Bakir Izetbegovic Mandat 2010 2014

2010.-2014.
BAKIR IZETBEGOVI
MANDAT ODGOVORNE, DOSLJEDNE I USPJENE POLITIKE
BAKIR
IZETBEGOVI
2010.-2014.
MANDAT ODGOVORNE, DOSLJEDNE I USPJENE POLITIKE
Sadraj
UVOD
PREDAVANJE
NA OXFORDU
stranica
stranica
PRVI DIO:
TREI DIO:
DOKUMENTI,
SUSRETI,
PISMA,
REAGIRANJA
FOTO GALERIJA
stranica
DRUGI DIO:
stranica
86
96
BIOGRAFIJA
IZ INTERVJUA
stranica
46
stranica
120
UVOD
U publikaciji koja je pred vama prezentirane su kljune aktivnosti, dokumenti i stavovi
Bakira Izetbegovia o najvanijim nacionalnim i dravnim pitanjima, kao i strateki stavovi
prema regionalnim i globalnim problemima.
Iz njih se jasno vidi profil zrele, odgovorne, dosljedne i principijelNe politike
U slubi naroda na strani istine je sutina

politike koncepcije koju zastupa Bakir Izetbegovi.
Njegova dravnika opredjeljenja jasno su se dala
vidjeti jo u periodu predizborne kampanje za
bonjakog lana Predsjednitva BiH tokom 2010.
godine.
Bakir Izetbegovi nije preuzeo matricu ponaanja
savremenih balkanskih tranzicijskih lidera koji
politiki opstaju na stalnom sukobu i populistikom
podilaenju masama, manipuliranju navodnom
nacionalnom ugroenou, itd.
BAKIR IZETBEGOVI
Umjerenom retorikom, bez davanja nerealnih

obeanja, korektnim odnosom prema politikim
suparnicima, uz permanentno insistiranje na
ekonomiji, koritenju brojnih komparativnih
prednosti Bosne i Hercegovine, otvaranju
prema istoku i zapadu i privlaenju investitora,
regionalnoj saradnji i stabilizaciji prilika u zemlji
unio je ozbiljnost i odgovornost na politiku scenu
u Bosni i Hercegovini i pobijedio na izborima.
Tokom svog prvog mandata na mjestu bonjakog
lana Predsjednitva BiH ostao je dosljedan svojim
principima radei u najboljem interesu Bonjaka i
drave Bosne i Hercegovine.
~ 3 ~
MANDAT 2010. - 2014.
Vodio je uspjenu i odgovornu vanjsku politiku

iji su kljuni ciljevi euro-atlantske integracije,
afirmiranje i jaanje meunarodne pozicije Bosne
i Hercegovine, promoviranje nae ekonomije na
stranim tritima i privlaenje stranih investicija
Poznata je i konstruktivna uloga zamjenika

predsjednika SDA Bakira Izetbegovia u svim
pregovorima vezanim za implementaciju presude
u sluaju Sejdi-Finci koji su voeni pod okriljem
Evropske komisije.
Bakir Izetbegovi se u protekle etiri godine svog

mandata sastao sa velikim brojem najrelevantnijih
meunarodnih
zvaninika,
njemakom
kancelarkom Angelom Merkel, predsjednikom
Francuske Fransoa Hollandom, britanskim
premijerom Jamesom Cameronom, amerikim
dravnim sekretarom Hilari Klinton, u vie navrata
sa svim liderima zemalja ireg regiona zapadnog
Balkana i mnogim drugim zvaninicima.
Pored strateke opredijeljenosti za euro-atlantske

integracije, predsjedavajui Predsjednitva BiH
Bakir Izetbegovi imao je i niz znaajnih susreta
sa liderima zemalja arapskog svijeta kao i vie
zvaninih susreta sa predsjednikom, premijerom i
ministrima Vlade Republike Turske.
Boravei u vie navrata u sjeditu EU u Briselu,

u jednom danu je imao sastanak sa svih pet
kljunih ljudi Evropske unije predsjednikom
EU Hermanom van Rompuyem, predsjednikom
Evropskog parlamenta Martinom Schulzom,
predsjednikom Evropske komisije Joseom
Manuelom Barrosom, visokom predstavnicom za
vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine
Ashton, te komesarom za proirenje tefanom
Fileom.
U regionalnim okvirima djelovao je smirujue,
ali uvijek konstruktivno i stabilizirajue, uvijek
imajui u vidu jaanje pozicije Bosne i Hercegovine.
Historijskom se smatra Izetbegovieva posjeta
Beogradu iz aprila 2013. godine, kada je srbijanskoj
javnosti uputio vane poruke o prolosti, ali i
buduim odnosima dvije suverene drave. Taj
se dravniki in, prihvaen i pozdravljen i od
samog dravnog vrha Srbije, smatra pozitivnom
prekretnicom u odnosima Bosne i Hercegovine i
Srbije.
Posebnu panju Izetbegovi je posveivao poloaju
Bonjaka u RS i dijaspori. Njegovim apelacijama
Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine spaeno je
milion bh. dravaljanstava, sprijeena otimaina
bonjakih imanja u entitetu RS kao i osporena
odluka Vlade RS o prebivalitu.
BAKIR IZETBEGOVI
Turska je dokazani prijatelj nae zemlje, a upravo

Izetbegovievim angamanom pokrenuta je
turska finansijska linija od 100 miliona eura
kojom je osigurana egizistencija za hiljade
povratnikih porodica u cijeloj BiH, kroz projekte
u poljoprivredi, preradi i stoarstvu.
Zapaene su i zvanine posjete bonjakog
lana Predsjednitva BiH Bakira Izetbegovia
Azerbejdanu i Pakistanu, koje su rezultirale
znaajnim poboljanjem ekonomskih odnosa sa
ovim zemljama.
Azerbejdan
je
zahvaljujui
angamanu
Izetbegovia u Doboju pokrenuo investiciju
vrijednu 40 miliona eura, koja e znaiti posao za
nekoliko hiljada kooperanata sa ovog podruja.
Prijateljstvo ovih zemalja prema bh. graanima
dokazano je i u tekim danima katastrofalnih
poplava koje su u maju ove godine pogodile nau
zemlju.
Bakir Izetbegovi je u nepovoljnim politikim
uslovima u zemlji, protekle etiri godine obiljeio
ozbiljnim i odgovornim radom iza kojega su ostali
vidljivi i mjerljivi rezultati.
Zbog toga je dobio plebiscitarnu podrku lanstva
Stranke demokratske akcije da se ponovo kandidira
za bonjakog lana Predsjednitva na Opim
izborima 2014. godine.
~ 4 ~
MANDAT 2010. - 2014.
PRVI DIO:
DOKUMENTI,
SUSRETI,
PISMA,
REAGIRANJA
Izjava Bakira Izetbegovia za agenciju

Reuters
Zajednika izjava efova drava Republike

Srbije, Bosne i Hercegovine i Republike
Turske
Opasna pria o podjeli BiH

eli se uiniti legitimnom
Vaan dogovor o
regionalnoj saradnji
11. maj 2011. godine

Karaorevo, 26. april 2011. godine
Mi, efovi drava Republike Srbije, Bosne i

Hercegovine i Republike Turske, sastali smo se
danas, 26. aprila 2011. godine, u Karaorevu, na
trilateralnom sastanku posveenom unapreenju
meusobne saradnje, s ciljem promovisanja mira,
stabilnosti, tolerancije, zajednike budunosti i
evropske perspektive naih drava.
Na sastanku smo otvoreno tretirali razna pitanja
od zajednike vanosti, u prijateljskoj atmosferi,
tragajui za zajednikim rjeenjima, te podravajui
suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja.
Zakljuili smo da je proces evropskih integracija
zemalja regije od izuzetne vanosti, kao i da je
regionalna saradnja neophodan preduslov uspjeha
tih integracija.
Dogovorili smo se: Da se meusobno podravamo
na putu evropskih integracija; Da aktivno radimo
na unapreenju ekonomske saradnje i zajednikog
uea u infrastrukturnim projektima bitnim
za sve zemlje regije; Da podstiemo saradnju
institucija obrazovanja, kulture, nauke i sporta; Da
podstiemo napore na eliminisanju predrasuda
(u sistemima obrazovanja); Da podstiemo
meuvjerski dijalog u naoj regiji; Da se trilateralni
sastanci nastave i u budunosti, te da e naredni
sastanak biti odran u Bosni i Hercegovini do kraja
ove godine.
BAKIR IZETBEGOVI
Na pitanja kako ocjenjuje trenutnu situaciju

u Bosni i Hercegovini, s obzirom na izvjetaj
Valentina Inzka, koji je podnio Vijeu sigurnosti
UN-a, te mogue implikacije u narednom periodu,
kao i kakvu ulogu Republike Srbije i Republike
Hrvatske spram BiH oekuje, lan Predsjednitva
BiH Bakir Izetbegovi je, izmeu ostalog, rekao:
Bosna i Hercegovina je na raskru sukobljenih
integracijskih i dezintegracijskih trendova.
Viegodinja
kumulacija
antidejtonskih
i
antidravnih izjava i postupaka dobiva punu
fizionomiju. Dovode se u pitanje dravne institucije,
naroito Sud i Tuilatvo BiH, ovlasti i odluke
visokog predstavnika, odnosno sam Daytonski
sporazum. Takoer, entitet Republika Srpska
najavljujue organiziranje referenduma van svoje
nadlenosti o pitanjima bitnim za cijelu zemlju i
sve njene graane. Svakodnevno se namee pria o
podjeli zemlje, te se na taj nain pokuava ova tema
uiniti legitimnom i prihvatljivom. Takoer, negira
se genocid u Sreberenici i presuda Meunarodnog
suda pravde o poinjenom genocidu u Sreberenici.
Trai se nacionalni balans u suenju za ratne
zloine, a zna se ko je poinio genocid u Sreberenici,
ko je vrio opsadu Sarajeva i ubio hiljade graana
ovog grada, ko je odgovoran za pokolje u Brkom,
Kozarcu, koncentracione logore u Omarskoj i na
Manjai. Za sve ovo je odgovorna vojska bosanskih
Srba i vrijeme je da se suoe s time, jer samo na
bazi suoavanja sa istinom moemo graditi bolju
budunost.
~ 6 ~
MANDAT 2010. - 2014.
Pismo generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-Moonu
Treba nam snana podrka meunarodne zajednice
U etnji Baarijom, prilikom zvanine posjete generalnog sekretara Ujedinjenih nacija

Ban Ki-moona Bosni i Hercegovini, 25. juli 2012. godine
9. maj 2011. godine
lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine Bakir

Izetbegovi uputio je generalnom sekretaru
Ujedinjenih nacija Ban Ki-moonu i predsjedniku
Vijea sigurnosti Ujedinjenih nacija Grardu
Araudu pismo sljedeeg sadraja:
Ekselencije, u svojstvu lana Predsjednitva BiH,
elim vam skrenuti panju na krizu koja se odvija
u BiH, a koja bi, ako ne bude sprijeena, mogla
predstavljati prijetnju miru i sigurnosti moje
zemlje. Kljuni elementi Daytonskog mirovnog
sporazuma se kre, a ustavni i pravni poredak
Bosne i Hercegovine dovode se u pitanje. Sud
i Tuilatvo Bosne i Hercegovine se otvoreno
osporavaju, a ovlasti visokog predstavnika se
flagrantno negiraju. Ovi antidejtonski potezi,
kombinovani s direktnom konfrontacijom s
visokim predstavnikom, prijete da unazade
iznimni napredak koji je ostvaren u izgradnji mira
i stabilnosti u BiH u proteklih petnaest godina.
BAKIR IZETBEGOVI
U svjetlu trenutne situacije, BiH je potrebna

snana podrka meunarodne zajednice, kako bi
se zaustavio rastui trend dezintegracija i zemlja
vratila na put reformi i evroatlantskih integracija
koje nemaju alternative. Destabilizirajue
aktivnosti moraju biti zaustavljene prije nego to
izmaknu kontroli. Zato pozivam Vijee sigurnosti
UN-a da izrazi punu podrku i snano podupre
ovlasti i odluke visokog predstavnika, podsjeajui
sve aktere da se te odluke moraju potovati i
sprovoditi. Ovo je kljuni momenat za Bosnu i
Hercegovinu. Ogroman trud je uloen u izgradnju
mira i stabilnosti u ovoj zemlji u zadnjih petnaest
godina. Ovo dostignue mora biti ouvano, kako
bi BiH mogla da nastavi koraati ka prosperitetu
kojem tee svi njeni graani. Duboko vjerujem
da je izgradnja zajednike budunosti u BiH kao
jednoj dravi u najboljem interesu svih u BiH. Taj
cilj moe se ostvariti samo dijalogom, saradnjom i
kompromisom.
~ 7 ~
MANDAT 2010. - 2014.
Ustavni sud BiH usvojio apelaciju Bakira

Izetbegovia
Izjava o hapenju Ratka Mladia
Hladnokrvno nareivao
ubijanja, a krio se kukaviki
Spaen milion bh.

dravljanstava

lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi

uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu
ustavnosti lana 17. i lana 39. st. 1. i 2. Zakona o
dravljanstvu Bosne i Hercegovine (Sl. Glasnik bih
br.4/97,13/97,41/02,6/03,14/03) sa prijedlogom
da se navedeni lanovi stave van snage.
Osporeni lanovi Zakona suprotni su Ustavu
Bosne i Hercegovine i meunarodnim
instrumentima kojima se spreava diskriminacija.
Bez objektivnog i razumnog opravdanja razliito
se tretiraju prava graana Bosne i Hercegovine
koji ive u inostranstvu. Naime, osporeni lanovi
Zakona u razliitu poziciju stavljaju dravljane
Bosne i Hercegovine koji su stekli dravljanstvo
susjednih zemalja, ili zemalja sa kojima Bosna i
Hercegovina ima potpisan bilaterarni sporazum, i
nae dravljane koji nisu u jednoj od gore navedene
dvije grupe, a koji ive u zemljama sa kojima Bosna
i Hercegovina do sada nije zakljuila ugovore o
dvojnom dravljanstvu. Na ovaj nain se preko
milion dravljana Bosne i Hercegovine dovodi u
diskriminirajuu poziciju da 01.01.2013. godine
izgube dravljanstvo Bosne i Hercegovine.
(Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Ustavni sud) je Odlukom broj U 9/11
od 23. septembra 2011. godine usvojio zahtjev
Bakira Izetbegovia, lana Predsjednitva Bosne
i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti l. 17. i 39.
Zakona o dravljanstvu Bosne i Hercegovine
(Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 4/97,
13/99, 41/02, 6/03, 14/03, 82/05, 43/09 i 76/09; u
daljnjem tekstu: Zakon o dravljanstvu). Ustavni
sud je predmetnom odlukom utvrdio da lanovi 17.
i 39. stav 1. Zakona o dravljanstvu nisu u skladu
sa lanom I/7.b) i d) Ustava Bosne i Hercegovine.)
BAKIR IZETBEGOVI
Ovo jeste jedan dobar dan za BiH i za regiju,

veoma znaajan za sve rtve zloinakih pohoda
generala Mladia, za budunost BiH i regije. Pravda
je oigledno spora, u ovom sluaju prespora, ali
je neizbjena. Hapenje Ratka Mladia je jedna
od pretpostavki za zadovoljenje pravde i budi
nadu za konano utvrivanje svih injenica i
istine o onome ta se deavalo tokom rata, ali i
onome ta se deavalo poslije rata, dakle u ovom
periodu nehapenja Ratka Mladia. Ovo hapenje
e dati dodatni poticaj procesima regionalnog
pomirenja, pri emu je vrlo vano istai da je
hapenje izvreno od zvaninih institucija Srbije i
uz pomo zvaninih institucija BiH. Pozdravljam
odlunost meunarodne zajednice koja je stajala
nepokolebljivo pri stavu da se uhapsi general
Mladi, i na taj nain pomogla odlunost u Srbiji.
Ta odlunost koju je Republika Srbija pokazala
ovim hapenjem daje nam za pravo da se nadamo
jednom novom poglavlju u saradnji dvije drave
i bit e sigurno od pomoi dijelu srbijanske
javnosti i dijelu bosanskohercegovake javnosti u
suoavanju s istinom o blioj prolosti. I o samom
generalu Mladiu, to je ovjek koji je bio spreman
hladnokrvno narediti ubijanje hiljada ljudi, hiljada
djeaka i nije pokazao nimalo line hrabrosti da se
suoi sa optubama. Krio se kukaviki i dopustio da
bude uhapen na ovakav nain. Dakle, to je poruka
svima koji su u njemu vidjeli linog ili nacionalnog
heroja. Imaju, evo, ansu da sada stvore pravu sliku
o njemu.
~ 8 ~
MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi uputio pismo predsjedniku

Srbije Borisu Tadiu
Ustavni sud BiH prihvatio Izetbegovievu

apelaciju
Rijeiti probleme
stanovnika Janje
Sprijeena otimaina
bonjakih imanja u RS
12. juli 2011. godine
22. august 2011. godine
S
ciljem
rjeavanja
pitanja
koritenja
poljoprivrednog zemljita graana Mjesne
zajednice Janja, koje se nalazi na desnoj obali
Drine, lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi
uputio je pismo predsjedniku Republike Srbije
Borisu Tadiu.
U obrazloenju zahtjeva koji je Ustavnom sudu BiH

uputio lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi,
izmeu ostaloga, stoji:
U pismu, referirajui se na razgovore voene tokom

nedavne zvanine posjete srbijanskog predsjednika
Bosni i Hercegovini, lan Predsjednitva BiH Bakir
Izetbegovi je pozvao predsjednika Borisa Tadia
da pomogne rjeavanju ovog otvorenog pitanja,
uspostavom privremenog graninog prijelaza
za pogranini saobraaj, koji bi funkcionisao do
definisanja dravne granice dvije zemlje.
Ocijenio je da bi to vlasnicima omoguilo pristup
njihovom zemljitu, a bilo bi korisno i u kontekstu
trenda poboljanja bilateralnih odnosa. U pismu
srbijanskom predsjedniku izmeu ostalog se
navodi:
Graani BiH o kojima je ovdje rije imaju velikih
potekoa u pristupu i eksploataciji navedenog
poljoprivrednog zemljita ve dugi niz godina.
Nema sumnje da bi praktino rjeavanje njihovog
problema bilo od velike koristi, kako za njih same,
tako i za ukupne odnose Bosne i Hercegovine i
Republike Srbije.
BAKIR IZETBEGOVI
Cilj donoenja Zakona o katastru oigledno nije

da se omogui kontrola koritenja imovine u
skladu s opim interesima, odnosno da se osigura
naplata poreza ili drugih doprinosa ili kazni, ve
da se lii imovine svaka osoba koja nije u posjedu
te imovine.
Zakon ostavlja prostora javnim vlastima, a ne
sudovima, da cijene svaku konkretnu situaciju.
Zakonom se uvodi pravna nesigurnost kao manir
ponaanja dravnih organa, to je potpuno u
suprotnosti s pozitivnom obavezom drave da
zatiti imovinu, a ne da svojim djelovanjem potire
prava i proizvodi potpuno novo faktiko stanje.
Entitet Republika Srpska je odluio da lii imovine
sve ljude koji nisu u posjedu svoje imovine u
momentu njenog popisa i omogui trenutnim
posjediocima da se upiu kao vlasnici, pa ak i kada
nemaju nikakav pravni osnov za posjedovanje te
imovine.
Pri tome ak i ne koristi slubene evidencije o
nekretninama i njihovim vlasnicima, osim kada
nije mogue na bazi faktikog stanja evidentirati tu
imovinu.
S obzirom na injenicu da van zemlje ivi vie od
1.350.000 osoba koje vode porijeklo iz BiH, gotovo
da je suvino pominjati koliki uticaj i na koliki
se broj stanovnika, dravljana BiH koji imaju
imovinu u Republici Srpskoj, ovaj zakon moe
negativno odraziti. Poznata je injenica da Bosna i
Hercegovina nije nikada donijela zakon o dravnoj
imovini, a osporenim Zakonom se omoguava
da sva imovina Bosne i Hercegovine jednostavno
bude preknjiena na Republiku Srpsku.
~ 9 ~
MANDAT 2010. - 2014.
Objekti koji su trenutno u posjedu javnih vlasti

Republike Srpske, a koji se u zemljinim knjigama
vode kao imovina Bosne i Hercegovine ili nekog
drugog subjekta (kao to su kasarne koje su bile
u vlasnitvu bive SFRJ i njenih organa, a koje su,
u skladu sa Aneksom G Sporazuma o sukcesiji,
postale imovina Bosne i Hercegovine), bez ikakve
pravne procedure bit e preknjieni na Republiku
Srpsku.
S obzirom da se osporeni Zakon primjenjuje od
marta 2011. godine, zahtijeva se od Ustavnog suda
da donese privremenu mjeru kojom e obustaviti
primjenu ovog zakona do okonanja postupka pred
Ustavnim sudom BiH i time sprijei nastajanje
nenadoknadive tete za hiljade ljudi koji bi
nesumnjivo bili pogoeni njegovom primjenom.
(Ustavni sud BiH usvojio je na dananjoj
plenarnoj sjednici (27.11.2011. godine) zahtjev
za donoenje privremene mjere, te je obustavio
primjenu Zakona o katastru Republike Srpske
(RS).
Kako je saopteno, ova odluka stupa na snagu
odmah i proizvodi pravno djelovanje do donoenja
konane odluke Ustavnog suda BiH.).
Godinjica Bonjakog sabora
Odbijen je zlokobni plan

o podjeli BiH i vraeno
nacionalno ime Bonjak
26. septembar 2011.
zajednice BiH i najznaajnijih kulturnih institucija,

377 sabornika i 88 poslanika iz svih okruga
Bosne i Hercegovine, odbili su tada, tano prije
osamnaest godina, pokuaj nametanja zlokobnog
plana o podjeli Bosne i Hercegovine. Jednoglasno
je odbaen ponueni tzv. enevski mirovni plan,
koji je predviao stvaranje tri etnike republike,
s pravom na secesiju u okviru labave dravne
zajednice. Eho ove hrabre i sudbonosne odluke
odjeknuo je u svjetskoj javnosti kao herojski izbor
izmeu ponuenog nepravednog mira i nastavka
pravedne borbe za opstanak naroda i cjelovitu
dravu Bosnu i Hercegovinu. Na istom zasjedanju,
Bonjaki sabor donio je jo jednu historijsku
odluku. Usvojena je Deklaracija o bonjatvu, kojom
je bosanskim muslimanima vraeno nacionalno
ime Bonjak. Mi ovom deklaracijom o narodnom
imenu definitivno skidamo s dnevnog reda nova
neslaganja, kolebanja i nedoumice, kazao je tada
jedan od naih velikana, Alija Isakovi.
Danas, u miru, Bosnu i Hercegovinu izgraujemo
kao slobodnu, meunarodno priznatu, suverenu,
cjelovitu i demokratsku dravu na putu ka Evropi
i NATO-u.
Bonjaci su u svojoj domovini nezaobilazni
politiki faktor, koji svoja prava ostvaruju preko
legitimnih i legalnih predstavnika u institucijama
vlasti.
Zato nikada ne smijemo zaboraviti bitne dogaaje i
ljude, koji su trajno i neizbrisivo obiljeili historiju
nae drave i naroda. Bonjaki sabor, odran
u septembru ratne 1993. godine, jedan je od tih
sudbinskih dogaaja, kojim je trajno utemeljeno
pravo bonjakog naroda da ivi slobodan i
ravnopravan u dravi Bosni i Hercegovini.
Povodom 18. godinjice Prvog bonjakog sabora,

Izetbegovi uputio je sljedee saopenje za javnost:
Na Prvom bonjakom saboru, odranom u
opkoljenom Sarajevu, 27. i 28. septembra 1993.
godine, ispisane su neke od najznaajnijih
stranica historije Bosne i Hercegovine i Bonjaka.
Kompletan dravni i vojni vrh, s predsjednikom
Alijom Izetbegoviem na elu, vodei ljudi Islamske
BAKIR IZETBEGOVI
~ 10 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi pisao Obami
Terorizam je zastraujui i nije put do ostvarenja politikih

ciljeva
Na prijemu kod predsjednika SAD-a Baracka Obame i prve dame SAD-a Michelle Obama,
tokom otvaranja generalne debate 67. zasjedanja Generalne skuptine Ujedinjenih nacija,
New York, 24. septembar 2012. godine
11. septembar 2011. godine
lan Predsjednitva Bakir Izetbegovi uputio

je pismo predsjedniku SAD Baracku Obami
povodom 10. godiniice teroristikih napada, 11.
septembra 2001. Godine.
U pismu, izmeu ostalog, stoji: Danas su nae
misli i osjeanja s narodom Amerike. Posebno
saosjeamo s porodicama rtava teroristikih
napada na SAD,11. septembra 2001. godine.
Mi u Bosni i Hercegovini dobro znamo ta znai
biti izloen teroru, ubijanju, etnikom ienju i
genocidu.
BAKIR IZETBEGOVI
Ali znamo cijenitione koji su nam pomogli da se

odbranimo od agresije i da na ruevinama gradimo
slobodnu i demokratsku zemlju.
Prijateljstvo Bosne i Hercegovine i SAD-a
potvreno je u najteim godinama za moj narod i
zemlju. To je neizbrisiva historijska injenica.
Principijelno, ali i s bolnim iskustvom rtve,
uvijek smo, zajedno sa slobodnim i demokratskim
svijetom, jasni u osudi nasilja i ubijanja nevinih
ljudi. Terorizam je zastraujua pojava i ne moe
biti put do ostvarenje politikih ciljeva.
~ 11 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Nakon operacije
Izetbegovi posjetio premijera Erdoana u njegovoj

rezidenciji u Istanbulu
U posjeti kod premijera Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoana u njegovoj rezidenciji
u Istanbulu, 16. februar 2012. godine
16. februar 2012. godine
lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi posjetio

je danas premijera Republike Turske Redepa
Taipa Erdoana u njegovoj rezidenciji u Istanbulu.
lan Predsjednitva BiH Izetbegovi zaelio je
premijeru Erdoanu brz i uspjean oporavak nakon
operacije.
Premijer Erdoan interesovao se za stanje u Bosni
i Hercegovini i regiji i ponovio da e Republika
Turska i dalje ostati aktivna u ovom dijelu Evrope.
BAKIR IZETBEGOVI

informisao je turskog premijera o sastancima koje
je imao s predsjednikom Abdulahom Gulom,
ministrom Ahmetom Davutoluom, predsjednikom
Parlamenta i ministrima u Vladi Turske.
Premijer Erdoan obeao je da e snano podrati
niz inicijativa pokrenutih na ovim sastancima, s
posebnim akcentom na produbljivanje ekonomske
saradnje dvije prijateljske zemlje.
~ 12 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Otvoreno pismo Dodiku
Budite motor, a ne koniar

procesa koji nemaju
alternativu
18. oktobar 2011. godine
lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi uputio

je otvoreno pismo Miloradu Dodiku, predsjedniku
entiteta RS povodom njegovih najnovijih
uvredljivih javnih istupa:
Gospodine Dodik, u nedavnom intervjuu
ruskom servisu Radija Slobodna Evropa ponovo
ste na neprihvatljiv i uvredljiv nain govorili o
Bonjacima i budunosti Bosne i Hercegovine.
Vai stavovi, na kojima uporno insistirate, bazirani
su na neosnovanim i proizvoljnim tvrdnjama i
ne doprinose atmosferi pomirenja, meusobnog
uvaavanja i razvoja demokratskih odnosa u
Bosni i Hercegovini. Prie o referendumima, o
neodrivosti BiH, nemogunosti suivota, dravi
kao neuspjelom eksperimentu meunarodne
zajednice kontinuisano truju javni prostor i unose
zebnju meu ljude u cijeloj zemlji. Posljednje
uvredljive izjave, u kojima proizvoljno tvrdite da
su se Bonjaci proglasili narodom 1993. godine
i da ne mogu izgraditi vlastiti identitet ako ne
unite identitet drugih konstitutivnih naroda,
vrhunac su Vaeg neodgovornog javnog istupanja.
Bonjaci imaju svoju vievjekovnu historiju,
imaju svoj bosanski jezik i svoju dravu Bosnu i
Hercegovinu, koju batine sa Srbima i Hrvatima,
kao konstitutivnim i ravnopravnim narodima i
graanima. Bonjaci, kao i Srbi i Hrvati, imaju
pravo na svaku stopu Bosne i Hercegovine, a
naroito u onim mjestima i dijelovima gdje su bili
rtve progona, nasilja i genocida. To pravo daje im
njihova historijska ukorijenjenost i garantuje Ustav
BiH, a ne volja i hirovi prolaznih politikih lidera.
Vaa retorika nije tetna samo za Bonjake. Umjesto
da pomognete proces povratka prognanih Hrvata
u RS, Vi ih svojim dnevnopolitiki motivisanim
dvosmislenim paternalizmom gurate u nepotrebnu
i neostvarivu avanturu stvaranja treeg entiteta.
Na koncu, pokuaj okretanja cijelog naroda protiv
svojih sugraana i zemlje u kojoj su roeni, nanijet
e najvie tete upravo bosanskohercegovakim
BAKIR IZETBEGOVI
Srbima, u ije ime istupate. Rezultat istraivanja,

na koje se pozivate, prema kojemu navodno
88 posto Srba ne eli da RS ostane u BiH na
jednostran nain moe biti doveden i do 99 posto.
Ali, to svima mora biti jasno, bilo kakav pokuaj
ugroavanja cjelovitosti zemlje naii e na otpor
sto posto patriota koji su u svakom trenutku
spremni braniti Bosnu i Hercegovinu. Nijedan
narod, pa ni Srbi, nema pravo odluivati o vlastitoj
sudbini ignoriui prava drugih naroda. Nikada
Srebrenica, Bratunac, Kozarac, Brko, Viegrad,
Foa, Trebinje i sva ostala mjesta stradanja Bonjaka
nee biti van teritorije Bosne i Hercegovine. Vaa
iskljuiva politika dovela je Bosnu i Hercegovinu
u jednu od najdubljih kriza od Daytona do danas.
Reformski procesi su blokirani, zemlja zaostaje
na evropskom putu za cijelom regijom, dizanjem
meunacionalnih tenzija zaustavlja se proces
pomirenja.
Ekonomsko-socijalne
posljedice
su takoer vidljive: obeshrabruju se i odbijaju
strani investitori, gube se poslovi, nema novih
radnih mjesta, siromatvo je sve vee. Rezultat je
rastua apatija i osjeaj besperspektivnosti. Zbog
svega navedenog, pozivam Vas da prestanete sa
retorikom koja produava agoniju cijele zemlje i
koja moe dovesti do novih sukoba sa nesagledivim
posljedicama. Upravo Vi, gospodine Dodik,
snosit ete historijsku i svaku drugu odgovornost
ukoliko doe do konflikata koje svojim javnim
istupima provocirate. Pozivam Vas da svoju
energiju na vrijeme usmjerite u konstruktivnom
pravcu. Narodi koji stotinama godina ive zajedno
u Bosni i Hercegovini sigurno mogu izgraditi
uspjeno drutvo i dravu. BiH je bogata zemlja,
sa dovoljnim resursima za dostojanstven ivot i
blagostanje etiri miliona njenih stanovnika. U
postdejtonskom vremenu napravljen je ogroman
napredak u procesu pomirenja, obnove i izgradnje
zemlje i institucija. Uz mali napor politikih lidera
Bosna i Hercegovina moe ii naprijed, sustii
susjede i uskoro postati ravnopravna, prosperitetna
i kredibilna lanica Evropske unije. Budite motor, a
ne koniar procesa koji nemaju alternativu.
~ 13 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi za jedan dan sa pet kljunih ljudi EU u Briselu
Integracija u EU je najvaniji prioritet BiH
Susret s predsjednikom Evropske unije Hermanon van Rompuyem prilikom zvanine posjete
institucijama Evropske unije, Brisel, 22. mart 2012. godine
22. mart 2012. godine
Predsjedavajui
Predsjednitva
Bosne
i
Hercegovine sastao se u Briselu s predsjednikom
Evropske unije Hermanom van Rompujem
(Herman van Rompuy), predsjednikom Evropskog
parlamenta Martinom ulcom (Martin Schulz),
predsjednikom Evropske komisije ose Manuel
Barosom (Jose Manuel Barroso), visokom
predstavnicom Evropske unije za vanjske poslove
i sigurnosnu politiku Ketrin Eton (Catherine
Ashton) i sa komesarom za proirenje Evropske
unije tefanom Fileom (Stefan Fule).
S obzirom da je ovo njegova prva posjeta
nakon preuzimanja dunosti Predsjedavajueg
Predsjednitva Bosne i Hercegovine, Izetbegovi
je naglasio da na ovaj nain eli poslati poruku
da je integracija u Evropsku uniju prvi i najvaniji
vanjskopolitiki prioritet za Bosnu i Hercegovinu,
te uspostaviti intenzivniji i direktniji politiki
dijalog sa najviim zvaninicima Evropske unije
o svim pitanjima koja se tiu procesa evropske
integracije.
BAKIR IZETBEGOVI
Izetbegovi je rekao da je izgradnja evropske

budunosti i integracija u Evropsku uniju jasno
iskazana elja i interes svih naroda i graana u
Bosni i Hercegovini, te da je evropski put realna
platforma na kojoj se mogu osigurati stabilnost i
prosperitet nae zemlje.
Predsjedavajui Predsjednitva BiH rekao je da je
u ovom trenutku na glavni cilj ubrzati napredak
nae zemlje na evropskom putu i stvoriti uslove
da u to kraem roku podnesemo aplikaciju za
lanstvo koja e biti smatrana kredibilnom od
strane Evropske unije.
Politiki konsenzus o evropskom putu nikada nije
bio snanije i eksplicitnije izraen. Vrata Evropske
unije su otvorena, a na nama je odgovornost
da ovu priliku iskoristimo da snano krenemo
naprijed i u narednim mjesecima stvorimo uslove
za podnoenje kredibilne aplikacije za lanstvo,
rekao je Izetbegovi.
~ 14 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi na samitu NATO-a u ikagu
Zahvalnost BiH na ueu u NATO mirovnim operacijama
NATO Samit u ikagu, 21. maj 2012. godine
Lideri 28 drava NATO-a zavrili su samit u

ikagu uz obeanje da e nepovratno biti predani
tranziciji u Afganistanu, koji je bio centralna tema
dvodnevnog skupa.
Uesnici su naglasili da su rjeeni da budu efikasniji
i istovremeno potvrdili da e se drati vojnih
obaveza Zapadne vojne alijanse.
Lideri NATO-a su zvanino odobrili plan za
transfer vodee odgovornosti za borbene operacije
na afganistanske sigurnosne snage do sredine
naredne godine.
Zvaninu bh. delegaciju na NATO Samitu u ikagu,

