Slobodna Bosna 963

PAROVI I OSTALE PRIÊ: MALO MACI TELE]A GLAVA
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-953:ISPRAVNA-oglasi.qxd
10.2.2015
14:14
Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
23.4.2015
0:16
Page 3
SADR@AJ
12 DOSSIER TURKOVI]
DO@IVOTNA ROBIJA ZA
SVIREPOG ZLOÎNCA
Deset su godina novinari SLOBODNE
BOSNE istraìvali i pratili kriminalnu
karijeru ZIJADA TURKOVI]A, prije nego
{to je svirepi zlo~inac spremljen iza
re{etaka, vjerojatno do kraja ìvota;
nakon {to smo prije pet godina prvi
otkrili da su Turkovi} i njegovi egzekutori
krivi za najmanje ~etiri ubojstva, vo|a
zloglasne kriminalne organizacije
26
tragao je po Sarajevu za urednikom SB
SENADOM AVDI]EM, prijetio kaznenim
prijavama i sudskim tu`bama za klevetu,
a mafija{ka glasnogovornica [EJLA
JUGO-TURKOVI] pisala priop}enja,
kako bi supruga pokazala kao uzornog
gra|anina i `rtvu zluradih novinara
www.slobodna-bosna.ba
me|utim, nije zanimao samo za
pritvorenog Sirijca, nego i za IMADA
EL-MISRIJA, koji je iz BiH u Egipat
izru~en prije ~etrnaest godina
30 EUROPA KAO TVR\AVA
PUTOVANJE U SMRT
Zbog ratova i ekonomske nesigurnosti,
broj osoba koje poku{avaju dobiti azil
u zemljama Europske unije se svake
godine pove}ava. Odgovor zemalja
~lanica je poja~ana grani~na kontrola,
od ~ega za sada najvi{e koristi imaju
krijum~ari ljudima. Kako bi se to sprije~ilo, lideri predlaù jo{ o{trije mjere.
DVADESTOGO[NJICA
GENOCIDA U SREBRENICI
SRBIJA ]E DA LEGNE ZA
SREBRENIÂNE
DU[AN MA[I], beogradski novinar
koji ìvi u Londonu, organizator je akcije obiljeàvanja dvadesetogodi{njice
genocida u Srebrenici; on za na{ list
govori {ta ga je motivisalo da organizuje ovaj masovni performans, kakav
odziv gra|ana o~ekuje i kakvu reakciju
aktulne vlasti u Srbiji
Slijede}i broj Slobodne Bosne

potraìte na kioscima 29.4. u
Sarajevu, a 30.4. u BiH
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
18 REFORME PRED ZIDOM

SINDIKAT BRANI PRIVILEGIJE
DR@AVNIH SLU@BENIKA
Salih Kru{~ica, predsjednik Sindikata 28
dràvnih slu`benika Federacije BiH,
o{tro se usprotivio ideji federalne Vlade
o uvo|enju progresivne stope poreza
na dohodak; Slobodna Bosna otkriva
za{to se samo ~inovni~ki sindikat buni
protiv reforme i kakva je poreska
praksa u dràvama Evropske unije
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]

Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
REALITY KOJI JE OTKRIO

PRAVO LICE SRBIJE
PAROVI [OKIRALI REGION
Milomir Mari}, jedan od najpoznatijih i
najkontroverznijih beogradskih
novinara, autor emisija ]irilica i Goli
ìvot i urednik TV Happy, ekskluzivno
za Slobodnu Bosnu govori o realityju
Parovi, koji je eksplicitnim scenama
seksa {okirao region; on otkriva u
~emu je tajna gledanosti ove emisije i
obja{njava zbog ~ega Srbija no}ima ne
spava otkada je ovaj show po~eo sa
emitovanjem
Ure|uje redakcijski kolegij

Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
22 PARLAMENTARNA BITKA
[EMSUDINA MEHMEDOVI]A
SPASIMO ABU HAMZU
Zastupnik SDA u Parlamentu BiH
[EMSUDIN MEHMEDOVI] zatraìo
je po~etkom aprila od novoizabranog 32
dràvnog ministra sigurnosti
DRAGANA MEKTI]A informaciju o
pravnom statusu najpoznatijeg
{ti}enika Imigracionog centra Slu`be
za poslove sa strancima IMADA ALHUSINIJA poznatijeg kao ABU
HAMZA; zastupnik Mehmedovi} se,
23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
EU I BiH
NA PUTU KA BRUXELLESU...
Nakon vi{e od sedam godina ~ekanja
Bruxelles je odlu~io da Sporazum o
stabilizaciji i pridruìvanju sa BiH
kona~no moè da stupi na snagu i to
od 1. juna; no, zadatke koji su pred
BiH ne}e biti nimalo lako ispuniti...
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u

Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: info@slobodna-bosna.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
23.4.2015
0:29
Page 4
MINI MARKET
NE POMA@E VODA MAJKO,
SA KORITA IVANOVA
Ivan @ili}, navodni milijarder porijeklom iz Vare{a,

spreman investirati u BiH tri
milijarde eura
Nenadma{ni petljanac, navodni
milijarder porijeklom iz Vare{a Ivan
@ili}, kome bi na bujnoj ma{ti
pozavidio i baron Minhauzen,
upleo je u svoju mreù fantasti~nih
konstrukcija i visokog predstavnika
u BiH Valentina Inzka.
Odobrio sam Inzku tri
milijarde eura, rekao je @ili},
navode}i da se sa {efom OHR-a
susreo u Luksemburgu prije mjesec
dana. @ili} je optuìo Inzka da {uti o
tom dogovoru.
Od tada se Inzko krije po
Pragu, Be~u, Moskvi, Klagenfurtu, Luksemburgu, samo da ne bi
morao te projekte realizirati! A
Bosna ~eka, kazao je @ili} te
dodao da je rije~ o projektima
Sjeverna i Ju`na autocesta, vrijednim po 1,5 milijardi eura!
Projekat pod nazvom Sjeverna i
Ju`na autocesta niti postoji niti je u
pripremi, niti iko ìvi zna o ~emu
@ili} govori. Ali postoji Vare{, njegovo rodno mjesto, koje je doslovno
na izdisaju, pa bi bilo dobro da @ili}
za po~etak u svom rodnom gradu
izgradi makar kiosk i zaposli makar
jednog ~ovjeka. Za takav potez ne
treba mu saglasnost ni OHR-a ni
dràvnih institucija BiH.
(M.A.)
Ivan @ili}
BEKANI KO BEKAMI
Federalni ministar rada

Milan Mandilovi najavio
reviziju rodbinskog
zapoljavanja, hoe li se na
udaru nai i familija
Fehima Bekana?!
NEPOTIZAM U FEDERALNOM MINISTARSTVU RADA

Fehim Bekan, tajnik Ministarstva, rekorder je po broju ~lanova obitelji koje je zaposlio u
dràvnu slu`bu
Novi je federalni ministar rada i socijalne

politike Milan Mandilovi} potvrdio u
intervjuu za Oslobo|enje kako je od
slu`benika tog Ministarstva zatraìo da se
izjasne ima li me|u ~lanovima upravnih i
nadzornih odbora njihovih bliìh ro|aka.
Prvi je potez ministra Mandilovi}a,
nedvojbeno, za svaku pohvalu, no tek treba
vidjeti kako }e se nositi s mnogobrojnim
~lanovima obitelji svog najblièg suradnika
Fehima Bekana. Dugogodi{nji je tajnik
Ministarstva rada i socijalne politike
Federacije BiH, bez premca, rekorder po
broju najbliìh srodnika koje je zaposlio u
dràvnu slu`bu ili rasporedio po upravnim i
nadzornim odborima. K}erka Fehima
Bekana Elma Kameri} je predsjednica
Nadzornog odbora Zavoda za zbrinjavanje
mentalno invalidnih osoba Drin Fojnica, dok
u Nadzornom odboru Zavoda za vaspitanje
mu{ke djece i omladine u Sarajevu sjedi
Samira Zeba, k}erka Bekanovog brata. I
jedan i drugi zavod, pojasnimo, djeluju pod
ingerencijama Ministarstva rada i socijalne

politike FBiH. Samirina sestra Indira
Dujmovi} je, opet, zaposlena u federalnom
Ministarstvu rada i socijalne politike kao
referentica i neizostavna je ~lanica gotovo
svih komisija, a radna joj je kolegica jo{
jedna ro|aka - Zarifa Stovrag, ina~e sestri~na
Fehima Bekana.
U nepune ~etiri godine, koliko je bio
predsjednik Upravnog odbora federalnog
Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i
zapo{ljavanje invalida, Fehim Bekan je
uspio zaposliti svoju pastorku Alisu êdi}.
Na popisu petnaestak uposlenika tog Fonda,
~ijim bi se dosada{njim radom uskoro
trebala pozabaviti i policija, tako|er se
nalazi i Mensura Vreto, supruga Bekanovog
ro|aka. Da je tajnik Ministarstva rada i
socijalne politike na vrijeme zbrinuo i
budu}e ~lanove familije potvr|uje zaposlenje Selme Fazli}, navodno, zaru~nice
Bekanovog brati}a.
S. Mijatovi}
SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
23.4.2015
0:29
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
Hrana je najbolja ishrana
POPIO BIH CIJELU PE[TU I

SAM BUDIM GRAD
Dodik tvrdi da su
Amerikanci instalirali punkt u Budimpe{ti odakle
ga poku{avaju
sru{iti
Predsjednik RS-a Milorad
Dodik ustvrdio je da mu Amerikanci
rade o glavi i da su zbog toga
ponovo aktivirali svoj punkt u
Budimpe{ti.
Budimpe{ta jeste centar koji
se ponovo aktivirao, centar kojeg
su Amerikanci stvorili i otvorili
da okupe navodno doma}e
snage koje treba da izvr{e neke
zadatke, rekao je Dodik i dodao
da je u Budimpe{ti bilo sjedi{te koje
je okupilo predstavnike Otpora
kada je ru{ena vlast Slobodana
Milo{evi}a.
Imate one, upravo iz
budimpe{tanske pri~e, koji
govore da nije va`no kako je bilo
i kako }emo ìvjeti, ve} ja ho}u
da jedem, kao da se ovdje gladuje! Pa vi{e ima u Americi gladnih
ljudi! Imate u Americi vi{e prosjaka nego {to moète da zamislite,
ima tamo ljudi koji veoma te{ko
ìve, ima socijalno totalno
ugroènih, rekao je Dodik, koji
tvrdi da su novi srpski funkcioneri u
Sarajevu upravo produkt budimpe{tanske pri~e!
(M.A.)
Milorad Dodik
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
23.4.2015
2:02
Page 6
MOJE PITANJE
HELSIN[KOM ODMORU:
Na okupljanju najveih
mladih koarkakih
talenata u Americi za
najboljeg MVP-a izabran je
deko NjEGO SIKIRA.
Klinac je roen 1999.
godine na Palama. Nikad ga
nisam gledao i niko ga nije
gledao jer su ga ve u 15.
godini zaskoili menaderi
sa svih meridijana i
paralela, odveli u Italiju. A,
opet, neka mala koarkaica
roena u Bijeljini MARICA
GAJI prva je djevojica s
ovih prostora koja je prola
na draftu enske NBA lige.
Nesluene mogunosti i
ogromne line perspektive
stoje pred ovo dvoje djece.
Nacionalisti bi ovako
zakljuili: Opet nam
uzimaju danak u krvi
6
Ako Gradsko vije}e Sarajeva

predvo|eno Kom{i}em stoluje
u Vije}nici, ho}e li premijeru
Kantona Sarajevo Konakovi}u
biti dopu{teno da sjednice
Vlade drì u Konaku
ETVRTAK,
16. APRIL
Drago mi budne, ba{ se obradovah,
iskreno, kao ~ovjek i kolumnista, kad danas
u kafanu u|e FEJSAL HRUSTANOVI]. Da
podsjetim, Fejsala je prije dva mjeseca,
ispred zgrade Elektroprivrede BiH
poku{ao ubiti stanoviti TEUFIK MUSI].
Sre}om, Fejsalova japija, 70 godina stara,
predeverala je uspje{no taj svirepi atak.
Revolvera{ Teufik Musi} vaì za iskusnog i
profesionalnog policajca; toliko je iskusan i
toliko profesionalan da nije bio u stanju sa
punim {arzerom ubiti ~ovjeka nasmrt. Neke
su te{ke bankarsko-povjerila~ke pri~e u
pozadini tog zlo~ina. Neumjesno je i
neljudski da pitam Fejsala deset dana nakon
{to je izi{ao iz intenzivne njege {ta se
izme|u njega i revolvera{a Musi}a i kad
zagovnalo. Glupo pitanje koje bih ja
eventualno postavio iznjedrilo bi jo{ gluplji
odgovor. Za svaku svoju tvrdnju, pa i
sljede}u, poku{avam priskrbiti validnog
svjedoka - svjedok u ovom predmetu je biv{i

ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj. Ako
se ispostavi da je ne{to utuìvo, onda je to
moj sljede}i iskaz: lako je bilo poslovati s
udba{ima poput Teufika Musi}a ili njegovog
{efa Bakira Alispahi}a koji su bili
privilegirani i odre|ivali pravila igre.
Konkurencije nema i sve ti je pod nogom.
Lako je biti vlasnik novina a prije toga imati
radnu knjiìcu u AID-u poput Senada
Pe}anina. Jednostavno je biti pobjednik u
konkurenciji u kojoj nema{ konkurenata. U
demokratskim pravilima igre, koja su
sre}om uspostavljena, takva vrsta
policijskog monopolisti~kog terora nad
gra|anima je dokinuta. Prije rata detektirani
korumpirani policajac Teufik Musi} se
prera~unao. Njegov {ef Bakir Alispahi}
tako|er ima nekih finansijskih problema i
poslovno carstvo mu se malo pomalo
uru{ava a portparol te organizacije Senad
Pe}anin, ~ujem, prodaje tri-~etiri dunuma
zemlje na Faleti}ima. Pedeset do sto
ozbiljnih novinara znam, od barda Gojka
Beri}a pa recimo do mla|e raje tipa moje
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
23.4.2015
2:03
Page 7
neznanja, neinformiranosti.
ZA[TO PADAJU AVIONI U REGIJI
PONEDJELJAK,
20. APRIL
Tomislav Nikoli}, uzrok pada zapaljiva retorika
drage kolegice Maje Radevi}. Sve kad

saberemo, niko nema ~etiri dunuma zemlje...
PETAK,
17. APRIL
Svaki dan koji mi pro|e bez adekvatne

budala{tine, {ege {ale, humora, smatram
propu{tenim, proma{enim, izgubljenim.
Jutros me pita negdje na âr{iji
dobronamjerni zlobnik: Buraz jesil to
dobio nogu s OBN-a? A jesi pu{io
Hrvatima. Ma jok, brecnem se ja,
prebacujem aktivnosti na tre}i kanal
televizije, ure|ivat }u dva do tri programa
Kao naprimjer?, insistira vrli, dosadni
pitac, [ta bi ti radio na ôvi}evoj
televiziji? Sve {to od mene o~ekuje
hrvatski narod. Vjerski program zvao bi se
Zelena panorama, kviz bi bio prilago|en
onom {to Tarik Filipovi} vodi i zvao bi se
Protjera. Revijalni program bih zapostavio,
a konstitutivnost i me|uvjerski dijalog bila
bi mi na prvom mjestu. Svake hefte
dovodio bih biskupa Ratka Peri}a i vladiku
hercegova~kog Grigorija da zadovoljim
ekumenske standarde. Emisija bi se zvala,
radni naslov, Lepi selami lijepo gore.
SUBOTA,
18. APRIL
Sa gospodinom IVANOM ZVONIMIROM Î^KOM, predsjednikom Helsin{kog odbora, moète se slagati ili ne slagati,
ali je ultimativno po{tovati njegovu strast i
predanost poslu kojim se bavi. Jednom sam
ili nijednom s gospodinom î~kom
razmijenio niz kvalitetnih, rasnih uvreda.
Me|utim, u dana{njem intervjuu koji je dao
jednim novinama i{~itavam da Helsin{ki
odbor na ~ijem je ~elu, pa`ljivo, sustavno i
dubinski prati, istraùje i dokumentira
sociopatolo{ke pojave na tribinama u
Hrvatskoj i o nepravilnostima izvje{tava
vrh tamo{nje dràve i nadle`ne UEFE,
FIFE. [ta je radio i ~ime se bavio Helsin{ki

odbor BiH, na koje je va`ne dru{tvene
probleme bio fokusiran, koje je goru}e
teme istraìvao, nikad ne}emo saznati. Ne
znam da li uop}e postoji ta firma koju je
uzurpirao SR\AN DIZDAREVI]. Prvi put
kad sam u{ao, odmah iza rata, u tzv. Ku}u
ljudskih prava, shvatio sam da je taj
birokratsko-~inovni~ki, improvizatorski
mastodont svrha sam sebi. Tad mi je palo
na pamet pa sad to javno kaèm: ~ast mi je
bilo oti}i u Helsin{ki odbor u Beogradu,
gdje me je do~ekala velika gospo|a SONJA
BISERKO. Sa po{tovanjem doìvljavam
sve {to je uradio Helsin{ki komitet
Hrvatske, ali ovo {to smo mi imali, a sad
nemamo i niko zbog toga ne àli, samo je
Helsin{ki odmor.
NEDJELJA,
19. APRIL
Vi{e mi je dojadilo, Bogu i narodu

vjerovatno tako|er, dokazivati da je glavni
problem hrvatske javne, intelektualne scene
povr{nost ili, moèmo to krleìjanski
nazvati, konformisti~ka indolencija. U
dana{njoj emisiji Nedjeljom u dva kultni
urednik i voditelj ALEKSANDAR
STANKOVI] pita svog gosta TOMISLAVA ÂDE@A zbog ~ega zamjera RADI
[ERBED@IJI {to je oti{ao iz Zagreba a ne
zamjera piscu MILJENKU JERGOVI]U
{to je oti{ao iz Sarajeva. A ko to zamjera
Miljenku Jergovi}u, pita i istovremeno
odgovara âde`. Nespremni, samozaljubljeni voditelj Stankovi} odgovara:
Bo{nja~ki nacionalisti. Sugovornik
âde` navu~e se na tanak led: Jergovi} je
branio Sarajevo punih osam mjeseci i na
kraju dopao u Hrvatsku. Ni{ta u ovom
dijalogu nije ta~no. Nema bo{nja~kih
nacionalista koji Miljenku spo~itavaju bijeg
iz Sarajeva, niti ima svjedoka da je
Miljenko branio Sarajevo. BiH je, pored
ostalog, `rtva pametuju}e povr{nosti,
U krajnje odmjerenom, koncilijantnom,

pomirljivom govoru premijer Srbije
ALEKSANDAR VUÎ] na komemoraciji
u Donjoj Gradini, tragi~nom mjestu
stradanja svih na{ih naroda i narodnosti,
kaè: Nemogu}e je razumjeti ratove iz
devedesetih godina pro{log stolje}a a da se
ne sagleda istina o svirepim zlo~inima u
Jasenovcu.
Dakle, premijer Srbije traì kontekst
koji ja nikad da na|em. Ju~er je u Vlasenici
klanjana dènaza ekshumiranim `rtvama
proteklog rata me|u kojima se na{ao i
{estogodi{nji dje~ak. U novinama, na
portalima, dru{tvenim mreàma ista slika:
nad mezarom unuka pla~e nana. O~ito ta
nesretna èna, kao ni ja i niko normalan,
nije u stanju historijske doga|aje staviti u
kontekst, da je skoro tri hiljade Bo{njaka u
Vlasenici platilo glavom zbog zlo~ina
po~injenih nad Srbima u Jasenovcu.
UTORAK,
21. APRIL
Na
okupljanju najve}ih mladih
ko{arka{kih talenata u Americi za najboljeg
MVP-a izabran je de~ko NJEGO[
SIKIRA[. Klinac je ro|en 1999. godine na
Palama. Nikad ga nisam gledao i niko ga
nije gledao jer su ga ve} u 15. godini
zasko~ili menadèri sa svih meridijana i
paralela, odveli u Italiju. A, opet, neka mala
ko{arka{ica ro|ena u Bijeljini MARICA
GAJI] prva je djevoj~ica s ovih prostora
koja je pro{la na draftu ènske NBA lige.
Neslu}ene mogu}nosti i ogromne li~ne
perspektive stoje pred ovo dvoje djece.
Nacionalisti bi ovako zaklju~ili: Opet nam
uzimaju danak u krvi.
SRIJEDA,
22. APRIL
Ni za milion godina ja se ne}u opametiti
- ne razumijem politi~ku filozofiju, hajmo
je tako nazvati, kadrova DF-a raspore|enih
na strate{kim mjestima. Lako }u ja
razumjeti SDA, {to bi se reklo, znam ih ko
staru paru, o HDZ-u da ne pri~amo, i u toj
sam problematici relativno stru~an, ali
politi~ku filozofiju Demokratske fronte
nikako da skontam. Koliko mogu uhvatiti
poruke, a recimo da nisam neinformiran,
ideolo{ka platforma DF-a je depolitizacija
politike. Nek im bude sa sre}om, i
KOM[I]U i BAJROVI]U i SULJAGI]U,
ali ja mislim da je depolitizacija politike
odrìva u mjeri u kojoj je odrìva
aseksualizacija porni}a!
7
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
23.4.2015
0:42
Page 8
MINI MARKET
LOL ENERGOPETROL
KLUBI BLI@NJEG SVOGA
Osnovan Klub
hrvatskih
gospodarstvenika, predsjednik
direktor Podravke za BiH Milan
[arlija
Pod pokroviteljstvom hrvatskoga
veleposlanika u BiH Ivana Del
Vechia u Vitezu je u utorak
formiran Klub hrvatskih gospodarstvenika. Na osniva~kom skupu je
bilo pedesetak direktora i menadèra najve}ih hrvatskih kompanija, ali
i doma}ih tvrtki koje poslovno
sura|uju s poduze}ima iz susjedne
zemlje. Za predsjednika Koordinacijskoga odbora aklamacijom je
izabran Milan [arlija, direktor
Podravke za BiH. Kako je nagla{eno, ovaj Kluba je utemeljen radi
uspostavljanja bolje komunikacije
izme|u hrvatskih tvrtki, kvalitetnijeg
i organiziranijeg nastupa na trì{tu
BiH, ali i prema ovda{njim
vlastima.
Hrvatski veleposlanik Ivan Del
Vechio je poru~io kako osnivanje
Kluba nema politi~ke obrise niti je
osnivanje motivirano nacionalnim
zatvaranjem, dapa~e, svaki
gospodarstvenik iz oba entiteta
dobro je do{ao u ~lanstvo.
Predsjednik Federacije BiH
Marinko âvara je direktorima
hrvatskih, ali i svih drugih
kompanija koje posluju na podru~ju
Federacije obe}ao politi~ku potporu
Milan [arlija
Sudski proces optuenima

za dokapitalizaciju
Energopetrola prerasta u
prvorazrednu sudsku farsu
BLIJEDI DOKAZI
Tuìla{tvo BiH raspolaè blijedim dokazima protiv optuènih za dokapitalizaciju Energopetrola
Nakon {to se sudski proces optuènima

za dokapitalizaciju Energopetrola, od
najavljenog su|enja godine pretvorio u
sudsku parodiju bez presedana, branitelji
svih okrivljenih su suglasni kako su
predloèni dokazi sarajevskog Kantonalnog
tuìla{tva, zapravo, dokazi obrane. Osim
{to su dosada{nji svjedoci, koje je pozvala
tuìteljica Sabina Sarajlija, svjedo~ili u
korist optuènih, ni{ta bolja situacija nije ni
s dokaznim materijalom. Tako je tuìteljica
Sarajlija uz optu`nicu dostavila, a sudac za
prethodno saslu{anje Op}inskog suda u
Sarajevu Igor Todorovi} prihvatio, da se
isti dokument predlaè i po nekoliko puta.
Ugovor o dokapitalizaciji Energopetrola
predloèn je tri puta, Zaklju~ak Vlade FBiH
od 13.07.2006. se ponavlja ~etiri puta, s tim
da je nejasno da li je i Zaklju~ak Vlade
FBiH, koji je naveden bez broja i datuma,

tako|er isti dokaz. Istodobno izdvojeno
mi{ljenje optuènog odvjetnika Ahmeda
@ili}a (od 7. septembra 2006.) Tuìteljstvo
nije uvrstilo kao poseban dokaz, iako mu je
blagovremeno dostavljen.
Iz optu`nice je jasno i kako tuìteljica
Sabina Sarajlija ne zna da se slu`bene odluke
federalne Vlade objavljuju u Slu`benim
novinama Federacije BiH, a nikako u
Slu`benom listu BiH, kako je napisala.
No, unato~ brojnim propustima u
trenutno najva`nijem su|enju za privredni
kriminal, glavna je sarajevska kantonalna
tuìteljica Dalida Burzi} na pro{lotjednoj
sjednici Kolegija javno pohvalila kolegicu
Sabinu Sarajliju zbog ostvarenih rezultata
rada - pa ~ak i kao uspje{nog edukatora na
seminarima?!
(S. M.)
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
23.4.2015
0:42
Page 9
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Smatrate li da drava treba

iz budeta subvencionirati
BH Airlines?
\OR\E
RATKOVICA
Direktor Direkcije za
civilno zrakoplovstvo BiH
prikupi neophodna sredstva

na trì{tu kapitala. Subvencionirati neko privredno dru{tvo iz
budèta bila bi velika gre{ka.
OMER KULI]
Bh. ekspert za avijaciju
SIFET POD@I]
Generalni sekretar DF-a
NE
NE
Smatram da dràva ne
treba iz budèta subvencionirati BH Airlines jer
evropska pravila ne dozvoljavaju da dràva finansira
avioprevoznike.
ELDAR
DIZDAREVI]
DA
Dràva bi trebala da iz
budèta subvencionira BH
Airlines jer je to doma}a
kompanija i kao takva bi uz
pomo} dràve trebala da
opstane. Doma}e kompanije
su signal postojanja dràve.
Novinar
Vlada FBiH napravila je mehanizam da dràva ne mora

davati novac da bi se pomagao
BH Airlines. Oni su donijeli
odluku da svi putnici koji odlaze
sa aerodroma u Federaciju
kroz kartu dopla}uju doprinose.
Taj novac je namijenjen razvoju
civilne avijacije BiH i on ne ide iz
budèta dràve. Problem BH
Airlinesa su ljudi koji ne znaju
da rade svoj posao i zato njihove linije posluje sa gubitkom.
HASAN
MURATOVI]
MARIN RASPUDI]
Profesor
Direktor Me|unarodnog
aerodroma Mostar
i prenio ~vrsto opredjeljenje novih

vlasti, a naro~ito federalnoga
premijera Fadila Novali}a, koji i
sam dolazi iz poduzetni~koga
sektora, za unapre|enje
poslovnoga ambijenta.
(An.M.)
[TAP I MRKVA
Nakon nov~ane
kazne, policajac
Grani~ne policije Vehbija Srnja
o~ekuje nagradu
Po~etkom pro{le godine
Disciplinska komisija Grani~ne
policije je zbog kra|e ~ajnih
kobasica u trgova~kom centru na
Stupu uru~ila otkaz policajcu
Vehbiji Srnji. Srnja je nakon
primitka Rje{enja o prestanku
radnog odnosa podnio àlbu na
odluku Odboru za àlbe policijskih
slu`benika koji ga je vratio na
posao, a ka`njen je nov~anom
kaznom. Da ova policijska institucija
na dràvnom nivou ima
razumijevanja za svoje
uposlenike, najbolje dokazuje
informacija da je Vehbija Srnja
navodno me|u zaslu`nim
policijskim slu`benicima koju su
predloèni za nagradu koja }e mu
biti dodijeljena po~etkom juna
prilikom obiljeàvanja Dana
Grani~ne policije BiH.
(M.F.)
NE
Nisam protivnik dràvnog
vlasni{tva u kompanijama.
Naprotiv. Me|utim, sve kompanije, uklju~uju}i i one s
dràvnim vlasni{tvom, trebaju
poslovati isklju~ivo na trì{nim
principima. Ako ne mogu tako
poslovati, onda dràva treba
da proda takvu kompaniju ili
da joj na|e strate{kog partnera i novi menad`ment,
odnosno da je ohrabri da
DA
Vlasnik mora brinuti o svom
poduze}u. Ako dobro ne
radi, mora ga prodati ili likvidirati. Ako ne moè
rentabilno poslovati a ima
neki posebni interes da ga
odràva, mora ga subvencionirati.
NE
Mi{ljenja sam da dràva ne
treba iz budèta subvencionirati
BH Airlines jer u okviru EU-a ne
postoji subvencioniranje doma}ih aviokompanija. Te aviokompanije imaju marketin{ke ugovore i od toga se finansiraju.
9
turkovic:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
23:09
Page 10
DOSSIER TURKOVI]
Deset su godina novinari SLOBODNE BOSNE istraivali i pratili kriminalnu

karijeru ZIJADA TURKOVIA, prije nego to je svirepi zloinac spremljen iza
reetaka, vjerojatno do kraja ivota; nakon to smo prije pet godina prvi otkrili
da su Turkovi i njegovi egzekutori krivi za najmanje etiri ubojstva, voa
zloglasne kriminalne organizacije tragao je po Sarajevu za urednikom SB
SENADOM AVDIEM, prijetio kaznenim prijavama i sudskim tubama za klevetu,
a mafijaka glasnogovornica EJLA JUGO-TURKOVI pisala priopenja, kako bi
supruga pokazala kao uzornog graanina i rtvu zluradih novinara
SB PROTIV ZIJADA TURKOVI]A

DESET NAJTE@IH GODINA
KOLIKO PARA. TOLIKO ZIKE...

