMAL GEKIĆ

DVA VIJEKA SCHUMANNA I CHOPINA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] ROMANTIK U DU[I

T
Robert Schumann
okom ~itave ove, jo{ uvijek rece-
sijske i konstantno turbulentne
2010. godine u svijetu se
obilje`avala dvjestota godi{njica
ro|enja F rédérica Chopina i
Roberta Schumanna. I, jo{ uvijek se obilj-
e`ava, kao {to i jeste red.
E, da provjerimo na koji na~in se
Sarajevo, najva`niji muzi~ki centar u Bosni
i Hercegovini, prisjetilo velikih svjetskih
kompozitora. U Zagrebu je, naprimjer, u
novembru gostovao vrhunski ruski pijanista
Evgeny Kissin i izvodio upravo djela
Chopina i Schumanna.

OPUS SLO@ENIH DJELA

“Muzi~ka akademija u Sarajevu prigod-
nim je koncertima obilje`ila 200 godina od
ro|enja Chopina i Schumanna. Ti su kon-
certi bili na nivou internih koncerata, tj.
grupne studentske produkcije s djelima
dvojice kompozitora, a u toku maja 2010.
organizirali smo dva cjelove~ernja koncer-
ta s njihovim djelima. U sklopu koncerata
studenti muzikologije su govorili o nji-
hovim `ivotima i djelima. Studenti
muzikologije su na nivou muzikolo{kog
diskursa organizirali dva mala skupa
na kojima je govoreno o Chopinu i
Schumannu. Dakle, skromno, ali jeste
obilje`eno”, obja{njava Ivan ^avlovi},
dekan sarajevske Muzi~ke akademije.
Vedrana Mujki}, profesorica klavira u
Srednjoj muzi~koj {koli u Sarajevu, ka`e:
“Mi smo ovaj veliki jubilej obilje`ili
Sve~anim koncertom u ~ast Frédérica
Chopina i Roberta Schumanna, u aprilu ove
godine, a tokom cijele godine su se kom-
pozicije ova dva autora izvodile na na{im
redovnim koncertima, koji se odr`avaju

Virtuoznost i suptilnost Chopinovih, i ljepota i ozbiljnost

Schumannovih djela
64 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

svaki mjesec. Tako|er, na{i su u~enici
u~estvovali na Internacionalnom pijanisti-
~kom takmi~enju u Tuzli.” A, polako,
odozgo prema dolje u obrazovnoj strukturi,
sti`emo i do Osnovne muzi~ke i baletske
{kole Novo Sarajevo.
“Kada govorimo o kompozitorima kao
{to su Chopin i Schumann, obi~no pomis-
limo na opus slo`enih djela koja se rijetko
mogu izvoditi u osnovnoj muzi~koj {koli.
Fascinirani smo virtuozno{}u i suptilno{}u
Chopinovih djela, kao ljepotom i ozbiljno-
{}u Schumannovih. Ponosna sam {to mogu
re}i da je Klavirski odsjek Osnovne
muzi~ke i baletske {kole Novo Sarajevo
ozbiljno pristupio djelima Frédérica
Chopina u godini ovog velikog kompozito-
ra i pijaniste, u sredini u kojoj je ta
godi{njica gotovo neprimjetno protekla.
U~enici i nastavnici Klavirskog odsjeka
na{e {kole u~estvovali su na Internaci-
onalnom pijanisti~kom takmi~enju koje je
bilo posve}eno muzici Chopina, u Tuzli u
maju ove godine. Pripreme za takmi~enje
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
PREPOZNATLJIV
PREPOZNATLJIV
I BLI@I PUBLICI
OD SCHUMANNA
Frédéric
Frédéric Chopin
Chopin
su trajale nekoliko mjeseci, program se sas-
tojao od djela koja se ne izvode u osnovnoj
{koli. Talentirani u~enici su, uz veliki trud i
rad svojih profesora, pripremili djela kao
{to su nokturna, valceri, mazurke,
impromptu, poloneze... Taj ogromni
anga`man je rezultirao nagradama: Prvu
nagradu su podijelile u~enice Iman Aljovi}
i Emina Huski}, a Drugu nagradu je osvoji-
la u~enica Naomi Dru{ki}. Naravno, koris-
tili smo svaku priliku da na koncertima u
{koli, kao i izvan nje, na koncertima u
Domu armije, u Narodnom pozori{tu
Sarajevo i u drugim prostorima sviramo
Chopina i pokazujemo svoj odnos prema
klasi~noj muzici. Roberta Schumanna
nismo puno izvodili ove godine, jer smo se
pripremali za ovo zna~ajno takmi~enje”,
veli Maja Budimir, {ef Klavirskog odsjeka
u Osnovnoj muzi~koj i baletskoj {koli
Novo Sarajevo.
A, da li je Robert Schumann ~itavu ovu
godinu ostao, nekako, u sjeni Frédérica
Chopina, pitamo na{e sagovornike. “Istina
VELIKANI, ZAUVIJEK
jeste da je Schumann bio u sjeni Chopina,
no ne samo u BiH ve} i drugim zemljama,
izuzev zemalja njema~kog govornog
podru~ja. Razlog tome je Chopinova popu-
larnost i prednost u smislu ve}ih
mogu}nosti izvo|enja. Naime, kako se zna,
Chopin je, izuzev nekoliko kompozicija,
sve komponovao za solo klavir i dva kon-
certa za klavir i orkestar. Schumann je,
naprotiv, komponovao i velike forme, sim-
fonije npr. koje Muzi~ka akademija ne
mo`e izvoditi tako lako, osim ako se
unaprijed ne planira i uz veliku pomo}
ostalih umjetni~kih isntitucija”, ka`e Ivan
^avlovi}.
“Generalno smatram da je klasi~na
muzika u sjeni modernih izra`aja, i samim
time, i jubileji ovakvog tipa ostaju gotovo
neprimje}eni. Zahvaljujem se va{im novi-
nama na interesu za ne{to {to nije aktuelna
politika i kvaziumjetnost, kakve sada pre-
ovladavaju u svim mogu}im medijima.
Tako|er smatram da bi nam dru{tvo mnogo
br`e ozdravilo kada bismo se vi{e bavili
stvarima koje uzdi`u duh na jedan vi{i nivo,
iznad surove svakodnevnice. Tako da je
moj odgovor na pitanje, da - smatram da su
i Chopin i Schumann ostali u sjeni nekih
drugih aktuelnih doga|anja”, govori
Vedrana Mujki}.
I Maja Budimir smatra da Schumann
nije ni izbliza dobio toliki prostor na kon-
certima kao {to je to slu~aj sa Chopinom:
“Chopin je puno popularniji, prepoznatljiv,
bli`i publici nego Schumann, koji je po sen-
zibilitetu druga~iji, budu}i da je njema~ki
kompozitor, i publici djeluje puno ozbiljni-
je, intelektualno i emocionalno manje
blizak. U na{oj sredini Schumanna
nemamo ~esto priliku ~uti, tek na ponekom
koncertu. U inozemstvu to nije slu~aj i
tamo zauzima puno vi{e prostora na kon-
certima nego kod nas.”
SCHUMANN - ROMANTI^NI KOMPOZITOR
Ivana ^avlovi}a, Vedranu Mujki} i
Maju Budimir upitali smo i koliki ili kakav
su uticaj dvojica velikih kompozitora imala
na njihovu glazbenu pri~u, ali i na svijest i
razvoj njihovih u~enika i studenata. “Iz
mog muzi~kog iskustva Chopin je
kompozitor koji se u razli~itim `ivotnim
dobima voli razli~ito. U ranoj mladosti
Chopina sam obo`avao, u srednjim godina-
ma bio je u drugom planu u odnosu na npr.
Bacha, u zrelim godinama Chopin ponovo
dolazi u prvi plan, ali kao jedan od nekoliko
kompozitora. Od Chopina sam nau~io kako
se u malim formama mo`e napraviti velika
muzika (sli~no kao kod Bacha), odnosno
kako je sinteza emocionalne inspiracije i
racionalne brige oko detalja jedna od
temeljnih pretpostavki velike umjetnosti.
Od Schumanna sam nau~io kako se roman-
ti~ki Weltanschauung (pogled na svijet) i u 
65
 CRNO-BIJELI KLAVIRSKI SVIJET
SCHUMANN I CHOPIN, TRAJNA INSPIRACIJA I UZORI U^ENICIMA
Ivan ^avlovi}, dekan Muzi~ke akademije u Sarajevu, Vedrana Mujki}, profesorica klavira u sarajevskoj Srednjoj muzi~koj {koli i Maja Budimir, {ef
Klavirskog odsjeka u Osnovnoj muzi~koj i baletskoj {koli Novo Sarajevo, u dru{tvu svoje u~enice Iman Aljovi}
 muzici i pisanoj rije~i o muzici, mo`e
pretvoriti u djela visoke vrijednosti. No
Schumann ima i djela koja su prili~no blije-
da, kod Chopina svaki ton je na svom mjes-
tu. I, Chopin je cijelog `ivota svirao Bacha,
dodu{e nikad javno, da bi nau~io kako se
pojedina~ni tonovi smje{taju u cjelinu
melodije”, govori Ivan ^avlovi}.
Vedrana Mujki}, pak, ka`e da su Chopin
i Schumann imali i jo{ uvijek imaju veliki
uticaj na nju, kao i da dan danas u`iva u
neprestanom otkrivanju nepresu{ne misteri-
je njihovog stvarala{tva: “Naravno, i
u~enici veoma rado sviraju djela ovih auto-
ra. Me|utim, veoma je ~est slu~aj
pogre{nog tuma~enja Chopina kao sladunj-
avog, romanti~nog, zanesenog. Zbog tog
shvatanja dolazi do pogre{nog pristupa
cijeloj njegovoj interpretaciji, jer su njegovi
stvarni motivi za komponovanje bili
uglavnom patriotskog karaktera. Gotovo
cijeli svoj `ivot je proveo u Parizu, tuguju}i
za domovinom Poljskom. Poznata je
~injenica da je Chopin tra`io da se nakon
njegove smrti, njegovo srce sahrani u rod-
noj zemlji, {to je i u~injeno, a sahranjen je
u Parizu. Schumann je ve} druga~ija
li~nost. On je pravi romanti~ni kompozitor,
NA OVOM I ONOM SVIJETU
Nezaboravna Frédéricova i
Robertova djela
Frédéric Chopin preminuo je u 40., a
Robert Schumann u 47. godini `ivota. U
ovom vijeku i mileniju, neko bi kazao, vrlo
mladi. I u najzrelijim godinama stvarala-
{tva, pogotovo Chopin.
Ne `elimo suditi o njihovim djelima,
nismo kompetentni, zato i imamo sagovo-
rnike. Uglavnom, na Wikipediji me|u
najva`nija Chopinova djela su uvrstili:
66
BITNA
CHOPINOVA
DJELA
Kemal Geki}
sa romanti~nim nitima utkanim u njegova
vi{eslojna djela. Njegova prvobitna `elja je
bila pijanizam, ali zbog povrede prsta, na
na{u sre}u, okrenuo se isklju~ivo kom-
ponovanju. U svoje vrijeme ~esto je bio
neshva}en. Schumann je jo{ za `ivota bio
ne samo u sjeni Chopina, ve} i Beethovena
i Mendelsohna. Schumannov izraz kao da
nije odgovarao duhu vremena. Ostavio je
sna`an uticaj na tada mladog Brahmsa, koji
je bio izme|u ostalog i njegov prijatelj, kao
i na cijelu plejadu njema~kih kompozitora
koji su do{li poslije.”
Revolucionarnu etidu, Fantaziju improvizaci-
ja, 1. i 3. baladu, Polonezu op.44 i op.53,
Veliki briljantni valcer, Mazurke... Schumann
je “predstavljen” Albumom za mlade`, III.
simfonijom Rajnska, IV. simfonijom,
Koncertom za klavir i orkestar, Koncertom
za violon~elo i orkestar, Requiemom.
Golemo, za sve generacije. Za ovog i
onog svijeta! 
Maja Budimir ka`e da su Chopin i
Schumann nezaobilazni predstavnici
romantizma, i kao takvi imali su veliki uti-
caj na njeno obrazovanje i muzi~ko-peda-
go{ko formiranje. “ Danas zauzimaju
zna~ajno mjesto u mom radu sa u~enicima.
Budu}i da radim sa najmla|im uzrastom,
Schumann je nezaobilazan kompozitor jer
je napisao i klavirska djela za djecu kroz
koja u~enici razvijaju muzikalnost i osje}aj
za muzi~ku estetiku. Tako da najmla|i
u~enici dolaze u dodir prije sa Scumanno-
vom nego sa Chopinovom muzikom”,
isti~e Budimir.
I istaknuti pijanista Kemal Geki} govo-
rio nam je o Chopinu, u februaru ove
godine: “Mislim da ljudi jo{ uvijek ne razu-
miju, ~ak ni muzi~ari a ni muzikolozi, {ta
imaju u Chopinovim djelima, {to smo
dobili s tim. Postoji jedna nova struja,
uglavnom rukovo|ena muzikologom koji
se zove Jim Samson, i oni objavljuju cijelu
seriju Chopinovskih studija. To su socio-
lo{ke studije, harmonske analize, formalne
analize... Mislim da je ovo, mada smo u 21.
stolje}u, tek po~etak pravog razumijevanja
Chopina. Za{to je to tako? Chopinov `ivot i
na~in na koji se on prezentirao navodi nas
na drugo razmi{ljanje. Nije imao dovoljno
`ivotne energije i snage, vjerojatno ni emo-
tivne potrebe, da se svijetu nametne po
onome {to on zaista jeste bio. Chopinova
djela bitna su iz vi{e razloga. Ona su, prije
svega, ve}inom potpuno nova po formi.
Niko ni{ta sli~no nije napisao prije njega.
Kada se on pojavio, to je bilo isto kao da
sada sleti lete}i tanjir. Bila su nova i po har-
moniji, atmosferi, melosu, po klavirskoj
tehnici. On nije napisao mnogo djela, ali od
tog broja ve}ina su remek-djela! Perfektni
komadi kojima se ne mo`e ni{ta ni dodati ni
oduzeti. A to drugi kompozitori nemaju.” A
sljede}e godine obilje`avamo i 200 godina
ro|enja Franza Liszta, jo{ jednog omilj-
enog Geki}evog kompozitora. Ali, o tom -
potom. 
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