21. maja 2012. godine predvodio je predsjedavajui
Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi.
U zavrnoj Deklaraciji NATO Samita u ikagu
saveznici su snano podrali aspiracije BiH ka
lanstvu u NATO-u.
Pozdravljen je znaajan napredak ukljuujui
formiranje VM BiH kao i politiki dogovor
postignut 9. marta 2012. godine o knjienju
nepokretne vojne imovine.
NATO e i dalje pratiti napredak u implementaciji
i pruati BiH svu neophodnu pomo.
Takoer, saveznici su izrazili zahvalnost BiH na
ueu u NATO mirovnim operacijama.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 15 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Promovirana turska finansijska linija od

100 miliona eura
Pismo glavnom hakom tuiocu Sergeu

Brammertzu
Projekt 3P - poljoprivreda,
proizvodnja, povratak
Radovan Karadi je
odgovoran za genocid!
12. juni 2012. godine
U Sarajevu je danas odrana konferencija Turska

finansijska linija za razvoj privrede BiH putem
finansiranja odrivog povratka, poljoprivrede,
proizvodnje i turizma u vezi sa implementacijom
100 miliona eura kredita, koji e Turska plasirati
u BiH putem Bosnia Bank International (BBI) i
Turkish Ziraat Bank Bosnia.
Povodom najavljene albe na meupresudu

Pretresnog vijea Meunarodnog krivinog
suda za bivu Jugoslaviju u sluaju Radovan
Karadi, predsjedavajui Predsjednitva BiH
Bakir Izetbegovi danas je uputio pismo glavnom
tuiocu ovog suda Sergeu Brammertzu.
Predsjedavajui Predsjednitva BiH Bakir

Izetbegovi je, otvarajui konferenciju, podsjetio
kako se dolo do ovog projekta.
U februaru sam bio u Turskoj i zamolio sam turske
lidere da pomognu BiH, jer manjinski povratak
je problem u naoj dravi. U isto vrijeme, imamo
ogromne poljoprivredne povrine koje nisu u
funkciji. BiH uvozi dvije treine hrane koju troi,
a pola poljoprivrednog zemljita je neobraeno.
Izbjeglice su se vratile u dravu, a nemaju posla.
etiri petine mlijenih proizvoda BiH uvozi. Zato
sam zamolio lidere Turske da nam pomognu, i oni
su to odobrili. Sredstva za kreditnu liniju su sad tu
i moe se krenuti sa odobravanjem kredita, rekao
je Izetbegovi.
On je istakao da se uz ovaj veliki kredit moe uraditi
puno projekata, te da je ovo prilika da se promijeni
slika o BiH. Izetbegovi je dodao da je BiH dobila
i donatorska sredstva u iznosu 10 miliona eura od
Turske.
Ja sam ovaj projekat nazvao 3P - poljoprivreda,
proizvodnja, odnosno prerada, i povratak. Ne
mora biti samo poljoprivreda, mada oekujem da
se najvie sredstva angauje u poljoprivredu. Cilj
je ostvariti to vie sa to manje sredstava, izjavio
je Izetbegovi, dodavi da je svjestan da e ovo biti
teko implementirati, ali da je ovo jedan humani,
patriotski projekat.
BAKIR IZETBEGOVI
Pismo je sljedeeg sadraja:

Potovani tuioe Brammertz, Pozdravljam
Vau odluku da uloite albu na meupresudu
Pretresnog vijea kojim je predsjedavao sudija
O-Gon Kwon, a po kojoj nema dovoljno dokaza da
su srpske snage pod vostvom Radovana Karadia
izvrile genocid u opinama Bratunac, Foa, Klju,
Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.
Vi na taj nain sasvim jasno iskazujete Vau istinsku
elju za zadovoljenjem pravde, kao i otkrivanjem
pravne istine o deavanjima u vremenu u kojem je
Radovan Karadi bio lider i vrhovni komandant
zloinakih i paravojnih formacija, koje su na
teritoriji pod svojom kontrolom izvrile brutalno
etniko ienje i u potpunosti uklonile bonjako
i hrvatsko stanovnitvo.
Odluka Pretresnog vijea pod predsjedavanjem
sudije O-Gon Kwona me je neugodno iznenadila i
duboko razoarala.
Svjedok sam izraenoj rezigniranosti koju je ova
odluka uzrokovala kod mog naroda. Zaista je teko
prihvatiti injenicu da se u dvije meupresude
ICTY-a nalaze sasvim suprotni pravni zakljuci.
U meupresudi protiv Slobodana Miloevia
Sudsko vijee, na elu sa sudijom Meyem, tvrdilo
je da je Tuilatvo Miloeviu u saradnji sa
Karadiem i bosansko-srpskim rukovodstvom
dokazalo odgovornost za genocid u opinama BiH.
~ 16 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Sada se meupresudom u sluaju Karadi tvrdi da

Tuilatvo nije dokazalo genocid u opinama BiH
i Karadi se oslobaa odgovornosti u tom istom
kontekstu?!
Gospodine Brammertz, drago mi je da ste svjesni
izazova i odgovornosti koji su pred Vama u ovom
sluaju. Spreman sam vam pruiti apsolutnu
podrku u osiguranju potrebne argumentacije i
pomoi, kako biste uspjeli dokazati svih 11 taaka
optunice protiv Radovana Karadia, ukljuujui
genocid.
Nadam se da ete uspjeti u Vaoj albi. To je jedini
put za ostvarenje pravde za rtve genocida i nasilja,
kao i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini.
Reagiranje na dogovor Dombia i aia
Katastrofa bi zaprijetila
podruju od apljine do
Metkovia, sve do ua
Neretve u Jadransko more
Povodom dogovora Aleksandra Dombia,

predsjednika Vlade RS i Radimira aia,
zamjenika premijera RH, o zajednikim ulaganjima
u razvoj elektroenergetskih kapaciteta, odnosno
gradnji nove hidroelektrane od 300 megavata na
podruju Dubrovnika, vrijedne 170 miliona eura,
koja bi vodu dobijala s podruja BiH, elim strane
u dogovorima i javnost upozoriti na sljedee:
Prema lanu IV/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine,
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine je nadleno za
voenje pregovora za zakljuenje meunarodnih
ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i,
uz saglasnost Parlamentarne skuptine Bosne i
Hercegovine, ratifikovanje takvih ugovora. Prema
lanu III/2.d) Ustava Bosne i Hercegovine,
svaki entitet moe, takoer, sklapati sporazume
sa dravama i meunarodnim organizacijama
uz saglasnost Parlamentarne skuptine Bosne i
Hercegovine, a Parlamentarna skuptina moe
zakonom predvidjeti da za odreene vrste
sporazuma takva saglasnost nije potrebna.
BAKIR IZETBEGOVI
S obzirom na to, elim upozoriti i Vladu RH i Vladu

RS da vode rauna o ovim injenicama, kako ne
bi dolo do krenja Ustava Bosne i Hercegovine
i radnji suprotnih procedurama propisanim
Zakonom o postupku zakljuivanja i izvravanja
meunarodnih ugovora.
Takoer, drava Bosna i Hercegovina je 14. marta
2010. godine ratifikovala Konvenciju o procjeni
uticaja na okoli preko dravnih granica, donijetu
u Espoo-u (Finska) 25. februara 1991. godine i
obavezna je provoditi njene odredbe.
U ovoj konvenciji, na popisu aktivnosti u Prilogu
1. take 11. i 12., eksplicitno se navodi izgradnja
velikih brana, pri emu se upozorava na aktivnosti
na odvoenju podzemnih voda u sluajevima kada
godinji volumen vode koju treba odvesti iznosi 10
miliona kubnih metara i vie.
Kako se u navedenom sluaja planirane izgradnje
hidroelektrane Dubrovnik radi o projektiranom
odvoenju oko 2 milijarde kubnih metara vode
iz donjeg toka rijeke Neretve, onda je sasvim
opravdan strah od prirodne katastrofe koja bi
zaprijetila podruju i Republike Hrvatske i Bosne
i Hercegovine od apljine do Metkovia, sve do
ua Neretve u Jadransko more.
Struna javnost ve je argumentovano

upozorila na potencijalne opasnosti koje prijete
poljoprivrednom podruju i kompletnom ekosistemu rijeke Neretve i ireg podruja neretvanske
doline, doe li do realizacije ovog projekta.
Zato drava Bosna i Hercegovina, odnosno sve
njene nadlene institucije, ukljuujui i entitetske
Vlade i lokalnu zajednicu, moraju ovom problemu
prii s punom ozbiljnou i izraditi Procjenu
uticaja na okoli, kako je propisano u lanu II/7
Konvencije o procjeni uticaja na okoli preko
dravnih granica. Na tom planu neophodna je
puna saradnja sa Republikom Hrvatskom i njenim
legalnim organima.
~ 17 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Sveanost na Univerzitetu Sulejman ah
Izetbegoviu poasni doktorat u Istanbulu
Radni dan u kabinetu u Sarajevu, 24. septembar 2012. godine

Izetbegovi je primio titulu poasnog doktora
nauka iz meunarodnih odnosa na Sulejman ah
univezitetu u Istanbulu.
Predsjedavajuem Izetbegoviu je ovaj poasni
doktorat uruen zbog angamana u poboljanju
odnosa u regionu i ostatku svijeta, kao i za dodatno
unaprijeenje odnosa Bosne i Hercegovine i
Republike Turske.
Na dananjoj ceremoniji dodjele poasnog
doktorata Predsjedavajui Izetbegovi je zahvalio
Senatu Sulejman ah univerziteta na ovoj tituli.
BAKIR IZETBEGOVI
Izrazio je zadovoljstvo to su napori koje ulae u

ostvarenje dogovora i kompromisa na Balkanu i
svijetu prepoznati i u akademskoj zajednici.
Predsjedavajui Izetbegovi je u svom obraanju,
izmeu ostalog, naglasio potrebu ubrzanja euroatlantskih integracija nae zemlje i cijelog regiona
Balkana.
Predsjedavajui Izetbegovi se i ovom prilikom
zahvalio na svesrdnoj podrci koju Vlada i narod
Turske pruaju Bosni i Hercegovini.
Istakao je vrlo znaajnim to je saradnja dvije
zemlje i u oblasti visokog obrazovanja u posljednje
vrijeme intezivirana na razliite naine.
~ 18 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi govorio na Generalnoj skuptini UN-a
BiH nakon 20 godina znaajno doprinosi globalnom miru i

sigurnosti
Govor na zasjedanju Generalne skuptine UN-a, 27. septembar 2012. godine
Obraajui se na zasjedanju Generalne skuptine

Ujedinjenih nacija predsjedavajui Predsjednitva
BiH Bakir Izetbegovi zahvalio je generalnom
sekretaru UN-a Ban Ki-moonu na nedavnoj posjeti
Bosni i Hercegovini.
Dok obiljeavamo dvadesetu godinjicu naeg

pristupanja Ujedinjenim nacijama, njegova posjeta
je priznanje da je Bosna i Hercegovina proputovala
dug put od pristupanja ovoj Organizaciji, tako to
je transformirala sebe od primatelja sigurnosne
pomoi do kontributora globalnom miru i
sigurnosti, kazao je Izetbegovi pohvalivi napore
Bana na unapreenju dijaloga i saradnje, kao i
njegovu predanost temeljnim vrijednostima i
principima UN-a.
BAKIR IZETBEGOVI
Izetbegovi je kazao da BiH prepoznaje vanost i

u potpunosti podrava Banove pravce djelovanja
koji su prepoznali pet generacijskih imperativa:
prevencija, sigurniji svijet, pomo zemljama u
tranziciji, jaanje ena i omladine, i odrivi razvoj.
Dananji svijet je scena razvijanja kriza i globalnih
izazova koji se gomilaju. Prvi i najvaniji od svih
je katastrofa u Siriji. Dok mi stojimo ovdje, nai
prijatelji Sirijci se bore protiv brutalnog reima.
Bore se da uzmu sudbinu u svoje ruke. Reim
Bashara al-Assada na njihove tenje za slobodom
i demokracijom odgovara topovima i bombama,
kao to je reim njegovog oca radio prije trideset
godina. To je odvratno i za svaku moralnu
osudu, kao to je i na kolektivni neuspjeh da to
zaustavimo, poruio je Izetbegovi i potcrtao:
~ 19 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Jo jedanput, mi nepomino stojimo sa strane dok

se ljudska tragedija dramatinih razmjera odvija
pred naim oima. Trebali bismo uiniti svoj dio da
pomognemo historijskom zauzimanju za slobodu
naroda Sirije. Trebali bismo doprinijeti spaavanju
sirijskog naroda od tiranije. Trebali bismo, ali mi
to ne inimo.
Predsjedavajui Predsjednitva BiH je naglasio
kako slike koje dolaze iz Sirije narod BiH podsjeaju
na bosansku tragediju.
Mi u BiH osjeamo bol sirijskog naroda kao svoj
osobni, zato to smo mi, ne tako davno, proli kroz
iste uase. Kada je generalni sekretar Ban Ki-moon
posjetio Srebrenicu, zajedno sa mnom u julu da oda
poast rtvama genocida rekao je: Meunarodna
zajednica mora biti ujedinjena kako se daljnja
krvoprolia u Siriji ne bi dogodila, jer ne elim
vidjeti da se bilo koji od mojih nasljednika nakon
to za 20 godina posjeti Siriju izvinjava za ono to
se moglo uraditi da se zatite civili u Siriji a to
sada ne radimo, kazao je Izetbegovi.
On je podsjetio i na izvjetaj Banovog prethodnika
Kofija Annana o padu Srebrenice u kojem je
priznao kako UN nije uspio pomoi da se spasi
narod Srebrenice te zakljuio da e tragedija
Srebrenice progoniti nau historiju zauvijek....
Danas ove rijei odzvanjaju istinom o neuspjehu
ove Organizacije da odgovori na tragediju u
Siriji. Najbolji nain da se iskae poast rtvama
srebrenikog genocida bi bio da se naue lekcije
iz tog neuspjeha i da se iste greke ne naprave
ponovo. Naalost, UN, posebno Vijee sigurnosti,
nisu uspjeli to da urade. Meunarodna zajednica
je izabrala, opet, da ponovi politiku pokuaja i
greaka koje nisu uspjele u Bosni i Hercegovini.
Rezolucije, izjave o zabrinutosti, nedjelotvorne
sankcije, posmatrai i nepostojanje mandata
da se zatite civili su postupci sa smrtnim
posljedicama demonstrirani u mojoj zemlji, kazao
je Izetbegovi i poruio: Nemojte grijeiti. Ako
ne djelujemo odmah i ne djelujemo odluno da
bismo pomogli narodu Sirije, i stanemo u kraj
njihovom krvoproliu, ova tragedija e progoniti
nau historiju zauvijek, ba kao Srebrenica.
BAKIR IZETBEGOVI
On se u govoru pred Generalnom skuptinom

UN-a osvrnuo i na dogaaje u islamskom svijetu
nazvane Arapsko proljee.
Dogaaji s poetka 21. stoljea prkose razumnim
predvianjima. Zaista, ko je mogao predvidjeti
takvu eksploziju slobode na Bliskom istoku?
U zadnjih nekoliko godina, svjedoili smo
historijskom buenju arapskog svijeta. Trenutno
se odvijaju duboke drutvene i politike promjene
koje imaju za cilj stvaranje demokratskih drutava.
Ove promjene su se fermentirale decenijama. One
su najbolja potvrda da muslimani snano ude
za slobodom, dostojanstvom i ljudskim pravima.
Dobro obrazovana generacija mladih arapskih
voa, slobodnog miljenja je napokon slomila
lance diktature. Nikakva sila ne moe sprijeiti ove
nove generacije da preuzmu sudbinu u svoje ruke,
kazao je Izetbegovi.
Kao nestalna lanica VS UN-a, Bosna i Hercegovina
je snano podravala aspiracije arapskog naroda za
veom slobodom i demokracijom, kazao je on.
Djelovali smo kako bismo osigurali da
meunarodna zajednica podri one koji su eljeli
slobodna drutva umjesto zatvorenih, vladavinu
prava umjesto vladavine jedne osobe, demokraciju
umjesto diktature, pravdu i potenje umjesto
opresije i korupcije, naglasio je Izetbegovi.
~ 20 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Posjeta Pakistanu: Izetbegovi sa predsjednikom Zardarijem
Ekonomska saradnja je prioritet
Sa predsjednikom Pakistana Asifom Alijem Zardarijem tokom zvanine posjete Islamskoj Republici
Pakistan, Islamabad, 9. oktobar 2012. godine
Predsjedavajui
Predsjednitva Bosne i
Hercegovine Bakir Izetbegovi, koji se nalazi
u zvaninoj posjeti Islamskoj Republici
Pakistan,
sastao
se
sa
predsjednikom
ove zemlje Asifom Alijem Zardarijem.
Dvojica predsjednika su u srdanom i
prijateljskom razgovoru razmjenili miljenja
o aktualnoj situaciji u svijetu, odnosima u
regionima june Azije i jugoistone Evrope,
kao i razvoju odnosa izmeu Pakistana i BiH.
Predsjedavajui Predsjednitva BiH zahvalio
je na sveukupnoj podrci koju Islamska
Republika Pakistan davala i jo uvijek daje BiH.
Izetbegovi je dao punu podrku Pakistanu u

borbi protiv svih oblika terorizma, te istakao
vanu i konstruktivnu ulogu ove zemlje u jaanju
stabilnosti regiona centralne i june Azije, kao
i u Vjeu sigurnosti UN. Izrazio je posebno
zadovoljstvo
pakistanskim
ekonomskim
razvojem koji je evidentan posljednjih godina,
a dogovorena je i saradnja dvije drave u oblasti
visokog obrazovanja kroz razmjenu studenata.
BAKIR IZETBEGOVI

Izetbegovi je i ovaj put potvrdio svoje
opredeljenje
za
politiku
dogovoranja
u zemlji i regionu zapadnog Balkana.
Predsjednk Zardari je u tom kontekstu izrazio

nadu da e se trenutna politika situacija
uBiHubrzo stabilizirati, jer je to u interesu svih.
Ponovio je jasan stav svoje zemlje da su suverenitet
i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine
neupitni. Dao je i punu podrku Bosni i
Hercegovini na euroatlantskom putu izrazivi nadu
u ubrzanje tog procesa. Zahvalio je na proteklom
konstruktivnom
dvogodinjem
angamanu
Bosne i Hercegovine u Vijeu sigurnosti UN.
Izetbegovi je istakao uvjerenje da dodatna
investiranja u BiH ekonomiju pospjeuju
proces izgradnje povjerenja i stabilnosti,
te se zauzeo
za znaajno poveanje
obima ekonomske saradnje dvije zemlje.
Nakon susreta dvojice predsjednika, ministri

odbrane dvije zemlje potpisali su ugovor o
saradnji u oblasti obrane. Takoer, predstavnici
vanjskotrgovinskih komora dvije drave potpisali
su sporazum o privrednoj saradnji.
~ 21 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Posjeta Azerbejdanu: Uz prisustvo Izetbegovia i Alijeva
Potpisani vani sporazumi za buduu saradnju
Obilazak Fondacije Heydar Aliyev s predsjednikom Azerbejdana Ilhamom Aliyevim tokom

zvanine posjete Republici Azerbejdan, Baku, 19. oktobar 2012. godine

Izetbegovi doputovao je u Baku gdje je doekan
na najviem dravnom nivou. Sveana ceremonija
prireena je ispred predsjednike palae Zugulba
u Bakuu, gdje je Izetbegovia doekao predsjednik
Republike Azerbejdan Ilham Alijev. Nakon tetea-tete susreta Izetbegovia i Alijeva odran je
sastanak delegacija BiH i Republike Azerbejdan.
Tokom sastanka razgovarano je o unapreenju
saradnje dviju prijateljskih zemalja, na politikom,
ekonomskom i kulturnom planu. Izetbegovi
je naglasio vanost ekonomske saradnje i kazao
kako u BiH postoje brojne mogunosti za ulaganja
te pozvao Alijeva da posjeti BiH. Predsjednik
Republike Azerbejdan izrazio je zadovoljstvo
dolaskom Izetbegovia i delegacije BiH te kazao
da e ova posjeta dati novu dinamiku odnosima
dviju zemalja. Izrazio je interes Azerbejdana za
ulaganja u BiH. Nakon susreta delegacija dviju
drava, u prisustvu Izetbegovia i Alijeva potpisana
su tri sporazuma izmeu Vijea ministara BiH i
Vlade Republike Azerbejdan. To su Sporazum o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazum
o saradnji u oblasti obrazovanja i Sporazum o
BAKIR IZETBEGOVI
ukidanju viza za nosioce diplomatskih i slubenih

pasoa, koje je uime BiH potpisao ministar
sigurnosti Sadik Ahmetovi.
U izjavama za medije, Izetbegovi i Alijev su istakli
zadovoljstvo dananjim susretom te potpisivanjem
sporazuma izmeu BiH i Republike Azerbejdan.
Kazali su da e u budunosti odnosi dviju
prijateljskih zemalja biti unapreivani, kako na
politikom, tako i na ekonomskom i kulturnom
planu. Naglasili su da postoje mogunosti za
investiranje Republike Azerbejdan u BiH i da je
to od obostranog interesa.
Izetbegovi je prisustvovao, zajedno s ministrom
za ekonomski razvoj Azerbejdana Shahinom
Mastafayevim, bussiness-forumu na kojem je
uestvovalo 50 kompanija iz Azerbejdana i
BiH. Tokom ovog privrednog susreta potpisan je
Memorandum o saradnji trgovinskih komora dvije
zemlje. Izetbegovi je i poloio vijenac na grob
nacionalnog lidera, osnivaa drave Azerbejdan
Hajdara Alijeva te vijenac u Aleji muenika, gdje je
odao poast poginulima za slobodu i nezavisnost
Azerbejdana.
~ 22 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Umjesto rijei izvinjenja rtvama, Vi ih uporno

drsko vrijeate. Izjava data talijanskom dnevniku
Corriere dela Serra da niti jedan Srbin ne priznaje
da se u Srebrenici dogodio genocid, i ja se po
tome ne razlikujem, posljednja je u nizu Vaih
provokacija.
Izetbegovievo otvoreno pismo

predsjedniku Nikoliu
BiH nee nestati ni brzo ni

polako!
Povodom nedavne izjave predsjednika Republike

Srbije Tomislava Nikolia u kojoj kae da Bosna
polako nestaje pred naim oima Predsjedavajui
Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi uputio je
predsjedniku Nikoliu otvoreno pismo slijedeeg
sadraja:
Predsjednie Nikoli, Vaom najnovijom izjavom,
datoj makedonskoj televiziji Sitel, u kojoj kaete da
Bosna polako nestaje pred naim oima ponovo
grubo nasrete na moju zemlju i vrijeate graane
Bosne i Hercegovine.
Ovim otvorenim pismom elim Vam jasno
poruiti da moete biti potpuno sigurni: Bosna i
Hercegovina, suverena, neovisna i meunarodno
priznata drava, nee nestati. Ni brzo ni polako!
Polako, svakog dana nestaju oni koji su joj tu
sudbinu bili namijenili, oni koji su poinili genocid
i zloine protiv Bosne i Hercegovine i njenih
naroda. I Miloevi, i eelj, i Karadi, i Mladi,
i mnogi drugi zloinci dolaze i doi e na red pred
sudovima. Istina o njihovim zloinima odavno je
planetarno poznata, a ruka meunarodne pravde,
budite uvjereni, stavit e konani peat na njihova
nedjela.
ao mi je to ovo moram rei, ali upravo izjave
poput ove zlokobno podsjeaju na rijei optuenog
zloinca Radovana Karadia da e BiH biti
pakao, a muslimanski narod nestati izgovorene u
Parlamentu Republike BiH, u predveerje agresije
na moju zemlju, u oktobru 1991. godine.
Jasno je da Vi vaim nekorektnim istupima ne

moete dovesti u pitanje istinu o genocidu u
Srebrenici koju su utvrdili Meunarodni sud pravde
i Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju,
ali nanosite nenadoknadivu tetu odnosima
Bosne i Hercegovine i Srbije i zapoetom procesu
normalizacije u cijeloj regiji.
Takvo javno djelovanje nije put saradnje,
nego upravo suprotno - mogui izvor novih
nesporazuma i tenzija. Gospodine Nikoliu,
bio sam voljan povjerovati da je proevropska
retorika i naelno zalaganje za korektne odnose u
regiji, vjerodostojan izraz Vaeg novog politikog
pristupa nakon stupanja na poziciju predsjednika
Srbije.
Meutim, Vi ste se potrudili i uspjeli demantirati
sami sebe. Zaista mi je ao to grubim i neistinitim
izjavama o Srebrenici, ranije o Vukovaru kao
srpskom gradu, sada o nestanku Bosne i
Hercegovine, pokazujete da niste spremni suoiti
se sa istinom o dogaajima iz bliske prolosti.
Na kraju, zbog svega navedenog, obavjetavam
Vas da sam prinuen otkazati planirani trilateralni
susret u Turskoj, na kojem sam se trebao sastati sa
Vama poetkom novembra. O tome u, naravno,
obavijestiti i uvaenog predsjednika Republike
Turske Abdulaha Gula.
Naalost, gospodine Nikoliu, nije ovo prvi

put da javno istupate neodgovorno i aljete
neprihvatljive poruke. Vae vie puta ponovljeno
negiranje genocida u Srebrenici nehuman je in,
anticivilizacijski u svojoj sutini.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 23 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi sa Clinton i Ashton u Sarajevu
Potvrda posveenosti SAD i EU naoj zemlji
Izjave za medije predsjedavajueg Predsjednitva BiH Bakira Izetbegovia, dravne sekretarke

SAD-a Hillary Clinton i visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton
nakon sastanaka s Predsjednitvom BiH u Sarajevu, 30. oktobra 2012. godine
Nakon sastanka lanova Predsjednitva Bosne i

Hercegovine sa amerikom dravnom tajnicom
Hillary Clinton i visokom predstavnicom Evropske
unije (EU) za vanjske poslove i sigurnost Catherine
Ashton danas je u Sarajevu odrana konferencija
za novinare.
Hillary Clinton je kazala da SAD daju punu
podrku multietnikoj BiH i da ostaju na tom putu.
Napomenula je da joj je drago to je u Sarajevu sa
Ashton jer je bitno da SAD i EU pokau jedinstven
stav.
Mi vjerujemo da e vaa zemlja postati lanica EU
i NATO. To e dati perspektivu mladim ljudima.
Nemamo sumnje da BiH prilazi EU. Od moje
zadnje posjete BiH 2010. godine bilo je odreenog
napretka. Lokalni izbori su pokazali tu volju
naroda. Bili su to fer izbori.
Ostvarena su prava raseljenih lica. To su kljuni
elementi da BiH bude dio EU i NATO, kazala je
Clinton.
Clinton je ponovo naglasila da SAD eli da BiH
bude multietnika i prosperitetna zemlja usidrena
u EU i NATO-u.
BAKIR IZETBEGOVI
Catherine Ashton je napomenula da danas

podcrtavamo zajedniku posveenost budunosti
BiH.
elimo vidjeti stabilnu i prosperitetnu zemlju, koja
e zauzeti mjesto u evropskim i transatlantskim
strukturama. elim biti jasna, vaa budunost
je u EU. Vaa perspektiva za EU je realna i ima
jednoglasnu podrku. Politiki lideri moraju
poduzeti neto da bi ta budunost bila realna.
Govorimo ono to velika veina graana ovdje eli.
Vano je da se ide dalje od politikog rivalstva. U
suprotnom, ova zemlja e zaostati za zemljama u
regionu, kazala je Ashton.
Izetbegovi zahvalio se EU i SAD na podrci
koju su pruale i nastavljaju pruati procesima
unutranjih i spoljnih integracija zemlje.
Vaa dananja posjeta je snana potvrda duboke
posveenosti SAD i EU BiH, te injenici da naa
zemlja ostaje u fokusu vae panje.
SAD i zemlje EU su investirale ogroman napor i
sredstva u uspostavljanu mira u BiH, kazao je
Izetbegovi.
~ 24 ~ MANDAT 2010. - 2014.
estitka novom reisu Huseinu ef. Kavazoviu
Radite na dobrobit svih muslimana u BiH i dijaspori
Obraanje na inauguraciji reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovia, Sarajevo,

