Slobodna Bosna 673

ZLATNI LJILJANI PROTIV DR@AVE: SKICE ZA PORTRET PATKOVI]A I RAD@E
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Volim tr~ati, a jo{ mi je draè kad ne moram tr~ati
EKSKLUZIVNO ZA SB Usain Bolt
www.slobodna-bosna.ba
KRV JE PALA
[TA SAD?
Ho}e li sudbinu BiH ure|ivati huligani Ho}e li sudbinu BiH ure|ivati huligani
SMRT VEDRANA PULJI]A
Dva grada, dvije istine
Smrt Vedarana Pulji}a, mladog navija~a
Sarajeva u [irokom Brijegu, otvorila je
Pandorinu kutiju nacionalisti~ke retorike,
mr`nje i netrpeljivosti; dok se ovda{nji
mediji upiru ne bi li dokazali ko je pro{le
nedjelje po~eo rat na ulicama [irokog
Brijega, navija~i Sarajeva pitaju samo
jedno - ko je i za{to ubio njihovog mladog
sugra|anina
BUTMIRSKI SAMIT G8
[ta nude Bildt i Steinberg
Slobodna Bosna otkriva sadràj doku-
menta s kojim }e Carl Bildt i James
Steinberg iza}i pred lidere osam politi~kih
stranaka u BiH na pregovorima u vojnoj
bazi Butmir
OD KARAD@I]A DO DODIKA
Lideri se mijenjaju, platforma ostaje
Aktuelni srpski vo`d Milorad Dodik
dosljedno slijedi politi~ku platformu ratnog
zlo~inca i dugogodi{njeg lidera SDS-a
Radovana Karadì}a; Na{a novinarka
analizira Karadì}evu politi~ku strategiju
koju je kreirao u svojim skrovi{tima i u
tajnim pismima slao vrhu SDS-a i poredi je
sa javnim istupima Milorada Dodika
NAFTNA AFERA
Rat za Naftne terminale u Plo~ama
Hrvatski poduzetnik Jasminko Umi~evi},
suvlasnik kompanije Deltagrip, prvi put za
bh. medije iznosi svoju verziju pri~e o tro-
godi{njoj poslovnoj suradnji Deltagripa s
Naftnim terminalima Federacije BiH u
Plo~ama i odgovara na optu`be da u
Plo~ama uìva povla{ten staus
NOGOMET
Utakmica decenije u Tallinnu
Narednog vikenda nogometna
reprezentacija BiH u Estoniji igra vjerovat-
no odlu~uju}u utakmicu kvalifikacija za
odlazak na Svjetsko prvenstvo 2010.; Emir
Spahi} i Miralem Pjani}, bh. reprezentativci
koji grade nogometnu karijeru u
Francuskoj, za na{ list govore o utakmici u
Tallinnu, sjajnoj sezoni u svojim klubovima i
okr{ajima Lige prvaka
EKSKLUZIVNO ZA SB
Usain Bolt, najbrì ~ovjek na svijetu
USAIN BOLT, fenomenalni, neuhvatljivi
sprinter sa Jamajke, koji je svojim svevre-
menskim svjetskim rekordima zaprepastio
(ne samo) sportski svijet, u razgovoru sa
na{om novinarkom, obja{njava tajnu svog
uspjeha, govori o svojim sportskim korijen-
ima, ljubavi prema rodnoj grudi, kolega-
ma, prijateljima
BLAGO SA TITANICA
Originalni artefakti izronjeni sa
olupine slavnog broda
Dobro poznata pri~a o najslavnijem brodu
svih vremena, luksuznom
TITANICU koji je 1912. potonuo na svojoj
prvoj plovidbi, na nov i poseban na~in
ispri~ana je putuju}om svjetskom
izlo`bom originalnih predmeta koji su u
ronila~kim ekspedicijama izva|eni protek-
lih godina sa olupine broda; na{a novinarka
posjetila je ovu nesvakida{nju izlo`bu koja
rekonstrui{e atmosferu sa tragi~nog broda
za koji se vjerovalo da je nepotopiv
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,
Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
12
24
32
38
58
46
50
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009. 4
VU^KI] DLAKU MIJENJA
Talentirani
fudbaler
Newcastlea
Haris Vu~ki} na
korak do dresa
reprezentacije BiH
Nakon pro{lonedjeljnog pisanja
Slobodne Bosne kako se NS BiH
odlu~io za ofanzivu te da èli u na{e
redove dovesti mladog Harisa Vu~ki}a,
igra~a Newcastlea i jednog od najtalen-
tiranijih mladih fudbalera Evrope,
Slovenci su se uspani~ili i èle na sve
na~ine mladog igra~a bosanskih korije-
na zadràti u svom timu. Vu~ki} se ovih
dana nalazi na okupljanju slovena~ke
U-19 reprezentacije koja se sprema za
utakmice kvalifikacija za odlazak na
Evropsko prvenstvo naredne godine.
Slovena~ki novinari opsjedaju mladog
Vuk~i}a, traè}i njegovo mi{ljenje o
tome {ta }e poduzeti u budu}nosti.
Haris im je potvrdio kontakte s NS BiH.
Istina je, Bosanci su me ve} kon-
taktirali, bilo je nekoliko kontakata,
no za sada nema ni{ta konkretno.
Vu~ki} je kazao kako mu je veoma
te{ko da se odredi o svojoj budu}nosti.
Slavko Jovi~i} Slavuj odlu~io je, ukoliko mu
to uop}e po|e za rukom, ubudu}e biti oprezan u
razgovoru sa novinarima a svaku rije~ izvagati
prije nego je javno izgovori. Jovi~i}a je, naime, u
javnosti poznatog kao nekog kome vaganje
rije~i ba{ ne ide od ruke, zbog komentiranja
razloga propasti poku{aja da na{a himna
kona~no dobije tekst, ovih dana itekako zaboljela
glava. Govore}i o rezultatima rada Komisije za
izbor teksta himne, Jovi~i} je kazao kako vi{e
ne}e sudjelovati u njenom radu. U SNSD-u,
odnosno u njegovom narodu mu je, me|utim,
zamjereno obrazloènje koje je dao za takvu
odluku. Ne mogu ugoditi nikome, pa ~ak ni
ovim mojim budalastim Srbima, kazao je
Jovi~i} za dnevnu {tampu. I mada tvrdi kako ga
je novinar pogre{no citirao i da je zapravo rekao
nekim mojim Srbima, njegova je izjava
munjevitom brzinom prenesena u medijima u
Republici Srpskoj a stigla je i do u{iju strana~kih
{efova. Mobilni telefon Slavka Jovi~i}a navodno
ne prestaje da zvoni, a Jovi~i}u valja odgovoriti
na desetine poziva ali samo jedno pitanje: koga ti
naziva{ budalastim Srbinom?! Ve} se spekulira
kako je Jovi~i}, kada je izrekao takvu kvalifikaci-
ju o svom narodu, mislio na svoju strana~ku
kolegicu Du{anku Majki} koja je u Domu naro-
da zajedno sa ostalim delegatima uz reda srpskog
naroda, uz obrazloènje kako tekst himne nema
emocija, glasala protiv Prijedloga zakona o
dràvnoj himni BiH. Procedura izbora teksta
tako je vra}ena na po~etak a Komisija je
potro{ila 33. 000 maraka, odnosno po 3.000 za
svakog od 11 ~lanova Komisije. Uz to }e iz
budèta, autori teksta Du{an [esti} i Benjamin
Isovi} podijeliti jo{ 30.000 maraka nagrade za
pobjedni~ke tekstove na anonimnom konkursu
raspisanom krajem pro{le godine. No, uzaludno
potro{en novac za komisije u BiH i nije najve}a
{teta. Kako zakonska procedura nalaè, novi
poku{aj usvajanja zakona o himni u dràvnom
Parlamentu bit }e mogu} tek za {est mjeseci. Do
tada }e na{i sportski reprezentativci i dalje na
terenima {utjeti uz svoju himnu a kako pred-
stavnici u Parlamentu nisu zadovoljni
dosada{njim rje{enjem teksta bez emocija,
malo je vjerovatno da }e sredinom marta sve i}i
mnogo lak{e. Jedan od razloga je to {to je ~lanu
Komisije Slavku Jovi~i}u ozbiljno zamjereno
nepo{tivanje jedinstvenog stava srpskih delegata.
Uz to, ima Jovi~i} jo{ jednu glavobolju, stariju
od aktuelne situacije u kojoj se na{ao. U
nemilosti nekih svojih Srba se, naime, na{ao
jo{ od trenutka kada je strana~koj kolegici
Majki} uputio nespretno formuliran kompliment,
bar Jovi~i} tvrdi da je to bio kompliment.
Majki}ka je, naime, jednom prilikom u zgradu
dràvnog Parlamenta do{la odjevena u teget odi-
jelo i sa nezaobilaznim detaljem kojim upotpunj -
uje garderobu, kravatom. Kolegice, jeste li to
dobili posao stjuardese?, pitao je Jovi~i} i od
tada, navodno, za strana~ke kolege i pred-
stavnike Srba u dva doma Parlamenta vaì kon-
statacija da su Jovi~i} i Majki} kao dva roga u
vre}i. Majki}eva, ina~e, vaì za SNSD-ovku
koja ni o ~emu ne odlu~uje dok ne dobije pre-
cizne instrukcije strana~kog {efa Milorada
Dodika. Jovi~i}u, stoga, koji tako|er mora slu{ati
{efa iz Lakta{a, nije bilo lako ni tokom
usagla{avanja teksta himne udovoljavati èljama
koje su mu suflirane iz Republike Srpske. Tokom
razmatranja 339 tekstova za himnu pristiglih na
konkurs, navodno su ~lanovi Komisije danima
~itali i prijedloge u kojima bi ljepote BiH trebalo
da oslika i stih, ako se tako nazvati moè, rakija
uz poga~u vru}u. Jovi~i}a su navodno zvali sa
Sokoca kako bi mu sugerirali da bi se u nekoj od
strofa obavezno trebao na}i i stih o Radovanu
Karadì}u. Ni{ta manje iznena|eni ~lanovi
Komisije nisu bili ni ~itaju}i brojne plagijate
pristigle na konkurs, pa ~ak i originalnu pjesmu
Alekse [anti}a Ostajte ovdje. U pre~i{}enom
tekstu himne, usagla{enom ne bez rasprava
me|u ~lanovima Komisije, kona~no se na{ao i
cjelovit naziv na{e dràve, za razliku od prvo-
bitnog gdje se u jednoj strofi pominjala Bosna a
u drugoj Hercegovina. U tekstu se kona~no
spominje i na{e more. Me|utim, srpski su pred-
stavnici u Parlamentu BiH na{li da kona~ni,
pre~i{}eni tekst vi{e nema emocija. Ispostavilo
se, tako|er, da je Jovi~i} bio jedini predstavnik
Srba u Parlamentu koji je podrào prijedlog a jo{
se usudio nazivati svoj narod budalastim.
Kako bi mogao pro}i naredni poku{aj
Komisije, odnosno dràvnih parlamentaraca da
na{a himna kona~no dobije i tekst, moè se ve}
sada naslutiti i iz komentara ~lana Komisije
Jovi~i}a. Za~udo, nije èlio komentirati
unutra{nje sukobe ~lanova Komisije, odnosno
zastupnika u Parlamentu, nije èlio razgovarati o
sukobu s kolegicom Majki}, ne èli da ga novi -
nari citiraju niti vi{e èli biti ~lan Komisije za
izbor teksta himne Bosne i Hercegovine.
(N. [unj)
Poslanik SNSD-a Slavko
Jovii zbog dugog jezika u
nemilosti stranakih kolega
JADNA TI MAJKI]EVA
MINI MARKET
Haris
Vu~ki}
FOTO NEDJELJE
8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA
5
înjenica je da sam ro|en u
Sloveniji, odrastao sam ovdje,
Slovenija mi je dala sve {to imam,
ali... Jasno je kako se Vu~ki} zagrijao
za reprezentaciju BiH, osobito nakon
nekoliko uzastopnih uspjeha pod ]iri-
nom komandnom palicom. No, NS BiH
mora biti konkretniji u akciji i poslati
Vuk~i}u zvani~an poziv za neku od
utakmica A-tima kako bi ga tako mogli
zakaparisati za budu}nost. Za sada
jo{ uvijek nisam dobio nikakav
zvani~an akt iz bosanskog Saveza,
kaè Vu~ki}. Ne mogu spekulirati o
tome {ta }e biti niti odgovoriti na to
pitanje. No, ako oni zaista pokaù
volju za mene, ako me zvani~no
pozovu u reprezentaciju, razmislit }u
o tome. To sasvim sigurno ne}e biti
isklju~ivo moja odluka, razgovara}u i
sa roditeljima, i onda odlu~iti {ta je
najbolje za mene.
Borba za jednog od najtalentiranijih
evropskih fudbalera je po~ela. Napravili
smo prvi korak i sada treba vidjeti {ta
}e i kako Haris Vu~ki} odlu~iti. Nadamo
se da }e se odlu~iti za zemlju svojih
korijena. (N. H.)
SUKOB INTERE@D@IJA
Nova sje~a
kadrova u
biha}kom Zavodu
zdravstvenog
osiguranja
Suad Hamzabegovi}, direktor Zavoda
zdravstvenog osiguranja Unsko-san-
skog kantona, iako pod prijetnjom
smjene s te funkcije, odlu~io je uvesti
kakvog-takvog reda u instituciji na ~ijem
je ~elu. Tako je s mjesta predsjednika
Ljekarske komisije Zavoda smijenio
ministra zdravstva USK Mustafu
Avdagi}a, te ~lana iste komisije
Samira Muminovi}a, ina~e direktora
Kantonalne bolnice Biha}, zbog sukoba
interesa. Istovremeno, da bi osigurao
naklonost inspektora slu`be za privred-
ni kriminal MUP-a USK koji ispituju
navode o kriminalu u Zavodu
zdravstvenog osiguranja,
Hamzabegovi} je zaposlio supruge nji-
hovih kolega policajaca Sabiru Pr{i} i
Arnelu Srabovi}. (M. F.)
MINI MARKET
Vee za Darija Damonju
No sjeanja
ABDULAH SIDRAN
Potresno slovo o Daci Dàmonji
ABDULAH SIDRAN
Potresno slovo o Daci Dàmonji
MARKO VE[OVI]
Briljantna vivisekcija Dàmonjinog literarnog opusa
MARKO VE[OVI]
Briljantna vivisekcija Dàmonjinog literarnog opusa
Halid Be{li}
Zapostavio sve obaveze, kako bi se poklonio
neprolaznom sarajevskom piscu Dariju Dàmonji
Halid Be{li}
Zapostavio sve obaveze, kako bi se poklonio
neprolaznom sarajevskom piscu Dariju Dàmonji
V
jerovatno najsretniji dan u ranoj fazi mog djetinjstva
bio je dolazak velikog nogometa{a Dragana Holcera
u Hajduk. (O ovom sretnom doga|aju i Miljenko
Jergovi}, prije nego {to se probudi, napisao bi naslijepo
tri-~etiri tugaljive knjige-romana, me|utim, stvar-materija
je mnogo delikatnija).
Da pribliìm mladim generacijama: Holcer je u to
vrijeme, po~etkom sedamdesetih, u tada{njoj nevaljaloj
dràvi, tamnici svih naroda i narodnosti, bio ono {to je
danas Nemanja Vidi} u srbijanskoj, ili Gerard u engleskoj
reprezentaciji. Postoje razli~ite teorije koje do~aravaju
okolnosti zbog kojih je Holcer izba~en 1974. godine iz
tada{nje jugoslovenske reprezentacije. Pamtim Firencu
1968. kao da je bilo danas: trojica engleskih hrtova
opkolili Holcera negdje oko kornera; gospodin im loptu
provu~e kroz noge i dobaci do desnog bo~nog, tako se
sad to zove u novinarsko-teorijskoj obradi, a nakon toga
Dragan Dàji} dadne gol.
Mali sam ja, nedorastao bio tada, ali ipak dovoljno
sportski i nogometno osvije{ten... Dragan Holcer je u
biv{oj Jugoslaviji bio isto ono {to je Pepe Guardoila u
dana{njoj Barceloni - vaàn, vaàn, nezaobilazan faktor-
~imbenik. Tek }u kasnije, puno i mnogo kasnije saznati,
da je cijela familija Holcer krvni~ki pobijena u nekom
rasisti~kom pohodu tokom Drugog svjetskog rata. Kada
bih zapo~eo temeljitu pri~u o Draganu Holceru, pla{im se
da se nikada ne bi zavr{ila; najjednostavnije je re}i da je
bio genije.
Ja, nadalje, mislim da je navijanje za tada{nji na{
HAJDUK naprosto stvar ukusa i da ne postoji na~in
da mi neko ogadi taj moj klub. Ima tu i te{kih detalja
(Vedran Roì}, Igor [timac, Kerum) koje ja ne bih
poèlio nikom. Pitam neki dan Ivicu Osima za{to mu
je pucao taj i taj a nije ovaj i onaj. Ne}e to [vabo
nikad re}i niti priznati i, pored ostalog, i zato je
najve}i.
Ja sam, dakle teàk, nepopravljiv navija~, ovisnik
Hajduka; svi su se moji problemi, argumenti preteù na
moja stranu, iscrpili kad mi je u zapadnoj Hercegovini
crno na bijelo dokazano da sam titoista - naime i pokojni
Broz je volio Hajduk.
Pratio sam i patio nad svakim transferom u Hajduk i
brinuo da ne bude kakve gre{ke, fule, nesmotrenosti. Eh,
da je neko mogao zaviriti u moju radost u trenutku kad je
genijalni zadnji vezni NK Zagreba Drago Ruklja~
pre{ao kod nas - u Hajduk. A tek kad je kongenijalni
trener Tomislav Ivi} uz pomo} izda{nog menad`menta
uspio iz Bora dovesti u Split Bori{u \or|evi}a.
îtatelj, ozbiljan i razborit, }e jednostavnim
postupkom zaklju~iti, i bit }e u pravu, kako ja brbljam
nasuho, ali da sam dobronamjeran
N
ikad to, do danas, napisao nisam, niti pomislio, a ni
sada to ne bih uradio da nije dogorjelo do nokata;
usred Splita i u predve~erje utakmice Hajduk-
Roma napali me u Splitu moji - Torcida U
klasi~noj samoodbrani objasnim èstokim splitskim
momcima da smo na istom zadatku.
Sve skupa {to se oko nas, godinama, sa nama ili bez
nas, de{ava oko bosanskohercegova~kog nogometa, a
pomalo i dru{tva, ne vrijedi prebijene pare; na lokalnim
derbijima padaju mrtve glave; nama presjek stanja
nacije prave rijetki forenzi~ari i psihopatolozi, ako ih
imamo uop}e.
Mnogo se posljednjih nedjelja po svjetskim medijima
prusulo teza kako nogometna reprezentacija Bosne i
Hercegovine, i uspjesi koji uz nju idu, potpiruje i raspiruje
la`nu sliku o zemlji, dràvi koje, su{tinski, nema.
A jesu li ti na{i na{i klinci, koje predvodi ]iro
Blaèvi}, krivi {to je kroz 3 D nao~ale promiksana slika
o nama ovdje i ovda{njim? Svako od tih ]irinih
sinova ima konkretnu, uglavnom te{ku i bolnu
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Kau, tvrde, ozbiljni mediji i planetarni analitiari svih boja i
dezena, kako je nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine
svojevrstan neprirodan eksces koji se, eto, desio, jednom i nikad
vie, uprkos svemu. Fino je to kao stilska figura reeno, ali sreom,
nije tano: gledao sam u Wolfsburgu, prije tri-etiri mjeseca, sa
kakvom strau i radou Edin Deko na sebe ogre zastavu Bosne i
Hercegovine, a podrava ga u svemu Zvjezdan Misimovi
NOSI MI SE BILA BOJA
Pi{e: SENAD AVDI]
Kad ]irina reprezentacija postane pravilo, a ne
biografiju. Kad se krene od, recimo, Vedada Ibi{evi}a, krasnog
na{eg de~ka, Boga mi, samo ignorantima moè proma}i
zapanjuju}a podudarnost sa onim mojim Draganom Holcerom
koji je ro|en u fa{isti~kom koncentracionom logoru (1945.
godine). Odakle god da krene{, pojedina~no i kadrovski, u
bosanskohercegova~kom nogometnom/fudbalskom sazvije`|u,
od Nemanje Supi}a do Samira Muratovi}a, zaklju~no sa
Miralemom Pjani}em, sve je to li~na, pa potom i obiteljska
drama; literarna gra|a za ozbiljne pisce, kakvih mi naàlost jo{
uvijek nemamo.
K
aù, tvrde, ozbiljni mediji i planetarni analiti~ari svih
boja i dezena, kako je nogometna reprezentacija Bosne
i Hercegovine svojevrstan neprirodan eksces koji se,
eto, desio, jednom i nikad vi{e, uprkos svemu. Fino je to
kao stilska figura re~eno, ali sre}om, nije ta~no: gledao sam
u Wolfsburgu, prije tri-~etiri mjeseca, sa kakvom stra{}u i
rado{}u Edin Dèko na sebe ogr}e zastavu Bosne i
Hercegovine, a podràva ga u svemu Zvjezdan Misimovi}.
Pla{im se te{kih, pateti~nih rije~i, ali mislim, vjerujem,
nadam se da smo svi mi, manje-vi{e, nenormalni, da je ta
ekipa divnih dje~aka koji se zovu reprezentacija BiH pravilo,
a da smo svi mi dekadentni, nam}orasti izuzeci. Zbog toga, i
samo zbog toga, pakujem jedan jedini kofer i putujem u
Estoniju na utakmicu na{ reprezentacije - da vidim, ili da se
uvjerim kakvi bismo svi mi morali biti, ako znamo, èlimo
i umijemo.
Dragana Holzera je neka vi{a sila (Puma, Adidas,
Miljani}...) sprije~ila da nastupi u Njema~koj 1974. godine.
Ovu na{u djecu, od prvog do zadnjeg, niko ne moè
zaustaviti prije Ju`ne Afrike. Jer su dobri, po{teni, ~estiti
momci! Ja to garantujem kao neizlije~eni navija~ Hajduka.
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
izuzetak, bh. dru{tvo ima izglede za ozdravljenje
MO@EMO LI ZAJEDNO DO KRAJA
Bolesnik Hajduka sa fanaticima Dinama iz Sarajeva
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
ÊTVRTAK, 1. OKTOBAR
Ve~er u kafani [etali{te posve}ena
na{em DARIJU DACI D@AMONJI. Mno -
gobrojni pametni i knji{ki ljudi izgovorili
su {to je trebalo izgovoriti, i ja sam dao svoj
doprinos tako {to sam ne{to neartikulirano
promucao poku{avaju}i objasniti da bi Daci
bilo puno draè da smo ga svi mi tu oku-
pljeni mal~ice pripazili dok jo{ bio ìv, a ne
sada, kada je nepovratno mrtav.
Kaè nekad Daco, dok smo stanovali
kod mene: Nema ve}e ublehe, vjeruj, od
horoskopa: danas gledam novine, isti
horoskop i za mene i za glumca Kevina
Costnera i savjet budite tolerantniji prema
partneru/partnerici. Hajd, eto, ti si mi
nekakav partner, a |e mi je partnerica,
matere ti?!
PETAK, 2. OKTOBAR
Da sam ju~er umro, a mogao sam, boba
mi je falila, ne bih znao da je NIJAZ
DURAKOVI] a) federalni poslanik i b)
dobitnik najve}eg ratnog priznanja
Zlatnog ljiljana. Danas to Nijaz re~e
(priznade) za govornicom Parlamenta
Federacije. Navodno mu je najve}e ratno
priznanje dodijelio general Armije BiH
MEHMED ALAGI]. A, mogao mu je isto
takvo priznanje uru~iti i jedan drugi gener-
al - \UR\EVAC, koji mu je, Nijazu, prije
nego {to se zapucalo vojnim avionom
familiju iz Sarajeva na sigurno prebacio.
SUBOTA, 3. OKTOBAR
IGOR MANDI], vjerojatno najbolji, a
zasigurno najrazboritiji hrvatski pisac u
posljednjih pola stolje}a, gostovao je na
knjièvnoj manifestaciji u Leskovcu. U
izjavi za stanovitu televiziju (ovu sam rije~
pokrao iz Mandi}eve kolumne u VUS-u pisane
70-ih godina onoga tamo stolje}a) nepopravlji-
vo cini~ni i uvijek ta~ni Igor kaè: Drago
mi je da su se preko mene spojila dva na{a
provincijska grada - Zagreb i Leskovac!
Bio jedan divan sarajevski momak
Nikodije Stojanovi}, pokoj mu du{i,
bolesnik {aha, pa po kafanama kupovao
neobjavljene pjesme od pripitih pjesnika.
Na jednoj od pjesama pisalo: Ovu sam
pjesmu kupio od pjesnika Branka û~ka za
tri hiljade dinara u Klubu knjièvnika i od
tada je smatram svojom.
Tako i ja, od dvadesetak knjiga Igora
Mandi}a, nezaobilazne literature za svakog
ko se poslovima pisanja namjerava baviti,
vazda pone{to ukradem, a ne platim, i treti-
ram kao svoje. îtam danas u Jutarnjem
listu pohvalu Igoru Mandi}u koju pi{e
novi nar Tomislav âde`. Sve bih u tom
tekstu na nevi|eno potpisao osim male
sitne autorske nepa`nje da je Marshall
McLuhan poznati ameri~ki teoreti~ar
medija. Gospodi McLuhan je, naime,
Kana|anin.
NEDJELJA, 4. OKTOBAR
Od ju~er pa do no}as kod mene je na
televiziji permanentni festival sporta.
Rukometa{i Bosne u fantasti~noj utakmici
dobili francuske rivale, svaka ~ast Pipetu
Smajlagi}u i njegovim momcima; Dèko
opet briljirao i utrpao gol Bochumu; na{
malac Mire Pjani} doveo Lyona do lider-
skog mjesta u francuskoj ligi; ne znam za
koga bih navijao u utakmici Grenoblea pro-
tiv Montpelliera, da li za Me{u Ba`darevi}a
ili za Emira Spahi}a. Jutro mi po~elo sa
Formulom 1 pa uslijedila op}a panika:
moram gledati kako Sa{a Papac igra u
Glasgow Rangersima (a igra genijalno) u
derbiju {kotskog prvenstva protiv ljutih
du{mana iz Celtica. Propustim zbog Sa{e
~itavo prvo poluvrijeme briljantne utak-
mice engleskog prvenstva Arsenal - Bolton.
Usput nekako uhvatim i tekmu Chelsea -
Liverpool, pri tom presko~im uzbudljivu
pobjedu Palerma nad Juventusom da bih se
posvetio i koncentrisao na fenomenalnu
Sevillu koja je ponizila galacticose Real
Madrida. Usput sam bacio pogled na gra-
ciozne, neodoljive, izazovne italijanske
odbojka{ice koje su porazile Holan|anke
na prvenstvu u Poljskoj. Nakon ovog nezab-
oravnog sportskog vikenda: kako iko, ko
imalo drì do sebe i elementarne sportske
kulture, ide na utakmice bezveznih timova
Sarajeva i [irokog Brijega?!
PONEDJELJAK, 5. OKTOBAR
Na svu sre}u, nije bilo sukoba izme|u
policije i demonstranata na protestima
nosilaca najve}ih ratnih priznanja. Demo n -
strantima koji su policiji prijetili lin~om
podr{ku je dao nezaboravni zlatni ljiljan
@ELJKO KOM[I] okruèn petoricom pri-
padnika policije (dràvne, SIPA) i BAKIR
HAD@IOMEROVI] (u pratnji dvojice
kantonalnih/federalnih policajaca). Kontam,
koliko bi se u{tedilo budètskih para da se
ukine policijska pratnja @eljku i Bakiru?
Pun mi je kufer budètski podrànog
samoljubivog konformizma!
UTORAK, 6. OKTOBAR
Razgolitio, ogolio, demaskirao sino} u
emisiji Otvoreno Hrvatske televizije mali
doktor NINO RASPUDI] ministra kulture
i sporta Sarajevskog kantona, glumca
EMIRA HAD@IHAFIZBEGOVI]A. Tako
je i hrvatska javnost saznala pone{to o
desni~arskom licu dobro}udnog Bosanca sa
VIP-ove reklame.
SRIJEDA, 7. OKTOBAR
I na kraju ove te{ke sedmice, mala
po{alica, dogodov{tina: Pita me ABDU-
LAH SIDRAN ima li smisla, a pogotovo
potrebe odgovarati na ne{to {to je o njemu
napisao Emir Imamovi} Pirke. Velim mu da
nema. Kaè Sidran u daljnem toku rasprave
da mu je to isto rekao i Senad Hadìfej-
zovi}. A {ta }e mu ono Pirke, pita Avdo.
Pa valjda da ga ne bi s nekim pobrkali,
odgovaram ja. A s kim?, opet }e Sidran.
Ne znam, moradoh priznati.
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici
NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate
tekstove objavljene u na{em listu.
Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom
broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete
va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.
Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod
teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.
Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je
SBK 5 -
(tekst komentara)
Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.
Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.
Vi znate za{to smo najbolji!
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 160 EUR
Polugodi{nja: 80 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba
TIHI]EV LOVAC NA NOVAC
[erif Isovi} iz
BH Telecoma
prekomandovan
u FDS
Izvr{ni direktor Izvr{ne direkcije
ekonomsko-finansijskih poslova BH
Telecoma [erif Isovi} po partijskoj
du`nosti nedavno je promijenio radno
mjesto. Sa direktorskog mjesta vi{e
nego uspje{ne javne kompanije, Isovi}
je pre{ao u tako|er uspje{nu kompani-
ju, Fabriku duhana Sarajevo, naravno
na mjesto finansijskog direktora. Vlada
Federacije BiH u FDS-u najve}i je poje-
dina~ni suvlasnik, s vlasni~kim udjelom
od skoro 40 posto. Klju~ne odluke u
FDS-u vu~e predsjednik SDA Sulejman
Tihi} i upravo je po Tihi}evom nalogu
nedavno imenovan novi Nadzorni odbor
FDS-a. Isovi}ev zadatak u FDS-u bit }e
kontrola finansijskih tokova o ~emu }e
redovno izvje{tavati svog partijskog
{efa Sulejmana Tihi}a koji ~ini sve da
sa~uva te{ko ste~eni uticaj u ovoj
iznimno profitabilnoj kompaniji. (M. F.)
Od 1.oktobra ove godine Adnan Terzi}
raskinuo je suradnju s koncernom Agram i
posvetio se profesionalnoj politi~koj kari-
jeri. U koncern Agram Terzi} je do{ao u
martu 2008. godine, kada je imenovan za
potpredsjednika Uprave, odnosno za prvog
~ovjeka Agrama na trì{tu BiH. O razlazu
Terzi}a s Agramom, kruì nekoliko
razli~itih verzija, no sam Terzi} u izjavi za
Slobodnu Bosnu kaè da je Agram napustio
jer nije èlio sjediti na dvije stolice.
Imam velike obaveze u novom politi -
~kom projektu s Fahrudinom Radon~i}em i
èlim se potpuno posvetiti izgradnji parti-
je, rekao nam je Terzi}, uz opasku da se s
upravom Agrama razi{ao na korektan
na~in.
Od 2005. godine Terzi} se s porodicom
trajno preselio iz Travnika u Sarajevo. Neko
vrijeme je sa suprugom i sinom stanovao u
elitnom sarajevskom naselju Breka, gdje je
kupio stan, no odnedavno stanuje u tako|er
elitnom naselju Ciglane, ali u znatno manj -
em, navodno unajmljenom stanu, a svoj
veliki stan na Breki dao je pod zakup.
(M.A.)
POLITIKA KAO SUDBINA
Terzi napustio Agram i
posvetio se politikoj karijeri
MINI MARKET
Od prije nekoliko dana vaskolika
Gradska uprava Sarajeva pala je na ple}a
vreme{nog SDP-ovog gradona~elnika
Alije Behmena. Zamjenik gradona~elnika
Sarajeva Nenad Markovi} povukao se na
polovini mandata - od jula ove godine
preselio se u Gr~ku i preuzeo trenersku
palicu u ko{arka{kom klubu Panionisu.
Drugi zamjenik gradona~elnika, Slobodan
Ne{kovi} iz Na{e stranke, smijenjen je
nedavno odlukom SDP-a, nakon èstoke
sva|e koalicionih partnera u Gradskoj
upravi, SDP-a i Na{e stranke.
Kako doznajemo, rukovodstvo SDP-a
jo{ uvijek nije prona{lo zamjenu za
Markovi}a i Ne{kovi}a, {to i nije neko
iznena|enje ako se zna da kadrovsku
komisiju SDP-a vodi upravo Alija
Behmen! (S. B.)
DA TE NIJE, ALIJA
Gradonaelnik Sarajeva
Alija Behmen ostao bez
oba zamjenika
Alija
Behmen
Adnan
Terzi}
Sulejman
Tihi}
PRO ET CONTRA
Vjerujete li da e nakon
tragedije u irokom Brijegu
biti usvojen dravni Zakon o
spreavanju nasilja na
javnim skupovima?
PISANJE UZ ETAR
U~esnici reality
showa Farma
pjevali Od
Topole pa do
Ravne Gore
Televizija Pink u vlasni{tvu medijskog
tajkuna @eljka Mitrovi}a ne prestaje
iznena|ivati gledatelje programskim
inovacijama. Tako je i popularni reality
show Farma koji, kako s ponosom isti~u
na Pinku, ru{i sve rekorde gledanosti,
nedavno osvjeìo biv{i fudbaler Sa{a
\ani ]ur~i} koji je seoskim imanjem
danima opu{teno {etao sa {ubarom na
kojoj je stajao simbol ~etiri S. To je
inspirisalo i druge farmere koji su,
daju}i podr{ku Sa{i, veselo zapjevali
~etni~ku himnu Od Topole pa do Ravne
Gore, i sve to izravno u eter TV Pinka,
dok su u dnu ekrana uredno stajali bro-
jevi telefona na koje gledaoci iz BiH
mogu glasati za svoje favorite. Nakon
{to je nekoliko bh. gra|ana uputilo
prigovore Regulatornoj agenciji za
komunikacije, emitiranje Farme na
podru~ju BiH je prekinuto, ali samo
nakratko. PR menadèrica PinkBH tele-
vizije Alena Kulenovi}-Deli} izjavila je
da su u~esnici Farme opomenuti za
njihovo pona{anje, te da se takvi inci-
denti, to jest promocija ~etni{tva na
Pinku, vi{e ne}e ponavljati. (M. R.)
MINI MARKET
MIJO KRE[I]
zamjenik ministra
sigurnosti BiH
DA/NE
Mislim da bi doga|aji u [irokom Brijegu, uz
prethodne incidente na sportskim terenima, tre-
bali biti lekcija svima nama. Bojim se, me|utim,
da ta lekcija ne}e biti shva}ena i da ne}e rezul-
tirati dono{enjem zakona na dràvnom nivou.
Kao ~elnik Ministarstva sigurnosti u~init }u sve
da rije{imo ovaj problem i izradimo zakonsko
rje{enje koje }e biti prihvatljivo svim agencijama
u BiH i provodivo na terenu.
ALISA ]ORI]
urednica na
RTV Mostar
NE
Potrebno je hitno donijeti zakon koji }e za{tititi
sve nas. Za{to, kao novinarka i kao gra|anka,
svaki put kada u Mostaru gostuje neka
nogometna ekipa moram da strahujem? Ljetos
smo u centru grada imali zapaljen autobus.
Takve skupove koji bi trebalo da budu sportski
doga|aji osiguravaju kordoni policije. Treba
ne{to hitno u~initi da se sprije~i nasilje koje je
postalo uobi~ajeno na sportskim terenima.
BAKIR HAD@IOMEROVI],
urednik 60 minuta na FTV-u
DA/NE
Ukoliko èlimo normalnu dràvu, moramo donijeti
jedan zakon za tu oblast, posebno sada nakon
doga|aja u [irokom Brijegu. Obeshrabruje me,
me|utim, {to na{i politi~ari ne vode brigu ni o
drugim bitnim pitanjima u zemlji tako da nisam
siguran da }e se posebno angaìrati da poduzmu
sve {to bi sprije~ilo da se ponovi [iroki Brijeg.
ZLATKO MILETI]
direktor Federalne uprave
policije
NE
Da su na{i politi~ari imali sluha, donijeli bi taj
zakon prije pet godina, jer upravo je toliko
stara inicijativa koju smo mi iz FUP-a
pokrenuli. Naàlost, ovo nije prvi incident i s
vremena na vrijeme nam se de{avaju sli~ni
sukobi tako da nisam uvjeren da }e tragedija
u [irokom Brijegu potaknuti na{e vlasti za
zakonski reguliraju oblast sigurnosti na javnim
skupovima.
LIDIJA KORA]
direktorica
Oslobo|enja
NE
Mnogo ve}e tragedije nisu potakle na{e vlasti
da donesu zakone va`ne za funkcioniranje
BiH. Vlasti su pokazale apsolutnu nesprem-
nost da urede zemlju u kojoj }e gra|ani mo}i
da ostvare svoja prava po uzoru na svijet, pa
~ak i zaostajemo u toj oblasti i u odnosu na
zemlje u okruènju.
SRE]KO BORAS
premijer Hercegova~ko-
neretvanskog kantona
NE
Nu`da, potreba i nastojanja da se zakon
donese postoje odranije, me|utim, iz nama
nerazja{njenih razloga zakon do danas nije
usvojen. Tako je stvoren vakuum u kojem i
dolazi do ovakvih nemilih doga|aja i, naàlost,
neko je morao i glavom platiti, da bismo se
ozbiljno pozabavili tim pitanjem.
@eljko
Mitrovi}
K
ada je, prije ~etiri godine, nakon
navija~kih nereda u Zenici smrt-
no stradao navija~ @eljezni~ara
Aner Kasapovi}, kazali smo -
nikada vi{e. Naàlost, jo{ se jed-
nom pokazalo kako brzo zaboravljamo.
êtiri godine kasnije, pokazalo se da nismo
ni{ta nau~ili niti smo izvukli ikakve pouke
iz Anerove smrti. U [irokom Brijegu je u
nedjelju popodne ubijen Vedran Pulji},
navija~ Sarajeva. Vedranova smrt pokazala
je u punom svjetlu sve licemjerje na{eg
dru{tva, nespremnost za bilo kakvu vrstu
dijaloga, hu{ka~ku retoriku medija koji su
nas, brane}i svoje, istoga ~asa vratili u
90. godine pro{log stolje}a. Vedranova je
smrt pokazala da je u BiH patriotizam u
pravom smislu posljednje uto~i{te hulja jer
su mnogi potr~ali da smrt nedu`nog
mladi}a umotaju u pla{t nacionalisti~ke
retorike, pozivaju}i se idiotski, poput
Josipa Bevande, generalnog sekretara NK
[irokog, na prestanak ugroàvanja
Hrvata i kona~no pronalaènje ubica Joze
Leutara. Ili na one me|u prosvjednicima iz
Sarajeva koji su pozivali na bojkot banaka
koje drè Hrvati i milione maraka koje se
iz sarajevskih kladionica odljevaju u
Hercegovinu. Zaboravljamo svi pritom da
je Vedran Pulji}, 24-godi{nji mladi}, ubijen
jer je i{ao na nogometnu utakmicu.
Njegova smrt je ono {to bi nam svima tre-
balo biti jedino va`no, to je sramota sviju
nas i teret koji }emo jo{ dugo nositi na
vlastitim ple}ima.
Sve {to mi èlimo jeste po{tena i
kvalitetna istraga o tome {ta se dolje
de{avalo, kaè nam Adnan Dèmidì},
~lan udruènja gra|ana Navija~i Sarajeva.
Sada je lako pri~ati o tome, no ru`no je da
se diskutuje o tome ko je po~eo nerede.
Nije stvar u tome, iako je i to lako dokaza-
ti. Zaboravljamo da je u [irokom Brijegu,
iz vatrenog oru`ja, ubijen mladi} koji je
krenuo na utakmicu. Pa, mi smo pro{li pola
Evrope navijaju}i za Sarajevo, nigdje nije
bilo incidenata! Stravi~no je da se na navi-
ja~e Sarajeva pucalo i to je jedino {to je
va`no. Imamo nekoliko navija~a pogo|enih
Pi{e: NEDIM HASI]
Smrt Vedarana Puljia,
mladog navijaa
Sarajeva u irokom
Brijegu, otvorila je
Pandorinu kutiju
nacionalistike retorike,
mrnje i netrpeljivosti;
dok se ovdanji mediji
upiru ne bi li dokazali ko
je prole nedjelje poeo
rat na ulicama irokog
Brijega, navijai Sarajeva
pitaju samo jedno - ko je
i zato ubio njihovog
mladog sugraanina
ZA[TO JE UBIJEN
Vedranova smrt je sramota BiH, ìg
mecima, imamo nekoliko auta koja su
izre{etana rafalima? Ko je za to kriv?, pita
se Dèmidì}, a ono {to govori stav je svih
navija~a koji su se pro{le nedjelje krvavih
glava vratili iz Hercegovine. To je bila
klasi~na sa~eku{a, jednoglasni su dok
pri~aju detalje sa ratnog popri{ta u koje su
se u nedjelju popodne pretvorile ulice
[irokog Brijega. Neki od njih tvrde kako su
im policajci, dok su pretresali autobuse u
kojima su putovali u Hercegovinu govorili
kako }e vidjet svog Boga, da su naje-
bali kada do|u u [iroki. Jedan od navija~a,
sa povezom na glavi, pri~a kako su oni koji
DVA GRADA, DVIJE ISTINE
N VEDRAN PULJI]
koji }emo zauvijek nositi na savjesti
R.I.P. VEDRAN PULJI:
Nije uope vie vano ko
je u irokom prvi bacio
kamen, strano je da je
poginuo momak koji je
doao gledati utakmicu
svoga kluba, radovati se
pobjedi ili tugovati
zbog poraza
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
BLOKIRANO SARAJEVO
Navija~i Sarajeva protestirali su
zbog ubistva Vedrana Pulji}a,
zahtijevaju}i hitan pronalazak
njegovih ubica
BLOKIRANO SARAJEVO
Navija~i Sarajeva protestirali su
zbog ubistva Vedrana Pulji}a,
zahtijevaju}i hitan pronalazak
njegovih ubica