Čuveni DJ DAVID GUETTA nastupit će
18. decembra 2010. u Sarajevu; njegovi nastupi
rasprodani su gdje god najavi svoj dolazak, pa se tako
i u glavnom gradu BiH već sada traži karta više
RO\EN U GUETTU
Pi{e: MA[A ]OSI]
D
avid Guetta je izvo|a~ koji prib-
li`ava dance muziku {irokim
narodnim masama. Na scenu se
uklju~io nakon {to je i sam orga-
nizovao partije, a na svoje
klupske ve~eri u Francuskoj rado je pozi-
vao zvijezde poput Davida Moralesa, Luia
Vega i Frankiea Knucklesa.
HOD PO @ICI
Guetta je jedan od rijetkih disk d`okeja
i producenata koji mo`e da se pohvali da
uspje{no hoda po `ici koja djeli under-
ground DJ scenu i mainstream hit mejkere.
Njegova ~etiri albuma postali su klasici
elektronske muzike.
David Guetta ro|en je 7. novembra
1967. u Parizu. Sa trinaest godina po~eo je
da miksa plo~e, a sa ve} sa sedamnaest je
radio kao DJ po klubovima. Nije muzi~ki
obrazovan i to je, vjerojatno, dobro za
njega, jer kombinuje stilove, {to se {kolo-
vani muzi~ari ne bi usudili. Tokom 80-ih i
90-ih godina Guetta je osnovao produ-
centsku ku}u Gum Productions. Svoj debi-
tantski album: Just A Little More Love
objavio je 2001. a sa tog izdanja se osim
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.
ELEKTRONSKI
SPEKTAKL
David Guetta
naslovne, kao hit izdvojila i pjesma Love
Don’t Let Me Go.
Nakon solidnog komercijalnog uspjeha
prvog albuma, Guetta je 2004. objavio i
drugi album - Guetta Blaster, sa kojeg je
planetarni hit postala pjesma The World Is
DISK D@OKEJ DAVID U SARAJEVU
Mine i po kojoj je Guetta najprepoznatljivi-
ji. Pop Life album, pak, izdao je 2007.
godine. U dana{nje vrijeme klupska kultura
se zna~ajno promijenila i usmjerila elek-
tronsku muziku na jedan sasvim drugi
kolosijek. Guetta je jedan od predvodnika
dana{nje scene, a njegov One Love je
album sa nagla{enom ulogom pjeva~a.
PLESNI UGO\AJ
One Love iz 2009. nudi sve ono {to se
o~ekuje od dobrog plesnog albuma. Da bi
sve bilo na zavidnoj razini, pobrinuo se i da
okupi zvjezdano i {areno dru{tvo gostiju.
Od svih vokalnih suradnji Guetta je najbolje
izvukao od pjeva~ice K elly Rowland u
When Love Takes Over. David Guetta je
Kelly Rowland upoznao u Cannesu, gdje je
ona satima plesala na njegovom partiju. Na
kraju mu je pri{la i sa suzama u o~ima kaza-
la da je najvi{e dirnuo jedan instrumental,
za koji je `eljela napisati tekst i otpjevati
ga. Tako je nastala pjesma When Love
Takes Over.
Sura|ivao je David Guetta sa impre-
sivnim muzi~kim imenima, a producirao je
i singl grupe Black Eyed Peas: I Gotta
Feeling, koji je dospio na prvo mjesto u
SAD-u. Nominiran je za deset Grammyja, a
osvojio je onaj za najbolji remiks. O nje-
govoj popularnosti svjedo~i brojka od
osamdeset miliona otvaranja na YouTubeu.
Godinu dana nakon albuma One Love, koji
je rasprodan u vi{e od dva miliona primje-
raka {irom svijeta, David Guetta dokazuje
TRIJUMF: Od svih vokalnih
suradnji Guetta je najbolje
izvukao od pjevačice Kelly
Rowland u When Love
Takes Over. David Guetta je
Kelly Rowland upoznao u
Cannesu, gdje je ona satima
plesala na njegovom partiju
{irok spektar svojih sposobnosti izdavanj-
em dvostrukog CD-a pod naslovom One
More Love. Te{ko se oduprijeti plesnom
ugo|aju koji David na ovom albumu
posti`e sa lako}om.
Guetta je zvijezda koja je tokom 2009.
nastupila pred vi{e od dva miliona posjeti-
laca, u 200 gradova {irom svijeta. Nastupi
su mu rasprodani svuda gdje god se pojavi,
pa }e tako, valjda, biti i u Sarajevu. Svjetski
poznatog DJ-a imat }emo priliku vidjeti 18.
decembra u sarajevskoj dvorani Zetra.
Karte po redovnoj cijeni od 45 KM u pret-
prodaji }e biti dostupne na svim ovla{tenim
prodajnim mjestima. Cijena ulaznice na
dan koncerta iznosit }e 60 KM. 
67
KAD VLASTI DIRIGUJU

DARIO VUČIĆ je prvi uposleni dirigent u Narodnom pozorištu Sarajevo od

završetka rata u BiH; za naš magazin priča o svom školovanju, profesionalnim
angažmanima i aktuelnoj situaciji u “Operi” NPS-a, te o, blago rečeno,
neugodnoj situaciji u kojoj se našao prije nekoliko dana kada su ga pokušali
deložirati iz njegovog stana

LIBRETO ZA DELO@ACIJU
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
NAJMLA\I
NAJMLA\I

K
DIRIGENT
DIRIGENT UU
ada je dirigent Dario Vu~i} dobio ISTORIJI
ISTORIJI
povjerenje rukovodstva Naro- SARAJEVSKE
SARAJEVSKE
dnog pozori{ta Sarajevo i svoj “OPERE”
“OPERE”
prvi radni anga`man, imao je Dario
Dario Vu~i}
Vu~i}
dvadeset i tri godine. O njego-
vom {kolovanju, profesionalnim aktivnosti-
ma i uspjesima }emo ne{to kasnije, samo
dok “rije{imo” problem koji je, kao kakvu
barikadu, prije nekoliko dana ispred njega
postavila sarajevska Op{tina Stari Grad.

[KOLOVANJE U RATU I
STANARSKO PRAVO
“Iz Op{tine Stari Grad me `ele
delo`irati, a problem je {to prema njima
nemam pravo na stan, jer imam drugi koji
sam naslijedio od pokojnih roditelja. U
ovom stanu, koji je, dakle, sporan, nekad je
`ivjela moja baka, a ja ne mogu dobiti sta-
narsko pravo, mada ve} {esnaest godina
`ivim na toj lokaciji, ~lan sam doma}instva,
itd. Prema mom advokatu, koji je to zakon-
ski prati, imam pravo na taj stan. Sada sam
sretan, zato {to mi vi{e ne bi trebali kucati
na vrata, bar dok je slu~aj na Sudu”,
obja{njava Dario Vu~i}.
Imao je nepunih dvanaest godina kada
je po~eo rat u BiH, a osnovnu {kolu kao i
ni`u muzi~ku {kolu zavr{io je u Sarajevu.
“Veoma dobro se sje}am, na`alost ru`nog
perioda u svom `ivotu, ali tako je,
uostalom, i u svakom dijelu svijeta gdje se
desio i de{ava rat. To su bili te{ki trenuci,
kad sam vje`bao u {koli, nije bilo grijanja,
nije bilo struje, folije na prozorima...
Sje}am se jednih svojih rukavica, kojima
sam odsjekao prste, da bih mogao vje`bati,
a opet da se ruke skroz ne smrznu. Tako|er,
jednog dana kad sam bio u {koli granata je
udarila u zgradu, znam samo da sam se
instinktivno bacio iza jednog ormara i onda
u{ao u hodnik, gdje su svi do{li i ~ekali smo
da se smiri granatiranje”, prisje}a se Vu~i}.
U Srednju muzi~ku {kolu, na Odsjek za
klavir, upisao se 1995., u klasi profesorice
Ranke Ceci}-Jovanovi}. “ Profesorica
Ranka me je nau~ila mnogo toga vezanog

68 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.


