PAROVI I OSTALE PRI^E: MALO MACI TELE]A GLAVA

www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-953:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.2.2015 14:14 Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 23.4.2015 0:16
SADR@AJ
12 DOSSIER TURKOVI]
DO@IVOTNA ROBIJA ZA
SVIREPOG ZLO^INCA
Deset su godina novinari SLOBODNE
BOSNE istra`ivali i pratili kriminalnu
karijeru ZIJADA TURKOVI]A, prije nego
{to je svirepi zlo~inac spremljen iza
re{etaka, vjerojatno do kraja `ivota;
nakon {to smo prije pet godina prvi
otkrili da su Turkovi} i njegovi egzekutori
krivi za najmanje ~etiri ubojstva, vo|a
zloglasne kriminalne organizacije
tragao je po Sarajevu za urednikom „SB“
SENADOM AVDI]EM, prijetio kaznenim
prijavama i sudskim tu`bama za klevetu,
a mafija{ka glasnogovornica [EJLA
JUGO-TURKOVI] pisala priop}enja,
kako bi supruga pokazala kao uzornog
gra|anina i `rtvu zluradih novinara
18 REFORME PRED ZIDOM
SINDIKAT BRANI PRIVILEGIJE
DR@AVNIH SLU@BENIKA
Salih Kru{~ica, predsjednik Sindikata 28
dr`avnih slu`benika Federacije BiH,
o{tro se usprotivio ideji federalne Vlade
o uvo|enju progresivne stope poreza
na dohodak; Slobodna Bosna otkriva
za{to se samo ~inovni~ki sindikat buni
protiv reforme i kakva je poreska
praksa u dr`avama Evropske unije
22 PARLAMENTARNA BITKA
[EMSUDINA MEHMEDOVI]A
SPASIMO ABU HAMZU
Zastupnik SDA u Parlamentu BiH
[EMSUDIN MEHMEDOVI] zatra`io
je po~etkom aprila od novoizabranog 32
dr`avnog ministra sigurnosti
DRAGANA MEKTI]A informaciju o
pravnom statusu najpoznatijeg
„{ti}enika“ Imigracionog centra Slu`be
za poslove sa strancima IMADA AL-
HUSINIJA poznatijeg kao ABU
HAMZA; zastupnik Mehmedovi} se,
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
Page 3
me|utim, nije zanimao samo za
pritvorenog Sirijca, nego i za IMADA
EL-MISRIJA, koji je iz BiH u Egipat
izru~en prije ~etrnaest godina
26 DVADESTOGO[NJICA
GENOCIDA U SREBRENICI
SRBIJA ]E DA LEGNE ZA
SREBRENI^ANE
DU[AN MA[I], beogradski novinar
koji `ivi u Londonu, organizator je akci-
je obilje`avanja dvadesetogodi{njice
genocida u Srebrenici; on za na{ list
govori {ta ga je motivisalo da orga-
nizuje ovaj masovni performans, kakav
odziv gra|ana o~ekuje i kakvu reakciju
aktulne vlasti u Srbiji
REALITY KOJI JE OTKRIO
PRAVO LICE SRBIJE
«PAROVI» [OKIRALI REGION
Milomir Mari}, jedan od najpoznatijih i
najkontroverznijih beogradskih
novinara, autor emisija “]irilica” i “Goli
`ivot” i urednik TV Happy, ekskluzivno
za Slobodnu Bosnu govori o realityju
“Parovi”, koji je eksplicitnim scenama
seksa {okirao region; on otkriva u
~emu je tajna gledanosti ove emisije i
obja{njava zbog ~ega Srbija no}ima ne
spava otkada je ovaj show po~eo sa
emitovanjem
EU I BiH
NA PUTU KA BRUXELLESU...
Nakon vi{e od sedam godina ~ekanja
Bruxelles je odlu~io da Sporazum o
stabilizaciji i pridru`ivanju sa BiH
kona~no mo`e da stupi na snagu i to
od 1. juna; no, zadatke koji su pred
BiH ne}e biti nimalo lako ispuniti...
www.slobodna-bosna.ba
30 EUROPA KAO TVR\AVA
PUTOVANJE U SMRT
Zbog ratova i ekonomske nesigurnosti,
broj osoba koje poku{avaju dobiti azil
u zemljama Europske unije se svake
godine pove}ava. Odgovor zemalja
~lanica je poja~ana grani~na kontrola,
od ~ega za sada najvi{e koristi imaju
krijum~ari ljudima. Kako bi se to spri-
je~ilo, lideri predla`u jo{ o{trije mjere.
Slijede}i broj Slobodne Bosne
potra`ite na kioscima 29.4. u
Sarajevu, a 30.4. u BiH
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: info@slobodna-bosna.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.4.2015 0:29 Page 4

MINI MARKET
NE POMA@E VODA MAJKO, BEKANI K’O BEKAMI
SA KORITA IVANOVA
Ivan @ili}, navod- Federalni ministar rada
ni milijarder pori- Milan Mandilović najavio
jeklom iz Vare{a,
“spreman“ inve- reviziju rodbinskog
stirati u BiH tri zapošljavanja, hoće li se na
milijarde eura udaru naći i familija
Nenadma{ni petljanac, navodni
milijarder porijeklom iz Vare{a Ivan
@ili}, kome bi na „bujnoj ma{ti“
pozavidio i baron Minhauzen,
Fehima Bekana?!
upleo je u svoju mre`u fantasti~nih
konstrukcija i visokog predstavnika
u BiH Valentina Inzka.
“Odobrio sam Inzku tri
milijarde eura”, rekao je @ili},
navode}i da se sa {efom OHR-a
susreo u Luksemburgu prije mjesec
dana. @ili} je optu`io Inzka da {uti o
tom dogovoru.
“Od tada se Inzko krije po
Pragu, Be~u, Moskvi, Klagenfur-
tu, Luksemburgu, samo da ne bi
morao te projekte realizirati! A
Bosna ~eka”, kazao je @ili} te
dodao da je rije~ o “projektima
Sjeverna i Ju`na autocesta, vrijed-
nim po 1,5 milijardi eura”! NEPOTIZAM U FEDERALNOM MINISTARSTVU RADA
Fehim Bekan, tajnik Ministarstva, rekorder je po broju ~lanova obitelji koje je zaposlio u
Projekat pod nazvom “Sjeverna i dr`avnu slu`bu
Ju`na autocesta” niti postoji niti je u
pripremi, niti iko `ivi zna o ~emu Novi je federalni ministar rada i socijalne ingerencijama Ministarstva rada i socijalne
politike Milan Mandilovi} potvrdio u politike FBiH. Samirina sestra Indira
@ili} govori. Ali postoji Vare{, njego-
intervjuu za Oslobo|enje kako je od Dujmovi} je, opet, zaposlena u federalnom
vo rodno mjesto, koje je doslovno slu`benika tog Ministarstva zatra`io da se Ministarstvu rada i socijalne politike kao
na izdisaju, pa bi bilo dobro da @ili} izjasne ima li me|u ~lanovima upravnih i referentica i neizostavna je ~lanica gotovo
za po~etak u svom rodnom gradu nadzornih odbora njihovih bli`ih ro|aka. svih komisija, a radna joj je kolegica jo{
izgradi makar kiosk i zaposli makar Prvi je potez ministra Mandilovi}a, jedna ro|aka - Zarifa Stovrag, ina~e sestri~na
jednog ~ovjeka. Za takav potez ne nedvojbeno, za svaku pohvalu, no tek treba Fehima Bekana.
treba mu saglasnost ni OHR-a ni vidjeti kako }e se nositi s mnogobrojnim U nepune ~etiri godine, koliko je bio
dr`avnih institucija BiH. (M.A.) ~lanovima obitelji svog najbli`eg suradnika predsjednik Upravnog odbora federalnog
Fehima Bekana. Dugogodi{nji je tajnik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i
Ministarstva rada i socijalne politike zapo{ljavanje invalida, Fehim Bekan je
Federacije BiH, bez premca, rekorder po uspio zaposliti svoju pastorku Alisu ^edi}.
broju najbli`ih srodnika koje je zaposlio u Na popisu petnaestak uposlenika tog Fonda,
dr`avnu slu`bu ili rasporedio po upravnim i ~ijim bi se dosada{njim radom uskoro
nadzornim odborima. K}erka Fehima trebala pozabaviti i policija, tako|er se
Bekana Elma Kameri} je predsjednica nalazi i Mensura Vreto, supruga Bekanovog
Nadzornog odbora Zavoda za zbrinjavanje ro|aka. Da je tajnik Ministarstva rada i
mentalno invalidnih osoba Drin Fojnica, dok socijalne politike na vrijeme „zbrinuo“ i
u Nadzornom odboru Zavoda za vaspitanje budu}e ~lanove familije potvr|uje zaposle-
mu{ke djece i omladine u Sarajevu sjedi nje Selme Fazli}, navodno, zaru~nice
Ivan @ili} Samira Zeba, k}erka Bekanovog brata. I Bekanovog brati}a.
jedan i drugi zavod, pojasnimo, djeluju pod S. Mijatovi}

4 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.4.2015 0:29 Page 5

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] POPIO BIH CIJELU PE[TU I
SAM BUDIM GRAD
Hrana je najbolja ishrana Dodik tvrdi da su
Amerikanci insta-
lirali punkt u Bu-
dimpe{ti odakle
ga poku{avaju
sru{iti
Predsjednik RS-a Milorad
Dodik ustvrdio je da mu Amerikanci
rade o glavi i da su zbog toga
ponovo aktivirali svoj punkt u
Budimpe{ti.
“Budimpe{ta jeste centar koji
se ponovo aktivirao, centar kojeg
su Amerikanci stvorili i otvorili
da okupe navodno ’doma}e
snage’ koje treba da izvr{e neke
zadatke”, rekao je Dodik i dodao
da je u Budimpe{ti bilo sjedi{te koje
je okupilo predstavnike “Otpora”
kada je ru{ena vlast Slobodana
Milo{evi}a.
“Imate one, upravo iz
’budimpe{tanske pri~e’, koji
govore da nije va`no kako je bilo
i kako }emo `ivjeti, ve} ’ja ho}u
da jedem’, kao da se ovdje gladu-
je! Pa vi{e ima u Americi gladnih
ljudi! Imate u Americi vi{e prosja-
ka nego {to mo`ete da zamislite,
ima tamo ljudi koji veoma te{ko
`ive, ima socijalno totalno
ugro`enih”, rekao je Dodik, koji
tvrdi da su novi srpski funkcioneri u
Sarajevu upravo produkt “budim-
pe{tanske pri~e”! (M.A.)

Milorad Dodik

23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 5

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 23.4.2015
Na okupljanju najvećih
mladih košarkaških
talenata u Americi za
najboljeg MVP-a izabran je
dečko NjEGOŠ SIKIRAŠ.
Klinac je rođen 1999.
godine na Palama. Nikad ga
nisam gledao i niko ga nije
gledao jer su ga već u 15.
godini zaskočili menadžeri
sa svih meridijana i
paralela, odveli u Italiju. A,
opet, neka mala košarkašica
rođena u Bijeljini MARICA
GAJIĆ prva je djevojčica s
ovih prostora koja je prošla
na draftu ženske NBA lige.
Neslućene mogućnosti i
ogromne lične perspektive
stoje pred ovo dvoje djece.
Nacionalisti bi ovako
zaključili: “Opet nam
uzimaju danak u krvi”
6 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
2:02 Page 6
MOJE PITANJE
HELSIN[KOM ODMORU:
Ako Gradsko vije}e Sarajeva
predvo|eno Kom{i}em stoluje
u Vije}nici, ho}e li premijeru
Kantona Sarajevo Konakovi}u
biti dopu{teno da sjednice
Vlade dr`i u Konaku
ČETVRTAK,
16. APRIL
Drago mi budne, ba{ se obradovah,
iskreno, kao ~ovjek i kolumnista, kad danas
u kafanu u|e FEJSAL HRUSTANOVI]. Da
podsjetim, Fejsala je prije dva mjeseca,
ispred zgrade „Elektroprivrede BiH“
poku{ao ubiti stanoviti TEUFIK MUSI].
Sre}om, Fejsalova japija, 70 godina stara,
predeverala je uspje{no taj svirepi atak.
Revolvera{ Teufik Musi} va`i za iskusnog i
profesionalnog policajca; toliko je iskusan i
toliko profesionalan da nije bio u stanju sa
punim {arzerom ubiti ~ovjeka nasmrt. Neke
su te{ke bankarsko-povjerila~ke pri~e u
pozadini tog zlo~ina. Neumjesno je i
neljudski da pitam Fejsala deset dana nakon
{to je izi{ao iz intenzivne njege {ta se
izme|u njega i revolvera{a Musi}a i kad
zagovnalo. Glupo pitanje koje bih ja
eventualno postavio iznjedrilo bi jo{ gluplji
odgovor. Za svaku svoju tvrdnju, pa i
sljede}u, poku{avam priskrbiti validnog
svjedoka - svjedok u ovom predmetu je biv{i
ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj. Ako
se ispostavi da je ne{to utu`ivo, onda je to
moj sljede}i iskaz: lako je bilo poslovati s
udba{ima poput Teufika Musi}a ili njegovog
{efa Bakira Alispahi}a koji su bili
privilegirani i odre|ivali pravila igre.
Konkurencije nema i sve ti je pod nogom.
Lako je biti vlasnik novina a prije toga imati
radnu knji`icu u AID-u poput Senada
Pe}anina. Jednostavno je biti pobjednik u
konkurenciji u kojoj nema{ konkurenata. U
demokratskim pravilima igre, koja su
sre}om uspostavljena, takva vrsta
policijskog monopolisti~kog terora nad
gra|anima je dokinuta. Prije rata detektirani
korumpirani policajac Teufik Musi} se
prera~unao. Njegov {ef Bakir Alispahi}
tako|er ima nekih finansijskih problema i
poslovno carstvo mu se malo pomalo
uru{ava a portparol te organizacije Senad
Pe}anin, ~ujem, prodaje tri-~etiri dunuma
zemlje na Faleti}ima. Pedeset do sto
ozbiljnih novinara znam, od barda Gojka
Beri}a pa recimo do mla|e raje tipa moje
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 2:03
ZA[TO PADAJU AVIONI U REGIJI
Tomislav Nikoli}, uzrok pada zapaljiva retorika
drage kolegice Maje Radevi}. Sve kad
saberemo, niko nema ~etiri dunuma zemlje...
PETAK,
17. APRIL
Svaki dan koji mi pro|e bez adekvatne
budala{tine, {ege {ale, humora, smatram
propu{tenim, proma{enim, izgubljenim.
Jutros me pita negdje na ^ar{iji
dobronamjerni zlobnik: “Buraz jesil’ to
dobio nogu s OBN-a? A jesi pu{io
Hrvatima.” “Ma jok”, brecnem se ja,
“prebacujem aktivnosti na tre}i kanal
televizije, ure|ivat }u dva do tri programa”
“Kao naprimjer?”, insistira vrli, dosadni
pitac, “[ta bi ti radio na ^ovi}evoj
televiziji?” “Sve {to od mene o~ekuje
hrvatski narod. Vjerski program zvao bi se
Zelena panorama, kviz bi bio prilago|en
onom {to Tarik Filipovi} vodi i zvao bi se
Protjera. Revijalni program bih zapostavio,
a konstitutivnost i me|uvjerski dijalog bila
bi mi na prvom mjestu. Svake hefte
dovodio bih biskupa Ratka Peri}a i vladiku
hercegova~kog Grigorija da zadovoljim
ekumenske standarde. Emisija bi se zvala,
radni naslov, Lepi selami lijepo gore.“
SUBOTA,
18. APRIL
Sa gospodinom IVANOM ZVONIMI-
ROM ^I^KOM, predsjednikom Helsin-
{kog odbora, mo`ete se slagati ili ne slagati,
ali je ultimativno po{tovati njegovu strast i
predanost poslu kojim se bavi. Jednom sam
ili nijednom s gospodinom ^i~kom
razmijenio niz kvalitetnih, rasnih uvreda.
Me|utim, u dana{njem intervjuu koji je dao
jednim novinama i{~itavam da Helsin{ki
odbor na ~ijem je ~elu, pa`ljivo, sustavno i
dubinski prati, istra`uje i dokumentira
sociopatolo{ke pojave na tribinama u
Hrvatskoj i o nepravilnostima izvje{tava
vrh tamo{nje dr`ave i nadle`ne UEFE,
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
Page 7
FIFE. [ta je radio i ~ime se bavio Helsin{ki
odbor BiH, na koje je va`ne dru{tvene
probleme bio fokusiran, koje je goru}e
teme istra`ivao, nikad ne}emo saznati. Ne
znam da li uop}e postoji ta firma koju je
uzurpirao SR\AN DIZDAREVI]. Prvi put
kad sam u{ao, odmah iza rata, u tzv. Ku}u
ljudskih prava, shvatio sam da je taj
birokratsko-~inovni~ki, improvizatorski
mastodont svrha sam sebi. Tad mi je palo
na pamet pa sad to javno ka`em: ~ast mi je
bilo oti}i u Helsin{ki odbor u Beogradu,
gdje me je do~ekala velika gospo|a SONJA
BISERKO. Sa po{tovanjem do`ivljavam
sve {to je uradio Helsin{ki komitet
Hrvatske, ali ovo {to smo mi imali, a sad
nemamo i niko zbog toga ne `ali, samo je
Helsin{ki odmor.
NEDJELJA,
19. APRIL
Vi{e mi je dojadilo, Bogu i narodu
vjerovatno tako|er, dokazivati da je glavni
problem hrvatske javne, intelektualne scene
povr{nost ili, mo`emo to krle`ijanski
nazvati, konformisti~ka indolencija. U
dana{njoj emisiji Nedjeljom u dva kultni
urednik i voditelj ALEKSANDAR
STANKOVI] pita svog gosta TOMISLA-
VA ^ADE@A zbog ~ega zamjera RADI
[ERBED@IJI {to je oti{ao iz Zagreba a ne
zamjera piscu MILJENKU JERGOVI]U
{to je oti{ao iz Sarajeva. “A ko to zamjera
Miljenku Jergovi}u“, pita i istovremeno
odgovara ^ade`. Nespremni, samoz-
aljubljeni voditelj Stankovi} odgovara:
“Bo{nja~ki nacionalisti.” Sugovornik
^ade` navu~e se na tanak led: “Jergovi} je
branio Sarajevo punih osam mjeseci i na
kraju dopao u Hrvatsku”. Ni{ta u ovom
dijalogu nije ta~no. Nema bo{nja~kih
nacionalista koji Miljenku spo~itavaju bijeg
iz Sarajeva, niti ima svjedoka da je
Miljenko branio Sarajevo. BiH je, pored
ostalog, `rtva pametuju}e povr{nosti,
neznanja, neinformiranosti.
PONEDJELJAK,
20. APRIL
U krajnje odmjerenom, koncilijantnom,
pomirljivom govoru premijer Srbije
ALEKSANDAR VU^I] na komemoraciji
u Donjoj Gradini, tragi~nom mjestu
stradanja svih na{ih naroda i narodnosti,
ka`e: “Nemogu}e je razumjeti ratove iz
devedesetih godina pro{log stolje}a a da se
ne sagleda istina o svirepim zlo~inima u
Jasenovcu.”
Dakle, premijer Srbije tra`i kontekst
koji ja nikad da na|em. Ju~er je u Vlasenici
klanjana d`enaza ekshumiranim `rtvama
proteklog rata me|u kojima se na{ao i
{estogodi{nji dje~ak. U novinama, na
portalima, dru{tvenim mre`ama ista slika:
nad mezarom unuka pla~e nana. O~ito ta
nesretna `ena, kao ni ja i niko normalan,
nije u stanju historijske doga|aje staviti u
kontekst, da je skoro tri hiljade Bo{njaka u
Vlasenici platilo glavom zbog zlo~ina
po~injenih nad Srbima u Jasenovcu.
UTORAK,
21. APRIL
Na okupljanju najve}ih mladih
ko{arka{kih talenata u Americi za najboljeg
MVP-a izabran je de~ko NJEGO[
SIKIRA[. Klinac je ro|en 1999. godine na
Palama. Nikad ga nisam gledao i niko ga
nije gledao jer su ga ve} u 15. godini
zasko~ili menad`eri sa svih meridijana i
paralela, odveli u Italiju. A, opet, neka mala
ko{arka{ica ro|ena u Bijeljini MARICA
GAJI] prva je djevoj~ica s ovih prostora
koja je pro{la na draftu `enske NBA lige.
Neslu}ene mogu}nosti i ogromne li~ne
perspektive stoje pred ovo dvoje djece.
Nacionalisti bi ovako zaklju~ili: “Opet nam
uzimaju danak u krvi.”
SRIJEDA,
22. APRIL
Ni za milion godina ja se ne}u opametiti
- ne razumijem politi~ku filozofiju, haj’mo
je tako nazvati, kadrova DF-a raspore|enih
na strate{kim mjestima. Lako }u ja
razumjeti SDA, {to bi se reklo, znam ih ko
staru paru, o HDZ-u da ne pri~amo, i u toj
sam problematici relativno stru~an, ali
politi~ku filozofiju Demokratske fronte
nikako da skontam. Koliko mogu uhvatiti
poruke, a recimo da nisam neinformiran,
ideolo{ka platforma DF-a je depolitizacija
politike. Nek’ im bude sa sre}om, i
KOM[I]U i BAJROVI]U i SULJAGI]U,
ali ja mislim da je depolitizacija politike
odr`iva u mjeri u kojoj je odr`iva
aseksualizacija porni}a! 
7
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 23.4.2015 0:42 Page 8

MINI MARKET
KLUBI BLI@NJEG SVOGA LOL ENERGOPETROL
Osnovan Klub
hrvatskih
Sudski proces optuženima
gospodarstveni- za dokapitalizaciju
ka, predsjednik
direktor Podrav-
Energopetrola prerasta u
ke za BiH Milan prvorazrednu sudsku farsu
[arlija
Pod pokroviteljstvom hrvatskoga
veleposlanika u BiH Ivana Del
Vechia u Vitezu je u utorak
formiran Klub hrvatskih gospodar-
stvenika. Na osniva~kom skupu je
bilo pedesetak direktora i menad`e-
ra najve}ih hrvatskih kompanija, ali
i doma}ih tvrtki koje poslovno
sura|uju s poduze}ima iz susjedne
zemlje. Za predsjednika Koordina-
cijskoga odbora aklamacijom je
izabran Milan [arlija, direktor
Podravke za BiH. Kako je nagla-
{eno, ovaj Kluba je utemeljen radi
uspostavljanja bolje komunikacije
izme|u hrvatskih tvrtki, kvalitetnijeg
i organiziranijeg nastupa na tr`i{tu
BiH, ali i prema ovda{njim
vlastima.
Hrvatski veleposlanik Ivan Del
Vechio je poru~io kako osnivanje
Kluba nema politi~ke obrise niti je
osnivanje motivirano nacionalnim
zatvaranjem, dapa~e, svaki BLIJEDI DOKAZI
gospodarstvenik iz oba entiteta Tu`ila{tvo BiH raspola`e blijedim dokazima protiv optu`enih za dokapitalizaciju Energopetrola
dobro je do{ao u ~lanstvo. Nakon {to se sudski proces optu`enima FBiH, koji je naveden bez broja i datuma,
Predsjednik Federacije BiH za dokapitalizaciju Energopetrola, od tako|er isti dokaz. Istodobno “izdvojeno
Marinko ^avara je direktorima najavljenog “su|enja godine” pretvorio u mi{ljenje” optu`enog odvjetnika Ahmeda
hrvatskih, ali i svih drugih sudsku parodiju bez presedana, branitelji @ili}a (od 7. septembra 2006.) Tu`iteljstvo
kompanija koje posluju na podru~ju svih okrivljenih su suglasni kako su nije uvrstilo kao poseban dokaz, iako mu je
Federacije obe}ao politi~ku potporu predlo`eni dokazi sarajevskog Kantonalnog blagovremeno dostavljen.
tu`ila{tva, zapravo, dokazi obrane. Osim Iz optu`nice je jasno i kako tu`iteljica
Milan [arlija
{to su dosada{nji svjedoci, koje je pozvala Sabina Sarajlija ne zna da se slu`bene odluke
tu`iteljica Sabina Sarajlija, svjedo~ili u federalne Vlade objavljuju u Slu`benim
korist optu`enih, ni{ta bolja situacija nije ni novinama Federacije BiH, a nikako u
s dokaznim materijalom. Tako je tu`iteljica „Slu`benom listu BiH“, kako je napisala.
Sarajlija uz optu`nicu dostavila, a sudac za No, unato~ brojnim propustima u
prethodno saslu{anje Op}inskog suda u trenutno najva`nijem su|enju za privredni
Sarajevu Igor Todorovi} prihvatio, da se kriminal, glavna je sarajevska kantonalna
isti dokument predla`e i po nekoliko puta. tu`iteljica Dalida Burzi} na pro{lotjednoj
Ugovor o dokapitalizaciji Energopetrola sjednici Kolegija javno pohvalila kolegicu
predlo`en je tri puta, Zaklju~ak Vlade FBiH Sabinu Sarajliju zbog ostvarenih rezultata
od 13.07.2006. se ponavlja ~etiri puta, s tim rada - pa ~ak i kao uspje{nog edukatora na
da je nejasno da li je i Zaklju~ak Vlade seminarima?! (S. M.)

8 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA
Smatrate li da država treba
iz budžeta subvencionirati
BH Airlines?
\OR\E
RATKOVICA
Direktor Direkcije za
civilno zrakoplovstvo BiH
NE
Smatram da dr`ava ne
treba iz bud`eta subven-
cionirati BH Airlines jer
evropska pravila ne dozvolja-
vaju da dr`ava finansira
avioprevoznike.
ELDAR
DIZDAREVI]
Novinar
NE
Nisam protivnik dr`avnog
vlasni{tva u kompanijama.
Naprotiv. Me|utim, sve kom-
panije, uklju~uju}i i one s
dr`avnim vlasni{tvom, trebaju
poslovati isklju~ivo na tr`i{nim
principima. Ako ne mogu tako
poslovati, onda dr`ava treba
da proda takvu kompaniju ili
da joj na|e strate{kog part-
nera i novi menad`ment,
odnosno da je ohrabri da
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
23.4.2015 0:42 Page 9
prikupi neophodna sredstva
na tr`i{tu kapitala. Subvencio-
nirati neko privredno dru{tvo iz
bud`eta bila bi velika gre{ka.
SIFET POD@I]
Generalni sekretar DF-a
DA
Dr`ava bi trebala da iz
bud`eta subvencionira BH
Airlines jer je to doma}a
kompanija i kao takva bi uz
pomo} dr`ave trebala da
opstane. Doma}e kompanije
su signal postojanja dr`ave.
HASAN
MURATOVI]
Profesor
DA
Vlasnik mora brinuti o svom
poduze}u. Ako dobro ne
radi, mora ga prodati ili lik-
vidirati. Ako ne mo`e
rentabilno poslovati a ima
neki posebni interes da ga
odr`ava, mora ga subven-
cionirati.
MINI MARKET
OMER KULI]
Bh. ekspert za avijaciju
NE
Vlada FBiH napravila je meha-
nizam da dr`ava ne mora
davati novac da bi se pomagao
BH Airlines. Oni su donijeli
odluku da svi putnici koji odlaze
sa aerodroma u Federaciju
kroz kartu dopla}uju doprinose.
Taj novac je namijenjen razvoju
civilne avijacije BiH i on ne ide iz
bud`eta dr`ave. Problem BH
Airlinesa su ljudi koji ne znaju
da rade svoj posao i zato nji-
hove linije posluje sa gubitkom.
MARIN RASPUDI]
Direktor Me|unarodnog
aerodroma Mostar
NE
Mi{ljenja sam da dr`ava ne
treba iz bud`eta subvencionirati
BH Airlines jer u okviru EU-a ne
postoji subvencioniranje doma-
}ih aviokompanija. Te aviokom-
panije imaju marketin{ke ugovo-
re i od toga se finansiraju.
i prenio ~vrsto opredjeljenje novih
vlasti, a naro~ito federalnoga
premijera Fadila Novali}a, koji i
sam dolazi iz poduzetni~koga
sektora, za unapre|enje
poslovnoga ambijenta. (An.M.)
[TAP I MRKVA
Nakon nov~ane
kazne, policajac
Grani~ne polici-
je Vehbija Srnja
o~ekuje nagradu
Po~etkom pro{le godine
Disciplinska komisija Grani~ne
policije je zbog kra|e ~ajnih
kobasica u trgova~kom centru na
Stupu uru~ila otkaz policajcu
Vehbiji Srnji. Srnja je nakon
primitka Rje{enja o prestanku
radnog odnosa podnio `albu na
odluku Odboru za `albe policijskih
slu`benika koji ga je vratio na
posao, a ka`njen je nov~anom
kaznom. Da ova policijska institucija
na dr`avnom nivou ima
„razumijevanja“ za svoje
uposlenike, najbolje dokazuje
informacija da je Vehbija Srnja
navodno me|u zaslu`nim
policijskim slu`benicima koju su
predlo`eni za nagradu koja }e mu
biti dodijeljena po~etkom juna
prilikom obilje`avanja Dana
Grani~ne policije BiH. (M.F.)
9
turkovic:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 23:09 Page 10

DOSSIER TURKOVI]

Deset su godina novinari SLOBODNE BOSNE istraživali i pratili kriminalnu

karijeru ZIJADA TURKOVIĆA, prije nego što je svirepi zločinac spremljen iza
rešetaka, vjerojatno do kraja života; nakon što smo prije pet godina prvi otkrili
da su Turković i njegovi egzekutori krivi za najmanje četiri ubojstva, vođa
zloglasne kriminalne organizacije tragao je po Sarajevu za urednikom „SB“
SENADOM AVDIĆEM, prijetio kaznenim prijavama i sudskim tužbama za klevetu,
a mafijaška glasnogovornica ŠEJLA JUGO-TURKOVIĆ pisala priopćenja, kako bi
supruga pokazala kao uzornog građanina i žrtvu zluradih novinara

„SB“ PROTIV ZIJADA TURKOVI]A

DESET NAJTE@IH GODINA
KOLIKO PARA. TOLIKO ZIKE...
karijeru svirepog sarajevskog zlo~inca, koji prije jedanaest godina, objavila ~ime se u
Pi{u: SUZANA MIJATOVI]
je iza sebe ostavljao samo le{eve, premda Njema~koj bavila multinacionalna krimi-
i MIRSAD FAZLI] potpuna istina, zasigurno, nikada ne}e biti nalna skupina lopova. Zijad Turkovi} je u

P
ravomo}nom presudom Suda
BiH, koja je objavljena 16. aprila,
nepune ~etiri godine nakon {to je
podignuta optu`nica protiv ~lano-
va zlo~ina~ke organizacije Zijada
Turkovi}a, taj je ozlogla{eni kriminalac
osu|en na 40 godina zatvora. Pet godina
kra}u zatvorsku kaznu Sud je izrekao
Turkovi}evom pla}enom ubojici Milenku
Laki}u, dok je Sa{a Stjepanovi}, koji je bio
zadu`en za transport droge, osu|en na
dvanaest godina zatvora. Najbolje su pro{li
Fadil Aljovi} i Muamer Zahitovi}, koji }e u
zatvoru provesti pet, odnosno tri godine, s
tim da je ovaj posljednji ostao bez dionica
Tvornice ~arapa Klju~ iz Sarajeva, do kojih
je do{ao iznudom i prijetnjama. Tako je, u
kona~nici, zavr{en sudski proces kriminal-
noj grupi optu`enoj za brutalna ubojstva
Marija Toli}a, Vernera Ajdarija, Mithata
Meki}a, njegove trudne djevojke Lucie
Cortez Salas i Rajka Milovanovi}a, plja~ku
novca iz Cargo centra Aerodroma Sarajevo,
trgovinu drogom, pranje para, iznude...
[TUTGARTSKA GRUPA
Prije nego {to je Zijad Turkovi} trajno
spremljen iza re{etaka, Slobodna Bosna je
cijelu deceniju pratila bogatu kriminalnu
otkrivena.
Bra}a Zijad i Mithat Turkovi} stari su
policijski znanci iz predratnih godina, dok
su se jo{ zvani~no bavili ugostiteljstvom.
Na sarajevskoj Ba{~ar{iji su imali kafi} Alo
Alo, gdje }e se u augustu 1991. dogoditi
revolvera{ki obra~un, kada je Mensur
Alji~evi} s tri hica ranio Mithata Turkovi}a.
Ubrzo nakon tog „incidenta“ Turkovi}i su
napustili BiH, da bi 1993. godine, pod
(ne)razja{njenim okolnostima, Mithat
Turkovi} preminuo u Njema~koj. Zijad
Turkovi} je nastavio svoje kriminalne
aktivnosti {irom Evrope i vrlo brzo se
povezao s grupom kriminalaca, ovda{njoj
javnosti poznatijoj pod imenom “{tutgart-
ska grupa”.
O kriminalnim (zlo)djelima „{tutgartske
grupe“ se u BiH malo znalo, iako je
Stuttgart tokom rata bio baza u kojoj su
“uto~i{te” na{li glavni likovi doma}eg
podzemlja: Ismet Bajramovi} ]elo, Zijad
Turkovi}, Senad Kobili}, Adnan Kadri},
Emir Had`i}, Robert Ili~i} Robac, Dalibor
Jeli}, Jozo Doli}, Antun Grladinovi}, Bakir
Ibrahimovi}, Rahman Ajdarpa{i}, Toni
Kasalo... Svi oni su svojedobno „operirali“
u tom njema~kom gradu i iz tog perioda ih
ve`e bliska poslovna suradnja, ali i opasna
neprijateljstva. Slobodna Bosna je prva,
“dijaspori“ naj~e{}e radio s Nenadom
Klisarom, Edinom i Dinom Osmanovi}em,
Fernandom Galonijem, Geatanom Adri-
mom i Giovannijem Mataressom. Turkovi}
se sumnji~io za plja~ku zlatare Esmeyer u
Erkrathu, iz koje je ukraden nakit i
skupocjeni satovi, ~ija je vrijednost
procijenjena na blizu 500.000 maraka, kao
i za poku{aj plja~ke poslovnice Okru`ne
{tedionice u Bocholtu. Prema saznanjima
njema~ke policije Zijad Turkovi} i njegov
kum Bakir Ibrahimovi} su poku{ali
oplja~kati jo{ nekoliko banaka. U
njegovom je dosjeu pisalo i da je
sudjelovao u plja~ki Diamond Corporationa
pokrav{i dijamante i nakit u vrijednosti od
1,6 miliona maraka, a da je s Milanom
Sekuli}em (vo|om srbijanskog ogranka
zloglasne bande Pink Pantera, koji je
uhap{en u Norve{koj krajem 2009.) i
Edinom Osmanovi}em provalio u austrijski
konzulat, odakle je odnio 18.000 maraka,
125 zelenih bjanko paso{a i 270 crvenih
paso{a EU-a. Sve je to njema~koj policiji
nakon hap{enja priznao Nenad Klisar zvani
Klis, a potvrdio Almedin Kara~i}, koji je
pored Turkovi}a, Ibrahimovi}a i ostalih
u~estvovao u neuspjeloj plja~ki Volks-
banke.