04. oktobar 2009. iroki Brijeg
U navija~kim neredima pred utakmicu [irokog i Sarajeva ubijen
Vedran Pulji}, 24-godi{nji navija~ Sarajeva.
20. avgust 2005. Zenica
Nakon utakmice êlik - @eljezni~ar smrtno je stradao Aner
Kasapovi}, navija~ @eljezni~ara. Kasapovi}, 26-godi{nji apsolvent
Vi{e medicinske {kole, umro je na putu do bolnice Ko{evo.
Policijsko poja{njenje bilo je da je Kasapovi} umro od infarkta, dok
navija~i @elje i danas tvrde kako je umro od ugru{ka izazvanog
brutalnim policijskim premla}ivanjem.
26.05.2003 iroki Brijeg
Nakon utakmice [iroki - @eljezni~ar izbijaju navija~ki neredi na i
oko stadiona. Premla}ivanje navija~a iz Sarajeva spre~avaju
igra~i @eljezni~ara. Nemiri po~eli nakon {to su navija~i [irokog
uzvikivali Gazi balije, No`, ìca, Srebrenica, Ahmi}i idu u raj...
Zastava BiH, koja je tokom utakmice visili na pola koplja,
poderana i zapaljena.
17.05 2008. Mostar
U gradskom derbiju Vele` - Zrinjski te{ko je ozlije|en dje~ak, kome
je u ruci eksplodirao topovski udar, a lije~nici su mu uspjeli spa-
siti prst. Dje~ak je s travnjaka poku{ao ukloniti eksplozivnu
napravu, koju su bacili navija~i Zrinjskog. Povod nereda bila je
minuta {utnje za stradale pripadnike Armije BiH.
20. juli 2007. Mostar
Trideset i {est lica je povrije|eno, od ~ega 27 policajaca, u neredi -
ma koji su izbili za vrijeme i nakon utakmice prvog kola kvalifikaci-
ja za Kup UEFA izme|u Zrinjskog i Partizana, koja je zavr{ena
pobjedom Beogra|ana 6:1.
Maj 2003. Mostar
[est navija~a Veleà policija je uhapsila zbog sumnje da su nakon
utakmice s Zrinjskim napali slu`bene osobe. Nakon utakmice
skupina navija~a Veleà kamenovala je igra~e, slu`beno osoblje i
policajce, te upala u teren. Pri tome je o{te}eno devet policijskih te
~etiri privatna vozila.
Juni 2003. Posuje
Nakon navija~kih sukoba na utakmici Posu{je - Sarajevo iz
automatske pu{ke pucano na navija~e Sarajeva.
Novembar 2004. Banja Luka
Prekinuta utakmica Borac - Sarajevo nakon {to je navija~ Borca
Sr|an Ni{i}, u 46. minuti, pored redara, utr~ao u teren i udario
gostuju}eg igra~a Mirnela Sadovi}a.
26. april 2009. Mostar
Molotovljevim koktelom zapaljen autobus navija~a Slobode koji su
se vra}ali iz [irokog Brijega. Navija~i Zrinjskog kamenovali su
autobus u kojem je bilo 25 navija~a i zapalili ga.
8. februar 2004. iroki Brijeg
Petorica policajaca povre|eno je u neredima nastalim poslije
prekida fudbalske utakmice Dinama i Hajduka, koja se igrala u
finalu turnira Gojko [u{ak u [irokom Brijegu. Tokom utakmice u
gradu su bili zatvoreni svi ugostiteljski objekti i benzinske pumpe,
a svjedoci prenose da se za vrijeme nereda ~ula i pucnjava iz
vatrenog oru`ja.
04. 03 2005. iroki Brijeg
Tokom prijateljske utakmice mladih reprezentacija BiH i Hrvatske
zapaljena zastava BiH. Izvi`dana himna BiH, a lokalni navija~i
tokom utakmice, koja je prekinuta nakon 45 minuta zbog nestanka
struje, skandirali usta{ama i generalu Anti Gotovini.
Maj 2009. Sarajevo
Na utakmici @eljezni~ar - Zrinski zapaljena zastava Hrvatske. Dan
nakon utakmice uhap{ena dvojica Sarajlija, ka`njeni sa 500
maraka.
24. maj 2005. Bijeljina
Bh. zastava zapaljena od strane lokalnih navija~a pred prijateljsku
utakmicu mladih reprezentacija BiH i SiCG, koja se igrala u tom
gradu.
DUGA HISTORIJA SUKOBA
Najtei navijaki neredi na bh. stadionima
CRNA SLIKA
BH. STADIONA
Ustrijeljeni navija~
Sarajeva u [irokom Brijegu
CRNA SLIKA
BH. STADIONA
Ustrijeljeni navija~
Sarajeva u [irokom Brijegu
su pucali na njih bili organizovani, da su
oni sa oru`jem u rukama imali znakove
raspoznavanja te da je sve {to se u [irokom
de{avalo bila dobro smi{ljena akcija. Dok
smo stajali na ulazu na stadion na nas je
ba~ena ki{a kamenica, koje su, kako sada
vidimo bile spremljene za nas. Moram
objasniti svima koji to ne znaju, mi nismo
nosili nikakvo oru`je sa sobom, jer smo
znali da }e na{i autobusi biti pretreseni.
Kada smo uzvratili onima koji su nas
napali, policija se otvoreno stavila na nji-
hovu stranu, po~ela nas udarati pendrecima,
dok su nas nastavljali kamenovati, pri~a
nam jedan od navija~a. Ostali slu{aju i
potvr|uju njegove tvrdnje. Pitamo ko je i
kada pucao na njih. Svi su jednoglasni u
odgovoru: Policija! Iako je u [irokom
Brijegu uhap{en Oliver Knezovi}, Sarajlija
koji je tokom rata, kao pripadnik jedinice
Jusufa Juke Prazine oti{ao u Hercegovinu,
u kojoj je ostao ìvjeti kao demobilizirani
pripadnik Ka`njeni~ke bojne, niko od navi-
ja~a Sarajeva ne vjeruje da je Knezovi}
ubio Vedrana Pulji}a. Kako to da je priz-
nao pa pobjegao? Jel on neki virtualni
lik?, govore uglas, tvrde}i kako je
Knezovi} `rtveno janje kojeg treba prinijeti
kako bi se sprala odgovornost policije.
Kada je nama presje~en put, kojim smo
htjeli pomo}i na{ima koji su ostali dalje od
nas, dvojica policajaca vade pi{tolje, puca-
ju u zrak. Ostali su bili oko pumpe i ni{ta
nisu radili da bi sprije~ili nasilje. Tada smo
vidjeli momka kako leì, tada smo shvatili
da se puca po ljudima. Mi smo do{li do
policije, vikali im da zovu hitnu, jer nam je
momak upucan, a ovi su nas prskali spre-
jom. Tada je nastao kompletan haos.
Specijalci iz Mostara stigli su, kako tvrde
navija~i Sarajeva, sat vremena nakon
po~etka sukoba. Oni su nas suzavcima
otjerali iza autobusa, ispaljivali su ga ne u
zrak nego direktno nama u le|a, sa nekoliko
metara. Kada su se oni pojavili, ovi iz
[irokog su se opet ohrabrili i krenuli na
nas, ali su ih smirili. Izlazili smo kroz
{palir divljaka, re{etali su nas ~ime su
stigli. Bilo je kao u ratu, pri~aju navija~i,
dodaju}i kako su njihovi suborci, koji su
privedeni u policiju, imali poseban tret-
man. Kada su ih doveli pred stanicu, prvo
su pustili [kriparima da ih premlate, pa su
ih tek onda uveli unutra. Kada su se vratili
u Sarajevo, pri~ali su nam kako su ih mal-
tretirali i u policiji, kaè Aldin Popara iz
udruènja Navija~i Sarajeva.
POLICIJA NIJE NEVINA
Iako je, gostuju}i u emisiji Otvoreno,
na programu Hrvatske televizije, predsjed-
nik [irokog Brijega Zlatan Mijo Jeli}
kazao kako se na stadionu u ovom gradu
nikada nisu de{avali incidenti, treba se
vratiti tek nekoliko dana unazad da se vidi
kako je general Jeli} kratkog pam}enja ili
pak namjerno izvr}e istinu. Naime, prije
petnaest dana u [irokom je napadnuta
grupa navija~a Veleà nakon utakmice koju
je njihov klub igrao na Pecari, i to nije bio
jedini vatreni incident na ovom stadionu.
Mostarski su navija~i dan kasnije te{ko
optuìli tamo{nju policiju za brutalnost i
vrije|anje na nacionalnoj osnovi. Kako je
za rtm.ba ispri~ao 27-godi{nji Kenan
Memi} iz Mostara, njega su brutalno, uz
vrije|anje na nacionalnoj osnovi, poslije
utakmice pretukli pripadnici specijalne
policije MUP-a, zbog ~ega je zavr{io u
boln ici Ju`ni logor. Svjedo~enja navija~a
Veleà upotpunosti su ista sa onim {to su
nakon nereda u [irokom pri~ali navija~i
Sarajeva. Naime, i pripadnici skupine Red
Army stigli su 20-ak minuta prije po~etka
utakmice i ve} tu ih je do~ekala grupa od
desetak huligana i kamenovala ih. Jedan
kamen je uletio u auto i razbio dva stakla.
Ipak, oni su se tu parkirali, policija je
napravila uvi|aj tog doga|aja, nakon ~ega
su u{li na stadion. Oni su po~eli kameno-
Miroslav ]iro Blaèvi}, selektor
nogometne reprezentacije BiH, tek je tri
dana nakon stravi~nih navija~kih sukoba
na ulicama [irokog Brijega do{ao sebi i
polako se vra}a u svoje prepoznatljivo,
{armersko stanje. ]iro oko sebe {iri opti-
mizam i u trenucima dok reprezentativci
razgovaraju o ubistvu Vedrana Pulji}a, no,
ipak, ostao je zate~en kada smo ga upitali
za{to su mu u [irokom, na protestima
gra|ana organiziranim u tom gradu,
skandirali ]iro pederu i ]iro Tur~ine.
Sine, ne znam {ta bih ti uop}e rekao o
tome. Ne znam za{to su to vikali. Ma,
najbolji je komentar da nemam komen-
tara.
MIROSLAV ]IRO BLA@EVI]
Ne znam za to sam im ja kriv?
[IROKI BRIJEG
POPUT BAGDADA
Ulicama ovog hercegova~kog
grada ratovalo je oko
hiljadu navija~a
TRAGI^NI BILANS SUKOBA
Tijelo ubijenog Vedrana Pulji}a na
ulici ispred stadiona Pecara
TRAGI^NI BILANS SUKOBA
Tijelo ubijenog Vedrana Pulji}a na
ulici ispred stadiona Pecara
Miroslav
Blaèvi}
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
vati neka auta, mi smo stajali u koloni.
Pri{ao nam je policajac, jedan s jedne, drugi
s druge strane, dvojica specijalaca i rekli su
nam da zatvorimo prozore. Nismo ih mogli
zatvoriti, kolega im je rekao, ne moèmo ih
zatvoriti, jer su porazbijani prozori, na {ta su
oni odmah, njih ~etvorica-petorica potr~ali
prema nama, sa sprejevima i u o~i nam
na{trcali sprejeve, pri~a Memi}. Kaè da je
osjetio stra{nu bol, zatim da je refleksno
otvorio vrata i iza{ao iz auta, te krenuo
prema 20-ak metara udaljenoj pumpi, gdje
je namjeravao isprati o~i. Pri~a da je uspio
pretr~ati nekoliko metara, ali da su ga
do~ekali policajci govore}i: Ulazi u auto,
ulazi u auto, balijo! Za{titio je rukama
glavu, a specijalci su pendrecima krenuli na
njega. Ipak, uspio je u}i u auto i sjesti.
Jedan policajac, ne znam da li bih ga sada
prepoznao, dva metra je otpilike u njemu
bilo, bacio se na auto i rekao: Ubij baliju,
ubij Tur~ina, zgazi Tur~ina, nek znaju {to
su do{li ovdje, u tom smislu, pri~a Kenan
Memi}. Tvrdi da su odmah potom policajci
po~eli udarati èljeznim pendrecima po autu
i unutar njega, no mladi}i su uspjeli auto
upaliti i pobje}i u kolonu koja se vra}ala za
Mostar. Da je policija imalo vodila ra~una o
sigurnosti sviju koji su taj dan bili na utak-
mici, trebala je pogledati sve ono {to se o
tome pisalo prije i nakon nje. Naime, na
lokalnim {irokobrije{kim internetskim por-
talima ve} se tada znalo da }e biti sukoba, a
prekomjerna policijska revnost je pozdravlj -
ena nakon utakmice. Ve} tada, dakle, pet-
naest dana prije ubistva Vedrana Pulji}a,
moglo se naslutiti {ta }e se de{avati u vri-
jeme utakmice sa Sarajevom. Uvik }emo
napast balije jer sama njihova pojava na
na{em stadionu je provokacija, Sami
dolazak ovih talibana u [B je provokacija i
ubudu}e kad budu dolazili ostali talibani iz
Bosne ~ekat }e ih vatreni do~ek, U cilju
uspostavljanja dobrosusjedskih odnosa i
promicanja totalitarizma, mi se obvezujemo
da }emo kod sljede}e utakmice [iroki -
Vele`, samo za vas, spremiti jedno 200 pali -
ca, 300 boca a ako se na|e i 20-ak AK-47 i
lijepo vas po~astit, a cijeli stadion pjevati
Ide TUTA nosi pu{ku, bila su samo neka
od razmi{ljanja foruma{a, koji se uop}e nisu
obazirali na rijetke pozive na razum.
OSU\ENI NA PARANOJU
Iako nas svih ovih dana politi~ari,
poku{avaju}i ubrati koji poen za sebe, bom-
barduju saop}enjima, poku{avaju}i objas-
niti nevidljivu ruku koja stoji iza nemira,
kojoj odgovaraju ru{ila~ki pohodi na na{im
ulicama, jasno je kako je krvoproli}e u
[irokom rezultat poreme}enog sistema vri-
jednosti. Nije ru{ila~ki pohod u [irokom
Brijegu rezultat tajne sile koja nastoji desta-
bilizirati zemlju, nego je ono posljedica
ìvota i sistema u dràvi u kojoj se djeca
ve} petnaest godina u~e da mrze drugo i
druga~ije. Ono je rezultat dru{tva u kojem
je ku}ni odgoj postao staromodna floskula,
a vlastiti se patriotizam i religija ne dokazu-
ju ~estito{}u i po{tenjem, nego gaènjem
druge nacije. Kako se, uostalom, u [irokom
Brijegu moglo o~ekivati bilo {ta osim smrti
Vedrana Pulji}a kada je u BiH ve} odavno
uspostavljen obrazac po kojem se isplati
samo destrukcija i likvidacija svakog ko
nam nije simpati~an. Svejedno da li u tram-
vaju ili na nogometnom stadionu. Jasno je
poru~eno kako se mi vi{e ne}emo prila-
go|avati drugima, ali mrtva glava pada
kada se oni s druge strane odlu~e pokaza-
ti kako se svijet mora prilago|avati njima. I
danas, kada se prebrojavaju mrtvi vedrani i
aneri jasno nam je kako je ova doma}a
zada}a dobro ura|ena. Danima raspravlj -
amo o tome ko je po~eo nerede u [irokom,
pritom zaboravljaju}i kako najva`nije
pitanje, pri~aju}i o svemu {to se tamo
dogodilo nije ko je po~eo rat, nego za{to.
Navija~ko divljanje ve} odavno je postalo
~injenica bez koje se ne moè zamisliti
nogomet, navija~i Celtica ili Glasgow
Rangersa izbjegavaju odlazak na stadione
kada igraju ova dva tima, poku{avaju}i tako
preduhitriti nerede i razbijene glave. No,
pucati u navija~e, a nije prvi put da se to
de{ava, ne{to je {to se nije smjelo dogoditi,
ma kako oni rabijatni bili. Nije uop}e vi{e
va`no ko je u [irokom prvi bacio kamen,
stra{no je da je poginuo momak koji je
do{ao gledati utakmicu svoga kluba,
radovati se pobjedi ili tugovati zbog poraza.
Mi smo, raspravljaju}i po internetskim
forumima ili slu{aju}i izvje{taje svojih
medija, optuùju}i druge ve} sami sebe
kaznili na paranoju, izigravanje `rtve i
vje~ito traènje krivice u drugima za
vlastite frustracije. A zbog njegove smrti
ka`njeni moraju biti svi oni koji su u~estvo-
vali u organizaciji utakmice, od ~lanove
uprave klubova do najvi{ih policijskih
du`nosnika. Za{to je poginuo Vedran Pulji}
znaju svi oni koji idu na utakmice ove na{e
~emerne lige, svi koji su se maknuli dalje
od svog praga i osjetili kako je to te{ko biti
manjina, bez obzira bio to navija~ Sarajeva
u [irokom, povratnik Bo{njak u Republiku
Srpsku ili homoseksualac u vrijeme
ramazana u Sarajevu. Smrt Vedrana Pulji}a,
naàlost, nema veze s nogometom. Ona je
rezultat mr`nje tri getoizirana plemena koja
u Sarajevu, Me|ugorju ili Dodikovom
kriminalno sagra|enom zamku u Banjoj
Luci vide izvor svih svojih problema. I
okruèni svojima smatraju da imaju legiti -
mno pravo pretu}i ili ubiti svakoga ko im
svojim prisustvom zagadi njihov mali geto.
Ne znam ima li uop}e vi{e smisla igrati
nogomet. Za nas je susret u [irokom
Brijegu zavr{en, nikada ga ne}emo igrati,
kazao je Mehmed Janjo{, trener Sarajeva.
Naàlost, prvenstvo }e se nastaviti, smrt
mladi}a }e brzo biti zaboravljena, sve dok
se ne{to sli~no opet ne ponovi. Evropa zna
kakvi smo, zna da smo nau~eni da ne kon-
troliramo vlastiti bijes i da uìvamo u svo-
joj slobodi tako {to se iìvljavamo nad
drugima. Zato }e nas i kazniti. U baraù za
SP `rijeb }e nam, kojeg li ~uda, dodijeliti
najteèg mogu}eg protivnika i tako }e nas
elegantno izbaciti iz aviona koji leti za
Ju`nu Afriku. Bi}e to Francuska ili
Hrvatska. Ba{ onako kako je to kazao kole-
ga iz Zagreba. Evropa }e zbog svega u
baraù spojiti nepoèljne. Kako bi nas,
nepoèljnih, na SP-u bilo {to manje.
MEHMED JANJO: Ne znam ima li uope vie smisla
igrati nogomet. Za nas je susret u irokom Brijegu
zavren, nikada ga neemo igrati
[OK I NEVJERICA
Nogometa{i Sarajeva Sedin
Torlak, Damir Hadì} i Ajdin Maksumi}
sa trenerom Mehmedom Janjo{em
[OK I NEVJERICA
Nogometa{i Sarajeva Sedin
Torlak, Damir Hadì} i Ajdin Maksumi}
sa trenerom Mehmedom Janjo{em
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
Dva dana nakon traginih sukoba na ulicama IROKOG BRIJEGA ekipa SB
posjetila je taj zapadnohercegovaki gradi, razgovarala sa svjedocima nereda,
kao i s policajcima MUP-a Zapadnohercegovake upanije kako bi na licu mjesta
uli i njihovu istinu; i dok u policiji ne negiraju da je bilo propusta u osiguranju
utakmice, ogoreni irokobrijeani tvrde da su rtve medijskog lina iz Sarajeva i
da su sarajevski navijai, u pohodu na njihov grad, ruili i lomili sve pred sobom
PRVI SMO NAPADNUTI I
MORALI SMO SE BRANITI
Mogu u Sarajevu pri~ati {to ho}e, ali njihovi navija~i su
bili naoruàni
ZAKA[NJELA REAKCIJA POLICIJE
êlnici MUP-a Zapadnohercegova~ke ùpanije
priznali su da utakmica izme|u Sarajeva i
[irokog Brijega nije bila adekvatno osigurana
ZAKA[NJELA REAKCIJA POLICIJE
êlnici MUP-a Zapadnohercegova~ke ùpanije
priznali su da utakmica izme|u Sarajeva i
[irokog Brijega nije bila adekvatno osigurana
Gra|ani [irokog Brijega su napadnu-
ti! Vidio sam svojim o~ima kada je prvi
autobus s navija~ima iz Sarajeva u pratnji
policije stigao ispred stadiona. Nitko ih
nije do~ekao, ni [kripari, ni gra|ani, nije
bilo nikakvog povoda i razloga da po~nu
divljati. Probleme je po~ela praviti prva
grupa, ~im su iza{li iz autobusa. Mogu u
Sarajevu pri~ati {to ho}e, ali me|u njima
je bilo momaka s pi{toljima. Za{to su
nosili maske, za{to su lica skrivali {alovi-
ma? Ovim je rije~ima razgovor s novi -
narima Slobodne Bosne zapo~eo [iroko-
brijeànin, izravni svjedok nedjeljnih
krvavih sukoba koji su i dalje glavna tema
me|u stanovnicima tog zapadnohercego-
va~kog gradi}a. Inzistiraju}i da mu zbog
policijske istrage ne objavljujemo ime,
ovaj sugovornik tvrdi da su navija~i
Fudbalskog kluba Sarajevo najprije udar-
ili na slu`bene prostorije Nogometnog
kluba [iroki Brijeg, ~emu je svjedo~io i
sarajevski golman Muhamed Alaim, da bi
se potom obru{ili na obli`nje poslovne
prostore, ru{e}i i lome}i sve pred sobom.
Policija je bila potpuno nemo}na. Gledao
sam kada su oborili jednog policajca,
po~eli ga tu}i, kako je zapaljen policijski
automobil, dodaje sugovornik, obja -
{njavaju}i kako u prvim minutama nereda
ve}ina navija~a [irokog Brijega, kao ni
lokalnih mje{tana, uop}e nije znala {to se
de{ava.
KAKO JE POÊO RAT
U [IROKOM BRIJEGU
No, nije trebalo pro}i puno vremena da
se vijest o sukobima munjevitom brzinom
pro{iri, nakon ~ega je protiv Sarajlija ustao
cijeli grad. Prvi su krenuli [kripari, a za
njima i ostali gra|ani. Ljudi su tr~ali s
lopatama, krampama, {to im se prvo na{lo
pri ruci. To~no je da se pucalo i iz
kala{njikova, da su od policajaca otimani
pi{tolji. Ma, to je bio potpuni kaos, prizna-
je isti sugovornik. I ponavlja: Prvi smo
napadnuti i mi smo se morali braniti.
@eljko Zadro, 59-godi{nji voza~ iz
[irokog Brijega, ina~e zet najpoznatije
hercegova~ke politi~ke bra}e Boè i
Mariofila Ljubi}a (suprug je njihove sestre)
koji je ranjen ispred svoje ku}e, hicima iz
pi{tolja, kaè da mu jo{ nije jasno tko ga je
i zbog ~ega napao. To je bio stampedo.
Sje}am se da sam ugledao 200 ljudi kako
tr~e, onda sam osjetio da me netko udario,
~ini mi se drvenim {tapom. Pao sam na
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
POTRAGA ZA BJEGUNCEM
Za osumnji~enim Oliverom
Knezovi}em raspisana je
me|unarodna tjeralica
POTRAGA ZA BJEGUNCEM
Za osumnji~enim Oliverom
Knezovi}em raspisana je
me|unarodna tjeralica
KAOS NA ULICAMA [IROKOG BRIJEGA
Sukobi policije, navija~a Sarajeva i [irokobrijeàna trajali su dulje od sat vremena; smrtno je stradao 24-godi{nji Vedran Pulji}, ~etiri osobe su
ranjene hicima iz vatrenog oru`ja, vi{e od pedeset ljudi je teè i lak{e ozlije|eno
zemlju, dobio sam nekoliko udaraca. Nisam