Pi{u: SUZANA MIJATOVI]
i MIRSAD FAZLI]
ravomo}nom presudom Suda

BiH, koja je objavljena 16. aprila,
nepune ~etiri godine nakon {to je
podignuta optu`nica protiv ~lanova zlo~ina~ke organizacije Zijada
Turkovi}a, taj je ozlogla{eni kriminalac
osu|en na 40 godina zatvora. Pet godina
kra}u zatvorsku kaznu Sud je izrekao
Turkovi}evom pla}enom ubojici Milenku
Laki}u, dok je Sa{a Stjepanovi}, koji je bio
zaduèn za transport droge, osu|en na
dvanaest godina zatvora. Najbolje su pro{li
Fadil Aljovi} i Muamer Zahitovi}, koji }e u
zatvoru provesti pet, odnosno tri godine, s
tim da je ovaj posljednji ostao bez dionica
Tvornice ~arapa Klju~ iz Sarajeva, do kojih
je do{ao iznudom i prijetnjama. Tako je, u
kona~nici, zavr{en sudski proces kriminalnoj grupi optuènoj za brutalna ubojstva
Marija Toli}a, Vernera Ajdarija, Mithata
Meki}a, njegove trudne djevojke Lucie
Cortez Salas i Rajka Milovanovi}a, plja~ku
novca iz Cargo centra Aerodroma Sarajevo,
trgovinu drogom, pranje para, iznude...
[TUTGARTSKA GRUPA
Prije nego {to je Zijad Turkovi} trajno
spremljen iza re{etaka, Slobodna Bosna je
cijelu deceniju pratila bogatu kriminalnu
karijeru svirepog sarajevskog zlo~inca, koji

je iza sebe ostavljao samo le{eve, premda
potpuna istina, zasigurno, nikada ne}e biti
otkrivena.
Bra}a Zijad i Mithat Turkovi} stari su
policijski znanci iz predratnih godina, dok
su se jo{ zvani~no bavili ugostiteljstvom.
Na sarajevskoj Ba{~ar{iji su imali kafi} Alo
Alo, gdje }e se u augustu 1991. dogoditi
revolvera{ki obra~un, kada je Mensur
Alji~evi} s tri hica ranio Mithata Turkovi}a.
Ubrzo nakon tog incidenta Turkovi}i su
napustili BiH, da bi 1993. godine, pod
(ne)razja{njenim okolnostima, Mithat
Turkovi} preminuo u Njema~koj. Zijad
Turkovi} je nastavio svoje kriminalne
aktivnosti {irom Evrope i vrlo brzo se
povezao s grupom kriminalaca, ovda{njoj
javnosti poznatijoj pod imenom {tutgartska grupa.
O kriminalnim (zlo)djelima {tutgartske
grupe se u BiH malo znalo, iako je
Stuttgart tokom rata bio baza u kojoj su
uto~i{te na{li glavni likovi doma}eg
podzemlja: Ismet Bajramovi} ]elo, Zijad
Turkovi}, Senad Kobili}, Adnan Kadri},
Emir Hadì}, Robert Ili~i} Robac, Dalibor
Jeli}, Jozo Doli}, Antun Grladinovi}, Bakir
Ibrahimovi}, Rahman Ajdarpa{i}, Toni
Kasalo... Svi oni su svojedobno operirali
u tom njema~kom gradu i iz tog perioda ih
veè bliska poslovna suradnja, ali i opasna
neprijateljstva. Slobodna Bosna je prva,
prije jedanaest godina, objavila ~ime se u

Njema~koj bavila multinacionalna kriminalna skupina lopova. Zijad Turkovi} je u
dijaspori naj~e{}e radio s Nenadom
Klisarom, Edinom i Dinom Osmanovi}em,
Fernandom Galonijem, Geatanom Adrimom i Giovannijem Mataressom. Turkovi}
se sumnji~io za plja~ku zlatare Esmeyer u
Erkrathu, iz koje je ukraden nakit i
skupocjeni satovi, ~ija je vrijednost
procijenjena na blizu 500.000 maraka, kao
i za poku{aj plja~ke poslovnice Okru`ne
{tedionice u Bocholtu. Prema saznanjima
njema~ke policije Zijad Turkovi} i njegov
kum Bakir Ibrahimovi} su poku{ali
oplja~kati jo{ nekoliko banaka. U
njegovom je dosjeu pisalo i da je
sudjelovao u plja~ki Diamond Corporationa
pokrav{i dijamante i nakit u vrijednosti od
1,6 miliona maraka, a da je s Milanom
Sekuli}em (vo|om srbijanskog ogranka
zloglasne bande Pink Pantera, koji je
uhap{en u Norve{koj krajem 2009.) i
Edinom Osmanovi}em provalio u austrijski
konzulat, odakle je odnio 18.000 maraka,
125 zelenih bjanko paso{a i 270 crvenih
paso{a EU-a. Sve je to njema~koj policiji
nakon hap{enja priznao Nenad Klisar zvani
Klis, a potvrdio Almedin Kara~i}, koji je
pored Turkovi}a, Ibrahimovi}a i ostalih
u~estvovao u neuspjeloj plja~ki Volksbanke.

Prvi i vjerojatno posljednji Turkovi}ev
Zijad Turkovi} je iza sebe ostavljao samo le{eve,

prava istina o svim njegovim zlo~inima nikada
ne}e biti otkrivena?!
10
22.4.2015
23:03
Page 11
DO@IVOTNA ROBIJA ZA SVIREPOG ZLOÎNCA
KRONOLOGIJA ZLOÎNA
SB je prvi tekst o ulozi Zijada Turkovi}a u misterioznom nestanku
Maria Toli}a i Vernera Ajdarija objavila u aprilu 2010., ali su
taj kriminalac i njegovi ortaci uhap{eni tek pet mjeseci kasnije
11
22.4.2015
23:04
Page 12
DOSSIER TURKOVI]
NEMA TIJELA, NEMA DJELA
Mithat Miki Meki} i njegova trudna zaru~nica

Lucia Cortez Salas bili su prve `rtve
pomahnitalog Turkovi}a, ali se o tragi~noj
sudbini ljubavnog para ni{ta nije znalo dok
nisu prona|ena njihova tijela
zakoniti posao bila je stanogradnja,

premda je posve jasno kako je gra|evinsku
firmu osnovao samo s jednim ciljem - da
sakrije nelegalne izvore prihoda i opere
novac.
GRA\EVINSKI BIZNIS ZA PRANJE PARA

Kada je u decembru 2003., u nedovr{enom potkrovnom stanu u sarajevskom
naselju Trg heroja, ekspodirala improvizirana naprava i te{ko ranila Turkovi}eve
kompanjone Bakira Ibrahimovi}a iz
Sarajeva i Antuna Grladinovi}a iz Hrvatske, kod njih su prona|eni klju~evi ulaznih
vrata. Dalja je istraga pokazala da je stan
bio u vlasni{tvu sarajevske firme Bauinvest
d.o.o., ~iji su osniva~i Zijad Turkovi} i
njegov prijeratni drug Murat Skalonji},
ina~e vlasnik butika Cobra. Dvije godine
ranije, polovinom 2001., Turkovi}eva i
Skalonji}eva firma, na nikada obja{njen i
rasvijetljen na~in, sklapa ekskluzivni
ugovor s tada{njim Ministarstvom odbrane
Federacije BiH i Op}inom Novo Sarajevo
da kao investitor finansira nadzi|ivanje na
zgradama u vlasni{tvu federalnog
Ministarstva odbrane.
Na osnovu ugovora koji su potpisali
Ferid Buljuba{i}, tada{nji federalni
doministar odbrane, na~elnik Op}ine Novo
Sarajevo @eljko Kom{i} i predstavnik
Bauinvesta Murat Skalonji}, Op}ini Novo
12
Sarajevo podnesen je zahtjev za izdavanje

urbanisti~ke saglasnosti za nadzi|ivanje 34
stana u ulici Trg heroja. Od predvi|ena 34
stana, Op}ina je bez nadoknade dobila
jedan, a federalno Ministarstvo odbrane
dva stana od 63 kvadratna metra. Kome su
dodijeljeni, odnosno (pre)prodani preostali
stanovi, odnosno ko je najvi{e profitirao u
ovom gra|evinskom poduhvatu, nikada
nije utrvr|eno. Ali je utvr|eno kako je
Bauinvest, pored spomenute lokacije,
dozvolu za nadzi|ivanje dobio i u ulici
Aleja lipa.
@eljko Kom{i} je poslije odgovornost
za sklapanje ugovora sa firmom Zijada
Turkovi}a prebacivao na federalno
Ministarstvo odbrane tvrde}i da Op}ina
nije mogla raspisati tender za nadzi|ivanje

To
objekata koji nisu u njenom vlasni{tvu. T
su objekti u vlasni{tvu Ministarstva
odbrane i to je bio njihov aran`man,
govorio je Kom{i}. Sve je to i{lo preko
Op}ine koja je bila glavna za te poslove
nadzi|ivanja, odgovarao je njegov
nekada{nji strana~ki kolega (iz SDP-a)
Ferid Buljuba{i}, obja{njavaju}i kako je
Ministarstvo odbrane bilo samo supotpisnik
ugovora kao vlasnik stambenih objekata na
kojima je vr{eno nadzi|ivanje.
U me|uvremenu se gra|evinski
poduzetnik Turkovi} na{ao u sredi{tu jo{
jednog okr{aja sarajevskog kriminalnog
podzemlja, koji se dogodio u jesen 2003., u
hotelu Holiday Inn. Tada su se sukobili
22.4.2015
23:04
Page 13
DO@IVOTNA ROBIJA ZA SVIREPOG ZLOÎNCA

Elvis Kelmendi, sin Nasera Kelmendija i
Almir Kukan s jedne, te Zijad Turkovi} i
Fahrudin Ali} s druge strane, ali niko nije
ozlije|en, iako je u me|usobnom obra~unu
ispaljeno pedesetak metaka. Prema verziji
iz kriminalnih krugova, pucnjavi je
prethodila plja~ka ve}e svote novca iz
Kelmendijevog stana, za koju je
osumnji~en Turkovi}. Nakon sukoba s
familijom Kelmendi, Zijad Turkovi} se
privremeno sklonio iz Sarajeva, da bi
kasnije zapo~eli mirovni pregovori.
Turkovi}ev je izaslanik bio Taib
Torlakovi}, dok je Nasera Kelmendija
predstavljao Muhamed Ali Ga{i. Mjesec i
pol dana kasnije, kada su u Turkovi}evom
stanu nastradali Ibrahimovi} i Grladinovi},
i policijski i kriminalni izvori bili su slo`ni
da je eksplozivna naprava mogla biti
namijenjena samo trojici ljudi - Nasera
Kelmendija, Muhameda Alija Ga{ija ili
Taiba Torlakovi}a. Taib Torlakovi} je
ubijen sredinom januara naredne godine, u
eksploziji bombe koja je postavljena ispod
njegovog automobila, najvjerojatnije na
parkingu jednog sarajevskog restorana. U
samom vrhu duga~ke liste osumnji~enih
ponovno je bio Turkovi}, ali istraìtelji
nikada nisu prikupili dovoljno dokaza da ga
optuè za ubojstvo Torlakovi}a.
MILENKO LAKI]: 35 GODINA
SA[A STJEPANOVI]: 12 GODINA
!
U
S
I
V
KRI
MAFIJA[KA GLASNOGOVORNICA
[EJLA JUGO-TURKOVI]
U narednim se godinama Zijad
Turkovi} naizgled primirao, njegovo se
ime sve rje|e spominjalo u novinskim
crnim kronikama, oènio je novinarku
tabloida Express [ejlu Jugo, dobio sina.
No, iza krinke povu~enog obiteljskog tima,
koji je zauvijek ostavio kriminalnu pro{lost
iza sebe (barem je tako tvrdila njegova
mladenka), Turkovi} je bio jednako zao i
opasan. Po~etkom decembra 2007., zajedno
sa svojim osu|enim ortacima, isplanirao je
ZIJAD TURKOVI]: 40 GODINA

FADIL ALJOVI]: 5 GODINA
MUAMER ZAHITOVI]: 3 GODINE

i izveo spektakularnu plja~ku Cargo centra
na sarajevskom Aerodromu, odakle su oti{li
s plijenom od 2,5 milijuna KM. Kako je,
me|utim, glasnogovornica te banditske
skupine, opskurna novinarka [ejla Jugo, u
vi{e tekstova objavljenih u Expressu
(in)direktno plja~ku Cargo centra pripisivala kriminalnoj organizaciji Darka Eleza
(dakle, ometala istragu i usmjeravala na
krivi trag) medijski je rat zamalo doveo do
novog krvavog obra~una. Istina, tada je
Elezove prijetnje prijavila [ejla JugoTurkovi}, pa je sarajevska policija ~uvala
njihovu ku}u u naselju Grbavica, dok su
supru`nici u miru planirali nova kriminalna
djela.
Nakon {to je Slobodna Bosna krajem
aprila 2010., ponovno prva objavila,
informaciju da su Mario Toli} i Verner
Ajdari, kojima se mjesec dana ranije
13
22.4.2015
23:05
Page 14
DOSSIER TURKOVI]
izgubio svaki trag, posljednji put vi|eni ìvi
u Turkovi}evom restoranu Toscana
(nekada{nji Bel Ami), taj se okorjeli
kriminalac dao u potragu za glavnim i
odgovornim urednikom Senadom Avdi}em. No, nije ga traìo u Redakciji SB,
nego po sarajevskim kafanama, raspituju}i
se unezvijerno kod zajedni~kih poznanika
kako da do|e do Avdi}a. Znaju}i sa kim
ima posla, a poslije upozorenja da je
Turkovi} nervozan i agresivan, Avdi} se za
pomo} obratio sarajevskoj policiji. Jednako
je munjevito reagirao i prozvani zlo~inac,
pa je uz pomo} supruge [ejle JugoTurkovi} i njezinih prijatelja u medijima,
izdao priop}enje, dakako, sve same
izmi{ljotine i grube manipulacije, kojima
}e se, nasre}u bezuspje{no, sluìti sve do
kraja sudskog procesa.
Laì koje je Senad Avdi} plasirao u
svojoj novini o meni, dovode}i me u vezu s
Mariom Toli}em, direktno ugroàvaju moj
i ìvot moje porodice. Tekstom koji je
objavljen, Avdi} nas ozna~ava kao mete za
odstrel, poru~ili su supru`nici Turkovi}.
Zijad Turkovi} je tada negirao i da je
Senadu Avdi}u prijetio, neuvjerljivo
obja{njavaju}i kako je od zajedni~kog
prijatelja samo traìo njegov broj telefona.
Htio sam ga pitati zbog ~ega ve} duè
vrijeme pi{e laì o meni i zbog ~ega nije
objavio nijedan demanti koji mu je
upu}en, napisao je Turkovi}, napominju}i
kako se poslije samonicijativno javio u
MUP Kantona Sarajevo. U to vrijeme,
podsjetimo, sarajevska policija nije imala
nikakvih saznanja o zlo~inima kriminalne
organizacije Zijada Turkovi}a - o
hladnokrvim su ubojstvima ~itali dva
mjeseca kasnije, ponovno u SB?!
NEMOJTE DA VAS SVE POKOPAM

Turkovi}eve javne i tajne prijetnje,
najava kaznene prijave i tu`be za klevetu
KOBNI PUT U SARAJEVO
Mario Toli} i Verner Ajdari posljednji
su put vi|eni ìvi 25. marta 2010.
14
protiv urednika i novinara Slobodne Bosne

nisu nas, dakako, pokolebale da nastavimo
istraìvati tajne veze sarajevskog mafija{a i
GRAEVINSKI PODUZETNIK: Prvi i vjerojatno

posljednji Turkoviev
zakoniti posao bila je
stanogradnja, graevinsku
je firmu osnovao samo s
jednim ciljem - da sakrije
nelegalne izvore
prihoda i opere novac
nestalog Marija Toli}a, njegovog dugogodi{njeg bliskog prijatelja. Tada smo otkrili da
su Toli} i njegov prijatelj Ajdari 25. marta
2010. uve~er iz Zenice krenuli u Sarajevo,
da su svratili u Turkovi}ev restoran, gdje su
se trebali sastati. Cijela je pri~a bila
sklopljena sredinom jula, kada smo objavili
{okantno otkri}e - da su Zijad Turkovi} i
njegovi pla}enici svirepo likvidirali Toli}a i
Ajdarija, ali i Mithata Meki}a zvanog Miki
i njegovu djevojku Luciu Cortez Salas.
Napisali smo i da su Turkovi}evi sau~esnici
u zlo~inu bili Hajrudin Memovi}, Sead Sejo
Dumanji}, Isljam Kalender, Fadil Aljovi}...
Dumanji} je, odmah, preko posrednika
odlu~no demantirao veze s Zijadom
Turkovi}em, da bi pola godine kasnije, u
svojstvu svjedoka-pokajnika, skru{eno u
Tuìteljstvu BiH potvrdio sve navode iz
teksta. Senad Avdi} }e zavr{iti kao onaj
gr~ki novinar, kazao je Zijad Turkovi}
prijatelju, aludiraju}i na Socrata Galasa,
kojeg je u julu smaknula gr~ka mafija.
Aljovi} je, opet, sa skrivenog broja zvao
Redakciju SB i prijetio. [to ste pisali
da sam ja nekakve mrtvace kopao?
Nemojte da do|em, da vas sve pokopam,
govorio je odbjegli kriminalac, i ne slute}i
da je istraga Federalne uprave policije i
sarajevskog Kantonalnog tuìteljstva ve}
u poodmakloj fazi. Zijad Turkovi} i
njegove pla}ene ubojice uhap{eni su 21.
septembra, po nalogu tada{njeg glavnog
dràvnog tuìtelja M ilorada Bara{ina.
Zahvaljuju}i iskazima svjedoka pokajnika,
koji su u strahu za vlastiti ìvot pristali na
suradnju s istraìteljima, prona|ena su
tijela Turkovi}evih `rtava, ali je optu`nica
sastavljena tek u junu 2011. Nepune ~etiri
godine kasnije, dosje o zlo~ina~koj
organizaciji Zijada Turkovi}a i definitivno
je zatvoren.
senad:TEKST osnova.qxd
23.4.2015
0:09
Page 15
PRVI PUT SENAD AVDI] GOVORI ZA SB

K AKO JE PRE@IVIO KRIMINALNE
PRIJETNJE BANDE ZIJADA TURKOVI]A:
Nosale su me
vile Ravijojle
Razgovarao: MIRSAD FAZLI]
Kolega Avdi}u, kad i kako po~inju

Va{i problemi i nesporazumi sa Zijadom
Turkovi}em?
Iskreno govore}i, ja sam tog predratnog
sitnog kriminalca potcijenio. Imali smo
zajedni~kih poznanika, ali ni{ta ni krupno
ni sitno o Turkovi}u nisam znao osim da je
prestupnik i povratnik u djelu. Nakon rata
iz takozvanog Turkovi}evog klana stizale
su nam ozbiljne prijetnje.
O kakvim prijetnjama je zapravo bila
rije~?
Otprilike 2000 i neke godine, jedan moj
poznanik koji je sjedio u klubu Boemi,
pani~no mi se javio, tvrde}i da Zijad
Turkovi} i Senad Kobili}, ili ko ve},
ozbiljno planiraju moju likvidaciju. Nazvao
sam tada Fahriju Karkina, a Fahro bi to
mogao potvrditi kad bude stani, pani,

uglednog advokata, i pitao ga za savjet. [ta
da radim i da li su te prijetnje,
vjerodostojne, pa`nje vrijedne. Nije se sa
njima zaje...ati, Senade, bio je Karkinov
odgovor. To je zeznut, ozbiljan kriminalni
polusvijet. Fahrija je u to vrijeme branio,
odnosno zastupao obojicu ]ela, i Ismeta
Bajramovi}a i Ramiza Delali}a i jako je
dobro poznavao taj milje iz kojeg su stizale
prijetnje na moj ra~un.
Da li ste o tim prijetnjama obavijestili
javnost?
Jesam. U sva~ije u{i sam poku{ao
uturiti tu ~injenicu. Ne bih da grje{im du{u,
a mislim da je jedino to prenijela kolegica
Dènana Karup Dru{ko u tada{njim
Danima.
Ko Vam je, konkretno, prijetio?
Prijetio mi je Senad Kobili}. A dan, dva
nakon {to su Dani to objavili nazvala me

majka Senada Kobili}a da mi se izvini....
ako je i{ta od toga {to sam izjavio u
medijima ta~no.
Problemi po~inju sa nestankom
Marija Toli}a i Vernera Ajdarija 2009.
godine?
Da, tako je. Cijela Federacija BiH bila
je tapacirana dàmbo plakatima na kojima
je obitelj Toli} pozivala savjesne gra|ane
da prijave sve informacije koje bi mogle
uputiti gdje se nalazi i kako je zavr{io
Mario Toli}. Iz izvora bliskih meni, dakle
kafanski investigation journalism, saznao
sam i objavio da je pokojni Toli} posljednji
put ìv vi|en u kafi}u Bell Amy na
Pofali}ima. U tom sam objektu, dok sam
jo{ i{ao u gimnaziju, po~esto, pre~esto
boravio. Prijeratni vlasnik mu je bio @eljko
âpalik, na neki ~udan na~in poslijeratni
vlasnik postao je Zijad Turkovi}.

15
senad:TEKST osnova.qxd
23.4.2015
0:09
Page 16
Koliko se sje}am, nakon objave tih

informacija po~eli su Va{i problemi?
Postoji ne{to {to nije postojalo u
vrijeme kada sam se ja u tom kafi}u,
bezuspje{no i amaterski, poku{avao
udvarati Sla|ani Milo{evi}, srpskoj
pjeva~ici, videozapisi, dakle sigurnosne
kamere. Turkovi} tada kre}e da se obra~una
sa mnom, vjerovatno. îm je objavljen taj
tekst u SB Zika se razletio po svim
kafanama gdje pretpostavljao da bi mogao
biti Senad Avdi}. Da mi ne{to {atro objasni,
u smislu dosta se Senad nanosao glave.
Prijavili ste to policiji?
Naravno. Prvo Federalnoj upravi
policije, na ~ijem ~elu je tada bio moj dobar
drug Zlatko Mileti}, a saslu{avao me {ef
kriminaliteta Edin Vranj. Bio je jo{ jedan
inspektor koji je nazo~io tom sastanku.
Zaklju~ili su da prijetnja Turkovi}a nije
federalni, nego niì, kantonalni nivo.
Kakva je bila Va{a reakcija na to?
Velikom brzinom sam oti{ao u
Kantonalni MUP, po{to je meni procedura
va`nija od egotripova. Tamo su me
do~ekali Predrag Kurte{, moj dobri
poznanik, i Mevludin Halilovi}, na~elnik
krim sektora Kantonalnog MUP-a. Popili
smo po viski, dva, mo`da i tri....
Prijavljujem se, kaèm ja, na okolnost
vjerodostojne prijetnje. Neko od njih, ne bi
se smio zakleti ko, saàljavaju}i me rekao
je. Nije jednostavno kad ti prijeti Zijad
Turkovi}.
Da li je policija imala zakonskog
osnova da tada uhapsi Turkovi}a?
Nisu. U cijeloj toj stvari, a vazda ima{
po{tenog svijeta, policija je traìla
saglasnost deùrnog tuìoca. Na moju sre}u
i na sre}u svih po{tenih ljudi u ovom gradu,
deùrni tuìlac bio je ]azim Hasanspahi}.
On je, na nevi|eno, telefonom, odobrio
policiji da narednog dana privede Zijada
Turkovi}a zbog prijetnji uglednom novinaru Senadu Avdi}u.
Da li je priveden?
Nije. On je u pola osam sljede}eg dana
sam do{ao u Kantonalnu policiju. Imao je
dojavu da }e biti priveden.
Dojavu, od koga?
Ne znam.
Da li ste preduzeli neke mjere li~ne
za{tite?
Naravno da jesam, ali ne institucionalne
nego vaninstitucionalne prirode. Nisam ja
sebe na ulici na{ao da bi me svaka budala
mogla roknuti kad mu se }efne. Imam ja
te{kih i krvavih utakmica u nogama. Ja sam
ipak dijete koje je odraslo u ozra~ju nasilja,
16
îm je objavljen taj tekst u SB

Zika se razletio po svim kafanama
gdje pretpostavljao da bi mogao biti
Senad Avdi}. Da mi ne{to {atro objasni,
u smislu dosta se Senad nanosao glave
u [vrakinom Selu, i znam kako se sa
takvim monstrumima komunicira. Ne silom
argumenta, nego argumentima sile.
Dvojica, trojica mojih dobrih prijatelja sa
margine dru{tva i s prve crte razbojni{tva,
prenijeli su Turkovi}u opominju}u poruku
koja se ukratko moè saèti u ovome - ne
diraj Sen~ija, imat }e{ s nama problema.
Tako mi je ostala ìva glava na ramenima.
Bilo je poku{aja da Turkovi} i Vi
zakopate ratne sjekire?
Istina. Kada sam jedne godine u
Ljubu{kom dobio nagradu za novinara
godine, narednog jutra me nazvao advokat
Fahrija Karkin da mi ~estita i prenese
poruku Zijada Turkovi}a da sjednemo na
kafu i da se dogovorimo oko nerije{enih
problema. Nije mi padalo na pamet. Ne
puno kasnije, nazvao me Munir Alibabi} da
mi kaè kako je u nekoj autopraonici na
Ko{evu sreo Zijada Turkovi}a kojeg kao do
tada {atro nije znao. Tada mi je Munja
rekao kako Zijad ho}e da se dogovori sa
mnom. Ne postoji niti jedna stvar oko koje
se ja sa Turkovi}em mogu dogovoriti,
mislim da sam to rekao. Iskreno, o
razmjerama zlo~ina, dijapazonu aktivnosti
Turkovi}a ja u tom trenutku, dakle pola
godine prije njegovog hap{enja, nisma znao
ni{ta, ili vrlo malo toga.
Daleko bi nas ova pri~a odvukla.
Kako ste do~ekali hap{enje Turkovi}a u
jesen 2010. godine?
S ogromnim olak{anjem i odu{evljenjem.

Ako nije tajna, ko Vam je saop{tio
vijest o njegovom hap{enju?
Nije tajna. To mi je saop{tio Oleg
âvka, dràvni tuìtelj uz poruku pravda
je spora, ali dosti`na. Uostalom, svi su
medij bili pozvani na press konferenciju na
kojoj su bili nazo~ni Oleg, Dijana
Kajmakovi}, Milorad Bara{in, ]azim
Hasanspahi}....
Supruga Zijada Turkovi}a, [ejla
Jugo, dolazila je u redakciju SB
poku{avaju}i da Vas ubijedi u suprotno?
Da bio je to jedan od najtu`nijih dana u
mom ìvotu. Tr~ao sam od ku}e do
redakcije, od redakcije do bolnice
Podhrastovi gdje mi je intenzivno i
nepovratno umirao brat. Nije mi bilo ni do
~ega, a kamoli do istine [ejle Turkovi} o
njenom suprugu Ziki. Navodno je ta
atraktivna dama poslije razmahalala kako
sam se ja prepeo nje pa pobjegao iz
redakcije preko poàrnih stepenica. Ne
bude mi mrsko, kad sam se nakupio svih
mogu}ih stresova, nazovem kolegicu [ejlu
Jugo i kaèm slu{aj ti, ènska glavo,
reko{e mi da si danas dolazila u redakciju
SB. To se zove upad u privatni posjed.
Zamisli, jadna li mi majka, da sam ja samo
prije godinu dana upao u tvoj i privatni
posjed onog tvog monstruma Turkovi}a.
Bio bih vi{estruko strijeljan.
18.3.2015
14:51
Page 1
asim:TEKST osnova.qxd
23.4.2015
0:44
Page 18
REFORME PRED ZIDOM
Salih Kruica, predsjednik Sindikata dravnih slubenika Federacije BiH,

otro se usprotivio ideji federalne Vlade o uvoenju progresivne stope poreza
na dohodak; Slobodna Bosna otkriva zato se samo inovniki sindikat buni
protiv reforme i kakva je poreska praksa u dravama Evropske unije
RASTRO[NI I NEZAJA@LJIVI
ÎNOVNI^KI APARAT VODI DR@AVU
U DU@NI^KO ROPSTVO I BANKROT!
18
23.4.2015
0:44
Page 19
SINDIKAT BRANI PRIVILEGIJE DR@AVNIH SLU@BENIKA

Pi{e: ASIM METLJEVI]
vako malo bh. mediji, u nedostatku atraktivnijih tema, dohvate

se uvijek aktuelne pri~e o bezobrazno visokim pla}ama i privilegijama cijele armije zaposlenih u
tzv. javnom sektoru - dràvnim institucijama, agencijama, direkcijama, zavodima, pravosu|u, javnim preduze}ima...
Standard uposlenih u javnom sektoru BiH
ne zaostaje za standardom najbogatijih
dràva Evropske unije, mada je bruto
doma}i proizvod (BDP) na{e dràve ravno
sedam puta manji od prosjeka Evropske
unije! @alosno oskudni bruto doma}i
proizvod o~igledno je nepravedno
podijeljen: realni sektor jedva drì glavu
iznad vode, dok u isto vrijeme glomazni,
korumpirani i tromi dràvni aparat tro{i
glavninu nacionalnog dohotka na
odràvanje svog nerealno visokog
standarda.
PRAVEDNIJA PODJELA DOHOTKA

âk i pod cijenu kreditnog zaduìvanja
- ako novca nema u dràvnoj kasi, ima ga u
Me|unarodnom monetarom fondu, pri
~emu se sav novac iz kreditnih aran`mana s
MMF-om do zadnje marke investira u
ODGOVORAN POTEZ HRVATSKE VLADE
Zbog ekonomske krize nema isplate

regresa
Prije nepunih mjesec dana, Vlada
susjedne Hrvatske predloìla je ad hoc
Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim slu`bama.
Zbog te{ke ekonomske situacije u
dràvi i manjka novca u dràvnoj kasi,
Vlada Hrvatske je odlu~ila da se u 2015.
godini svim zaposlenim u javnim
slu`bama uskrati isplata regresa za
odràvanje
materijalnog
standarda
~inovni~kog aparata.
No, prva ozbiljnija reforma kojom
Vlada Federacije BiH, s novim premijerom
Fadilom Novali}em na ~elu, poku{ava
barem djelimi~no korigirati nepo{tenu i
nepravednu podjelu dru{tvenog bogatstva u
dijelu bh. javnosti do~ekana je na no`.
Desetak dana nakon {to je preuzeo
premijerski mandat, premijer Novali} je
iza{ao s prijedlogom da se pove}a porez na
dohodak svima onima koji zara|uju vi{e od
prosje~ne pla}e u dràvi: umjesto dosada-
godi{nji odmor kao i isplata nagrade za

boì}ne blagdane.
Ekonomska situacija u BiH je
neuporedivo teà, ali zaposleni u javnim
slu`bama ni na koji na~in to ne}e osjetiti.
Manjak novca za isplatu dohotka,
regresa, toplog obroka, i sl. osigurat }e se
kao i do sada iz kredita MMF-a koji }e u
kona~nici vra}ati realni sektor.
{njih 10 posto, ubudu}e bi pla}ali 17 posto

na neto pla}u.
Iako je rije~ o sitnoj, skoro simboli~noj
korekciji poreske politike, Novali}ev
prijedlog do~ekan je na no`, pri ~emu
naravno najglasnije protivljenje dolazi iz
Sindikata dràvnih slu`benika. Njihov
predstavnik Salih Kru{~ica kazao je za
Dnevni avaz da je Novali}ev prijedlog
neshvatljiv i neprihvatljiv.
Kada potro{a~ka korpa raste, kada
tro{kovi ìvota rastu, vlast se odlu~uje na
nove namete. Umjesto da razvijaju na~in
zapo{ljavanja, da imamo ve}i broj zaposlenih kako bismo imali i vi{e doprinose,
oni se odlu~uju na ishitrene poteze koje
niko ne razumije, zakukao je sindikalni
vo|a federalnih ~inovnika Salih Kru{~ica,
o~ito svjestan da }e ova mjera najvi{e
pogoditi privilegirani sloj dràvnih slu`benika i namje{tenika. Zanimljivo, niti jedan
drugu granski sindikat - koji {titi prava
radnika u trgovini, rudnicima, metalurgiji,
drvnoj, grafi~koj ili tekstilnoj industriji,
nije se usprotivio predloènom modelu
oporezivanja dohotka. Reagirao je samo
~elnik Sindikata dràvnih slu`benika, dakle
onih koji odli~no ìve na grba~i realnog
sektora i kojima ne pada na pamet da
vlastiti standard makar djelimi~no usklade
sa standardom onih koji rade u proizvodnji.
To je najbolji dokaz da je Novali}ev
prijedlog o korekciji poreske politike
pogodio u sridu problema.
SINDIKALNI DEMAGOG
ZA[TITA PRIVILEGIJA
Sindikalni lider Salih Kru{~ica
protivi se reformi poreske politike
Naravno da je ~elnik Sindikata dràvnih

slu`benika u pravu kada demago{kim
frazama zagovara otvaranje novih radnih
mjesta, ali to jo{ uvijek ne zna~i da ne treba
na pravedniji i po{teniji na~in podijeliti
Pla}e dràvnih slu`benika u pravilu su 50 posto

ve}e od pla}a u privredi
19
23.4.2015
0:44
Page 20
REFORME PRED ZIDOM

nacionalni dohodak, ali i teret ekonomske
krize u kojoj se BiH nalazi ve} dugi niz
godina. A ~inovni~ki aparat dràve zapravo
je jedini sektor bh. dru{tva koji ekonomska
kriza nije ni dotakla: njihove su pla}e
jednako redovne, ~ak i onda kada je
svakom ~etvrtom preduze}u iz realnog
sektora blokiran ra~un zbog poslovne
nelikvidnosti koja poprima pandemijske
NOVO KREDITNO ZADU@ENJE

