Slobodna Bosna 699

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
Ratko Mladi} je na farmi PKB-a u Zrenjaninu

IRAN, AMERIKA, UN: BiH NESTAL(N)A ^LANICA VIJE]A SIGURNOSTI
HAPSITE - Slobodna Bosna pomaè vlastima Srbije
www.slobodna-bosna.ba
EKSKLUZIVNO
Najslavniji bh.
filmski par u Gora`du
ISTORIJSKO POMIRENJE
SIDRANA I KUSTURICE
Samo Slobodna Bosna zna kako je protekao susret
velikog reìsera i njegovog sudbonosnog scenariste
BiH PRED PRVIM
ME\UNARODNIM
DIPLOMATSKIM IZAZOVOM
Izme|u Amerike i Irana
Kao novoizabrana nestalna ~lanica Vije}a
sigurnosti Ujedinjenih naroda BOSNA i
HERCEGOVINA bi uskoro mogla odlu~ivati
o uvo|enju jo{ stroìjih me|unarodnih
sankcija IRANU koje traè SAD i njihovi
europski saveznici zbog razvijanja spornog
nuklearnog programa; na{a novinarka pod-
sje}a kako se u ratu gradilo bosansko-iran-
sko prijateljstvo, tko su bili iranski saveznici
u politi~kim, vojnim i policijsko-obavje{tajn-
im strukturama u Sarajevu i otkriva
najva`nije iranske igra~e u BiH
EKSKLUZIVNO
Kusturica u Gora`du, Sidran na
Mokroj Gori
Prije desetak dana, daleko od o~iju
javnosti, prvi put nakon skoro dvadeset
godina sreli su se nekada nerazdvojni pri-
jatelji i saradnici Abdulah Sidran i Emir
Kusturica; Na{a novinarka pi{e o
Kusturi~inoj posjeti Gora`du i Sidranovom
odlasku na Mokru goru
POLITIKA I CRKVA
\avolji vladika u slu`bi
Milorada Dodika
Episkop Zvorni~ko-tuzlanske eparhije
Vasilije Ka~avenda postao je udarna pesni-
ca premijera Republike Srpske Milorada
Dodika u njegovim secesionisti~kim nam-
jerama; pored toga {to dosljedno provodi
njegovu politiku prema Federaciji BiH i
ignori{e medije iz Sarajeva, Ka~avenda je
za Vaskrs odrào skandalozan govor u
kome je traìo da Srbi iz Republike Srpske
zaustave islamiziranje Srba u Federaciji BiH
KORUPCIJSKA AFERA
DAIMLER
Koga je Daimler podmitio u BiH
Njema~ki koncern Daimler potresa korup-
cijska afera te{ka desetine miliona dolara
koja se dijelom proteè i na poslovanje ove
kompanije u BiH; Slobodna Bosna istraìla
je kako je Daimlerova kompanija Debis
u{la na trì{te BiH, kako je poslovala i koji
su politi~ari i privrednici iz BiH sklapali
poslovne aran`mane s Debisom
CELEBRITY GROZNICA
Kako su Angelina i Brad ujedinili BiH
Vijest o nenajavljenoj posjeti slavnog
holivudskog para, ANGELINE JOLIE i
BRADA PITTA, Bosni i Hercegovini pro{le
nedjelje izazvala je nevjericu javnosti i
medijsku uzbunu u cijelom regionu;
(dez)informacije o razlozima njihovog
dolaska u BiH {irile su se iz minute u minu-
tu, a dok su brojne novinarske ekipe o~eki-
vale njihovo pojavljivanje u centru
Sarajeva, slavni par boravio je u Gora`du i
okolini u posjeti izbjeglicama koje ìve u
kolektivnim centrima
NAJPO[TENIJE GOVORE]I
Neka Parni valjak melje...
Ugledni zagreba~ki muzi~ar HUSEIN
HASANEFENDI] HUS sa svojom grupom
Parni valjak ponovo svira u Sarajevu, u
Olimpijskoj dvorani Zetra, 16. aprila; za
na{ magazin govori o karijeri svog benda,
kojeg je osnovao 1975., o Sarajevu i o
Johnnyju [tuli}u, prestanku rada grupe
prije pet godina, motivima za novi
po~etak, svom nekada{njem studiju i
sada{njem anga`manu u TV Showu
Zvijezde pjevaju...
8.4.2010. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,
Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
12
16
22
60
32
54
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
SLOBODNA BOSNA I 8.4.2010. 4
PREDIO SLIKAN OÂJEM
Avazov poku{aj
medijskog
potapanja
Sarajevo
Business Foruma
Sarajevo Business Forum privukao je
nezapa}enu medijsku pozornost: skup
je pratilo preko 120 akreditiranih novi -
nara iz 40 medijskih ku}a iz BiH i inos-
transtva. Medijski izvje{taji listom su bili
pozitivni, osim jednog. Za izuzetak se
pobrinuo Dnevni avaz, ~iji su izvje{taji
sa skupa obilovali cinizmom i
malicioznim opservacijama. Avaz je
jo{ u ne~emu izuzetak: jedini je me|u
lokalnim medijima naplatio objavu
reklamnog oglasa Sarajevo
Business Foruma!
Razloge za Avazovu zlu volju prema
SBF-u vjerovatno treba traìti u ~injenici
{to su glavni likovi na Forumi bili sve
sami Avazovi kriminalci i mafija{i -
Haris Silajdì}, Zlatko Lagumdìja,
Vahid He}o, Amer Jerlagi}, Mujo
Selimovi}... (S. B.)
Asocijacija gastroenterologa i hepatolo-
ga BiH sa kolegama iz evropske asocijacije,
8. i 9. aprila u Sarajevu organiziraju Sedmu
gastroenterolo{ku regionalnu konferenciju.
U Domu mladih }e 600 eminentnih ljekara
iz Francuske, Norve{ke, Velike Britanije,
Italije, Hrvatske, Srbije i Slovenije sa
kolegama iz BiH razmijeniti iskustva o
najsavremenijim metodama lije~enja obolj -
enja probavnih organa. Tako je na{im
ljekarima pristiglo jo{ jedno priznanje, jer
se po pravilu povjerenje za organizaciju
godi{njeg skupa ukazuje samo dokazanim
stru~njacima. [ef Klinike za gastroentero-
hepatologiju u Sarajevu Rusmir Mesihovi}
kaè da ih je Edukacioni komitet Svjetske
organizacije za digestivnu endoskopiju
(OMED) prepoznao kao ovogodi{njeg
doma}ina nedugo nakon {to su progla{eni i
referalnim centrom za gastrointestinalnu
endoskopiju u regionu. Podsjetimo,
Federalno ministarstvo zdravstva je sara-
jevskoj Klinici 10. marta dodijelilo taj sta-
tus nakon {to su ispunili sve uvjete. Uz
vrhunske reference osoblja, uvjet je bila i
tehni~ka opremljenost klinike, {to je ta -
ko|er ispunjeno otvaranjem najsavremeni-
jeg endoskopskog centra prije dvije godine.
(N. [unj)
Sarajevski strunjaci
domaini ovogodinje
regionalne gastroenteroloke
konferencije
PRIZNANJE BH. LJEKARIMA
MINI MARKET
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
EVROPSKI REJTING
NA[IH LJEKARA
[ef Klinike za gastroenterohepatologiju u
Sarajevu Rusmir Mesihovi} u timu je
organizatora ovogodi{nje ragionalne
konferencije gastroenterologa u Sarajevu
EVROPSKI REJTING
NA[IH LJEKARA
[ef Klinike za gastroenterohepatologiju u
Sarajevu Rusmir Mesihovi} u timu je
organizatora ovogodi{nje ragionalne
konferencije gastroenterologa u Sarajevu
Haris
Silajdì}
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]
PREPUNA KAPA
Materijalni
dokaz preuzak
za glavu \or|a
@drale
Su|enje \or|u @drali, optuènom za
ubojstvo Ljubi{e Savi}a Mauzera,
nedavno je u sudnici Suda BiH izazvalo
salvu smjeha, kako me|u prisutnom
publikom tako i me|u samim ~lanovima
Sudskog vije}a. Dogodilo se to nakon
{to je @dralin odvjetnik zatraìo od svog
branjenika da na glavu stavi ka~ket koji
je iste veli~ine kao onaj na kojem su,
prema nalazu policije u Bijeljini, na|eni
njegovi DNA-tragovi. No, kako je \or|e
@drale poprili~no glavat, svaki poku{aj
da stavi ka~ket popra}en je smijehom,
ali i komentarima da je @drali, u posljed-
njih deset godina, glava narasla za
nekoliko brojeva. Do smijeha jedino nije
bilo predstavnicima Tuìteljstva, budu}i
da epizoda s ka~ketom nije i jedina koja
je pokazala da su materijalni dokazi koji
su dobijeni iz Centra javne bezbjednosti
Bijeljina i s Biolo{kog fakulteta u
Beogradu, gdje je izvr{eno njihovo
vje{ta~enje, krajnje problemati~ni.
(S. M.)
MINI MARKET
Poslovni forum u organizaciji
BBI menadmenta
\or|e
@drale
VISOKO
POKROVITELJSTVO
Haris Silajdì} u dru{tvu
anonimnih donatora i prijatelja BiH
VISOKO
POKROVITELJSTVO
Haris Silajdì} u dru{tvu
anonimnih donatora i prijatelja BiH
MASKIRNI
^LAN
PREDSJE -
DNI[TVA
Ugledni biznismen
iz prijateljskih
zemalja
[TA RECI, [TA PONUDITI
Federalni premijer Mustafa
Mujezinovi} i ministar industrije
Vahid He}o
Pustimo neka pravna dràva obavi svoj posao, u
~emu sve institucije pravne dràve imaju moju punu pot-
poru, krilatica je kojom premijerka susjedne Hrvatske
Jadranka Kosor ve} mjesecima poentira svako svoje
obra}anje javnosti, to jest medijima, u mnogobrojnim
kriznim situacijama. Premda takva principijelnost premi-
jerke Hrvatske ima va`nu poruku (nitko nije
nedodirljiv, svi su pred zakonom jednaki...), pored
deklarativnog patosa ima i su{tinski zna~aj, u~estalo
pona vljenje istih floskula, makar one bile i najiskrenije,
najdobronamjernije, s vremenom se izliù, izgube na
specifi~noj teìni i jo{ specifi~nijoj dubini.
Prigodnu krilaticu, reìmski spin (prigodni~arski,
dodu{e) premijerke Hrvatske Jadranke Kosor neki sam
dan zloupotrijebio u razgovoru sa jednim ozbiljnim
zapadnim diplomatom. Provjeravao je uvaèni sugovo -
rnik moje procjene oko predstoje}ih jesenjih op}ih izbora
u BiH, a ja sam odrecitovao papagajsku Kosorkinu
izjavu: Samo pustite pravnu dràvu da obavi svoj posao,
ne smetajte, ne pomaìte, niti odmaìte... pa }emo vidjeti
ko }e uop}e biti u prilici da slobodan iza|e na slobodne
izbore.
U
pro{li ~etvrtak pred Tuìteljstvom Bosne i Herce -
govine svjedo~io je lider Socijaldemokratske partije
i poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH
Zlatko Lagumdìja. Saslu{avan je nekoliko sati hariz-
mati~ni opozicioni lider na zeznutu, potencijalno
zafrkanu, te{ku okolnost - poku{aj uzimanja reketa od
odre|enog poslovno-uspje{nog subjekta Nihada
Imamovi}a. Imamovi} je, naravno, tranzicijski uhljup,
vrlo nesta{an kada ga se natjera da po{tuje zakonske
uzuse i poslovne adete - njega, direktora ASA AUTA je
nadle`ni sud, uprkos poslovno-sportskom renomeu, osu-
dio da mora platiti bezmalo milion maraka po tu`bi regu-
lacijskog tiijela zaduènog za korekciju javnih nabavki.
Me|utim, istra`ni organi prikupili su stanovite osnove
sumnje da je Lagumdìjin strana~ki juno{a Damir
Hadì}, najmla|i na~elnik najmla|e sarajevske op}ine,
Novi Grad, Imamovi}u traìo nekoliko miliona maraka
na kafu za papire neophodne za izgradnju nekakvog
rasko{nog poslovno-trgovinskog centra u njegovoj
(Hadì}evoj) op}ini. O tome je Lagumdìja svjedo~io
tuìteljima Tuìteljstva BiH.
B
ez ikakve potrebe, mimo validnog razloga i
neposredne pogodbe, ~vrstih motiva oglasila se
propagandno-politbirovska slu`ba SDP-a u svrhu
obmanjivanja javnosti: kao, tvrde socijademokratski
poletarci, Veliki Vo|a, Lagumdìja, maltene je tokom
rutinske posjete Tuìteljstvu BiH na{ao malo vremena i
prostora da na sebi svojstven na~in, {eretski, kako mu i
prili~i, razmijeni mi{ljenja i impresije s dràvnim
tuìteljom Dubravkom âmparom, Solidno su SDP-ovi
spin doktori savladali gradivo nakupljeno {irom Evrope i
svijeta: problem je samo u tome {to se njihov {ef
Lagumdìja nije dobrovoljno prijavio u Tuìteljstvo BiH,
nego je bio uredno sudski pozvan. Da skratim, i ujedno
pojednostavim: nije Lagumdìja na vlastitu inicijativu
dao iskaz drà vnim tuìteljima, kako ho}e do~arati nje-
gov propagandni stoèr; pogana je, naravno, neta~na i
potencijalno kancerogena tvrdnja Lagumdìjinih pionira
malenih da se predsjednik svojevoljno, samoinicijativno
pojavio pred tuìocima. Pred Predsjednikom SDP-a BiH
se, sukladno Zakonu o krivi~nom postupku za koji je
osobno glasao u Parlamentu BiH, otvorila dualisti~ka
opcija: ili }e do}i sam na saslu{anje, ili }e ga privesti
odgovaraju}e sudsko-policijske slu`be.
Istoga je dana, govorimo, dakle, o pro{lom ~etvrtku,
nadle`ni zagreba~ki sud pozvao na rutinsko saslu{anje
uglednog bosanskohercegova~kog parlamentarca Niku
Lozan~i}a; pokupio je majstor, dopredsjednik HDZ-a
BiH, policajac iz Kaknja skoro 200 hiljada maraka iz
ispra`njenih hrvatskih prora~unskih fondova (pri~uva)...
Ima sre}e kakanjski drot Lozan~i}, ranjen u razmjeni
vatre izme|u tamo{nje jedinstvene i nedjeljive policije, u
~ijem je sastavu bio i ~iji je integritet {titio, i ekstremista
iz HVO-a pa se ne}e morati odazvati pozivu pravosu|a iz
Hrvatske dok god ima mati~nu dràvu, pravno utemeljenu
a legislativno diskutabilnu Bosnu i Hercegovinu. Da bi se
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Da bi se Bosna i Hercegovina kako-tako prikljuila evropskim
integracijama, pored ostalog su neophodni ljudi koji nisu na meunarodnim
potjernicama. Kada Niko Lozani, drugi-trei po hijerarhiji gledano parla-
mentarac u BiH, pokua iz Kaknja preko Sarajeva i Mostara obii svoju
kuu na Peljecu, bit e uhapen od strane nadlenih hrvatskih institucija
NEKA PRAVNA DR@AVA RADI
SVOJ DIO POSLA
Pi{e: SENAD AVDI]
Kako bi odjeknulo da uo~i op}ih izbora iz razli~itih razloga budu pohap{e
Bosna i Hercegovina kako-tako priklju~ila evropskim inte-
gracijama, pored ostalog su neophodni ljudi koji nisu na
me|unarodnim potjernicama. Kada Niko Lozan~i}, drugi-tre}i
po hijerarhiji gledano parlamentarac u BiH, poku{a iz Kaknja
preko Sarajeva i Mostara obi}i svoju ku}u na Pelje{cu, bit }e
uhap{en od strane nadle`nih hrvatskih institucija, istih onih
koji su ga 20-ak godina timarili mjese~nom potporom od
tisu}u i pol maraka.
T
oga istog dana, o pro{lom ~etvrtku jo{ uvijek govorimo,
pred Sudom BiH u svojstvu osumnji~enog na{ao se Haris
Ba{i}: a ba{ je toga dana Ba{i} trebao biti imenovan na
neku va`nu dràvnu funkciju koja se ti~e indirektnog oporezi-
vanja, odnosno punjenja dràvnog budèta. Svako povr{no
upu}en zna da je Ba{i} notorni tranzicijski gelipter, varalica i
budètski stimuliran prevarant, samo premijer Bosne i
Hercegovine Nikola [piri} nema adekvatan odgovor: naime,
[piri}, stradalnik iz Titovog Drvara, i Haris Ba{i} su i prije rata
bili uhodan tandem za prevare na nevi|eno. Istoga dana (~etvr-
tak!!!) pred sudom BiH odràvao se sudski proces protiv Edhema
Bi~ak~i}a i Dragana ôvi}a, nekada{njih federalnih ~elnika
osumnji~enih da su silne javne novce zdruèno usmjerili u pri-
vatne (strana~ke) dèpove.
Privodi se kraju, saznajem, istraga oko okrutnih zlo~ina po -
~injenih u Silosu u Tar~inu - kazamata za srpske zlosretnike koji
su cijeli rat proveli u toplom ljudskom bo{nja~kom logoru. Na
listi optuènih je i Haris Silajdì}, kojeg su srpski zato~enici
po~esto vi|ali dok su robijali u Silosu u Tar~inu. Bolje bi i produk-
tivnije Silajdì}u i njegovom pravnom timu bilo da se bave time
nego {to protivustavno tro{e javni novac u slu`bi pravne pomo}i
Ejupu Gani}u.
B
ude li konsekventno provedena istraga o jezivom zlo~inu nad
hrvatskim civilima u Trusini, nemogu}e je da uz ve}
uhap{ene vojskovo|e Nihada Bojadì}a i Zulfikara Ali{pagu
pred lice pravde ne bude izveden i njihov formacijski komandant i
zemljak Sefer Halilovi}, predsjednik Bosanske patriotske stranke.
Pitanje je dana i odva`nosti, kuraì dràvnih tuìtelja kada }e
biti podignuta optu`nica protiv Milorada Dodika i drugih u
slu~aju plja~ke javnih dobara u privatne svrhe. Tu se ne{to dràvno
Tuìteljstvo oportunisti~ki, kukavi~ki ponijelo, ali stvar je u proces-
nom smislu nedvosmislena.
Dakle, da se iznova referiram na hrvatsku premijerku Jadranku
Kosor, najva`nije je da pravna dràva radi svoj posao. To }e
umnogome relaksirati bosanskohercegova~ku politi~ku i strana~ku
scenu pred predstoje}e izbore; bez ~vrste pravne dràve, mimo
bilo kakvog zakonskog okvira mogu}e je da se osumnji~enici za
ratne zlo~ine, me|unarodno proskribirani kriminalci na|u
u{u{kani pod istim parlamentarnim krovom i zalaù se za iste
vrijednosne sustave...
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
eni lideri vladaju}ih i opozicionih stranaka - Silajdì}, Dodik, Lagumdìja, Halililovi}?
REFORMA PRAVOSU\A
USLOV ZA REFORMU USTAVA
Vlast u BiH je prije svega potrebno
osloboditi od kriminalaca, politi~ara
koji su u sukobu sa zakonom
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
ÊTVRTAK, 1. APRIL
O~ekujem ve~eras ku}i prijatelje koji su
se najavili da }e kod mene, jer nijedan dos-
tupni televizijski kanal ne prenosi ko {a -
rka{ku utakmicu Partizan - Makabi.
Me|utim, gotovo svi su se ve~eras zaputili
u beogradsku Arenu i to uìvo gledali.
Savr{ena igra Partizanovih anonimaca
protiv basnoslovno pla}ene Makabijeve
legije stranaca ve~eras me potpuno
o~arala. Toliko me kupila da sam pot-
puno zaboravio da istovremeno Wolfsburg
igra protiv Fulhama. A ko mene odvoji od
Dèke i Misketa, taj mora biti veliki majst -
or i neprevazi|en mag - zove se DU[KO
VUJO[EVI] i utemeljitelj je fenome-
nalnog Partizana.
PETAK, 2. APRIL
Posjeduju}im klasama, oboga}enim
ratom, ali ozlovoljenim i iznurenim porat-
nim haosom, on stavlja u izgled osigurano i
mirno uìvanje njihova posjeda; patriotima:
red u zemlji i ugled prema vani; onima
koji se borili, naro~ito oficirima: respekto-
vanje i priznanje ratnih zasluga; mladeì
zaraènoj poratnom psihozom sporta i
avanture: neka`njiv razmah strasti....
Ovo ne{to ja zekeram o Fahrudinu Ra -
don~i}u i njegovoj sino}njoj strana~koj kon-
venciji u Sarajevu? Ma, kakvi, ni pod razno:
Ovako Ivo Andi} pi{e o tako|er omalenom i
tako|er perspektivnom politi~aru Benitu
Mu ss oliniju prije 70 godina!
SUBOTA, 3. APRIL
Napokon sam danas na miru i{~itao
knjigu Dràvni neprijatelji u kojoj
dogovorno korespondiraju dvojica kon-
troverzvnih francuskih pisaca i intelektu-
alaca, BERNARD HENRI LEVY i MI -
CHAEL HOUELLEBECQ. U uzbudljivoj,
razigranoj prepisci ova dvojica autora, po
svemu antipodi, od obiteljskog backgroun-
da do politi~kih svjetonazora, ne kriju
koliko se ne slaù, koliko se zapravo uza-
jamno preziru i gnu{aju jedan drugog, ali ih
to ne sputava da se dopisuju, raspravljaju,
polemi{u. Recimo, Houellebecq optuùje
Levyja da je autor najgoreg filma u povi-
jesti kinematografije (Beyond the war
hero), a ovaj mu smireno, neuvrije|eno
otpisuje.
Sve je druga~ije, mnogo razli~itije nego
kod nas, ovdje, ali i {ire u regiji. Napisao
sam u pola re~enice da je Durakovi}eva
Nafaka neprobavljiv bu}kuri{, da Na
putu Jasmile @bani} i nije bogzna kakva
plja~ka, da je Snijeg Aide Begi} otuàn
demo-film te da je Namik Kabil snimio zas-
tra{uju}e bezvezan film ûvari no}i; sa -
svim dovoljno da zasluìm op}i prijezir
ovda{njih socijalno i interesno umreènih
intelektualno-filmskih sladokusaca!
NEDJELJA, 4. APRIL
Zanimljiva, nesvakida{nja promocija
knjige o ìvotu i profesionalnoj karijeri
advokata FAHRIJE KARKINA na kojoj se
ve~eras okupilo (ne)o~ekivano mnogo {aro-
likog svijeta. Prema Karkinu moète imati
razli~ite stavove, poglede i mi{ljenja; sve
dakle moète, samo ne moète biti ravno -
du{ni prema Fahriji. Silom prilika upu}en
sam u tajne advokatskog/odvjetni~kog
posla i znam da je sveto slovo u toj profesi-
ji da nikada ne pitate klijenta da li je, ili nije
kriv.
PONEDJELJAK, 5. APRIL
Pola Sarajeva od sino} pomahnitalo, svi
se razletjeli ne bi li ANGELINU i BRADA
vidjeli uìvo i u prirodnoj veli~ini. A njih
dvoje Sarajevo ni vidjeli nisu, eno ih danas
u isto~noj Bosni, na granici federalnog
Gora`da i lijepog starog, nikad starijeg i
oronulijeg grada Vi{egrada. Kaù, kad je u
UNHCR-u, koji je bio doma}in holivud-
skim zvijezdama, re~eno Angelini Jolie da
}e morati obi}i i vi{egradski zaseok
Me|e|u, ona u sekundi prihvatila i samo
priupitala: Jel Gornju ili Donju Me|e|u?
UTORAK, 6. APRIL
Pitam ABDULAHA SIDRANA kako je
posjeta Gora`du ANGELINE JOLIE i
BRADA PITTA odjeknula u njegovim
redovima: Na{i ljudi nisu normalni, svi
kontaju kada Johnny Depp do|e u Srbiju,
mora oti}i kod Kuste, a kada Angelina i
Brad navrate do Gora`da, |e }e drugo nego
kod Avde na sijelo!?
I jo{ pisac i knjièvnik Sidran, svo-
jevrsno izbjeglo i raseljeno lice, tim po -
vodom, ili bez ikakvog povoda re~e: Na -
leti mi jutros zgodan aforizam, pa ako to
odgovara ukradi ga: Sve mi je jasno, samo
ni o ~emu pojma nemam.
Ukradoh, nema mi druge!
SRIJEDA, 7. APRIL
Sino}nju spektakularnu utakmicu Bar-
c e lona - Arsenal, jo{ jedan veliki prasak
najve }eg nogometa{a u povijesti ovog
sporta Lionela Messija, jutros reprizno na
miru gledam na Al Jazeera sportu. Ne kon-
tam {ta govori egzaltirani arapski komenta-
tor, ali otprilike sam shvatio su{tinu i
slaèm se sa svim re~enim: Allahu ekber,
Tobe jarabi, tobe estagvirullah, [u}ur
Allahu, Messiii. To vam je ono kao kad je
prije 25 godina na Polno}ki u Sarajevu
katoli~ki sve}enik kazao da je Bog jedan
a pola okupljenih po~elo skandirati Paaape
Suu{i}!
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
OPET GA POZOVI
RSG 1 proslavio
prvu godi{njicu
postojanja
U utorak, 6. aprila, RSG 1 proslavio je
prvu godi{njicu postojanja, u ovo vri-
jeme red je napisati i - opstajanja, ali i
kvalitetnog egzistiranja u bosansko-
hercegova~kom eteru. Ali i malo {ire.
Iza ovog uspje{nog radio projekta stoji
Adnan Osmanagi}, koji je prije
sedamnaest godina osnovao, od tada
mu je i vlasnik, razumije se, ali je i
gene ralni direktor RSG-a, ve} dugi niz
godina najslu{anije radio stanice u BiH.
Pa je pro{le godine odlu~io pokrenuti i
RSG 1, pravi, efikasni i ni~im
neoptere}en gradski radio. Re~e on na
proslavi prvog ro|endana: Zadovoljni
smo postignutim u prvih dvanaest
mjeseci emitiranja, malo smo i pre-
bacili normu, ali ekspanzija tek slije-
di u narednom periodu. Ma, u|i sad i
ne boj se ni{ta, danas te niko ne}e
dirati, stari... (D. B.)
Pro{lotjedna tribina pod nazivom
Prelasci nemuslimana na islam koju je u
Maglaju organizirala posve nepoznata orga-
nizacija Poziv u raj, za~as je podigla tenzi-
je me|u stanovnicima tog gradi}a. Iako su
iste tribine odràne u vi{e mjesta u
Federaciji BiH, ~injenica da su pozivi za
predavanje upu}eni, izme|u ostalih,
lokalnom katoli~kom i pravoslavnom
sve}eniku, bili su povod o{trim reakcijama.
Najè{}i je, dakako, bio episkop zvorni~ko-
tuzlanski Vasilije Ka~avenda koji je dra-
mati~no upozorio da su u Maglaju kul-
minirale prijetnje upu}ene pravoslavnim
vjernicima. U smirivanju strasti nije po -
moglo ni ogla{avanje maglajskog na~elnika
Mehmeda Mustaba{i}a, kao ni Islamske
zajednice u Maglaju koji su se jasno
ogradili i od tribine i od organizatora.
Predavanje su, ina~e, odràli Nijemac Sven
Lau i Grk Efstatioss Tsionis koji su u BiH
do{li iz Njema~ke kako bi bosanskim mus-
limanima govorili kako je lijepo biti musli-
man?! [to se, pak, ti~e muslimanske orga-
nizacije Poziv u raj, ona u BiH nema ni
~lanova, ni sjedi{ta, budu}i da se radi o web
portalu koji je osnovao izvjesni Danijaal
Karabegovi} iz Tuzle, za kojeg se zna tek
da se ranije zvao Anes i da ~esto boravi u
Njema~koj. (S. M.)
POZIV NA BELAJ
Ko je kreator provokativne
akcije anonimne organizacije
Poziv u raj
MINI MARKET
Kriza vlasti Unsko-sanskog kantona,
koju je izazvao SDP nenadanom odlukom da
uskrati podr{ku manjinskoj vladi SDA,
umalo se pro{irila i na Sarajevski kanton.
Pro{le sedmice, na inicijativu SDP-a, zastup-
nici su glasali o povjerenju Kantonalnoj vladi
premijera Besima Mehmedi}a, no suprotno
ranijim najavama, zastupnici iz SDA nisu se
pridruìli opoziciji pa je Kantonalna vlada
dobila ve}insku podr{ku Skup{tine.
Za raspad Vlade Unsko-sanskog kan-
tona najve}u odgovornost snosi vladaju}a
partija SDA, ali i vode}a opoziciona par-
tija SDP, uz ~iju je pomo} protekle tri
godine funkcionirala manjinska vlada
SDA. Na po~etku ~etvrte godine mandata,
SDP se predomislio i svoje koalicione
partnere ostavio na cjedilu, {to je nesum-
njivo posljedica pogor{anih odnosa
strana~kih vrhova, osobito strana~kih
lide ra SDA i SDP-a, Sulejmana Tihi}a i
Zlatka Lagumdìje, koji su ve} neko vri-
jeme zamrznuli me|usobne kontakte.
(M. A.)
[TO GORE TO BOLJE
Neuspio pokuaj SDP-a
da srui vladu
Sarajevskog kantona
Vasilije
Ka~avenda
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
Adnan
Osmanagi}
PRO ET CONTRA
Da li bi razlozi sve vee
popularnosti reality showa
trebali biti predmet
sociolokog istraivanja?
KADROVOVSKA BITKA
Samir âu{evi}
pani~no traì
ostanak u BH
Telecomu
Predsjednik Nadzornog odbora BH
Telecoma Samir âu{evi} poput muhe
bez glave posljednjih nekoliko dana
oblije}e kancelarije bh. zvani~nika kako
bi obezbijedio nastavak mandata u BH
Telecomu. âu{evi}evu smjenu ~vrsto
su dogovorile kadrovske komisije SDA i
SBiH i to bi se ve} desilo da âu{evi}
nije samoinicijativno i neovla{teno
otkazao sjednicu Skup{tine dioni~ara
BH Telecoma koja je bila zakazana za
6. april. Ovim potezom âu{evi} je
samo pogor{ao vlastitu poziciju: nova
sjednica }e biti odràna u narednih 5-6
dana, âu{evi} }e biti smijenjen i jo{ }e
pride dobiti krivi~nu prijavu zbog
neovla{tenog otkazivanja sjednice
Sku{tine dioni~ara. (A. M.)
MINI MARKET
ISMET DIZDAREVI]
psiholog
DA
Mediji se o~igledno prilago|avaju trendovima,
razmi{ljaju o efektima gledanosti njihovih pro-
grama, ali je tu gledatelj zapravo najmanje
bitan. Mislim da bi trebalo podrobno analizirati
{ta jeste a {ta bi trebao biti sadràj medijskog
komuniciranja s gledateljima, odnosno {ta bi
trebao biti sadràj i takve TV zabave.
PJER @ALICA
reditelj
NE
Mi uobi~ejeno kasnimo i s tim pitanjem 15-20
godina. Vjerujem da je u SAD-u ili Velikoj
Britaniji taj fenomen davno istraèn nakon {to
je po~ela realizacija Velikog brata. Reality
show je samo jedna od medijskih manifestaci-
ja kojima se pojeftinjuju ljudske vrijednosti. U
BiH trenutno imamo mnogo va`nijih fenome-
na za istraìvanje kao {to su maloljetni~ka
delinkvencija ili pona{anje na{ih politi~ara.
Mo`da bismo i svi mi mogli biti predmet
istraìvanja pa da vidimo za{to dvije decenije
ne reagiramo na pona{anje na{ih politi~ara.
AMNA POPOVAC
direktorica Studija 88
Mostar
DA
Popularnost takvih sadràja samo potvr|uje
onu stari rimsku izreku narodu dajte hljeba i
igara. Kad pitam ljude za{to vi{e vole gledati
Farmu nego 60 minuta, kaù mi da radije
gledaju Farmu jer poslije 60 minuta moraju
piti leksilijum a poslije Farme ne. Dakle,
ni{ta se u ljudskoj prirodi nije promijenilo od
kada je izre~ena ona rimska izreka koju sam
spomenula na po~etku.
ELVIR [VRAKI]
direktor TV Hayat
DA
Kada je svojevremeno po~elo emitiranje prvih
sadràja tipa reality showa i kada su objavlj -
ene prve statistike o gledanosti, vjerujte da
smo se u TV Hayat zapitali u kakvom mi to
dru{tvu ìvimo. Dvije-tri godine smo bili izvan
toga, ali smo ipak odlu~ili po~eti emitiranje
sli~nih sadràja. Naravno, trudili smo se da je
sadràj na{ih emisija bude ozbiljniji nego je
to uobi~ajeno. Volio bih da neko napravi
istraìvanje i odgovori na pitanje za{to su
takvi sadràji toliko popularni.
JUSUF @IGA
sociolog
DA
Takvi sadràji trebali bi biti predmet svake vrste
nau~ne ekspertize, sociolo{ke, psiholo{ke, pa i
eti~ke. Imam veoma negativno mi{ljenje o
takvoj vrsti zabave koja se nudi gledateljima.
êsto je zadata situacija u reality showu vrlo
tendenciozna, nerijetko se u~esnici nipoda{tava-
ju a koncept emisije je ispod svakog profesiona -
lnog i eti~kog nivoa. Stavljati ljude u svojevrsne
laboratorije in vivo, nepripremljene za situacije
koje im se name}u je nedopustivo. Sadràji bi
trebali biti bar eti~ki probavljivi.
VANJA ILIÎ]
novinarka BH Radija
DA
Itekako imamo razloga biti zabrinuti, posebno
za djecu, jer oni najlak{e usvajaju modele
pona{anja koji se prezentiraju u tim TV
sadràjima. Kad su ve} toliko popularni,
mo`da bi takve sadràje bilo dobro iskoristiti
u neke pozitivne svrhe, kako bi se privukla
pa`nja gledatelja na pozitivne vrijednosti.
Mada su, ~ini mi se, trenutno vrlo male {anse
da se to dogodi.
Samir
âu{evi}
BiH NESTAL(N)A ^LANICA VIJE]A SIGURNOSTI
NUKLEARNA PRIJETNJA
Iranski predsjednik Mahmoud
Ahmadinejad odlu~no je odbacio
mogu}nost uvo|enja novih
me|unarodnih sankcija zbog
razvijanja spornog nuklearnog
programa
K
ao novoizabrana nestalna ~lanica
Vije}a sigurnosti Ujedinjenih
naroda Bosna i Hercegovina bi
se u narednim tjednima mogla
na}i pred prvom velikom diplo-
matskom ku{njom koju, sude}i prema
upadljivom izostanku zvani~nih reakcija,
do~ekuje posve nespremna. Premda su
dobijanje statusa nestalne ~lanice Vije}a
sigurnosti UN-a slavili kao prvorazredni
vanjskopoliti~ki uspjeh od neprocjenjivog
zna~aja (ocjena ministra vanjskih poslova
Svena Alkalaja), ~injenica je da ~lanovima
Predsjedni{tva BiH, ve} u prvim mjesecima
aktivnog me|unarodnog anga`mana, pred-
stoji nimalo ugodna zada}a - morat }e birati
izme|u dva tradicionalna bosanska pri-
jatelja. Na jednoj su strani, dakako,
Sjedinjene Ameri~ke Dràve i njihovi
europski saveznici koji se zalaù za
uvo|enje novih, jo{ stroìjih me|unarodnih
sankcija Iranu, sna`no lobiraju}i za svaki
glas potpore, uklju~uju}i i BiH. S druge su
strane Iran i brojne arapske dràve koje se
protive sankcijama, te dvije stalne ~lanice
Vije}a sigurnosti - Kina i Rusija, koje imaju
pravo veta.
PREDSJEDNI[TVO BiH
BEZ ZVANI^NOG STAVA
No, ukoliko ruski i kineski zvani~nici,
pod jakim diplomatskim pritiscima odus-
tanu od blokade najavljene rezolucije UN-a,
{to je vrlo izgledna varijanta, BiH bi mogla
biti jedna od deset nestalnih ~lanica Vije}a
sigurnosti ~iji }e stav odrediti dalju sudbinu
IZME\U AMERIKE I IRANA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Kao novoizabrana nestalna lanica Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda BOSNA i
HERCEGOVINA bi uskoro mogla odluivati o uvoenju jo stroijih meunarodnih
sankcija IRANU koje trae SAD i njihovi europski saveznici zbog razvijanja
spornog nuklearnog programa; naa novinarka podsjea kako se u ratu gradilo
bosansko-iransko prijateljstvo, tko su bili iranski saveznici u politikim, vojnim i
policijsko-obavjetajnim strukturama u Sarajevu i otkriva najvanije
iranske igrae u BiH
ALIJA IZETBEGOVI] SE 1996. NA
TRA@ENJE AMERIKANACA,TE[KOG
SRCA, ODREKAO IRANA
Obavje{tajnu suradnju s iranskim partnerima nastavili su
Fikret Muslimovi}, Bakir Alispahi}, Enver Mujezinovi}...
IRANSKA EKSPOZITURA U BiH
Fikret Muslimovi}, Irfan Ljevakovi} i Bakir Alispahi} {irom su otvorili vrata iranskim {pijunima u bosanskim vojnim i policijskim slu`bama
Irana. Podsjetimo, zbog razvijanja spornog