za klavir, {to mi je ~ak i na Akademiji i
danas na poslu mnogo koristilo i koristi.
Sje}am se dosta svojih profesora u svim
{kolama. Bilo je tu divnih ljudi, odli~nih
pedagoga, vrsnih stru~njaka iz svojih
oblasti. Ja bih naveo samo neke, profesore
glavnih predmeta, moju profesoricu klavira
iz Ni`e muzi~ke {kole \ur|icu Martinovi},
prof. mr. Ranku Ceci}-Jovanovi}, prof. mr.
An|elku Bego-[imuni} i prof. mr. Julija
Mari}. Muzi~ku akademiju u Sarajevu sam
upisao akademske 1999./2000. godine, na
Odsjeku za kompoziciju i dirigovanje,
smjer Dirigovanje, u klasi mog profesora,
mr. Julija Mari}a, kod kojeg sam
diplomirao 2003., a 2006. magistrirao
Dirigovanje.”
Veli i da su predavanja kod profesora
Julija Mari}a bila odli~na i temeljita, a osim
dirigovanja, nau~io je i dosta drugih stvari
koje su mladom ~ovjeku potrebne, kako u
profesionalnom, tako i u privatnom `ivotu.
“Rad, u~enje s takvim znalcem, istinskim
umjetnikom i ~ovjekom, osoba mo`e samo
po`eljeti da do`ivi, jer od takvog profesora
treba u~iti. Osim toga, profesor mi je neko-
liko puta i pomogao u `ivotu, na ~emu sam
mu beskrajno zahvalan, te i ovom prilikom
mu se `elim zahvaliti. Hvala Vam profe-
sore! Ali i nakon zavr{etka {kolovanja,
suradnja s profesorom nije prestala, i dalje
sura|ujemo i dalje od njega u~im”, isti~e
na{ sagovornik.
I VEDRO I OBLA^NO
Kasnije, {kolovanje nastavlja kod profe-
sorice An|elke Bego-[imuni}, na istoj
Akademiji... “Kod profesorice mr. An|elke
Bego-[imuni}, na istoj Akademiji, upisu-
jem, nekoliko godina nakon upisa smjera
Dirigovanje, Odsjek za kompoziciju i
dirigovanje, ali ovaj put smjer Kompo-
zicija, gdje sam jo{ uvijek apsolvent. Savjet
mojim studentima: Nemojte se ugledati na
mene. Prof. mr. An|elka tako|er je veoma
uspje{an i veliki pedagog. Ima mnogo str-
pljenja, pedantna je i sve dovede do kraja.
Kod profesorice An|elke u~im drugi seg-
ment umjetnosti, kompoziciju, koja me
privla~i jo{ od srednje {kole, kada sam kod
tada{njeg profesora Refika Smajlovi}a
napisao svoju prvu kompoziciju: Dvogla-
snu invenciju, i od tada se zarazio kom-
ponovanjem”, ka`e Dario.
Njegov prvi profesionalni anga`man
bio je na mjestu [efa hora Opere Narodnog
pozori{ta, gdje je zaposlen od 2004. godine:
“Sje}am se da sam bio beskrajno sretan {to
}u raditi u Ku}i u kojoj su toliki operni,
baletni i dramski umjetnici stvarali umjet-
nost, kulturu, razonodu gra|anima Sarajeva
i BiH i meni bili pojam kad sam bio dijete.
Izdvojio bih da sam u svakom trenutku od
cijelog hora Opere imao podr{ku, {to za
mladog ~ovjeka, osobu bez mnogo iskustva
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
^ISTA DESETKA
Velika karijera mladog dirigenta
Dario Vu~i} ro|en je 1. oktobra 1980. u
Sarajevu. Bio je me|u deset najboljih stu-
denata na Muzi~koj akademiji, a na
Odsjeku za Dirigovanje magistrirao je
ocjenom deset.
Kao u~enik Srednje muzi~ke {kole
osvajao je nagrade na raznim takmi~enji-
ma, a tokom studija obavljao je du`nost
studenta demonstratora za predmete Hor i
Orkestar na sarajevskoj Muzi~koj aka-
demiji u Sarajevu. Bio je stipendist HKD
Napredak iz Sarajeva. Radio je kao
korepetitor i dirigent s razli~itim vokalnim
solistima.
Od 2004. zaposlen je u Narodnom
pozori{tu Sarajevo. U junu 2007. debitirao
je operetom [i{mi{ Johanna Straussa u
Hrvatskom narodnom kazali{tu u Osijeku.
veoma mnogo zna~i. I jo{ ne{to bih izdvo-
jio, {to me je posebno ganulo. Kada sam
odlazio s te pozicije, od Hora Opere NPS-a
dobio sam poklon. No, nije bit u poklonu,
nego u njegovoj posveti, koju }u citirati:
Na{em Dariu Hor Opere, G. Donizetti:
DON PASQUALE Sarajevo, 24.11.2009.
Nije to bila protokolarna posveta, nego,
Na{em Dariu...”
Pitamo ga i kako bi opisao trenutnu
situaciju u Operi, mogu li do javnosti sti}i i
neki vedriji tonovi? “Naravno! Kultura nam
generalno i nije na nekoj ba{ zavidnoj razi-
ni, ali ipak ima i vedrijih tonova. To su prvo
ljudi koji rade u njoj. Direktorica Opere
IMA[ STAN, IMA[ “KU]U NA OBALI”
Od septembra 2007. do juna 2010. bio je
asistent na Odsjeku za Dirigovanje na
Muzi~koj akademiji u Sarajevu. U junu
2010. postao je vi{i asistent za oblast
Dirigovanje na Odsjeku za dirigovanje
Muzi~ke akademije u Sarajevu. Na istoj
Akademiji je u akademskoj 2008./2009.
izabran za profesora na izbornom predme-
tu Orgulje, a od 2010./2011. i za izborni
predmet Osnovi dirigovanja.
Dirigovao je brojnim orkestrima, a svi-
rao je kao glavni orgulja{ na misi 1997.
koju je vodio papa Ivan Pavao II na sta-
dionu Ko{evo u Sarajevu. Od februara
2009. dopredsjednik je HKD Napredak iz
Sarajeva, a ~lan je i nekoliko Upravnih
odbora. Dobitnik je Spomen povelje
Narodnog pozori{ta Sarajevo. 
Foto: Milutin Stoj~evi}
SVIRAO
SVIRAO JE ZA PAPU
Jedan
Jedan od
od najboljih
najboljih studenata
studenata
Muzi~ke
Muzi~ke akademije
akademije uu Sarajevu
Sarajevu
Amila Bak{i} veoma mnogo ula`e i pola`e
na doma}e snage, soliste, horske pjeva~e,
dirigente. Cijeni mlade ljude i njihov trud,
ho}e pomo}i, dati savjet, s obzirom na
njeno veliko i dugogodi{nje kontinuirano
iskustvo u Operi. Jedino tamniji tonovi su
problemi s ponovnim osnivanjem opernog
orkestra, koji je prije rata postojao i veoma
dobro svirao. Danas, ~ak petnaest godina
od zavr{etka rata nemamo svoj, operni
orkestar. Nadam se da }e vlasti u skoroj
budu}nosti ne{to uraditi i po tom pitanju”,
ka`e najmla|i dirigent u istoriji NPS-a.
Nadamo se da }e nadle`ni ne{to uraditi i po
pitanju, problemu s po~etka ovog teksta. 
69
KULT MARKET
ALAA AL-ASWANY
Prijateljska vatra
Egipatski pisac Alaa
al-Aswany (autor romana
Chicago o pokrivenoj mus-
limanskoj djevojci koja se
na studijama u Americi
zaljubljuje u kolegu i mijenja
svoja uvjerenja) u zbirku
pri~a Prijateljska vatra
(Buybook, Sarajevo, 2010.)
uvrstio je i pri~u Bilje{ke Isama Abd
a-Atija, koja je godinama bila zabranjena
u Egiptu. U predgovoru knjizi autor navodi
i zanimljivu anegdotu o sudbini ove pri~e i
o opasnom obi~aju ljudi da likove i njihove
stavove pomije{aju sa li~no{}u i
mi{ljenjem pisca. Cijena je 18 KM.
BORIS DE@ULOVI]
Zlo~in i kazna
Boris De`ulovi} u svojoj
novoj knjizi Zlo~in i kazna
(V.B.Z., Zagreb, 2010.) iz
neobi~ne pozicije “Hrvata
u emigraciji u Srbiji”
oslikava zemlju u koju je
bio odselio. Na pitanje
kad za`ali za rodnim
gradom, poznati splitski
satiri~ar je svojedobno odgovorio: “Kad
zapnem u prometu na Gazeli, Cigan~i}i
mi za deset dinara peru vjetrobransko
staklo, a ja kroz njega gledam prljavu
Savu i na njoj splav koji se nekad
davno zvao Split. Pa pustim pjesmu
Mi{e Kova~a.” Cijena je 26 KM.
BEN GOLDACRE
Lo{a znanost
Ben Goldacre je britanski
ljekar koji redovno pi{e
kolumne za Guardian i u
njima raskrinkava {arla-
tane koji lakovjernim ljudi-
ma prodaju ~udotvorne
preparate za zdravlje ~ija
upotreba nema nikakvo
nau~no utemeljenje. Na
njegovoj meti su nutricionisti, farmaceut-
ska industrija, mediji koji nekriti~ki
prenose glupe pseudonau~ne tekstove...
Knjiga Lo{a znanost (OceanMore,
Zagreb, 2010.) objavljena je u osamnaest
zemalja. Cijena je 60 KM.
70
KNJI@EVNA KRITIKA
Roman Yasara Kemala “Kad bi ubili zmiju”
(Connectum, Sarajevo, 2010.)
Strava patrijarhata
HRONI^AR RURALNE TURSKE
Yasar Kemal oslikava zlokobnu atmosferu
izolovane patrijarhalne zajednice
Hasan je dje~ak iz malog turskog sela
~iji je otac jedne no}i ubijen. Ubio ga je
Abas, ~ovjek zaljubljen u njegovu prelijepu
majku Esmu, koji je i sam stradao u
obra~unu. Cijelo selo po~inje tra`iti da
dje~ak osveti o~evu smrt tako {to }e ubiti
majku. Hasan je majci vrlo privr`en, a pri-
tisak koji na njega prave o~eva majka, nje-
gove amid`e a vremenom i skoro cijelo
selo, za dje~aka postaje neizdr`iv.
Kad bi ubili zmiju novela je turskog
knji`evnika Yasara Kemala, hroni~ara
ruralne zapostavljene Turske, u kojoj je
`ivot sasvim druga~iji nego u slavnoj
metropoli Istanbulu. Radnja ovog kratkog
romana smje{tena je u selu, a stalnim pona-
vljanjem istih re~enica i postavljanja istih
zahtjeva pred Hasana, oslikana je atmosfera
izolovanog mjesta okovanog hiljadugo-
di{njim patrijarhatom. O svakom, pa i naj-
manjem doga|aju, svi imaju mi{ljenje,
stavovi se rijetko iskazuju javno i u lice,
re~enice su izgovorene {apatom, one
uglavnom samo odjekuju kao zlokoban
eho, ali je njihova mo} ogromna. Osuda
visi u zraku, lijepa Esma postaje i fizi~ki
ugro`ena, nevidljive ali sna`ne ruke
mikrozajednice ste`u se oko njenog
vrata, njena smrt postaje izvjesna.
Yasar Kemal zlokobnu atmosferu
sela prikazuje tako dobro da ona postaje
skoro opipljiva. Hasanova baka najglas-
nija je u tra`enju osvete: ovaj lik tipi~na
je `ena ~uvarica patrijarhata: ona brani
princip krvne osvete, ~ak i ako sama
zbog njega posredno nastavlja da stra-
da (svog ro|enog unuka gura u
nesre}u), a lijepa, sna`na, nepokole-
bljiva Esma izaziva njen gnjev samim
svojim postojanjem.
Elementi fantastike dopunjavaju
ovu atmosferu, utvare i misteriozne
nesre}e koje po~inju poga|ati selo
bivaju samo logi~an nastavak
`ivota u kojem je iracionalno
preuzelo primat.
Tragi~an zavr{etak u takvom
zatvorenom, zagu{enom sistemu
biva neizbje`an. Ali ne zato {to Hasan
podlije`e kolektivu nego {to tako ustrojen
kolektiv ne ostavlja mjesta za opstanak slo-
bode otjelovljene u lijepoj, nepokolebljivoj
Esmi.
(A. Ba{i})
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. George W. Bush: Decision Points
2. Laura Hillenbrand: Unbroken
3. Mark Twain: Autobiography
4. Keith Richards: Life
5. Sarah Palin: America by Heart
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knji`ara ZORO)
1. Igor [tiks: Elijahova stolica
2. Nathan Englander: Ministarstvo
posebnih slu~ajeva
3. Mirko Kova~: Elita gora od rulje
4. Elizabeth Gilbert: Jedi, moli, voli
5. Mario Vargas Llosa: Avanture nevaljale
djevoj~ice
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