Vlada FBiH i RS ponovo traè novac od MMF-a
za finansiranje prekomjerne potro{nje
INOVNICI TUILI
VLADU: Prije ravno pet
godina, BiH je ugovorila
povoljan kreditni aranman s MMF-om, uz samo
jedan uvjet - da administrativnom aparatu drave
smanji plae za 10 posto,
ali efekti su izostali zbog
otpora inovnikog
aparata
razmjere. Manjak novca u dràvnoj kasi ne
rje{ava se kresanjem potro{nje i uskla|ivanjem rashoda s realnim prihodima, nego
se rje{ava kreditnim zaduìvanjem preko
trezorskih zapisa i obveznica, ili novim
zaduìvanjem
kod
Me|unarodnog
monetarog fonda.
NOVI KREDIT MMF-a

Prijedlog Vlada Federacije BiH o
korekciji poreske politike, na na~in da ve}i
porez pla}aju oni koji imaju vi{e, na tragu
je prakse u prakti~no svim evropskim
dràvama, osobito onim u sastavu
Evropske unije. U susjednoj Hrvatskoj,
koja je svoj poreski sistem jo{ prije desetak
godina prilagodila evropskoj praksi,
uveden je takvozvani progresivni porez na

dohodak, sa ~ak tri poreske stope: od 12
posto, od 25 posto te od 40 posto! Najniù
poresku stopu od 12 posto pla}aju svi
zaposleni u Hrvatskoj ~ija je neto pla}a
ispod 3.600 kuna, vi{u poresku stopu od 25
pla}aju oni ~ija su mjese~na primanja ispod
10.000 kuna, dok najvi{u stopu poreza, ~ak
40 posto, pla}aju svi koji mjese~no
zara|uju vi{e od 10.000 kuna. Hrvatska je
po visini poreza u samom evropskom vrhu,
no niti u jednoj dràvi Evropske unije
najvi{a poreska stopa nije ispod 30 posto,
PRAVEDNIJA RASPODJELA POREZA
Federalna Vlada zagovara tri stope

poreza na dohodak
Vlada Federacije BiH na sjednici u
Mostaru prije petnaestak dana formirala je
posebnu radnu grupu ~iji je zadatak da
ponudi model progresivnog sistema
oporezivanja dohotka. U opticaju je nekoliko
varijanti koje se u osnovi naslanjaju na
hrvatski model oporezivanja dohotka, ali s
neuporedivo niòm poreskom stopom.
Zaposleni radnici s mjese~nim primanjima
20
ispod prosjeka u dràvi pla}ali bi umjesto 10

svega 5 posto poreza, radnici s pla}om u
rasponu od 800 do 1.200 KM pla}ali bi porez
od 12 posto, dok bi svi zaposleni s pla}om
iznad 1.200 KM pla}ali porez od 17 posto.
Dakle, porez na dohodak u Federaciji
BiH bio bi pribli`no 50 posto niì nego u
Hrvatskoj, odnosno 40 posto niì od
prosjeka u dràvama Evropske unije.
{to je upola manje od stope koju je

predloìla Vlada Federacije BiH.
Da skandal bude potpun, sindkalni
demagog Salih Kru{~ica obru{io se na
federalnog premijera Novali}a ba{ u
trenutku dok je ovaj u Va{ingtonu poku{avao ugovoriti novi kreditni aran`man. Rupe
u entitetskim budètima su tolike da se ne
mogu za~epiti iz redovnih poreza, pa je
Vlada FBiH kao i Vlada RS-a prisiljena
traìti dodatni novac od MMF-a.
Prije ravno pet godina, BiH je ugovorila
povoljan kreditni aran`man s MMF-om, uz
samo jedan uvjet - da administrativnom
aparatu dràve smanji pla}e za 10 posto.
Federacija je to u~inila 2009. godine, kada je
federalni ministar finansija bio Vjekoslav
Bevanda, ali efekti su izostali zbog bezo~ne
opstrukcije Sindikata dràvnih slu`benika na
~elu s aktuelnim predsjednikom Salihom
Kru{~icom, koji je potaknuo o{te}ene
radnike da tuè federalnu Vladu i da s
kamatama naplate ono {to im je nezakonito
uzela. Sudovi su presudili u korist radnika,
pla}e su pove}ane za 10 posto, a svi
o{te}eni radnici dobili su iz budèta razliku
u pla}ama i pripadaju}e kamate. Tako smo se
ponovo na{li ondje gdje smo bili prije pet
godina: s budètskim manjkom od nekoliko
stotina miliona maraka koji }e se ponovo
zatvoriti kreditom MMF-a.
Skandal:Skandal.qxd
23.4.2015
0:45
Page 21
SKANDAL NEDJELJE
Osim Turske, Dodika demantirao i njegov pilot Sreten Ili!
Turska negirala Dodikovu tvrdnju da je zabranila

prelet aviona, a Dodikov pilot Sreten Ili javno
priznao da nije ni traio dozvolu od Turske!
Pi{e: ASIM METILJEVI]
redsjednik Republike Srpske

Milorad Dodik nije otputovao u
Jerevan na ceremoniju obiljeàvanja 100 godina od stravi~nog
zlo~ina nad jermenskim narodom
pod vla{}u Otomanske imperije. Dodikov
dolazak navodno je sprije~ila Turska koja
nije dozvolila prelet aviona preko preko
svoje teritorije. Zapravo, dozvola za prelet
je stigla, ali tek nakon {to se Dodik vratio iz
Bugarske, gdje je puna ~etiri sata ~ekao
dozvolu.
Vjerovatno, da se nismo vratili,
dozvolu ne bismo ni dobili, rekao je
Dodik novinarima na banjalu~kom aerodromu nakon povratka iz Bugarske.
Dodik je rekao da ne èli o ovome
davati kvalifikacije, ali je podsjetio da
Turska ne priznaje taj zlo~in kao genocid,
{to bi trebalo da zna~i da je zbog toga i sprije~ila njegov odlazak u Jerevan.
êkali smo u Bugarskoj od 10.45
~asova do 15.00 ~asova i tada smo odlu~ili
da se vratimo jer smo upadali u lo{e vrijeme i mrak i nije bilo izvjesno da }emo
dobiti dozvolu, naveo je Dodik.
Ministarstvo vanjskih poslova Republike
Turske demantiralo je navode iz ureda predsjednika Dodika, da njegovom avionu turske
vlasti nisu odobrile prelet preko turskog teritorija. Tursko Ministarstvo saop}ilo je kako
predsjednik RS-a Dodik nije zatraìo nikakvo odobrenje za prelet na putu ka Jerevanu,
kao i da se ne radi ni o kakvoj opstrukciji
politi~ke prirode.
Zanimljivo, Dodika je demantirao i njegov pilot Sreten Ili}, koji je rekao da je
zadatak dobio prije nekoliko dana i da je
ju~er (utorak, 21. aprila) u 19.30 ~asova od
vlasti Jermenije dobio odobrenje za slijetanje.
S obzirom da na{ avion nema direktan
let do Jerevana, planirali smo slijetanje u
Burgas, gdje smo, po slijetanju i poslije
punjenja goriva i pripreme za polijetanje u
Jerevan, od bugarske kontrole leta dobili
obavje{tenje da nam nije dozvoljen let
preko Turske, naveo je Ili}.
On je naglasio da su ~ekali ~etiri sata i
INSCENIRANA DRAMA
Turska je negirala Dodikove tvrdnje o zabrani preleta avionom
da nisu dobili obrazloènje za{to nije dobijena dozvola od Turske. Drugim rije~ima,
Ili} je priznao da zahtjev Turskoj nije
upu}en ni blagovremeno ni izravno, nego je
to umjesto njih uradila bugarska kontrola
leta i to tek nakon {to je Dodikov avion sletio u Bugarsku!
Zanimljvo, jermenski dràvni radio
prvi je objavio vijest da nadle`ne turske
institucije ne dozvoljavaju Dodiku prelet
turske teritorije.
Centralna manifestacija povodom 100
godina od masovnih ubistava Jermena
odràt }e se u petak, 24. aprila, u Jerevanu,
tako da Dodik ima sasvim dovoljno vremena da blagovremeno otputuje u Jerevan i
sudjeluje na ovoj manifestaciji. Naravno,
pod uvjetom da to stvarno èli i pod uvje-
tom da za taj put dobije odobrenje iz

Beograda!
Moè to u~init letom preko Turske, za
{ta je dobio dozvolu, ali i preko neke druge
dràve. Tako|er, imao je dovoljno vremena
da u parlamentarnu proceduru uputi
Rezoluciju o priznavanju genocida nad
Jermenima, jer je, koliko nam je poznato,
nerezidentni ambasador Jermenije jo{ prije
vi{e od mjesec dana boravio u Banjoj Luci
kako bi isposlovao dolazak Dodika u
Jerevan i usvajanje Rezolucije o priznavanju genocida prije centralne manifestacije u
Jerevanu.
Dodik je glatko prihvatio ponudu
nerezidentnog ambasadora Jermenije, ali se
prili~no ohladio nakon konsultacija s politi~kim i dràvnim vrhom Srbije.
21
misri suzana:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
21:26
Page 22
PARLAMENTARNA BITKA [EMSUDINA MEHMEDOVI]A
Zastupnik SDA u Parlamentu BiH EMSUDIN MEHMEDOVI zatraio je

poetkom aprila od novoizabranog dravnog ministra sigurnosti DRAGANA
MEKTIA informaciju o pravnom statusu najpoznatijeg tienika Imigracionog
centra Slube za poslove sa strancima IMADA AL-HUSINIJA poznatijeg kao ABU
HAMZA; zastupnik Mehmedovi se, meutim, nije zanimao samo za pritvorenog
Sirijca, nego i za IMADA EL-MISRIJA, koji je iz BiH u Egipat izruen prije
etrnaest godina
POVRATAK OTPISANIH
PRAVDA ZA DVA IMADA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MARIO ILIÎ] i
MILUTIN STOJÊVI]
akon nekoliko medijskih istupa i

o{trih kritika na ra~un bh. vlasti
zbog vi{egodi{njeg produàvanja
pritvora
Imadu
al-Husinu,
poznatijem kao Abu Hamza,
zastupnik SDA [emsudin Mehmedovi}
zatraìo je po~etkom aprila da se o tom
Sirijcu izjasne i njegove kolege u
Parlamentu BiH. Od novoizabranog je
dràvnog ministra sigurnosti i biv{eg
direktora Slu`be za poslove sa strancima
Dragana Mekti}a zastupnik Mehmedovi}
zvani~no traìo odgovor na pitanje za{to se
Imad al-Husin od 2008. nalazi u
Imigracionom centru u Isto~nom Sarajevu.
Zaista ne razumijem kako je mogu}e da
~ovjek sedam godina leì zatvoren. Do
kada }emo kr{iti ljudska prava i {ta se
de{ava s ovim slu~ajem?, apelirao je
[emsudin Mehmedovi}. Budu}i da na
sjednici Zastupni~kog doma Parlamenta
BiH nije bilo ministra Meki}a, politi~ka je
rasprava o Abu Hamzi, po svoj prilici,
ostavljena za naredno zasjedanje, dakako,

ukoliko zastupnici ne budu imali pre~eg
posla.
ABU HAMZA I NASER KELMENDI
premda je jo{ 2007. u Ambasadi Sirije u

Srbiji dobio putne isprave. Pojasnimo i da
je obitelj Imada al-Husina u Siriji bila
iznimno uvaèna, da su bili na visokim
Ponovno aktualiziranje pravnog statusa

najduèg stanovnika Imigracionog centra u
Isto~nom Sarajevu, najprije u medijima a
potom i u Parlamentu BiH, nije se desilo
nimalo slu~ajno. Inicijatori najnovije
kampanje za osloba|anje Abu Hamze znaju
da u sada{njim okolnostima, budu}i da su
propali svi poku{aji da se deportira u tre}u
zemlju, on moè biti pu{ten iz pritvora
samo ako obavje{tajne i sigurnosne
agencije u BiH procijene da Imad al-Husini
vi{e ne predstavlja prijetnju po nacionalnu
sigurnost. Podsjetimo da su na temelju
obavje{tajno-policijskih izvje{}a suci Suda
BiH proteklih godina donosili odluke
prema kojima je Abu Hamza ostajao pod
mjerama nadzora, ali je pitanje ho}e li se
sigurnosne procjene promijeniti nakon {to
bude izabran novi direktor Obavje{tajnosigurnosne agencije (OSA). înjenica je,
tako|er, da je Abu Hamza u Imigracionom
centru zaglavio isklju~ivo zbog upornog
odbijanja da se vrati u svoju domovinu,
Zastupnik [emsudin Mehmedovi}

u Parlamentu BiH traìo
osloba|anje Imada al-Husina, a
od ministra sigurnosti Dragana
Mekti}a informaciju o
statusu Imada el-Misrija
22
22.4.2015
21:27
Page 23
SPASIMO ABU HAMZU

poloàjima u dràvnoj administraciji
Bashara al-Assada. Abu Hamzin je ro|eni
brat oti{ao u mirovinu kao pukovnik
sirijske vojne slu`be sigurnosti?!
Kao glavni logisti~ar odreda El
Mudàhid, Imad al-Husin zvani Abu
Hamza je u ratu raspolagao golemim
svotama novca, koje je tro{io ne polaù}i
nikome ra~una. Ranije smo pisali kako je
upravo Abu Hamzi koncem rata povjerena
zada}a formiranja mudàhedinske
zajednice u selu Bo~inja kod Maglaja,
koja se kasnije raspala, pod pritiskom
me|unarodne zajednice, ali i zbog
nedostatka financijskih dotacija za
novoprido{le ìtelje. Iako je,
naime, tada{nji komandant odreda
El Mudàhid - Abu Mali, prije
nego {to je pobjegao iz BiH,
Imadu al-Husinu ostavio ve}i
iznos novca za kupovinu ku}a od
predratnih stanovnika Bo~inje, ali
i za pokretanje privatnog biznisa,
Abu Hamzu su kasnije ~ak i najbliì
suradnici potajno optuìvali da je
najvi{e para zadrào za sebe. Nov~anu je

pomo}, navodno, investirao u kupovinu
nekretnina, izgradnju stambene zgrade u
sarajevskom naselju Sokolovi}-Kolonija,
otvaranje privatnih tvrtki... Istodobno se u
izvje{}ima bh. sigurnosnih agencija Imad
al-Husin spominje kao bliski partner

Enama Arnaouta (koji je u Americi osu|en
na dugogodi{nju kaznu zatvora zbog
terorizma), Ahmeda Zuhaira zvanog
Handala i drugih bjelosvjetskih terorista, s
kojima je bio u kontaktu sve do hap{enja.
Zanimljivo je, me|utim, da se u policijskim
dokumentima navodi kako se Abu Hamza,
osim sa svojim pristalicama iz selefijskog
pokreta, sredinom 2007. sastajao i s
~lanovima obitelji Nasera Kelmendija, te
da je ~esto posje}ivao njihov hotel Casa
Grande na Ilidì. Policijska istraga,
me|utim, nije otkrila kakvi su zajedni~ki poslovi zbliìli Abu Hamzu s
kriminalnim podzemljem?!
BOSANSKA MISIJA
IMADA EL-MISRIJA
No, nije se zastupnik Mehmedovi} zanimao samo za Imada alHusina, nego i za njegovog
nekada{njeg bliskog prijatelja, Egip}anina Imada el-Misrija. [emsudin
Mehmedovi} je po~etkom aprila
NI NA NEBU, NI NA ZEMLJI
Imad al-Husin, poznatijI kao Abu
Hamza, u Imigracionom centru u
Isto~nom Sarajevu nalazi se ve}
gotovo sedam godina
23
22.4.2015
21:28
Page 24
PARLAMENTARNA BITKA [EMSUDINA MEHMEDOVI]A
[EMSUDIN MEHMEDOVI], BORAC

ZA LJUDSKA PRAVA
Zastupnik SDA u dràvnom Parlamentu
iskoristio je svoje zakonsko pravo i zvani~no
zatraìo informacije o statusu
Imada el-Misrija, Egip}anina koji je
davno protjeran iz BiH
Premda u dokumentu Slu`be za poslove sa

strancima nije nazna~eno, odranije je
poznato da je Imad el-Misri za kojeg se
[emsudin Mehmedovi} nenadano interesirao, deportiran prije ~etrnaest godina,
nakon {to je, ba{ kao i Abu Hamza, ostao
bez dràvljanstva BiH.
Imad el-Misri, ~ije je pravo ime Eslam
Ahmed Faragalla, stigao je u BiH u ratnim
godinama, i odmah se pridruìo odredu El
Mudàhid, u kojem je bio zaduèn za
vjersku obuku?! Uskoro se nametnuo kao
vrhovni vjerski autoritet, najprije me|u
stranim borcima, a potom i doma}im
vojnicima odreda El Mudàhid. Prema
nekim procjenama, vjersku poduku koju je
vodio {ejh El-Misri, kao preduvjet za
regrutaciju u odred El Mudàhid, do kraja
rata je pro{lo na stotine mladi}a iz srednje
Bosne.
STRADANJE U EGIPATSKIM ZATVORIMA
tako|er uputio zastupni~ko pitanje koje se

odnosi na nadzor Imada el-Misrija u
Imigracionom centru Slu`be za poslove sa
strancima.. Slu`ba za poslove sa strancima
nije odredila mjeru nadzora smje{tajem u
Imigracioni centar, niti se Imad el-Misri
nalazi u Imigracionom centru, navodi se u
odgovoru koji je zamjenik direktora Slu`be
za poslove sa strancima Izet Nizam 8. aprila
poslao Parlamentarnoj skup{tini BiH.
24
U Zenici, gdje je u to vrijeme provodio

najvi{e vremena, Imad el-Misri je upoznao
i budu}u suprugu Ajlu Durmo, sa kojom se
vjen~ao 1994. i uzeo njezino prezime. S
novim je identitetom, sada kao Eslam
Durmo, u BiH ostao ìvjeti i poslije rata, ali
je ~esto mijenjao mjesto prebivali{ta.
Izvjesno je vrijeme ìvio i u selu Bo~inja,
kada su neformalni lideri tamo{nje
mudàhedinske zajednice bili Imad alHusini zvani Abu Hamza, Awad Aiman i
Muhammed Said Masrur zvani Abu Minah,
s kojima je bio vrlo blizak.
Promjena identiteta i novo drà-
vljanstvo, koje je Eslam Durmo u

me|uvremenu dobio, nisu ga ipak spasili
kaznenog progona. Na zahtjev egipatskih
vlasti, koje su za njim godinama tragale,
optuùju}i ga za veze s me|unarodnim
teroristima, Eslam Durmo, odnosno Imad
el-Misri je, unato~ protivljenju i
prijetnjama njegovih sljedbenika u BiH,
uhap{en u jesen 2001. i ubrzo isporu~en u
Egipat. U svojoj je domovini osu|en na
desetogodi{nju kaznu zatvora (navodno je
bio izloèn najgorim fizi~kim torturama,
koje su ostavile trajne posljedice na
njegovo zdravlje). Prema informacijama
Slobodne Bosne, Imad el-Misri se
trenuta~no nalazi u Kairu i te{ko je
bolestan, ali mu lo{e zdravstveno stanje nije
predstavljalo prepreku da ostane aktivan na
internet portalima i dru{tvenim mreàma.
Zahvaljuju}i modernim tehnologijama, ElMisri i dalje drì predavanja na portalima
koje ure|uju selefije - njegova vjerna
publika, me|u kojima su i pristalice iz BiH.
Njima je Imad el-Misri upu}ivao poruke
savjetuju}i ih kako da se organiziraju i
ponovno ujedine, a nakon {to je me|u
selefijskim vo|ama u BiH, u posljednjih
godinu dana, do{lo do ozbiljnog razdora.
Pojedini su mediji spekulirali da je Eslam
Durmo prije nekoliko godina dolazio u BiH
i da je bio u vezi s Mevlidom Ja{arevi}em,
ali ta informacija nikada nije zvani~no
potvr|ena, kao {to do kraja nije rasvijetljena ni njegova uloga u regrutiranju
bosanskih mladi}a za odlazak na sirijska
rati{ta.
27.8.2014
21:03
Page 1
dusan masic:TEKST osnova.qxd
23.4.2015
0:12
Page 26
DVADESTOGO[NJICA GENOCIDA U SREBRENICI
DUAN MAI, beogradski novinar koji ivi u Londonu, organizator je akcije

obiljeavanja dvadesetogodinjice genocida u Srebrenici; on za na list govori ta
ga je motivisalo da organizuje ovaj masovni performans, kakav odziv graana
oekuje i kakvu reakciju aktulne vlasti u Srbiji
7.000 GRA\ANA ]E 11. JULA

LE]I ISPRED SKUP[TINE SRBIJE
Pi{e: MIRHA DEDI]
eogradski novinar Du{an Ma{i},

koji ìvi i radi u Londonu,
pokrenuo je inicijativu za
obiljeàvanje dvadesetogodi{njice genocida u Srebrenici tako {to
}e sedam hiljada ljudi le}i na plato ispred
Skup{tine Srbije u Beogradu.
Ma{i} za Slobodnu Bosnu kaè da su
ga za pokretanje akcija #sedamhiljada
inspirisali studenti iz Zagreba koji su
nedavno izveli performans za 147 ubijenih
studenata iz Kenije.
Ova akcija za Srebreni~ane je
inspirisana protestom studenata u Zagrebu
povodom masakra u Keniji. @eleo bih i na
ovaj na~in da im se zahvalim na zaista sjajnoj ideji i izrazim punu podr{ku njihovoj
manifestaciji.
Twitera{i su po~eli sa prijavama, a u
prvih nekoliko dana od pokretanja ove
akcije, javilo se nekoliko stotina zainteresovanih u~esnika iz Srbije. Akcija je u
po~etnoj fazi i uskoro }e biti otvorena
Facebook stranica sa detaljnim uputama.
Trenutno se svi oni koji èle da uzmu
u~e{}e obra}aju Ma{i}u preko Twittera. Svi
koji se prijave dobi}e broj, kako bi se 11.
jula okupilo ta~no 7.000 gra|ana.
Na pitanje zbog ~ega je nazvao akciju
sedam hiljada kada je poznato da je broj
`rtava u Srebrenici 8.372, Ma{i} kaè:
Naziv #sedamhiljada uzet je kao simbol. Nismo èleli da uzmemo ta~an broj od
8372 `rtve, iako svi znamo da to pi{e u
Poto~arima. Onda bi se sve svelo na debatu
da li je to ta~na brojka ili ne. Ovako, bolje
je da nas pitaju: Za{to sedam hiljada?
Mnogima je 7 sre}an broj, a ja se nadam da
}e ovih na{ih sedam hiljada ozna~iti

po~etak neke sre}nije budu}nosti za sve
nas. Ma gde bili.
PRIJETE MI BATINAMA I SMR]U

Cilj ovog dru{tvenog eksperimenta, koji
ve} masovno okuplja ljude na Twitteru,
jeste da iz Beograda tog dana bude poslata
jasna poruka - da se nikada ni{ta sli~no ne
smije opet dogoditi. Me|utim, inicijator
ove akcije od prvog dana po~eo je da dobija poruke prijete}eg sadraàja. Ma{i} navodi da je ra~unao da }e biti prijetnji kada je
pokretao akciju.
Od prvog dana incijative za organizaciju akcije #sedamhiljada primam poruke
svakojake sadrìne. Od pretnji batinama,
smr}u i svega ostalog, ali to je ne{to {to je
o~ekivano. Reakcije na ovako ne{to moraju

biti ekstremne - ekstremno lo{e i ekstremno
dobre. Budu}i da je na Balkanu sve
ekstremno, to nikoga ne ~udi. Vide}emo
kako }e se stvari razvijati, ja se zaista nadam
da }e biti dovoljno pametnih ljudi koji }e
shvatiti zna~aj ovako ne~ega i koji }e se
priklju~iti akciji, kaè inicijator akcije.
Ina~e, Ma{i} se baviti novinarstvom od
1989. godine. Od novinara-saradnika,
preko skup{tinskog izvje{ta~a i ratnog
reportera, sredinom devedesetih postao je
jedan od prepoznatljivih glasova B92 i
urednik informativnog programa Radija
B92. Dugi niz godina izvje{tavao je za Glas
Amerike, a honorarno je pisao i za NIN.
Bio je prvi direktor Asocijacije nezavisnih
medija, a od 2000. godine je konsultant za
DU[AN MA[I]
Ova akcija za Srebreni~ane
ne moè da bude shva}ena
kao ne{to {to je protiv
interesa Srbije
Koliko god da nas na kraju bude, to }e biti

najsna`nije izraèno saosje}anje gra|ana Srbije
s onim {to se dogodilo u Srebrenici prije 20 godina
26
dusan masic:TEKST osnova.qxd
23.4.2015
0:05
Page 27
SRBIJA ]E DA LEGNE ZA SREBRENIÂNE

OBILJE@AVANJE 20 GODINA OD
GENOCIDA U SREBRENICI
Performans studenata iz Zagreba bio je
inspiracija Ma{i}u da organizuje akciju
sedam hiljada za Srebreni~ane
elektronske medije i jedan od najve}ih poznavalaca radijskih prilika na Balkanu.

Posljednjih deset godina ìvi i radi u
Londonu.
I pored toga {to fizi~ki nije u Beogradu
Ma{i} tvrdi da mu ne predstavlja problem
da iz Londona pokrene akciju i animira
ljude iz Srbije.
Iako ìvim u Londonu, ja volim da
kaèm da zapravo ìvim u digitalnoj
Srbiji. Mo`da je ~ak i lak{e pokrenuti
ovakvu akciju iz digitalne Srbije posredstvom dru{tvenih mreà. Prvih desetak
dana sve drìmo samo na Twitteru, ali }emo
vrlo brzo pre}i i na sve druge platforme. I to
je deo, uslovno re~eno eksperimenta, jer

èlimo da vidimo koliko koja dru{tvena
mreà moè da doprinese jednoj ovakvoj
akciji. Uskoro prelazimo na Facebook, a
onda i kroz druge metode okupljanja
gra|ana. Sve dok nas ne bude sedam hiljada. Koliko god da nas na kraju bude, to }e
biti najsna`nije izraèno saose}anje
gra|ana i gra|anki Srbije sa onim {to se
dogodilo u Srebrenici pre 20 godina. @elja
nam je da #sedamhiljada bude slika koja }e
11. jula oti}i iz Beograda dok svet bude
gledao ono {to }e se de{avati u Poto~arima.
Ja bih voleo da neko u Sarajevu pokrene
#trihiljade za sve one nastradale u Bratuncu
VUÎ] I DODIK DOLAZE U SREBRENICU
Milorad Dodik e na nagovor

Aleksandra Vuia 11. jula biti u
Potoarima
I dok se gra|ani Srbije kojima je doprlo do svijesti da je u Srebrenici po~injen
genocid spremaju na svojevrsni performans, premijer Srbije tako|er je donio
odluku da je 11. jula do|e u Poto~are.
Kako na{ list saznaje od izvora iz
kabineta Aleksandra Vu~i}a, srbijanski
premijer }e u Poto~arima prisustvovati
ceremoniji obiljeàvanja 20. godi{njice
stradanja srebreni~kih Bo{njaka. Isti izvori
tvrdi da je Vu~i} traìo od Milorada
Dodika da 11. jula bude u Poto~arima
zajedno s njim.
Pro{lonedjeljna posjeta Milorada
Dodika Memorijalnom centru u Poto~arima
tako|er je do{la nakon Vu~i}evog savjeta

Dodiku da bi bilo dobro da relaksira
odnose sa Bo{njacima. Da je posjeta bila
uprili~ena u ùrbi, dokazuje i to da je
novinarska ekipa iz Banje Luke u
Srebrenicu bila prevezena helikopterom.
Dodik je ovim postupkom èli da opipa
puls javnosti i procijeni da li }e za njega biti
dobro da se u Srebrenici pojavi i 11. jula.
Iako je Dodik gostuju}i u emisiji
Po{teno na FTV-u rekao da 11. jula
ne}e do}i u Poto~are, Vu~i} je odlu~an u
svom zahtjevu da se na obiljeàvanju 20
godina od srebreni~kog masakra u
Poto~arima pojavi i Dodik.
i da sve ovo otvori neku novu stranicu u

odnosima me|u narodima na Balkanu,
govori Ma{i}.
POMO] NEVLADINIH ORGANIZACIJA

On kaè da mu se ve} javili ljudi iz
pojedinih nevladinih organizacija i ponudili
da se priklju~e i pomognu u organizaciji.
Sigurno je da ~itavu akciju ne}e biti
mogu}e sprovesti bez {iroke podr{ke
civilnog sektora. Ne bojim se da }e ona izostati i ve} smo zapo~eli razgovore. Ko god
da se pridruì - dobrodo{ao je. Zato i
delimo brojeve. Nije bitno kako se ko zove
i iz koje je organizacije, civilne ili politi~ke,
svejedno. #Sedamhiljada je akcija gra|ana i
gra|anki koji su spremni u~estvovati u
obiljeàvanju stradanja Bo{njaka u
Srebrenici.
Za ovakvu akciju potrebno je blokirati
nekoliko glavnih ulica u Beogradu, no na{
sagovornik smatra da aktuelna vlast u
Beogradu ne}e praviti prepreke u njenoj
realizaciji.
Plato ispred Skup{tine Srbije uvek je
bio mesto gde su gra|ani Beograda
iskazivali svoje stavove. To je dom svih
nas, pa nema razloga da tako ne bude i 11.
jula Parlament je pre nekoliko godina
doneo Rezoluciju o Srebrenici i ovo {to
mi radimo ne moè nikako da bude
shva}eno kao ne{to {to se radi protiv
interesa Srbije. Naprotiv. Ukoliko nas
zaista bude sedam hiljada, ne verujem da
}e se iko usuditi da uradi ne{to nerazumno. Uostalom, tu je i policija koju svi mi
pla}amo da nas {titi. A sve ostalo, {to se
svodi na verbalne pretnje, pa s tim se
susre}emo svakodnevno na dru{tvenim
mreàma. I jo{ smo ìvi, kaè na kraju
razgovora Ma{i}.
27
milomir maric:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
23:30
Page 28
REALITY KOJI JE OTKRIO PRAVO LICE SRBIJE
Milomir Mari, jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih beogradskih novinara,

autor emisija irilica i Goli ivot i urednik TV Happy, ekskluzivno za
Slobodnu Bosnu govori o realityju Parovi, koji je eksplicitnim scenama seksa
okirao region; on otkriva u emu je tajna gledanosti ove emisije i objanjava
zbog ega Srbija noima ne spava otkada je ovaj show poeo sa emitovanjem
REALITY JE POEO KADA