Prvi i vjerojatno posljednji Turkovi}ev

Zijad Turkovi} je iza sebe ostavljao samo le{eve,

prava istina o svim njegovim zlo~inima nikada
ne}e biti otkrivena?!
10 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
turkovic:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 23:03 Page 11

DO@IVOTNA ROBIJA ZA SVIREPOG ZLO^INCA

KRONOLOGIJA ZLO^INA
“SB” je prvi tekst o ulozi Zijada Turkovi}a u misterioznom nestanku
Maria Toli}a i Vernera Ajdarija objavila u aprilu 2010., ali su
taj kriminalac i njegovi ortaci uhap{eni tek pet mjeseci kasnije

23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 11

turkovic:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 23:04 Page 12

DOSSIER TURKOVI]

NEMA TIJELA, NEMA DJELA

Mithat Miki Meki} i njegova trudna zaru~nica
Lucia Cortez Salas bili su prve `rtve
pomahnitalog Turkovi}a, ali se o tragi~noj
sudbini ljubavnog para ni{ta nije znalo dok
nisu prona|ena njihova tijela

 zakoniti posao bila je stanogradnja,

premda je posve jasno kako je gra|evinsku
firmu osnovao samo s jednim ciljem - da
sakrije nelegalne izvore prihoda i „opere
novac“.

GRA\EVINSKI BIZNIS ZA PRANJE PARA

Kada je u decembru 2003., u nedovr{e-
nom potkrovnom stanu u sarajevskom
naselju Trg heroja, ekspodirala impro-
vizirana naprava i te{ko ranila Turkovi}eve
kompanjone Bakira Ibrahimovi}a iz
Sarajeva i Antuna Grladinovi}a iz Hrvat-
ske, kod njih su prona|eni klju~evi ulaznih
vrata. Dalja je istraga pokazala da je stan
bio u vlasni{tvu sarajevske firme Bauinvest
d.o.o., ~iji su osniva~i Zijad Turkovi} i
njegov prijeratni drug Murat Skalonji},
ina~e vlasnik butika Cobra. Dvije godine
ranije, polovinom 2001., Turkovi}eva i
Skalonji}eva firma, na nikada obja{njen i
rasvijetljen na~in, sklapa ekskluzivni
ugovor s tada{njim Ministarstvom odbrane
Federacije BiH i Op}inom Novo Sarajevo
da kao investitor finansira nadzi|ivanje na
zgradama u vlasni{tvu federalnog
Ministarstva odbrane.
Na osnovu ugovora koji su potpisali
Ferid Buljuba{i}, tada{nji federalni
doministar odbrane, na~elnik Op}ine Novo
Sarajevo @eljko Kom{i} i predstavnik
Bauinvesta Murat Skalonji}, Op}ini Novo
Sarajevo podnesen je zahtjev za izdavanje
urbanisti~ke saglasnosti za nadzi|ivanje 34
stana u ulici Trg heroja. Od predvi|ena 34
stana, Op}ina je bez nadoknade dobila
jedan, a federalno Ministarstvo odbrane
dva stana od 63 kvadratna metra. Kome su
dodijeljeni, odnosno (pre)prodani preostali
stanovi, odnosno ko je najvi{e profitirao u
ovom gra|evinskom poduhvatu, nikada
nije utrvr|eno. Ali je utvr|eno kako je
Bauinvest, pored spomenute lokacije,
dozvolu za nadzi|ivanje dobio i u ulici
Aleja lipa.
@eljko Kom{i} je poslije odgovornost
za sklapanje ugovora sa firmom Zijada
Turkovi}a prebacivao na federalno
Ministarstvo odbrane tvrde}i da Op}ina
nije mogla raspisati tender za nadzi|ivanje
To
objekata koji nisu u njenom vlasni{tvu. „T
su objekti u vlasni{tvu Ministarstva
odbrane i to je bio njihov aran`man“,
govorio je Kom{i}. “Sve je to i{lo preko
Op}ine koja je bila glavna za te poslove
nadzi|ivanja“, odgovarao je njegov
nekada{nji strana~ki kolega (iz SDP-a)
Ferid Buljuba{i}, obja{njavaju}i kako je
Ministarstvo odbrane bilo samo supotpisnik
ugovora kao vlasnik stambenih objekata na
kojima je vr{eno nadzi|ivanje.
U me|uvremenu se „gra|evinski
poduzetnik“ Turkovi} na{ao u sredi{tu jo{
jednog okr{aja sarajevskog kriminalnog
podzemlja, koji se dogodio u jesen 2003., u
hotelu Holiday Inn. Tada su se sukobili

12 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

turkovic:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 23:04 Page 13

DO@IVOTNA ROBIJA ZA SVIREPOG ZLO^INCA

Elvis Kelmendi, sin Nasera Kelmendija i MILENKO LAKI]: 35 GODINA SA[A STJEPANOVI]: 12 GODINA
Almir Kukan s jedne, te Zijad Turkovi} i
Fahrudin Ali} s druge strane, ali niko nije
ozlije|en, iako je u me|usobnom obra~unu
ispaljeno pedesetak metaka. Prema verziji
iz kriminalnih krugova, pucnjavi je
prethodila plja~ka ve}e svote novca iz
Kelmendijevog stana, za koju je
osumnji~en Turkovi}. Nakon sukoba s
familijom Kelmendi, Zijad Turkovi} se
privremeno sklonio iz Sarajeva, da bi
kasnije zapo~eli „mirovni pregovori“.
Turkovi}ev je izaslanik bio Taib
Torlakovi}, dok je Nasera Kelmendija
predstavljao Muhamed Ali Ga{i. Mjesec i
pol dana kasnije, kada su u Turkovi}evom
stanu nastradali Ibrahimovi} i Grladinovi},
i policijski i kriminalni izvori bili su slo`ni
da je eksplozivna naprava mogla biti

SU!
namijenjena samo trojici ljudi - Nasera

KRIVI
Kelmendija, Muhameda Alija Ga{ija ili
Taiba Torlakovi}a. Taib Torlakovi} je
ubijen sredinom januara naredne godine, u
eksploziji bombe koja je postavljena ispod
njegovog automobila, najvjerojatnije na
parkingu jednog sarajevskog restorana. U
samom vrhu duga~ke liste osumnji~enih
ponovno je bio Turkovi}, ali istra`itelji
nikada nisu prikupili dovoljno dokaza da ga
optu`e za ubojstvo Torlakovi}a.

MAFIJA[KA GLASNOGOVORNICA
[EJLA JUGO-TURKOVI]
U narednim se godinama Zijad
Turkovi} naizgled „primirao“, njegovo se
ime sve rje|e spominjalo u novinskim
crnim kronikama, o`enio je novinarku
tabloida Express [ejlu Jugo, dobio sina.
No, iza krinke povu~enog obiteljskog tima,
koji je zauvijek ostavio kriminalnu pro{lost
iza sebe (barem je tako tvrdila njegova
mladenka), Turkovi} je bio jednako zao i
opasan. Po~etkom decembra 2007., zajedno
sa svojim osu|enim ortacima, isplanirao je FADIL ALJOVI]: 5 GODINA MUAMER ZAHITOVI]: 3 GODINE

i izveo spektakularnu plja~ku Cargo centra

na sarajevskom Aerodromu, odakle su oti{li
s plijenom od 2,5 milijuna KM. Kako je,
me|utim, glasnogovornica te banditske
skupine, opskurna novinarka [ejla Jugo, u
vi{e tekstova objavljenih u Expressu
(in)direktno plja~ku Cargo centra pripisi-
vala kriminalnoj organizaciji Darka Eleza
(dakle, ometala istragu i usmjeravala na
krivi trag) medijski je rat zamalo doveo do
novog krvavog obra~una. Istina, tada je
Elezove prijetnje prijavila [ejla Jugo-
Turkovi}, pa je sarajevska policija ~uvala
njihovu ku}u u naselju Grbavica, dok su
supru`nici u miru planirali nova kriminalna
djela.
Nakon {to je Slobodna Bosna krajem
aprila 2010., ponovno prva objavila,
informaciju da su Mario Toli} i Verner
ZIJAD TURKOVI]: 40 GODINA Ajdari, kojima se mjesec dana ranije

23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 13

turkovic:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
DOSSIER TURKOVI]
izgubio svaki trag, posljednji put vi|eni `ivi
u Turkovi}evom restoranu Toscana
(nekada{nji Bel Ami), taj se okorjeli
kriminalac dao u potragu za glavnim i
odgovornim urednikom Senadom Avdi-
}em. No, nije ga tra`io u Redakciji „SB“,
nego po sarajevskim kafanama, raspituju}i
se unezvijerno kod zajedni~kih poznanika
kako da do|e do Avdi}a. Znaju}i sa kim
ima posla, a poslije upozorenja da je
Turkovi} nervozan i agresivan, Avdi} se za
pomo} obratio sarajevskoj policiji. Jednako
je munjevito reagirao i prozvani zlo~inac,
pa je uz pomo} supruge [ejle Jugo-
Turkovi} i njezinih prijatelja u medijima,
izdao priop}enje, dakako, sve same
izmi{ljotine i grube manipulacije, kojima
}e se, nasre}u bezuspje{no, slu`iti sve do
kraja sudskog procesa.
„La`i koje je Senad Avdi} plasirao u
svojoj novini o meni, dovode}i me u vezu s
Mariom Toli}em, direktno ugro`avaju moj
i `ivot moje porodice. Tekstom koji je
objavljen, Avdi} nas ozna~ava kao mete za
odstrel“, poru~ili su supru`nici Turkovi}.
Zijad Turkovi} je tada negirao i da je
Senadu Avdi}u prijetio, neuvjerljivo
obja{njavaju}i kako je od zajedni~kog
prijatelja samo tra`io njegov broj telefona.
„Htio sam ga pitati zbog ~ega ve} du`e
vrijeme pi{e la`i o meni i zbog ~ega nije
objavio nijedan demanti koji mu je
upu}en“, napisao je Turkovi}, napominju}i
kako se poslije samonicijativno javio u
MUP Kantona Sarajevo. U to vrijeme,
podsjetimo, sarajevska policija nije imala
nikakvih saznanja o zlo~inima kriminalne
organizacije Zijada Turkovi}a - o
hladnokrvim su ubojstvima ~itali dva
mjeseca kasnije, ponovno u „SB“?!
NEMOJTE DA VAS SVE POKOPAM
Turkovi}eve javne i tajne prijetnje,
najava kaznene prijave i tu`be za klevetu
KOBNI PUT U SARAJEVO
Mario Toli} i Verner Ajdari posljednji
su put vi|eni `ivi 25. marta 2010.
14
23:05 Page 14
protiv urednika i novinara Slobodne Bosne nestalog Marija Toli}a, njegovog dugogod-
nisu nas, dakako, pokolebale da nastavimo i{njeg bliskog prijatelja. Tada smo otkrili da
istra`ivati tajne veze sarajevskog mafija{a i su Toli} i njegov prijatelj Ajdari 25. marta
2010. uve~er iz Zenice krenuli u Sarajevo,
GRAÐEVINSKI PODUZET- da su svratili u Turkovi}ev restoran, gdje su
se trebali sastati. Cijela je pri~a bila
NIK: Prvi i vjerojatno sklopljena sredinom jula, kada smo objavili
{okantno otkri}e - da su Zijad Turkovi} i
posljednji Turkovićev njegovi pla}enici svirepo likvidirali Toli}a i
Ajdarija, ali i Mithata Meki}a zvanog Miki
zakoniti posao bila je i njegovu djevojku Luciu Cortez Salas.
stanogradnja, građevinsku Napisali smo i da su Turkovi}evi sau~esnici
u zlo~inu bili Hajrudin Memovi}, Sead Sejo
je firmu osnovao samo s Dumanji}, Isljam Kalender, Fadil Aljovi}...
Dumanji} je, odmah, preko posrednika
jednim ciljem - da sakrije odlu~no demantirao veze s Zijadom
Turkovi}em, da bi pola godine kasnije, u
nelegalne izvore svojstvu svjedoka-pokajnika, skru{eno u
Tu`iteljstvu BiH potvrdio sve navode iz
prihoda i „opere novac“ teksta. „Senad Avdi} }e zavr{iti kao onaj
gr~ki novinar“, kazao je Zijad Turkovi}
prijatelju, aludiraju}i na Socrata Galasa,
kojeg je u julu smaknula gr~ka mafija.
Aljovi} je, opet, sa skrivenog broja zvao
Redakciju „SB“ i prijetio. „[to ste pisali
da sam ja nekakve mrtvace kopao?
Nemojte da do|em, da vas sve pokopam“,
govorio je odbjegli kriminalac, i ne slute}i
da je istraga Federalne uprave policije i
sarajevskog Kantonalnog tu`iteljstva ve}
u poodmakloj fazi. Zijad Turkovi} i
njegove pla}ene ubojice uhap{eni su 21.
septembra, po nalogu tada{njeg glavnog
dr`avnog tu`itelja M ilorada Bara{ina.
Zahvaljuju}i iskazima svjedoka pokajnika,
koji su u strahu za vlastiti `ivot pristali na
suradnju s istra`iteljima, prona|ena su
tijela Turkovi}evih `rtava, ali je optu`nica
sastavljena tek u junu 2011. Nepune ~etiri
godine kasnije, dosje o zlo~ina~koj
organizaciji Zijada Turkovi}a i definitivno
je zatvoren. 
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
senad:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 0:09 Page 15
PRVI PUT SENAD AVDI] GOVORI ZA SB
K AKO JE PRE@IVIO KRIMINALNE
PRIJETNJE BANDE ZIJADA TURKOVI]A:
„Nosale su me
vile – Ravijojle“
Razgovarao: MIRSAD FAZLI]
 Kolega Avdi}u, kad i kako po~inju
Va{i problemi i nesporazumi sa Zijadom
Turkovi}em?
Iskreno govore}i, ja sam tog predratnog
sitnog kriminalca potcijenio. Imali smo
zajedni~kih poznanika, ali ni{ta ni krupno
ni sitno o Turkovi}u nisam znao osim da je
prestupnik i povratnik u djelu. Nakon rata
iz takozvanog Turkovi}evog klana stizale
su nam ozbiljne prijetnje.
 O kakvim prijetnjama je zapravo bila
rije~?
Otprilike 2000 i neke godine, jedan moj
poznanik koji je sjedio u klubu Boemi,
pani~no mi se javio, tvrde}i da Zijad
Turkovi} i Senad Kobili}, ili ko ve},
ozbiljno planiraju moju likvidaciju. Nazvao
sam tada Fahriju Karkina, a Fahro bi to
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
mogao potvrditi kad bude stani, pani,
uglednog advokata, i pitao ga za savjet. [ta
da radim i da li su te prijetnje,
vjerodostojne, pa`nje vrijedne. „Nije se sa
njima zaje...ati, Senade“, bio je Karkinov
odgovor. „To je zeznut, ozbiljan kriminalni
polusvijet.“ Fahrija je u to vrijeme branio,
odnosno zastupao obojicu ]ela, i Ismeta
Bajramovi}a i Ramiza Delali}a i jako je
dobro poznavao taj milje iz kojeg su stizale
prijetnje na moj ra~un.
 Da li ste o tim prijetnjama obavijestili
javnost?
Jesam. U sva~ije u{i sam poku{ao
uturiti tu ~injenicu. Ne bih da grje{im du{u,
a mislim da je jedino to prenijela kolegica
D`enana Karup Dru{ko u tada{njim
„Danima“.
 Ko Vam je, konkretno, prijetio?
Prijetio mi je Senad Kobili}. A dan, dva
nakon {to su Dani to objavili nazvala me
majka Senada Kobili}a da mi se izvini....
ako je i{ta od toga {to sam izjavio u
medijima ta~no.
 Problemi po~inju sa nestankom
Marija Toli}a i Vernera Ajdarija 2009.
godine?
Da, tako je. Cijela Federacija BiH bila
je tapacirana d`ambo plakatima na kojima
je obitelj Toli} pozivala savjesne gra|ane
da prijave sve informacije koje bi mogle
uputiti gdje se nalazi i kako je zavr{io
Mario Toli}. Iz izvora bliskih meni, dakle
kafanski investigation journalism, saznao
sam i objavio da je pokojni Toli} posljednji
put `iv vi|en u kafi}u „Bell Amy“ na
Pofali}ima. U tom sam objektu, dok sam
jo{ i{ao u gimnaziju, po~esto, pre~esto
boravio. Prijeratni vlasnik mu je bio @eljko
^apalik, na neki ~udan na~in poslijeratni
vlasnik postao je Zijad Turkovi}. 
15
senad:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 0:09
 Koliko se sje}am, nakon objave tih

informacija po~eli su Va{i problemi?
Postoji ne{to {to nije postojalo u
vrijeme kada sam se ja u tom kafi}u,
bezuspje{no i amaterski, poku{avao
udvarati Sla|ani Milo{evi}, srpskoj
pjeva~ici, videozapisi, dakle sigurnosne
kamere. Turkovi} tada kre}e da se obra~una
sa mnom, vjerovatno. ^im je objavljen taj
tekst u SB Zika se razletio po svim
kafanama gdje pretpostavljao da bi mogao
biti Senad Avdi}. Da mi ne{to {atro objasni,
u smislu dosta se Senad nanosao glave.
 Prijavili ste to policiji?
Naravno. Prvo Federalnoj upravi
policije, na ~ijem ~elu je tada bio moj dobar
drug Zlatko Mileti}, a saslu{avao me {ef
kriminaliteta Edin Vranj. Bio je jo{ jedan
inspektor koji je nazo~io tom sastanku.
Zaklju~ili su da prijetnja Turkovi}a nije
federalni, nego ni`i, kantonalni nivo.
 Kakva je bila Va{a reakcija na to?
Velikom brzinom sam oti{ao u
Kantonalni MUP, po{to je meni procedura
va`nija od egotripova. Tamo su me
do~ekali Predrag Kurte{, moj dobri
poznanik, i Mevludin Halilovi}, na~elnik
krim sektora Kantonalnog MUP-a. Popili
smo po viski, dva, mo`da i tri....
Prijavljujem se, ka`em ja, na okolnost
vjerodostojne prijetnje. Neko od njih, ne bi
se smio zakleti ko, sa`aljavaju}i me rekao
je. „Nije jednostavno kad ti prijeti Zijad
Turkovi}.“
 Da li je policija imala zakonskog
osnova da tada uhapsi Turkovi}a?
Nisu. U cijeloj toj stvari, a vazda ima{
po{tenog svijeta, policija je tra`ila
saglasnost de`urnog tu`ioca. Na moju sre}u
i na sre}u svih po{tenih ljudi u ovom gradu,
de`urni tu`ilac bio je ]azim Hasanspahi}.
On je, na nevi|eno, telefonom, odobrio
policiji da narednog dana privede Zijada
Turkovi}a zbog prijetnji uglednom novina-
ru Senadu Avdi}u.
 Da li je priveden?
Nije. On je u pola osam sljede}eg dana
sam do{ao u Kantonalnu policiju. Imao je
dojavu da }e biti priveden.
 Dojavu, od koga?
Ne znam.
 Da li ste preduzeli neke mjere li~ne
za{tite?
Naravno da jesam, ali ne institucionalne
nego vaninstitucionalne prirode. Nisam ja
sebe na ulici na{ao da bi me svaka budala
mogla roknuti kad mu se }efne. Imam ja
te{kih i krvavih utakmica u nogama. Ja sam
ipak dijete koje je odraslo u ozra~ju nasilja,
16
Page 16
^im je objavljen taj tekst u SB
Zika se razletio po svim kafanama
gdje pretpostavljao da bi mogao biti
Senad Avdi}. Da mi ne{to {atro objasni,
u smislu dosta se Senad nanosao glave
u [vrakinom Selu, i znam kako se sa
takvim monstrumima komunicira. Ne silom
argumenta, nego argumentima sile.
Dvojica, trojica mojih dobrih prijatelja sa
margine dru{tva i s prve crte razbojni{tva,
prenijeli su Turkovi}u opominju}u poruku
koja se ukratko mo`e sa`eti u ovome - ne
diraj Sen~ija, imat }e{ s nama problema.
Tako mi je ostala `iva glava na ramenima.
 Bilo je poku{aja da Turkovi} i Vi
zakopate ratne sjekire?
Istina. Kada sam jedne godine u
Ljubu{kom dobio nagradu za novinara
godine, narednog jutra me nazvao advokat
Fahrija Karkin da mi ~estita i prenese
poruku Zijada Turkovi}a da sjednemo na
kafu i da se dogovorimo oko nerije{enih
problema. Nije mi padalo na pamet. Ne
puno kasnije, nazvao me Munir Alibabi} da
mi ka`e kako je u nekoj autopraonici na
Ko{evu sreo Zijada Turkovi}a kojeg kao do
tada {atro nije znao. Tada mi je Munja
rekao kako Zijad ho}e da se dogovori sa
mnom. Ne postoji niti jedna stvar oko koje
se ja sa Turkovi}em mogu dogovoriti,
mislim da sam to rekao. Iskreno, o
razmjerama zlo~ina, dijapazonu aktivnosti
Turkovi}a ja u tom trenutku, dakle pola
godine prije njegovog hap{enja, nisma znao
ni{ta, ili vrlo malo toga.
 Daleko bi nas ova pri~a odvukla.
Kako ste do~ekali hap{enje Turkovi}a u
jesen 2010. godine?
S ogromnim olak{anjem i odu{e-
vljenjem.
 Ako nije tajna, ko Vam je saop{tio
vijest o njegovom hap{enju?
Nije tajna. To mi je saop{tio Oleg
^avka, dr`avni tu`itelj uz poruku — pravda
je spora, ali dosti`na. Uostalom, svi su
medij bili pozvani na press konferenciju na
kojoj su bili nazo~ni Oleg, Dijana
Kajmakovi}, Milorad Bara{in, ]azim
Hasanspahi}....
 Supruga Zijada Turkovi}a, [ejla
Jugo, dolazila je u redakciju SB
poku{avaju}i da Vas ubijedi u suprotno?
Da bio je to jedan od najtu`nijih dana u
mom `ivotu. Tr~ao sam od ku}e do
redakcije, od redakcije do bolnice
Podhrastovi gdje mi je intenzivno i
nepovratno umirao brat. Nije mi bilo ni do
~ega, a kamoli do istine [ejle Turkovi} o
njenom suprugu Ziki. Navodno je ta
atraktivna dama poslije razmahalala kako
sam se ja prepeo nje pa pobjegao iz
redakcije preko po`arnih stepenica. Ne
bude mi mrsko, kad sam se nakupio svih
mogu}ih stresova, nazovem kolegicu [ejlu
Jugo i ka`em — slu{aj ti, `enska glavo,
reko{e mi da si danas dolazila u redakciju
SB. To se zove upad u privatni posjed.
Zamisli, jadna li mi majka, da sam ja samo
prije godinu dana upao u tvoj i privatni
posjed onog tvog monstruma Turkovi}a.
Bio bih vi{estruko strijeljan. 
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-958:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.3.2015 14:51 Page 1
asim:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 0:44 Page 18

REFORME PRED ZIDOM

Salih Kruščica, predsjednik Sindikata državnih službenika Federacije BiH,

oštro se usprotivio ideji federalne Vlade o uvođenju progresivne stope poreza
na dohodak; Slobodna Bosna otkriva zašto se samo činovnički sindikat buni
protiv reforme i kakva je poreska praksa u državama Evropske unije