uop}e ~uo pucanj, samo sam osjetio bol.
Mislio sam da me netko zbo noèm. Leìm
ja, pored mene leì policajac, jedan dru-
gome ne moèmo pomo}i, sje}a se Zadro,
dok s njim razgovaramo u bolni~koj sobi.
Na pitanje da li bi danas mogao prepoznati
napada~e, odmahuje glavom. Ma kakvi,
sve se desilo brzo, nisam ih uspio ni vidjeti.
Napominju}i da policijski istraìtelji tek
trebaju detaljno rekonstruirati {to se to~no u
nedjelju de{avalo u [irokom Brijegu,
budu}i da istraga nije mogla biti zavr{ena u
roku od tri dana, koordinator rada policije
u zajednici i glasnogovornik MUP-a
Zapadnohercegova~ke ùpanije Damir
ûtura tako|er ne dvoji da su nerede izaz-
vali navija~i iz Sarajeva.
Odgovorno tvrdimo da se navija~i
Sarajeva nisu sukobili s navija~ima [irokog
Brijega, budu}i da u vrijeme njihovog
dolaska u grad, doma}i navija~i nisu bili na
istom mjestu. U tom se trenutku jedan
manji dio navija~a NK [irokog nalazio na
stadionu, a drugi su bili u gradu. Nije bilo
nikakvog organiziranog do~eka, nikakve
sa~eku{e. Nerede su izazvali navija~i
Sarajeva, tako {to najprije napali policijske
slu`benike, potom gra|ane koji su se na{li
na ulici i, ni~im izazvani, uni{tavali tu|u
imovinu. ûtura kaè da je nakon sukoba
koje je izazvala prva skupina pripadnika
Hordi zla zapo~eo obra~un s navija~ima
[irokog Brijega, a onda i s ostalim
gra|anima. @upanijsko tuìteljstvo i
SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.
20
Dan nakon {to su ozloja|eni navija~i
Sarajeva blokirali glavni grad BiH, blizu pet
tisu}a stanovnika [irokog Brijega i okolnih
mjesta prosvjedovalo je ispred zgrade
ùpanijske Vlade. Premijera Zvonku
Juri{i}a, ministra policije Ivicu Ga{para i
tuìteljicu Vesnu ]avar prosvjednici su
optuìli da su pod politi~kim pritiskom pot-
predsjednika Federacije BiH Mirsada
Kebe iz pritvora pustili sedmoricu navija~a
Sarajeva. Sude}i, me|utim, prema dostup-
nim informacijama, odluka o pu{tanju
uhap{enih Sarajlija nije imala nikakve veze
s Kebinom posjetom, budu}i da je tuìtelji-
ca ]avar postupila profesionalno, prema
ustaljenoj proceduri, i nije podlegla o~evid-
nim pritiscima. Sedmorica navija~a su,
naime, oslobo|eni jer je tuìteljica, nakon
{to su svi uhap{eni dali iskaze, zaklju~ila
kako nema razloga za njihovo dalje
zadràvanje u pritvoru. No, za razliku od
tuìteljice Vesne ]avar koja se dràla
zakona, Mirsad Kebo je, ~ak i uz najbolje
namjere, demonstrirao kako nema jed-
nakog povjerenja u policijske i pravosudne
vlasti na cijelom prostoru Federacije BiH,
zaboravljaju}i da sarajevski navija~i nisu
ratni zarobljenici, nego privedeni osumnj -
i~enici. Manje je, naime, poznato da je
Kebo uloìo silan trud kako bi sedmoricu
uhap{enih navija~a posjetio u pritvoru, te
da je, izme|u ostalih, traìo (i dobio) i
odobrenje glavnog federalnog tuìtelja
Zdravka Kneèvi}a.
OFICIR ZA VEZU
Mirsad Kebo od glavnog federalnog
tuitelja Zdravka Kneevia traio
dozvolu da posjeti pritvorene
sarajevske navijae
POLICIJSKA ISTRAGA: Inspekto
DAMIR ÛTURA
Nije bilo nikakvog organiziranog
do~eka, nikakve sa~eku{e
POLICIJSKO PRIVO\ENJE
Uhap{eni navija~i Sarajeva
istraìtelji MUP-a Zapadnohercegova~ke

ùpanije, zajedno s kolegama iz Federalne
uprave policije, tek trebaju identificirati sve
sudionike nereda i dokazati krivnju onima
koji su po~inili kaznena djela, smatra
ûtura. Na na{e pitanje da li je istina da su
navija~i Sarajeva, odmah po izlasku iz
autobusa, kamenovani i da su ih [irokobri-
jeàni do~ekali uvredljivim povicima, poli-
cijski glasnogovornik odgovara: Policijski
slu`benici su sve snimili, istina, samo s jed-
nom kamerom. Me|utim, i ta je jedna snim-
ka dovoljna da opovrgne tvrdnje navija~a
Sarajeva. Na tom se snimku jasno vidi da su
gostuju}i navija~i djelovali organizirano,
ve}ina ih je bila zamaskirana. Snimljeno je
i kako s kamenjem, metalnim i drvenim
{ipkama napadaju policiju, pale, o{te}uju
vozila. Na{u opasku da je u sukobima,
o~evidno, zakazala i sama policija, ûtura
je kratko prokomentirao; [to se ti~e polici-
je, na{e sigurnosne prosudbe i samog osigu -
ranja skupa, ne èlimo prejudicirati ni~iju
krivnju ili odgovornost. Zna~i, ako je netko
napravio profesionalni propust ili teè
djelo, ne}emo mu progledati kroz prste i
sigurno }e odgovarati ako mu se dokaè
krivnja, obe}ava Damir ûtura.
UTAKMICA SREDNJEG RIZIKA
No, kako nezvani~no doznajemo, pro-
sudba prema kojoj je utakmica izme|u
Sarajeva i [irokog Brijega ocijenjena kao
srednje rizi~na stigla je iz Policijske
uprave [iroki Brijeg gdje su se, opet,
rukovodili informacijama iz Sarajeva o
najavljenom broju gostuju}ih navija~a.
(Prema prvim podacima, bio je najavljen
dolazak 150 pripadnika Hordi zla, dok je
dolazak vi{e nego dvostruko ve}eg broja
navija~a tek naknadno potvr|en.) Na
temelju takve procjene dogovoreno je da
susret dva nogometna kluba osiguravaju 44
policajca i 36 za{titara. Doda li se tome da je
ve}ina pripadnika Jedinice za podr{ku
@upanijskog MUP-a istoga dana bila
upu}ena u Mostar, kao ispomo} u osiguranju
utakmice izme|u Zrinjskog i Veleà koja je
ocijenjena kao visokorizi~na, posve je
jasno da su, u kona~nici, nerede trebali
smirivati lokalni policajci koji za tako sloèn
zadatak uop}e nisu obu~eni. U sukobima
policije, gra|ana i sarajevskih navija~a u
[irokom Brijegu teè i lak{e je ozlije|eno 29
policajaca, izme|u ostalih, i Branko Vukoja,
zamjenik zapovjednika {irokobrije{ke poli-
cije. Slu`benici Odjela za profesionalne
standarde MUP-a Zapadnohercegova~ke
ùpanije, u suradnji s federalnim policajci-
ma, ve} su zapo~eli internu kontrolu svojih
kolega. Od svih policajaca koji su se u ned-
jelju zatekli na {irokobrije{kim ulicama
izuzeto je naoruànje. Nakon {to balisti~ko
vje{ta~enje bude zavr{eno, znat }e se da li je
i iz kojeg pi{tolja pucano. Znamo da je
javnost nestrpljiva, ali treba vremena da se
prona|u i krivci i dokazi, napominje Damir
ûtura.
I mada istraga nije ni blizu kraja, prve,
nezvani~ne informacije upu}uju da je nes-
Ubijen Vedran Pulji}, navija~ FK
Sarajevo;
Hicima iz vatrenog oru`ja ranjena
tri navija~a; Sarajeva i jedan stanovnik
[irokog Brijega;
29 teè i lak{e ozlije|enih policajaca;
25 teè i lak{e ozlije|enih civila;
Jedan policijski automobil zapaljen,
osam vozila o{te}eno;
Polupana stakla i inventar u vi{e
poslovnih prostora i obiteljskih ku}a.
CRNI BILANS SUKOBA
U [IROKOM BRIJEGU
ori MUP-a Zapadnohercegovake upanije u protekla su tri dana sasluali oko 150 svjedoka
POPRI[TE SUKOBA
Vlasnici poslovnih prostora na
stadionu Pecara tvrde da se
njihova imovina prva na{la na
udaru huligana
POPRI[TE SUKOBA
Vlasnici poslovnih prostora na
stadionu Pecara tvrde da se
njihova imovina prva na{la na
udaru huligana
POSJETA RANJENICIMA
@upanijski premijer Zvonko Juri{i} i ministar
policije Ivica Ga{par posjetili su u mostarskoj
bolnici @eljka Zadru i navija~e Sarajeva
retni Vedran Pulji} ubijen iz policijskog

pi{tolja kojeg se do~epao Oliver Knezovi},
najvjerojatnije, iskoristiv{i nepa`nju poli-
cajca. Sumnja se, naime, da je Knezovi},
umirovljeni pripadnik Ka`njeni~ke bojne
HVO-a i ro|eni Sarajlija, koji je u [iroki
Brijeg do{ao po~etkom rata, pucao
stradalom Pulji}u u glavu, nakon ~ega je
pobjegao iz grada - navodno je oti{ao na
planinu. Nezvani~no doznajemo i da su
ùpanijski policajci ubojicu identificirali u
rekordnom roku, za svega nekoliko sati, no
kako ga nisu prona{li u ku}i, pozvali su ga
na mobilni telefon i zatraìli da se javi u PU
[iroki Brijeg, kako bi dao iskaz. Knezovi}
je u zgradu Policijske uprave do{ao u nedj -
elju nave~er (4. oktobra), oko 22 sata,
nakon ~ega je saslu{an i sproveden u
pritvor. U ponedjeljak je, zajedno s
uhap{enim navija~ima Sarajeva: Vedranom
Drljevi}em, Arminom Halilovi}em, Adisom
Kulovi}em, Amerom Hadòvi}em, Makom
Do{enovi}em, Vedadom Ov~inom i
Anerom Zeljkovi}em predat u nadle`nost
@upanijskog tuìteljstva u [irokom
Brijegu. U pritvoru se, me|utim, nije dugo
zadrào. Zvani~no je pobjegao u no}i
izme|u ponedjeljka i utorka, pola sata iza
pono}i, premda nema dvojbe da su dvojica
sudskih policajaca zaduènih za ~uvanje
Olivera Knezovi}a - Ivan Bari} i Marinko
Barbari}, po svoj prilici, samo okrenuli
glavu i pustili osumnji~enika da umakne.
Knezovi} je, posve sigurno, pobjegao u
Hrvatsku, budu}i da ima dvojno bosansko i
hrvatsko dràvljanstvo. Sudski policajci
Bari} i Barbari} su odmah suspendirani i
protiv njih, te jo{ {estorice sudskih polica-
jaca, otvorena je policijska istraga.
Inspektori MUP-a Zapadnoherce gova~ke
ùpanije u protekla su tri dana saslu{ali oko
150 svjedoka, uglavnom gra|ana [irokog
Brijega koji ìve u neposrednoj blizini sta-
diona Pecara, te desetak Sarajlija, ali jo{ uvi-
jek nemaju ~vrstih dokaza tko je pucao i
te{ko ranio trojicu navija~a; Amira Hadì}a,
Kemala Muti}a i Arnesa [abetu, te
[irokobri je ànina @eljka Zadru. No, osim
inspektora iz Odjela kriminalisti~ke policije
FUP-a koji su ve} stigli u Hercegovinu, poli-
cajci MUP-a Zapadnohercegova~ke ùpanije
nastavak istrage vodit }e i u suradnji s
kolegama iz MUP-a Kantona Sarajevo, kako
bi identificirali sve sudionike obra~una.
Pored video-zapisa snimljenih policijskom
kamerom, ùpanijska tuìteljica Vesna ]avar
koja vodi istragu u ovom predmetu izuzela je
i snimke sigurnosnih kamera oko stadiona.
Pozivamo sve gra|ane da nam dostave
druge snimke i dokaze s nereda u [irokom
Brijegu. Svi èlimo {to prije do}i do istine,
jedino tako moèmo smiriti tenzije, posebno
u ovoj situaciji kada svi radimo pod ogromnim
medijskim pritiskom, poru~io je, u kratkoj
izjavi za SB ùpanijski ministar policije Ivica
Ga{par.
Ju~er (5. oktobra) sastali ste se s ministrom kulture i
sporta Kantona Sarajevo Emirom Hadìhafizbegovi}em i pot-
predsjednikom Federacije BiH Mirsadom Kebom koji su pos-
jetili [iroki Brijeg. [to ste dogovorili na tim sastancima?
Ja sam posjete ministra Emira Hadìhafizbegovi}a i potpred-
sjednika Federacije BiH Mirsada Kebe doìvio, a one su tako i
najavljene, kao prijateljske. Drago mi je da smo malo spustili tenzije,
mada, nakon prosvjeda koji su bili u Sarajevu, sada imamo okuplj -
anja i u [irokom Brijegu. Razlog je, barem koliko sam mogao
shvatiti, nekorektno medijsko izvje{tavanje o doga|ajima u
[irokom Brijegu, pa i objava identiteta ~ovjeka koji je ve} osu|en
kao ubojica. Zaklju~ili smo da se smrtno stradanje mladog ~ovjeka
Vedrana Pulji}a ne moè ni sa ~ime izmjeriti, i u svakoj smo izjavi
i zr azi l i duboku su}ut nj egovoj obi t el j i . Svi u Vl adi
Zapadnohercegova~ke ùpanije àlimo {to se to dogodilo u
[irokom Brijegu. Me|utim, iako je najva`nije da se {to prije
provede istraga i prona|u po~initelji, ne smije se zanemariti ni sve
ono {to je prethodilo tragediji, kako su izbili neredi u kojima je nes-
retni mladi} stradao. @eli se, na neki na~in, predstaviti da su navi-
ja~i Sarajeva do~ekani organizirano od navija~a [irokog Brijega,
{to zaista nije istina. Ovdje u [irokom Brijegu ljudi dolaze na sta-
dion neposredno pred po~etak utakmice, a ne sat ili vi{e vremena
ranije. Ne bih volio da se ovo interpretira kao me|unacionalni
sukob.
Imate li konkretne dokaze da navija~i Sarajeva nisu u
[irokom Brijegu do~ekani kamenicama i uvredama?
Policija radi svoj posao i ja sam vidio snimke koje su napravili
policijski slu`benici, od samog dolaska navija~a. Kazeta je
pokazana i ministru Hadìhafizbegovi}u, potpredsjedniku Kebi,
kao i predstavniku navija~a Sarajeva. Naàlost, tu snimku nisam
vidio ni na jednoj televiziji, iako su na njoj zabiljeèni napadi na
imovinu ljudi i policajce. Na samom se po~etku vidi kako su navi-
ja~i Sarajeva napali policajca, oborili ga na zemlju i udarali stolica-
ma, saksijama... @ao mi je {to je sve ovako ispalo, jer su u [irokom
Brijegu dobrodo{li svi gosti koji imaju dobre namjere.
Ima li MUP Zapadnohercegova~ke ùpanije Va{u
podr{ku?
Imamo osposobljeno Ministarstvo i policijske slu`benike koji
}e, sigurno, napraviti kompletno izvje{}e. Ne smijemo se dovesti u
situaciju da ne vjerujemo policiji, tuìteljstvu i sudstvu. Bilo je
raznih spekulacija da su pritvoreni navija~i Sarajeva oslobo|eni
pod pritiskom, da ih je odveo sam potpredsjednik Federacije BiH
Mirsad Kebo. Tuìteljica Vesna ]avar je obavila svoj posao i nakon
uzetih izjava procijenila da nema razloga za dalje zadràvanje tih
ljudi u pritvoru.
ZVONKO JURI[I], PREMIJER ZAPADNOHERCEGOVA^KE @UPANIJE
Moramo vjerovati policiji, sudstvu i tuiteljstvu
ZVONKO JURI[I]
Premijer Zapadnohercegova~ke ùpanije

BUTMIRSKI SAMIT G8
OHR SE ZATVARA DO KRAJA GODINE
A SPECIJALNI PREDSTAVNIK EU-a
ZADR@AVA DIO BONSKIH OVLASTI
Bildt insistira na hitnom zatvaranju OHR-a, Steinberg
zagovara uklanjanje entitetskog glasanja
MINI DAYTON
ZA SPAS BiH
Carl Bildt i James
Steinberg dolaze s
obimnim paketom
politi~kih i ustavnih
reformi
O
rganizatori butmirskog samita
G8, {vedski {ef diplomatije Carl
Bildt i zamjenik dràvnog sekre-
tara SAD-a James Steinberg,
pou~eni ranijim negativnim
iskustvom, odlu~ili su da do posljednjeg
trena ne otkrivaju sadràj dokumenata s
kojim }e iza}i pred osam lidera najrelevant-
nijih politi~kih partija u BiH. Unato~ nji-
hovom nastojanju, u javnost je procurilo
dovoljno informacija na osnovu kojih se
moè sklopiti prili~no vjerna slika predsto-
je}ih pregovora u vojnog bazi Butmir, pre-
tenciozno nazvanih Dayton 2. Prema infor-
macijama Slobodne Bosne, na butmirskom
samitu dominirat }e nekoliko tema, no
doma}ini sastanka insistirat }e na rje{avanju
najve}eg problema - zatvaranju kancelar-
ije OHR-a, odnosno tranziciji OHR-a u
kancelariju specijalnog predstavnika
Evropske unije. Doma}ini sastanka Bildt i
Steinberg ovaj }e problem smjestiti u kon-
tekst skorog podno{enja aplikacije BiH za
kandidatski status u Evropskoj uniji, za {ta
je glavni preduvjet dokidanje OHR-a kao
neke vrste poluprotektorata. No, uprkos pri-
mamljivom obe}anju, doznajemo da }e
bo{nja~ki politi~ari zatvaranje OHR-a uvje-
tovati dono{enjem odluke da i budu}i
specijalni predstavnik EU-a u BiH zadrì
dio bonskih ovlasti OHR-a kako bi mogao
intervenirati u slu~aju blokade institucija
BiH. U protivnom, ishitreno zatvaranje
kancelarije OHR-a i{lo bi na ruku sepa-
ratisti~kim namjerama politi~kog establi -
{menta Republike Srpske. Bonske ovlasti
bile bi zadràne toliko dugo dok BiH ne
usvoji novi ustav i ne prona|e institu-
cionalne mehanizme za deblokadu sistema.
Prema nezvani~nim informacijama,
ameri~ki diplomata Steinberg ima razumi-
jevanja za ovaj zahtjev, za razliku od nje-
govog evropskog kolege Carla Bildta, koji
je prili~no suzdràn.
RUSIJA PROTIV [IRENJA NATO-a
Steinberg i Bildt tako|er }e insistirati na
usugla{avanju stavova oko prijema BiH u
NATO. Od prijema BiH u NATO-ov sigu -
rnosni program Partnerstvo za mir (decem-
bar 2006. godine) nikada, ni u neoficijel-
nim, a pogotovo oficijelnim strukturama,
nije se problematizirao ulazak BiH u
NATO. Sve donedavno, to je bilo jedno od
rijetkih pitanja oko kojih je postojao puni
politi~ki konsenzus u cijeloj BiH, u oba
entiteta i sva tri konstitutivna naroda. No,
unazad nekoliko sedmica i to je jedinstvo
naru{eno, u~estalim zahtjevima teledirigi-
ranog nevladinog sektora u Republici
Srpskoj koji insistira da se odluka o tome
donese na referendumu. U me|unarodnim
diplomatskim krugovima vlada uvjerenje
da je u~estalo pozivanje na referendum u
RS-u inspirirano strate{kim interesima
Rusije. Na posve izravan na~in to je potvr-
dio i ambasador Rusije u BiH Aleksandar
Bocan Har~enko, koji je dva dana pred but-
mirski samit izjavio: [to se ti~e ~lanstva
BiH u NATO-u, to }e rje{avati narodi
unutar BiH. Ambasador Har~enko je pod-
sjetio na ruski stav da {irenje NATO-a ne
ide u prilog stabilizaciji i bezbjednosti.
Na butmirskim pregovorima Bildt i
Steinberg traìt }e eksplicitno izja{njavanje
politi~kih lidera o ulasku BiH u NATO, za
{ta je BiH uveliko ispunila sve bitne
preduv jete.
KOPIJA APRILSKOG PAKETA
Najmanje {anse za uspjeh daje se pake-
tu ustavnih promjena, koji se u osnovi svodi
[TA NUDE BILDT I STEINBERG
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Slobodna Bosna otkriva sadraj dokumenta s kojim

e Carl Bildt i James Steinberg izai pred lidere osam
politikih stranaka u BiH na pregovorima
u vojnoj bazi Butmir
na prepisivanje rje{enja iz tzv. aprilskog
paketa. U najkra}em, novim mini pake-
tom ustavnih amandmana predvi|ene su
skoro neznatne intervencije kojima bi se
oja~ao kapacitet zakonodavne i izvr{ne
vlasti na dràvnom nivou. Pored ostalog,
predvi|a se pove}anje broja zastupnika u
oba doma Parlamenta BiH te formiranje
dva nova ministarstva u Vije}u ministara
26
BUTMIRSKI SAMIT G8
Butmirki samit G8 naprasno je reduci-
ran na G7 - dva dana pred sastanak u
Butmiru Dragan âvi}, lider Demokratske
partije, odustao je od butmirskih dogovora.
Kao krunski razlog âvi} navodi ~injenicu
da politi~ke partije iz RS-a nisu odràle
sastanak na kojem bi usuglasile jedin-
stvenu politi~ku platformu za pregovore.
Umjesto toga, predsjednik RS-a Rajko
Kuzmanovi} odvojeno se susreo s pred-
stavnicima SNSD-a a potom s pred-
stavnicima ostalih partija. To zna~i da
SNSD treba da da smjernice a ostali
politi~ki predstavnici iz RS-a da
izvr{avaju njihove zadatke, stoji u
âvi}evom obrazloènju.
Stvarni razlog zbog kojeg âvi} ne}e
sudjelovati na butmirskom sastanku,
vjerovatno se krije u ~injenici da se ve}
neko vrijeme u RS-u protiv njega vodi bru-
talna medijska kampanja u kojoj se âvi}
portretira kao nacionalni izdajnik i
poslu{nik me|unarodne zajednice.
Odbijanjem poziva Carla Bildta i Jamesa
Steinberga, âvi} vjeruje da }e anulirati
efekte prljave kampanje protiv njega.
ÂVI] ODBIO POZIV
avi ne pristaje na ulogu
Dodikovog poslunika
BONJAKI
ULTIMATUM: Doznajemo
da e bonjaki politiari
zatvaranje OHR-a
uvjetovati donoenjem
odluke da i budui
specijalni predstavnik
EU-a u BiH zadri dio
bonskih ovlasti OHR-a
kako bi mogao
intervenirati u sluaju
blokade institucija BiH
PREGOVARA^KI KRAH
POLITI^KE [ESTORKE
Lideri {est politi~kih partija nisu
uspjeli pribliìti stavove
ME\USOBNE OPTU@BE
SRPSKIH LIDERA
Dodik âvi}a optuùje za izdaju, a âvi}
Dodika za politi~ku improvizaciju
BIH - za poljoprivredu i nau~ni razvoj -