JE LEPA BRENA ZAJAHALA
SAU POPOVIA
Razgovarala: MIRHA DEDI]
MILOMIR MARI] [OKIRAO SRBIJU
Parovi su slika Srbije koju niko ne voli da

vidi. Ljudi su ljuti na ogledalo koje ih prikazuje
how koji se emituje na TV Happy

Parovi izazvao je velike kontroverze zbog eksplicitnih scena
seksa srbijanskih starleta i
pjeva~a koji se bore za nagradu
od 100 hiljada eura..
Zbog raskala{enog pona{anja Tuzlanke
Senade Nurki} (poznatije kao Maca
Diskrecija) u tom showu, oglasio se i
ministar kulture i informisanja Srbije Ivan
Tasovac koji je traìo ukidanje reality
showa Parovi. Oglasili su se i psiholozi
koji smatraju da takve emisije na
nacionalnoj televiziji treba zabraniti.
Me|utim, od po~etka emitovanja ovog
realityja TV Happy je po rejtingu
presko~ila sve druge televizije u Srbiji.
Milomir Mari}, glavni urednik TV
Happya, koji i kreira zbivanja u ovom
show za na{ list govori kako je poku{ao da
prevaspita starlete, {ta je ova emisija
pokazala Srbiji, te kako su na nju reagovale
vladike i akademici.
Gospodine Mari}u, u ~emu je tajna
rialityja Parovi, koji je po gledanosti
prema{io do sada sve emitovane rialityje u
Srbiji?
Nevolja je {to je to slika Srbije koju
niko ne voli da vidi. Ljudi su ljuti na
ogledalo koje ih prikazuje u takvom svetlu,
a o~igledno da je narod prepoznao da je to
prava slika trenutnog duha u Srbiji. Mislim
da je na{a nesre}a po~ela jo{ kada je Lepa
Brena u hotelu Jugoslavija, mnogo pre
rata i pre Slobodana Milo{evi}a, uzjahala
Sa{u Popovi}a iz Slatkog greha. Od tada
je prevagnuo taj duh koji je ostao na vlasti,
uprkos pogre{nim politikama i ljudi u tome
prepoznaju svoje vreme. Mi od tog jahanja
28
22.4.2015
23:30
Page 29
SEKS PRODAJE SVE

Parovi su prvi reality na
na{im prostorima sa
eksplicitnim scenama seksa
ne moèmo da se oslobodimo, ja{e nas ko

god stigne. Od doma}ih bezdu{nih
politi~ara do me|unarodne zajednice.
Ina~e, Beograd je bio omiljeni grad i za
Zagreb i za Ljubljanu, Sarajevo,
Podgoricu. Mi smo bili balkanski New
York. Ja sam hteo da se poigram s tim
duhom. Ne znam da li ljudi shvataju moje
pokvarene namere ili prate radnju. Izgleda
da me jo{ nisu prozreli jer ja sam stari
pokvarenjak. Neo~ekivano smo postali
prva televizija po gledanosti u Srbiji,
pretekli smo sve televizije, od TV Pinka do
mnogih drugih. Mo`da je to moj ìvotni
poraz. Sve je to suprotno od onog {to sam
celog ìvota radio. Mislio sam da moèmo
da pobedimo kulturom, vaspitanjem,
znanjem, ali to je o~igledno bila nemogu}a
misija i onda smo mi upotrebili oprobani
recept i rekli ajde da vidimo ~ime oni
vladaju Srbijom gotovo 30 godina. Mi
smo to uradili i ovladili Srbijom. Ne moè{
da pobedi{ protivnika ako se ne koristi{
njegovim oru`jem.
Istovremeno ste navukli
gnjev
konkurencije, koja Vam je preko tabloida

po~ela prijetiti?
Zbog toga smo imali zabranu
emitovanja od 24 ~asa. Otvoreno su nam
pretili, jer su znali {ta ih ~eka. Prvo su slali
poruke da }e u tabloidima organizovati
pakao i da }e Radiodifuzno telo biti
prisiljeno da nas zabrani. To se i desilo.
Tabloidi su organizovali kampanju u
smislu to je dno dna i ko to dozvoljava. To
su zapravo pisali tabloidi koji su lansirali
takav na~in mi{ljenja, jer mi smo prakti~no

na{e junake i junakinje uzeli sa srednjih
stranica tabloida. Mi nismo znali taj svet
starleta i sad su oni {okirani i licemerno
nas napadaju, a oni godinama ìve od
takvih.
OVAJ RIALITY JE
MOJ @IVOTNI PORAZ
[ta kaète na to da i akademska

zajednica kritikuje ovaj show, njegov
Samo je Milorad Dodik u Republici Srpskoj

popularniji od na{eg Zmaja od [ipova - obojica
su vrhunski skandal - majstori
29
22.4.2015
23:31
Page 30
REALITY KOJI JE OTKRIO PRAVO LICE SRBIJE
sadràj su analizirali mnogi sociolozi,

psiholozi...?
Ja sam mo`da malo poreme}en i
verujem u teoriju zavere, ali za evropske
integracije Srbije jedan od osnovnih uslova
je da svake godine organizuje jednu gay
paradu, zatim riality Veliki brat, Farmu i
Parove. Ja sam bio uveren da }emo mi,
kada u Srbiji jednog dana pobedi
demokratija i sloboda, prihvatiti sve
zapadne vrednosti - kulturu, hri{}ansku
civilizaciju i sve ono na ~emu je zasnovana
ta velika civilizacija a kojoj sam ceo ìvot
bio okrenut. Mislio sam da }e ljude u Srbiji
privu}i umetni~ki filmovi, filozofski
pravci, novi na~in mi{ljenja, ljudska prava,
demokratija, tolerancija. Ja sam to èleo,
ali to se ovde nije primalo. Svi su
odu{evljeno primali samo |ubre, kao da
doma}eg |ubreta nismo imali dovoljno.
Ovakav program, kao {to su Parovi, postoji
u celom svetu. Gledao sam sve formate
koji se emituju na naj~uvenijim svetskim
televizijama i video da su jo{ brutalniji, i
ne samo da se psuju ve} i {amaraju,
vre|aju. Ovde to, kakva god da je Srbija,
ipak ne bi moglo da se emituje vi{e od
jednog dana.
Koji su kriteriji da jedan u~esnik u|e
u Parove?
Pre svega smo traìli junake iz
tabloida i li~nosti koje imaju najvi{e
pregleda na you tubeu. To je Zmaj od
[ipova, tu je Maca Diskrecija i ostali.
Ve}ina njih su bili gosti OBN-a i drugih
televizija. Zmaj od [ipova je dao intervju
za BK televiziju pre 15 godina kada sam ja
bio urednik te TV ku}e. Ovo je ipak jedan
neobavezni
humoristi~ko-zabavni
30
STARLETE NE]E DA SLU[AJU

Lepu Luki} smo uveli u Parove kako bi starlete podu~ila pevanju, me|utim one ne}e da je
slu{aju, smatraju da je za uspeh dovoljno da vrte dupetom
program. Previ{e se njemu daje ozbiljnosti.

On je kao TV serije Selo gori, a baba se
~e{lja, Ljubav na seoski na~in,
Burdu{... Mi smo isto to primenili u
jednoj novoj formi kao {to je riality. I to je
bila formula uspeha. U me|uvremenu,
smanjili smo broj psovki, uveli smo
kontrolu i time znatno pove}ali gledanost.
Da li u~esnici rialityja dobiju zadatke
da provociraju jedni druge i psuju?
Dobiju zadatke. Oni rade po scenariju.
Kao {to postoji scenario za humoristi~ke
serije, tako je scenario pisan i za njih.
Postoje informacije da su oni
stimulisani odre|enim sumama novca i da
recimo za seks dobiju 2.000 eura, za sva|u
1.000. Da li je to ta~no?
Ne. Postoji obrnuta tarifa. Oni se
ka`njavaju za svako nepristojno pona{anje.
Na{a konkurencija i na{i protivnici
objavljuju te tarife kako bismo mi bili
skandalozni. Nama ne treba skandalozno
pona{anje jer ako upristojimo program, mi
imamo jo{ ve}u gledanost. Istina, postoji

jedna ciljna grupa kojoj je to odvratno, ali
mi ho}emo da pridobijemo {to {iru publiku
koja }e bez srama to da gleda u
porodi~nom krugu. Zbog toga mi u~esnike
ne podsti~emo da prave skandale.
Pjeva~ Hasan Dudi} je izba~en zbog
skandala jer je o{amario rediteljku Jelenu
Golubovi}. Da li }e zbog toga platiti
kaznu?
Mi }emo da izbacimo svakog ko ne
po{tuje elementarno ljudsko pona{anje.
Ukoliko se neko na ulici ili utakmici potu~e,
postoji zakon koji to sankcioni{e. Tako je i
ovde. Oni su potpisali ugovore u kojima se
zahteva pristojno i kontrolisano pona{anje i
ko prekr{i te norme bi}e ka`njen.
LJUDI VOLE DA VIRE

KROZ TU\U KLJUÂONICU
Velika gledanost ovog rialityja je i u

sitnim satima kada u~esnici spavaju.
Nevjerovatno je da gledaoci ne spavaju da
bi gledali kako drugi spavaju?
22.4.2015
23:31
Page 31
Meni se àle ljudi da ne mogu da do|u

na posao jer gledaju Parove do pet sati
ujutru. Ljudi su uvek èleli da bace pogled
kroz tu|u klju~aonicu. To je normalno i
ljudski. Svako bi zavirio kroz tu|i prozor.
Ljudi za takve stvari imaju dvoglede. Ovaj
program je otvorio direktan prenos iz tu|eg
dvori{ta, stana, ku}e...
Va{a izjava da su Parovi
edukativnog karaktera i da ga trebaju
gledati i djeca {okirala je mnoge roditelje?

To sam rekao u samoodbrani, jer ovo
{to mi prikazujemo to je de~ija slikovnica
za ono {to su drugi prikazivali u sli~nim
rialityjima. Na ovim na{im prostorima ve}
50 godina poku{avaju da uvedu seksualno
obrazovanje u {kolama, ali nikako se to
nije primilo. Ispostavilo se da bi deca i
omladina trebali da budu instruktori
seksualnog vaspitanja za svoje roditelje.
CRKVA NA STRANI PAROVA
Zbog Parova Vladike SPC-a hoe

da mi dodele orden Svetog Save
Pozvali ste ministra kulture i
informisanja Ivana Tasovca da u|e u
riality jer smatrate da bi mogao
pozitivno uticati na djevojke. On je to s
gnu{anjem odbio...
Gledaju ovaj reality i politi~ari i
akademici i vladike...
Kako znate da ga gledaju i

vladike Srpske pravoslavne crkve?
Pouzdano znam da je zasedao Sveti
sinod SPC-a i umesto da se bave
crkvenim pitanjima uglavnom su
razgovarali o Parovima. Niko od vladika
nije napao niti imao
primjedbi na ovaj riality. âk
su rekli - Milomiru Mari}u
treba dati orden Svetog
Save jer je prikazao Srbiju u
pravom svetlu. To je najve}i
kompliment koji sam dobio.
Nisam neki naro~iti Srbin,
ali mi je imponovalo. Ovde
nema zle namere, osim da
se u ovako uàsnim
vremenima na{ unesre}eni
narod malo zabavi. Ko vrati
SABOR SPC-a PODR@AO PAROVE
narodu osmeh taj je mnogo
Vladike SPC-a smatraju da je reality prikazao
u~inio.
Srbiju u pravom svjetlu
Prije nekoliko dana policija je upala

u studio u kojem se snimaju Parovi i
privela starletu Mimi Oro. Da li to
diskreditovalo ovaj riality?
Kada bilo koga policija pozove da da
iskaz, ukoliko se ne odazove, oni ga
privedu, bilo da je u pitanju svedok ili neko
drugi. Mimi Oro je svedo~ila i nakon toga
se vratila u Parove. Nema tu ni{ta sporno.
Dru{tvo starletama u rialityju prave
Lepa Luki} i Bora Drlja~a. [ta je bio
kriterij na osnovu kojeg ste njih uveli u
ovaj show?
Njih dvoje ho}e da se zabave. Osim
toga, vole da se druè sa omladinom. Oni
su ljudi u godinama i nameravali smo da
im oni prenesu neko svoje iskustvo i da ih
nau~e pevanju. Na{a peva~ica Lepa Luki}
èli da im pomogne i da ih podu~i pevanju,
ali one ne}e da je slu{aju. Lepa im kaè ne
moète uspeti ako ne znate da pevate.
Me|utim, one misle da im je dovoljna
kratka suknja u kojoj }e da zavrte dupetom
i da }e time uspeti u ìvotu. One zapravo
misle da glas nije neophodan i da }e neko
da peva umesto njih. Naàlost, tako je na
na{oj estradi ve} decenijama.
Ko je po Vama najkontroverznija
osoba od svih u~esnika?
To je Zmaj od [ipova. Ja sam bio u
Banjoj Luci gost neke emisije, tada sam
shvatio da su u celoj Republici Srpskoj
najpopularnija dva ~oveka Milorad
Dodik i Zmaj od [ipova. On je dobro
prihva}en i u Srbiji, Crnoj Gori, celom
regionu i u dijaspori.
Kada se zavr{ava ovaj riality?
To je igra bez granica. Na zahtev
gledaoca mi ne smemo da ga prekidamo.
31
nidzara sporazum:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
19:21
Page 32
EU I BiH
Nakon vie od sedam godina ekanja Bruxelles je odluio da Sporazum o

stabilizaciji i pridruivanju sa BiH konano moe da stupi na snagu i to od
1. juna; no, zadatke koji su pred BiH nee biti nimalo lako ispuniti...
DRUGARSTVO
JE NAJVANIJE
Europska unija sada
ima priliku da politi~are u BiH
u~ini odgovornima
32
22.4.2015
19:22
Page 33
NA PUTU KA BRUXELLESU...
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
dluku Europskog vije}a o stupanju na snagu Sporazuma o

stabilizaciji i pridruìvanju, dio
doma}ih politi~ara odmah je
proglasio historijskim doga|ajem. Ve} najavljuju da bi aplikacija za
~lanstvo u Europskoj uniji (EU) mogla biti
predata 2017. ili 2018. godine. Analiti~ari,
pak, situaciju vide druga~ije, ponavljaju}i
da je stupanje na snagu Sporazuma samo
po~etni korak na putu koji ne}e biti nimalo
lak.
NAGRADA ZA POLITIÂRE
Ivana Korajli} iz Transparency Internationala podsje}a kako Sporazum zna~i
obavezu ja~anja pravosudnih institucija u
smislu njihove nezavisnosti i efikasnosti,
borbe protiv korupcije i organizovanog
kriminala, reforme javne uprave i,
generalno, uspostave vladavine prava.
Jasno je da bi, ukoliko bismo ovdje
postigli napredak, dobar dio predstavnika
vlasti u BiH na kraju trpio posljedice, jer bi
i sami mogli biti procesuirani za korupciju,
ako bismo imali nezavisno pravosu|e i
efikasnu primjenu zakona. I drugim reformama, kao {to je reforma javne uprave,
gube barem dio mogu}nosti manipulisanja
javnim institucijama zarad sopstvenih
interesa. Da ne govorim da slijedi zaista
ozbiljan posao, koji podrazumijeva
konkretne mjere i aktivnosti, dok na{e
vlasti, na svim nivoima, nisu pokazale niti
spremnost, niti ozbiljnost, niti im ~ak
EU SE MORA OKRENUTI
GRA\ANIMA
Toby Vogel, novinar u Bruxellesu, smatra
kako EU u budu}nosti mora vi{e pa`nje
posvetiti onom {to èle gra|ani
odgovara da ova zemlja ide dalje pa je

stoga veoma te{ko biti optimisti~an da }e
deblokada SSP-a u skorije vrijeme zna~iti
mnogo za gra|ane BiH, kaè Ivana
Korajli}.
ÊKAJU]I PRVE DELEGACIJE
Stupanje na snagu SSP-a nije

garancija skorog lanstva u EU
Sporazum o stabilizaciji i pridruìvanju
je, ustvari, okvir za pregovore izme|u EU-a
i BiH. Stupanjem na snagu postepeno se
uspostavlja podru~je slobodne trgovine
izme|u EU-a i zemlje koja pregovara, te
se utvr|uju zajedni~ki politi~ki i ekonomski
ciljevi i poti~e regionalna saradnja.
Sporazum ima tri osnovna cilja:
stabilizaciju zemlje i ohrabrivanje
ekonomskih reformi; promovisanje
regionalne saradnje; pripremanje zemlje
za ~lanstvo u EU. Odlukom o stupanju
SSP-a na snagu, EU sna`no ohrabruje
regionalnu saradnju, naro~ito sklapanje
trgovinskih sporazuma.
Osnovni elementi SSP-a su:
promovisanje slobode kretanja roba;
stvaranje efikasnih institucija; razvoj
trì{ne ekonomije; smanjenje kriminala i

korupcije; promovisanje reforme visokog
obrazovanja; razvijanje demokratije,
ljudskih prava i nezavisnih medija;
pobolj{anje transportne infrastrukture u
regionu. SSP sa BiH su ratifikovale sve
zemlje ~lanice jo{ 2011., ali je stupanje na
snagu bilo odgo|eno zbog neispunjavanja
klju~nih reformi.
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH
Mladen Ivani} najavio je kako BiH ~ekaju
reforme i pregovori sa EU-om,
Europskom bankom za razvoj,
Europskom investicionom bankom,
Svjetskom bankom i Me|unarodnim
monetarnim fondom, te je rekao da prve
delegacije u na{u dràvu dolaze ve} u
maju.
Sli~nog stava je i dio stranih analiti~ara

i akademika, kojima je fokus istraìvanja
Bosna i Hercegovina i put ka EU-u. Toby
Vogel, izvje{ta~ iz glavnog grada Belgije,
kaè da je odluka Bruxellesa da omogu}i
stupanje Sporazuma na snagu nagrada za
ovda{nje politi~are, uprkos ~injenici da
nisu ispunjeni osnovni uslovi koji su
postojali u pro{losti, odnosno odluka
Sejdi}-Finci: Europska unija {alje signal
bosanskohercegova~kim politi~arima da,
ako ~ekaju dovoljno dugo, EU }e na kraju
jednostavno odustati, jer ne vide neki drugi
trenutak u kojem bi mogli kreirati momentum za napredak, ili barem privid tog
momentuma i napretka. Na neki na~in, EU
treba ovo jednako koliko to treba i BiH, jer
ne postoji nikakva druga strategija bilo za
tu zemlju bilo za region. Donekle ovaj stav
dijeli i profesor me|unarodnih odnosa pri
Canterbury Christ Church univerzitetu u
Velikoj Britaniji i autor dvije knjige o BiH i
EU Soeren Keil. Podsje}aju}i da je stupanje
na snagu SSP-a, za koji kaè da je vi{e
politi~ko nego tehni~ko pitanje, tek korak u
dugom procesu ka ~lanstvu. Me|utim, Keil
vidi problem u tome {to je dono{enjem
odluke o stupanju na snagu Sporazuma EU
jo{ jednom zanemario uslove na kojima su
prethodno insistirali. Kada razgovaramo
sa vi{im EU zvani~nicima, njihovo glavno
obrazloènje odluke o stupanju Sporazuma
na snagu jeste da postoji potreba da se
proba ne{to novo, te ponavljaju kako nada
umire zadnja. Po meni je ovo vrlo
zabrinjavaju}i stav, jer pokazuje da EU
trenutno nema ni predstavu kako da
pokrene reforme u BiH. Odlukom o
stupanju na snagu SSP-a sada, EU {alje
signal bosanskim politi~kim elitama da
mogu samo sjediti i ~ekati da se EU zamori
i prestane se brinuti zbog nedostatka
napretka i da onda jednostavno odustanu od
uslova. To je vrlo problemati~no, isti~e
Keil za Slobodnu Bosnu. Ova, po Keilu
preuranjena odluka, dio je novog pristupa
EU prema BiH, koji su inicirali Velika
Britanija i Njema~ka po~etkom godine.
Nova inicijativa podrazumijeva, pored
ostalog, i deblokadu SSP-a, za {ta je jedini
uslov ovaj put bio potpisivanje zajedni~ke
deklaracije lidera. No, stupanje na snagu
Sporazuma ustvari }e tek pokazati sve
slabosti postoje}eg sistema. Prvi korak je
{to EU ne zna s kim }e pregovarati, s
obzirom da jo{ nije uspostavljen mehanizam koordinacije, {to je tako|er jedan od
zahtjeva na ~ije ispunjenje Bruxelles
odavno ~eka.
NESPREMNI ZA [OKOVE
Pokazalo se da je za zemlje u regionu,
za sada, najteì dio pregovora, nakon
stupanja na snagu SSP-a, onaj koji se
odnosi na uspostavu pravne dràve, {to
33
22.4.2015
19:22
Page 34
EU I BiH
zna~i i borba protiv korupcije. Reforme
podrazumijevaju ja~anje institucija, {to do
sada nije bilo u interesu vladaju}ih
politi~kih partija, jer naravno teè i
finansijskoj i kadrovskoj i politi~koj
kontroli nad institucijama, i zanimljivo }e
biti vidjeti da li }e u narednom periodu, sa
pojavom konkretnih zahtjeva, partije biti
spremne odre}i se barem dijela kontrole
zarad potrebnih reformi. Primjena SSP-a
podrazumijeva i temeljito uskla|ivanje
zakonodavstva u razli~itim oblastima sa
EU-om, ali i ja~anje transparentnosti i
finansijske kontrole, a samo na primjeru
uspostave mehanizma koordinacije smo
vidjeli potpuni nedostatak konsenzusa koji
je doveo do ogromnog zastoja i gubitaka za
BiH samo zbog me|upartijskih i interesnih
trzavica, obja{njava Korajli}.
Keil podsje}a i kako je najva`niji dio
Sporazuma, koji se ti~e Privremenog
sporazuma o trgovinskim odnosima, na
snazi od 2009. godine: Vidje}emo koliko
brzo }e Bosna dobiti status kandidata, jer }e
to otvoriti mogu}nosti za finansiranje iz
EU-a, naprimjer, i to moè imati pravi
zna~aj. Analiti~ari upozoravaju i da BiH
kakva jeste nije spremna za bilo kakve
{okove, bilo ekonomske ili politi~ke.
Nema planiranja, nema razmi{ljanja kako
odgovoriti na neke stvari, a pri tome
nedostaju politi~ke strukture koje bi
34
BORBA PROTIV KORUPCIJE

Ivana Korajli} smatra kako na{e vlasti nisu
do sada pokazale niti spremnost, niti
ozbiljnost, niti im odgovara da ova zemlja
ide dalje
za{titile gra|ane. Ta zemlja je na neki

paradoksalan na~in uspjela izbje}i najgoru
globalnu finansijsku krizu, i to jednostavno,
jer je tako izolirana, podsje}a Vogel te
kaè kako pribliàvanje EU ostavlja manje
prostora za manevar. BiH nije spremna za
ovo. Mentalno i politi~ki, smatra Keil, kao
problem vidi i to {to su u Bosni gra|ani
skoro potpuno izostavljeni iz procesa EU
integracija i generalno bilo kakvih politi~kih procesa, a stupanje na snagu SSP-a to

ne}e promijeniti. Uklju~ivanje gra|ana u
procese koji slijede, preporuka je koju ovih
dana ka Bruxellesu {alju mnogi stru~njaci,
koji kaù i da je to jedini put, jer politi~ke
elite ne pokazuju da imaju pravu volju za
promjene. I Kiel i Vogel tako misle. Kako
bi postigli prave promjene, EU mora
prebaciti fokus sa elita na civilni sektor i
razmotriti uklju~ivanje gra|ana u proces na
direktniji na~in, preporu~uje Kiel: Isto
tako, EU mora nau~iti da se drì uslova
koje postavi. Politi~are treba prozivati, ako
blokiraju process reformi i ne treba im dati
nikakve privilegije. Politi~ke elite treba da
budu odgovorne za ono {to rade, a EU ih
moè u~initi takvim, ali to potpuno odbijaju
uraditi, poja{njava Kiel.
I Vogel tako|er kaè da EU sada treba
na}i na~in da direktno komunicira sa
gra|anima i pokaè im {ta mogu izgubiti
bez reformi. No, umjesto toga, EU ponovo
i ponovo pregovara sa partijskim liderima,
istim onima koji su odgovorni za trenutnu
uàsnu situaciju. BiH ima jako lo{e lidere,
tu zemlju plja~kaju njeni politi~ari i
umjesto da ih smatra odgovornim za to, EU
poku{ava da postigne dogovore sa njima,
veli on. Da li Bruxelles, ali i BiH lideri
imaju pravi plan za sljede}i korak ka EU,
brzo }emo vidjeti.
24.3.2015
14:40
Page 4
nidzara brod:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
18:53
Page 36
EUROPA KAO TVR\AVA
Zbog ratova i ekonomske nesigurnosti, broj osoba

koje pokuavaju dobiti azil u zemljama Europske
unije se svake godine poveava. Odgovor zemalja
lanica je pojaana granina kontrola, od ega za sada
najvie koristi imaju krijumari ljudima. Kako bi se to
sprijeilo, lideri predlau jo otrije mjere, ukljuujui
civilno-vojnu intervenciju, a zatitnici ljudskih prava
drugaije migracione politike
PUTOVANJE
U SMRT
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
an nakon {to je potonuo brod sa

vi{e od 900 ljudi na obalama
Italije, tamo{nji premijer Matteo
Renzi obratio se europskoj
javnosti porede}i ovu tragediju sa
genocidom u Srebrenici. Prije dvadeset
godina smo zatvorili o~i pred Srebrenicom.
Danas, ne moèmo vi{e dràti zatvorene o~i
i sje}ati se nesre}a samo na komemoracijama, rekao je Renzi dodaju}i da je ono {to
se de{ava u Mediteranu mnogo vi{e od
brodskih nesre}a. Svjedo~imo ozbiljnoj
humanitarnoj krizi s kojom moramo da se
suo~imo i da je rje{avamo po principima
humanitarnog prava, {to zahtijeva snaàn
odgovor kompletne me|unarodne zajednice. Renzo je dodao kako je eskalacija
putovanja smrti znak sve ve}eg prisustva
kriminalnih organizacija koje zara|uju na
ljudskim nesre}ama te pozvao na ve}i
anga`man kako bi oni bili ka`njeni. Sli~no
je dan nakon tragedije govorio i Joseph
Muscat, premijer Malte. Ponovo smo
shvatili da Europa ne djeluje timski.
Historija }e strogo suditi o tome, kao {to
sudi strogo o trenutku u kojem smo zatvorili o~i pred genocidom, ne tako davno.
granica stvorila zidine koje je ~uvaju od

migranata.
Italijanski istra`ni organi jo{ uvijek
poku{avaju utvrditi kako i za{to se prevrnuo
brod u nedjelju nave~er. Samo 27 osoba je
preìvjelo, a me|u stradalima je bilo i dosta
djece, od kojih su neka sama krenula na
put. Spasioci govore kako su ljudi koje su
prona{li ìve bili u jako lo{em stanju, da su
jedva govorili, te da su svi bili jako mladi,
u prosjeku 25 godina.
Predstavnici Me|unarodne organizacije
za migracije (IOM) tvrde da su na brodu
bili ljudi iz Gambije, Obale Slonova~e,
Somalije, Eritreje, Malija, Tunisa, Sijera
Leone, Banglade{a i Sirije, uglavnom
mu{karci. Preìvjeli }e biti smje{teni u centre, te }e njihove aplikacije za azil biti razmatrane po ubrzanoj proceduri. Vijest o
nesre}i na obali Italije sustigla je informaci-
ja o jo{ dvije sli~ne nesre}e u kojima je

stradao jo{ neutvr|en broj ljudi.
Prema podacima UNHCR-a, tokom
pro{le godine vi{e ljudi nego ikada
poku{alo je migrirati u EU morskim putem,
~ak 348.000. Jedan od 100 nije preìvio
putovanje, odnosno oko 4.300. îni se da bi
ovaj broj mogao biti znatno ve}i 2015. s
obzirom da je od januara do sada oko
207.000 ljudi poku{alo u}i u EU samo
morskim putem. U proteklih 10 godina oko
25.000 ljudi stradalo u Mediteranu
poku{avaju~i do}i do Europe. Ujedinjeni
BJE@E]I OD RATOVA
Na stotine hiljada migranta godi{nje
nelegalnim putevima poku{ava u}i u EU
SPRIJEÎTI, A NE LIJEÎTI
Istovremeno, organizacije koje se bave
za{titom ljudskih prava pozivaju EU da
promijeni zakone kako bi se olak{ao ulazak
migrantima, te time oteào rad trgovcima
ljudima. Amnesty International ve} duè
vrijeme upozorava kako je EU od svojih
36
22.4.2015
18:54
Page 37
PUT U NEPOZNATO
MORE SMRTI
U posljednjoj nesre}i na obalama Italije
stradalo je oko 900 ljudi, uglavnom mladih
mu{karaca, koji su krenuli u bolji ìvot
Pozivaju}i se na UNHCR, Amnesty

tvrdi da danas na svijetu ima vi{e raseljenih
osoba nego ikada od Drugog svjetskog rata.
[okantno, ali odgovor EU na ovu humanitarnu krizu je tome doprinio, rekao je John
Dalhuisen iz AI. Skoro jedna tre}ina onih
koji poku{avaju u}i u EU bjeè od ratova ili
nasilja u zemljama kao {to su Sirija,
Afganistan,
Eritreja
ili
Somalija.
Izbjeglicama treba biti dato vi{e mogu}nosti da legalno i sigurno prelaze granice
kako se ne bi upu{tali u ova opasna putovanja.
Za mnoge migrante, Italija je prva zemlja
na putu ka boljoj budu}nosti, kako se nadaju. Ova zemlja je 2014. spasila oko
150.000 ljudi na brodovima u sklopu
operacije Mare Nostrum. No, u novembru
su morali prekinuti operaciju jer je bila
preskupa. Zamijenila ju je manja koju vodi
EU i ~ija efikasnost je o~ito upitna.
Odgovor EU na posljednju tragediju je plan
od 10 koraka za rje{avanje hitnih situacija.
Plan, koji }e se razmatrati na hitnom sastanku u ~etvrtak, uklju~uje i uni{tavanje
brodova koje koriste trgovci ljudima, poziv
na aktiviranje timova za podr{ku azilantima
na obalama Italije i Gr~ke, te civilno-vojnu
operaciju koja bi se koncentrisala na obale
Libije, s kojih naj~e{}e kre}u ovi brodovi.
SAVJET KRIJUMÂRA
narodi, te organizacije koje se bave ljudskim pravima, pozivaju vlade da razmotre
razloge zbog kojih ljudi bjeè iz svojih
zemalja, umjesto {to razmatraju na~ine
kako zatvoriti granice. To je gre{ka i
veoma pogre{na reakcija s obzirom da se
radi o podru~jima iz kojih ljudi bjeè zbog
ratova, rekao je Antonio Guterres, UN-ov
visoki komesar za izbjeglice.
I organizacija Save the Children
optuùje EU zbog nedjelovanja koje je
uzrok smrti velikog broja djece. Ono {to
o~ekujemo od EU ministara jeste akcija
spa{avanja, ali oni su suzdràni. Hitni sastanak koji }e biti odràn u ~etvrtak je pitanje
ìvota i smrti, poru~io je Justin Forsyth,
jedan od direktora Save the Children.