15. novembar 2012. godine
Predsjedavajui
Predsjednitva
Bosne
i
Hercegovine uputio je novoizabranom reisu-lulemi IZ u BiH Huseinu ef. Kavazoviu estitku u
kojoj se kae:
Uvjeren sam da ete, uz Boiju pomo, povjereni

mandat iskoristiti na dobrobit svih muslimana u
Bosni i Hercegovini i dijaspori.
S potovanjem i uz mahsuz selam, Bakir
Izetbegovi
Uvaeni muftija Kavazoviu, upuujem Vam

iskrene estitke povodom izbora na asnu dunost
reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 25 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi estitao Obami na ponovnom izboru za predsjednika
Amerika je kljuni strateki partner Bosne i Hercegovine
Ambasador SAD u Bosni i Hercegovini Patrick Moon u posjeti kod predsjedavajueg Predsjednitva
BiH Bakira Izetbegovia, Sarajevo, 25. april 2012. godine
Predsjedavajui Izetbegovi uputio estitku

Baracku Obami povodom reizbora za Predsjednika
Sjedinjenih Amerikih Drava
Vaa Ekselencijo, ini mi zadovoljstvo da Vama
i prijateljskom narodu Sjedinjenih Amerikih
Drava, u ime graana i Predsjednitva Bosne
i Hercegovine, kao i u svoje lino ime, uputim
srdane estitke povodom reizbora za Predsjednika
Sjedinjenih Amerikih Drava. Va reizbor je jo
jedna pobjeda slobodarskog amerikog naroda
koji je u vama prepoznao istinskog vou i borca
za ljudska prava i prava najugroenijih slojeva
drutva.
Narode BiH i SAD vezuje duboko i istinsko

prijateljstvo, a potpora SAD u izgradnji
demokratske, prosperitetne i stabilne Bosne i
Hercegovine, te podrka na putu ka punopravnom
lastvu u EU i NATO je od presudne vanosti za
narode Bosne i Hercegovine. Siguran sam da e
vae razumjevanje situacije u BiH doprinijeti daljoj
stabilizaciji i prosperitetu ireg Regiona.
Ekselencijo, oekujemo da e Sjedinjene Amerike
Drave, pod vaim liderstvom, nastaviti da budu
kljuni strateki partner Bosni i Hercegovini, te se
radujem nastavku bliske saradnje sa vama.
Koristim priliku da jo jednom potvrdim izaraze
mog dubokog potovanja.
Va doprinos demokratizaciji i uspostavi stabilnosti

i mira irom svijeta je ogroman i siguran sam
da ete nastaviti u tom smjeru, na dobrobit svih
naroda.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 26 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o

praznicima RS
Tom deklaracijom predvieno je i teritorijalno

razgranienje sa politikim zajednicama drugih
naroda Bosne i Hercegovine.
9. januara planirano
je etniko ienje, a
kulminiralo je genocidom u
Srebrenici
Iz ovog dokumenta, dakle, jasno proizilazi namjera

da se formira drava dominantno jednog srpskog
naroda uz apsolutno iskljuivanje i diskriminaciju
svih drugih naroda i gaenje njihovih prava.
17. januar 2013. godine

podnio je danas Ustavnom sudu BiH Zahtjev za
ocjenu ustavnosti lana 2.b) i lana 3.b) Zakona o
praznicima Republike Srpske (Slubeni glasnik
Republike Srpske broj 43/07). Navedenim
lanovima Zakona se kao zvanini praznik Dan
Republike u entitetu Republika Srpska utvruje
datum 9. januar.
U uvodnom dijelu Zahtjeva za ocjenu ustavnosti
izmeu ostalog stoji: ...lanovi 2.b) i 3.b)
Zakona o praznicima Republike Srpske u dijelu
koji se odnosi na 9. januar kao dan Republike
(Slubeni glasnik Republike Srpske broj 43/07)
nisu u saglasnosti sa lanom II/4. Ustava Bosne
i Hercegovine, lanom 14. Evropske konvencije
za zatitu ljudskih prava, Protokolom broj 12. uz
Evropsku konvenciju za zatitu ljudskih prava, l.
1. i 2. Meunarodne konvencije o ukidanju svih
oblika rasne diskiminacije.
To e se kasnije pokazati i tokom agresije na BiH

kada je na tom teritoriju izvreno sistemsko i
plansko etniko ienje svih koji nisu Srbi, uz
injenje brojnih drugih povreda meunarodnog
humanitarnog prava, to e kulminirati genocidom
nad Bonjacima u Srebrenici.
lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi u ovom

Zahtjevu predlae Ustavnom sudu BiH donoenje
Odluke kojom se utvruje da navedeni lanovi
Zakona o praznicima Republike Srpske nisu u
skladu sa Ustavom BiH.
(S danom zakljuenja izdanja ove publikacije

Ustavni sud BiH jo nije donio odluku o
zahtjevu bonjakog lana Predsjednitva Bakira
Izetbegovia u ovom sluaju.)
...Smatram da svako propisivanje praznika

entiteta koji simboliziraju samo jedan, ili
samo dva od tri konstitutivna naroda u Bosni i
Hercegovini, predstavljaju mjere koje su sraunate
na razlikovanje, iskljuivanje, ograniavanje ili
davanje prvenstva, zasnovano na nacionalnom ili
etnikom porijeklu i da imaju za cilj da narue ili
kompromituju priznavanje, uivanje ili vrenje,
pod jednakim uslovima, ljudskih prava i osnovnih
sloboda u svim oblastima ivota.....
Deveti januar 1992. godine je datum kada
je Skuptina srpskog naroda u BiH usvojila
Deklaraciju o proglaenju Republike Srpskog
naroda Bosne i Hercegovine na podrujima
srpskih autonomnih regija i oblasti i drugih
srpskih etnikih cjelina u Bosni i Hercegovini.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 27 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi sa premijerom
Al-Malikijem
Nae firme su stekle renome

u Iraku
mogunosti da uestvuju u projektima u oblasti

energetike i graevinarstva. Povratak naih
kompanija na irako trite bi bio velika razvojna
prilika i znaio bi mnogo za privredu Bosne i
Hercegovine, rekao je Izetbegovi na sastanku s
Al-Malikijem.
26. april 2013. godine

Izetbegovi se tokom prvog dana posjete Republici
Irak sastao sa premijerom Iraka Nuri Al-Malikijem.
U izuzetno srdanom razgovoru Izetbegovi i AlMaliki su sagledali ukupne odnose dvije zemlje
te razmotrili mogunosti i naine za njihovo
unapreenje.
Izrazili su spremnost za razvoj saradnje na svim
poljima za dobrobit dvaju zemalja, istiui da
narode Iraka i Bosne i Hercegovine vrsto veu
tradicionalno prijateljski odnosi.
Saglasili su se da dvije prijateljske zemlje trebaju
da se uzajamno pomau u izgradnji prosperitetne
budunosti, naroito s obzirom da imaju izuzetno
dobro meusobno razumijevanje, jer su u
bliskoj prolosti prole teka iskustva zbog kojih
se suoavaju sa slinim drutveno-politikim
izazovima.
Istakavi snaan interes nae zemlje za razvoj
ekonomske saradnje sa Irakom, Izetbegovi je od
premijera Al-Malikija zatraio podrku i pomo
za angaman kompanija iz Bosne i Hercegovine
u realizaciji energetskih, infrastrukturnih i
graevinskih projekata u Iraku, imajui u vidu
da nae kompanije uivaju veliki ugled i vae za
pouzdane partnere u Iraku.
Poslovi u Iraku su naim kompanijama
poput Energoinvesta i Hidrogradnje donijeli
svjetski renome, bili su pokretaka snaga
bosanskohercegovake ekonomije, a naim
radnicima su ostavili uspomene na nevjerovatno
ljubazan iraki narod. Bosance i Hercegovce za
Irak veu veoma lijepe uspomene iz perioda kada
su nae firme uestvovale u izgradnji Iraka. elimo
da i sada pomognemo u izgradnji i obnovi Iraka,
imajui u vidu da su nae kompanije ponovo u
BAKIR IZETBEGOVI
Izetbegovi osudio Nikolievu izjavu
Entitet RS nema nikakve

elemente dravnosti

Izetbegovi osuuje izjavu koju je predsjednik
Republike Srbije Tomislav Nikoli dao na zvaninoj
press-konferenciji nakon nedjeljnog susreta s
predsjednikom entiteta RS Miloradom Dodikom,
u kojoj je ovaj dogaaj okarakterizirao kao sastanak
najodgovornijih ljudi dvije srpske drave.
Pored navedenog, protokolarna aktivnost koja
je pratila beogradski sastanak uraena je s
oiglednom namjerom da se ovaj dogaaj tretira
kao susret dvojice dravnika jednakog statusa.
Ovakav odnos predsjednika Republike Srbije
Tomislava Nikolia prema Bosni i Hercegovini je
neodgovoran i neprimjeren diplomatskoj praksi.
Gospodin Nikoli bi morao znati da ne postoje
nikakve dvije srpske drave te se, kao odgovoran
dravnik, ponaati u skladu s tom injenicom.
Bosanskohercegovaki entitet RS nema nikakve
elemente dravnosti prema meunarodnom
pravu i prema svom ustavu je multietnian. Bez
obzira na njegov naziv, entitet RS pripada svim
konstitutivnim narodima - Bonjacima, Srbima,
Hrvatima - i svim graanima te je, kao takav, samo
dio drave Bosne i Hercegovine.
~ 28 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi oi u oi sa Nikoliem u Beogradu
Ne postoje dvije srpske drave na Balkanu
Izjave za medije predsjedavajueg Predsjednitva BiH Neboje Radmanovia, lana Predsjednitva

BiH Bakira Izetbegovia i predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolia nakon sastanka u Palati
Srbije u Beogradu tokom zvanine posjete Republici Srbiji 23. aprila 2013. godine
Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli i lanovi

Predsjednitva Bosne i Hercegovine Neboja
Radmanovi i Bakir Izetbegovi sloili su se u
utorak da meu njima vie ne treba biti nesuglasica
i nerazumijevanja, da dvije drave u budunosti
trebaju biti jo vre povezane i da se dogaaji iz
20. vijeka ne smiju vie nikada ponoviti.
Prva posjeta Beogradu nakon 25 godina protekla je
bolje od oekivanog, rekao je Izetbegovi.
Odluio sam da doem i otvoreno razgovaram
sa predsjednikom Nikoliem i otvoreno poaljem
neke poruke srbijanskoj javnosti, istakao je on.
Dodao je da se ne mogu graditi bolji odnosi na
neistini i da ne moemo gurati pod tepih ono to
se desilo prije 20 godina.
lan Predsjednitva BiH rekao je da je predsjednik
Nikoli reagirao javno i da je reterirao u odnosu
na neke svoje stavove, naroito na onaj stav o
postojanju dviju srpskih drava na Balkanu.
BAKIR IZETBEGOVI
Doao sam da pojasnim i podsjetim da postoji

samo jedna drava BiH, sa dva entiteta i da ne
postoje nikakve dvije srpske drave na Balkanu,
rekao je on.
Zatim je zatraio da se Srbija konano suoi sa
prolou, da se ne negira genocid u Srebrenici i
da se ne relativizira i ne umanjuje ono to se desilo
u BiH prije 20 godina, niti uloga Srbije u tome.
Reakcija predsjednika Nikolia i svih ostalih
sagovornika bila je dobra, dodaje Izetbegovi,
navodei da postoji elja da se ti odnosi poprave
na ovakvim temeljima.
Prema njegovim rijeima, sa premijerom Srbije
Ivicom Daiem je voen razgovor o otvorenim
pitanjima izmeu drava, o nerijeenim pitanjima
granice, o energetskim resursima, troenjem vode
rijeke Drine i dr.
Izetbegovi je naveo, izmeu ostalog, da je
predsjednik Nikoli potvrdio suverenitet BiH i
elju Srbije da BiH bude stabilna.
~ 29 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi o hapenju Mehmedovia
Osuda reima u Egiptu
Neemo dozvoliti da
zavladaju strah, teror i
nesigurnost
Neprihvatljivo je da vojska
puca na graane koji trae
svoja legitimna prava
Povodom hapenja zastupnika u Parlamentu

Bosne i Hercegovine emsudina Mehmedovia,
lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi upuuje
saopenje za javnost:
Akcija Agencije za istrage i zatitu (SIPA) u
kojoj je uhapen zastupnik u Parlamentu Bosne
i Hercegovine emsudin Mehmedovi, zbog
injenice da je izvedena bez naloga nadlenog
Tuilatva, upuuje na zakljuak da se radi o tekoj
zloupotrebi jedne od najvanijih dravnih agencija
za provoenje zakona i njenom djelovanju izvan
okvira demokratske pravne drave.
Sumnja da iza hapenja stoje lini motivi direktora
SIPA-e, demonstracija teatralne, spektakularne
i tendenciozne upotrebe sile kao i prisustvo
odabranih medija prilikom privoenja, kod
graana izazivaju opravdano ogorenje i bude
zebnju od sve agresivnijeg uvoenja metoda
policijske drave.
Demokratske snage u ovoj zemlji nee dozvoliti
da zavladaju teror, strah i nesigurnost. Bosna i
Hercegovina je demokratska, pravna drava koja
ima svoje institucije, legalne i legitimno izabrane
predstavnike u njima, koji e se svim demokratskim
sredstvima suprotstaviti ugroavanju pravnog
poretka zemlje i krenju osnovnih ljudskih prava
i sloboda.
Demokratija podrazumijeva vladavinu prava i zato
pozivam sve institucije i agencije za provoenje
zakona u Bosni i Hercegovini da rade svoj posao
zakonito, odgovorno, efikasno i neovisno od bilo
kakvog politikog uplitanja.
BAKIR IZETBEGOVI
Susret s predsjednikom Arapske Republike Egipat

dr. Mohamedom Morsijem tokom 12. samita Organizacije
islamske saradnje (OIC) u Kairu, 6. februara 2013. godine
lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi otro

osuuje muka ubistva i nasilje koje sigurnosni
aparat Egipta sprovodi nad demonstrantima, koji
trae povrat svrgnutog predsjednika Morsija.
Neprihvatljivo je da egipatska vojska i policija
pucaju na graane koji protestuju zbog silom
nametnute suspenzije njihovih osnovnih prava.
Svi odgovorni za ubistva i flagrantno ugroavanje
ljudskih ivota moraju odgovarati pred sudovima
te zemlje, a nita slino ovom nasilju se ne smije
ponoviti u buduem vremenu.
I u Egiptu, kao i u svim drugim zemljama u
kojima graani ele demokratiju, sistem mora
biti ureen na nain kojim se garantuju ljudska
prava, graanske slobode, fer izbori i demokratska
vladavina. Svrgavanje demokratski izabranih
dunosnika, hapenja i ubijanja pripadnika
pojedinih politikih stranaka, nasilje i prijetnje
oruanom silom, moraju prestati.
~ 30 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi u Ljubljani sa Pahorom
Dobri odnosi sa Slovenijom
Sveani doek predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora u zvaninu posjetu Bosni i
Hercegovini, ispred zgrade Predsjednitva BiH u Sarajevu, 3. juna 2014. godine
Razgovarano je o odnosima dvije drave, kao i o

politikoj situaciji u BiH i regiji.
Konstatirano je da su odnosi Slovenije i Bosne i
Hercegovine dobri, uz obostrani interes za njihovo
stalno unapreenje, kao i za dalje jaanje i izgradnju
partnerske saradnje.
Izetbegovi istaknuo je neupitnu opredijeljenost
nae zemlje na putu euro-atlantskih integracija.
BAKIR IZETBEGOVI
Zahvalivi se na podrci, Izetbegovi je izrazio

uvjerenje da e Republika Slovenija nastaviti
snano podupirati Bosnu i Hercegovinu u procesu
integriranja u EU.
U tom kontekstu, on je izuzetno znaajnom
ocijenio inicijativu predsjednika Pahora za
uspostavu redovnog dijaloga na najviem nivou
zemalja EU i zapadnog Balkana u tzv. procesu u
Brdu kod Kranja.
~ 31 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Istakao je da evropski muslimani, koji su u

direktnom kontaktu sa zapadnom kulturom,
imaju posebnu ulogu i moraju dati svoj doprinos u
poboljanju odnosa i razumijevanja izmeu Zapada
i islamskog svijeta, te pronalaenju funkcionalnog
amalgama islamskih i zapadnih vrijednosti.
Izetbegovi u Londonu s ministrom

Hagueom
Britanska vlada s velikim

pijetetom obiljeava
genocid u Srebrenici
lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi i

ministar vanjskih poslova Velike Britanije William
Hague su zajedniki ocijenili da je u proteklom
periodu dolo do znaajnog unapreenja regionalne
saradnje i bilateralnih odnosa zemalja u regiji
Zapadnog Balkana, te da je od izuzetne vanosti
da se sve zemlje regije meusobno podravaju na
putu ka lanstvu u Evropskoj uniji.
lan Predsjednitva BiH Izetbegovi je zahvalio
ministru Hagueu za podrku i znaaj koje britanska
Vlada, i Hague lino, daju obiljeavanju sjeanja
na genocid u Srebrenici, kao i pravdi i pomirenju
u Bosni i Hercegovini i regiji, pri tome naroito
istiui pomo koju je britanska Vlada pruila da
se 11. jula 2013. godine u Londonu po prvi put
obiljei Dan sjeanja na rtve Srebrenice.
Razgovarano je i o Inicijativi za prevenciju
seksualnog nasilja u konfliktu koju je
ministar Hague pokrenuo u okviru britanskog
predsjedavanja G8, a koja za cilj ima da se iskorijeni
koritenje seksualnog nasilja kao instrumenta
ratovanja, te da se pravdi privedu osumnjieni
za seksualno nasilje tokom konflikta. Naglasivi
vanost ove inicijative, naroito za rtve seksualnog
nasilja u Bosni i Hercegovini, Izetbegovi je
podrao i pohvalio ovu inicijativu, istiui da je
u toku 68. zasjedanja Generalne skuptine UN-a
Bosna i Hercegovina podrala Deklaraciju o
prevenciji seksualnog nasilja u konfliktu koju je
predloila Velika Britanija.
Izetbegovi posjetio uspjenu firmu u

Goradu
Bekto Precisa za primjer i

ponos
lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi posjetio

je firmu Bekto Precisa u Goradu. U pratnji
vlasnika firme Rede Bekte, obiao je pogone
ove uspjene firme koja trenutno zapoljava 380
radnika.
Gospodin Bekto je ovom prilikom informisao
lana Predsjednitva BiH Izetbegovia i o uspjenoj
implementaciji kreditnih sredstava u iznosu od
3.400.000 KM dobijenih u okviru turske finansijske
linije, a koja e na kraju omoguiti oko 40 novih
radnih mjesta.
lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi je
izrazio zadovoljstvo razvojem i napretkom firme
Bekto Precisa, koja i u ovim tekim ekonomskim
okolnostima pronalazi nain za irenje svoga
poslovanja i otvaranje novih radnih mjesta.
Na sastanku su takoer razmijenjena miljenja o

aktuelnim procesima i deavanjima u islamskom
svijetu. Izetbegovi je rekao da historijska iskustva
Bosne i Hercegovine mogu ponuditi vrijedne
lekcije vezano za izazove s kojima se islamski
svijet danas suoava, naroito u razumijevanju i
rukovoenju razliitou i promjenama.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 32 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi o prirodnim resursima
Moramo se obzirnije odnositi prema prirodnim

bogatstvima, voda je skuplja od nafte
Djeca iz predkolske ustanove djeiji vrti Sunce iz Sarajeva, u pratnji vaspitaica, u posjeti kod
lana Predsjednitva BiH Bakira Izetbegovia.
Graani Bosne i Hercegovine moraju se paljivije

i brinije odnositi prema njenim prirodnim
bogatstvima jer je pitka voda skuplja stvar
od nafte, poruio je danas u Zenici na skupu
povodom obiljeavanja 22. marta Svjetskog dana
voda predsjedavajui Predsjednitva BiH Bakir
Izetbegovi.
Izetbegovi je istakao kako BiH ima veliko vodno
bogatstvo, te mnoge prirodne resurse, koje ipak
dovoljno ne cijeni.
- Kada prolazimo dolinama naih prekrasnih

rijeka, sramotno je vidjeti sve one tone smea,
plastinih vrea i drugih otpadaka, koje ljudski
nemar ostavlja iza sebe.
BAKIR IZETBEGOVI
Prijatelji BiH, pogotovo oni koji u sve veem

broju dolaze iz inostranstva, ne mogu se nauditi
naem nedostatku okoline kulture - poruio je
Izetbegovi.
Problem predstavlja i odlaganje tenih i vrstih

otpadnih materija u vodotoke, a njihovo
preiavanje u najveoj mjeri se uopte ne vri.
Izetbegovi je dodao kako se sa tim problemom
drava i struna zajednica moraju efikasnije suoiti.
- Mi koji volimo ovu zemlju moramo se prema

njenim najvanijim resursima ponaati paljivije,
obzirnije i humanije, u interesu generacija koje tek
dolaze - naglasio je Izetbegovi, podsjetivi da je
pitka voda vanija i skuplja stvar od nafte.
~ 33 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegoviev zahtjev Ustavnom sudu BiH
Odluka Vlade RS o prebivalitu je pravno nasilje

Izetbegovi u apelaciji navodi da je Vlada entiteta
Republika Srpska spornom odlukom uzurpirala
zakonodavne ovlasti drave, jer ova materija moe
da bude jedino predmet dravnog zakona, a ne i
entitetskih pravnih akata.
Ovom odlukom ugroena su ustavom
zagarantovana prava povratnika, jer su njome
stvorene neopravdane administrativno-pravne
barijere za efektivan povratak.
Entitet Republika Srpska ne moe svoje interese
zadovoljavati preuzimanjem dravnih prerogativa
i usvajanjem vlastitih odluka, ve treba da djeluje
preko svojih predstavnika unutar procedura i
foruma koji su predvieni Ustavom BiH. Izmjene
zakona o prebivalitu i boravitu dravljana BiH
mogu se donositi samo u onom forumu koji je
taj zakon i donio, a to je Parlamentarna skuptina
BiH, i po proceduri koja je propisana, a nikako na
nain da se taj zakon dopunjuje, koriguje ili mijenja
na nain protivan Ustavu BiH, kao to je uinila
Vlada entiteta Republika Srpska. U protivnom vri
se pravno nasilje i ugroava funkcionisanje pravne
drave, tvrdi Izetbegovi u apelaciji Ustavnom
sudu.
Obraanje na manifestaciji Putevima pobjede Armije RBiH

2011, u povodu obiljeavanja 19. godinjice Armije RBiH,
Mostar Podveleje, 18. juna 2011. godine
9. maj 2014. godine

Izetbegovi podnio je Ustavnom sudu BiH
zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke vlade entiteta
Republika Srpska o vrenju provjere tanosti i
istinitosti podataka prilikom prijave prebivalita
na teritoriji RS-a od 17. aprila 2014. godine.
Predsjedavajui Izetbegovi se odluio na ovaj
korak radi zatite ustavnopravnog poretka, zatite
prava i interesa drave Bosne i Hercegovine i svih
njenih dravljana, te s ciljem vraanja stanja u
ustavne i zakonske okvire.
BAKIR IZETBEGOVI
(Ustavni sud BiH usvojio je danas (4. juli. 2014.

godine) zahtjev predsjedavajueg Predsjednitva
BiH Bakira Izetbegovia i ukinuo u cijelosti Odluku
o vrenju provjere tanosti i istinitosti podataka
prilikom prijave prebivalita na teritoriji Republike
Srpske.
Ustavni sud je utvrdio da je ova odluka u
suprotnosti sa odredbama Ustava BiH, budui
da je pitanje prebivalita regulisano zakonom na
nivou BiH. Slijedi da je to pitanje u iskljuivoj
nadlenosti institucija BiH, a ne bilo kog organa
Republike Srpske, saopteno je iz ovog suda.)
~ 34 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Predsjedavajui Izetbegovi o poplavama na CNN-u
Zadesila nas je najvea katastrofa poslije rata
U obilasku poplavljenih podruja, maj 2014. godine
Predsjedavajui
Predsjednitva
Bosne
i
Hercegovine Bakir Izetbegovi gostovao je na
CNN-u kod jedne od najpoznatijih svjetskih
novinarki Christiane Amanpour gdje je govorio o
katastrofalnim poplava koje su zadesile BiH
uvena novinarkaChristiane Amanpouru svojoj
emisiji je ugostila predsjedavajueg Predsjednitva
nae zemljeBakira Izetbegovia, koji je govorio o
katastrofalnim poplavama koje su zadesile BiH.
Izetbegovi se putem videolinka javio u emisiju
Amanpour iz Sarajeva, a na njeno pitanje da li BiH
dobija panju meunarodne zajednice posebno je
pohvalio doprinos koji su dale susjedne zemlje.
BAKIR IZETBEGOVI
U pitanju je ogromna katastrofa. Ovo je najgore

to nam se desilo poslije rata. Hiljade kvadratnih
kilometara zemlje pokriveno je vodom, a na
nekim mjestima ona je visoka dva do tri metra,
kazao je Izetbegovi na poetku razgovora.
Rekao je kako se procjenjuje da je 30.000 ljudi
iseljeno sa svojih ognjita, a posebno zabrinjava
potvrdan odgovor predsjedavajueg na pitanje
Amanpourove da li je istina da su poplave izmjestile
brojne mine zaostale iz rata.
Naalost, to se sigurno dogodilo. U ovim trenucima
jo uvijek ima vode na minskim podrujima i ne
moemo sa sigurnou nita tvrditi, ali je sigurno
da je voda pomjerila mine. Takoer su pomjerena
obiljeja upozorenja da je neko podruje minirano
i tu e biti veliki problem, rekao je Izetbegovi.
~ 35 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Predsjednitvo BiH hitno zasjedalo
Vanredna sjednica zbog katastrofalnih poplava i klizita
U posjeti Operativno-komunikacionom centru BiH u Ministarstvu sigurnosti BiH u Sarajevu 15.

maja 2014. godine tokom prvog dana katastrofalnih poplava koje su zadesile nau zemlju
Predsjednitvo BiH je na dananjoj vanrednoj

sjednici usvojilo sljedee zakljuke:
1. Nakon to je informisano o posljednjim
informacijama o stanju na terenu, Predsjednitvo
BiH ocijenilo je da je situacija u podrujima Bosne
i Hercegovine, koja su pogoena poplavama i
klizitima, izuzetno teka i sloena, te da zahtjeva
odlunu reakciju institucija na svim nivoima vlasti
da se svim raspoloivim ljudskim i materijalnim
resursima ukljue u pomo ugroenim podrujima.
2. Predsjednitvo BiH zahvaljuje svim graanima

Bosne i Hercegovine, vladama prijateljskih zemalja
i pojedincima koji su proteklih dana pomagali
ugroenom stanovnitvu.
3. Predsjednitvo BiH pohvaljuje Oruane snage

Bosne i Hercegovine zbog izuzetno hrabrog,
odlunog i portvovanog angamana raspoloivih
ljudskih i materijalno-tehnikih resursa u
akcijama spaavanja stanovnitva iz najugroenijih
podruja i pruanja sve druge pomoi civilnim
BAKIR IZETBEGOVI
organima i graanima Bosne i Hercegovine, u

skladu sa Odlukom Predsjednitva BiH, broj 0150-1-1090/14, koja je donesena na hitnoj sjednici
Predsjednitva BiH 15. maja 2014. godine.
4. Predsjednitvo BiH zahtjeva od Vijea ministara

BiH da preduzme sve neophodne aktivnosti
radi breg i efikasnijeg upravljanja procesom
traenja, prijema i distribucije meunarodne
pomoi. Predsjednitvo BiH zahtjeva od Vijea
ministara BiH da nastavi preduzimati sve
neophodne aktivnosti na ubrzavanju procedura
ulaska humanitarne pomoi na svim graninim
prijelazima u Bosnu i Hercegovinu, s posebnom
panjom na intenziviranje aktivnosti Uprave za
indirektno oporezivanje BiH i Granine policije
BiH.
5. Predsjednitvo BiH smatra da je potrebno izraditi

sveobuhvatni plan oporavka i obnove podruja
pogoenih ovom prirodnom nesreom, koji mora
sadrati kratkorone, srednjorone i dugorone
mjere koje je potrebno preduzeti na svim nivoima
vlasti u Bosni i Hercegovini.
~ 36 ~ MANDAT 2010. - 2014.
6. Radi iznalaenja finansijskih sredstava za obnovu

i oporavak podruja pogoenih ovom prirodnom
nesreom, Predsjednitvo BiH zahtjeva od Vijea
ministara BiH da, u saradnji sa svim resornim
institucijama na svim nivoima vlasti u Bosni i
Hercegovini, hitno preduzme sve neophodne
aktivnosti kako bi se:
- Ustanovili kriteriji za raspodjelu prikupljene

pomoi, vodei rauna prevashodno o nastalim
tetama i potrebama;
- Iniciralo organizovanje meunarodne donatorske
konferencije, kojom bi se prikupila sredstva;
- Animirala finansijska sredstva pomoi iz fondova
Evropske unije i od prijateljskih zemalja;
- Inicirao zajedniki pristup s Republikom
Hrvatskom i Republikom Srbijom prema
fondovima Evropske unije;
- Zatrailo od komercijalnih banaka u Bosni i

Hercegovini reprogramiranje kredita graana,
privrednih subjekata i poljoprivrednih proizvoaa,
koji su pogoeni ovom prirodnom nesreom.
7. Predsjednitvo BiH smatra da su cijeloj zemlji

i svim njenim institucijama potrebni jedinstvo
i saradnja u pomoi ugroenom stanovnitvu.
Predsjednitvo BiH poziva politike faktore u
Bosni i Hercegovini da se u narednom periodu
uzdre od svake vrste iskazivanja rivalstva, te da
izbjegnu bilo kakvo politiziranje nastale situacije u
Bosni i Hercegovini.
8. Predsjednitvo BiH poziva sve institucije na

svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, sve
privredne subjekte, sve nevladine organizacije
i sve graane, da se ukljue u akciju solidarnosti
kojom bi izdvojili finansijska sredstva i druge vrste
potrebne pomoi ugroenom stanovnitvu.
- Izvrilo reprogramiranje meunarodnih

finansijskih obaveza Bosne i Hercegovine;
Povratak u vojnu bazu Oruanih snaga Bosne i Hercegovine aerodrom Rajlovac nakon obilaska
poplavljenih podruja u dolini rijeke Bosne, 15. maj 2014. godine
BAKIR IZETBEGOVI
~ 37 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Veliko meunarodno priznanje
Bakir Izetbegovi dobitnik nagrade Crans Montana Foruma

za 2014. godinu
Sveana inauguracija novoizabranih lanova Predsjednitva BiH, zgrada Predsjednitva BiH,

Predsjedavajui Predsjednitva Bosne i Hercegovine

Bakir Izetbegovi ovogodinji je dobitnik nagrade
PRIX DE LA FONDATION 2014 koju dodjeljuje
ugledna vicarska organizacija Crans Montana
Forum.
U obrazloenju se navodi da Crans Montana
Forum prati i podrava napore predsjedavajueg
Izetbegovia ka unapreenju procesa EU integracija
Navodi se i da mu je nagrada dodijeljena zbog
dostignua i posveenosti razvoju i integraciji
Bosne i Hercegovine u svjetske tokove.
Predsjedavajuem Izetbegoviu ova prestina

nagrada trebala je biti uruena, kao poasnom
gostu, u toku 25. godinjeg Samita Crans Montana
Foruma u Rabatu, Maroko, 21. juna.
BAKIR IZETBEGOVI
Meutim, zbog katastrofalnih poplava koje su

pogodile nau zemlju, predsjedavajui Izetbegovi
je otkazao ve planirano putovanje u Rabat, pa e
mu nagrada biti uruena naknadno.
Dosadanji dobitnici Crans Montana Forum