LIFESTYLE
Naučnici NASA-e sve bliži otkriću koje bi moglo
promijeniti čovječanstvo
Dokaz života u svemiru?
ASTROBIOLO[KO
OTKRI]E
Budu}nost `ivota u svemiru
Na dan izlaska ovog broja Slobodne
Bosne, predstavnici ameri~ke svemirske
agencije NASA odr`at }e vanrednu
konferenciju za novinare na kojoj bi se,
kako prenose svjetski mediji, po prvi put
mogao objelodaniti dokaz `ivota u svemiru!
Kako je ranije najavljeno iz NASA-e, na
press konferenciji }e se govoriti o “astrobi-
olo{kom otkri}u koje }e utjecati na potragu
za dokazima izvanzemaljskog `ivota“. Iz
ovog NASA-inog saop}enja za medije
mo`e se naslutiti kako znanstvenici po prvi
put posjeduju dokaz da nismo sami u
svemiru. Me|utim, uprkos senzacionalnim
naslovima koji su se u proteklih nekoliko
dana pojavljivali u medijima, oni bolje
upu}eni nagla{avaju da nalazi NASA-e koji
}e biti predstavljeni javnosti ne podrazumi-
jevaju otkri}e “malih zelenih“ prijatelja iz
svemira, ili ne{to sli~no tome.
Astrobiologija je prou~avanje porijekla,
evolucije, distribucije i budu}nosti `ivota u
svemiru, navodi NASA u svom saop}enju,
koje je izazvalo niz spekulacija na interne-
tu. Ukoliko su otkriveni dokazi `ivota u
svemiru, do otkri}a je, pi{e AOL News,
najvjerovatnije do{lo na Marsu ili na
Saturnovom mjesecu Rhea, koji ima rijetku
atmosferu sastavljenu od kisika i
ugljikovog dioksida. Dodatnu potvrdu
teoriji da je `ivot prona|en na Saturnu ili
jednom od njegovih mjeseca daje ~injenica
da je sonda Cassini vr{ila istra`iva~ku misi-
ju na tom podru~ju. Na osnovu podataka
koje je prikupila ta sonda, ranije je
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
otkriveno da na Saturnovom mjesecu
Enceladus postoji teku}a voda ispod
povr{ina, a otkriveni su i ugljen, kao i izvor
topline koji vodu dr`i u teku}em stanju.
Na NASA-inoj konferenciji za novinare
najavljeni su, me|u ostalima, direktorica
astrobiolo{kog programa Mary Voytek,
astrobiologinja Pamela Conrad i James
Elser, profesor sa Sveu~ili{ta u Arizoni.
Bloger Jason Kottke tvrdi da je ova lista
vrlo indikativna. Naime, Conrad je autorica
znanstvenog rada o geologiji i `ivotu na
Marsu, dok je Elser uklju~en u NASA-in
program koji je fokusiran na prou~avanje
hemije okoli{a u kojem `ivot evoluira.
“Kad bih morao poga|ati {to }e NASA
otkriti u ~etvrtak, rekao bih da su prona{li
arsen na najve}em Saturnovom mjesecu
Titanu, a mo`da ~ak i otkrili hemijski dokaz
da ga bakterija koristi za fotosintezu“,
napisao je Kottke. Ve} se du`e vrijeme
spekulira o mogu}nosti postojanja `ivota na
Titanu, iako temperatura na povr{ini tog
mjeseca iznosi oko -180 stepeni Celzija.
Alexis Madrigal, novinar i urednik u
The Atlanticu, tvrdi da je imao uvid u
znanstveni rad o kojem }e stru~njaci
NASA-e govoriti na press konferenciji.
“Ne radi se o pronalasku `ivota izvan
Zemlje. Radi se o ovome: voda je nebitna
{to se ti~e `ivotnih uslova. Fascinacija
hemijsko-biolo{kim procesima u Saturno-
vom sistemu. Detalji su komplicirani“,
napisao je Madrigal na Twitteru ne ulaze}i
daljnja obja{njenja. (Priredila: M. Radevi})
VELIKA BRITANIJA
No}ne ptice
Ljudi sa ve}im koefici-
jentom inteligencije su
aktivniji no}u i kasnije
odlaze na spavanje.
Ova najnovija studija
se kosi sa uvrije`enim
mi{ljenjem da
“svijet pripada ranoraniocima“, kao i sa
dosada{njim istra`ivanjima koja su pokaza-
la da su no}obdije uglavnom nepouzdane
osobe, emocionalno nestabilne i sklonije
depresiji i raznim ovisnostima. Ranije je
dokazano da nedostatak sna mo`e da
prouzrokuje hipertenziju, gojaznost i da
smanji `ivotni vijek, dok pospanost smanju-
je mentalne sposobnosti i ~esto dovodi do
saobra}ajnih nesre}a.
SRBIJA
Pje{aci
Pje{aci su prilikom
prelaska ulice
najbezbjedniji u
Luksemburgu, a naj-
manje bezbjedni u
Beogradu. Evro-test
pje{a~kih prelaza osmi{ljen je prije ~etiri
godine kako bi se pobolj{ala bezbjednost i
ustanovili kriteriji za njeno unapre|enje, a
ovom prilikom ispitani su prelazi u 18
gradova, u 15 zemalja, prenijela je austrijska
agencija APA rezultate istra`ivanja
tamo{njeg Auto-moto saveza i 16 partner-
skih organizacija iz Evrope. U Evropi
godi{nje pogine oko 8.000 pje{aka, od toga
jedna ~etvrtina na pje{a~kim prelazima.
MICROSOFT
Kinect
Microsoft Kinect, sis-
tem za upravljenje
konzolom Xbox 360,
za samo 25 dana od
plasiranja na tr`i{te
prodat je u 2,5 mili-
ona primjeraka {irom svijeta, a najvi{e u
Velikoj Britaniji, Evropi, Japanu, Australiji i
SAD-u. To zna~i da se Microsoft nalazi na
pola puta do svog cilja: pet miliona prodatih
Kinecta u 2010. godini. U Microsoftu su
izrazili zadovoljstvo potra`njom korisnika za
Kinectom, a analiti~ari smatraju da }e cilj
softverskog giganta biti ostvaren, s obzirom
na prazni~ne kupovine koje su u jeku.
71
KULT MARKET
CSOCSO, @IVIO 1. MAJ
KINO KRITIKA

Robert Koltai Film ”Red Hill” (Australija, 2010.), reditelja Patricka Hughesa

Pri~a o u~itelju i
treneru
Neovestern
nogometa
Csocsói (Róbert
Koltai), koji se
po~etkom
pedesetih godina negdje na obali Dunava,
u rapidno industrijaliziraju}em gradu, bori
protiv politi~kih i emotivnih pritisaka i
onemogu}avanja priprema za godi{nju
proslavu 1. svibnja u njegovom veselom,
komunisti~kom gradu. Film je ove godine
gostovao na Festivalu u Puli.
Ocjena: 4

CRVENE CIPELICE
Emeric
Pressburger i
Michael Powell BORBA ZA BUDU]NOST I DRUGOGA
Zanimljivo autorsko ostvarenje iz Australije

Istovremeno Rije~ je o veoma zanimljivom auto-
tragi~na i roman- rskom ostvarenju re`isera i scenariste
ti~na pri~a o Patricka Hughesa, koje dolazi iz daleke
briljantnoj mladoj
Australije. Rije~ je o osvetni~kom neove-
plesa~ici, koja se
mora odre}i
sternu, smje{tenom u dana{nje vrijeme.
svega ako `eli Mladi policajac iz grada odlu~uje, s
postati velika mladom suprugom, `ivjeti u manjoj sredini.
balerina... Film je temeljen na pri~i zna- Razlog tomu je `elja za djetetom. Prvo
menitog pisca Hansa Christiana dijete im je umrlo u {estom mjesecu njene
Andersena, dobitnik je dvaju Oscara i trudno}e. Doktor je preporu~io manju sred-
jedan je od najpopularnijih filmova inu, manji stres. Ve} prvi dan na poslu nas-
redateljskog dvojca Powell - taje kaos. Iz zatvora je pobjegao zatvorenik
Pressburger. Ocjena: 4 koji je krenuo prema tom malom gradu.
Davno su policajci iz tog mjesta pretukli
njega i `enu, potom nju silovali pa ubili,
CHA CHA CHA ku}u mu zapalili, a njega zatvorili. Dolazi
da se osveti. Ne progovara ni rije~i sve do
Mika Kaurismaki kraja filma.
Nakon {to uspije kazniti zle pripadnike
Dva brati}a, Kari i ljudske vrste, on je poput an|ela smrti, koji
Matti, zamijenit }e prije ili kasnije do|e da naplati dug onima
nakratko svoje koji ne po{tuju `ivot drugog. Lijepo je
`ivote, da bi potonji re`iser mislio na sitne kontrapunkte, koji
dobio novac na samo pumpaju pri~u iz potajnosti. Pantera,
temelju uvjeta koje je koja je davno pobjegla iz jednog cirkusa,
zadala tetka iz pojede dio stoke. Glave `ivotinja vise na
Amerike. Iako `ivi
zidovima. Kori{tenje `ivotinje za svoju
poput propalice
ispod nekog
korist, potom neodgovornost, te pantera
koja, iako je iz Afrike, opstaje u Australiji,
helsin{kog mosta, Matti }e na nagovor
silom prilika govore o tome koliko sami
Karija poku{ati postati pravi gospodin.
sebi i drugima stvaramo {tete.
Kari }e pak za to vrijeme morati zauzeti
Rije~ je o destruktivnosti. Jedini spa{eni
Mattijevo mjesto pod mostom.
Ocjena: 5 ostaju nepohlepni i oni {to misle na drugog.
Oni {to nadvladaju ego. Zanimljivo je
primijetiti da je jedini koji radi na promjeni
mladi} koji ne pripada tom mjestu. A sve to
radi s mi{lju na budu}nost i na svoje dijete,
i nesebi~nim odnosom naspram supruge,
koja drugi put poku{ava da rodi. Ostali su
nanosili zlo drugome za vlastitu korist. Ova
pri~a je puna empatije, borbe za budu}nost,
borbe za drugoga. Za dijete. Ovaj australski
neovestern je svoju premijeru do`ivio na
Berlinaleu. ^estitke za debitantski film.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Saw 3D (Kevin Greutert)
2. Paranormal Activity 2 (Tod Williams)
3. Hereafter (Clint Eastwoodb)
4.
5.
Red (Robert Schwentke)
Jackass 3D (Jeff Tremaine)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Kako izdresirati zmaja (Chris Sanders,
Dean Deblois, Blitz)
2. Let iznad kukavi~jeg gnijezda (Milo{
Forman, Continental Film)
3. Smrt na sprovodu (Frank Oz, Blitz film i
video)
4. Pri~e iz zlatnog doba (Hanno Höfer,
Razvan Marculescu, Cristian Mungiu,
Constantin Popescu, Ioana Uricaru,
Discovery film i video)
5. Fantasti~ni gospodin Lisac (Wes
Anderson, Continental Film)

72 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.