Svaki dan odga|anja zna~i vi{e
izgubljenih ìvota i dublje tonjenje u
nemoral za Europu. Ljudi koji o~ajni~ki
traè bolji ìvot bivaju utopljeni politikom.
Moramo po~eti sa spa{avanjem odmah.
Amnesty International tvrdi da EU, u
poku{aju da za{titi svoje granice, rizikuje
ljudske ìvote. U izvje{taju koji su objavili
u julu pro{le godine, tvrde kako su milioni
uloèni u osiguravanje granica, umjesto u
kreiranje boljih migracionih politika.
Prema njihovim procjenama, EU je
potro{io gotovo 2 milijarde eura od 2007.
do 2013. na za{titu granica, a samo 700
miliona kako bi unaprijedili situaciju za
azilante u istom periodu.
ODAKLE DOLAZE AZILANTI
Na treem mjestu po brojnosti

azilanata u EU je Kosovo
Broj osoba koje traè azil u EU raste
svake godine. Dok je 2013. taj broj bio
oko 435.190, pro{le godine se popeo na
~ak 626.065 {to je najvi{e od 1992.
godine i velikog talasa izbeglica sa prostora Jugoslavije. Najvi{e azilanata pro{le
godine bilo je iz Sirije, 123.000. Sljede}a

najve}a grupa su ljudi iz Afganistana, te s
Kosova, iza kojih su Eretrejci. Tokom
pro{le godine azil je dobilo 163.000
osoba, i to najvi{e u Njema~koj, [vedskoj
i Italiji.
Dan nakon posljednje velike tragedije,

britanski list Guardian je objavio pri~u sa
jednim od krijum~ara ljudi koji se predstavio kao 33-godi{nji Libijac Had`. On
tvrdi da u~estvuje u organizovanju oko 60
posto brodova kojima se prevoze migranti iz
Libije. Had` smatra da EU ima malo {anse
da prekine ovaj lanac krijum~arenja, te da bi
najbolje bilo kada bi investirali u lokalnu
infrastrukturu u Libiji kako bi smanjili broj
ljudi koji èle oti}i, kao i u obalsku straù u
toj zemlji, odnosno kreiranje stabilnosti u
Libiji. Europska unija laè, rekao je Had`.
To su laòvi. I nije prvi put da laù. Pro{le
godine sli~na se tragedija desila. Odmah su
u javnost iza{li ljudi koji se bave ljudskim
pravima i po~eli pri~ati, politi~ari su se
sastali i obe}ali akciju. Ali ni{ta se nije desilo. Sve }e opet biti isto.
Had` poziva me|unarodnu zajednicu da
prekine rat u Libiji, koja bi u tom slu~aju
mogla postati odredi{te za migrante a ne
samo tranzitna zona ka Europi. Tako|er
daje savjet italijanskoj obalskoj straì da
uni{tava napu{tene brodove koje koristi
migranti, umjesto da ih ostavi da plove na
moru. Meni je prava zagonetka za{to ti
brodovi na kojima su bili migranti, nakon
{to su spa{eni, ostaju da plutaju na moru.
To nama jako pomaè jer sve {to treba da
uradimo jeste da odemo i uzmemo ih.
Veliki broj migranata dolazi iz subsaharske Afrike, prije svega Eritreje i
37
22.4.2015
18:54
Page 38
EUROPA KAO TVR\AVA

Somalije, te Sirije i Libije, dakle ratnih
podru~ja. No, i dalje je broj onih koji
dolaze u EU manji od onog koji zavr{avaju
u Turskoj ili Jordanu i gdje je rije~ o
milionima.
Mreè kojima se ljudi prebacuju nisu uvijek isklju~ivo kriminalne. Rije~ je o multinacionalnim, neformalnim i promjenjivim
lancima koje formiraju sami migranti koji
imaju minimalne kontakte sa organizovanim
bandama. Palestinac koji je bio na jednom od
brodova koji su spa{eni pro{le godine
ispri~ao je kako je na put krenuo preko
turisti~ke agencije u Gazi, potom preko
Egipta gdje je autobusima do{ao do mjesta u
kojem se ukrcao na brod. Do Europe je
promijenio tri broda. Ovakvo putovanje je
jako te{ko sprije~iti. Organizacija koja
nadzire granice EU Frontex - ukazuje na
stalne promjene ruta i na~ina prelaska granica. Tako je 2012. godine veliki broj migranata koristio kopnene puteve prelaze}i preko
Gr~ke i Bugarske, dok je 2009. najve}i broj
dolazio u EU preko Albanije i Kosova. Pro{le
godine najve}i broj ljudi poku{ao je u Europu
u}i morem, iskrcavaju}i se u Italiji, ali i na
Malti i u Gr~koj. Naj~e{}a po~etna ta~ka za
brojne migrante je Libija, zemlja sa slabim
granicama gdje bezakonje vlada od 2011.
KO SU KRIVCI
Migranti dolaze iz siroma{nih zemalja i
za njih je Europa mjesto gdje }e im se ostvariti snovi i gdje }e mo}i zaraditi dovoljno
novca da {alju porodicama koje su ostale.
Jedan migrant je spasiocima pri~ao kako je
danima, zajedno sa jednim dje~akom iz
Egipta, plutao na opremi za spa{avanje sa
nekog broda. Taj dje~ak, koji nije preìvio,
mu je pri~ao da èli zaraditi novac kako bi
kupio lijekove za bolesnog oca. Prema
UNHCR-ovim podacima, najvi{e migranata
bjeì od ratova. Me|u njima su visoko obrazovani ljudi, lije~nici, muzi~ari, radnici
O uzrocima zbog kojih tako veliki broj
ljudi migrira puno se raspravljalo ovih
dana na dru{tvenim mreàma. Neki tvrde
da su za to krive vlasti u afri~kim
dràvama jer nisu u stanju napraviti sta-
@RTVE EU ZIDOVA
Me|u stradalima u nesre}enama na moru je puno i djece, uklju~uju}i i male bebe
bilne vlade koje bi ljudima obezbijedile

normalan ìvot. Neki pak za sve krive
kolonijalizam koji je od Afrike napravio
siroma{an i nesiguran kontinent. Ve}ina
pak ukazuje da mir mora biti izgra|en u
svim tim zemljama i da je to prva ta~ka ka
normalizaciji, no, iskazuju i sumnje da
postoji prava volja da me|unarodna zajednica to i uradi. Aktivisti predlaù da se EU
mora otvoriti i ponuditi mogu}nost ve}em
broju ljudi da ulazi, te da se prijavljuju za
azil. Prema nekim od procjena, ako bi EU
mjese~no transportovala oko 1.000 ljudi,
to bi zna~ilo 365.000 migranata godi{nje,
{to nije puno ve}i broj od ovog koji sada
ulazi ilegalno. Kada do|u do obale, trebalo bi im pruìti podr{ku i pomo}i da idu
dalje, unutar EU. Italija, Gr~ka, Malta i
[panija su za sada primile vi{e ljudi nego
{to mogu. No, na Europljanima je da
odlu~e da li mogu da prime toliko
migranata. Aktivisti upu}uju liderima EU
poruku da o tome treba da raspravljaju u
ovom trenutku kako bi spasili brojne
ìvote. Tako|er savjetuju da bi sam proces
apliciranja za azil trebao biti obavljen prije
nego do|u do EU, u zemljama porijekla,
odnosno tamo{njim diplomatskim predstavni{tvima. I tako bi se sprije~ila ova
opasna putovanja, ali i onemogu}io lanac
krijum~ara. Naravno, ovakav prijedlog je
te{ko provesti u praksi, ali za{titnici ljud-
AKCIJA ITALIJANSKIH VLASTI
Uhapen kapetan i njegov pomonik

Dan nakon nesre}e, italijanske vlasti su
uhapsile osobu za koju vjeruju da je
kapetan kao i njegovog prvog pomo}nika
sa broda koji je potonuo. Njih dvojica su
bila me|u 27 preìvjelih sa broda. Kapetan,
Tuniànin, mogao bi biti optuèn za
vi{estruko ubistvo. On i njegov pomo}nik
Sirijac suo~avaju se i sa optu`bama za
posredovanje u ilegalnoj imigraciji.
38
Prema nalazima tuìoca u Italiji, brod

je vjerovatno krenuo iz Egipta, a potom je
imao nekoliko zaustavljanja du` afri~ke
obale. Tuìla{tvo istraùje mogu}e razloge
zbog kojih je brod potonuo, uklju~uju}i i
izvje{taj koje su dobili sa jednog
trgova~kog broda koji je bio u blizini, a
prema kojima je brod po~eo tonuti kada su
se ljudi prebacili na jednu stranu.
skih prava upu}uju da treba ipak pogledati

da li postoje takve mogu}nosti i kako ih je
mogu}e ralizovati.
Pod izlikom ~uvanja granica EU, neke
zemlje su poduzele drasti~ne mjere
spre~avanja ulaska migranata. Me|u njima
je mo`da najdrasti~niji primjer Bugarska
koja je na dijelu granice sa Turskom
izgradila zid sa bodljikavom ìcom koji
non-stop ~uvaju naoruàni ~uvari. Zid
planiraju produìti cijelom duìnom
granice od 160 km. Prema izvje{tajima
organizacija za za{titu ljudskih prava,
straàri na ovoj granici nerijetko koriste
silu protiv migranata koji poku{avaju pre}i,
te je bilo i smrtno stradalih.
Dio javnosti u Bugarskoj se protivi
ovako drasti~noj mjeri, ali ima i onih koji je
podràvaju. Tako je list Novinite objavio
kako je ta mjera neophodna kako bi se
sporije~io ulazak izbjeglica u zemlju koja
se smatra najsiroma{nijom ~lanicom EU.
Nije samo Bugarska primjer ksenofobije i
fa{izma. Tako je Katie Hopkins, novinarka
britanskog lista The Sun, koji ima najve}i
tira` u toj zemlji, migrante nazvala òharima te je predloìla da vlasti koriste oru`je
protiv njih.
Giampaolo Muscemi, italijanski istraìtelj, proveo je dvije godine putuju}i sa krijum~arima po svijetu. On u razgovoru za
BBC procjenjuje kako godi{nje trgovina
ljudima u oblasti Mediterana donosi profit
od 300 do 500 miliona eura. Krijum~are
opisuje kao ljude koji nikada ne spavaju,
pametne, obrazovane, biznismene, koji su
jako dobro informisani. Andrea di Nicola je
jo{ jedan istraìva~ koiji je proveo neko vrijeme sa krijum~arima. Kada sam razgovarao s njima skoro su se smijali naporima
koje ~ini Europa i poru~ivali kako ih ni{ta
ne moè zaustaviti. Ako nas poku{ate
zaustaviti, ako zatvorite granice, mi }emo
zara|ivati vi{e jer }e porasti cijene,
ispri~ao je Di Nicola za BBC. Za sada
Unija je nemo}na u pronalaènju na~ina da
pomogne ovim ljudima, a ~ini se ne tako
voljna da otvori granice.
22.4.2015
18:59
Page 7
INTERVJU-malesevic:INTERVJU - osnova.qxd
22.4.2015
18:22
Page 40
SOCIOLOGIJA RATA
INTERVIEW
SINIA MALEEVI
bosansko-irski akademik
Jedan od najpoznatijih evropskih znanstvenika koji se bave sociologijom nasilja

i rata, prof. dr. SINIA MALEEVI, boravio je ovih dana u Sarajevu i odrao
predavanje na Akademiji nauka i umjetnosti BiH; u intervjuu za Slobodnu
Bosnu Maleevi govori o nacionalizmu kao dominantnoj svjetskoj ideologiji,
genezi ratova na Balkanu, projektu na kojem radi sa ratnim veteranima u Bosni...
NA OVJEK, A AKADEMIK
Institucije u BiH
generiraju nacionalizam, a
ljudi postaju ovisni o dràvi
Razgovarala: MAJA RADEVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
osanac Sini{a Male{evi} (46), {ef

Odsjeka za sociologiju Univerziteta u Dablinu i jedan od najmla|ih ~lanova irske Akademije
nauka i umjetnosti, jedan je od
pionira me|u evropskim znanstvenicima
koji se bave takozvanom historijskom
sociologijom i istraìvanjem geneze nasilja
i ratova u svijetu. Male{evi} je ro|en 5.
aprila 1969. u Banjoj Luci. Studij
sociologije zavr{io je u Zagrebu 1988.
godine, a postdiplomske studije na
Centralnom evropskom univerzitetu u
Pragu 1995. Mentor mu je bio ~uveni
Ernest Gellner, britansko-~e{ki filozof,
socijalni antropolog i teoreti~ar nacionalizma, a nakon Gellnerove smrti koncem
1995. godine, Male{evi} je dobio ponude
za pet stipendija na razli~itim univerzitetima u svijetu, uklju~uju}i Sjedinjene
Ameri~ke Dràve i Kanadu. Odlu~io se za
Univerzitet u Dablinu jer je i njegova
supruga, koja se tako|er bavi nau~nim
radom, dobila stipendiju u Irskoj. Za ~lana
irske ANU primljen je u martu 2010.
godine, a ~lan je i Evropske akademije
40
nauka i Akademije nauka i umjetnosti BiH.

U Irskoj je to malo druga~ije nego u
Bosni, ve}i broj ljudi se prima u ~lanstvo
Akademije, svake godine po pet iz oblasti
dru{tvenih nauka. Ali bilo mi je veliko
iznena|enje kada su me predloìli za
~lanstvo, kaè Male{evi}.
Tema Va{eg predavanja koje ste
odràli na ANUBiH u Sarajevu bila je
Historijska sociologija i budu}nost rata. Ne
PARTIJSKI KADROVI:
Kada se dravne institucije pretvore u jedini izvor
zarade i jedinu mogunost
zapoljavanja, onda ljudi
imaju objektivne, ekonomske razloge da stupaju u
razne nacionalistike
opcije i stranke jer to vide
kao jedini nain da
osiguraju egzistenciju
zvu~i nimalo optimisti~no, mora se

priznati, posebno ta sintagma budu}nost
rata...
U svom radu fokusiram se na
transformaciju rata, odnosno na to {ta se
doga|a sa institucijom rata u proteklih
tridesetak godina u svjetskim okvirima.
Mnogo se pisalo o tome izvan sociologije u vojnoj istoriji, studijama sigurnosti,
me|unarodnim odnosima, politi~kim
znanostima... Sociologija se uglavnom nije
bavila ovom temom i tek je u posljednjih
desetak godina to postalo podru~je interesa
sociologa. Zanimljivo je gledati kako se rat
transformirao kroz vrijeme, kako su se
formirali odre|eni obrasci, veze izme|u
rata, dru{tva i dràve...
VETERANI I IDEOLOGIJA
U Va{im radovima ~esto se bavite

nasiljem i ratom, teorijama etniciteta i
nacionalizma... Pretpostavljam da poseban
interes za ove oblasti ima mnogo veze sa
Va{im porijeklom?
Po~eo sam se baviti time jo{ u svom
diplomskom radu koji sam radio u Zagrebu
1993. godine, dok je u Bosni trajao rat.
Istraìvali smo tada me|uetni~ke odnose i
sa svojim mentorom sam pravio komparaciju odnosa Hrvata prema razli~itim
22.4.2015
18:22
Page 41
ZA[TO SMO SE UBIJALI

SOCIOLOG I TEORETIÂR
NACIONALIZMA
Prof. dr. Sini{a Male{evi} me|u
prvima u svijetu po~eo je izu~avati
sociologiju ratnih sukoba i nasilja
41
22.4.2015
18:23
Page 42
SOCIOLOGIJA RATA
grupama - Srbima, Bo{njacima, Romima... 1992. i 93. godine. Utvrdili smo, izme|u
ostalog, da situacija na terenu nije imala
toliko uticaja na javno mnijenje, koliko su
stav javnosti oblikovali mediji i njihovo
izvje{tavanje. Kada sam oti{ao u Prag,
nastavio sam raditi sa Gellnerom i
istraìvati za{to i kako nacionalizam
odjednom postane dominantna ideologija
na odre|enom prostoru. Ali tom tematikom
po~eo sam se dublje baviti tek nakon {to se
zavr{io rat u BiH. To je bila svjesna odluka
jer je za vrijeme rata sve bilo ispolitizirano,
a te{ko se baviti znano{}u kada postoji
takav ogroman politi~ki pritisak. [ta god
kaète ili napi{ete, odmah ste obojeni,
svrstaju vas na jednu ili na drugu stranu... U
tom smislu, drago mi je {to sam oti{ao u
Irsku, jer sam i na taj na~in mogao
istraìvati doga|aje iz tog vremena sa
odre|ene distance. Sada radim jedan projekt
sa ratnim veteranima ovdje u Bosni -
HEROJI IZ PODZEMLJA:
Veina ljudi koji su u ratu u BiH zaista bili u stanju ubiti
bili su prijeratni kriminalci, ljudi iz undergrounda koji u
ratnim okolnostima odjednom isplivaju na povrinu i
pretvaraju se u heroje, zato to su ve prethodno
psiholoki trenirani da mogu tako djelovati
intervjuiramo Srbe, Hrvate i Bo{njake koji
su se borili u ratu, poku{avamo saznati
kakvo je danas njihovo vi|enje svega toga
{to im se dogodilo... ôvjek bi o~ekivao da
su ve}ina njih ekstremni nacionalisti, jer
ve}ina ljudi sa kojima sam razgovarao su u
ratu bili dobrovoljci, me|utim, devedeset
posto njih taj rat doìvljava kao tragediju
bez obzira na kojoj strani su se borili i kroz
{ta su pro{li, i imaju puno ve}i osje}aj
empatije prema drugoj strani, po{tuju jedni
druge, upravo zbog tog sli~nog iskustva
koje dijele. Nimalo ne vole ove slu`bene
veteranske organizacije, za njih su one la`ne
i oportunisti~ke... Ali ono {to je posebno
interesantno jeste kako mlade generacije,
koje su ro|ene i odrasle poslije rata i ~ak i
ne poznaju jedni druge, osje}aju toliko
mr`nje i odbojnosti prema svojim
vr{njacima koji su druge vjere ili nacije. To
je uistinu {okantno.
Kada govorimo o toj genezi ratova na
Balkanu, postoji li neka specifi~na
sociologija nasilja vezana za prostore biv{e
Jugoslavije u odnosu na ostatak svijeta?
Na mikroplanu odnosi izme|u ljudi u
ratovima su univerzalni, emocije koje se
proìvljavaju u takvim okolnostima su
manje-vi{e iste... Neke novije studije su
42
pokazale da ~ak i mnogi profesionalni

vojnici, koji su trenirani da ubijaju, kada se
na|u u situaciji da moraju pucati na
nekoga, jednostavno ne mogu to da urade. I
veliki broj ljudi to ne}e nikada u~initi, ~ak
i oni koji se hvale da su ubijali uglavnom
laù. Vidjeli smo to i tokom rata u Bosni ve}ina ljudi koji su zaista bili u stanju ubiti
bili su prijeratni kriminalci, ljudi iz
undergrounda koji u ratnim okolnostima
odjednom isplivaju na povr{inu i pretvaraju
se u heroje, zato {to su ve} prethodno
psiholo{ki trenirani da mogu tako
djelovati. Sli~no je i me|u vojnicima u
Iraku, Afganistanu... Na prostorima biv{e
Jugoslavije kulturolo{ke razlike izme|u
naroda su mnogo manje, ali upravo zbog
toga su i ratovi bili mnogo krvaviji. Kada se
vodi rat izme|u, recimo, Amerikanaca i
Afganistanaca, koji nemaju nikakve
kulturne sli~nosti, puno je lak{e na neki
na~in biti okrutan, prebroditi te psiholo{ke
barijere i napraviti od druge strane
neprijatelja. Naravno, i mediji su integralni
dio svih ideolo{kih projekata koji koriste
strah, osje}aj nesigurnosti kod ljudi, raspad
ekonomskog i politi~kog sistema... A
osje}aj straha je klju~an u svakom ratu.
Koliko ta potreba za pripadanjem
odre|enoj grupi - etniji, naciji, religiji -
uti~e na pojavu nasilja i rata, ili se ratovi

danas ipak vode zbog drugih motiva, borbe
za teritorije, odnosno ekonomskog monopola?
Zapravo su ratovi koji se vode zbog
kulturnih, etni~kih, religijskih razlika, ne{to
{to se doga|a tek u novije vrijeme. Za
vrijeme vladavine imperija kulturne razlike
su u principu bile prili~no bezna~ajne, a ono
{to je bilo va`no je taj socijalni element jesi li aristokrata ili nisi, pripada{ li onima
koji vladaju, ili si obi~an puk. Politi~ki
zna~aj etni~kih razlika pojavio se tek sa
moderno{}u. Nacije dobijaju na va`nosti od
19. stolje}a pa nadalje, a ve}ina ljudi do
tada su bili nepismeni, ìvjeli su na selima i
njihov osje}aj identifikacije bio je
isklju~ivo lokalnog karaktera, uz taj
generalni religijski osje}aj pripadanja
islamu, kr{}anstvu... Ali osje}aj etni~ke
pripadnosti je ne{to {to nacionalne
ideologije naknadno interpretiraju. Mi sada,
naprimjer, gledamo na Kosovski mit kao na
ne{to {to su seljaci prenosili stolje}ima, a to
nije istina. Kosovski mit je stvoren
po~etkom 19. stolje}a od strane dràve.
Dakle, kulturne i etni~ke razlike nisu toliko
bitne. Ratovi su se uvijek vodili za mo}, za
teritorije, a religija se koristila kao oblik
legitimizacije, inicijalno uglavnom unutar
elita, i tek sa {irenjem pismenosti ogroman
broj ljudi uklju~uje se u te tokove. Naravno,
postoje ratovi koji su vrlo specifi~no vezani
za odre|ene ekonomske resurse, kao {to
vidimo sada na primjeru Afrike. Vjerovatno
}e takvih ratova, koji }e se voditi zbog
ekolo{ke devastacije i nedostatka nafte,
vode, energije, u budu}nosti biti sve vi{e.
Zemlja u kojoj ìvite i radite tako|er
ima prili~no burnu povijest. Kada se
spomene Irska, ve}ini su prve asocijacije
22.4.2015
18:23
Page 43
ZA[TO SMO SE UBIJALI

terorizam i IRA, mnogi Irsku smatraju i
kolijevkom savremenog terorizma...
To je, naravno, vrlo vaàn period u
povijesti irske dràve, posebno od kraja
70-ih do kraja 90-ih godina. Ako bismo
komparirali Bosnu i Irsku, kada pogledate
istraìvanja o Bosni iz 80-ih i 90-ih godina
pro{log stolje}a, vidje}ete da statusne
razlike me|u razli~itim narodima nisu bile
velike. Pozicije u vojsci, policiji, ekonomiji
bile su prili~no ravnopravno podijeljene
izme|u sva tri naroda, dok su u Hrvatskoj,
recimo, Srbi bili vi{e zastupljeni u
politi~kim, vojnim i policijskim elitama, ne
u ekonomiji. S druge strane, u Irskoj su
postojale ogromne razlike i katolici su bili
prili~no potla~eni u odnosu na protestante i
u ekonomskom i u teritorijalnom pogledu,
nisu imali pristup obrazovnom sistemu, bili
su diskriminirani kada se prijavljuju za
posao..., tako da su tu postojali prili~no
objektivni razlozi za sukob jer se religijski
momenat preklapao sa socijalnim. Sada su
se stvari dosta popravile i smirile i katolici
su u mnogo boljoj poziciji. Uvele su se
kvote u politici i u drugim sferama, sistem
vlasti koji postoji u Sjevernoj Irskoj je u
principu konsocijacijski, nema opozicije i
svi su dio vlasti.
PREPU[TENI LOKALNIM ELITAMA
Kako vidite bosanskohercegova~ko

dru{tvo danas?
Svaki put kada do|em ovdje, dolazim s
nadom da se ne{to pobolj{alo, a onda se
pomalo raàlostite kada vidite da se stvari
ba{ i ne pomjeraju puno u pozitivnom
smjeru. Ali iako ve}ina ljudi (opravdano)
jesu pesimisti, kada uporedite Bosnu sa
nekim drugim dijelovima svijeta, nije ovdje
ba{ sve tako crno. Za Bosnu je najve}i
problem to kako je dràva skrojena. Ovaj
institucionalni okvir ne moè opstati i
mislim da je to svima ve} manje-vi{e jasno,
O ISTORIJI I BUDU]NOSTI RATOVA
Sa predavanja na Akademiji
nauka i umjetnosti BiH
KALIFAT U MODERNOM VREMENU
Unutranji sukobi unitie

Islamsku dravu
Moè li se i pojava tzv. Islamske
dràve posmatrati kao svojevrsni
sociolo{ki fenomen?
To je sa sociolo{kog stanovi{ta vrlo
zanimljiv fenomen, taj poku{aj stvaranja
kalifata i povratka u predmodernost. No,
imperije prije modernosti su bile multietni~ke
i prili~no tolerantne prema manjinama, {to
ovdje nije slu~aj. Imate jednu teroristi~ku
organizaciju koja je toliko oja~ala da je u
mogu}nosti da se transformira u neki oblik
paradràve koja unutar sebe funkcionira
kao idealni biznis. Imaju ljude zaduène za
propagandu koji su najbolji u tome {to rade,
totalnu kontrolu na internetu, Twitteru i
drugim dru{tvenim mreàma, onda su tu
ljudi zaduèni za regrutaciju novih ~lanova i

za vojne operacije... Ve}ina njih su biv{i
Sadamovi generali i sve ove akcije koje su
izveli pro{log ljeta pripremane su godinu
dana unaprijed, ni{ta nije bilo preko no}i ni
neorganizovano, kao {to se to mo`da na
prvi pogled ~ini. Ideolo{ki je to jako
neobi~na situacija zato {to mi jo{ uvijek
ìvimo u vremenu dràva u kojima je
nacionalizam dominantna ideologija.
Islamska dràva, s druge strane, koristi
islamizam kao glavni oblik legitimacije i
proklamira univerzalisti~ku ideologiju. Mi ne
znamo gdje su granice te dràve, u
njihovom idealnom vi|enju to bi bio cijeli
svijet, ali mislim da to dugoro~no ne moè
funkcionirati. Ne{to sli~no se ranije
poku{avalo i u Iranu, talibani u
Paradràva terora
Afganistanu su tako|er probali
djelomi~no provesti taj
univerzalizam... Ve}ina ljudi koji
ìve u okruènju ISIS doìvljavaju
kao sunitsku organizaciju, {to zna~i
da ipak postoji taj partikularisti~ki
element, a i samo vodstvo ISIS-a je
veoma izmije{ano, to su ljudi iz
raznih zemalja i ve}ina njih dolazi iz
sekularnih porodica... Uglavnom,
mislim da ne}e opstati dugo,
prvenstveno zbog unutra{njih
sukoba.
mora}e se ne{to mijenjati, dogra|ivati...

Institucije koje su kreirane u poslijeratnoj
BiH su ad hoc institucije koje generiraju
nacionalizam, umjesto da ga na neki na~in

pacificiraju. Tako|er, veliki problem na koji
se mo`da ne obra}a dovoljno pa`nje je i
ogromna proliferacija birokratskih institucija. Ljudi postaju sve vi{e ovisni o dràvi, a
to je opasno. Kada se dràvne institucije
pretvore u jedini izvor zarade i jedinu
mogu}nost zapo{ljavanja, onda ljudi imaju
objektivne, ekonomske razloge da stupaju u
razne nacionalisti~ke opcije i stranke jer to
vide kao jedini na~in da osiguraju
egzistenciju. Naravno, Bosna nije jedina
zemlja sa takvim problemima. Politi~ari
svugdje funkcioniraju na sli~an na~in, samo
su okolnosti druk~ije. Kada pogledate
dràve kao {to su Belgija ili [panija, koje su
tako|er multietni~ke, vidje}ete da se
suo~avaju sa sli~nim problemima. U Bosni
je specifi~no to {to zemlja nosi i posljedice
rata. Odgovornost me|unarodne zajednice
bila je velika u tom periodu neposredno
poslije zavr{etka rata kada se moglo jako
puno napraviti, ali nije, i mnoge stvari
prepu{tene su lokalnim elitama koje su se
sna{le tako kako su se sna{le.
43
berlinski kongres:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
20:11
Page 44
KARTE I SUDBINE
Na samom poetku ovog mjeseca obiljeena je dvjestota godinjica roenja

nekadanjeg njemakog kancelara OTTA VON BISMARCKA, kljune linosti
Berlinskog kongresa, koji je odran 1878. godine; teritorijalni ustupci koje je
Osmansko carstvo tada uinilo Evropi odricanjem od Bosne i Hercegovine
potaknuli su pokret domaeg stanovnitva, prije svega muslimana, o emu pie
profesor na sarajevskom Filozofskom fakultetu u Sarajevu i direktor
Instituta za istoriju Sarajevo
GODINE LUTANJA I
NESNALAENJA
Pi{e: Dr. HUSNIJA KAMBEROVI]
ada danas promatramo krize koje

vladaju na istoku Evrope, pregovore u vezi s Bliskim i Srednjim
istokom, politiku Turske i Evropske unije, inicijativu Njema~ke i
Velike Britanije na Balkanu i tako dalje,
onda se ~ini kako je usporedba dana{njih
politi~kih nadmudrivanja sa rivalstvima
koja su vladala me|u velikim silama uo~i
Berlinskog kongresa 1878. puno opravdanija nego usporedba sa stanjem odnosa
izme|u velikih sila pred Prvi svjetski rat.
Klju~na li~nost na Kongresu bio je
njema~ki kancelar Otto von Bismarck
(1815.-1898.), ~ija se dvjestota godi{njica
ro|enja upravo navr{ila. Najpoznatiji po
izjavi da velika pitanja na{eg vremena
ne}e biti rije{ena ni govorima ni odlukama
ve}ine, nego pomo}u gvo`|a i krvi, taj
grmalj velike fizi~ke i duhovne snage,
bujnog temperamenta i vanrednih sposobnosti samosavla|ivanja, objedinjavao je u
sebi brojne naizgled protivrje~ne osobine:
silina i savitljivost, iskrenost i licemjerstvo,
grubost i ljubaznost. Sve to je na neki
na~in do izraàja do{lo i 1878. godine.
Ideja o podjeli interesnih sfera na Balkanu,
mada je imala i druge zagovornike prije
Bismarcka, u su{tini je njegova ideja, ~iji je
cilj bio usaglasiti interese Rusije, AustroUgarske monarhije, Velike Britanije i
Njema~ke na Balkanu i Istoku.
ISTO^NO PITANJE NA ZAPADU

Na Berlinskom kongresu su velike sile
tragaju}i za rje{enjem Isto~nog pitanja,
koje je u svojoj su{tini zna~ilo bavljenje
sudbinom Osmanskog carstva, krojile novu
kartu Balkana i Kavkaza, sa ciljem da
uspostave mir. Me|utim, neko je ve}
44
GRUBOST I LJUBAZNOST
Nekada{nji njema~ki kancelar Otto von Bismarck
22.4.2015
20:13
Page 45
[TA JE NAMA BERLINSKI KONGRES
BOSNA, SA
PRODU@ETKOM
Karta zapadnog Balkana
nakon Berlinskog kongresa
Ideja o podjeli interesnih sfera na Balkanu,

mada je imala i druge zagovornike prije Bismarcka,
u su{tini je njegova ideja
zapisao kako je mir uspostavljen na
Berlinskom kongresu 1878. bio krhak i
nemogu}. Odredbe Berlinskog kongresa su,
prema mi{ljenjima nekih histori~ara, posijale klice budu}ih sukoba, od balkanskih
ratova 1912.-1913. do balkanskih ratova
tokom 1990-ih godina. Premda se u protokolima Kongresa etnicitet kao princip
prilikom kreiranja nove geografske mape
spominje svega desetak puta, postoji
prili~no brojna skupina histori~ara (naprimjer, ona oko projekta War and Diplomacy.
The Russo-Turkish War 1877-1878 and the
Treaty of Berlin na Univerzitetu Utah u
SAD) koja zastupa tezu da su odredbe
Berlinskog kongresa pomogle uspostavi
principa monoetni~kog suvereniteta i
etnicititeta, a novostvorene dràve, koje
nisu bile etni~ki niti vjerski homogene, radi
stvaranja homogenih nacionalnih dràva
posegnule su za novom strategijom
etni~kog i vjerskog ~i{}enja, {to je imalo
tragi~ne posljedice, posebno tokom 20.