RASTRO[NI I NEZAJA@LJIVI
^INOVNI^KI APARAT VODI DR@AVU
U DU@NI^KO ROPSTVO I BANKROT!
18 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
asim:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 0:44 Page 19
Pi{e: ASIM METLJEVI]
S
vako malo bh. mediji, u nedo-
statku atraktivnijih tema, dohvate
se uvijek aktuelne pri~e o bezo-
brazno visokim pla}ama i privile-
gijama cijele armije zaposlenih u
tzv. javnom sektoru - dr`avnim institu-
cijama, agencijama, direkcijama, zavodi-
ma, pravosu|u, javnim preduze}ima...
Standard uposlenih u javnom sektoru BiH
ne zaostaje za standardom najbogatijih
dr`ava Evropske unije, mada je bruto
doma}i proizvod (BDP) na{e dr`ave ravno
sedam puta manji od prosjeka Evropske
unije! @alosno oskudni bruto doma}i
proizvod o~igledno je nepravedno
podijeljen: realni sektor jedva dr`i glavu
iznad vode, dok u isto vrijeme glomazni,
korumpirani i tromi dr`avni aparat tro{i
glavninu nacionalnog dohotka na
odr`avanje svog nerealno visokog
standarda.
PRAVEDNIJA PODJELA DOHOTKA
^ak i pod cijenu kreditnog zadu`ivanja
- ako novca nema u dr`avnoj kasi, ima ga u
Me|unarodnom monetarom fondu, pri
~emu se sav novac iz kreditnih aran`mana s
MMF-om do zadnje marke „investira“ u
Pla}e dr`avnih slu`benika u pravilu su 50 posto
ve}e od pla}a u privredi
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
SINDIKAT BRANI PRIVILEGIJE DR@AVNIH SLU@BENIKA
ODGOVORAN POTEZ HRVATSKE VLADE
Zbog ekonomske krize nema isplate
regresa
Prije nepunih mjesec dana, Vlada
susjedne Hrvatske predlo`ila je ad hoc
„Zakon o uskrati isplate pojedinih materijal-
nih prava zaposlenima u javnim slu`bama“.
Zbog te{ke ekonomske situacije u
dr`avi i manjka novca u dr`avnoj kasi,
Vlada Hrvatske je odlu~ila da se u 2015.
godini svim zaposlenim u javnim
slu`bama uskrati isplata regresa za
odr`avanje materijalnog standarda
~inovni~kog aparata.
No, prva ozbiljnija reforma kojom
Vlada Federacije BiH, s novim premijerom
Fadilom Novali}em na ~elu, poku{ava
barem djelimi~no korigirati nepo{tenu i
nepravednu podjelu dru{tvenog bogatstva u
dijelu bh. javnosti do~ekana je na no`.
Desetak dana nakon {to je preuzeo
premijerski mandat, premijer Novali} je
iza{ao s prijedlogom da se pove}a porez na
dohodak svima onima koji zara|uju vi{e od
prosje~ne pla}e u dr`avi: umjesto dosada-
ZA[TITA PRIVILEGIJA
Sindikalni lider Salih Kru{~ica
protivi se reformi poreske politike
godi{nji odmor kao i isplata nagrade za
bo`i}ne blagdane.
Ekonomska situacija u BiH je
neuporedivo te`a, ali zaposleni u javnim
slu`bama ni na koji na~in to ne}e osjetiti.
Manjak novca za isplatu dohotka,
regresa, toplog obroka, i sl. osigurat }e se
kao i do sada iz kredita MMF-a koji }e u
kona~nici vra}ati realni sektor. 
{njih 10 posto, ubudu}e bi pla}ali 17 posto
na neto pla}u.
Iako je rije~ o sitnoj, skoro simboli~noj
korekciji poreske politike, Novali}ev
prijedlog do~ekan je na no`, pri ~emu
naravno najglasnije protivljenje dolazi iz
Sindikata dr`avnih slu`benika. Njihov
predstavnik Salih Kru{~ica kazao je za
Dnevni avaz da je Novali}ev prijedlog
„neshvatljiv i neprihvatljiv“.
„Kada potro{a~ka korpa raste, kada
tro{kovi `ivota rastu, vlast se odlu~uje na
nove namete. Umjesto da razvijaju na~in
zapo{ljavanja, da imamo ve}i broj zapo-
slenih kako bismo imali i vi{e doprinose,
oni se odlu~uju na ishitrene poteze koje
niko ne razumije“, zakukao je sindikalni
vo|a federalnih ~inovnika Salih Kru{~ica,
o~ito svjestan da }e ova mjera najvi{e
pogoditi privilegirani sloj dr`avnih slu`be-
nika i namje{tenika. Zanimljivo, niti jedan
drugu granski sindikat - koji {titi prava
radnika u trgovini, rudnicima, metalurgiji,
drvnoj, grafi~koj ili tekstilnoj industriji,
nije se usprotivio predlo`enom modelu
oporezivanja dohotka. Reagirao je samo
~elnik Sindikata dr`avnih slu`benika, dakle
onih koji odli~no `ive na grba~i realnog
sektora i kojima ne pada na pamet da
vlastiti standard makar djelimi~no usklade
sa standardom onih koji rade u proizvodnji.
To je najbolji dokaz da je Novali}ev
prijedlog o korekciji poreske politike
pogodio „u sridu“ problema.
SINDIKALNI DEMAGOG
Naravno da je ~elnik Sindikata dr`avnih
slu`benika u pravu kada demago{kim
frazama zagovara otvaranje novih radnih
mjesta, ali to jo{ uvijek ne zna~i da ne treba
na pravedniji i po{teniji na~in podijeliti 
19
asim:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 0:44
REFORME PRED ZIDOM
 nacionalni dohodak, ali i teret ekonomske
krize u kojoj se BiH nalazi ve} dugi niz
godina. A ~inovni~ki aparat dr`ave zapravo
je jedini sektor bh. dru{tva koji ekonomska
kriza nije ni dotakla: njihove su pla}e
jednako redovne, ~ak i onda kada je
svakom ~etvrtom preduze}u iz realnog
sektora blokiran ra~un zbog poslovne
nelikvidnosti koja poprima pandemijske
ČINOVNICI TUŽILI
VLADU: Prije ravno pet
godina, BiH je ugovorila
povoljan kreditni aran-
žman s MMF-om, uz samo
jedan uvjet - da adminis-
trativnom aparatu države
smanji plaće za 10 posto,
ali efekti su izostali zbog
otpora činovničkog
aparata
razmjere. Manjak novca u dr`avnoj kasi ne
rje{ava se kresanjem potro{nje i uskla|i-
vanjem rashoda s realnim prihodima, nego
se rje{ava kreditnim zadu`ivanjem preko
trezorskih zapisa i obveznica, ili novim
zadu`ivanjem kod Me|unarodnog
monetarog fonda.
NOVI KREDIT MMF-a
Prijedlog Vlada Federacije BiH o
korekciji poreske politike, na na~in da ve}i
porez pla}aju oni koji imaju vi{e, na tragu
je prakse u prakti~no svim evropskim
dr`avama, osobito onim u sastavu
Evropske unije. U susjednoj Hrvatskoj,
koja je svoj poreski sistem jo{ prije desetak
godina prilagodila evropskoj praksi,
PRAVEDNIJA RASPODJELA POREZA
Federalna Vlada zagovara tri stope
poreza na dohodak
Vlada Federacije BiH na sjednici u
Mostaru prije petnaestak dana formirala je
posebnu radnu grupu ~iji je zadatak da
ponudi model progresivnog sistema
oporezivanja dohotka. U opticaju je nekoliko
varijanti koje se u osnovi naslanjaju na
hrvatski model oporezivanja dohotka, ali s
neuporedivo ni`om poreskom stopom.
Zaposleni radnici s mjese~nim primanjima
20
Page 20
Vlada FBiH i RS ponovo tra`e novac od MMF-a
uveden je takvozvani progresivni porez na
dohodak, sa ~ak tri poreske stope: od 12
posto, od 25 posto te od 40 posto! Najni`u
poresku stopu od 12 posto pla}aju svi
zaposleni u Hrvatskoj ~ija je neto pla}a
ispod 3.600 kuna, vi{u poresku stopu od 25
pla}aju oni ~ija su mjese~na primanja ispod
10.000 kuna, dok najvi{u stopu poreza, ~ak
40 posto, pla}aju svi koji mjese~no
zara|uju vi{e od 10.000 kuna. Hrvatska je
po visini poreza u samom evropskom vrhu,
no niti u jednoj dr`avi Evropske unije
najvi{a poreska stopa nije ispod 30 posto,
ispod prosjeka u dr`avi pla}ali bi umjesto 10
svega 5 posto poreza, radnici s pla}om u
rasponu od 800 do 1.200 KM pla}ali bi porez
od 12 posto, dok bi svi zaposleni s pla}om
iznad 1.200 KM pla}ali porez od 17 posto.
Dakle, porez na dohodak u Federaciji
BiH bio bi pribli`no 50 posto ni`i nego u
Hrvatskoj, odnosno 40 posto ni`i od
prosjeka u dr`avama Evropske unije. 
NOVO KREDITNO ZADU@ENJE
za finansiranje prekomjerne potro{nje
{to je upola manje od stope koju je
predlo`ila Vlada Federacije BiH.
Da skandal bude potpun, sindkalni
demagog Salih Kru{~ica obru{io se na
federalnog premijera Novali}a ba{ u
trenutku dok je ovaj u Va{ingtonu poku{a-
vao ugovoriti novi kreditni aran`man. Rupe
u entitetskim bud`etima su tolike da se ne
mogu za~epiti iz redovnih poreza, pa je
Vlada FBiH kao i Vlada RS-a prisiljena
tra`iti dodatni novac od MMF-a.
Prije ravno pet godina, BiH je ugovorila
povoljan kreditni aran`man s MMF-om, uz
samo jedan uvjet - da administrativnom
aparatu dr`ave smanji pla}e za 10 posto.
Federacija je to u~inila 2009. godine, kada je
federalni ministar finansija bio Vjekoslav
Bevanda, ali efekti su izostali zbog bezo~ne
opstrukcije Sindikata dr`avnih slu`benika na
~elu s aktuelnim predsjednikom Salihom
Kru{~icom, koji je potaknuo „o{te}ene“
radnike da tu`e federalnu Vladu i da s
kamatama naplate ono {to im je „nezakonito“
uzela. Sudovi su presudili u korist radnika,
pla}e su pove}ane za 10 posto, a svi
„o{te}eni“ radnici dobili su iz bud`eta razliku
u pla}ama i pripadaju}e kamate. Tako smo se
ponovo na{li ondje gdje smo bili prije pet
godina: s bud`etskim manjkom od nekoliko
stotina miliona maraka koji }e se ponovo
zatvoriti kreditom MMF-a. 
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
Skandal:Skandal.qxd 23.4.2015 0:45 Page 21

SKANDAL NEDJELJE

Osim Turske, Dodika demantirao i njegov pilot Sreten Ilić!

Turska negirala Dodikovu tvrdnju da je zabranila
prelet aviona, a Dodikov pilot Sreten Ilić javno
priznao da nije ni tražio dozvolu od Turske!
Pi{e: ASIM METILJEVI]

P
redsjednik Republike Srpske
Milorad Dodik nije otputovao u
Jerevan na ceremoniju obilje`a-
vanja 100 godina od stravi~nog
zlo~ina nad jermenskim narodom
pod vla{}u Otomanske imperije. Dodikov
dolazak navodno je sprije~ila Turska koja
nije dozvolila prelet aviona preko preko
svoje teritorije. Zapravo, dozvola za prelet
je stigla, ali tek nakon {to se Dodik vratio iz
Bugarske, gdje je puna ~etiri sata ~ekao
dozvolu.
“Vjerovatno, da se nismo vratili,
dozvolu ne bismo ni dobili”, rekao je
Dodik novinarima na banjalu~kom aerodro-
mu nakon povratka iz Bugarske.
Dodik je rekao da ne `eli o ovome
davati kvalifikacije, ali je podsjetio da
Turska ne priznaje taj zlo~in kao genocid,
{to bi trebalo da zna~i da je zbog toga i spri-
je~ila njegov odlazak u Jerevan.
“^ekali smo u Bugarskoj od 10.45
~asova do 15.00 ~asova i tada smo odlu~ili
da se vratimo jer smo upadali u lo{e vri-
jeme i mrak i nije bilo izvjesno da }emo
dobiti dozvolu”, naveo je Dodik.
Ministarstvo vanjskih poslova Republike
Turske demantiralo je navode iz ureda pred-
sjednika Dodika, da njegovom avionu turske INSCENIRANA DRAMA
vlasti nisu odobrile prelet preko turskog teri- Turska je negirala Dodikove tvrdnje o zabrani preleta avionom
torija. Tursko Ministarstvo saop}ilo je kako
predsjednik RS-a Dodik nije zatra`io nikak- da nisu dobili obrazlo`enje za{to nije dobi- tom da za taj put dobije odobrenje iz
vo odobrenje za prelet na putu ka Jerevanu, jena dozvola od Turske. Drugim rije~ima, Beograda!
kao i da se ne radi ni o kakvoj opstrukciji Ili} je priznao da zahtjev Turskoj nije Mo`e to u~init letom preko Turske, za
politi~ke prirode. upu}en ni blagovremeno ni izravno, nego je {ta je dobio dozvolu, ali i preko neke druge
Zanimljivo, Dodika je demantirao i nje- to umjesto njih uradila bugarska kontrola dr`ave. Tako|er, imao je dovoljno vremena
gov pilot Sreten Ili}, koji je rekao da je leta i to tek nakon {to je Dodikov avion sle- da u parlamentarnu proceduru uputi
zadatak dobio prije nekoliko dana i da je tio u Bugarsku! Rezoluciju o priznavanju genocida nad
ju~er (utorak, 21. aprila) u 19.30 ~asova od Zanimljvo, jermenski dr`avni radio Jermenima, jer je, koliko nam je poznato,
vlasti Jermenije dobio odobrenje za slije- prvi je objavio vijest da nadle`ne turske nerezidentni ambasador Jermenije jo{ prije
tanje. institucije ne dozvoljavaju Dodiku prelet vi{e od mjesec dana boravio u Banjoj Luci
“S obzirom da na{ avion nema direktan turske teritorije. kako bi isposlovao dolazak Dodika u
let do Jerevana, planirali smo slijetanje u Centralna manifestacija povodom 100 Jerevan i usvajanje Rezolucije o priznavan-
Burgas, gdje smo, po slijetanju i poslije godina od masovnih ubistava Jermena ju genocida prije centralne manifestacije u
punjenja goriva i pripreme za polijetanje u odr`at }e se u petak, 24. aprila, u Jerevanu, Jerevanu.
Jerevan, od bugarske kontrole leta dobili tako da Dodik ima sasvim dovoljno vreme- Dodik je glatko prihvatio ponudu
obavje{tenje da nam nije dozvoljen let na da blagovremeno otputuje u Jerevan i nerezidentnog ambasadora Jermenije, ali se
preko Turske”, naveo je Ili}. sudjeluje na ovoj manifestaciji. Naravno, prili~no ohladio nakon konsultacija s poli-
On je naglasio da su ~ekali ~etiri sata i pod uvjetom da to stvarno `eli i pod uvje- ti~kim i dr`avnim vrhom Srbije. 

23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 21

misri suzana:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 21:26 Page 22

PARLAMENTARNA BITKA [EMSUDINA MEHMEDOVI]A

Zastupnik SDA u Parlamentu BiH ŠEMSUDIN MEHMEDOVIĆ zatražio je

početkom aprila od novoizabranog državnog ministra sigurnosti DRAGANA
MEKTIĆA informaciju o pravnom statusu najpoznatijeg „štićenika“ Imigracionog
centra Službe za poslove sa strancima IMADA AL-HUSINIJA poznatijeg kao ABU
HAMZA; zastupnik Mehmedović se, međutim, nije zanimao samo za pritvorenog
Sirijca, nego i za IMADA EL-MISRIJA, koji je iz BiH u Egipat izručen prije
četrnaest godina

POVRATAK OTPISANIH

PRAVDA ZA DVA IMADA ostavljena za naredno zasjedanje, dakako, premda je jo{ 2007. u Ambasadi Sirije u
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] ukoliko zastupnici ne budu imali pre~eg Srbiji dobio putne isprave. Pojasnimo i da
Foto: MARIO ILI^I] i posla. je obitelj Imada al-Husina u Siriji bila
MILUTIN STOJ^EVI] iznimno uva`ena, da su bili na visokim

N
akon nekoliko medijskih istupa i
o{trih kritika na ra~un bh. vlasti
zbog vi{egodi{njeg produ`avanja
pritvora Imadu al-Husinu,
poznatijem kao Abu Hamza,
zastupnik SDA [emsudin Mehmedovi}
zatra`io je po~etkom aprila da se o tom
Sirijcu izjasne i njegove kolege u
Parlamentu BiH. Od novoizabranog je
dr`avnog ministra sigurnosti i biv{eg
direktora Slu`be za poslove sa strancima
Dragana Mekti}a zastupnik Mehmedovi}
zvani~no tra`io odgovor na pitanje za{to se
Imad al-Husin od 2008. nalazi u
Imigracionom centru u Isto~nom Sarajevu.
„Zaista ne razumijem kako je mogu}e da
~ovjek sedam godina le`i zatvoren. Do
kada }emo kr{iti ljudska prava i {ta se
de{ava s ovim slu~ajem?“, apelirao je
[emsudin Mehmedovi}. Budu}i da na
sjednici Zastupni~kog doma Parlamenta
BiH nije bilo ministra Meki}a, politi~ka je
rasprava o Abu Hamzi, po svoj prilici,
ABU HAMZA I NASER KELMENDI
Ponovno aktualiziranje pravnog statusa
najdu`eg stanovnika Imigracionog centra u
Isto~nom Sarajevu, najprije u medijima a
potom i u Parlamentu BiH, nije se desilo
nimalo slu~ajno. Inicijatori najnovije
kampanje za osloba|anje Abu Hamze znaju
da u sada{njim okolnostima, budu}i da su
propali svi poku{aji da se deportira u „tre}u
zemlju“, on mo`e biti pu{ten iz pritvora
samo ako obavje{tajne i sigurnosne
agencije u BiH procijene da Imad al-Husini
vi{e ne predstavlja prijetnju po nacionalnu
sigurnost. Podsjetimo da su na temelju
obavje{tajno-policijskih izvje{}a suci Suda
BiH proteklih godina donosili odluke
prema kojima je Abu Hamza ostajao „pod
mjerama nadzora“, ali je pitanje ho}e li se
sigurnosne procjene promijeniti nakon {to
bude izabran novi direktor Obavje{tajno-
sigurnosne agencije (OSA). ^injenica je,
tako|er, da je Abu Hamza u Imigracionom
centru „zaglavio“ isklju~ivo zbog upornog
odbijanja da se vrati u svoju domovinu,

Zastupnik [emsudin Mehmedovi}

u Parlamentu BiH tra`io
osloba|anje Imada al-Husina, a
od ministra sigurnosti Dragana
Mekti}a informaciju o
statusu Imada el-Misrija
22 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
misri suzana:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
polo`ajima u dr`avnoj administraciji
Bashara al-Assada. Abu Hamzin je ro|eni
brat oti{ao u mirovinu kao pukovnik
sirijske vojne slu`be sigurnosti?!
Kao glavni logisti~ar odreda El
Mud`ahid, Imad al-Husin zvani Abu
Hamza je u ratu raspolagao golemim
svotama novca, koje je tro{io ne pola`u}i
nikome ra~una. Ranije smo pisali kako je
upravo Abu Hamzi koncem rata povjerena
zada}a formiranja mud`ahedinske
zajednice u selu Bo~inja kod Maglaja,
koja se kasnije raspala, pod pritiskom
me|unarodne zajednice, ali i zbog
nedostatka financijskih dotacija za
novoprido{le `itelje. Iako je,
naime, tada{nji komandant odreda
El Mud`ahid - Abu Mali, prije
nego {to je pobjegao iz BiH,
Imadu al-Husinu ostavio ve}i
iznos novca za kupovinu ku}a od
predratnih stanovnika Bo~inje, ali
i za pokretanje privatnog biznisa,
Abu Hamzu su kasnije ~ak i najbli`i
suradnici potajno optu`ivali da je
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
21:27 Page 23
najvi{e para zadr`ao za sebe. Nov~anu je
pomo}, navodno, investirao u kupovinu
nekretnina, izgradnju stambene zgrade u
sarajevskom naselju Sokolovi}-Kolonija,
otvaranje privatnih tvrtki... Istodobno se u
izvje{}ima bh. sigurnosnih agencija Imad
NI NA NEBU, NI NA ZEMLJI
Imad al-Husin, poznatijI kao Abu
Hamza, u Imigracionom centru u
Isto~nom Sarajevu nalazi se ve}
gotovo sedam godina
SPASIMO ABU HAMZU
al-Husin spominje kao bliski partner
Enama Arnaouta (koji je u Americi osu|en
na dugogodi{nju kaznu zatvora zbog
terorizma), Ahmeda Zuhaira zvanog
Handala i drugih bjelosvjetskih terorista, s
kojima je bio u kontaktu sve do hap{enja.
Zanimljivo je, me|utim, da se u policijskim
dokumentima navodi kako se Abu Hamza,
osim sa svojim pristalicama iz selefijskog
pokreta, sredinom 2007. sastajao i s
~lanovima obitelji Nasera Kelmendija, te
da je ~esto posje}ivao njihov hotel Casa
Grande na Ilid`i. Policijska istraga,
me|utim, nije otkrila kakvi su zaje-
dni~ki poslovi zbli`ili Abu Hamzu s
kriminalnim podzemljem?!
BOSANSKA MISIJA
IMADA EL-MISRIJA
No, nije se zastupnik Mehme-
dovi} zanimao samo za Imada al-
Husina, nego i za njegovog
nekada{njeg bliskog prijatelja, Egip-
}anina Imada el-Misrija. [emsudin
Mehmedovi} je po~etkom aprila 
23
misri suzana:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
PARLAMENTARNA BITKA [EMSUDINA MEHMEDOVI]A
[EMSUDIN MEHMEDOVI], BORAC
ZA LJUDSKA PRAVA
Zastupnik SDA u dr`avnom Parlamentu
iskoristio je svoje zakonsko pravo i zvani~no
zatra`io informacije o statusu
Imada el-Misrija, Egip}anina koji je
davno protjeran iz BiH
 tako|er uputio zastupni~ko pitanje koje se
odnosi na nadzor Imada el-Misrija u
Imigracionom centru Slu`be za poslove sa
strancima.. „Slu`ba za poslove sa strancima
nije odredila mjeru nadzora smje{tajem u
Imigracioni centar, niti se Imad el-Misri
nalazi u Imigracionom centru“, navodi se u
odgovoru koji je zamjenik direktora Slu`be
za poslove sa strancima Izet Nizam 8. aprila
poslao Parlamentarnoj skup{tini BiH.
24
21:28 Page 24
Premda u dokumentu Slu`be za poslove sa
strancima nije nazna~eno, odranije je
poznato da je Imad el-Misri za kojeg se
[emsudin Mehmedovi} nenadano intere-
sirao, deportiran prije ~etrnaest godina,
nakon {to je, ba{ kao i Abu Hamza, ostao
bez dr`avljanstva BiH.
Imad el-Misri, ~ije je pravo ime Eslam
Ahmed Faragalla, stigao je u BiH u ratnim
godinama, i odmah se pridru`io odredu El
Mud`ahid, u kojem je bio zadu`en za
vjersku obuku?! Uskoro se nametnuo kao
vrhovni vjerski autoritet, najprije me|u
stranim borcima, a potom i doma}im
vojnicima odreda El Mud`ahid. Prema
nekim procjenama, vjersku poduku koju je
vodio {ejh El-Misri, kao preduvjet za
regrutaciju u odred El Mud`ahid, do kraja
rata je pro{lo na stotine mladi}a iz srednje
Bosne.
STRADANJE U EGIPATSKIM ZATVORIMA
U Zenici, gdje je u to vrijeme provodio
najvi{e vremena, Imad el-Misri je upoznao
i budu}u suprugu Ajlu Durmo, sa kojom se
vjen~ao 1994. i uzeo njezino prezime. S
novim je identitetom, sada kao Eslam
Durmo, u BiH ostao `ivjeti i poslije rata, ali
je ~esto mijenjao mjesto prebivali{ta.
Izvjesno je vrijeme `ivio i u selu Bo~inja,
kada su neformalni lideri tamo{nje
mud`ahedinske zajednice bili Imad al-
Husini zvani Abu Hamza, Awad Aiman i
Muhammed Said Masrur zvani Abu Minah,
s kojima je bio vrlo blizak.
Promjena identiteta i novo dr`a-
vljanstvo, koje je Eslam Durmo u
me|uvremenu dobio, nisu ga ipak spasili
kaznenog progona. Na zahtjev egipatskih
vlasti, koje su za njim godinama tragale,
optu`uju}i ga za veze s me|unarodnim
teroristima, Eslam Durmo, odnosno Imad
el-Misri je, unato~ protivljenju i
prijetnjama njegovih sljedbenika u BiH,
uhap{en u jesen 2001. i ubrzo isporu~en u
Egipat. U svojoj je domovini osu|en na
desetogodi{nju kaznu zatvora (navodno je
bio izlo`en najgorim fizi~kim torturama,
koje su ostavile trajne posljedice na
njegovo zdravlje). Prema informacijama
Slobodne Bosne, Imad el-Misri se
trenuta~no nalazi u Kairu i te{ko je
bolestan, ali mu lo{e zdravstveno stanje nije
predstavljalo prepreku da ostane aktivan na
internet portalima i dru{tvenim mre`ama.
Zahvaljuju}i modernim tehnologijama, El-
Misri i dalje dr`i predavanja na portalima
koje ure|uju selefije - njegova vjerna
publika, me|u kojima su i pristalice iz BiH.
Njima je Imad el-Misri upu}ivao poruke
savjetuju}i ih kako da se organiziraju i
ponovno ujedine, a nakon {to je me|u
selefijskim vo|ama u BiH, u posljednjih
godinu dana, do{lo do ozbiljnog razdora.
Pojedini su mediji spekulirali da je Eslam
Durmo prije nekoliko godina dolazio u BiH
i da je bio u vezi s Mevlidom Ja{arevi}em,
ali ta informacija nikada nije zvani~no
potvr|ena, kao {to do kraja nije rasvijetlje-
na ni njegova uloga u regrutiranju
bosanskih mladi}a za odlazak na sirijska
rati{ta. 
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-929:ISPRAVNA-oglasi.qxd 27.8.2014 21:03 Page 1
dusan masic:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 0:12 Page 26

DVADESTOGO[NJICA GENOCIDA U SREBRENICI

DUŠAN MAŠIĆ, beogradski novinar koji živi u Londonu, organizator je akcije

obilježavanja dvadesetogodišnjice genocida u Srebrenici; on za naš list govori šta
ga je motivisalo da organizuje ovaj masovni performans, kakav odziv građana
očekuje i kakvu reakciju aktulne vlasti u Srbiji

7.000 GRA\ANA ]E 11. JULA

LE]I ISPRED SKUP[TINE SRBIJE
}e ovih na{ih sedam hiljada ozna~iti o~ekivano. Reakcije na ovako ne{to moraju
Pi{e: MIRHA DEDI] po~etak neke sre}nije budu}nosti za sve biti ekstremne - ekstremno lo{e i ekstremno
nas. Ma gde bili.” dobre. Budu}i da je na Balkanu sve

B
ekstremno, to nikoga ne ~udi. Vide}emo
eogradski novinar Du{an Ma{i}, PRIJETE MI BATINAMA I SMR]U kako }e se stvari razvijati, ja se zaista nadam
koji `ivi i radi u Londonu, Cilj ovog dru{tvenog eksperimenta, koji da }e biti dovoljno pametnih ljudi koji }e
pokrenuo je inicijativu za ve} masovno okuplja ljude na Twitteru, shvatiti zna~aj ovako ne~ega i koji }e se
obilje`avanje dvadesetogodi{nji- jeste da iz Beograda tog dana bude poslata priklju~iti akciji”, ka`e inicijator akcije.
ce genocida u Srebrenici tako {to jasna poruka - da se nikada ni{ta sli~no ne Ina~e, Ma{i} se baviti novinarstvom od
}e sedam hiljada ljudi le}i na plato ispred smije opet dogoditi. Me|utim, inicijator 1989. godine. Od novinara-saradnika,
Skup{tine Srbije u Beogradu. ove akcije od prvog dana po~eo je da dobi- preko skup{tinskog izvje{ta~a i ratnog
Ma{i} za “Slobodnu Bosnu” ka`e da su ja poruke prijete}eg sadra`aja. Ma{i} navo- reportera, sredinom devedesetih postao je
ga za pokretanje akcija #sedamhiljada di da je ra~unao da }e biti prijetnji kada je jedan od prepoznatljivih glasova B92 i
inspirisali studenti iz Zagreba koji su pokretao akciju. urednik informativnog programa Radija
nedavno izveli performans za 147 ubijenih “Od prvog dana incijative za organi- B92. Dugi niz godina izvje{tavao je za Glas
studenata iz Kenije. zaciju akcije #sedamhiljada primam poruke Amerike, a honorarno je pisao i za NIN.
“Ova akcija za Srebreni~ane je svakojake sadr`ine. Od pretnji batinama, Bio je prvi direktor Asocijacije nezavisnih
inspirisana protestom studenata u Zagrebu smr}u i svega ostalog, ali to je ne{to {to je medija, a od 2000. godine je konsultant za
povodom masakra u Keniji. @eleo bih i na
ovaj na~in da im se zahvalim na zaista sjaj- DU[AN MA[I]
noj ideji i izrazim punu podr{ku njihovoj “Ova akcija za Srebreni~ane
manifestaciji.” ne mo`e da bude shva}ena
Twitera{i su po~eli sa prijavama, a u kao ne{to {to je protiv
prvih nekoliko dana od pokretanja ove interesa Srbije”
akcije, javilo se nekoliko stotina zaintereso-
vanih u~esnika iz Srbije. Akcija je u
po~etnoj fazi i uskoro }e biti otvorena
Facebook stranica sa detaljnim uputama.
Trenutno se svi oni koji `ele da uzmu
u~e{}e obra}aju Ma{i}u preko Twittera. Svi
koji se prijave dobi}e broj, kako bi se 11.
jula okupilo ta~no 7.000 gra|ana.
Na pitanje zbog ~ega je nazvao akciju
sedam hiljada kada je poznato da je broj
`rtava u Srebrenici 8.372, Ma{i} ka`e:
“Naziv #sedamhiljada uzet je kao sim-
bol. Nismo `eleli da uzmemo ta~an broj od
8372 `rtve, iako svi znamo da to pi{e u
Poto~arima. Onda bi se sve svelo na debatu
da li je to ta~na brojka ili ne. Ovako, bolje
je da nas pitaju: Za{to sedam hiljada?
Mnogima je 7 sre}an broj, a ja se nadam da

“Koliko god da nas na kraju bude, to }e biti

najsna`nije izra`eno saosje}anje gra|ana Srbije
s onim {to se dogodilo u Srebrenici prije 20 godina”
26 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
dusan masic:TEKST osnova.qxd 23.4.2015
elektronske medije i jedan od najve}ih poz-
navalaca radijskih prilika na Balkanu.
Posljednjih deset godina `ivi i radi u
Londonu.
I pored toga {to fizi~ki nije u Beogradu
Ma{i} tvrdi da mu ne predstavlja problem
da iz Londona pokrene akciju i animira
ljude iz Srbije.
“Iako `ivim u Londonu, ja volim da
ka`em da zapravo `ivim u ‘digitalnoj
Srbiji’. Mo`da je ~ak i lak{e pokrenuti
ovakvu akciju iz digitalne Srbije posred-
stvom dru{tvenih mre`a. Prvih desetak
dana sve dr`imo samo na Twitteru, ali }emo
vrlo brzo pre}i i na sve druge platforme. I to
VU^I] I DODIK DOLAZE U SREBRENICU
Milorad Dodik će na nagovor
Aleksandra Vučića 11. jula biti u
Potočarima
I dok se gra|ani Srbije kojima je dopr-
lo do svijesti da je u Srebrenici po~injen
genocid spremaju na svojevrsni perfor-
mans, premijer Srbije tako|er je donio
odluku da je 11. jula do|e u Poto~are.
Kako na{ list saznaje od izvora iz
kabineta Aleksandra Vu~i}a, srbijanski
premijer }e u Poto~arima prisustvovati
ceremoniji obilje`avanja 20. godi{njice
stradanja srebreni~kih Bo{njaka. Isti izvori
tvrdi da je Vu~i} tra`io od Milorada
Dodika da 11. jula bude u Poto~arima
zajedno s njim.
Pro{lonedjeljna posjeta Milorada
Dodika Memorijalnom centru u Poto~arima
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
0:05 Page 27
SRBIJA ]E DA LEGNE ZA SREBRENI^ANE
OBILJE@AVANJE 20 GODINA OD
GENOCIDA U SREBRENICI
Performans studenata iz Zagreba bio je
inspiracija Ma{i}u da organizuje akciju
“sedam hiljada” za Srebreni~ane
je deo, uslovno re~eno eksperimenta, jer
`elimo da vidimo koliko koja dru{tvena
mre`a mo`e da doprinese jednoj ovakvoj
akciji. Uskoro prelazimo na Facebook, a
onda i kroz druge metode okupljanja
gra|ana. Sve dok nas ne bude sedam hilja-
da. Koliko god da nas na kraju bude, to }e
biti najsna`nije izra`eno saose}anje
gra|ana i gra|anki Srbije sa onim {to se
dogodilo u Srebrenici pre 20 godina. @elja
nam je da #sedamhiljada bude slika koja }e
11. jula oti}i iz Beograda dok svet bude
gledao ono {to }e se de{avati u Poto~arima.
Ja bih voleo da neko u Sarajevu pokrene
#trihiljade za sve one nastradale u Bratuncu
tako|er je do{la nakon Vu~i}evog “savjeta”
Dodiku da bi bilo dobro da relaksira
odnose sa Bo{njacima. Da je posjeta bila
uprili~ena u `urbi, dokazuje i to da je
novinarska ekipa iz Banje Luke u
Srebrenicu bila prevezena helikopterom.
Dodik je ovim postupkom `eli da opipa
puls javnosti i procijeni da li }e za njega biti
dobro da se u Srebrenici pojavi i 11. jula.
Iako je Dodik gostuju}i u emisiji
“Po{teno” na FTV-u rekao da 11. jula
ne}e do}i u Poto~are, Vu~i} je odlu~an u
svom zahtjevu da se na obilje`avanju 20
godina od srebreni~kog masakra u
Poto~arima pojavi i Dodik. 
i da sve ovo otvori neku novu stranicu u
odnosima me|u narodima na Balkanu”,
govori Ma{i}.
POMO] NEVLADINIH ORGANIZACIJA
On ka`e da mu se ve} javili ljudi iz
pojedinih nevladinih organizacija i ponudili
da se priklju~e i pomognu u organizaciji.
“Sigurno je da ~itavu akciju ne}e biti
mogu}e sprovesti bez {iroke podr{ke
civilnog sektora. Ne bojim se da }e ona izo-
stati i ve} smo zapo~eli razgovore. Ko god
da se pridru`i - dobrodo{ao je. Zato i
delimo brojeve. Nije bitno kako se ko zove
i iz koje je organizacije, civilne ili politi~ke,
svejedno. #Sedamhiljada je akcija gra|ana i
gra|anki koji su spremni u~estvovati u
obilje`avanju stradanja Bo{njaka u
Srebrenici”.
Za ovakvu akciju potrebno je blokirati
nekoliko glavnih ulica u Beogradu, no na{
sagovornik smatra da aktuelna vlast u
Beogradu ne}e praviti prepreke u njenoj
realizaciji.
“Plato ispred Skup{tine Srbije uvek je
bio mesto gde su gra|ani Beograda
iskazivali svoje stavove. To je dom svih
nas, pa nema razloga da tako ne bude i 11.
jula Parlament je pre nekoliko godina
doneo Rezoluciju o Srebrenici i ovo {to
mi radimo ne mo`e nikako da bude
shva}eno kao ne{to {to se radi protiv
interesa Srbije. Naprotiv. Ukoliko nas
zaista bude sedam hiljada, ne verujem da
}e se iko usuditi da uradi ne{to nerazum-
no. Uostalom, tu je i policija koju svi mi
pla}amo da nas {titi. A sve ostalo, {to se
svodi na verbalne pretnje, pa s tim se
susre}emo svakodnevno na dru{tvenim
mre`ama. I jo{ smo `ivi”, ka`e na kraju
razgovora Ma{i}. 
27
milomir maric:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 23:30 Page 28

REALITY KOJI JE OTKRIO PRAVO LICE SRBIJE

Milomir Marić, jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih beogradskih novinara,

autor emisija “Ćirilica” i “Goli život” i urednik TV Happy, ekskluzivno za
Slobodnu Bosnu govori o realityju “Parovi”, koji je eksplicitnim scenama seksa
šokirao region; on otkriva u čemu je tajna gledanosti ove emisije i objašnjava
zbog čega Srbija noćima ne spava otkada je ovaj show počeo sa emitovanjem

REALITY JE POČEO KADA

JE LEPA BRENA ZAJAHALA
SAŠU POPOVIĆA
MILOMIR MARI] [OKIRAO SRBIJU
Razgovarala: MIRHA DEDI] “Parovi su slika Srbije koju niko ne voli da

S
vidi. Ljudi su ljuti na ogledalo koje ih prikazuje”

how koji se emituje na TV Happy

“Parovi“ izazvao je velike kon-
troverze zbog eksplicitnih scena
seksa srbijanskih starleta i
pjeva~a koji se bore za nagradu
od 100 hiljada eura..
Zbog raskala{enog pona{anja Tuzlanke
Senade Nurki} (poznatije kao Maca
Diskrecija) u tom showu, oglasio se i
ministar kulture i informisanja Srbije Ivan
Tasovac koji je tra`io ukidanje reality
showa “Parovi”. Oglasili su se i psiholozi
koji smatraju da takve emisije na
nacionalnoj televiziji treba zabraniti.
Me|utim, od po~etka emitovanja ovog
realityja TV Happy je po rejtingu
presko~ila sve druge televizije u Srbiji.
Milomir Mari}, glavni urednik TV
Happya, koji i kreira zbivanja u ovom
show za na{ list govori kako je poku{ao da
“prevaspita” starlete, {ta je ova emisija
pokazala Srbiji, te kako su na nju reagovale
vladike i akademici.