PRIX DE LA FONDATION nagrade, izmeu
ostalih, su prvi predsjednik Predsjednitva Bosne
i Hercegovine Alija Izetbegovi, predsjednik SAD
Barack Obama, njemaka kancelarka Angela
Merkel, premijer Republike Turske Recep Tayyip
Erdogan, predsjednik Evropske komisije Jose
Manuel Barroso, bivi premijer Srbije Zoran
ini, bivi predsjednik Soros Fondacije
George Soros, bivi predsjednik Meunarodnog
olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch,
bivi predsjednik Palestinske samouprave Jaser
Arafat, bivi predsjednik SSSR Mihail Gorbachov,
te drugi ugledni zvaninici iz svijeta.
~ 38 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Bakir Izetbegovi u Doboju
Projekat Bosanka vrijedan 40 miliona eura za suivot i

zapoljavanje
Sveana ceremonija polaganja kamena-temeljca za fabriku za preradu voa, povra i drugih

poljoprivrednih proizvoda Bosanka Projekat povjerenja iji investitor je Azerbejdan, Doboj,
prostor bive kasarne evarlije, 26. jun 2014. godine

Izetbegovi izjavio je u Doboju, na ceremoniji
polaganja kamena-temeljca za izgradnju Fabrike
voa i povra Bosanka, da e graani svih
nacionalnosti iz oba bh. entiteta imati direktne
koristi od uspjeha ovog projekta.
Investitor
projekta
Bosanka-Projekat
povjerenja je Azerbejdan, a Izetbegovi je
rekao da je taj projekat dobio podrku i UN-a.
Projekat e rezultirati otvaranjem novih
radnih mjesta, razvojem poljoprivrede u ovoj
mikroregiji i poveanjem ekonomskog rasta
BiH. U poetku e u ovoj firmi raditi 300 osoba,
a oekuje se da e preko 1.000 kooperanata
doprinositi njenom razvoju kada sve bude gotovo.
BAKIR IZETBEGOVI
- Projekat, koji predvia ulaganje od 40 miliona

eura, e pomoi odrivi povratak, suivot i
zapoljavanje. U toku njegove realizacije na
najbolji nain e biti iskoriteni znanje i strunost
projektantskih i graevinskih kompanija iz Bosne
i Hercegovine. Bit e osigurani otkup i plasman
proizvoda za ogroman broj poljoprivrednih
proizvoaa ovog dijela nae zemlje - naglasio je
Izetbegovi u obraanju prisutnim na ceremoniji
polaganja kamena-temeljca za ovu fabriku.
On je podsjetio da je Doboj jedna od
najpogoenijih lokalnih zajednica u nedavnim
poplavama koje su zadesile nau zemlju.
- Devastirane su putne komunikacije, zgrade,
fabrike, kole, bogomolje, poljoprivredna
gazdinstva. Ogromne tete koje su priinjene
nee biti lako sanirati, ali emo uiniti sve
da naemo naine i sredstva da to uinimo kazao je predsjedavajui Predsjednitva BiH.
~ 39 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Izetbegovi odbacio prijetnje
Neu traiti Dodikovu dozvolu da putujem po BiH
U neformalnom razgovoru sa ministrom unutranjih poslova i mandatarom nove vlade Ivicom

Daiem i naelnikom optine Bijeljina Miom Miiem nakon sveanog otvaranju malograninog
prijelaza Janja - Lenica izmeu Bosne i Hercegovine i Republike Srbije 4. jula 2012. godine
Kabinet predsjedavjueg Predsjednitva BiH

Bakira Izetbegovia najotrije osuuje rasistike
izjave i prijetnje Milorada Dodika upuene Bakiru
Izetbegoviu nakon njegove posjete Doboju i
polaganja kamena temeljca za izgradnju tvornice za
preradu voa i povra, azerbejdansku investiciju
vrijednu 40 miliona eura koja e znaiti posao i
egzistenciju za hiljade ljudi u ovom dijelu BiH.
Predsjedniku entiteta RS poruujemo da
predsjedavjui Izetbegovi ne namjerava i nee
traiti bilo kakve dozvole za posjetu bilo kojemu
dijelu drave Bosne i Hercegovine.
Putovat e diljem BiH slobodno i s entuzijazmom,

pogotovo kad donosi vrijedne investicije iz svijeta,
kao to je to bio sluaj juer u Doboju.
BAKIR IZETBEGOVI
Jasno je zato je Dodik ignorisao jueranju

sveanost u Doboju koja donosi dobrobit svim
stanovnicima ovoga grada. On oito brine samo za
one opine u kojima vlada njegova partija.
Predsjedavajui Izetbegovi i juer je u svom

obraanju na ceremoniji u Doboju jo jednom
pozvao na politiku dogovaranja i saradnje,
a ne svae, podjela, provokacija i dizanja
meunacionalnih tenzija.
Naalost, Milorad Dodik i ovom svojom

nervoznom reakcijom pokazuje da je on iskljuivo
inicijator konflikta i svae i da svojim potezima
najvie tete nanosi upravo onima ije interese
navodno titi i zastupa.
~ 40 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Iz obraanja na Meunarodnoj
donatorskoj konferenciji za otklanjanje
posljedica poplava u Briselu
Izetbegovi: Ohrabreni
smo iskazanom podrkom,
solidarnou i saradnjom
Predsjednie Nikoli, premijerko Bratuek,

gospodine Fabijus, komesaru File, ministri,
ekselencije, dame i gospodo,
U ime Bosne i Hercegovine, elim da izrazim
najvee potovanje Francuskoj, Sloveniji i
Evropskoj komisiji to su pokrenuli incijativu da se
sazove ova konferencija.
Takoer se elim najiskrenije zahvaliti vaim

zemljama, meunarodnim organizacijama i
finansijskim institucijama za vrsta obeanja koja
ete danas dati kako biste nam pomogli u procesu
oporavka i obnove. Veoma nas je dirnula vaa
solidarnost u protekla dva mjeseca.
elim posebno da se zahvalim za neposrednu

pomo - ukljuujui spasilake timove, opremu
i humanitarnu pomo - kojima su spaeni ivoti
velikog broja naih graana. Prirodna nesrea koja
nas je zadesila ne poznaje granice. Takav je sluaj
bio i sa reakcijama naroda i vlada irom svijeta.
U najteim trenucima katastrofe, bili smo svjedoci

dirljivih izraza solidarnosti i saradnje koji su prelazili
sve podjele unutar i izvan Bosne i Hercegovine.
Solidarnost nije prestala ni nakon povlaenja vode.
Suoavanje sa tekim posljedicama ove nesree
iziskuje isti nivo saradnje i solidarnosti kakav je
demonstriran tokom poplava.
Uvjereni smo da je brz oporavak mogu ukoliko

se u obnovu ukljuimo zajedno - to je i moto ove
konferencije, za koju smo zahvalni i od koje puno
oekujemo.
BAKIR IZETBEGOVI
Drago mi je to smo predsjednik Nikoli i ja

ovdje zajedno, to zajedniki apelujemo na vau
pomo u obnovi naih zemalja. Tokom proteklih
godina, uloili smo znaajne napore kako bismo
unaprijedili nae odnose i saradnju.
Kao to je potvreno na Samitu koji je juer odran

u Dubrovniku, saradnja u regiji Zapadnog Balkana
dostigla je najvii nivo. I dananja konferencija je
pokazatelj nae saradnje. Ovaj zajedniki apel da se
u obnovu ukljuimo zajedno ini nas odlunijima
da nastavimo raditi rame uz rame.
Zadesila nas je prirodna nesrea katastrofalnih

razmjera. Pretrpjeli smo najvee poplave u
posljednjih 120 godina.
Vie od 80 opina u Bosni i Hercegovini pretrpjelo

je ogromne tete i gubitke, sa posljedicama na
okolinu i drutvo. Skoro 100 hiljada naih graana
privremeno je izmjeteno iz svojih domova. Vie
od 40 hiljada ljudi potrailo je utoite u javnim ili
privatnim sklonitima ili se privremeno preselilo
kod rodbine ili prijatelja. Veliki broj tih ljudi jo
uvijek nema krov nad glavom.
Procjenjuje se da su posljedice nesree na

ekonomiju dosegle 2,1 milijardu eura, od ega 1,3
milijarde eura otpada na tete, a 763 miliona na
gubitke. To je skoro 15% naeg BDP-a. Najvie je
pogoen privatni sektor. Najugroeniji ekonomski
sektori su poljoprivreda, transport i proizvodne
aktivnosti.
Ukupne kratkorone, srednjorone i dugorone

potrebe koje se odnose na oporavak i obnovu
procjenjuju se na 1,7 milijardi eura. Imajui u vidu
pritisak da se brzo nastave ekonomske aktivnosti i
obnove kue i domainstva prije zime, kratkorone
potrebe za narednih 6 do 12 mjeseci dostiu 652
miliona eura.
Potrebna nam je meunarodna donatorska podrka

kako bismo omoguili likvidnost tih fondova.
Zdruene potrebe oporavka i obnove uveliko
premauju nae finansijske i materijalne resurse.
Stoga apelujemo na vau pomo i saradnju.
~ 41 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Namjera nam je da obezbijedimo proces oporavka

koji e biti adekvatan, pouzdan, nadgledan i u
koje e biti dobro upueni svi nivoi nae vlasti.
Cilj nam je da odgovorimo na potrebe naeg
stanovnitva koje su nastale nakon nesree
pravovremeno i svrsishodno.
Uloiemo sve napore kako bismo osigurali da

finansijska pomo donatora bude iskoritena
efikasno, transparentno i brzo. Oporavak od
nesree otvara mogunost da se promijene
doskoranje prakse i otvara priliku da se krene
naprijed. Proces oporavka vidimo kao priliku da se
pokrenu i ubrzaju neophodne promjene potrebne
za ostvarenje prosperiteta i stvaranje prilika za
nae stanovnitvo.
Ohrabreni smo iskazanom solidarnou i

saradnjom tokom hitne intervencije koja je
prevazila etnike i drutvene podjele. To bi mogao
biti korak ka stvaranju nove socijalne dinamike u
naoj zemlji. Ljudi u Bosni i Hercegovini su vitalni
i otporni. Prevazili smo mnoge nesree u naoj
istoriji. Siguran sam da emo prevazii i ovu.
Zajedno emo obnoviti sve to je nesrea unitila.
Nadam se da moemo raunati na vau pomo

u kvalitetnijoj zajednikoj obnovi. Na pogled je
usmjeren ka budunosti. elimo da tu budunost
gledamo sa pozitivne strane. Ona je vrsto vezana
za Evropu. Naa je zajednika elja da postanemo
lanica Evropske unije. Pravovremena integracija
je od kljunog znaaja za ostvarenje eljenih ciljeva
u budunosti.
BAKIR IZETBEGOVI
Predsjednik Nikoli pisao predsjedavajuem

Izetbegoviu
Velika zajednika nevolja

nas je ujedinila
Predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikoli

uputio je pismo predsjedavajuem Predsjednitva
Bosne i Hercegovine Bakiru Izetbegoviu u
kojemu mu se zahvaljuje na zalaganju i doprinosu
da Meunarodna donatorska konferencija za
otklanjanje posljedica poplava u Republici Srbiji i
Bosni i Hercegovini protekne to uspjenije.
Zahvaljujui dobijenim donacijama moi emo u
narednom periodu da u dobroj mjeri obezbijedimo
zadovoljenje elementarnih potreba stanovnitva
naih dviju zemalja pogoenih poplavama,
omoguimo saniranje teta, pokrenemo obnovu
infrastrukture i primijenimo preventivne mjere
zatite od ovakvih i drugih elementarnih nepogoda.
Gospodine predsjednie, Velika zajednika nevolja
nas je ujedinila, ali i pokazala da samo udruenim
snagama moemo pobijediti tekoe koje su
nas snale. Da se nismo udruili i zajedniki
nastupili ne bismo uspjeli da obezbijedimo
prisustvo preko 60 zemalja i 23 meunarodne
organizacije na Donatorskoj konferenciji, niti bi
uspjeli da prikupimo veliku finansijsku pomo za
obnovu naih zemalja pogoenih katastrofalnim
poplavama.
Zajedniki rad Bosne i Hercegovine i Republike
Srbije na to boljoj i efikasnijoj pripremi Donatorske
konferencije pokazao je da se samo u zajednitvu
i dobrosusjedskoj saradnji mogu prevazilaziti
problemi, postizati dobri rezultati i stvarati uslovi
za bolju budunost naih zemalja i naroda, stoji u
pismu predsjednika Tomislava Nikolia upuenom
predsjedavajuem Predsjednitva BiH Bakiru
Izetbegoviu.
~ 42 ~ MANDAT 2010. - 2014.
U ime amerikog naroda
Obama estitao
predsjedavajuem
Izetbegoviu i Bonjacima
Bajram
Potovani gospodine predsjednie, u ime

amerikog naroda, elim da Vama i vaim
sunarodnicima prenesem najsrdanije estitke
povodom bajramskih praznika.
Tokom proteklog mjeseca muslimani irom svijeta

su dijelili radost ramazana sa svojim komijama,
traei smiraj u vjeri i pomaui onima kojima je
pomo najpotrebnija.
Nadam se da je ovaj sveti mjesec vama i vaim

voljenima bio prilika za duhovnu obnovu i
solidarnost.
elim Vam u budunosti puno zdravlja, mira

i prosperiteta, stoji u estitki amerikog
predsjednika Baracka Obame.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 43 ~ MANDAT 2010. - 2014.
DRUGI DIO:
IZ INTERVJUA
O Bosni i Hercegovini 15. godina nakon Dejtona

Osmi Konjiki memorijal Alija Izetbegovi u Bihau, 3. septembra 2011. godine
Preli smo tei i dui dio puta ka statusu ureene

evropske drave. Prije petnaest godina ovo je
bila zemlja po kojoj niste smjeli putovati, zemlja
zavaenih naroda, spaljenih sela, poruenih
gradova, zaustavljene privrede. Ni dananje stanje
nije zadovoljavajue, ali je neuporedivo bolje
nego to je bilo prije petnaest, deset ili pet godina.
Stvari idu nabolje, pa i privreda. Veoma sporo, ali
ide naprijed. Ponekad zaboravimo da je BiH sa
plaom prestigla istone susjede koji nisu pretrpili
ratna razaranja, nemaju meunacionalne tenzije,
konfuzni ustav poput Dejtonskog. Jednom rijeju
ipak se kreemo.
(Nezavisne novine, novembar 2010.)
O spremnosti na dijalog,
dogovor i kompromis
Mislim da sam ve svojom predizbornom
kampanjom i prvim postupcima u svojstvu lana
Predsjednitva BiH pokazao da sam spreman
na dijalog, dogovor, kompromis. Predstavljam
Bonjake, narod koji nema rezervnu domovinu, i
BAKIR IZETBEGOVI
zbog toga ima poseban interes da ouva jedinstvo

zemlje, mir, da unaprijedi stanje u drutvu.
Bonjaci e biti veoma kooperativni u iznalaenju
rjeenja koja nas vode naprijed, i veoma tvrdi i
nekooperativni ako se bude dovodila u pitanje
cjelovitost zemlje.
(Rijeki Novi list, decembar 2010.)
O politici kao umijeu

mogueg
Politika je umijee mogueg, a to to vi i ja elimo
zasad nije mogue. Barem jo deceniju ili dvije bit
e aktuelne neke vrste nacionalnih kljueva koji
e onemoguavati majorizaciju, ali i omoguavati
manje sposobnim da napreduju preko reda. Sloene
drave uvijek imaju sloene sisteme upravljanja,
tako da i bogata i uspjena Belgija, pa i vajcarska
boluje od kompliciranih procedura.
~ 45 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Preporod Journal, decembar 2010.)
O pomoi islamskog svijeta
Na duma-namazu sa predsjednikom Republike Turske Abdullahom Glom u Predsjednikoj palai

u Ankari 4. januara 2013. godine
Bosna je zemlja izmedju istoka i zapada. Mi

pripadamo i Evropi i orijentu. Islamski svijet moe
pomoi Bosni i Hercegovini politiki i ekonomski,
odnosno nastaviti raditi ono to je radio i do sada,
ali intenzivnije i organizovanije. I tako e to i biti
islamski svijet e u dogledno vrijeme postati sila
koja e se brinuti za muslimane diljem svijeta, a
Bonjaci su dokazali da su vrijedni te brige jer su
islam nosili kao iku uglja na dlanu, kako to
kae hadis posljednjeg Boijeg poslanika. Dlan je u
opekotinama ali iku nismo ispustili.
(ark al avsat, Saudijska Arabija, decembar 2010.)
O porukama iz Berlina, New

Yorka, Bruxellesa
Prisutna je oigledna spremnost da se pomogne
Bosni i Hercegovini kako bi se pokrenula iz mrtvila
i uhvatila korak sa regionom koji snano grabi
prema evropskim integracijama. Ali prvi korak
moramo uiniti mi, domai politiari. U Berlinu,
Bruxellesu, New Yorku, svuda mi je ponavljana
ista poruka spremni su da nam pomognu, ali
nee da rade na posao. Nakon petnaest godina
stanovitog protektorata moramo profunkcionirati
sami. Moramo dokazati da imamo kapacitet
dogovaranja, odgovornosti, da smo u stanju praviti

bazine kompromise, reforme, dogovore bez koji
nema funkcionalne drave i odrivog sistema.
Nakon toga e uslijediti raznovrsna pomo,
struna, konsultantska, finansijska.
(Osloboenje, februar 2011.)
O Dodiku i situaciji u
entitetu RS
Nemam arobnu formulu za Milorada Dodika. Ko
zna ta e on sve rei i uraditi sutra ili prekosutra?
Ne zna ni on sam. Ali, uvjeren sam da je Milorad
Dodik pragmatian politiar i da e se rukovoditi
interesom. Prije svega interesom RS-a. Taj se interes
ne moe odvojiti od interesa cijele BiH. Ekonomska
situacija, naroito u RS-u, bivat e sve sloenija,
nedostajat e novaca. Penzioneri, borci, invalidi,
omladina bez posla, sve e to podii temperaturu
u zemlji. Jedini nain da pomognemo svima u
Bosni i Hercegovini je da se to prije dogovorimo,
formiramo vlast i pokrenemo reformske procese
koji vode ozdravljenju ekonomije. Dodik to
razumije jako dobro i uvjeren sam da e uestvovati
u iznalaenju rjeenja.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 46 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O kompleksnoj formuli BiH
Obilazak dervike tekije u Blagaju u pratnji predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovia, predsjednika
Makedonije ora Ivanova, mostarskog muftije Seid ef. Smajkia i ambasadora Turske u BiH
Ahmeta Yildiza, tokom 10. UNESCO samita efova drava zemalja Jugoistone Evrope koji je
odran u Mostaru 2. i 3. juna 2012. godine
Bosna i Hercegovina nije prost zbir naroda, vjera

i kultura. Formula Bosne je kompleksnija od
toga. Duh ove zemlje je preplitanje i proimanje
tri identiteta. Stvaranje tri teritorije na kojima
bi bile ostvarene monolitne srpska, hrvatska i
bonjaka atmosfera bi unitilo taj duh. Obzirom
da Hrvati, izuzevi dijelove Hercegovine, jo
uvijek ive izmijeani sa Bonjacima, ne vidim
kako bi se definisale granice novih entiteta, izuzev
novim nasiljem. Na Balkanu se granice ne crtaju
olovkama.
(Danas, mart 2011.)
O dogovoru Miloevia i
Tumana
O tome ta su tada dogovorili Miloevi i Tuman
imate svjedoenja njihovih saradnika, Stjepana
Mesia i Hrvoja arinia na primjer. Zato bismo
sumnjali u vjerodostojnost njihovih izjava? Svakako
da je to bio znaajan dogovor, u negativnom smislu
znaajan, jer je bio uvod u pokuaj podjele Bosne
i Hercegovine, doveo je do nasilnog pomjeranja
itavih naroda, etnikog ienja, do stravinih
zloina. Nasilje poinjeno u tom vremenu je
zadalo udarac duhu Bosne i Hercegovine o
kom sam maloas govorio, segregiralo njenu
mjeovitu strukturu, u velikoj mjeri razdvojilo
narode. Vrijeme e pokazati da li su ove promjene
definitivne i nepopravljive.
(Danas, mart 2011.)
BAKIR IZETBEGOVI
~ 47 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O ratovima, Turcima i Srbima
Sveani doek u Predsjednikoj palai u Ankari na trilateralni sastanak efova drava Bosne i
Hercegovine, Republike Srbije i Republike Turske koji je odran u Ankari 14. i 15. maja 2013. godine
i iji domain je bio predsjednik Republike Turske Abdullah Gl
Neki Srbi jo uvijek ratuju sa Turcima, a Turci otili

sa Balkana prije 130 godina. Pamte bitku koju su
izgubili prije est vijekova, slave je! emu to, ko to
jo radi? Pogledajte kakve su ratove vodili drugi
narodi, Nijemci i Francuzi recimo, ili Amerikaci i
Japanci, pa danas sarauju ili ak ive u dravnim
asocijacijama. Turci nude saradnju, pomirenje,
investicije, izgradnju. Ne vidim, zaista, u emu je
problem.
(Tanjug, maj 2011.)
O aksiomima koje treba

imati na umu
Dva politika aksioma treba imati na umu kad
razmiljamo o trenutanom stanju u Bosni i
Hercegovini, naroito o poziciji i djelovanju
Bonjaka. Prvi je da nema podjele BiH, da
Srebrenica, Bratunac, Kozarac itd, nikada nee
biti nita drugo do teritorija Bosne i Hercegovine.
Drugi aksiom je da nema normalizacije odnosa,

odnosno bolje budunosti u regionu, ako nema
dijaloga, dogovora, kompromisa. Bonjaci imaju
poseban interes za BiH i moraju biti posebno
spremni na odbranu zemlje i, u isto vrijeme, na
traganje za kompromisima koji e joj garantovati
budunost. Popravili smo odnose sa Zagrebom i
Podgoricom, slijedi nam Beograd, a bonjaki lan
Predsjednitva sedam godina nije otiao u Srbiju.
Mora se razgovarati, traiti put do dogovora. Imao
sam u ovih pola godine mandata mnogo susreta
sa liderima u regionu, Evropi, svijetu. Svuda sam,
kao mantru, ponavljao iste stavove nema podjele
Bosne, BiH je dokazala da je odriva, da moe ii
naprijed jer smo u petnaest postdejtonskih godina
u mnogo emu stigli i prestigli susjedne zemlje koje
nisu pretrpjele ratna razaranja i, konano, Bonjaci
su spremni na pomirenje, dijalog, integracije.
Mislim da je vrijedilo truda i da e dati efekta to
to sam radio ovih pola godine.
BAKIR IZETBEGOVI
(Osloboenje, maj 2011.)
~ 48 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O jedinstvu Islamske zajednice
Sveani prijem u zgradi Predsjednitva BiH povodom obiljeavanja Dana nezavisnosti BiH, 28.
februar 2013. godine
Ako Srbi mogu imati patrijarha u Beogradu

ije se duhovne ovlasti odnose i na Srbe u BiH,
zato Bonjaci ne bi imali reisa u Sarajevu koji
organizuje vjerski ivot Bonjaka u Srbiji? Uvijek
sam podravao jedinstvo Islamske zajednice i
nastavit u tako.
(Osloboenje, maj 2011.)
BAKIR IZETBEGOVI
~ 49 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O ustupcima i popustljivosti
Predsjedavajui Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi, ministar unutranjih poslova i mandatar nove
vlade Ivica Dai i naelnik optine Bijeljina Mio Mii presjecaju vrpcu na sveanom otvaranju
malograninog prijelaza Janja - Lenica izmeu Bosne i Hercegovine i Republike Srbije 4. jula 2012.
godine
Do sada nismo napravili nikakve ustupke.

Uostalom, kakvi su nam ustupci uope i traeni? I
ta znai biti previe umjeren, popustljiv? ta je to
bonjaka strana dala bilo kome, a to nije trebalo
dati? Sve to sam dao je pruena ruka i pristojan
odnos prema zvaninim predstavnicima susjednih
zemalja. Ja se trudim da ostvarim dijalog lidera u
regiji i ne vidim ta je alternativa tome. Bonjaci
moraju nai Srbe i Hrvate, u zemlji i regiji, sa kojima
mogu normalno ivjeti i graditi bolju budunost.
Mislim da Boris Tadi i Ivo Josipovi spadaju u
takve. I ako je neko pravio ustupke i rizine akte,
onda je to bio Boris Tadi. Uhapsio je Karadia,
Mladia, Hadia i time estoko izazvao radikalni
dio Srbije.
Pored toga, na moj prijedlog je dao nalog da se hitno

uspostavi malogranini prelaz kako bi Bonjaci iz
Janje mogli koristiti hiljade duluma zemlje koja se
nalazi sa druge strane Drine, nakon etiri godine
je pokrenuo implementaciju sporazuma o sukcesiji
imovine bive SFRJ, pa smo preuzeli rezidenciju
u Budimpeti i Washingtonu, a u roku od godinu
dana emo preuzeti jo niz objekata u ukupnoj
vrijednosti od preko 12 miliona dolara. Sve ovo je
rezultat boljih odnosa izmeu Sarajeva i Beograda.
I sve ovo je na liniji interesa Bonjaka.
BAKIR IZETBEGOVI
(Dani, august 2011.)
~ 50 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O brizi za Bonjake u dijaspori
Delegacija Svjetskog saveza dijaspore BiH u posjeti kod predsjedavajueg Predsjednitva BiH Bakira
Izetbegovia 6. juna 2014. godine
U kabinetu sam angaovao savjetnika iskljuivo

za pitanja Bonjaka u dijaspori i u RS-u. Dr.
Edin Rami i ja smo u intenzivnim kontaktima
sa predstavnicima Bonjaka Srbije i, naroito,
Sandaka. Kontaktiramo sa svim predstavnicima,
bez obzira na njihova rivalstva i pojedine
neodmjerene reakcije. Predstavnici Sandaka
moraju ostvariti slogu i izraditi realan program
mjera koji e kroz vrijeme omoguiti njihovu
ravnopravnost u Srbiji. Samo realan plan, ne
spisak neostvarivih elja, ima ansu da uz podrku
Sarajeva i Ankare, dobije i podrku Beograda.
Openito, Bosna i Hercegovina treba donijeti
zakone i strategiju, uspostaviti ministarstvo koje
e se baviti dijasporom. Problem dijaspore je i
izraeniji u BiH nego u Srbiji i Hrvatskoj, a oni
sistematinije rade na njegovom rjeavanju.
(Dani, august 2011.)
O Fikretu Abdiu
Osueni ratni zloinac i veleizdajnik definitivno
nije ovjek sa kojim Bosna i Hercegovina treba
graditi budunost. I kao privrednik je ostavio
mutnu situaciju za sobom - ostali su dugovi,
neuknjiena imovina, tajna imovina za koju je
samo on i grupica povlatenih znao, imovina koju
je prevarom vie puta dao pod hipoteku, jednom
rijeju nered i kriminal.
O urovanju Dodika i ovia

Za kompletan zastoj u dravi najveu odgovornost,
bez konkurencije, snosi Milorad Dodik. Ohrabrio
je ovia i Ljubia da krenu u nemoguu misiju
stvaranja treeg entiteta.
Time je uneseno nepovjerenje, razdor meu
Bonjake i Hrvate, stvorena potreba da se razbije
monopol HDZ-ova u Federalnoj i Dravnoj vladi,
time je ubaena i kost meu Hrvate, problem
je prebaen iz RS u Federaciju. HDZ uruje sa
Dodikom. uruje i gubi. Hrvati ne ive u RS,
protjerani su sa tog teritorija, nije im doputeno da
se vrate, njihovi kadrovi u RS su Dodikovi igrai,
poput hrvatskog velesrbina Vlajkija. ovi i Ljubi
nita dobro ne mogu dogovoriti sa Dodikom.
Hrvati ive sa Bonjacima i imaju pruenu ruku
sa nae strane, i samo sa nama mogu dogovoriti
bolju i sigurniju budunost za oba naroda. Jer,
nema sigurnosti nizakog ako se bilo koji narod
osjea obespravljenim u Bosni i Hercegovini. Ovo
je kratkotrono uspjena igra Dodika, ali e u
konanici kotati i njega. Jer, svi se vozimo u istom
brodu. Ako ga zaustavi, stajat e sa nama, ako ga
pokua potopiti, i on e se utapati.
(Saff, septembar 2011.)
BAKIR IZETBEGOVI
~ 51 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Saff, septembar 2011.)
O ekonomiji: nije dobro, ali nije ni katastrofa
Obilazak proizvodnog pogona Prevent Gorade nakon njegovog sveanog otvaranja, sa

predsjedavajuim vijea ministara BiH Vjekoslavom Bevandom i vlasnikom ASA Prevent grupacije
Nijazom Hastorom, Vitkovii, Gorade, 18. maj 2012. godine
U ekonomiji stanje nije tako loe kao to je u politici.