CRVENI FENJER
Neobičan život tajlandskih muškaraca u tijelima žena
Tajlandski ladyboyi
To su osobe koje su ro|ene kao
mu{karci, ali se osje}aju kao `ene, zato sebi
~esto stavljaju umjetno poprsje. Ladyboy je
nekakav me|unarodni prijevod tajlandskog
izraza kathoey, koji zna~i `enska du{a
zarobljena u mu{kom tijelu, a ~esto ih
ozna~avaju kao tre}i spol. Biti ladyboy na
Tajlandu ima svoje prednosti i nedostatke.
Kathoey su bolje prihva}eni nego u drugim
dr`avama, osim toga mladi} iz siroma{ne
porodice kao ladyboy u prostituciji mo`e
puno zaraditi. Oni se naj~e{}e bave zabavlj-
anjem. Puno njih rade kao prostitutke, bro-
jni kao hostese, doma}ice u klubovima...
Njihovo mjesto nije na visokim
polo`ajima, tajlandsko dru{tvo na njih
gleda s odobravanjem, ali su i dalje “drugo-
razredne `enske“ ni`e kvalitete. Nemaju
pravo u svojim dokumentima promijeniti
svoj spol u `enski. Tajlandski ladyboyi
spadaju me|u najljep{e u svijetu, imaju
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
MEKSIKO
Ivonne Montero
LADYBOYS
@enska du{a
zarobljena u
mu{kom tijelu
Zanosna 36-godi{nja meksi~ka glumica i
model, najpoznatija po glavnoj ulozi u
sapunici Anita, ne predaj se! pozirala je
gola za H Extremo. U posve razgoli}enom
izdanju za ovaj ~asopis pozirala je po prvi
put prije dvije godine, ali ni nove fotografi-
je nikoga nisu ostavile ravnodu{nim.
SAD
Vivica A. Fox
vlastite javne toalete i turisti ih vole, ali
zbog osje}aja neprihva}enosti i diskrimi-
nacije puno njih u~ini samoubojstvo.
Kao i brojni drugi ladyboyi, i Amy
dolazi iz nepotpune obitelji, njen otac je
alkoholi~ar pa su se njeni roditelji brzo Iako ima 46 godina, svojim bujnim
razi{li. Ve} kada je imala 18 godina nije poprsjem i gotovo savr{enom figurom
imala dom jer nije mogla podnositi neke odlu~ila je reklamirati donje rublje. U istom
stvari i morala se pobrinuti za sebe. je pozirala i za ~asopis Black Men
Upoznala je ladyboya Icea te je do{la pod Magazine.
njegovo okrilje. Nau~io ju je kako se obu}i,
urediti kosu i na{minkati se. Amy ka`e kako ITALIJA
ima nekoliko prirodnih `enskih osobina,
male dlanove, ni`i rast i vitak stas. Mnogi
na prvi pogled misle da je zapravo `ena. Alessandra
Samo se jedna ruska mu{terija {okirala
kada je otkrila da je ladyboy, ali ina~e su Ambrosio
njena iskustva vrlo pozitivna.
Zainteresirane stranke uglavnom upozna- An|elica Victoria’s Secreta krasi
je u baru i nudi im sve {to `ele. Svako ve~e naslovnicu meksi~kog Voguea za mjesec
radi u nekom od lokalnih klubova u Pattayi decembar. Prekrasna manekenka pozirala
kao i ve}ina ladyboya, u njima se nalaze sve je pred fotoobjektivom Stewarta
vrste prostitutki. Ka`e da su stranke ve}inom Shinginga, a za styling se pobrinula
ugla|ene i prijazne. ^esto i ne otkrivaju svoj Sarah Gore-Reeves.
spol, to rade u slu~aju da ih to stranka pita.
Zanimljivo je i iskustvo manekenke Tai, koja
je crvenu ~etvrt zamijenila vezom s starijim
Nijemcem Peterom, koji je postao njen suro-
gat otac, ljubavnik i prijatelj. Peter je otkrio
da je veza s njom bolja od onih s `enama, jer
s Tai nikada nema briga oko menstruacije, u
seksu su oboje opu{teni jer nema straha od
ne`eljene trudno}e. (N. Hasi})
73
KULT MARKET
JINX MUZIKA

Diksilend “Slash“, prvi solo album Saula Hudsona “Slasha“

Jaja i
Koko
Kad čuješ zvuk
Moskito
svoj novi
album
da reve iz gitare
opisuju
kao
“muziku
za
vrijeme prohibicije i depresije“. Sa
novog CD-a ve} su skinuta tri singla
Pravo, Da smo se voljeli manje i Na zub
su me uzeli, mama. Jinxi imaju i nekoliko
gostiju, Astronauta Dedija iz Pips, Chips
& Videoclips te Sr|ana Sachera, basistu
Haustora i Vje{tica.

SLASHOVO ZMIJSKO GNIJEZDO

Na prvom solo albumu ex-gitariste Guns N’
THE ROLLING STONES Rosesa gostuju i Lemmy Kilminster, Iggy Pop...

Ladies & Kako se pribli`ava kraj godine, tako
novine i internet stranice po~inju sa
Gentlemen izborom albuma koji su obilje`ili ljeto
2010. Ako bude pravde, jedan }e se album,
Koncertni objavljen s prolje}a ove godine, sasvim si-
film dostu- gurno morati na}i u izboru za najbolji rock
pan je u ‘n‘roll CD ove godine. Nakon pet albuma
prodaji i to sa Guns N’ Roses, dva sa Slash’s Snakepit
na DVD i i dva sa Velvet Revolver, nekada{nji
Blu-ray gitarista GNR Slash kona~no je objavio
izdanju. svoj solo album sa 13 pjesama koje su otp-
Film, koji je jevali velikani poput Lemmyja Kilminstera
snimljen (Motorhead), Iana Astburyja (The Cult) ili
1972. godine u Texasu i koji prati Stonese Ozzyja Osbournea, ali i pripadnici mla|e
kroz ~etiri no}i na ameri~koj turneji Exile
garde kakvi su Adam Levine (Maroon 5) ili
On Main Street svojedobno je progla{en
najmo}nijim ikad snimljenim rock filmom.
Kid Rock i Fergie (Black Eyed Peas).
Slashova gitara zvu~i perfektno na
svakoj od trinaest pjesama na ovom CD-u,
STRATOVARIUS ba{ kao u njegovim najboljim danima kada
je odsvirao Apetite for Destruction, album
Elysum kojim su Guns N‘ Roses s kraja ‘80-ih godi-
na pro{log stolje}a uskrsnuli rock i vratili
ga na mjesto koje mu pripada u svijetu
Nakon muzike.
{to su
Etiketirati Slash odli~nim dovoljno je
objavili
nakon preslu{avanja Doctor Alibi koju je
kako
}e otpjevao mo}ni Lemmy (mogla bi se
njihov komotno na}i na nedavno objavljenom The
novi World is Yours Lemmyjevog Motorheada)
studijski ili uvodne Ghost kojom Ian Astbury pod-
album sje}a na najbolje dane sa The Cultom.
biti objavljen 14. januara finski power No, ono {to je najbolje kod Slashovog
metalci sada su potvrdili kako }e solo albuma jeste raznolikost izvo|a~a koji
spomenuto izdanje biti dostupno u ~ak mu daju posebnu dra`. Posebno se to odnosi
~etiri razli~ite verzije. Elysium je trinaesti na Fergie iz Black Eyed Peas. Njezina
studijski album benda, nakon Polarisa koji Beautiful Dangerous sa maznim i istovre-
su izdali pro{le godine.
meno mo}nim glasom najprijatnije je izne-
na|enje sa ovoga albuma, dok By the Sword
sa Andrew Stockdaleom (Wolfmother)
zvu~i kao Led Zepellin iz najboljih dana.
Stoga nije ni ~udo {to je ovaj “blues rock“
izabran za prvi singl albuma.
Sa Slashovom gitarom ~ak i K id
Rock, ameri~ka ina~ica Marka Perkovi}a
Thompsona, zvu~i dobro, a Slash svoj prvi
solo CD zavr{ava sara|uju}i sa Iggyjem
Popom u We’re All Gonna Die. U njoj
poru~uje We’re all gonna die, so let’s get
high. Dakle, jezikom koji je prije deset
godina na svom zasada jedinom poslijerat-
nom albumu koristio legendarni Mi}a
Vuka{inovi} kada je, u pjesmi Sve }e jed-
nom pro}, samo ne}e nikad RNR, poru~io:
Zima, glad, `e|, mrak bez cigare/ Sto i
jedan dan/ Al’ kad ~ujem zvuk da reve iz
gitare/ Sve je samo ru`an san/Sve }e jed-
nom pro}/ Samo ne}e nikad rock’n’roll.
Ta~no i iskreno, {to je mo`da i najbolja
ocjena albuma Slasha i jarana.
(N. Hasi})
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Goose: Words
2. Katy B: Katy on a mission
3. Kelis: Scream
4. Nina Karlsson: I deny
5. Fedde Le Grand ft. Mitch Crown:
Rockin’ High
6. Graffiti6: Stare into the Sun
7. Gorillaz feat. Daley: Doncamatic
8. Nas & Damian Marley: Land of promise
9. KT Tunstall: (Still a) weirdo
10. Beatbullyz: Human Nature

74 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.