 Gospodine Mari}u, u ~emu je tajna

rialityja “Parovi“, koji je po gledanosti
prema{io do sada sve emitovane rialityje u
Srbiji?
Nevolja je {to je to slika Srbije koju
niko ne voli da vidi. Ljudi su ljuti na
ogledalo koje ih prikazuje u takvom svetlu,
a o~igledno da je narod prepoznao da je to
prava slika trenutnog duha u Srbiji. Mislim
da je na{a nesre}a po~ela jo{ kada je Lepa
Brena u hotelu „Jugoslavija“, mnogo pre
rata i pre Slobodana Milo{evi}a, uzjahala
Sa{u Popovi}a iz „Slatkog greha“. Od tada
je prevagnuo taj duh koji je ostao na vlasti,
uprkos pogre{nim politikama i ljudi u tome
prepoznaju svoje vreme. Mi od tog jahanja

28 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

milomir maric:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 23:30 Page 29

“PAROVI” [OKIRALI REGION

SEKS PRODAJE SVE

Parovi su prvi reality na
na{im prostorima sa
eksplicitnim scenama seksa

ne mo`emo da se oslobodimo, ja{e nas ko

god stigne. Od doma}ih bezdu{nih
politi~ara do me|unarodne zajednice.
Ina~e, Beograd je bio omiljeni grad i za
Zagreb i za Ljubljanu, Sarajevo,
Podgoricu. Mi smo bili balkanski New
York. Ja sam hteo da se poigram s tim
duhom. Ne znam da li ljudi shvataju moje
pokvarene namere ili prate radnju. Izgleda
da me jo{ nisu prozreli jer ja sam stari
pokvarenjak. Neo~ekivano smo postali
prva televizija po gledanosti u Srbiji,
pretekli smo sve televizije, od TV Pinka do
mnogih drugih. Mo`da je to moj `ivotni
poraz. Sve je to suprotno od onog {to sam
celog `ivota radio. Mislio sam da mo`emo konkurencije, koja Vam je preko tabloida takav na~in mi{ljenja, jer mi smo prakti~no
da pobedimo kulturom, vaspitanjem, po~ela prijetiti? na{e junake i junakinje uzeli sa srednjih
znanjem, ali to je o~igledno bila nemogu}a Zbog toga smo imali zabranu stranica tabloida. Mi nismo znali taj svet
misija i onda smo mi upotrebili oprobani emitovanja od 24 ~asa. Otvoreno su nam starleta i sad su oni {okirani i licemerno
recept i rekli — ‘ajde da vidimo ~ime oni pretili, jer su znali {ta ih ~eka. Prvo su slali nas napadaju, a oni godinama `ive od
vladaju Srbijom gotovo 30 godina.“ Mi poruke da }e u tabloidima organizovati takvih.
smo to uradili i ovladili Srbijom. Ne mo`e{ pakao i da }e Radiodifuzno telo biti
da pobedi{ protivnika ako se ne koristi{ prisiljeno da nas zabrani. To se i desilo. “OVAJ RIALITY JE
njegovim oru`jem. Tabloidi su organizovali kampanju u MOJ @IVOTNI PORAZ”
smislu to je dno dna i ko to dozvoljava. To  [ta ka`ete na to da i akademska
 Istovremeno ste navukli gnjev su zapravo pisali tabloidi koji su lansirali zajednica kritikuje ovaj show, njegov 

“Samo je Milorad Dodik u Republici Srpskoj

popularniji od na{eg Zmaja od [ipova - obojica
su vrhunski skandal - majstori“
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 29
milomir maric:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
REALITY KOJI JE OTKRIO PRAVO LICE SRBIJE
 sadr`aj su analizirali mnogi sociolozi,
psiholozi...?
Ja sam mo`da malo poreme}en i
verujem u teoriju zavere, ali za evropske
integracije Srbije jedan od osnovnih uslova
je da svake godine organizuje jednu gay
paradu, zatim riality Veliki brat, Farmu i
Parove. Ja sam bio uveren da }emo mi,
kada u Srbiji jednog dana pobedi
demokratija i sloboda, prihvatiti sve
zapadne vrednosti - kulturu, hri{}ansku
civilizaciju i sve ono na ~emu je zasnovana
ta velika civilizacija a kojoj sam ceo `ivot
bio okrenut. Mislio sam da }e ljude u Srbiji
privu}i umetni~ki filmovi, filozofski
pravci, novi na~in mi{ljenja, ljudska prava,
demokratija, tolerancija. Ja sam to `eleo,
ali to se ovde nije primalo. Svi su
odu{evljeno primali samo |ubre, kao da
doma}eg |ubreta nismo imali dovoljno.
Ovakav program, kao {to su Parovi, postoji
u celom svetu. Gledao sam sve formate
koji se emituju na naj~uvenijim svetskim
televizijama i video da su jo{ brutalniji, i
ne samo da se psuju ve} i {amaraju,
vre|aju. Ovde to, kakva god da je Srbija,
ipak ne bi moglo da se emituje vi{e od
jednog dana.
 Koji su kriteriji da jedan u~esnik u|e
u Parove?
Pre svega smo tra`ili “junake” iz
tabloida i li~nosti koje imaju najvi{e
pregleda na “you tubeu”. To je Zmaj od
[ipova, tu je Maca Diskrecija i ostali.
Ve}ina njih su bili gosti OBN-a i drugih
televizija. Zmaj od [ipova je dao intervju
za BK televiziju pre 15 godina kada sam ja
bio urednik te TV ku}e. Ovo je ipak jedan
neobavezni humoristi~ko-zabavni
30
23:31 Page 30
STARLETE NE]E DA SLU[AJU
“Lepu Luki} smo uveli u Parove kako bi starlete podu~ila pevanju, me|utim one ne}e da je
slu{aju, smatraju da je za uspeh dovoljno da vrte dupetom”
program. Previ{e se njemu daje ozbiljnosti.
On je kao TV serije “Selo gori, a baba se
~e{lja”, “Ljubav na seoski na~in”,
“Burdu{“... Mi smo isto to primenili u
jednoj novoj formi kao {to je riality. I to je
bila formula uspeha. U me|uvremenu,
smanjili smo broj psovki, uveli smo
kontrolu i time znatno pove}ali gledanost.
 Da li u~esnici rialityja dobiju zadatke
da provociraju jedni druge i psuju?
Dobiju zadatke. Oni rade po scenariju.
Kao {to postoji scenario za humoristi~ke
serije, tako je scenario pisan i za njih.
 Postoje informacije da su oni
stimulisani odre|enim sumama novca i da
recimo za seks dobiju 2.000 eura, za sva|u
1.000. Da li je to ta~no?
Ne. Postoji obrnuta tarifa. Oni se
ka`njavaju za svako nepristojno pona{anje.
Na{a konkurencija i na{i protivnici
objavljuju te tarife kako bismo mi bili
skandalozni. Nama ne treba skandalozno
pona{anje jer ako upristojimo program, mi
imamo jo{ ve}u gledanost. Istina, postoji
jedna ciljna grupa kojoj je to odvratno, ali
mi ho}emo da pridobijemo {to {iru publiku
koja }e bez srama to da gleda u
porodi~nom krugu. Zbog toga mi u~esnike
ne podsti~emo da prave skandale.
 Pjeva~ Hasan Dudi} je izba~en zbog
skandala jer je o{amario rediteljku Jelenu
Golubovi}. Da li }e zbog toga platiti
kaznu?
Mi }emo da izbacimo svakog ko ne
po{tuje elementarno ljudsko pona{anje.
Ukoliko se neko na ulici ili utakmici potu~e,
postoji zakon koji to sankcioni{e. Tako je i
ovde. Oni su potpisali ugovore u kojima se
zahteva pristojno i kontrolisano pona{anje i
ko prekr{i te norme bi}e ka`njen.
“LJUDI VOLE DA VIRE
KROZ TU\U KLJU^AONICU”
 Velika gledanost ovog rialityja je i u
sitnim satima kada u~esnici spavaju.
Nevjerovatno je da gledaoci ne spavaju da
bi gledali kako drugi spavaju?
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
milomir maric:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
Meni se `ale ljudi da ne mogu da do|u
na posao jer gledaju “Parove” do pet sati
ujutru. Ljudi su uvek `eleli da bace pogled
kroz tu|u klju~aonicu. To je normalno i
ljudski. Svako bi zavirio kroz tu|i prozor.
Ljudi za takve stvari imaju dvoglede. Ovaj
program je otvorio direktan prenos iz tu|eg
dvori{ta, stana, ku}e...
 Va{a izjava da su “Parovi”
edukativnog karaktera i da ga trebaju
CRKVA NA STRANI “PAROVA”
“Zbog Parova Vladike SPC-a hoće
da mi dodele orden Svetog Save”
 Pozvali ste ministra kulture i
informisanja Ivana Tasovca da u|e u
riality jer smatrate da bi mogao
pozitivno uticati na djevojke. On je to s
gnu{anjem odbio...
Gledaju ovaj reality i politi~ari i
akademici i vladike...
SABOR SPC-a PODR@AO “PAROVE”
Vladike SPC-a smatraju da je reality prikazao
Srbiju u pravom svjetlu
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
23:31 Page 31
gledati i djeca {okirala je mnoge roditelje?
To sam rekao u samoodbrani, jer ovo
{to mi prikazujemo to je de~ija slikovnica
za ono {to su drugi prikazivali u sli~nim
rialityjima. Na ovim na{im prostorima ve}
50 godina poku{avaju da uvedu seksualno
obrazovanje u {kolama, ali nikako se to
nije primilo. Ispostavilo se da bi deca i
omladina trebali da budu instruktori
seksualnog vaspitanja za svoje roditelje.
 Kako znate da ga gledaju i
vladike Srpske pravoslavne crkve?
Pouzdano znam da je zasedao Sveti
sinod SPC-a i umesto da se bave
crkvenim pitanjima uglavnom su
razgovarali o Parovima. Niko od vladika
nije napao niti imao
primjedbi na ovaj riality. ^ak
su rekli - Milomiru Mari}u
treba dati orden Svetog
Save jer je prikazao Srbiju u
pravom svetlu. To je najve}i
kompliment koji sam dobio.
Nisam neki naro~iti Srbin,
ali mi je imponovalo. Ovde
nema zle namere, osim da
se u ovako u`asnim
vremenima na{ unesre}eni
narod malo zabavi. Ko vrati
narodu osmeh taj je mnogo
u~inio. 
“PAROVI” [OKIRALI REGION
 Prije nekoliko dana policija je upala
u studio u kojem se snimaju Parovi i
privela starletu Mimi Oro. Da li to
diskreditovalo ovaj riality?
Kada bilo koga policija pozove da da
iskaz, ukoliko se ne odazove, oni ga
privedu, bilo da je u pitanju svedok ili neko
drugi. Mimi Oro je svedo~ila i nakon toga
se vratila u Parove. Nema tu ni{ta sporno.
 Dru{tvo starletama u rialityju prave
Lepa Luki} i Bora Drlja~a. [ta je bio
kriterij na osnovu kojeg ste njih uveli u
ovaj show?
Njih dvoje ho}e da se zabave. Osim
toga, vole da se dru`e sa omladinom. Oni
su ljudi u godinama i nameravali smo da
im oni prenesu neko svoje iskustvo i da ih
nau~e pevanju. Na{a peva~ica Lepa Luki}
`eli da im pomogne i da ih podu~i pevanju,
ali one ne}e da je slu{aju. Lepa im ka`e ne
mo`ete uspeti ako ne znate da pevate.
Me|utim, one misle da im je dovoljna
kratka suknja u kojoj }e da zavrte dupetom
i da }e time uspeti u `ivotu. One zapravo
misle da glas nije neophodan i da }e neko
da peva umesto njih. Na`alost, tako je na
na{oj estradi ve} decenijama.
 Ko je po Vama najkontroverznija
osoba od svih u~esnika?
To je Zmaj od [ipova. Ja sam bio u
Banjoj Luci gost neke emisije, tada sam
shvatio da su u celoj Republici Srpskoj
najpopularnija dva ~oveka — Milorad
Dodik i Zmaj od [ipova. On je dobro
prihva}en i u Srbiji, Crnoj Gori, celom
regionu i u dijaspori.
 Kada se zavr{ava ovaj riality?
To je igra bez granica. Na zahtev
gledaoca mi ne smemo da ga prekidamo. 
31
nidzara sporazum:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 19:21 Page 32

EU I BiH

Nakon više od sedam godina čekanja Bruxelles je odlučio da Sporazum o

stabilizaciji i pridruživanju sa BiH konačno može da stupi na snagu i to od
1. juna; no, zadatke koji su pred BiH neće biti nimalo lako ispuniti...

DRUGARSTVO
JE NAJVAŽNIJE
Europska unija sada
ima priliku da politi~are u BiH
u~ini odgovornima

32 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

nidzara sporazum:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
O
dluku Europskog vije}a o stupa-
nju na snagu Sporazuma o
stabilizaciji i pridru`ivanju, dio
doma}ih politi~ara odmah je
proglasio “historijskim doga-
|ajem”. Ve} najavljuju da bi aplikacija za
~lanstvo u Europskoj uniji (EU) mogla biti
predata 2017. ili 2018. godine. Analiti~ari,
pak, situaciju vide druga~ije, ponavljaju}i
da je stupanje na snagu Sporazuma samo
po~etni korak na putu koji ne}e biti nimalo
lak.
NAGRADA ZA POLITI^ARE
Ivana Korajli} iz Transparency Inter-
nationala podsje}a kako Sporazum zna~i
obavezu ja~anja pravosudnih institucija u
smislu njihove nezavisnosti i efikasnosti,
borbe protiv korupcije i organizovanog
kriminala, reforme javne uprave i,
generalno, uspostave vladavine prava.
“Jasno je da bi, ukoliko bismo ovdje
postigli napredak, dobar dio predstavnika
vlasti u BiH na kraju trpio posljedice, jer bi
i sami mogli biti procesuirani za korupciju,
ako bismo imali nezavisno pravosu|e i
efikasnu primjenu zakona. I drugim refor-
mama, kao {to je reforma javne uprave,
gube barem dio mogu}nosti manipulisanja
javnim institucijama zarad sopstvenih
interesa. Da ne govorim da slijedi zaista
ozbiljan posao, koji podrazumijeva
konkretne mjere i aktivnosti, dok na{e
vlasti, na svim nivoima, nisu pokazale niti
spremnost, niti ozbiljnost, niti im ~ak
^EKAJU]I PRVE DELEGACIJE
Stupanje na snagu SSP-a nije
garancija skorog članstva u EU
Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju
je, ustvari, okvir za pregovore izme|u EU-a
i BiH. Stupanjem na snagu postepeno se
uspostavlja podru~je slobodne trgovine
izme|u EU-a i zemlje koja pregovara, te
se utvr|uju zajedni~ki politi~ki i ekonomski
ciljevi i poti~e regionalna saradnja.
Sporazum ima tri osnovna cilja:
stabilizaciju zemlje i ohrabrivanje
ekonomskih reformi; promovisanje
regionalne saradnje; pripremanje zemlje
za ~lanstvo u EU. Odlukom o stupanju
SSP-a na snagu, EU sna`no ohrabruje
regionalnu saradnju, naro~ito sklapanje
trgovinskih sporazuma.
Osnovni elementi SSP-a su:
promovisanje slobode kretanja roba;
stvaranje efikasnih institucija; razvoj
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
19:22 Page 33
EU SE MORA OKRENUTI
GRA\ANIMA
Toby Vogel, novinar u Bruxellesu, smatra
kako EU u budu}nosti mora vi{e pa`nje
posvetiti onom {to `ele gra|ani
odgovara da ova zemlja ide dalje pa je
stoga veoma te{ko biti optimisti~an da }e
deblokada SSP-a u skorije vrijeme zna~iti
mnogo za gra|ane BiH”, ka`e Ivana
Korajli}.
tr`i{ne ekonomije; smanjenje kriminala i
korupcije; promovisanje reforme visokog
obrazovanja; razvijanje demokratije,
ljudskih prava i nezavisnih medija;
pobolj{anje transportne infrastrukture u
regionu. SSP sa BiH su ratifikovale sve
zemlje ~lanice jo{ 2011., ali je stupanje na
snagu bilo odgo|eno zbog neispunjavanja
klju~nih reformi.
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH
Mladen Ivani} najavio je kako BiH ~ekaju
reforme i pregovori sa EU-om,
Europskom bankom za razvoj,
Europskom investicionom bankom,
Svjetskom bankom i Me|unarodnim
monetarnim fondom, te je rekao da prve
delegacije u na{u dr`avu dolaze ve} u
maju. 
NA PUTU KA BRUXELLESU...
Sli~nog stava je i dio stranih analiti~ara
i akademika, kojima je fokus istra`ivanja
Bosna i Hercegovina i put ka EU-u. Toby
Vogel, izvje{ta~ iz glavnog grada Belgije,
ka`e da je odluka Bruxellesa da omogu}i
stupanje Sporazuma na snagu nagrada za
ovda{nje politi~are, uprkos ~injenici da
nisu ispunjeni osnovni uslovi koji su
postojali u pro{losti, odnosno odluka
Sejdi}-Finci: “Europska unija {alje signal
bosanskohercegova~kim politi~arima da,
ako ~ekaju dovoljno dugo, EU }e na kraju
jednostavno odustati, jer ne vide neki drugi
trenutak u kojem bi mogli kreirati momen-
tum za napredak, ili barem privid tog
momentuma i napretka. Na neki na~in, EU
treba ovo jednako koliko to treba i BiH, jer
ne postoji nikakva druga strategija bilo za
tu zemlju bilo za region.” Donekle ovaj stav
dijeli i profesor me|unarodnih odnosa pri
Canterbury Christ Church univerzitetu u
Velikoj Britaniji i autor dvije knjige o BiH i
EU Soeren Keil. Podsje}aju}i da je stupanje
na snagu SSP-a, za koji ka`e da je vi{e
politi~ko nego tehni~ko pitanje, tek korak u
dugom procesu ka ~lanstvu. Me|utim, Keil
vidi problem u tome {to je dono{enjem
odluke o stupanju na snagu Sporazuma EU
jo{ jednom zanemario uslove na kojima su
prethodno insistirali. “Kada razgovaramo
sa vi{im EU zvani~nicima, njihovo glavno
obrazlo`enje odluke o stupanju Sporazuma
na snagu jeste da postoji potreba da se
proba ne{to novo, te ponavljaju kako ‘nada
umire zadnja‘. Po meni je ovo vrlo
zabrinjavaju}i stav, jer pokazuje da EU
trenutno nema ni predstavu kako da
pokrene reforme u BiH. Odlukom o
stupanju na snagu SSP-a sada, EU {alje
signal bosanskim politi~kim elitama da
mogu samo sjediti i ~ekati da se EU zamori
i prestane se brinuti zbog nedostatka
napretka i da onda jednostavno odustanu od
uslova. To je vrlo problemati~no”, isti~e
Keil za Slobodnu Bosnu. Ova, po Keilu
preuranjena odluka, dio je “novog” pristupa
EU prema BiH, koji su inicirali Velika
Britanija i Njema~ka po~etkom godine.
Nova inicijativa podrazumijeva, pored
ostalog, i deblokadu SSP-a, za {ta je jedini
uslov ovaj put bio potpisivanje zajedni~ke
deklaracije lidera. No, stupanje na snagu
Sporazuma ustvari }e tek pokazati sve
slabosti postoje}eg sistema. Prvi korak je
{to EU ne zna s kim }e pregovarati, s
obzirom da jo{ nije uspostavljen meha-
nizam koordinacije, {to je tako|er jedan od
zahtjeva na ~ije ispunjenje Bruxelles
odavno ~eka.
NESPREMNI ZA [OKOVE
Pokazalo se da je za zemlje u regionu,
za sada, najte`i dio pregovora, nakon
stupanja na snagu SSP-a, onaj koji se
odnosi na uspostavu pravne dr`ave, {to 
33
nidzara sporazum:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
EU I BiH
 zna~i i borba protiv korupcije. “Reforme
podrazumijevaju ja~anje institucija, {to do
sada nije bilo u interesu vladaju}ih
politi~kih partija, jer naravno te`e i
finansijskoj i kadrovskoj i politi~koj
kontroli nad institucijama, i zanimljivo }e
biti vidjeti da li }e u narednom periodu, sa
pojavom konkretnih zahtjeva, partije biti
spremne odre}i se barem dijela kontrole
zarad potrebnih reformi. Primjena SSP-a
podrazumijeva i temeljito uskla|ivanje
zakonodavstva u razli~itim oblastima sa
EU-om, ali i ja~anje transparentnosti i
finansijske kontrole, a samo na primjeru
uspostave mehanizma koordinacije smo
vidjeli potpuni nedostatak konsenzusa koji
je doveo do ogromnog zastoja i gubitaka za
BiH samo zbog me|upartijskih i interesnih
trzavica”, obja{njava Korajli}.
Keil podsje}a i kako je najva`niji dio
Sporazuma, koji se ti~e Privremenog
sporazuma o trgovinskim odnosima, na
snazi od 2009. godine: “Vidje}emo koliko
brzo }e Bosna dobiti status kandidata, jer }e
to otvoriti mogu}nosti za finansiranje iz
EU-a, naprimjer, i to mo`e imati pravi
zna~aj.” Analiti~ari upozoravaju i da BiH
kakva jeste nije spremna za bilo kakve
{okove, bilo ekonomske ili politi~ke.
“Nema planiranja, nema razmi{ljanja kako
odgovoriti na neke stvari, a pri tome
nedostaju politi~ke strukture koje bi
34
19:22 Page 34
BORBA PROTIV KORUPCIJE
Ivana Korajli} smatra kako na{e vlasti nisu
do sada pokazale niti spremnost, niti
ozbiljnost, niti im odgovara da ova zemlja
ide dalje
za{titile gra|ane. Ta zemlja je na neki
paradoksalan na~in uspjela izbje}i najgoru
globalnu finansijsku krizu, i to jednostavno,
jer je tako izolirana”, podsje}a Vogel te
ka`e kako pribli`avanje EU ostavlja manje
prostora za manevar. “BiH nije spremna za
ovo. Mentalno i politi~ki”, smatra Keil, kao
problem vidi i to {to su u Bosni gra|ani
skoro potpuno izostavljeni iz procesa EU
integracija i generalno bilo kakvih politi-
~kih procesa, a stupanje na snagu SSP-a to
ne}e promijeniti. Uklju~ivanje gra|ana u
procese koji slijede, preporuka je koju ovih
dana ka Bruxellesu {alju mnogi stru~njaci,
koji ka`u i da je to jedini put, jer politi~ke
elite ne pokazuju da imaju pravu volju za
promjene. I Kiel i Vogel tako misle. “Kako
bi postigli prave promjene, EU mora
prebaciti fokus sa elita na civilni sektor i
razmotriti uklju~ivanje gra|ana u proces na
direktniji na~in”, preporu~uje Kiel: “Isto
tako, EU mora nau~iti da se dr`i uslova
koje postavi. Politi~are treba prozivati, ako
blokiraju process reformi i ne treba im dati
nikakve privilegije. Politi~ke elite treba da
budu odgovorne za ono {to rade, a EU ih
mo`e u~initi takvim, ali to potpuno odbijaju
uraditi”, poja{njava Kiel.
I Vogel tako|er ka`e da EU sada treba
na}i na~in da direktno komunicira sa
gra|anima i poka`e im {ta mogu izgubiti
bez reformi. “No, umjesto toga, EU ponovo
i ponovo pregovara sa partijskim liderima,
istim onima koji su odgovorni za trenutnu
u`asnu situaciju. BiH ima jako lo{e lidere,
tu zemlju plja~kaju njeni politi~ari i
umjesto da ih smatra odgovornim za to, EU
poku{ava da postigne dogovore sa njima”,
veli on. Da li Bruxelles, ali i BiH lideri
imaju pravi plan za sljede}i korak ka EU,
brzo }emo vidjeti. 
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-959:ISPRAVNA-oglasi.qxd 24.3.2015 14:40 Page 4
nidzara brod:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 18:53 Page 36

EUROPA KAO TVR\AVA

Zbog ratova i ekonomske nesigurnosti, broj osoba

koje pokušavaju dobiti azil u zemljama Europske
unije se svake godine povećava. Odgovor zemalja
članica je pojačana granična kontrola, od čega za sada
najviše koristi imaju krijumčari ljudima. Kako bi se to
spriječilo, lideri predlažu još oštrije mjere, uključujući
civilno-vojnu intervenciju, a zaštitnici ljudskih prava
drugačije migracione politike

PUTOVANJE
U SMRT granica stvorila zidine koje je ~uvaju od
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] migranata.
Italijanski istra`ni organi jo{ uvijek

D
an nakon {to je potonuo brod sa
vi{e od 900 ljudi na obalama
Italije, tamo{nji premijer Matteo
Renzi obratio se europskoj
javnosti porede}i ovu tragediju sa
genocidom u Srebrenici. “Prije dvadeset
godina smo zatvorili o~i pred Srebrenicom.
Danas, ne mo`emo vi{e dr`ati zatvorene o~i
i sje}ati se nesre}a samo na komemoracija-
ma”, rekao je Renzi dodaju}i da je ono {to
se de{ava u Mediteranu mnogo vi{e od
brodskih nesre}a. “Svjedo~imo ozbiljnoj
humanitarnoj krizi s kojom moramo da se
suo~imo i da je rje{avamo po principima
humanitarnog prava, {to zahtijeva sna`an
odgovor kompletne me|unarodne zajed-
nice.” Renzo je dodao kako je eskalacija
“putovanja smrti” znak sve ve}eg prisustva
kriminalnih organizacija koje zara|uju na
ljudskim nesre}ama te pozvao na ve}i
anga`man kako bi oni bili ka`njeni. Sli~no
je dan nakon tragedije govorio i Joseph
Muscat, premijer Malte. “Ponovo smo
shvatili da Europa ne djeluje timski.
Historija }e strogo suditi o tome, kao {to
sudi strogo o trenutku u kojem smo zatvo-
rili o~i pred genocidom, ne tako davno.”
poku{avaju utvrditi kako i za{to se prevrnuo
brod u nedjelju nave~er. Samo 27 osoba je
pre`ivjelo, a me|u stradalima je bilo i dosta
djece, od kojih su neka sama krenula na
put. Spasioci govore kako su ljudi koje su
prona{li `ive bili u jako lo{em stanju, da su
jedva govorili, te da su svi bili jako mladi,
u prosjeku 25 godina.
Predstavnici Me|unarodne organizacije
za migracije (IOM) tvrde da su na brodu
bili ljudi iz Gambije, Obale Slonova~e,
Somalije, Eritreje, Malija, Tunisa, Sijera
Leone, Banglade{a i Sirije, uglavnom
mu{karci. Pre`ivjeli }e biti smje{teni u cen-
tre, te }e njihove aplikacije za azil biti raz-
matrane po ubrzanoj proceduri. Vijest o
nesre}i na obali Italije sustigla je informaci-
BJE@E]I OD RATOVA
Na stotine hiljada migranta godi{nje
nelegalnim putevima poku{ava u}i u EU
ja o jo{ dvije sli~ne nesre}e u kojima je
stradao jo{ neutvr|en broj ljudi.
Prema podacima UNHCR-a, tokom
pro{le godine vi{e ljudi nego ikada
poku{alo je migrirati u EU morskim putem,
~ak 348.000. Jedan od 100 nije pre`ivio
putovanje, odnosno oko 4.300. ^ini se da bi
ovaj broj mogao biti znatno ve}i 2015. s
obzirom da je od januara do sada oko
207.000 ljudi poku{alo u}i u EU samo
morskim putem. U proteklih 10 godina oko
25.000 ljudi stradalo u Mediteranu
poku{avaju~i do}i do Europe. Ujedinjeni

SPRIJE^ITI, A NE LIJE^ITI
Istovremeno, organizacije koje se bave
za{titom ljudskih prava pozivaju EU da
promijeni zakone kako bi se olak{ao ulazak
migrantima, te time ote`ao rad trgovcima
ljudima. Amnesty International ve} du`e
vrijeme upozorava kako je EU od svojih