stolje}a. Tako je Berlinski ugovor bio
zasnovan na paradoksalnim temeljima
progresa (priznanje nacionalnog samoodre|enja) i destruktivnog regresa (etni~ko
~i{}enje multietni~kih dru{tava). Osim
toga, Berlinski kongres je vaàn za Bosnu i
Hercegovinu, jer je tada donesenim odlukama Bosna i Hercegovina odvojena od
Osmanskog carstva i data na upravu
Austro-Ugarskoj monarhiji.
Za Bosnu i Hercegovinu nije to zna~ilo
samo promjenu dràvnog okvira nego puno
vi{e: teritorijalni ustupci koje je Osmansko
carstvo tada u~inilo Evropi odricanjem od
Bosne i Hercegovine potaknulo je pokret
doma}eg stanovni{tva, prije svega
muslimana, koji su po~eli razvijati koncept
dràvnog bosanskohercegova~kog identiteta izvan Osmanskog carstva. To }e se
pokazati jako va`nim za historiju Bosne i
Hercegovine koncem 20. stolje}a. Taj
proces, dodu{e, nije pokrenut odmah 1878.

nego tek po~etkom 20. stolje}a, ali su ga
odluke Berlinskog kongresa omogu}ile.
Berlinskom kongresu je prethodio niz
ustanaka u Osmanskom carstvu, koji su
po~eli ustankom srpskih seljaka u Hercegovini i Bosni 1875., te lokalni rat
Osmanskog carstva protiv Srbije i Crne
Gore 1876., a na kraju je najva`niji bio
osmansko-ruski rat 1877.-1878., ~ije
posljedice su izravno potaknule Veliku
Britaniju i druge evropske sile da se uklju~e
u proces ne toliko spa{avanja Osmanskog
carstva, koliko spre~avanja ruskih apetita
za kontrolom Bosfora i Dardanela te da se
nametne kao vaàn faktor na Mediteranu sa
svojim vojnim bazama. Nakon {to su Srbija
i Crna Gora doìvjele poraz u ratu protiv
Osmanlija, Rusija je, koriste}i panslavensku ideju, povela rat protiv Osmanskog carstva sa ciljem da stvori Veliku
Bugarsku kao centar panslavenskog
45
22.4.2015
20:13
Page 46
KARTE I SUDBINE
djelovanja. Krajnji cilj je, me|utim, bio
slabljenje Osmanskog carstva, {irenje
ruskih imperijalnih ambicija na Balkanu i
postizanje ruske kontrole nad Bosforom i
Dardanelima. Takve ruske imperijalne
ambicije bile su u suprotnosti sa britanskim
i austrougarskim strate{kim interesima.
Zbog toga su ove dvije velike sile
prisko~ile u pomo} kako bi umanjile efekte
ruskih dobitaka u ratu protiv Osmanskog
carstva, {to je vodilo sazivanju Berlinskog
kongresa.
VELIKI POGROMI STANOVNI[TVA

Kongres je trajao od 13. juna do 13. jula
1878. i pokazao se sudbonosnim za
Osmansko carstvo, koje je izgubilo gotovo
sve teritorije na Balkanu (jedino su jo{
Novopazarski sandàk i Makedonija ostali
u okvirima carstva, ali ne zadugo). Srbija i
Crna Gora su dobile nezavisnost, a Rusija
je ponovo zavladala Besarabijom i nekim
drugim dijelovima na Istoku. Va`nije od
samog gubitka teritorija, za Osmansko
carstvo, ali i svijet, pokazale su se druge
posljedice berlinskih odluka: zaustavljanje
MALI NARODI I VELIKA

ISKUSTVA: Berlinski
kongres je pokazao i da se
na velikim meunarodnim
skupovima samo
obznanjuje ono to se
tokom tajne diplomacije u
prethistoriji skupova dogovori. Ovo je vano iskustvo o kojem mali narodi
moraju voditi rauna
projekta liberalnih reformi u Osmanskom
carstvu, pokrenutih sredinom 19. stolje}a
(Tanzimat) i izrastanje panislamske
ideologije kao sredstva zaustavljanja
zapadnog imperijalizma. Naime, komadanje Osmanskog carstva potaknulo je
transnacionalne islamske veze {to je vodilo
politizaciji i radikalizaciji muslimanskih
dru{tava, ~ijih smo posljedica svjedoci tek
po~etkom 21. stolje}a. Osim toga, u
Osmanskom carstvu su nove reforme, koje
su joj zapadne sile nametnule, izazvale
muslimansku populaciju protiv njihovih
hr{}anskih susjeda, {to je vodilo krahu
lokalne koegzistencije (...). Reforme, koje
su trebale smiriti etnonacionalisti~ki
konflikt jednostavno su posluìle da
miniraju dotada{nji millet sistem, koji je
stolje}ima omogu}avao multietni~ku i
46
BERLIN, 1878. GODINE

Tako su velike sile prekrajale Evropu
multikonfesionalnu
koegzistenciju.
Nemuslimanske etni~ke grupe po~ele su
dovoditi u pitanje millet sistem, nadaju}i se
da }e dobiti ekskluzivni suverenitet na
teritorijama koje su jo{ bile multietni~ke i
multireligiozne. Da bi dobile patronat jedne
ili vi{e evropskih sila, one su traìle da se
otcijepe ili da barem dobiju autonomiju od
Osmanskog carstva, ~esto koriste}i
ustani~ku taktiku i terorizam kako bi
izazvali grubi odgovor dràve. Tu su
uzroci i nekih velikih pogroma
stanovni{tva, posebno u isto~noj Anadoliji
po~etkom 20. stolje}a.
Iskustva koja nam se nude iz odluka
Berlinskog kongresa su vi{estruka. Ona
pokazuju da velike sile, ukoliko su odlu~ne,
mogu efikasno mijenjati stanja stvorena
ratovima. Pod pritiskom zapadnih sila,
Rusija je ustuknula pred opasno{}u rata

{irokih razmjera i na Berlinskom kongresu
dopustila da joj iz ruku izmigolje neki od
dobitaka koje je bila stekla u ratu protiv
Osmanskog carstva (stvaranje velike
Bugarske). To je bilo mogu}e zato {to joj je
na drugoj strani ponu|en neki dobitak, kojeg
je ranije bila izgubila (dobila je Besarabiju,
koju je bila izgubila 1856., kao i jo{ neke
krajeve u isto~noj Aziji). Za Rusiju je
najve}i gubitak bio gubljenje kredibiliteta
pravi~nog arbitra u o~ima nekih balkanskih
naroda. To, me|utim, pokazuje i da velike
sile uvijek imaju glavne interese, zbog kojih
bi ratovale, i manje interese, koje samo
koriste kao izgovore za svoje djelovanje.
Rusija je koristila panslavensku ideju kao
izgovor za rat protiv Osmanskog carstva, a u
su{tini je èljela ste}i kontrolu nad
POGRE[NI KONJI
Velika Britanija je dugo bila

pobornik ouvanja teritorijalnog
integriteta Osmanskog carstva
Berlinske odluke su jasan dokaz da
postojanje tajne diplomacije ~esto dovede
do iznena|enja na glavnim skupovima.
Velika Britanija je dugo bila pobornik
o~uvanja teritorijalnog integriteta
Osmanskog carstva, ali je na Berlinskom
kongresu upravo britanski ministar
Salisbury predloìo da se Bosna i

Hercegovina izvu~e iz Osmanskog carstva
i stavi pod upravu Austro-Ugarske
monarhije. Pokazalo se da je Velika
Britanije bila pogre{an konj u kojeg se
uzdala Porta. Znamo da je pogre{nih
konja bilo i kasnije u povijesti.
22.4.2015
20:14
Page 47
[TA JE NAMA BERLINSKI KONGRES

do|e do podjela Osmanskog carstva. AustroUgarska je zaposjela Bosnu i Hercegovinu
1878., {to je izgledalo kao njeno {irenje na
jug. Me|utim, taj ulazak u Bosnu i
Hercegovinu, koju joj je prije toga svesrdno
nudila Rusija ne bi li je namamila da svojim
primjerom pokrene podjelu Osmanskog
carstva, ubrzo se pokazao kao danajski
dar koji je doveo do sloma Monarhije 1918.
godine. Ru{enje Osmanskog carstva bio je
nagovje{taj i sloma Habsbur{ke monarhije.
Jo{ je 1876. ministar vanjskih poslova
ugarske Vlade Andrassy pisao: Da nema
Osmanskog carstva, sva ta nacionalisti~ka
strujanja (me|u Slavenima) lupila bi nas po
glavi. Ako bi se na Balkanu stvorila neka
nova dràva, mi bismo nastradali i morali
bismo preuzeti uloga Bolesnika. Ta
Andrassyjeva strahovanja su se ubrzo
obistinila, i umjesto jednog bolesnika svijet
je dobio pola tuceta manijaka. Berlinski
kongres je odvukao balkanske narode u
ludilo, a doga|aji koji su uslijedili
po~etkom 20. stolje}a slomili su i Osmansko
i Habsbur{ko carstvo.
HABSBUR[KO ZAPOSJEDANJE BiH

Bosforom i Dardanelima. Velika Britanija je
isticala podr{ku o~uvanju Osmanskog
carstva, ali zbog toga nikada ne bi ratovala.
Britanski glavni cilj je bio onemogu}iti
rusku kontrolu nad tjesnacima, zbog ~ega je
bila spremna u}i i u rat. Bismarck je stalno
nagla{avao kako Njema~ka nema interesa na
Balkanu, i da samo èli biti po{ten
posrednik me|u drugim silama, ali je
Bismarck poznat upravo po tome {to je
postojala razlika izme|u njegove retorike i
stvarne politike (Realpolitik). On je ve}
1876. upozoravao ruskog cara da Njema~ka
ne}e dopustiti uni{tenje Austro-Ugarske
monarhije, ali nije imao ni{ta protiv toga da
Berlinski kongres je pokazao i da se na

velikim me|unarodnim skupovima samo
obznanjuje ono {to se tokom tajne
diplomacije u prethistoriji skupova
dogovori. Ovo je va`no iskustvo o kojem
mali narodi moraju voditi ra~una. To je
va`no i za Bosnu i Hercegovinu, pogotovo
u kontekstu inicijativa o novim me|unarodnim konferencijama o ure|enju Bosne i
Hercegovine.
Jedno od najva`nijih iskustava
berlinskih odluka ti~e se odnosa prema
multietni~kim dru{tvima. îni se da je ovo
iskustvo za nas u Bosni i Hercegovini, ali i
za one koji se u svjetskoj diplomaciji bave
sudbinom Bosne i Hercegovine, jako

va`no: uni{tavanje multietni~kih i
multireligioznih dru{tava vodilo je
strategiji etni~kog i vjerskog ~i{}enja.
Kakvo god bilo, Osmansko carstvo je
omogu}avalo neku vrstu koegzistencije
razli~itih etni~kih i vjerskih skupina.
Princip nacionalnog samoopredjeljenja i
suvereniteta, koji se nazire u berlinskim
odlukama,
vodio
je
nacionalnoj
homogenizaciji i kampanji demografskog
reinènjeringa, vrlo ~esto pra}enog
groznim nasiljima, ali i uspostavljanjem
ja~ih transnacionalnih vjerskih veza. Pri
tome je Bosna i Hercegovina neka vrsta
izuzetka: prvi put se pokazalo da evropski
muslimani mogu ostati na prostoru koji se
izdvaja iz Osmanskog carstva. Do 1878.
svako pomjeranje granica Osmanskog
carstva je bilo pra}eno i protjerivanjem
muslimanskog
stanovni{tva
(slu~aj
Slavonije, Like i drugih krajeva).
Habsbur{ko zaposjedanje Bosne i
Hercegovine bilo je pra}eno i garancijama
za opstanak muslimana, koji su se u prvi
mah o{tro i hrabro, vojni~ki, suprotstavili
okupaciji, a nakon poraza u nekoliko talasa
napu{tali domovinu vjeruju}i da im nema
ìvota pod hri{}anskim vladarem. Ubrzo su
se ta strahovanja pokazala neosnovanim,
{to je zaustavilo te migracije, mada je
trebalo pro}i nekoliko decenija, a
muslimani su u Sandàku trebali doìvjeti
masakre u balkanskim ratovima, da bi i
bosanskohercegova~ki muslimani shvatili
{ta je realna alternativa habsbur{koj vlasti u
Bosni i Hercegovini. Izme|u srpske i
habsbur{ke vlasti oni su pred Prvi svjetski
rat vi{e vjerovali u ovu drugu, ali ih je
nakon rata zadesila ona prva.
Nakon toga je pro{lo stotinu godina lutanja
i nesnalaènja, koja jo{ uvijek traju.
47
sarajevo birvaktile:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
18:34
Page 48
SARAJEVO BIRVAKTILE
Izloba SARAJEVO BIRVAKTILE, otvorena na 119. roendan sarajevske

Vijenice, kroz djela poznatih likovnih umjetnika i slikara-amatera s kraja 19. i
prve polovine 20. stoljea na jedinstven nain svjedoi o ivotu grada i
njegovih stanovnika
SARAJEVO, OIMA SLIKARA

Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
vadesetog aprila ove godine

navr{ilo se ta~no 119 godina
otkako je otvorena sarajevska
Vije}nica, jedan od najprepoznatljivijih simbola grada i zgrada u
kojoj je od 1949. godine do po~etka rata u
BiH bila smje{tena Nacionalna i univer-
zitetska biblioteka BiH, ~iji je knji`ni fond

najve}im dijelom uni{ten u poàru avgusta
1992. nakon granatiranja JNA i Vojske RS-a.
MAHALE, SOKACI, STARI ZANATI...

U potpunosti obnovljena i restaurirana,
Vije}nica danas ponovo spada me|u
najljep{a i najimpresivnija zdanja u
Sarajevu, a njen 119. ro|endan obiljeèn je
otvaranjem izlo`be Sarajevo birvaktile na
kojoj su predstavljena djela likovnih
umjetnika iz fundusa Umjetni~ke kolekcije

Muzeja Sarajeva.
Tridesetak poznatih umjetnika i slikaraamatera, me|u kojima su Gabrijel Jurki},
[piro Bocari}, Karlo Miji}, Ismet
Mujezinovi}, Petar Tije{i}, Vojo Hadìdamjanovi}, Danijel Kabiljo, Roman
Petrovi}, Petar [ain, Todor [vraki}, \oko
Mazali}..., inspiraciju u svom radu su,
izme|u ostalog, pronalazili u motivima
Sarajeva slikaju}i gradske mahale, ~ar{iju,
PRIZORI STAROG SARAJEVA

Prodavci na ~ar{iji, Petar Tije{i}
48
sarajevo birvaktile:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
19:15
Page 49
SLIKE IZ VIJE]NICE
OD STARIH ZANATA, MAHALA I SOKAKA, DO PEJSA@A I PORTRETA

1. Prosjak sa {argijom, \oko Mazali}; 2. Stari musliman sa {tapom, Petar ain; 3. Husrevbegov hamam, Karlo Miji}
stare zanate i portretiraju}i svakodnevnicu

stanovnika grada s kraja 19. i prve polovine
20. stolje}a.
Muzej Sarajeva je u saradnji sa
Gradskom upravom odlu~io da na 119.
ro|endan Vije}nice na{im sugra|anima
pokloni neka od najljep{ih djela koja su
nastala inspirisana Sarajevom. Umjetni~ka
kolekcija JU Muzej Sarajeva posjeduje oko
hiljadu vrhunskih djela likovnih umjetnika,
a za ovu priliku izabrali smo oko ~etrdeset
slika. Mislim da imena umjetnika dovoljno
govore o kvalitetu izlo`be, kaè Amra
Madàrevi}, direktorica JU Muzej
Sarajeva. Postavka je koncipirana u ~etiri
tematske cjeline: ~ar{ija i mahale sa
sokacima, zanati i du}ani, pejsaì i vedute i
portreti ljudi iz svakodnevnog ìvota.
Autori ve}ine izloènih radova pripadaju
prvoj generaciji {kolovanih bosansko-
hercegova~kih likovnih umjetnika koji su

poha|ali umjetni~ke {kole diljem AustroUgarske monarhije.
Slike su ve}inom ra|ene u tehnikama
ulja na platnu i dasci i akvarelu, a nastale su
u periodu od dolaska Austro-Ugarske
monarhije na ove prostore pa do po~etka
Drugog svjetskog rata. Neke od njih, poput
djela slikara-amatera Holmsa i I.I.
Kirchnera, lajtnanta u {tabu VI pje{adijske
divizije, koji je me|u prvima sa
okupatorskim trupama u{ao u grad, imaju i
izniman dokumentaristi~ki zna~aj jer su
nastale u vrijeme dok jo{ nije izumljena
fotografija i ~uvaju od zaborava
arhitekturu, zanate, sokake i lica Sarajeva.
Svaki umjetnik imao je svoj specifi~an
pogled na grad. Neki su ga vidjeli kroz
portrete obi~nih ljudi, neki kroz pejsaè, a
iz njihovih slika moè se i{~itati puno
POKLON SARAJLIJAMA ZA RO\ENDAN VIJE]NICE

Izlo`ba
Izlo`ba Sarajevo
Sarajevo birvaktile
birvaktile ostaje
ostaje otvorena
otvorena dvije
dvije sedmice
sedmice
toga o Sarajevu, onakvom kakvo je nekada

bilo, govori Amra Madàrevi}.
DUH PRO[LOG VREMENA

Od svog ponovnog otvaranja 9. maja
pro{le godine, Vije}nica je postala mjesto
na kojem }e se, kako planiraju gradske
vlasti, prvenstveno odràvati razli~iti
kulturni doga|aji, isti~e gradona~elnik
Sarajeva Ivo Kom{i} i dodaje da se izlo`ba
Sarajevo birvaktile savr{eno uklapa u
ambijent Vije}nice: Izloèna su djela na{ih
velikih klasika, utemeljitelja slikarstva u
Bosni i Hercegovini, koji nas svojim
slikama vra}aju u pro{lost. @elimo da
Vije}nica bude prije svega mjesto za
kulturne manifestacije i doga|aje - izlo`be,
koncerte, filmske projekcije, jer ovo je
ambijent u kojem se gra|ani Sarajeva lijepo
osje}aju i gdje mogu istinski uìvati.
Otvaranju izlo`be Sarajevo birvaktile
prisustvovao je i savjetnik za kulturu i vjeru
Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine
Eli Tauber. Ove slike zaista vra}aju duh
pro{log vremena, meni posebno dragog, jer
je to bilo jedno druga~ije i, ~ini mi se,
mnogo po{tenije vrijeme od ovog koje sada
ìvimo, kaè Tauber. Kroz ova djela
moè se vidjeti i na~in ìvota svih naroda i
religija koji su ìvjeli i ìve u Sarajevu.
Mislim da se svi mi koji volimo i u
potpunosti osje}amo ovaj grad moèmo
identifikovati sa ovim slikama.
Izlo`ba Sarajevo birvaktile je 2008.
godine bila postavljena u Gradskoj galeriji
Collegium artisticum i tada je izazvala
veliku pa`nju javnosti, a u aprilu pro{le
godine imali su je priliku vidjeti i gra|ani
Te{nja u Centru za kulturu i obrazovanje. U
Vije}nici ostaje otvorena petnaest dana, a u
Muzeju Sarajeva kaù nam da su ve} dobili
poziv za gostovanje u Turskoj.
49
etela pardo:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
19:10
Page 50
ETELA, SARAJKA
ETELA PARDO
BH. GLUMA^KA DIVA
TAMO GDJE SE SNIMALA SIMHA

Velika sarajevska glumica na sarajevskom Alifakovcu
Nema trajnijeg rje{enja od privremenog

50
22.4.2015
18:16
Page 51
MEMOARI IZ PORODICE PARDO
U Narodnom pozoritu Sarajevo ETELA PARDO se zaposlila kada joj je bilo osamnaest godina, a ostala je upamena po ulogama koje je ostvarila u filmu Valter
brani Sarajevo i u TV drami Simha; ve dugo ivi u Londonu i u svom prvom
intervjuu za neki od bosanskohercegovakih medija nakon dugog niza godina
govori o ivotu i karijeri u prijestolnicama Bosne i Hercegovine i Velike Britanije
UMJETNICA KOJA JE
IGRALA I AZRU I SIMHU
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
ada je u filmu Valter brani

Sarajevo poginula Azra, plakala
je cijela Jugoslavija. A, ni danas,
kada te zemlje kao i reditelja tog
filma Hajrudina [ibe Krvavca
ve} odavno nema, nikom normalnom nije
svejedno gledati scenu snimljenu na
Kova~ima u kojoj gine mlada ilegalka,
k}erka sajdìje Seada Kapetanovi}a. Azru
je igrala Sarajka Etela Pardo, a njenog oca
Beogra|anin Rade Markovi}.
VJE^NI [IBA I NJEGOV VALTER

Prednost male sredine je {to svako
svakog zna. [ibu Krvavca nisam poznavala
prije nego {to je on traìo da me vidi, kako
bi odlu~io da li }u igrati taj lik. Samo sam
gledala njegove prethodne filmove,
Diverzanti i Most. Bio je veliki reditelj i
jako simpati~an ~ovjek. Moja uloga u filmu
Valter brani Sarajevo zapravo je mala, ali
mislim da sam jedina Sarajka koja je igrala
ne{to zna~ajniju ulogu u tom [ibinom
ostvarenju. I na snimanju mi je sve bilo
neobi~no i zanimljivo, jer mi je to bio prvi
film. Vi kaète da ste pro~itali i da sam
ne{to ranije igrala u filmu @ivot je masovna
pojava Mirze Idrizovi}a, ali ja se toga
uop{te ne sje}am. Uglavnom, prije
snimanja scene na Kova~ima gdje sam
trebala da poginem, stavljali su mi one,
mislim da se to tako zove, fulminate. To
neko pritisne neko dugme i onda se to ne{to
raspr{i. I{li smo i u Moskvu, gdje je film
bio prikazan, i to je bilo jedno jako lijepo
iskustvo, govori nam Etela Pardo, ve}
skoro dvadeset i tri godine stanovnica
Londona, tokom na{eg razgovora u
Sarajevu, proteklog vikenda. A, Valteru
}emo se vratiti ne{to kasnije...
Etela Pardo je pro{le sedmice boravila u
svom rodnom gradu kako bi prodala vlastiti
Scena iz TV drame Simha
stan, pa nas je interesovalo zna~i li to i njen

definitivni opro{taj sa Sarajevom: Ne,
nipo{to! Jako te{ko sam se odlu~ila da
prodam stan u Sarajevu, u ulici ]umurija,
jer to je stan u kojem se rodio moj otac, u
kojem sam se ja rodila i u kojem su se
rodila moja djeca. Ali, imam dovoljno
godina da na tom planu, kao i na nekim
drugim planovima po~injem podvla~iti
crte. Ne mislim umirati, ali èlim da iza
sebe sve ostavim u redu. A, ubudu}e u
Sarajevu mogu boraviti u stanu kod svog
biv{eg muà, s kojim sam u jako dobrim
odnosima, ali i kod moje dvije dobre i drage
prijateljice. Prodaja stana me, dakle, ne}e
sprije~iti da i dalje dolazim u Sarajevo, ali
me to emotivno jako pogodilo. Me|utim,
mojoj k}erki, koja je imala nepunih pet
godina kada smo iza{li iz Sarajeva, da}u
novac od prodaje stana kako bi ona rije{ila
stambeno pitanje u Engleskoj. A ja u
Londonu ìvim u iznajmljenom stanu. Tako
ìvi ogromna ve}ina Engleza. Ona je

mlada, sada treba da doktorira na
kubanskom filmu, i trebam joj pomo}i, a ja
sam sasvim zadovoljna.
No, ako se ikada u ovoj dràvi usvoji
Zakon o restituciji, na{a sagovornica bi i
~e{}e mogla dolaziti u Sarajevo. Ne znam
koliko je to kvadrata, ni na koliko lokacija,
ali znam da je moj tata u vlasni{tvu imao
dijelove nekih zgrada i stanova u centru
Sarajeva. Ali, ono ~emu sam se nadala sve
ove godine i {to nije te{ko izvodivo, jeste
povrat lokala. Razumijem da }e te{ko do}i
do povrata stanova, jer neki su ve}i i
otkupljeni, ali ne razumijem za{to ne mogu
do}i do svoja dva lokala, nekada u
vlasni{tvu mog oca i u istoj zgradi u kojoj
sam sada prodala stan? Ljudi koji trenutno
koriste te poslovne prostore iznajmljuju ih
od op{tine?!, pita se Etela Pardo. Njeni
preci su u glavnom gradu Bosne i
Hercegovine ìvjeli jo{ od XVI vijeka. Ne
51
22.4.2015
19:12
Page 52
ETELA, SARAJKA
znam precizno od koje godine, ali znam da
je to bio XVI vijek. Tata mi je rekao da su
Jevreji, kada su protjerani iz [panije 1492.,
i{li u Tursku, u Gr~ku, ali i u Veneciju. A
kasnije su neki do{li i do Bosne. Pri~ao mi
je i da je na{a porodica porijeklom iz
Toleda. Kada su Jevreje protjerivali iz
[panije, oni su bili bez prezimena, koja su
im trebala za putne isprave. Pa su moji
preci uzeli prezime Pardo, {to je na
{panskom jeziku jedna vrsta sme|e boje.
Moja porodica je jedina imala takvo
prezime u Sarajevu prije II svjetskog rata,
ako se dobro sje}am pri~e svoga oca, ali
ve}ina ~lanova te porodice je stradala u tom
ratu. Danas u Sarajevu ne ìvi nijedna
osoba prezimena Pardo, obja{njava na{a
velika glumica, ro|ena 1950. u Sarajevu.
NA KOVAÎMA
Etela Pardo snimljena u subotu (lijevo),
na lokaciji gdje je poginula
Azra (desno)
KUSTA STATISTA I GLUMAC [KIJA

Imala sam sretno djetinjstvo, ali mi je
mladost bila puno uzbudljivija od
djetinjstva, nastavlja Etela Pardo:
Poha|ala sam Osnovnu {kolu Veselin
Masle{a i paralelno i{la na ~asove glume
koji su se odràvali u Pionirskom studiju.
Onda sam se upisala u I gimnaziju i sa
{esnaest godina bila ~lanica Dramskog
studija pri Kamernom teatru 55. U toj prvoj
generaciji u Dramskom studiju zajedno sa
mnom su bili i Vesna Ma{i}, Josip
Pejakovi}, Zijah Sokolovi}, Majo
Topolovac i njegova supruga poslije
Mebrura, zatim Branko Li~en, Suada
Kapi}, Jasna Dikli}, Nadira Dobojli}.
Mentori su nam bili Ka}a Dori}, Olivera
Kosti}, Jurislav Koreni}, Zdenko Le{i},
Miroslav Avram. A ve} sa osamnaest
godina postala sam stalna ~lanica Narodnog
pozori{ta Sarajevo. Naredne godine sam
upisala engleski jezik na Filozofskom
fakultetu, na kojem sam i diplomirala.
Nisam planirala da upi{em glumu u
Beogradu ili u Zagrebu, zato {to me jako
dobro krenulo u Sarajevu. Prva predstava u
Narodnom pozori{tu Sarajevo i prvi veliki
uspjeh. Predstava se zvala Osveta ruske
sirotice. Jo{ kao mlada glumica, mislim da
je jedino Suada Kapi} u Dramskom
ansamblu bila mla|a od mene, igrala sam
jako puno. U Sarajevu mi je bila i porodica,
ovdje je bio ~ovjek u koga sam bila
zaljubljena dugo godina, tako da mi nije
padalo na pamet da idem iz mog grada.
A, onda je do{la ponuda od [ibe
Krvavca, za ulogu u Valteru. Je l ìv Bata
@ivojinovi}?, pita nas, a mi odgovaramo
potvrdno. Azrinog momka u tom filmu,
Brzog, igrao je Vladan Holec, koji je
preminuo u Los Angelesu 2004. godine.
Jeste li nakon snimanja filma bili u
kontaktu s njim? Nikad ga poslije toga
nisam vidjela. Ali, imala sam jednog
mesara u Tr`nici, koji je, kad god bih ja
u{la, uzvikivao: Azraaaaa... , kao nekad
52
Brzi. Uàs i divota, u isto vrijeme. Toga

nema u Londonu. Niti ima{ svog mesara, a
jo{ manje nekog da te doziva, odgovara
ona na na{e pitanje. Jedan od statista u
Valteru bio je i Emir Kusturica: On je tada
bio mlad de~ko, imao je {esnaest,
sedamnaest godina. Zanimala ga je reìja,
pri~ao mi je, ali u to vrijeme je bio daleko
od toga. I da se nismo tada upoznali,
gledala bih, naravno, filmove koje je
kasnije snimio. Me|utim, s obzirom da sam
ga upoznala jo{ kao tinejdèra, s pa`njom
sam gledala sve filmove koje je snimio. Ko
zna koliko sam suza prolila kada sam
gledala Emirov Underground. Jer, u
vrijeme kada sam ga gledala svi smo bili
stra{no ranjivi. To je polovina devedesetih... Jako mi je ào {to se raspala
Jugoslavija. Ipak, u Jugoslaviji sam imala
lijep ìvot. To je bio prostor gdje se radilo.