nuklearnog programa, Iranu su do sada
nametnuta tri reìma me|unarodnih sankci-
ja: blokirana je trgovina osjetljivim nuk-
learnim materijalima, zamrznuta su finan-
cijska sredstva svim institucijama koje sud-
jeluju u nuklearnim aktivnostima, zabran-
jen je uvoz naoruànja, dok se poslovanje
iranskih banaka na{lo pod poja~anom
me|unarodnom kontrolom. Predloène
sankcije, ~ije uvo|enje traì Amerika,
odnosile bi se na zabranu trgovine iran-
skom naftom.
I mada se bh. dràvni vrh jo{ nije
odredio spram najnovijeg me|unarodnog
spora, uporedo s intenzivnim diplomatskim
konzultacijama koje se ve} mjesecima vode
u Ujedinjenim narodima, o uvo|enju
sankcija Iranu razgovaralo se i u BiH.
Nezvani~no doznajemo da je o podr{ci
ameri~koj inicijativi bilo govora i tijekom
ovotjednog posjeta zamjenika ameri~ke
dràvne tajnice Jamesa Steinberga
Predsjedni{tvu BiH i liderima vladaju}ih
politi~kih stranaka, te u brojnim diplo-
matskim susretima na niòj razini. Sude}i,
me|utim, prema aùrnim kontaktima iran-
skih diplomata u Sarajevu s brojnim
ovda{njim politi~kim prijateljima i dugogo-
di{njim bliskim suradnicima, naro~ito u
nekada{njim vojnim, policijskim i obavje -
{tajnim strukturama, ~ini se kako i Iranci
polaù velike nade u savezni{tvo s
Bosancima. Uostalom, na otvorenu iransku
podr{ku bosanskim prijateljima nedavno
je nedvosmisleno podsjetio i ministar vanj -
skih poslova Irana Manouchehr Mottaki,
kada je izjavio da je njegova zemlja sprem-
na da se uklju~i u brojne ekonomske projek-
te u BiH. Na me|unarodnoj investicijskoj
konferenciji Sarajevo Business Forum, koja
se u organizaciji Bosnia Bank International
odràva ovoga tjedna, Ambasada Islamske
Republike Iran je prijavila dolazak delegaci-
je od jedanaest ~lanova, me|u kojima su i
zamjenik generalnog direktora za vanjske
poslove u Izvoznoj razvojnoj banci Irana
(EDBI) Doost Khoseini i Fazel Larijani,
visoki savjetnik u iranskoj investicijiskoj
kompaniji Ghadir. Problem je, me|utim, {to
je EDBI Ministarstvo financija i trezora
SAD-a jo{ ranije ozna~ilo proliferatornom,
zbog pruànja financijskih usluga iranskom
Ministarstvu obrane i logistici tamo{njih
oruànih snaga. Ghadir Investment
Company, kao filijala iranske Banke
Saderat kojom upravlja Revolucionarna
garda se, opet, ve} godinama nalazi na
crnoj listi ameri~kog Ministarstva financi-
ja i trezora.
Da bi se potpuno razumjela sloènost
situacije u kojoj bi se mogli na}i, prije
svih, lideri dvije vode}e bo{nja~ke stranke
- SDA i Stranke za BiH, ukoliko bh. diplo-
mate budu presu|ivale u Vije}u sigurnosti
UN-a, nu`no je podsjetiti na prirodu
dugogodi{njih bliskih veza Irana i BiH.
Konkretna me|udràvna suradnja zapo -
~ela je 1993., na inicijativu najmo}nijeg
ratnog logisti~ara Hasana êngi}a, koji je
prvi, po povratku iz Irana, predloìo
tada{njem predsjedniku Predsjedni{tva
BiH Aliji Izetbegovi}u dogovaranje meha-
nizama pomo}i koji je iranski dràvni vrh
nudio Armiji BiH. No, kako Iranci nikada
nisu davali jednostranu pomo}, tako su, kao
prethodnica po{iljkama oru`ja i municije, u
BiH najprije stigli agenti njihove tajne
slu`be VEVAK i vojni instruktori koji su,
potom, raspore|eni na vi{e lokacija, od
Tuzle, preko Zenice, do Biha}a, gdje su
obu~avali pripadnike Armije BiH, ali i {irili
svoju {pijunsku hobotnicu. Istodobno su iz
ratne BiH put Irana krenule prve grupe
kursista koji su, unato~ èstokom protivlj -
enju nekolicine visokih bh. vojnih i polici-
jskih du`nosnika, u toj zemlji poha|ali
vojnu i obavje{tajnu obuku. Prva slu`bena
posjeta bosanske policijske delegacije:
Bakira Alispahi}a, Irfana Ljevakovi}a i
BiH NESTAL(N)A ^LANICA VIJE]A SIGURNOSTI
RAZLAZ ZBOG POGORELICE
Nakon {to su ameri~ke trupe po~etkom 1996. izvr{ile vojni desant na Pogorelicu i prona{le dokaze o (anti)teroristi~kom djelovanju, Alija Izetbegovi} je
formalno prekinuo suradnju s Irancima
MORALNA,
VJERSKA,
VOJNA PODUKA
Za suradnju s
iranskim instruktorima u
Ministarstvu obrane RBiH
prvi su bili zaduèni
Zijad Ljevakovi} i
Enver Mujezinovi}
Nedàda Ugljena Teheranu organizirana je

po~etkom 1994.
OD VEVAKA DO AID-a
Prema tvrdnjama vi{e nekada{njih ofici-
ra Armije BiH, inflitraciju iranskih instrukto-
ra i {pijuna u najvi{e vojne strukture
omogu}io je prvi na~elnik Sektora za sigu -
rnost i obavje{tajne poslove u Ministarstvu
obrane BiH Enver Muje zinovi}, do rata i
sam pripadnik Kontraobavje{tajne slu`be
biv{e JNA (KOS-a), dakako, uz suglasnost
njegovog {efa Fikreta Muslimovi}a. U poli-
cijsko-obavje{tajnim slu`bama Irancima je
vrata {irom otvorio ratni ministar policije
RBiH Bakir Alispahi}, koji }e, zajedno s
Mujezinovi}em, Muslimovi}em, te Irfanom
i Zijadom Ljevakovi}em, u narednim godi-
nama biti njihovi najpouzdaniji bosanski
partneri, koji su svoju kooperativnost ujedno
i skupo naplatili. Ugovor o obavje{tajnoj
suradnji izme|u BiH i Irana potpisao je
Bakir Izetbegovi}.
Osim konkretne pomo}i u ljudstvu i
opremi, ra~una se kako je iranski faktor
bio presudan i za islamiziranje Armije
BiH koje se provodilo pod izravnim nad-
zorom Fikreta Muslimovi}a i Zijada ef.
Ljevakovi}a. Iranski su instruktori, naime,
presudili da se kao zvani~ni pozdrav me|u
vojnicima i policajcima uvede selam,
borbeni pokli~ Allahu ekber, odre|ivali
su metode poduke u vojnim kampovima i
i mal i svoj e l egal ne punkt ove i u
Ministarstvu obrane i u Ministarstvu
unutarnjih poslova RBiH, sve dok otvoreno
savezni{tvo nije naprasno prekinuto po
nalogu Amerikanaca.
Prijelomni trenutak u odnosima dviju
dràva dogodio se u rano prolje}e 1996.,
kada se Alija Izetbegovi}, pod pritiskom
SAD-a, odrekao iranske pomo}i. Nakon {to
je, naime, potkraj 1995. i po~etkom 96.
ignorirao nekoliko zahtjeva za zatvaranje
(anti)teroristi~kog kampa na Pogorelici, u
kojem su obuku izvodili iranski instruktori,
Izetbegovi}u su Amerikanci sredinom febr -
uara 1996. priredili nesvakida{nju pred-
stavu, kada su trupe IFOR-a izvele vojni
desant. U vojnoj operaciji na Pogorelici
uhap{eno je jedanaest osoba - osam
Bosanaca i tri Iranca koji su imali diplo-
matski status, zaplijenjena ve}a koli~ina
oru`ja i municije, te obilje kompromitira-
ju}eg dokaznog materijala koji je jasno
upu}ivao da polaznici kampa nisu
obu~avani u obrambene svrhe, nego za
izvo|enje teroristi~kih akcija, odnosno,
likvidacije politi~kih protivnika. Suo~en s
te{kim optu`bama Amerikanaca, Izetbe -
govi} je u martu 1996. s mjesta direktora
bo{nja~ke tajne slu`be (AID-a) smijenio
Bakira Alispahi}a, a za njegovog nasljedni-
ka postavio Kemala Ademovi}a. Nekoliko
dana kasnije, tada{nji premijer Hasan
Muratovi} odlazi u Teheran, gdje po
Izetbegovi}evim naputcima, formalno
prekida suradnju s Irancima. Do kraja 1996.
godine Alija Izetbegovi} je poslije
ameri~kog ultimatuma (zaprije}eno je
obustavom vojne i financijske pomo}i) s
funkcije federalnog doministra obrane
morao smijeniti i Hasana êngi}a, kojeg su
SAD ranije ozna~ile kao klju~nog iranskog
~ovjeka u BiH.
Iranska {pijunska mreà u bh. vojnim,
policijskim i obavje{tajnim strukturama,
me|utim, razbijena je tek 2001., kada vlast
Alijanse za promjene s klju~nih pozicija u
ovim slu`bama kona~no smjenjuje ratne
kadrove. Distancirani od svih va`nijih izvo-
ra informacija, Fikret Muslimovi}, Bakir
Alispahi}, Enver Mujezinovi} i Irfan
Ljevakovi} tada uspostavljaju parao -
bavje{tajnu, kosovsko-islamsku slu`bu,
nastoje}i, izme|u ostalog, odràti kontinu-
itet suradnje s iranskim partnerima. U tom
je smislu klju~nu ulogu i dalje zadrào
Fikret Muslimovi} koji, zahvaljuju}i
dugogodi{njim KOS-ovskim vezama, i
dalje raspolaè solidnim fondom informaci-
ja, sasvim dovoljnim da u iranskom vele-
poslanstvu u Sarajevu zadrì specijalan
status, odnosno, da se i dalje ~esto vi|a s
iranskim diplomatama. Stoga bi potraga
za misterioznim bo{nja~kim obavje{tajcem
kodnog imena Jusuf koji je, prema
ameri~kim {pijunskim izvorima, najva`niji
operativac VEVAK-a u BiH, trebala krenu-
ti od Fikreta Muslimovi}a i njegovih
najbliìh suradnika.
8.4.2010. I SLOBODNA BOSNA
15
IZME\U AMERIKE I IRANA
Premda je Agencija za istraìvanje i
dokumentaciju (AID) uga{ena prije devet
godina, nekada{nji se ~elnici bo{nja~ke
taj ne sl u`be ni kada ni su pomi ri l i s
gubitkom mo}i u obavje{tajnim struktura-
ma. Pro{le godine smo pisali da se neka-
da{nji {ef sarajevskog Sektora AID-a
Enver Mujezinovi} poku{ao zaposliti u
Ministarstvu sigurnosti BiH, ali bez uspje-
ha. Jednako je neslavno zavr{ilo i lobiranje
Baki ra Al i spahi }a (danas pri vatnog
poduzetnika ~iji se imetak procjenjuje na
vi{e milijuna maraka) da dobije skromno
pla}eni posao {efa kabineta dràvnog minis-
tra sigurnosti Tarika Sadovi}a, budu}i da
se njegovo ime i danas nalazi na crnoj
listi SAD-a. No, nakon bezuspje{ne po -
trage za namje{tenjem u nekoj od dràvnih
sigurnosnih agencija, Mujezinovi} i
Alispahi} su zahvaljuju}i predsjedniku
SDA Sulejmanu Tihi}u nedavno postavlj -
eni u strana~ki Savjet za sigurnosnu poli-
tiku. Istodobno su u Odbor za obranu i si-
gurnost SDA imenovani Fikret Muslimovi} i
Zijad ef. Ljevakovi} (sada{nji direktor Gazi
Husrev-begove medrese), ~ime je njihov
paraobavje{tajni rad, kako-tako, ponovno
institucionaliziran.
POVRATAK OTPISANIH
Rashodovane bonjake pijune u
SDA je vratio Sulejman Tihi
OD TEHERANA DO
SARAJEVA: Konkretna
meudravna suradnja
izmeu Irana i BiH
zapoela je 1993., na
inicijativu najmonijeg
ratnog logistiara Hasana
engia
ULTIMATUM
IZETBEGOVI]U
Biv{i predsjednik BiH smijenio je
pod ameri~kim pritiskom Bakira
Alispahi}a i Hasana êngi}a
ULTIMATUM
IZETBEGOVI]U
Biv{i predsjednik BiH smijenio je
pod ameri~kim pritiskom Bakira
Alispahi}a i Hasana êngi}a
16
EKSKLUZIVNO
SLOBODNA BOSNA I 8.4.2010.
SIDRAN - KUSTURICA
DA SMO SE DRUKÎJE
SRELI, BILO BI
RANIJE SVE...
EMIR KUSTURICA
Satima smo razgovarali o na{im
ìvotima, godinama koje su iza nas,
poslovima kojima se bavimo
T
e{ko je zamisliti kako je, poslije
osamnaest turbulentnih godina, u
predve~erje prvog aprilskog dana
izgledao susret pisca Abdulaha
Sidrana i reìsera Emira Ku -
sturice nadomak Gora`da, gotovo na samoj
entitetskoj liniji. Led je me|u njima
prethodno otopljen u dugom telefonskom
razgovoru i Kusturi~inim rije~ima: Pa,
jebem mu mater, Avdo, vidi li neko tamo
{ta sam ja u zadnje dvije decenije snimao i
napravio, a ne da me stalno prozivaju...
Dvosatni, vrlo otvoreni i bez napetosti
vo|eni razgovori o porodicama, zdravlju,
Sarajevu, poslovima na kojima sada rade,
mogu}nosti obnove saradnje, u ku}i u
kojoj se sarajevski knjièvnik posljednjih
godina osamio i potpuno posvetio pisanju,
zavr{en je dogovorom o Sidranovoj uzvrat-
noj posjeti Drvengradu. Sidran je, upravo
uo~i izlaska ovog broja SB, proveo dan sa
Kusturicom u njegovom etno selu na
Mokroj Gori.
UVOD U POMIRENJE
Susret(i) dvojice umjetnika ~ija je
saradnja pamti po dva sjajna filma Sje}a{ li
se Dolly Bell i Otac na slu`benom putu
zapravo i nije iznena|enje, a na{ ga je list
najavio jo{ prije nekoliko mjeseci.
Podsjetimo da je festival Adriatic
Mediterraneo, koji se po~etkom septembra
pro{le godine odvijao u Anconi, protekao u
sjeni njihovog najavljenog susreta - dan
uo~i zatvaranja Festivala promovirana je
knjiga Romanzo balcanico Piera Del
Giudicea, italijanskog profesora povijesti i
knjièvnosti, pisca i publiciste, koja se
temelji na Sidranovim scenaristi~kim
zapisima, a ve~e uo~i zatvaranja Adriatic
Mediterranea Kusturica je u ovom italijan-
17
KUSTURICA U GORA@DU, SIDRAN NA MOKROJ GORI
Pi{e: DANKA SAVI]
Prije desetak dana,
daleko od oiju javnosti,
prvi put nakon skoro
dvadeset godina sreli su
se nekada nerazdvojni
prijatelji i saradnici
Abdulah Sidran i Emir
Kusturica; Naa novinarka
pie o Kusturiinoj
posjeti Goradu i
Sidranovom odlasku na
Mokru Goru
ABDULAH SIDRAN
Va`no mi je da moje najva`nije
scenarije, reìra najva`niji reìser
PONOVO ZAJEDNO
U posljednjih desetak dana,
Abdulah Sidran i Emir Kusturica
sastali su se i satima razgovarali u
Gora`du i na Mokroj Gori
skom gradu odrào koncert sa grupom No

smoking Orcestra. Do susreta koji su itali-
janski organizatori s nestrpljenjem o~eki-
vali, tada nije do{lo, ali je Kusturica u
izjavi za SB najavio da }e, ~im bude imao
za to vremena, obi}i Avdu u Gora`du. U
mjesecima koji su uslijedili, Kusturica je
bio zatrpan obavezama, stalno je na puto-
vanjima - krajem novembra pro{le godine
dodijeljena mu je presti`na nagrada film-
skog festivala u Torinu, ustanovljena u ~ast
italijanskog reìsera Federika Felinija i nje-
govog filma Osam i po, a zatim i u Maroku,
gdje je na filmskom festivalu krajem pro{le
godine dobio nagradu za ìvotno djelo.
Potom su uslijedili Emirovi koncerti sa
grupom No smoking Orcestra po Portugalu,
Rusiji, Armeniji, Ma|arskoj, odràvanje
Filmskog festivala na Mokroj Gori tokom
kojeg je Kusturicu posjetila velika holivud-
ska zvijezda Johnny Depp, a potom nas-
tavak turneje po Latinskoj Americi. No
smoking Orcestra ina~e ~esto gostuje po
Latinskoj Americi, a tokom njihove
18
EKSKLUZIVNO
U intervju koji je sa Abdulahom
Sidranom prije dva mjeseca objavila
Slobodna Bosna, Sidran je govorio o
tome kako je doìvio èstoke reakcije u
javnosti koje su uslijedile nakon najave o
mogu}oj obnovi saradnje sa Emirom
Kusturicom. Tada nam je Sidran kazao:
Ovdje èlim napraviti jednu intervenciju,
jer mediji pogre{no interpretiraju moje
rije~i da posao reìsera i scenariste nisu
sinhroni. Dakle, precizna formulacija bi
bila: Ako bi Kusturica radio film prema
mom scenariju Moram kazati da me
aposlutno nije briga {ta polusvijet o takvim
stvarima misli, naprosto mora se znati ko
je za {ta mjerodavan. U svojim autima
navijaju Cece i ostale pjevaljke, slu{aju
naj~etni~kiju vrstu muzike i takvi bi meni da
pridikuju. Digla se takva halabuka kao da
smo ja i Emir krenuli da pravimo politi~ku
partiju a ne filmsko umjetni~ko djelo. [ta ja
tu imam kriti? Bezbeli da bih volio da se jo{
dvije moje filmske porodi~ne pri~e urade
istim rediteljskim rukopisom koji su
ura|ene prethodne dvije! Od Oca je
pro{lo 25 godina, a moje scenarije iz poro-
di~nog ciklusa, iz sarajevskog, ~ar{ijskog
iskustva o kojem smo govorili, nisu smjeli
da rade drugi reìseri. Za{to? Ko god bi to
radio moramo ga razumjeti, i ne smijemo
mu prigovarati morao bi biti spreman da
rezultat tog rada bude podvrgnut
pore|enju sa onom {to je prethodno radio
Kusturica. A takvo pore|enje nije lako
izdràti...
ABDULAH SIDRAN ZA SB
Nije me briga za polusvijet
SJEANJE NA STARE
DANE: U izjavu za
Slobodnu Bosnu,
Kusturica nam je kazao
da je njihov susret bio
vrlo emotivan i mnogo
vie prijateljski nego
radni, a to nam je
potvrdio Sidran
FILM ZA PAM]ENJE
Sje}a{ li se Dolly Bell, ra|en u reìji Emira
Kusturice i po scenariju Avde Sidrana, ostao
je jedna od najzna~ajnijih filmova u povijesti
bh. kinematografije i ozna~io po~etak tzv. nove
{kole bosanskog filma
FILM ZA PAM]ENJE
Sje}a{ li se Dolly Bell, ra|en u reìji Emira
Kusturice i po scenariju Avde Sidrana, ostao
je jedna od najzna~ajnijih filmova u povijesti
bh. kinematografije i ozna~io po~etak tzv. nove
{kole bosanskog filma
U I[ÊKIVANJU
SUSRETA SA SIDRANOM
Emir Kusturica sa na{om
novinarkom na Festivalu Adriatic
Mediterranea u Anconi
@ELJA ZA NOVOM
SURADNJOM SA KUSTURICOM
Abdulah Sidran je za na{ list kazao da bi
èlio da jo{ dvije porodi~ne pri~u budu
ura|ene istim rediteljskim rukopisom kao
{to su Otac na slu`benom putu i Sje}a{ li
se Dolly Bell
@ELJA ZA NOVOM
SURADNJOM SA KUSTURICOM
Abdulah Sidran je za na{ list kazao da bi
èlio da jo{ dvije porodi~ne pri~u budu
ura|ene istim rediteljskim rukopisom kao
{to su Otac na slu`benom putu i Sje}a{ li
se Dolly Bell
posljednje turneje po Argentini i îleu, nas-

tupali su i u rodnom gradu Che Gevare.
Lokalne vlasti su Emira Kusturicu, koji je u
ovim zemljama jako popularan, proglasile
po~asnim gra|aninom i poklonile mu klju~
grada. Uslijedili su, potom, Kusturi~ini
odlasci u Italiju, a izme|u dva putovanja u
Gr~ku, gdje po~inje snimanje filma
Nicostratos, reìsera Olivera Horlaita (u
kojem on glumi sve{tenika) napokon se
sreo i sa Sidranom. Prvi susret Kusturice i
Sidrana poslije skoro dvadeset godina desio
se nedugo nakon smrti Kusturi~inog sara-
jevskog kuma i prijatelja Zorana Bilana u
Sarajevu, koja ga je, prema tvrdnjama ljudi
bliskih Kusturici, jako pogodila. Na
Bilanovoj sahrani okupilo se pro{le nedjelje
vi{e od tri hiljade ljudi, Sarajlija koji su na
sahranu stizali sa svih strana svijeta.
Bilanovog kuma Emira Kusturice, koji je sa
porodicom poslao ~itulju u novinama,
me|utim, nije bilo. Zoran Bilan je bio sim-
bol onakvog Sarajeva kakvog smo svi mi
du`ni braniti i odràti, rekao je jedan od
govornika na tom vi{e nego tu`nom skupu.
EMOTIVAN SUSRET
Ideja o pomirenju Emira Kusturice i
Abdulaha Sidrana javila se otprilike prije
dvije godine kada je jedan mo}ni italijanski
bankar, fasciniran Kusturi~inim filmovima
i Sidranovom poezijom, nastojao oìvjeti
njihovu saradnju. U vrijeme odràvanja
Festivala Adriatic Mediterraneo i u
razgovo ru nakon promocije Sidranove
knjige pisac i publicista Piero Del Giudice
nam je potvrdio da se radi na tome da se oni
sretnu, te da u Italiji postoji jedan sponzor
odnosno grupa koje je spremna, u slu~aju
da se njih dvojica pomire, finansijski
podràti veliki film o povijesti Jugoslavije.
U ovom trenutku nije jasno da li je ova
ideja jo{ aktuelna, ali ona je, kako se
pokazalo, bila samo okida~ koji je inici-
rao ovaj susret. Na kraju je ispalo da su se
njih dvojica puno bolje razumjeli bez
posredovanja Italijana. Sidran, izme|u
ostalog, ima jo{ dvije filmske pri~e iz svog
porodi~nog ciklusa za koje je smatrao da bi
bilo dobro da one budu ura|ene istim redi -
teljskim rukopisom kao prva dva filma koje
je reìrao Kusturica.
Obojica umjetnika sa vrlo pozitivnim
dojmovima govore o svojim prvim
razgovo rima nakon toliko godina, pa, kako
smo mogli zaklju~iti, ~ak su im i polemike
dobro i{le. U izjavi za Slobodnu Bosnu,
Kusturica nam je kazao da je njihov susret
bio vrlo emotivan i mnogo vi{e prijateljski
nego radni, a to nam je potvrdio Sidran.
Satima smo razgovarali o na{im ìvo-
tima, godinama koje su iza nas, poslovima
kojima se bavimo, mnogo smo tema otvo-
rili. [to se ti~e zajedni~kog posla, meni
predstoje dvije vrlo krupne stvari film u
Izraelu i film o Panchu Villi. Ostaje
otvoreno pitanje kako da se sve uskladi jer
ja sam prakti~no narednih pet godina zauzet
za stvari koje sam ve} izdogovarao i
isplanirao, kazao nam je Kusturica. Ali,
nakon prvog susreta Kusturici su ostali i
Sidranovi rukopisi za ~itanje i razmi{lja-
nje. Ideja o njihovoj budu}oj saradnji nije
vi{e upitna, ali kada }e se ona realizirati,
ostaje da se vidi. Kusturi~in novi film Cool
Water (Hladna voda) pri~a je o dvojici
palestinske bra}e koji poku{avaju prokri-
jum~ariti tijelo svog oca iz Jeruzalema u
Ramalah. Kako je najavljeno, snimanje
ovog filma bi trebalo po~eti za nekoliko
mjeseci sa budètom od {est miliona dolara.
Glavnu ulogu u ovom filmu, koji }e se sni-
mati u Izraelu, igrat }e srpski glumac Sergej
Trifunovi}. Osim toga, naredne godine
Kusturica po~inje za njega jako vaàn pro-
jekat - snimanje filma o meksi~kom revolu-
cionaru Panchu Villi.
Nakon dojave o dolasku Sidrana u
posjetu Kusturici, na Mokru Goru je ban-
ula i ekipa RTS-a, da bi snimila novu epi-
zodu serijala Raspakivanje. Tragaju}i za
neotkrivenim detaljima o rediteljevom
ìvotu prije rata, ekipa RTS-a je prethodno
posjetila i Gora`de kako bi o Kusturici raz-
govarala i sa Sidranom.
KUSTURICA U GORA@DU, SIDRAN NA MOKROJ GORI
1981. Emir Kusturica snima svoj prvi
cjelove~ernji film Sje}a{ li se Dolly Bell, po
scenariju Abdulaha Sidrana. Film je
nagra|en Zlatnim lavom za najbolje debi-
tantsko ostvarenje na filmskom festivalu u
Veneciji, nagradom kritike FIPRESCI u
Kanu, te Zlatnom Arenom za najbolji film
na Festivalu jugoslovenskog igranog filma
u Puli. Sje}a{ li se Dolly Bell je ostao
jedan od najzna~ajnijih filmova u povijesti
bh. kinematografije i ozna~io je po~etak
takozvane nove {kole bosanskog filma.
1985. Kusturica prema Sidranovom
scenariju snima Oca na slu`benom putu.
Iste godine film je osvojio Zlatnu palmu na
festivalu u Kanu, bio je nominovan za
Oscara u kategoriji najboljeg stranog
filma, te dobio brojne druge nagrade na
svjetskim festivalima.
Decembar 1991. Kusturica i Sidran
sa producentom êdomirom Kolarom u
Parizu planiraju ekranizaciju Andri}evog
romana Na Drini }uprija. U toku su
zavr{ni razgovori sa francuskim produ-
centima.
Maj 1992. Kusturica zove Sidrana,
koji je sa porodicom u Sarajevu, i nudi mu
da ga helikopterom prebaci iz opkoljenog
grada do Pariza. Sidran odbija ponudu i
odlu~uje ostati u Sarajevu, a njih dvojica
potpuno prekidaju kontakte. (M.R.)
SIDRAN - KUSTURICA HRONOLOGIJA
Kako je zapravo sve poelo
NOMINACIJA ZA OSKARA
Kusturi~in film Otac na slu`benom putu ra|en
prema Sidranovom scenariju osvojio je Zlatnu
palmu na festivalu u Kanu i bio nominiran za
Oscara u katerogije najboljeg stranog filma
NOMINACIJA ZA OSKARA
Kusturi~in film Otac na slu`benom putu ra|en
prema Sidranovom scenariju osvojio je Zlatnu
palmu na festivalu u Kanu i bio nominiran za
Oscara u katerogije najboljeg stranog filma
POLITIKA I CRKVA
NAJUTICAJNI
VLADAR IZ
SJENE U SPC-u
Politi~ar i
general u mantiji
E
piskop zvorni~ko-tuzlanski Vasi -
lije Ka~avenda postao je pro -
duèna ruka Milorada Dodika,
premijera RS-a, u provo|enju nje-
gove secesionisti~ke politike u
BiH.
O ideolo{koj bliskosti Ka~avende i
Dodika svjedo~i poljednji istup u javnosti
episkopa Ka~avende. On je sluè}i
Vaskr{nje jutrenje u Bijeljini pozvao svu
pravoslavnu bra}u u Republici Srpskoj da
se suprotstave i zaustave islamiziranje Srba
u Republici Srpskoj.
Dana{nje na{e misli su usredsre|ene sa
svom bra}om i sestrama u Federaciji BiH,
gdje èle ono malo duhovnoga stada,
pravoslavnog srpskog naroda da prevedu na
islam, pozivaju}i ga da dolazi na njihove
seanse, rekao je vladika Vasilije, ocijeniv{i
to sramotnim i strahotnim. Pred okupljenim
vjernicima vladika je poru~io pravo -
slavnom narodu u Federaciji BiH da se
~uva da ne bude prevaren mra~nom filo-
zofijom, jer, kako je naveo, pojavi}e se
la`ni u~itelji i propovjednici.
Da je odan Dodikov sljedbenik, vladika
Ka~avenda je pokazao i zabranjuju}i svim
svojim sve{tenicima koji pripadaju eparhiji
zvorni~ko-tuzlanskoj da govore za medije
iz Federacije BiH. Naime, Ka~avenda je
prije desetak dana strogo zabranio
sve{teniku iz Doboja da povodom
vaskr{njih praznika govori za na{ list.
Ka~avenda je naime sve{teniku Milidragu
Stokanovi}u kazao da nema njegov
blagoslov za intervju. Kada je, me|utim,
novinarka na{eg lista pozvala Ka~avendu i
zatraìla od njega intervju istim povodom,
Vasilije Ka~avenda je bio izri~it: Ni ja ni
niko od mojih sve{tenika ne}emo govoriti
za federalne medije.
Nakon {to je Dodik zabranio svojim
ministrima i funkcionerima SNSD-a da
komuniciraju sa medijima iz Federacije,
vladika Ka~avenda je instrukciju svog {efa
zdu{no prihvatio, te je isto zatraìo od svo-
jih pot~injenih.
Bijeljincima je poznato da premijer RS-a
prilikom svojih posjeta Bijeljini prvo odsje-
da kod vladike Ka~avende, gdje se opu{ta
uz muziku, vino i dobar zalogaj. Ina~e, na
pro{lim lokalnim izborima Ka~avenda je
podrào kandidata SDS-a Mi}u Mi~i}a,
dok je èstoko agitovao protiv Dodikovog
kandidata za predsjednika op{tine Gavrila
Bobara, nazivaju}i ga ~ak i sotonom.
Ka~avenda je Bobaru zamjerio {to je oko
sebe okupio previ{e Bo{njaka, {to je Janji
obe}ao status op{tine i {to je finansijski
pomogao izgradnju dàmija u Bijeljini i
Janji. Kada mu je Bobar na jednom skupu
kazao da ne vjeruje u ono {to on radi,
Ka~avenda mu je {apnuo: ]uti, zadrì to
samo za sebe!
Bijeljinom ve} godinama vlada jak
ratnoprofiterski-vjersko-informativni lobi.
Dodik ga je mogao oslabiti samo pridobija-
ju}i na svoju stranu neku od ovih mo}ni
poluga. Kako BN TV nije mogao ni pri-
tiscima ni slanjem finansijskih inspektora
privoljeti da bude u njegovoj slu`bi,
\AVOLJI VLADIKA U SLU@BI MILORADA DODIKA
Episkop zvorniko-tuzlanske eparhije Vasilije Kaavenda postao je udarna
pesnica premijera Republike Srpske Milorada Dodika u njegovim secesionistikim
namjerama; pored toga to dosljedno provodi njegovu politiku prema Federaciji
BiH i ignorie medije iz Sarajeva, Kaavenda je za Vaskrs odrao skandalozan
govor u kome je traio da Srbi iz Republike Srpske zaustave
islamiziranje Srba u Federaciji BiH
NAJMO]NIJI SRPSKI
VLADIKA POSTAO DESNA
RUKA MILORADA DODIKA
Episkop Ka~avenda liturgije pretvorio u predizborne
skupove Dodikovog SNSD-a, za {ta ga premijer RS-a
bogato nagra|uje
PAKT (NE)STABILNOSTI
Vladika Vasilije Ka~avenda
i Milorad Dodik
Pi{e: MILICA VUJOVI]
Dodik je pakt sklopio sa najja~om karikom

u Bijeljini - episkopom Ka~avendom.
Vladika, koji iznad svega voli novac i mo},
svjestan je da mu je prijateljstvo sa premi-
jerom itekako korisno. Dodiku, tvrde dobro
upu}eni izvori, Bijeljina kao dugogodi{nji
bastion SDS-a, na prestoje}im izborima
predstavlja}e veliki izazov. Dodik ra~una
da }e pomo} vladike biti za njega presudna
i zbog toga ne {tedi na donacijama
Ka~avendinoj eparhiji.
DODIKOVI TAJKUNI NAJVE]I
KAÂVENDINI DONATORI
Vladika Vasilije Ka~avenda ina~e vaì
za jednog od najuticajnijih sve{tenika u
SPC-u, jer upravlja najbogatijom eparhijom
u BiH i u ~estom je kontaktu sa Dodikovim
biznismenima koji doniraju veliki novac
eparhiji. Vladi~anski dvori, ~ije foto -
grafije prenosimo, sagra|eni su na
ru{evinama bo{nja~kih ku}a, a sam vladika
se hvali kako su ovi milion eura vrijedni
dvori njegov raj na zemlji. Vladika se za
vrijeme rata u Bosni enormno obogatio i u
Bijeljini sagradio luksuzni vladi~inski dvor,
za koji oni koji su u njega ulazili kaù da je
luksuzniji od najekskluzivnijih hotela. O
Ka~avendinoj ljubavi prema luksuzu svje-
do~i i nedavno snimljena fotografija kako
Ka~avenda u Beogradu kupuje odje}u u
prodavnici Hugo Boss. Ka~avendu
mnoge vl adi ke kri t i kuj u da ì vi u
neskladu sa jevan|eljskim normama. I
sam patrijarh Pavle, koji je javno upozo-
ravao na pretjeran sjaj i rasko{, znao ga je
kritikovati napominju}i da su vladike
monasi, koji su obukli crninu i zarekli se na
siroma{tvo.
Dvorac u kome stoluje zvorni~ko-tuzlan-
ski vladika Vasilije u centru Bijeljine popu-
larno se naziva Srpski Versaj jer, navodno,
ne zaostaje od Versaja u rasko{i, ve} se raz-
likuje jedino u veli~ini. Ka~avenda ga zove i
par~e neba na Zemlji. Sve upu}uje na
rasko{ i bogatstvo, a episkop Ka~avenda
kaè da on to samo ~uva i da njemu pripada
samo grobno mjesto kod oltara. Pre -
dstavljaju}i sebe estetom i zaljubljenikom u
antikvitete i barokni stil, Ka~avenda je repor-
terima beogradske revije Gloria pokazivao
sve draì dvorca, izme|u ostalog i skupoc-
jene pozla}ene fotelje, ogledala, satove,
{tapove Ve}ina namje{taja izra|ena je od
bjelokosti, puno je eksponata, skulptura,
umjetni~kih slika, a gostima se hrana po -
sluùje u srebrnom posu|u.
Me|utim, vladiki Ka~avendi to nije
dovoljno, on svoje carstvo, zahvalju}i svo-
jim menadèrskim sposobnostima, svakod-
nevno uve}ava. Ka~avenda se, naime, dos-
jetio da sve tajkune i biznismene koji
doniraju novac njegovoj eparhiji imenuje
kumovima. Tako postoje kumovi crkve,
oltara i tome sli~no.
Pored postoje}eg manastira u centru
grada, za jo{ dva manastira na samom ulazu
u grad, Ka~avenda je nedavno sagradio
ogromnu crkvu, s grandioznim kupolama
nalik na one u Sant Petersburgu i Moskvi.
Izgra|ena je u naselju Pet jezera sa
novi m manast i rski m kompl eksom.
24
POLITIKA I CRKVA
MOLITVA ZA PREMIJERA: Neka Bog da snage
Skuptini i Vladi RS-a, na elu sa Miloradom Dodikom,
i svim ljudima roda naega, da ujedinjeni, bez podjela,
brane i odbrane Srpsku od nerazumnih i sve eih
napada
SLOBODNA BOSNA I I 8 8. . 4 4. . 2 20 01 1 0 0. .
POVRATAK RATNE ZLOÎNKE