36 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

nidzara brod:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
narodi, te organizacije koje se bave ljud-
skim pravima, pozivaju vlade da razmotre
razloge zbog kojih ljudi bje`e iz svojih
zemalja, umjesto {to razmatraju na~ine
kako zatvoriti granice. “To je gre{ka i
veoma pogre{na reakcija s obzirom da se
radi o podru~jima iz kojih ljudi bje`e zbog
ratova”, rekao je Antonio Guterres, UN-ov
visoki komesar za izbjeglice.
I organizacija Save the Children
optu`uje EU zbog nedjelovanja koje je
uzrok smrti velikog broja djece. “Ono {to
o~ekujemo od EU ministara jeste akcija
spa{avanja, ali oni su suzdr`ani. Hitni sas-
tanak koji }e biti odr`an u ~etvrtak je pitanje
`ivota i smrti”, poru~io je Justin Forsyth,
ODAKLE DOLAZE AZILANTI
Na trećem mjestu po brojnosti
azilanata u EU je Kosovo
Broj osoba koje tra`e azil u EU raste
svake godine. Dok je 2013. taj broj bio
oko 435.190, pro{le godine se popeo na
~ak 626.065 {to je najvi{e od 1992.
godine i velikog talasa izbeglica sa pros-
tora Jugoslavije. Najvi{e azilanata pro{le
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
18:54 Page 37
MORE SMRTI
U posljednjoj nesre}i na obalama Italije
stradalo je oko 900 ljudi, uglavnom mladih
mu{karaca, koji su krenuli u bolji `ivot
jedan od direktora Save the Children.
“Svaki dan odga|anja zna~i vi{e
izgubljenih `ivota i dublje tonjenje u
nemoral za Europu. Ljudi koji o~ajni~ki
tra`e bolji `ivot bivaju utopljeni politikom.
Moramo po~eti sa spa{avanjem — odmah.”
Amnesty International tvrdi da EU, u
poku{aju da za{titi svoje granice, rizikuje
ljudske `ivote. U izvje{taju koji su objavili
u julu pro{le godine, tvrde kako su milioni
ulo`eni u osiguravanje granica, umjesto u
kreiranje boljih migracionih politika.
Prema njihovim procjenama, EU je
potro{io gotovo 2 milijarde eura od 2007.
do 2013. na za{titu granica, a samo 700
miliona kako bi unaprijedili situaciju za
azilante u istom periodu.
godine bilo je iz Sirije, 123.000. Sljede}a
najve}a grupa su ljudi iz Afganistana, te s
Kosova, iza kojih su Eretrejci. Tokom
pro{le godine azil je dobilo 163.000
osoba, i to najvi{e u Njema~koj, [vedskoj
i Italiji. 
PUT U NEPOZNATO
Pozivaju}i se na UNHCR, Amnesty
tvrdi da danas na svijetu ima vi{e raseljenih
osoba nego ikada od Drugog svjetskog rata.
“[okantno, ali odgovor EU na ovu humani-
tarnu krizu je tome doprinio”, rekao je John
Dalhuisen iz AI. “Skoro jedna tre}ina onih
koji poku{avaju u}i u EU bje`e od ratova ili
nasilja u zemljama kao {to su Sirija,
Afganistan, Eritreja ili Somalija.
Izbjeglicama treba biti dato vi{e mogu}-
nosti da legalno i sigurno prelaze granice
kako se ne bi upu{tali u ova opasna puto-
vanja.”
Za mnoge migrante, Italija je prva zemlja
na putu ka boljoj budu}nosti, kako se nada-
ju. Ova zemlja je 2014. spasila oko
150.000 ljudi na brodovima u sklopu
operacije Mare Nostrum. No, u novembru
su morali prekinuti operaciju jer je bila
preskupa. Zamijenila ju je manja koju vodi
EU i ~ija efikasnost je o~ito upitna.
Odgovor EU na posljednju tragediju je plan
od 10 koraka za rje{avanje hitnih situacija.
Plan, koji }e se razmatrati na hitnom sas-
tanku u ~etvrtak, uklju~uje i uni{tavanje
brodova koje koriste trgovci ljudima, poziv
na aktiviranje timova za podr{ku azilantima
na obalama Italije i Gr~ke, te civilno-vojnu
operaciju koja bi se koncentrisala na obale
Libije, s kojih naj~e{}e kre}u ovi brodovi.
SAVJET KRIJUM^ARA
Dan nakon posljednje velike tragedije,
britanski list Guardian je objavio pri~u sa
jednim od krijum~ara ljudi koji se pred-
stavio kao 33-godi{nji Libijac Had`. On
tvrdi da u~estvuje u organizovanju oko 60
posto brodova kojima se prevoze migranti iz
Libije. Had` smatra da EU ima malo {anse
da prekine ovaj lanac krijum~arenja, te da bi
najbolje bilo kada bi investirali u lokalnu
infrastrukturu u Libiji kako bi smanjili broj
ljudi koji `ele oti}i, kao i u obalsku stra`u u
toj zemlji, odnosno kreiranje stabilnosti u
Libiji. “Europska unija la`e”, rekao je Had`.
“To su la`ovi. I nije prvi put da la`u. Pro{le
godine sli~na se tragedija desila. Odmah su
u javnost iza{li ljudi koji se bave ljudskim
pravima i po~eli pri~ati, politi~ari su se
sastali i obe}ali akciju. Ali ni{ta se nije desi-
lo. Sve }e opet biti isto.”
Had` poziva me|unarodnu zajednicu da
prekine rat u Libiji, koja bi u tom slu~aju
mogla postati odredi{te za migrante a ne
samo tranzitna zona ka Europi. Tako|er
daje savjet italijanskoj obalskoj stra`i da
uni{tava napu{tene brodove koje koristi
migranti, umjesto da ih ostavi da plove na
moru. “Meni je prava zagonetka za{to ti
brodovi na kojima su bili migranti, nakon
{to su spa{eni, ostaju da plutaju na moru.
To nama jako poma`e jer sve {to treba da
uradimo jeste da odemo i uzmemo ih.”
Veliki broj migranata dolazi iz subsa-
harske Afrike, prije svega Eritreje i 
37
nidzara brod:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
EUROPA KAO TVR\AVA
 Somalije, te Sirije i Libije, dakle ratnih
podru~ja. No, i dalje je broj onih koji
dolaze u EU manji od onog koji zavr{avaju
u Turskoj ili Jordanu i gdje je rije~ o
milionima.
Mre`e kojima se ljudi prebacuju nisu uvi-
jek isklju~ivo kriminalne. Rije~ je o multina-
cionalnim, neformalnim i promjenjivim
lancima koje formiraju sami migranti koji
imaju minimalne kontakte sa organizovanim
bandama. Palestinac koji je bio na jednom od
brodova koji su spa{eni pro{le godine
ispri~ao je kako je na put krenuo preko
turisti~ke agencije u Gazi, potom preko
Egipta gdje je autobusima do{ao do mjesta u
kojem se ukrcao na brod. Do Europe je
promijenio tri broda. Ovakvo putovanje je
jako te{ko sprije~iti. Organizacija koja
nadzire granice EU — Frontex - ukazuje na
stalne promjene ruta i na~ina prelaska grani-
ca. Tako je 2012. godine veliki broj migrana-
ta koristio kopnene puteve prelaze}i preko
Gr~ke i Bugarske, dok je 2009. najve}i broj
dolazio u EU preko Albanije i Kosova. Pro{le
godine najve}i broj ljudi poku{ao je u Europu
u}i morem, iskrcavaju}i se u Italiji, ali i na
Malti i u Gr~koj. Naj~e{}a po~etna ta~ka za
brojne migrante je Libija, zemlja sa slabim
granicama gdje bezakonje vlada od 2011.
KO SU KRIVCI
Migranti dolaze iz siroma{nih zemalja i
za njih je Europa mjesto gdje }e im se ost-
variti snovi i gdje }e mo}i zaraditi dovoljno
novca da {alju porodicama koje su ostale.
Jedan migrant je spasiocima pri~ao kako je
danima, zajedno sa jednim dje~akom iz
Egipta, plutao na opremi za spa{avanje sa
nekog broda. Taj dje~ak, koji nije pre`ivio,
mu je pri~ao da `eli zaraditi novac kako bi
kupio lijekove za bolesnog oca. Prema
UNHCR-ovim podacima, najvi{e migranata
bje`i od ratova. Me|u njima su visoko obra-
zovani ljudi, lije~nici, muzi~ari, radnici…
O uzrocima zbog kojih tako veliki broj
ljudi migrira puno se raspravljalo ovih
dana na dru{tvenim mre`ama. Neki tvrde
da su za to krive vlasti u afri~kim
dr`avama jer nisu u stanju napraviti sta-
AKCIJA ITALIJANSKIH VLASTI
Uhapšen kapetan i njegov pomoćnik
Dan nakon nesre}e, italijanske vlasti su
uhapsile osobu za koju vjeruju da je
kapetan kao i njegovog prvog pomo}nika
sa broda koji je potonuo. Njih dvojica su
bila me|u 27 pre`ivjelih sa broda. Kapetan,
Tuni`anin, mogao bi biti optu`en za
vi{estruko ubistvo. On i njegov pomo}nik
Sirijac suo~avaju se i sa optu`bama za
posredovanje u ilegalnoj imigraciji.
38
18:54 Page 38
@RTVE EU ZIDOVA
Me|u stradalima u nesre}enama na moru je puno i djece, uklju~uju}i i male bebe
bilne vlade koje bi ljudima obezbijedile
normalan `ivot. Neki pak za sve krive
kolonijalizam koji je od Afrike napravio
siroma{an i nesiguran kontinent. Ve}ina
pak ukazuje da mir mora biti izgra|en u
svim tim zemljama i da je to prva ta~ka ka
normalizaciji, no, iskazuju i sumnje da
postoji prava volja da me|unarodna zajed-
nica to i uradi. Aktivisti predla`u da se EU
mora otvoriti i ponuditi mogu}nost ve}em
broju ljudi da ulazi, te da se prijavljuju za
azil. Prema nekim od procjena, ako bi EU
mjese~no transportovala oko 1.000 ljudi,
to bi zna~ilo 365.000 migranata godi{nje,
{to nije puno ve}i broj od ovog koji sada
ulazi ilegalno. Kada do|u do obale, treba-
lo bi im pru`iti podr{ku i pomo}i da idu
dalje, unutar EU. Italija, Gr~ka, Malta i
[panija su za sada primile vi{e ljudi nego
{to mogu. No, na Europljanima je da
odlu~e da li mogu da prime toliko
migranata. Aktivisti upu}uju liderima EU
poruku da o tome treba da raspravljaju u
ovom trenutku kako bi spasili brojne
`ivote. Tako|er savjetuju da bi sam proces
apliciranja za azil trebao biti obavljen prije
nego do|u do EU, u zemljama porijekla,
odnosno tamo{njim diplomatskim pred-
stavni{tvima. I tako bi se sprije~ila ova
opasna putovanja, ali i onemogu}io lanac
krijum~ara. Naravno, ovakav prijedlog je
te{ko provesti u praksi, ali za{titnici ljud-
Prema nalazima tu`ioca u Italiji, brod
je vjerovatno krenuo iz Egipta, a potom je
imao nekoliko zaustavljanja du` afri~ke
obale. Tu`ila{tvo istra`uje mogu}e razloge
zbog kojih je brod potonuo, uklju~uju}i i
izvje{taj koje su dobili sa jednog
trgova~kog broda koji je bio u blizini, a
prema kojima je brod po~eo tonuti kada su
se ljudi prebacili na jednu stranu. 
skih prava upu}uju da treba ipak pogledati
da li postoje takve mogu}nosti i kako ih je
mogu}e ralizovati.
Pod izlikom ~uvanja granica EU, neke
zemlje su poduzele drasti~ne mjere
spre~avanja ulaska migranata. Me|u njima
je mo`da najdrasti~niji primjer Bugarska
koja je na dijelu granice sa Turskom
izgradila zid sa bodljikavom `icom koji
non-stop ~uvaju naoru`ani ~uvari. Zid
planiraju produ`iti cijelom du`inom
granice od 160 km. Prema izvje{tajima
organizacija za za{titu ljudskih prava,
stra`ari na ovoj granici nerijetko koriste
silu protiv migranata koji poku{avaju pre}i,
te je bilo i smrtno stradalih.
Dio javnosti u Bugarskoj se protivi
ovako drasti~noj mjeri, ali ima i onih koji je
podr`avaju. Tako je list Novinite objavio
kako je ta mjera neophodna kako bi se
sporije~io ulazak izbjeglica u zemlju koja
se smatra najsiroma{nijom ~lanicom EU.
Nije samo Bugarska primjer ksenofobije i
fa{izma. Tako je Katie Hopkins, novinarka
britanskog lista The Sun, koji ima najve}i
tira` u toj zemlji, migrante nazvala `ohari-
ma te je predlo`ila da vlasti koriste oru`je
protiv njih.
Giampaolo Muscemi, italijanski istra`i-
telj, proveo je dvije godine putuju}i sa kri-
jum~arima po svijetu. On u razgovoru za
BBC procjenjuje kako godi{nje trgovina
ljudima u oblasti Mediterana donosi profit
od 300 do 500 miliona eura. Krijum~are
opisuje kao ljude koji nikada ne spavaju,
pametne, obrazovane, biznismene, koji su
jako dobro informisani. Andrea di Nicola je
jo{ jedan istra`iva~ koiji je proveo neko vri-
jeme sa krijum~arima. “Kada sam razgo-
varao s njima skoro su se smijali naporima
koje ~ini Europa i poru~ivali kako ih ni{ta
ne mo`e zaustaviti. ‘Ako nas poku{ate
zaustaviti, ako zatvorite granice, mi }emo
zara|ivati vi{e jer }e porasti cijene’”,
ispri~ao je Di Nicola za BBC. Za sada
Unija je nemo}na u pronala`enju na~ina da
pomogne ovim ljudima, a ~ini se ne tako
voljna da otvori granice. 
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-963:ISPRAVNA-oglasi.qxd 22.4.2015 18:59 Page 7
INTERVJU-malesevic:INTERVJU - osnova.qxd 22.4.2015 18:22 Page 40

SOCIOLOGIJA RATA

INTERVIEW
SINIŠA MALEŠEVIĆ bosansko-irski akademik
Jedan od najpoznatijih evropskih znanstvenika koji se bave sociologijom nasilja
i rata, prof. dr. SINIŠA MALEŠEVIĆ, boravio je ovih dana u Sarajevu i održao
predavanje na Akademiji nauka i umjetnosti BiH; u intervjuu za „Slobodnu
Bosnu“ Malešević govori o nacionalizmu kao dominantnoj svjetskoj ideologiji,
genezi ratova na Balkanu, projektu na kojem radi sa ratnim veteranima u Bosni...

NAŠ ČOVJEK, A AKADEMIK

“Institucije u BiH
generiraju nacionalizam, a
ljudi postaju ovisni o dr`avi“
nauka i Akademije nauka i umjetnosti BiH. zvu~i nimalo optimisti~no, mora se
Razgovarala: MAJA RADEVI] „U Irskoj je to malo druga~ije nego u priznati, posebno ta sintagma budu}nost
Foto: MARIO ILI^I] Bosni, ve}i broj ljudi se prima u ~lanstvo rata...

B
osanac Sini{a Male{evi} (46), {ef
Odsjeka za sociologiju Univerzi-
teta u Dablinu i jedan od najmla-
|ih ~lanova irske Akademije
nauka i umjetnosti, jedan je od
pionira me|u evropskim znanstvenicima
koji se bave takozvanom historijskom
sociologijom i istra`ivanjem geneze nasilja
i ratova u svijetu. Male{evi} je ro|en 5.
aprila 1969. u Banjoj Luci. Studij
sociologije zavr{io je u Zagrebu 1988.
godine, a postdiplomske studije na
Centralnom evropskom univerzitetu u
Pragu 1995. Mentor mu je bio ~uveni
Ernest Gellner, britansko-~e{ki filozof,
socijalni antropolog i teoreti~ar naciona-
lizma, a nakon Gellnerove smrti koncem
1995. godine, Male{evi} je dobio ponude
za pet stipendija na razli~itim univer-
zitetima u svijetu, uklju~uju}i Sjedinjene
Ameri~ke Dr`ave i Kanadu. Odlu~io se za
Univerzitet u Dablinu jer je i njegova
supruga, koja se tako|er bavi nau~nim
radom, dobila stipendiju u Irskoj. Za ~lana
irske ANU primljen je u martu 2010.
godine, a ~lan je i Evropske akademije
Akademije, svake godine po pet iz oblasti
dru{tvenih nauka. Ali bilo mi je veliko
iznena|enje kada su me predlo`ili za
~lanstvo“, ka`e Male{evi}.
 Tema Va{eg predavanja koje ste
odr`ali na ANUBiH u Sarajevu bila je
Historijska sociologija i budu}nost rata. Ne
PARTIJSKI KADROVI:
Kada se državne instituci-
je pretvore u jedini izvor
zarade i jedinu mogućnost
zapošljavanja, onda ljudi
imaju objektivne, ekonom-
ske razloge da stupaju u
razne nacionalističke
opcije i stranke jer to vide
kao jedini način da
osiguraju egzistenciju
U svom radu fokusiram se na
transformaciju rata, odnosno na to {ta se
doga|a sa institucijom rata u proteklih
tridesetak godina u svjetskim okvirima.
Mnogo se pisalo o tome izvan sociologije -
u vojnoj istoriji, studijama sigurnosti,
me|unarodnim odnosima, politi~kim
znanostima... Sociologija se uglavnom nije
bavila ovom temom i tek je u posljednjih
desetak godina to postalo podru~je interesa
sociologa. Zanimljivo je gledati kako se rat
transformirao kroz vrijeme, kako su se
formirali odre|eni obrasci, veze izme|u
rata, dru{tva i dr`ave...
VETERANI I IDEOLOGIJA
 U Va{im radovima ~esto se bavite
nasiljem i ratom, teorijama etniciteta i
nacionalizma... Pretpostavljam da poseban
interes za ove oblasti ima mnogo veze sa
Va{im porijeklom?
Po~eo sam se baviti time jo{ u svom
diplomskom radu koji sam radio u Zagrebu
1993. godine, dok je u Bosni trajao rat.
Istra`ivali smo tada me|uetni~ke odnose i
sa svojim mentorom sam pravio kompara-
ciju odnosa Hrvata prema razli~itim 

40 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

INTERVJU-malesevic:INTERVJU - osnova.qxd 22.4.2015 18:22 Page 41

ZA[TO SMO SE UBIJALI

SOCIOLOG I TEORETI^AR
NACIONALIZMA
Prof. dr. Sini{a Male{evi} me|u
prvima u svijetu po~eo je izu~avati
sociologiju ratnih sukoba i nasilja

23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 41

INTERVJU-malesevic:INTERVJU - osnova.qxd
SOCIOLOGIJA RATA
 grupama - Srbima, Bo{njacima, Romima... -
1992. i ‘93. godine. Utvrdili smo, izme|u
ostalog, da situacija „na terenu“ nije imala
toliko uticaja na javno mnijenje, koliko su
stav javnosti oblikovali mediji i njihovo
izvje{tavanje. Kada sam oti{ao u Prag,
nastavio sam raditi sa Gellnerom i
istra`ivati za{to i kako nacionalizam
odjednom postane dominantna ideologija
na odre|enom prostoru. Ali tom tematikom
po~eo sam se dublje baviti tek nakon {to se
zavr{io rat u BiH. To je bila svjesna odluka
jer je za vrijeme rata sve bilo ispolitizirano,
a te{ko se baviti znano{}u kada postoji
takav ogroman politi~ki pritisak. [ta god
ka`ete ili napi{ete, odmah ste „obojeni“,
svrstaju vas na jednu ili na drugu stranu... U
tom smislu, drago mi je {to sam oti{ao u
Irsku, jer sam i na taj na~in mogao
istra`ivati doga|aje iz tog vremena sa
odre|ene distance. Sada radim jedan projekt
sa ratnim veteranima ovdje u Bosni -
HEROJI IZ PODZEMLJA:
Većina ljudi koji su u ratu u BiH zaista bili u stanju ubiti
bili su prijeratni kriminalci, ljudi iz undergrounda koji u
ratnim okolnostima odjednom isplivaju na površinu i
pretvaraju se u heroje, zato što su već prethodno
psihološki „trenirani“ da mogu tako djelovati
intervjuiramo Srbe, Hrvate i Bo{njake koji
su se borili u ratu, poku{avamo saznati
kakvo je danas njihovo vi|enje svega toga
{to im se dogodilo... ^ovjek bi o~ekivao da
su ve}ina njih ekstremni nacionalisti, jer
ve}ina ljudi sa kojima sam razgovarao su u
ratu bili dobrovoljci, me|utim, devedeset
posto njih taj rat do`ivljava kao tragediju
bez obzira na kojoj strani su se borili i kroz
{ta su pro{li, i imaju puno ve}i osje}aj
empatije prema drugoj strani, po{tuju jedni
druge, upravo zbog tog sli~nog iskustva
koje dijele. Nimalo ne vole ove „slu`bene“
veteranske organizacije, za njih su one la`ne
i oportunisti~ke... Ali ono {to je posebno
interesantno jeste kako mlade generacije,
koje su ro|ene i odrasle poslije rata i ~ak i
ne poznaju jedni druge, osje}aju toliko
mr`nje i odbojnosti prema svojim
vr{njacima koji su druge vjere ili nacije. To
je uistinu {okantno.
 Kada govorimo o toj genezi ratova na
Balkanu, postoji li neka specifi~na
sociologija nasilja vezana za prostore biv{e
Jugoslavije u odnosu na ostatak svijeta?
Na mikroplanu odnosi izme|u ljudi u
ratovima su univerzalni, emocije koje se
pro`ivljavaju u takvim okolnostima su
manje-vi{e iste... Neke novije studije su
42
22.4.2015 18:23 Page 42
pokazale da ~ak i mnogi profesionalni
vojnici, koji su trenirani da ubijaju, kada se
na|u u situaciji da moraju pucati na
nekoga, jednostavno ne mogu to da urade. I
veliki broj ljudi to ne}e nikada u~initi, ~ak
i oni koji se hvale da su ubijali uglavnom
la`u. Vidjeli smo to i tokom rata u Bosni -
ve}ina ljudi koji su zaista bili u stanju ubiti
bili su prijeratni kriminalci, ljudi iz
undergrounda koji u ratnim okolnostima
odjednom isplivaju na povr{inu i pretvaraju
se u heroje, zato {to su ve} prethodno
psiholo{ki „trenirani“ da mogu tako
djelovati. Sli~no je i me|u vojnicima u
Iraku, Afganistanu... Na prostorima biv{e
Jugoslavije kulturolo{ke razlike izme|u
naroda su mnogo manje, ali upravo zbog
toga su i ratovi bili mnogo krvaviji. Kada se
vodi rat izme|u, recimo, Amerikanaca i
Afganistanaca, koji nemaju nikakve
kulturne sli~nosti, puno je lak{e na neki
na~in biti okrutan, prebroditi te psiholo{ke
barijere i napraviti od druge strane
neprijatelja. Naravno, i mediji su integralni
dio svih ideolo{kih projekata koji koriste
strah, osje}aj nesigurnosti kod ljudi, raspad
ekonomskog i politi~kog sistema... A
osje}aj straha je klju~an u svakom ratu.
 Koliko ta potreba za pripadanjem
odre|enoj grupi - etniji, naciji, religiji -
uti~e na pojavu nasilja i rata, ili se ratovi
danas ipak vode zbog drugih motiva, borbe
za teritorije, odnosno ekonomskog monopo-
la?
Zapravo su ratovi koji se vode zbog
kulturnih, etni~kih, religijskih razlika, ne{to
{to se doga|a tek u novije vrijeme. Za
vrijeme vladavine imperija kulturne razlike
su u principu bile prili~no bezna~ajne, a ono
{to je bilo va`no je taj socijalni element -
jesi li aristokrata ili nisi, pripada{ li onima
koji vladaju, ili si obi~an puk. Politi~ki
zna~aj etni~kih razlika pojavio se tek sa
moderno{}u. Nacije dobijaju na va`nosti od
19. stolje}a pa nadalje, a ve}ina ljudi do
tada su bili nepismeni, `ivjeli su na selima i
njihov osje}aj identifikacije bio je
isklju~ivo lokalnog karaktera, uz taj
generalni religijski osje}aj pripadanja
islamu, kr{}anstvu... Ali osje}aj etni~ke
pripadnosti je ne{to {to nacionalne
ideologije naknadno interpretiraju. Mi sada,
naprimjer, gledamo na Kosovski mit kao na
ne{to {to su seljaci prenosili stolje}ima, a to
nije istina. Kosovski mit je stvoren
po~etkom 19. stolje}a od strane dr`ave.
Dakle, kulturne i etni~ke razlike nisu toliko
bitne. Ratovi su se uvijek vodili za mo}, za
teritorije, a religija se koristila kao oblik
legitimizacije, inicijalno uglavnom unutar
elita, i tek sa {irenjem pismenosti ogroman
broj ljudi uklju~uje se u te tokove. Naravno,
postoje ratovi koji su vrlo specifi~no vezani
za odre|ene ekonomske resurse, kao {to
vidimo sada na primjeru Afrike. Vjerovatno
}e takvih ratova, koji }e se voditi zbog
ekolo{ke devastacije i nedostatka nafte,
vode, energije, u budu}nosti biti sve vi{e.
 Zemlja u kojoj `ivite i radite tako|er
ima prili~no burnu povijest. Kada se
spomene Irska, ve}ini su prve asocijacije
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
INTERVJU-malesevic:INTERVJU - osnova.qxd 22.4.2015
terorizam i IRA, mnogi Irsku smatraju i
„kolijevkom“ savremenog terorizma...
To je, naravno, vrlo va`an period u
povijesti irske dr`ave, posebno od kraja
‘70-ih do kraja ‘90-ih godina. Ako bismo
komparirali Bosnu i Irsku, kada pogledate
istra`ivanja o Bosni iz ‘80-ih i ‘90-ih godina
pro{log stolje}a, vidje}ete da statusne
razlike me|u razli~itim narodima nisu bile
velike. Pozicije u vojsci, policiji, ekonomiji
bile su prili~no ravnopravno podijeljene
izme|u sva tri naroda, dok su u Hrvatskoj,
recimo, Srbi bili vi{e zastupljeni u
politi~kim, vojnim i policijskim elitama, ne
u ekonomiji. S druge strane, u Irskoj su
postojale ogromne razlike i katolici su bili
prili~no potla~eni u odnosu na protestante i
u ekonomskom i u teritorijalnom pogledu,
nisu imali pristup obrazovnom sistemu, bili
su diskriminirani kada se prijavljuju za
posao..., tako da su tu postojali prili~no
objektivni razlozi za sukob jer se religijski
momenat preklapao sa socijalnim. Sada su
se stvari dosta popravile i smirile i katolici
su u mnogo boljoj poziciji. Uvele su se
kvote u politici i u drugim sferama, sistem
vlasti koji postoji u Sjevernoj Irskoj je u
principu konsocijacijski, nema opozicije i
svi su dio vlasti.
PREPU[TENI LOKALNIM ELITAMA
 Kako vidite bosanskohercegova~ko
dru{tvo danas?
Svaki put kada do|em ovdje, dolazim s
nadom da se ne{to pobolj{alo, a onda se
pomalo ra`alostite kada vidite da se stvari
ba{ i ne pomjeraju puno u pozitivnom
smjeru. Ali iako ve}ina ljudi (opravdano)
jesu pesimisti, kada uporedite Bosnu sa
nekim drugim dijelovima svijeta, nije ovdje
ba{ sve tako crno. Za Bosnu je najve}i
problem to kako je dr`ava skrojena. Ovaj
institucionalni okvir ne mo`e opstati i
mislim da je to svima ve} manje-vi{e jasno,
O ISTORIJI I BUDU]NOSTI RATOVA
Sa predavanja na Akademiji
nauka i umjetnosti BiH
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
18:23 Page 43
KALIFAT U MODERNOM VREMENU
Unutrašnji sukobi uništiće
Islamsku državu
 Mo`e li se i pojava tzv. Islamske
dr`ave posmatrati kao svojevrsni
sociolo{ki fenomen?
To je sa sociolo{kog stanovi{ta vrlo
zanimljiv fenomen, taj poku{aj stvaranja
kalifata i povratka u predmodernost. No,
imperije prije modernosti su bile multietni~ke prvi pogled ~ini. Ideolo{ki je to jako
i prili~no tolerantne prema manjinama, {to
ovdje nije slu~aj. Imate jednu teroristi~ku
organizaciju koja je toliko oja~ala da je u
mogu}nosti da se transformira u neki oblik
paradr`ave koja unutar sebe funkcionira
kao idealni biznis. Imaju ljude zadu`ene za
propagandu koji su najbolji u tome {to rade,
totalnu kontrolu na internetu, Twitteru i
drugim dru{tvenim mre`ama, onda su tu
Paradr`ava terora
mora}e se ne{to mijenjati, dogra|ivati...
Institucije koje su kreirane u poslijeratnoj
BiH su ad hoc institucije koje generiraju
ZA[TO SMO SE UBIJALI
ljudi zadu`eni za regrutaciju novih ~lanova i
za vojne operacije... Ve}ina njih su biv{i
Sadamovi generali i sve ove akcije koje su
izveli pro{log ljeta pripremane su godinu
dana unaprijed, ni{ta nije bilo preko no}i ni
neorganizovano, kao {to se to mo`da na
neobi~na situacija zato {to mi jo{ uvijek
`ivimo u vremenu dr`ava u kojima je
nacionalizam dominantna ideologija.
Islamska dr`ava, s druge strane, koristi
islamizam kao glavni oblik legitimacije i
proklamira univerzalisti~ku ideologiju. Mi ne
znamo gdje su granice te dr`ave, u
njihovom idealnom vi|enju to bi bio cijeli
svijet, ali mislim da to dugoro~no ne mo`e
funkcionirati. Ne{to sli~no se ranije
poku{avalo i u Iranu, talibani u
Afganistanu su tako|er probali
djelomi~no provesti taj
univerzalizam... Ve}ina ljudi koji
`ive u okru`enju ISIS do`ivljavaju
kao sunitsku organizaciju, {to zna~i
da ipak postoji taj partikularisti~ki
element, a i samo vodstvo ISIS-a je
veoma izmije{ano, to su ljudi iz
raznih zemalja i ve}ina njih dolazi iz
sekularnih porodica... Uglavnom,
mislim da ne}e opstati dugo,
prvenstveno zbog unutra{njih
sukoba. 
nacionalizam, umjesto da ga na neki na~in
pacificiraju. Tako|er, veliki problem na koji
se mo`da ne obra}a dovoljno pa`nje je i
ogromna proliferacija birokratskih instituci-
ja. Ljudi postaju sve vi{e ovisni o dr`avi, a
to je opasno. Kada se dr`avne institucije
pretvore u jedini izvor zarade i jedinu
mogu}nost zapo{ljavanja, onda ljudi imaju
objektivne, ekonomske razloge da stupaju u
razne nacionalisti~ke opcije i stranke jer to
vide kao jedini na~in da osiguraju
egzistenciju. Naravno, Bosna nije jedina
zemlja sa takvim problemima. Politi~ari
svugdje funkcioniraju na sli~an na~in, samo
su okolnosti druk~ije. Kada pogledate
dr`ave kao {to su Belgija ili [panija, koje su
tako|er multietni~ke, vidje}ete da se
suo~avaju sa sli~nim problemima. U Bosni
je specifi~no to {to zemlja nosi i posljedice
rata. Odgovornost me|unarodne zajednice
bila je velika u tom periodu neposredno
poslije zavr{etka rata kada se moglo jako
puno napraviti, ali nije, i mnoge stvari
prepu{tene su lokalnim elitama koje su se
„sna{le“ tako kako su se sna{le. 
43
berlinski kongres:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 20:11 Page 44

KARTE I SUDBINE

Na samom početku ovog mjeseca obilježena je dvjestota godišnjica rođenja

nekadašnjeg njemačkog kancelara OTTA VON BISMARCKA, ključne ličnosti
Berlinskog kongresa, koji je održan 1878. godine; teritorijalni ustupci koje je
Osmansko carstvo tada učinilo Evropi odricanjem od Bosne i Hercegovine
potaknuli su pokret domaćeg stanovništva, prije svega muslimana, o čemu piše
profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu u Sarajevu i direktor
Instituta za istoriju Sarajevo

GODINE LUTANJA I
NESNALAŽENJA
Pi{e: Dr. HUSNIJA KAMBEROVI]

K
ada danas promatramo krize koje
vladaju na istoku Evrope, prego-
vore u vezi s Bliskim i Srednjim
istokom, politiku Turske i Evrop-
ske unije, inicijativu Njema~ke i
Velike Britanije na Balkanu i tako dalje,
onda se ~ini kako je usporedba dana{njih
politi~kih nadmudrivanja sa rivalstvima
koja su vladala me|u velikim silama uo~i
Berlinskog kongresa 1878. puno opravda-
nija nego usporedba sa stanjem odnosa
izme|u velikih sila pred Prvi svjetski rat.
Klju~na li~nost na Kongresu bio je
njema~ki kancelar Otto von Bismarck
(1815.-1898.), ~ija se dvjestota godi{njica
ro|enja upravo navr{ila. Najpoznatiji po
izjavi da “velika pitanja na{eg vremena
ne}e biti rije{ena ni govorima ni odlukama
ve}ine, nego pomo}u gvo`|a i krvi”, taj
“grmalj velike fizi~ke i duhovne snage,
bujnog temperamenta i vanrednih sposob-
nosti samosavla|ivanja”, objedinjavao je u
sebi brojne “naizgled protivrje~ne osobine:
silina i savitljivost, iskrenost i licemjerstvo,
grubost i ljubaznost”. Sve to je na neki
na~in do izra`aja do{lo i 1878. godine.
Ideja o podjeli interesnih sfera na Balkanu,
mada je imala i druge zagovornike prije
Bismarcka, u su{tini je njegova ideja, ~iji je
cilj bio usaglasiti interese Rusije, Austro-
Ugarske monarhije, Velike Britanije i
Njema~ke na Balkanu i Istoku.