A, ja sam bila zaposlena u jednom
pozori{tu, gostovala u drugom, snimala TV
i igrane filmove, snimala i na Radio
Sarajevu, imala sam svog mesara, svoje
piljare, zubara, obu}ara, prijatelje koje
volim, imala sam svoj stan, imala sam
sigurnost. Stvarno mi je bilo lijepo.
Pitamo je i da li jo{ uvijek pamti onaj
~eznutljivi pogled Pere Kvrgi}a u Simhi,
TV filmu koji je po noveli Isaka
Samokovlije snimila rediteljica Vesna
Ljubi}: Simhu sam ~esto gledala. Ili u
Sarajevu na TV-u, ili na DVD-u u Londonu.
A Pero Kvrgi} je divan ~ovjek. Mislim da je
to izuzetno kvalitetna drama Vesne Ljubi}.
Simha je meni stra{no draga, mada ja tu,
prakti~no, ne progovaram ni rije~. A nije ni
bilo potrebe. Sje}am se da su mi - po{to je
OD SVECA NAOVAMO
Najbolje se osjeam na putu

izmeu Londona i Sarajeva
Etela Pardo, izme|u ostalog, igrala je i
u nekada popularnoj TV seriji Kara|oz, kao
i u filmu Dvije polovine srca, koji je reìrao
nedavno preminuli sarajevski reditelj Vefik
Hadìsmajlovi}: On je bio predivan
~ovjek! I on i njegova supruga. êsto smo
se vi|ali kada bih do{la u Sarajevo. A
igrala sam i kod Vlatka Filipovi}a, u filmu
Nastojanje, u kojem je glavnu mu{ku ulogu
tuma~io makedonski glumac Meto
Jovanovski, a ja glavnu ènsku.
Prvi film koji je snimila u Engleskoj bio
je Svetac, u kojem je igrala zajedno sa
Valom Kilmerom i Radetom
[erbedìjom, a drugi, I Want You, reìrao
je Michael Winterbottom: Ipak, najve}i

uspjeh postigla sam igraju}i u TV seriji
Berkeley Square. Tuma~ila sam lik stare
Jevrejke, koja pomaè jednoj od
djevojaka iz aristokratske porodice, a koja
je ostala trudna. Trebala sam igrati u dvije
epizode, ali se producentima dopala moja
uloga, pa su scenaristi napisali novi tekst
za mene, za jo{ tri epizode. Dobila sam
najbolje kritike od svih glumaca koji su
igrali u toj seriji.
Sanjate li na engleskom? Ne. A
zapravo se najbolje osje}am na putu
izme|u Londona i Sarajeva. Ni tamo ni
ovamo, tvrdi Etela Pardo.
22.4.2015
18:18
Page 53
MEMOARI IZ PORODICE PARDO

privremenog. Preko Jevrejske op{tine u
Sarajevu avionom sam otputovala u
Beograd. A iz Beograda na tri mjeseca u
Solun. Onda sam se vratila u Beograd,
po{to se pojavila mogu}nost da se ide i u
neke druge zemlje. Glavni razlog zbog
kojeg sam odabrala Englesku bio je moje
poznavanje engleskog jezika, s obzirom da
sam diplomirala na tom odsjeku na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Prvi put
poslije rata u Sarajevo sam do{la 1996., a
onda i svake naredne godine, pogotovo u
vrijeme odràvanja Sarajevo Film Festivala, kaè Etela Pardo.
SUDBONOSNI SUSRET
SA VANESSOM REDGRAVE
Simha po opisu puna~ka, jedra djevojka na kukove, ispod suknje, stavljali futer, da
imam malo vi{e kukova, ha, ha, ha... Divna
su to bila vremena. Josip [kija Katalinski,
nekada{nji fudbaler sarajevskog @eljezni~ara i reprezentacije Jugoslavije, nekoliko mjeseci prije po~etka snimanja
Simhe postigao je u Frankfurtu gol
[pancima u majstorici i odveo nas na
Svjetsko prvenstvo u Njema~koj, 1974.
godine. Tada jedan od najpopularnijih
Jugoslovena igrao je u drami Vesne
Ljubi}... Joooj, jeste, on je bio stra{no
komi~an. Ne znam kako je Vesni palo na
pamet da ga pozove da igra u Simhi. Bio je
dobar, igrao je Lija~a i likom je ba{ legao u
tu dramu, prisje}a se Etela Pardo.
Iz Sarajeva je iza{la u aprilu 1992.
godine. Nema trajnijeg rje{enja od
OÎ KOJE GOVORE

Josip [kija
Katalinski i
Etela Pardo
Me|utim, prije odlaska iz Sarajeva

snimila je TV seriju Memoari porodice
Mili}. To je bila serija koju je reìrao
Sulejman Kupusovi}. I{li smo u istu
srednju {kolu, u I gimnaziju, zajedno po~eli
karijeru i razvijali se kao umjetnici. On je
diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, ali ~im je diplomirao vratio
se u Sarajevo i zaposlio u Narodnom
pozori{tu. Puno smo radili zajedno. Puno
predstava, a za uloge u nekim od njih
dobijala sam i nagrade. Bio je jedno
ogromno dijete. Slu~ajno sam se zadesila u
Sarajevu pro{le godine kada je bila
komemoracija Sulejmanu Kupusovi}u...
Pustili su Beatlese i to me toliko dirnulo da
ne mogu opisati. To je upravo za Suleta, on
je taj tip, isti~e Etela Pardo. Njenog muà
u Memoarima porodice Mili} igrao je Zijah
Zike Sokolovi}: A, Zike je jedno spadalo,
ha, ha, ha... Dobar glumac, duhovit ~ovjek.
Neko mi je nekad rekao i gdje su na{a djeca
iz te serije, ali sam zaboravila. Hiljadu puta
su mi pri~ali da se serija jako ~esto
reprizira. I da od Memoara porodice Mili}

primam tantijeme, kao {to bih primala da je
serija snimljena u Engleskoj, bila bih
bogata{ica. Zamka za ptice Ibrahima
Ganovi}a bila je posljednja TV drama
one Televizije Sarajevo. Josip Pejakovi},
Zoran Be~i} i ona, u decembru 1991.
godine. Tu dramu, naàlost, nisam imala
priliku gledati. Pokojni Zoran mi je govorio
da je Zamka za ptice jako dobra i da sam ja
odigrala odli~nu ulogu.
Prvih nekoliko godina ìvota u
Londonu nije radila, jer je imala porodi~nu
tragediju. A, mislila sam i da }e se rat brzo
zavr{iti, i da }u se vratiti u Sarajevo i
nastaviti raditi. Ali, kada sam vidjela da od
toga nema ni{ta, odlu~ila sam potraìti
posao. Puno mi je pomogla Vanessa
Redgrave, koju sam upoznala 1995., ili
1996., ne mogu se vi{e sjetiti, na nekom
humanitarnom koncertu u Londonu, na
kojem je u~estvovao i Rade [erbedìja.
Ne{to smo recitovali... Ona mi je na{la
agenta, {to je meni bilo vrlo te{ko, jer
agentu treba{ pokazati ono {to {to si radio
do tada. Rekla sam joj, u kratkim crtama {ta
mi se desilo, kao i da sam ja dugogodi{nja
glumica. Nazvala me poslije nekoliko dana,
na ru~ak, na kojem smo bile nas dvije i njen
agent. Onda je ona kada smo ru~ali, pod
izgovorom da ima nekih obaveza, ostavila
nas dvoje za dezertom. Nakon na{eg
razgovora, on mi je rekao da }e me staviti
na svoju listu. Nikada to Vanessi ne}u
zaboraviti! Naredne godine, Vanessa je
odlu~ila da radi predstavu Antonije i
Kleopatra. Antonija je trebao igrati Rade
[erbedìja, a predstavu je trebao reìrati
Haris Pa{ovi}. Me|utim, odustali su i
[erbedìja i Pa{ovi}, ne znam za{to, ali
Vanessa je ~vrsto odlu~ila da igra u toj
predstavi i da je reìra. I zvala je mene da
igram ulogu jedne od dvije djevojke koje su
u Kleopatrinoj pratnji, a ulogu je dobio i
Mostarac Velibor Topi}. A, onda smo imali
turneju po Engleskoj. Po njihovim
pravilima, a kada se planira turneja, za
svaku ulogu treba postojati alternativa,
kako se nijedna predstava ne bi otkazala, jer
sve to puno ko{ta. Pa sam ja bila alternativa
za ulogu Kleopatre, ako bi se za vrijeme
turneje desilo da Vanessa bude sprije~ena
da je igra, a postojala je i alternativa za
moju ulogu, kao i za svaku drugu, po
sistemu pomjeranja. U rezervi su uvijek
bili jedan glumac i jedna glumica, koji bi
usko~ili na upra`njena mjesta. I, desilo se
da Vanessa ne moè odigrati tri posljednje
predstave, jer je izgubila glas. Uop{te ne
znam kako sam odigrala njenu ulogu, ali
kaù da je bilo dobro. Nisam napravila
nijednu gre{ku. Tako sam, zahvaljuju}i
Vanessi, kasnije puno igrala na filmu, u
pozori{tu, na TV-u i radiju, govori nam
Etela Pardo.
53
damir:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
18:13
Page 54
TOLERANTNE IDEJE
Deveti FESTIVAL TOLERANCIJE odran je u Zagrebu, od 12. do 18. aprila;

na ovom festivalu velika poast odana je i Srebrenici
POTOVANJE RAZLIITOSTI
Pi{e: DAMIR JANEÊK
Foto: FESTIVAL TOLERANCIJE
estival tolerancije nastoji publici

pribliìti kvalitetne, nagra|ivane
igrane i dokumentarne filmove,
koji se bave temom holokausta.
Kao i svake godine do sada,
odabrani su filmovi ~ija je zajedni~ka nit
ideja tolerancije, uvaàvanje razli~itosti i
ulaganje napora da se nove generacije
obrazuju vo|ene tolerantnim idejama.
GLEDAMO, A NE VIDIMO
Na sve~anom otvaranju, direktorica
Festivala tolerancije Nata{a Popovi}
istaknula je kako oni èle oja~ati dru{tvo
bez mr`nje i kako filmovi koji se prikazuju
u njegovom sklopu progovaraju o

toleranciji i prihva}anju razli~itosti.
Hrvatski oskarovac Branko Lustig, osniva~
Festivala, rekao je, pak, kako je ovaj
doga|aj podsjetnik svima na sve one koji su
prije sedamdeset i dvije godine ostavili
svoje ìvote u koncentracijskim logorima
kao {to su Jasenovac, Auschwitz i ostala
kukavi~ka mjesta mu~enja od strane
nacisti~kog reìma. Na samim po~ecima,
na Festivalu se prikazivalo dvanaest
filmskih naslova. Kako svake godine
izrasta u sve bolji i bolji festival, tako je ove
godine broj filmova dosegao brojku od 82.

Filmovi kroz svoje sadràje progovaraju,
kao i do sada, a i dalje }e, o homofobiji,
ksenofobiji,
problemima
azilanata,
imigranata... Festival tolerancije pro{irio se
na Austriju, Bosnu i Hercegovinu,
Sloveniju, Srbiju i Crnu Goru.
Ovaj festival nije osmi{ljen samo za
odraslu publiku. Za najmla|e ljubitelje
bioskopa odvijala su se Edukacijska jutra.
Djeci koju se poti~e na toleranciju prikazan
je film Belle and Sebastian reìsera
Nicolasa Vaniera, iz 2013. godine. Taj film
prikazuje pri~u o neraskidivom prijateljstvu
psa i dje~aka. To prijateljstvo se odvija za
vrijeme Drugog svjetskog rata, u hladnim i
snijegom zatrpanim Alpama. Edukacijska
jutra svojim su zanimljivim temama
potaknula oko 1.500 djece i mladih na
Nu`no je da Festival tolerancije bude organizovan

na ~itavom Balkanu
DVIJE, TRI RIJEÎ

Oskarovac Branko
Lustig na otvaranju
Festivala tolerancije
54
damir:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
18:14
Page 55
EDUKACIJA MLA\IH GENERACIJA

Tarik Samarah
kriti~ko i ìvo diskutiranje. Uz Branka

Lustiga, svoja iskustva o holokaustu prenio
je mladima i Oleg Mandi}. Multimedijalnim predavanjem, slavni grafi~ki
dizajner Mirko Ili} educirao je u~enike o
neofa{isti~koj ikonografiji sveprisutnoj u
javnim prostorima na podru~ju dràva
biv{e Jugoslavije i {ire. Predavanje
tematizira lokalni, odnosno regionalni
problem pre{u}ivanja, ili nemara javnosti
na opaànje simbola te grafi~kog govora
mr`nje neonacisti~kih grupacija, koje u
posljednje vrijeme ja~aju, postaju sve ve}e
i sve nasilnije. Ovim predavanjem Mirko
Ili} gostovao je u Zagrebu (na stru~nom
predavanju), Sarajevu i u Beogradu.
Iznimno je bitno znati {to je fa{izam, {to
nacizam, {to autoritativnost, {to nepravda,
da bi se moglo baratati tim pojmovima i
detektirati te pojave u dru{tvu.
Nerijetko su nam pred nosom no ne
vidimo ih. Gledamo, a ne vidimo. Koliko se
ovaj festival bavi stvarima za op}e dobro
govori i ~injenica da sam na tom predavanju zatekao predstavnike nogometnih
klubova Dinamo i Hajduk, kao i mnogo
pripadnika policije, koji su se i ovim putem
dodatno educirali. Zanimljivo je da na
zgradi Policijske akademije u Zagrebu
svojim o~ima vidjeh neonacisti~ki simbol,
koji je netko nacrtao sprejem na zidu, a koji
}e, nadam se, nakon predavanja biti
primije}en te uklonjen.
JEDAN POZIV MIJENJA SVE...

Ovogodi{nji Festival tolerancije bio je u
znaku retrospektive velikog ma|arskog
filmskog autora, dobitnika Oscara, Istvana
Szabe. U retrospektivi je prikazan film
Vrata, veoma pedantno stvoreno vizualno
Mirko Ili}
djelo iz 2013. godine. Odli~na je to pri~a o

doista zanimljivom odnosu dvije razli~ite
ène. Veliko uìvanje bilo je posmatrati na
filmskom platnu njegov kultni film iz
1981., Memphisto, stvorenog po noveli
istog naziva od Klausa Manna. Za njega je
Szabo dobio Oscara. Oskarovski laureat od
ove godine, kratkometra`ni film The Phone
Call, kojeg su reìrali Mat Kirby i James
Lucas, tako|er bih istaknuo. Jedan
telefonski poziv, veoma emotivan, mijenja
ìvote onih koji su u njega uklju~eni...
Dokumentarni film The Salt of the Earth,
autora Juliana Ribeira Salgada i velikog
Wima Wendersa, koji govori Salgadovom
ocu, Sebastianu, aktivizmu fotografa,
donosi jednu veliku ìvotnu poruku.
Film Be~ka krv, u produkciji Zagreb
filma, reìrali su Zlatko Bourek i Pavle
[talter, a njima su Branko Lustig i Nata{a
Popovi} uru~ili plaketu Festivala za
doprinos sje}anju na `rtve. Festival
tolerancije, naravno, nije usko vezan samo
za film. Osim filmskog programa, odvijale
su se izlo`be, diskusije, festivalska jutra,
festivalski market...
Dva povijesna jubileja obiljeìla su
ovogodi{nji Festival. Jedan od njih je
sedamdeset godina od oslobo|enja
Auschwitza. A drugi je vezan za dvadeset
godina od genocida u Srebrenici. Veoma je
bitno da `rtve ne brendiramo i ne
razlikujemo, i da oplakujemo svaku. Kao i
da ne poèlimo da Tarik Samarah, sjajni
bosanskohercegova~ki umjetnik, fotograf,
svojim projektom 1945 - 1995 - 2015,
nazvanim po godinama oslobo|enja
Auschwitza i genocidu po~injenom u
Srebrenici, kulturu zatvorenih i elitnih
prostora galerija namjerno prenosi na ulice,
kako bi bila dostupna svima... Kako bi se

svatko od nas suo~io s pro{lo{}u i pozvao
nas na promi{ljanje i suradnju, u nadi da se
takvo ne{to vi{e nikad ne ponovi.
Majka iz Srebrenice koja stoji ispred
ku}e Anne Frank... Oko deset city lightova
bilo je postavljeno na frekventnim
lokacijama u gradu i prije samog po~etka
Festivala, a pojedine fotografije uklopljene
u video isje~ak, dio autorove izlo`be
Srebrenica - genocid u srcu Europe,
uvr{tene su u filmski program. Tu`no je {to
se uz sav trud i dalje de{avaju stra{ne stvari.
Plakat za ovaj dio programa bi, nanovo,
mogle gledati i majke u Palestini i majke u
Keniji... Naàlost. I dan danas imam knjigu
koju mi je Tarik poklonio, a koju s
po{tovanjem ~uvam i pokazujem ljudima.
Ovaj Festival za naum ima i to da se
tolerancija ne slavi samo nekoliko dana na
Festivalu, ve} da se prenese i odvija u
svakodnevnom ìvotu. Samarah se u Kinu
Europa posebno zahvalio organizatorima
{to je ovogodi{nji Festival tolerancije
posve}en i genocidu u Srebrenici.
Odvijao se i okrugli stol o temi Dijalog
ipak funkcionira. Sugovornici su bili:
Mevludi Arslani (Hrvatska), Jakob Finci
(Bosna i Hercegovina), profesor Jose
Carlos Carvalho (Portugal), dr. Ernst
Frlinger (Austrija) i profesor Joseph
Ma la (Francuska), a moderator je bio
profesor Ivo Banac. Jakob Finci je, izme|u
ostalog, govorio i da je nedavno mu~ki
prebijen jedan miroljubivi Jevrej u
Sarajevu, Eli Tauber. Naro~ito i zbog
~injenice {to su neki mediji tu vijest vje{to
presko~ili. Takvi razlozi su potvrda kako je
nu`no da ovaj Festival bude organizovan i
u mnogo drugih gradova na Balkanu.
55
glavaticevo:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
19:42
Page 56
KRATKO JE SLATKO
Nacionalna promocija automobila NISSAN QASHQAI

360 odrana je 21. aprila u Glavatievu; na
reporter provozao je novi model i iznosi vlastite
impresije sa tog kratkog putovanja
S NISSANOM
U GLAVATIEVU
Tekst i foto: MARIO ILIÎ]
arketin{ka agencija 2M koja u

Bosni i Hercegovini, pored
ostalog, zastupa i interese
grupacija Renault i Nissan, u
utorak je organizirala Nacionalnu promociju modela Nissan Qashqai
360. Stariji ~itatelji zacijelo se sje}aju
krilatice Ferijalnog saveza biv{e zajedni~ke
dràve: Upoznaj domovinu da bi je vi{e
volio. Upravo bi se ta krilatica mogla
upotrijebiti i kao slogan onoga {to rade
Zlatan Muteveli} i njegovi suradnici.
Druènje s konca sije~nja 2013., kada smo
u istom dru{tvu testirali Dacia modele na
cesti prema Banjoj Luci, nastavili smo,
dakle, dvije godine kasnije.
OD BUNKERA DO ETNO SELA

Uspje{no su, ba{ kao i tada s Dacia
modelima, organizirane testne vo`nje
Nissanovih modela za dvadesetak novinara,
od Nissanove nove koncesije u Vogo{}i do
Konjica, u kojem su ve}ina prisutnih po
prvi put u{li u impresivni vojni kompleks
narodski nazvan Titov bunker, Zavi~ajni
muzej grada ili, pak, u rodnu ku}u
najpoznatijeg Konji~anina Zuke Dùmhura. U Titovom bunkeru se upravo sprema
56
otvorenje tre}eg po redu Bijenala

suvremene umjetnosti, 280 metara pod
zemljom, u kompleksu koji je zavr{en
koncem 70-ih godina pro{loga stolje}a, a
koji je ko{tao vi{e od ~etiri milijarde dolara.
Zavi~ajni muzej grada Konjica tako|er
nudi niz zanimljivosti, od tradicijskih alata
i no{nji, preko replike reljefne plo~e
posve}ene perzijskom bogu Mithrasu.
Original se, naravno nalazi, u Zemaljskom
muzeju u Sarajevu. Ukoliko èlite vidjeti
galerijski prostor u suterenu Muzeja,
morate pro}i pokraj Tita i Nehrua. Josip
Broz i Jawaharlal Nehru na fotografiji iz
1955., u {etnji ulicama Konjica, uhva}eni
nakon {to su posadili borove mira.
Nedaleko od Muzeja, u ku}i putopisca,
novinara, karikaturiste, neponovljivog
Zuke Dùmhura izloène su njegove
karikature i fotografije iz privatnog arhiva,
od kojih posebno mjesto zauzima ona s
nobelovcem Ivom Andri}em, s kojim je
Zuko dugo prijateljevao. Za Zukino djelo
Nekrolog jednoj ~ar{iji Ivo Andri} prvi i
jedini put u ìvotu napisao je predgovor.
Kona~no, kolona s Nissanima kre}e u
Glavati~evo, to~nije u etno selo Ban Vir,
kojega je svojim sredstvima i rukama
petnaest godina gradio i izgradio Muhidin
Hadìosmanovi} Hido, jedan od prvih
raftera i bikera toga kraja. Selo je smje{teno
nadomak Glavati~eva, iznad hercegova~ke
Zelene rijeke, vrela ìvota kr{ne Hercegovine. Hido je oduvijek bio ispred vremena,
potvr|uje nam to i njegova radi{na supruga
Dènana, koja s vremena na vrijeme sa
suprugom na motoru satima obilazi
nestvarno lijepe predjele pod obroncima
Prenja i Bjela{nice, punim plu}ima
uìvaju}i u ìvotu. Muhidin i Dènana
danas su vlasnici agencije Hit Raft i etno
sela u kojem osim restorana i jezera imaju i
pet kamenih ku}ica sa ukupno trideset
leàjeva. Spokoj i prirodne ljepote toga
kraja te{ko da se mogu vjerodostojno
opisati, ba{ kao i pogled s poljane po kojoj
veselo kaska `drijebe bosanskog brdskog
konja, dok pozadinu fotografije upotpunjuju snje`ni vrhovi Prenja. Pitate se gdje je
u ovoj pri~i Nissan Qashqai 360?
U@ITAK U VO@NJI
On je sve vrijeme stajao tik uz
Neretvu, zelenu krasoticu, parkiran
simboli~no na po~etak rafing rute, mjestu
sa kojeg Neretva kre}e na putovanje od
dvjestotinjak kilometara, sve do u{}a u
Jadransko more u blizini Opuzena. Do
Konjica smo stigli u malenoj Nissan
Micri, ispod ~ijeg poklopca motora je
brundao 1.2 litarski agregat nekad manje,
glavaticevo:TEKST osnova.qxd
22.4.2015
19:43
Page 57
NOVI MODEL ZA NOVI @IVOTNI SADR@AJ
ETNO SELO
SELO BAN
BAN VIR
VIR
Hercegova~ki
Hercegova~ki raj,
raj, ni
ni na
na nebu
nebu ni
ni na
na zemlji
zemlji
a nekad vi{e uspje{no odolijevav{i

udarima vjetra na dionici autoceste do
Tar~ina, pri brzinama od 180 km/h. Od
Konjica do Ban Vira i natrag u Nissanovu
garaù uìvali smo u udobnosti i voznim
performansama Nissan Pulsara, opremljenog standardnim 1.5 litarskim dizelskim
Common Rail motorom, odranije
poznatim iz Renaultovih modela.

Uìtak je bilo voziti prostrani, bogato
opremljeni Pulsar uskim cestama vrletne
Hercegovine. Uz aluminijske naplatke i
dvozonski klimatizacijski sustav, u na{ su
model ugra|eni i navigacijski sustav i
stra`nja parking kamera, ko`ni upravlja~ sa
komandama, {eststupanjski manualni mje-
LIJEP I MLAD
Premijera Nissana Qashqaija 360
Novi Nissan Quashqai 360

smje{ten je izme|u postoje}ih
verzija Acenta i Tekna
nja~ i jo{ gomila opreme, a doznali smo i

kako sve skupa stoji ne{to vi{e od trideset i
dvije tisu}e konvertibilnih maraka, {to i nije
puno s obzirom na sve navedeno. Sve to,
zapravo, bila je uvertira za nacionalnu
promociju luksuznog Nissanova modela
Qashqai 360. Promatraju}i s kote na kojoj
se nalazi etno selo Ban Vir perjanicu i
najprodavaniji model Nissana u Bosni i
Hercegovini, prvi dojam upotpunjuju
blje{tavi 18-in~ni aluminijski naplaci s
dijamantnom zavr{nom obradom. Novi
Nissan Qashqai 360 smje{ten je izme|u
postoje}ih verzija Acenta i Tekna. Pored
toga, ovaj automobil ima i zatamnjena sva
stakla, a glavni mu je adut, ba{ kao {to i
naziv modela govori, onih 360. Rije~ je o
panoramskom, Around View Monitoru,
jednistvenom
asistent
sustavu
u
automobilskome svijetu, koji voza~u nudi
potpunu kontrolu tijekom same vo`nje ili
parkiranja, uz panoramski pogled na
prostor u neposrednoj blizini vozila.
Integriran je i u Nissanov sustav zabave
NissanConnect, a on je, pak, skup
tehnologija koji obuhva}a mogu}nost
povezivanja pametnih telefona i naprednih
sustava navigacije s planiranjem putovanja
Google Send To Car.
U serijskoj opremi novoga Qashqaija
jo{ je i pametni klju~ Ikey, parkirni senzori
sprijeda i straga, te unutarnji rertovizor s
opcijom automatskog zatamnjivanja. Tu je
jo{ i hvaljeni Nissanov sustav za{tite Safety
Shield, koji je tako|er dio serijske opreme,
uz sustave za izbjegavanje frontalnih
sudara i prepoznavanje prometnih znakova
te sustav za upozorenje na izlazak iz
prometne trake. Ukratko, s novim
Nissanom ili ne, preporuka je da obavezno
posjetite Glavati~evo i upoznate domovinu
da biste je vi{e zavoljeli. Jer, kako to Zlatan
Muteveli} re~e, svi smo mi uglavnom prvo
vidjeli Veneciju, Istanbul i Be~, pa tek onda
spoznali ljepote Konjica i Glavati~eva.
57
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
22.4.2015
18:47
Page 58
KULT MARKET
LJETNO KINO I VLADA
DIVLJAN
Live @ Tvornica
kulture
Koncert u
zagreba~koj
Tvornici kulture
odràn 5.
travnja pro{le
godine, jedan je
od posljednjih
koncerata
pokojnog Vlade
Divljana. Upravo u Tvornici uz pomo}
prijatelja iz benda Ljetno kino, Vlada je
odsvirao koncert s kojega je godinu
dana kasnije nastao nosa~ zvuka s
dvadeset odabranih kompozicija, pod
nazivom Live@ Tvornica...
WIZARD
Head of The
Deciver/Odin...
Sve one koji pamte
njema~ki heavy metal
bend Wizard, koji je slavu
stjecao koncem 90-ih
godina pro{loga stolje}a,
obradova}e remasterizirana trilogija njihova tri
najbolja albuma. Rije~ je
o albumima Head of The
Deciver, Odin i Magic
Circle, na kojima se
nalazi 40 kompozicija.
Sva tri albuma potpisuje
produkcijska ku}a Limb
Music.
TWERPS
Range Anxiety
Trinaest
kompozicija ~ini
novi studijski
album
australskih
indie rockera
Twerps. Album
Range Anxiety
objavljen je sa
markicom produkcijske ku}e Merge
Records, a prethodila su mu i dva
videouratka za pjesme I Dont Mind i
Back To You, s kojim su ti australski
glazbenici najavili objavljivanje novog
dugosviraju}eg albuma.
58
MUZIKA
HLADNO PIVO; album Dani zatvorenih vrata
Izvrsno, estoko i glasno!
TURA PIVA
Punkeri iz zagreba~kih Gajnica
objavili su jo{ jedan izuzetno
kvalitetan album
Prije nekoliko dana u emisiji Dobro jutro

na hrvatskoj dràvnoj dalekovidnici, u
najavi slu`bene promocije novoga albuma
punkera iz Gajnica, Mile Kekin se biciklom
uvezao u kadar, pozvao fanove na druènje i
potpisivanje CD-ova i jednakom brzinom
sjeo na bike i odvezao se na promociju.
Originalno, nema {to. Mile je dosta
smr{avio, novi imid` upotpunjuje mu sijeda
brada stara tri dana, izgleda nekako
ozbiljnije, ali je glazba koju stvara s bendom
i dalje sna`na i energi~na kao da je stvaraju
desetlje}e mla|i glazbenici.
Pro{le su ~etiri godine od albuma Svijet
glamura, i pola godine od objave superpopularne trilogije Evo vam dìnovski, a Hladno
pivo objavilo je album pod nazivom Dani
zatvorenih vrata. Album je slu`beno u prodaji
od 20. travnja, a dva dana ranije u
Bogovi}evoj 3, u zagreba~kom Vinyl baru,
uprili~eno je druènje s fanovima. Ulaskom
na slu`benu internetsku stranicu benda
do~ekuje nas èljezna kvaka na zatvorenim
vratima, koja se klikom pretvara u skupljenu
{aku s ispruènim srednjim prstom, i ve} je
na licu osmijeh iako niste ni ~uli o ~emu i
kako pjevaju HP-ovci.
Oduvijek je Pivo imalo poseban odnos s
publikom. U isto vrijeme po{tuju}i fanove,
Mile i dru{tvo znali su to~no kad i kako
unijeti i dozu humora, koja je u dana{njim
vremenima prijeko potrebna. Album Dani
zatvorenih vrata sadrì petnaest pjesama, a
zapo~inje èstokim introm kompozicije
@ena, u kojoj Mile zaziva idealnu
pripadnicu ljep{eg spola stihovima: Meni
ide ~etrdeset i neka, treba mi èna koja ima
muda, i nastavlja: Nudim sebe sa svom
dodatnom opremom. Kra}a od tri minute je
i pjesma Firma, koja uz punk-rock riffove
progovara o privatizaciji i la`nom domo-
ljublju. Genijalno zvu~i pjesma Mojoj

majici, dok joydivisionski zvu~i pjesma
posve}ena pijanoj Tijani. Na Danima
zatvorenih vrata na{li su se od ranije poznat
singl Messi, ne{to sporija oda Starom
{ajseru, rock veselica Dan oslobo|enja, a
stih u, za Pivo nesvakida{njoj, pjesmi Barba
zasluìo je i Oliver Dragojevi}.
Pjesma iznimne energije je Zomby parti,
koja stoji rame uz rame uz najbolje pjesme
albuma Udarna vijest i Na ovim prostorima.
Izvrsni, osmi studijski album, Hladno pivo
zavr{ava kompozicijom Vjeruj u mene.
Zanimljivo je i kako je Hladno pivo po prvi
put objavilo album pod vlastitim labelom
Gajba Records.
Fanovi iz na{e zemlje mo}i }e ih
pogledati i poslu{ati u Banjoj Luci, u sklopu
studentskog obiljeàvanja Dana pobjede
nad fa{izmom pod nazivom @ivjeti
slobodno, koji }e se odràti 9. svibnja, ali i
na Tjenti{tu, 5. srpnja u sklopu Ok festa.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Feder ft. Lyse: Goodbye
2. Blur: Lonesome Street
3. Ghostpoet: Off peak dreams
4. Gaz Coombes: 20/20
5. Chic ft. Nile Rodgers: Ill be there
6. Joey Bada$$ ft. Kiesza: Teach me
7. Jose Gonzalez: Leaf Off/The Cave
8. K. Flay: Make me fade
9. Puts Marie: Pornstar
10. Maika Makovski: Lava Love
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
22.4.2015
18:47
Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA
Film My Beautiful Broken Brain (Velika Britanija, 2014.);
reija: Sophie Robinson i Lotje Sodderland
Jake i kreativne ene
MO@DANI UDAR U FOKUSU
ALWAYS - ZALAZAK
SUNCA NA TRE]OJ ULICI
Takashi
Yamazaki
Iz pregr{t
suvremenih
japanskih
filmova ovaj
put izdvojio
bih Always zalazak
sunca na
Tre}oj ulici, igrano ostvarenje Takashija
Yamazakija iz 2005. godine. Scenarij su
napisali reditelj i Ryota Kosawa, a prema
stripu Ryohei Saigana. Mjesto i vrijeme
radnje: Tokio, 1958. godina. Zanimljiva
vizura, zanimljiva pri~a.
Ocjena: 4
Lotje Sodderland imala je 34 godine kada joj se desila tragedija
My Beautiful Broken Brain sjajan je

dokumentarni film ~ije su autorice Sophie
Robinson i Lotje Sodderland. Rije~ je o
produkciji iz Velike Britanije, iz 2014.
godine. Montaèr filma je James Scott. Za
glazbu je bio zaduèn Nick Ryan.
My Beautiful Broken Brain nagra|en je na
IDFA-i u Amsterdamu pro{le godine, posebnim
priznanjem ìrija Udruènja filmskih novinarki
za najbolji film kojeg je reìrala neka autorica. A
Sophie Robinson i Lotje Sodderland ne samo da
su reìrale film ve} su ga i snimale.
Lotje Sodderland imala je trideset i ~etiri
godine kada joj se desila tragedija. Dok je
leàla sama u krevetu zadesio ju je mo`dani
udar. Nekako, jedva, uspjela se izvu}i iz
ku}e, kasnije su ju prona{li te je preba~ena u
bolnicu. Nakon provedenog odre|enog
vremena u bolnici odlu~ila je uzeti kameru,
okrenuti je prema sebi i zabiljeìti
dokumentarno neke stvari bitne za njen
ìvot. I èljela je da, skupa sa redateljicom
Sophie Robinson, poku{a snimiti svoje
osjetilne doìvljaje, jer se njena slu{na i
vidna percepcija poremetila. Iznimno jaka
èna, Lotje, sada na rehabilitaciji, sudjeluje
u znanstvenom eksperimentu kojim se
nastoji oja~ati dijelove mozga, oporaviti ih,
posebno one vezane za jezik. Sophie
Robinson posljednjih petnaest godina snima
dokumentarce, uklju~uju}i brojne filmove
za BBC i Discovery Channel. Posebno je
privla~i snimanje dokumentaraca koji se
bave razli~itim medicinskim temama, od
preranog poroda, transplantacije jetre i
operacije srca do opsesivno-kompulzivnog
poreme}aja i ovisnosti o drogama.
Lotje Sodderland, pak, bila je nizozemskofrancuska scenaristica i producentica dokumentarnih filmova. Pozornost je privukla
sredinom 2000-ih, kada je pisala o
transformativnoj digitalnoj kulturi za Financial