zbog efikasnijeg kori{tenja pretpristupnih
fondova Evropske unije.
Ne{to krupnije promjene predvi|ene su
za Predsjedni{tvo BiH: prema ponu|enom
prijedlogu, umjesto tro~lanog, rotiraju}eg
Predsjedni{tva BiH, birao bi se predsjednik
i dva dopredsjednika, a iz Ustava bi se eli-
minirala diskriminiraju}a odredba prema
kojoj se pripadnici manjinskih naroda u
dva entiteta ne mogu kandidirati za ovu
funkciju. Ostalo je me|utim otvoreno
pitanje na~ina izbora predsjednika i dvojice
dopredsjednika dràve, {to je ina~e bio
jedan od va`nih razloga zbog kojih je lider
SDA Sulejman Tihi} gorljivo branio aprilski
paket ustavnih promjena, nasuprot lideru
SBiH Harisu Silajdì}u, koji ga je jo{
gorljivije ru{io. Tihi} se naime zalaè da se
budu}i predsjednik bira posredno, iz reda
izabranih zastupnika u Parlamentu BiH,
ra~unaju}i da je to najbliì i najsigurniji
na~in da se ponovo domogne ~elne dràvne
fikcije. Silajdì} pak zagovara prijedlog da
predsjednika neposredno biraju gra|ani
kako bi se izbjegla mogu}nost neprincipi-
jelne zakulisne trgovine izme|u parlamen-
tarnih stranaka.
(ZLO)UPOTREBA
ENTITETSKOG GLASANJA
Doznali smo da }e se na butmirskom
samitu G8 otvoriti i te{ko rje{ivi problem
rasprostranjene zloupotrebe entitetskog
glasanja. BiH je ustrojena kao asimetri~na
(kon)federacija dva entiteta, od kojih je
jedan (RS) ustrojen unutarno, po modelu
jedan ~ovjek jedan glas, skoro bez ikakve
institucionalne mogu}nosti da dva manjinska
naroda, bo{nja~ki i hrvatski, za{tite vitalne
nacionalne interese. Nasuprot tome, srpski
predstavnici u dràvnim institucijama BiH
imaju institucionalnu mogu}nost (entitet-
sko glasanje) da u dràvnim institucijama
ospore i zaustave usvajanje svake odluke i
svakog zakona koji im nisu po volji.
Rje{enje ovog problema, naravno, nije u
tome da se isti mehanizmi blokade uvedu i
u institucije Republike Srpske, nego u tome
da se precizira lista vitalnih nacionalnih
pitanja o kojima se u dràvnim institucija-
ma odluke moraju donositi konsenzusom.
Na tragu te ideje zasniva se i prijedlog
me|unarodne zajednice da se mehanizam
entitetskog glasanja ne primjenjuje na
evropski set zakona koje BiH mora usvojiti
na putu euroatlantskih integracija. Tako|er,
razmatrat }e se i prijedlog da se o svakom
zakonu koji je oboren mehanizmom entitet-
skog glasanja o~ituje Ustavni sud BiH.
Sli~an model ve} se primjenjuje u
Republici Srpskoj pa ne postoji ni jedan
racionalni razlog zbog kojeg se ne bi primj -
enjivao i na dràvnom nivou.
[TA NUDE BILDT I STEINBERG
Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja prvi je
javno ocijenio sadràj dokumenata o
kojem }e se razgovarati 9. oktobra u vojnoj
bazi Butmir. Lagumdìja je ocijenio da
papir, koji sam imao priliku da vidim, nije
prihvatljiv za SDP. Nas interesuje papir koji
}e nam garantovati funkcionalnu dràvu,
rekao je Lagumdìja na javnoj tribini SDP-a
u Zenici.
Doznajemo da su ponu|enim papirima
jednako nezadovoljni i Sulejman Tihi} i
Haris Silajdì}, kao i lideri oba HDZ-a,
Dragan ôvi} i Boò Ljubi}, koji su
razo~arani {to se u ponu|enom papiru ~ak
i ne nagovje{tava mogu}nost teritorijalnog
preustroja BiH, o ~emu je ranije prudska
trojka, Dodik, Tihi} i ôvi}, postigla visok
nivo politi~ke suglasnosti.
BO[NJA^KI LIDERI RAZOÂRANI, HRVATSKI OGORÊNI
Ni slova o teritorijalnom
preustroju BiH
RAZOÂRANOST U HRVATSKOM TABORU
Dragan ôvi} i Boò Ljubi} o~ekivali su raspravu o teritorijalnom ustroju u BiH
MOSTAR, GRAD NA ÊKANJU
Ni godinu dana nakon lokalnih izbora gradske vlasti u Mostaru nisu uspjele
postii dogovor o imenovanju novog gradonaelnika kao ni bilo kojem
drugom pitanju bitnom za grad; u oekivanju da odluku o izboru gradonaelnika
nametne visoki predstavnik, u Mostaru stoje svi projekti, nezaposlenost raste, a
stranke ne odstupaju od svojih maksimalistikih zahtjeva
ROVOVSKA STRANA^KA BORBA
U MOSTARU SE NASTAVLJA
U
Mostaru su i golim okom vidljive
posljedice stanja u kojem ìvotari
grad posljednjih godinu dana.
Naime, zbog nepostizanja
dogovo ra o imenovanju
gradona~elnika i dono{enju gradskog
prora~una na ~ekanju su i obnova i izgrad-
nja mosta Avenija Sutina, vrijednog {est
miliona KM, gra dske vije}nice (3 miliona
KM), rekonstrukcije 200 stanova, odnosno
25 zgrada i Muzi~ke {kole (12 miliona
KM). Sve to sada stoji, kaù u Gradskoj
upravi, jer nema prora~una. Nakon
{esnaest propalih poku{aja tokom proteklih
godinu dana
u Gradskom vije}u Mostara, izbor
gradona~elnika, za {to je potrebno 18 glaso-
va od ukupno 35 gradskih vije}nika,
pokazao se kao nemogu} posao. Da
paradoks bude ve}i, vije}nici u Gradskom
vije}u na ovaj na~in ne kr{e Statut grada jer
im on i omogu}ava da se gradona~elnik
moè biti biran unedogled. Nigdje se,
naime, u Statutu ne navodi da se grado -
na~elnik mora izabrati u precizno odre -
|enom roku.
SUKOB UNUTAR MOSTARSKOG SDA
Pitanje imenovanja gradona~elnika nije
samo podiglo tenzije izme|u dvije klju~ne
stranke SDA i HDZ nego je, kada je rije~ o
SDA, produbio podjele unutar njenih redo-
va. Po~etkom ove sedmice na Gradskom
odboru SDA u Mostaru ponovo je u prvi
plan do{ao sukob dvije frakcije, jedne koju
predvodi Zijad Hadìomerovi}, predsjednik
GO SDA Mostar, i druge koju predvodi
mostarski odvjetnik Faruk ]upina.
Hadìomerovi} je nedavno, nakon sastanka
sa visokim predstavnikom Valentinom
Inzkom, iza{ao sa stavom da je SDA za
povratak na Statut Hansa Koschnicka,
biv{eg predstavnika EU-a u Mostaru iz sre-
dine devedesetih godina pro{log stolje}a, te
za povratak na {est poslijeratnih, etni~ki
o~i{}enih gradskih op}ina. Protiv ove
Hadìomerovi}eve zamisli su ne samo
predstavnici ve}ine stranaka - od SDP-a,
HDZ-a, HDZ 1990, Stranke za BiH (SBiH)
Mostara, pa do Narodne stranke Radom za
boljitak (NSRZB) i Hrvatske stranke prave
(HSP) \api} - dr. Juri{i}, nego i dio one iz
koje on dolazi. U SDA je trenutno na
snazi sukob dvije koncepcije, ova koja je
bliska Hadìomerovi}u se vodi logikom da
}e iz sada{nje pat pozicije u gradu
me|unarodna zajednica izvu}i zaklju~ak da
je bilo kakav dogovor nemogu} te da se
mora priznati podjela grada. I HDZ-u na
neki na~in odgovara ova situacija. Ako
bude ponovo imenovan Ljubo Be{li},
propala bi inicijativa o promjeni Statuta, a
on ovako ipak ima neku vlast bar u
tehni~kom mandatu, obja{njava jedan od
na{ih sugovornika iz SDA.
Dok u SDA traju previranja i nesugl -
asice oko toga treba li Mostar biti jedin-
stveni grad ili podijeljen na op}ine, ne pos-
toji nikakva potreba za me|ustrana~kim
razgovorima na nivou SDA-HDZ. Prema
na{im sugovornicima, posljednji put ove su
dvije stranke koje u svakoj opciji ~ine oso-
vinu vlasti u gradu razgovarale u novembru
pro{le godine desetak-petnaest minuta.
Nakon toga nikada nisu vi{e sjeli za stol.
I hrvatski i bo{nja~ki vije}nici u
Gradskome vije}u me|usobno se mjeseci-
ma optuùju i ne èle popustiti upravo zbog
toga {to im za pravo daje mostarski
Statut. Danijel Vidovi} iz HDZ-a 1990
podsje}a da sve tri stranke sa hrvatskim
predznakom koje participiraju u radu
Gradskog vije}a imaju identi~ne stavove
oko Statuta grada, odnosno èle njegovo
ukidanje. Ipak, kako kaè, u ovoj fazi bi
HO]E LI PRESUDITI OHR
Pi{e: DANKA SAVI]
Bo{njaci
usvajanje
prora~una
uvjetuju
imenovanjem
gradona~elnika,
HDZ insistira na
izmjeni statuta
[TA ]E PODUZETI OHR
Predstavnici politi~kih stranaka
u Mostaru ~ekaju na odluku
me|unarodne zajednice koja bi ovaj
grad izvukla iz sada{nje pat pozicije
KATASTROFALNE POSLJEDICE
(NE)RADA NEODGOVORNE VLASTI
Zbog nepostizanja dogovora o imenovanju
gradona~elnika i dono{enju gradskog prora~una,
ne obnavlja se ni Muzi~ka {kola u centru grada
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
bilo dovoljno da se barem izmjeni 44.
~lanak Statuta, odnosno na~in na koji se
bira gradona~elnik. Ako èlimo
dugoro~no rije{iti problem, onda je jedino
rje{enje omogu}iti izravno glasanje
gra|ana za ovu poziciju, kaè on.
Hrvatske stranke pokrenule su, podsjetimo,
inicijativu o ukidanju mostarskoga Statuta.
Hrvatski su zastupnici pred Ustavni sud
BiH dostavili zahtjev za ocjenu ustavnosti
ovoga dokumenta jer su te{ko povrije|ena
prava bira~a koji nisu u jednakoj poziciji
oko ostvarivanja svojih prava biranja. U
Mostaru, podsjetimo, gra|ani biv{e
sredi{nje gradska zona ne mogu glasati pri
izboru vije}nika u gradskim podru~jima
ve} samo za kandidate s zajedni~ke gradske
liste s koje se u Vije}e bira 18 od 35
vije}nika. Klub delegata hrvatskoga naroda
u Domu naroda Parlamentarne Skup{tine
BiH podnio je Ustavnom sudu Bosne i
Hercegovine Zahtjev za ocjenu i za{titu
ustavnosti pojedinih odredbi Izbornog
zakona BiH, Amandmana CI na Ustav
Federacije BiH i Statuta Grada Mostara
koji je prije pet godina nametnuo tada{nji
visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
Paddy Ashdown. Zahtjev se u biti fokusira
na odredbe propisanog na~ina izbora
vije}nika i gradona~elnika grada Mostara.
Prema Statutu grada, jedino se
gradona~elnik Mostara ne bira izravno na
izborima kao u ostalim op}inama nego iz
reda vije}nika. Osim toga, za Gradsko
vije}e Mostara postoje dvije liste, gradska i
lista gradskih podru~ja, a koja su granice
biv{ih op}ina, tako da u jednom podru~ju
za mandat u vije}u treba hiljadu, a u dru-
gom ~etiri hiljade glasova. Isti broj vije}nika
daje, recimo, gradsko podru~je Jugozapad sa
40 hiljada stanovnika i Jugoistok sa ~etiri
hiljade stanovnika, dok gra|ani biv{e
sredi{nje zone ne mogu glasati na listi za
gradska podru~ja niti biti birani ve}
isklju~ivo na zajedni~ku gradsku listu.
Prema odredbama Statuta u Gradskom
vije}u ne moè biti vi{e od 15 vije}nika,
niti manje od 4 koja dolaze iz istog naroda.
Time se prakti~no ne moè utjecati na
promjenu Statuta u Gradskom vije}u jer za
njegovu izmjenu potrebno dvije tre}ine
glasova. Treba podsjetiti kako Gradsko
vije}e nije nikada usvojilo Statut koji je
nametnuo Paddy Ashdown.
DA LI JE SPAS U TAJNOM GLASANJU?
U Gradskom vije}u Mostara, u kojem
postoje klubovi stranaka i naroda, {to
nigdje drugo nije slu~aj u BiH, ima 15
bo{nja~kih, 13 hrvatskih, 5 srpskih
vije}nika i jo{ dvojica iz reda ostalih. [to se
ti~e srpskih predstavnika, oni dolaze iz
stranaka sa bo{nja~kim i hrvatskim predzn -
akom jer SNSD nije osvojio ni jedan man-
dat. Socijaldemokratska partija u Mostaru,
koji u Gradskom vije}u ima tri vije}nika,
bila je suzdràna tokom glasanja za
gradona~elnika, nije se èljela prikloniti
Hrvatima ni Bo{njacima, i nekoliko je
navrata traìla raspu{tanje vije}a i izravno
biranje gradona~elnika. Zoran Peri}, pred-
sjednik Gradskog odbora (GO) SDP-a
Mostara, kaè na na{ list da dilema ko }e
biti gradona~elnik Hrvat ili Bo{njak postoji
samo da bi se podigle tenzije. U svakoj
varijanti HDZ i SDA dijele vlast, samo }e
se mijenjati imena njihovih ljudi, stvari
funkcioniraju tako da oni moraju kontroli-
rati jedni druge. Su{tina, dakle, nije u
izboru gradona~elnika nego u tome postoji
li parlamentarna ve}ina, ko }e, dakle, biti
odgovoran za ono {to }e se u gradu de{avati
naredne ~etiri godine, nastavlja Peri}.
Gradona~elnik Mostara se, prema Statutu, u
Gradskom vije}u moè birati i tajno, a za
njegov izbor dovoljna je natpolovi~na
ve}ina prisutnih vije}nika. Nisam siguran
da bi svi SDA vije}nici na tajnom glasanju
podràli istog kandidata iako bi tajno
glasanje moglo donijeti neko rje{enje,
dodaje Peri}. Ipak, SDP je na stajali{tu da
mora postojati neko trajno rje{enje
ugra|eno u Statut. Statut se treba
dora|ivati i treba postojati stavka koja
predvi|a u kojem se vremenskom periodu
mora izabrati gradona~elnik. [to se nas
ti~e, smatramo da bi Federacija BiH u
MOSTAR, GRAD NA ÊKANJU
Odlukom OHR-a o nametanju privre -
mene Odluke o financiranju za {est mjese-
ci iz jula ove godine ka`njeni su oni
vije}nici (njih {est) koji profesionalno
obavljaju tu du`nost (gradona~elnik Ljubo
Be{li}, koji je i vije}nik, kao i njegova glavna
savjetnica Radmila Komadina, predsjed-
nik Gradskog vije}a Danijel Vidovi},
dopredsjednici Murat ]ori} i Sla|ana
Gotovac te Obren Lozo). Oni nisu dobili
pla}u za {est mjeseci, a ne upla}uje im se
ni mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Ve}ina ostalih vije}nika nije pogo|ena
Inzkovom odlukom budu}i da su neki od
njih gra|evinski poduzetnici, odvjetnici,
savjetnici, izvr{ni direktori u javnim
poduze}ima, lije~nici itd. i ne ìve od
vije}ni~kog pau{ala.
KAZNA ZA NEDU@NE
Veina vijenika Gradske uprave ne
ivi od vijenikog pauala
SUZDR@ANI SDP
Zoran Peri}, predsjednik Gradskog odbora
SDP-a Mostar
PRIVATNI POSLOVI GRADSKIH VIJE]NIKA
Samo {est ~lanova Gradskog odbora su profesionalni vije}nici, dok je za druge ovo tek
sporedni posao
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
F
o
t
o
:

P
r
o
m
e
d
i
a
ovakvim slu~ajevima, kada nema dogovo-
ra, trebala imenovati prvog ~ovjeka u
gradu.
Ono {to se ve} sada pitaju svi jeste {ta
}e uslijediti nakon izbora gradona~elnika.
Ho}e li on imati dovoljnu podr{ku i kako }e
se donijeti prora~un kada je za njegovo
usvajanje potrebna podr{ka dvije tre}ine
vije}nika?
MOSTAR U I[ÊKIVANJU ODLUKE
VALENTINA INZKA
Mostar }e, naàlost, i dalje biti stalno
àri{te, imenovanjem gradona~elnika se
ne}e ni{ta promijeniti, stav je ve}ine
na{ih sagovornika. S jedne strane, Bo -
{njaci uvjetuju usvajanje prora~una imen-
ovanjem gradona~elnika, a HDZ insistira
na izmjeni statuta. Do{li smo do jedne
ta~ke kada vi{e nemamo gdje, kaè
Ibrahim Rahimi} iz SDA, koji je vije}nik
u Gradskom vije}u iz reda ostalih.
Spasonosno rje{enje on vidi u podjeli
mandata. Mislim da je Statut odli~an i
pruà mogu}nost za dogovor. U situaciji u
kakvoj smo sada svi smo gubitnici, a gra|ani
najvi{e. Niti jedna odluka nije donesena ve}
godinu dana. Moramo deblokirati ìvot u
gradu. Po meni, spas je u podjeli mandata,
dvije godine za SDA, a dvije za HDZ. Sada se
bez potrebe pravi problem oko toga ko }e biti
prvi. Reizbor gradona~elnika ne moè biti
razlog da sve u gradu stane, Mostar je umrtvl-
jen, svaki dan je sve vi{e nezaposlenih.
Kolegij Gradskog vije}a je prije
nekoliko dana zasjedao i zaklju~io da
ne}e zakazivati narednu sjednicu i da }e
~ekati odluku o Mostaru kojoj se nadaju
da }e sredinom mjeseca donijeti visoki
predstavnik u BiH Valentin Inzko. On je,
podsjetimo, nedavno kazao kako se nada
da }e na sastanku u Butmiru krajem ove
sedmice biti usvojen paket ustavnih
promjena u BiH, te da }e mo`da biti
Mostar i u tom paketu. O tome ne bih
spekulirao, ali u svakom slu~aju u
sljede}ih 10 dana ne}e biti nikakvih
odluka {to se ti~e Mostara, dodao je
visoki predstavnik. U Mostaru, se, ipak,
nikome ne ùri. Svi ~ekaju da, na kraju,
opet presudi OHR.
HO]E LI PRESUDITI OHR
U UTRCI ZA ÊLNU POZICIJU
Ljubo Be{li} i Suad Hasandedi}, HDZ-ov i SDA-ov kandidat za gradona~elnika
U UTRCI ZA ÊLNU POZICIJU
Ljubo Be{li} i Suad Hasandedi}, HDZ-ov i SDA-ov kandidat za gradona~elnika
IBRAHIM RAHIMI]
Vije}nik SDA u Gradskoj upravi Mostara
IBRAHIM RAHIMI]
Vije}nik SDA u Gradskoj upravi Mostara
GRAD BEZ POGLAVARA
Ve} godinu dana stranke u Mostaru
nisu bile u stanju posti}i dogovor o
imenovanju gradona~elnika
F
o
t
o
:

P
r
o
m
e
d
i
a
Karadì}: Sve {to je nametnuto nas ne obavezuje Dodik:
KAKO JE MILORAD RAZU
KAKO JE MILORAD RAZU
Slobodna Bosna podsjea na postratnu platformu ratno
NAJBOLJI
KARAD@I]EV UÊNIK
Milorad Dodik preuzeo je politi~ku
platformu Radovana Karadì}a
S
rpski vo`d Milorad Dodik u
posljednje je vrijeme gotovo u
potpunosti preuzeo vokabular,
politi~ki stil i, {to je najva`nije,
glavne ideje ratnog zlo~inca
Radovana Karadì}a. O tome svjedo~i
nedavni bezo~ni poku{aj minimiziranja
zlo~ina po~injenog na Markalama i tuzlan-
skoj Kapiji.
Kapija je inscenirana, kao {to su i
Markale inscenirane, kazao je nedavno
Dodik citiraju}i Radovana Karadì}a.
Da je aktuelni premijer RS-a u pot-
punosti preuzeo i prisvojio politi~ku plat-
formu Radovana Karadì}a, dokazuju
Karadì}eva pisma koja je prije devet god-
ina iz duboke ilegale slao rukovodstvu
SDS-a. Karadì} je u pismima, koje je
ina~e slao u strogoj tajnosti, davao
konkretne instrukcije vrhu SDS-a kako da
se pred izbore organizuju, kako u javnosti
da nastupaju i na koji na~in da se odnose
prema me|unarodnom faktoru.
TAJNE UPUTE SDS-u
Na{ list je u decembru 1997. i oktobru
2000. godine ekskluzivno objavio dva
Karadì}eva pisma, krcata politi~kim
instrukcijama SDS-u, na temelju kojih nije
te{ko izvesti zaklju~ak da se aktuelna poli-
tika Milorada Dodika u dlaku poklapa s
politikom Radovana Karadì}a!
Karadì} politi~ku situaciju u BiH
2000. godine, kada se na ~elu OHR-a
nalazio visoki predstavnik Wolfgang
Petritsch, poredi sa ulaskom Austro-Ugarske
u Bosnu, i kaè da }e oni Petritschu usko-
ro da vide le|a.
Isto tako je Milorad Dodik posljednjih
mjeseci zapo~eo otvoreni rat protiv ~elnika
me|unarodne zajednice u BiH, visokog
predstavnika Valentina Inzka i njegovog
zamjenika Raffija Gregoriana, optuùju}i
ih za politi~ku okupaciju i destabilizaciju
BiH.
Stanje u BiH, sve dok je ovdje OHR,
moè se opisati kao uzurpacija i okupacija
koja se provodi kroz razli~ita tuma~enja
Dejtonskog sporazuma, ponavlja nedavno
lider SNSD-a Milorad Dodik davno
napisanu misao Radovana Karadì}a.
AKTIVIRANJE NEVLADINOG SEKTORA
U Karadì}evim smjernicama SDS-u
sugeri{e se osnivanje nevladine organizaci-
je koja moè da mobili{e veliki broj
gra|ana u RS-a i koja }e se suprotstaviti
svakoj izmjeni Dejtonskog sporazuma.
Su{tina je slede}a: treba formirati
jedno slobodno i nestrana~ko udruènje
gra|ana, sa nazivom Srpski Gandi, koji bi
nenasilnim sredstvima, brojnim pismima
LIDERI SE MIJENJAJU, PLATFORMA OSTAJE
Pi{e: MIRHA DEDI]
Ne}emo po{tovati nametnuta rje{enja
UMIO RADOVANA
UMIO RADOVANA
og zloina Radovana Karadia
DAYTON II
Aktuelni srpski vod MILORAD
DODIK dosljedno slijedi politiku
platformu ratnog zloinca i
dugogodinjeg lidera SDS-a
RADOVANA KARADIA; Naa
novinarka analizira Karadievu
politiku strategiju koju je kreirao u
svojim skrovitima i u tajnim
pismima slao vrhu SDS-a i poredi je
sa javnim istupima Milorada Dodika
{efovima dràva garanata Dejtona, svet-

skoj javnosti, te na{im gra|anima, apelovati
za o~uvanje mira kroz o~uvanje Dejtona.
To udruènje se moè suprotstaviti svakoj
izmeni Dejtona, moè mobilisati narod, jer
se narod ne moè mobilisati na agresivne i
samoiscrpljive akcije, nakon kojih nastupa
zasi}enje, stid, ose}anje odgovornosti.(...)
Treba sve uveriti da }e Bosna pu}i upravo
na unitarizaciji. UVEREN SAM DA BI
OVO BIO PRAVI POGODAK. Molim vas
da ovu stvar ~uvate u najve}oj tajnosti i
vidite da li iko moè raditi na uspostavljanju
takve strukture. Naime, nama }e u~initi sve
{to budu smeli, i ne}e ni{ta {to ne budu
smeli. Oni cene samo snagu, pa je jedino
re{enje u blagom i konzilijantnom nastupu,
uz debelu batinu iza le|a. Batina ne sme da
bude strana~ka, nego narodna, savjetuje
Karadì}.
Rukovo|en Karadì}evim savjetima,
Dodik je angaòvao kompletan nevladin
sektor Republike Srpske, koji kada god to
Dodiku zatreba organizuje narodne
proteste. Najodaniji Dodikovi pomaga~i
su ~elnici bora~kih i logora{kih organi-
zacija, sindikata i nevladine organizacije
Izbor je na{, koji po direktivi skupljaju
potpise za otcjepljenje RS-a ili pak refer-
endumsko izja{njavanje naroda u ulasku
BiH u NATO.
E, {ta bismo mi morali da radimo. Isto
{to i Hrvati u Jugoslaviji 70- tih godina
njenog postojanja. Ne smemo dopustiti ni
jednu modifikaciju Dejtona, pa ako Bosna
moè da funkcioni{e po Dejtonu, neka
izvoli. Mi moramo znati {ta nam je cilj i
svaku taktiku podrediti tom cilju. Po{to
zapad uskoro mora sre|ivati ovo podru~je,
on }e ga sre|ivati na bilo ~iju {tetu. Na na{u
sigurno najradije, ali ako ne mogne, onda
na bilo ~iju. A to je na{a {ansa? Mi smo
stari, istorijski narod i pravo je da poslednja
na Balkanu u svim krizama bude srpska. Ja
sam naj~vr{}e uveren da }e i biti, ako ne
bude, onda mi nismo narod. Ovo {to prolaz-
imo i trpimo, uklju~uju}i mene i moju
porodicu, ne radimo zbog sebe, nego zbog
naroda,, pi{e Karadì} u svom pismo vrhu
SDS-a.
Mene montirane istrage i sve {to mi
rade nisu pokolebale da me|unarodnoj
zajednici jasno kaèm da je moj prioritet
svih prioriteta Republika Srpska, i to }e ~uti
ponovo i svaki put, izjavio je Dodik prije
nekoliko dana povodom predstoje}eg sas-
tanka u vojnoj bazi Butmir.
ODLAGATI NEPOVOLJNA RE[ENJA
U pismu koje je Karadì} iz svog tajnog
skrovi{ta na Palama poslao rukovodstvu
SDS-a 1997. godine stoje precizne upute
na koji na~in treba opstrurati me|unarodnu
zajednicu kako bi Republika Srpska ostvarila
svoj krajnji cilj.
Pouzdani obavje{tajni izvori ukazuju
na razmi{ljanja u svetskim centrima o
podeli BiH na dva ili tri dela. Naravno,
retorika }e jo{ dugo biti druga~ija, a i nas-
tojanja nekih tvoraca Dejtona, jer ne èle da
ostanu bez svog ìvotnog dela. Ipak, i njima
je bliska ideja da bi se Dejton morao
KARADIEV AMANET: Ako ne izdrimo u nekoliko nereenih pitanja, nikad
ona nee biti povoljna, jer to muslimani jednom dobiju, nikad vie nee dozvoliti
da se problematizuje
NA UDARU
SEPARATISTA RS-a
Politi~ari iz RS-a poùruju
zatvaranje kancelarije
OHR-a
NACIONALSOCIJALISTI
Dodik pre{ao put od socijaliste do
radikalnog nacionaliste
unaprediti, a da se ne ru{i. âk je i