“ISTO^NO PITANJE” NA ZAPADU

Na Berlinskom kongresu su velike sile
tragaju}i za rje{enjem Isto~nog pitanja,
koje je u svojoj su{tini zna~ilo bavljenje
sudbinom Osmanskog carstva, krojile novu
kartu Balkana i Kavkaza, sa ciljem da GRUBOST I LJUBAZNOST
Nekada{nji njema~ki kancelar Otto von Bismarck
uspostave mir. Me|utim, neko je ve}

44 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

berlinski kongres:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
Ideja o podjeli interesnih sfera na Balkanu,
mada je imala i druge zagovornike prije Bismarcka,
u su{tini je njegova ideja
zapisao kako je mir uspostavljen na
Berlinskom kongresu 1878. bio krhak i
nemogu}. Odredbe Berlinskog kongresa su,
prema mi{ljenjima nekih histori~ara, po-
sijale klice budu}ih sukoba, od balkanskih
ratova 1912.-1913. do balkanskih ratova
tokom 1990-ih godina. Premda se u pro-
tokolima Kongresa etnicitet kao princip
prilikom kreiranja nove geografske mape
spominje svega desetak puta, postoji
prili~no brojna skupina histori~ara (napri-
mjer, ona oko projekta War and Diplomacy.
The Russo-Turkish War 1877-1878 and the
Treaty of Berlin na Univerzitetu Utah u
SAD) koja zastupa tezu da su odredbe
Berlinskog kongresa pomogle uspostavi
principa monoetni~kog suvereniteta i
etnicititeta, a novostvorene dr`ave, koje
nisu bile etni~ki niti vjerski homogene, radi
stvaranja homogenih nacionalnih dr`ava
posegnule su za novom strategijom
etni~kog i vjerskog ~i{}enja, {to je imalo
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
20:13 Page 45
tragi~ne posljedice, posebno tokom 20.
stolje}a. Tako je Berlinski ugovor bio
zasnovan na paradoksalnim temeljima
progresa (priznanje nacionalnog samo-
odre|enja) i destruktivnog regresa (etni~ko
~i{}enje multietni~kih dru{tava). Osim
toga, Berlinski kongres je va`an za Bosnu i
Hercegovinu, jer je tada donesenim odlu-
kama Bosna i Hercegovina odvojena od
Osmanskog carstva i data na upravu
Austro-Ugarskoj monarhiji.
Za Bosnu i Hercegovinu nije to zna~ilo
samo promjenu dr`avnog okvira nego puno
vi{e: teritorijalni ustupci koje je Osmansko
carstvo tada u~inilo Evropi odricanjem od
Bosne i Hercegovine potaknulo je pokret
doma}eg stanovni{tva, prije svega
muslimana, koji su po~eli razvijati koncept
dr`avnog bosanskohercegova~kog identite-
ta izvan Osmanskog carstva. To }e se
pokazati jako va`nim za historiju Bosne i
Hercegovine koncem 20. stolje}a. Taj
[TA JE NAMA BERLINSKI KONGRES
BOSNA, SA
“PRODU@ETKOM
Karta zapadnog Balkana
nakon Berlinskog kongresa
proces, dodu{e, nije pokrenut odmah 1878.
nego tek po~etkom 20. stolje}a, ali su ga
odluke Berlinskog kongresa omogu}ile.
Berlinskom kongresu je prethodio niz
ustanaka u Osmanskom carstvu, koji su
po~eli ustankom srpskih seljaka u Herce-
govini i Bosni 1875., te lokalni rat
Osmanskog carstva protiv Srbije i Crne
Gore 1876., a na kraju je najva`niji bio
osmansko-ruski rat 1877.-1878., ~ije
posljedice su izravno potaknule Veliku
Britaniju i druge evropske sile da se uklju~e
u proces ne toliko spa{avanja Osmanskog
carstva, koliko spre~avanja ruskih apetita
za kontrolom Bosfora i Dardanela te da se
nametne kao va`an faktor na Mediteranu sa
svojim vojnim bazama. Nakon {to su Srbija
i Crna Gora do`ivjele poraz u ratu protiv
Osmanlija, Rusija je, koriste}i pan-
slavensku ideju, povela rat protiv Osman-
skog carstva sa ciljem da stvori Veliku
Bugarsku kao centar panslavenskog 
45
berlinski kongres:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 20:13 Page 46

KARTE I SUDBINE
 djelovanja. Krajnji cilj je, me|utim, bio
slabljenje Osmanskog carstva, {irenje
ruskih imperijalnih ambicija na Balkanu i
postizanje ruske kontrole nad Bosforom i
Dardanelima. Takve ruske imperijalne
ambicije bile su u suprotnosti sa britanskim
i austrougarskim strate{kim interesima.
Zbog toga su ove dvije velike sile
prisko~ile u pomo} kako bi umanjile efekte
ruskih dobitaka u ratu protiv Osmanskog
carstva, {to je vodilo sazivanju Berlinskog
kongresa.

VELIKI POGROMI STANOVNI[TVA

Kongres je trajao od 13. juna do 13. jula
1878. i pokazao se sudbonosnim za
Osmansko carstvo, koje je izgubilo gotovo
sve teritorije na Balkanu (jedino su jo{
Novopazarski sand`ak i Makedonija ostali
u okvirima carstva, ali ne zadugo). Srbija i
Crna Gora su dobile nezavisnost, a Rusija
je ponovo zavladala Besarabijom i nekim
drugim dijelovima na Istoku. Va`nije od
samog gubitka teritorija, za Osmansko
carstvo, ali i svijet, pokazale su se druge BERLIN, 1878. GODINE
posljedice berlinskih odluka: zaustavljanje Tako su velike sile “prekrajale” Evropu

multikonfesionalnu koegzistenciju. Rusija je “ustuknula pred opasno{}u rata

MALI NARODI I VELIKA
ISKUSTVA: Berlinski
kongres je pokazao i da se
na velikim međunarodnim
skupovima samo
obznanjuje ono što se
tokom tajne diplomacije u
prethistoriji skupova do-
govori. Ovo je važno isku-
stvo o kojem mali narodi
moraju voditi računa
projekta liberalnih reformi u Osmanskom
carstvu, pokrenutih sredinom 19. stolje}a
(Tanzimat) i izrastanje panislamske
ideologije kao sredstva zaustavljanja
zapadnog imperijalizma. Naime, koma-
danje Osmanskog carstva potaknulo je
transnacionalne islamske veze {to je vodilo
politizaciji i radikalizaciji muslimanskih
dru{tava, ~ijih smo posljedica svjedoci tek
po~etkom 21. stolje}a. Osim toga, u
Osmanskom carstvu su nove reforme, koje
su joj zapadne sile nametnule, “izazvale
muslimansku populaciju protiv njihovih
hr{}anskih susjeda, {to je vodilo krahu
lokalne koegzistencije (...). Reforme, koje
su trebale smiriti etnonacionalisti~ki
konflikt jednostavno su poslu`ile da
miniraju dotada{nji millet sistem, koji je
stolje}ima omogu}avao multietni~ku i
Nemuslimanske etni~ke grupe po~ele su
dovoditi u pitanje millet sistem, nadaju}i se
da }e dobiti ekskluzivni suverenitet na
teritorijama koje su jo{ bile multietni~ke i
multireligiozne. Da bi dobile patronat jedne
ili vi{e evropskih sila, one su tra`ile da se
otcijepe ili da barem dobiju autonomiju od
Osmanskog carstva, ~esto koriste}i
ustani~ku taktiku i terorizam kako bi
izazvali grubi odgovor dr`ave”. Tu su
uzroci i nekih velikih pogroma
stanovni{tva, posebno u isto~noj Anadoliji
po~etkom 20. stolje}a.
Iskustva koja nam se nude iz odluka
Berlinskog kongresa su vi{estruka. Ona
pokazuju da velike sile, ukoliko su odlu~ne,
mogu efikasno mijenjati stanja stvorena
ratovima. Pod pritiskom zapadnih sila,
“POGRE[NI KONJI”
Velika Britanija je dugo bila
pobornik očuvanja teritorijalnog
integriteta Osmanskog carstva
Berlinske odluke su jasan dokaz da
postojanje tajne diplomacije ~esto dovede
do iznena|enja na glavnim skupovima.
Velika Britanija je dugo bila pobornik
o~uvanja teritorijalnog integriteta
Osmanskog carstva, ali je na Berlinskom
kongresu upravo britanski ministar
{irokih razmjera” i na Berlinskom kongresu
dopustila da joj iz ruku izmigolje neki od
dobitaka koje je bila stekla u ratu protiv
Osmanskog carstva (stvaranje velike
Bugarske). To je bilo mogu}e zato {to joj je
na drugoj strani ponu|en neki dobitak, kojeg
je ranije bila izgubila (dobila je Besarabiju,
koju je bila izgubila 1856., kao i jo{ neke
krajeve u isto~noj Aziji). Za Rusiju je
najve}i gubitak bio “gubljenje kredibiliteta
pravi~nog arbitra” u o~ima nekih balkanskih
naroda. To, me|utim, pokazuje i da velike
sile uvijek imaju glavne interese, zbog kojih
bi ratovale, i manje interese, koje samo
koriste kao izgovore za svoje djelovanje.
Rusija je koristila panslavensku ideju kao
izgovor za rat protiv Osmanskog carstva, a u
su{tini je `eljela ste}i kontrolu nad
Salisbury predlo`io da se Bosna i
Hercegovina izvu~e iz Osmanskog carstva
i stavi pod upravu Austro-Ugarske
monarhije. “Pokazalo se da je Velika
Britanije bila ’pogre{an konj’ u kojeg se
uzdala Porta.” Znamo da je “pogre{nih
konja” bilo i kasnije u povijesti. 

46 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

berlinski kongres:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
Bosforom i Dardanelima. Velika Britanija je
isticala podr{ku o~uvanju Osmanskog
carstva, ali zbog toga nikada ne bi ratovala.
Britanski glavni cilj je bio onemogu}iti
rusku kontrolu nad tjesnacima, zbog ~ega je
bila spremna u}i i u rat. Bismarck je stalno
nagla{avao kako Njema~ka nema interesa na
Balkanu, i da samo `eli biti “po{ten
posrednik” me|u drugim silama, ali je
Bismarck poznat upravo po tome {to je
postojala razlika izme|u njegove retorike i
stvarne politike (Realpolitik). On je ve}
1876. upozoravao ruskog cara da Njema~ka
ne}e dopustiti uni{tenje Austro-Ugarske
monarhije, ali nije imao ni{ta protiv toga da
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
20:14 Page 47
do|e do podjela Osmanskog carstva. Austro-
Ugarska je zaposjela Bosnu i Hercegovinu
1878., {to je izgledalo kao njeno {irenje na
jug. Me|utim, taj ulazak u Bosnu i
Hercegovinu, koju joj je prije toga svesrdno
nudila Rusija “ne bi li je namamila da svojim
primjerom pokrene podjelu Osmanskog
carstva”, ubrzo se pokazao kao “danajski
dar” koji je doveo do sloma Monarhije 1918.
godine. Ru{enje Osmanskog carstva bio je
nagovje{taj i sloma Habsbur{ke monarhije.
Jo{ je 1876. ministar vanjskih poslova
ugarske Vlade Andrassy pisao: “Da nema
Osmanskog carstva, sva ta nacionalisti~ka
strujanja (me|u Slavenima) lupila bi nas po
glavi. Ako bi se na Balkanu stvorila neka
nova dr`ava, mi bismo nastradali i morali
bismo preuzeti uloga ‘Bolesnika‘.“ Ta
Andrassyjeva strahovanja su se ubrzo
obistinila, i umjesto jednog bolesnika svijet
je dobio “pola tuceta manijaka. Berlinski
kongres je odvukao balkanske narode u
ludilo”, a doga|aji koji su uslijedili
po~etkom 20. stolje}a slomili su i Osmansko
i Habsbur{ko carstvo.
HABSBUR[KO ZAPOSJEDANJE BiH
Berlinski kongres je pokazao i da se na
velikim me|unarodnim skupovima samo
obznanjuje ono {to se tokom tajne
diplomacije u prethistoriji skupova
dogovori. Ovo je va`no iskustvo o kojem
mali narodi moraju voditi ra~una. To je
va`no i za Bosnu i Hercegovinu, pogotovo
u kontekstu inicijativa o novim me|una-
rodnim konferencijama o ure|enju Bosne i
Hercegovine.
Jedno od najva`nijih iskustava
berlinskih odluka ti~e se odnosa prema
multietni~kim dru{tvima. ^ini se da je ovo
iskustvo za nas u Bosni i Hercegovini, ali i
za one koji se u svjetskoj diplomaciji bave
[TA JE NAMA BERLINSKI KONGRES
sudbinom Bosne i Hercegovine, jako
va`no: uni{tavanje multietni~kih i
multireligioznih dru{tava vodilo je
strategiji etni~kog i vjerskog ~i{}enja.
Kakvo god bilo, Osmansko carstvo je
omogu}avalo neku vrstu koegzistencije
razli~itih etni~kih i vjerskih skupina.
Princip nacionalnog samoopredjeljenja i
suvereniteta, koji se nazire u berlinskim
odlukama, vodio je nacionalnoj
homogenizaciji i kampanji demografskog
rein`enjeringa, vrlo ~esto pra}enog
groznim nasiljima, ali i uspostavljanjem
ja~ih transnacionalnih vjerskih veza. Pri
tome je Bosna i Hercegovina neka vrsta
izuzetka: prvi put se pokazalo da evropski
muslimani mogu ostati na prostoru koji se
izdvaja iz Osmanskog carstva. Do 1878.
svako pomjeranje granica Osmanskog
carstva je bilo pra}eno i protjerivanjem
muslimanskog stanovni{tva (slu~aj
Slavonije, Like i drugih krajeva).
Habsbur{ko zaposjedanje Bosne i
Hercegovine bilo je pra}eno i garancijama
za opstanak muslimana, koji su se u prvi
mah o{tro i hrabro, vojni~ki, suprotstavili
okupaciji, a nakon poraza u nekoliko talasa
napu{tali domovinu vjeruju}i da im nema
`ivota pod hri{}anskim vladarem. Ubrzo su
se ta strahovanja pokazala neosnovanim,
{to je zaustavilo te migracije, mada je
trebalo pro}i nekoliko decenija, a
muslimani su u Sand`aku trebali do`ivjeti
masakre u balkanskim ratovima, da bi i
bosanskohercegova~ki muslimani shvatili
{ta je realna alternativa habsbur{koj vlasti u
Bosni i Hercegovini. Izme|u srpske i
habsbur{ke vlasti oni su pred Prvi svjetski
rat vi{e vjerovali u ovu drugu, ali ih je
nakon rata zadesila ona prva.
Nakon toga je pro{lo stotinu godina lutanja
i nesnala`enja, koja jo{ uvijek traju. 
47
sarajevo birvaktile:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 18:34 Page 48

SARAJEVO BIRVAKTILE

Izložba „SARAJEVO BIRVAKTILE“, otvorena na 119. rođendan sarajevske

Vijećnice, kroz djela poznatih likovnih umjetnika i slikara-amatera s kraja 19. i
prve polovine 20. stoljeća na jedinstven način svjedoči o životu grada i
njegovih stanovnika

SARAJEVO, OČIMA SLIKARA

zitetska biblioteka BiH, ~iji je knji`ni fond
Pi{e: MAJA RADEVI]
najve}im dijelom uni{ten u po`aru avgusta
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
1992. nakon granatiranja JNA i Vojske RS-a.
umjetnika iz fundusa Umjetni~ke kolekcije
Muzeja Sarajeva.
Tridesetak poznatih umjetnika i slikara-

D
vadesetog aprila ove godine
navr{ilo se ta~no 119 godina
otkako je otvorena sarajevska
Vije}nica, jedan od najprepoznat-
ljivijih simbola grada i zgrada u
kojoj je od 1949. godine do po~etka rata u
BiH bila smje{tena Nacionalna i univer-
MAHALE, SOKACI, STARI ZANATI...
U potpunosti obnovljena i restaurirana,
Vije}nica danas ponovo spada me|u
najljep{a i najimpresivnija zdanja u
Sarajevu, a njen 119. ro|endan obilje`en je
otvaranjem izlo`be Sarajevo birvaktile na
kojoj su predstavljena djela likovnih
amatera, me|u kojima su Gabrijel Jurki},
[piro Bocari}, Karlo Miji}, Ismet
Mujezinovi}, Petar Tije{i}, Vojo Had`i-
damjanovi}, Danijel Kabiljo, Roman
Petrovi}, Petar [ain, Todor [vraki}, \oko
Mazali}..., inspiraciju u svom radu su,
izme|u ostalog, pronalazili u motivima
Sarajeva slikaju}i gradske mahale, ~ar{iju,

PRIZORI STAROG SARAJEVA

Prodavci na ~ar{iji, Petar Tije{i}

48 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

sarajevo birvaktile:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
OD STARIH ZANATA, MAHALA I SOKAKA, DO PEJSA@A I PORTRETA
1. Prosjak sa {argijom, \oko Mazali}; 2. Stari musliman sa {tapom, Petar Šain; 3. Husrevbegov hamam, Karlo Miji}
stare zanate i portretiraju}i svakodnevnicu
stanovnika grada s kraja 19. i prve polovine
20. stolje}a.
„Muzej Sarajeva je u saradnji sa
Gradskom upravom odlu~io da na 119.
ro|endan Vije}nice na{im sugra|anima
pokloni neka od najljep{ih djela koja su
nastala inspirisana Sarajevom. Umjetni~ka
kolekcija JU Muzej Sarajeva posjeduje oko
hiljadu vrhunskih djela likovnih umjetnika,
a za ovu priliku izabrali smo oko ~etrdeset
slika. Mislim da imena umjetnika dovoljno
govore o kvalitetu izlo`be“, ka`e Amra
Mad`arevi}, direktorica JU Muzej
Sarajeva. „Postavka je koncipirana u ~etiri
tematske cjeline: ~ar{ija i mahale sa
sokacima, zanati i du}ani, pejsa`i i vedute i
portreti ljudi iz svakodnevnog `ivota.
Autori ve}ine izlo`enih radova pripadaju
prvoj generaciji {kolovanih bosansko-
POKLON SARAJLIJAMA ZA RO\ENDAN “VIJE]NICE”
Izlo`ba
Izlo`ba Sarajevo
Sarajevo birvaktile
birvaktile ostaje
ostaje otvorena
otvorena dvije
dvije sedmice
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
19:15 Page 49
hercegova~kih likovnih umjetnika koji su
poha|ali umjetni~ke {kole diljem Austro-
Ugarske monarhije.“
Slike su ve}inom ra|ene u tehnikama
ulja na platnu i dasci i akvarelu, a nastale su
u periodu od dolaska Austro-Ugarske
monarhije na ove prostore pa do po~etka
Drugog svjetskog rata. Neke od njih, poput
djela slikara-amatera Holmsa i I.I.
Kirchnera, lajtnanta u {tabu VI pje{adijske
divizije, koji je me|u prvima sa
okupatorskim trupama u{ao u grad, imaju i
izniman dokumentaristi~ki zna~aj jer su
nastale u vrijeme dok jo{ nije izumljena
fotografija i ~uvaju od zaborava
arhitekturu, zanate, sokake i lica Sarajeva.
„Svaki umjetnik imao je svoj specifi~an
pogled na grad. Neki su ga vidjeli kroz
portrete obi~nih ljudi, neki kroz pejsa`e, a
iz njihovih slika mo`e se ‘i{~itati’ puno
sedmice
SLIKE IZ VIJE]NICE
toga o Sarajevu, onakvom kakvo je nekada
bilo“, govori Amra Mad`arevi}.
DUH PRO[LOG VREMENA
Od svog ponovnog otvaranja 9. maja
pro{le godine, Vije}nica je postala mjesto
na kojem }e se, kako planiraju gradske
vlasti, prvenstveno odr`avati razli~iti
kulturni doga|aji, isti~e gradona~elnik
Sarajeva Ivo Kom{i} i dodaje da se izlo`ba
Sarajevo birvaktile savr{eno uklapa u
ambijent Vije}nice: „Izlo`ena su djela na{ih
velikih klasika, utemeljitelja slikarstva u
Bosni i Hercegovini, koji nas svojim
slikama vra}aju u pro{lost. @elimo da
Vije}nica bude prije svega mjesto za
kulturne manifestacije i doga|aje - izlo`be,
koncerte, filmske projekcije, jer ovo je
ambijent u kojem se gra|ani Sarajeva lijepo
osje}aju i gdje mogu istinski u`ivati.“
Otvaranju izlo`be Sarajevo birvaktile
prisustvovao je i savjetnik za kulturu i vjeru
Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine
Eli Tauber. „Ove slike zaista vra}aju duh
pro{log vremena, meni posebno dragog, jer
je to bilo jedno druga~ije i, ~ini mi se,
mnogo po{tenije vrijeme od ovog koje sada
`ivimo“, ka`e Tauber. „Kroz ova djela
mo`e se vidjeti i na~in `ivota svih naroda i
religija koji su `ivjeli i `ive u Sarajevu.
Mislim da se svi mi koji volimo i u
potpunosti osje}amo ovaj grad mo`emo
identifikovati sa ovim slikama.“
Izlo`ba Sarajevo birvaktile je 2008.
godine bila postavljena u Gradskoj galeriji
Collegium artisticum i tada je izazvala
veliku pa`nju javnosti, a u aprilu pro{le
godine imali su je priliku vidjeti i gra|ani
Te{nja u Centru za kulturu i obrazovanje. U
Vije}nici ostaje otvorena petnaest dana, a u
Muzeju Sarajeva ka`u nam da su ve} dobili
poziv za gostovanje u Turskoj. 
49
etela pardo:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 19:10 Page 50

ETELA, SARAJKA

ETELA PARDO BH. GLUMA^KA DIVA

TAMO GDJE SE SNIMALA “SIMHA”

Velika sarajevska glumica na sarajevskom Alifakovcu

“Nema trajnijeg rje{enja od privremenog”

50 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
etela pardo:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 18:16 Page 51

MEMOARI IZ PORODICE PARDO

U Narodnom pozorištu Sarajevo ETELA PARDO se zaposlila kada joj je bilo osam-
naest godina, a ostala je upamćena po ulogama koje je ostvarila u filmu “Valter
brani Sarajevo” i u TV drami “Simha”; već dugo živi u Londonu i u svom prvom
intervjuu za neki od bosanskohercegovačkih medija nakon dugog niza godina
govori o životu i karijeri u prijestolnicama Bosne i Hercegovine i Velike Britanije

UMJETNICA KOJA JE
IGRALA I AZRU I SIMHU
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILI^I]

K
ada je u filmu Valter brani
Sarajevo poginula Azra, plakala
je cijela Jugoslavija. A, ni danas,
kada te zemlje kao i reditelja tog
filma Hajrudina [ibe Krvavca
ve} odavno nema, nikom normalnom nije
svejedno gledati scenu snimljenu na
Kova~ima u kojoj gine mlada ilegalka,
k}erka sajd`ije Seada Kapetanovi}a. Azru
je igrala Sarajka Etela Pardo, a njenog oca
Beogra|anin Rade Markovi}.

VJE^NI [IBA I NJEGOV “VALTER”

“Prednost male sredine je {to svako
svakog zna. [ibu Krvavca nisam poznavala
prije nego {to je on tra`io da me vidi, kako
bi odlu~io da li }u igrati taj lik. Samo sam
gledala njegove prethodne filmove,
Diverzanti i Most. Bio je veliki reditelj i
jako simpati~an ~ovjek. Moja uloga u filmu
Valter brani Sarajevo zapravo je mala, ali
mislim da sam jedina Sarajka koja je igrala
ne{to zna~ajniju ulogu u tom [ibinom
ostvarenju. I na snimanju mi je sve bilo
neobi~no i zanimljivo, jer mi je to bio prvi
film. Vi ka`ete da ste pro~itali i da sam
ne{to ranije igrala u filmu @ivot je masovna
pojava Mirze Idrizovi}a, ali ja se toga
uop{te ne sje}am. Uglavnom, prije
snimanja scene na Kova~ima gdje sam
trebala da ‘poginem’, stavljali su mi one,
mislim da se to tako zove, fulminate. To
neko pritisne neko dugme i onda se to ne{to
raspr{i. I{li smo i u Moskvu, gdje je film
bio prikazan, i to je bilo jedno jako lijepo
iskustvo”, govori nam Etela Pardo, ve}
skoro dvadeset i tri godine stanovnica
Londona, tokom na{eg razgovora u
Sarajevu, proteklog vikenda. A, Valteru
}emo se vratiti ne{to kasnije...
Etela Pardo je pro{le sedmice boravila u
svom rodnom gradu kako bi prodala vlastiti
Scena iz TV drame Simha
stan, pa nas je interesovalo zna~i li to i njen
definitivni opro{taj sa Sarajevom: “Ne,
nipo{to! Jako te{ko sam se odlu~ila da
prodam stan u Sarajevu, u ulici ]umurija,
jer to je stan u kojem se rodio moj otac, u
kojem sam se ja rodila i u kojem su se
rodila moja djeca. Ali, imam dovoljno
godina da na tom planu, kao i na nekim
drugim planovima po~injem podvla~iti
crte. Ne mislim umirati, ali `elim da iza
sebe sve ostavim u redu. A, ubudu}e u
Sarajevu mogu boraviti u stanu kod svog
biv{eg mu`a, s kojim sam u jako dobrim
odnosima, ali i kod moje dvije dobre i drage
prijateljice. Prodaja stana me, dakle, ne}e
sprije~iti da i dalje dolazim u Sarajevo, ali
me to emotivno jako pogodilo. Me|utim,
mojoj k}erki, koja je imala nepunih pet
godina kada smo iza{li iz Sarajeva, da}u
novac od prodaje stana kako bi ona rije{ila
stambeno pitanje u Engleskoj. A ja u
Londonu `ivim u iznajmljenom stanu. Tako
`ivi ogromna ve}ina Engleza. Ona je
mlada, sada treba da doktorira na
kubanskom filmu, i trebam joj pomo}i, a ja
sam sasvim zadovoljna.”
No, ako se ikada u ovoj dr`avi usvoji
Zakon o restituciji, na{a sagovornica bi i
~e{}e mogla dolaziti u Sarajevo. “Ne znam
koliko je to kvadrata, ni na koliko lokacija,
ali znam da je moj tata u vlasni{tvu imao
dijelove nekih zgrada i stanova u centru
Sarajeva. Ali, ono ~emu sam se nadala sve
ove godine i {to nije te{ko izvodivo, jeste
povrat lokala. Razumijem da }e te{ko do}i
do povrata stanova, jer neki su ve}i i
otkupljeni, ali ne razumijem za{to ne mogu
do}i do svoja dva lokala, nekada u
vlasni{tvu mog oca i u istoj zgradi u kojoj
sam sada prodala stan? Ljudi koji trenutno
koriste te poslovne prostore iznajmljuju ih
od op{tine?!, pita se Etela Pardo. Njeni
preci su u glavnom gradu Bosne i
Hercegovine `ivjeli jo{ od XVI vijeka. “Ne 