Times, SBS Australia, IDFA DocLab i Wired.
Zatim je postala producentica digitalnih
sadràja u Mother Londonu, a onda je
debitirala kao redateljica filma Boomtown
Babylon s Vincentom Moonom. U studenom
2011. godine doìvjela je krvarenje u mozgu,
{to joj je izmijenilo sposobnosti govora i
percepcije.
Ovo je divan dokumentarni film, koji
ohrabruje svakog ko je u nevolji, kako bi se
snagom, prije svega, svoje volje, ali i
snagom kreativnosti i gledanja naprijed a ne
natrag, da ne posustaje i da bude bolji.
Bravo za jake, kreativne i dobronamjerne
ène!
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Run All Night (Jaume Collet-Serra)
2. Cinderella (Kenneth Branagh)
3. The Second Best Exotic Marigod
Hotel (John Madden)
4. Chappie (Neill Biomkamp)
5. Kingsman: The Secret Service
(Matthew Vaughn)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Inteterstellar (Christopher Nolan,
Paramount)
2. Gone Girl (David Fincher, FOX)
3. Love, Rosie (Christian Ditter, The
Film Arcade)
4. Escape From Planet Earth (Cal
Brunker, Weinstein Company)
5. Fury (David Ayer, Sony/Columbia)
BREZOVA [UMA
Andrzej Wajda
Brezova
{uma
igrani je
film
velikog
Andrzeja
Wajde iz
1970.
godine. I reìju i scenarij filma potpisuje
upravo on. Scenarij je napisao prema
pri~i Jaroslawa Iwaszkiewivza.
Boleslaw je mlad. Dolazi na farmu
svoga brata koji je ogor~en. Boleslaw je
pun ìvota. Donosi radost na farmu.
Uskoro zavodi mladu Katarzynu.
Ocjena: 4
DIVLJI VJETAR
Gorge Cukor
Divlji
vjetar
igrani je
film
Georgea
Cukora
iz 1957.
godine.
Rije~ je o crno-bijelom filmu. Scenarij je
napisao Arnold Schulman, a prema
romanu Vittorija Nina Novaresea.
Gino je udovac. Nakon {to mu je èna
umrla, on, ran~er iz Nevade dovodi iz
Italije Gioiju, sestru svoje pokojne
supruge u èlji da ju oèni. Zanimljiv
film. Anthony Quinn glumi Ginu.
Ocjena: 4
59
Cetri oka:Cetri oka.qxd
22.4.2015
19:16
Page 60
U ÊTIRI OKA
Razgovarala: MAJA RADEVI]
AJDIN AHINPAI, direktor TKD ahinpai
Izlo`bom Viribus Unitis u Galeriji Aluminij u

Mostaru otvorena je 17. kulturna
manifestacija Dani Matice hrvatske Mostarsko prolje}e 2015. Izlo`ba sadrì 95
vrhunskih umjetnina, me|u kojima su i
djela Eugena Delacroixa, Salvadora
Dalija, Vlahe Bukovca, Gabrijela
Jurki}a..., a javnost }e je mo}i vidjeti do
15. maja.
Jo{ jedan praznik knjige u Sarajevu

Foto: Mario Ili~i}
BH. INFO
Opera Rigoletto Giuseppea Verdija vra}a

se na scenu Narodnog pozori{ta Sarajevo
29. aprila ove godine, nakon osam godina
pauze. Na obnovi reìje reditelja Ogniana
Draganoffa radi Gordan Simi},
impozantnu scenografiju osmislila je
Marijela Margeta-Ha{imbegovi},
kostimografkinja je Vanja Popovi}, a
plesne numere potpisuje Bahrija Bihorac.
Sedmi Festival turskog filma odràva se od
22. do 27. aprila u Sarajevu te od 28. aprila
do 2. maja u Zenici, u organizaciji
Ambasade Republike Turske u BiH. Bit }e
prikazano {est filmova novije produkcije
poznatih turskih reditelja, a
bosanskohercegova~ka publika prvi put }e
vidjeti i ostvarenje Fatih 1453 reditelja
Faruka Aksoya, najskuplji i najgledaniji
turski film svih vremena.
EDO HOZI, direktor

Bijenala savremene umjetnosti u Konjicu
Foto: Mario Ili~i}
BERLIN Hearts naziv je izlo`be autora

Ekaterine Koroleve i Benjamina Kundea
koja se otvara 25. aprila u Izvor Centru u
Sarajevu u saradnji sa Ambasadom SR
Njema~ke. Postavka prikazuje porodice i
parove iz razli~itih kulturolo{kih miljea u
privatnosti njihovih domova, govori o tome
kako su se upoznali i za{to je njihov ìvotni
izbor Berlin, grad koji ne pravi razlike me|u
ljudima.
Dvadeset i sedmi
sarajevski Sajam knjiga i
13. Bijenale knjige ove
godine u dvorani Mirza
Deliba{i} odràva se od
22. do 27. aprila, a
ljubiteljima knjige na 110
{tandova nudi izdanja
vi{e od 160 izlaga~a iz BiH, Srbije,

Crne Gore, Hrvatske, Turske, Irana,
Saudijske Arabije, Njema~ke i Velike
Britanije.
Ove godine prvi put smo zabiljeìli
ve}u potra`nju izlaga~a u odnosu na
kapacitet izlo`benog prostora. Kao i
prethodnih godina, posjetioci }e imati
priliku da kupe knjige po sajamskim
cijenama, a tu su i brojna predstavljanja
novih naslova, okrugli stolovi i stru~ni
skupovi iz oblasti knjièvnosti, te
druènja s autorima, kaè Ajdin
[ahinpa{i}, direktor TKD [ahinpa{i}
koje je suorganizator Sajma. Broj izlaga~a na
Sajmu pove}an je za
devet posto u odnosu na
prethodnu godinu, a
doma}i izlaga~i zauzimaju 65 posto kapaciteta dvorane. Posljednjeg dana manifestacije
bit
}e
dodijeljene
nagrade u nekoliko kategorija, a Sajam je
otvoren svakog dana od
10 do 19 sati, uz besplatan ulaz.
Povodom 22. aprila, Dana Banje Luke, u

Muzeju RS-a otvorena je izlo`ba Banja
Luka od okupacije do slobode (1941-1945).
Izlo`ba sadrì fotografije, dokumente, vojne
uniforme, oru`je, karte sa prikazom ratnih
operacija i {tampu iz perioda Drugog
svjetskog rata. Autor postavke je istori~ar
Milenko \or|evi}, a idejno rje{enje
osmislila je Ljilja Kora}, vi{i muzejski
tehni~ar-dokumentarista.
A na krovu sarajevske pijace Markale
krajem maja bit }e postavljena najve}a
stranica stripa na svijetu - platno dimenzija
30x24 metra na kojem }e biti isprintana
stranica iz stripa Potraga za grobom
Aleksandra Velikog, autora Gillesa
Kramera i Damira Nik{i}a. Nesvakida{nji
projekt organizira Francuski institut u
Sarajevu u saradnji sa IK Agarthi Comics i
preduze}em Tr`nice-pijace.
60
EDO HOZI]
Na{ projekt nalazi se na listi Svjetske organizacije bijenala i
Konjic se danas u svijetu spominje kao vaàn kulturni toponim
Cetri oka:Cetri oka.qxd
22.4.2015
19:18
Page 61
MAJA BEGTAAGI, urednica magazina za kulturu Sedmica na FTV-u
Radimo bez posustajanja, a tema ne nedostaje

U nedjelju, 26. aprila, na
Federalnoj televiziji bit }e
emitovano petstoto, jubilarno
izdanje magazina Sedmica. Zaista
veliki uspjeh, posebno s obzirom na
to da je rije~ o emisiji koja se bavi
temama iz kulture, a kultura je kod
nas, kao {to je poznato, uvijek na
margini...
Da, i nama je te{ko povjerovati
da je pro{lo gotovo punih trinaest
godina otkako smo po~eli raditi
Sedmicu... Mislim da tu dugovje~nost moèmo pripisati prije svega
upornosti cijele ekipe koja vrijedno
radi iz sedmice u sedmicu, ponekad
uz puno nervoze i stresa, ali bez
posustajanja, i tako ve} godinama...
U oktobru 2002. godine emitovano
je prvo izdanje, a taj prvi autorski
tim emisije ~inili su Kristijan Iveli},
Kristina Ljevak, Mirsad Kli~i} i ja.
Ekipa se, naravno, vremenom
mijenjala, tako da smo iz te izvorne
postave ostali samo Mirsad i ja, a
sada zajedno sa nama rade novinari Redakcije za kulturu FTV-a
i na{i dopisnici.
Pripremate li ne{to posebno

za 500. jubilej Sedmice i planirate
li neke promjene u programskom
konceptu emisije?
Planirali smo da petstota
emisija bude svojevrsna hronika
proteklih izdanja, ali onda smo
shvatili da bi to bio zaista
preobiman i prili~no nezahvalan
posao jer je u proteklih trinaest
godina kroz emisiju pro{lo na
hiljade sagovornika... îni mi se da
bi bilo nepo{teno nekoga posebno
izdvajati, tako da smo na kraju
odlu~ili da i u ovom izdanju,
uobi~ajeno, predstavimo aktuelnosti iz svijeta kulture, uz pri~e iz
Sarajeva, Mostara, Beograda... A
{to se ti~e koncepta, uvijek
nastojimo da pobolj{amo kvalitet
emisije i donesemo na{im
gledateljima ne{to novo i
druga~ije, pa }emo tako nastaviti i
u novoj sezoni... Uglavnom, tema
nam nikada ne nedostaje. I nije ta~no kada kaù da kod nas
nema kulture, vidite da ima!
Napravi}emo vojno-umjetni~ki muzej

sa najboljom kolekcijom u ovom dijelu Evrope
Tre}i ciklus projekta Bijenale savremene umjetnosti
odràva}e se od 24. aprila do 26. oktobra u nekada{njem
Titovom bunkeru u Konjicu. Ove godine, kako su najavili
organizatori, dràve-partneri Bijenala su Republika Austrija i
Albanija, a fokus }e biti na periodu Hladnog rata.
Kustosi ovogodi{njeg Bijenala koji nam dolaze iz pomenutih
partnerskih zemalja su Adela Demetja, Margarethe Makovec i
Anton Lederer. Centralna tema izlo`be je Hladni rat, a umjetnici }e
kroz svoje radove govoriti i o razli~itim aspektima dru{tvenog i
politi~kog razvoja, kao {to su politika slobodnih dràva, mirovni
pokreti i pokreti za za{titu okoli{a, seksualna revolucija... Na
izlo`bi }e se predstaviti 25 umjetnika, a u bunkeru se ve} nalazi 90
umjetni~kih radova 68 umjetnika i umjetnica koji su u~estvovali u
prethodna dva ciklusa Bijenala, obja{njava Edo Hozi}, direktor i
osniva~ Bijenala savremene umjetnosti u Konjicu.
Radi se o manifestaciji koja je jo{ uvijek mlada, ali do sada
je ve} postigla izuzetan uspjeh i privukla pa`nju svjetskih
kustosa i kriti~ara kako zbog svog neobi~nog koncepta, tako i
zbog samog prostora u kojem se odràvaju izlo`be.
Vjerujem da postoje ljudi koji ne razumiju najbolje {ta mi to
radimo. Ali, isto tako vjerujem da }e njihova djeca znati cijeniti ovo {to
danas radimo. Na{ projekt nalazi se na listi Svjetske organizacije
bijenala i Konjic se danas u svijetu spominje kao vaàn kulturni
toponim, isti~e Hozi}. A na{i ciljevi su jasni od prvog dana: ponovno
uspostavljanje kulturnih veza u Bosni i Hercegovini, uspostavljanje
internacionalne kulturne saradnje i razmjene, integracija naslije|a iz
pro{losti u sada{njost uz pomo} umjetnosti i stvaranje hibridnog vojnoumjetni~kog muzeja sa najva`nijom zbirkom savremene umjetnosti u
Jugoisto~noj Evropi.
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
22.4.2015
18:48
by DINO BAJRAMOVIC
1. Je li ve}i hit Mene je u~ilo vrijeme ili

U~ini bar jedan pogre{an korak?
Obje numere su megahitovi.
Page 62
eva iz Prijedora:
pj
,
I
V
O
IM
L
S
U
HALID M
,
Da nisam to to jesapm
iji,
ic
z
o
j
o
k
o
is
v
j
o
k
e
n
a
n
ih
bio b
taj sam kapacitet
15. Opi{ite Halida
Be{li}a u tri rije~i...
Malo su tri rije~i hvale
za Be{li} Halida.
2. Jeste li kao mal

i sa
}ete biti direktor pr njali da
eduze}a?
Nikad.
16. S kim biste voljeli

otplesati tango?
Sa Adelisom.
3. Kako se
osje}ate u
Sarajevu?
Pola/pola.
4. [ta ne morate
imati u friìderu?
Jogurt.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Ne smijem se izjasniti, moè biti
zloupotrijebljeno.
6. [ta obavezno
nosite na plaù?
7. Da niste to {to
Vodu, vo}e.
jeste, {ta biste bili?
Na nekoj visokoj
poziciji, taj sam
kapacitet.
8. [ta ste bili u pro{lom

ìvotu?
Ne znam ni da sam ga im
ao.
9. Jeste li
meteoropata?
Pola/pola.
17. Osoba koja Vam

ide na ganglije?
Mnogo ih je,
ve}inom iz politike.
18. Mala Duba ili
Veliki Drvenik?
Oboje.
19. Tange
ili badi}?
Pitanje
bezveze.
20. A begova ili

{kembe ~orba?
Begova! Beg je beg.
21. Poruka
~itaocima na{eg
magazina?
Volite se, ljudi.
10. Koliko ima istine u narodnoj mudrosti:

Bolje kad kaplje nego kad te~e?
Istina.
11. Da li je
{utnja zlato?
êsto,
pogotovo
sada.
12. [ta obla~ite

kada èlite
izgledati
moderno?
Sve je moderno
kad mi stoji.
13. Da li je bolje biti lijep
i pametan ili ruàn i glup?
Kako kada, ha, ha, ha...
14. Da imate 15 minuta

vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih obmanjivao narod.
62
Fadila:Iluzije.qxd
22.4.2015
18:42
Page 63
KLIN ÔRBA
KAD BUDALI ULJEPOTA

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Posreilo nam se da kultnu seriju Lud, zbunjen, normalan ovog proljea paralelno gledamo iz dvostruke vremenske i mentalne perspektive:
prastaru repriziranu na FTV-u i taze ispod ekia na Faceu. Kao i na
politikoj sceni, glumaka je ekipa vie-manje ista, samo je neizbjeni
ombe privremeno opravdano odsutan
ok mi do~ekasmo da nam se ustoli~i ova vesela vlast

i kona~no pokrene to~ak historije u kontrasmjeru od
zle nam sudbine, prohuja nam pola prolje}a u
ki{ama i dumanu, kao da nam ne bija{e ve} dovoljno
pamet smu}ena regionalnom {e{eljizacijom i drugim
raznoraznim dobrosusjedskim dron-odron vijestima, koje
su na{im dràvnim polutkama trajno va`nije od svakog
jada dabrobosanskog. Uglavnom, sad je napokon sve na
svom mjestu zahvaljuju}i, prije svega, nevi|eno sretnim
okolnostima da se moèmo na doma}im televizijama
paralelno retroaktivno promatrati i analizirati iz vremena
biv{ih zlih vladara i sve to komparirati sa nadolaze}im
veselim vremenima na{ih novope~enih reformatora. Kako
to? Pa, fino i super produktivno: zemlja smo s najmanje
kulturnih proizvoda po glavi stanovnika, ali nam je zato
svaki (re~eni proizvod) kultni, osim Pa{ovi}evih koji su
svi odreda spektakularni i legendarni - pa time i
najkultniji.
ak{ama i sabaha Evropske unije, pa nam bogme nije

svejedno kad se jedan od njihovih a ipak na{ih
predsjednika Tomo Nikoli} zaputi Papi u pohode pa se
zamal strmoglavi u more. Utren stigne haber da je
Tomica s nebesa padao ko kamen, ali ga je sre}om vje{ti
i jo{ ve}om sre}om trezveni pilot (ne kao onaj na{
pijandura Omer) uspio nadljudskim naporima iznova
uzdi}i na tu|inska nebesa tren prije nego {to je smo~io
kundure u tu|insko more. Tako se nevjerni Tomo vratio u
Beograd s kraja svijeta a da jadnik ni kafe nije popio. [to
je najdramati~nije, prvo se spontano pokvario a potom i
spontano popravio motor, a onda je stru~na, ali
nepodobna stjuardesa prosula kafu u krilo automatskom
pilotu te mu je ìvi kopilot podobno ali nestru~no poku{ao
obrisati skrivenu komandnu ru~ku... Tek tad se sve prvo
zatreslo, zastenjalo i zapu{ilo pa napokon i pretvorilo u
kamen na Tominim nejakim ple}ima...
pilog ovog nemilog leta odigrava se u Bosni.

Grohotom se smiju napu{eni Suljo i Mujo pred
jednom dobro ~uvanom javnom ku}om u Sarajevu, u
kojoj je Fata poslovo|a druge smjene. Ispod zelenog
fenjera naizmjeni~no nateù bezalkoholnu sarajevsku
pivu i pjevaju: Kafu mi, draga, ispeci. Kad, odnekud se
stvori njihov jaran Mille Ronhill: Pomozbogselammerhaba-{aimaba! Jesam li ja dàbe jednoglasno
usvojio deklaraciju o trajnoj zabrani Cunetove baksuzne
pjesme koju je moj pajdo Tomislav pjevao kad je poletio
Papi u pohode?! Jesi, jarane, al to ti se ne pika u
Sarajevu. E, pikat }e se! Ima da preko jednog glavonje u
Americi izlobiram da se sutra zapali kafe-aparat u avionu
kojim se ovi va{i politikusi namjeravaju vratiti ku}i.
Ne}e{ zar, s njima je i onaj va{ Crnadak? - zavapi Suljo.
Kakav na{, jadan ne bio?! Snimio sam ga kad je tri puta
oko dàmije obi{ao. Njega }emo ostaviti i bez kafe i bez
doru~ka skupa s onim nedokaznim guvernerom Centralne
banke. Fino sam mu objasnio da moè komotno
od{tampati jo{ koji milon ovih bezveznih bosanskih para,
a on se zakrmio kao da je {tamparija njegova. E, ne}e ga
ni on od Amerike do Sarajeva kafe popit. Pogovor: ovaj
kultni vic o Muji, Sulji i Milletu (novi dvoentitetski
kulturni proizvod) ispri~ao je Igor Crnadak prijateljima
Bosne i Hercegovine na radnom doru~ku u Luksemburgu,
istog dana kad se guverner odlu~io vratiti u Washington
na kafu.
ego, posre}ilo nam se da kultnu seriju Lud, zbunjen,

normalan ovog prolje}a paralelno gledamo iz
dvostruke vremenske i mentalne perspektive:
prastaru repriziranu na FTV-u i taze ispod ~eki}a na
Faceu. Kao i na politi~koj sceni, gluma~ka je ekipa vi{emanje ista, samo je neizbje`ni ômbe privremeno
opravdano odsutan a u igri je njegov jednako munjeni brat
i nekolicina gostuju}ih regionalnih gluma~kih imena. Sve
je u novoj sezoni krenulo veselo i, kao i obi~no, bez
normalnih. Gledano s humorli strane, uglavnom se
koketira s lakim drogama i srodnim moralom, iz ~ega
nastaju komi~ne zbunjoze me|u vje~itim sarajevskim
{ibicarima, sanjarima, marginalcima, titonostalgi~arima,
kapitalistima-naivcima u poku{aju... Smije{no je jer je o
nama, a àlosno jer je istinito, to jest beznade`no. Svi
akteri nove sezone ove na{e jedine humoristi~ne serije,
vidno prilago|ene regionalnom trì{tu, naprosto kradu
bogu dane bez ikakvog cilja i izgleda da }e ikad biti na
nekom stvarnom ìvotnom dobitku. Takvi smo, tako nam
je.
a, kad je ve} tako, hajde da se smejemo. Primjetno

je da su nam politi~ari jako ìvnuli, lete na sve
strane. Ne moè{ ti to vi{e pohvatati ko je gdje i ko
s kim. [to je jo{ i gore, sad htjeli-ne htjeli moramo pratiti
i svu ovu politi~ku bratiju (i poneku sestricu) iz zone
63
Auto:CRNA.qxd
22.4.2015
18:32
Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
HIBRIDNI CADILLAC CT6 PHEV: Luksuz na kvadrat!
ameri~ki automobilski koncern General

Motors prati trendove. Tek {to su
nedavno na Salonu automobila u New
Yorku promovirali svoj najnoviji model CT6,
u pripremi je i nova verzija toga modela,
koja }e slu`benu premijeru imati na predstoje}em Sajmu automobila u [angaju.
Standardni model CT6 stiè u paketu sa
trolitarskim twin-turbo V6 motorom ukupne
snage od 400KS i 543 Nm obrtnog
momenta. Pored tog agregata, za standardni CT6 model GM je pripremio i ne{to
slabiji, 3,6 litarski V6 motor, sa samo 335
konja kao i dvolitarski ~etvrocilindarski turbo
benzinac s 265 konjskih snaga. Novi
Cadillac CT6 PHEV zapravo je hibrid, a ve}
sad je poznato kako se radi o Plug-in
hibridnom sustavu, ~iji }e glavni adut biti
64
pogon sa~injen od dvolitarskoga ~etverocilindarskog turbo benzinca, potpomognutog s dva elektromotora, s napajanjem
litij jonskih akumulatora. Snaga baterija je
18,4 kWh, a pretvorena u konjske snage
zvu~i zbilja impresivno. Rije~ je o agregatu
koji }e kombinirano proizvoditi ~ak 335
konjskih snaga, uz 586 Nm obrtnog
momenta. Ne treba zaboraviti jo{ jedan GMov adut kada su u pitanju karakteristike
vozila. Cadillac CT6 PHEV ponudit }e
voza~ima tri razli~ita reìma vo`nje, me|u
kojima je najzanimljiviji reìm Sport, ali i
podatak kako }e novi hibridni Cadillac tro{iti
upola manje goriva od prethodnika. Jo{ i
nekoliko podataka o tehni~kim karakteristikama modela CT6 PHEV... Vozilo je
duga~ko gotovo 5,2 metra, {iroko 1879 mm,
dok mu me|uosovinski razmak iznosi 3109

milimetara.
Trenuta~no
niti
jedna
automobilska tvrtka na svijetu nije ni blizu
dostizanja razvoja tvrtke Tesla i njihova
revolucionarnog modela Tesla S, kada se
govori o proizvodnji elektri~nih automobila,
no u posljednje vrijeme sve je vi{e hibridnih
modela, koji usprkos visokim cijenama
pronalaze put do krajnjih kupaca. General
Motors, ba{ kao i ostale renomirane svjetske
automobilske tvrtke, polako ali sigurno uvodi
u proizvodnju automobile ~iji je primarni
zadatak omogu}iti voza~ima luksuzno vozilo
s minimalnom potro{njom i maksimalnom
za{titom okoli{a, koje se sve manje oslanja
na fosilna goriva, a sve vi{e upori{te nalaze
u elektri~noj energiji, ba{ kao {to je to slu~aj
s modelom CT6 PHEV.
Reagiranja:Reagiranja.qxd
22.4.2015
18:19
Page 65
REAGIRANJA
Rizo Mehidin i Amel Sal~in - Uredni{tvu
Armin Cibra je spletkaro, prevarant i laov, nismo

bili u kontaktu s osobom koja mu je navodno slala
prijetee poruke
(Vozio sam Fahrudina Radon~i}a, SB, br. 962)
Po{tovani,
Povodom teksta pod nazivom Vozio
sam Fahrudina Radon~i}a objavljenog
16.04.2015. godine na strani br. 22
magazina Slobodna Bosna upu}ujemo
redakciji demanti sljede}eg sadràja:
U cilju potpunog i ta~nog informisanja
molimo Vas da u cjelosti objavite napisani
tekst (dopis) u narednom broju Va{eg
magazina jer su u gore navedenom tekstu
objavljena imena od strane Cibra Armina,
koji je izjavio da smo mi (Sal~in Amel i Rizo
Mehidin) bili u navodnom kontaktu sa
osobom koja je njemu slala prijete}e
poruke. Ja (Rizo Mehidin) kao radnik
Slu`be unutra{nje za{tite Avaz roto pressa
na radnom mjestu Videonadzor radim u
skladu sa zakonom o agencijama za za{titu
ljudi i imovine, te sam kako mi nalaè zakon
i slu`ba zaduèn za pra}enje i nadzor nad
objektom u cilju za{tite ljudi i imovine
pra}enjem kamera. l U vi{e navrata ja kao i
ostale moje kolege primje}ivao sam ~udno
pona{anje Armina Cibre jer je isti bez

dozvole koristio slu`bena vozila ne koriste}i
putne naloge i evidencije koje se vode u
kompaniji, o ~emu postoji i knjiga evidencije
kori{tenja slu`benih vozila. Armin Cibra je u
bezbroj navrat primje}en kako otu|uje
slu`bene stvari iz vozila kao i iz samog
objekta. Kupovao je gume, sipao gorivo,
obavljao servise na svom privatnom vozilu,
a sve na ra~un kompanije, te je falsifikovao
moj (Sal~in Amel) potpis, kao i potpise
kolega, kao da smo mi kupovali, o ~emu
imaju i dokazi, kao i svjedoci. Na svom
privatnom automobilu imao je ugra|ene
policijske blinkere, koje je palio prilikom
dolaska na posao tj. u garaù na objektu
ATT-a. O svemu smo mi kao i ostale kolege
upoznali nadre|ene u kompaniji. Kada je
saznao da je razotkriven, po~eo je da nam
se sveti, {alje poruke, da proziva na telefon,
otvara la`ne Facebook profile, uznemirava
na{e porodice, te po objektu pri~ati kako ga
mi i na{e kolege pratimo i snimamo o ~emu
postoji i njegova prijava predata u policiju, a

sve to u cilju zastra{ivanja mene (Rizo
Mehidin) i mojih kolega koji rade u
videonadzoru, da ga ne bi vi{e pratili u
njegovim nedjelima i kra|ama. Cibra Armin
se koristi svim i sva~im u cilju da nekoga
uni{ti i izvu~e korist. Armin Cibra se koristi
laìma, spletkama i smatramo da je
spletkaro{, prevarant i laòv, te da nije
psihi~ki stabilna osoba, {to moè potvrditi
desetine ljudi, kao i radnih kolega.
S po{tovanjem,
Rizo Mehidin
Amel Sal~in
65
5.2.2015
0:30
Page 1
22.4.2015
14:57
Page 1
22.4.2015
14:56
Page 1

Slobodna Bosna 963

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 963

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PAROVI I OSTALE PRI^E: MALO MACI TELE]A GLAVA

30 EUROPA KAO TVR\AVA

Slijede}i broj Slobodne Bosne

18 REFORME PRED ZIDOM

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]

REALITY KOJI JE OTKRIO

Ure|uje redakcijski kolegij

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

Ivan @ili}, navodni milijarder porijeklom iz Vare{a,

Federalni ministar rada

NEPOTIZAM U FEDERALNOM MINISTARSTVU RADA

Novi je federalni ministar rada i socijalne

ingerencijama Ministarstva rada i socijalne

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

Hrana je najbolja ishrana

POPIO BIH CIJELU PE[TU I

23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA

Ako Gradsko vije}e Sarajeva

svjedoka - svjedok u ovom predmetu je biv{i

ZA[TO PADAJU AVIONI U REGIJI

Tomislav Nikoli}, uzrok pada zapaljiva retorika

drage kolegice Maje Radevi}. Sve kad

Svaki dan koji mi pro|e bez adekvatne

FIFE. [ta je radio i ~ime se bavio Helsin{ki

Vi{e mi je dojadilo, Bogu i narodu

U krajnje odmjerenom, koncilijantnom,

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

KLUBI BLI@NJEG SVOGA

Sudski proces optuenima

Nakon {to se sudski proces optu`enima

FBiH, koji je naveden bez broja i datuma,

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

Smatrate li da drava treba

prikupi neophodna sredstva

Vlada FBiH napravila je mehanizam da dr`ava ne mora

i prenio ~vrsto opredjeljenje novih

Deset su godina novinari SLOBODNE BOSNE istraivali i pratili kriminalnu

SB PROTIV ZIJADA TURKOVI]A

KOLIKO PARA. TOLIKO ZIKE...

ravomo}nom presudom Suda

karijeru svirepog sarajevskog zlo~inca, koji

prije jedanaest godina, objavila ~ime se u

Zijad Turkovi} je iza sebe ostavljao samo le{eve,

SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.

DO@IVOTNA ROBIJA ZA SVIREPOG ZLO^INCA

NEMA TIJELA, NEMA DJELA

Mithat Miki Meki} i njegova trudna zaru~nica

zakoniti posao bila je stanogradnja,

GRA\EVINSKI BIZNIS ZA PRANJE PARA

Sarajevo podnesen je zahtjev za izdavanje

nije mogla raspisati tender za nadzi|ivanje

DO@IVOTNA ROBIJA ZA SVIREPOG ZLO^INCA

MILENKO LAKI]: 35 GODINA

SA[A STJEPANOVI]: 12 GODINA

ZIJAD TURKOVI]: 40 GODINA

FADIL ALJOVI]: 5 GODINA

MUAMER ZAHITOVI]: 3 GODINE

NEMOJTE DA VAS SVE POKOPAM

protiv urednika i novinara Slobodne Bosne

GRAEVINSKI PODUZETNIK: Prvi i vjerojatno

PRVI PUT SENAD AVDI] GOVORI ZA SB