Holbrooke rekao kako se vi{e ne moè
obnoviti multietni~ko dru{tvo, jer ga je rat
definitivno uni{tio, ali bi trebalo poku{ati
da se stvore zajedni~ki, multietni~ki
dràvni organi. Poslednja izjava Madeleine
Albright je u tom smislu da se Stejt
Department jo{ uvek nada da moè do}i do
spajanja u BiH. To je nijansa koja je bila
nezamisliva pre nekoliko meseci, kada je u
izjavama dominirala odlu~nost da se stvori
jedinstvena dràva BiH.
Kada kod nas ne bi bilo izdaje, njihove
nade u obnovu Bosne bi ve} bile znatno
manje. No, i pored toga, te aspiracije se
smanjuju, makar toga i ne bili svesni nji-
hovi predstavnici na terenu. Zato su nera -
zumljiva i neprihvatljiva stanovi{ta na{ih
ljudi, koji su hiperkooperativni, da me|unar-
odna zajednica ne}e menjati svoj odnos, i
da se ne vredi boriti. Da smo tako radili, ne
bi bilo RS, jer se me|unarodna zajednica
bila opredelila za jedinstvenu Bosnu 6.
aprila 1992. godine, a tokom svih konferen-
cija je poku{avala da je o~uva. Treba odla-
gati svako nepovoljno re{enje, jer za njega
uvek ima vremena. Treba stvarati nove
realitete, a oni }e naterati me|unarodnu
zajednicu da na|e formu za reviziju svojih
prvobitnih ciljeva.
Ako ne izdrìmo u nekoliko nere{enih
pitanja, nikad ona ne}e biti povoljna, jer {to
muslimani jednom dobiju, nikad vi{e ne}e
dozvoliti da se problematizuje. Ako se ne
defini{e shodno Dejtonu, u istom zakonu,
da je izvorno dràvljanstvo entitetsko, a
bosansko da je iz toga izvedeno, mi nikad
ne}emo imati dràvljanstvo RS. Ko ima
pravo da prihvati takvo re{enje? Nek namet-
nu {ta god ho}e, mi treba da postignemo
maksimum, pa da onda prihvatamo. Ako na
paso{u ne bude atribut RS, nikad ga ne}e ni
biti, a to }e onda biti Alijin paso{. Sve {to
prihvatimo osta}e za sva vremena, a sve {to
oni nametnu, moèmo problematizovati s
vremena na vreme, i kona~no ih u nekom
povoljnom trenutku uceniti, vezati sa ne~im
do ~ega im je stalo, i dobiti povoljno
re{enje. Bolje je nametanje, jer nas manje
obavezuje, nego prihvatanje, savjetuje
Karadì} politi~ki vrh SDS-a.
OVLADAVANJE MEDIJIMA
Dugogodi{nji lider SDS-a iz ilegale je
tako|er savjetovao na koji na~in kadrovi
SDS-a da nastupaju u javnosti i kako
obezbijediti kontrolu ve}ine medija u
Republici Srpskoj.
U novom sazivu svaki na{ poslanik
mora}e da bude maksimalno pripremljen i
da stalno istupa, jer }e TV sve prenositi, pa
narod mora da vidi na{u superiornost.
Treba hitno razvijati nezavisne privatne
medije, koje su manje ranjivi od dràvnih.
Uskoro }emo, shodno me|unarodnim kon-
vencijama, morati dozvoliti i privatne
mreè, pa je bolje da ih zauzimaju ljudi koji
}e zauvek biti bliski SDS-u, nego da do|u u
nesigurne ruke, u kojima ve} ima dosta
ubita~nih medijskih sredstava. Treba
dràvni medij vratiti u nadle`nost Vlade, i
to treba posti}i svim sredstvima. SRT je
kompanija, njome su upravlja po zakonu, i
stranci ovde ometaju imovinu i zakonito
upravljanje njome. Mo`da treba zapretiti da
}emo u Bonu napraviti skandal oko toga,
kako bi nam vratili SRT pre Bona. Oni nas
sada umiruju kako se radi na tome, a
mo`da to rade da mi u Bonu budemo blaì.
Mislim da u Bonu treba podneti ekspoze,
koji }e biti ne samo za istoriju, ve} koji }e
odjeknuti i naneti im sramotu. Ovo je
veoma va`no jer se me|unarodna zajednica
koleba u pogledu pro{irivanja mandata
visokog predstavnika, te produènje i
pro{irenja mandata SFOR-a. Ako budemo
hrabro i jasno izrazili svoje nezadovoljstvo
i neprihvatanje stvari koje ne moramo da
prihvatimo, gurnu}emo ih u situaciju da
trpe pritiske svoje javnosti i da se ne sloè,
kao zemlje, sa odre|enim aspektima svog
prisustva i akcije. [to im situacija bude
komplikovanije izgledala, to }e se pre
odlu~iti na povoljnija re{enja po nas. Taj
materijal treba da bude Bela knjiga, ne
mora da bude obiman, ali treba da navede
sve gde su na{a prava pogaèna, gde se
odstupa od Dejtona, a mi okrivljujemo.
Tako }emo sa odbrambene pozicije, pre}i u
napada~ku, aktivnu, {koditi ne moè, a
pomo}i moè, i to mnogo, kaè na kraju
svojih detaljnih direktiva rukovodstvu
SDS-a Radovan Karadì}.
LIDERI SE MIJENJAJU, PLATFORMA OSTAJE
Karadì}evo pismo o politi~koj platfor-
mi SDS-a, koja se zasniva na strategiji
upornih opstrukcija i blokada dràvnih
institucija, tajnim kanalima dospjelo je do
Alije Izetbegovi}a. Karadì}eve upute
partijskoj bazi u kojima se sugeri{e da ne
prihvataju ni{ta {to ne moraju, da fingiraju
primjenu Dejtonskog sporazuma i strpljivo
~ekaju dan kada }e mirovnjacima pogle-
dati u le|a, Izetbegovi} je pokazao
ameri~kom predsjedniki Billu Clintonu,
koji je 1997. godine stigao u slu`benu pos-
jetu Sarajevu.
Kao odgovor na Karad`}eve upute,
Clinton je uzvratio izjavom da }e
me|unaro dna zajednica ne}e povu}i iz
BiH neobavljenog posla, odnosno da }e
ostati u BiH onoliko dugo koliko bude bilo
potrebno za provo|enje Dejtonskog spo-
razuma.
CLINTON BIO UPOZNAT S UPUTAMA KARAD@I]A
Ostajemo u BiH dok ne obavimo
posao
CLINTONOVA PORUKA
Tokom posjete BiH Izetbegovi} je upoznao
Clintona o Karadì}evim instrukcijama SDS-u
CLINTONOVA PORUKA
Tokom posjete BiH Izetbegovi} je upoznao
Clintona o Karadì}evim instrukcijama SDS-u
P
ro{lotjedni prosvjedi ~lanova Saveza
dobitnika najve}ih ratnih priznanja,
vi{esatna blokada zgrade Parlamenta
Federacije BiH i prijetnje federalnim zast -
upnicima pokazali su se, definitivno, kao
najefikasnije metode za ispunjenje svih
zahtjeva. Nekoliko tisu}a zlatnih ljiljana i
njihovih nekada{njih suboraca uspjeli su,
naime, natjerati zastupnike u Zastupni~kom
domu Parlamenta Federacije BiH da
napre~ac poni{te ranije odluke federalne
Vlade o u{tedama i dobitnicima najve}ih
ratnih priznanja isplate puni iznos
mjese~nih naknada, bez planiranog smanj -
enja za deset posto. Unato~ ozbiljnim upo-
zorenjima da }e, ionako simboli~no umanj -
enje mjese~nih apanaà zlatnim ljiljani-
ma, ugroziti dogovoreni stand-by
aran`man s Me|unarodnim monetarnim
fondom a time i financijsku stabilnost fede -
ralnog prora~una, bo{nja~ki su zastupnici u
federalnom Parlamentu listom podràli
zahtjeve prosvjednika. Bez obzira jesu li
federalni zastupnici na ultimatum zlatnih
ljiljana pristali iz straha za svoju sigurnost,
bojazni od medijskog lin~a ili iz jeftinih
politikantskih razloga, ~injenica je da su
zahtjevi prihva}eni, a da uop}e nisu konzul-
tirani ~elnici Vlade Federacije BiH- premi-
jer Mustafa Mujezinovi} i ministar financi-
ja Vjekoslav Bevanda. Mujezinovi}u i
Bevandi je tako, u kona~nici, ostavljeno da
sami prona|u rje{enja i podmire golemi
manjak u prora~unu, bez obzira kako }e se
neozbiljnost parlamentaraca odraziti na
cijelu vojsku budètskih korisnika.
No, ma koliko se dobitnici najve}ih rat-
nih priznanja, uz svesrdnu podr{ku poje-
dinih novinara, trudili da svoje zahtjeve
predstave opravdanim, zbog ~ega bi se dalo
pomisliti da ratni heroji ìve od 350 KM
mjese~nih naknada, fakti, naprosto, nisu na
njihovoj strani. Ve} smo pisali da velika
ve}ina zlatnih ljiljana prima vojne
mirovine, da je nemali broj onih koji dobi-
jaju i invalidnine, te da me|u dobitnicima
najve}ih ratnih priznanja ima politi~ara i
biznismena koji su miljama daleko od
stanja socijalne potrebe. Uostalom, upra-
vo su prvi ~ovjek Saveza dobitnika
najve}ih ratnih priznanja Dèvad Ra|o i
predsjednik Skup{tine [erif Patkovi}
najbolji primjer da su federalne vlasti
itekako vodile ra~una o zlatnim ljiljani-
ma.
Osim {to je uz pomo} biv{ih strana~kih
kolega iz SDA Zeni~ko-dobojskog kantona
izda{nim dotacijama i donacijama ranije
izgradio golemo poljoprivredno dobro i
pokrenuo mljekaru Eko milk u Begovom
Hanu kod @ep~a, [erif Patkovi} je, kako
doznajemo, nakon rata u Zenici dobio i dva
prostrana stana. U jednom ìvi s obitelji,
drugi je dao u najam. Patkovi}a su, pored
toga, biv{i suborci optuìvali i za prijevaru,
tvrde}i kako je na ime njihovog fiktivnog
upo{ljavanja iz federalnog Zavoda za
zapo{ljavanje dobijao novac. [erif
Patkovi}, uz sva davanja - mirovinu,
invalidninu i naknadu za dobitnike najve}ih
ratnih priznanja, godinama u Zenici koristi
i dràvno poljoprivredno zemlji{te, premda
se u farmerskom biznisu nije odve}
proslavio.
Zlatni ljiljan Dèvad Ra|o je, pak,
povla{tenu vojnu mirovinu (beneficirane
penzije iznose od 700 do 1.900 KM) dobio
u 35. godini ìvota. Okolnosti pod kojima
je mladi oficir Ra|o naprasno umirovljen,
dakako, nikada nisu do kraja razrije{ene,
no, spekuliralo se da je Vojsku Federacije
BiH napustio sporazumno, kako bi se
izbjegao skandal nakon saobra}ajne
nesre}e koju je sam izazvao. Prethodno je
Dèvad Ra|o od tada{njeg federalnog
Ministarstva obrane u sarajevskom naselju
Dolac Malta dobio stan pozama{ne kvadra-
ture.
Kako je, me|utim, Ra|o umirovljen u
punoj radnoj snazi, on je od 2004. do
2008. godine bio angaìran kao savjetnik
predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma
Parlamenta Federacije BiH, SDA-ovca
Muhameda Ibrahimovi}a. I mada nije
poznato ~emu je to oficir Ra|o savjetovao
parlamentarca Ibrahimovi}a, nema sumnje
da je savjetni~ke usluge dobro naplatio.
U posljednjih godinu dana Dèvad Ra|o
se posvetio privatnom biznisu koji
pokre}e na imanju svojih roditelja, navod-
no, uz zna~ajnu potporu iz federalnog
prora~una.
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
Imovinski kartoni zlatnih ljiljana
Hoe li Devad Rao i erif Patkovi priznati
borcima koliko su budetskih para dobili u
posljednjih deset godina?!
SKUPO
NAPLA]EN
PATRIOTIZAM
Dèvad Ra|o
i [erif Patkovi},
predstavnici
zlatnih ljiljana
A
fera u Naftnim terminalima
Fede racije BiH u Plo~ama s
promjenjivim intenzitetom traje
ve} nekoliko godina, no posljed-
njih sedmica ulazi u dramati~no
finale. Vlada Federacije BiH odlu~na je u
namjeri da ra{~isti dugogodi{nji kriminal
u Plo~ama koji je najve}im dijelom nastao
do 2005. godine, kada je Terminalima
gospodario hroni~ni gubita{ Energopetrol.
No, ve}ina bo{nja~kih i ve}ina hrvatskih
ministara posve razli~ito vidi uzroke i
rje{enje ovog problema koji sna`no
optere}uje odnose u Vladi Federacije BiH.
Svi se slaù da je problem kulminirao
tokom pregovora vo|enih izme|u Naftnih
terminala i privatne kompanije Deltagrip u
suvlasni{tvu hrvatskog poduzetnika
Jasminka Umi~e vi}a, nekada{njeg drugog
~ovjeka Ine. Navodno, Deltagrip bi mimo
javnog tendera i potpuno besplatno dobio
na kori{tenje 25.000 kvadratnih metara
zemlji{ta u Plo~ama i pravo gradnje novog
naftnog terminala u vrijednosti od oko 20
miliona eura kojim bi raspolagao narednih
20 godina nakon kojih bi izgra|eni termi-
nali ostali u vlasni{tvu Federacije BiH.
Ugovor bi ve} davno bio potpisan da je
direktor Terminala Josip Tomi} uspio pri-
dobiti ostale ~lanove uprave koji su u prvi
mah podràvali aran`man s Deltagripom a
potom naglo i bez jasnog obja{njenja
odustali. Dva ~lana uprave, Davor Tomi} i
Vahid Frljak, odbili su potpisati ugovor uz
obrazloènje da je {tetan i da je sklopljen
na nezakonit na~in. Prema njihovom
mi{ljenju, investitor-koncesionar mora se
izabrati na javnom tenderu.
O poslovnom aran`manu Deltagripa i
Naftnih terminala FBiH razgovarali smo s
klju~nim akterom - Jasminkom Umi~e v -
i}em, uglednim biznismenom iz Hrva -
tske, koji je do 2000. godine zajedno s
Davorom [ternom vodio Inu, najve}u
naftnu kompaniju u regiji. Nakon 2000.
godine, Umi~evi} se povukao iz Ine i s
nekoliko drugih partnera osnovao kom-
paniju Deltagrip sa sjedi{tem u Londonu i
ispostavama u nekoliko balkanskih srednjo-
evropskih dràva. Deltagrip upo{ljava 25
radnika, godi{nje pravi promet od oko 200
miliona dolara i spada u red najve}ih zaku-
paca postoje}ih naftnih terminala u
Plo~ama.
Prema Umi~evi}evoj tvrdnji, poslovna
suradnja Deltagripa i Naftnih terminala u
Plo~ama datira od 2005. godine, kada je
Deltagrip dobio u najam jedan naftni
spremnik u Plo~ama.
IMA LI DELTAGRIP
POVLA[TENI STATUS
S obzirom da su ostali spremenici bili
zauzeti, a Deltagripu jedan spremnik nije
bio dovoljan, prihvatili smo prijedlog
tada{nje uprave Energopetrola da u|emo
u investiciju obnove i rekonstrukcije dva
napu{tena mazutska spremnika, koja su
bila izvan funkcije jo{ od 1992. godine,
kaè na po~etku razgovora suvlasnik
Deltagripa Jasminko Umi~evi}. Obnovu i
rekonstrukciju dva napu{tena mazutska
spremnika Deltagrip je finansirao kreditom
u ukupnom iznosu od 2,2 miliona dolara.
Investicija je tekla prili~no glatko sve do
sukoba izme|u direktora Termi nala
FBiH Zijada Dèmi}a i direktora k}erke-
firme, dakle Naftnih terminala FBiH,
Josipa Tomi}a.
Dèmi} i Tomi} sporili su se oko
nabavke mjernih instumenata, ali i zbog
navodno povla{tenog statusa koji je
Tomi} osigurao kompaniji Deltagrip.
Navodno, raniji direktor Terminala
Drago Bur|elez Umi~evi}u je dao
beneficirane cijene za iznajmljivanje
naftnih spremenika, ~ak 50 posto
niè od cijena drugim kompani-
jama. Umi~evi} to odlu~no
demantira.
Prema informacijama
kojima raspolaèmo, ni
jedan od ponu|a~a nije
dao ni pribli`nu cijenu
najma koju je pla}ao
Delta grip, rezolutno
tvrdi Umi~e vi}, a na
na{u primjedbu kako
smo dobili posve
opre~nu informaciju,
kaè:
NAFTNA AFERA
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Hrvatski poduzetnik Jasminko Umievi, suvlasnik
kompanije Deltagrip, prvi put za bh. medije
iznosi svoju verziju prie o trogodinjoj poslovnoj
suradnji Deltagripa s Naftnim terminalima
Federacije BiH u Ploama i odgovara na optube da
u Ploama uiva povlaten staus

RAT ZA NAFTNE TERMINALE U PLOÂMA
JASMINKO UMIÊVI]
DELTAGRIP NE]E NITI
MO@E PRIVATIZIRATI
NAFTNE TERMINALE
Deltagrip zainteresiran za izgradnju
novog spremnika u Plo~ama koji bi
ostao u vlasni{tvu Federacije BiH
Oni koji su vam to rekli vjerovatno su
pre{utili o kojem se vremenskom periodu
radi. Naime, u vrijeme kada je zaklju~en
ugovor izme|u Delta gripa i Energopetrola,
u januaru 2006. godine, Ina je najam
kubnog metra prostora u naftnom sprem-
niku pla}ala 2,94 dolara po toni, Petrol 3,5
dolara po toni, dok je Deltagrip pla}ao 4
dolara po toni.
Umi~evi} potvr|uje da je kasnije do{lo
do korekcije cijena, pa Petrol od po~etka
2009. godine pla}a 4,9 eura a Ina 4 eura po
toni, no napominje da je i kompanija
Deltagrip bila spremna prihvatiti korekciju
cijena iako to ne mora u~initi budu}i da ima
ugovorom definiranu fiksnu cijenu na peri-
od od pet godina.
Umi~evi} napominje da je bio spreman
potpisati ugovor o korekciji cijena kao i
nekoliko drugih ugovora koji su na~elno
usugla{eni izme|u NTF-a i Deltagripa.
Jedan od tih ugovora odnosio se na izgrad-
nju novih spremnika koje bi Deltagrip
izgradilo o svom tro{ku i nakon eksploata -
cije od 20 godina vratila u posjed Naftnim
terminalima Federacije BiH. No, ni jedan
od ovih ugovora nije potpisan.
Tijekom pregovora za pove}anje
cijene najma i pregovora za rje{avanje
pla}anja naknade {tete Deltagripu, zbog
ka{njenja s rekonstrukcijom spremnika,
Uprava NTF-a ponudila je, o tome imam
dokumentaciju potpisanu od strane sva tri
~lana Uprave NTF-a, da se reaktivira ranije
potpisano Pismo namjera o izgradnji novih
spremnika na neizgra|enom zemlji{tu a da
Deltagrip prihvati pove}anje cijene od 35%
i da se odrekne naknade {tete. Deltagrip je
na kraju pristao i usugla{eni su tekstovi
Ugovora o pravu gra|enja za izgradnju
jednog spremnika za lo` ulje kapaciteta
10.000 m3, jednog spremnika za lo` ulje
kapaciteta 5.000 m3 i dva spremnika za
skladi{tenje bijelih naftnih derivata ka -
paciteta 5.000 m3, jedno skladi{te za UNP
ukupnog kapaciteta 10.000 m3, koje bi se
izgradilo u dvije faze od po 5.000 m3
svaka, obja{njava Umi~evi}.
Na na{e pitanje po kom principu bi
Deltagrip gradio spremnike, Umi~evi} kaè
da bi se gradnja zasnivala na modelu BOT
(Build Operate Transfer) na period od 20
godina uz obvezu Deltagripa da na zemlji{tu
NTF-a kompletno finansira izgradnju napri-
jed navedenog spremni~kog prostora, a da
po isteku perioda od 20 godina kompletno
izgra|ena infrastruktura automatski pre|e u
vlasni{tvo NTF-a.
Potpisivanje ugovora bilo je zakazano
za po~etak juna ove godine, ali se pred-
stavnici NTF-a iz neobja{njivih razloga
nisu pojavili.
TERMINALI OSTAJU U VLASNI[TVU
FEDERACIJE
Umi~evi} tvrdi da su potpuno besmis-
lene teze koje se plasiraju u dijelu sara-
jevskih medija o tome kako Deltagrip na
mala vrata poku{ava provesti privatizaciju
nafnih spremnika u luci Plo~e.
Deltagrip kao trgovac naftnim deriva-
tima ima interes normalno poslovati i pro-
davati svoje naftne derivate u okviru ugovora
koje je zaklju~io sa Energopetrolom, a kas-
nije sa NTF-om, i nema interes ulaziti u
vlasni~ke odnose u Terminalima, pa su i
pri~e o preuzimanju Terminala od strane
Deltagripa deplasirane. Tako|er, dug NTF-
a prema Deltagripu, koji je osiguran hi -
potekom, iznosi 2,2 milijuna dolara,
uve}ano za kamate, {to je u golemom nesr -
azmjeru sa vrijedno{}u samog terminala,
~ija vrijednost po mom mi{ljenju iznosi
vi{e desetaka milijuna dolara, pa stoga i
eventualno preuzimanje sukladno hrva t -
skim zakonima nije mogu}e, kaè
Umi~evi}, no nagla{ava da }e Deltagrip i}i
na naplatu svojih potraìvanja aktiviranjem
hipoteke u slu~aju da iz nekog razloga NTF
ne mogne izmiriti kreditne obaveze ili ne
pristane nadoknaditi pretrpljenu {tetu
nastalu ka{njenjem s rekonstrukcijom
naftn ih spremnika.
Ne vjerujem da }e Vlada FBiH koja je
vlasnik Naftnih terminala to dozvoliti i odvesti
NTF u ste~aj, zaklju~uje Umi~evi}.
NAFTNA AFERA
DEZINFORMACIJA:
Deltagrip nema interes
ulaziti u vlasnike odnose
u Terminalima, pa su i
prie o preuzimanju
Terminala od strane
Deltagripa deplasirane
TERMINALI NA UDARU
KRUPNIH IGRAÂ
Interes za naftne spremnike u
Plo~ama pokazuje desetak velikih
naftnih komapanija
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
RAT ZA NAFTNE TERMINALE U PLOÂMA
Uz ime ranijeg federalnog premijera Nedàda Brankovi}a
godi nama se, osnovano ili neosnovano, vezao kriminal u naftom
sektoru. Umi~evi} me|utim za Brankovi}a tvrdi suprotno - da je
najzaslu`niji {to je BiH sa~uvala u posjedu dvadesetak benzinskih
pumpi u Hrvatskoj.
Kao {to Vam je vjerojatno poznato, ja sam u periodu 1998. -
2000. bio izvr{ni direktor i zamjenik generalnog direktora Ine. Tada
sam i upoznao gospodina Brankovi}a, koji je u to vrijeme bio gene -
ralni direktor Energoinvesta. Naàlost, upoznali smo se u okolnos-
tima kada je prijetio ste~aj Energoinvestove tvrtke u Hrvatskoj -
Energopetrol Zagreb koja je zapala u blokadu od skoro 40 milijuna
kuna, odnosno oko 10 milijuna DEM u to vrijeme.
Veliki dio od tih 40 milijuna odnosio se na dugo-
vanja prema Ini za isporu~ene naftne derivate.
S obzirom da je ranijih godina Energopetrol
Zagreb konstantno dugovao Ini izme|u 15 i 20
milijuna kuna po osnovi nabavljene robe, Ina je
svoja potraìvanja osiguravala korpo-
rativnim garancijama izdanim od
strane Energoinvesta Sarajevo, koji je bio vlasnik ve}ine benzinskih
postaja u Hrvatskoj kojima je upravljao Energopetrol Zagreb, mislim
da se radilo o 22-23 benzinske postaje.
Budu}i da je Energopetrolu Zagreb prijetio ste~aj, Ina je
poku{ala naplatiti svoje potraìvanje zapljenom njegovih ra~una, a
kada u tome zbog blokade ra~una nije uspjela, preostala joj je jedi-
no ovrha na imovini Energoinvesta u RH, tj. na benzinskim posta-
jama.
Tada su nas gospodin Brankovi} i suradnici, apeliraju}i na tek
uspostavljene gospodarske odnose izme|u RH i BiH, uspjeli
nagovoriti da ne idemo u prisilnu naplatu jer bi to zna~ilo trajni
gubitak benzinskih postaja Energoinvesta u RH.
Umjesto toga, dogovoreno je da INA unajmi Energoinvestove
benzinske postaje te da kroz cijenu najma naplati svoja potraìvanja.
Potpisani su odgovaraju}i ugovori, Ina je vremenom naplatila svoja
potraìvanja, radna mjesta svih djelatnika Energopetrola u
Hrvatskoj su sa~uvana, a Energoinvest i dan danas ima svoju
imovi nu koja je, prema informacijama kojima raspolaèm, jo{ uvijek
u najmu kod Ine za koji Ina pla}a naknadu Energoinvestu.
Dr. Brankovi}a upoznao sam kao vrsnog managera i intelektu-
alca, te sam i nakon mog odlaska iz Ine, kao {to je to uobi~ajeno u
civiliziranom svijetu, ostao s njim u, naàlost samo povr{nom, kon-
taktu.
POZNANSTVO S BRANKOVI]EM
Brankovi je spasio benzinske pumpe u Hrvatskoj
POHVALE BRANKOVI]U
Umi~evi} tvrdi da je Brankovi}
spasio Energopetrolove
pumpe u Hrvatskoj
DANI NJEMA^KOG
JEDINSTVA U
SARAJEVU
Ove godine Njema~ka slavi 60.
godi{njicu Ustava i 19. godi{njicu
ponovnog ujedinjenja. Osmog maja
ove godine imali smo priliku da
sve~ano obiljeìmo 60. godi{njicu od
objavljivanja njema~kog Ustava i
potom utemeljenja Savezne
Republike Njema~ke, a za nekoliko
sedmica, 9. novembra, proslavi}emo
20. godi{njicu od otvaranja Zida,
kazao je ambasador Savezne
Republike Njema~ke Joachim Schmidt
na prijemu uprili~enom u povodu Dana
njema~kog jedinstva u Sarajevu.
Govore}i o procesu evropskih integracija,
ambasador Schmidt je naglasio da
evropski proces ujedinj enja ostaje jedna
od centralnih stvari njema~ke vanjske
politike, a u tom kontekstu, kako je
kazao, Njema~ka }e pratiti i gdje je god
mogu}e podràvati politi~ki razvoj BiH
u demokratsko ustrojeno, stabilno i ka
budu}nosti orijentisano dru{tvo, koje
moè polagati pravo na pripadnost
velikoj evropskoj porodici.
POBJEDA
SOCIJALISTA U
GR^KOJ
Na prijevremenim izborima u Gr~koj,
socijalisti Giorgosa Papandreoua
uvjerljivo su pobjedili ~ime je
Papandreouovoj stranci Pasok
(Panhelenski socijalisti~ki pokret)
otvoren put za formiranje nove vlade.
Premijer Kostas Karamanlis je
morao priznati politi~ki poraz. Njegova
konzervativna stranka Nova
demokracija dobila je 33 posto
glasova, dok je Pasok sa 11 posto
vi{e glasova (44%), stekao uvjete za
formiranje vlade. Socijalisti }e, prema
trenuta~nom ra~unanju, dobiti 162, od
ukupno 300 zastupni~kih mjesta u
parlamentu. Za Novu demokraciju ovo
su najlo{iji rezultati od njenog
osnivanja, 1974. godine, a za njenog
lidera i sada{njeg gr~kog premijera
Kostasa Karamanlisa to je bio razlog
da odstupi s funkcije predsjednika
stranke.
EVROPA, ODMAH
L
ak{e nego {to se o~ekivalo Irci su, ~ak
i u podru~jima gdje su euroskeptici
najsna`niji, prihvatili Lisabonski
ugovor. Za razliku od prethodnog, ovaj je
put referendum bio mnogo bolje pripremljen,
a njegovo je odràvanje uslijedilo u vri-
jeme kada je Irska jako pogo|ena finansi-
jskom i gospodarskom krizom. Uprkos
tome, ba{ u trenutku kad osje}aju njene
posljedice, u tromilionskoj Irskoj je
po~elo rasti povjerenje u evropske institu-
cije. Prema objavljenim podacima,
stanovnici ju`ne irske pokrajine Ju`ni
Tipperary, koji su pro{le godine odbacili
evropski sporazum, ovaj su ga put
podràli sa 68,42 posto glasova, a 31,58
posto bio je protiv. Pro{le je godine u toj
pokrajini sporazum odba~en sa 53 posto
glasova. Prema slu`benim rezultatima, u
pokrajini Sjeverni Kildare na istoku zemlje
za je bilo 76,19 posto stanovnika, a pro-
tiv 23,8 posto. Evropa je, prethodno,
iza{la u susret irskim zahtjevima i stvorila
preduvjete za pozitivni ishod na referen-
dumu. Pr ema neki m pr ocj enama,
Lisabonski ugovor mogao bi stupiti na
Prolosedminim pozitivnim ishodom referenduma u
Irskoj izbjegnuta je nova kriza unutar Evropske unije i
otvoren put za nastavak prihvaanja Lisabonskog
sporazuma i poetak konsultacija o imenovanjima
za najvanije funkcije unutar EU-a
Bildt i Rehn meu moguim kan
Evropske unije
HRVATSKA
NAPREDUJE U
PREGOVORIMA
SA EU-om
Hrvatska je krajem pro{le sedmice na
Me|uvladinoj konferenciji o pristupanju
u Briselu otvorila {est i zatvorila pet
poglavlja pristupnih pregovora s
Evropskom unijom, a u pregovorima
sa Slovenijom do{lo se blizu dogovora
za rje{avanje grani~nog pitanja.
Zahvaljuju}i tome, sa po~etkom ovog
mjeseca i uo~i ~etvrte godi{njice
otvaranja pristupnih pregovora,
Hrvatska ima 28 otvorenih i 12
zatvorenih poglavlja. Do kraja ove
godine, moè se o~ekivati da }e
Hrvatska imati otvoreno svih 33
poglavlja i dvadesetak zatvorenih.
[vedsko predsjedni{tvo EU-a do kraja
godine planira sazvati jo{ dvije pris-
tupne konferencije, u novembru i
decembru. Hrvatski zvani~nici se
nadaju da i pregovori sa EU-om mogu
biti zavr{eni do sredine sljede}e
godine.
USPOSTAVA
SISTEMA
OZNAÂVANJA
GUMA U EU
Evropljani imaju tri godine za
uspostavu sistema ozna~avanja guma
~ije bi oznake morale klijentima dati
jasne informacije o potro{nji goriva,
buci i prianjanju na mokru podlogu
kako bi oni mogli u~initi informirani
izbor prije kupnje, najavljeno je u
Evropskom parlamentu. Oznake }e
imati tri elementa: klasa od A do G o
ekonomskoj u~inkovitosti, odnosno o
potro{nji goriva, o prianjanju gume na
mokru podlogu, te o tome koju ja~inu
buke proizvode. Razlike u potro{nji
goriva se kre}u do 10 posto izme|u
najboljih i najlo{ijih guma, {to
predstavlja godi{nju u{tedu od oko
300 eura za prosje~nog voza~a, kazali
su stru~njaci. Nova pravila stupit }e
na snagu najkasnije 1. novembra
2012. godine kao dio kompromisa
izme|u Evropskog parlamenta, dràva
~lanica EU-a i Evropske komisije.
snagu do kraja godine. Preostaje jo{
dovr{etak postupka ratifikacije u Poljskoj
i ê{koj, u kojima su parlamenti dovr{ili
ratifikacijski postupak, ali nedostaju jo{
potpisi {efova dràva. U me|uvremenu,
skupina ~e{kih senatora zatraìla je od
Ustavnog suda da ponovno razmotri
uskla|enost Lisabonskog sporazuma s tim
temeljnim dokumentom jer, kako kaè
njih desetak, daje prevelike ovlasti EU
nad zemljama ~lanicama. To bi dodatno
moglo produìti ve} sada dug proces rati -
fikacije u toj zemlji u kojoj su i gornji i
donji dom parlamenta odobrili ugo -
v or. Poljski predsjednik Lech Kaczynski
trebao bi uskoro potpisati Lisabonski
ugovor, ~ime }e biti zavr{en proces nje-
gove ratifikacije u Poljskoj. Kaczynski je,
ina~e, nakon {to je parlament ove zemlje
prihvatio Ugovor, kazao da }e ga pot-
pisati kad ga prihvate Irci. Evropski medi-
ji pi{u da se Poljskoj ne ùri, a [vedska bi
èljela da se poljska ratifikacija zavr{i
prije summita EU-a o institucionalnim
pitanjima krajem ovog mjeseca. Ovih je
dana ponovo aktuelizirana rasprava o
funkcijama u novoj Uniji, me|u kojima je
najva`nije mjesto predsjednika EU-a.
Iako je jo{ neizvjestan ishod àlbe u
ê{koj i potpis njenog predsjednika
Vaclava Klausa, plan {vedskog Predsje -
dni{tva bio je da kandidate za dvije nove
funkcije u Uniji izabere na sastanku na
vrhu potkraj ovog mjeseca. Prema
Lisabo nskom sporazumu, stalni predsjed-
nik Vije }a Evropske unije zastupao
bi Uniju, a birala bi ga kvalificirana ve}ina
{efova dràva i vlada EU-a. Novost je i da
}e visoki predstavnik za vanjsku poli-
tiku imati diplomatsku slu`bu. Najiz -
gledniji kandidat za predsjednika EU-a je
biv{i britanski premijer Tony Blair, a
spominju se jo{ i imena nizozemskog pre-
mijera Jan Petera Balkenendea, biv{eg
finskog premijera Paava Lipponena, te
predsjednika belgijske vlade Hermana van
Rompuya. Osim za predsjednika EU-a,
Francuska i Njema~ka su zapo~ele i kon-
sultacije o izboru novog visokog pred-
stavnika EU-a za vanjsku politiku i bezb-
jednost. U potrazi za kandidatom koji }e
dobiti podr{ku obje ove zemlje spominju
se Wolfgang Schauble, njema~ki ministar
unutarnjih poslova, Carl Bildt, {vedski {ef
diplomatije, te Olli Rehn, evropski povj -
erenik za pro{irenje.
(D. Savi})
NOVE POZICIJE U EU:
Lisabonski ugovor
predvia funkciju stalnog
predsjednika Vijea
Evropske unije koji bi
zastupao Uniju a kojeg bi
birala kvalificirana veina
efova drava i vlada
EU-a. Osim toga, novinu
predstavlja i to to e
visoki predstavnik za
vanjsku politiku
imati diplomatsku slubu
ndidatima za efa diplomacije
PORAST POVJERENJA U
EVROPSKE INTITUCIJE
Na pro{losedmi~nom referendumu
u Irskoj, Lisabonski sporazum je dobio
podr{ku i u podru~jima u kojima
ima dosta euroskeptika
PORAST POVJERENJA U
EVROPSKE INTITUCIJE
Na pro{losedmi~nom referendumu
u Irskoj, Lisabonski sporazum je dobio
podr{ku i u podru~jima u kojima
ima dosta euroskeptika
BUSINESS
Dramati~na upozorenja MMF-a
Elektroprivrede u regiji grcaju u gubicima
Hroni~ni pad prometa na obje berze u BiH
Parlament Federacije BiH popustio je
pod pritiskom zlatnih ljiljana koji su ulti-
mativno traìli izuze}e od utvr|enog pro-
grama {tednje Vlade FBiH. Na taj na~in
doveden je u pitanje cijeli kreditni
aran`man s MMF-om u iznosu od 1,2 mili -
jarde eura, tvrdi federalni premijer
Mustafa Mujezinovi} koji je proteste ljilj -
ana u Sarajevu pratio s bezbjedne udalj -
enosti od nekoliko hiljada kilometara. U
Istanbulu, gdje se odràva godi{nja
skup{tina MMF-a i Svjetske banke,
Mujezinovi} se sastao s nekoliko
zvani~nika ovih institucija koji su mu
saop}ili izri~iti stav prema kojem BiH
mora po{tovati potpisani ugovor, jer }e u
protivnom izgubiti kreditnu podr{ku
MMF-a.
Da je rije~ o krajnje ozbiljnoj prijetnji
MMF-a, pokazuje primjer susjedne Srbije.
Jo{ potkraj protekle godine Srbija je s
MMF-om ugovorila kreditni aran`man u
iznosu od 3 milijarde eura, uz obavezu da
reducira javnu potro{nju i da budètski
deficit ne prelazi 3 posto GDP-a. No, ve}
kod prve revizije MMF je utvrdio drasti~na
odstupanja: umjesto 3 posto, budètski
deficit je porastao na 4,5 posto, odnosno za
preko 680 miliona eura! Revizija MMF-a
iz augusta ove godine bila je naravno nega -
tivna, pa je izostala uplata druge tran{e
kredita. Dogovoreno je, naime, da }e
Srbija skresati budètsku potro{nju tako
{to }e otpustiti odre|eni broj administra-
tivnih radnika, nakon ~ega bi MMF uplatio
zajedno drugu i tre}u kreditnu tran{u.
Dakako, pod uvjetom da Srbija ispuni
preuzetu obavezu.
U slu~aju kreditnog aran`mana BiH s
MMF-om, situacija je puno komplicirani-
ja. To {to je Parlament Federacije BiH
iza{ao u susret zlatnim ljiljanima mo`da
i ne bi bio prevelik problem, budu}i da nije
rije~ o prevelikim sredstvima. No, problem
je {to }e za zlatnim ljiljanima uskoro
krenuti i prosvjetni radnici, administracija,
policija, ljekari, prakti~no svi budètski
korisnici od kojih neki imaju puno vi{e
razloga za proteste nego {to su ih imali
zlatni ljiljani. Naprimjer, pla}a aktivnog
policajca u nekim kantonima neuporedivo
je manja od penzije i dodatnih prihoda koje
ostvaruje umirovljeni policajac-nositelj
ratnog priznanja. Ho}e li Parlament
Federacije BiH i njima iza}i u susret kao
{to je iza{ao zlatnim ljiljanima? Ho}e li
se partijski funkcioneri SDP-a i SBiH i
tada utrkivati s populisti~kim obe}anjima
bez realnog pokri}a, kao {to su se licemjer-
no ulagivali zlatnim ljiljanima?
Sve tri
elektro-
privrede u
BiH u plusu
Sve elektroprivredne kompanije u
regiji, bez izuzetka, suo~avaju se s dra-
mati~nim rastom poslovnih gubitaka.
Elektroprivreda Srbije 2008. godinu
okon~ala je s gubitkom od 290 miliona
eura, dok je Hrvatska elektroprivreda u
prvih osam mjeseci ove godine ve} u
minusu od preko 25 miliona eura.
Situacija u Crnoj Gori samo na prvi
pogled ~ini se manje nepovoljnom:
pro{logodi{nji gubitak prema{io je
samo 17,8 miliona eura. No, s obzirom
na veli~inu crnogorskog trì{ta, taj je
gubitak srazmjerno jednak gubitku
Elektroprivrede Srbije.
Suprotno nepovoljnom trendu u
regionu, tri elektroprivredne kompanije u
BiH ostvarile su rekordan profit u 2008.
godini od preko 50 miliona eura. Jo{ bolji
poslovni rezultati o~ekuju se u ovoj godi-
ni: samo u prvih {est mjeseci ove godine
Elektroprivreda BiH ostvarila je neto
profit od 37 miliona eura, tri puta vi{e
nego u istom razdoblju protekle godine.
Prema realnim o~ekivanjima, profit tri
elektroprivredne kompanije u BiH na
kraju teku}e godine prema{it }e iznos od
100 miliona eura!
Iz ovih nekoliko pokazatelja nije te{ko
izvesti zaklju~ak o iznimnom privrednom
i razvojnom potencijalu energetskog sek-
tora BiH. Tim prije {to BiH trenutno
koristi tek 35 posto raspoloìvog hidropo-
tencijala.
No, ohrabruju}e vijesti iz Elektro -
privrede BiH tek slijede. Kako smo doz-
nali, najkasnije do kraja godine EPBiH
zapo~et }e izgradnju nove hidroelektrane
(Vranduk) i rekonstrukciju dva najve}a
termobloka u Kaknju i Tuzli. Sva tri pro-
jekta, u vrijednosti od preko 350 miliona
KM, EPBiH finansirat }e vlastitim sred-
stvima, bez marke kreditnog zaduènja.
Tako|er, sredinom naredne godine, mogla
zapo~eti izgradnja hidrocentrale na Drini
(Ustikolina) te 18 mini elektrana na
Neretvici kod Konjica, za {ta }e EPBiH
morati obezbijediti oko 400 miliona KM,
dijelom iz kredita a dijelom iz vlastite
dobiti.
Ljiljani sruili stand-by
aranman
Priredio: ASIM METILJEVI]
PRED VELIKIM
ISPITOM
Ho}e li premijer
Mujezinovi}
odustati od
usvojenih mjera
{tednje
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
I tre}i kvartal zaredom dvije berze u BiH, Sa -
rajevska i Banjalu~ka, biljeè drasti~an pad prometa
pra}en stalnim padom cijena dionica. Rekordan pad
po oba osnova zabiljeèn je na Sarajevskoj berzi:
indeks SASX-10 (indeks akcija 10 najlikvidnijih kom-
panija) u proteklih devet mjeseci ove godine pao je za
8,4 posto, {to je najve}i pad u cijeloj regiji.
Na ve}ini berzi u okruènju primjetan je suprotan
trend - stalni rast berzanskog prometa koji je osobito
izraèn u posljednjih nekoliko mjeseci. No, trend na
dvije berze u BiH kre}e se upravo suprotnim smjerom.
Ovaj nepovoljni trend nesumnjivo se hrani
nepovoljnim razvojem politi~kih prilika u BiH, stal-
nim {trajkovima, protestima, blokadama, ratno -
hu{ka~kom retorikom itd. Op}a dru{tvena nestabilnost
tjera ozbiljne investitore i poput magneta privla~i
{pekulante i {vercere.
A upravo je to aktuelni trend u BiH.
Nakon {to smo upoz-
nali potro{a~a i kategoriju,
definirali konkurencijsko
okru ènje i donijeli va`ne
odluke vezane za segm -
ente, razvili koncepte i
paralelno krenuli razvijati
proizvode, imaju}i uvijek
u vidu potrebu da koncep-
ti odgovaraju proizvodi-
ma - proizvodi koncepti-
ma, te razvili strategije
komuniciranja, slijedi
obavezno testiranje! Ili,
jednostavnije, nakon istraìvanja za
potrebe razumijevanja, segmentiranja i
pozicioniranja, prelazimo na nova istraì -
vanja, ta~nije testiranja oglasa.
Testiraju se, ili koncepti, ili storyboar-
di, ili ve} gotovi oglasi, sa ciljem odabira
najboljeg rje{enja ili jedostavnog finalnog,
finog, dora|ivanja. Naravno, u zavisnosti
od toga {ta se testira, bira se i najbolji
metod testiranja. Nerijetko su za potrebe
pred-testa najadekvatnije metode koje
kombiniraju kvalitativne i kvantitativne
pristupe.
U momentu kada smo testirali oglas,
provjerili njegovo poklapanje sa ciljevima
(brifom), zavr{ili smo tek pred-test nakon
kojeg slijedi manje-vi{e kontinuirano
pra}enje rezultata odnosno efekata post-
test. U toj fazi se sluìmo naj~e{}e kvanti-
tativnim pristupima.
Tako|er, vrlo je bitno da znamo {ta
èlimo posti}i, prije nego {to uop{te
po~nemo pra}enje efikasnosti kampanje?
Prvo, ako ne znamo {ta su bili na{i ciljevi,
te{ko }e biti definirati indikatore efikas-
nosti, pa pra}enje mo`da i nema nekog
smisla. Drugo, treba razlikovati kratko -
ro~ne od dugoro~nih ciljeva. Naprimjer,
percepcija ili imid` nekog branda nije
ne{to {to bi se moglo izmijeniti jednomj -
ese~nom ili dvomjese~nom kampanjom.
To je trka na duge pruge. Sa druge strane,
tipi~an kratkoru~ni indikator je takozvani
TOM, top-of-mind prvo: spontano pris-
je}anje oglasa za neki brand u nekoj kate-
goriji. TOM predstavlja vrh ledenog brije-
ga, na koji se svi èle popeti ali
samo manjina uspijeva. Ako je
va{ brand potro{a~u na prvom
mjestu, kad pomisli na kategoriju
u kojoj se nalazite, vjerovatno}a
da }e u narednom navratu kupiti
va{ proizvod a ne neki drugi,
mnogo je ve}a. Naravno, to zavi -
si - i tu postoje velike razlike - od
kategorije do kategorije proizvo-
da. Spontani TOM ~esto je
upotrijebljen indikator naro~ito
kod FMCG proizvoda - roba
{iroke potro{nje. Isto tako,
kratkoro~ni indikator je, naprimjer, razma-
tranje ili consideration - da li se nalazimo u
izboru brandova, koji dolaze u obzir kod
kupovine nekog proizvoda.
Mo`da i najjednostavniji argument koji
ide u prilog obaveznom pred-testiranju,
leì u ~injenici da se u izradu oglasa ulaè
veliki novac, a upravo je to naj~e{}i slu~aj,
valjda treba i uloìti jedan, naj~e{}e mali
dio, budèta u test, kojim }emo sprije~iti
gre{ku (pred-test) ili pobolj{ati potencijal-
ni efekat oglasa (post-test). Skoro pa nikad
kompanije ili kreativne agencije ne bi tre-
bale imati posljednju rije~, a upravo to je
naj~e{}e slu~aj. Pravo na posljednju rije~
zadràva isklju~ivo potro{a~, onaj koji }e
proizvod koristiti, a sa kojim komunici-
ramo putem oglasa!
BUSINESS KOMENTAR
Politika nestabilnost rastjerala investitore
Pi{e: ISMIR OMERAGI]
I prije i poslije testiranja
N
ogometna reprezentacija BiH u
subotu igra utakmicu decenije,
utakmicu istine u estonskoj pri-
jestolnici Tallinnu. Tri boda iz
tog me~a vode nas direktno u
doigravanje za odlazak na Svjetsko
prvenstvo. Emir Spahi} i Miralem Pjani},
dva reprezentativca BiH koji od ove
sezone zajedno igraju u francuskom Le
Championnatu, stupovi optimizma Miro -
slava ]ire Blaèvi}a u na{em nacional-
nom timu, uvjereni su u sigurnu pobjedu
u Estoniji, nakon koje bi utakmica sa
evropskim prvacima [pancima bila samo
revijalnog karaktera, me~ za nadigravan-
je i merak kako navija~a tako i na{ih
reprezentativaca.
NOGOMET
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Narednog vikenda
nogometna reprezentacija
BiH u Estoniji igra
vjerovatno odluujuu
utakmicu kvalifikacija za
odlazak na Svjetsko
prvenstvo 2010.; Emir
Spahi i Miralem Pjani,
bh. reprezentativci koji
grade nogometnu kari-
jeru u Francuskoj, za na
list govore o utakmici u
Tallinnu, sjajnoj sezoni u
svojim klubovima i
okrajima Lige prvaka
]IRI
FRANCUS
]IRI
FRANCUS
Pjani} i Spahi}: Iz Estonije
Bi}e te{ko, to je jasno, ali nas 11 na
njihovih 11, pa {ta nam Bog da, pri~a
nam Emir Spahi}, kapiten bh.
reprezentacije i od ove sezone odbram-
beni igra~ Montpelliera. Ova utakmica
sa Estonijom nije najve}a {ansa ove
generacije, mi smo najve}u {ansu imali
u utakmici protiv Danske, kada nam je u
Sarajevu trebala pobjeda da direktno
odemo na Evropsko prvenstvo. Ali
utakmica sa Estonijom nam je super
{ansa da napravimo ne{to dobro i
veliko. Nadam se da }emo u Tallinnu
rije{iti pitanje baraà i onda u}i mirno u
dvije utakmice kvalifikacija pa {ta
bude.
OVO JE [ANSA DECENIJE
Spahi} tvrdi kako su on i njegovi
suigra~i izvukli pouke iz razo~aravaju}e
zavr{ene utakmice protiv Danaca.
Lekciju koju su tada nau~ili vi{e nikada
ne}e zaboraviti. Nakon te utakmice
smo nau~ili puno toga. Mislim da nismo
bili spremni za tu utakmicu, za takav tip
utakmice koja je davala i uzimala sve.
Nismo se znali nositi s tim pritiskom.
Sada je situacija druga~ija. Rastemo iz
utakmice u utakmicu i nadam se da }e
ovaj put sve biti kako treba. Meni je
ovo, ipak, tre}a sre}a. Pjani}, biser
evropskog nogometa, briljantni vezista
Olympiquea iz Lyona, bio je premlad da
bi igrao na utakmici protiv Danaca. No,
sada je Miralem jedan od najboljih
igra~a reprezentacije BiH, nogometa{
koji svojim sposobnostima moè unijeti
u igru kvalitet vi{e, neophodan za pob-
jede. Uvjeren je kako }emo se, sasvim
sigurno, iz Estonije vratiti sa tri boda.
Mi imamo kvaliteta da pobijedimo u
Estoniji i to }emo i u~initi, siguran je
Mire. Uradi}emo sve {to kaèmo da se
iz Estonije vratimo kao pobjednici. Ne
smijemo sebi dozvoliti da nam odlu -
~uju}a utakmica bude ona protiv [pa -
naca, jer te{ko je igrati na pobjedu,
UTAKMICA DECENIJE U TALLINNU
INA
SKA VEZA
INA
SKA VEZA
e se vra}amo kao pobjednici
te{ko je ne izgubiti od najbolje repreze n -