SPORT
Oporavak Letećeg Mostarca
Vratio se Mara
OPORAVAK VELIKOG
SPORTISTE I ^OVJEKA
Enver Mari} je ove sedmice napustio
rehabilitacijski centar u Berlinu u
kojem se oporavlja od posljedica
sr~anog i mo`danog udara
U moru lo{ih, crnih vijesti kojima smo
gotovo pa svakodnevno zapljusnuti, ove
sedmice iz Njema~ke je stigla i jedna dobra,
da bolja ne mo`e biti. E nver Mari},
legendarni golman mostarskog Vele`a,
jugoslovenske reprezentacije i njema~kog
Schalkea 04, iza{ao je iz rehabilitacijskog
centra u Berlinu u kojem je boravio skoro
dva mjeseca nakon sr~anog i mo`danog
udara.
Biv{i trener golmana reprezentacije BiH
i berlinske Herthe, koji je ovoga ljeta oti{ao
u zaslu`enu penziju, pre`ivio je po~etkom
oktobra, u svom berlinskom domu, te`ak
Enver Mari} u svojoj
omiljenoj berlinskoj
piceriji
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Opel Calibra
Opelovi su {efovi potvrdili kako }e u sko-
roj budu}nosti kupcima ponovno ponuditi
Calibru. To~nije, radit }e se o coupeu
temeljenom na Insigniji, a koji }e to~no
naziv nositi za sada nije poznato.
MOTOCIKLI
Nolan X-802
U ~ast
osvajanja
MotoGP
titule,
Nolan }e
mo`dani udar. Sve se desilo neposredno predstaviti
nakon operacije srca koju je Mari} imao u specijalnu
Berlinu. Naime, operacija je bila uspje{na, seriju kaci-
no ljekari su znali da Mari} ima tromb, koji ga, koje }e
se ipak pokrenuo i nastupio je mo`dani udar. biti ru~no
izra|ene i identi~ne onoj koju je Jorge
Ipak, zahvaljuju}i dobrom zdravstvenom
Lorenzo nosio ove sezone. Rok isporuke
stanju i borbi njema~kih ljekara, Mara se je oko dva mjeseca, depozit 2.000, dok je
upotpunosti oporavio i prvog dana decembra kona~na cijena ravno 10.000 eura.
napustio je rehabilitacijski centar. “Hvala
Bogu, izvukao sam se. Sve je kako treba,
dobro se osje}am i {to je najva`nije, nemam DESIGN
nikakvih posljedica po zdravlje. Sada mi
predstoje vje`be i rehabilitacija, dobio sam
program po kojem }emo raditi i nadam se
Lamborghini
najboljem“, kazao nam je Mari} neposredno
po izlasku iz centra.
LM00X
Enver Mari} ro|en je 25. aprila 1948. u
Mostaru. Sa 12 godina nogometom se
po~eo baviti u Vele`u, u ~ijem dresu je
napravio impresivnu karijeru, a za prvi tim
debitirao u sezoni 1967./68. Prvu utakmicu
za reprezentaciju biv{e Jugoslavije igrao je
1972. godine protiv SSSR-a u Beogradu. Za
dr`avni tim je odigrao 32 utakmice, a
uknji`io je nastup i na SP-u 1974. godine u
Njema~koj. U dresu Vele`a je odigrao vi{e
od 600 utakmica, a za Schalke 04 u Lamborghini godzila bi uskoro mogla da
Bundesligi vi{e od 150 me~eva. do`ivi reinkarnaciju. LM00X je kodni naziv
“Hvala svima koji su zvali i mene i za novo SUV vozilo koje }e nositi
moju porodicu. Puno mi je to zna~ilo jer Lamborghini oznaku. Kako se najavljuje,
sam vidio da su svi moji prijatelji, ali i ljudi platforma bi mogla biti pozajmljena od
koje ne poznajem bili uz mene, zabrinuti za Audi Q5 modela. Cijena koja se spominje
- 130 hiljada eura.
moje zdravlje“, poru~io je Mari} u kratkom
razgovoru za na{ list. (N. Hasi})
75
 U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO DARKO SARAČEVIĆ, izvršni direktor

Sljede}e godine FK @eljezni~ar
proslavlja 90 godina postojanja. A uvod u
proslavu zabilje`en je ve} 26. novembra
ove godine, kada je u Sarajevu promo-
visana knjiga Plava krv, autora D`evdeta
Sara~a. “To je emotivna pri~a ~ovjeka koji
je 55 godina strastveni navija~ kluba s
Grbavice”.
Muhamed Had`ovi} osvojio je nagradu
za najboljeg mladog glumca na 27. susreti-
ma kazali{ta/pozori{ta BiH, koji su odr`ani
u Br~kom. Had`ovi} je nagradu zaslu`io za
ulogu u predstavi Sarajevska pozori{na
tragedija, reditelja Gor~ina Stojanovi}a.
Producent ove predstave je MESS, a
koproducent Narodno pozori{te Sarajevo.
U Galeriji Mak, Muzeja knji`evnosti i
pozori{ne umjetnosti BiH, do 15. decembra
}e biti otvorena izlo`ba: Tragom pjesme i
pri~e, posve}ena stogodi{njici ro|enja
dje~ijeg pisca [ukrije Pand`e. “U okviru
Izlo`be predstavljene su Pand`ine
fotografije, rukopisi kao i prva i druga
izdanja njegovih djela”.
U Galeriji Roman Petrovi} u Sarajevu
otvorena je izlo`ba velikog bosanskoherce-
gova~kog slikara Mehmeda Zaimovi}a.
Govorimo o izlo`bi crte`a, gva{eva, tem-
pere iz Ciklusa mali format, koji su nastali u
Foto: Milutin Stoj~evi}
Udruženja “Alter Art” iz Travnika
Opstajemo uz
nadljudske napore
Foto: Mario Ili~i}
 Kakve novosti nam mo`ete
proslijediti iz Alter Arta?
Ova godina je za Alter Art protekla
u velikom broju aktivnosti na dva pro-
jekta: [kola za mlade bendove i E761.
TONY CETINSKI, muzičar
U oba projekta ja~amo vje{tine mladih,
koje }e im pomo}i da svoju kreativnost
iskoriste za pobolj{anje svoga polo`aja
u dru{tvu, kako socijalnog, tako i
materijalnog. Rezultat projekta E761 je
i knjiga grupe autora iz Alter Arta:
Priru~nik za bendove, koja }e u izdanju
Academice iz Beograda iza}i do kraja
godine. Trenutno provodimo radionice
grafi~kog i web dizajna za ~lanove ben-
dova i njihove prijatelje, sa ciljem da
mladi bendovi i svoju promociju
podignu na vi{i nivo. U fazi je izrade, a
bi}e operativna po~etkom naredne
godine, i web stranica - www.svez-
abend.com, na kojoj }e mladi bendovi
mo}i prona}i mnogo korisnih informa-
cija za svoj rad.
 Kako, iskreno, opstajete sve ove
godine?
Opstajemo, iskreno, samo uz pomo}
stranih donatora i uz nadljudske napore
i odricanja anga`ovanih.

periodu od 1995. do 2010. godine. Izlo`ba TONY CETINSKI

}e u Galeriji Roman Petrovi} biti otvorena “Ja u Sarajevu obo`avam
jo{ osam dana. biti, tu se osje}am kao doma”

Od 1. decembra, film Cirkus

Columbia, reditelja Danisa Tanovi}a,
prikazuje se i u kinima {irom Hrvatske. Ovo
dugometra`no igrano ostvarenje mo}i }e
se gledati u Zagrebu, Sisku, Rijeci,
Bjelovaru, Splitu, Daruvaru, ^akovcu,
Dubrovniku, Osijeku, Zadru i u Puli. Cirkus
Columbia jo{ uvijek igra i u na{im kinima.

“Na ovogodi{njem Me|unarodnom festi-

valu animiranog filma Animateka, koji }e
biti odr`an u Ljubljani od 6. do 12. decem-
bra, bi}e prikazan kratki animirani film
Crazy Dance, u produkciji ku}e Prime Time
iz Sarajeva”, obavje{tavaju nas. Produciran
je u kombinaciji 2D i 3D tehnike.

76 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

 ADI HASANBAŠIĆ, urednik programa “Ekstravagantna tijela:
ekstravagantni umovi” u Sarajevu

Umjetnost i mentalno zdravlje

 [ta su to Ekstravagantna tijela: putem se dru{tvu postavlja pitanje: A {ta je
ekstravagantni umovi? to ludilo zaista?
To je Festival umjetnosti i mentalnog
zdravlja, koji je u organizaciji udruge  @elite li ne{to posebno izdvojiti iz progra-
Kontejner za`ivio u Zagrebu. U periodu od ma Festivala ili }emo u ovom tekstu spomenu-
20. do 24. oktobra ove godine, Festival je ti sve ono {to }e se de{avati u sarajevskom Kinu
organizovan u prostoru kluba Mo~vara u Bosna 12. decembra, s obzirom da }e Ekstra-
Zagrebu, sa ciljem da pomi~e granice vagantna tijela... trajati samo jedan dan?
onoga {to dru{tvo smatra normalnim i Programski sadr`aj, s obzirom da traje
ludim. Programski sadr`aj je bio raznolik, jedan dan, gleda se kao jedna cjelina. Prvi
od predstava koje su se bavile pojavama dio je Javna rasprava Klinika dru{tva, koja
ludila i ludog pona{anja, do rada sa osoba- ima za cilj dekonstrukciju izgleda nau~nih
ma sa autizmom, radionica, konferencija konferencija, gdje }e u~esnici i svi prisutni
gdje su se preklapala vi|enja ludila i men- jednakopravno u~estvovati o dikusiji ludila,
talnog zdravlja iz perspektive umjetnosti i odnosa dru{tva i psihijatrije prema osobama
perspektive profesionalaca iz polja men- sa psiholo{kim pote{ko}ama, odnos umjet-
talnog zdravlja, do projekcija filmova i nosti i ludila i, naravno, sve to uz opu{tenu
muzi~kih performansa. Promotivni dio atmosferu i pi}e. U~esnici dolaze iz raznih
Festivala odr`at }e se i u Sarajevu, traja}e dru{tvenih polja: Ugo Vlaisavljevi} kao
jedan dan, a za svrhu ima da ispita potrebu filozof, Alma Pa{ali} i ja kao psiholozi,
javnosti za ovakvim vidom pristupa onome Hrvoje Pu{kec, kao urednik filmskog pro-
{to se naziva - psiholo{ki problemi, kao i da grama na HRT-u i Ivana Bago, kustosica
se vidi odnos dru{tva prema marginalizo- Festivala. Odmah poslije prikazuju se dva
vanim grupama osoba sa psiholo{kim filma - dokumentarni LT 22 radio La
pote{ko}ama. I, najbitnije od svega, ovim Colifata i ~uveni film Family Life.

Doma je najbolje!
Hrvatski muzi~ar Tony Cetinski svoj drugi koncert u sara-
jevskoj Zetri, o njegovoj karijeri govorimo a ne o dva uzastopna
nastupa, odr`a}e u subotu, 4. decembra. U dvorani koja i kad je
puna izgleda kao rupa bez dna.
“Ja u Sarajevu obo`avam biti, tu se osje}am kao doma.
Posebnu vezu imamo sarajevska publika i ja. U Sarajevu sam
odr`ao prvi poslijeratni komercijalni koncert, to publika i danas
pamti. Koncert u Zetri 2006. izgledao je veli~anstveno, emo-
tivno. To je jedini koncert u mom `ivotu gdje sam plakao usred
nastupa”, tvrdi Tony Cetinski.
A, kakve su prognoze pred Va{ novi koncert u Zetri? “Svi koji
su ikada bili na mom koncertu znaju da dajem sve od sebe.
Maksimalno se trudim i tako }e biti i ovaj put. Nikada ni{ta
posebno ne obe}avam, uvijek ostavim srce na pozornici i publi-
ka to prepoznaje i cijeni. Pripremio sam dobar program, dobru
zabavu, pozitivne emocije. Va`no je da publika iz Zetre ode
zadovoljna i sretna. Svima obe}avam dobru zabavu i pozitivne
emocije. Jedva ~ekam do}i u Sarajevo, da se ponovo vidimo i
zapjevamo zajedno u Zetri, 4. prosinca”, odgovara Tony
Cetinski.
Tony Cetinski ro|en je 31. maja 1969., u Puli. Predstavljao je
Hrvatsku na Eurosongu 1994. godine. Jedan je od prvih hrvatskih spot za pjesmu Prah i pepeo. Objavio je deset studijskih albuma,
izvo|a~a koji je nastupao u Sarajevu nakon rata, gdje je i snimio valjda...