Dodik i Ka~avenda bliski su prijatelji biv{e
predsjednice RS-a Biljane Plav{i} koju
poku{avaju vratiti u dru{tveni ìvot RS-a
POVRATAK RATNE ZLOÎNKE
Dodik i Ka~avenda bliski su prijatelji biv{e
predsjednice RS-a Biljane Plav{i} koju
poku{avaju vratiti u dru{tveni ìvot RS-a
Pozla}ene kupole sijaju jo{ iz daljine, pri
samom ulasku u BiH. Ova crkva sagra|ena
u ruskom stilu podignuta je od donacija iz
Rusije. Naime, Ka~avenda je u izuzetno
dobrim odnosima sa crkvenim krugovima
Rusije i njen uticaj poku{ava da prenese u
BiH. Pokojni ruski patrijarh Aleksej Drugi
iz ~itavog SPC-a jedino je Ka~avendu pri-
mao u posjetu, tu praksu je kasnije nastavio
patrijarh Kiril. Smatra se da je Ka~avenda
podigao najvi{e crkava i manastira u
Republici Srpskoj od svih dosada{njih
vladika. Trenutno preko puta svog dvora
gradi bolnicu za kardiovaskularne bolesti,
sa najsavremenijom opremom i laboratori-
jom.
DOBIO 550 DUNUMA
DR@AVNOG ZEMLJI[TA
U poslijeratnim godinama Vlada
Republike Srpske i Op{tina Bijeljina su
zvorni~ko-tuzlanskoj eparhiji odnosno
Ka~avendi dodijelile oko 550 dunuma
poljoprivrednog dràvnog zemlji{ta. Osnov
za dodjelu zemlji{ta bio je povrat nekada
oduzete zemlje SPC-u i diskriminatorski
Karadì}ev zakon iz 1994. godine po
kojem op{tine uz saglosnost Vlade RS-a
mogu Srpskoj pravoslavnoj crkvi bez
naknade dodjeljivati poljoprivredno
zemlji{te. Ve}i dio tog zemlji{ta eparhija
zvorni~ko-tuzlanska je isparcelisala i pro-
dala. Oko 150 novih vlasnika na ovim
parcelama sagradilo je ku}e.
Treba napomenuti da je za potrebe
Vladi~anskog dvora i manastira Sveti
Vasilije Ostro{ki tokom rata i nakon njega u
centru Bijeljine oduzeto 11 bo{nja~kih
ku}a, od kojih ve}ini vlasnika ni do danas
nije ispla}ena ni jedna marka. Op{tini
Bijeljini je, deset godina kasnije, sud
naloìo da za poru{ene ku}e i dvori{ta
25
\AVOLJI VLADIKA U SLU@BI MILORADA DODIKA
Nedavno je veliku pa`nju javnosti izaz-
vao Dejan Nestorovi}, striper i navodno
dalji ro|ak Vladike Ka~avende. On je
beogradskom listu Press ustupio privatne
fotografije iz Ka~avendinog dvorca u
kojem se njih dvojica redovno opu{taju uz
dobro vino, ribu i dèz muziku ili tambu-
ra{e. Ovaj striper tvrdi da ~esto uìva u
rasko{u vladi~inog dvora, te da ga
Ka~avenda finansira, {koluje i kupuje mu
najskuplja odijela i parfeme. Nestorovi} je
iznio pikantne detalje o svom odnosu sa
vladikom, za kojeg tvrdi da mu je dugogo-
di{nji prijatelj koji mu poklanja parfeme i
skupe poklone, i obja{njava ~ime je
zasluìo toliku naklonost vladike. Moj
najve}i kapital je moje znanje, za koje je
vladika obezbedio 50.000 evra. Ja
nisam obi~an striper, ve} multimedijalni
talenat. Fakultet u Rimu za koji sam
dobio stipendiju je fakultet za medije,
muziku i film. Novac je obezbe|en od
donatora i prijatelja vladike. Cela suma
bi}e uloèna za moj ìvot i studije u
Rimu, kaè Nestorovi}.
Spekuli{e se me|utim da je priroda
odnosa Nestorivi}a i Ka~avende bitno
druga~ija od rodbinske, naro~ito imaju}i u
vidu Ka~avendinu sklonost prema zgod-
nim mladi}ima.
KAÂVENDA FINANSIRA MLADE TALENTE
Vladika izdrava stripera Dejana
Nestorovia
VERSAJ NA
SRPSKI NAÎN
Vladi~ini dvori
opremljeni su
glamuroznim i
luksuznim
namje{tajem u
pozlati
TRENUCI OPU[TANJA
Vladiki Ka~avendi u
Vladi~anskim
dvorima
~esto dru{tvo
pravi
mladi striptiz
majstor
Dejan
Nestorovi}
TRENUCI OPU[TANJA
Vladiki Ka~avendi u
Vladi~anskim
dvorima
~esto dru{tvo
pravi
mladi striptiz
majstor
Dejan
Nestorovi}
isplati dva miliona maraka. Ve}ina porodi-
ca kojima su ku}e i zemlji{te oduzete ìve
u Tuzli i Njema~koj i preko svojih advoka-
ta poku{avaju dobiti obe{te}enje.
Ka~avendi su novac i mo} omogu}ili da
bude najja~i vladika u Srpskoj pravoslavnoj
crkvi. Zahvalju}i Ka~avendinom velikom
uticaju na vladike, Sveti sinod SPC-a goto-
vo nikada ne razmatra mra~ne tajne u koje
je Ka~avenda upleten, a ima ih, kako tvrde
dobro upu}eni izvori, prili~no.
Ka~avenda je bio jedan od pet glavnih
kandidata za mjesto patrijarha Srpske
pravoslavne crkve. Me|utim, i pored jakog
lobiranja da bude imenovan na to mjesto,
put do patrijar{kog trona omela je Ka~aven-
dina bliskost sa ratnim zlo~incima, ali i rad
za obavje{tajne slu`be. Javnosti iz ratnog
perioda u BiH Ka~avenda je poznat kao
blizak prijatelj i po{tovalac Radovana
Karadì}a i Ratka Mladi}a. U tom periodu
je i dobio nadimak |avolji vladika.
MRA^NA PRO[LOST
EPISKOPA KAÂVENDE
Iz njegove ratne pro{losti zabiljeèno
je da je, zbog neposlu{nosti, poslao trideset
vojnika da popa Radomira Markovi}a
izbace iz ku}e. Tom prilikom ranjena je nje-
gova supruga, koja je od dobijenih rana
umrla, a pop izba~en na ulicu. Nakon tog
incidenta, mje{tani pet sela do{li su u
Bijeljinu traè}i od Karadì}a da Ka~aven-
du protjera, {to tada{nji ~elnik bosanskih
Srba nije uradio. Njegovim dolaskom u
Bijaljinu po~inje ratnohu{ka~ki pohod,
govor mr`nje, prijetnje svima koji ne prih-
vataju njegove naloge.
Me|utim, razlozi zbog kojih Ka~avenda
nije imenovan za patrijarha su mnogo
dublji. On je, naime, dobar dio svog staà u
crkvi posvetio i radu za obavje{tajnu
slu`bu, o ~emu svjedo~e zapisi slu`bi jo{ iz
perioda biv{e Jugoslavije. O tome postoji
znatan broj dokumenata. Neki od njih otkri-
vaju na~in rada Vasilija Ka~avende, ali i
potvr|uju ~injenicu o kojoj se do sada samo
spekulisalo u javnosti - da je anga`manom
u slu`bi i njenom preporukom doveden na
mjesto episkopa 1978. godine. Ka~avenda
je kao saradnik Dràvne bezbjednosti
(UDBA), bio poznat pod imenom Pablo. U
Slu`bu je vrbovan, jer je prema tvrdnjama
upu}enih volio dje~ake.
Godinu dana ranije, marta 1977. godine,
pokrenuta je prepiska unutar slu`bi biv{e
Jugoslavije da li je poèljno podràti
Ka~avendu za episkopa. Od 1976. Ka -
~avenda se vodi pod OO, operativnom
obradom s ciljem prikupljanja materijala
zarad ponovnog angaòvanja. Slu`be u
konsultaciji sa tada{njim republi~kim
organima biv{e republike Bosne i
Hercegovine u Sarajevu konstatuju da bi
trebalo da se podrì prijedlog za izbor
Ka~avende za episkopa SPC-a. Slu`be i
dràvni organi su ocijenili Ka~avendu kao
pogodnog zbog ~injenice da je njihov.
Spisi obavje{tajaca nude i detaljnija saz-
nanja o tome kako je sada{nji vladika
napredovao od sekretara Zvorni~ko-
tuzlanske eparhije do episkopa.
Va silije Ka~avenda je poloàj sekretara u
Eparhiji iskoristio za li~nu afirmaciju. Slu`be
su imale saznanja da je upravo on sugerisao
tada{njem vladiki Longinu da starije
sve{tenike sa parohijama, ina~e odane
Longinu i SPC-a, penzioni{e a da na njihova
mjesta dovodi mla|e. Njima je, kao po pravi -
lu, prije rukopolaganja u ve}ini slu~ajeva
kumovao Ka~avenda, a bilo je i slu~ajeva da
je bogatije parohije davao onim sve{tenicima
koji su mu zauzvrat pla}ali nadoknadu. Danas
se za vladiku Vasilija nezvani~no navodi da je
episkop kome je odan najve}i deo sve{tenst-
va, te da drì najve}i broj crkava u Beogradu
jer je u njih dovodio svoje ljude.
Vladika Vasilije Ka~avenda u javnosti
Republike Srpske slovi za patriotu.
Me|utim, pojedine strukture u SPC-u,
tako|e bliske slu`bi, pratile su njegov
anga`man tokom rata u BiH. êsti gosti u
Ka~avendinim dvorima bili su Mom~ilo
Kraji{nik, Biljana Plav{i}, pokojni Ljubi{a
Savi} Mauzer i razni politi~ari, a od vladi-
ka vranjanski Pahomije i mile{evski Filaret.
U vrijeme Plav{i}eve i Kraji{nika otvoreno
se razgovaralo i o politici i o dràvnim i
vojnim pitanjima. Biljana Plav{i} je u svo-
joj knjizi Svjedo~im zabiljeìla da je na
jednoj slavi do{lo do susreta Ka~avende i
generala Mladi}a. Ka~avenda je tom pri-
likom kazao: Ja da nisam vladika, sigurno
bih bio general. Mladi} mu je odgovirio:
A ja da nisam general, bio bih vladika.
Pro{le godine Ka~avenda je zajedno sa
Miloradom Dodikom avionom Vlade RS-a
odletio u [vedsku gdje je posjetio Biljanu
Plav{i}. Upu}eni tvrde da je Ka~avenda sa
Dodikom bio i na do~eku Biljane Plav{i} u
Beogradu. Prilikom posjete Bijeljini ove
osu|ene ratne zlo~inke, Ka~avenda ju je
bodrio da bi trebala da se uklju~i u
dru{tveni ìvot Republike Srpske i postane
politi~ki aktivna.
Postoji mi{ljenje da je vladika Vasilije u
SPC-u najja~i vladar iz sjenke. Uz njega su
vladike iz bosanskih eparhija, znatan broj
episkopa iz dijaspore, vladike iz Srbije
Pahomije i Filaret. Taj krug vladika naziva
se ~esto bosanskim lobijem jer ga ve}inom
~ine vladike Bosanci. Ka~avenda bosan-
skim lobijem u SPC-u ~esto prijeti svojim
protivnicima.
Vladika Ka~avenda se od 1992. nije
vra}ao u Tuzlu, gdje je sjedi{e Zvorni~ko-
tuzlanske eparhije. Vladi~anski dvor je
izdao pod zakup. U pravoslavnoj crkvi u
Tuzli bogosluènje obavlja vrlo rijetko.
Uprkos svim kontroverzama koj ga
prate, Ka~avenda je 2009. godine izabran na
~elo Me|ureligijskog vije}a, {to je
predstavlj alo prvorazredni skandal. Prvi nje-
gov potez na ovoj du`nosti bilo je ignorisan-
je godi{njice stradanja civila na Tuzlanskoj
kapiji, kada su se na mjestu zlo~ina pojavili
predstavnici Islamske zajednice i Katoli~ke
crkve dok predstavnika SPC-a nije bilo. To
je u~inio o~ito po instrukcijama Dodika koji
je u to vrijeme dao skandaloznu izjavu da se
radi o isceniranom masakru. Ka~avenda,
ina~e, pripada konzervativnoj struji SPC-a,
koji se protivi uno{enju promjena u liturgiju
i saradnji sa drugim religijama.
U posljednjih nekoliko mjeseci vladika
Ka~avenda u brojnim javnim sluènjima
moli Boga da podari snage svima onima
koji vode Republiku Srpsku.
Neka Bog da snage Skup{tini i Vladi
RS-a, na ~elu sa Miloradom Dodikom, i
svim ljudima roda na{ega, da ujedinjeni,
bez podjela, brane i odbrane Srpsku od
nera zumnih i sve ~e{}ih napada. Izgleda da
su ponovo do{la te{ka vremena po srpski
narod. Ratna zbivanja, hvala Bogu, ostala
su iza nas, i to {to se desilo tada niko iz roda
na{ega nije èlio. Ratna zbivanja natopila
su krvlju mu~eni~ku RS i izgleda mnogima
nije dosta tih strahota pa ponovo diraju srp-
ski narod i Srpsku, govori vladika Vasilije
tokom svete arhijerejske liturgije {irom
Semberije.
POLITIKA I CRKVA
NA PARTIJSKOJ LINIJI:
Da je odan Dodikov sljed-
benik, vladika Kaavenda
je pokazao i zabranjujui
svim svojim svetenicima
koji pripadaju eparhiji
zvorniko-tuzlanskoj da
govore za medije iz FBiH
NESU\ENI PATRIJARH
Ka~avendi su rad za obavje{tajne
slu`be i saradnja sa ratnim zlo~incima
bile glavne smetnje da bude imenovan
za patrijarha SPC-a
O
rganizatorima Sarajevo Business
Foruma po{lo je za rukom da u kon-
gresnu dvoranu hotela Holiday Inn
dovedu blizu 600 eminentnih gostiju -
dràvnika svjetskog formata, diplomata od
karijera, uglednih bankara, mo}nih
privrednika - koji su na dvodnevnoj sesiji
razmatrali goleme a neiskori{tene razvojne
potencijale BiH. No, nije im po{lo za
rukom da u kongresnu dvoranu Holiday
Inna dovedu lidera najja~e bo{nja~ke parti-
je Sulejmana Tihi}a, koji je iz posve nera -
zumnih razloga, iako uredno pozvan,
napadno bojkotirao eminentni skup. Dan
rani j e Ti hi } se ni j e poj avi o ni u
Bo{nja~kom institutu, na predavanju
turskog premijera Erdogana, a ni istog
dana na Ilidì, gdje je turski premijer
sve~ano otvorio najve}i privatni kampus
na Balkanu - Internacionalni univerzitet
Sarajevo, koji se gradi obilatim donacijama
turskih privrednika.
Nije te{ko doku~iti da je Tihi}evo
napadno odustvo s navedenih skupova u
tijesnoj vezi s jednako napadnim prisu -
stvom Harisa Silajdì}a, kojem vlastolju-
bivi i bolesno sujetni Tihi} nikako i nikada
ne moè halaliti trijumf na predsjedni~kim
izborima prije tri godine.
Sujeta je glavna karakterna crta i Harisa
Silajdì}a i Zlatka Lagumdìje, no
Silajdì} je ipak do{ao u Bo{nja~ki institut
gdje je doma}in turskom premijeru
Erdoganu bio Lagumdìja, jednako kao {to
je i Lagumdìja dan kasnije do{ao na
Sarajevo Business Forum, gdje je doma}in
bio Silajdì}.
Sujetni Tihi} o~ito je nespreman za
takvu vrstu kompromisa.
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
Tihi} bojkotirao Sarajevo Business Forum
Iako uredno pozvan, lider SDA nije se pojavio na
investicionoj konferenciji u Holiday Innu iji je
domain bio Haris Silajdi
TALAC BOLESNE SUJETE
Lider SDA Sulejman Tihi}
bojkotirao je investicijsku
konferenciju u Sarajevu
G
otovo je izvjesno da }e se i nared-
ni izbori u BiH organizirati prema
postoje}em Izbornom zakonu a to
prakti~no zna~i da }e do daljnj -
eg ostati na snazi diskrimina-
torske odredbe ~ije je uklanjanje nedavno
naloìo Evropski sud za ljudska prava. Sve
politi~ke partije u BiH, i vladaju}e i opozi-
cione, jednodu{no podràvaju eliminiranje
diskriminatorskih odredbi iz Ustava BiH,
ali se nikako ne slaù o tome koliko duboke
trebaju biti potrebne ustavne intervencije.
SPORNA DUBINA I BRZINA
Ve}ina partija iz RS-a zalaè se za
minimalne ustavne korekcije: da se iz
Ustava BiH eliminira odredba o nacional-
noj pripadnosti kandidata za izbor ~lano-
va Predsjedni{tva BiH, i to tako {to bi se
ubudu}e ~lanovi Predjedni{tva BiH birali
posredno, iz reda izabranih zastupnika u
Parlamentu BiH. Nasuprot tome, ve}ina
partija iz Federacije BiH zagovara puno
dublje ustavne intervencije, koje ne bi
bile pro forma nego bi obezbijedile stvar-
nu ravnopravnost svih konstitutivnih
naro da i nacionalnih manjina. Smatraju
da nije sporan samo izbor ~lanova
Predsjedni{tva BiH, jer se po istom, dakle
diskriminatorskom principu, biraju i ~elni
ljudi u dva entiteta - predsjednici i
dopredsjednici Republike Srpske odnos-
no Federacije BiH. Diskri minatorska
odredba prema nacionalnim manjinama
ne nalazi se samo u Ustavu BiH i
Izbornom zakonu BiH nego i u ustavima
oba entiteta i svih deset kantona, kao i u
mnogobrojnim zakonima koji propisuju
tronacionalni klju~ kod izbora dràvnih
USTAVNI STAND BY
Pi{e: DANKA SAVI]
Uprkos prijetnjama evropskih zvaninika uvoenjem sankcija prema BiH,
parlamentarne stranke nisu ni blizu dogovora o promjenama ustava kojima bi se
eliminirale diskriminatorske odredbe prema nacionalnim manjinama
PROMJENA USTAVA
NAKON IZBORA!
Za korjenitu promjenu ustava nema ni politi~ke
volje ni dovoljno vremena
PREUZETE OBAVEZE
MORAJU SE ISPUNITI
Kimmo Sasi, izvjestilac
Vije}a Evrope za BiH
zvani~nika. âk se i ombudsmeni biraju
po strogom nacionalnom klju~u - Srbin,
Hrvat, Bo{njak - {to prakti~no zna~i da
pripadnici nacionalnih manjina nemaju ni
teoretske {anse da se kandidiraju za
funkciju ombudsmena.
Problem s diskriminatorskim odredba-
ma prema nacionalnim manjinama ne bi se
ni dotakao, a pogotovo rije{io ako bi se
samo promijenila pravila po kojima se bira-
ju tri ~lana Predsjedni{tva BiH, kako pred-
laù partije iz Republike Srpske.
PRIZIVANJE SANKCIJA
Za stvarno eliminiranje diskrimina-
torskih odredbi prema nacionalnim manji-
nama, ali i prema konstitutivnim narodima,
potrebna je vrlo ozbiljna i temeljita ustavna
reforma za koju trenutno niti ima politi~ke
volje niti pak dovoljno vremena na raspola-
ganju.
Toga su nesumnjivo svjesni i evropski
zvani~nici koji, uprkos tome, svako malo
zaprijete da bi se BiH mogla suo~iti sa
sankcijama u slu~aju da izbore organizira
prema postoje}im (diskriminatorskim)
pravilima. Prijetnje treba shvatiti krajnje
ozbiljno, pogotovo ako se ima u vidu
~injenica da sankcije prema BiH ne zago-
varaju samo neki evropski zvani~nici,
nego i neki politi~ki lideri u BiH!
OKTOBARSKI IZBORI PO STARIM PRAVILIMA
Vi ste ve} upozorili da ako Bosna i
Hercegovina do raspisivanja oktobarskih
izbora ne uskladi Ustav s odlukom
Evropskog suda za ljudska prava, posto-
ji mogu}nost da Vije}e Evrope proglasi
izbore neregularnim. Koje su druge
posljedice s kojima bi se BiH mogla
suo~iti?
Ako se Ustav BiH ne promijeni kako bi
bio u skladu sa Evropskom konvencijom o
ljudskim pravima, Vije}e Evrope moè
objaviti da izbori nisu provedeni u skladu sa
Konvencijom. U tom slu~aju mogu}e je
oduzimanje akreditiva ~lanovima delegacije
BiH u Evropskom parlamentu.
[ta je cilj Va{e skore posjete
Sarajevu?
Svrha posjete je da poku{amo pomo}i u
pronalasku rje{enja i da naglasimo da
dràva ~lanica Vije}a Evrope mora
izvr{avati osnovne uslove za ~lanstvo.
Radna grupa Vije}a ministara BiH za
provedbu Akcionog plana za primjenu
presude Suda u Strasbourgu trebala je
pripremiti amandmane na Ustav u vezi sa presudom, ali oko
toga nije postignut sporazum. Kako to komentirate? Da li je
sada ve} kasno da se donese odluke u
vezi sa presudom?
Nije suvi{e kasno da se sada naprave
promjene Ustava, ali se to mora uraditi prije
6. maja. Poku{at }emo da ponudimo neka
rje{enja, o kojima je sada jo{ rano govoriti.
Da li }e BiH ponovo biti na
dnevnom redu Parlamentarne skup {tine
VE krajem aprila?
Ako se ne postigne sporazum, mislim
da }e se o ovome morati raspravljati na
Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope. To
bi bilo su{tinsko kr{enje preuzetih obaveza.
Da li je neka od zemalja ~lanica VE
ikada bila u ovakvoj situaciji?
Ne sje}am se da je postojao neki slu~aj
da dràva nije mogla da napravi neophodne
promjene.
S obzirom da ste izvjestilac za BiH
ve} dosta vremena i da dobro poznajete
ovda{nje prilike, {ta predvi|ate da }e se
dogoditi? Vjerujete li da }e BiH ispo -
{tovati obaveze koje je preuzela?
Ja sam uvijek optimista. Prije ili kasnije, BiH }e morati napravi -
ti neophodne reforme.
KIMMO SASI, IZVJESTILAC VIJE]A EVROPE ZA BiH
BiH e promijeniti ustav - prije ili kasnije...
MINIMALNE KOREKCIJE: Veina partija iz RS-a zalae
se za minimalne ustavne korekcije: da se iz Ustava BiH
eliminira odredba o nacionalnoj pripadnosti kandidata
za izbor lanova Predsjednitva BiH
USKORO POSJETA BiH
Kimmo Sasi za vrijeme
predstoje}e posjete Sarajevu poku{a}e
pomo}i u pronalasku rje{enja
KORUPCIJSKA AFERA DAIMLER
Njemaki koncern Daimler potresa korupcijska afera teka desetine miliona
dolara koja se dijelom protee i na poslovanje ove kompanije u BiH;
Slobodna Bosna istraila je kako je Daimlerova kompanija Debis ula
na trite BiH, kako je poslovala i koji su politiari i privrednici iz BiH
sklapali poslovne aranmane s Debisom
DAIMLER U BiH NA VELIKA
VRATA UVELI EDHEM
BIÂKÎ] I DRAGAN ÔVI]
Na {tetnom ugovoru s Daimlerovom kompanijom Debis,
Elektroprivreda BiH izgubila 70 miliona KM
F
o
t
o
:

R
E
U
T
E
R
S
P
rije ravno dvije godine njema~ki
koncern Daimler povukao je iz
Zagreba svoja dva predstavnika
zaduèna za poslovne operacije u
Hrvatskoj i BiH -Volkera Schmidta
i Petera Heiera - a njihovom povla~enju
prethodila je vrlo opse`na interna istraga
Daimlera o korupcijskoj aferi koja se tada
tek nazirala. Dvije godine kasnije, korupcij -
ska afera u Daimleru eksplodirala je u prvo-
razredni korupcijski skandal: njema~ka
kompanija je priznala da su njeni zastupni-
ci u nekoliko dràva davali desetine mili -
ona dolara mita dràvnim zvani~nicima
kako bi osigurali poslove. Na {irem popisu
osumnji~enih dràva, nalazi se i BiH.
Mada se u javnom priznanju Daimlera
nigdje ne spominju ni konkretni poslovi niti
pak imena dràvnih zvani~nika osu m -
nji~enih za primanje mita, nije te{ko rekon-
struirati bh. epizodu Daimlerove korupci-
jske afere.
PREPRODAJA
ELEKTRI^NE ENERGIJE
Daimler je u BiH imao samo jedan
zna~ajniji posao, vrijedan preko 100 mili -
ona dolara, i taj posao sklopljen je prije
ne{to vi{e od 11 godina a prethodio mu je
Protokol o poslovnoj suradnji koji su s
Daimlerovom tvrtkom Debis parafirali
tada{nji ~elnici Vlade FBiH - premijer
Edhem Bi~ak~i} i dopremijer i ministar
finansija Dragan ôvi}. Na temelju tog pro-
tokola, koji je zapravo bio oficijalna ulazni-
ca Debisu na trì{te Federacije BiH, {est
mjeseci kasnije potpisano je nekoliko
poslovnih ugovora ukupne vrijednosti
preko 100 miliona dolara. No, niti jedan od
ovih ugovora nije realiziran do kraja,
odnosno svi su na ovaj ili onaj na~in preki -
nuti i otkazani, jer su za Federaciju BiH
ocijenjeni kao {tetni.
KOGA JE DAIMLER PODMITIO U BiH
Pi{e: ASIM METILJEVI]
POLITIKO
POKROVITELJSTVO:
Daimlerova kompanija
Debis na trite BiH
velikom korakom
zakoraila je 2000. godine
nakon protokola o
poslovnoj suradnji koji je
29. oktobra 1999. godine
sklopljen u Njemakoj
NI AVIONA, NI MILIONA
Biv{i ~elnici Vlade FBiH
Edhem Bi~ak~i} i Dragan ôvi}
glavni su pokrovitelji Debisovih
poslovnih operacija u BiH
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
Krenimo redom.
Kako smo rekli, Daimlerova kompani-
ja Debis na trì{te BiH velikom korakom
zakora~ila je 2000. godine nakon protoko-
la o poslovnoj suradnji koji je 29. oktobra
1999. godine sklopljen u Njema~koj.
Nakon povratka iz Njema~ke, ve} na sara-
jevskom aerodromu, tada{nji premijer
Bi~ak~i} i dopremijer ôvi} odràli su
press konferenciju na kojoj su s odu{evlj -
enjem najavili velike poslovne transakcije
s Nijemcima. Prema izvje{taju objavlj -
enom u Dnevnom avazu, Bi~ak~i} je
otkrio da je Protokolom o poslovnoj surad-
nji, pored ostalog, predvi|ena i kupovina
dva Airbasova aviona za kompaniju Air
Bosna koja }e postati jedna od evropskih
kompanija dok je dopremijer ôvi}
najavio sklapanje nekoliko va`nih ugovo-
ra s njema~kim firmama u okviru deset
projekata iz oblasti hidropotencijala,
javnih radova i infrastrukture.
Od deset najavljenih, sklopljena su
samo dva poslovna ugovora, no ni jedan
nije realiziran u cjelini, odnosno oba su
otkazana prije ugovorenog isteka jer su
naknadno ocijenjeni kao {tetni za Fede -
raciju BiH.
Prvi konkretni ugovor ispregovaran je
izme|u tada{njeg direktora Elektro -
privrede BiH Mehe Obradovi}a i Da-
i mlerovih zastupnika sa sjedi{tem u
Zagrebu, Volkera Schmidta i Petera
Heiera. Ugovor se odnosio na peto -
godi{nju isporuku elektri~ne energije
Debisu - 100 MW godi{nje - po fiksnoj
cijeni obra~unatoj u dolarima. Isto -
vremeno, sli~an ugovor Debis je potpisao i
s direktorom Aluminijskog kombinata
Mostar Mijom Brajkovi}em i odnosio se
na otkup aluminija.
U prvoj godini primjene ugovora, cije-
na elektri~ne energije prera~unata u KM
bila je za to vrijeme sasvim pristojna - 46
KM za megavat, no ve} naredne godine,
nakon pada dolara, cijena se spustila ispod
kriti~ne linije od 40 KM. Tri godine kasni-
je, nova uprava Elekroprivrede BiH, na
34
KORUPCIJSKA AFERA DAIMLER
Poslovni ugovor s Debisom nanio je
ogromnu {tetu Elektroprivredi BiH, koja se
procjenjuje na preko 70 miliona KM. O
razmjerama {tete koju je pretrpjela EPBiH
govori i podatak da je ova kompanija
poslovnu 2002. godinu okon~ala s
gubitkom od 59 miliona KM! Situacija se u
ovoj kompaniji osjetno po~ela popravljati
tek 2004. godine, kada je raskinut ugovor s
Debisom i kada je vi{ak elektri~ne energije
ponu|en na me|unarodnom tenderu. Ve} u
prvoj godini nakon raskida ugovora, EPBiH
je na prodaji vi{kova elektri~ne energije
zaradila 26,8 miliona KM vi{e nego godinu
ranije kada je istu koli~inu elektri~ne energi-
je prodala Debisu. Na zelenu granu EPBiH
stala je tek 2006. godine, kada je prvi put
nakon rata poslovala s profitom. U pro{loj
godini, profit EPBiH dostigao je rekordan
iznos od 62 miliona KM.
PREKASNO OTKAZANI [TETNI UGOVORI
Prodaja struje u bescjenje
TETNI UGOVORI:
Niti jedan od ugovora s
Debisom nije realiziran
do kraja, odnosno svi su
na ovaj ili onaj nain
prekinuti i otkazani,
jer su za Federaciju
BiH ocijenjeni kao
tetni
MILIONSKI GUBICI
Iz poslovnog aran`mana s
Debisom 2004. godine EPBiH iza{la je
s gubitkom od oko 70 miliona KM
MUTNI IZVOZNO-UVOZNI
ARAN@MAN
Struju Elektroprivrede BiH Debis
je preprodavao Aluminijskom
kombinatu Mostar
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
~elu s Enverom Kresom, odlu~ila je preki -
nuti ugovor s Debisom na kojem je
Elektroprivreda BiH godi{nje gubila u
prosjeku 20 miliona KM! Ugovor je
otkazan nakon ~etiri godine primjene, u
trenutku kada je ugovorena cijena elek-
tri~ne energije za Debis bila nià od
trì{ne za punih 20 KM po megavatu.
PROPAO
AVANS ZA AVIONE
Drugi ugovor s Debisom potpisan je
tako|er 2000. godine, a odnosio se na
kupovinu dva Airbusova aviona za kom-
paniju Air Bosna. Pregovara~ u ime Air
Bosne bio je tada{nji direktor Omer
Kuli} a ispred Debisa Schmidt i Heier. I
ovaj ugovor, kao i prethodni, zasnivao se
na kompenzacionim transakcijama s
elektri~nom energijom. U najkra}em,
Debi s se obvezao i spor u~i t i dva
Airbusova aviona ukupno vrijedna oko
80 mi l i ona dol ara, a Vl ada FBi H
preuzela je obavezu da u toj vrijednosti
Debisu isporu~i razli~ite vrste robe -
uglavnom elektri~nu energiju. Odmah
nakon potpisivanja ugovora, 24. januara
2000. godine, Air Bosna je uplatila avans
Debisu u iznosu od 5,5 miliona dolara, a
taj novac obezbije|en je pozajmicom
Elektroprivrede BiH. Ugovorom je pre-
cizirano da Air Bosna do 2003. godine
uplati cjelokupni iznos avansa u ukup-
nom iznosu od 15 posto ugovorene cijene
(oko 12 miliona dolara) no ugovor je
otkazan ve} po~etkom 2001. godine kada
je vlast preuzela Alijansa za promjene,
koja je ugovor s Debisom proglasila {tet-
nim. Tada{nji federalni ministar finansija
Nikola Grabovac za Slobodnu Bosnu
je izjavio da je u svakom slu~aju manja
{teta otkazati ugovor i po cijenu da
Federacija BiH izgubi upla}enih 5 mili -
ona dolara avansa, nego nastaviti ugovor
koji je o~igledno {tetan i nepovoljan.
Ugovor je naposlijetku otkazan, a
upla}eni avans od 5,5 miliona dolara
Debis ni do danas nije vratio.
KOGA JE DAIMLER PODMITIO U BiH
Oba ugovora potpisana s Debisom, i
onaj oko isporuke elektri~ne energije i alu-
minija, i onaj vezan za nabavku dva aviona
za Air Bosnu, sklopljena su bez tendera,
na temelju Protokola koji su parafirali
nekada{nji prvaci izvr{ne vlasti FBiH
Edhem Bi~ak~i} i Dragan ôvi}. No, bilo bi
krajnje neozbiljno i neodgovorno samo na
osnovu ove ~injenice izvesti zaklju~ak da
su sporni Protokol s Debisom potpisali radi
osobne materijalne koristi. Mogu}e je,
naime, da su Daimlerovi zastupnici na
Balkanu raspolagali golemim crnim fon-
dovima namijenjenim za podmi}ivanje
dràvnih du`nosnika, ali uop}e nije
nemogu}a varijanta da su taj novac
zadràl i za sebe a pravdal i ga
podmi}ivanj em dràvnih du`nosnika u
~etiri oka bez svjedoka.
U svakom slu~aju, istra`ni organi BiH
morali bi od uprave Daimlera zatraìti
detaljnije informacije o korupcijskoj aferi u
BiH i njenim glavnim akterima na obje
strane. Ako obje strane uop}e postoje!
SKRIVENA ISTINA CRNIH FONDOVA
Ugovori s Debisom sklopljeni bez
tendera
PROMAENA
INVESTICIJA:
Drugi ugovor s
Debisom potpisan je
takoer 2000. godine, a
odnosio se na kupovinu
dva Airbusova aviona za
kompaniju Air Bosna BAÊNI MILIONI
Vlada FBiH nepovratno je izgubila
5,5 miliona dolara upla}enih za
kupovinu dva nova aviona
D@EVAD MLA]O
Ratni predsjednik opine Bugojno DEVAD MLAO pojavio se prije dva tjedna
na SUDU BiH, kao svjedok obrane u sudskom procesu protiv nekadanjih suboraca,
optuenih za ratni zloin nad bugojanskim Hrvatima; nakon to je Mlao iz svog
rokovnika proitao zapovijed da Ratno predsjednitvo ne smije zvanino imati
zarobljenih civila, a ekstremni dio zarobljenih vojnika treba likvidirati, suenje je
naprasno prekinuto, dok svjedok ne dobije pravnog savjetnika
TAJNA RATNOG DNEVNIKA
D@EVADA MLA]E
Inkriminiraju}i dokazi protiv ratnog na~elnika Bugojna
Tuìteljstvu BiH dostavljeni su jo{ u julu 2007. godine?!
RATNI GOSPODAR
@IVOTA I SMRTI
U BUGOJNU
Svjedo~enjem na Sudu BiH,
pravno neuki Dèvad Mla}o
potvrdio je da je odlu~ivao
o sudbini svojih
hrvatskih sugra|ana
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
S
vjedo~enje predsjednika Ratnog
predsjedni{tva op}ine Bugojno
Dèvada Mla}e na Sudu BiH
nenadano je prekinuto nakon {to je
taj svjedok u sudnici pro~itao
bilje{ku iz svog dnevnika, sasvim dovoljnu
da ga se odmah spremi iza re{etaka?!
Nekada{nji bugojanski {erif pozvan je kao
svjedok obrane u sudskom procesu koji se na
Sudu BiH vodi protiv ~etvorice Bugojanaca:
Enesa Handì}a, Senada Dautovi}a, Nisveta
Gasala i Musajba Kukavice, optuènih za
zlo~ine nad hrvatskim vojnicima i civilima
tijekom 1993. i 94. godine, kada je tuìtelji-
ca Slavica Terzi} od njega zatraìla da citira
dijelove iz ratnog dnevnika. Ne smijemo
imati zvani~no zarobljenih civila, a tajno,
ekstremni dio zarobljenih vojnika treba da se
likvidira, pro~itao je Mla}o, izazvav{i muk
u sudnici, koji je potrajao nekoliko minuta.
Budu}i da je svjedok potvrdio da je inkrimi -
niraju}a zapovijed napisana njegovim
rukopisom, neuvjerljivo se brane}i kako ne
zna tko je to rekao, ~lanovi Sudskog vije}a
upozorili su Dèvada Mla}u da, kao pravno
neuka osoba, moè zatraìti pravnog savjet-
nika. Mla}o je ponu|enu mogu}nost prihva-
tio, zbog ~ega je nastavak svjedo~enja pro-
longiran do 7. aprila, kada se ponovno
pojavio u sudnici, u pratnji svog pravnog
savjetnika Asima Crnali}a.
No, umjesto svjedoka Dèvada Mla}e,
odvjetnik Fahrija Karkin koji brani Enesa
Handì}a, posve je neo~ekivano zatraìo
da kao svjedok obrane istupi novinar tjedni-
ka Dani Esad He}imovi} koji je izvje{tavao
sa su|enja. Budu}i da, barem do tog trenut-
ka, nije ni znao da se nalazi na popisu svje-
doka, He}imovi} je Karkinov prijedlog
odbio, kazav{i kako u sudnici, ba{ kao i
ostale kolege novinari, samo radi svoj
posao. Na koncu je Sudsko vije}e presudilo
da Esad He}imovi}, koji je o zlo~inima {to
su u Bugojnu po~injeni pod Mla}inim
pokroviteljstvom detaljno pisao proteklih
godina, svjedo~i za sedam dana. Tek nakon
He}imovi}a, svoj bi iskaz kona~no trebao
dovr{iti i ratni gospodar Bugojna.
LOGOR ISKRA - ZATVOR
POLUOTVORENOG TIPA
Prije nego {to je njegovo svjedo~enje
naprasno prekinuto, Mla}o je tvrdio da
~lanovi Ratnog predsjedni{tva u Bugojnu
nisu znali za maltretiranje hrvatskih
zarobljenika koji su bili zatvoreni na vi{e
lokacija u gradu, te da mu nije poznato da su
neki zato~enici pobjegli (a zapravo
netragom nestali) iz logora na nogometnom
stadionu Iskra. Tako|er nije znao kazati
da li su predstavnici vojske ili policije imali
pravo odlu~ivanja na sjednicama Ratnog
predsjedni{tva, napomenuv{i da on misli
kako su dolazili po potrebi. O logoru
Iskra gdje je, prema navodima iz
optu`nice, u krajnje nehumanim uvjetima
bilo zato~eno oko tri stotine bugojanskih
Hrvata, Mla}o je rekao da je to bio zatvor
poluotvorenog tipa, i da je dosta zatvoreni-
ka oti{lo ku}ama. Ne znam kako su se
mogli kretati, ali znam da su mogli i}i ku}i,
obja{njavao je svjedok Mla}o, brane}i svoje
ratne suborce. Podsjetimo da se ratni
pomo}nik komandanta za sigurnost 307.
brigade Armije BiH Enes Handì}, na~elnik
policije u Bugojnu Senad Dautovi},
upravnik logora Iskra Nisvet Gasal i nje-
gov pomo}nik-komandir osiguranja Musajb
Kukavica terete za protupravno zatvaranje,
mu~enje i ubijanje hrvatskih civila i vojnika.
Optu`nica protiv Handì}a i Dautovi}a
potvr|ena je 11. decembra 2007., ali je Sud
BiH u januaru sljede}e godine donio rje{enje
prema kojem se njima dvojici sudi zajedno s
Gasalom i Kukavicom.
No, vratimo se ponovno Mla}inim
zabilj e{kama sa sjednice Ratnog predsjed-
ni{tva op}ine Bugojno iz jula 1993., u kon-
tekstu doga|aja koji su potom uslijedili.
Nakon {to je, naime, u ljeto 93. na podru~ju
Bugojna zapo~eo otvoreni rat izme|u
Armije BiH i HVO-a, u objektima Salona
namje{taja, zgradi Gimnazije, BH Banke, na
stadionu Nogometnog kluba Iskra, te u vi{e
privatnih ku}a i garaà bilo je zatvoreno
blizu 600 hrvatskih civila i vojnika. Najvi{e
zato~enika, oko 300, bilo je zatvoreno u
logoru Iskra, koji je zatvoren tek u martu
1994., poslije potpisivanja Washingtonskog
sporazuma. Iz tog je logora u jesen 1993.
odvedeno 26 zarobljenika, mahom vi{eran-
giranih vojnih oficira i uglednih bugojanskih
Hrvata-intelektualaca, kojima se kasnije
izgubio svaki trag. ^lanovi njihovih obitelji
godinama su za nestanak svojih najbliìh,
pored lokalnih vojnih i policijskih du`nosni-
ka, krivili i ~lanove op}inskog Ratnog pred-
sjedni{tva, ali optu`nica protiv Dèvada
Mla}e, navodno zbog nedostatka dokaza, ni
do danas nije podignuta.
LIKVIDACIJA 26 HRVATSKIH
ZAROBLJENIKA
Prema informacijama iz izvora bliskih
Dràvnoj agenciji za istrage i za{titu, inspek-
tori SIPA-e su ratni dnevnik Dèvada Mla}e,
zajedno s obimnom ratnom arhivom, zaplije-
nili prije tri godine, kada su izvr{ili pretres
njegove obiteljske ku}e. Osim ratnog
dnevnika u kojem je zapisana i nedvosmisle-
na zapovijed koja }e poslije do}i glave 26-
orici zarobljenika, istraìtelji SIPA-e su
Tuìteljstvu BiH predali jo{ dokumenata
koji te{ko kompromitiraju Dèvada Mla}u.
Stoga se o~ekivalo da }e dràvna tuìteljica
Slavica Terzi} koja vodi istragu o zlo~inima
nad bugojanskim Hrvatima, poslije Enesa
Handì}a i Senada Dautovi}a, podi}i
optu`nicu i protiv njihovog ratnog {efa
Dèvada Mla}e, ali i protiv aktualnog minis-
tra obrane BiH Selme Cikoti}a, u ratu
zapovj ednika Operativne grupe Zapad
Tre}eg korpusa Armije BiH. No, za razliku
od Selme Cikoti}a koji je kaznene odgov-
ornosti po{te|en poslije intervencije iz
visokih ameri~kih diplomatskih krugova,
razlozi zbog kojih Dèvad Mla}o nije proce-
suiran jo{ su uvijek nepoznanica.
SVJEDOK NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Iako je jo{ 2002. ratni zapovjednik
jedne od postrojbi Vojne policije 307.
motorizirane brigade ABiH u Bugojnu Enis
Sijamija, u razgovoru za Slobodnu Bosnu,
za odvo|enje i likvidaciju 26 bugojanskih
Hrvata izravno optuìo Dèvada Mla}u i
Enesa Handì}a, ovaj svjedok nikada nije
saslu{an. No, kako se, sude}i prema
iskazima brojnih svjedoka iz Bugojna koji
ga terete za likvidacije najmanje deset
hrvatskih zato~enika, Sijamija morao na}i i
na optuèni~koj klupi, ~injenica da je on
zaobi|en u dosada{njoj istrazi tako|er je
vrlo znakovita. Enis Sijamija je prije neko-
liko godina iz BiH pobjegao u Austriju, gdje
je traìo azil, ali ga nikada nije dobio.
Posljednji iskaz u policiji dao je u jesen
2002., kada je o zlo~inima nad bugojan-
skim Hrvatima saslu{an po nalogu
tada{njeg kantonalnog tuìtelja u Travniku
Behaije Krnji}a, danas tuìtelja za ratne
zlo~ine u Tuìteljstvu BiH.
SVJEDOK INSIDER
Enis Sijamija u Austriji eka
politiki azil
Enis
Sijamija
POBUNA U SDA
PARTIJSKO ^LANSTVO ULTIMATIVNO
TIHI]A DA SE DISTANCIRA OD TAJKU
NEPO@ELJAN U SDA
Alija Budnjo ra~una na podr{ku
autoriteta unutar SDA poput Mustafe
Mujezinovi}a, Timura Numi}a i
Bakira Izetbegovi}a
U
strana~kom vrhu SDA danima
kruì pismo navodno devet ~lano-
va stranke koji od rukovodstva,
odnosno predsjednika Sulejmana
Tihi}a, traè da se distancira od
kriminalca Alije Budnje, vlasnika hotelsko-
banjskog kompleksa u sarajevskom pred-
gra|u Ilidà, ina~e Tihi}evog bliskog prijate-
lja. Autori pisma pi{u kako je strana~ka
podr{ka i za{tita Alije Budnje pogubna po
ugled Stranke jer zbog njegovog {epure-
nja kao vi|enijeg strana~kog funkcionera,
SDA riskira da javnost cijelu stranku poisto-
vjeti sa likom, kako pi{e u pismu, primitiv-
ca, prostaka i prijeratnog elektri~ara koji je
bogatstvo stekao na jadu i ~emeru povratnika
u Isto~nu Bosnu.
U potpisu ovog pisma sro~enog na dvije
stranice nema imena autora (navodno deve-
torice ~lanova, me|u njima i osniva~a
SDA) ve} samo obrazloènje kako zbog
straha od Budnjine odmazde èle za sada
ostati anonimni. Ali, za slu~aj da na jednom
od narednih sastanaka strana~ko rukovodst-
vo ne razmotri sklanjanje Budnje s partij -
ske scene, anonimni autori najavljuju da }e
objaviti dokaze o na~inu na koji se
poslijera tni biznismen okoristio imenom
najuticajnije bo{nja~ke stranke kako bi dos-
pio na vrh ljestvice najbogatijih ljudi u
zemlji. Me|utim, navodno je to tek rezervni
plan koji bi mogao ozbiljno naru{iti ugled
Budnjinim pomaga~ima.
TIHI] PRED TE[KOM ODLUKOM
No, ako bi Tihi} i razmislio o sadràju
pisma, na{ao bi se pred te{kim, gotovo
nerje{ivim problemom jer je upravo on
Aliji Budnji prokr~io put do uspjeha u
poslovnom svijetu. Omogu}io mu je i da se
nametne kao jedan od vi|enijih ljudi u
TIHI] NA MUKAMA ZBOG TAJKUNA BUDNJE
Pi{e: NERMINA [UNJ
Slobodna Bosna dola je u posjed pisma grupe
nezadovoljnih lanova SDA koji teko optuuju
SDA-ovog tajkuna Aliju Budnju i njegovog politikog
pokrovitelja i zatitnika Sulejmana Tihia
O TRA@I OD
UNA BUDNJE
Autori pisma prijete da }e objaviti
dokaze o pokroviteljima munjevitog
boga}enja tajkuna Budnje
DILEMA ZA LIDERA
Kako }e se Sulejman Tihi}
distancirati od prijatelja i
najve}eg finansijera stranke
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
Stranci demokratske akcije. Naime, na
Ilidì se na posljednjim lokalnim izborima
Budnjo izborio i za mjesto op}inskog
vije}nika. Na listi vije}nika SDA, Budnjo
je predstavljen kao specijalista energetskih
postrojenja.
PET HOTELA U BESCJENJE
Jedan je od vode}ih biznismena u BiH
nakon {to je 2002. godine kupio impresivan
hotelsko-banjski kompleks na Ilidì, hotel
Terme, Austrija, Hercegovina, Bosna,
Hungarija, kamp Oaza sa pedesetak bun-
galova, poznati restoran Labud na Vrelu
Bosne, te oko 50.000 kvadrata atraktivnog
gra|evinskog zemlji{ta, ra~unaju}i i veliki
parking u Velikoj Aleji. Sve to je kupio za
samo 1,8 miliona maraka iako je knjigovo -
dstvena vrijednost imovine tada bila naj-
manje desetak puta ve}a. Podsjetimo, 67
posto dràvnog kapitala, vrijednog oko 18
miliona, nakon dva neuspjela tendera
prodato je metodom neposredne pogodbe
jedinom ponu|a~u, Aliji Budnji. Tako je
Budnjo za nepuna dva miliona KM postao
vlasnikom nekretnina koje imaju dodatnu,
neprocjenjivu vrijednost zbog izvori{ta
sumpora na kojima po~iva i vi{estoljetna
tradicija Ilidè u banjskom lije~enju. Vlada
Kantona Sarajevo je, zahvaljuju}i pisanju
Slobodne Bosne, po~etkom 2003. godine
odlu~ila ispitati da li je ova privatizacija
bila ekonomski opravdana. Kantonalna
Agencija za privatizaciju, me|utim, u
provedenom postupku nije na{la ni{ta neza-
konito. No, bavili su se samo analizom for-
malno-pravne procedure, ali ne i ekonom-
skom ra~unicom, odnosno eventualnim
modelima prodaje koji bi donijeli vi{e
novca. Hoteli su tako prodati jedinom
ponu|a~u koji je hotele htio kupiti u pake-
tu, a to je bio Budnjo. On se tada obavezao
investirati u sanaciju hotela sedam miliona
maraka, i vjerovalo se da ih ima zbog
dobrog poslovanja njegove firme Kuvet
d.o.o. Me|utim, u to vrijeme njegova firma
bila je na rubu likvidnosti. Podsjetimo,
po~etni kapital za pokretanje Kuveta
Budnjo sti~e tokom rata, kada je malo kome
bilo uop}e jasno ~ime se konkretno bavio.
Najpreciznija bi formulacija za njegove
POBUNA U SDA
NOVAC I POLITIKA
Zahvaljuju}i okrilju SDA Budnjo je
izgradio imid` uglednog biznismena
i politi~ara vi|enog u najvi{im
bo{nja~kim krugovima
LOBIRANJE
KOD HALIDA GENJCA
Moè li Budnjo sprije~iti
da ga se skloni iz SDA
IMPRESIVNO
POSLOVNO
CARSTVO
Budnjo je prije
osam godina
privatizirao
ilidànske hotele
Terme, Bosna,
Austrija,
Hercegovina i
Hungarija
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
ratne rabote bila logisti~ar (omiljeno
zani manje SDA-ovih tajkuna). Aliji Budnji
logisti~ki poslovi garantirali su i dobre
kontakte pa je po~etkom pro{le decenije
imao povla{teni poloàj pri odabiru dobav-
lja~a federalnog Ministarstva za rad, soci-
jalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice.
Zahvaljuju}i bliskim vezama sa tada{njim
ministrom Sulejmanom Garibom, Budnjina
firma Kuvet bila je glavni distributer
gra|evinskog materijala za izgradnju ku}a
povratnicima u Isto~nu Bosnu. Me|utim,
ubrzo }e specijalni revizor OHR-a, koji je
analizirao rad ministarstva tokom 2002.
godine, otkriti da je Budnjino preduze}e sa
prometom od 1,5 miliona maraka bilo
drugo po redu me|u najve}im doba -
vlja~ima ministarstva, te da su fakture koje
je Kuvet ispostavljao za isporu~enu robu i
prevoz bile prenapuhane, ~ak deset puta
vi{e nego trì{ne. Stoga je OHR-ov revizor
zatraìo istragu Finansijske policije FBiH.
No istraga je za kratko vrijeme bila stopi-
rana nakon {to je slu~ajnom gre{kom u
ra~unaru firme Kuvet izbrisana doku-
mentacija o finansijskom poslovanju.
U svakom slu~aju, nakon nalaza revizije
OHR-a, poslovanje Kuveta s Minista r -
stvom osjetno je smanjeno. Tako je Budnjin
izvor finansiranja sanacije hotela presu{io.
Izostalo je onih sedam miliona obe}anih
investicija.
UDAR NA BUDNJU ILI TIHI]A
Ilidànskom hotelijeru se, me|utim,
rje{enje ubrzo samo ukazalo. Naime, u to
je vrijeme lider SDA Sulejman Tihi}, zbog
rehabilitacije nakon operacije kuka, skoro
svakodnevno boravio u banji Terme na
Ilidì. Vispreni doma}in Budnjo vidio je u
tome sjajnu priliku pa je predsjedniku
stranke osigurao kraljevski tretman. Ustupa
mu ~ak i poseban apartman za goste i
poslovne sastanke te brojno osoblje hotela
koje je spremno reagirati na svaki Tihi}ev
mig. Predsjednik }e zato Budnju izda{no
nagraditi za ukazano gostoprimstvo pa se
Budnjino ime ubrzo na{lo na ugovoru sa
Zavodom za zdravstveno osiguranje
Kantona Sarajevo o pruànju usluga reha-
bilitacije pacijentima kojima je potreban
banjski tretman. Tako je Budnji, za po~etak,
osiguran stalni posao, pla}en novcem iz
budèta. Moglo bi se nabrojati i jo{ podosta
sitnih znakova pa`nje ilidànskom
hotelijeru poput Tihi}eve odluke da biv{i
federalni premijer Nedàd Brankovi} u sep-
tembru 2008. godine otvori renovirani
Budnjin hotel Hungarija a otvaranju pris-
ustvuju svi vi|eniji SDA-ovci. U hotelu
Terme se krajem pro{le godine okupio skoro
cijeli prvi e{alon izvr{ne vlasti iz redova
SDA na jednodnevnom partijskom savjeto-
vanju o politi~koj i ekonomskoj situaciji u
dràvi. Navodno je tro{kove skupa u
cijelosti podmirio vlasnik hotela, koji u to
vrijeme ve} priprema teren za osiguranje
novog kredita Razvojne banke Federacije.
Podsjetimo, glavna zahvalnica Tihi}a za
uslu`nost doma}ina Budnje, bilo je signali -
ziranje Ramizu Dàferovi}u, direktoru
Razvojne banke, da Budnji, iako njegove
poslovne knjige tada navodno nisu bile pot-
puno uredne, 2006. godine ne pravi prob-
lem za dobijanje kredita. Budnjo je aplicirao
za 8,5 miliona, dobio je manje nego {to je
traìo, a navodno je rije~ o oko dva miliona
maraka. Tako je Budnjo uspio osigurati i
finansijski podsticaj za svoje poslove a
podr{ku prvog ~ovjeka u stranci ve} odavno
ima. Njegovo eventualno uklanjanje iz
SDA je zato sada malo teì zadatak nego
prije nekoliko godina, ali vjeruje se da }e
kompromiser Tihi} ve} na}i na~ina da smiri
tenzije unutar stranke. Me|utim, trenutno ga
navodno vi{e od toga brine za{to pojedini
~lanovi SDA tek sad reagiraju na pri~u staru
vi{e od deset godina, te kome je u interesu
da u jeku predizborne kampanje podsje}a na
to kako je i uz ~iju pomo} prijeratnog anoni -
musa Budnju krenulo u ìvotu?!
41
TIHI] NA MUKAMA ZBOG TAJKUNA BUDNJE
Pismo ~iji je sadràj ovih dana top
tema razgovora u SDA navodno je, pored
Tihi}a, uru~eno i Bakiru Izetbegovi}u,
Asimu Sarajli}u, [emsudinu Mehme -
dovi}u, Halidu Genjcu, Mustafi Mujezi -
novi}u, [efiku Dàferovi}u, Timuru
Numi}u, Mirsadu Kebi... te jo{ nekolici-
ni istaknutih SDA-ovaca, ali i Aliji Budnji
te Sulejmanu Garibu. Strana~kom
rukovodstvu autori pisma sugeri{u kako
bi bilo najbolje da Alija Budnjo ubudu}e
bude samo ~lan SDA, bez ijedne
strana~ke funkcije, da se ne eksponira te
da stranku ne pomaè svojim prljavim
parama. On je karcinom, trule` u
SDA, rak rana koja se brzo {iri na kom-
pletno tkivo. Ako dopustite da se
gangster {epuri, ako ga ne sprije~ite,
ne uklonite iz prvog reda kome se
privla~i i uvaljuje kao crni, masni
ma~ak, ako ovo na{e istinski dobrona -
mjerno upozorenje ne budete shvatili,
onda SDA vi{e ne}e biti na{a SDA, to
}e biti Tihi}eva i Budnjina SDA, a onda
i nenarodna, jer }e se od nje
odmaknuti brojni ~lanovi i simpatizeri,
onda }emo biti prisiljeni da sve objav-
imo, da uz to javnosti istaknemo da
smo vas blagovremeno upozoravali,
pi{e, izme|u ostalog, u pismu koje su
rukovodstvu SDA ovih dana proslijedili
anonimni po{iljaoci.
DRAMATI^NO UPOZORENJE
Budnjo je karcinom u SDA
TEAK ISPIT: Ako bi Tihi i razmislio o sadraju pisma,
naao bi se pred tekim, gotovo nerjeivim problemom
jer je upravo on Aliji Budnji prokrio put do uspjeha u
poslovnom svijetu
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
IDENTIFICIRANE
@ENE
SAMOUBOJICE
U MOSKVI
Rusija je identificirala obje ène
samoubojice koje su se raznijele
eksplozivom u moskovskom metrou
pro{le sedmice. Dvadesetosmogodi{nja
Marjam [arilova aktivirala je eksploziv
na stanici metroa Lubjanki, a
sedamnaestogodi{nja Dènet
Abdurahmanova na stanici Park kul-
ture. U tim je napadima ìvot izgubilo 40
ljudi, a deseci su ozlije|eni.
[arilova je bila u~iteljica u ruskoj republi-
ci Dagestanu na Sjevernom Kavkazu. U
izvje{taju protuteroristi~kog odbora
potvr|eno je da je ona bila supruga
dagestanskog pobunjeni~kog ~elnika
Magomedalija Vagapova.
Novaya Gazeta je objavila da je otac
Marjam [arilove izvijestio dagestanske
vlasti da je prepoznao jednu od napa-
da~ica, ~ije su slike objavljene na inter-
netu, kao svoju k}er. Dànet
Abdurahmanova je bila je udovica ~elni-
ka dagestanskih boraca Umalata
Magomedova, ubijenog u decembru
pro{le godine. êlnik ~e~enskih militana-
ta Doku Umarov, koji èli uspostaviti
islamsku dràvu na Sjevernom Kavkazu,
preuzeo je odgovornost za napade u
metrou izjaviv{i u videoporuci da je to
bila osveta za specijalnu operaciju koju
su provele savezne snage sigurnosti 11.
februara kad je u Ingu{etiji ubijeno 18
militanata i ~etiri civila, te zaprijetio
novim napadima.
[EZDESET MJERA
BUGARSKE VLADE
Bugarski parlament je po hitnom pos-
tupku usvojio paket od {ezdeset hitnih
mjera koje imaju za cilj izlazak zemlje iz
krize. Vlada bugarskog premijera Bojka
Borisova odlu~ila se ipak na drasti~ne
mjere {tednje, ocjenjuju}i da vremena
koja dolaze mogu ozbiljno ugroziti
nacionalno gospodarstvo ako se
Bugarska na vrijeme ne pripremi. Pored
uvo|enja poreza na luksuz, drasti~no je
pove}an porez za automobile ja~e od
150 konjskih snaga. Isto tako }e biti
uvedeni i posebni porezi za vlasnike
jahti, a mnogo ve}a davanja imat }e i
oni koji posjeduju stanove ve}e od 250
EVROPA, ODMAH
B
elgijski parlamentarni odbor izglasao
je jednoglasno pro{le sedmice prijed-
log o zabrani no{enja burke. Prema
spomenutom prijedlogu, kazne za no{enje
burki iznosile bi izme|u 12 i 25 eura te
zatvor do sedam dana. Donji dom parla-
menta }e o ovom zakonu glasati 22. aprila,
a ako bude usvojen, {to je vi{e nego izvjes-
no, on bi mogao stupiti na snagu ve} u
maju ili junu. Belgija, u kojoj ìvi 600.000
muslimana koji ~ine {est posto sta -
novni{tva, tako bi postala prva dràva
Evropske unije u kojoj je pokrivanje lica
zakonom zabranjeno. Najvi{e musliman-
skog stanovni{tva ima u Briselu, gdje ~ine
vi{e od 25 posto populacije, a zvani~ne
U Belgiji e, po svemu sudei, uskoro biti usvojen
zakon o zabrani noenja burki, a upravo je u ovoj
zemlji na lokalnim izborima prole godine, po prvi put
u Evropi, izabrana zastupnica koja nosi maramu
ene koje nose burku na javnom
i zatvorskom kaznom
NEOÊKIVANI
IZBORNI USPJEH
Mahinur Ozdemir je nakon
odràvanja pro{logodi{njih
lokalnih izbora u Belgiji, na op}e
iznena|enje, postala najmla|a
zastupnica regionalnog parlamenta u
Briselu i jedina pokrivena
politi~arka u Evropi
NEOÊKIVANI
IZBORNI USPJEH
Mahinur Ozdemir je nakon
odràvanja pro{logodi{njih
lokalnih izbora u Belgiji, na op}e
iznena|enje, postala najmla|a
zastupnica regionalnog parlamenta u
Briselu i jedina pokrivena
politi~arka u Evropi
kvadrata. Predvi|eno je oporezivanje i
bankarskih uloga ve}ih od 50.000 eura.
Me|u mjerama je i pove}anje poreza
na dobitke u igrama na sre}u. Vlada je
ocijenila da }e ovi porezi na luksuz
imati pozitivan u~inak na punjenje
prora~una, pa se nije i{lo na pove}anje
PDV-a. Predvi|eno je i drasti~no
smanjenje administracije.
ZBIRKA PJESAMA
HERMANA VAN
ROMPUYJA
Herman van Rompuy, biv{i belgijski
premijer i predsjednik Evropskog vije}a,
objavit }e idu}eg mjeseca zbirku pje-
sama koje je do sada objavljivao samo
na blogu, prenijele su strane agencije.
Rompuy je ina~e strastveni pisac haiku
stihova, tradicionalne japanske minimal-
isti~ke forme poezije, odnosno kratkih
kodificiranih pjesama od tri stiha bez
rime, koji uglavnom slave prirodu. Te
kratke pjesme Van Rompuy pi{e na fla-
manskom, svom maternjem jeziku, ali i
na francuskom, engleskom i, ~ak, latin-
skom. Ponekad ih posve}uje politi~kim
temama kao u stihovima nastalim
pro{le godine u kojima hvali saradnju
izme|u Belgije, [panije i Ma|arske.
AUSTRIJA SE BORI
S ALKOHOLIZMOM
Austrija, kako pokazuju najnovija
istraìvanja, s Ma|arskom dijeli
neslavno prvo mjesto u Evropskoj uniji
po broju maloljetnika ovisnih o alkoholu.
Samo pro{le godine registrirano je
gotovo tri hiljade novih ovisnika mla|ih
od 15 godina. Istraìvanje je pokazalo
da se dobna granica konzumiranja alko-
hola sve vi{e spu{ta. Do prije tri godine
ve}ina mladih probala je prvi put
alkohol s petnaest godina, dok je danas
ta granica spu{tena na 11 godina.
Alkoholizam je, ina~e, vode}i
zdravstveno-socijalni problem u ve}ini
evropskih dràva.
procjene upu}uju na to da }e do 2020.
godine ~initi 33 posto ukupne briselske
populacije. I neki zastupnici u Francuskoj,
zemlji koja ima najve}u muslimansku pop-
ulaciju u Evropi, pozvali su na zabranu
no{enja burki, me|utim Visoki savjeto-
davni odbor je objavio da bi ta odluka
mogla nositi odre|eni ustavni rizik. Parla -
mentarna komisija u Francuskoj predlaè
da parlament usvoji rezoluciju, neku vrstu
deklaracije protiv burke. Nakon konsultaci-
ja s Ustavnim sudom, poslanici bi trebalo
da usvoje zakon koji zabranjuje no{enje
burke na javnim mjestima. Francuska je,
ina~e, zabranila maramu u dràvnim {kola-
ma 2004., a tada je zabranila i obilje`ja
drugih vjeroispovijesti kao {to su ìdovke
kipe (kapice) i veliki kr{}anski krièvi.
Vlada smatra da bi se vjerskim obilje`jima
u dràvnim {kolama kr{io zakon o odvo-
jenosti crkve od dràve.
U Belgiji, glavni zagovornik ovog
zakona bio je liberalni zastupnik Daniel
Bacquelaine, a prema njegovoj procjeni u
ovoj zemlji burke nosi stotina èna i to je
rastu}i trend. Prije 5 do 15 godina nije bilo
niti jedne, kazao je za Reuters. Inicijativa
o dono{enju zakona koji zabranjuje pokri-
vanja lica pokrenuta je 2004. godine, ali
prijedlog tada nije dobio ve}inu glasova
belgijskih parlamentaraca. Podsjetimo da je
na pro{logodi{njim lokalnim izborima,
poslani~ko mjesto pripalo 26-godi{njoj
Mahinur Ozdemir, k}erci turskih emigrana-
ta. Ona je izabrana u Schaarbecku, grad-
skoj ~etvrti Brisela, za novu zastupnicu u
briselskom gradskom parlamentu, jednom
od sedam belgijskih parlamenata. U Briselu
je tada u gradski parlament izabrano {est
muslimanskih kandidata, uglavnom mu -
{karaca, a zanimljivo je da su upravo
demokr{}ani na svoju listu postavili musli-
manku s maramom. Tako je Mahinur
Ozdemir postala najmla|a zastupnica
regionalnog parlamenta u Briselu i jedina
pokrivena èna u Evropi koja }e obavljati
ovu du`nost. (D. Savi})
BELGIJA U BORBI
PROTIV BURKE:
Inicijativa o donoenju
zakona koji zabranjuje
pokrivanja lica pokrenuta
je 2004. godine, ali
prijedlog tada nije, kao
to je to sada sluaj, dobio
veinu glasova belgijskih
parlamentaraca
m mjestu mogle bi biti kanjene
BUSINESS
Odràn Sarajevo business forum
Novi investicijski poduhvat EPBiH
Recesija potopila privredu BiH
Neto pla}a u BiH 789 KM
Prva investicijska konferencija u gla v -
nom gradu BiH pod nazivom Sarajevo busi-
ness forum ima odli~ne izglede da se na
me|unarodnoj investicijskoj mapi nametne
kao svojevrsni Davos Balkana. Sarajevska
ekonomska sesija okupila je impozantan
broj sudionika (590) iz blizu 30 dràva svi-
jeta, prezentirano je 157 projekata, Forum je
pratilo vi{e od 120 novinara i samo ovih
nekoliko ~injenica posve je dovoljno da se
zaklju~i kako je rije~ o prvorazrednom
ekonomsko-investicijskom doga|aju, ne
samo za BiH nego i cijelu regiju. Osim BiH
kao stalnog doma}ina Foruma, zami{ljeno je
da se pojavljuju jo{ dvije dràve iz regije u
ulozi suorganizatora. Ovoga puta izbor je
pao na Hrvatsku i Sloveniju, dvije dràve iz
sastava biv{e Jugoslavije koje su u poslijera -
tnom razdoblju najvi{e investirale u BiH i
razvile tijesne ekonomske i trgovinske
odnose s BiH.
Hrvatsku delegaciju na Forumu pred-
vodio je ministar ekonomije i evropskih
integracija \uro Popija~, a slovena~ku
dele gaciju ministar transporta Patrik
Vla~i~. I Popija~ i Vla~i~ istaknuli su poz-
itivno iskustvo hrvatskih i slovena~kih
investitora u BiH, {to je bila najbolja pre-
poruka i drugima da uloè novac u BiH.
Na narednom Forumu u ulozi suorgani-
zatora najvjerovatnije }e se pojaviti Srbija
i Crna Gora, a potom Makedonija i
Albanija.
Od 157 projekata podijeljenih u ~etiri
oblasti (48 turizam, 36 poljoprivreda, 33
infrastruktura, 40 energetika) koji su
prezentirani na SBF-u, nesumnjivo su
najvi{e interesa privukli projekti iz oblasti
elektroenergije koja je i na lokalnom i na
me|unarodnom planu prepoznata kao
najizglednija ekonomska {ansa BiH.
SBF pokazao se kao idealna prilika da
se investitori detaljnije upoznaju s blizu 40
pripremljenih elektroenergetskih projeka-
ta, me|u kojima su svakako najatraktivniji
projekti izgradnje dvije nove termoelek-
trane u Tuzli i Kaknju vrijedne preko 3
milijarde KM.
Izgradnja
cementare u
ureviku
Po~etkom sedmice Rudarski institut
Tuzla iza{ao je s rezultatima analize eko -
nomske opravdanosti izgradnje cementare
u sklopu Rudnika mrkog uglja \ur|evik.
Pretpostavke o visokom kvalitetu i zna -
~ajnim zalihama lapora na lokalitetu
Rudnika pokazale su se ta~nim, {to je bio
glavni kriterij kojim se federalna Vlada
rukovodila kod odre|ivanja lokaliteta za
izgradnju jo{ jedne tvornice cementa.
Dvije postoje}e cementare - u Kaknju i
Lukavcu - rade punim kapacitetom, no jo{
uvijek ne uspijevaju ni izbliza pokriti sve
ve}u potra`nju za cementom na doma}em
trì{tu, pa se ve} dulje vremena u Vladi
Federacije BiH razmatra ideja o izgradnji
jo{ jedne cementare. Izme|u nekoliko
potencijalnih lokacija, izabran je \u -
r|evik, zbog pretpostavke da se na
lokalitetu Rudnika mrkog uglja nalaze
zna~ajne naslage visokokvali tetnog lapo-
ra, glavne sirovine u proizvodnji cementa.
Cementara u \ur|eviku, ~ija je
izgradnja posve izvjesna, imat }e kapa -
citet pribli`no jednak kapacitetu ceme -
ntare u Kaknju, a prema preliminarnim
analizama izgradnja }e ko{tati oko 280
miliona KM. Jedan od investitora ovog
zna~ajnog projekta bit }e Rudnik mrkog
uglja \ur|evik, odnosno Elektroprivreda
BiH u ~ijem okviru Rudnik posluje, a dio
investicije federalna Vlada namjerava
obezbijediti angaìranjem privatnog kapi-
tala doma}ih i inostranih investitora.
Elektroenergija - investicioni
hit SBF-a
Priredio: ASIM METILJEVI]
OGROMAN INTERES INVESTITORA
Sarajevo business forum privukao je investitore iz skoro trideset zemalja
Amer
Jerlagi}
Stvarne razmjere ekonomske recesije koja je pogodila
privredu BiH nemogu}e je precizno utvrditi i izra~unati, no
nesumnjivo je rije~ o te{kom padu, nesumnjivo najo{trijem u
posljednje dvije decenije. O tome svjedo~e i najnoviji pokaza-
telji poslovnih rezultata 600 kompanija iz Republike Srpske
koje su zastupljene na Banjalu~koj berzi. Zbirni gubitak 600
kompanija prema{io je 113 miliona KM, pri ~emu su gubita{ke
kompanije u samo godinu dana uve}ale gubitak za 38 posto,
odnosno za pribli`no 290 miliona KM, dok su u istom raz-
doblju profitabilne kompanije zabiljeìle pad profita za 18
posto ili za pribli`no 35 miliona KM. Ukupni prihodi 600 kom-
panija pali su za 10 posto a rashodi su pove}eni za 7 posto, dok
su zbirne obaveze porasle za 8 posto dostigav{i iznos od 3,36
milijardi KM!
Listu gubita{kih kompanija u RS-u predvodi Rafinerija nafte
Bosanski Brod koja je poslovne gubitke uve}ala za 4,5 puta - na
99,5 miliona KM, zatim @eljeznice RS-a s rastom gubitka od 48
posto (26 miliona KM), Jadar iz Zvornika s gubitkom od 10,4
mili ona KM, Swisslion Trebinje s gubitkom od 9,5 miliona;
Famos Isto~no Sarajevo 9,4 miliona; Banjalu~ka pivara 8,6 mil-
iona; Fabrika glinice Bira~ 6,8 miliona KM itd.
Na drugoj strani listu malobrojnih profitabilnih kompanija
predvodi M:tel s profitom od 102 miliona KM (14 posto manje
nego godinu ranije), te nekoliko kompanija iz sastava Elektro -
privrede RS-a ~iji je profit prema{io 40 miliona KM.
Zbirni gubitak preduzea u RS-u 113
miliona KM
U januaru ove godine
prosje~na ispla}ena neto
pla}a u BiH iznosila je
789 KM i neznatno je (0,7
posto) ve}a u pore|enju s
januarom 2009. godine. U
nekim sektorima, poput
rudarstva i opskrbe elek-
tri~nom energijom i
plinom, rast pla}a bio je
znatno iznad prosjeka (3
do 5 posto), no u nekim
sektorima (gra|evinarst-
vo, zdravstvo, transport)
pla}e su padale u rasponu
od 3 do 7 posto.
Najvei rast plaa u rudarstvu
Prosje~ne mjese~ne neto pla}e za januar 2010.
U
posljednja dva mjeseca nekoliko
zvani~nika me|unarodne zajed-
nice, ali i srbijanskih politi~ara
me|u kojima je êdomir Jo -
vanovi}, lider LDP-a, tvrdili su da
se ratni zlo~inac general Ratko Mladi} krije
u Srbiji.
Na{ list je prije tri mjeseca dobio povj -
erljive informacije od Tuìla{tva Ha{kog
tribunala, a koje je su stigle od nekoliko
sigurnosnih slu`bi, koje govore da se Ratko
Mladi} nalazi u Beogradu i da se ~ak kre}e
u neposrednoj blizini kabineta aktuelnog
predsjednika Borisa Tadi}a. Neposredno
pred novogodi{nje praznike Mladi} je
vi|en u centru Beograda. Vidno ostario i
bolestan, posje}ivao je ordinaciju Avis na
Gunduli}evom vijencu, gdje ga je lije~io
doktor od Mladi}evog velikog povjerenja,
dr. Anastasijevi}. Ina~e, Mladi} u ovu ordi-
naciju dolazi sa dva pratioca, koji su iskus-
ni i profesionalni vojnici.
Me|utim, posljednje dvije nedjelje,
prema tvrdnji izvora iz BIA-e, general
Mladi} se krije na podru~ju Vojvodine, a
logisti~ku podr{ku mu pruà {ef njegovog
obezbje|enja Zoran Obrenovi} zvani
Malji}.
Ina~e, ovo nije prvi put da Mladi}
boravi u Vojvodini, gdje ima pouzdanu
mreù pomaga~a i saradnika, uglavnom iz
Bosne i Hercegovine i Krajine. Rije~ je o
Mladi}evim saradnicima s vezom, koji
su u Vojvodinu stigli namjenski, sa kapit -
alom ste~enim na rati{tu a koji danas
posluju kao uspje{ni poslovni ljudi,
privrednici i biznismeni. Tako, recimo, u
Novom Sadu Mladi}ev jatak general Marko
Lugonja, biv{i na~elnik sigurnosti Vojske
RS-a, ima benzinsku pumpu Lugonja,
Mladi} se krije u sigurnim sklo -
ni{tima, kod provjerenih ljudi, u Vete -
rniku, Futogu, okolnim vikendicama ~iji su
vlasnici ljudi iz Bosne. Vojvodina je, kako
navodi na{ izvor, okupirana zlo~incima,
kriminalcima, ratnim veteranima koji su se
tu posve odoma}ili. Djeluju vrlo sigurno i
spokojno jer su okruèni svojim ljudi-
ma; prije svega u policiji i sudstvu.
Me|utim pro{le nedjelje njegov {ef obezbj -
e|enja Malji} vi|en je na farmi Poljo -
privrednog kombinata Beograd (PKB) u
Zrenjaninu. Upu}eni izvori tvrde da sve
informacije govore da se general Mladi}
nesumnjivo nalazi u blizini PKB-a
Zrenjanin ili }e za nekoliko dana biti tu.
MONSTRUM IZ DESETOG
DIVERZANTSKOG
Na{ dobro upu}eni izvor navodi da nije
isklju~eno da se Mladi}, kao poznati rado-
holik, zaposlio na farmi krava. Svoja depre-
sivna stanja, tvrdi isti izvor, Mladi} ve}
godinama lije~i svakodnevnim te{kim
fizi~kim aktivnostima. Prije nekoliko godi-
na Mladi} je u okolini Valjeva preko
posrednika kupio jedan proplanak. Tu je
svakodnevno sa svojim bezbjednjakom
~upao bagreme i ostalo rastinje. Zatim je na
proplanku po~eo da se bavi p~elama.
Zoran Obrenovi} Malji} je ina~e bio
~lan zloglasnog 10. diverzantskog odreda i
poznat je po okrutnim egezekucijama koje
je izvodio u Srebrenici. Naime, ubijaju}i
svoje `rtve maljem u glavu, ovaj Mladi}ev
ubica je i dobio nadimak Malji}.
Porijeklom je iz Vlasenice , me|utim nakon
rata ìvi u Zemunu, Rumi i Beogradu.
Njegovo ime spominje se u mnogim
svjedo~enjima `rtava, ali i njegovih bliskih
saradnika. Tako je Draèn Erdemovi},
tako|e pripadnik 10. diverzantskog odreda,
svjedo~io da je Malji} u vrijeme ~i{}enja
Srebrenice, po nare|enju Momira Pelemi{a,
SB OTKRIVA
Pi{e: MIRHA DEDI]
Generala Ratka Mladia i njegovog efa obezbjeenja Zorana Obrenovia
Maljia, pripadnika Desetog diverzantskog odreda, prema saznanjima naeg lista,
bezbjednosne slube prole nedjelje locirale su u Vojvodini; na farmi
Poljoprivrednog kombinata Beograd pored Zrenjanina na kojoj se, po svemu
sudei, odbjegli general ukljuio u uzgoj krava i teladi
SRBIJANSKI REALITY SHOW
MLADI] NA FARMI
Na farmi u Zrenjaninu Ratko Mladi} u pratnji kolja~a iz
Srebrenice Zorana Obrenovi}a Malji}a uzgaja doma}e ìvotinje!
PRIVRENOST
ZLOINU I ZLOINCU:
Zoran Obrenovi Malji,
posljednjih dana
bezbrino eta po
poljoprivrednoj farmi u
Zrenjaninu