Privrednici su bolji i sposobniji od nas politiara.
Po svim grafovima, linija GDP ide naprijed, s
nekim malim krizama u vrijeme globalne i svjetske
krize, ali onda minimalno jedan posto godinje
napreduje. Prosjena plaa u Sarajevu ljekara ili
ininjera je visoija nego u Beogradu ili u Skoplju.
Nije dobro, ali nije ni katastrofa. Imamo 27 posto
nezaposlenih, ali BiH je bila sruena zemlja i naa
privreda je bila u zastoju godinama.
Ona sada trai svoje mjesto pod suncem. U

jednoj zemlji gdje se politiari svaaju, gube se
investicije zbog toga. Kada to sve uzmete u obzir,
nai biznismeni su napravili veliki posao. Do nas
je politiara da skinemo kugle ovoj zemlji s nogu.
Treba da urade neto za cijelu BiH, za cijelu naciju,
a to su procesi pomirenja, procesi izgradnje drave
u skladu sa evropskim standardima i procesi fizike
izgradnje zemlje. A to su izgradnja autoputeva,
eljeznica, brana.
(Radio Slobodna Evropa, oktobar 2011.)
O Mevlidu Jaareviu i napadu na ambasadu SAD
Sastanak sa Philipom Reekerom zamjenikom pomonika dravnog sekretara SAD i amerikim

ambasadorom u BiH Patrickom Moonom, Predsjednitvo BiH, Sarajevo 03. juli 2013.
Pucanj na ambasadu zemlje koja je zaustavila rat

i pokolje u Bosni i Hercegovini, a zatim uloila
ogromne napore i ogromna finansijska sredstva
da ovu zemlju normalizira i oporavi, da je provede
kroz neophodne integracijske procese, jeste pucanj

u na opstanak i oporavak. To je zloinaki akt koji
obeshrabruje prijatelje, a ohrabruje neprijatelje.
BAKIR IZETBEGOVI
(Osloboenje, novembar 2011.)
~ 52 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O laima i podvalama
Fahrudina Radonia
Zaista bi bilo interesantno napraviti listu
bonjakih lidera, privrednika, listu vitalnih
politikih i ekonomskih projekata, listu ljudi iz
meunarodne zajednice koji su pomagali Bosnu i
Hercegovinu, dakle listu svih nas koji smo radili za
dobrobit ove zemlje i ovog naroda, a koji smo bili
izloeni brutalnim medijskim napadima, laima,
podvalama i uvredama Fahrudina Radonia.
Ispostavilo bi se da je takva lista podugaka i da
sadri skoro sve ljude, i skoro sve projekte koji su
mogli popraviti stanje u zemlji i biti od pomoi
Bonjacima! Trebalo bi ponovo proitati ta je sve
Radoni napisao o Lagumdiji, Tihiu, Silajdiu,
Biakiu, Orueviu, o Ashdownu i Gregorianu,
analizirati kako je minirao Aprilski paket ustavnih
promjena, pa se upitati ta i ko stoji iza svega
toga. Konfliktan i paranoian mentalni sklop,
beskrupulozna borba za vlast? Ili je ipak neto
dublje i zloudnije?
O odnosima u
Predsjednitvu BiH
Predsjednitvo BiH je nominalno vrh izvrne
vlasti u zemlji, ali samo nominalno, jer su njegove
nadlenosti veoma suene. To je okvir u kom
sam radio i uradio koliko sam mogao. U samom
Predsjednitvu su odnosi lanova i njihovih
kabineta normalizovani i ostvaren je svakodnevni
dijalog. Mislim da tu ima moje zasluge. Imao sam niz
susreta sa najuticajnijim svjetskim liderima i poslao
bitne poruke za nastavak angamana na oporavku
Bosne i Hercegovine, napravio balans snanom
lobiranju protiv Bosne i Hercegovine za koje su
potroeni milioni dolara i eura. U regionu smo
postigli normalizaciju odnosa koja e omoguiti
ubrzano rjeavanje otvorenih meudravnih
pitanja, prije svega granica i imovine. Koristio
sam i postojee dravne mehanizme koji, i bez
ustavne reforme, mogu popraviti stanje u zemlji,
pa su dvije apelacije koje sam uputio Ustavnom
sudu sprijeile gubitak dravljanstava i otimainu
zemlje izbjeglica iz RS.
O nezadovoljstvu Hrvata
Hrvati imaju pravo na nezadovoljstvo kad je u
pitanju mehanizam izbora njihovih predstavnika.
Nemaju pravo kad je u pitanju stvaranje treeg
entiteta koji za Bonjake znai vraanje Herceg
Bosne i terora koji su nedavno preivjeli u toj
paradravici. Iskren razgovor bi podrazumijevao i
svestranu analizu, koja bi, siguran sam, pokazala
da Hrvati ostvaruju jasan interes u Federaciji
BiH. Broj ministarskih, naelnikih, direktorskih
pozicija, procenti koji se izdvajaju za podsticaje u
poljoprivredi, razni drugi numeriki pokazatelji
bi potvrdili da zaista nema mjesta nezadovoljstvu
Hrvata. Vjerovatnije je da Bonjaci ostaju kratkih
rukava u podjeli vlasti i podjeli budeta.
(Start, decembar, 2011.)
O proslavi formiranja RS
Treba biti realan i kazati da e se dramatino
politiko odmjeravanje sa Miloradom Dodikom
najvjerovatnije nastaviti i ovoj godini. Ovih dana
on i njegovi ljudi ponovo insistiraju na prii o
dravnosti RS i to itekako iritira. Zaboravljaju
spomenuti da je kreiranje RS-a praeno
neizmjernom patnjom Bonjaka i Hrvata koje je
kulminiralo genocidom u Srebrenici. Na alost,
srpski politiari, istoriari, intelektualci ne ele
svoj narod suoiti sa oiglednom istinom. Na
nau ispruenu ruku, spremnost na pomirenje,
elju da se vie govori o budunosti nego o
prolosti odgovaraju slavljenjem datuma nastanka
paradrave, rehabilitacijom hakih osuenika,
prognozama o otcjepljenju i dravnosti dijela Bosne
i Hercegovine koji po svojoj istoriji, pravu i ustavu
pripada i Bonjacima i Hrvatima, i svim ostalim
koje je Karadieva vojska protjerala prije dvadeset
godina s kunih pragova. U svakom sluaju,
neemo dozvoliti da oni svojom propagandnom
mainerijom prikriju stvarnu sliku o nastanku tog
entiteta. Uinit emo ono to su srpski lideri trebali
davno da uine. Podsjetit emo sve i svakoga da je
dvadeset godina RS-a zapravo dvadeset godina na
koje srpski narod u BiH nikako ne bi trebao biti
ponosan. Naprotiv.
(Start, decembar, 2011.)
BAKIR IZETBEGOVI
~ 53 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Fena, januar 2012.)
O prijateljima u svijetu: i na zapadu, i na istoku
Sa dravnom sekretarkom SAD-a Hillary Clinton na otvorenju nove zgrade amerike ambasade
u BiH, Sarajevo, 12. oktoabar 2010.
BiH ima mnogo prijatelja u svijetu. Cijene nas i

uvaavaju i na zapadu i na istoku. Imamo jasnu
euroatlantsku perspektivu. Sve je to samo po
sebi veoma dobar rezultat, i on nije doao sam
po sebi. Uzmite za primjer nae netom okonano
dvogodinje lanstvo u Vijeu sigurnosti UN.
Tamo smo uradili posao na zavidnom nivou i sada
s tim u vezi primamo mnotvo estitki. Moemo
biti ponosni jer smo se kao jedna mala zemlja puna
unutranjih kontroverzi uspjeli izboriti sa brojnim
izazovima odnosa u svijetu u kojem ivimo.
Pomogli smo ostvarenje slobode arapskih naroda
i konstruktivno djelovali u smirivanju razliitih
meudravnih konflikata. Pored toga, uinili smo

znaajne iskorake u povratu BiH na regionalnu
politiku scenu i vjerujem da emo od toga imati
koristi. Korektni odnosi sa Hrvatskom i Srbijom
su, svakako, najbitniji. Trudimo se poboljati i
uinke nae ekonomske diplomatije. Za uspjeh na
tom podruju nam treba snana podrka novog
Vijea ministara i nadam se da emo je dobiti im
bude uspostavljeno. Umanjen ulazak kapitala i
investicija sa zapada bismo trebali kompenzirati
kapitalom kojeg jo uvijek ima na istoku.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 54 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O viziji BiH u budunosti
Sveana inauguracija novoizabranih lanova Predsjednitva BiH, zgrada Predsjednitva BiH,

Drava Bosna i Hercegovina kao dobar servis

svim svojim graanima. Efikasna pravna drava
politikog dogovaranja i meusobnog uvaavanja.
Zemlja lanica EU i NATO. Zemlja u miru i
povjerenju sa svojim susjedima.
Zemlja koja e svoje razliitosti napokon poeti

doivljavati kao bogatstvo, koristei duhovne i
materijalne potencijale koji su sasvim dovoljni za
miran i ugodan ivot etiri miliona Bosanaca i
Hercegovaca.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 55 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O nunosti pomirenja i integracijskih tokova
Neformalni trilateralni sastanak lanova Predsjednitva BiH sa predsjednicima Republike Hrvatske

NJ.E. dr. Ivom Josipoviem i Republike Srbije NJ.E. Borisom Tadiem, Jahorina, 3. februara 2012.
godine
Zatvaranje u sueni prostor, u nekomunikaciju,

u uvjerenje da samo mi posjedujemo istinu, da
su svi ostali u krivu bi nas odvelo u getoizaciju i
gorinu, u nemogunost ostvarenja zajednike
budunosti u BiH i regionu. Moramo nai snage
da se izvuemo iz pozicije rtve, da pobijedimo na
talasu pomirenja i snanih integracijskih tokova.
Normalno, pomirenja sa obinim narodom, ne sa
zloincima i krivcima. Sve dok region ne dobije

ekipu lidera koji sarauju okrenuti ka budunosti,
ivjeemo u politikoj, ekonomskoj, sigurnosnoj
neizvjesnosti. Josipovi to svakako jeste, a vjerujem
da i Tadi to eli i moe. Tadi je dao niz korektnih
izjava i napravio niz hrabrih poteza, poput hapenja
trojice hakih kapitalaca.
(Osloboenje, januar 2012.)
Predizborni skup u Travniku, opti izbori 2010. godine
O SDA i smirujuem djelovanju

SDA nije pobjednik posljednjih izbora, djeluje iz
drugog plana i nije osobito zanimljiva medijima.
Djelujemo smirujue, unosimo stabilnost, punimo
baterije za budua vremena.
Ali borba za BiH je poela sa SDA, sa nama e se

nastaviti, s Boijom pomoi, valjano i zavriti.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 56 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O liderstvu Tajipa Erdogana
Zvanina posjeta Republici Turskoj, sastanak sa premijerom Recepom Tayyipom Erdoanom,

Ankara, 12. maj 2014. godine
Izjavio sam da Tajip Erdogan ne pripada

samo Turcima, da nije samo njihov lider, da
milijarda ljudi eli njegovo brzo ozdravljenje.
Naravno, mislio sam na njegovo liderstvo meu
muslimanima koji izuzetno cijene sve to Erdogan
ini u zastupanju njihovih interesa i digniteta na
globalnom planu. On odluno i efikasno podrava
tenje muslimanskih naroda za slobodom i
uspostavljanjem demokratskih vlada. U isto
vrijeme Erdogan veoma uspjeno sarauje sa
vladama zapada, posebno na polju evroatlantskih
integracija. Mislim da je uspio pronai formulu
koja je uspjeno spojila naizgled nespojivo zapad i orijent, islam i sekularizam, tradicionalno
i savremeno. Taj amalgam je podigao Tursku
poslije decenijske letargije, pretvorio je u politiku
i ekonomsku silu, i inspirisao muslimane diljem
svijeta. To je tako, dopadalo se to nekome ili ne.
Dakle, ne vidim razloga da i Bosanci i Hercegovci
ne poele zdravlje lideru zemlje koja u ovom
regionu ini samo dobro.
BAKIR IZETBEGOVI
Turska obnavlja poruene mostove, i one prave,

poput mostarskog i viegradskog, ali i one duhovne
i politike, meu ljudima i narodima. Turska
diplomatija ima veliku zaslugu za dostignuti stepen
saradnje izmeu Srbije, BiH i Hrvatske. Naroit
napor uloila je u uspostavljanje dijaloga na
relaciji Sarajevo - Beograd. Turska prua nespornu
podrku demokratskom razvoju i reformskim
procesima koji nau zemlju vode u Evropsku
uniju i NATO. Direktne investicije i razni drugi
vidovi ekonomske saradnje i trgovinske razmjene
sa Turskom znaajno doprinose brem razvoju
naeg regiona. Zaista ne vidim nijedan razlog za
nepovjerenje u odnosu na ulogu Turske, za vaganje
svake rijei na apotekarskoj vagi. Dvadeset prvi
je vijek, otomanska Turska pripada prolosti, a
mi treba da imamo dobre relacije sa modernom,
globalno izuzetno uticajnom i dobronamjernom
Turskom.
~ 57 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Glas, februar 2012.)
O 20-toj godinjici nezavisnosti BiH
Obilazak obnovljene Vijenice, Sarajevo, 14. april 2014.
Gubici su ogromni, mnogo ljudi je izgubilo ivot,

zdravlje, imovinu. Rat je segregirao drutvo,
podijelio ljude, skoro unitio multietninu
arolikost koja je bit, duh Bosne i Hercegovine.
Ali sauvana je drava, granice, nezavisnost, ansa
da se drutvo reintegrira. Da se nismo odluili
za nezavisnost, a zatim i za odbranu Bosne i
Hercegovine, ostali bismo bez zemlje, drave,
nacionalnog ponosa, identiteta. Bili bismo poput
porodice koja je imala kuu i dopustila, ak i
pomogla, da je komije podijele meu sobom,
pa eljad nastavljaju da ive razdvojeni, kao
podstanari. Nakon to je Evropska zajednica,
u skladu sa izvjetajem Badenterove komisije,
proglasila disoluciju Jugoslavije i potvrdila
republike granice kao dravne, BiH je morala
odluiti o nezavisnosti ili o ulasku u nove saveze
sa susjednim republikama. Savez sa Srbijom u
vremenu Miloevievog i Karadievog politikog
diktata, u vremenu kad je JNA razarala Vukovar i
Dubrovnik, a rezervisti maltretirali graane diljem
BiH, je bio neprovodiva stvar. Takav pokuaj bi

doveo do pobune i graanskog rata u kom bi BiH
graani ratovali meusobom za interese susjednih
zemalja, za implementaciju dogovora TumanMiloevi iz Karaoreva, za podjelu vlastite
zemlje. A gdje se nalazimo danas, nakon svega
to smo proli u dvije istorijom nabijene decenije?
Nalazimo se u procesu normalizacije, unutarnje i
regionalne reintegracije, evropske integracije. Taj
proces se nekad odvija bre, nekad sporije, ima
svoje krize, ali nikad nije stao. Tea i bolnija dionica
puta u stvaranju nezavisne, a potom i stabilne i
prosperitetne evropske Bosne i Hercegovine je
sasvim sigurno iza nas. Normalizacija meuljudskih
odnosa i proces pomirenja je evidentan, a to je
najvaniji proces. Dominantna veina graana
Bosne i Hercegovine, bez obzira na etniku
pripadnost i stranu kojoj su u ratu pripadali, ele
isto u budunosti mir, prestanak sukoba i tenzija,
ele sigurnost, ravnopravnost, bolji standard, bolju
plau i penziju, jasnu budunost za svoju djecu i
unuke.
(Osloboenje, mart 2012.)
BAKIR IZETBEGOVI
~ 58 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O Bonjakom saboru i
podjeli BiH
Bonjacima je nuena podjela Bosne i
Hercegovine, oni su mogli dobiti dio teritorije i
stvoriti nacionalnu dravu. Ali time bi pristali na
prekrajanje granica, na gubitak teritorija koje smo
nastanjivali od vajkada, na princip sile, amnestirali
bi agresiju i rezultate etnikog ienja. Bonjaki
sabor i bonjaki predstavnici u dravnom
parlamentu su odbili ovakve ponude, i, naravno,
mislim da su dobro postupili. Sauvane su granice,
odrani principi i ono to zovemo idejom Bosne.
Stanje u zemlji je daleko od idealnog, pa i od onog
to nam njen ustav garantuje, ali trend je pozitivan.
Procesi normalizacije su spori, ali neumitni.
(Osloboenje, mart 2012.)
O potencijalima i resursima
BiH
Prvo to moramo uraditi u cilju rjeavanja
ekonomskih problema jeste smanjiti politike
tenzije. Politike svae u BiH moraju se okonati, u
protivnom e se stvoriti prepreka prilivu kapitala.
Drugi nedostatak nam je infrastruktura i po tom
pitanju poinjemo sa aktivnostima. Moramo
graditi autoputeve, pruge, aerodrome i brane jer
e na taj nain oivjeti graevinski sektor. Bosna
i Hercegovina ima mnogo potencijala ukljuujui
naftu, bogati smo izvorima minerala i rudama.
Mnogo je zemljita pogodnog za poljoprivrednu
proizvodnju ali je pola tog kapaciteta neiskoriteno.
Izvori vode su takoer nae bogatsvo, kao i rijeke
na kojima, gradei hidrocentrale moemo pokriti
nae potrebe za elektrinom energijom. Turizam
se moe jo razvijati. Imamo more, ali i planine
pogodne i za organizovanje zimske olimpijade.
Bogati smo umama. Potrebna nam je stabilnost,
infrastruktura i nove investicije. Ukoliko uspijemo
u ovim namjerama, stopu nezaposlenosti od oko
27 posto moemo dovesti do prihvatljivih 9 ili 10
posto. Prije mjesec dana posjetio sam Tursku i imao
veliki broj sastanaka. Ova zemlja nam moe puno
pomoi u sektoru poljoprivrede i okrenuemo se
ka tome.
O budunosti Mostara
Upravo takvo pitanje sam postavio gradonaelniku
Ljubi Beliu i predsjedniku Gradskog vijea
Muratu oriu kada su me prije par dana posjetili
povodom dolaska panjolskog kralja u Mostar.
Upitao sam ih kakvi su odnosi Hrvata i Bonjaka
u Mostaru, normaliziraju li se? Obojica su mi rekli
da su ti odnosi skoro normalizirani meu obinim
ljudima, da se ivot u Mostaru nanovo proima,
i da su ti odnosi svakim danom sve bolji. I to je
najvanije pitanje, najvaniji proces. Pomirenje
naroda e omoguiti i politike dogovore. Nisam
optimist kada su rokovi za dogovor o Statutu
Grada Mostara u pitanju, ali sam optimist kada je u
pitanju budunost ovoga grada. Bit e to jedinstven
grad. Imat e opine, kao to ih ima i Sarajevo, ali e
biti jedinstven grad. Uz ovo, s obzirom na nedavnu
bolnu prolost, Statut e morati sadrati i druge
mehanizme kojima se garantira ravnopravnost
etnikih skupina i graana. Vrijeme e donijeti
dalju normalizaciju stanja i odnosa, tako da sam
uvjeren da e u dogledno vrijeme Mostarci s obje
strane Neretve birati gradonaelnika prvenstveno
po njegovim osobnim kvalitetama i menaderskim
sposobnostima, a manje po nacionalnoj i stranakoj
pripadnosti.
(Anadolija, mart 2012.)
BAKIR IZETBEGOVI
~ 59 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Veernji list, mart 2012.)
O lanstvu u Evropskoj uniji
Zvanina posjeta sjeditu EU u Bruxellesu, sastanak sa visokom predstavnicom Evropske unije za

vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, 22. mart 2012. godine
Kazao sam da bi BiH za osam do deset godina

trebala postati lanicom EU, i vjerujem da je to
realan okvir. Realan ako se budemo ponaali
odgovorno, ako ne nastavimo praviti viegodinje
stanke i zastoje koji su nas doveli na zaelje
regionalne utrke zemalja pretendenata za lanstvo
u Uniji.
Hrvatska je pregovarala skoro est godina, a

ratifikaciju e ekati godinu i pol. Nerealno
je oekivati da e s nama stvari ii puno bre.
Dakle, optimistina je prognoza lanstva Bosne i
Hercegovine u Europskoj uniji u 2020 godini, ona
realnija je u 2022.
BAKIR IZETBEGOVI
(Veernji list, mart 2012.)
~ 60 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O istorijskim injenicama
Politika tribina u organizaciji Opinskog odbora SDA Zenica, Hotel Zenica, 13. februar 2012.
godine
Notorna je glupost i bezobrazluk kazati za

SDA da nita nije uradila u dvije decenije. Pa
ko je uradio ako nije SDA? Istorijske injenice
jasno svjedoe da su ljudi iz SDA, na elu sa
Alijom Izetbegoviem, rizikujui slobodu
otvorili procese demokratizacije, a zatim,
rizikujui ivote organizovali odbranu Bosne i

Hercegovine. Ti ljudi su zatim bili motor
reformskih procesa u zemlji, itd. Radoni je bio tu
negdje, nekad pomaui, ee odmaui, veinom
gradei svoje vile i tornjeve dok smo mi gradili
dravu.
(Dani, juni 2012.)
O ulasku u NATO
Posjeta sjeditu NATO-a u Bruxellesu, sastanak sa generalnim sekretarom NATO-a

Andersom Foghom Rasmussenom, 10. april 2012. godine
Ulazak u NATO bi poslao poruku da je Bosna

i Hercegovina sigurna zemlja, da smo dio
najmonije politiko-vojne alijanse na svijetu.
Uslijedio bi intenzivan ulazak kapitala u zemlju,

pokretanje investicija koje donosi zapoljavanje i
optu drutvenu relaksaciju.
(Dani, juni 2012.)

BAKIR IZETBEGOVI
~ 61 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O turskom kreditu od 100 miliona eura
Zvanina posjeta Republici Turskoj, sastanak sa premijerom Recepom Tayyipom Erdoanom,

Ankara, 12. maj 2014. godine
Projekat sam imenovao 3P, od poljoprivreda

proizvodnja povratak, da bih pojednostavio
naziv i uinio ga pamtljivim. Sredinom februara
2012. u jednom danu sam u Ankari i Istanbulu
sreo premijera Erdogana, predsjednika Gula,
ministre vanjskih poslova, poljoprivrede, razvoja
i svi su pokazali interes da se Bosni pomogne u
procesu povratka kroz pokretanje poljoprivrede
i proizvodnje. Najdetaljniji razgovor o kreditu
sam obavio sa potpredsjednikom turske vlade
Ali Babadanom, i on je ve idueg mjeseca bio u
Sarajevu sa dobrim vijestima.
Odobren je povoljan kredit od 100 miliona eura i

grant od 10 miliona eura za trokove registracije
povratnika, stimulaciju povratka nedostajuih
kadrova i sl. Radi se o znaajnim sredstvima,
mogue je diljem BiH pokrenuti 200 projekata
vrijednih u prosjeku milion KM. To bi mogao biti
pozitivan preokret za proces povratka. Ukoliko
valjano implementiramo ova sredstva, uvjeren
sam da e i druge prijateljske zemlje biti spremne
da pomognu na slian nain, ovo moe biti samo
poetak.
BAKIR IZETBEGOVI
(Slobodna Bosna, juni, 2012.)
~ 62 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O radikalizmu i fundamentalizmu
Sveano obiljeavanje godinjice osnivanja 4. Viteke motorizovane brigade, Hrasnica-Ilida,

Ne znam ta jo od SDA oekuju ti koji pominju

radikalizam i vjerski fundamentalizam. SDA je
stranka za koju su oduvijek glasali tradicionalni
muslimani, i nita vie od tog, i moda smo trebali
ostati blie takvim svojim glasaima. Nije vano ta
o SDA misle ti kojima je i ovakva kakva je danas
nedovoljno reformisana, oni svakako nikad nee
dati glas stranci. SDA se treba zapitati ta o njoj
misle i ta od nje oekuju oni koji za nju uporno
glasaju. A naroito se treba zapitati ta o njoj misle
oni koji su nekad za nju glasali, pa prestali.
(Slobodna Bosna, juni, 2012.)
O razlazu sa SDP-om
Budet je bio povod, ne uzrok razlazu. SDA se
i prije toga suprotstavljala SDP-u, ali se to ne
moe nazvati opozicionim, ve principijelnim
suprotstavljanjem. Htjeli su da ukinu vjeronauku
pa se SDA i ogromna veina roditelja suprotstavila
ukidanju. Htjeli su da nametnu zakon kojim bi
se uvela politika kontrola nad radom policije, pa
se suprotstavila SDA i predstavnici meunarodne
zajednice i zaustavili taj zakon, itd. SDA nije
pristala na posluniku ulogu u odnosu na SDP
i tu je osnova problema. Vidite, fiskalni okvir i
BAKIR IZETBEGOVI
budet su strateki dokumenti, imaju pravo oni

koji kau da ne moete biti u koaliciji ako ih ne
podrite. Ali prije nego ih podrite, naravno, treba
da ih proitate i analizirate. Ako ste ravnopravan
partner, imate i pravo na primjedbe. A SDA-u
fiskalni okvir i budet nisu dati ni na uvid!
Te strateke dokumente su usvojili bez konsultacija
sa SDA, faktiki se radilo o diktatu, i pristupu
uzmi-ili-ostavi u odnosu na SDA.
(Glas Srpske, juli 2012.)
O Avazovim neistinama
Svata je o meni pisao Radoni i njegov Avaz.
Nita od toga, ba nita, nije istina. Ja nisam
konfliktan ovjek, nikakav ratnohuka, mrzim
nasilje i sukobe. inio sam koliko sam mogao da
do rata ne doe, a kad je rat proao da se to prije
krene stopama pomirenja. U vremenu izmeu
toga dvoga sam stajao uz svoj narod i svoju zemlju
kako to pristoji civiliziranim patriotima. Nikad, ni
u vremenu najgorih patnji kroz koje smo prolazili
nisam upotrijebio niti jednu runu i pogrdnu rije
za pripadnike drugih naroda.
~ 63 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Glas Srpske, juli 2012.)
O najdraem mjesecu u godini
Sa predsjednikom SDA Sulejmanom Tihiem, iftarsko vrijeme, ramazan 2013. godine,

Baarija - Sarajevo
Teak je post u julu i avgustu, dugi dani, bude ei,

nedostaje kafa. Ipak, mjesec ramazan, pa i ovakav
vreli, je meni, a vjerujem i veini muslimana
najdrai mjesec u godini. A najdrai momenti
u ramazanu su opet oni koji su i najtei, a to je
ustajanje pred zoru radi nonog itanja Kurana.
No donosi smirenje, tiinu, nema svjetla, zvukova,
i Boije rijei imaju posebnu teinu.
(Osloboenje, august. 2012.)
O Lagumdijinom srljanju
Sasvim je jasno da se Lagumdija u ulozi
najuticajnijeg lidera u postizbornim koalicijama
nije snaao, da je srljao iz greke u greku, i da snosi
najveu odgovornost za stanje u zemlji. Politika
Zlatka Lagumdije ne moe izvui zemlju iz krize,
to je jasno i njegovim simpatizerima i glasaima.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 64 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O Alijinom emanetu Erdoganu
Sa premijerom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoanom na sveanoj dodjeli nagrade Isak
beg Ishakovi turskom premijeru u Narodnom pozoritu u Sarajevu, 15. septembar 2012. godine
Alija nije Erdoganu ostavio Bosnu u emanet, niti je

to mogao uiniti, ali mu jeste ostavio brigu o Bosni
u emanet, traio je od njega da nas ne zaboravi.
Vidite, ova zemlja je bila rtva agresije susjednih
zemalja, u nju su nezvane ule i Srbijanska i
Hrvatska vojska. Nakon rata su i Srbija i Hrvatska
nastavile da pomau Srbe i Hrvate, i politiki i
finansijski. I smatra se za dopustivo da nakon svega
srbijanska vlada doe u Banja Luku na zajedniku
sjednicu sa Vladom RS, i smatra se za normalno da
se po Franji Tumanu nazivaju ulice i mostovi po
Hercegovini, ali se duhovi uznemire kada Erdogan
izjavi da e Turska pomoi Bosni i Hercegovini,
ili kada ja izjavim da muslimani diljem svijeta ue
dovu za njegovo ozdravljenje.
BAKIR IZETBEGOVI
Taip Erdogan je globalni muslimanski lider, on

zastupa stavove, on artikulira interese i izgovara
rijei koje su na ponos mnogim muslimanima
svijeta, pa i mnogim Bonjacima. I to je tako,
svialo se to nekom ili ne.
~ 65 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O posjetama Pakistanu i Azerbejdanu
Tokom zvanine posjete Republici Azerbejdan, obilazak Fondacije Heydar Aliyev sa predsjednikom
Azerbejdana Nj.E. Ilhamom Aliyevom
U Pakistanu i Azerbejdanu sam imao izvanredan,

prijateljski doek. Ono to me posebno
impresioniralo jeste ureenost Islamabada i Bakua.
To su dva prelijepa, uredna, moderna grada.
Islamabad je u stvari golemi park u kom su planski
uraene vladine i ostale zgrade. Baku je pria za
sebe, to zaista treba vidjeti. Spoj orijenta i zapada u
najboljem smislu, ima sve to ovo dvoje znai, pri
tom vanredno ist i uredan grad na prekrasnom
Kaspijskom moru. Sa predsjednikom Alijevim
sam dogovorio uzvratnu posjetu njegoviih
predstavnika koji dolaze idue sedmice i sa kojima
emo pokuati napraviti bosansko-azerbejdanske
joint venture firme.
Moj kabinet veoma ozbiljno radi na tome, elimo

nastavak ulaska kapitala iz tog dijela svijeta, neto
poput turskog kredita ali bazirano na biznisu,
obostranom interesu. Sa pakistanskom stranom
sam uspio dogovoriti neke bitne stvari u segmentu
namjenske proizvodnje.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 66 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O odnosu prema SDA

Ja nikada neu razbijati stranku koju je osnovao
moj otac i grupa odlunih ljudi koje sam istinski
potovao. I, kao to rekoh, uinit u sve za njeno
jaanje, bio predsjednik ili obian lan SDA.
Mislim da isti stav i odnos ima i predsjednik Tihi.
Ali za neke druge, koji su u SDA uli kad se vie nije
dijelio rizik, nego fotelje i privilegije, ova stranka
ne znai ono to znai nama SDA prvoborcima.
(Nezavisne novine, novembar 2012.)
O legalizaciji teme mirnog

razdruivanja
ao mi je to moram reagovati kako sam reagovao,
to moram podsjeati na bolnu prolost i, kako
kaete, podizati tenzije. Ali mora se reagovati
na oigledan plan legalizacije teme mirnog
razdruivanja koja se na razliite naine uvodi
od strane pojedinih politiara iz Banja Luke i koja
trai istomiljenike i podrku u meunarodnoj
zajednici. Ogromna sredstva se troe na lobiranje
u Americi i u zemljama EU da se dokae kako
je odranje BiH nemogua misija, kako e se
prije ili kasnije raspasti. Trai se odlazak OHR,
ukidanje oruanih snaga, prijeti referendumima o
otcjepljenju. Cilj je ukloniti mehanizme i institucije
koje tite integritet zemlje, zamoriti meunarodnu
zajednicu i patriotske snage u BiH. Isprobava se
naa reakcija. utnja i pasivan odnos nas koji elimo
ouvati cjelovitost zemlje bi dala aktivan doprinos
ovakvim tendencijama. Trebamo uvijek nanovo
podsjeati na zloine koji su poinjeni i kojim
su kreirane etniki iste teritorije i neprirodne
podjele. Moramo upozoriti politiare koji imaju
na umu secesiju da e se nai na udaru dravnih
mehanizama zatite, te upozoriti graane da nas
sve takvi politiari vode ka novim konfliktima sa
nesagledivim posljedicama.
(Dani, decembar 2012.)
O koaliciji SDP-SBB
Ne moe ugroziti postojanje BiH ali moe
strahovito unazaditi pozitivne procese u njoj.
Kontrola politiara nad medijima, radom policije i
tuilatava e, ukoliko bude uvedena, ostati zadugo
i dovesti do bujanja korupcije i nejednakosti ljudi
BAKIR IZETBEGOVI
pred zakonom. A jednakost ljudi pred zakonom,

jaanje institucija koje vas tite i ne pitaju o
pripadnosti naciji i drutvenom staleu, su
potrebni ovom drutvu kao lijek tekom bolesniku.
Naravno, i razvlaivanje CIK-a bi bila opasna
koncesija Dodiku koja se slobodno moe nazvati
predajom, odustajanjem od uea u vlasti u RSu. to se tie koalicije SDP-SBB, glasai su kazali
na lokalnim izborima ta o njoj misle, ali panino
srljanje koje prijeti da nanese trajne tete BiH se
nastavilo. SDA e uiniti sve da retrogradni i tetni
zakoni ne prou, a onda emo na izborima 2014.
dovriti posao.
(Dani, decembar 2012.)
O frakcijama i podjelama u
SDA
Sa predsjednikom Sulejmanom Tihiem, 5. Kongres SDA,

Sarajevo dvorana Zetra 26. maj 2009. godine
SDA nema ideoloke frakcije, ali u njoj ima podjela

kao i u svim strankama. Ne trebamo se zavaravati,
uz odreene lidere idu i itave grupe aktivista koji
svoj ostanak, ili napredak u hijerarhiji stranke
veu za ostanak, odnosno napredak lidera kojeg
podravaju. Politiko majstorstvo je pomiriti
ambicije veine kvalitetnih kadrova, zaustaviti
unutarnje rivalstvo i tu njihovu energiju usmjeriti
ka rjeavanju tekih politikih problema sa kojim
smo suoeni. Mislim da smo to konvencijom
postigli.
~ 67 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O zamoru meunarodne zajednice
Zvanina posjeta sjeditu EU u Bruxellesu, sastanak sa predsjednikom Evropske komisije Joseom