tacije na svijetu.
ÊKAM OKR[AJ SA GERRARDOM
Spahi} i Pjani} ove sezone igraju
sezonu iz snova. Spahi}ev Montpellier,
odmah po ulasku u prvu ligu, postao je
najprijatnije iznena|enje prvenstva, ~vrsto
drè}i pobjedama mjesto u vrhu tabele.
Spaha je strijelac dva gola, nekoliko puta
francuski su ga novinari uvrstili me|u
najboljih jedanaest kola. Nisam pogrije{io
definitivno kada sam odabrao ovaj klub, to
pokazuje i sam start prvenstva, pri~a
Spahi} koji je Moskvu ovoga ljeta zamije-
nio Francuskom. Osjetio sam, kada sam
traìo klub, da bi dolazak u Francusku
mogao biti jedan super pozitivan korak u
mojoj karijeri i nisam se nimalo prevario.
Barem se tako moè suditi po svim rezulta-
tima koje do sada imamo klub i ja.
Prezadovoljan sam. S druge strane, nakon
odlaska legendarnog Brazilca Juninha,
Pjani} je postao temelj Lyonovog veznog
reda, s njim u timu Olympique ove sezone
nema niti jednog poraza, kako u prvenstvu,
tako i u Ligi prvaka. Nisam nikada sumnj -
ao u sebe i to je najva`nije. Znao sam {ta
mogu i sve {to mi je trebalo bilo je povj -
erenje u klubu, da mi vjeruju i da me puste
da igram opu{teno. Svi su mi dali podr{ku i
osje}am se lijepo u toj ulozi. Mislim da su
najljep{e stvari, ako ovako nastavim, tek
ispred mene. Nakon, nadamo se, uspje{ne
reprezentativne pauze, Pjani}a i Lyon
o~ekuje susret protiv Liverpoola u okviru
Lige prvaka. Cilj Lyona je jasan, grupna
faza se mora uspje{no prebroditi. Imamo
ekipu koja to moè napraviti, sasvim sigu -
rno. Grupa nije nimalo laka, pred nama je
jo{ dosta te{kih utakmica, ali idemo dalje
sigurno, uvjeren je Mire. Snaga Lyona
leì u izvanrednoj atmosferi, u zajedni{tvu.
Svi imamo volju i samo jedan cilj da vra-
timo naslov prvaka koji smo izgubili pro{le
sezone. Kada smo na terenu, di{emo kao
jedan, pobjeda je jedino na {ta mislimo.
Doveli smo sjajne igra~e, ali je najva`nije
{to smo u klub doveli mlade nogomata{e, to
je pametno ulaganje u budu}nost. O utak-
mici protiv Liverpoola ne treba mnogo
pri~ati, ime i tradicija protivnika dovoljan
su motiv za svakog nogometa{a svijeta.
Pjani} nije izuzetak. Dovoljno je re}i da
igramo protiv Liverpoola. Mada, ~ini mi se
da ove godine ne li~e na onaj tim iz pro{le
sezone. Igrali su ja~e, ~vr{}e. Vidi se da
imaju problema, nadam se da ih ne}e rije{iti
do utakmice sa nama. Gerrard i Torres,
jedva ~ekam okr{aj protiv njih. Pogotovo
protiv Gerarrarda, to je fenomenalan igra~,
za mene jedan od najboljih na svijetu. Bit
}e mi ~ast igrati protiv njega.
NOGOMET
Spahi} o Pjani}u: O tome kako Mire
igra za Lyon uop}e ne treba pri~ati, jednos-
tavno, i kao igra~ i kao de~ko je izvanredan
i o njemu mogu govoriti samo naj, naj.
Uzmite svaki dan bilo koje francuske novine
i on je doslovno u svakoj od njih. Njegovo je
ime u velikim naslovima, o njemu se pi{u
tekstovi puni superlativa. Pi{u kako je
Pjani} novo ~udo, kako su u Lyonu preboljeli
Juninha, kako imaju novog, mla|eg i boljeg
od Juninha... Intonacija tih tekstova sama
govori za sebe.
Pj ani } o Spahi }u: O Emi ru se
dosta pri~a, pozitivno su iznena|eni
kako je dobro u{ao u prvenstvo, kako je
jedan od najboljih defanzivnih igra~a
lige. êsto je bio u timu kola i mene
stalno pitaju o njemu. Drago mi je {to je
do{ao u Francusku, {to se dobro
osje}a tamo i {to je jedan od najza-
slu`nijih za dobre igre Montpelliera.
Njegove igre otvaraju prostor na{im
igra~ima, dosta se pi{e o Bosancima.
Osjetio sam da se Francuzi nas boje,
strah ih je da se ne sretnemo u baraù
jer znaju da igramo dobro, da imamo
igra~e u jakim klubovima koji ih lako
mogu pobijediti.
ÊKAJU]I OKR[AJ MONTPELLIERA I LYONA
Pjani je Lyonu pomogao da
bezbolno preali Juninha
EMIR SPAHI]
Estonija je moja
tre}a sre}a
U LYONU KAO U RAJU
Miralem Pjani} uìva u bazenu
ispred porodi~ne vile u Francuskoj

EKSKLUZIVNO ZA SB
NISAM LEGENDA,
ALI NA DOBROM SAM PUTU
DA TO POSTANEM
USAIN BOLT, fenomenalni, neuhvatljivi sprinter sa Jamajke, koji je svojim
svevremenskim svjetskim rekordima zaprepastio (ne samo) sportski svijet,
u razgovoru sa naom saradnicom objanjava tajnu svog uspjeha,
govori o svojim sportskim korijenima, ljubavi prema
rodnoj grudi, kolegama, prijateljima
Interview I USAIN BOLT, lete}i Jamaj~anin
OBIÂN, PRISTUPAÂN,
NORMALAN, GENIJE
Usain Bolt, najve}i sprinter svih
vremena i najatraktivniji sporta{
dana{njice, ne krije da mu je najdraà
podr{ka ona koja stiè od obi~nih
ljudi {irom planete
D
o}i do intervjua sa najbrìm
~ovjekom na svijetu, sportistom
koji je na Olimpijskim igrama u
Pekingu oborio oba svjetska
rekorda na kratkim stazama i
prvim koji je nakon Carla Lewisa 1984.
godine na istim olimpijskim igrama osvo-
jio zlato na 100 i 200 metara te osobom
koja jo{ uvijek drì svjetski juniorski rekord
na 200 metara (19,93 sekunde) bio je, nar-
odski re~eno, ma~iji ka{alj. Savr{eno orga-
nizirana PR slu`ba, u svakom trenu na
raspolaganju novinarima {irom svijeta,
zaslu`na je i za ovaj intervju.
Nesu|eni profesionalni igra~ kriketa,
prvi put se na svjetskoj sceni pojavio na
Svjetskom juniorskom prvenstvu 2002.
godine, kada osvaja zlato na 200 metara i
dva srebra kao ~lan ekipe {tafete Jamajke.
Samo dvije godine kasnije, postaje prvi
juniorski sprinter koji je 200 metara istr~ao
za manje od 20 sekundi, ~ime ru{i
dotada{nji svjetski rekord koji je drào Roy
Martin. Bio je bolji za dvije desetinke.
VOLE ME SVI, ÂK I NOVINARI
U Ateni ne osvaja medalju, ali postavl-
ja novi dràvni rekord na 200 metara, koji
od tada iznosi 19,67 sekundi. Najuspje{niji
nastup na Olimpijskom igrama Bolt je
imao u Pekingu pro{le godine. Na
Svjetskom prvenstvu u Berlinu koje je
odràno nedavno, Usain Bolt postavio je
dva svjetska rekorda, na 100 m - 9,58
sekundi i na 200 metara - 19,19 sekundi.
Trenutno u rodnoj Jamajci odmara se,
kaè, od svega. Uìva u slobodnom vre-
menu, provodi se po barovima s prijatelji-
ma, uìva u video igricama i kombinaciji
energetskih napitaka i hamburgera. Za novinare
USAIN BOLT, NAJBR@I ÔVJEK NA SVIJETU
Razgovarala: ADISA BE]IRAGI]
Foto: REUTERS
Lijepo je {etati
ulicama i znati
da si brì od
svakog
prolaznika!
>>
>>
je uvijek raspoloèn. Prihvata ih kao ne{to

{to neizostavno ide uz njegov posao.
Postoji li ne{to iz Va{eg privatnog i
profesionalnog ìvota da Vas novinari nisu
pitali?
Ne znam. Zapravo, mislim da ne posto-
ji ni{ta. Pitali su sve, ba{ sve, ali postoje
stvari koje nikad nisam rekao, niti namjer-
avam. (smijeh)
Jeste li umorni od intervjua, papa -
razza, photo sessionsa i sli~nih stvari koji
neizostavno idu uz Va{ posao ili status zvi-
jezde?
Nekako prihvatam da je to dio moga
posla, ali ponekad jeste jako te{ko udovolji-
ti svim tim èljama ili potrebama, kako
medija tako i obi~nog svijeta. Ali, {ta drugo
da radim? Me|utim, dobro je da i vi novi -
nari, uglavnom, po{tujete i razumijete
mene.
Ima li momenata kada poèlite biti
samo bogati i anonimni. Slavni ljudi kaù
da je to idealno
Oh da, bilo bi krasno biti nevidljiv bar
nekoliko dana. Ali...
Vi ste slavna, mlada i jako bogata
osoba. No, je li to dovoljno da moète re}i
da ste u potpunosti sretni?
Da, da, ja sam jako sretan ~ovjek.
Imate li profil na Facebooku,
MySpaceu ili Twitteru za komunikaciju s
Va{im fanovima?
Naravno.
Imate li problem s njima?
Do sada nisam imao nikakvih problema
i ne vjerujem da }e ih biti. Ja, op}enito,
nemam nikavih problema sa ljudima, niti
oni sa mnom.
Kako biste opisali sebe? Ko je zapra-
vo Usain Bolt kao osoba, ne kao atleti~ar ili
svjetski rekorder? [ta volite, u ~emu
uìvate, kako provodite slobodno vrijeme?
Zapravo uìvam da besposli~arim,
igram video igrice, gledam filmove, izlazim
s dru{tvom. Moj ìvot se, ako izuzmemo
treninge, ne razlikuje mnogo od ìvota ljudi
mojih godina bilo gdje na planeti.
MISLIO SAM DA SAM
DOBAR VOZA^, ME\UTIM...
Prije nekoliko godina, rekli ste da
Vam je san imati BMW M3. Jeste li ga
kupili?
Da, da, kupio sam ga pro{le godine, ali
naàlost, vi{e ga nemam, mo`da znate i za{to...
Pri~amo o saobra}ajnoj nesre}i koju
ste imali prije nekoliko mjeseci
Razumjeli smo se, mislim da sam dobar
voza~, ali, eto desilo se. Moj dragi M3 je
pro{lost. Nemam ga vi{e.
Ne marim za rekorde, èlim biti
lege nda ovo je Va{a izjava. Pa, evo,
postali ste legenda. Kakav je osje}aj?
Iskreno i bez la`ne skromnosti, osje}am
da sam na putu da postanem legenda, ali
potrebno je jo{ mnogo stvari da bi se proces
nastajanja legende zaokruìo.
Prije odluke da postanete atleti~ar,
bili ste odli~an igra~ kriketa i ~ak su Vam i
EKSKLUZIVNO ZA SB
BOLTOVI POROCI: Zapravo uivam da
besposliarim, igram video igrice, gledam filmove,
izlazim s drutvom. Moj ivot se, ako izuzmemo
treninge, ne razlikuje mnogo od ivota ljudi mojih
godina bilo gdje na planeti
MALO TALENTA I
U@ASNO PUNO
RADA
Usain Bolt
obja{njava
recept za uspjeh
tu predvi|ali blistavu karijeru. [ta se desilo

pa ste odustali?
Moj trener kriketa predloìo mi je da se
okrenem tr~anju u kojem bih, prema nje-
govom mi{ljenju, mogao puno napraviti.
Sada sam tu gdje jesam. On je bio u pravu,
a ja sam sretan. (smijeh)
PRAVE SENZACIJE ]E TEK
STI]I, KAD POPRAVIM START
Olimpijada u Pekingu je bila neka
vrsta kompenzacije za Atenu kada ste imali
jako lo{u sezonu. Moè li se re}i da je
nedavno odràno Svjetsko prvenstvo u
Njema~koj bilo kruna Va{e karijere i {ta se
zaista desilo u Ateni?
Bio sam podloàn povredama i bilo ih je
nekoliko prije Atene. Na svu sre}u, moj
trener Glen Mills ima odli~an program koji
ja~a moje tijelo i na neki na~in prevenira
ve}inu mogu}ih budu}ih ozljeda. A kruna
moje karijere, bar se nadam, jo{ se nije
desila. Imam ja jo{ puno toga dati.
Iznimno ste visok ~ovjek i stru~njaci
tvrde da je to zapravo veliki problem za
sporta{a kakav ste Vi. Kako se nosite s tim?
Moram jako naporno raditi na
pobolj{anju starta, {to je ina~e moja
prili~no slaba ta~ka i to je ono u ~emu je
moja visina problem. S druge strane, kako
trka odmi~e, postajem sve brì i na neki
na~in nadokna|ujem taj lo{ start. Zato sam
i rekao malo~as - imam ja jo{ mnogo toga
dati i pokazati!
Imali ste mnogo povreda u karijeri.
Pla{ite li se sada? U Va{em svijetu jedna
ozbiljna povreda zna~i i kraj karijere. [ta
~inite da se za{titite {to je vi{e mogu}e?
Radim jako puno na ja~anju tijela. To je
zapravo sve {to mogu uraditi, osim nadati
se da ozbiljnijih povreda ne}e biti. Bar ne
toliko ozbiljnih da mi ugroze karijeru.
Kako se osje}ate dok hodate ulicama
i znate da ste najbrì ~ovjek na svijetu?
Odli~no! Kad idem ulicom i gledam sve
ljude oko sebe, ~esto pomislim kako bih mogao
sve da ih pobijedim ako bismo se utrkivali.
Stru~njaci za sve i sva{ta godinama
istraùju {ta je prava tajna va{eg uspjeha?
[ta biste im Vi odgovorili?
- Nema tu nikakvih tajni. Spoji{ malo tale -
nta i puno, puno napornih treninga. I to je to
Prije sedam godina postali ste najml -
a|i svjetski juniorski {ampion ikada. Sada
ste i zvani~no najbrì ~ovjek na svijetu.
Imate li jo{ uvijek snova i èlja? [ta je Va{
sljede}i cilj?
RADUJEM SE SVAÎJEM USPJEHU
Volio bih zadràti sve svjetske i olimpij -
ske titule i u narednim godinama.
Sigurna sam da Vam je svaki novinar
na ovom svijetu postavio pitanje vezano za
va{eg kolegu, zemljaka, fenomenalnog
sprintera Asafu Powella. Kako to komenti-
rate?
Ljudi traè senzaciju i ja to razumijem,
ali naprosto nemam komentara na takva
pitanja. Asafa je izuzetan sprinter i moj
odli~an prijatelj. Nekad je on bio brì od
mene, sad sam ja brì od njega, {to ne zna~i
da se to ne}e promijeniti. Odgojen sam tako
da se radujem sva~ijem uspjehu, pa se
vjerovatno, zbog toga veliki broj ljudi radu-
je mom uspjehu. Strepio sam i navijao
nedavno u Gr~koj da Blanka Vla{i} obori
svjetski rekord u skoku uvis. Takav sam,
volim ljude, navijam za svakog svog kolegu
atleti~ara.
U danima Va{eg trijumfa, kako na
Olimpijadi u Pekingu, tako i nedavno
nakon svjetskog {ampionata u Njema~koj,
mogli smo na svakom koraku kupiti majice,
satove i sli~ne stvari s Va{im likom. Postali
ste idol mnogim mladim ljudima. Uìvate li
u tome?
Sretan sam, ne samo zbog toga ve} i
zbog ~injenice da mnogo ljudi uìva gleda-
ju}i me kako tr~im.
Jo{ u William Knibb Memorial gim-
naziji koju ste poha|ali, bili ste prepoznati
kao iznimno prirodno nadaren atleti~ar.
Dwight Barnett, Va{ profesor, jednom je
rekao: Ponekad sam gledao u {topericu i
mislio kako ne{to s njom nije u redu jer
niko ne moè tr~ati tako brzo, posebno ne
neko dijete. Imate li jo{ uvijek kontakt s
Barnettom?
Naravno. On je bio moj trener kad sam
bio mla|i, podràvao me i usmjeravao, a ja
takve ljude ne zaboravljam. Nije on jedini
iz mojih mladih dana s kim kontaktiram. I
dalje se druìm uglavnom s ljudima s koji-
ma sam odrastao.
USAIN BOLT, NAJBR@I ÔVJEK NA SVIJETU
Imali ste mogu}nost i ponude da
se preselite u Ameriku koja je san
mnogih sporta{a, ali niste htjeli na -
pustiti Jamajku. [ta je to tako posebno
u Va{oj zemlji?
Ne znam {ta je posebno, ali - prosto
re~eno j a Jamaj ku vol i m. Vol i m ove
ljude koji su najbolji, najsrda~niji i
najljubazniji na svijetu, volim ovu klimu,
zrak, hranu Heej, ~ovje~e, to je moj
dom.
Va{ premijer je javno obe}ao da
}ete dobiti diplomatski paso{, Order of
Jamaica odlikovanje i da }e ~ak autoput
nazvati po Vama. Je li ispunio obe}anja?
Jeste, ispunili su sve {to su obe}ali i to
je za mene velika ~ast.
BOLT I JAMAJKA
U svojoj dravi imam sve to mi treba
NACIONALNA IKONA
Bolt sa premijerom
Jamajke
Bruceom Goldingom
Mi volimo Lisabon onako kako ga je
volio i Pessoa, predizborni je slogan jedne
od partija na nedavno odrànim izborima u
Portugalu. Te{ko je zamisliti da bi se neka
bh. stranka reklamirala pozivaju}i se na
mrtvog pjesnika i njegovu ljubav prema
rodnom gradu, ali kao {to ni Lisabon nije
svakida{nji, tako ni ljubav Fernanda Pessoe
prema rodnom gradu nije bila bilo kakva.
To je mitska ljubav velikog pjesnika i
~udaka koji je volio zgrade, kafane, ulice i
trgove Lisabona, a ljudi se uglavnom klo-
nio. To donekle obja{njava za{to je on za
svog ìvota ostao slabo poznat, a tek
posthumno, kada je otkrivena njegova
neobjavljena pisana zaostav{tina, progla{en
jednim od najzna~ajnijih svjetskih pjesnika.
Iako je preminuo 1935, Pessoa je {iroj
javnosti postao poznat tek proteklih decenija, a
njegova kapitalna Knjiga nemira, po prvi put
je objavljena tek 1982. u Portugalu, skoro pola
stolje}a nakon pi{~eve smrti (prije nekoliko
godina knjiga je doìvjela i hrvatski prevod).
VI[ESTRUKA LI^NOST
Za ìvota je Pessoa objavio samo jednu
knjigu, te brojne pjesme koje je u
knjièvnim ~asopisima potpisivao svojim
pseudonimima. Me|u tim, za razliku od
obi~nih pisaca koji bi se iz manje-vi{e
KNJI@EVNI PORTRET LISABONA
Slavni portugalski pisac FERNANDO PESSOA bio je udak ija su najvanija djela
otkrivena tek nakon njegove smrti; ovaj usamljenik je zazirao od ljudi, uzdravao se
od seksa, izmiljao sebi razliite identitete, polemizirao sam sa sobom; naa novi -
narka posjetila je kuu u kojoj je lisabonski genije proveo najvei dio svog ivota,
kao i mjesta koja su nadahnjivala ovog pjesnika zaljubljenog u svoj rodni grad
ZA STOLOM SA FERNANDOM
Pessoa je brend koji prodaje sve, od suvenira do
politi~kih programa
TURISTI^KA ATRAKCIJA
Portugalski pjesnik Fernando Pessoa
bio je veliki samotnjak, a pored
njegovog kipa u centru Lisabona
danas je i bronzana stolica na kojoj
se fotografi{u stranci
TURISTI^KA ATRAKCIJA
Portugalski pjesnik Fernando Pessoa
bio je veliki samotnjak, a pored
njegovog kipa u centru Lisabona
danas je i bronzana stolica na kojoj
se fotografi{u stranci
Pi{e: ADISA BA[I] (Lisabon)
prakti~nih razloga zaklonili iza la`nog
imena, Pessoa nije uzimao samo izmi{ljeno
ime, nego je kreirao cijeli identitet, a svaki
od njih bio je neki na~in dio pravog Pessoe.
Za svakog od svojih alter ega (najpoznatiji
su Alberto Caeiro, Ricardo Reis i lvaro De
Campos) on je znao datum ro|enja, rod-
binske odnose, fizi~ki izgled, obrazovanje,
sklonosti, bolesti, èlje, ambicije... Iako se
njegova podvojenost danas ~ini dobrim
materijalom za iskusnog psihijatra, od nje je
knjièvnost profitirala: u zavisnosti od toga
u ~ije ime je pisao i iz koje perspektive,
Pessoa je mijenjao i stil, jezik, pa i uvjerenja...
Jednom je bivao zaljubljenik u prirodu i
sanjar, drugi put racionalni strogi agnostik,
tre}i put ljubitelj astrologije i okultnog. I{ao
je tako daleko da je u ~asopisima objavlji-
vao i tekstove u kojima je polemizirao sam
sa sobom, napadao ili hvalio svoja djela i
postupke.
Histori~ari knjièvnosti smatraju da je
razlog za izmi{ljanje ovih rezervnih iden-
titeta leào u tome {to je Pessoa bio veoma
usamljen: rano je ostao bez oca, sa majkom
U KU]I FERNANDA PESSOE, PORTUGALSKOG GENIJA
DOM OSLIKAN STIHOVIMA
Ku}a u kojoj je jedan od najve}ih pjesnika
20. stolje}a ìvio petnaestak godina, danas je
sva u znaku poezije, a Pessoina poema Oda
ispisana je i na spolja{njim i na unutra{njim
zidovima ove gra|evine
i o~uhom bio odselio u Durban (Ju`noa f -