GDJE JE RATKO MLADI]
POTRAGA BEZ
REZULTATA
Vlasti Srbije manje-vi{e
otvoreno priznaju nemo}
kada je u pitanju hap{enje
Ratka Mladi}a
nekada{njeg zamjenika komandanta i
na~elnika {taba Prvog bataljona Zvorni~ke
brigade Vojske Republike Srpske (VRS),
ubijao ljude koji su poku{avali da se preda-
ju. Njegov zemljak Zoran Stupar tako|er je,
kao pripadnik 10. diverzantskog odreda,
premla}ivao i silovao zarobljene civile.
Pro{le godine Tuìla{tvo Tuzlanskog kan-
tona povelo je op{irnu istragu protiv Zorana
Obrenovi}a Malji}a, o zlo~inima koje je
po~inio u logoru Su{ica kod Vlasenice pod
komandom zlo~inca Dragana Nikoli}a
Jenkija, ali i zlo~ina koje je po~inio ve} pri
samom ulasku u Srebrenicu, 11. jula 1995.
godine. On je, prema tvrdnji o~evidaca, bio
prvi koji je po~eo sa ubijanjem Bo{njaka u
samom gradu.
Sredinom 2007. godine MUP Republike
Srpske u Vlasenici je uhapsio Zorana
Obrenovi}a zvanog Malji}, biv{eg pripad-
nika Diverzantskog odreda u Za{titnom
puku General{taba VRS-a, koji je jo{ tokom
rata brinuo o bezbjednosti generala Ratka
Mladi}a i njegovih najbliìh saradnika.
Malji} koji ina~e ìvi u Zemunu i
blizak je kriminalnim grupama koje su pre-
ostale od zemunskog klana, u Vlasenici se
pojavio po pozivu tamo{njeg suda kako bi
svjedo~io o tu~i u kojoj je prije izvjesnog
vremena u~estvovao i bio izboden noèm.
Obrenovi}u je u policiji, me|utim obja -
{njeno da je priveden kako bi bio saslu{an
oko ubistva Avde Pali}a, ratnog komandan-
ta @epe, za ~ijim tijelom su Komisija Vlade
RS-a i MUP RS-a bezuspje{no tragali.
Naime, Pali} je posljednji put vi|en u
dru{tvu Mladi}evog ratnog a|utanta majora
Dragomira Pe}anca zvanog Pe}ko, a pret-
postavljalo se da o sudbini èpa~kog
komandanta vjerovatno ne{to znaju i drugi
koji su u to vrijeme bili u General{tabu
VRS-a u Han-Pijesku, pa tako i uhap{eni
Obrenovi}. Me|utim, on ni u jednom
trenutku nije stavio do znanja da zna i{ta o
ubistvu Pali}a, kao ni o bilo ~emu {to je
policiju zanimalo. Pu{ten je kada je
ustanovljeno da za njim ne postoji potjerni-
ca u BiH, niti u Srbiji, iako je istraga o nje-
govom u~e{}u u zlo~inama vo|ena u BiH.
Naàlost, Obrenovi} zbog svojih
krvni~kih metoda i po~injenih ratnih
zlo~ina u BiH nikada nije procesuiran ve}
je od toga poku{ao napraviti biznis
nude}i svoje usluge na drugim svjetskim
rati{tima. Tako je sa grupom svojih sabora-
ca Diverzantskog odreda i pripadnika
za{titnog puka VRS-a prije nekoliko godina
bio u Iraku. Kao pla}enik ratovao je na
strani ameri~kih vojnih snaga. On i njegovi
saborci svoju zlo~ina~ku profesiju zapo~eli
su u jedinicama General{taba VRS-a, da bi
je kasnije usavr{ili kao pla}enici na svjet-
skim rati{tima. Ovi psi rata ili srpska kom-
ponenta, kako su ih nazivali oni koji su ih
pla}ali, pokazali su se toliko predanim
svome krvavom poslu da su ~esto kompro-
mitovali zemlje za koje su ratovali. Zoran
Obrenovi} je u Iraku otputovao preko jedne
pakistanske organizacije u Beogradu. S
njim su kao pla}enici krenuli Veselin Do{i}
i @eljko Vukovi}, nekada{nji pripadnici
SB OTKRIVA
Krajem februara pripadnici Dràvne
agencije za istrage i za{titu (SIPA) uhapsili
su na razli~itim mjestima u Bosni i
Hercegovini Vlastimira Golijanina,
Zorana Goronju i Stanka Savanovi}a,
pripadnike 10. diverzantskog odreda i vrlo
bl i ske pri j atel j e i saradni ke Zorana
Obrenovi}a Malji}a. Uhap{eni su zbog
sumnje da su 1995. godine po~inili genocid
na podru~ju Srebrenice. Tuìla{tvo Bosne i
Hercegovine svu trojicu sumnji~i da su, kao
pripadnici Desetog diverzantskog odreda
Vojske Republike Srpske (VRS), bili
izravni izvr{ioci strijeljanja i ubistava
mu{karaca i dje~aka bo{nja~ke nacional-
nosti, te za sudjelovanje u ubistvima vi{e
od 1.000 osoba po~injenim u julu 1995.
godine, nakon pada Srebrenice.
Ova trojica Mladi}evih specijalaca bili
su gl avni u odr edu za ubi j anj e
Srebreni~ana.
Jugoslav Petru{i}, profesionalni
obavje{tajac, koji se u medijima i mnogim
ha{kim i doma}im procesima spominje u
kontekstu po~inioca i u~esnika u najteìm
krivi~nim djelima tokom devedesetih godi-
na, od poku{aja ubistva biv{eg srbijanskog
predsjednika Slobodana Milo{evi}a,
preko ratnih zlo~ina na Kosovu i Metohiji,
zlo~ina u Srebrenici, do otmice francuskih
pilota, u ispovijesti za na{ magazin svje-
do~io je da su Stanko Savanovi} i Draèn
Erdemovi }, dva naj ve}a zl o~i nca i z
Sr ebr eni ce, nakon masakr a nad
Srebreni~anima pucali jedan na drugog.
Petru{i} je tvrdio da se Savanovi} kao i
ve}ina pripadnika 10. diverzantskog odre-
da u Srbiji slobodno kre}e po Beogradu i
i ma potpunu za{ti tu tamo{nj i h sl u`bi
bezbj ednosti.
KA@NJAVANJE ZLOÎNA(CA)
U BiH uhapeni najblii Maljievi
saradnici iz Srebrenice
LUMPERAJ OSUMNJIÊNOG RATNOG ZLOÎNCA
Protekih godina Ratko Mladi} se bezbjedno osje}ao i provodio u prisustvu proevropskih
srbijanskih vlasti
Mladi}evog Za{titnog puka, tako|e iz

Vlasenice, te Sa{a Bobar, u ratu zamjenik
Branislava Gavrilovi}a Brneta, komandan-
ta paravojne formacije [e{eljevih radikala
na Ilidì, koji se nakon reintegracije sara-
jevskih predgra|a 1996. preselio u
Vlasenicu, gdje se zbliìo sa Malji}em i
njegovim saradnicima. Svi su imali
dugogodi{nje ratno iskustvo u BiH, ali i iz
agresije na Hrvatsku. Za{titni puk u ~ijem
sastavu je bio diverzantski odred u kojem
su bili Malji} i njegovi drugovi bio je pod
direktnom komandom glavnog Mladi}evog
bezbjednjaka i dokazanog ratnog zlo~inca
Ljubi{e Beare.
MAJSTOR ZA
SVIREPE LIKVIDACIJE
Malji} i njegovi ratni saborci u Irak su
otputovali u januaru 2007. godine i
smjestili se u jedan ameri~ki kamp. Pred
polazak prijateljima su kazali da su sprem-
ni raditi sve {to se od njih traì kako bi
dobili novac i ameri~ke dokumente.
Me|utim, vra}eni su dva mjeseca kasnije,
uz Obrenovi}evo obja{njenje da se nisu
mogli dogovoriti oko novca jer je pakistan-
ska organizacija bila samo posrednik, a
kona~ne isplate vr{ila je ameri~ka strana.
Malji} je tvrdio da je ova pakistanska orga-
nizacija imala namjeru preko njih da opere
novac, da je prikazivala da im ispla}uje
mjese~nu zaradu od 20 hiljada dolara, a da
se radili o vrlo mizernim sumama novca.
Vrativ{i se iz Iraka o{i{an do glave i
prili~no razo~aran {to je ostao bez obe}ane
zarade, Malji} se ponovo okrenuo starim
poslovima. Aktivno se pojavljuje u krimi-
nalnom podzemlju i nabavlja naoruànja za
prijatelje iz zemunskog klana.
Oru`je za koji se specijalizovao
Obrenovi} su sofisticirane eksplozivne
naprave koje se aktiviraju putem mobilnog
telefona a koje se izra|uju u Republici
Srpskoj. Jedan od vrhunskih stru~njaka
koji izra|uje ove naprave za Obrenovi}a je
vlasnik servisa za opravku elektronskih
ure|aja iz Vlasenice, a njihova cijena je
10.000 KM. Prema policijskim saznanji-
ma, upravo od njega je Obrenovi}
po~etkom novembra 2006. godine zatraìo
30 kg eksploziva i mobilni telefon kojim
bi se aktivirao, {to je kasnije proslijedio u
Srbiju pripadnicima zemunskog klana.
Takve naprave, kako navodi na{ izvor,
kori{tene su u nekoliko mafija{kih
obra~una u Beogradu.
Ovaj specijalac i pla}enik, koji se
tokom rata dokazao u obezbje|ivanju
Mladi}a, posljednjih nekoliko mjeseci
visoke honorare prima od najtraènijeg
ha{kog bjegunca li~no.
GDJE JE RATKO MLADI]
Sredinom 2006. godine uhap{eno je dvadesetak jataka Ratka
Mladi}a. General Jovo \ogo, nekada{nji {ef Biroa VRS-a u
Beogradu, ozna~en je kao prvooptuèni u skrivanju generala
Mladi}a.
Potom su uhap{eni Mladi}ev voza~ i tjelohranitelj Sa{a
Badnjar, penzionisani vojni pilot Stanko Risti} i njegov sin
Predrag Risti}, Ljiljana Vaskovi}, dugogodi{nja \ogina sekre-
tarica u Birou RS-a u Beogradu, njezin sin i k}erka Bojan i Tatjana
Vaskovi}, Borislav Ivanovi} (\ogin bliì ro|ak), te Marko
Lugonja, nekada{nji na~elnik Uprave vojne bezbjednosti VRS-a,
Ratko Vu~eti}, kapetan vojnog broda u penziji, i Blagoje
Govedarica, vodnik tada{nje Vojske SiCG, protiv kojeg je kasnije
razdvojen sudski postupak. Prema optu`nici, desetorici optuènih
se na teret stavlja da su od 2002., kada je Ratko Mladi} izmje{ten
iz vojnih objekata, pa sve do kraja 2005. pronalazili i iznajmljivali
sigurne stanove u Beogradu u kojima su krili generala.
Prema informacijama Slobodne Bosne, operacija hap{enja jataka
odbjeglog ratnog zlo~inca zapo~ela je tek nakon {to je Miodrag
Stani}, jedan od dugo godi{njih pratilaca Ratka Mladi}a zajedno
sa Sa{om Badnjarom, zaprijetio odavanjem najstroìje ~uvane
dràvne tajne u Srbiji. Stani} je do 31. marta 2002. zvani~no bio
pripadnik Mladi}evog osiguranja, da bi kasnije bio prekoman-
dovan u Vojsku Republike Srpske, ali je i dalje ostao u neposred-
noj blizini generala Mladi}a. Informacije prema kojima bi Stani}
morao progovoriti o tajnim lokacijama na kojima se skriva Mladi},
njegovim pomaga~ima i za{titnicima, alarmirala je potkraj 2005.
obavje{tajnu slu`bu VSiCG, gdje je i osmi{ljena fingirana akcija
razbijanja Mladi}eve jata~ke mreè.
Zbog sumnje da su pomagali u skrivanju najtraènijeg ha{kog
optuènika Mladi}a provedena je istraga i protiv penzionisanog
generala Aleksandra Ace Tomi}a, nekada{njeg na~elnika
Uprave bezbednosti General{taba Vojske Jugoslavije, i visokog
oficira Vojske RS-a Branislava Puhala.
U decembru pro{le godine kao Mladi}evi jataci ozna~eni su i
~lanovi 10. diverzantskog odreda. Tom prilikom pretreseni su
stanovi Milorada Pelemi{a, komandanta 10. diverzantskog odre-
da Vojske Republike Srpske, Dragomira Pe}anca, koji je bio
Mladi}ev a|utant i Nenada Bursa}a. Nakon ove policijske akcije
Pelemi{ napu{ta Beograd i odlazi u Budimpe{tu.
Svi optuèni negirali su da su pomagali Mladi}u tokom 2005. u
skrivanju na podru~ju Beograda. Izuzetak je bio biv{i oficir Vojske
Republike Srpske (VRS) Marko Lugonja koji je priznao da je par
dana Mladi}u pruìo uto~i{te. Prvo optuèni general Jovan \ogo je
pro{le godine umro.
SVI MLADI]EVI JATACI
Mrea logistike podrke Ratka Mladia sastavljena od
provjerenih ratnih kadrova
TAJNA VEZA
Ratko Mladi} za sada nema strah od
hap{enja i izru~enja u Haag
[
ta bi pomislili o osobi ~ija lista
klijenata izgleda, otprilike, ovako:
Faye Dunaway, Trevor Linden,
Kirk Douglas, Hokeja{ka re -
prezentacija Kanade, Daved Be -
nefield, Hakeem Olajuwon, atletska
reprezentacija Kanade uklju~uju}i i Do -
novana Baileya... Nije rije~ o agentu
holivudskih zvijezda niti o sportskom
menadèru koji u svojoj ergeli ima neke
od najpoznatijih imena sporta. Govorimo o
Mla|anu Tali}u, Mikeu, kako ga u Kanadi
svi znaju posljednjih petnaestak godina.
Ro|en u Mostaru, do 1992. godine je ìvio
u Sarajevu. Nekada predsjednik jugo -
slovenskog Saveza diza~a tegova, ~lan
olimpijskog tima BiH na Olimpijskim igra-
ma u Barceloni, u posljednje nepune dvije
decenije izgradio je fascinantnu karijeru u
Kanadi, postav{i potpredsjednikom tamo -
{njeg Olimpijskog komiteta, ~lanom
Svjetske federacije diza~a tegova ali i
li~nim trenerom nekih od najpoznatijih
imena sporta i show businessa.
SARAJEVSKA I DRUGE OLIMPIJADE
Svoju sportsku karijeru Mla|an je
po~eo 60-ih godina pro{log stolje}a u
Sarajevu. Do svoje ~etrnaeste godine treni-
rao je atletiku, no onda je njegov tada{nji
trener preselio u Beograd. U kom{iluku je
poznanik trenirao dizanje tegova i Mla|an
se odlu~io oku{ati u tome. Do sredine 60-
ih postao je trostruki prvak Jugoslavije.
Trenirao je tri puta dnevno i uporedo studi-
rao pravo. Oènio se Jadrankom, dobio sina
Ognjena, postao direktor izdava~ke ku}e...
Sport se cijelo vrijeme provla~io kroz nje-
gov ìvot. U~estvovao je na ~etiri
Olimpijade kako trener i delegat, na pet-
naest svjetskih prvenstava u dizanju tegova,
bio je gradona~elnik Olimpijskog sela
tokom Igara u Sarajevu 1984. godine, te
iste godine je postao i predsjednik ju -
goslovenskog Saveza diza~a tegova. I tada
je po~eo rat. Uvijek kaèm kako sam ìvio
dva ìvota. Jedan u Sarajevu do 1992.
godine i ovaj drugi koji sada ìvim u
Kanadi, pri~a nam Mla|an u pauzi izme|u
BH. DOKTOR ZA OLIMPIJADE MLA\AN TALI]
Pi{e: NEDIM HASI]
MLAAN TALI (55), predratni poznati sarajevski sporta i sportski radnik, danas
potpredsjednik Olimpijskog komiteta Kanade, jedan od kljunih ljudi u
organizaciji nedavno zavrenih Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru, prvi
put za medije govori o svojoj fascinantnoj karijeri
KANADSKI ÊLI^NI MIKE
Kada sa Clintonom i Muhamedom
Alijem priam o Sarajevu, redovno
se rasplaemo!
JADRANKA I
MLA\AN TALI]
Dolaskom u
Kanadu ostvarili
su briljantne
karijere; Jadranka
kao inìnjer u
kanadskim
èljeznicama, a
Mla|an kao
trener filmskih i
sportskih zvijezda
JADRANKA I
MLA\AN TALI]
Dolaskom u
Kanadu ostvarili
su briljantne
karijere; Jadranka
kao inìnjer u
kanadskim
èljeznicama, a
Mla|an kao
trener filmskih i
sportskih zvijezda
treninga. Njegov dan po~inje u {est ujutro,
zavr{ava se dvanaest sati kasnije kada se
vra}a ku}i iz dvorane. Kada je po~eo rat,
Mla|an je sa bh. olimpijskim timom bio u
Barceloni. Nije uìvao u ljepotama ~uvene
ulice La Rambla ili znamenite Gaudijeve
Sagrada Familie. Sarajevo je gorjelo i znao
je da ne moè natrag. Porodica mu je bila
na moru, iz Sarajeva su iza{li nekoliko dana
prije no {to }e grad pasti pod opsadu i nisu
se vidjeli mjesecima. Nekako su stupili u
kontakt i dogovorili se da se spoje u
Budimpe{ti odakle }e krenuti dalje, ka
prvoj zemlji koja ih bude èljela primiti.
NE BIH DA SE PU[EM
POSLOVIMA I PRIJATELJSTVIMA
Prvo su poku{ali oti}i u Sjedinjene
Ameri~ke Dràve. U ambasadi u Bu -
dimpe{ti su mu kazali kako on moè dobiti
vizu za Ameriku, ali ne i njegova supruga i
sin. Tada su probali u kanadskoj ambasadi.
I dobili vize bez ikakvih problema. Kazali
su mi da smo dobrodo{li. Osje}ao sam se
~udesno. Kasnije po dolasku sam shvatio da
je Kanada takva zemlja, ovdje se ne gleda
na ime, religiju... Ovdje je va`no samo ono
{to zna{ raditi i kakva si osoba. Nas ovdje
nisu nikada gledali kao na izbjeglice, za
razliku od mojih prijatelja koji sada ìve u
Evropi, sje}a se Mla|an. Mla|an je sa
porodicom stigao u Vancouver u novembru
1992. godine. Avionska kompanija izgubila
je i ono malo prtljaga {to su ponijeli sa
sobom. Nisu imali ni{ta. Nisu znali jezik,
nisu poznavali nikoga. No, kako kaè
Mla|an, bili su na okupu i to je bilo
najva`nije. Bili su skupa i bili su odlu~ni da
uspiju u ìvotu.
Mla|an je brzo dobio posao u reprezen-
tativnom timu diza~a tegova kanadske
provincije British Columbia, no prije toga
je radio poslove za koje vjerovatno nije ni
sanjao da }e ih u petoj deceniji ìvota
obavljati. No}u je ~istio restoran, danju
radio jo{ dva posla kako bi porodica
preìvjela. Treba uvijek imati i malo sre}e
u ìvotu, a ja sam je tada imao. Po~eo sam
raditi u teretani u koju su dolazile najve}e
zvijezde kanadskog sporta, poput Harolda
Hasselbacha, dvostrukog osvaja~a Supe r -
bowla u ameri~kom fudbalu ili boksera
Manny Sobrola... Nekoliko mjeseci nakon
{to su po~eli raditi sa Mla|anom kako bi se
oporavili od ozljeda, hokeja{i Adrian
Plavsic i Trevor Linden u New Yorku su
osvojili Stanley Cup, finale ameri~ke hoke-
ja{ke lige. I tada se pro~ulo za ~udesnog
trenera iz Bosne a lista njegovih klijenata
polako je postajala sve dulja i dulja. Dvije
godine po dolasku u Kanadu, Mla|an je
postao direktor takmi~enja Igara Commo n -
wealtha, nakon Olimpijskih igara, najve -
}eg sportskog okupljanja na svijetu, na
kojem u~estvuju zemlje koje su nekada
bile britanske kolonije. Iste godine postaje
i potpredsjednik kanadske Federacije
diza~a tegova, ali i potpredsjednik Oli -
mpijskog komiteta Kanade, zaduèn za
brigu o nacionalnom timu, sudijama i
tehni~kim licima. Nakon igara u Barceloni,
gdje je bio ~lan bosanskohercegova~ke
ekspedicije, putovao je na Igre u Atlanti,
Atini, Sydneyu i Pekingu kao ~lan Oli -
mpijskog komiteta Kanade. Nerado
pri~am o tome. Ne dajem intervjue novi -
narima, jer bi, kada najbrojim {ta sam sve
radio u ovih petnaestak godina, nekome
OD SARAJEVA DO VANCOUVERA
PLANOVI ZA POMO
SARAJEVU:
elimo skupa uiniti sve
to moemo kako bi
obnovili bob stazu na
Trebeviu. Nadam se da
emo u tome uspjeti,
elimo to vratiti naem
gradu
OLIMPIJSKO SELO
U VANCOUVERU
Mla|an Tali} je svojim
sportskim autoritetom
pomogao da ovaj kanadski
grad dobije organizaciju
ZOI 2010.
OLIMPIJSKO SELO
U VANCOUVERU
Mla|an Tali} je svojim
sportskim autoritetom
pomogao da ovaj kanadski
grad dobije organizaciju
ZOI 2010.
mo`da zvu~alo kao da se pu{em, a to mi

nije namjera, kaè Mla|an. No, ne moè
se pobje}i od ~injenice da je, kao stranac,
izabran za ambasadora nedavno okon~anih
Zimskih olimpijskih igara u Vancouveru,
da je lobirao da ovaj grad dobije
Olimpijadu, {to mu je i uspjelo. Kada je
bilo glasanje u Pragu, pobijedili smo sa dva
glasa razlike a za nas su glasali ljudi koje
znam godinama i koji su moji prijatelji.
Tali}i su svoj ameri~ki san dosanjali u
Kanadi. Mla|anova supruga Jadranka prije
rata je bila inìnjer u @TP-u. Po dolasku u
Kanadu i njena se karijera po~ela razvijati
munjevitom brzinom. Danas je direktorica
sektora za lake pruge u najve}oj kanadskoj
èljezni~koj korporaciji, koja svoje
ogranke ima po cijelom svijetu. Vodila je
timove koji su gradili èljezni~ke tra~nice
u Maleziji i Bangkoku, dizajnirala trasu
prugu za francuski grad Rems. Njezin
posljednji veliki projekat bila je gradnja
tra~nica za metro koji vodi od aerodroma
do luke u Vancouveru, specijalno izgra|en
za potrebe Olimpijade. Sin Ognjen bio je
sportista koji obe}ava, zvijezda tamo{njeg
tima ameri~kog fudbala. Bio je dobar, tal-
entiran, ali nije imao gra|u neophodnu za
vrhunskog quarterbacka, poja{njava
Mla|an.
U me|uvremenu je Ognjen okon~ao
studij prava i zaposlio se kao advokat u
firmi u Vancouveru. Mla|an i dalje putuje
po svijetu kao predstavnik kanadskog
Olimpijskog komiteta, radi kao li~ni trener
zvijezdama i poku{ava pomo}i rodnom
gradu. Na Igrama u Vancouveru sastao se
sa ~lanovima Predsjedni{tva Olimpijskog
komiteta BiH. Napravili smo neke
planove, èlimo skupa u~initi sve {to
moèmo kako bi obnovili bob stazu na
Trebevi}u. Nadam se da }emo u tome uspj -
eti, èlimo to vratiti na{em gradu, ho}emo
opet da imamo mogu}nost za velika svjet-
ska takmi~enja u zimskim sportovima,
kaè Mla|an.
BH. DOKTOR ZA OLIMPIJADE MLA\AN TALI]
Sa biv{im ameri~kim predsjed-
nikom Billom Clintonom sam se sreo
dva puta. Kada smo se upoznali, za
ve~erom sam mu pri~ao za{to je on
jedan od trojice ljudi koji su moji idoli.
Clinton, Nelson Mandela i Muhamed Ali.
Rekao sam mu ko sam i odakle sam,
zahvalio se na svemu {to je u~inio za
moj grad Sarajevo i moju zemlju Bosnu
i Hercegovinu. Bio je na ivici suza dok
smo pri~ali o Sarajevu, jer on zaista voli
na{u zemlju. Upoznao sam dva od
svoja tri idola, Clintona i Alija. Nadam se
da }u sresti i Mandelu jednog dana.
TRI IDOLA
Clinton, Ali i Mendela
52
PRIJATELJ I BLIZAK SURADNIK SVJETSKIH POLITIKIH I SPORTSKIH AUTORITETA:
Mlaan Tali je uestvovao na est Olimpijskih igara. Zahvaljujui svom sportskom
renomeu danas je prijatelj sa bivim kanadskim premijerom Jeanom Chrtienom i
predsjednikom Meunarodnog olimpijskog komiteta Jacquesom Roggeuom
Bill Clinton i
Mla|an Tali}

CELEBRITY GROZNICA
KOGA SADA VOLI ANGELIN
Hronika nedjeljne gr
Kako su nas nasanjkali Angelin
I
znenadni, nenajavljeni i naizgled ni -
~im izazvani dolazak najpoznatijeg
gluma~kog para na svijetu, Angeline
Jolie i Brada Pitta, u Bosnu i He rcegovinu
pro{le nedjelje, izazvao je do sada
nevi|enu medijsku histeriju na ovim pros-
torima. Prvi put, nakon ko zna koliko godi-
na, umjesto Tihi}a, Dodika, Silajdì}a,
ôvi}a i ostalih predstavnika bosansko-
hercegova~ke politi~ke scene, udarna vijest
u ve~ernjim TV dnevnicima bila je dolazak
dvije holivudske zvijezde u na{u zemlju.
Novinari iz BiH i regiona pani~no su okre-
tali stotine telefonskih brojeva poku -
{avaju}i da saznaju gdje }e odsjesti slavni
par, ~lanovi tro~lanog Predsjedni{tva zane-
marili su svoje pretrpane dnevne rasporede
i zaduìli mnogobrojno osoblje da im kako
znaju i umiju dogovore sastanak sa Angie i
Bradom (u tome je, kako }e se na kraju
ispostaviti, uspio samo Haris Silajdì} -
~estitamo), direktori svih boljih sarajevskih
hotela mobilizovali su sve svoje sobarice,
kuhare i recepcionare na najvi{i nivo
uzbune, Miro Purivatra suspendovao je
kompletan tim Sarajevo Film Festivala
zbog njihovog sramotnog neznanja o
Angelininom i Bradovom dolasku, Gavrilo
Grahovac grizao je nokte i proklinjao sebe
{to nije sa~ekao jo{ koji dan prije nego {to
je dao ostavku na sve funkcije u Vladi,
uklju~uju}i i onu federalnog ministra kul-
ture i sporta... U najkra}em re~eno, bilo je
uzbudljivo ovih dana biti stanovnikom
BiH, a (dez)informacije o kretanju
Angeline Jolie i Brada Pitta, te razlozima
njihovog dolaska u Bosnu {irile su se
munjevitom brzinom, iz minute u minutu.
No, krenimo redom...
PRIÂ PRVA: Angelina i Brad sletjeli su
na Aerodrom Sarajevo u nedjelju, u posli-
jepodnevnim satima, i pro{li paso{ku kon-
trolu - Senzacionalnu vijest prvi je objavio
internet-portal Sarajevo-x.com, a u roku
od sat vremena prenijeli su je gotovo svi
mediji i u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji.
Akcenat na to da su trenutno vjerovatno
najpoznatije dvije osobe na planeti po
KAKO SU ANGELINA I BRAD UJEDINILI BiH
NA JOLIE
Vijest o nenajavljenoj posjeti slavnog holivudskog
para, ANGELINE JOLIE i BRADA PITTA, Bosni i
Hercegovini prole nedjelje izazvala je nevjericu
javnosti i medijsku uzbunu u cijelom regionu;
(dez)informacije o razlozima njihovog dolaska u BiH
irile su se iz minute u minutu, a dok su brojne novi -
narske ekipe oekivale njihovo pojavljivanje u centru
Sarajeva, slavni par boravio je u Goradu i okolini u
posjeti izbjeglicama koje ive u kolektivnim centrima
oznice
na i Brad
Pi{e: MAJA RADEVI]
POZDRAV SA DISTANCE
Slavni gluma~ki par nastojao je
izbje}i novinare, ali ipak se
nisu uspjeli sakriti od
na{eg fotoreportera
POZDRAV SA DISTANCE
Slavni gluma~ki par nastojao je
izbje}i novinare, ali ipak se
nisu uspjeli sakriti od
na{eg fotoreportera
SUSRET ZA
USPOMENU
Angelina Jolie sa
sinom vlasnika
gora`danskog
hotela Behar
SUSRET ZA
USPOMENU
Angelina Jolie sa
sinom vlasnika
gora`danskog
hotela Behar
iskrcavanju iz privatnog aviona kojim su

doputovali iz Venecije (a gdje lijepa
Angelina posljednjih nekoliko sedmica
snima film Turist, u kojem joj je gluma~ki
partner Johnny Depp, op.a.) pro{le
paso{ku kontrolu, valjda je trebao dati do
znanja cijelom svijetu da je Bosna i
Hercegovina pravna dràva u kojoj je
zakon isti za sve, bez obzira o kome se
radilo, te da ulaska u na{u zemlju nema
dok carinik ne udari pe~at. Tako je i tog
lijenog, nedeljnog poslijepodneva, pripad-
nik DGS-a sjedio nezainteresirano za svo-
jim {alterom, s vremena na vrijeme nestr-
pljivo gledaju}i na sat koliko jo{ ima do
zavr{etka smjene, jer ga je supruga
zaduìla da na putu ku}i svrati do
Mercatora po fasungu. Iznenada, kad je to
najmanje o~ekivao, ispred {altera se
pojavljuju mla|i mu{karac i èna (evident-
no strani dràvljani, jer ga pozdravljaju sa
jednim hello) i pruàju mu paso{e. @ena
je u duga~kom crnom mantilu, blijeda,
mr{ava (po carinikovom mi{ljenju, pre -
mr{ava), a sme|a duga kosa joj neuredno
pada preko lica. Mu{karac ima crnu kapicu
i zapu{tenu bradu, {to ga u carinikovim
o~ima ~ini posebno sumnjivim.
CELEBRITY GROZNICA
4.4. HOTEL EVROPA SARAJEVO 23:45 5.4. ME\UGORJE 11:30
CENTAR ZA RASELJENE U GORA@DU SELO ME\E\A U BLIZINI GORA@DA
MALI NONI RAZGOVORI: Dolazak Dine Mustafia i

Senada Peanina u hotel Evropa u sitne sate odmah je
potaknuo glasine da su Angelina i Brad doli na
kasting za Mustafiev novi film...
Koji je razlog va{e posjete Bosni i
Hercegovini?, pita carinik, trude}i se da
djeluje autoritativno.
Do{li smo da posjetimo izbjeglice u
kolektivnim centrima, obja{njava èna.
A imate li vi kakvu dozvolu za to?,
uporan je carinik.
Ja sam ambasadorica dobre volje
UNHCR-a, strpljivo odgovara èna, dok
njen pratilac stoji sa strane i gleda u pod.
Cari ni k j o{ j ednom sumnj i ~avo
odmjera va mu{karca od glave do pete, pita-
ju}i se je li ovo jedan od onih operativnih
slu~ajeva o kojima su ih pro{li mjesec
u~ili na obuci i treba li da zove {efa. Na
kraju, ponovo brzo baci pogled na sat -
skoro je sedam, a Mercator se nedjeljom
zatvara ranije - uzima paso{e, udara pe~ate
i poslovi~no kaè: Welcome to Bosnia.
PRIÂ DRUGA: Angelina i Brad odsjeli
su u sarajevskom hotelu Evropa Ne zna
se ta~no ko je plasirao ovu informaciju u
javnost, ali to nije ni bitno. Ve} od osam sati
uve~er grupa od tridesetak novinara, sni-
matelja i fotoreportera strate{ki su se pozi-
cionirali ispred hotelskog ulaza (Fahrudin
Radon~i} poslao je vi{e od jednog, a manje
od sedam fotoreportera, tako da mogu
pokriti i izlaz iz garaè, op.a.). Preko ulice,
ispred City Puba, stoji nekoliko djevojaka i
mladi}a i ~ekaju zajedno s nama. Oni su
fanovi, a mi na slu`benom zadatku. U jed-
nom trenutku, za~uje se ne~iji glas: Eno ih
u Domu armije! Nekolicina kamermana i
fotoreportera daju se u trk, dok mi
trezveniji ispravno zaklju~ujemo da
nema ama ba{ nikakvog razloga zbog kojeg
bi se Jolie i Pitt ukazali u Domu armije, i
ostajemo ~ekati ispred Evrope. Nekoliko
sati kasnije, jo{ ~ekamo, sada ve} smrznuti,
nervozni i umorni. Ljubazna mlada recep-
cionarka kaè da joj je ào, vani je ve~eras
ba{ hladno, i kune se u sve na svijetu da se
Angie i Brad nisu uop{te pojavljivali u tom
hotelu, niti imaju namjeru, bar sude}i prema
listi rezervacija. Djeluje vrlo uvjerljivo, ali
mi joj ipak ne vjerujemo. I dalje ~ekamo...
U me|uvremenu, nekoliko poznatih lica
vrzma se oko hotela. Prvo spazimo Almira
[ahinovi}a [ahu, sarajevskog producenta
(da li je Angelina, mo`da, do{la da pomogne
oko postprodukcije filma Gola koà Adisa
Bakra~a, za ~iji zavr{etak nedostaje
novca?!). Zatim, iz hotela dobro raspoloèn
izlazi Emir Nuhanovi}, {to odmah navodi
na zaklju~ak da Angie i Brad planiraju
saradnju sa Sarajevskom filharmonijom,
kako bi Narodno pozori{te ponovo stalo na
noge, a sve na inicijativu Gradimira Gojera.
Na kraju, oko jedan sat iza pono}i, u hotel
dolaze reditelj Dino Mustafi} i urednik
magazina Dani Senad Pe}anin. Nije im ba{
drago {to vide novinare, ùrno prolaze
pored nas i sjedaju u hotelsku (Be~ku)
kafanu.
5.4. ZRA^NA LUKA ÎLIPI 17:15 5.4. STRADUN - DUBROVNIK 19:10
SUSRET SA SESTRAMA BABI] U ROGATICI POSJETA POVRATNICIMA U VI[EGRADU
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
F
o
t
o
:

U
N
H
C
R

i

v
i
{
e
g
r
a
d
2
4
.
i
n
f
o
Roko Toli},
direktor
zra~ne luke
Eto, misterija je rije{ena. Do{li su na

kasting za Mustafi}ev novi film, za -
klju~uje jedan kolega. Sve je to u redu, ali
{ta je u toj pri~i Pe}anin? Producent, asis-
tent reìje, koscenarista, kasting me -
nadèr?! Pola sata kasnije, odlu~ujemo da
je ~ekanja dosta i razo~arani odlazimo
ku}ama. U isto vrijeme, Angelina i Brad
spavali su snom pravednika u gora`dan-
skom hotelu Behar...
PRIÂ TRE]A: Angelina i Brad do{li su
u BiH kako bi usvojili (jo{ jedno) dijete
Od svih (dez)informacija tokom kratke pos-
jete gluma~kog para na{oj zemlji, ova je
izazvala najve}u pa`nju javnosti. Naime,
Angie i Brad imaju ~ak {estero djece, od
~ega su troje njihova biolo{ka djeca, a troje
je usvojeno - iz Kambodè, Etiopije i
Vijetnama. Svaki razuman Bosanac i
Hercegovac je zato, nakon {to se pro{irila
vijest o njihovom dolasku u BiH, pomislio
kako Brad i Angelina trebaju i moraju usvo-
jiti i jedno bosansko siro~e, ako ni zbog
~ega drugog, onda radi nacionalnog balansa
nekog malog Bo{njaka, Srbina ili Hrvata,
a da bi se u potpunosti ispo{tovao Dejton,
najbolje bi bilo od svake vrste po jedno.
Odmah su se, naravno, iz svih krajeva na{e
zemlje i dijaspore po~eli javljati dobrovolj-
ci. Mnogi od kandidata ve} su odavno
punoljetni, ali {ta to ima veze, a neki
roditelji bili su spremni i odre}i se vlastitog
potomstva u korist Angeline i Brada i ople-
menjivanja njihovog porodi~nog gnijezda.
Ipak, od usvajanja nema ni{ta, bar za sada...
PRIÂ ÊTVRTA: Nakon Sarajeva, Ange -
lina i Brad posjeti}e Me|ugorje i Du -
brovnik Tragom ove provjerene infor-
macije, ekipa Slobodne Bosne uputila se u
ponedjeljak, rano ujutro, prema Me|ugorju.
Pri~a o posjeti holivudskih celebrityja
Me|ugorju ~inila se logi~nom i oprav-
danom: prije svega, bio je drugi dan
Uskrsa, pa iako Angelina i Brad, ~ini se,
nisu neki veliki vjernici, Me|ugorje ne
mogu zaobi}i. Neki su smatrali i da posje-
tom Me|ugorju njih dvoje èle poslati sim-
boli~nu poruku Vatikanu za kona~no priz-
nanje ovog hercegova~kog sveti{ta, a na
kraju, od ukazanja Gospe do dana{njeg
dana, valjda nije bilo turiste koji je do{ao u
BiH a da u svom planu puta nije predvidio
i Me|ugorje.
Isusa ti i Gospe, {ta kaè{, do{li ste
zbog Angeline i Brada, iznena|en je vlas-
nik prodavnice suvenira. A sva su ~uda
mogu}a ovdje kod nas, dvosmisleno
zaklju~uje uz {iroki osmijeh.
Me|ugorje vrvi turistima. I ovog Uskrsa
okupirali su gradi}, na radost brojnih pri-
vatnih poduzetnika, koji su istovremeno i
prigodno podigli cijene izvan svakog razu-
ma. Najvi{e je Italijana i Nijemaca. Dok
{etamo po gradu, iz Sarajeva stiè informa-
cija da su Brad i Angelina trenutno u kolek-
tivnom centru u Gora`du! Dakle, ni{ta od
Angelinine molitve pred Gospinim kipom i
poruke Vatikanu. Sjedamo u automobil i
kre}emo prema Dubrovniku. Nema veze,
CELEBRITY GROZNICA
Po dolasku na sarajevski aerodrom u nedjelju, oko 18 sati,
Angelina Jolie i Brad Pitt su se u vozilu UNHCR-a uputili u
Gora`de. U ponedjeljak su posjetili Gora`de, Vi{egrad i Rogaticu,
gdje su se sastali i razgovarali sa nekoliko izbjegli~kih porodica.
Kako je saop{teno iz UNHCR-a, posjetom Bosni i Hercegovini
Pitt i Jolie, koja je od 2001. ambasadorica dobre volje UNHCR-a,
èljeli su ukazati na bijedu u kojoj ìvi 113.000 Bosanaca koji su
raseljeni iz svojih domova i 7.000 izbjeglica iz Hrvatske, od kojih su
mnogi smje{teni u kolektivnim centrima, ~esto u uàsnim uvjetima.
Jako su me inspirisale ove porodice. Uprkos okrutnoj
stvarnosti njihovog nesre|enog ìvota, oni su nevjerovatno
ustrajni u tome da svojoj djeci obezbijede bolju budu}nost,
izjavila je Angelina Jolie.
Nakon {to sam vidjela ove ljude i ~ula njihove pri~e, ne
mogu dovoljno naglasiti koliko je neophodno fokusirati se na
dobrobit najugroènijih ljudi. Nadam se da moèmo prona}i
rje{enje za preostale desetine hiljada raseljenih, jer samo tada
moèmo zatvoriti jedno od najtragi~nijih poglavlja u savre-
menoj historiji, dodala je glumica.
Angelina Jolie izrazila je nadu da }e se vratiti u Bosnu i
Hercegovinu i sastati sa politi~kim predstavnicima zemlje, sa koji-
ma bi razgovarala o problemu raseljenih osoba.
Bosna i Hercegovina sada ima priliku da krene naprijed
kroz okon~anje raseljenja i dalji put u procesu pristupanja
Evropskoj uniji. Lokalne vo|e su ti koji su najvi{e odgovorni
za to da odaberu opcije koje }e osigurati da do toga i do|e,
zaklju~ila je Jolie.
Nakon obilaska izbjegli~kih centara, Jolie i Pitt su se u poslije-
podnevnim satima vratili u Sarajevo, gdje su na ru~ku koji je orga-
nizirao predstavnik UNHCR-a u BiH Naveed Hussain razgovarali,
izme|u ostalih, sa predsjedavaju}im Predsje dni{tva BiH Harisom
Silajdì}em i ameri~kim ambasadorom u na{oj zemlji Charlesom
Englishom.
ANGELINA JOLIE NAKON POSJETE BOSNI I HERCEGOVINI
Lokalne voe su najodgovornije za budunost BiH
NAJPOZNATIJI GOSTI
Vlasnik hotela Behar Muris Raànica i Brad Pitt
DO SKOROG VI\ENJA
Jolie je najavila da }e uskoro ponovo
do}i u Bosnu i razgovarati sa
politi~kim predstavnicima zemlje
DO SKOROG VI\ENJA
Jolie je najavila da }e uskoro ponovo
do}i u Bosnu i razgovarati sa
politi~kim predstavnicima zemlje
snimi}emo ih tamo, optimisti~no ra zmi -

{ljamo. ârter iz Sarajeva rezervisan je za
17 sati, zna~i, u Dubrovniku su oko pola
{est.
Nakon nekoliko sati vo`nje, stièmo u
Dubrovnik oko dva popodne. Imamo jo{
vremena, pijemo kafu na Stradunu i posma-
tramo opu{tene, vesele turiste koji {etaju
izme|u zidina. Sezona je ovih dana
zvani~no po~ela, vrijeme je ugodno,
sun~ano, sretni smo jer ne pada ki{a kako
su najavili na vremenskoj prognozi. Oko
~etiri sata kre}emo u zra~nu luku îlipi,
udaljenu dvadesetak kilometara od grada.
Novinarske ekipe HRT-a, Nove TV, RTL-a
i ostalih hrvatskih medija ve} su tu.
Pridruùjemo im se, policajac nam dozvolj -
ava da se popnemo na krov, odakle imamo
odli~an pogled na aerodromsku pistu.
êkamo... U me|uvremenu, saznajemo da
je slavni par ve} iznajmio automobil samo
za njih dvoje, bez obezbje|enja koje }e ih
pratiti, te da su rezervisali apartman u
hotelu Puci} Palace na Gunduli}evoj polj -
ani, u historijskoj gradskoj jezgri.
Pola sata kasnije, nadle`ni su odlu~ili da
ipak moramo si}i s krova, ne smijemo tu
snimati. Nije nam drago zbog toga, ali i
dalje ne gubimo nadu. Onda se pojavljuje
direktor zra~ne luke Roko Toli} koji nam, u
svom najboljem odijelu i vidno razo~aran,
saop{tava: Naàlost, Angelina Jolie i Brad
Pitt odlu~ili su da ovog puta ne}e sletjeti u
Dubrovnik, zbog prevelikog interesovanja
medija. Njihov avion je iz Sarajeva,
umjesto prema Dubrovniku, poletio za
Tivat.
Tako su Angelina i Brad na kraju,
umjesto u Hrvatskoj, zavr{ili u Crnoj Gori.
Pri~a je dalje ve} manje-vi{e svima pozna-
ta: iz Tivta su se zaputili prema Budvi, gdje
su odsjeli u luksuznom hotelu Splendid.
Upu}eni tvrde da je crnogorski premijer
Milo \ukanovi} ekspresno reagovao i ve}
dogovorio poslovnu saradnju sa slavnim
parom u vezi sa kupovinom odre|enih
nekretnina. Ali to su, ipak, samo {peku-
lacije. Ne treba im nimalo vjerovati.
PRIÂ PETA, ISTINITA: Angelina i Brad
su oti{li u Gora`de da bi posjetili izbje gli~ko
naselje Gluma~ki par posjetio je kolektivni
centar Splavi{te kod Gora`da, mjesto gdje
ve} nekoliko sedmica traje snimanje igranog
filma o Srebrenici, reìsera Ahmeda Ima -
movi}a i autora dijaloga i stihova Abdulaha
Sidrana. Reìser Imamovi} i njegov produ-
centski tim rad na ovom filmskom projektu
od po~etka drè u najve}oj tajnosti i izbje-
gavaju medije, pou~eni prethodnim nega-
tivnim iskustvom tokom snimanja Ima -
movi}evog prvijenca Go West. Ipak, kako
saznajemo, nije isklju~eno da se u novom
filmu Ahmeda Imamovi}a, ~ija bi premijera
trebala biti uo~i 11. jula, na 15-go di{njicu obil-
jeàvanja srebreni~ke tragedije, pojavi i
najslavniji holivudski par. Iako niko iz
Imamovi}evog tima nije èlio zvani~no
komentirati ovu informaciju, zanimljiva je
koincidencija da su Angelina Jolie i Brad Pitt
u Gora`du odsjeli u istom hotelskom apart-
manu u kojem je prethodno ve~e boravio
jedan od glavnih glumaca Imamovi}evog
filma, Nermin Tuli}, sa suprugom Majom.
POSJETA BOSNI U PAUZI SNIMANJA FILMA U VENECIJI
Angelina i Brad doputovali su u BiH bez djece i posjetili nekoliko izbjegli~kih naselja
G
itarista, kompozitor i tekstopisac
Husein Hasanefendi} Hus ofo rmio
je Parni valjak u Zagrebu, prije
trideset i pet godina. Tri puta je do
sada ova grupa napravila pauzu u
svom radu: prvi put kada su Hus i pjeva~ Aki
Rahimovski oti{li na odsluènje vojnog roka,
1978., drugi put 1988., kada je {ef benda
promijenio gotovo kompletnu postavu, i tre}i
put prije pet godina: Sve se to doga|alo u
hodu, a grupa nije prestala postojati. Vojska je
bila nu`no zlo, iako je ni Aki ni ja nismo
odsluìli do kraja. Bili smo neupotrebljivi, pa
su nas pustili ranije. Promjene postava su se
de{avale zbog èlje da se razvijamo ili su ljudi
èljeli svoje projekte. U svakom slu~aju, sve
je to bio jedan kontinuitet do razlaza 2005.
godine. [to se motiva za povratak ti~e, on je
krajnje jednostavan. Zaèljeli smo se zajed-
ni~ke svirke. Svi smo se realizirali i mimo
benda, tako da nam Valjak nije vi{e nu`nost
nego ~ista uìvancija, veli Hus na po~etku
na{eg razgovora, koji je i najava za njihov
koncert u Zetri, 16. aprila.
DAJEMO SVE OD SEBE
Ipak, za{to ste 2005. muzi~koj sceni i
fanovima odlu~ili re}i zbogom, kada je bilo
jasno da }ete se sa Parnim valjkom nekad
opet vratiti na pozornicu? Jer, nekako nije
bilo prirodno da okon~ate karijeru, bez
obzira {to ste te godine proslavili trideset
godina postojanja...
Bili smo umorni i lagano potro{eni. Biti
stalno aktivan i prisutan na malom trì{tu
neminovno dovodi do zasi}enja, stalnog
pritiska i nu`nih kompromisa koji sve vi{e
optere}uju. Jednostavno smo shvatili da
nam putanja moè i}i jedino prema dolje, a
to si nismo mogli dozvoliti. Koliko god
bolna bila, odluka o razlazu je donesena i
nije bilo planova o nekom ponovnom oku-
pljanju. Krenuli smo svako svojim putem,
sa spoznajom da smo bili dio jedne fan-
tasti~ne pri~e i da smo zaustavili bend dok
je jo{ velik.
U okviru Opro{tajne turneje 2005.,
niste svirali u Sarajevu. Tako da za Sarajlije
koncert koji }ete odsvirati 16. aprila u Zetri
zapravo i nije Va{ povratak, ve} ponovni
dolazak. Da li vrijedi ova formulacija?
Zapravo, da. Iako smo se èljeli oprostiti
od Sarajeva, koje nam je mnogo puta pruìlo
dobrodo{licu, to se nije dogodilo zbog sple-
ta nesretnih okolnosti, tako da ovo zaista i
nije povratni~ki koncert, nego ponovno
druènje nakon dugo, dugo vremena.
Ako izbjegnemo gastronomske
stereotipe vezane za Sarajevo, kao {to su
}evapi, burek i sogan dolma, floskule da
Sarajevo ima najbolju publiku, jer je nema,
i da ko pro|e u Sarajevu pro{ao je svugdje,
{to nije ta~no, {ta je to {to Vas veè za ovaj
grad? Ali i za Zenicu gdje ste ve} nastupili
ove godine, kako i Mostar u kojem }ete svi-
rati na ljeto...
Najpo{tenije govore}i, nisu mjesta bitna.
Nama je bitna publika koja dolazi na na{e kon-
certe, jer ih doìvljavamo kao istomi{ljenike i
trudimo se dati im maksimum. Svejedno je da
li je to u Ljubljani, Zenici ili Zagrebu isto kao
{to je svejedno koliko ih ima ispred nas.
Moramo im dati sve od sebe i gotovo.
Usput, kada planirate svirati u rodnoj
Banjoj Luci? Aki je ve} nastupio pro{le
godine...
Nema planova za Banju Luku.
SKENDERIJA, PREPUNA LJUBAVI
Vjerujem da Vam je jedan koncert
Valjka ostao u neizbrisivom sje}anju. Onaj
sarajevski, 1996., valjda je bio novembar,
kada ste nakon Bijelog dugmeta 1985. imali
drugu najve}u posjetu u Skenderiji u njenoj
istoriji. Godina je pro{la od Daytona,
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
Ugledni zagrebaki muziar HUSEIN HASANEFENDI HUS sa svojom
grupom Parni valjak ponovo svira u Sarajevu, u Olimpijskoj dvorani Zetra,
16. aprila; za na magazin govori o karijeri svog benda, kojeg je osnovao 1975., o
Sarajevu i o Johnnyju tuliu, prestanku rada grupe prije pet godina, motivima za
novi poetak, svom nekadanjem studiju i sadanjem angamanu u
TV Showu Zvijezde pjevaju...
INTERVIEW
Husein Hasanefendi Hus
ef Parnog valjka
Najgore je ìvjeti od sje}anja, iako
ponekad osjetim nostalgiju za onim
idealizmom koji mladost nosi
SAMO ZA RAJU:
Jo uvijek smo mi isti
zanesenjaci koji vole i
vjeruju u to to rade i
ne tede ni sebe, a
bogami ni novce kad je
u pitanju produkcija.
Naa publika s pravom
oekuje i zasluuje
najbolje
NEKA PARNI VALJAK MELJE
PO@ELIO SAM
SE SARAJEVA
Jedan od najzna~ajnijih
koncerata u karijeri Parni
valjak je imao 1996. u
glavnom gradu BiH
62
grad poru{en i spaljen, Skenderija jedan od

rijetkih objekata na osnovu kojih ste uop{te
mogli identifikovati Sarajevo...
Ja si zaista ne umi{ljam da sam dovoljno
rije~it e da bi prenio emocije tog koncerta. To
je bilo jedno intenzivno, pozitivno iskustvo i
ostati }e trajno urezano u mojim najljep{im
sje}anjima. Nismo znali {to o~ekivati od
dolaska u Sarajevo, osim razru{enog grada.
Kakva je raja? Koliko su oni razru{eni?
Koliko je uni{ten onaj toliko poznati duh? Da
li }e nas prezirati zbog pomanjkanja tako
stra{nog iskustva koje su oni proìvjeli? To
su pitanja koja su nam bila na pameti, ali
ni{ta od toga, osim materijalnih tragova
uàsa koji se desio i koji bi im dao pravo na
svu ogor~enost ovog svijeta, nismo na{li.
Skenderija je bila prepuna ljubavi.
[ta je danas, u odnosu na taj period, u
Valjku druga~ije? Ne{to ste stariji, a vidim
u postavi su i dalje i Marijan Brki}, i
Berislav Blaèvi}, Vi i Aki - to se podrazu-
mijeva. U kojoj mjeri su, dakle, u Valjku
kvalitetniji zvuk, aran`mani, svirka, kon-
certna produkcija, mo`da je do{lo i do
odre|enih stilskih promjena?
Jo{ uvijek smo mi isti zanesenjaci koji
vole i vjeruju u to {to rade i ne {tede ni sebe,
a bogami ni novce kad je u pitanju produkci-
ja. Na{a publika s pravom o~ekuje i zasluùje
najbolje. Ina~e, od stare postave tu je jo{ i
Preksi na basu, a novi je jedino bubnjar
Damir [omen, koji je sa nama snimao album
Zastave pa ni on nije nepoznanica. Netko }e
re}i da zvu~imo kao i prije, netko }e ~uti sve
promjene, ali kako god mi svirali, kad Aki
ispusti du{u, to je jednostavno Valjak.
MOJA JE TREMA LAGANA
Ne znam da li ste prvi, ali ste svakako
bili jedan od rijetkih bendova kojima su
Amerikanci objavljivali albume, konkretno
ku}a CBS jo{ krajem sedamdesetih i u prvoj
polovini osamdesetih godina. Bilo je to
jedno lijepo vrijeme koje ponekad probudi
nostalgiju, ili ste ipak tip ~ovjeka koji se
zbog bistrijeg pogleda u budu}nost rijetko
osvr}e na bolju pro{lost?
Najgore je ìvjeti od sje}anja. Bit }e,
nadam se, vremena za pri~anje unucima
kako im je djed svirao u R&R bendu, ali za
sada imam pregr{t planova, a planovi su
budu}nost a ne pro{lost. Ipak, moram priz-
nati da ponekad osjetim nostalgiju za onim
idealizmom koji mladost nosi.
Bez obzira {to je u Valjku u ovih
trideset i pet godina egzistirao veliki broj
muzi~ara, mislim da se ne moè re}i da ste
imali nekih ve}ih i zna~ajnijih turbulencija.
Ili to samo tako izgleda sa strane?
Nema ìvih ex-~lanova sa kojima ne
mogu popiti kavu. Svi su oni odvozili svoje
dionice, dali svoj doprinos i u nekom trenutku
kretali svojim putem bez ikakvih drama.
âk {esnaest studijskih albuma obja -
vio je Husein Hasanefendi} sa svojim
Valjkom. I ve}inu pjesama napisao. A
kada bi prebrojavali i kompilacije, ìve
albume, njegove saradnje - kao aranèr,
muzi~ar, producent, tonski snimatelj - sa
brojnim bendovima sa podru~ja biv{e
Jugoslavije... ko zna gdje bi nas to odvelo.
Ro|en je u Banjoj Luci, 30. januara
1954. godine. Ali, vrlo brzo postao je
stanovnik Zagreba, u kojem ìvi i danas.
Tamo je zavr{io osnovnu i srednju {kolu, te
fakultet. Svirao je prvo u grupama Ab Ovo
i 220, a 1975. osnovao je Parni valjak.
Predsjednik je Hrvatske glazbene
unije, a aktivan je i u odboru za ZAMP, koji
je u okviru Hrvatskog dru{tva skladatelja
zaduèn za kolektivnu za{titu.
KARIJERA JEDNOG BANJALUÂNINA
Gitarista, kompozitor, tekstopisac,
araner, producent... Hus!
SKENDERIJA, SREDINOM OSAMDESETIH
Biv{i bubnjar Parnog valjka Paolo Sfeci, menadèr Raka Mari} i Husein Hasanefendi}
UHVATIO JE RITAM
Hus je sa Valjkom snimio
{esnaest studijskih albuma
NEKA PARNI VALJAK MELJE
Do kada ste bili suvlasnik studija sa
legendarnim ton majstorom Jankom
Mlinari }em Trulim?
E to je stvarno neo~ekivano. Malo ljudi
zna taj podatak, a i sam sam ga smetnuo s
uma. Bilo je to stvarno davno, ranih
osamdesetih. Kako god, to je bio jedan plo-
dan period u kojem sam producirao i sni-
mao dosta {to svojih {to tu|ih albuma. Prvi
koji su u{li u tada novopokrenuti 24 kanalni
studio bili su Animatori, a ja sam bio produ-
cent i po prvi put i snimatelj, pa mi je to
ostalo kao ugodno ali i napeto iskustvo.
Svoj sam dio nakon nekoliko godina pre-
pustio nedavno preminulom Mati Do{enu.
^lan ste ìrija HTV-ovog showa
Zvijezde pjevaju. Je li to i neka vrsta peda-
go{kog rada, kada, da tako kaèm, jednu
polovinu dueta koja nije u profesionalnim
vodama savjetujete i dajete joj insturukcije
u kojem smjeru treba krenuti ako se èli
nastaviti baviti pjevanjem?
Ma to je samo subotnja razbibriga.
Ne znam da li }ete 17. aprila sjediti na
svom mjestu u ìriju, ali znam da }ete 16.
aprila prvi put svirati u Zetri. Opasna je to
dvorana, te{ko ju je napuniti i osvojiti, a
treba se i oko zvuka poprili~no pobrinuti. Je
li Zetra jedan od Va{ih ve}ih izazova?
Apsolutno, iako nam nije prvi put da
ulazimo u Zetru osje}amo da je u pitanju
velika stvar. Nije nas bilo jako dugo i
imamo laganu tremu. [to nas ~eka vidjet
}emo, ali znam {to ~eka publiku koja do|e
na koncert. DERNEK.
Eh, taj Johnny... I
on je svirao u Va{oj
grupi, 1979. godine. Vrlo
kratko, pa je oformio
Azru, a Vi ste im ubrzo
po osnivanju producirali
prvu singl plo~u: Ba l -
kan/A {ta da radim. Ako
je to tako sa spo me -
nutom singlicom, a
jeste, pretpostavljam da
se niste sva|ali, {to mi je
malo ~udno za prgavog
Jo hnnyja...
Ja sa punim pravom mogu ustvrditi da
sam za [tuli}a napravio jako puno, od prve
njegove ikad snimljenje
pjesme, koja je i na na{em
albumu Gradske pri~e, pa
do produciranja i sviranja
na njegovim singlovima, pa
si isto tako dajem za pravo
da na njega ne tro{im
svoje vrijeme.
On je isklju~iv i
ne}e se vratiti na mu -
zi~ku scenu. No, treba li,
uop{te, sve i da ho}e?
Budimo po{teni, [tuli} je ostavio
dubok trag i vjerojatno nedostaje onima koji
ga vole.
I [TULI] JE SVIRAO U VALJKU
ODMORI SE,
ZASLU@IO SI
Jonny [tuli}
ODMORI SE,
ZASLU@IO SI
Jonny [tuli}
Ba dugo te nije bilo, Johnny
GENIJE SA SMETLJI[TA
BH. POLITIÂRI NE
PODR@AVAJU UMJETNOST
JER KOD KU]E DR@E KI^
Kombijem emo putovati po bh. selima i praviti
performanse da naa djeca vide da umjetnost nije
nikakva komplikovana zavrzlama
J
usuf Hadìfejzovi} primio nas je u
svom sarajevskom ateljeu uo~i odlas-
ka u austrijski Innsbruck, gdje na
poziv histori~ara umjetnosti Elija
Krivdi}a izlaè zajedno sa grupom
bh. umjetnika. Jedno je to od brojnih gosto-
vanja u njegovoj karijeri, a izlagao je od
Seula, preko Tel Aviva, Johanesburga,
Rima, Berlina, Krakova, do Milana,
Zagreba, Beograda... Raduje ga, kaè, da
izlaè na mjestima gdje nikad nije bio:
Idem u Innsbruck, opet u neku neizvjes-
nost. Zvao me kustos izlo`be, pita {ta
radim, reko ne znam. Nisam nikad bio, ne
znam {ta tamo ima, a pravi}u rad od onoga
{to na|em. Pitao sam ga samo koliko }e mi
para dati da znam koliko smijem da
ma{tam. Budèt je vaàn da znam u kojem
smjeru mogu da razmi{ljam. Jedanput sam
u Grazu uklju~io u rad i zlato. To je ko{talo
jako puno. Nekad opet uradim od sme}a.
Zavisi {ta na|em i {ta me pozove.
BOLJE DA SE OKRENEMO SEBI
NEGO DA SKIÎMO ZA ZAPADOM
Do sada je uradio tako mnogo stvari, da
neke skoro i ne pamti. Ali prepozna svaki
svoj rad kad ga vidi, zna svaki u du{u. Nema
katalog, monografiju, niti knjigu. Nema ni
kakvog vjernog oboàvatelja koji bi njegove
radove popisao: E, takvim me Bog nije
podario, kaè sa smijehom Jusuf. Najde -
taljniji popis njegovih djela ura|en je u Italiji
gdje je nedavno zavr{ena njegova velika ret-
rospektivna izlo`ba (u Museo Laboratorio di
Arte Contemporanea rimskog univerziteta
Sapienza) koja ovih dana seli u Banju Luku
gdje }e u Muzeju savremene umjetnosti RS-a
biti otvorena desetog maja.
U Italiji je uìvao obilaze}i buvljake gdje
svoju robu donose bosanski Romi koji se,
kako kaè Jusuf, bave prvim slojem arhe-
ologije. Znalci od njih kupuju vrednije
stvari, a on je tamo na{ao zanimljivih pred-
meta i za svoje radove: Kupio sam neke
lutke koje sam koristio u performansu, pa
neki kai{ od srebra... Svi predmeti na ovom
dunjaluku nastali su rukom ~ovjeka, on ih je
izmislio, napravio, koristio, odbacio... Ja te
odba~ene predmete stavljam u prazne pros-
tore galerija i muzeja, smje{tam ih jedne
pored drugih i pravim male horove, ili duete
ili kvintete, koji pjevaju izdaj ni~ku pjesmu od
njihovih vlasnika i tvoraca. Tako sam elimin-
isao to predstanje umjetnika, tu inspiraciju.
Meni ne treba inspiracija da napravim rad.
Princip sam zadao davno, jo{ 1984. godine,
kad sam prvi put u nazivu instalacije Zenica
Depo koristio ime grada i koncept depoa.
Prije tri godine je vi{egodi{nji koncept
depoa upotpunio postapokalipti~nim izlo ` -
benim prostorom u Privrednom gradu
Skenderija i tako je nastala galerija
Charlama Depot. Napu{tene prodavnice
tjeskoban su enterijer, koji je zahvaljuju}i
Jusufovom anga`manu postao izlo`beni
prostor, a ìvotom galerije je, kaè, vi{e
nego zadovoljan. Umjetnici na Zapadu
namiri{u gdje je vru}a ta~ka i sami èle da
do|u da bi se popeli stepenicu vi{e u kari-
jeri, kaè idejni tvorac ove galerije koji
ve} dobiva pisma od zainteresovanih
umjetnika i kustosa iz raznih krajeva.
Nakon {to su o seriji izlo`bi Sub Do -
kumenta postavljenih od septembra u ovom
prostoru (izlagali su Bojan Hadìhalilovi},
Alma Suljevi}, Almin Zrno, Halil Tikve{a,
Lejla ]ehaji}, Gordana An|eli} Gali}, Sa{a
Bukvi}, Ivan Koàri}...) pisali New York
Times i Corriere della Sera, Hadìfejzovi}a
je to ohrabrilo da sa kolegama nastavi izlaz-
iti u neuobi~ajene prostore.
Ovog ljeta neke kolege koje su sa
mnom radile Sub Dokumenta i ja kre}emo
sa promocijom savremene umjetnosti po
bh. provinciji. Traì}emo prevoz, neki
kombi, a na~elnike i predsjednike mjesnih
65
JUSUF HAD@IFEJZOVI], BH. UMJETNI^KI PRVOTIMAC
Razgovarala: ADISA BA[I]
Desetog maja u Banjoj
Luci e biti otvorena
velika retrospektivna
izloba bh. konceptu-
alnog umjetnika JUSUFA
HADIFEJZOVIA, koja
je donedavno bila
postavljena u Rimu; za
na list on govori o tome
kako za dobru umjetnost
ne treba mnogo para,
opisuje svoja iskustva sa
galerijom Charlama
Depot nastaloj na krizi
jednog privrednog
objekta, objanjava
vanost budueg Bijenala
umjetnosti u Titovom
bunkeru u Konjicu i
predstavlja velike
planove za promovisanje
savremene bh.
umjetnosti u provinciji
NOVAC I
UMJETNOST
Budèt je
vaàn da bih
znao koliko
smijem da
ma{tam

zajednica }emo zamoliti da nam ustupe trg
ili neku prostoriju i tamo }emo raditi per-
formanse. Pravi}emo radove na licu mjesta,
pokaziva}emo stvari koji pokazujemo po
evropskim centrima. Va`no mi je da djeca
u BiH vide kako se pravi umjetnost, i ako ih
vidi stotinu, sigurno }e desetak biti
ohrabreno da krene tim putem. Dok oni to
samo gledaju na tv-u ili im ti o tome pri~a{,
to izgleda komplikovano, velika neka zavr-
zlama. A zapravo nije, {to je jednostavnija,
umjetnost je ja~a. Imamo darovitih ljudi, ali
je {kolski sistem i na~in prezentiranja
umjetnosti vrlo oskudan. Djeca ne primi -
ri{u umjetnost, ne budu na licu mjesta kad
se radi, a trebali bi, jer jedino tako mogu
donijeti odluku o svom bavljenju kreativ-
nim radom. Pri tome nije va`no da li }e oni
postati umjetnici ili }e uzgajati pili}e,
va`no je da nau~e da umjetnost nije magija,
nego jednostavan ~in, povezan sa ìvotima
svih ljudi. Bolje je da radimo takve stvari,
da se okrenemo malo sebi, nego da ski~imo
za Zapadom. Tamo jeste lova, ali rijetko ko
kupi kakvog bh. umjetnika. Puno je ~asni-
je, smatra Hadìfejzovi}, pokazati svoju
umjetnost pred ljudima koji o tome nemaju
predznanje, nego pred znalcima koji ma -
nipuli{u umjetnicima i prave sebi tako kari -
jere i poslove. Oni samo profitiraju na
nama kao na egzoti~nim bi}ima, proberu
koliko njima treba, smjeste u kontekst koji
njima odgovara: evo sad je u Parizu izlo`ba
Obe}anja iz pro{losti na kojoj u~estvuju
samo dva bh. umjetnika, [ejla Kameri} i
Braco Dimitrijevi}. To nisu lo{i umjetnici,
ali gdje su drugi? Samo dva od ovoliko
na{ih umjetnika, to je neka du{manska kon-
cepcija, uvjeren je na{ sagovornik.
U HISTORIJU UMJETNOSTI SE NE
ULAZI VELIÂJU]I TU\E ZVIJEZDE
Jusufova ideja je i organizovanje Bijenala
u Titovom bunkeru u Konjicu, ali iako su ovu
izvrsnu inicijativu podràli i Vije}e Evrope i
UNESCO, za sada je realizacija ne{to uspore-
na. Cjelokupna ideja da se ne{to odavde
zapakuje i pokaè svijetu mora, prema
Jusufovom mi{ljenju, biti originalna od
samog po~etka do kraja. Ako napravimo
hilj adito bijenale u nizu bijenala u svijetu, mi
onda pravimo samo dobar postament zapad-
noj kulturi i zapadnoj umjetnosti a takvi
ne}emo biti nikome biti interesantni. Samo
ako ponudimo ne{to originalno, {to oni nema-
ju i {to nisu doku~ili, e onda }emo biti svjet-
ski relevantni. Samo tako se ulazi u historiju
umjetnosti i samo tako se postoji. Filmski fes-
tival, naprimjer, postoji i neka ga, ne bunim
se, ~ak ni zato {to tro{e puno para. Ali bi
morali da rade duga~ije, ako èle su{tinski biti
zna~ajni. Oni jesu mo`da postali veliki obi-
mom u regionu, ali na umjetni~kom nivou oni
nisu relevantni, oni su samo smotra filmova
koji su prethodnu godinu-dvije prikazani na
velikim festivalima. Za{to ne pokazuju velike
stvari poput filma Toma Gotovca Dead Man
Walking, najboljeg dokumentarca koji sam
ikad vidio, ili filmove Ivice Mati}a, ili Hop
jan Vlatka Filipovi}a? Za{to na to ne stave
66
GENIJE SA SMETLJI[TA
Ovdje niko ne kupuje ni{ta osim ki~a
i etablirane umjetnosti. Ali do}i }e vrijeme
kad }e ljudi shvatiti da u to treba ulagati
jer je savremena umjetnost sada najjef-
tinija. Imam ideju da sa ljudima sa kojima
radim u Skenderiji napravim prodajnu
izlo`bu koja bi se mogla zvati Da se ne
baci. Mi bi dampirali cijene i za male pare
bi ljudi koji nisu velike plate`ne mo}i,
mogli kupiti dobru umjetnost. Prava cijena
ionako nije ona koju umjetnik traì, nego
ona koju kupac daje. Krenuli bismo skoro
od nule pa da polako vidimo koliko vrijedi -
mo u stvarnom ìvotu Bosne i He r -
cegovine. Vremenom bismo, nadam se,
za koju godinu, te cijene mogli polako i
podizati, sa entuzijazmom planira Ha -
dìfejzovi}.
UMJETNOST NA RASPRODAJI
Prodavaemo umjetnost i vidjeti
koliko ona ljudima u BiH vrijedi
SOBE LUCIJE PIANTO
Italijanska galeristica i kolekcionarka Lucia Pianto jo{ je od rata izrazito vezana za Sarajevo i BiH, a ovih dana je svoju sarajevsku privatnu kolek-
ciju posudila da bude izloèna na Charlama projektu u Sub Dokumentima; ovo je prema mi{ljenju Jusufa Hadìfejzovi}a najbolja kolekcija ikad
izloèna u Sarajevu, a sa~injavaju je djela Tanje Ostoji}, Josepha Beuysa, Sa{e Markovi}a Mikroba, Sa{e Bukvi}a, Mladena Stilinovi}a...
fokus, za{to ne beru cvije}e oko sebe? [to