23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 51

etela pardo:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 19:12
ETELA, SARAJKA
 znam precizno od koje godine, ali znam da
je to bio XVI vijek. Tata mi je rekao da su
Jevreji, kada su protjerani iz [panije 1492.,
i{li u Tursku, u Gr~ku, ali i u Veneciju. A
kasnije su neki do{li i do Bosne. Pri~ao mi
je i da je na{a porodica porijeklom iz
Toleda. Kada su Jevreje protjerivali iz
[panije, oni su bili bez prezimena, koja su
im trebala za putne isprave. Pa su moji
preci uzeli prezime Pardo, {to je na
{panskom jeziku jedna vrsta sme|e boje.
Moja porodica je jedina imala takvo
prezime u Sarajevu prije II svjetskog rata,
ako se dobro sje}am pri~e svoga oca, ali
ve}ina ~lanova te porodice je stradala u tom
ratu. Danas u Sarajevu ne `ivi nijedna
osoba prezimena Pardo”, obja{njava na{a
velika glumica, ro|ena 1950. u Sarajevu.
KUSTA STATISTA I GLUMAC [KIJA
“Imala sam sretno djetinjstvo, ali mi je
mladost bila puno uzbudljivija od
djetinjstva”, nastavlja Etela Pardo:
“Poha|ala sam Osnovnu {kolu Veselin
Masle{a i paralelno i{la na ~asove glume
koji su se odr`avali u Pionirskom studiju.
Onda sam se upisala u I gimnaziju i sa
{esnaest godina bila ~lanica Dramskog
studija pri Kamernom teatru 55. U toj prvoj
generaciji u Dramskom studiju zajedno sa
mnom su bili i Vesna Ma{i}, Josip
Pejakovi}, Zijah Sokolovi}, Majo
Topolovac i njegova supruga poslije
Mebrura, zatim Branko Li~en, Suada
Kapi}, Jasna Dikli}, Nadira Dobojli}.
Mentori su nam bili Ka}a Dori}, Olivera
Kosti}, Jurislav Koreni}, Zdenko Le{i},
Miroslav Avram. A ve} sa osamnaest
godina postala sam stalna ~lanica Narodnog
pozori{ta Sarajevo. Naredne godine sam
upisala engleski jezik na Filozofskom
fakultetu, na kojem sam i diplomirala.
Nisam planirala da upi{em glumu u
Beogradu ili u Zagrebu, zato {to me jako
dobro krenulo u Sarajevu. Prva predstava u
Narodnom pozori{tu Sarajevo i prvi veliki
uspjeh. Predstava se zvala Osveta ruske
sirotice. Jo{ kao mlada glumica, mislim da
je jedino Suada Kapi} u Dramskom
ansamblu bila mla|a od mene, igrala sam
jako puno. U Sarajevu mi je bila i porodica,
ovdje je bio ~ovjek u koga sam bila
zaljubljena dugo godina, tako da mi nije
padalo na pamet da idem iz mog grada.”
A, onda je do{la ponuda od [ibe
Krvavca, za ulogu u Valteru. “Je l’ `iv Bata
@ivojinovi}?”, pita nas, a mi odgovaramo
potvrdno. Azrinog momka u tom filmu,
Brzog, igrao je Vladan Holec, koji je
preminuo u Los Angelesu 2004. godine.
Jeste li nakon snimanja filma bili u
kontaktu s njim? “Nikad ga poslije toga
nisam vidjela. Ali, imala sam jednog
mesara u Tr`nici, koji je, kad god bih ja
u{la, uzvikivao: ‘Azraaaaa... ‘, kao nekad
52
Page 52
NA “KOVA^IMA”
Etela Pardo snimljena u subotu (lijevo),
na lokaciji gdje je “poginula”
Azra (desno)
Brzi. U`as i divota, u isto vrijeme. Toga
nema u Londonu. Niti ima{ svog mesara, a
jo{ manje nekog da te doziva”, odgovara
ona na na{e pitanje. Jedan od statista u
Valteru bio je i Emir Kusturica: “On je tada
bio mlad de~ko, imao je {esnaest,
sedamnaest godina. Zanimala ga je re`ija,
pri~ao mi je, ali u to vrijeme je bio daleko
od toga. I da se nismo tada upoznali,
gledala bih, naravno, filmove koje je
kasnije snimio. Me|utim, s obzirom da sam
ga upoznala jo{ kao tinejd`era, s pa`njom
sam gledala sve filmove koje je snimio. Ko
zna koliko sam suza prolila kada sam
gledala Emirov Underground. Jer, u
vrijeme kada sam ga gledala svi smo bili
stra{no ranjivi. To je polovina devedes-
etih... Jako mi je `ao {to se raspala
Jugoslavija. Ipak, u Jugoslaviji sam imala
OD “SVECA” NAOVAMO
“Najbolje se osjećam na putu
između Londona i Sarajeva”
Etela Pardo, izme|u ostalog, igrala je i
u nekada popularnoj TV seriji Kara|oz, kao
i u filmu Dvije polovine srca, koji je re`irao
nedavno preminuli sarajevski reditelj Vefik
Had`ismajlovi}: “On je bio predivan
~ovjek! I on i njegova supruga. ^esto smo
se vi|ali kada bih do{la u Sarajevo. A
igrala sam i kod Vlatka Filipovi}a, u filmu
Nastojanje, u kojem je glavnu mu{ku ulogu
tuma~io makedonski glumac Meto
Jovanovski, a ja glavnu `ensku.”
Prvi film koji je snimila u Engleskoj bio
je Svetac, u kojem je igrala zajedno sa
Valom Kilmerom i Radetom
[erbed`ijom, a drugi, I Want You, re`irao
lijep `ivot. To je bio prostor gdje se radilo.
A, ja sam bila zaposlena u jednom
pozori{tu, gostovala u drugom, snimala TV
i igrane filmove, snimala i na Radio
Sarajevu, imala sam svog mesara, svoje
piljare, zubara, obu}ara, prijatelje koje
volim, imala sam svoj stan, imala sam
sigurnost. Stvarno mi je bilo lijepo.”
Pitamo je i da li jo{ uvijek pamti onaj
~eznutljivi pogled Pere Kvrgi}a u Simhi,
TV filmu koji je po noveli Isaka
Samokovlije snimila rediteljica Vesna
Ljubi}: “Simhu sam ~esto gledala. Ili u
Sarajevu na TV-u, ili na DVD-u u Londonu.
A Pero Kvrgi} je divan ~ovjek. Mislim da je
to izuzetno kvalitetna drama Vesne Ljubi}.
Simha je meni stra{no draga, mada ja tu,
prakti~no, ne progovaram ni rije~. A nije ni
bilo potrebe. Sje}am se da su mi - po{to je
je Michael Winterbottom: “Ipak, najve}i
uspjeh postigla sam igraju}i u TV seriji
Berkeley Square. Tuma~ila sam lik stare
Jevrejke, koja poma`e jednoj od
djevojaka iz aristokratske porodice, a koja
je ostala trudna. Trebala sam igrati u dvije
epizode, ali se producentima dopala moja
uloga, pa su scenaristi napisali novi tekst
za mene, za jo{ tri epizode. Dobila sam
najbolje kritike od svih glumaca koji su
igrali u toj seriji.”
Sanjate li na engleskom? “Ne. A
zapravo se najbolje osje}am na putu
izme|u Londona i Sarajeva. Ni tamo ni
ovamo”, tvrdi Etela Pardo. 
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
etela pardo:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
Simha po opisu puna~ka, jedra djevojka -
na kukove, ispod suknje, stavljali futer, da
imam malo vi{e kukova, ha, ha, ha... Divna
su to bila vremena.” Josip [kija Katalinski,
nekada{nji fudbaler sarajevskog @eljez-
ni~ara i reprezentacije Jugoslavije, ne-
koliko mjeseci prije po~etka snimanja
Simhe postigao je u Frankfurtu gol
[pancima u majstorici i odveo nas na
Svjetsko prvenstvo u Njema~koj, 1974.
godine. Tada jedan od najpopularnijih
Jugoslovena igrao je u drami Vesne
Ljubi}... “Joooj, jeste, on je bio stra{no
komi~an. Ne znam kako je Vesni palo na
pamet da ga pozove da igra u Simhi. Bio je
dobar, igrao je Lija~a i likom je ba{ legao u
tu dramu”, prisje}a se Etela Pardo.
Iz Sarajeva je iza{la u aprilu 1992.
godine. “Nema trajnijeg rje{enja od
O^I KOJE GOVORE
Josip [kija
Katalinski i
Etela Pardo
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
18:18 Page 53
privremenog. Preko Jevrejske op{tine u
Sarajevu avionom sam otputovala u
Beograd. A iz Beograda na tri mjeseca u
Solun. Onda sam se vratila u Beograd,
po{to se pojavila mogu}nost da se ide i u
neke druge zemlje. Glavni razlog zbog
kojeg sam odabrala Englesku bio je moje
poznavanje engleskog jezika, s obzirom da
sam diplomirala na tom odsjeku na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Prvi put
poslije rata u Sarajevo sam do{la 1996., a
onda i svake naredne godine, pogotovo u
vrijeme odr`avanja Sarajevo Film Festi-
vala”, ka`e Etela Pardo.
“SUDBONOSNI” SUSRET
SA VANESSOM REDGRAVE
Me|utim, prije odlaska iz Sarajeva
snimila je TV seriju Memoari porodice
Mili}. “To je bila serija koju je re`irao
Sulejman Kupusovi}. I{li smo u istu
srednju {kolu, u I gimnaziju, zajedno po~eli
karijeru i razvijali se kao umjetnici. On je
diplomirao na Akademiji dramske umjetno-
sti u Zagrebu, ali ~im je diplomirao vratio
se u Sarajevo i zaposlio u Narodnom
pozori{tu. Puno smo radili zajedno. Puno
predstava, a za uloge u nekim od njih
dobijala sam i nagrade. Bio je jedno
ogromno dijete. Slu~ajno sam se zadesila u
Sarajevu pro{le godine kada je bila
komemoracija Sulejmanu Kupusovi}u...
Pustili su Beatlese i to me toliko dirnulo da
ne mogu opisati. To je upravo za Suleta, on
je taj tip”, isti~e Etela Pardo. Njenog mu`a
u Memoarima porodice Mili} igrao je Zijah
Zike Sokolovi}: “A, Zike je jedno spadalo,
ha, ha, ha... Dobar glumac, duhovit ~ovjek.
Neko mi je nekad rekao i gdje su na{a djeca
iz te serije, ali sam zaboravila. Hiljadu puta
su mi pri~ali da se serija jako ~esto
MEMOARI IZ PORODICE PARDO
reprizira. I da od Memoara porodice Mili}
primam tantijeme, kao {to bih primala da je
serija snimljena u Engleskoj, bila bih
bogata{ica.” Zamka za ptice Ibrahima
Ganovi}a bila je posljednja TV drama
“one” Televizije Sarajevo. Josip Pejakovi},
Zoran Be~i} i ona, u decembru 1991.
godine. “Tu dramu, na`alost, nisam imala
priliku gledati. Pokojni Zoran mi je govorio
da je Zamka za ptice jako dobra i da sam ja
odigrala odli~nu ulogu.”
Prvih nekoliko godina `ivota u
Londonu nije radila, jer je imala porodi~nu
tragediju. “A, mislila sam i da }e se rat brzo
zavr{iti, i da }u se vratiti u Sarajevo i
nastaviti raditi. Ali, kada sam vidjela da od
toga nema ni{ta, odlu~ila sam potra`iti
posao. Puno mi je pomogla Vanessa
Redgrave, koju sam upoznala 1995., ili
1996., ne mogu se vi{e sjetiti, na nekom
humanitarnom koncertu u Londonu, na
kojem je u~estvovao i Rade [erbed`ija.
Ne{to smo recitovali... Ona mi je na{la
agenta, {to je meni bilo vrlo te{ko, jer
agentu treba{ pokazati ono {to {to si radio
do tada. Rekla sam joj, u kratkim crtama {ta
mi se desilo, kao i da sam ja dugogodi{nja
glumica. Nazvala me poslije nekoliko dana,
na ru~ak, na kojem smo bile nas dvije i njen
agent. Onda je ona kada smo ru~ali, pod
izgovorom da ima nekih obaveza, ostavila
nas dvoje za dezertom. Nakon na{eg
razgovora, on mi je rekao da }e me staviti
na svoju listu. Nikada to Vanessi ne}u
zaboraviti! Naredne godine, Vanessa je
odlu~ila da radi predstavu Antonije i
Kleopatra. Antonija je trebao igrati Rade
[erbed`ija, a predstavu je trebao re`irati
Haris Pa{ovi}. Me|utim, odustali su i
[erbed`ija i Pa{ovi}, ne znam za{to, ali
Vanessa je ~vrsto odlu~ila da igra u toj
predstavi i da je re`ira. I zvala je mene da
igram ulogu jedne od dvije djevojke koje su
u Kleopatrinoj pratnji, a ulogu je dobio i
Mostarac Velibor Topi}. A, onda smo imali
turneju po Engleskoj. Po njihovim
pravilima, a kada se planira turneja, za
svaku ulogu treba postojati alternativa,
kako se nijedna predstava ne bi otkazala, jer
sve to puno ko{ta. Pa sam ja bila alternativa
za ulogu Kleopatre, ako bi se za vrijeme
turneje desilo da Vanessa bude sprije~ena
da je igra, a postojala je i alternativa za
moju ulogu, kao i za svaku drugu, po
sistemu ‘pomjeranja‘. U rezervi su uvijek
bili jedan glumac i jedna glumica, koji bi
‘usko~ili’ na upra`njena mjesta. I, desilo se
da Vanessa ne mo`e odigrati tri posljednje
predstave, jer je izgubila glas. Uop{te ne
znam kako sam odigrala njenu ulogu, ali
ka`u da je bilo dobro. Nisam napravila
nijednu gre{ku. Tako sam, zahvaljuju}i
Vanessi, kasnije puno igrala na filmu, u
pozori{tu, na TV-u i radiju”, govori nam
Etela Pardo. 
53
damir:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 18:13
TOLERANTNE IDEJE
Deveti “FESTIVAL TOLERANCIJE” održan je u Zagrebu, od 12. do 18. aprila;
na ovom festivalu velika počast odana je i Srebrenici
POŠTOVANJE RAZLIČITOSTI
Pi{e: DAMIR JANE^EK
Foto: “FESTIVAL TOLERANCIJE”
F
estival tolerancije nastoji publici
pribli`iti kvalitetne, nagra|ivane
igrane i dokumentarne filmove,
koji se bave temom holokausta.
Kao i svake godine do sada,
odabrani su filmovi ~ija je zajedni~ka nit
ideja tolerancije, uva`avanje razli~itosti i
ulaganje napora da se nove generacije
obrazuju vo|ene tolerantnim idejama.
GLEDAMO, A NE VIDIMO
Na sve~anom otvaranju, direktorica
Festivala tolerancije Nata{a Popovi}
istaknula je kako oni “`ele oja~ati dru{tvo
bez mr`nje i kako filmovi koji se prikazuju
Nu`no je da “Festival tolerancije” bude organizovan
na ~itavom Balkanu
54
Page 54
u njegovom sklopu progovaraju o
toleranciji i prihva}anju razli~itosti”.
Hrvatski oskarovac Branko Lustig, osniva~
Festivala, rekao je, pak, kako je ovaj
doga|aj podsjetnik svima na sve one koji su
prije sedamdeset i dvije godine ostavili
svoje `ivote u koncentracijskim logorima
kao {to su Jasenovac, Auschwitz i ostala
kukavi~ka mjesta mu~enja od strane
nacisti~kog re`ima. Na samim po~ecima,
na Festivalu se prikazivalo dvanaest
filmskih naslova. Kako svake godine
izrasta u sve bolji i bolji festival, tako je ove
godine broj filmova dosegao brojku od 82.
Filmovi kroz svoje sadr`aje progovaraju,
kao i do sada, a i dalje }e, o homofobiji,
ksenofobiji, problemima azilanata,
imigranata... Festival tolerancije pro{irio se
na Austriju, Bosnu i Hercegovinu,
Sloveniju, Srbiju i Crnu Goru.
Ovaj festival nije osmi{ljen samo za
odraslu publiku. Za najmla|e ljubitelje
bioskopa odvijala su se Edukacijska jutra.
Djeci koju se poti~e na toleranciju prikazan
je film Belle and Sebastian re`isera
Nicolasa Vaniera, iz 2013. godine. Taj film
prikazuje pri~u o neraskidivom prijateljstvu
psa i dje~aka. To prijateljstvo se odvija za
vrijeme Drugog svjetskog rata, u hladnim i
snijegom zatrpanim Alpama. Edukacijska
jutra svojim su zanimljivim temama
potaknula oko 1.500 djece i mladih na
DVIJE, TRI RIJE^I
Oskarovac Branko
Lustig na otvaranju
Festivala tolerancije
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
damir:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 18:14
kriti~ko i `ivo diskutiranje. Uz Branka
Lustiga, svoja iskustva o holokaustu prenio
je mladima i Oleg Mandi}. Multi-
medijalnim predavanjem, slavni grafi~ki
dizajner Mirko Ili} educirao je u~enike o
neofa{isti~koj ikonografiji sveprisutnoj u
javnim prostorima na podru~ju dr`ava
biv{e Jugoslavije i {ire. Predavanje
tematizira lokalni, odnosno regionalni
problem pre{u}ivanja, ili nemara javnosti
na opa`anje simbola te grafi~kog govora
mr`nje neonacisti~kih grupacija, koje u
posljednje vrijeme ja~aju, postaju sve ve}e
i sve nasilnije. Ovim predavanjem Mirko
Ili} gostovao je u Zagrebu (na stru~nom
predavanju), Sarajevu i u Beogradu.
Iznimno je bitno znati {to je fa{izam, {to
nacizam, {to autoritativnost, {to nepravda,
da bi se moglo baratati tim pojmovima i
detektirati te pojave u dru{tvu.
Nerijetko su nam pred nosom no ne
vidimo ih. Gledamo, a ne vidimo. Koliko se
ovaj festival bavi stvarima za op}e dobro
govori i ~injenica da sam na tom preda-
vanju zatekao predstavnike nogometnih
klubova Dinamo i Hajduk, kao i mnogo
pripadnika policije, koji su se i ovim putem
dodatno educirali. Zanimljivo je da na
zgradi Policijske akademije u Zagrebu
svojim o~ima vidjeh neonacisti~ki simbol,
koji je netko nacrtao sprejem na zidu, a koji
}e, nadam se, nakon predavanja biti
primije}en te uklonjen.
JEDAN POZIV MIJENJA SVE...
Ovogodi{nji Festival tolerancije bio je u
znaku retrospektive velikog ma|arskog
filmskog autora, dobitnika Oscara, Istvana
Szabe. U retrospektivi je prikazan film
Vrata, veoma pedantno stvoreno vizualno
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
Page 55
Tarik Samarah Mirko Ili}
djelo iz 2013. godine. Odli~na je to pri~a o
doista zanimljivom odnosu dvije razli~ite
`ene. Veliko u`ivanje bilo je posmatrati na
filmskom platnu njegov kultni film iz
1981., Memphisto, stvorenog po noveli
istog naziva od Klausa Manna. Za njega je
Szabo dobio Oscara. Oskarovski laureat od
ove godine, kratkometra`ni film The Phone
Call, kojeg su re`irali Mat Kirby i James
Lucas, tako|er bih istaknuo. Jedan
telefonski poziv, veoma emotivan, mijenja
`ivote onih koji su u njega uklju~eni...
Dokumentarni film The Salt of the Earth,
autora Juliana Ribeira Salgada i velikog
Wima Wendersa, koji govori Salgadovom
ocu, Sebastianu, aktivizmu fotografa,
donosi jednu veliku `ivotnu poruku.
Film Be~ka krv, u produkciji Zagreb
filma, re`irali su Zlatko Bourek i Pavle
[talter, a njima su Branko Lustig i Nata{a
Popovi} uru~ili plaketu Festivala za
doprinos sje}anju na `rtve. Festival
tolerancije, naravno, nije usko vezan samo
za film. Osim filmskog programa, odvijale
su se izlo`be, diskusije, festivalska jutra,
festivalski market...
Dva povijesna jubileja obilje`ila su
ovogodi{nji Festival. Jedan od njih je
sedamdeset godina od oslobo|enja
Auschwitza. A drugi je vezan za dvadeset
godina od genocida u Srebrenici. Veoma je
bitno da `rtve ne brendiramo i ne
razlikujemo, i da oplakujemo svaku. Kao i
da ne po`elimo da Tarik Samarah, sjajni
bosanskohercegova~ki umjetnik, fotograf,
svojim projektom 1945 - 1995 - 2015,
nazvanim po godinama oslobo|enja
Auschwitza i genocidu po~injenom u
Srebrenici, kulturu zatvorenih i “elitnih”
prostora galerija namjerno prenosi na ulice,
EDUKACIJA MLA\IH GENERACIJA
kako bi bila dostupna svima... Kako bi se
svatko od nas suo~io s pro{lo{}u i pozvao
nas na promi{ljanje i suradnju, u nadi da se
takvo ne{to vi{e nikad ne ponovi.
Majka iz Srebrenice koja stoji ispred
ku}e Anne Frank... Oko deset city lightova
bilo je postavljeno na frekventnim
lokacijama u gradu i prije samog po~etka
Festivala, a pojedine fotografije uklopljene
u video isje~ak, dio autorove izlo`be
Srebrenica - genocid u srcu Europe,
uvr{tene su u filmski program. Tu`no je {to
se uz sav trud i dalje de{avaju stra{ne stvari.
Plakat za ovaj dio programa bi, nanovo,
mogle gledati i majke u Palestini i majke u
Keniji... Na`alost. I dan danas imam knjigu
koju mi je Tarik poklonio, a koju s
po{tovanjem ~uvam i pokazujem ljudima.
Ovaj Festival za naum ima i to da se
tolerancija ne slavi samo nekoliko dana na
Festivalu, ve} da se prenese i odvija u
svakodnevnom `ivotu. Samarah se u Kinu
Europa posebno zahvalio organizatorima
{to je ovogodi{nji Festival tolerancije
posve}en i genocidu u Srebrenici.
Odvijao se i okrugli stol o temi Dijalog
ipak funkcionira. Sugovornici su bili:
Mevludi Arslani (Hrvatska), Jakob Finci
(Bosna i Hercegovina), profesor Jose
Carlos Carvalho (Portugal), dr. Ernst
Fürlinger (Austrija) i profesor Joseph
Ma la (Francuska), a moderator je bio
profesor Ivo Banac. Jakob Finci je, izme|u
ostalog, govorio i da je nedavno mu~ki
prebijen jedan miroljubivi Jevrej u
Sarajevu, Eli Tauber. Naro~ito i zbog
~injenice {to su neki mediji tu vijest vje{to
presko~ili. Takvi razlozi su potvrda kako je
nu`no da ovaj Festival bude organizovan i
u mnogo drugih gradova na Balkanu. 
55
glavaticevo:TEKST osnova.qxd 22.4.2015
KRATKO JE SLATKO
Nacionalna promocija automobila “NISSAN QASHQAI
360°” održana je 21. aprila u Glavatičevu; naš
reporter “provozao” je novi model i iznosi vlastite
impresije sa tog kratkog putovanja
S “NISSANOM”
U GLAVATIČEVU
Tekst i foto: MARIO ILI^I]
M
arketin{ka agencija 2M koja u
Bosni i Hercegovini, pored
ostalog, zastupa i interese
grupacija Renault i Nissan, u
utorak je organizirala Nacio-
nalnu promociju modela Nissan Qashqai
360°. Stariji ~itatelji zacijelo se sje}aju
krilatice Ferijalnog saveza biv{e zajedni~ke
dr`ave: “Upoznaj domovinu da bi je vi{e
volio.” Upravo bi se ta krilatica mogla
upotrijebiti i kao slogan onoga {to rade
Zlatan Muteveli} i njegovi suradnici.
Dru`enje s konca sije~nja 2013., kada smo
u istom dru{tvu testirali Dacia modele na
cesti prema Banjoj Luci, nastavili smo,
dakle, dvije godine kasnije.
OD BUNKERA DO ETNO SELA
Uspje{no su, ba{ kao i tada s Dacia
modelima, organizirane testne vo`nje
Nissanovih modela za dvadesetak novinara,
od Nissanove nove koncesije u Vogo{}i do
Konjica, u kojem su ve}ina prisutnih po
prvi put u{li u impresivni vojni kompleks
narodski nazvan Titov bunker, Zavi~ajni
muzej grada ili, pak, u rodnu ku}u
najpoznatijeg Konji~anina Zuke D`umhu-
ra. U Titovom bunkeru se upravo sprema
56
19:42 Page 56
Zelene rijeke, vrela `ivota kr{ne Hercego-
vine. Hido je oduvijek bio ispred vremena,
potvr|uje nam to i njegova radi{na supruga
D`enana, koja s vremena na vrijeme sa
suprugom na motoru satima obilazi
nestvarno lijepe predjele pod obroncima
Prenja i Bjela{nice, punim plu}ima
u`ivaju}i u `ivotu. Muhidin i D`enana
danas su vlasnici agencije Hit Raft i etno
sela u kojem osim restorana i jezera imaju i
pet kamenih ku}ica sa ukupno trideset
le`ajeva. Spokoj i prirodne ljepote toga
kraja te{ko da se mogu vjerodostojno
opisati, ba{ kao i pogled s poljane po kojoj
veselo kaska `drijebe bosanskog brdskog
konja, dok pozadinu fotografije upotpu-
njuju snje`ni vrhovi Prenja. Pitate se gdje je
otvorenje tre}eg po redu Bijenala u ovoj pri~i Nissan Qashqai 360°?
suvremene umjetnosti, 280 metara pod
zemljom, u kompleksu koji je zavr{en U@ITAK U VO@NJI
koncem ‘70-ih godina pro{loga stolje}a, a On je sve vrijeme stajao tik uz
koji je ko{tao vi{e od ~etiri milijarde dolara. Neretvu, zelenu krasoticu, parkiran
Zavi~ajni muzej grada Konjica tako|er simboli~no na po~etak rafing rute, mjestu
nudi niz zanimljivosti, od tradicijskih alata sa kojeg Neretva kre}e na putovanje od
i no{nji, preko replike reljefne plo~e dvjestotinjak kilometara, sve do u{}a u
posve}ene perzijskom bogu Mithrasu. Jadransko more u blizini Opuzena. Do
Original se, naravno nalazi, u Zemaljskom Konjica smo stigli u malenoj Nissan
muzeju u Sarajevu. Ukoliko `elite vidjeti Micri, ispod ~ijeg poklopca motora je
galerijski prostor u suterenu Muzeja, brundao 1.2 litarski agregat nekad manje,
morate pro}i pokraj Tita i Nehrua. Josip
Broz i Jawaharlal Nehru na fotografiji iz
1955., u {etnji ulicama Konjica, “uhva}eni”
nakon {to su posadili borove mira.
Nedaleko od Muzeja, u ku}i putopisca,
novinara, karikaturiste, neponovljivog
Zuke D`umhura izlo`ene su njegove
karikature i fotografije iz privatnog arhiva,
od kojih posebno mjesto zauzima ona s
nobelovcem Ivom Andri}em, s kojim je
Zuko dugo prijateljevao. Za Zukino djelo
Nekrolog jednoj ~ar{iji Ivo Andri} prvi i
jedini put u `ivotu napisao je predgovor.
Kona~no, kolona s Nissanima kre}e u
Glavati~evo, to~nije u etno selo Ban Vir,
kojega je svojim sredstvima i rukama
petnaest godina gradio i izgradio Muhidin
Had`iosmanovi} Hido, jedan od prvih
raftera i bikera toga kraja. Selo je smje{teno
nadomak Glavati~eva, iznad hercegova~ke
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
glavaticevo:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 19:43 Page 57

NOVI MODEL ZA NOVI @IVOTNI SADR@AJ

ETNO SELO
SELO “BAN
“BAN VIR”
VIR”
Hercegova~ki
Hercegova~ki raj,
raj, ni
ni na
na nebu
nebu ni
ni na
na zemlji
zemlji

a nekad vi{e uspje{no odolijevav{i
udarima vjetra na dionici autoceste do
Tar~ina, pri brzinama od 180 km/h. Od
Konjica do Ban Vira i natrag u Nissanovu
gara`u u`ivali smo u udobnosti i voznim
performansama Nissan Pulsara, opremlje-
nog standardnim 1.5 litarskim dizelskim
Common Rail motorom, odranije
LIJEP I MLAD
Premijera Nissana Qashqaija 360°
Novi “Nissan Quashqai 360°”
smje{ten je izme|u postoje}ih
verzija “Acenta” i “Tekna”
poznatim iz Renaultovih modela.
U`itak je bilo voziti prostrani, bogato
opremljeni Pulsar uskim cestama vrletne
Hercegovine. Uz aluminijske naplatke i
dvozonski klimatizacijski sustav, u “na{“ su
model ugra|eni i navigacijski sustav i
stra`nja parking kamera, ko`ni upravlja~ sa
komandama, {eststupanjski manualni mje-
nja~ i jo{ gomila opreme, a doznali smo i
kako sve skupa stoji ne{to vi{e od trideset i
dvije tisu}e konvertibilnih maraka, {to i nije
puno s obzirom na sve navedeno. Sve to,
zapravo, bila je uvertira za nacionalnu
promociju luksuznog Nissanova modela
Qashqai 360°. Promatraju}i s kote na kojoj
se nalazi etno selo Ban Vir perjanicu i
najprodavaniji model Nissana u Bosni i
Hercegovini, prvi dojam upotpunjuju
blje{tavi 18-in~ni aluminijski naplaci s
dijamantnom zavr{nom obradom. Novi
Nissan Qashqai 360° “smje{ten” je izme|u
postoje}ih verzija Acenta i Tekna. Pored
toga, ovaj automobil ima i zatamnjena sva
stakla, a glavni mu je adut, ba{ kao {to i
naziv modela govori, onih 360°. Rije~ je o
panoramskom, Around View Monitoru,
jednistvenom asistent sustavu u
automobilskome svijetu, koji voza~u nudi
potpunu kontrolu tijekom same vo`nje ili
parkiranja, uz panoramski pogled na
prostor u neposrednoj blizini vozila.
Integriran je i u Nissanov sustav zabave
NissanConnect, a on je, pak, skup
tehnologija koji obuhva}a mogu}nost
povezivanja pametnih telefona i naprednih
sustava navigacije s planiranjem putovanja
Google Send To Car.
U serijskoj opremi novoga Qashqaija
jo{ je i pametni klju~ Ikey, parkirni senzori
sprijeda i straga, te unutarnji rertovizor s
opcijom automatskog zatamnjivanja. Tu je
jo{ i hvaljeni Nissanov sustav za{tite Safety
Shield, koji je tako|er dio serijske opreme,
uz sustave za izbjegavanje frontalnih
sudara i prepoznavanje prometnih znakova
te sustav za upozorenje na izlazak iz
prometne trake. Ukratko, s novim
Nissanom ili ne, preporuka je da obavezno
posjetite Glavati~evo i upoznate domovinu
da biste je vi{e zavoljeli. Jer, kako to Zlatan
Muteveli} re~e, svi smo mi uglavnom prvo
vidjeli Veneciju, Istanbul i Be~, pa tek onda
spoznali ljepote Konjica i Glavati~eva. 