ri~ka Republika), a kad se vratio na studij u
Lisabon tamo vi{e nije imao prijatelja pa ni
poznanika. Studij nikad nije zavr{io, a
izdràvao se prevode}i poslovna pisma
raznim firmama, po{to je perfektno govorio
engleski i francuski (na engleskom je ~ak i
pisao poeziju). U Pessoinim zapisima post -
oje podaci da je ve} kao {estogodi{njak
po~eo izmi{ljati svoje prijatelje, a ova
dje~ija sklonost fantaziranju kod njega
nikada nije prestala.
Posebno zanimljiv detalj iz biografije
ovog pisca je njegovo dopisivanje sa
biv{im prijateljima iz srednje {kole: pred-
stavljao im se kao psihijatar misterioznog i
veoma te{kog bolesnika Fernanda Pessoe
(u jednom slu~aju je govorio da se pacijent
ubio, a u drugom da je povu~en u sebe i da
ni s kim ne komunicira) te je od njih traìo
da mu kaù ne{to vi{e o ovom ~ovjeku.
Prepostavlja se da je na ovaj na~in Pessoa
zaista htio saznati vi{e o sebi i uz pomo}
spolja{nih, objektivnih sudova, pozicioni-
rati sebe u svijetu koji mu se rasplinjavao i
gubio jasne konture.
Odnos prema ènama bio je posebna
pri~a u Pessoinom ìvotu. Zna se da je volio
samo jednu ènu, izvjesnu Ophliju sa
kojom se dopisivao oko godinu dana, bez
ikakvog fizi~kog kontakta, a onda je tu
vezu prekinuo.
ZAKLETI DJEVAC
Po sopstvenom priznanju, bio je
odlu~an da se nikad ne oèni, kako ne bi
uzalud rasipao svoju stvarala~ku energiju.
Posjedovati zna~i izgubiti, pisao je
Pessoa, vjeruju}i da svi bra~ni parovi na
svijetu imaju lo{ brak jer svaki od njih u
sebi krije, u tajnama gdje je du{a \avolova,
blijedu sliku èljenog mu{karca koji nije
njezin, i ù|eni lik divne ène kakva njego-
va nije. Ipak, u svojim zapisima spominje
KNJI@EVNI PORTRET LISABONA
Lisabon nije bio inspiracija samo Pessoi,
nego i cijelom nizu slavnih knjièvnika. Neki
su radnje svojih romana smje{tali u Lisabon,
drugi su kroz njega putovali i spominjali ga u
dnevni~kim zapisima i pismima.
Knjièvnici su se uglavnom odu{evlj -
avali klimom, arhitekturom i melanho li~nom
atmosferom grada u kojem se istinski
mije{aju najrazli~itija lica, fizionomije i jezi-
ci doseljenika iz raznih krajeva svijeta.
Najve}e gun|alo bio je lord Byron koji je u
pismu svojoj majci 1809. napisao da grad
nije vrijedan hvalospjeva koji su o
njemu napisani i da on ne zna da li su u
Lisabonu prljavije ulice ili ljudi. Goethe
je pisao o zemljotresu iz 1755. koji je skoro
uni{tio grad, a Baudelaire je pitao samog
sebe: Reci mi, du{o moja, jadna proze-
bla du{o, {ta misli{ da se nastanimo u
Lisabonu? Tamo mora da je toplo, pa bi
i ti ìvnula kao kakav gu{ter. Thomas
Mann o Lisabonu pi{e u Ispovijestima
vara lice Felixa Krulla a Erich Maria
Remarque u romanu No} u Lisabonu govori
o dvojici izbjeglica iz nacisti~ke Njema~ke
koji se u osvit Drugog svjetskog rata sre}u
u lu~kom baru u Lisabonu.
LISABON U DJELIMA VELIKIH PISACA
Ne znam da li su prljavije ulice ili
ljudi, pisao je Byron
56
ÔVJEK SA VI[E LICA
Pessoa je izmi{ljao svoje pseudonime,
ali i cijele rezervne identitete
LI^NI PREDMETI
Jedna vitrina sa pjesnikovim nao~alama, bilje`nicama, mu{tiklama i
drugim sitnicama podsje}a da je on nekad ìvio u ovoj ku}i koja danas
sluì kao javni prostor za kulturna de{avanja
UNUTRA[NJOST
PESSOINOG DOMA
Iskusni tim dizajnera angaòvan je na
nedavnom ure|ivanju pjesnikove ku}e
povodom 120. godi{njice njegovog ro|enja
UNUTRA[NJOST
PESSOINOG DOMA
Iskusni tim dizajnera angaòvan je na
nedavnom ure|ivanju pjesnikove ku}e
povodom 120. godi{njice njegovog ro|enja
ULI^NI ANTIKVARIJAT
Ljubav izme|u Lisabona i
knjièvnosti traje stolje}ima
ULI^NI ANTIKVARIJAT
Ljubav izme|u Lisabona i
knjièvnosti traje stolje}ima
kako je redovno masturbirao, zbog ~ega se gorko kajao, ne toliko iz

vjerskih razloga (vjera mu uglavnom nije bila vodilja), koliko zato
{to je u njegovim o~ima predavanje tjelesnom uìtku zna~ilo sop-
stvenu slabost.
Fernando Pessoa je vrijeme obi~no provodio u kafanama, stupa-
ju}i tek nerado u povr{ne razgovore sa neznancima, a takva scena
opisana je i na po~etku njegovog romana bez radnje Knjiga nemi-
ra. Vremenom se potpuno odao alkoholizmu i umro je u ~etrdeset i
sedmoj godini od zatajenja jetre. Ako neko dobro pi{e samo kad je
pijan, treba mu re}i - napij se!, govorio je Pessoa.
On je godinama pisao stihove i prozne bilje{ke, pohranjivao ih
uredno u jedan kofer i nikad se nije pretjerano trudio da svoje
rukopise dovede u neki red. Zato je nakon njegove smrti bilo nejas-
no kojim redoslijedom neke dijelove tekstova treba ~itati, pa su
izdanja njegovih knjiga pripremana godinama. Zbog toga su i danas
ostale ostvorene mogu}nosti za razli~ita ~itanja i interpretiranja nje-
govih djela.
Kada se pripremala obnova Ku}e Fernanda Pessoe ova ~injenica
je iskori{tena na poseban na~in: stihovi njegove poeme Oda kom-
pjuterski su generirani da bi se dobile sve mogu}e verzije kako su
rije~i i stihovi mogli biti poredani. Nakon {to se dobilo skoro trideset
hiljada mogu}ih kombinacija, one najuspjelije su izabrane i ispisane
na zidovima ku}e u kojoj je Fernando ìvio petnaestak godina, {to je
bilo njegovo najduè zadràvanje u jednom domu.
Danas Ku}a izgleda neobi~no lijepo, stihovi su u unutra{njosti,
kao i na fasadi, i to je ~ini zaista jedinstvenom gra|evinom.
Uspomena na Pessou sa~uvana je u jednoj muzejskoj vitrini sa nje-
govim li~nim predmetima, a prostor je ina~e predvi|en za razli~ita
kulturna de{avanja: izlo`be, promocije, predavanja. U jednom dijelu
ku}e otvorena je biblioteka u kojoj se nalaze i neke knjige iz njegove
zaostav{tine.
Danas su Portugalci itekako ponosni na svog pjesnika, on je jedan
od najpoznatijih simbola Lisabona. Me|utim, ova ljubav je po~ela da
dobiva uobi~ajene potro{a~ke manifestacije: njegov lik naslikan je na
najrazli~itijim proizvodima, od kerami~kih plo~ica koje su portugal-
ski za{titni znak, do {oljica za kafu i tanjira!? Bronzana bista u cen-
tru Lisabona postavljena je u ba{ti kafane gdje je pjesnik bio redovan
gost. Pored njega je i bronzani sto, kao i jo{ jedna prazna stolica koja
se dobrano izlizala od zadnjica turista. Rijetko ko odoli da se bar na
trenutak ne ovjekovje~i u dru{tvu slavnog pjesnika, a fotografija sa
zami{ljenim brkom uspomena je sa putovanja, nastala bez potrebe da
se pro~ita neka njegova pjesma ili knjiga.
Izlizana stolica pored bronzanog Pessoe ima u sebi ne{to
ironi~no: usamljenik koji nikad nije volio gu`vu i koji se drào
podalje od svih, danas je maskota u najprometnijem dijelu grada, a
prazna stolica pored njega poziva svakog prolaznika da se olako
na|e u dru{tvu velikog pjesnika.
U KU]I FERNANDA PESSOE, PORTUGALSKOG GENIJA
PRODAJA KNJIGA I SUVENIRA
Pessoin lik je ~est motiv na suvenirima, ali su i
njegove knjige veoma traène
PRODAJA KNJIGA I SUVENIRA
Pessoin lik je ~est motiv na suvenirima, ali su i
njegove knjige veoma traène
57
BLAGO SA TITANICA
Dobro poznata pria o najslavnijem brodu svih
vremena, luksuznom TITANICU koji je 1912.
potonuo na svojoj prvoj plovidbi, na nov i poseban
nain ispriana je putujuom svjetskom izlobom
originalnih predmeta koji su u ronilakim ekspedi-
cijama izvaeni proteklih godina sa olupine broda;
naa novinarka posjetila je ovu nesvakidanju
izlobu koja rekonstruie atmosferu sa traginog
broda za koji se vjerovalo da je nepotopiv
ÊTIRI BOSANCA
STRADALA SU NA TITANICU
Sa Titanica su nakon skoro jednog vijeka izva|ene
narazbijene boce {ampanjca, posu|e, nakit, parfemi...
TEHNOLO[KO ÛDO
U prvoj deceniji dvadesetog
vijeka, kada je po~ela njegova
gradnja, Titanic je bio simbol
~ovjekovog trijumfa, ali je njegovo
tragi~no okon~avanje postalo
univerzalna opomena protiv
pretjerane ambicioznosti i oholosti
Ova ulaznica je replika originalne
karte koju su imali putnici Titanica. Na njoj
}ete dobiti i ime jednog od putnika, a na
izlazu sa izlo`be vam je spisak stradalih i
preìvjelih, pa moète provjeriti kako ste
pro{li, ljubazno obja{njava prijatna hoste-
sa dok do~ekuje posjetioce na izlo`bi
Titanic: artefakti. Iako je smi{ljena kao laka
zabava, igra sa ulaznicom pomalo je uzne-
miruju}a. udna je pomisao da bi se u
sun~anom popodnevu smrt mogla na ulazu
dobiti zajedno sa klju~em od ormari}a u
koji se moraju odloìti torbe i foto-aparati.
Kao i u stvarnom ìvotu, krajnji ishod je
prepu{ten slu~aju, a simpati~na hostesa ne
ostavlja posjetiocima mogu}nost ni da
izaberu barem identitet kakvog putnika
prve klase kojem bi {anse za preìvljavanje
bile malo ve}e. Radoznalci i turisti uzimaju
svoje ulaznice i bez pogovora se ukrcavaju
na palubu fantomskog broda, sretni zbog
prilike da razgledaju originalne ostatke
Titanica.
SENZACIONALNO PORINU]E
Sa velikim entuzijazmom su prije skoro
jednog vijeka svoje ulaznice uzimali i
budu}i putnici Titanica. Najluksuzniji brod
tog vremena bio je simbol ljudskog napret-
ka, tehnolo{ke mo}i i novog, dvadesetog
vijeka u kojem su se komunikacije ubrzale
a preplovljavanje okeana postalo rutina. Iz
razli~itih motiva ljudi su birali da putuju
Titanicom - nekima je to bilo pitanje
prestià, posebno bogata{ima koji su zaku-
pljivali luksuzne apartmane u kojima je pri-
jevoz po dana{njim cijenama ko{tao dese-
tine hiljada dolara. Neki su se na Titanicu
na{li zbog {trajka u engleskim rudnicima
uglja koji je poremetio uobi~ajeni brodski
saobra}aj, drugi zbog iznenadnih bolesti i
svadbi u porodicama, tre}i da bi preko no}i
pobjegli od ljubavnih skandala u ~ijem
sredi{tu su se na{li. Iz kojeg god razloga da
su se odlu~ili za Titanic, svi njegovi putni-
ci bili su barem malo polaskani {to su se
na{li na brodu ~ije je porinu}e bilo medijska
senzacija, i koji je u luci ispratila masa od
preko stotinu hiljada ljudi.
Na Titanicu su u novi ìvot putovali
siromasi odlu~ni da sre}u oku{aju u
Americi, ali i bogati koji su uìvali u luk-
suznim kabinama, restoranima, muzici
brodskog orkestra... Osiguravaju}a dru{tva
nisu bila spremna nuditi posebne premije za
osiguravanje putnika Titanica jer se brod
zbog svoje izuzetne konstrukcije smatrao
prakti~no nepotopivim. Na po~etku puto-
vanja vrijednosti su predavane u brodski
sef, a njihovi vlasnici dobili su potvrde koje
su trebali pokazati po dolasku u pristani{te
i uzeti nazad svoj nakit, novac i druge
dragocjenosti. Niko nije ni slutio da brod
nikada ne}e sti}i na odredi{te, a da }e
potvrde potonuti zajedno sa sefom, dragocjenos-
tima i ve}inom putnika... Neke od tih pred-
meta danas je mogu}e vidjeti na izlo`bi
koja putuje svijetom i koja se ovih dana
nalazi u Lisabonu, a prije portugalske pri-
jestolnice je bila u New Yorku: na mjestu
prema kojem se Titanic originalno i zaputio
davne 1912. godine iz engleske luke
Southampton.
Predmeti spa{eni sa Titanica svrstani su
u nekoliko grupa: to su dijelovi broda (mali
prozori, ograde, lusteri, podne plo~ice),
zatim posu|e ({erpe, porcelan, boce za
ORIGINALNI ARTEFAKTI IZRONJENI SA OLUPINE SLAVNOG BRODA
Pi{e: ADISA BA[I] (Lisabon)
Titanic je gra|en tri godine.
Trebao je putovati od Engleske do
New Yorka.
Na put je krenuo 10. aprila 1912., a
potonuo 15. aprila.
Nepotopivi brod je nakon sudara
sa ledenom santom potonuo za manje
od tri sata.
Na putovanje je krenulo 2.227 ljudi a
preìvjelo ga 705.
Olupina broda danas se nalazi na
skoro ~etiri hiljade metara dubine u
sjevernom Atlantskom okeanu.
Posljednja preìvjela putnica sa
Titanica Millvina Dean umrla je u maju
ove godine.
NAJPOZNATIJA POMORSKA TRAGEDIJA
Brod graen tri
godine potonuo
je peti dan
putovanja
PREDMETI SA TITANICA
Na izlo`bi se mogu
vidjeti prozor~i}i sa broda (1);
porcelan (2); parfemi (3); {ampanjac
(4), kao i rekonstrukcija luksuznih
soba iz prve putni~ke klase
Kolos me|u
brodovima
1 2
4
3
5
vino, pa ~ak i nerazbijena boca {ampanjca u

kojoj se jo{ uvijek moè vidjeti sa~uvana
pjenu{ava te~nost!), te li~ni predmeti putni-
ka. Veoma zanimljiv je i sanduk pun porce-
lanskih zdjelica koje su se netaknute i
poslagane u sanduku na{le na morskom
dnu. One su na izlo`bi pokazane u sanduku
sa pijeskom, da bi se {to autenti~nije
prikazalo kako su prona|ene. Iz pogleda na
posu|e se tako|er vide i jasne dru{tvene
podjele: putnicima u luksuznim kabinama
sluèno je sve u najkvalitetnijem porcelanu,
a {to je cijena vozne karte bila nià, to je i
kvalitet su|a bio slabiji.
Veliku radoznalost posjetilaca izlo`be
Titanic: artefakti budi vitrina sa bo~icama
parfema iz kojih se jo{ uvijek moè osjetiti
slatkasti, opori miris: ove bo~ice su uzorci
koje je sa sobom nosio jedan od putnika,
ina~e trgovac mirisnim vodicama.
Na izlo`bi se moè vidjeti i nekoliko
veoma lijepih primjeraka nakita, a tu su i
nao~ale, lule, molitvenici, kao i karte za
igranje kojima su putnici kratili vrijeme (na
brodu su putovale i karta{ke varalice koje
bi opelju{ile bogate putnike, i na njih je
posada posebno upozoravala na brodu).
U okviru izlo`be je i replika velike sante
leda koju posjetioci mogu dodirnuti i tako
na trenutak osjetiti djeli} jeze iz aprilske
no}i u kojoj je Titanic nakon sudara sa
ledenim brijegom potonuo u vode Atlantika.
KRAJI[NICI NA TITANICU
Me|u siroma{nim putnicima tre}e klase
koji su Titanicomkrenuli u potragu za boljim
ìvotom bila su i ~etvorica Bosanaca iz
kraji{kih sela Ostu`nica i Badi} kod
Bosanske Krupe. Bili su to ]erim Balki} (26
godina, u nekim dokumentima pod imenom
Kerim), zatim Redò Delali} (25 godina),
Tido Reki} (38 godina, u nekim dokumenti-
ma pod imenom Ejdo) i Husein Sivi} (40
godina), sva ~etvorica oènjeni radnici koji
su krenuli u pe~albu. Odredi{te im je bio grad
Harrisburg u ameri~koj dràvi Pennsylvania.
Zajedno su kupili karte za Titanic kod {vica -
rskog agenta Viktora Klausa Wildija i platili
ih po 293 {vicarska franka. Ejdo Reki} je ve}
ranije bio u Americi 1906. godine, a ìvot je
izgubio vra}aju}i se tamo nakon vremena
provedenog u domovini.
Sva ~etvorica Bosanaca su stradala u
potonu}u Titanica i njihova tijela nikada
nisu prona|ena. Zajedno sa njima potonulo
je jo{ 1.518, od 2.227 ljudi koliko se ukup-
no ukrcalo na brod. Spasilo se samo 705
osoba, a spiskovi sa imenima preìvjelih i
stradalih do~ekuju posjetioce izlo`be
neposredno prije izlaza.
Koliko god izlo`ba Titanic: artefakti li~ila
na povr{nu zabavu modernih voajera koji vire
u veliku tragediju iz pro{losti, ona je u isto
vrijeme i podsje}anje da su na najpoznatijem
brodu na svijetu stradala ljudska bi}a. Svako
od njih nosilo je svoju pri~u, i na poneku indi-
vidualnu sudbinu ova izlo`ba podsje}a.
Naprimjer, za jednog putnika se tek na jedvite
jade otkrilo da je uop{te bio na brodu i tako
stradao, po{to je on putovao pod la`nim prezi -
menom, u tajnosti sa svojom ljubavnicom.
U staklenim vitrinama su izloène i note,
kao i ostaci instrumenta brodskog orkestra: po
tvrdnjama preìvjelih orkestar je svirao dok je
brod tonuo, a jedan broj putnika im se, shva-
tiv{i da spasa nema, u zadnjim trenucima
pridruìo u salonu.
Na brodu su potonuli bankari, jednako
kao i emigranti ili loà~i iz potpalublja, a
skupa sa brodom potonuo je i ljudski san o
nepobjedivosti. Svjetski ratovi koji }e usli-
jediti definitivno }e uni{titi entuzijazam
koji je obuzeo ~ovje~anstvo u vremenu
velikog tehnolo{kog napretka, ranog
dvadesetog vijeka, a predmeti sa Titanica
ostaju kao podsjetnik na trenutak kada je
san o ljudskom napretku bio na korak do
ostvarenja.
BLAGO SA TITANICA
Olupina Titanica je locirana tek 1985.
godine, u vodama Atlantskog okeana, i od
tada je organizovano sedam ronila~kih
ekspedicija do ostataka broda koji leè na
dubini od skoro ~etiri hiljade kilometara.
Prva ekspedicija je bila 1987. godine, a sli-
jedila su zaranjanja 1993., 1994., 1996.,
1998., 2000. i posljednja 2004. godine.
Posebne te{ko}e prilikom istraìvanja
Titanica predstavlja veliki pritisak koji
voda stvara zbog dubine, a najve}a
o{te}enja na brodu nastala su zapravo
djelovanjem mirkoorganizama koji
polako nagrizaju brod. Prema nekim proc-
jenama, u narednih sedamdeset do stotinu
godina brod bi mogao potpuno nestati.
Zato se danas ulaè veliki napor da se {to
vi{e artefakata izvu~e na povr{inu, ali
nakon skoro jednog stolje}a pod vodom,
ovi predmeti su danas ekstremno krhki i
~uvaju se pod strogo kontroliranim uvjeti-
ma. Jedina firma koja i ma zakonske
dozvol e da se bavi istraìvanjem
olupine Titanica i izranjanjem predmeta sa
nje je RMS Titanic, Inc. i oni su do danas
izronili preko pet hiljada predmeta.
Najinteresantniji od njih pokazuju se na
izlo`bi Titanic: artefakti za koju vlada veliko
interesovanje {irom svijeta. Izlo`ba je do
sada gostovala u Japanu, Kini, Meksiku,
Njema~koj, [vedskoj... a nakon Portugala
planirana su dalja izlaganja po Americi.
RONILA^KE EKSPEDICIJE
Titanic e u narednih 100
godina nestati
SVJETSKA PUTUJU]A IZLO@BA
Artefakti Titanica trenutno su izloèni u
Portugalu, a zatim slijedi turneja po Americi
OLUPINA TITANICA
Otkrivena tek 1985.
61 SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