vi{e ne afirmi{u vrijednosti koje su napravili
ljudi odavde?
Ja imam tako|er plan, najbolje ljude iz
teatra, iz vizuelne umjetnosti, pozivati ovdje
da drè predavanja. Zapisa}emo svaku rije~,
{tampati to na nekom najjeftinijem reciklira-
nom papiru da se sa~uva i da do|e {to vi{e
ljudi ovdje! Treba razmjenjivati znanja, va`no
nam je da studenti i ljudi koji se bave umjet-
no{}u ~uju istinski zna~ajne ljude. Ako znamo
dovesti eminentne ljude koji su zaista va`ni za
istoriju umjetnosti, tek onda moèmo postajati
centar umjetnosti: tako|er, ako znamo dovesti
mlade, ne tako afirmisane umjetnike, koji }e
uskoro preuzeti primat, e onda mi postajemo
va`no mjesto na umjetni~koj mapi svijeta.
Prema mi{ljenju na{eg sagovornika,
pogre{na je strategija dovla~iti u Bosnu i
Hercegovinu otrcane zvijezde iz bilo kojeg
polja. To previ{e ko{ta, a ne donosi ni{ta.
Daje malo lo{eg publiciteta i lo{eg primjera
mladima, stvara im pogre{an sistem vrijed-
nosti. Iako smatra da se dobre stvari mogu
napraviti bez novca i da je neumjesno traìti
novac za ne{to {to je tek puka nerealizovana
ideja, Jusuf obja{njava kako na nekom nivou
institucionalna podr{ka postaje neophodna,
kao {to je sada postala za projekat D-O ARK
Underground u koji su se uklju~ile i Srbija i
Crna Gora. Ve} se kasni sa pripremama, ne
sastajemo se dovoljno, mi selektori, Bra -
nislav Dimitrijevi}, Petar ]ukovi} i ja,
moramo raditi prvo na konceptu pa onda
birati umjetnike, a ne obratno. Bunker je,
dodu{e, sam najve}i selektor jer }e on u svo-
joj utrobi zahtijevati adekvatnu umjetnost i
doga|aj. To ne mora ko{tati mnogo.
Ne}emo pozivati samo zvijezde jer to
nema smisla, to samo potvr|uje hijerarhiju
u umjetnosti Zapada. Pozva}emo dobrih,
neafirmisanih umjetnika, jakih autora koji
mogu stajati pored Marine Abramovi} ili
Kunelisa. Bosna je puna takvih umjetnika,
kao i Rusija, Albanija, Kina... Ideja je
dobra, samo je treba dope}i. Vizuelna
umjetnost nema veliku publiku kao {to
imaju rokenrol ili fudbal, ali ima elitnu,
jako mo}nu publiku. Bogati uticajni ljudi
kupuju i kolekcioniraju savremenu umjet-
nost. Ako takve ljude dovedemo, Bijenale
bi donijelo koristi i Konjicu i okolini.
Naàlost, ljudi koji kod nas odlu~uju i koji
daju pare za umjetnost, oni ne znaju ni{ta
o umjetnosti. Bilo bi najbolje da ocijenimo
svoje Predsjedni{tvo na osnovu toga koje
umjetnine oni drè u ku}ama! Reza Pa -
hlavi i njegova k}erka i supruga imali su
jednu od najboljih kolekcija na svijetu. Na
jednoj izlo`bi futurizma i metafizike na
kojoj sam bio, pola radova je pripadalo
njima. Volio bih da imamo vladare koji se
razumiju u umjetnost. Takvi vladari nisu
krvolo~ni.
JUSUF HAD@IFEJZOVI], BH. UMJETNI^KI PRVOTIMAC
Iako smatra da je te{ko na}i neki
zajedni~ki imenitelj za savremenu bh.
likovnu scenu jer ne postoje manifestacije
na kojima bi se to uo~ilo i iskristalisalo,
Jusuf Hadìfejzovi} je uvjeren da su bh.
umjetnici kao nikad ranije uklju~eni u
svjetske tokove. Ona kaè: Ne znam da li
je to zbog rata, ili zbog interneta, ili zbog
dana{nje omladine koja je jednostavno
takva, ali Bosna danas ima sjajne likovne
umjetnike koji se bave vrlo aktuelnim
stvarima. Naàlost, ima mnogo bh. umjet-
nika koji samo ponavljaju stvari iz istorije
umjetnosti, jer nema kritike, Bosna nema
metar kojim bi mjerila svoje vrijednosti.
Zaista je neprijatno da, naprimjer, neko ko
je autodidakta i ko radi ki~ dobija velike
svote novca a da neko ko ozbiljno pred-
stavlja zemlju u svijetu, jedva dobije
smije{nih pet ili deset hiljada maraka za
neki projekat. Ali istorija umjetnosti nas u~i
da je tako bilo u svim vremenima, manje-
vi{e sli~no. Ali isto tako nas istorija u~i da
je u Mnchenu jedan kralj naredio da se u
jednoj ulici svi zadnji spratovi pretvore u
ateljee. [to se kod nas nikad nije desilo.
Tito je na primjer dekretom osnovao
filmske ku}e za svoju propagandu, ali su
one producirale i umjetni~ke filmove. Ne
znam za{to je demokratija donijela izjed-
na~avanje umjetnika, za{to se sad ~ini da
je nemogu}e rangirati umjetnike. Ljudi laù
da se to ne moè ocijeniti. Kako u drugim
stvarima moè. Ko su najbolji fudbaleri?
Oni koji najbolje predstavljaju zemlju, koji
igraju u dobrim ligama, na velikim
takmi~enjima a ne oni koji igraju na
{oderu. A ovdje je u umjetnosti glavni onaj
ko igra na {oderu, i to je paradoksalno. To
je kao u fudbalsku reprezentaciju na svjet-
skom prvenstvu stavi{ nekoga zato {to ti je
ro|ak!?
BiH IMA SJAJNU LIKOVNU SCENU
Naalost, podrku politiara i
javnosti dobiva autodidakta koji
radi ki
UMJETNOST
SIROMA[NIH
U tri godine postojanja
galerije Charlama
Depot u tri maha smo
dobijali novac; izlo`ba
Vrata su bila otvorena
za koju smo dobili
3.000 KM pozvana je u
pet gradova regije, a
kad je to ~uo kantonalni
ministar kulture
Hadìhafizbegovi}
obe}ao je jo{ novca,
jer neke predstave
progutaju stotine hiljada
a ne dobace ni do
Kiseljaka, kaè
Hadìfejzovi}
U
vrijeme dru{tvenih po -
metnji i prevrata, na -
glo se namnoè gro-
moglasni branitelji na -
roda, dràve, na{eg
na~ina ìvljenja, na{e tradici-
je, na{e vjere i morala... Za
tom vrstom ekshibicionizma
poseù i u~eni i polupismeni.
Od vulgarnog patriotizma uvi-
jek se dobro ìvjelo. Po~esto,
pre~esto, nazdravi~arski patri-
oti, buka~i koji u trans padaju
pri pomenu voljene im do -
movine, istoj toj domovini
nanesu golemu {tetu... Iza nas je
jo{ jedno stra{no bosansko-
hercegova~ko razdoblje, ~ije
odjeke vrijeme ne sti{ava. Bilo
je i stra{no i pogano. Vrijeme
bez slave... Puno laì i obmana,
puno krvi i razaranja, puno
poniènja i sveop}e mizerije...
Samo je slava izostala. Plaha
vakta, ko obraza nema!
FUKARA DUHOM I MORALOM
Prije stotinu i pedeset godi-
na, na sarajevskoj javnoj sceni
pojavio se jedan vol{ebnik, koji
je po svemu rodona~elnik sara-
jevskih histeri~nih uli~nih tri-
buna i fukare duhom i moralom,
po{asti {to je u svim previranji-
ma kaljala obraz gradu, kaba -
dahilukom, gramzljivo{}u, erupci-
j a ma mr`nje... Ime mu je Salih, a
svijet je ugledao 1834. godine u
porodici Vilajetovi}, u Barda k -
~ijama, mahali u ~ijem je
sredi{tu dàmija Pa~adì hadì-
Nesuha. Vilajetovi}i su gene -
racijama bili ugledni imami, a
Avdaga Vilajetovi} bija{e naj-
glasovitiji sarajevski narodni
hirurg, berber. Zahvaljuju}i tom
porodi~nom ozra~ju, Salih
zavr{i mekteb i izu~i hifz,
postade, biva, hafiz. To mu je
omogu}ilo da postane imamom
dàmije Abdi Halife na Bu -
dakovi}ima, a kasnije i Buza -
dìjine dàmije u Logavini. Kad
se ovome dodaju i neka njegova
dobro~instva iz rane mladosti,
sve je ukazivalo na dobar ishod
i ~estit ìvot. No, èstoka i
razorna Salihova priroda ispolji
se u vi{e navrata. On je bio
fanati~ni zagovornik feudalnih
odnosa, neprijatelj svih reformi
i liberalizacije, koja je zapo~ela
ukidanjem janji~arskog reda.
Duboko i temeljito mrzio je
pravoslavne i katolike. Vlast je
primjenjivala razli~ite metode
da ga obuzda. âk ga je poslala
i na hadìluk, da ga se, makar
kra}e vrijeme, kutari{e. Ode
Salih na ]abu, a vrati se Hadì-
Salih. Ni to ne pomoè. Ve}
1863. godine, kada, na temelju
carskog fermana zapo~e gradnja
Saborne crkve u Sarajevu,
hadì-Salih Vilajetovi} okupi
grupu sli~nih ekstremista, te s
njima po~e terorisati Sarajlije, u
prvom redu pravoslavne i kato-
like. Prosvije}enom i odlu~nom
bosanskom valiji Topal [erif
Osman-pa{i dodija ovaj nasilnik
i galamdìja, pa ga progna u
Novi Pazar. Po~etkom sedamde-
setih godina 19. stolje}a, kada je
osmanskoj upravi u Bosni i
Hercegovini bila preostala jo{
samo nepuna decenija, nasta-
do{e nemiri u Carevini, {to
Hadì-Salih iskoristi i vrati se u
Sarajevo. Mjesecima prije po -
sve }enja Saborne crkve, on je sa
istomi{ljenicima otvoreno i
uporno propagirao mr`nju
prema nemuslimanima i umje -
renim muslimanima, a posebice
prema, kako ju je on vidio,
izdaj ni~koj vlasti. Novi bosans-
ki namjesnik Mehmed Asim-
pa{a, morao je maknuti buka~a s
ulice. Postavio ga je za imama u
zaptijsku kasarnu, a zapravo
li{io slobode kretanja. Ovaj
neobi~ni ~ovjek imao je
dìnovski stas i golemu snagu.
U onovremenom sarajevskom
govoru, takve su nazivali loja-
ma. Hadì hafiz Salih Vilaje -
tovi}, postade jednostavno
Hadì-Lojo, miljenik i predvod-
nik svjetine. U rasulu vlasti, a
bogami i pameti, nakon Bosa n -
skohercegova~kog ustanka
1875. godine, hadìja se odao
{vercu, hajdu~iji i hu{kanju na
VALERIJANOV AMFITEATAR
Pi{e: VALERIJAN @UJO
...Neka ga uzvi{eni Bog ~uva od svih
nesre}a; nek bude uni{ten neprijatelj
Sarajeva, ako ga bude bilo!
Mejli, Muhamed Kurani
U svojoj vie od pet stoljea dugoj povijesti Sarajevo je bilo grad za kojim su
udjeli mnogi osvajai; u narednih nekoliko brojeva na saradnik, autor
Leksikona Sarajeva, pie o najpoznatijim neprijateljima glavnog grada BiH
HAD@I-LOJO
Rodonaelnik sarajevskih kabadahija
SARAJLIJE
SVE PAMTE:
Salih Vilajetovi,
Hadi-Lojo, je bio
fanatini
zagovornik
feudalnih odnosa,
neprijatelj svih
reformi i
liberalizacije,
koja je zapoela
ukidanjem
janjiarskog reda.
Duboko i temeljito
mrzio je
pravoslavne i
katolike
nemuslimane. Pozlata hafiza,
imama i hadìje, nije mogla
sakriti Salihove nepodob{tine.
Provodio je teror sve do Tuzle i
Bijeljine, krao i preprodavao
konje i goveda, etc, etc..., poseb-
no veliku dobit imao je od
{verca duhanom. U to vrijeme je
nastala i izreka: [erijat na srije-
du, duhan na hrpe! Koje razmj -
ere je imalo Hadì-Lojino haj-
dukovanje i razbojni{tvo, kazuje
i ~injenica da je valija u potjeru
za njim poslao 180 ljudi.
PRETEÂ JUKE PRAZINE
Sa ovakvim renomeom, do -
~ekao je Salih i godinu Berli n -
skog kongresa. Kada je bilo izv-
jesno da }e Austro-Ugarska
okupirati Bosnu i Hercegovinu,
sarajevski uglednici svih vjera i
tradicija, po~eli su se dogovarati
o tome {ta im je ~initi. Tada se
dogodio jedan uzlet, koji govo -
re}i o ovim previranjima, ugla -
vnom previdimo. Naime, 28.
jula 1878. godine Narodna
vlada, formirana u Sarajevu,
proglasila je smjenu valije
Mazhar-pa{e i kraj vi{estoljetne
osmanske uprave. Tako je, istina
jedva nekoliko nedjelja, Bosna i
Hercegovina bila slobodna i
samostalna. Ovo je ~inje nica od
prvorazredne va `nosti. Narodna
vlada je organizirala otpor.
Istinsko patriotsko raspoloènje
obuzelo je sve Sarajlije i musli-
mane i pra voslavne, ali i
istaknutije katolike. Tada se
kao snaàn remetila~ki faktor
pojavio nezaobilazni Hadì-
Lojo. Provalio je u zatvor i pus-
tio okorjele zliko vce, oplja~kao
je magacine oru`ja, hrane i
druge robe i svjetinu pridobivao
dijele}i oplja~kano... [to li mi je
ovaj recept poznat... Dakako,
kad je bio poslan na boji{te,
zbrisao je i vratio se u Sarajevo.
Narodna vlada nije znala kako
iza}i nakraj s ovom nepogodom.
Kad su ga pozvali da se o~ituje,
hadìja se sam ranio u nogu, e da
bi izazvao samilost. Ranu mu je
previo neki berber na Ba{~ar{iji.
U no}i, izme|u 16. i 17. avgus-
ta, Hadì-Lojo je pobjegao u
selo Mio{i}e, kraj Pra~e. Ostaje
kao pouzdano utvr|ena ~injeni-
ca, na temelju austrougarskih i
bosanskohercegova~kih izvora,
da je vo|a otpora austrou g -
arskoj okupaciji, prvog nepri-
jateljskog vojnika vidio tek 2.
oktobra 1878. godine, punih
~etrdeset i pet dana nakon {to je
general Josip Filipovi}, savla-
dav{i juna~ki otpor Sarajlija i
masakriraju}i ih po ulicama i u
njihovim ku}ama i dàmijama,
pozdravio austrougarsku zas-
tavu na Vratni~koj utvrdi.
69
NEPRIJATELJI SARAJEVA (5)
Kako je nastao mit o junaku
Hadì-Loji? Jednostavno, pop-
ulisti~kim i galamdìjskim me -
todama Salih je zadobio fu -
karu, a austrougarska propa-
ganda je proizvela papirnog
vo|u otpora, objavljuju}i brojne
novinske tekstove i Hadì-
Lojine portrete. I, mada je
Hadì-Salih Vilajetovi} bio
osu|en na smrt, pa onda
pomilovan, mada su ga pro-
ganjale dvije carevine, mada je
odrobijao u Terezinu, u istoj
}eliji u kojoj }e kasnije skon~ati
Gavrilo Princip, za njega se
ova razbojni~ka storija zavr{ila
povoljno. Kupljena mu je ku}a
u Meki i postao je, sultanovom
odlukom imam jedne tamo{nje
dàmije. A to {to su brojni ljudi
ostali i bez domovine i bez
imovine i bez glave, nikom
ni{ta. Jo{ i ovo. Kaè meni
jedan poznanik, nakon {to je
odgledao kra}i dokumentarni
film o Hadì-Loji, koji sam real-
izirao u okviru serije Leksikon
Sarajeva: Jesi li ba{ morao
onako naruìti Hadì-Loju...
Kakav je god, na{ je. Mogao
sam mu re}i i rekao sam samo:
Moj je jedino onaj ko valja,
ne ra~unaju}i k}eri, one su
moje i kad, gluho bilo, ne bi
valjale!
ADIO PAMETI
Plaha vakta, ko obraza nema!
MIT O VO\I OTPORA
AUSTROUGARSKOJ
OKUPACIJI
Hadì-Lojo je prvog
austrijskog vojnika
vidio dva mjeseca
nakon okupacije BiH
MIT O VO\I OTPORA
AUSTROUGARSKOJ
OKUPACIJI
Hadì-Lojo je prvog
austrijskog vojnika
vidio dva mjeseca
nakon okupacije BiH
KULT MARKET
VOJISLAV VUJANOVI]
Ines
Knjiga Ines (Mauna-
Fe, Sarajevo, 2010.)
govori o legendarnoj
glumici Ines
Fan~ovi}, èni koja je
po sopstvenom izboru
odavno postala
Bosanka i ovda{njoj
kulturnoj sredini pok-
lonila najplodnije godine svoje karijere.
Ines je i u poznim godinama aktivna i
obraduje se svakom pozivu da glumi. Ova
monografija o kojoj je SB ranije op{irno
pisala, moè se na}i u bh. knjiàrama po
cijeni od 35 KM.
TERRY EAGLETON
Razum, vjera i
revolucija
Svoj doprinos velikoj
raspravi oko toga ima li
Ga i ako ima koliko i u
kojem obliku, dao je i
popularni britanski teo-
reti~ar knjièvnosti i kul-
ture Terry Eagleton u
svojoj knjizi Razum,
vjera i revolucija:
Refleksije o raspravi
oko Boga (Naklada Ljevak, Zagreb,
2010.). Eagleton u ovoj knjizi polemizira i
sa vjernicima, i sa ateistima, i sa instituci-
jama vjere, i sa bezbo`nicima raznih
vrsta... Cijena je 33 KM.
BARBARA KEESLING
Vodi~ dobrim
djevojkama...
Ameri~ka psihologinja
Barbara Keesling,
autorica serije
priru~nika o ljubavnom i
seksualnom ìvotu, u
svojoj knjizi Vodi~
dobrim djevojkama za
seks lo{ih djevojaka
(Uroboros, Beograd,
2009.) savjetuje
suzdrànim, trezvenim i pred sopstvenim
tijelom posramljenim ènama kako da se
malo opuste i nau~e uìvati u tjelesnim
uìcima. Cijena je 23 KM.
Nema boljeg mjesta za zlo~in od
mirnog engleskog sela sa uredno poko -
{enim travnjacima, idili~nim kamenim
ku}ama i bajkovitim jezercima. Naru{iti
pa na kraju ponovo uspostaviti mir i har-
moniju takvog mjesta, uspje{ni je recept
bezbrojnih krimi}a. I Simon Beckett, nova
britanska zvijezda krimi ànra, radnju
svog romana Kemija smrti smje{ta u jedno
takvo mjesta{ce, ali mu dodaje i savremeni
sastojak: iskusnog forenzi~ara, jednog od
onih koji nam evo ve} godinama okupira-
ju tv ekrane pa po cijele dane reù, secira-
ju, obduciraju i analiziraju zabrinutih,
duboko koncentrisanih lica. Beckettov
junak David Hunter forenzi~ki je
antropolog svjetskog glasa (radio je ~ak i u
Bosni, sazna}emo otkrivaju}i njegovu
impresivnu biografiju) ali nakon jedne
porodi~ne tragedije odlu~uje da mu je
dosta mrtvaca i povla~i se u zaba~eni
Manham, da bude seoski ljekar. Dva mis-
teriozna zlo~ina prisili}e Huntera da se
nakon tri godine mirnog ìvota vrati neka-
da{njem pozivu i da pomogne policiji. Ali
njegovo uplitanje bi}e dramati~nije nego
{to je na po~etku slutio.
Beckett je dostojan nasljednik autora
poput Agathe Christie ili sir Arthura
Conana Doyla i njihov dobar u~enik.
Uìtak ~itanja Kemije smrti ponegdje
kvari jedino vrlo detaljno opisivanje stanja
tijela u raspadanju: broj muha, veli~ina
larvi i ogavnost mirisa do~ekaju ~itaoca
svakih nekoliko stranica, a opis raskuha-
vanja le{a kako bi se ogoljele i prou~ile
kosti, doìvljaj je koji je ~itaocu mo`da
mogao ostati i uskra}en.
Paralelno sa razvojem policijske is -
trage, pisac nas zabavlja i jednom Hu -
nterovom seoskom romansom (valjanje u
sijenu ipak izostaje), i koliko god i spored-
ni likovi i njihova sentimentalnost bili
pomalo kli{e, svi ovi dijelovi mozaika
pronalaze na kraju svoje mjesto u strukturi
romana. Kemija smrti ima nepredvidiv
rasplet (autor nas uistinu sve do samog
kraja majstorski navodi na krivi trag) ali
ne izlazi iz zadatog okvira: ovaj roman nije
ni{ta vi{e, ali i ni{ta manje od punokrvnog
krimi}a, prave poslastice za ljubitelje ovog
ànra. (A. Ba{i})
KNJI@EVNA KRITIKA
Roman Simona Becketta Kemija smrti (V.B.Z., Zagreb, 2009.)
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Stieg Larsson: The Girl with the
Dragon Tattoo
2. Stephenie Meyer: The Short Second
Life of Bree Tanner
3. Jim Butcher: Changes
4. Michael Lewis: The Big Short
5. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked
the Hornets Nest
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knjiàra Buybook, Sarajevo)
1. Mario V. Llosa: Tetka Julija i piskaralo
2. Ayaan Hirsi Ali: Nevjernica
3. Geraldine Brooks: Ljudi knjige
4. Rabih Alameddine: Hakawati
5. Stieg Larsson: Milenijum (trilogija)
Forenziar u malom
engleskom selu
STRU^NJAK SVJETSKOG GLASA
Beckettov junak David Hunter radio je
uspje{no ~ak i u Bosni, ali nakon jedne
porodi~ne tragedije odlu~uje da mu je dosta
mrtvaca i povla~i se da bude seoski ljekar
Proteklog vikenda u Berlinu je odràn
prvi sajam donera u Njema~koj, u okviru
kojeg je predstavljen i robot za rezanje
kebaba. Ova atrakcija je izum kiparskog
poduzetnika Ahmeta Kalyoncua, koji se
nada da }e svoje doner robote uspjeti pro-
dati vlasnicima nekih od 15.500 prodavnica
kebaba u Njema~koj. Digitalna kamera na
vrhu kaveza od nehr|aju}eg ~elika usmjera -
va o{trice koje se spu{taju do mesa, a robot
se moè kontrolisati pomo}u daljinskog
upravlja~a.
Otkada su turski imigranti prvi put
po~eli prodavati doner ra`nji}e sa umakom
i salatom po~etkom 70-ih godina, ova brza
hrana postala je omiljena me|u Nijemcima.
Procjenjuje se da u Berlinu trenutno ima
oko 1.000 prodavnica donera vi{e nego u
Istanbulu, a uprkos niskim cijenama kebaba
(ko{taju izme|u 2,50 i ~etiri eura po
komadu), ukupan profit od prodaje iznosi
oko 2,5 milijardi eura godi{nje.
Berlinski sajam pro{log vikenda pri -
vukao je elitu doner proizvodnje, pi{e
njema~ki Spiegel. Izlaga~i su bili podijelj -
eni od dostavlja~a kebaba, do trgovaca
za~inima za ovo jelo, a {tandovi su mamili i
turskim slasticama.
Trì{te je pod pritiskom. Moramo
postati profesionalniji, a ovo je dobar
po~etak. Kona~no, Berlin je prijestolnica
donera, izjavio je Ramzi Kaplan, milioner
i vlasnik najve}e firme za proizvodnju don-
era u Evropskoj uniji Kap-Lana.
U Udruènju proizvo|a~a kebaba
(ATDID) imaju mnogo nedoumica. Jedna
od tema na Sajmu bila je treba li mijenjati
cijenu kebaba, te da li male firme mogu
pretrpjeti niè cijene. Sporna je bila i ideja
da se formiraju stru~ni te~ajevi radnika za
proizvodnju kebaba, a u sjeni nedavnog
skandala zbog svjeìne mesa od kojeg se
pravi kebab, razgovaralo se i o standardima
higijene i kontroli kvalitete. Iz ATDID-a su
za ovu godinu najavili uvo|enje pe~ata
odobrenja, odnosno redovne preglede
prostora i kvaliteta mesa.
Zanimljivo je da je sajam donera posje-
tiocima ponudio striktno njema~ki meni sa
mesnim kola~i}ima, kuhanim povr}em i
kola~ima od sira. Ipak, prisutni su uspjeli
degustirati uzorke svjeèg mesa sa tanjira
pripremljenih doner robotom. Me|u
njima je bio i Huseyin Muslin, biv{i trgo-
vac. Njegov {tand, koji je otvoren 1972.
godine, bio je jedan od prvih u Berlinu.
Muslina, me|utim, ma{ine nimalo ne
fasciniraju: Meso se moè bolje rezati
rukom. Ukoliko se to radi ma{inom, meso
gubi svoj sok. (M. Radevi})
Berlinski sajam donera
LIFESTYLE
Prodajom doner kebaba u Njemakoj se godinje ostvari
prihod od 2,5 milijardi eura
KULT MARKET
NJEMA^KA
ôkolada
Samo jedna
kockica ~oko-
lade dnevno
moè produìti
ìvot, potvrdili
su specijalisti
za ishranu iz
Potsdama. Oni
su deset godina pratili ìvotne navike i
zdravlje 19.300 odraslih osoba i do{li do
zaklju~ka da oni koji redovno konzumiraju
~okoladu mogu sprije~iti infarkt i mo`dani
udar, jer je ova poslastica dobra za srce i
krvni pritisak. Tako|er, tamna ~okolada,
koja ima ve}i procenat kakaa, zdravija je
od bijele ili mlije~ne.
ENGLESKA
U 48. godini...
Londonski nau~nici
napravili su dijagram koji
predstavlja raspoloènje
tokom ìvota, a li~i na
slovo U - raspoloènje je
na visokom nivou u mla-
dosti, u srednjem dobu na
niskom, dok u starosti lini-
ja opet ide uzlaznom
putanjom. Istraìvanje je obuhvatilo ~ak
dva miliona ispitanika {irom svijeta, a
analizirani su podaci o mentalnom i tje-
lesnom zdravlju. U prosjeku, ~ovjek se
najlo{ije osje}a u 48. godini ìvota, s tim
{to postoje odre|ene razlike izme|u regi-
ja: za prosje~nog Britanca to je 36. godi-
na, a za Portugalca 66.
AUSTRIJA
Solarij
Maloljetnicima u
Austriji }e od 1. sep-
tembra biti zabranj -
eno kori{tenje solari-
ja kako bi se za{titili
od raka koè, objavi-
lo je austrijsko Ministarstvo za omladinu.
Vlasti su upozorile da natpisi na salonima
da je kori{tenje solarija dozvoljeno samo
osobama starijim od 18 godina ne}e biti
dovoljni, ve} }e vlasnici tih salona morati
da kontroli{u i li~ne karte klijenata. Za
osobe koje prekr{e propis predvi|ene su
kazne i do 2.180 eura.
KEBAB, OMILJENA HRANA NIJEMACA
U Njema~koj danas postoji vi{e od 15.000 prodavnica kebaba
KULT MARKET
PODGRIJAVANJE
JUÊRA[NJEG RU^KA
Kostadin Bonev
Makedonija
nakon raspada
Jugoslavije.
Nakon ~etrde-
set godina
{utnje,
Katerina
Vandeva
odlu~i progovoriti. Otkrivanje tajni, koje su
bile pa`ljivo ~uvane dugo vremena, izazi-
va kome{anje... Film o doga|ajima u koji-
ma granica izme|u dobra i zla u pot-
punosti nestaje. Bugarski kandidat za
Oscara 2002., nagra|en s nekoliko
Zlatnih ruà na Bugarskom nacionalnom
filmskom festivalu.
Ocjena: 4
PLUTAJUÎ OBLACI
Aki Kaurismki
Ilona je
konobarica
u restoranu,
a njezin mu`
Lauri voza~
tramvaja.
Iako su
nedavno
izgubili
dijete, oboje se doimaju pomireni sa sud-
binom i sretni. Istovremeno oboje ostaju
bez posla, te su primorani na svakod-
nevnu potragu za bilo kakvim novim
poslom. Nove okolnosti stavit }e njihov
brak na ku{nju.
Ocjena: 4
PISMA IZ SAHARE
Vittorio De Seta
Assane mora oti}i iz
Senegala. Traì
posao i primoran je
prekinuti fakultet. U
Italiji ima prijatelja.
Odlu~i oti}i. Njegovo
ilegalno putovanje
zapo~inje brodolo-
mom i dolaskom na
Lampedusu. Najprije
je na jugu gdje radi na
crno. Ali, to nije ono {to Assane traì. Zato
nastavlja svoj put...
Ocjena: 4
Ovo je pri~a o djevojci iz malog mjesta.
Ima 23 godine, studira engleski jezik i
knjièvnost, te sprema svoj diplomski rad.
Njeni roditelji su razvedeni. Ne voli svoju
majku, stalo joj je do oca, biv{eg rockera.
Ona ima svoje planove i snove. Pod
tajnim imenom Slovenka ostavlja oglas.
Prostitucija joj je tajni izvor prihoda. Ova
intimna drama, naravno, ne govori samo o
mladoj studentici. Pri~a je to o tranzicijskim
zemljama, o mnogima koji su se u ovom
vremenu u èlji za napretkom prostituirali
(vi{e moralno nego fizi~ki, iako jedno ne
isklju~uje drugo).
Pri~a je to i o te`nji za materijalnim. Jer,
mlada studentica pristaje na prodaju svoga
tijela zbog otpla}ivanja kredita za stan.
Naravno, to funkcionira i kao metafora za
mlade naivne zemlje, koje se zaduùju pa
moraju biti j... da bi dug vratile. Nije ni
~udo {to su njeni klijenti u filmu uglavnom
~lanovi EU-a. Ovaj film prikazuje i
~injenicu koliko roditelji pojma nemaju {ta
im djeca zapravo rade. Pitanje je samo da li
ta djeca znaju {ta rade oni sami. Scenario za
film su napisala tri scenarista: Ognjen
Svili~i}, Matev` Luzar i Damjan Kozole.
Slovencu Damjanu ovo je ~ak osmi film.
Jedan je od pionira nezavisnog filma na
na{im prostorima. Ro|en je 1964. u
Breìcama. Prvi dugometra`ni film je snimio
sa dvadesetak godina. To je bio jedan od
prvih nezavisnih filmova u onda{njoj
Jugoslaviji. Njegovi niskobudètni filmovi
prikazivani su diljem svijeta, na brojnim
me|unarodnim festivalima.
Kozole nikada nije primljen na
akademiju. Iako je ~ak tri puta uporno
poku{avao. Tje{ilo ga je to {to je
Fassbinder ~etiri puta padao na prijem-
nom. Dokaz je to kako ne treba posustati i
odustati zbog toga. Jedan od koproduce-
nata filma je Amra Bak{i}-âmo. êstitke
na dobrom filmu.
(D.Jane~ek)
Svi smo mi Slovenka
KINO KRITIKA
Film A Call Girl Slovenka (Slovenija, Njemaka, Srbija,
Hrvatska, BiH, 2009.), reditelja Damjana Kozolea
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Cop Out (Kevin Smith)
2. Shutter Island (Martin Scorsese)
3. The Crazies (Breck Eisner)
4. Percy Jackson & the Olympians: The
Lightning Thief (Chris Columbus)
5. Avatar (James Cameron)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Ni na nebu ni na zemlji (Jason Reitman,
Paramount Pictures)
2. Princeza i @abac (Ron Clements, John
Musker, Disney)
3. Avatar (James Cameron, Twentieth
Century-Fox Film Corporation)
4. Mjesec (Duncan Jones, Liberty Films
UK)
5. Previ{e je sloèno (Nancy Meyers,
Universal Pictures)
INTIMNA DRAMA
A Call Girl Slovenka je pri~a i o te`nji za materijalnim
Gradom Kawasakijem u Japanu nosi se
ogromni napuhani penis ruì~aste boje. On
je dio rekvizita kojima se obiljeàva festival
u ~ast penisu. Tko god je pomislio da se
radi o pornografskom showu, pogrije{io je.
Kanamara Matsuri, Festival ~eli~nog
penisa, ima dugu tradiciju u Kawasakiju.
Radi se o festivalu plodnosti koji se odràva
po~etkom svakog prolje}a, a koji ima i
bogatu historiju. Po legendi, jedan se
demon sakrio u tijelu mlade djevojke i
terorizirao mu{karce u selu odgrizaju}i im
najdraè dijelove anatomije. Tada se jedan
kova~ dosjetio rje{enja. Jednom je mladi}u
napravio ~eli~ni penis, a demon je na njemu
polomio zube kad ga je poku{ao odgristi.
Tako je ro|en Festival koji se odràva ve}
vi{e od stolje}a, a objekt oboàvanja je
mu{ki spolni ud. U tu svrhu sudionici festi-
vala hodaju gradom s ogromnim umjetnim
penisima, nose se kape u obliku penisa,
jedu sladoledi u obliku penisa, a svi
prehrambeni proizvodi koji se mogu
oblikovati, prave se u obliku penisa.
Prvobitno su Festival slavile samo prosti-
tutke, koje su se na taj na~in htjele za{tititi
od spolnih bolesti. Danas je njegova glavna
svrha prikupljanje novaca za borbu protiv
AIDS-a. Festival, razumljivo, privla~i velik
broj turista iz cijelog svijeta. Zanimljivo je
da Japanci imaju iznimno malo ko~nica
kada je rije~ o iskazivanju spolnosti.
Njihovi pornografski uratci, od crtanih
junakinja u koje prodiru deseci pipaka do
filmova u kojima se simulira silovanje
malo ljetnica, definitivno su me|u naj~udni-
jima na svijetu. Istodobno, radi se o naciji u
kojoj, po podacima Svjetske zdravstvene
organizacije, gotovo polovica parova u dobi
izme|u 20 i 30 godina ima seksualne
odnose samo jednom sedmi~no, dok tre}ina
parova starijih od 50 godina nema nikakvih
seksualnih aktivnosti. Svrha festivala je i do
danas u su{tini ostala ista, osim {to se na
njemu vi{e ne okupljaju prostitutke, nego
humanitarci, dobrotvori i parovi ~iji je
ljubavni ìvot potrebno za~initi, ali i mladi
u potrazi za novim igra~kama te znatièljni
turisti. Na svakom kutku mogu se vidjeti
kipovi ili male figurice penisa, sitni obrtni-
ci rezbare male figurice na {tandovima koje
}e se kasnije prodavati na dobrotvornom
banketu. Ulice su pune transvestita, ili djece
i starijih bakica sa slatkim lizalicama nalik
na simbol festivala. (N. Hasi})
Festival elinog penisa
CRVENI FENJER
Proteklog vikenda u japanskom Kawasakiju je odran
festival plodnosti Kanamara Matsuri
KULT MARKET
ENGLESKA
Jordan
Britanska starleta u novom je foto ses-
sionu pozirala kao seksi Amazonka, a
rasko{ne je atribute dodatno potencirao
premali grudnjak koji je jedva ukrotio
njezine najja~e adute grudi. Katie Price,
poznatija kao Jordan, slavu je stekla
zahv aljuju}i pokazivanju svog seksi tijela
~ije je obline kirur{ki doradila, {to joj se
vi{estruko isplatilo budu}i da ne silazi sa
stranica britanskih tabloida.
[PANIJA
Stjuardese
Aviokompanija Air Comet oti{la je u ste~aj
nakon {to joj je britanski sud naredio da
prestane koristiti svoje avione i prodavati
karte. Zaposlene stjuardese krenule su u
prosvjed na neobi~an na~in nakon {to
devet mjeseci nisu dobili pla}e. U prodaju
je pu{teno vi{e od hiljadu kalendara na
kojima je devet stjuardesa poziralo
obnaèno.
FRANCUSKA
Francoise Boufhal
Sa svojih 162 centimetra visine i 100
posto prirodnim grudima veli~ine 28 H,
Francoise vrlo je brzo morala prekriìti
manekensku karijeru jer su je modne ku}e
redom odbijale obja{njavaju}i joj da je
preniska i da ima neobi~nu figuru. Lijepa
brineta ih jo{ nije pokazala u punoj ljepoti
a svojedobno je odbila i primamljivu
ponudu talijanskog Playboya.
KANAMARA
MATSURI
Festival
star vi{e od
stotinu godina
KANAMARA
MATSURI
Festival
star vi{e od
stotinu godina
74
KULT MARKET
IN MEMORIAM
Herb Ellis
Svirao je
gitarista
Herb Ellis
onomad,
recimo, sa
Ellaom
Fitzgerald.
Pametnom
dosta. Preminuo je stari, dobri Ellis pro{le
sedmice, u 88. godini ìvota. Premda je u
mladosti studirao kontrabas, u Texasu,
svjetsku slavu stekao je sviraju}i instru-
ment koji ima {est ìca. Vje~na mu slava i
hvala!
DISCO ENSEMBLE
The Island of
Disco Ensemble
Svrstali su ih
pametni ljudi
u ànrovske
okvire, pa ti
samo prepi{i.
Finski post-
hardcore/indie
punk bend
Disco
Ensemble
uskoro }e objaviti svoj ~etvrti studijski
album. Konkretno, tokom narednog
mjeseca Disco Ensemble }e javnosti
dostaviti CD naziva: The Island of Disco
Ensemble. Valjda }e biti kvalitetno.
BLACK MAJESTY
In Your Honor
In Your Honor
naziv je
novog, tako|e
~etvrtog