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 77

 PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}

@ena kao roba

Anna danas ima 20 godi-
na. Ona je visoka, vitka, ima
dugu crnu kosu i velike tamne
o~i. Nekada je `ivjela u jednom
malom selu u Rumuniji. Sve se
promijenilo kada ju je njezina pri-
jateljica odvela u grad u posjet poz-
nanicima. Ona je Anni obe}ala bolji `ivot
ako se odlu~i na odlazak u inozemstvo.
Tamo ju, kako joj je kazala, ~eka lagan posao
uz odli~nu zaradu. Anna se prisje}a: “Odvela me
je u jednu ku}u gdje su ve} bile smje{tene druge
djevojke. Dva dana nisam mogla spavati, svakih pola
sata je neko ulazio u sobu i budio me. A onda su do{la
dvojica mu{karca. Rekli su da skinem odje}u i ponudili mi
alkoholna pi}a. Ja nisam htjela. A onda je jedan od njih rekao
da se moram pokoriti, jer mogu sa mnom u~initi {to ih je volja, da
su za mene platili. I nakon toga me je samo upitao ’Ti `eli{ pre`ivjeti,
zar ne?’“ Anna je nakon toga bila prisiljena baviti se prostitucijom u raznim
evropskim zemljama - u kojima, to ni dan-danas ta~no ne zna. Uspjela se
spasiti, ali se u svoje selo jo{ uvijek ne usu|uje vratiti. Pa ipak se odlu~ila
na objavljivanje svoje pri~e, kako bi upozorila druge mlade lakomislene
djevojke `eljne lake zarade. Anna je zajedno s Angelinom Jolie snimila
video u kojem se govori o trgovini `enama i prisilnoj prostituciji na Balkanu.
To snimanje joj je donijelo dovoljno novca za novi po~etak. Pri~a o Anni nije
uobi~ajena. Jer, ima mnogo `ena i djevojaka koje su prisiljene na bavljenje
prostitucijom, no malo ih je koje se uspiju vratiti u normalan `ivot. Na
trgovini `enama organizirane kriminalne mre`e i te kako dobro zara|uju.
Posebno su tra`ene djevojke iz biv{eg isto~nog bloka, recimo iz Rusije,
Rumunije, Moldavije, BiH ili Srbije. Njih se smatra pokornijima, a na glasu
su i zbog dobrog izgleda. One obi~no ne govore strane jezike i ne poznaju
svoja prava u stranim dr`avama. Humanitarne organizacije
upozoravaju kako su `rtve sve mla|e i da se s njima postupa sve brutalnije.
Humanitarne organizacije i Europol izvje{tavaju kako se `enama trguje kao
s narkoticima. Cijene su vi{e-manje odre|ene. Ovisno o starosti i ljepoti, za
jednu djevojku se tra`i 1.000 do 1.300 eura. A ona potom svom svodniku
toliko zaradi za samo dva dana. Nije te{ko izra~unati da se tu okre}u milioni
eura, od kojih, naravno, najmanje koristi imaju same `ene. Toj vrsti
organiziranog kriminala pogoduju siroma{tvo, obespravljenost i korupcija u
zemljama iz kojih `rtve dolaze. Procjenjuje se da se samo u Njema~koj
trenuta~no nalazi 10.000 do 30.000 djevojaka i `ena koje su prisiljene na
bavljenje prostitucijom. Nakon {irenja EU-a na istok, za trgovce ljudima
vi{e nije nikakav problem organizirati njihov legalni prelazak granice. A
one su, u potrazi za poslom i boljim `ivotom, lak plijen za kriminalce. U
politi~kim krugovima zemalja jugoisto~ne Europe polako se po~inju
sagledavati prave razmjere ove vrste organiziranog kriminala, pa time
raste i spremnost na borbu protiv trgovine `enama i djevojkama i prisilne
prostitucije. A budu}i da su se kriminalci iz BiH, Srbije i Hrvatske ve}
odavno me|usobno povezali, sada su se po prvi put u borbi protiv
trgovine ljudima u tim dr`avama udru`ili organizacije za ljudska prava,
nacionalne policije i pravosudni organi. Njihov je zajedni~ki cilj
sprije~iti da se `ene tretiraju kao roba, kao {to je to bio slu~aj s
Annom i njezinim brojnim supatnicama. 

78 SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

 PATINASTA KUTIJA

“Plju{te na sve strane karate udarci...”

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]


LEGENDA KOJA @IVI
Bruce Lee, glumac i majstor borila~kih
vje{tina, jo{ uvijek idol generacija

E, ovaj tekst bi trebao pisati sarajevski
glumac Aleksandar Seksan, veliki po{tovalac
lika i djela Brucea Leeja. Ali, eto, ne mo`e, pa
}e valjda nekada i odigrati neku ulogu vezanu
za ovog velikana. [ifra: nun~ake.
Uglavnom, Du{ko ^urli}, voditelj Plesa sa
zvijezdama koji se emituje na HRT-u, prisjetio
se maga borila~kih vje{tina u showu 27.
novembra. Kazao je, sva~im izazvan: Da je
`iv, Bruce Lee bi danas napunio sedamdeset
godina! Garant je Du{ko, ro|en 1968. kao i
Seksan, bio njegov fan. A, ko nije, iz njihove
generacije.
Bruce Lee je ro|en 27. novembra 1940. u
San Franciscu. Bio je glumac i majstor
borila~kih vje{tina. Snimio je vi{e od trideset fil-
mova, a prvu ulogu “ostvario” je u desetom,
jedanaestom mjesecu `ivota. Sve, sve, sve, ali
ipak...
Jednom se snimi film U zmajevom gnijez-
du. Uuuuu, vauuuu, hu... fiju~e sa svih strana.
Ovo ostvarenje producirano je 1973. godine.
Pitajte djecu iz provincija, gdje je film U zma-
jevom gnijezdu igrao godinama, {ta im zna~i.
Sve!
Preminuo je Bruce Lee 20. jula 1973.
godine. No, i dalje je jedan od glavnih junaka
mla|ahnih glumaca sa asfalta. U Mostaru su
Nino Raspudi} i Veselin Gatalo prije nekoliko
godina inicirali oblikovanje i otvaranje
spomenika Bruceu. Pa je spomenik vrlo brzo
demoliran. A ~ovjek se samo borio protiv
nepravde. 

STRIP ARTIST

2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA
^ETVRTI ENTITET
Pi{e: SEAD FETAHAGI]
Sadašnja situacija je veoma teška, jer onaj ko u toru najviše bleji,
toga često postavljaju na važno mjesto. A onaj koji u drugom toru
muči, toga će dok još može postaviti Mustafa Mujezinović u
odgovornu fotelju za direktora
D
ojadilo mi je da neprestano slu{am predstavnike tri
konstitutivna naroda, Srba, Hrvata i Bo{njaka. Oni
stalno broje, preknadaju se kojih ima vi{e, a posebno
su u posljednje vrijeme glasni, nakon izbora, ko }e zauzeti
vi{e klju~nih pozicija u vlasti. A nas ostale ne gledaju
nikako, nad nama provode teror, kao da mi u ovoj Bosni i
Hercegovini i ne postojimo. Zato sam odlu~io da predlo`im
formiranje ~etvrtog entiteta, o kojem se ve} u raji ponegdje
govori.
O~ekivao sam da }e organizaciju tog ~etvrtog entiteta na
sebe preuzeti Danis Tanovi} i Pe|a Kojovi}, sa svojom
Na{om strankom, a oni ni{ta. Nema veze, ima jo{ pametnih
ljudi, koji vide kako nas sve ostale zavla~e ovi konstitutivni
narodi, uzeli fursat, pa se samo oni pitaju kako }e nam biti.
A bi}e nam kao {to je i do sada bilo - nikako, ne mo`emo da
se maknemo s puta koji nikuda ne vodi. Pa je vrijeme do{lo
da se i mi ne{to pitamo, a nas ima bukadar: 17 nacionalnih
manjina, onih {to se pi{u da su Bosanci, a zabranjeno je da
se tako izja{njavaju, pa tu su onda djeca iz mije{anih brako-
va, kojima je te{ko da se opredijele izme|u nacije oca i naci-
je matere, te na kraju oni {to im je dozlogrdila nacija i ne}e
nikome da se priklone. Sve u svemu, ima nas takvih naj-
manje frtalj, a svi su otjerani u rupu materinu.
K
ao prvo, taj ~etvrti entitet ne bi imao svoju teritoriju. [ta
}e nam pa{njaci gdje volovi pasu, {ume gdje rastu div-
lje i otrovne gljive, gradovi u kojima se marva gura
me|u sobom! Mi }emo u tom entitetu imati samo ljude,
~lanove, kojima je osnovni zadatak da budu ljudi. Mogu uz to
da budu i u~itelji, elektri~ari, pederi, cirkusanti, bibliotekari,
ali po svom politi~kom opredjeljenju ganja}e po{tene
me|uljudske odnose. Tako su u taj ~etvrti entitet, primjera
radi, dobrodo{li na{i franjevci Marko Or{oli}, Mile Babi} i
Ivo Markovi}, jer znaju {ta je skromnost i da je te{ko do nje
do}i. Tako|e, rado bi prihvatili u na{e redove pisca Ned`ada
Ibri{imovi}a, koji je pravi musliman, jer voli sve ljude.
Po mom skromnom sudu ~lanovi ~etvrtog entiteta
sa~injavali bi skup{tinu, koja bi donosila propise, obavezno
za one koji nisu konstitutivni. Osnova bi bila da se dr`imo
deset Bo`ijih zapovijedi, koje pametno ukazuju kako treba
da se ~ovjek pona{a. Mada tu ima nekih odredbi kojih se ba{
ne treba slijepo dr`ati. Recimo ono da ne treba po`eliti `enu
bli`njeg svoga, ali se ne ka`e {ta biva kada ta `ena po`eli
tebe. Majku mu, imaju i `ene pravo izbora.
Me|u ~lanovima treba iskorijeniti laganje, jer ko la`e taj
i krade, a brate mili, puno se kradljivaca nakotilo u ovoj
80
na{oj lijepoj domovini. I ovi Srbi, Hrvati i Bo{njaci samo
gledaju, njima je milo kada se krade, samo neka je iz nji-
hove nacije!
Naro~ito treba da se obra~unamo s izdajicama ove
dr`ave, kojih ima dosta. Ne}emo mi njih slati u prdekanu,
neka to rade sudovi, nego }emo takve osobe ignorisati. [to
da dajemo publicitet Vahidu He}i, koji hvala Allahu odlazi
s vlasti, kada prodaje sve {to nije njegovo. A nije bio u sta-
nju da pokrene proizvodnju ni jednog preduze}a, nego se
bavio elektrikom, kako da na brzaka zgrne lovu. Ko je vi{e
izdao Bosnu i Hercegovinu nego Bakira Hase~i}, koja je
svojom neobrazovano{}u i glupo{}u pronijela diljem svije-
ta ru`an glas o na{oj zemlji. Treba na{i ~lanovi da prezru sve
one novinare koji propagiraju Bakirine gluposti. Zato su po
svemu najodgovorniji novinari koji daju podr{ku individua-
ma bez pameti.
T
reba o{tro reagovati na medije koji prenose bedasto}e
Rajka Vasi}a i Du{anke Majki}. Moraju se spa{avati
Srbi, jer }e mnogi pomisliti da je po Rajku i Du{anki
ovaj narod po{andrcao. Na{ zadatak iz ~etvrtog entiteta je da
se zauzmemo kako bi na{i narodi o~uvali svoje dostojanstvo.
Pa kad se ~uje {ta govore prista{e Dragana ^ovi}a, mo`e se
pomisliti da su svi Hrvati pod Hitlerovom zastavom. Tako|e
treba odbraniti konstitutivni bo{nja~ki narod od reisa
Mustafe Ceri}a, koji se bezo~no petlja u sve i sva{ta.
Tako|e je potrebno da od ~lanova ~etvrtog entiteta, od
onih koji bi bili na nekim funkcijama, budu osim po{tenih
i skromnih i pametni, stru~ni i vrijedni. A ne da nam se
de{ava da vode glavnu rije~ oni koji ne znaju da rije~i
poredaju da bi bile razumljive. Na{ ~lan treba da vodi
ra~una o sebi, ali i onima koje predstavlja.
Sada{nja situacija je veoma te{ka, jer onaj ko u toru
najvi{e bleji, toga ~esto postavljaju na va`no mjesto. A
onaj koji u drugom toru mu~i, toga }e dok jo{ mo`e
postaviti Mustafa Mujezinovi} u odgovornu fotelju za
direktora. U tre}em jatu gdje ga~u, ona }urka koja je naj-
glasnija dobi}e funkciju da naj~e{}e grak}e u parlamentu.
Va`no je nadja~ati sve te zvuke, a progovoriti ljudskim
glasom da svi narodi razumiju, a i oni pojedinci koji ne
pripadaju bezglasnim narodnim masama.
Nikako mi ne mo`emo napredovati, ukoliko na vlast
ne do|u oni dobri, po{teni i vrijedni, koji su odba~eni
od vo|a konstitutivnih naroda. A valjda }e do}i vrijeme
kada nam kolektivni narodi ne}e upravljati na{im
`ivotima. 
SLOBODNA BOSNA I 2.12.2010.