Manuelom Barrosom, Bruxelles, 22. mart 2012. godine
Moje prvo putovanje je bilo u Berlin, a zatim

sam esto putovao u Brisel, bio sam i u SAD-u,
ulaui trud da se prevazie zamor i frustracija
meunarodne zajednice uzroena zastojem
reformi u Bosni i Hercegovini, da se uklone efekti
lobiranja protiv nae zemlje na koje se troe milioni
eura i dolara. Na Istoku sam traio nastavak
politike podrke Bosni i Hercegovini i tragao za
modalitetima saradnje koji bi pomogli obnovu nae
privrede, naroito u dijelovima zemlje u kojima
ive povratnici. Uspio sam pomoi nekim naim
firmama da dobiju poslove u tom dijelu svijeta, ali
je, naravno, najvidljiviji rezultat kredit turske vlade
namijenjen podrci odrivom povratku
O iznevjerenim
oekivanjima od SDP-a i
SNSD-a
Pobjednici posljednjih parlamentarnih izbora
su dvije socijaldemokratske stranke. Onu koja
se oslanja na srpsko glasako tijelo predvodi
Milorad Dodik, probonjaku predvodi Zlatko
Lagumdija. Oekivanja glasaa su bila velika
jer je stvorena predstava da su problem Bosne i
Hercegovine nacionalne stranke, da e njihovim
odlaskom sa politike scene sve krenuti na bolje.
Oekivanja su potpuno iznevjerena, reformski
procesi su zaustavljeni, vlade se teko formiraju,
ali s lakoom rasturaju, broj nezaposlenih raste,
ulazak stranih investicija opada. Sve to su uspjeli
da dogovore je usvajanje seta zakona koji slabe
dravu Bosnu i Hercegovinu, a jaaju entitete.
Lokalni izbori odrani prole godine su pokazali
nezadovoljstvo glasaa koji su uskratili podrku
socijademokratima. SDA je, naprimjer, osvojila
vlast u 39 optina, a SDP Zlatka Lagumdije samo
u 11.
(Zaman, mart 2013.)
BAKIR IZETBEGOVI
~ 68 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O poreenju sa ocem
Na mezaru rahmetli predsjednika Alije Izetbegovia, Kovai, Sarajevo,

Dan nezavisnosti 2012. godine
Moj otac je vodio teku politiku borbu kroz cio

ivot i ta borba se nakon njegovog odlaska nastavila.
Stekao je mnogo prijatelja i mnogo neprijatelja. Ja
sam naslijedio njegovo prezime, njegovu borbu,
njegove prijatelje i neprijatelje. Njegovo ime je dobra
ulaznica u svijet politike, snana promocija, ali, u
isto vrijeme, ono neizbjeno dovodi do poreenja.
A nije se lako porediti sa Alijom Izetbegoviem. Sve

u svemu, pozitivne strane prevlauju, njegov put je
teak, ali je to put dobra, njegovih prijatelja ima na
raznim stranama svijeta, u razliitim ideolokim
skupinama, i to su uvijek dobri ljudi. Vano je biti
na pravoj strani.
(Perspektiff, mart 2013.)
O bonjakom povratku vjeri
Sa travnikim muftijom Nusret ef. Abdibegoviem na Ajvatovici Prusac, 26. juni 2011. godine
Rat je zlo, destrukcija, nasilje, ponienje. Ipak u

tom zlu ima neto to je dobro, a to je osvjeivanje
ljudi i naroda, povratak vjeri. Rat loe ljude uini
jo gorima, dobre osvijesti i opameti.
Bonjaci su se masovno vratili islamu u vremenu

rata. Srueno nam je preko 1.000 damija. Izgradili
smo skoro 2.000 i sve su vee od predratnih. I sve
su pune omladine.
(Perspektiff, mart 2013.)
BAKIR IZETBEGOVI
~ 69 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O 30-toj godinjici
Sarajevskog procesa
Ti dogaaji i to vrijeme bi trebali da ostave gorak
ukus nepravde i ponienja, ali su kod mene uvijek
izazivali osjeaj prkosa i ponosa. I onda i sad. Tad
je poelo osvjeenje mog naroda, borba za njegov
povratak na istorijsku scenu. Naslijediti kabinet u
kojem je godine proveo moj otac dodaje i osjeaj
satisfakcije i obaveze. Alija Izetbegovi je osuen
na 14 godina robije, planirali su da ga definitivno
pasiviziraju i onemogue, ali on je ve nakon 7
godina, na pola tog roka, sjedio u ovom kabinetu i
pripremao Bosnu za odsudnu odbranu. Obistinila
se ona narodna da ovjek snuje a Bog odreuje.
(Osloboenje, april 2013.)
O ivotnim iskuenjima
Nisam ni ja siromah kad su u pitanju ivotna
iskuenja. Teka mi je bila cijela 2002 godina,
bilo je u njoj mnogo bolesti u mojoj porodici
kombinovane sa politikim pritiskom i podvalama
onih koji ne tede niti bolesne. Otac je naglo slabio,
a supruga i majka su oboljele. Nije lako oiati na
nulu kosu ene koju volite. I u istom danu saznati da
je u toku urota sa ciljem da se otac, koji je bolestan
i jedva se kree, optui pred Hakim tribunalom.
Da se naprave bezduni politiki balansi. Naravno,
nisu uspjeli u namjeri, a i supruga je, hvala Bogu
ozdravila. Ali, nije bilo lako.
(Osloboenje, april 2013.)
O Radonievim drskim
diskvalifikacijama
odnosa dravnih institucija, nevjerovatan napad

ministra sigurnosti na kolektivnog efa drave,
stvar koja se mora raistiti ako elimo graditi
normalnu dravu i drutvo. Moj odgovor e biti
parlamentarna i sudska istraga koja e Fahrudina
Radonia natjerati da kae na emu je bazirao
ove drske kvalifikacije. Poslaniko pitanje u ovom
smislu je ve postavljeno od strane kluba SDA pred
Predstavnikim domom Parlamentarne skuptine
BiH, tubu za klevetu kanim pokrenuti u narednim
danima.
(Veernji list, juni 2013.)
O hakoj presudi Prliu i

petorici bh. Hrvata
Potvrdila je istinu koju su Bonjaci Herecgovine
i srednje Bosne dobro znali jer su je iskusili na
vlastitoj koi Tumanova Hrvatska je iskoristila
slabost odbrambenih snaga Bosne i Hercegovine
i pridruila se agresiji i pokuaju komadanja
teritorije Bosne i Hercegovine, stvaranju hrvatskog
entiteta koji bi se zatim pripojio Hrvatskoj.
I metode su bile iste. Etniko ienje, konclogori, silovanja, ruenja spomenika koji svjedoe
prisustvo bonjake kulture na tim podrujima,
arija, mostova, naroito temeljita destrukcija
i uklanjanje damija. Sve ovo je konstatovano
u presudi. Ovo je veoma vaan akt za budue
odnose u Bosni i Hercegovini, i za budue odnose
Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom. Uvjeren
sam da e ovom presudom biti zadat konaan
udarac ambicijama za stvaranje treeg entiteta
i eventualnoj podrci Zagreba takvim idejama.
Samo na istini, na prihvatanju istine ma kakva
ona bila, se mogu izgraditi budui dobri i korektni
odnosi Hrvata i Bonjaka.
(Veernji list, juni 2013.)
Radoni je izjavio da sam uvezan sa bonjakom

dravnom mafijom i tajnim muslimanskim
slubama. Moram priznati da ne znam za slian
sluaj u civiliziranom svijetu, dakle situaciju
u kojoj se ministar sigurnosti usudio optuiti
za ovakve stvari predsjednika, odnosno lana
predsjednitva drave. Ovo vie nije pitanje
odnosa Radonia prema Izetbegoviu, ili
kampanje lai nekog Avaza koja ne prestaje ve
deceniju i pol, i koja samo mijenja linosti koje
su trenutanom metom napada. Ovo je problem
BAKIR IZETBEGOVI
~ 70 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O moguima koalicijama
Veina kadrova SBB su bivi lanovi SDA, ele
dobro ovoj zemlji, i u svom politikom djelovanju
se ne slue metodama kojima se slui Fahrudin
Radoni. Fahrudin Radoni e se morati nauiti
pristojnom ponaanju i potivanju osnovnih pravila
ako eli biti dijelom bonjakog vodstva. SDA ne
moe ui u koaliciju sa ovjekom koji uspjeh gradi
na izdajama, laima i brutalnim kampanjama,
koji smatra da cilj opravdava sredstvo, da je
sve doputeno, koji u isto vrijeme sarauje sa
kriminalcima i sa bivim reisul-ulemom, koji u
svojstvu ministra sigurnosti iznosi po ugled drave
veoma tetne lai o lanu Predsjednitva BiH
itd. SDA su osnovali ljudi visokog morala i njen
osnovni cilj je bio odbrana slobode i dostojanstva
naeg naroda. Ulazak u koaliciju sa ovjekom koji
je makijavelistiki princip doveo do apsurda, do
negacije i izrugivanja sa istinom i moralom, bi
slomila SDA iznutra.
(Press, juli 2013.)
O muslimanima i
demokratiji
Islamski svijet je u posljednjih 40 godina preao
historijski put koji je zapad prolazio vijekovima.
Broj stanovnika se udvostruio, ekonomska mo
se udesetostruila, broj studenata vjerovatno
ustostruio. Ove kvantitativne promjene su
morale donijeti i promjene u kvalitetu, supstanci.
Muslimani su prevazili vladavine diktatora
i neupitnih monarha, takoer i neselektivno
preuzimanje tuih matrica i sistema vrijednosti.
Muslimani e se vraati izvornim vrijednostima,
vlastitoj kulturi i vjeri u svim sferama ivota pa i
u politici. Prestat e biti predmetom istorijskih
zbivanja, zavladat e vlastitom sudbinom. Ovo je
turbulentan proces u kom e biti konflikata, ratova,
radikalizacije, greaka i posrtanja, ali e neumitno
voditi demokratizaciji i slobodi, dignitetu i
samopotovanju. Muslimani e morati osvojiti
prostor demokratije, ali e i demokratija morati
dokazati da u njoj ima prostora za muslimane, pa i
za islamistike stranke i pokrete.
(Osloboenje, august 2013.)
BAKIR IZETBEGOVI
O stratekom partnerstvu sa
HDZ-om
Sa HDZ nam je potrebno strateko partnerstvo, i
to na dug period. A to se tie ostalih razgovora,
recimo onih sa SBB, tu rezultat moe biti saradnja
na lokalnom nivou, dogovori o politikim
projektima koji e ubrzati put BiH ka EU i NATO,
koordinacija oko popisa stanovnitva i sl. Koalicije
sa Radoniem, dok se ne naui civiliziranom
ponaanju, nee biti.
(Osloboenje, august 2013.)
O Egiptu srcu arapskog

svijeta
Egipat je srce arapskog svijeta i u njemu e biti
zaustavljen ili nastavljen proces oslobaanja
i demokratizacije muslimanskih masa. To
zaustavljanje moe biti samo privremeno jer su
anahroni sustavi vladanja konica svakoj vrsti
napretka i bit e prije ili poslije uklonjeni. Samo
politike slobode omoguuju konkurenciju, a time
i napredak u svim sferama ivota, pa i u ekonomiji.
U Egiptu se ve nasluuje kolaps ekonomije.
Generali mogu nareivati vojnicima, ali ne
mogu zapovijedati kompliciranim drutvenim
procesima. Narod ih je naoruao da brane ivote
i slobodu ljudi, a ne da uzurpiraju vlast, uskrauju
slobode i uzimaju ivote civila, i samo je pitanje
koliko e ovo stanje trajati, koliko e vremena i
ivota uzeti.
(Slobodna Dalmacija, septembar 2013.)
O izgradnji Peljekog mosta

Hrvatska ima pravo na spajanje teritorija, moe
graditi most, ali taj most ne smije sprijeiti pristup
BiH otvorenom moru. A to je onda jedan vrlo
zahtjevan graevinski zahvat koji e iziskivati dugo
vrijeme i visok budet. Vjerojatno je bolje iznai
privremeno rjeenje dok BiH ne postane lanica
Europske unije. To privremeno, puno jeftinije
rjeenje moe biti koridor od nekoliko kilometara
kroz na teritorij koji bi bio kombinacija nadzemne
ceste i tunela.
~ 71 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Slobodna Dalmacija, septembar 2013.)
O Dodiku i Arapima
Prijem za ambasadore Islamskih zemalja u BiH, Predsjednitvo BiH, 10. novembar 2011. godine
Radi se o jo jednom jeftinom Dodikovom

propagandnom triku, biva kolone Arapa nadiru, a
Srbe e od njih da spasava Milorad Dodik. Jest da
su nevidljivi, ali valjda se vie vjeruje predsjedniku
RS-a nego vlastitim oima? alu na stranu, turiste
i investitore iz bogatih arapskih zemalja nam
uzimaju susjedne zemlje, a nae vlasti, barem
onaj dio inspirisan Dodikovim privienjima, ine
sve da im oteaju dolazak u BiH, prije svega kroz
komplicirani vizni reim. Arapi, Azerbejdanci
investiraju u Srbiju, a Bosna i Hercegovina
zaustavlja njihove diplomate i biznismene na
ulasku u zemlju.
O vraanju u prolost
Ne vraam se stalno u prolost, vraam se u
mjeri koja je neophodna. Veoma opasno bi bilo
gurnuti prolost pod tepih, trebamo se tu uiti od
Jevreja, oni nikada nee dozvoliti da se holokaust
zaboravi. Svjesni su da e se zlo ponoviti ako bude
zaboravljeno. Kolegu Radmanovia nervira istina,
ali ja mu tu ne mogu puno pomoi. Volio bih uti

ta konkretno odmjereni kolega zamjera mom
izlaganju, ta tu nije utemeljeno na istorijskim
injenicama? Bonjaci su narod kojem su oteli
zemlju, imovinu, nacionalno ime, ime jezika,
ignorisali ga i asimilirali, i na kraju brutalno
napali u namjeri da podijele Bosnu i Hercegovinu.
Bonjacima je ivot na Balkanu bio takav da su dvije
treine tokom vremena iselile u Tursku, Ameriku,
u evropske zemlje. I unato svemu tome, nisu
zatrovani gorinom i eljom za osvetom, dapae
najotvoreniji su za pomirenje i zajedniki ivot.
Gospodin Radmanovi dovodi u pitanje i prisustvo
muslimana u Evropi, odnosno njlhov doprinos u
evropskoj kulturi i nauci, a to su neupitne stvari. Bez
komponente koju su muslimani unijeli u filozofiju,
umjetnost, ekonomiju, finansije, matematiku,
astronomiju, hemiju, geografiju, zanatstvo, pa i
muziku, ne bi bilo zapadne kulture i nauke kakvu
danas poznajemo.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 72 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O Levijevim inicijativama i novom entuzijazmu
Sa francuskim filozofom i velikim prijateljem BiH Bernar Anry Levyem, Predsjednitvo BiH,
Bernard Levi je prije dvadesetak godina itekako

iskoristio svoj kapacitet priznatog intelektualca
u Evropi i svijetu i pomogao je BiH. Pokrenuo je
neke inertne mehanizme na zapadu. Kod njega se
sad primjeuje novi entuzijazam. Mislim da sam ga
ja inicirao prilikom zvanine posjete Francuskoj i
Parizu. Imao sam susret s njim i mislim da sam
uspio da probudim strast kod njega u odnosu
na BiH. On je bio frustriran odnosom zapadnog
svijeta prema BiH. Prepoznao je da je BiH bila
kroz vijekove pretea onoga to Evropa tei danas.
Zemlja u kojoj su vijekovima u miru ivjeli razliiti
narodi, vjere, kulture. Smatrao je da je Evropa sebe
izdala kada je prepustila BiH razaranju. Sada ima
frustraciju odnosom Evrope prema brzini kojom
BiH ide prema EU. Ovo je na svaki nain zemlja
koja je invalidizirana u ratu, a zatim Dejtonskim
mirovnim sporazumom, i ona ne moe brzo da
ide. Tom invalidu treba pomoi, a ne podizati mu
ljestvicu zahtijeva. Levi smatra da je potrebno
spustiti tu ljestvicu, da se neke stvari ubrzano rade
za BiH. On e pokrenuti neke projekte i akcije
narednog ljeta i mislim da se moemo nadati
uspjehu.
(TV1, decembar 2013.)
O referendumu i
suverenitetu BiH
Referendum o zajednikoj budunosti, zajednikoj
teritoriji mogu obaviti samo svi graani Bosne
i Hercegovine. To ne moe raditi jedan entitet
ili jedan dio Bosne i Hercegovine. Upustit e se
u nasilje ako krenu tim putem. Nikad se jama
Tomaica sa preko hiljadu leeva, nikad jedna
Srebrenica, nikad jedan Keraterm, Manjaa, sva ta
mjesta patnje, a na teritoriju Bosne i Hercegovine
koji se zove Republika Srpska ima preko est stotina
takvih slinih ili manjih masovnih grobnica to
se ne moe odvojiti od Bosne i Hercegovine na
miran nain. Onaj ko to pokua da uradi, krenue
u antidejtonske djelatnosti, krenue u ugroavanje
integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i
suoie se sa garantorima Dejtonskog sporazuma,
sa svim institucijama i mehanizmima koji brane
suverenitet ove zemlje, a prije svega s jednim
veoma jakim patriotskim blokom u Bosni i
Hercegovini. Bosnu i Hercegovinu nisu uspjeli
da pocijepaju 1992. godine kada je meunarodna
zajednica bila veoma neodluna. Danas nema
spremnosti u regionu da se podre takve avanture.
Svi ele smiraj, pa i Srbija. Mislim da su to samo
predizborne floskule koje se pomalo panino
ponavljaju.
(Radio Slobodna Evropa, novembar 2013.)
BAKIR IZETBEGOVI
~ 73 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O sazrijevanju u Srbiji
Dolaze smirujui impulsi i iz Zagreba i iz Beograda.
Mogu rei da sam zadovoljan i sa onim to sam ja
sa svoje strane doprinio da to bude ovako. Naroito
sa jednim obrtom kojem smo svjedoili prole
godine u Srbiji. Imali smo loe poruke gospodina
Nikolia, ovakve kao i Dodikove, da imaju dvije
srpske drave na Balkanu, i onda pozitivan obrat.
Moemo govoriti o sazreloj ekipi lidera u Srbiji koja

na pravi nain tumai i artikulira interese Srba,
a pravi nain je da se prizna suverenitet Bosne i
Hercegovine, da se stvore jo korektniji odnosi sa
Bosnom i Hercegovinom i sa svim susjedima, a ne
da se prave problemi.
(Radio Slobodna Evropa, novembar 2013.)
O dobrim relacijama sa Srbima
Posjeta pravoslavnom manastiru itomislii u okviru UNESCO samita u Mostaru sa gom Irenom
Bokovom direktoricom UNESCO-a, predsjednikom Republike Crne Gore Filipom Vujanoviem,
predsjednikom Makedonije orem Ivanovim i ministrom civilnih poslova i komunikacija Sredojem
Noviem, 04. juni 2012. godine
Neki od mojih najboljih prijatelja su Srbi.

Tradicionalno smo u amcu imali dobre relacije
sa Srbima. Ovo to ste sad napomenuli, napisao
je Srbin Nika Nezirovi, koji ivi u RS. Prvi put
sam se susreo sa nekim podacima o dolasku moje
porodice iz Beograda u amac. Nika je neke
stvari znao i bolje od mene. Moj pradjed Alija
Izetbegovi, koji je bio gradonaelnik 28 godina,
imao je problem sa austrougarskim vlastima. Neki
austrougarski vojnici su bili ubijeni, pa su vlasti
odluile da skupe desetine najuglednijih srpskih
domaina u Bosanskom amcu i da ih dre kao
taoce. Tada je moj pradjed otiao u zgradu komande
i kazao da nee otii dok ne puste te ljude.
Nakon to je to komandir odbio, moj pradjed je

otiao u Tuzlu i izdejstvovao smjenu komandanta
i ljudi su puteni. Mog oca, kada je imao 17
godina, etnici su zarobili u amcu. Izgubio bi
glavu, poto je liio na komuniste, to su mu oni
i rekli. Vjerovatno bi izgubio glavu da nije imao
to prezime. Nakon to je rekao da mu je Alija
Izetbegovi djed, oni su ga pustili.
Zanimljivo je i roenje Zorana inia u naoj
kui. Iznajmili su neke od prostorija. Meni je u prvi
mah ta pria izgledala nevjerovatna, ali onda se to
potvrdilo. Zoran ini roen je u istoj kui gdje i
Alija Izetbegovi.
(TV1, decembar 2013.)
BAKIR IZETBEGOVI
~ 74 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O uspjenim priama u BiH
Iftar u Predsjednitvu BiH uprilien u ast reprezentacije BiH u sjedeoj odbojci i svjetskog prvaka
u boksu Adnana atia, Sarajevo 10. juli 2014. godine
Na prvom mjestu dobra je zemlja, locirana u sred

Evrope, lijepa, bogata raznovrsnim resursima.
Dobri su i ljudi, vitalni i talentovani, procvatu u
svakom ureenom sistemu u koji dou. U Bosni
je lo, neureen sistem, ali i u takvom sistemu ima
uspjenih, ohrabrujuih pria. Teanj, Graanica,
Gorade imaju poduzetne ljude koji su na dobrom
putu da zaposlenost u tim mjestima dovedu na
evropski prosjek. Dobar je i Telekom, Energoinvest,
namjenska proizvodnja, turizam se ubrzano
razvija. Dobre rezultate daje i turska kreditna
linija 1.740 novozaposlenih u industriji i par
hiljada samoodrivih seoskih domainstava nije
lo rezultat za prvu godinu implementacije koja e
trajati jo devet godina. Snana seoska gazdinstva
koje posjeduju povratnici su, sredstvima ovog
kredita, osnovana i gdje se nismo tome nadali,
recimo na Han Pijesku, Sokocu, Rogatici.U Bosni
se prave dobri filmovi, imamo najbolji filmski
festival u regionu. I naravno, sjajne sportiste,
sjedeu odbojku, borilake sportove, rukomet,
koarku, fudbal, evo se i teniser Dumhur pridruio
uspjenima...
(Start, januar 2014.)
O potjernici srbijanskog
pravosua
Potjernica srbijanskog pravosua je s pravom
izazvala uznemirenje meu Srebrenianima.
Boraka udruenja i udruenja rtava rata iz
Podrinja su se okupila u Sarajevu i traila da se
odri sastanak u sastavu u kom je i odran. Traili
su od mene da pozovem Komia, Lagumdiju,
Radonia i Bariu olaka. olak je bio na putu
a Komia nismo uspjeli da kontaktiramo. Nas
trojica smo se odazvali jer smo procijenili da
drava mora jasnije i glasnije odgovoriti na
pokuaje izjednaavanja krivice i pritiske koje
branioci Srebrenice trpe ve godinama. Stalno se
pozivaju na sudove u RS, ispituju i uznemiravaju,
a pri tom nemaju kvalitetnu pravnu zatitu jer su
veinom loeg imovnog stanja. Ovaj put je Srbija,
protivno potpisanom Protokolu, poela potjeru za
ljudima koje je tokom agresije na BiH progonila na
najgori nain. Na potjernici se, izgleda, nalazi i ime
ovjeka koji je zarobljen u Bratuncu 1992. godine
a kosti mu pronaene u Srbiji 1995. godine! Ne
moemo utjeti na ovakve injenice, to je dosta
dosta je. Neka se u Srbiji ostave Srebrenice i Bosne
i Hercegovine, neka kampanje prave na neem
drugome.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 75 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O Naseru Oriu
Sastanak u Predsjednitvu BiH sa politikim liderima I predstavnicima borakih udruenja i udruenja

majki Sreberenice povodom raspisivanja potjernice Tuilatva Srbije za Naserom Oriem, Sarajevo,
30. januar 2014. godine
Naser Ori ne moe dva puta odgovarati za iste

optube. Haki tribunal je proveo maksimalmno
temeljitu istragu i izrekao oslobaajuu presudu
Naseru Oriu. Ori je nevin proveo 40 mjeseci
u zatvoru Hakog tribunala, i opet je spreman
odgovarati pred sudom u svojoj zemlji ukoliko
se pojave neki novi dokazi. Ali, koji se to dokazi
mogu pojaviti nakon 20 godina? Sve to se moglo
protiv Oria staviti na sto sigurno je ve stavljeno u
Hagu. Oigledno se radi o propagandi i elji da se
napravi kakav-takav balans u vremenu kada traje
suenje Karadiu i Mladiu.
O zloupotrebi opravdanog
nezadovoljstva naroda
Krenulo je kao spontani bunt ljudi izmorenih
neimatinom,
nepravdom,
sebinou
i
indolencijom politiara. A onda je to nezadovoljstvo
iskoriteno, kanalisano, zloupotrebljeno.
Vidljivi dio protesta su bile mase nezadovoljnih

ljudi s jedne strane, kordoni policije s druge, i
grupe mladih huligana izmeu. Sve je vidljivo i
jasno, pa i ponaanje huligana koji rado koriste
priliku da se ravnopravno tuku s policijom. Ono
to je manje vidljivo i to je jasno samo onima
koji imaju dodatnu informaciju i znanje, jeste
ponaanje ozbiljnih i sposobnih aktera iz drugog
plana. Na policiju je baeno nekoliko hiljada
kamenica probrane veliine, a zgrade koje su
napadnute se nalaze u parku a ne u kamenolomu.
Neko se pobrinuo i za kamenje, i za benzin, i za
molotovljeve koktele. Dragan Luka, direktor
Federalne uprave policije, smatra da se ovdje radilo
o pokuaju dravnog udara. Ozbiljna istraga koje je
pokrenuta e dati jasnu sliku o pozadini dogaanja
od 7. februara, o izvriocima i nalogodavcima
ruilakog pohoda, i odgovornosti elnih ljudi
sigurnosnog sektora BiH.
BAKIR IZETBEGOVI
(Veernji list, februar 2014.)
~ 76 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O februarskim
demonstracijama
Ne mogu pravdati nasilne demonstracije. Ali ako
iega dobrog ima u ovoj tragediji koja se desila,
jeste to to e eventualno natjerati politiare da se
pokrenu, da se dogovore, da bre rade. Nadam se
da e se ii u tom smjeru. to se tie tvrdnje da se
u kroz dvije decenije nita ne mijenja, mijenjalo
se, mijenjala se garnitura vlasti. Razne partije su
probale da BiH vode ka boljem, nekada je ilo
bolje, nekada loije, ali nema arobnog tapia.
Niko nee nita dramatino promijeniti nabolje
u BiH. Jednostavno, mi imamo takve kugle na
nogama sa kojima nije lako i brzo ii. Ali se moe
ii. Moe se i kotrljati unazad, kao to je to situacija
zadnjih par godina. Potrebno je uporediti periode
kada je ko predstavljao okosnicu vlasti i utvrditi
kada je brutonacionalni dohodak rastao, a kad
je stagnirao, kada su reforme pravljene, kada su
stagnirale, kada je broj zaposlenih rastao, a kada
stagnirao ili opadao. Iz toga se vidi da se moe
bolje raditi. Olako obeana brzina je nerealna
stvar. Pozivam graane BiH da ne nasjedaju na to.
Bh. ekonomija bila je na koljenima prije rata, imali
smo najveu inflaciju, ivjeli smo na ekove To
je rat dodatno devastirao. Nakon rata imali smo
posvaane politiare, posvaane etnike grupe,
jako komplikovan sistem napravljen u Dejtonu,
pun mogunosti koenja. Ovo nije moglo puno
bre, ali je moglo bre. Mogli smo izbjei zastoj u
posljednje tri godine.
(TV1, februar 2014.)
O odgovornosti ministra
sigurnosti
Ne moemo da dokuimo ta je on predsjednik
je stranke iji lanovi potpiruju ove demonstracije,
vlasnik je Dnevnog avaza, jedan bogata koji
ima tornjeve Sigurno je on ovjek koji ne moe
rei da mu nije valjalo u ovoj dravi u ovih 15
godina, jer je uspio da akumulira bogastvo i vlast.
Istovremeno duan je da titi objekte i lica, to je
direktna odgovornost ministra sigurnosti, dakle,
da koordinira rad policijskih tijela. Ovo stanje je
bilo kao da je neko namjerno ispustio poluge. Jedna
utnja, pasivnost. Osjeali su se destimulirano,
BAKIR IZETBEGOVI
obeshrabreno ljudi u policiji. Jer ona nema glavu

ili joj ta glava daje impulse koji su kontradiktorni
i negativni.
(Anadolija, februar 2014.)
O patriotizmu i nasilnim
demonstracijama
Gledam ovih dana lica nekih ljudi. Znat emo
tano ko e braniti ovu zemlju, ko smije, iji su
kakvi planovi. udna su ponaanja ljudi u sistemu
koji se trebaju baviti sigurnou ove zemlje. Jo
e se te stvari raiivati. To je dobro u ovome
zlu. to emo vidjeti lica, to emo se razdvojiti,
vidjet emo ko je zaista prijatelj ove zemlje, a ko
je prijatelj samo sebi, i ko kakve planove ima. Ono
to ima patriota politiara u ovoj zemlji, ima da se
opameti da bre rade, da misle manje o sebi, a vie
o narodu. Inae e ih ovaj cunami pomesti. Mnogi
e otii. A ono to ostane ima da brine o narodu.
O Tumanu i Hakoj presudi

Ja potujem Hrvate, njihovu historiju, kulturu,
sluam njihove muziare, itam njihove pisce, esto
gledam njihove TV, imam prijateljstvo sa njihovim
liderima. To naravno ne znai da neu rei bobubob i popu-pop. Tuman je izborio nezavisnost
Hrvatske, ali je unesreio Bosnu i Hercegovinu,
Bonjake i Hrvate u njoj. Ne oekujte od mene
da ne pozdravim Haku presudu koja je njegovu
ulogu u naoj tragediji nazvala pravim imenom, da
ne pokazujem ljutnju kada je u pitanju sve ono to
je uraeno Mostaru i Mostarcima, da ne osudim
svu tu kratkovidost koja je bez potrebe zavadila
dva naroda i dovela do toga da je pola miliona
Bonjaka i stotine hiljada Hrvata iselilo iz zemlje
u kojoj su roeni. Jesu li tee moje rijei ili tua
nedjela, je li krivo ogledalo ili je krivo runo lice
nae nedavne prolosti koje se u mojim rijeima
ogleda?
~ 77 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Veernji list, februar 2014.)
O dravi kao svojoj kui
Susret sa borcima, manifestacija Putevima pobjede Dan oslobaanja Podveleja, Mostar,

18. juni 2011.
Moramo podijeliti i bogatstvo i siromatvo, i anse

u ovoj zemlji. Nema visokih plaa, rastronosti,
treba skrbiti o naciji. Pokuat emo s vanrednim
izborima, neka izaberu one za koje smatraju da
su bolji. Neka ne rue institucije, zgrade, neka ne
rue dravu. Drava je kao kua, nemojte zapaliti
kuu u kojoj ivite, uvajte kuu. A onda emo u
toj kui vidjeti ko je domain, ko je bolji domain,
podijeliti jednake mogunosti. Prije svega uvajte
kuu.
O neslozi bonjakih lidera