studij skog,
albuma
po{e}erenog
metal benda
iz Australije,
koji se zove
Black
Majesty; pro-
mocija je zakazana za 14. maj. Producent
je Roland Grapow, koji je do sada pro-
ducirao mnoge svjetski priznate plo~e.
^lanovi benda su na In Your Honor
uvrstili devet pjesama.
Nakon tri regularna i jednog EP
izdanja, do{ao je na red i ~etvrti studijski
album grupe Dubioza kolektiv. To je onaj
bend pod ~ijim krovom egzistiraju tri ~lana
iz Sarajeva i po dva iz Zenice i iz Mostara.
Da su ~lanovi navija~kih skupina iz ovih
gradova, mogli bi mo`da zajedni~ki izgu-
rati eventualno jednu probu.
Ali, nisu, nego onako bratski dijele
dobro i zlo. Uglavnom dobro, i trenutno su
najozbiljniji bosanskohercegova~ki bend.
Dodu{e, malo im je onaj perkusionista iz
Mostara agresivan, ali do}i }e i on tobe.
Uglavnom, ve} nakon prvog preslu{avanja
njihovog ~etvrtog CD-a: 5 do 12, poèlite,
ili ta~nije - poèlim, njihov unplugged nas-
tup. Za{to? Eto, onako.
Jer, kada svaku od njihovih devet kom-
pozicija sa albuma zvanog evo, sad }e
belaj ogolite do srì, dakle kada do|ete do
kostura koji se zove elementarni harmonijski
krug, dobijete i kona~nu dijagnozu: pjesme
Dubioze su lijepe, slu{ljive i sa smislom.
Zna~i, ostavimo distorzije i efekte po strani,
pospremimo i bas gitaru Vedrana Mujagi}a
negdje na marginu, zaboravimo i onu dvo-
jicu udara~a na tarabukama, uz to i
eksperi mente Brane Jakubovi}a, majstora za
semplove i ostale pin|ivi{e, pa jo{ i tekstove
one dvojice sa mikrofonima. Skinimo koji
akord, i sve }e nam se samo kazati.
A jo{ kada pjesme dobijemo upakovane
u aran`mane... Negdje se moè pro~itati da
je Dubioza, ànrovski, nekakva simbioza
reggaea, funka i rocka. ûj, rocka? Prosto
za ne povjerovati! Ma ima tu i reggaea,
i funka, i ska, i hip hopa, i svega... Pa ~ak i
rocka. Jednom ve} napisasmo na ovim
stranicama: Dubiozu ne poredite, nego ih
slu{ajte.
Album 5 do 12 je kvalitetan, energi~an,
po{ten, to se treba priznati. Pa sve i da smet-
nete sa uma ~injenicu da vam je gitarista
ovog benda drug iz onog sistema. Pjevaju
oni o svim nepravdama ovog svijeta, koje
su se, kao pljusak neki dan, sru~ile na na{e
lobanje i ka~kete. Vjerovatno nam se crno
sprema. [to se mene ti~e, izvinjavam se na
indiskreciji, ide re~enica: da se ho}e bog-
dom zaratiti, pa da opet izgubim jedno dva-
jes kila! (D. Bajramovi})
Njihovo nebo su vezali icom
MUZIKA
5 do 12, etvrti studijski album grupe Dubioza kolektiv
DUBIOZA, PRAVI KOREKTIV
5 do 12 je ~etvrti studijski album grupe Dubioza kolektiv
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. We Have Band: Divisive
2. Portishead: Chase the tear
3. Dan le Sac vs. Scroobius Pip: Get
Better
4. Audio Bullys: Only Man
5. OK Go: This too shall pass
6. Bomb the Bass: The Infinites (ft. Paul
Conboy)
7. Breakage: Run em out (ft. Roots
Manuva)
8. The Fall: Hot Cake
9. Shabby Rogue: My life as a secret
agent
10. Dubioza kolektiv: Vidi vidi vidi
@arko èlim da postignem gol na
svakoj utakmici, a isto tako àrko èlim da
kona~no dobijem titulu najboljeg strijelca,
kaè 24-godi{nji napada~ Wolfsburga i
reprezentacije BiH. Zajedno sa Stefanom
Kielingom i Kevinom Kuranyijem, Dèko
se nalazi na prvom mjestu liste strijelaca sa
postignutih 18 golova u ovoj sezoni. Za
Kuranyija i Kielinga svaki gol je vaàn jer
se jo{ uvijek nadaju pozivu za reprezentaci-
ju i putu u Ju`noafri~ku Republiku na SP. Za
Dèku se u krajnjoj liniji radi o ne~em
sasvim drugom. On èli da prije mogu}eg
odlaska iz Bundeslige osvoji titulu koja mu
je izmakla. Kad se jednom popnem na vrh
liste, tamo èlim i da ostanem, izjavio je
nakon {to je u protekloj utakmici protiv
Hoffenheima bio dvostruki strijelac. U pro-
teklih pet utakmica Dèko je postigao osam
golova, {to je rekordna kvota ~ak i za neko-
ga za koga se zna da je vanserijski napada~.
Do kraja sezone je jo{ pet utakmica.
Poku{a}u da na svakoj postignem bar po
jedan gol. Uostalom, to je moj posao, kaè
on. Na kraju ove sezone Dèko bi mogao
napustiti Wolfsburg. Od{teta za njegov
odlazak je poznata - 40 miliona eura. Ipak,
za titulu najboljeg strijelca su zainteresovani
i Kieling i Kuranyi. Oni se nadaju da bi to
bila najbolja preporuka za poziv selektora
njema~ke reprezentacije Joachima Lwa.
Posljednji put je jedan Nijemac bio najbolji
strijelac Bundeslige prije pune ~etiri godine
- bio je to Miroslav Klose. Klose, zajedno s
Lukasom Podolskim, jo{ uvijek uìva povj -
erenje selektora. Obojica su tokom ove
sezone postigla samo po dva gola. Razlog
vi{e da Rudi Vller, sportski direktor
Bayera iz Leverkusena, neuvijeno kaè:
Kieling je broj jedan me|u strijelcima
Njema~ke. Kod Kevina Kuranyija je stvar
jo{ komplikovanija jer je on prije godinu i
po dana izba~en iz reprezentacije nakon {to
je samovoljno napustio kolege poslije utak-
mice protiv Rusije. Selektor Lw jo{ uvijek
nije otkrio karte i ne zna se kakav }e biti nje-
gov izbor na kraju. Za to vrijeme u
Wolfsburgu, s obzirom na tek deveto mjesto
na tabeli, mogu potpuno da se koncentri{u
na cilj Edina Dèke. On }e sigurno dobiti
top na kraju ove sezone, tvrdi menadèr
Dieter Hoene. I ja }u mu pomo}i u tome,
cijeli tim je iza njega, obe}ava pro{logo-
di{ni vlasnik titule najboljeg strijelca,
Brazilac Grafite. Grafite i Dèko su pro{le
sezone u duetu dali 54 gola i tako postigli
rekord za pam}enje. (N. Hasi})
Deko u lovu
SPORT
Edin Deko eli naslov najboljeg strijelca Bundeslige
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Chevrolet Cruze
Novi Chevrolet Cruze Eco bi u ameri~kim
prodajnim salonima trebalo da se na|e
krajem godine. Plan za evropsko trì{te
jo{ uvijek nije poznat. Motor je novitet za
Chevrolet ponudu, a stiè iz Opela. U
pitanju je 1,4 litarski turbo benzinac, koji
}e u kombinaciji sa gumama niskog otpo-
ra kotrljanja ponuditi vrlo ekonomi~nu
vo`nju, koja preto~ena u konkretne cifre
glasi 5,8 litara na 100 km.
MOTOCIKLI
Norton
Norton Racing planira evoluciju
postoje}eg Vankela, kome }e biti
pove}ana zapremina na 700 ccm. Ovaj
model bi mogao da se ogleda sa
konkurentima u britanskom superbikeu
(BSB), a mo`da i u WSBK. Sve su ovo
vrlo optimisti~ni trogodi{nji planovi
trka~kog odjeljenja Nortona. Norton bi tre-
balo da predstavi radnu verziju ve}
naredne godine, ali potpuno trka}a
ma{ina sigurno ne}e sti}i na staze tako
brzo.
DESIGN
Kizashi Sport
Suzuki je
odlu~io da
na salonu
u New
Yorku pro-
movira
Sport verzi-
ju modela
Kizashi. Naàlost, sportski paket podrazu-
mijeva uglavnom stilske izmjene bez
pobolj{anja performansi. Mada, realno
gledaju}i, ve} ponu|eni ~etvorocilindri~ni
motor zapremine 2,4 litra sa 185 KS (178
KS sa CVT transmisijom), predstavlja
solidnu opciju za kompaktnu karoseriju
Kizashija.
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
EDIN D@EKO
Svoju vjerovatno posljednju sezonu u Wolfsburgu èli okon~ati kao najbolji strijelac prvenstva
U ÊTIRI OKA
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
Mla|i nara{taji mo`da se i upitaju zbog
~ega John Forsythe u rubrici BH. INFO.
No, stariji }e im kazati da se polovinom
osamdesetih ponedjeljkom nave~e nije
izlazilo iz ku}a kada su emitovane epizode
Dinastije, najbolje, najgledanije i najpopu-
larnije sapunice svih vremena. Glavnik lik,
Blakea Carringtona, igrao je upravo John
Forsythe, koji je preminuo 2. aprila. Neka
mu je lahka zemlja!
Proslavilo je Sarajevo, 6. aprila, {ezde-
set i pet godina oslobo|enja od fa{ista,
nacista, kvislinga i svih mra~nih sila. Jedan
od doga|aja kojima je obiljeèn ovaj datum
bio je i otvaranje izlo`be Sarajevo 93 -
fotografija i plakat Kemala Hadì}a, u
galeriji IPC E. Autor je vrhunski sarajevski
fotograf Kemal Hadì}, koji trenutno ìvi u
Phoenixu.
Povodom 6. aprila, Dana grada
Sarajeva i 35. godi{njice Gradske galerije
Collegium Artisticum, 5. aprila je u toj
galeriji otvorena tradicionalna godi{nja
izlo`ba ~lanova njenih strukovnih
udruènja. Na ovogodi{njoj izlo`bi radove
je izloìlo 197 autora. Izlo`bu je otvorio
gradona~elnik Alija Behmen.
Film radnog naslova Reverse, gr~kog
reditelja Georgea Grigorakisa, snima se
od 7. aprila, a kao prvi od ~etiri ostvarenja
iz projekta Sarajevo grad filma 2010. Uloge
u ovom filmu dodijeljene su Vedrani
Seksan, Mirvadu Kuri}u, Irfanu Durmi}u
i Emiru Drndi, a snimanje }e biti zavr{eno
10. aprila.
U OKC-u Abra{evi} u Mostaru, 8.
aprila, u 20 sati bi}e predstavljen program
Knjièvnost uìvo. Danas }e, dakle, biti
promovisane knjige: Slika s uspomenom
Veselina Gatala i Neotkani sizif, Zemlja
bez svijesti, Nedovr{ene du{e Sabahudina
Hadìali}a.
Dvije opere jedno~inke - Rayok
Dmitrija [ostakovi~a i Gianni Schicchi
Giacoma Puccinija, novi su projekt Opere
Narodnog pozori{ta, a premijerno }e biti
izvedene 9. aprila. Reìju, scenografiju i
kostimografiju potpisuje gost iz Italije
Matteo Mazzoni. Kao solisti u operama
}e nastupiti Ivica, Leonardo i Ivan [ari},
Adema Pljevljak-Krehi}, Denis Isakovi},
Aida ôrbadì}-Valka...
Ju~e ste sa predstavnicima
Queens Univerziteta iz Belfasta pot-
pisali Memorandum o razumijeva-
nju. [ta to konkretno zna~i?
Saradnja se odnosi na razmjenu
studenata i nastavnika izme|u dvije
visoko{kolske institucije, koja }e se
ogledati u pojedina~nim i zajedni~kim
umjetni~kim i istraìva~kim projekti-
ma na svim odsjecima. Dogovor o
ovakvom vidu saradnje smo pokrenuli
u aprilu 2009., tako da su na{i profe-
sori Elma Tataragi} i Haris Pa{ovi}, na
poziv Queens Univerziteta, u oktobru,
odràli predavanja i radionice sa nji-
hovim studentima na odsjecima za
dramsku i pozori{nu umjetnost.
ASU je i doma}in profesorima iz
Belfasta?
Do 9. aprila doma}ini smo
uvaènih kolegica i kolega sa Queens
Univeziteta, prof. Anne McMullan,
predsjednice Odsjeka za dramu i
direktorice Odjela za umjetni~ka
istraìvanja, prof. Davida Granta i
umjetni~ke direktorice Anne Newell,
koji su u okviru svog boravka odràli
umjetni~ke radionice i predavanja, sa
svim studentima na{e akademije, pod
nazivom: Image and Imagination, The
Theatre of Samuel Beckett, Witnessing
the Ghosts of History, Community
Theatre in Belfast i performans sa stu-
dentima II godine Odsjeka za glumu
We are not afraid.
Sarajevo i Belfast,
dva brata ranjena
ZIJAD MEHI, dekan sarajevske
Akademije scenskih umjetnosti
ELJKO GRAHOVAC, glavni i odgovorni
urednik asopisa Bosanska vila
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
i
~
i
}
@ELJKO
GRAHOVAC
Vila je tu da nas sve
podsje}a na nezaobilazne
duhovne i kulturne vrijednosti
@ELJKO
GRAHOVAC
Vila je tu da nas sve
podsje}a na nezaobilazne
duhovne i kulturne vrijednosti
22. sajam knjige i u~ila bi}e
odràn u Centru Skenderija, od 21. do
26. aprila.
Ono {to je najzna~ajnije jeste da }e
biti najve}i sajam knjiga koji smo do
sada, sa partnerima, organizirali. Ve}
prije deset dana smo imali popunjen izla-
ga~ki prostor od 3.300 kvadrata, {to je
ubjedljivo najvi{e prostora do sada.
O~ekujemo da }emo zaokruìti cifru od
3.500 kvadrata izlo`benog prostora. To
je povr{ina koja je vi{e nego respektabil-
na u regionalnim okvirima. Ove godine
}e vi{e od 200 izlaga~a izlagati na
Sajmu. Kao i pro{le godine, Sajam }e
biti postavljen u KSC Skenderija, u dvije
dvorane: Velikoj sajamskoj dvorani i
dvorani Mirza Deliba{i}. Ovogodi{nji
fokus Sajma }e biti nau~na tj. stru~na
lite ratura, kao refleksija proslave 60 god-
ina postojanja Univerzitata u Sarajevu.
Planirane su brojne promocije, kulturne
ve~eri, okrugli stolovi i diskusije. Glavna
prate}a manifestacija Sajma }e biti
Me|unarodni susret bibliotekara slavista,
u organizaciji firme University Press.
Postoji li ne{to {to biste posebno
izdvojili?
Jedan od klju~nih faktora za pozicioni-
ranje izlaga~a je produkcija novih izdanja
izme|u dva sajma. Time se nastoji obezbi-
jediti pravedan status svih izdava~a, sa cilj -
em da se boljim pozicijama nagrade izda-
va~i koji kontinuirano ulaù ogromne
napore i sredstva kako bi publici predstavili
najzna~ajnija izdanja iz BiH, regiona i svi-
jeta. Odgovorno tvrdim je izdava{tvo u
na{oj zemlji vrlo blizu potpunog ekonom-
skog kraha i da je pitanje da li }e sljede}e
godine uop{te biti bh. izdava~a na Sajmu.
Vrlo je bitno napomenuti da smo u organi-
zaciji Sajma jedinu podr{ku imali od strane
Fondacije za izdava{tvo, Federalnog mini -
starstva kulture i sporta. U ovoj godini je i
ta podr{ka jo{ uvijek neizvjesna, jer jo{
traje odabir projekata koji }e biti podràni
od strane Fonadacije. Niti jedna druga kan-
tonalna, federalna ili dràvna institucija ili
ministarstvo ne daju ama ba{ nikakav
doprinos u organizaciji ove kulturne mani-
festacije, koja je nepobitno jedna od
najve}ih i najzna~ajnih kulturnih manifestacija u na{oj zemlji.
AJDIN AHINPAI, zamjenik direktora TKD ahinpai iz Sarajeva
Bosanska vila je revija za knjièvnost,
kulturu i dru{tvena pitanja - ~asopis neobi~ne
sudbine i bogate tradicije: prvi broj {tampan
je 1885., a kontinuirano je izlazila sve do
1914. godine. Najve}a imena knjièvnosti i
kritike tog doba su kao redovni saradnici
objavljivali tekstove u Vili.
Nova serija Bosanske vile kre}e u naj-
gore vrijeme opsade Sarajeva, 1994.: ovaj se
~asopis, kao Feniks iz pepela, uzdigao i nas-
tavio slavnu tradiciju - izlaze}i neprestano
evo ve} {esnaestu godinu, pod okriljem
SPKD Prosvjeta, sa ukupno 47 brojeva dosad,
kao jo{ uvijek jedini ~asopis u FBiH koji se
{tampa na }irilici. Nova redakcija je, nastavlj -
aju}i putem koji su trasirale prethodne, na
~elu sa urednicima Goranom Simi}em,
Borom Spasojevi}em, Dejanom
\uri~kovi}em i Dragoslavom Janji}em, u
ovom dvobroju ponudila ~itaocima tekstove akademika
Dèvada Karahasana, Tvrtka Kulenovi}a i Midhata U{~upli}a,
potom uglednih profesora i knjièvnika Muhameda Dèlilovi}a,
Bore \ukanovi}a, Vojislava Vujanovi}a, Stevana Tonti}a,
Jasmine Musabegovi}, Amira Brke,
Slobodana Staji}a, te nekoliko mla|ih autora,
zapravo autorica, i tim bolje!, koje tek sti~u
afirmaciju u akademskoj zajednici - Anele
Hakalovi}, Tatjane Lazi}, Alme Abdagi},
Amire @miri}..., govori @eljko Grahovac,
glavni i odgovorni urednik ~asopisa Bosanska
vila iz Sarajeva.
A {ta nam to jo{ donosi dobra Vila, u dvo-
broju koji je promovisan 5. aprila? Donosi,
prije svega, dobru volju i jasno opredjeljenje
za duhovnu otvorenost - da se da rije~ nes-
pornim i autenti~nim znalcima, autoritetima i
stvaraocima iz svih oblasti duha i kulture, koji
u op}oj krizi vrijednosti nedopustivo dugo i
uporno bivaju marginalizirani ili pre{u}eni u
onome {to prili~no ambiciozno nazivamo kul-
turnom javno{}u. Vila je tu da nas sve pod-
sje}a na nezaobilazne duhovne i kulturne vri-
jednosti, ali i da nas upoznaje i zbliàva - kako s novim imeni-
ma i najzna~ajnijim dostignu}ima u sferi stvarala{tva na {irem
regionalnom nivou, tako i s aktuelnim sadràjima i akterima
duhovnog ìvota na globalnom planu, veli Grahovac.
Ja~i smo od sudbine
Dobra sarajevska Vila
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
i
~
i
}
Privatizacija kibuca
Skoro da nema vi{e poljoprivrednika prljavih ruku koji
blatnjavim a{ovima i fizi~ki grade svoju budu}u dràvu. Skoro
da nema oranice kojom odjekuju glasovi ènskih i mu{kih
trudbenika koji pjevaju stare pjesme na jidi{u. Skoro da nema
komunisti~kih ideala radi koliko moè{, uzmi koliko ti je
potrebno koji su vladali izraelskim kibucima u pro{lom
stolje}u. Ipak, kibuci u Izraelu preìvjeli su napade modernih
tendencija i kapitalizma i jo{ opstaju kao jedinstvene
zajednice ljudi u kojima je jedini vlasnik
zajednica, dok pojedinac ni{ta ne posjeduje.
Ta~no jedno stolje}e od osnivanja prvog kibuca,
{irom Izraela postoji oko 230 ovakvih
zajednica u kojima, za razliku od zlatnih
vremena u drugoj polovini pro{log stolje}a, sada ìvi
svaki trideseti ìtelj jevrejske dràve. Michel Khan, jevrejski
imigrant iz Belgije i biv{i ~lan jednog kibuca na sjeveru Izraela,
obja{njava da su kibuci odigrali veoma va`nu ulogu u
izraelskom dru{tvu, pri ~emu su poseban zna~aj imali i za sve
one Jevreje {irom svijeta, koji su poslije osnivanja Izraela
1948. godine odlu~ili da se dosele u svoju otad`binu. Kad
do|ete iz inozemstva u Izrael u kojem nemate ni porodicu,
ni ro|ake, ni ku}u, kibuc je dobro rje{enje za socijalizaciju
u novoj sredini. Najprije, odmah dobijete ku}u, hranu i
kom{ije sa kojima radite i samim tim sti~ete prijatelje i
upoznajete svoju domovinu, obja{njava Khan i dodaje da
iako sada nisu toliko va`ni, kibuci predstavljaju dio uspjeha
Izraela. Me|utim, dodaje on, kibuci i ìvot u njima se znatno
promijenio, zbog toga {to poljoprivredna proizvodnja vi{e nije
isplativa kao prije i zbog toga {to ima mnogo vi{e prilika da se
dobro zara|uje tako da ljudi vi{e teè samostalnosti. Kibuci
su se promijenili tako {to su se usmjeri li prema trì{tu i
onome {to se moè skupo prodati. Tako u pojedinim
kibucima postoje fabrike gaze ili ribnjaci, obja{njava
Khan, dok pokazuje na ribnjak u kibucu Ma{abe Sade, koji se
nalazi usred surove pustinje Negev. ^lanovi kibuca uglavnom
ne koriste svoje proizvode, budu}i da su znatno boljeg
kvaliteta i samim tim skupi, te ih zbog toga prodaju a za sebe
kupuju jeftinije mlijeko, meso i ostale potrep{tine. Dok su
nekad kibuci bili strate{ka mjesta koje je dràva pomagala,
danas kibuci redovno pla}aju poreze i nemaju finansijsku
podr{ku dràve. Kapitalizam sve vi{e prodire u kibuce tako da
sada ~lanovi zajednice dobijaju i kreditnu karticu, dok za
kori{tenje zajedni~kog automobila moraju da se unaprijed
prijave. U zajedni~koj trpezariji je i pripremljena hrana, ali
i sirovi proizvodi u friìderu da svaka doma}ica moè u
svom domu da pripremi ru~ak, ali moè i pripremljenu
hranu da odnese kako bi porodica jela u svom domu u
okviru kibuca. Me|utim, u nekim kibucima su trpezarije
privatizovane pa svaki ~lan kibuca dobija odre|ene
bonove za kori{tenje trpezarije a gosti i turisti pla}aju
novcem, kaè Khan i dodaje da su pojedini kibuci, ~ak i oni
usred pustinje, postali turisti~ka mjesta, pokazuju}i na grupu
ameri~kih studenata koji piju pivo u hladovini kibuca Ma{abe
Sade. Kapitalizam je u~inio svoje tako da se u posljednje
vrijeme u Izraelu osnivaju i takozvani mu{avi, odnosno
korporativne komune koje imaju sli~nosti sa kibucima, ali u
kojima ~lanovi dobijaju platu a samo dio daju
zajednici.
P U T O K O S V I J E T A
Priredio: NEDIM HASI]
Brod Titanic potonuo je 15. aprila 1912.
godine. A, bio je drugi od tri superlinera koji
su trebali dominirati transatlantskim
putni~kim saobra}ajem, i u vlasni{tvu kom-
panije White Star Line; dok je izgra|en na
brodogradili{tu Harland and Wolff.
RMS Titanic bio je poznat i kao SS
Titanic ili samo Titanic. Njegova izgradnja je
po~ela 1909., a na tom projektu radilo je
17.000 radnika. Od osnovnih karakteristika
tog broda valja jo{ izdvojiti i to da je imao
devet paluba, na duìni od 269 metara, a
teìo je 46.000 tona. Titanic je bio najve}i
putni~ki brod na svijetu u to doba.
Na brodu je u tom trenutku bilo 2.228
putnika, a smrtno je stradalo njih 1.523, {to
je bila jedna od najve}ih pomorskih katastro-
fa tog doba. Brodolom nije mogla sprije~iti ni
iskusna posada ni napredna tehnologija.
Olupine broda su 1985. prona{li Jean-Lo -
uis Michel i Robert Ballard. Tako barem
pi{e u Wikipediji.
Posada Titanica brojala je trinaest ~lano-
va. Dio preìvjelih iz spasila~kih ~amaca
pokupio je RMS Carpathia, koji je na mjesto
nesre}e stigao oko pola pet, 15. aprila
1912., ne{to vi{e od dva sata nakon
nesre}e. Isto jutro RMS Carpathia je krenuo
ka New Yorku, gdje i stigao 18. aprila.
Ukupno je prona|eno 338 preminulih sa
Titanica. Neka od tih tijela nikada nisu iden-
tifikovana.
Na osnovu tog doga|aja reditelj James
Cameron reìrao je istoimeni film, 1997.
godine. Glavne uloge odigrali su Kate
Winslet i Leonardo DiCaprio.
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
P A T I N A S T A K U T I J A
S T R I P A R T I S T
Potonu}e najsigurnijeg broda
A TREBAO JE
DOMINIRATI...
Titanic je
potonuo 15. apri-
la 1912., {to je
bila najve}a
pomorska
tragedija tog
doba
T
reba ~uti {ta narod govori, on uglavnom nema nikada
pravo, ili krivo ratuje, ili pogre{no glasuje. Ali ima
mnogo tog naroda, pa nije mogu}e da ga se presko~i.
A svjetina je u posljednje vrijeme navalila kako treba ovu
vlast skinuti, nikako nije dobra, stalno sebi podiè plate, a
raji ne}e ni mrve. Na svakom koraku ~ujem kako narod
predlaè da se digne selja~ka buna, bokserski ustanak,
radni~ka revolucija, intelektualna neposlu{nost. Pa ove {to
sada drmaju i{}erati, svakoga dobro odalamiti po stra`njici.
Mo`da narod jednom ima i pravo, ali kako to on misli
da izvede, kad se taj puk ne moè da sabere, da organizuje,
nego glasaju za stotinjak partija. Ne moè Jovica, Perica i
Mujica da vode revoluciju, treba imati mudrog ~ovjeka na
~elu, koji zna kako se skidaju glave vlastodr{cima, kao {to
su bili Che Guevara, Lenjin, Tito, Mao Ce Tung. Barem
pribli`no pametni, pribli`no zajebani, pribli`no uvrnuti i
pribli`no popularni. Hajde sada na|i takvog ~ovjeka!
U posljednje vrijeme guraju se u prve redove boraca za
svoja prava, a {to }e re}i da bi se mogli boriti poslije toga i
za prava biv{ih boraca, invalida, penzionera i ostalih nerad-
nika. Dojadilo nekima da na{e poslanike u~e kako se drpi{e
lova, nego ovi kobajagi pravedni pa ne}e da uzimaju preko
hljeba poga~e. A svaki ~ovjek kod nas zna da treba uzeti
odmah i na brzinu ako ti se ukaè prilika, ne smije se ~ekati
da zakon osvane u Slu`benom listu. Pa ih ne{to gledam, ove
{to su se postrojili u prve redove, {to ho}e da izvedu
pobunu, mo`da ne{to od njih i bude.
E
vo uzmimo slu~aj Gavrila Grahovca. Moè li on trpiti
da federalni poslanici imaju ve}u platu od njega, zamj -
enika predsjednika vlade? Oni tamo sjede u parlamen-
tu, grickaju ko{pice kao Marko Ve{ovi}, jer im je zabranj -
eno pu{iti, a on bi najvi{e volio da im ga popu{i, nije njima,
nego Harisu Silajdì}u. Uz to jo{ Gavro nabacuje kao
lopatom filmskim radnicima da po svijetu reklamiraju na{u
zemlju, a njemu ne daju ni crkavicu. Zahvaljuju}i kome je
u svijetu propagirana ljubav jednog vehabije, taj krucijalni
bosanski problem? Ma {ta ima vi{e Gavrilo da ~eka, nego
da se stavi na ~elo svakog bunta, samo je li u pitanju lova.
Kako je umio sebe da posadi na vrhu muslimansko-
hrvatske piramide, tako }e umjeti da se nacrta me|u prvima
u dolaze}oj revoluciji.
Poznato je da oni koji juri{aju u prvim redovima ne
moraju biti vele pameti, pa je tako sebi osigurao zna~ajnu
poziciju Muharem Serbezovski. Pjeva~ kojeg sve vi{e
stani ca izbacuje iz svog programa, mora da se bori za svoj
opstanak, pa {ta }e drugo nego kao prvoborac juri{ati na
penziju. Kada se ustanove penzije bez radnog staà,
Serbezovski }e biti prvi koji je ostvario san mnogobrojnih
na{ih neradnika: da mu kaplje pinka, a on se ~e{ka po mudi-
ma. Jo{ }e ga ponekad zvati da pjeva svoje pjesme ne bi li
prepadao djecu koja ne slu{aju. Primjer blese koji golim
prsima osvaja nezara|eno. Takvim primjerkom hvali se
Stranka za Bosnu i Hercegovinu.
D
ok s Muharemom Serbezovskim ne moè{ uop{te raz-
govarati, jer ni{ta ne zna, sa Ivom Kom{i}em moè{ o
svemu, jer sve zna. Ovaj novi dekan sarajevskog
Filozofskog fakulteta pred svojim studentima nastupa svi-
jetla obraza {to je bez obraza glasao da ima {to ve}u platu,
zabole ga socijaldemokratska guzica za radnike i nezapos-
lene. ôvjek koji se u fotelji premje{ta s guza na guz, kao
{to se sve ove godine premje{tao iz stranke u stranku, od
Saveza komunista pa sve do raznih sitnih partijica, traè}i
sve bolji leè}i poloàj, du{u je dao za ustanak protiv sitne
love, a za bolje uslove individualnog privre|ivanja. Kako bi
profesor~i} stekao grant da svojevremeno kupi petosoban
stan u Ferhadiji vizavi Ekonomskog fakulteta, da nije
odavno znao ekonomiju u malom prstu. Svi u juri{ za privi -
legije Ive Kom{i}a!
Ima jedna struja na{ih patriota, koji su grlati za Bosnu i
Hercegovinu, a za sebe jo{ vi{e. Uzor takvoj gospodi je
ministar kantonalne kulture Emir Hadìhafizbegovi}. Kao
prvak za na{u stvar i za na{u naciju, Emir je bez konkuren-
cije u pro{loj 2009. godini najvi{e luftao sa sjednica mini -
starstava, ravno 42 puta. Zato na{a kultura napreduje, a
vjerovatno bi jo{ ve}i boljitak napravila da je Emir luftao
cijelu godinu. Ima li iko u nas ko se vi{e dere kao patriota i
vi{e izbjegava posao? Sa Emirom naprijed u borbu za
cjelokupan prosperitet!
Kada ova bratija krene da ru{i ovu vlast, oko nje }e se
okupiti dovoljno odlu~nih boraca koji }e uzeti ono {to im
pripada. I svi }e oni tako krenuti u bolju budu}nost, gdje
nas o~ekuje gomila nezara|ene love. Nema ni{ta ljep{e
nego polupati sve ovo {to se napravilo, kao {to smo posljed-
njih dvadeset godina skr{ili sve {to su socijalisti izgradili.
Pa kad ~ujete da neko ho}e da ru{i nesposobnu vlast,
odmah mu se priklju~ite, ziher }e biti novih radnih mjes-
ta gdje se ni{ta ne radi. I sve je ve}a kolona novih
prvobo raca.
80
HRONIKA IZ MALOG MOZGA
Kada ova bratija krene da rui ovu vlast, oko nje e se okupiti
dovoljno odlunih boraca koji e uzeti ono to im pripada; i svi e
oni tako krenuti u bolju budunost, gdje nas oekuje gomila
nezaraene love
NOVI PRVOBORCI
Pi{e: SEAD FETAHAGI]
Elvir \uliman - Uredni{tvu
Nansen dijalog centar
nije organizirao ekskurziju
u Holandiju, nego
sedmodnevno studijsko
putovanje uenika
Srednje kole Stolac
(Na{e i njihove {kole kako ukinuti
podjele u {kolama, SB, br. 697)
Nansen dijalog centar Mostar èli se,
prije svega, zahvaliti na priznanju na{ega
anga`mana kroz suradnju sa Srednjom
[kolom Stolac u reportaì Va{e ekipe
Na{e i njihove {kole kako ukinuti pod-
jele u {kolama objavljenoj u Va{em cijenj -
enom listu.
Me|utim, èljeli bismo ovim putem
ispraviti neto~an navod. Nansen dijalog
centar za u~enike Srednje {kole Stolac nije
organizirao ekskurziju u Holandiju. Nansen
dijalog centar je organizirao sedmodnevno
studijsko putovanje i radionicu za 10 u~e -
nika, koji rade na ure|ivanju zajedni~kih
{ko lskih novina Nominativ, u Lillehammer
(Norve{ka). U~enici su tom prilikom boravili
u Nansen Akademiji u Lillehammeru, koja je
na{ norve{ki partner.
Zajedni~ke {kolske novine su samo dio
na{ih aktivnosti koje organiziramo u surad-
nji sa u~enicima, profesorima i roditeljima
stola~ke Srednje {kole.
Puno pozdrava iz Mostara i NDC tim èli
Vam puno uspjeha u radu.
Elvir \uliman
Koordinator projekta
Anto Lozan~i} - Uredni{tvu
Objavili ste
netone i neistinite
podatke o izgradnji
elektroenergetskih
postrojenja u Kantonu
Sredinja Bosna
U posljednje vrijeme u vi{e navrata, kroz
izvje{tavanja elektronskih i pisanih medija,
objavljeni su neto~ni i neistiniti podaci iz
djelokruga rada ovog Ministarstva u vezi
izgradnje elektroenergetskih objekata na
podru~ju Srednjobosanskog kantona/Ka n -
tona Sredi{nja Bosna, interpretiranjem jed-
nostranih istupa u javnosti uposlenika ovog
Ministarstva, kantonalnog gra|evinskog
inspektora Akifa Agi}a.
Nemamo saznanja da su autori ovih tek-
stova, sukladno profesionalnoj etici novi -
narske struke, kontaktirali ovla{tene slu ` -
benike ovog Ministarstva radi provjere
to~nosti informacija navedenih u tekstovi-
ma, kojima je nanesena ogromna i ne -
popravljiva {teta ovom Ministarstvu, njego-
vim djelatnicima i Vladi SBK/KSB.
Ovim putem se ogra|ujemo od neod-
govornih i neprofesionalnih istupa na{eg
uposlenika i izraàvamo spremnost, kroz
kontakte predstavnika medija i ovla{tenih
slu`benika ovog Ministarstva, dati vam pot-
pune i objektivne informacije o ~injenicama
kojim raspolaè ovo Ministarstvo, a koje su
bile tema spornih tekstova.
S po{tovanjem,
Anto Lozan~i}
Ministar prostornog ure|enja, obnove i
povratka Kantona Sredi{nja Bosna
REAGIRANJA
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici
NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate
tekstove objavljene u na{em listu.
Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom
broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete
va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.
Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod
teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.
Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je
SBK 5 -
(tekst komentara)
Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.
Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.
Vi znate za{to smo najbolji!
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

Slobodna Bosna 699

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 699

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Ratko Mladi} je na farmi PKB-a u Zrenjaninu

Irana. Podsjetimo, zbog razvijanja spornog

Ned`ada Ugljena Teheranu organizirana je

skom gradu odr`ao koncert sa grupom No

posljednje turneje po Argentini i ^ileu, nas-

Dodik je pakt sklopio sa najja~om karikom

POVRATAK RATNE ZLO^INKE

8.4.2010. I SLOBODNA BOSNA 47

Mladi}evog Za{titnog puka, tako|e iz

mo`da zvu~alo kao da se pu{em, a to mi

SLOBODNA BOSNA I 8.4.2010. 54

iskrcavanju iz privatnog aviona kojim su

MALI NONI RAZGOVORI: Dolazak Dine Mustafia i

Eto, misterija je rije{ena. Do{li su na

snimi}emo ih tamo, optimisti~no ra zmi -

grad poru{en i spaljen, Skenderija jedan od

8.4.2010. I SLOBODNA BOSNA

fokus, za{to ne beru cvije}e oko sebe? [to

You might also like