23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 57

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
KULT MARKET
LJETNO KINO I VLADA
DIVLJAN
Live @ Tvornica
kulture
Koncert u
zagreba~koj
Tvornici kulture
odr`an 5.
travnja pro{le
godine, jedan je
od posljednjih
koncerata
pokojnog Vlade
Divljana. Upravo u Tvornici uz pomo}
prijatelja iz benda Ljetno kino, Vlada je
odsvirao koncert s kojega je godinu
dana kasnije nastao nosa~ zvuka s
dvadeset odabranih kompozicija, pod
nazivom Live@ Tvornica...
WIZARD
Head of The
Deciver/Odin...
Sve one koji pamte
njema~ki heavy metal
bend Wizard, koji je slavu
stjecao koncem ’90-ih
godina pro{loga stolje}a,
obradova}e remasteri-
zirana trilogija njihova tri
najbolja albuma. Rije~ je
o albumima Head of The
Deciver, Odin i Magic
Circle, na kojima se
nalazi 40 kompozicija.
Sva tri albuma potpisuje
produkcijska ku}a Limb
Music.
TWERPS
Range Anxiety
Trinaest
kompozicija ~ini
novi studijski
album
australskih
indie rockera
Twerps. Album
Range Anxiety
objavljen je sa
markicom produkcijske ku}e Merge
Records, a prethodila su mu i dva
videouratka za pjesme I Don’t Mind i
Back To You, s kojim su ti australski
glazbenici najavili objavljivanje novog
dugosviraju}eg albuma.
58
22.4.2015 18:47
MUZIKA
HLADNO PIVO; album “Dani zatvorenih vrata”
Izvrsno, žestoko i glasno!
TURA “PIVA”
Punkeri iz zagreba~kih Gajnica
objavili su jo{ jedan izuzetno
kvalitetan album
Prije nekoliko dana u emisiji Dobro jutro
na hrvatskoj dr`avnoj dalekovidnici, u
najavi slu`bene promocije novoga albuma
punkera iz Gajnica, Mile Kekin se biciklom
uvezao u kadar, pozvao fanove na dru`enje i
potpisivanje CD-ova i jednakom brzinom
sjeo na bike i odvezao se na promociju.
Originalno, nema {to. Mile je dosta
smr{avio, novi imid` upotpunjuje mu sijeda
brada stara tri dana, izgleda nekako
ozbiljnije, ali je glazba koju stvara s bendom
i dalje sna`na i energi~na kao da je stvaraju
desetlje}e mla|i glazbenici.
Pro{le su ~etiri godine od albuma Svijet
glamura, i pola godine od objave superpopu-
larne trilogije Evo vam d`inovski, a Hladno
pivo objavilo je album pod nazivom Dani
zatvorenih vrata. Album je slu`beno u prodaji
od 20. travnja, a dva dana ranije u
Bogovi}evoj 3, u zagreba~kom Vinyl baru,
uprili~eno je dru`enje s fanovima. Ulaskom
na slu`benu internetsku stranicu benda
do~ekuje nas `eljezna kvaka na zatvorenim
vratima, koja se klikom pretvara u skupljenu
{aku s ispru`enim srednjim prstom, i ve} je
na licu osmijeh iako niste ni ~uli o ~emu i
kako pjevaju HP-ovci.
Oduvijek je Pivo imalo poseban odnos s
publikom. U isto vrijeme po{tuju}i fanove,
Mile i dru{tvo znali su to~no kad i kako
unijeti i dozu humora, koja je u dana{njim
vremenima prijeko potrebna. Album Dani
zatvorenih vrata sadr`i petnaest pjesama, a
zapo~inje `estokim introm kompozicije
@ena, u kojoj Mile zaziva idealnu
pripadnicu ljep{eg spola stihovima: “Meni
ide ~etrdeset i neka, treba mi `ena koja ima
muda”, i nastavlja: “Nudim sebe sa svom
dodatnom opremom.” Kra}a od tri minute je
i pjesma Firma, koja uz punk-rock riffove
progovara o privatizaciji i la`nom domo-
Page 58
ljublju. Genijalno zvu~i pjesma Mojoj
majici, dok joydivisionski zvu~i pjesma
posve}ena pijanoj Tijani. Na Danima
zatvorenih vrata na{li su se od ranije poznat
singl Messi, ne{to sporija oda Starom
{ajseru, rock veselica Dan oslobo|enja, a
stih u, za Pivo nesvakida{njoj, pjesmi Barba
zaslu`io je i Oliver Dragojevi}.
Pjesma iznimne energije je Zomby parti,
koja stoji rame uz rame uz najbolje pjesme
albuma Udarna vijest i Na ovim prostorima.
Izvrsni, osmi studijski album, Hladno pivo
zavr{ava kompozicijom Vjeruj u mene.
Zanimljivo je i kako je Hladno pivo po prvi
put objavilo album pod vlastitim labelom
Gajba Records.
Fanovi iz na{e zemlje mo}i }e ih
pogledati i poslu{ati u Banjoj Luci, u sklopu
studentskog obilje`avanja Dana pobjede
nad fa{izmom pod nazivom @ivjeti
slobodno, koji }e se odr`ati 9. svibnja, ali i
na Tjenti{tu, 5. srpnja u sklopu Ok festa.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Feder ft. Lyse: Goodbye
2. Blur: Lonesome Street
3. Ghostpoet: Off peak dreams
4. Gaz Coombes: 20/20
5. Chic ft. Nile Rodgers: I’ll be there
6. Joey Bada$$ ft. Kiesza: Teach me
7. Jose Gonzalez: Leaf Off/The Cave
8. K. Flay: Make me fade
9. Puts Marie: Pornstar
10. Maika Makovski: Lava Love
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 22.4.2015 18:47 Page 59

KULT MARKET
KINO KRITIKA ALWAYS - ZALAZAK
SUNCA NA TRE]OJ ULICI
Film “My Beautiful Broken Brain” (Velika Britanija, 2014.);
režija: Sophie Robinson i Lotje Sodderland Takashi
Yamazaki
Jake i kreativne žene Iz pregr{t
suvremenih
japanskih
filmova ovaj
put izdvojio
bih Always -
zalazak
sunca na
Tre}oj ulici, igrano ostvarenje Takashija
Yamazakija iz 2005. godine. Scenarij su
napisali reditelj i Ryota Kosawa, a prema
stripu Ryohei Saigana. Mjesto i vrijeme
radnje: Tokio, 1958. godina. Zanimljiva
vizura, zanimljiva pri~a. Ocjena: 4
MO@DANI UDAR U FOKUSU
Lotje Sodderland imala je 34 godine kada joj se desila tragedija

My Beautiful Broken Brain sjajan je
dokumentarni film ~ije su autorice Sophie
Robinson i Lotje Sodderland. Rije~ je o
produkciji iz Velike Britanije, iz 2014.
godine. Monta`er filma je James Scott. Za
glazbu je bio zadu`en Nick Ryan.
My Beautiful Broken Brain nagra|en je na
IDFA-i u Amsterdamu pro{le godine, posebnim
priznanjem `irija Udru`enja filmskih novinarki
za najbolji film kojeg je re`irala neka autorica. A
Sophie Robinson i Lotje Sodderland ne samo da
su re`irale film ve} su ga i snimale.
Lotje Sodderland imala je trideset i ~etiri
godine kada joj se desila tragedija. Dok je
le`ala sama u krevetu zadesio ju je mo`dani
udar. Nekako, jedva, uspjela se izvu}i iz
ku}e, kasnije su ju prona{li te je preba~ena u
bolnicu. Nakon provedenog odre|enog
vremena u bolnici odlu~ila je uzeti kameru,
okrenuti je prema sebi i zabilje`iti
dokumentarno neke stvari bitne za njen
`ivot. I `eljela je da, skupa sa redateljicom
Sophie Robinson, poku{a snimiti svoje
osjetilne do`ivljaje, jer se njena slu{na i
vidna percepcija poremetila. Iznimno jaka
`ena, Lotje, sada na rehabilitaciji, sudjeluje
u znanstvenom eksperimentu kojim se
nastoji oja~ati dijelove mozga, oporaviti ih,
posebno one vezane za jezik. Sophie
Robinson posljednjih petnaest godina snima
dokumentarce, uklju~uju}i brojne filmove
za BBC i Discovery Channel. Posebno je
privla~i snimanje dokumentaraca koji se
bave razli~itim medicinskim temama, od
preranog poroda, transplantacije jetre i
operacije srca do opsesivno-kompulzivnog
poreme}aja i ovisnosti o drogama.
Lotje Sodderland, pak, bila je nizozemsko-
francuska scenaristica i producentica doku-
mentarnih filmova. Pozornost je privukla
sredinom 2000-ih, kada je pisala o
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
transformativnoj digitalnoj kulturi za Financial BREZOVA [UMA
Times, SBS Australia, IDFA DocLab i Wired.
Zatim je postala producentica digitalnih
Andrzej Wajda
sadr`aja u Mother Londonu, a onda je Brezova
debitirala kao redateljica filma Boomtown {uma
Babylon s Vincentom Moonom. U studenom igrani je
2011. godine do`ivjela je krvarenje u mozgu, film
{to joj je izmijenilo sposobnosti govora i velikog
percepcije. Andrzeja
Wajde iz
Ovo je divan dokumentarni film, koji
1970.
ohrabruje svakog ko je u nevolji, kako bi se
godine. I re`iju i scenarij filma potpisuje
snagom, prije svega, svoje volje, ali i
upravo on. Scenarij je napisao prema
snagom kreativnosti i gledanja naprijed a ne
pri~i Jaroslawa Iwaszkiewivza.
natrag, da ne posustaje i da bude bolji.
Boleslaw je mlad. Dolazi na farmu
Bravo za jake, kreativne i dobronamjerne
svoga brata koji je ogor~en. Boleslaw je
`ene! (D. Jane~ek) pun `ivota. Donosi radost na farmu.
Uskoro zavodi mladu Katarzynu.
AMERI^KI BOX OFFICE Ocjena: 4
1. Run All Night (Jaume Collet-Serra) DIVLJI VJETAR
2. Cinderella (Kenneth Branagh)
3. The Second Best Exotic Marigod Gorge Cukor
Hotel (John Madden) Divlji
4. Chappie (Neill Biomkamp) vjetar
5. Kingsman: The Secret Service igrani je
film
(Matthew Vaughn)
Georgea
Cukora
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA iz 1957.
godine.
1. Inteterstellar (Christopher Nolan, Rije~ je o crno-bijelom filmu. Scenarij je
Paramount) napisao Arnold Schulman, a prema
romanu Vittorija Nina Novaresea.
2. Gone Girl (David Fincher, FOX)
Gino je udovac. Nakon {to mu je `ena
3. Love, Rosie (Christian Ditter, The umrla, on, ran~er iz Nevade dovodi iz
Film Arcade) Italije Gioiju, sestru svoje pokojne
4. Escape From Planet Earth (Cal supruge u `elji da ju o`eni. Zanimljiv
Brunker, Weinstein Company) film. Anthony Quinn glumi Ginu.
5. Fury (David Ayer, Sony/Columbia) Ocjena: 4
59
Cetri oka:Cetri oka.qxd 22.4.2015 19:16 Page 60

U ^ETIRI OKA Razgovarala: MAJA RADEVI]

BH. INFO AJDIN ŠAHINPAŠIĆ, direktor TKD „Šahinpašić“

Izlo`bom Viribus Unitis u Galeriji Aluminij u
Mostaru otvorena je 17. kulturna Jo{ jedan praznik knjige u Sarajevu
manifestacija Dani Matice hrvatske - vi{e od 160 izlaga~a iz BiH, Srbije,

Foto: Mario Ili~i}

Mostarsko prolje}e 2015. Izlo`ba sadr`i 95 Crne Gore, Hrvatske, Turske, Irana,
vrhunskih umjetnina, me|u kojima su i Saudijske Arabije, Njema~ke i Velike
djela Eugena Delacroixa, Salvadora Britanije.
Dalija, Vlahe Bukovca, Gabrijela „Ove godine prvi put smo zabilje`ili
Jurki}a..., a javnost }e je mo}i vidjeti do ve}u potra`nju izlaga~a u odnosu na
15. maja. kapacitet izlo`benog prostora. Kao i
prethodnih godina, posjetioci }e imati
Opera Rigoletto Giuseppea Verdija vra}a priliku da kupe knjige po sajamskim
se na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo cijenama, a tu su i brojna predstavljanja
29. aprila ove godine, nakon osam godina novih naslova, okrugli stolovi i stru~ni
„pauze“. Na obnovi re`ije reditelja Ogniana skupovi iz oblasti knji`evnosti, te
Draganoffa radi Gordan Simi}, dru`enja s autorima“, ka`e Ajdin
impozantnu scenografiju osmislila je [ahinpa{i}, direktor TKD [ahinpa{i}
Marijela Margeta-Ha{imbegovi}, koje je suorganizator Sa-
kostimografkinja je Vanja Popovi}, a jma. Broj izlaga~a na
plesne numere potpisuje Bahrija Bihorac. Sajmu pove}an je za
devet posto u odnosu na
Sedmi Festival turskog filma odr`ava se od
22. do 27. aprila u Sarajevu te od 28. aprila
prethodnu godinu, a
do 2. maja u Zenici, u organizaciji doma}i izlaga~i za-
Ambasade Republike Turske u BiH. Bit }e uzimaju 65 posto kapa-
Dvadeset i sedmi citeta dvorane. Posljed-
prikazano {est filmova novije produkcije
poznatih turskih reditelja, a sarajevski Sajam knjiga i njeg dana manifestacije
bosanskohercegova~ka publika prvi put }e 13. Bijenale knjige ove bit }e dodijeljene
vidjeti i ostvarenje Fatih 1453 reditelja godine u dvorani Mirza nagrade u nekoliko kate-
Faruka Aksoya, najskuplji i najgledaniji Deliba{i} odr`ava se od gorija, a Sajam je
turski film svih vremena. 22. do 27. aprila, a otvoren svakog dana od
ljubiteljima knjige na 110 10 do 19 sati, uz bes-
BERLIN Hearts naziv je izlo`be autora {tandova nudi izdanja platan ulaz. 
Ekaterine Koroleve i Benjamina Kundea
koja se otvara 25. aprila u Izvor Centru u
Sarajevu u saradnji sa Ambasadom SR
Njema~ke. Postavka prikazuje porodice i
parove iz razli~itih kulturolo{kih miljea u EDO HOZIĆ, direktor
privatnosti njihovih domova, govori o tome
kako su se upoznali i za{to je njihov `ivotni
„Bijenala savremene umjetnosti“ u Konjicu
izbor Berlin, grad koji ne pravi razlike me|u Foto: Mario Ili~i}
ljudima.

Povodom 22. aprila, Dana Banje Luke, u

Muzeju RS-a otvorena je izlo`ba Banja
Luka od okupacije do slobode (1941-1945).
Izlo`ba sadr`i fotografije, dokumente, vojne
uniforme, oru`je, karte sa prikazom ratnih
operacija i {tampu iz perioda Drugog
svjetskog rata. Autor postavke je istori~ar
Milenko \or|evi}, a idejno rje{enje
osmislila je Ljilja Kora}, vi{i muzejski
tehni~ar-dokumentarista.

A na krovu sarajevske pijace Markale

krajem maja bit }e postavljena najve}a
stranica stripa na svijetu - platno dimenzija
30x24 metra na kojem }e biti isprintana
stranica iz stripa Potraga za grobom
Aleksandra Velikog, autora Gillesa
Kramera i Damira Nik{i}a. Nesvakida{nji
projekt organizira Francuski institut u EDO HOZI]
Sarajevu u saradnji sa IK Agarthi Comics i “Na{ projekt nalazi se na listi Svjetske organizacije bijenala i
Konjic se danas u svijetu spominje kao va`an kulturni toponim“
preduze}em Tr`nice-pijace.

60 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

Cetri oka:Cetri oka.qxd 22.4.2015 19:18 Page 61

MAJA BEGTAŠAGIĆ, urednica magazina za kulturu „Sedmica“ na FTV-u

Radimo bez posustajanja, a tema ne nedostaje
 U nedjelju, 26. aprila, na
Federalnoj televiziji bit }e  Pripremate li ne{to posebno
emitovano petstoto, jubilarno za 500. jubilej Sedmice i planirate
izdanje magazina Sedmica. Zaista li neke promjene u programskom
veliki uspjeh, posebno s obzirom na konceptu emisije?
to da je rije~ o emisiji koja se bavi Planirali smo da petstota
temama iz kulture, a kultura je kod emisija bude svojevrsna hronika
nas, kao {to je poznato, uvijek „na proteklih izdanja, ali onda smo
margini“... shvatili da bi to bio zaista
Da, i nama je te{ko povjerovati preobiman i prili~no nezahvalan
da je pro{lo gotovo punih trinaest posao jer je u proteklih trinaest
godina otkako smo po~eli raditi godina kroz emisiju pro{lo na
Sedmicu... Mislim da tu dugovje~- hiljade sagovornika... ^ini mi se da
nost mo`emo pripisati prije svega bi bilo nepo{teno nekoga posebno
upornosti cijele ekipe koja vrijedno izdvajati, tako da smo na kraju
radi iz sedmice u sedmicu, ponekad odlu~ili da i u ovom izdanju,
uz puno nervoze i stresa, ali bez uobi~ajeno, predstavimo aktuel-
posustajanja, i tako ve} godinama... nosti iz svijeta kulture, uz pri~e iz
U oktobru 2002. godine emitovano Sarajeva, Mostara, Beograda... A
je prvo izdanje, a taj prvi autorski {to se ti~e koncepta, uvijek
tim emisije ~inili su Kristijan Iveli}, nastojimo da pobolj{amo kvalitet
Kristina Ljevak, Mirsad Kli~i} i ja. emisije i donesemo na{im
Ekipa se, naravno, vremenom gledateljima ne{to novo i
mijenjala, tako da smo iz te izvorne druga~ije, pa }emo tako nastaviti i
„postave“ ostali samo Mirsad i ja, a u novoj sezoni... Uglavnom, tema
sada zajedno sa nama rade novinari Redakcije za kulturu FTV-a nam nikada ne nedostaje. I nije ta~no kada ka`u da kod nas
i na{i dopisnici. „nema kulture“, vidite da ima! 

Napravi}emo vojno-umjetni~ki muzej

sa najboljom kolekcijom u ovom dijelu Evrope
Tre}i ciklus projekta Bijenale savremene umjetnosti
odr`ava}e se od 24. aprila do 26. oktobra u nekada{njem
Titovom bunkeru u Konjicu. Ove godine, kako su najavili
organizatori, dr`ave-partneri Bijenala su Republika Austrija i
Albanija, a fokus }e biti na periodu Hladnog rata.
„Kustosi ovogodi{njeg Bijenala koji nam dolaze iz pomenutih
partnerskih zemalja su Adela Demetja, Margarethe Makovec i
Anton Lederer. Centralna tema izlo`be je Hladni rat, a umjetnici }e
kroz svoje radove govoriti i o razli~itim aspektima dru{tvenog i
politi~kog razvoja, kao {to su politika slobodnih dr`ava, mirovni
pokreti i pokreti za za{titu okoli{a, seksualna revolucija... Na
izlo`bi }e se predstaviti 25 umjetnika, a u bunkeru se ve} nalazi 90 radimo. Ali, isto tako vjerujem da }e njihova djeca znati cijeniti ovo {to
umjetni~kih radova 68 umjetnika i umjetnica koji su u~estvovali u danas radimo. Na{ projekt nalazi se na listi Svjetske organizacije
prethodna dva ciklusa Bijenala“, obja{njava Edo Hozi}, direktor i bijenala i Konjic se danas u svijetu spominje kao va`an kulturni
osniva~ Bijenala savremene umjetnosti u Konjicu. toponim“, isti~e Hozi}. „A na{i ciljevi su jasni od prvog dana: ponovno
Radi se o manifestaciji koja je jo{ uvijek „mlada“, ali do sada uspostavljanje kulturnih veza u Bosni i Hercegovini, uspostavljanje
je ve} postigla izuzetan uspjeh i privukla pa`nju svjetskih internacionalne kulturne saradnje i razmjene, integracija naslije|a iz
kustosa i kriti~ara kako zbog svog neobi~nog koncepta, tako i pro{losti u sada{njost uz pomo} umjetnosti i stvaranje hibridnog vojno-
zbog samog prostora u kojem se odr`avaju izlo`be. umjetni~kog muzeja sa najva`nijom zbirkom savremene umjetnosti u
„Vjerujem da postoje ljudi koji ne razumiju najbolje {ta mi to Jugoisto~noj Evropi.“ 

23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 61

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 22.4.2015 18:48 Page 62

U S LIM OV IĆ , pjevač iz Prijedora:

HALID M ,
“Da nisam to što jesapm o z iciji,
bio bih na nekoj viso k oj
by DINO BAJRAMOVIC
taj sam kapacitet”
15. Opi{ite Halida
1. Je li ve}i hit Mene je u~ilo vrijeme ili Be{li}a u tri rije~i...
U~ini bar jedan pogre{an korak? Malo su tri rije~i hvale
Obje numere su megahitovi. za Be{li} Halida.

2. Jeste li kao mal

i sa
}ete biti direktor pr njali da 16. S kim biste voljeli
eduze}a?
Nikad. otplesati tango?
Sa Adelisom.
3. Kako se
osje}ate u
4. [ta ne morate Sarajevu?
imati u fri`ideru? 17. Osoba koja Vam
Pola/pola.
Jogurt. ide na ganglije?
Mnogo ih je,
ve}inom iz politike.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Ne smijem se izjasniti, mo`e biti
zloupotrijebljeno. 18. Mala Duba ili
6. [ta obavezno Veliki Drvenik?
nosite na pla`u? Oboje.
7. Da niste to {to Vodu, vo}e.
jeste, {ta biste bili? 19. Tange
Na nekoj visokoj ili badi}?
poziciji, taj sam Pitanje 20. A begova ili
kapacitet. bezveze. {kembe ~orba?
Begova! Beg je beg.
8. [ta ste bili u pro{lom
`ivotu?
Ne znam ni da sam ga im
ao. 21. Poruka
~itaocima na{eg
magazina?
9. Jeste li Volite se, ljudi.
meteoropata?
Pola/pola.

10. Koliko ima istine u narodnoj mudrosti:

«Bolje kad kaplje nego kad te~e»?
Istina.
11. Da li je
{utnja zlato?
^esto,
12. [ta obla~ite pogotovo
kada `elite sada.
izgledati
moderno?
Sve je moderno
kad mi stoji. 13. Da li je bolje biti lijep
i pametan ili ru`an i glup?
Kako kada, ha, ha, ha...

14. Da imate 15 minuta

vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih obmanjivao narod.

62 SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

Fadila:Iluzije.qxd 22.4.2015 18:42 Page 63
KLIN ^ORBA
KAD BUDALI ULJEPOTA
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Posrećilo nam se da kultnu seriju Lud, zbunjen, normalan ovog prolje-
ća paralelno gledamo iz dvostruke vremenske i mentalne perspektive:
prastaru repriziranu na FTV-u i taze ispod čekića na Faceu. Kao i na
političkoj sceni, glumačka je ekipa više-manje ista, samo je neizbježni
Čombe privremeno opravdano odsutan
D
ok mi do~ekasmo da nam se ustoli~i ova vesela vlast
i kona~no pokrene to~ak historije u kontrasmjeru od
zle nam sudbine, prohuja nam pola prolje}a u
ki{ama i dumanu, kao da nam ne bija{e ve} dovoljno
pamet smu}ena regionalnom {e{eljizacijom i drugim
raznoraznim dobrosusjedskim dron-odron vijestima, koje
su na{im dr`avnim polutkama trajno va`nije od svakog
jada dabrobosanskog. Uglavnom, sad je napokon sve na
svom mjestu zahvaljuju}i, prije svega, nevi|eno sretnim
okolnostima da se mo`emo na doma}im televizijama
paralelno retroaktivno promatrati i analizirati iz vremena
biv{ih zlih vladara i sve to komparirati sa nadolaze}im
veselim vremenima na{ih novope~enih reformatora. Kako
to? Pa, fino i super produktivno: zemlja smo s najmanje
kulturnih proizvoda po glavi stanovnika, ali nam je zato
svaki (re~eni proizvod) kultni, osim Pa{ovi}evih koji su
svi odreda spektakularni i legendarni - pa time i
najkultniji.
N
ego, posre}ilo nam se da kultnu seriju Lud, zbunjen,
normalan ovog prolje}a paralelno gledamo iz
dvostruke vremenske i mentalne perspektive:
prastaru repriziranu na FTV-u i taze ispod ~eki}a na
Faceu. Kao i na politi~koj sceni, gluma~ka je ekipa vi{e-
manje ista, samo je neizbje`ni ^ombe privremeno
opravdano odsutan a u igri je njegov jednako munjeni brat
i nekolicina gostuju}ih regionalnih gluma~kih imena. Sve
je u novoj sezoni krenulo veselo i, kao i obi~no, bez
normalnih. Gledano s humorli strane, uglavnom se
koketira s lakim drogama i srodnim moralom, iz ~ega
nastaju komi~ne zbunjoze me|u vje~itim sarajevskim
{ibicarima, sanjarima, marginalcima, titonostalgi~arima,
kapitalistima-naivcima u poku{aju... Smije{no je jer je o
nama, a `alosno jer je istinito, to jest beznade`no. Svi
akteri nove sezone ove na{e jedine humoristi~ne serije,
vidno prilago|ene regionalnom tr`i{tu, naprosto kradu
bogu dane bez ikakvog cilja i izgleda da }e ikad biti na
nekom stvarnom `ivotnom dobitku. Takvi smo, tako nam
je.
P
a, kad je ve} tako, hajde da se smejemo. Primjetno
je da su nam politi~ari jako `ivnuli, lete na sve
strane. Ne mo`e{ ti to vi{e pohvatati ko je gdje i ko
s kim. [to je jo{ i gore, sad htjeli-ne htjeli moramo pratiti
i svu ovu politi~ku bratiju (i poneku sestricu) iz zone
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
ak{ama i sabaha Evropske unije, pa nam bogme nije
svejedno kad se jedan od njihovih a ipak na{ih
predsjednika Tomo Nikoli} zaputi Papi u pohode pa se
zamal’ strmoglavi u more. Utren stigne haber da je
Tomica s nebesa padao k‘o kamen, ali ga je sre}om vje{ti
i jo{ ve}om sre}om trezveni pilot (ne kao onaj na{
pijandura Omer) uspio nadljudskim naporima iznova
uzdi}i na tu|inska nebesa tren prije nego {to je smo~io
kundure u tu|insko more. Tako se nevjerni Tomo vratio u
Beograd s kraja svijeta a da jadnik ni kafe nije popio. [to
je najdramati~nije, prvo se spontano pokvario a potom i
spontano popravio motor, a onda je stru~na, ali
nepodobna stjuardesa prosula kafu u krilo automatskom
pilotu te mu je `ivi kopilot podobno ali nestru~no poku{ao
obrisati skrivenu komandnu ru~ku... Tek tad se sve prvo
zatreslo, zastenjalo i zapu{ilo pa napokon i pretvorilo u
kamen na Tominim nejakim ple}ima...
E
pilog ovog nemilog leta odigrava se u Bosni.
Grohotom se smiju napu{eni Suljo i Mujo pred
jednom dobro ~uvanom javnom ku}om u Sarajevu, u
kojoj je Fata poslovo|a druge smjene. Ispod zelenog
fenjera naizmjeni~no nate`u bezalkoholnu sarajevsku
pivu i pjevaju: Kafu mi, draga, ispeci. Kad, odnekud se
stvori njihov jaran Mille Ronhill: Pomozbog-
selammerhaba-{aimaba! Jesam li ja d`abe jednoglasno
usvojio deklaraciju o trajnoj zabrani Cunetove baksuzne
pjesme koju je moj pajdo Tomislav pjevao kad je poletio
Papi u pohode?! Jesi, jarane, al‘ to ti se ne pika u
Sarajevu. E, pikat }e se! Ima da preko jednog glavonje u
Americi izlobiram da se sutra zapali kafe-aparat u avionu
kojim se ovi va{i politikusi namjeravaju vratiti ku}i.
Ne}e{ zar, s njima je i onaj va{ Crnadak? - zavapi Suljo.
Kakav na{, jadan ne bio?! Snimio sam ga kad je tri puta
oko d`amije obi{ao. Njega }emo ostaviti i bez kafe i bez
doru~ka skupa s onim nedokaznim guvernerom Centralne
banke. Fino sam mu objasnio da mo`e komotno
od{tampati jo{ koji milon ovih bezveznih bosanskih para,
a on se zakrmio kao da je {tamparija njegova. E, ne}e ga
ni on od Amerike do Sarajeva kafe popit. Pogovor: ovaj
kultni vic o Muji, Sulji i Milletu (novi dvoentitetski
kulturni proizvod) ispri~ao je Igor Crnadak prijateljima
Bosne i Hercegovine na radnom doru~ku u Luksemburgu,
istog dana kad se guverner odlu~io vratiti u Washington
na kafu. 
63
Auto:CRNA.qxd 22.4.2015 18:32 Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILI^I]
HIBRIDNI CADILLAC CT6 PHEV: Luksuz na kvadrat!
I
ameri~ki automobilski koncern General
Motors prati trendove. Tek {to su
nedavno na Salonu automobila u New
Yorku promovirali svoj najnoviji model CT6,
u pripremi je i nova verzija toga modela,
koja }e slu`benu premijeru imati na pred-
stoje}em Sajmu automobila u [angaju.
Standardni model CT6 sti`e u paketu sa
trolitarskim twin-turbo V6 motorom ukupne
snage od 400KS i 543 Nm obrtnog
momenta. Pored tog agregata, za stan-
dardni CT6 model GM je pripremio i ne{to
slabiji, 3,6 litarski V6 motor, sa “samo” 335
konja kao i dvolitarski ~etvrocilindarski turbo
benzinac s 265 konjskih snaga. Novi
Cadillac CT6 PHEV zapravo je hibrid, a ve}
sad je poznato kako se radi o Plug-in
hibridnom sustavu, ~iji }e glavni adut biti
64
pogon sa~injen od dvolitarskoga ~etvero-
cilindarskog turbo benzinca, potpomo-
gnutog s dva elektromotora, s napajanjem
litij jonskih akumulatora. Snaga baterija je
18,4 kWh, a pretvorena u konjske snage
zvu~i zbilja impresivno. Rije~ je o agregatu
koji }e kombinirano proizvoditi ~ak 335
konjskih snaga, uz 586 Nm obrtnog
momenta. Ne treba zaboraviti jo{ jedan GM-
ov adut kada su u pitanju karakteristike
vozila. Cadillac CT6 PHEV ponudit }e
voza~ima tri razli~ita re`ima vo`nje, me|u
kojima je najzanimljiviji re`im Sport, ali i
podatak kako }e novi hibridni Cadillac tro{iti
upola manje goriva od prethodnika. Jo{ i
nekoliko podataka o tehni~kim karakteris-
tikama modela CT6 PHEV... Vozilo je
duga~ko gotovo 5,2 metra, {iroko 1879 mm,
dok mu me|uosovinski razmak iznosi 3109
milimetara. Trenuta~no niti jedna
automobilska tvrtka na svijetu nije ni blizu
dostizanja razvoja tvrtke Tesla i njihova
revolucionarnog modela Tesla S, kada se
govori o proizvodnji elektri~nih automobila,
no u posljednje vrijeme sve je vi{e hibridnih
modela, koji usprkos visokim cijenama
pronalaze put do krajnjih kupaca. General
Motors, ba{ kao i ostale renomirane svjetske
automobilske tvrtke, polako ali sigurno uvodi
u proizvodnju automobile ~iji je primarni
zadatak omogu}iti voza~ima luksuzno vozilo
s minimalnom potro{njom i maksimalnom
za{titom okoli{a, koje se sve manje oslanja
na fosilna goriva, a sve vi{e upori{te nalaze
u elektri~noj energiji, ba{ kao {to je to slu~aj
s modelom CT6 PHEV. 
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
Reagiranja:Reagiranja.qxd 22.4.2015 18:19
Rizo Mehidin i Amel Sal~in - Uredni{tvu
Armin Cibra je spletkaroš, prevarant i lažov, nismo
bili u kontaktu s osobom koja mu je navodno slala
prijeteće poruke
(“Vozio sam Fahrudina Radon~i}a”, SB, br. 962)
Po{tovani,
Povodom teksta pod nazivom “Vozio
sam Fahrudina Radon~i}a” objavljenog
16.04.2015. godine na strani br. 22
magazina “Slobodna Bosna” upu}ujemo
redakciji demanti sljede}eg sadr`aja:
U cilju potpunog i ta~nog informisanja
molimo Vas da u cjelosti objavite napisani
tekst (dopis) u narednom broju Va{eg
magazina jer su u gore navedenom tekstu
objavljena imena od strane Cibra Armina,
koji je izjavio da smo mi (Sal~in Amel i Rizo
Mehidin) bili u navodnom kontaktu sa
osobom koja je njemu slala prijete}e
poruke. Ja (Rizo Mehidin) kao radnik
Slu`be unutra{nje za{tite Avaz roto pressa
na radnom mjestu Videonadzor radim u
skladu sa zakonom o agencijama za za{titu
ljudi i imovine, te sam kako mi nala`e zakon
i slu`ba zadu`en za pra}enje i nadzor nad
objektom u cilju za{tite ljudi i imovine
pra}enjem kamera. l U vi{e navrata ja kao i
ostale moje kolege primje}ivao sam ~udno
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
Page 65
pona{anje Armina Cibre jer je isti bez
dozvole koristio slu`bena vozila ne koriste}i
putne naloge i evidencije koje se vode u
kompaniji, o ~emu postoji i knjiga evidencije
kori{tenja slu`benih vozila. Armin Cibra je u
bezbroj navrat primje}en kako otu|uje
slu`bene stvari iz vozila kao i iz samog
objekta. Kupovao je gume, sipao gorivo,
obavljao servise na svom privatnom vozilu,
a sve na ra~un kompanije, te je falsifikovao
moj (Sal~in Amel) potpis, kao i potpise
kolega, kao da smo mi kupovali, o ~emu
imaju i dokazi, kao i svjedoci. Na svom
privatnom automobilu imao je ugra|ene
policijske blinkere, koje je palio prilikom
dolaska na posao tj. u gara`u na objektu
ATT-a. O svemu smo mi kao i ostale kolege
upoznali nadre|ene u kompaniji. Kada je
saznao da je razotkriven, po~eo je da nam
se sveti, {alje poruke, da proziva na telefon,
otvara la`ne Facebook profile, uznemirava
na{e porodice, te po objektu pri~ati kako ga
mi i na{e kolege pratimo i snimamo o ~emu
REAGIRANJA
postoji i njegova prijava predata u policiju, a
sve to u cilju zastra{ivanja mene (Rizo
Mehidin) i mojih kolega koji rade u
videonadzoru, da ga ne bi vi{e pratili u
njegovim nedjelima i kra|ama. Cibra Armin
se koristi svim i sva~im u cilju da nekoga
uni{ti i izvu~e korist. Armin Cibra se koristi
la`ima, spletkama i smatramo da je
spletkaro{, prevarant i la`ov, te da nije
psihi~ki stabilna osoba, {to mo`e potvrditi
desetine ljudi, kao i radnih kolega.
S po{tovanjem,
Rizo Mehidin
Amel Sal~in
65
ISPRAVNA-oglasi sedmica-952:ISPRAVNA-oglasi.qxd 5.2.2015 0:30 Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-963:ISPRAVNA-oglasi.qxd 22.4.2015 14:57 Page 1
ISPRAVNA-oglasi sedmica-963:ISPRAVNA-oglasi.qxd 22.4.2015 14:56 Page 1