Mislim da se ne bismo doveli u ovu situaciju da
je Alija Izetbegovi bio sa nama u cjelokupnom
postratnom periodu. Borba za lidersku poziciju
meu Bonjacima nakon njegovog odlaska je
doprinijela negativnom stanju koje kulminira
ovih dana. Nesloga i meusobno diskvalificiranje
bonjakih lidera nas je kotalo neuspjeha sa
Aprilskim paketom ustavnih promjena, kotalo
nas je neuspjene reforme policije, dovelo do
gubitka autoriteta svakog bonjakog politiara, do
nesloge i raslojavanja unutar bonjakog korpusa.
Alija Izetbegovi bi sigurno krenuo istim putem
kojim je SDA krenula ovih dana, a to je borba
protiv korupcije, protiv privilegija i rastronosti,
formiranje fonda za socijalnu brigu i potporu
zapoljavanju itd.
Svojim neupitnim autoritetom sposobnog i

skromnog lidera on bi garantovao uspjeh ovakvog
programa. A s pospremanjem u drutvu bi krenuo
od svoje kue, od SDA.
(Klix, februar 2014.)
O smjeni Fahrudina
Radonia
Fahrudin Radoni je smijenjen zato to evidentno
snosi krivicu za pasivnost i obezglavljenost
sigurnosnog sistema koja je dovela do ranjavanja
mase policajaca i demonstranata, i nanoenja
ogromnih materijalnih i nematerijalnih teta
dravi. Ovaj akt
neinjenja je kulminacija
destruktivnog djelovanja u odnosu na narod
i dravu koji su mu je pruili dom i ansu da se
drutveno afirmie i izvanredno materijalno
situira. Radoni se, naalost, navikao poigravati
sa ljudima, izigravati partnerstva i prijateljstva. Ali
nee se poigravati sa dravom i njenom sigurnou.
Uzalud mu je, morae otii. I bie upamen kao
ministar nesigurnosti u ijem mandatu je gorjela
zgrada Predsjednitva BiH.
BAKIR IZETBEGOVI
(Nezavisne novine, mart 2014.)
~ 78 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O Tihiu i dvovlau u SDA
Radni sastanak sa predsjednikom Tihiem
Nije nikad bilo dvovlaa u SDA. Tihi je

predsjednik stranke i od mene je imao samo
podrku. U vremenu njegovog odsustva sam zaista
uloio truda da se radi jedinstveno, bez tenzija i
preglasavanja. Prva prava disonancija je izazvana
smjenom Alispahia, ali smo na nju bili prisiljeni.
Stranka mora pokazati snagu, spremnost da svakog
stavi na njegovo mjesto. Ne moete se poigravati sa
SDA, morate cijeniti ansu koju vam prui najjaa
politika organizacija u BiH.
(Slobodna Bosna, maj 2014.)
O zavjerama i loim
namjerama
Ne vjerujem u zavjere Evrope i SAD protiv BiH,
ne vidim ta bi dobili novom krizom na Balkanu.
Zato su izvrili NATO udare, nametnuli mir,
sudili zloincima, troili i energiju i kredibiletet
kako bi se u BiH usvojile pozitivne reforme, ako
su imali loe namjere u odnosu na ovu zemlju?
Problem meunarodne zajednice je neodlunost,
nekakva strategija da svaka budua reforma mora
biti domai proizvod, nespremnost da se bobu
BAKIR IZETBEGOVI
kae bob a popu pop... Perspektivne vojne lokacije

je trebalo odavno uknjiiti u skladu sa Talinskim
uslovom, jer je za to postojao sasvim validan pravni
osnov u postojeim zakonima i odlukama, te
odluci Ustavnog suda BiH. Mehanizam knjienja
je jasan i jednostavan: Ministarstvo odbrane
BiH je Dravnom pravobranilatvu BiH trebalo
dostaviti potrebnu zemljinoknjinu i katastarsku
dokumentaciju, a Dravno pravobranilatvo je
zatim, po slubenoj dunosti, trebalo da uputi
pojedinane zahtjeve za knjienje svake lokacije, jer
ima zakonsku obavezu da titi imovinske interese
drave i njenih institucija. Nisu bile potrebne
nikakve dodatne odluke, ni izvrne ni zakonodavne
vlasti, niti je trebalo traiti politiku saglasnost
da bi se sproveli ve donoseni zakoni i odluke.
Naalost, prevladali su strahovi i ziheratva nekih
domaih aktera i nekih predstavnika meunarodne
zajednice, pa se konstatno insistiralo na politikom
dogovoru. To je otvorilo prostor Dodiku da
ucjenjuje, da uslovljava knjienje 63 vojne lokacije
raspodjelom kompletne dravne imovine, i to na
nain koji je protivan odluci Ustavnog suda.
~ 79 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Dani, mart 2014.)
O sramotnom tjeranju investitora
Sa zamjenikom premijera Republike Turske Ali Babacanom na Sarajevo Business Forumu

Moramo prestati obeshrabrivati a poeti

ohrabrivati inostrane investitore i turiste. Sramotna
je injenica da se investitori iz arapskih zemalja
osjeaju dobrodoli u Srbiji dok ih u Bosni pojedini
politiari svojim izjavama tjeraju i vrijeaju. Vizni
reim spram veine arapskih i islamskih zemalja
je restriktivan, kao da im elimo poruiti da nisu
dobrodoli, ni oni ni njihov novac. Moramo
mijenjati odnos prema sebi i drugima, prestati
sa svaama i politikim natezanjima koja tjeraju
investitore u druge zemlje, stvoriti povoljan poslovni
ambijent. Moramo krenuti u odluan obraun
sa korupcijom, izvriti reviziju privatizacije,
ispitati porijeklo imovine, biti efikasniji u naplati
poreza i doprinosa, ostvariti budetske utede
kroz smanjenje trokova i racionalizaciju javne
administracije na svim nivoima, osloboditi
neiskoriteni kapital iz javnih preduzea, i sva ta
sredstva usmjeriti u dobro osmiljene razvojne
projekte, staviti taj kapital u funkciju podrke
privredi, uiniti ga operativnim kroz direktne
grantove i povoljne kredite, ubrzati procedure, biti
na usluzi investitorima i poduzetnicima, pokazati
vie sluha za njihove probleme, uvesti poreske
olakice i poticaje za pokretanje malih i srednjih
preduzea, koja su najbolji generator ekonomskog
razvoja i kreiranja radnih mjesta u modernom
ekonomskom okruenju. A to se tie prvog dijela
vaeg pitanja koje se odnosi na skrivene ciljeve dijela
demonstranata, vrijeme i istrage e dati odgovor.

Zato se traila ostavka svih optinskih naelnika
u Federaciji, pa i najuspenijeg i najomiljenijeg
naelnika u BiH, naelnika Zenice, zato se protesti
uporno odravaju pred zgradom Predsjednitva
BiH mada ova institucija u svojoj nadlenosti nema
privredu, socijalna pitanja, privatizacije itd, zato
su paljevinu zgrade Predsjednitva izvrile osobe
koje su zaposlene i dobro situirane, kakve veze su
pojedine ambasade i pojedini domai politiari
imali sa svim to se deavalo, saznat emo u blioj
budunosti.
(Dani, mart 2014.)
O ulozi Sarajevo Business

Foruma
Dometi zavise od domae ponude. Uloga Business
Foruma je da dovede potencijalne investitore i
partnere u Sarajevo, da se ostvari kontakt, da se
stvori ansa, sve ostalo je do domaih privrednika.
U Bosnu i Hercegovinu je iz islamskih zemalja u
poslijeratnom periodu ulo kapitala i investicija
u vrijednosti od priblino 1,5 milijarde KM, vie
nego u sve ostale republike bive Jugoslavije. To se
nije desilo samo od sebe, itekako su pomogli ljudi
koji su ohrabrivali i dovodili investitore u BiH.
BAKIR IZETBEGOVI
(Slobodna Bosna, maj 2014.)
~ 80 ~ MANDAT 2010. - 2014.
O podrci Angele Merkel
Posjeta Berlinu i sastanak sa kancelarkom SR Njemake Angelom Merkel, Berlin,

Moemo oekivati maksimalnu podrku EU,

naroito Njemake u slijedeim godinama. Uslov
je da mi, bh. lideri napravimo minimum koji se
od nas oekuje. Konkretno, da prestanemo sa
bespotrebnim prepirkama, da pokaemo kapacitet
dogovaranja, postizanja kompromisa, da nakon
izbora brzo dogovorimo koalicije i vlade i da
radimo posao za koji smo plaeni efikasnije i bre.
Dakle, mi jedan korak oni deset koraka. Spremni
su podrati, kako ree Merkelova novu dinamiku
BAKIR IZETBEGOVI
kada je u pitanju evropski put BiH, spremni su

osigurati veoma znaajne fondove za izgradnju
infrastrukture i energetskih objekata diljem
regiona. Spremnost saradnje i dogovaranja smo
pokazali kod pripreme donatorske konferencije
i imamo dobre rezultate. I upravo tako nam je
reeno dogovarali ste se, i u BiH, i regionalno,
sa Srbijom, i mi smo vas nagradili. Iznosi koje smo
postigli su 20 posto vii od oekivanih.
~ 81 ~ MANDAT 2010. - 2014.
(Klix, juli 2014.)
O alternativnoj domovini
Posjeta Meugorju u okviru UNESCO samita u Mostaru, 04. juni 2012. godine
Postoji to uvjerenje da su Bonjaci najvie

zainteresovani za BiH, da nemaju alternativnu
domovinu itd. Ja vjerujem da niko od nas nema
alternativnu domovinu, ve samo jednu, onu u
kojoj smo roeni. Treba da potujemo tu zemlju
koja nas raa i hrani, u kojoj poivaju nai preci.
Time potujemo sami sebe. Bonjaki politiari
su ipak, i oigledno, spremniji od drugih da
tragaju za rjeenjima, ali to ne bih zvao ustupcima.
Kakav ustupak, recimo, treba uiniti spram Srba?
Srbi dominiraju u entitetu koji pokriva skoro
pola teritorije BiH, a svoju treinu vlasti solidno
konzumiraju na nivou drave. to se tie Hrvata,
ni tu se ne moe govoriti o ustupcima, ve o
mehanizmima koji e onemoguiti majorizaciju
brojnijih naroda nad njima. Ni Srbi ni Bonjaci
nisu odoljeli da Hrvatima biraju predstavnike, i to
se mora korigovati. To nije nikakav ustupak, ve
pravo Hrvata.
(Nezavisne novine, juli 2014.)
O brutalnom nasilju Izraela

Uasno je gledati kako, po ko zna koji put, Izrael
vri brutalno nasilje nad Palestincima koji ne mogu
da se odbrane. I deprimirajua je reakcija svjetskih
sila i velesila koje su dosad barem rasporeivale
odgovornost za sukobe na Izrael i Hamas, a ovaj
put pokazuju nekakvo razumijevanje za akcije
Izraela! Izrael je zbio Palestince na ostatke zemlje
koju je oteo njihovim djedovima, i na tim ostacima,
ignoriui rezolucije Vijea sigurnosti UN, gradi
svoja naselja i ini sve kako bi Palestincima
onemoguio ivot dostojan ovjeka. Gaza je najvei
konc-logor na svijetu, na teritoriji manjoj od grada
Sarajeva pokuava ivot organizovati preko milion
ljudi. Izloeni su opsadi koja donosi svakodnevna
ponienja, nedostatku osnovnih sredstava za ivot,
i u redovnim intervalima izljevima brutalnog
nasilja koje odnosi hiljade ivota nevinih civila.
Osramoen sam injenicom da u Predsjednitvu
BiH, zbog stava Neboje Radmanovia, ne moemo
usvojiti jasan stav i osudu ponaanja Izraela.
(Klix, juli 2014.)
BAKIR IZETBEGOVI
~ 82 ~ MANDAT 2010. - 2014.
PREDAVANJE
NA OXFORDU
BAKIR IZETBEGOVI
~ 83 ~ MANDAT 2010. - 2014.
PREDAVANJE NA OXFORDU
Predavanje lana Predsjednitva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovia na Oxford centru
za islamske studije u Londonu
Borba za slobodu, dostojanstvo i demokratiju

u islamskom svijetu, Iskustva bosanskih
muslimana, Univezitet u Oxfordu, 28. oktobar
2013. godine.
Epoha pasivnosti i mirovanja prola je zauvijek.
Veliko mi je zadovoljstvo biti na Univerzitetu u

Oxfordu. elim zahvaliti Oxford centru za islamske
studije na pozivu da odrim predavanje.
Jer, jedan svijet od 700 miliona ljudi, s ogromnim

prirodnim resursima i na geografskoj poziciji
prvog reda, koji je nasljednik kolosalnih kulturnih
i politikih tradicija i koji je nosilac ive islamske
misije, ne moe jo dugo ostati u poloaju
najamnika.
To je posebna ast, jer je ovaj centar ostvario

impresivna postignua od ogromnog znaaja za
muslimane cijelog svijeta.
Ne postoji sila koja bi mogla sprijeiti novu

muslimansku generaciju da ne uini kraj tom
nenormalnom stanju.
Posebno me obradovao obilazak prelijepe nove

zgrade Centra, koja je bila tek u nacrtima kada
sam, prije 12 godina, prvi put posjetio ovo mjesto.
Od vremena kad su napisane ove vizije prole su 44

godine. Broj muslimana u svijetu se udvostruio.
Ekonomska mo zemalja koje nastanjuju se
udesetostruila.
Bilo je to u aprilu 2001. godine, kada je moj otac

Alija Izetbegovi u ovoj sali odrao predavanje pod
nazivom Bosna na historijskoj granici.
U svom bogatom i burnom ivotu on je bio mnogo
toga: pisac, zatvorenik, dravnik. Ali, ako bih
ukratko trebao opisati Aliju Izetbegovia, sutinu
njegove vokacije i angamana, onda bih rekao
da je on bio borac za slobodu, ravnopravnost i
dostojanstvo muslimana, za pravilno razumijevanje
islama.
Imao je svoje vizije i snove o buenju muslimana iz
vjekovne letargije, o povratku islamskog svijeta na
glavnu historijsku scenu.
U jednom od svojih mladalakih napisa od prije
skoro pola vijeka je napisao:
itav muslimanski svijet se nalazi u stanju vrenja
i promjena.
Ma kako bude izgledao ovaj svijet poto ove
promjene naprave prvi uzlazni krug, jedno je
sigurno to vie nee biti svijet iz prve polovice
ovog vijeka.
Broj kola, uenika i uitelja u nekim od tih zemalja

je ustostruen. Vrenje i promjene koje je donijela
nova generacija muslimana se deavaju tek sad, u
posljednjim godinama.
Bujanje u islamskom svijetu poinje da raskida
okotale strukture vlasti. Svjedoci smo drutvenih
lomova, revolucija, konflikata i ratova.
Duboke drutvene i politike promjene, koje su
fermentirale decenijama, su konano krenule
u smjeru stvaranja slobodnih drutava i
demokratskih struktura vlasti.
Dobro obrazovana generacija muslimana
slobodnog miljenja napokon je poela slamati
lance koji su tako dugo spreavali napredak
islamskog svijeta. Ta generacija muslimana trai
slobodna drutva umjesto zatvorenih, vladavinu
prava umjesto vladavine jedne osobe, demokratiju
umjesto diktature, pravdu i potenje umjesto
opresije i korupcije.
Nikakva sila ne moe sprijeiti ovu novu generaciju
da osvoji slobodu, preuzme sudbinu u svoje ruke i
uestvuje u oblikovanju svijeta budunosti.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 84 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Uz sva posrtanja i padove, uz sve greke,

zastranjivanja, otpore, krize i zastoje, ovo je
nepovratan i nezaustavljiv proces.
Duh islama je inkluzivan. On priznaje sve to
je dobro i napredno. On ne rui. On gradi i
nadograuje.
Nita to svijet ini boljim, to oslobaa ljudsku
kreativnost, ne moe biti protiv islama. I nita to
je islamsko ne moe biti protiv slobode, napretka i
oslobaanja ljudskih potencijala.
Muslimani su, u ne tako davnom historijskom
vremenu, dali kolosalan doprinos razvoju globalne,
univerzalne kulture i civilizacije, jer je ta generacija
muslimana s radou i znatieljom prihvatala,
a zatim unapreivala znanja koja su zaticali u
zemljama kojima su ovladali.
Jedan bizantijski vladar je s uenjem zabiljeio da
mu je jedan arapski vojskovoa, kojeg je nazvao
barbarinom, meu uslovima primirja traio
pravo na kupovinu grkih rukopisa.
Razmjenu ideja, kulturnih, naunih i tehnolokih
dostignua nije bilo mogue zaustaviti ni tada, u
vremenu u kom su teritorije i narodi bili strogo
odvojeni i kontrolisani.
U vremenu koje je pred nama vremenu
munjevito brzih razmjena informacija i uticaja
vodit e se intenzivna borba ideja i ideologija,
koje e se neumitno i ubrzano proimati, sudarati,
ponitavati ili stvarati sinergije.
Muslimani moraju aktivno uestvovati u ovoj
borbi i ostati otvoreni za dijalog. Ne smije ih
zatrovati gorina akumulirana kroz vijekove
fizike i duhovne dominacije Zapada. Ne smiju
upasti u zamku radikalizma, u elju za osvetom i
unitenjem, u opasne ideologije zatvaranja u sebe,
ideologije radikalne ekskluzivnosti.
Ne smiju strahovati od drugog i drugaijeg.
Morae tragati za formulom inkluzivnosti, za
funkcionalnom kombinacijom izvorno islamskih
vrijednosti i najboljih od onih vrijednosti koje
smatramo Zapadnim, modernim.
BAKIR IZETBEGOVI
Evropski muslimani imaju posebnu ulogu u

traganju za ovom formulom proimanja, inkluzije i
integracije. Oni su u direktnom kontaktu, uronjeni
u Zapadnu kulturu. Oni posjeduju obrazovanje i
poseban interes za pomirenjem tradicionalnog
u njima i modernog oko njih. Kada govorimo o
islamu i muslimanima u Evropi, neophodno je
odmah demantovati skoro prihvaeno shvatanje
da je Evropa kranski kontinent i da je njena
kultura judeo-kranska, a da je islam stranac u
njoj. Naroito je bitno otkloniti opasnu zabludu
o navodnom kulturolokom i civilizacijskom
sukobu navodno progresivne kranske Evrope, s
jedne strane, i navodno retrogradne muslimanskoorijentalne prijetnje, s druge strane.
Evropa nije rodno mjesto ni jedne od velikih
monoteistikih religija, pa ni kranstva. Isus Hrist
se nije rodio, niti je propovijedao u Evropi. Sve tri
velike monoteistike, abrahamske religije potiu s
istog izvora, s istog, relativno uskog geografskog
podruja.
I, to je najvanije, nose skoro identine poruke i
zagovaraju identine bazine vrijednosti.
Islam nije stranac u Evropi, niti je stran njenom
duhu. Upravo obratno: onoga to danas nazivamo
duhom Evrope vjerovatno ne bi bilo bez uea i
doprinosa islama u formiranju identiteta Evrope,
doslovno u svim podrujima drutvenog ivota,
od religije i filozofije, preko umjetnosti, politike,
ekonomije i organizacije drave, do prirodnih
nauka, zanatstva, pa i kulinarstva.
Islam je u Evropi intenzivno prisutan u zbiru od
preko 1.300 godina, a u mnoge dijelove Evrope
stigao je dva i vie vijekova prije kranstva.
Kalifat Umajada se ve poetkom VIII. vijeka
uvrstio na tlu Evrope, najprije na Iberijskom
poluotoku, da bi se kasnije proirio na june dijelove
dananje Francuske, vajcarske i praktino na sve
otoke zapadnog Mediterana. Islamska drava koja
e trajati skoro osam vijekova je uveliko dosezala
civilizacijske i kulturne vrhunce u filozofiji, nauci,
tehnologiji i organizaciji kada se krajem prvog i
poetkom drugog milenijuma kranstvo proirilo
istonom, centralnom i sjevernom Evropom.
~ 85 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Islam je uticao na formiranje evropskog duhovnog

i kulturnog identiteta na sjeveroistoku Evrope
kroz 500 godina trajanja Zlatne Horde, odnosno
Krimskog, Kazanskog i Astrahanskog kanata,
te na jugoistoku Evrope kroz vitalnu i monu
Osmanlijsku imperiju.
Islamska misao je inicirala humanistiki preporod
na Zapadu, uvela je historijske nauke, uvela
je nauni metod, pomogla je skolastiarima
da usklade filozofiju s vjerom, stimulirala je
zapadni misticizam, postavila temelje italijanskoj
reneseansi i usmjerila modernu evropsku misao
do Kanta. Muslimani su bili nosioci progresa tog
vremena, oni su bili most izmeu filozofije i znanja
Antike Grke i nauke zapadnog svijeta.
Napredak medicine, matematike, astronomije,
hemije, geografije, graevinarstva i finansija, na
kom poiva moderno drutvo, je nezamisliv bez
uea islamskih naunika.
Mnogi nauni radovi, ukljuujui i one na
ovom Centru, govore o ovoj temi i potvruju
nedvosmislen zakljuak muslimani su sukreatori,
a time i suvlasnici evropske kulture i civilizacije.
Jedan od autohtonih evropskih naroda koji je ve
pola milenijuma u islamu su bosanski muslimani,
Bonjaci.
To je narod koji je u svojoj borbi za opstanak,
slobodu i dignitet, na vlastitom mikroplanu, proao
mnoga iskuenja kroz koja prolaze ili e proi
muslimani diljem svijeta. To je mali narod koji
nosi veliko historijsko breme. Bonjaci su prastari
evropski narod, stojnici od vajkada, kako je to,
na upit jednog istraivaa etnogeneze, definisao
jedan mudar seljak iz okoline Sarajeva. Ime zemlje
Bosne Bosona, u X. vijeku spominje bizantijski
car i historiar Porfirogenit u svom djelu De
administrando imperio, i njene granice, u manjevie istom obliku zadrat e se od tog vremena do
dananjih dana.
Kroz sve vrijeme svog trajanja Bosna je bila taka
dodira Istoka i Zapada, mjesto susreta ideja, religija
i interesa, ali prije svega mjesto koegzistencije
pripadnika abrahamskih tradicija.
Specifikum srednjovjekovne Bosne je bilo

postojanje autohtone Crkve bosanske, heretike i
bliske katarima i patarenima, iji pripadnici su se
nazivali Krstjanima ili Dobrim Bonjanima.
Bosna je tokom nekoliko decenija svog postojanja,
naroito u XX. vijeku, bila poprite sukoba. Ali
ti sukobi su svaki put bili uvezeni spolja, kroz
intervencije i invazije tuinaca. Ono to Bosna
u stvari jeste, a to je prirodna multikulturalna i
multireligijska zajednica, izgraeno je kroz vijekove
mira, tolerancije i potivanja drugih i drugaijih.
Sarajevo je grad sa stotinu minareta, ali i grad
brojnih i golemih crkava i sinagoga. Uz katolike
katedrale i markantnu Sabornu pravoslavnu crkvu,
tu je i velika protestantska, kao i subotarska crkva.
Sve najbitnije bogomolje se nalaze u historijskom
dijelu Sarajeva, na jednom kvadratnom kilometru
i skoro da se oslanjaju jedna na drugu.
Ime naroda koji je nastanjivao Bosnu nalazimo ve
u titularu bizantijskog cara Manuela Komnena iz
1166. godine gdje ih on naziva Bosenikos. U Povelji
bosanskog kralja Stjepana II. Kotromania iz 1332.
godine koristi se naziv Bonjani, to e Osmanlijski
osvajai prilagoditi vlastitom izgovoru u naziv
Bonjaci.
Drugog naziva za stanovnike Bosne nije bilo sve do
druge polovine XIX. vijeka kada se pod snanim
uticajem velikodravnih projekata iz susjedne Srbije
i Hrvatske bosanski pravoslavci i katolici poinju
imenovati Srbima i Hrvatima. Bosanski jezik i
bosansko pismo bosanicu nalazimo ve u Povelji
Kulina Bana iz 1189. godine u kojoj ovaj bosanski
vladar daje odreene garancije Dubrovakoj
republici. Najstariji rjenik bosanskog jezika za
koji znamo je tampan 1631. godine.
Bonjaci su islam poeli da prihvataju prije dolaska
Osmanlija na teritoriju Bosne, ali masovno
prihvatanje nove vjere se postupno odvijalo kroz
prvi vijek vladavine Osmanlija. Bonjaci i Crkva
bosanska su se duhovno, politiki i vojno odupirali
i Istoku i Zapadu, i Vatikanu i Bizantiji, i papama
i kraljevima. Invazija Otomana pak nije shvaena
katastrofino.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 86 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Turci su u vie navrata bili saveznici bosanskih

banova i kraljeva, a islam je u mnogim aspektima
bio prirodan nastavak vjere Dobrih Bonjana koja
nije priznavala sakramente, liturgiju, crkvenu
hijerarhiju, ikone i kipove.
Osmanlijska drava je osvajala teritorije, ali nije
porobljavala narode, zatirala njihovu kulturu i
duh, tjerala ih na promjenu vjere.
Nemuslimani su imali mogunost da novcem
iskupe vojnu obavezu, ali i ansu, koju su esto
koristili, da prihvate islam, a time i ratniku obavezu
i ansu da napreduju do samog vrha Osmanlijske
drave. Nakon povlaenja Osmanlijske drave u
granice dananje Turske ostale su crkve, samostani,
sinagoge, itave drave, narodi i kulture, u
potpunosti ouvani.
Neki historiari stoga smatraju da bi ispravan
prijevod sintagme Osmanli Devlet, dakle slubenog
naziva drave, trebao biti Osmanlijski komonvelt,
zajednica naroda, a ne Osmanlijska imperija.
Kada se krajem XIX. vijeka, nakon Berlinskog
kongresa, Osmansko carstvo povuklo iz Bosne,
Bonjaci su doivjeli dramatino historijsko
iskustvo. Osvanuli su kao podanici kranske
imperije protiv koje su ratovali stotinama godina.
Austrija je u prethodnim vijekovima napadala
Bosnu kad god je procijenila da ima ansu za
uspjeh. Eugen Savojski je, samo u svrhu slabljenja
protivnika, krajem XVII. vijeka nenadano prodro
do Sarajeva, spalio grad i u roblje odveo hiljade
muslimanskih djevojaka. Slinu kampanju su
Austrijanci pokuali ponoviti nakon etrdeset
godina, ali su u uvenoj bici kod Banja Luke fatalno
poraeni.
Moe zvuati paradoksalno, ali austrougarska
okupacija se, nakon prvobitnog oka, pokazala
spasonosnom za fiziki i duhovni opstanak
Bonjaka. Austrougarska monarhija je bila pravna
drava, titila je individualna i kolektivna prava
naroda koji su ulazili u njen sastav. Sve to se na
tadanjem Balkanu nalo u meuprostoru i van
kontrole dvije kosmopolitske imperije, Otomanske
i Austrougarske, bilo je poast za muslimane.
Muslimani, i sve to je podsjealo na njihovu vjeru
i kulturu, su bukvalno izbrisani s tog prostora, iz
dijelova Srbije, Crne Gore, Makedonije.
BAKIR IZETBEGOVI
S druge strane, Bonjaci su dobili ansu da sauvaju

imovinu, vjeru, identitet, da se koluju, kulturno i
politiki organizuju unutar Austrougarske drave.
Prvi tramvaj u monarhiji nije izgraen u Beu, ve
u Sarajevu. Prva damija na svijetu koja je dobila
elektrinu rasvjetu je Begova damija, takoer u
Sarajevu. Austrija je u 40 godina prisustva u Bosni
izgradila impozantan broj raznovrsnih objekata,
uvela tehnike standarde i modernu organizaciju
drave i javne uprave.
Bonjaci su uzvratili lojalnou. Bili su veoma
cijenjeni dravni slubenici i ratnici i uivali
posebne privilegije koje traju do dananjih dana:
djeca iz Bosne i Hercegovine su u izbjeglitvu tokom
posljednjeg rata koristila mogunost besplatnog
kolovanja u Austriji koju su izborili njihovi
pradjedovi. Iskustvo Bonjaka sa austrougarskom
vladavinom je dragocjeno za odnos muslimana
prema Zapadu, prema ureenim sistemima i
sekularnim pravnim dravama.
Bonjaci su u vremenu od 1918. do 1992. godine, od
zavretka Prvog svjetskog rata do poetka agresije
na Bosnu i Hercegovinu, ivjeli u etiri razliite
junoslovenske zajednice koje su ih ignorisale,
asimilirale, a povremeno i doputale agresivne
napade na njihove ivote i imovinu. Nacionalizmi
su ugroavali fiziki opstanak Bonjaka.
Radikalni ateizam u vremenu komunistike
vladavine je ugroavao opstanak njihove vjere
i identiteta. U vremenu prve Jugoslavije, kojom
su dominirali Srbi, Bonjacima je oduzeto preko
milion hektara zemlje, zabranjeno je ime Bonjak,
ukinut naziv bosanski za jezik, ak je i vjera
nazivana muhamedanskom umjesto islamom.
Napadi na ivote i imovinu su bili tako intenzivni,
itava sela su poklana u vremenu mira, da su morale
reagovati sile pobjednice u Prvom svjetskom
ratu i posebnim sporazumom obavezati Srbiju da
garantuje prestanak napada.
Vrijeme Drugog svjetskog rata je jedan od dva
mrana historijska momenta u XX. vijeku u kom
su Bonjaci dodirnuli dno patnje i iskuenja. Silom
regrutovani u razliite vojske ratovali su sa svim
stranama u sukobu, a time i meusobom, i bukvalno
~ 87 ~ MANDAT 2010. - 2014.
su desetkovani. Cijela Bosna je mezaristan nevino

pobijenih muslimana, a rijeka Drina na granici sa
Srbijom je njihova najvea masovna grobnica.
Komunistiki reim koji je vladao sljedeih skoro
pola vijeka donio je i neto dobrog za Bonjake
nacionalizmi su prigueni, ivoti su bili sigurni,
Bonjaci imaju ansu da se koluju i budu dijelom
dravnog i vojnog establimenta.
Nemaju pravo na znaajniju imovinu
fabrike, ume, oranice, vee stambene kue su
nacionalizovane. Nemaju pravo na etniko ime,
na popisima se vode kao neopredijeljeni, njihov
jezik je srpsko-hrvatski, nemaju akademiju nauka,
nacionalne i kulturne institucije.
Zatvaraju se damije, medrese, tekije, mektebi.
Reisu-l-ulemu faktiki imenuje Centralni komitet
Komunistike partije. Zabranjen je rad politikih
partija, ukinuti slobodni mediji, svi koji su pruali
otpor ideolokom teroru su pozatvarani.
Otpor
mladih
bonjakih
intelektualaca
organizovanih u ilegalnu organizaciju Mladi
muslimani je skren drakonskim kaznama.
Voe su strijeljane ili osuene na viedecenijske
kazne.
Teror nad Bonjacima koji se protegao kroz XX.
vijek, mijenjajui samo oblike i intenzitet, uinio je
da preteni dio ovog naroda danas ivi u dijaspori.
Dva miliona Bonjaka ive u Bosni, dvostruko
vie je kroz iseljenike talase otilo u Tursku, SAD,
Australiju i zemlje Evrope.
Najtei, genocidni napad na Bonjake, izvren je
u vremenu raspada dravne zajednice Jugoslavije,
poetkom devedestih godina XX. vijeka. Podjela
teritorije Bosne i Hercegovine izmeu Srbije i
Hrvatske dogovorena je na sastanku predsjednika
Miloevia i Tumana u Karaorevu 1991.
godine. Procijenjeno je da Bosna i Hercegovina,
koja nije imala vlastitu vojsku, ne moe izdrati
ozbiljan napad, da e Bonjaci pokleknuti pred
daleko nadmonijim agresorom, pomiriti se sa
sudbinom i prikloniti se jednoj od strana.
Uplitanje sa Istoka i Zapada u unutranje stvari