Nadan Filipovi} - Uredni{tvu
Dokle ćete tolerirati drsku
krađu vaših tekstova?
Gospodine Avdi}u,
Obra}am Vam se kao glavnom i
odgovornom uredniku, te i jednom od vlas-
nika “Slobodne Bosne“, sa pitanjem da li Vi
uporno i namjerno `mirite na oba oka kad
se sistemom najdrskijeg hamzi ga hop
kradu tekstovi novinara koji su na Va{oj
platnoj listi?
Hajde i nekako, ovo bi pitanje mo`da
bilo i suvi{no ako bi se neki portal “mrven
ogreb’o“ pa prenio neki dio teksta, ali mislim
da bi ignoriranje takvih lopovluka bilo ravno
gluposti kada to uporno rade privatne, {tam-
pane i komercijalne novine, a sve po prin-
cipu “copy, copy paste pa nam tira` raste, a
bome i cijena oglasa koji ~ine pola na{eg
sadr`aja!“ Kad ve} ma`njavaju od drugih
‘nako d`abe, trebali bi i oglasni prostor
davati ljudima besplatno, a ne masno ga
napla}ivati. Sistem je selja~ko-provincijski!
Sjedi bra~ni par, surfa netom i samo ka`u:
“Ma vi|aj kod Senada jopet dobra ~lanka.
Dedekarce! Udri copy! Taaako! A sad ljepo
paste! Taaako! Ha-ha-ha!!! Neka Senad i
njegovi majmuni majmunagi}i rade k’o konji,
a mi }emo ‘nako zguza na guz, laganice sa
Senadovog {vedskog stola pohapat’ sve {ta
nam je volja. Niko nam nemere ni{ta, pa ni
Senad!“
Zadnji taze primjer od stotina “maznutih“
tekstova iz SB je “Dolazak Ba{agi}eve
kolekcije u BiH“, bilesi od slova do slova, sa
slikom rahmetli Safvet-bega, ali svakako
~ak bez navo|enja od koga je taj tekst
“posu|en“, te obavezno bez imena novinara
koji je autor spomenutog teksta. A Valerijana
@uju su ra{~ere~ili na 17 madako, bilesi mu
i sijedu glavu uslikali, k’o fol pi{e Vanja
ekskluzivno za te novine. A sve maznuto,
kako je kod Vas izlazilo. Helem neise!
Kona~no, novine su Va{e, Vi ste “{ef
parade“, pa se ne morate ni obazrijeti na
ovo pismo, no, na taj na~in podr`avate
pirate, odnosno lopove, koji na najdrskiji
na~in kr{e internacionalno priznati copy-
right i tu|i rad!
S vehdom nadom da }ete me udostojiti
odgovora, ja Vas srda~no pozdravljam.
Nadan Filipovi}
2.12.2010. I SLOBODNA BOSNA
[efik Avdagi} - Uredni{tvu
Kad lutalice ogladne, kud
koji mili moji!
Imam prijatelja koji `ivi u petoro~lanoj
obitelji u Zagrebu, ispalilo ga na po~etku
rata iz Rajvosa, pa se poslije Danske
skrasili u susjednoj nam dr`avi. Nakon
kratkog prisje}anja na “startanje“ po sara-
jevskim kafi}ima i diskotekama, te dobaci-
vanja nafuranim djevojkama i gluposti tipa
“|anke-lange-ho-duje-ruzkuku“ ({atrova~ki
– “Holan|anke jedu kukuruz“), jaruga mi
otvorio srce, `ali mi se samo {to ne kuka,
ka`e: “Ma }uti, u nevolji sam, djeca i `ena
navijali da nabavimo kerinu, svi bili za, osim
mene... I evo, sad niko ne}e da ga izvede,
osim mene. Svako jutro tarlaham za njim
prije i poslije posla da se rastereti. Da mi je
neko pri~o da }e me ovo sna}i ne bi’ mu
vjerovo.“
Tako to kod ve}ine zapo~inje...
Povodom dje~ijeg ro|endana ili Nove
godine, krene se razmi{ljati o mogu}nosti
nabavke ku}nog ljubimca, djeca odu{evlje-
na, roditelji popustljivi i eto belaja... Svi pre-
cijene sebe, misle da su dobri, suosje}ajni,
puni pa`nje i ljubavi, pomisle kako se ku}ni
ljubimac lako odr`ava, hrani, izvodi u {etnju,
a nakon par mjeseci svakom postane te{ko
da ima bilo kakvu obavezu prema `ivom
stvoru.
E, sve ovo napisah u uvodu po{to ovih
dana, nakon napada jednog psa lutalice u
jednom parku na Alipa{inom, po~eh ozbiljno
analizirati {ta nas to sna|e - otkuda toliki psi
lutalice, kako se ovaj goru}i problem svih
bh. gradova uop}e mo`e rije{iti? Junak koji
se izdvoji iz ~opora (u prvi mah pomislih da
se ho}e sa mnom igrati), zare`a i nakon
cijepanja farmerki dobro me zapara zubima
na dva mjesta tako da sam morao oti}i da
primim antitetanus. Da u blizini nije bilo ljudi
koji su na hajku i buku pse rastjerali, ko zna
kako bi se sve zavr{ilo. Me|u lutalicama
prepoznah barem 3-4 koji nisu izgledali
toliko neotesani i olinjali, {to su ih garant nji-
hove gazde u neka doba ostavili pored
ceste ili na meraji, pa neka se snalaze. U
sveop}oj besparici i vaganju svake marke
poku{ah ih razumjeti - ljudi sve manje imaju
novaca da sebe prehrane, pa po{to uvide
da za psa moraju odvajati od vlastitih usta,
nema se izbora...
U svemu ovom najvi{e me huja uhvati
na na{u kastu nedodirljivih (uzgred,
nedodirljivi su u Indiji najsiroma{niji, a kod
nas najbogatiji sloj stanovni{tva) politi~ara i
parlamentaraca koji ~ekaju da neko dijete
unakaze psi lutalice da bi kona~no odreago-
vali i sagradili azilantski centar za pse lutali-
ce. Ali, po{to je rije~ o samo`ivom soju ljudi
koji imaju psiholo{ki problem narcisoidne
REAGIRANJA
li~nosti, ni{ta se ne}e pokrenuti dok neko ne
zagine. Njih se problemi gra|ana ne ti~u,
jer, pitam vas – kad ste u {etnji Vilsonovim
ili u nekom parku gdje sav normalan svijet
izvodi svoju djecu i unuke vidjeli Tihi}a,
Lagumd`iju, Silajd`i}a, Brankovi}a, Mujezi-
novi}a, [piri}a ili nekog {esnaestog... To je
jednostavno nemogu}e jer oni i ~lanovi nji-
hovih obitelji na svijet gledaju kao na neku
radnju sa filmskog platna. U na{em filmu oni
ne u~estvuju. Zaokupljeni “visokom poli-
tikom“ koja nema veze sa `ivotom gra|ana,
zavaljeni u sjedi{ta skupocjenih automobila
ili ogra|eni visokom ogradom na imanju
gdje provode slobodno vrijeme, oni nas jed-
nostavno ne mogu razumjeti ~ak i ako bi im
se obratili sa problemom izgladnjelih pasa
lutalica na koje mo`ete nabasati u svakom
parku u gradu.
A zima ide i glad iscrpljenih `ivotinja bi}e
sve ve}a... Za kraj, razmi{ljaju}i o na{em
su`ivotu sa psima lutalicama i njihovim
izgladnjelim skotnim kujama, o uzrocima i
posljedicama “na{e upu}enosti jedne na
druge“, lijepo me nasmija komentar jednog
“otka~enog duhovnjaka“ koji o `ivotu
razmi{lja dubinski?!! Njegova opaska glede
ove teme glasi: “Ma sve ove lutalice po uli-
cama i parkovima su ti inkarnirane du{e
onih ~etnika i pla}enika {to zagido{e u vri-
jeme opsade Sarajeva... Sada odra|uju
svoje vojevanje i ko zna, mo`da spremaju
ne{to krupnije. Kad bi na par lokacija
poduzeli koordiniranu akciju, i kad bi bilo
krvi do koljena, eto ti nove blokade grada?!!“
Odvede me ova analiza daleko, al’ opet
ne{to kontam, i {ubare i lutalice imaju ne{to
zajedni~ko: izgubljeni su u svemiru, daleko
od `ivota koji ima neku perspektivu!
[efik Avdagi}, Sarajevo
81
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!