Bosne i Hercegovine, koje je trajalo kroz sve vrijeme
njenog postojanja, ulo je u najdramatiniju fazu
separatistike snage meu bosanskim Srbima
i Hrvatima su naoruane, proglaene su srpske
autonomne oblasti koje su obuhvatile veinu
bosanskohercegovake teritorije, ustanovljena je
hrvatska zajednica Herceg-Bosna.
Ipak, na referendumu o nezavisnosti koji je
organizovan u martu 1992. pokazalo se da je
ogromna veina graana, ukljuujui i dio Srba, a
posebno Hrvata, privrena Bosni i Hercegovini. Oko
dvije treine stanovnitva je izalo na referendum i
skoro stopostotno podralo nezavisnost.
Uslijedio je brutalni napad Jugoslovenske armije
i paravojnih srpskih jedinica koje su ve bile,
nakon povlaenja iz Hrvatske, rasporeene
po cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Preko
100.000 vojnika, od kojih je veina ve ratovala u
Hrvatskoj i Sloveniji, organizovanih u 6 korpusa,
opremljenih stotinama tenkova i oklopnih
transportera, hiljadama raznovrsnih artiljerijskih
orua i stotinama helikoptera, je napalo nesrpsko
stanovnitvo diljem zemlje. Pokrenut je talas
izbjeglica koji e izmijeniti etniku sliku do tada
arolike Bosne i Hercegovine. Krajem 1992. agresiji
se pridruila Hrvatska aktivirajui Hrvatsko vijee
odbrane, koje je do tada branilo teritorije preteno
nastanjene Hrvatima, u napad na branioce Bosne i
Hercegovine.
Agresiji se pridruila i izdajnika vojska Fikreta
Abdia sainjena od Bonjaka koji su saraivali s
Miloeviem. Branioci Bosne, skoro nenaoruani
i u zaetku procesa organizacije, zbijeni su u
opkoljene gradove i enklave. Rat je trebao biti
izgubljen u roku od nekoliko sedmica. Meutim,
potrajao je skoro etiri godine. I nije izgubljen.
Ali, izvreno je svirepo etniko ienje
stanovnitva i temeljito uklanjanje tragova
muslimanske kulture i tradicije. Srueno je preko
hiljadu damija i medresa, preorani su mezaristani,
spaljene arije, sruen je uveni Stari most u
Mostaru.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 88 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Sarajevo je izdralo jednu od najduih opsada

u historiji ratovanja izgubivi skoro desetinu
stanovnitva koje se zateklo u okruenju.
Najgore patnje Bonjaci su trpili u konc-logorima
koje su organizovale i srpska i hrvatska strana, a
kulminacija je bila genocid izvren u Srebrenici.
Rat nije izgubljen. Armija Bosne i Hercegovine koja
je trebala da izdahne pod udarcima deseterostruko
jaeg udruenog neprijatelja je zaudo poela da
jaa, raste, uzvraa.
Sa skoro zaustavljenom privredom, odvojeni u
potpunosti od ostatka svijeta, branioci Bosne su
uspjeli da izgrade jedan kompleksan sistem koji je
odbranio zemlju i narod. U zemlji je proizvedeno,
na nevjerovatne naine u nju uneseno, ili oteto u
borbama oko 100.000 puaka, preko 100 miliona
metaka, stotine topova i minobacaa, potrebne
koliine hrane i goriva, helikopteri koji su stalno
letjeli povezujui enklave. Sarajevo je spojeno sa
slobodnom teritorijom kopanjem tunela ispod
aerodroma koji su osiguravale meunarodne snage.
Krucijalan momenat u ratu je bilo postizanje mira
s Hrvatima Tuman je odustao nakon gubitka
preko 6.000 vojnika Hrvatskog vijea odbrane.
Uguene su pobune pojedinih neposlunih
komandanata, nadjaana vojska Fikreta Abdia i
Armija BiH izgraena u vojnu silu ravnopravnu
agresorskoj. Genocid u Srebrenici i masakr
skoro stotinu civila pogotkom granate na jednu
od sarajevskih pijaca su rezultirali vazdunim
udarima NATO snaga na srpske poloaje diljem
To je otvorilo put zdruenoj akciji hrvatske i
bosanske vojske koja je Miloevievu i Karadievu
stranu dovela na rub vojnog poraza.
Poraenih u ratu ipak nije bilo, nisu to eljeli
moni meunarodni faktori koji su kontrolirali rat
u Bosni i Hercegovini, sve je zavreno mirovnim
sporazumom sklopljenim u Daytonu krajem 1995.
godine.
Moralni pobjednici smo mi, vojnog pobjednika
nema, svi smo izgubili, kazao je Alija Izetbegovi
po povratku iz Daytona ciljajui na rtve koje je
BAKIR IZETBEGOVI
podnijela cjelokupna bosanska nacija, na razdor i

mrnju ije je sjeme uneseno na dug period.
Mislim da je ovo skromna izjava, da smo mi
pobjednici jer smo sprijeili ratne ciljeve napadaa,
podjelu zemlje koja se inila veoma izvjesnom
uzevi u obzir odnose snaga.
Otpor bosanskih patriota, preteno Bonjaka, je
bio uspjean i iz njega se mogu izvui neke vane
lekcije. Nedostajalo nam je skoro sve to je potrebno
za voenje ravnopravne borbe, taj nedostatak je
morao biti neim kompenziran.
Oruje nismo imali, morali smo imati neto
drugo na to smo se oslanjali. Mislim da su dva
najvrijednija oslonca bili vjera i znanje. Moralna i
intelektualna snaga. Bonjaci su veinom vjerniki
i veinom obrazovan narod.
Fenomen koji se odvijao pred naim oima je
bio povratak Bonjaka vjeri koja je potiskivana
decenijama. Vjeri u Boga, u pravdu, u pravian
ishod, u pobjedu dobra nad zlom. Rat je ojaao
njihovo uvjerenje. Ratna iskuenja su probudila
savjest i proces preispitivanja ljudi u odnosu na
Boga. Od tog vremena do danas damije su sve
ispunjenije mladim ljudima. Najvie tampana i
itana literatura u Bosni i Hercegovini je ona koja se
odnosi na islam. Pripadnost vjeri i manifestiranje
islama je liberalno, vezano za sutinu, skoro nikako
za vanjsku formu.
Pa i vjera koja je prethodila islamu, vjera Dobrih
Bonjana, je u nekim aspektima sauvana kroz
islam. Ta vjera je insistirala na jednakosti ljudi,
na skromnosti, strpljenju, nenasilju, ubistvo je
tretirano kao neoprostiv grijeh. Vjera u Boga,
potovanje njegovih zabrana, je presudno uticala
na odnos prema drugim stranama u ratu. Bonjaci
nisu uzvratili na zloine. Sauvali su vlastitu ast,
tue ivote i ansu za pomirenjem.
Bonjaci su dobro obrazovan i veoma snalaljiv
narod. U vanredno nepovoljnim uslovima, prije
svega logistikim, komunikacijskim i finansijskim,
izgradili su vojni, dravni i diplomatski sistem.
Imali su naunike, oficire, politiare, diplomate
koji su to bili u stanju uiniti jer su proveli milijarde
sati uei u kolama i u praksi.
~ 89 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Vojna industrija bive Jugoslavije bila

koncentrirana u brdima Bosne i Hercegovine.
je
U opkoljenom Sarajevu su majstori starih zanata

i umjetnike obrade metala prestali proizvoditi
dezve i, po nacrtima pirotehniara, poeli
proizvoditi protivoklopna sredstva.
Slino je bilo u opkoljenom Mostaru, Goradu,
Vakufu. Rijeke su pokretale improvizovane minielektrane, kopani su bunarevi, oruje je pravljeno
na nevjerovatne naine, hrana se uzgajala u
parkovima i saksijama za cvijee.
Kroz sarajevski tunel promjera 160/90 cm je
svaki dan prolazilo nekoliko hiljada ljudi, skoro
stotinu tona hrane i nafte, elektrina energija pod
visokim naponom. Logistiari su diljem svijeta na
crnom tritu kupovali oruje i, uprkos embargu
Ujedinjenih nacija na uvoz naoruanja i potpunom
okruenju u kom se Bosna nalazila, uspjevali da ga
unesu u zemlju.
Alija Izetbegovi, Haris Silajdi, reisu-l-ulema

Mustafa Ceri, generali Rasim Deli, Jovan Divjak
i Stjepan iber su bili po mjeri i ukusu naroda.
Alija Izetbegovi, skoro sedamdesetogodinjak, je
obiao sve frontove diljem Bosne i Hercegovine i
dijelio svu tegobu rata i opsade sa Sarajlijama.
Njegov kabinet u Predsjednitvu BiH je uniten
direktnim pogotkom na samom poetku rata,
tri automobila u kojim se vozio su pogoena
i unitena, svi njegovi pratioci su lake ili tee
ranjeni. Uniten je i njegov stan u kojem je ivio sa
suprugom, a zatim i stanovi njegovih keri u koje
je preselio.
Hrabri mladi ljudi su potovali i sluali starog
ovjeka. Iskustvo iz zatvora mu je pomoglo da
kanalie i kontrolira agresivnost ljudi. Dva puta
sam prisustvovao sceni kada estoki i opasni
momci na njegov blag i mudar savjet odgovaraju
plaem.
Sauvana je multietninost dravnih i vojnih

struktura. Bonjaci su inili veinu, stoac odbrane,
ali su uz njih uvijek bili patrioti iz druge dvije
etnike grupe, naroito u dravnom i vojnom vrhu
gdje su donoene odluke.
Izbjegavao je da kanjava ljude, ali kriminal i

pobune nije tolerisao. Sve to je stajalo na putu
stvaranja disciplinovane vojne snage je slomljeno, a
razni grubijani kojih se narod plaio su se redovno
pokazali kao papirni tigrovi.
I u ratu se sastajao Parlament Bosne i Hercegovine,

a Vlada je radila bez prestanka. Sauvana je
i ideoloka inkluzivnost. Pripadnici biveg
komunistikog establimenta su bili ukljueni u
odbranu kroz sve strukture drave, policije, vojske.
Predsjednik Clinton je kazao da ih je hrabrost

bosanskohercegovakog rukovodstva obavezivala
da nastave s naporima i podrkom.
Predsjedavajui
Parlamenta
i
tri
lana
Predsjednitva BiH su bili lanovi SDP-a, ustvari
sljedbenici Komunistike partije koja je promijenila
naziv 1991. godine. Sarajevo je jedini grad u bivoj
Jugoslaviji u kom nije promijenjen naziv glavne
ulice koja se i dalje zove po Josipu Brozu Titu.
Sauvana je sloboda govora, okupljanja, sloboda
medija. Nikad nije uvedena uobiajena ratna
cenzura. Veoma kritini tekstovi o vlasti, i protiv
vlasti, su objavljivani tokom cijelog rata u javnim i
privatnim medijima.
Lideri su bili umjereni, mudri, strpljivi i snano
povezani s narodom.
A voa pregovora u Daytonu Richard Holbrooke

je bio eksplicitan kada je kazao: Da nije bilo Alije
Izetbegovia, ne bi bilo Bosne i Hercegovine.
Najznakovitija je, ipak, iznenaujua izjava
Slobodana Miloevia koji je na daytonskim
pregovorima predao kompletno Sarajevo naoj
strani: Da, dao sam Sarajevo. Izetbegovi je to
zasluio. Ostao sve vrijeme u svom gradu, za
razliku od Karadia koji ga je kukaviki granatirao
godinama.
Od ogromne pomoi je bila raznovrsna podrka
koja je dolazila sa raznih strana, od naroda i
vlada. Islamske zemlje, Evropa, SAD, Organizacija
Ujedinjenih nacija su Bosnu i Hercegovinu
podravali humanitarno, a na kraju rata i vojno.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 90 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Odnos nekih zapadnih lidera je bio ambivalentan,

ponekad i antimuslimanski. Historiar Taylor
Branch u svojoj knjizi The Clinton Tapes biljei
da mu je Bill Clinton rekao da je predsjednik
Francuske Franois Mitterrand bio sasvim otvoren
u trvdnji da Bosna ne pripada Evropi, te da su
tadanji britanski dunosnici govorili o bolnoj, ali
realistinoj restoraciji kranske Evrope.
Bilo je lutanja. Ali konana opredjeljenja i odluke
su jasni, kao i ishod tih opredjeljenja i odluka.
Evropa i SAD su snano pomogli opstanak
Bosne i Bonjaka. Nijedna zemlja nije dobila tako
intenzivnu, raznovrsnu i dugotrajnu pomo kao
Bosna i Hercegovina.
Ameriki, francuski, britanski vojnici i diplomate
su rizikovali i gubili ivote u naporima da zaustave
rat i zatite stanovnitvo. Osamdeset francuskih
vojnika je poginulo titei dopremanje hrane
vazdunim mostom preko sarajevskog Aerodroma.
Odlunost amerikog predsjednika Billa Clintona,
kojom je zaustavljen rat, i britanskog lorda Paddya
Ashdowna, koja je bila motor postratnih reformi,
e zauvijek ostati posebno referentne take u
memoriji Bonjaka.
Vjerujem da su Bosna i Bonjaci proli svoju
golgotu. Kao to poslije velikog zemljotresa slijede
manja potresanja tla, tako se i poslije rata javljaju
politike krize i povremene tenzije. Ali njihov
intenzitet je sve slabiji i, uvjeren sam, da one
vode konanom smirivanju i stabilizaciji. Proces
smirenja i pomirenja na nivou naroda je evidentan.
Dravni organi se ujedinjuju i jaaju. Odnosi sa
susjednim zemljama su korektni. Sve zemlje u
regiji se priznaju i podravaju na putu ka lanstvu
u Evropskoj uniji. Obnovljene su skoro sve damije
sruene u ratu i izgraene neke nove. U Sarajevu su
poslije rata izgraene katolika crkva i Katedrala.
Grade se velike damije i u susjednim zemljama
u maju ove godine sam prisustvovao otvorenju
markantnog Islamskog centra u Hrvatskoj, prolog
mjeseca polaganju kamena temeljca za izgradnju
golemog islamskog centra u Sloveniji koji je na
dozvolu ekao pune 44 godine.
BAKIR IZETBEGOVI
Naravno, ne treba biti pretjerano optimistian.

Stanje u Bosni i Hercegovini ima i svoju tamniju
stranu. Zemlja u kojoj su etnike grupe bile
potpuno izmijeane je segregirana kao nikad prije u
svojoj historiji. Takoer, sav uspjeh u ouvanju mira
i postizanju reformi bi bio neizvediv bez snanog
prisustva i pritiska meunarodne zajednice.
Struktura drave uspostavljena u Daytonu je odve
komplicirana, a procedure donoenja odluka
pruaju previe mogunosti za blokadu. Zbog toga
Bosna ozbiljno zaostaje na svom putu ka lanstvu
u Evropskoj uniji. Snage i akteri koji su razarali
Bosnu i Hercegovinu oruanim sredstvima su i
dalje snano prisutni, i uvijek postoji opasnost
da svoje planove pokuaju dovriti politikim
sredstvima, blokadama dravnog sistema.
Moraju biti sprijeeni. Stabilizirajue reforme
moraju biti nastavljene uz pomo meunarodne
zajednice. Obnova multietnine matrice, koja je
stvarana hiljadu godina, a zatim pocijepana silom i
zloinom, mora biti dovrena. Bosna je je jedno od
onih mjesta na zemaljskoj kugli na kom se zapliu
i raspliu odnosi i emocije cijelog svijeta. Bosna je
taka dodira, raskrsnica civilizacija. Restauracija i
ouvanje ovog mikrokosmosa nije vana samo za
Bosnu i Bonjake, ona je od presudne vanosti za
sav civilizirani svijet. I mora biti podrana od svog
civiliziranog svijeta.
Svaki san o slobodi izgleda mora proi kroz fazu
none more. Tako je to bilo u Bosni, tako e to
oigledno biti diljem islamskog svijeta.
ovjek je stvoren da se bori i napree.... da se
penje tegobnom i strmom stazom tako nam
to jasno poruuju ajeti Kuranske sure El-Beled.
Borba za slobodu, dostojanstvo i demokratiju je
uspinjanje tekom uzbrdicom.
Bosansko iskustvo je da se tom strminom lake
penjati ako se drite ueta vjere, morala i znanja.
Ako pratate. Ako se ne bojite slobode. Ako se ne
bojite drugaijeg miljenja, drugih i drugaijih. Ako
ste inkluzivni. Ako titite i njegujete razliitost. Ako
prihvatite promjene koje donose napredak. Ako
moete okupiti raznovrsne snage oko zajednikog
cilja. Ako posjedujete liderstvo koje je umjereno,
mudro, strpljivo i istinski ukorijenjeno u narodu.
~ 91 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Pripadamo ivoj vjeri iji e povratak na globalnu

scenu obiljeiti XXI. vijek. Vjeri koja e morati dati
svoj doprinos zaustavljanju negativnih globalnih
trendova.
Rastua mo ovjeka donosi napredak i dobro. Ali,
sebina strana te moi uveliko nainje supstancu
o kojoj ovisi budunost naih potomaka
materijalnu i duhovnu supstancu.
Svijet u kojem ivimo se na nae oi mijenja i raste
brzinom i u smjeru koji s pravom zabrinjava.
Sve je vie nasilja, otuenja, raslojavanja na bogate
i siromane, zagaenja prirodnih resursa o kojima
ovisimo. A sve manje dobrote, samilosti, pravde,
odgovornosti, zdravih meuljudskih odnosa i
porodinog ivota.
Smjer u kom svijet ide se mora promijeniti.
Ideologije koje ne uvaavaju Boga ili su protiv
Boga, to oigledno nee biti u stanju.
udesna planeta na kojoj ivimo i umiremo je
potpuno jedinstvena u svemiru. Nema nieg slinog
u vidokrugu najmonijih teleskopa. Sve na njoj
svjedoi o dodiru Svemonog Tvorca i Njegovoj
namjeri da nam od nje stvori dom. Navikli smo na
to udo i ono nas vie ne udi. I emanet koji nam je
predao je udesan dar: slobodna volja u svijetu koji
je potpuno determiniran.
Moramo pokazati zahvalnost i odgovornost.
Uskladiti nae djelovanje s Njegovom voljom.
Odgovoriti na obavezu emaneta valjano.
Oni koje je nazvao Predanim s posebnom
predanou.
Hvala vam!
BAKIR IZETBEGOVI
~ 92 ~ MANDAT 2010. - 2014.
TREI DIO:
FOTO GALERIJA
Dan Armije BiH 15.04.2012. godine, sveano postrojavanje, sa ministrom odbrane Muhamedom
Ibrahimoviem, kasarna Kosova Ustikolina 15. april 2012. godine
Prusac, otvaranje manifestacije Dani Ajvatovice, 08. juni 2011.
BAKIR IZETBEGOVI
~ 94 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Mar mira Srebrenica, 10. juli 2011. godina
Sajam turizma Lukavac, 08. maj 2014. godine
BAKIR IZETBEGOVI
~ 95 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Sa Billom Clintonom, panel diskusija Amerika na raskru, New York, 09. februar 2011. godine
Prijem za osvajae duple krune u sezoni 2011./2012: FK eljezniar, 24. maj 2012. godine
BAKIR IZETBEGOVI
~ 96 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Sa Angelinom Jolie i Bradom Pittom, predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipoviem i

ministrom kulture i sporta Kantona Sarajevo Ivicom ariem, Narodno pozorite, Sarajevo Film
Festival, 30. juli 2011. godine
Zvanina posjeta Republici Turskoj sa predsjednikom Republike Turske Abdulahom Gulom,

Ankara 12. maj 2014. godine
BAKIR IZETBEGOVI
~ 97 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Zvanina posjeta Bosni i Hercegovini predsjednika Makedonije ora Ivanova,

Sarajevo 04. oktobar 2012. godine
Posjeta panskog kralja Huana Karlosa Bosni i Hercegovini, otvaranje panskog trga u Mostaru,
BAKIR IZETBEGOVI
~ 98 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Obiljeavanje Dana 4. Viteke motorizovane brigade, Ilida-Hrasnica, 28. juli 2011. godine
Delegacija udruenja intelektualaca Krug 99, prof.dr. Adil Kulenovi, akademik prof.dr. Ljubomir
Berberovi, akademik prof.dr. Vladimir Premec, prof.dr. Tarik Kupusovi
BAKIR IZETBEGOVI
~ 99 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Ispraaj posmrtnih ostataka rtava genocida u Sreberenici, Sarajevo, 09. juli 2011. godine
Denaza rtvama iz masovne grobnice Tomaica, Prijedor-Kozarac, 20. juli 2014. godine
BAKIR IZETBEGOVI ~ 100 ~ MANDAT 2010. - 2014.
Denaza u Sreberenici, 11. juli 2011. godine
Obilazak masovne grobnice Tomaica kod Prijedora sa reisu-l-ulemom Husein ef. Kavazoviem
etnja Baarijom sa palestinskim predsjednikom Mahmudom Abassom, 15. august 2011. godine
Zvanina posjeta Republici Crnoj Gori sa predsjednikom Filipom Vujanoviem, Podgorica,

Sastanak sa bivim premijerom Malezije Mohammadom Mahtirem, 17. maj 2013. godine
Sa generalnim sekretarom UN-a Ban Ki-moonom na Baariji u radnji kod poznatog sarajevskog
zanatlije hadije Nasira Jabuara, Sarajevo, 25. juli 2012. godine
Na obiljeavanju godinjice smrti rahmetli predsjednika Alije Izetbegovia,

Narodno pozorite Sarajevo 19. oktobar 2013. godine
Obilazak Muzeja Alija Izetbegovi
Denaza Srebrenica 11. jula 2012. godine
Manifestacija Putevima pobjede Dan oslobaanja Podveleja, Mostar, 18. juni 2011. godine
Sveani prijem povodom Dana Dravnosti BiH, sa dudo reprezentativcima BiH Amelom Mekiem
i Larisom Ceri, te njihovim selektorom Branislavom Crnogorcem, Predsjednitvo BiH,
Sveani prijem povodom Dana Dravnosti BiH, sa Ivicom Osimom, Predsjednitvo BiH,
Sveani prijem povodom Dana Dravnosti BiH, sa Munirom Subai predsjednicom Udruenja
Majke enklava Srebrenica i epa Predsjednitvo BiH, 25. novembar 2012. godine
Sveani prijem povodom Dana Dravnosti BiH, sa Martinom Raguom predsjednikom HDZ 1990,
Predsjednitvo BiH, 25. novembar 2012. godine
Prijem za reprezentaciju BiH u sjedeoj odbojci nakon osvajanja zlatne medalje na Paraolimpijskim
igrama u Londonu, Sarajevo 11. septembar 2012. godine
Dodjela priznanja Sportista godine za 2013. Godinu Zvjezdanu Misimoviu fudbalskom

reprezentativcu BiH, hotel Holiday Inn, Sarajevo, 16. decembar 2013. godine
Seminar Evropske narodne stranke (EPP) u Predsjednitvu BiH, sa predsjednikom EPP-a Wilfriedom
Martensom i ministrom vanjskih poslova Italije Francom Frattinijem, Sarajevo 17. mart 2011. godine
Sastanak sa Sulejmanom Ugljaninom predsjednikom SDA Sandak I tadanjim ministrom

u Vladi Republike Srbije 08. mart 2013. godine
Obraanje na panelu 20 godina kasnije ko ostvaruje najbolje rezultate u politici i biznisu?,

Balkanski summit, Bruxelles, 30. novembar 2011. godine
Sa ministrom vanjskih poslova Republike Turske Ahmetom Davutoluom u Predsjednitvu BiH,

Sarajevo, 29. august 2011. godine
Sa predsjednikom Republike Slovenije Danilom Trkom prilikom otkrivanja spomenika vojnicima iz

Bosne i Hercegovine poginulim na Sokom frontu u Prvom svjetskom ratu, Log pod Mangartom,
Slovenija, 7. juni 2012. godine
Sa suprugom Sebijom i Predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipoviem i ministrom kulture,

Narodno pozorite, Sarajevo Film Festival, 30. juli 2011. godine
Sa ministrom odbrane BiH Zekerijahom Osmiem, naelnikom Zajednikog taba Oruanih snaga
BiH Antom Jeleom, zamjenikom naelnika Zajednikog taba Oruanih snaga BiH Senadom
Maoviem, komandantom Komande za podrku Oruanih snaga BiH Huseinom Tursunoviem,
komandantom NATO taba u Sarajevu Christopherom Pettyijem, komandantom EUFOR-a Dieterom
Heideckerom i pilotima Oruanih snaga BiH prilikom obilaska podruja pogoenih poplavama u
Doboju i Maglaju, 7. august 2014. godine
Nakon konstitutivne sjednice novog saziva Predsjednitva BiH, sa lanovima Predsjednitva BiH
eljkom Komiem i Nebojom Radmanoviem u Predsjednitvu BiH, Sarajevo,
Obilazak masovne grobnice Tomaica kod Prijedora, 07. novembar 2013. godine
U posjeti kod porodice iji stan je potpuno devastiran tokom majskih poplava, Maglaj,
7. august 2014. godine
U obilasku poplavljenih podruja u eljeznom polju, 13. avgust 2014. godine
Sastanak sa predstavnicima Udruenja generala Armije RBiH i HVO-a, Predsjednitvo BiH,

Denaza Srebrenica, 11. juli 2011. godine
Obilazak Saborne crkve u Mostaru sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanoviem i vladikom
Grigorijem, 04. juni 2012. godine
BIOGRAFIJA
Bakir Izetbegovi je roen 28.juna 1956. godine u
Sarajevu, gdje se redovno kolovao i diplomirao na
Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Bakir Izetbegovi je bio angaovan kao lini

sekretar predsjednika Alije Izetbegovia u periodu
od 1992. god. do 1994. god.
U periodu od 1982. do 1991. godine radio je kao

konsultant u firmi Konsalting u Sarajevu.
Aktivno je uestvovao u organizaciji priprema za

odbranu BiH od agresije, te u izgradnji Sarajevskog
tunela.
Od 1991.do 2003. godine obavljao je dunost

direktora Zavoda za izgradnju kantona Sarajevo.
Brojne su drutvene i politike aktivnosti kojima je
dao svoj doprinos.
Tako je od 1995. do 1997. godine bio lan Upravnog
odbora Fudbalskog kluba Sarajevo.
U periodu od 1997. do 2000. godine bio je lan
Upravnog odbora koarkakog kluba Bosna.
Funkciju lana upravnog odbora muslimanskog
humanitarnog drutva Merhamet, obavljao je od
1999. do 2003. godine.
lan Sabora Islamske zajednice BiH bio je u
periodu od 2000. do 2002. godine.
U periodu od 1992. do 2003. godine bio je lan
Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, a funkciju
predsjedavajueg Kluba poslanika SDA u Skuptini
Kantona Sarajevo obavljao je u periodu od 2000.
do 2002. godine.
U vrijeme dok je obavljao funkciju direktora

Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo
organizovao je obnovu razruenog Sarajeva
vodio je projekte koji su omoguili snabdijevanje
grada vodom bez redukcija, sanaciju sanitarne
deponije, izgradnju Zapadnog ulaza, obnovu
rasvjete, postakljivanje preko 1 miliona m2
prozora, obnovu 1350 razruenih stanova, obnovu
Vijenice, hotela Evropa, izgradnju 500 stanova
za borce na Baikom Polju, izgradnju naselja
ip sa borakim stanovima i prateim objektima.
U ime Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo u
saradnji sa vlastima grada Mostara uspostavio je
Direkciju za obnovu razruenog Mostara.
Bio je koordinator izgradnje Gazi-Husrevbegove
biblioteke i BBI centra u Sarajevu.
Gospodin Izetbegovi je organizovao ili znaajno
pomogao izgradnju damija u Sarajevu (Istiklal,
Kralj Fahd, Koevo, Jordanska damija, Malezijska
damija, Sokolje) i Plave damije u Donjem Vakufu.
lan Glavnog odbora i Predsjednitva SDA, te

poslanik u Predstavnikom domu Parlamenta
Federacije BiH bio je u periodu od 2002. do 2006.
Godine.
Pomogao je rad Sarajevo Film Festivala i muzeja

savremene umjetnosti Ars Aevi.
Funkciju potpredsjednika SDA obavljao je u

periodu od 2003. do 2009. godine.
Na opim izborima odranim 03. oktobra

2010. godine izabran je za lana Predsjednitva
Bosne i Hercegovine iz reda bonjakog naroda.
Od 2006. do 2010. godine bio je predsjedavajui

Kluba poslanika SDA u Predstavnikom domu
Parlamentarne skuptine BiH.
Funkciju predsjedavajueg delegacije BiH u Vijeu
Evrope obavljao je od 2006. do 2010. godine.
Aktivno govori engleski jezik.
Oenjen je i otac jedne kerke. ivi u Sarajevu.
BAKIR
IZETBEGOVI
2010.-2014.
MANDAT ODGOVORNE,
DOSLJEDNE I USPJENE
POLITIKE
www.bakirizetbegovic.ba
www.predsjednistvobih.ba
www.snagabih.ba

Bakir Izetbegovic Mandat 2010 2014

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bakir Izetbegovic Mandat 2010 2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2010.-2014.

MANDAT ODGOVORNE, DOSLJEDNE I USPJENE POLITIKE

U slubi naroda na strani istine je sutina

Umjerenom retorikom, bez davanja nerealnih

MANDAT 2010. - 2014.

Vodio je uspjenu i odgovornu vanjsku politiku

Poznata je i konstruktivna uloga zamjenika

Bakir Izetbegovi se u protekle etiri godine svog

Pored strateke opredijeljenosti za euro-atlantske

Boravei u vie navrata u sjeditu EU u Briselu,

Turska je dokazani prijatelj nae zemlje, a upravo

MANDAT 2010. - 2014.

Izjava Bakira Izetbegovia za agenciju

Zajednika izjava efova drava Republike

Opasna pria o podjeli BiH

11. maj 2011. godine

Mi, efovi drava Republike Srbije, Bosne i

Na pitanja kako ocjenjuje trenutnu situaciju

MANDAT 2010. - 2014.

Pismo generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-Moonu

Treba nam snana podrka meunarodne zajednice

U etnji Baarijom, prilikom zvanine posjete generalnog sekretara Ujedinjenih nacija

9. maj 2011. godine

lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine Bakir

U svjetlu trenutne situacije, BiH je potrebna

MANDAT 2010. - 2014.

Ustavni sud BiH usvojio apelaciju Bakira

Izjava o hapenju Ratka Mladia

Spaen milion bh.

26. maj 2011. godine

lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi

Ovo jeste jedan dobar dan za BiH i za regiju,

MANDAT 2010. - 2014.

Izetbegovi uputio pismo predsjedniku

Ustavni sud BiH prihvatio Izetbegovievu

12. juli 2011. godine

22. august 2011. godine

U obrazloenju zahtjeva koji je Ustavnom sudu BiH

U pismu, referirajui se na razgovore voene tokom

Cilj donoenja Zakona o katastru oigledno nije

MANDAT 2010. - 2014.

Objekti koji su trenutno u posjedu javnih vlasti

Godinjica Bonjakog sabora

Odbijen je zlokobni plan

zajednice BiH i najznaajnijih kulturnih institucija,

Povodom 18. godinjice Prvog bonjakog sabora,

~ 10 ~ MANDAT 2010. - 2014.

Izetbegovi pisao Obami

Terorizam je zastraujui i nije put do ostvarenja politikih

11. septembar 2011. godine

lan Predsjednitva Bakir Izetbegovi uputio

Ali znamo cijenitione koji su nam pomogli da se

~ 11 ~ MANDAT 2010. - 2014.

Izetbegovi posjetio premijera Erdoana u njegovoj

16. februar 2012. godine

lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi posjetio

lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi

~ 12 ~ MANDAT 2010. - 2014.

Otvoreno pismo Dodiku

Budite motor, a ne koniar

lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi uputio

Srbima, u ije ime istupate. Rezultat istraivanja,

~ 13 ~ MANDAT 2010. - 2014.

Izetbegovi za jedan dan sa pet kljunih ljudi EU u Briselu