Onda }emo konja jedinog upregnuti,
Da te provozamo kroz na{ mali grad.
Nad njim se nebo nisko uvijek muti.
Pod njim prigu{eno tutnji vodopad.
Ako me upita{, dok na{e staro kljuse
Bu d e p l a { i l a k r a j p u t a { a { :
- Koja je ovo zemlja? - Kazat }u:
O Isuse, pa to je Bosna, ti to zna{.
(Nikola [op, Isus u posjetu kod nas)
U Muzeju AVNOJ-a u Jajcu prazno
zjapi nekoliko redova tu`no ostarjelih
drvenih stolica, a na centralnom mjestu, u
prvom redu, fotelja presvu~ena, od pra{ine
potamnjelim, zlatnoùtim bar{unom, na
kojoj je 1943. sjedio Josip Broz Tito i sa tog
mjesta stvarao Jugoslaviju. Poruke AVNOJ-a,
kaù oni bolje upu}eni, ve} odavno ne
stanuju u Jajcu. Sje}anja na SFRJ prigodno
se nastoje zatomiti, a Titova Jugoslavija,
uostalom, nije puno dobrog donijela niti
najpoznatijem jaja~kom (a po mnogima i
najve}em bosanskohercegova~kom i hrva -
tskom) pjesniku Nikoli [opu, u ~iju je ~ast
pro{log vikenda u kraljevskom gradu
odràna kulturna manifestacija [opovi dani
na Plivi.
ZADA]A PAM]ENJA
Nikola [op (Jajce, 1904. - Zagreb,
1982.) bio je religiozan, ali ne i bogobo-
jazan pjesnik koji je u svojim stihovima
drsko prizemljio Isusa predstavljaju}i ga
kao nekog sasvim obi~nog ~ovjeka koji
svakog ~asa moè navratiti - a za{to ne? -
upravo u Jajce i tu se sa mje{tanima
provozati kroz na{ mali grad, a takve
pjesni~ke vizije nisu se pretjerano dopadale
ni Crkvi, ni komunistima.
Ove godine, 27 godina nakon [opove
smrti, ispred njegove rodne ku}e u Jajcu
okupili su se brojni pisci i pjesnici iz svih
krajeva BiH, oni ve} afirmisani kao i oni
~ija je pjesni~ka rije~ tek u za~etku, kako bi
se prisjetili [opovog djela i, koliko prilika
dopu{ta, promovirali vlastito. Najmla|a
me|u njima, Ella Boj~eti}, u~enica sedmog
razreda Osnovne {kole 13. rujan iz Jajca,
~itala je svoju pjesmu posve}enu Nikoli
[opu, koja je progla{ena najboljom me|u
u~eni~kim radovima: Na{ jaja~ki pje -
snik/nije bio poznat u zemlji nam
staroj/Jugoslaviji zvanoj/A za{to?/Zbog
Boga/Zbog vjere i plemenitih rije~i/ u pjes-
mi mu svakoj/A svaka pjesma/ u mom srcu
mladom/drhtaj izazove/ i prepoznam vjeru
u domovinu, Isusa, prosjaka, ~arobnu vilu i
Bosnu mi zemlju, zemlju vila i leptira...
Nakon Petra Gudelja i Ivana Kordi}a,
ovogodi{nji [opovi dani bili su posve}eni
pjesniku Mili Stoji}u, kojeg je predsjednik
HKD Napredak Franjo Topi} nazvao aut-
enti~nim nasljednikom poezije i djela
Nikole [opa. ûle su se u ta dva dana u
Jajcu o Stoji}evoj poeziji mnoge rije~i
hvale, govorili su se i prepri~avali njegovi sti-
hovi, u Domu kulture odràn je okrugli stol
posve}en njegovom djelu, sve onako kako i
prili~i jednom od na{ih najzna~ajnijih savre-
menih pjesnika. Najavljuju}i manifestaciju
na konferenciji za novinare u Sarajevu, pro-
fesor Enver Kazaz naglasio je, izme|u osta-
log, kako je Mile Stoji} jedan od na{ih
najva`nijih intelektualaca i pjesnika koji su
èstoko bili protiv kulture rata i koji su
izvr{ili eti~ko-moralnu sondaù stanja na{eg
duha, na{eg dru{tva, na{ih kultura i ukupnog
prostora u najteìm vremenima (Hvala ti,
Envere, lijepo si govorio, iako te ni{ta nisam
razumio, duhovito je odvratio Stoji}).
PJESNICI U JAJCU
Pi{e: MAJA RADEVI]
Kulturna manifestacija opovi dani na Plivi u organizaciji HKD Napredak
ove godine okupila je brojne pjesnike iz svih krajeva BiH; uz sjeanje na
velikog jajakog pjesnika NIKOLU OPA, ovogodinji skup bio je posveen
poetskom stvaralatvu MILE STOJIA
PORTRET JEDNOG @IVOTA
MILE STOJI]
Cijeli sam ìvot pisao, prije
svega, zbog borbe za spas du{e
MILE STOJI]
Cijeli sam ìvot pisao, prije
svega, zbog borbe za spas du{e
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
Mile Stoji} ve} je previ{e dugo u
knjièvnosti da bi imao ikakvih iluzija o
tome kako pisci svojim re~enicama, ili sti-
hovima, mogu promijeniti bilo {ta na
ovome svijetu, osim eventualno pomo}i
sebi samima i svojim najbliìma da se malo
bolje nose sa ìvotnim neda}ama.
O meni su pisali ovo i ono, ali u vre-
menima pomu}enim, knjièvnost ima ipak
neku zada}u pam}enja. Ja nemam iluziju
da moje ili va{e pisanje mogu {to bitno
promijeniti u svijetu, ali da bar ne dopusti-
mo zlikovcima da nakon zlodjela na miru
uìvaju. [to se ti~e moje knjièvnosti, od
svih definicija najdraà mi je ona Charlesa
Olsona da je moderna umjetnost samo
borba za golo preìvljavanje... Iako uzalud-
no, na{e pisanje ponekad ipak pomaè
ljudima da malo razbistre misli, jer puno se
toga sru~i na le|a takozvanog malog ~ovje-
ka, rekao je Stoji} jednom prilikom u raz-
govoru sa novinarom i piscem Ivicom
\iki}em.
PJESNICI LJUBAVI
Ako bi se ipak povla~ila neka paralela
izme|u Nikole [opa i Mile Stoji}a, onda je
ona sadràna u definiciji pjesnik ljubavi,
kako je jedan od u~esnika skupa u Jajcu,
knjièvnik Stevan Tonti}, nazvao Stoji}a.
Istu onu uzvi{enu ljubav i vje~no traganje i
potrebu za utjehom koju je [op izraàvao
prema Bogu, Stoji} izraàva prema èni
koju voli - Hasiji - koja je, prema njegovom
vlastitom priznanju, najve}i razlog i
inspiracija njegovog pjesni{tva.
Ima jedna misao Gottfrieda Benna
koju ja stalno citiram: nije va`no o ~emu
pi{emo, pa ~ak ni kako pi{emo, va`no je
zbog ~ega mi to ~inimo. I tu dolazimo do
jedne od klju~nih kategorija suvremene
estetike, a to je razlog zbog kojeg radimo to
{to radimo. Ja sam cijeli ìvot pisao, prije
svega, zbog borbe za spas du{e i, naravno,
zbog Hasije i moje porodice. A tako }u i
nastaviti. Borhes je govorio da svaki ~ovjek
u po~etku èli da opi{e cijeli svijet, i tada
opisuje polja, livade, rijeke, gradove, ène,
djecu, konje... A na kraju, kad sve to skupi
na jednu hrpu, vidi da je narisao samo svoj
vlastiti ìvot, kaè Mile Stoji}.
Pretvoreno u stihove, sve to otprilike
glasi ovako: Kada bih se ponovo rodio i
mogao birati, ne bih izabrao ovaj jezik, ni
ovo zanimanje/Ni ovaj znak vjere, ni ovu
vjeru bez nade/Ne bih prihvatio da me
ubojice u~e pravdi/Ne bih izabrao ovo vri-
jeme ni ovu zemlju u kojoj utjehe
nema/Ni ovu bra}u koja su me prodala/Ni
ovaj narod {to svoje sinove prinosi teletu
od zlata/Bacio bih svoje ime/Jedino bih
ponovo izabrao tebe, {to te u svakom danu
tisu}u puta dodirnem pogledom odanosti i
sjaja.
[opovi dani na Plivi okupili su pjesnike
iz Sarajeva, Mostara, Br~kog, Banjaluke,
Bile}e, Fojnice, Te{nja... Bio je to, kako bi
rekli politi~ari, jedan pravi multinacionalni
skup, u leèrnim ve~ernjim druènjima
znale su se zapjevati ~ak i ilahije... Samo je
ovog puta, umjesto politike i visokih pred-
stavnika, glavnu rije~ u kreiranju suìvota
imala poezija.
[OPOVI DANI NA PLIVI 2009.
Dok je Stoji}eva rana poezija pomalo
hermeti~na, ona se po~ela sve vi{e
otvarati paralelno sa ratnim i postratnim
iskustvima koja smo proìvljavali svako na
svoj na~in, da bi u krajnjoj liniji postala vrlo
~itljiva i jasna, ~esto sna`no angaòvana
poezija, isti~e Stevan Tonti}: Mile Stoji}
je bio pjesnik koji nije mogao da }uti na
sva zla i uàse koji su se dogodili i
sna`no je reagovao na sve to. Pri tome,
me|utim, njegova poezija nije izgubila
na svom jezi~kom majstorstvu, na
muzikalnosti....
Jedna od pjesama koja najbolje govori
o tome je Trijumf ma{te: Nad kraterima
hramova revolucionirali smo poeti~ke
forme/i otkrili jedini bitni ritam/ritam zemlje
{to se otvara i zatvara/Ove pjesme su
pisane za na{e mrtve/oni nas najbolje
razumiju.
U pjesmi Krhotine uz dan 11. rujna,
Stoji} opisuje posljedice teroristi~kih napa-
da na Njujork i Va{ington 11. septembra
2001., dana koji je promijenio svijet:
(...) îtam studiju o izgradnji novih
tornjeva
Koji }e nekoliko puta umnoìti profit
I ujedno biti spomenik umorenima
Ve} pretvorenim u broj 2752
I da }e biti nazvani
Kulama slobode
Zgrade ne}e biti blizanci
Kako bi se izbjeglo ponavljanje
historije
Zazivanje sudbine.
(...) Spali svoje skice Libeskinde
I u {irokim prostranstvima Amerike
Projektiraj svojim sugra|anima kamene
prizemlju{e, tople zemunice
Obloène sedrenim plo~ama i medvj -
e|im krznom
Gdje }e povaljivati ènke i praviti
djecu. Sazidaj
Ognji{te od cigle za toplo sje}anje na
`rtve ideje progresa
Za novu sretnu generaciju
[to }e do}i.
ANGA@OVANA POEZIJA RO\ENA U RATU
Ove pjesme su pisane za nae
mrtve, oni nas najbolje razumiju...
PJESNI^KI SUSRETI U JAJCU
U slavu poezije, nekad i danas
TRA@ILI STE, GLEDAJTE
TV serija LUD, ZBUNJEN, NORMALAN u Hrvatskoj i dalje obara sve rekorde
gledanosti, a mnoge od epizoda gledanije su ak i od Dnevnika HRT-a;
o nastanku i snimanju TV serije koja je trenutno jedan od naih najznaajnijih
izvoznih proizvoda govore scenarista FEA ISOVI, reditelj ELMIR JUKI, voa
izvrsnog glumakog tima MUSTAFA NADAREVI te njegov sin
SENAD BAI, producent DAVOR PUI...
STAZAMA REVOLUCIJE
IZETA FAZLINOVI]A
Mustafa Nadarevi}: U poslu kojeg radimo niko nije ni
lud, ni zbunjen, svi smo normalni
ULOGA ZA OSCARA
Mustafa Nadarevi} u seriji Lud,
zbunjen, normalan igra lik starog
partizana Izeta Fazlinovi}a
N
e, to se nije smjelo desiti. A kada se
desilo onda se krilo. Podatak da je
TV serija Lud, zbunjen, normalan
u Hrvatskoj gledanija ~ak i od
Dnevnika u 19.30 gotovo da je bio
spakovan u kutijicu na kojoj je pisalo:
dràvna tajna. A kutijica bri`ljivo ~uvana u
prisavskim seharama. Meni je draì, mislim
i zna~ajniji, podatak da je na{a serija gledani-
ja od filmova iz holivudske produkcije, veli
Senad Ba{i}, koji u TV seriji Lud, zbunjen,
normalan tuma~i lik Faruka Fazlinovi}a.
Gledanija je bila ova serija i od utakmica
Lige prvaka u pro{loj sezoni. Ali, sru{iti
HRT-ov Dnevnik, e to je ve} poduhvat.
Uglavnom, neka se malo zagriju hrvatske
elektronske ikone - êljuska, [prajc i ûljak-
[elebaj. S Novak-Srzi} na ~elu.
NE ÛVAJ TAJNU
No, otkrivena je i ta, ba{ kao i skoro
svaka druga tajna. Dodu{e, nisi trebao biti
ni lud ni zbunjen, tek samo malo normalan,
da to pretpostavi{. Kada na Glavnom zagre-
ba~kom kolodvoru prodava~ svoju kolegicu
- prodava~icu, na pristojnoj udaljenosti od
desetak metara, oslovljava: [efika, bona,
onda je jasno i da su likovi iz ove TV serije
u{li u srca i du{e publike u Hrvatskoj. A to
je bilo po~etkom emitovanja serije Lud,
zbunjen, normalan u susjedstvu. Danas je Izet
Fazlinovi}, kojeg igra Mustafa Nadarevi},
najpopularniji televizijski lik na ovim pros-
torima. Kada bi scenarista odlu~io da ga
ubije, onako ba{ filmski, najvjerovatnije
bi bio progla{en dan àlosti, sinhronizo-
vano u ~itavom regionu. Ne vidim da bi se
snimanje serije moglo nastaviti bez lika
Izeta Fazlinovi}a, tvrdi scenarista serije
Fe|a Isovi}. Vjerujem da bi ogroman broj
ljudi bio na rubu suza, govori reditelj
Elmir Juki}.
Snimanje serije po~elo je u aprilu 2007.
godine. Do sada su u Bosni i Hercegovini
prikazane sedamdeset i dvije epizode.
Nedavno je zavr{eno snimanje novih deset
epizoda, ~ije }e emitovanje po~eti za Novu
godinu, a u planu je snimanje jo{ ~etrnaest:
po sedam u novembru i u januaru sljede}e
godine. To je tri, ~etiri hiljade stranica. Eto,
toliko je rada i truda. A svako snimanje je
naporno. Radi se po dvanaest, trinaest sati,
intenzivno, svaki dan. Sa danom pauze
sedmi~no. Jedna epizoda ima 40-45 stranica.
Dodu{e, to nisu va{e novinarske kartice, jer
format scenarija je malo druga~iji.
Najjednostavniji princip u mom radu je
zagrijavanje stolice. Puno radim i nikada ne
po~nem pisati dok ne budem siguran da
imam dobar zaplet. A kad ima{ dobre
situacije, dijaloge je jednostavno poslije toga
raspisati. Reìser Elmir Juki} apsolutno zna
{ta ho}e, i sjajan je u svom poslu, a ekipa
apsolutno zna {ta on ho}e. I svi savr{eno
funkcioni{emo, obja{njava Fe|a Isovi}.
Klju~ uspjeha ove serije je èstoki rad.
Ali, svih ~lanova ekipe. Od scenariste Fe|e
TAJNA USPJEHA BOSANSKOG SITCOMA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
MIRNA
REDITELJSKA
RUKA
Elmir Juki}
SCENARISTA
BEZ PARDONA
Fe|a Isovi}
SCENARISTA
BEZ PARDONA
Fe|a Isovi}
DAVOR PUI,
PRODUCENT SERIJE
LUD, ZBUNJEN,
NORMALAN: Jo uvijek
nismo potpisali ugovor sa
Federalnom televizijom,
oekujemo da e se to
desiti za nekoliko dana,
dok su ugovori sa Novom
TV iz Zagreba i agencijom
Nira iz Beograda a za
program RTS-a potpisani
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
Isovi}a, preko gluma~ke podjele. @estoki
rad naj~e{}e podrazumijeva dvanaest sati
snimanja dnevno. Prije svega, mi smo
napravili dobru stvar. A vrijeme je takvo da
ljudi nakon {to odgledaju dnevnik, i
ekstremno se nasekiraju, imaju potrebu da
uzmu ne{to kao sedativ. Pa im onda serija
koju mi radimo do|e kao neka vrsta apauri-
na da preìve taj dan. Serija je jako duhovi-
ta, a svi znamo da je smijeh ljekovita stvar,
kaè Elmir Juki}: U januaru ove godine
imali smo situaciju da smo svi zajedno
pomislili da je to kraj. Nakon 72 epizode
koje smo snimili za manje od dvije godine,
osjetili smo potrebu da radimo neke druge
stvari. I da se pri~a o Izetu Fazlinovi}u i nje-
govoj porodici stavi negdje u ladice, kako bi
se to s merakom gledalo u narednih pedeset
godina. Ali, nekoliko mjeseci bili smo
izloèni pritiscima i gotovo svakodnevno
odgovarali na pitanje kada }emo nastaviti
snimati nove epizode. A onda smo shvatili
da bi bilo jako lo{e da Bosna bude prva
zemlja na dunjaluku koja je ugasila izuzetno
uspje{an projekat. Tako smo se, zapravo, i
vratili. Drago mi je da su neke druge stvari
postale va`nije od politike, da su ljudi
kona~no po~eli razmi{ljati u interesu svog
dobrog raspoloènja.
Tajna na{eg uspjeha je da ni{ta ne
uspijeva kao uspjeh. Svi u na{em timu su
bili vrlo uspje{ni i provjereni ljudi i prije
po~etka snimanja serije. Od autora do
tehnike, svako u svom sektoru. I svi su
radoholi~ari, koji znaju da bez ozbiljnog
pristupa i rada ne}e biti nikakvog uspjeha,
kaè Senad Ba{i}.
IZET FAZLINOVI]: [KRTAC,
NEUROTIK, @ENSKARO[, KOMUNISTA
Odakle god da krene{, nanovo do|e{ do
Izeta Fazlinovi}a. On je i dalje neurotik,
{krt je, voli ène, a i ljevi~ar je, naravno.
Pitaju me po kome sam pisao lik Izeta.
Kaèm po sebi, jer ja sebe tako vidim kad
ostarim. Izetu }e u novim epizodama do}i
partizanski drug, \uro Ubiparip, koji je
ginekolog po zanimanju, a tuma~i ga Boro
Stjepanovi}. S obzirom na \urino zani-
manje, Izet u njemu vidi idola, zato {to je
karijeru proveo me|u ènskim nogama,
govori Fe|a Isovi}, koji trenutno pi{e ~etvr-
tu, od ukupno ~etrnaest epizoda koliko }e ih
ekipa serije jo{ snimiti za ovu sezonu. Ovo
bi bila neka druga serija da nije Mustafe
Nadarevi}a. Njega izdvajam kao klju~nog,
ali cijela gluma~ka ekipa je perfektna. I
bolji su nego {to sam se nadao. Razgovarali
smo prije prve klape sa glumcima, i reditelj,
i producent, i ja. Ali, svaki glumac je donio
svoj pe~at, neku svoju boju karakteru koji
sam napisao. Sad se ta~no zna ko je kakav i
{ta od koga moèmo o~ekivati.
A za Slobodnu Bosnu govori i gospodin
Izet Fazlinovi}: Za uspjeh na{e serije bitni
TRA@ILI STE, GLEDAJTE
Kada smo kontaktirali Sini{u Svilana,
direktora programa Nove TV iz Zagreba,
pro~itao nam je podatke sa tzv. komerci-
jalnog targeta, istraìvanje o gledanosti
televizijskog programa populacije od 18 do
49 godina. Prema tom istraìvanju TV seri -
ja Lud, zbunjen, normalan ve} duè vri-
jeme drì prvo mjesto. Serija Lud, zbunj -
en, normalan kontinuirano je me|u top
emisijama na hrvatskim kanalima i taj
podatak nikada nismo krili. Visoka
gledanost i rezultati koje postiè kod
hrvatske publike razlog su za{to je
prikazujemo tre}u godinu zaredom. To
je u skladu s na{om ure|iva~kom poli-
tikom - da uvr{tavamo samo najbolje
programe u udarni televizijski termin. A
Lud, zbunjen, normalan ima upravo
takav tretman, obja{njava Sini{a Svilan.
Upitali smo Sini{u Svilana i {ta je to
privla~i pa`nju gledateljstva Nove TV, {ta
ovu seriju na neki na~in izdvaja od drugih?
Znamo i za kvalitenu gluma~ku podjelu i
odli~an scenarij, dobru rediteljsku ruku...
Upravo sve ovo {to ste naveli i to jo{
ne{to, nepretenciozan doma}i humor,
prepoznatljiv na ovim prostorima. Po -
znato je da je najteè raditi jednostavan
humoristi~ni format koji prolazi kod
publike i zato je rezultat ove serije jo{
ve}i. Uspjeh koji Nova TV doìvljava
ove jeseni - a to je da smo najgledanija
televizija u udarnom terminu na komer-
cijalnom targetu i da je od deset naj-
gledanijih formata njih ~ak sedam s
Nove TV - prepoznali su i na{i ogla{i -
va~i jednako kao i publika.
SINI[A SVILAN, DIREKTOR PROGRAMA NOVE TV IZ ZAGREBA
Serija Lud, zbunjen, normalan
ima najbolji tretman
NAJJAÎ
SMO
Sini{a
Svilan
INDIKACIJE ZA
BOLJE SUTRA
Elmir Juki} na setu zajedno
sa glumcima bosanske uspje{nice
INDIKACIJE ZA
BOLJE SUTRA
Elmir Juki} na setu zajedno
sa glumcima bosanske uspje{nice
su dobar scenarij, dobro organiziran posao,
dobar tim, reìser koji zna {ta ho}e i
gluma~ka ekipa koja je spremna kao da je
kazali{na predstava. U poslu niko nije ni lud,
ni zbunjen, svi smo normalni. O tome se radi.
Ja ne gledam televiziju, ali mislim da su ljudi
èljni humora, èljni su dobrih i interesantnih
serija koje se ne rade za jedan dan. Nije na{
narod tako lud, vidi kad je ne{to profesional-
no napravljeno. Mo`da nekome izgleda kao
da se mi zezamo. Ali, mi se zezamo samo
onda kad smo nau~ili {utnuti loptu i voditi je
u brzini. Dakle, zezamo se kad smo maksi-
malno spremni, a to je ljepota igre!
Velike uloge u TV seriji Lud, zbunjen,
normalan ostvarili su pokojni Vanja Drach
i @an Marolt; prvi je tuma~io lik doktora
\i|imilovi}a, a drugi Enesa Hadìedhe m -
}umurovi}a. Umrli su u razmaku od samo
dva mjeseca. Fale nam, uàsno nam fale,
Vanja Drach i @an Marolt. Nismo izgubili
samo poslovne partnere nego smo izgubili
i prijatelje. To je rupa koja se ne da zatr-
pati. Obojica su bili generatori dobre
energije na setu. Fantasti~ni ljudi, fan-
tasti~ni glumci. Vanja i @an napravili su
potpuno prepoznatljive likove, koji su
postali sinonim za prevaru, jedan, a drugi i
za prevaru i za ublehu, kaù Fe|a Isovi} i
Elmir Juki}.
UHVATI RITAM
Producent serije je producentska ku}a
F.I.S.T. iz Sarajeva, a snimanje je nakon
Vogo{}e nastavljeno u Domu kulture u
Hrasnici. Sedamdeset i dvije epizode pro-
ducent serije bila je ku}a Baba film iz
Sarajeva. Ali, njen direktor Mirsad Herovi}
je zbog poslovnih obaveza sada u Turskoj,
pa smo mi preuzeli kompletnu produkciju.
Jo{ uvijek nismo potpisali ugovor sa
Federalnom televizijom, o~ekujemo da }e
se to desiti za nekoliko dana, dok su ugovo -
ri sa Novom TV iz Zagreba i agencijom
Nira iz Beograda a za program RTS-a pot-
pisani. Sada je Lud, zbunjen, normalan
daleko najgledanija serija na ovim prostori-
ma, govori Davor Pu{i}, direktor produ-
centske ku}e F.I.S.T.
Fe|a Isovi} kaè da {to je umorniji to
bolje pi{e. îni mi se da se od svake epizode
moè napraviti filmi}. Zapravo se i ~udim da
on drì taj fenomenalan ritam i kvalitetu evo
ve}, kad snimimo sve epizode bit }e ih ukup-
no 96. Imate masu serija u svijetu, pa je jedna
epizoda bolja, jedna lo{ija. A Izet me nije
umorio. Mi dosta pristojno snimamo u odnosu
na serije koje se snimaju na prostoru biv{e
Jugoslavije. Ti producenti stvarno upregnu
glumce, pa oni vuku ko konji. A nama
dovoljno ubace u kola za vu}i, tako da
moèmo malo i posko~iti. I onda mi je drago
poslije duèg vremena opet sresti te ljude, s
kojima se fantasti~no slaèm. Mi smo ekipa
velikog zajedni{tva, kaè Mustafa Nadarevi}.
Volio bih da radim ne{to drugo,
iskreno }e Fe|a Isovi}: Umorio sam se od
Fazlinovi}a. Druìm se s njima po deset sati
dnevno i proìvljam to njihovo ludilo. Ali,
kako sad stvari stoje, bojim se da }emo se
iz ovoga te{ko i{~upati. Na setu je sjajna
atmosfera, i to se osjeti. Mo`da jo{ jedna
sezona poslije ove i mislim da bi tu mogao
biti kraj, veli Elmir Juki}. Ako to uop{te
ikome bude u interesu. Dnevnici FTV-a i
HRT-a u 19.30 ve} odavno imaju manju
gledanost od serije Lud, zbunjen, normalan.
Ko je sljede}i? Pa, naravno, Dnevnik RTS-a!
Ali, ko }e to tamo priznati...
TAJNA USPJEHA BOSANSKOG SITCOMA
NOVI LIK
Uz porodicu Fazlinovi} u novim nastavcima igra i Boro
Stjepanovi}, koji tuma~i lik ginekologa \ure Ubiparipa
NOVI LIK
Uz porodicu Fazlinovi} u novim nastavcima igra i Boro
Stjepanovi}, koji tuma~i lik ginekologa \ure Ubiparipa
KAKAV DEDA,
TAKAV UNUK
Moamer Kasumovi} i
Mustafa Nadarevi}
KAKAV DEDA,
TAKAV UNUK
Moamer Kasumovi} i
Mustafa Nadarevi}
N
arodno pozori{te u Mostaru ove
je godine trebalo proslaviti jubi-
larnih {ezdeset godina postojanja
i 12.000 izvedenih predstava koje
stoje iza djelatnika ove, jedne od
najstarijih teatarskih institucija u Bosni i
Hercegovini. Umjesto toga, uposlenici
mostarskog Pozori{ta u utorak su odràli
komemorativni skup, upalili svije}e za
pokoj du{e ove kulturne institucije,
zaklju~ali vrata i oti{li svojim ku}ama.
Spora, ali sigurna smrt Narodnog
pozori{ta Mostar po~ela je prije dvije
godine, kada je Gradsko vije}e Grada
Mostara, kojim je predsjedavao Murat
]ori}, odlu~ilo velikodu{no ustupiti
svoja osniva~ka prava nad Pozori{tem
Hercegova~ko-neretvanskom kantonu.
BRIGO MOJA, PRE\I NA DRUGOGA
Umjesto o~ekivanog pove}anja budèta
za produkciju i plate, prenos osniva~kih prava
sa Grada na HNK ostavio je uposlenike NP-a
Mostar ni na nebu, ni na zemlji: Grad se
rije{io mrske du`nosti finansiranja Pozori{ta,
a Kanton svoja prava, to jest obavezu finan-
siranja, do danas nije preuzeo. U martu ove
godine, ministar obrazovanja, nauke, kulture i
sporta HNK Esad Dèlilovi} je u dopisu
~lanovima Uprave NP-a Mostar koji su traìli
da Kanton kona~no preuzme prava nad
Pozori{tem, izme|u ostalog, naveo: Ovo
Ministarstvo nije konsultirano u vrijeme
dono{enja te Odluke, niti je bilo upoznato sa
pokrenutom procedurom preno{enja
osniva~kih prava sa Grada Mostara na
Kanton. Daljnji postupci u vezi sa rje{avanjem
statusa ustanove Narodno pozori{te Mostar
nisu u ovlasti ovoga Ministarstva.
Tako su ove godine i gradske i kantona -
lne vlasti u raspodjeli budèta svjesno pre-
NARODNO POZORI[TE MOSTAR
Pi{e: MAJA RADEVI]
Nakon est decenija rada, mostarsko Narodno pozorite u utorak, 6. oktobra,
do daljnjeg je zakljualo svoja vrata; direktor NP-a Mostar ERIF ALJI za na
magazin govori o razlozima koji su doveli do zatvaranja ove kulturne institucije,
politikim igrama i bahatosti gradskih vlastodraca
POZORI[TE KOJE NIKO NE]E
CRNA ZAVJESA NA ZGRADI MOSTARSKOG
NARODNOG POZORI[TA
Nesposobne vlasti u Mostaru dovele su do zatvaranja kulturne institucije
F
o
t
o
:

P
r
o
m
e
d
i
a
p
h
o
t
o
vidjele Narodno pozori{te Mostar, {to je
zaposlenima u ovoj instituciji na po~etku
teatarske sezone, umjesto planiranja novih
projekata i premijera, ostavilo samo jednu
opciju: staviti katanac na vrata.
Gradskim vlastima je bio cilj da nas se
{to prije rije{e, kaè za SB direktor NP-a
Mostar [erif Alji}. Odluka o prenosu osni-
va~kih prava donesena je 28. decembra
2007. Grad je finansirao Pozori{te jo{ tri
mjeseca nakon toga, i od tada je finansiran-
je nula! [to se ti~e Kantona, oni su pro{le
godine odobrili 275.000 KM za sufinansira -
nje, tako da smo se u 2008. jo{ kako - tako
snalazili. Ali, sada smo zaista u bezizlaznoj
situaciji. Kanton je po~eo smanjivati grant
u rebalansima i tih 275.000, koliko je bilo u
2008. godini, ove je godine prvo spalo na
220.000, pa onda na oko 180.000 KM
godi{nje. U posljednjem izvodu
koji smo dobili od HNK u sept -
embru, planirano je mjese~no
9. 465 KM za pl at e svi h
uposlenih, produkciju i sve
ostale tro{kove, ogor~eno kaè
Alji}.
Mostarsko Pozori{te ima 33
uposlena. Podijelili smo iz
tog zadnjeg granta po
300 maraka svima, od
~ista~ice, do mene
kao direktora. A
toliko bi otprilike
imali i na Birou,
nagla{ava Alji}.
Glavnim krivci-
ma za situaciju u
kojoj se na{lo NP
Mostar nakon {est
decenija postojanja
Alji} smatra gradske
vlasti na ~elu sa biv{im predsjedavaju}im
GV-a Muratom ]ori}em i sada{njim
Danijelom Vidovi}em koji, kako kaè,
nemaju pristojnosti ni obzira ~ak ni da
uvrste problem Pozori{ta na dnevni red
sjednica Vije}a. Pozori{te je u maju ove
godine pokrenulo sudsku tu`bu protiv
Grada Mostara, u kojoj potraùju
ukupno 467.530 KM.
NA[I I NJIHOVI
Svi pravnici s kojima smo
razgovarali rekli su nam da
tu`bu moèmo dobiti
bez problema, jer
Grad je na{ osniva~ i
to je klju~na stvar u
cijeloj ovoj pri~i.
Ali, znate kako to
ide, na{i sudovi i
nisu ba{ efikasni,
tako da je pitanje
kad }e se taj
spor okon~ati.
Kada je donese-
na odluka o pre -
nosu ovlasti sa
Grada na Kanton, svi su o~ekivali da }e biti
bolje - Kanton, naravno, ima ve}i budèt -
ali ja sam odmah posumnjao da se tu radi i
o nekim politi~kim igrama. Ne èlim
{pekulirati, ali ne bi me nimalo iznenadilo
da je neko zgradu Pozori{ta zapikao za
neki trgova~ki centar i sli~no... Njima ne
treba pozori{te, to im je samo balast,
zaklju~uje [erif Alji}.
Mostar je grad bez gradona~elnika, bez
kina, a sada i bez svog najstarijeg pozori{ta.
Sve su prilike da }e se trend ga{enja kul-
turnih institucija u gradu na Neretvi nastavi-
ti: Hrvatsko narodno kazali{te i Mostarski
teatar mladih tako|er su u ogromnim finan-
sijskim problemima, uposlenici Narodne
knji`nice {trajkuju zbog drasti~nog smanj -
enja mjese~nih dotacija U Mostaru danas,
kako kaù djelatnici Narodnog pozori{ta,
vladaju ljudi kojima su kultura i civilizacija
strani i nerazumljivi pojmovi, ljudi koji se
dijele na na{e i njihove: Obavje{tava-
mo sve ljude koji se osje}aju stanovnicima
ovog grada da su na{i i njihovi skoro pri
kraju posla. Nakon {to smo izdràli sve i
sva{ta u zadnjih nekoliko godina, do{lo se
do zida.
69
UMJESTO JUBILEJA - SMRTOVNICA
Politi~ka bahatost i potpuno nera -
zumijevanje lokalnih politikanata za
va`nost o~uvanja i razvijanje kulture i
umjetnosti su osnovni razlozi zbog
kojih su pozori{ni radnici mostarskog
Narodnog pozori{ta prisiljeni zaklju~ati
vrata ove eminentne kulturne institucije
nakon 60 godina uspje{nog rada,
navodi se u reagovanju koji je uputila
Direkcija Festivala MESS.
Ne mogu da vjerujem da postoje
takve budale, takvi kreteni, takvi maj-
muni, mafija, zaodjenuti u bo{nja~ke,
hrvatske, srbijanske, katoli~ke, musli-
manske, pravoslavne ideje, koji }e
dopustiti da se ugasi jedna od rijetkih
karakteristika koja gradu daje razlog da
se zove gradom. Na ovoj dènazi, na
ovom sprovodu, nema kardinala, nema
reisa, nema mitropolita, nema alija,
~ovi}a, tihi}a, dodika i ostalih kretena -
oni su negdje tamo, oni su napravili
ovo. Oni su dobro naplatili svoje hrva-
tovanje, srbovanje, bo{njakovanje,
rekao je u utorak u Mostaru sarajevski
redi telj Sulejman Kupusovi}.
Podr{ku uposlenicima NP-a Mostar
uputili su i predsjedavaju}i Predsjedni{tva
BiH @eljko Kom{i}, direktor Narodnog
pozori{ta Sarajevo Gradimir Gojer, pred-
stavnici HNK Mostar, direktor Festivala
Sarajevska zima Ibrahim Spahi} i mnogi
drugi kulturni i javni djelatnici. Na mreì
Facebook kreirana je grupa Podr{ka
Narodnom pozori{tu Mostar, koja je u
nepuna dva dana okupila blizu 2.500
~lanova.
O[TRE REAKCIJE NA GA[ENJE POZORI[TA
Politika bahatost i primitivizam
SULEJMAN KUPUSOVI]
Ne mogu da vjerujem da postoje
takve budale, takvi kreteni...
[ERIF ALJI],
DIREKTOR NP MOSTAR
Gradskim vlastima je bio cilj da
nas se {to prije rije{e
[ERIF ALJI],
DIREKTOR NP MOSTAR
Gradskim vlastima je bio cilj da
nas se {to prije rije{e
KULT MARKET
ELIF SHAFAK
Kopile Istanbula
Elif Shafak, popularna
turska knjièvnica ro|ena
u Francuskoj, u svom
najnovijem romanu Kopile
Istanbula (Hena, Zagreb,
2009.) obra|uje temu koja
je Turcima trn u oku:
genocid nad Jermenima.
Ona govori o dvije
djevojke netipi~ne za svoje sredine:
Turkinji nihilistkinji koja ìvi u Istanbulu i
Amerikanki jermenskog porijekla koja
krene u Tursku da bi bolje shvatila svoje
porijeklo i identitet. Zbog romana je
Shafak, kako u Turskoj nerijetko biva,
o{tro napadnuta. Cijena je 33 KM.
MIRKO KOVA^
Malvina
Roman Mirka Kova~a
Malvina iz 1971. ovih
dana doìvio je novo
izdanje kod beogradskog
Samizdata B92. Glavna
junakinja je Malvina
Trifkovi}, pravoslavna
uzorna u~enica koja }e
se najprije udati za katoli-
ka, a zatim zaljubiti u
njegovu sestru: ona tako, po mjerilima
konzerva tivnog dru{tva, postaje vi{estruka
gre{nica i izop}enica. Malvina je tako|er i
jedna od najintrigantnijih junakinja jugoslovenske
knjièvnosti. Cijena je 15 KM.
DAVID BYRNE
Biciklisti~ki
dnevnici
David Byrne je najprije
biciklirao po New
Yorku, a zatim je svoj
sklopivi bicikl po~eo
nositi i na putovanja
{irom svijeta. Dopadala
mu se ta~ka gledi{ta
koju je imao: malo vi{i i
malo brì od prosje~nog gradskog pje{aka,
on je na poseban na~in doìvio Berlin,
Istanbul, Buenos Aires, San Francisco...
Svoje utiske i promi{ljanja o svijetu
vi|enom na nov na~in opisao je u knjizi
Biciklisti~ki dnevnici (Geopoetika, Beograd,
2009.). Cijena je 29 KM.
Nagovarati nekoga na ne{to po pravilu je
neka podvala: da je to za na{eg sagovornika
dobro, on bi to lako uvidio i sam, bez potrebe da
mu otvaramo o~i. Dijalog u kojem prego-
varamo, traìmo zajedni~ka rje{enja i kompro-
mise, na~elno je gubljenje vremena i nije pravi
dijalog nego mla}enje prazne slame. To je
uvjera vanje druge osobe u na{e nu`nosti (koje
su puki zbir na{eg odgoja, predrasuda, iskusta-
va, kulture...). Ako smo dovoljno rje~iti, domi-
nantni, nasilni ili {armantni, postiza}emo uspje-
he u takvim dijalozima, nevezano za to koliko
su na{i argumenti sna`ni i ispravni. Jedini pravi
dijalog je onaj u ve}oj grupi ljudi (najbolje
~etrdesetak) poredanih u krug, koji se postepeno
osloba|aju svojih nu`nosti (uvjerenja posisanih
sa maj~i nim mlijekom) i onda svoje
pojedina~ne raspr{ene misli sakupljaju u jednu
koherentnu misao (kao {to se u laseru svjetlosni
valovi poja~aju jer se {ire u istom smjeru).
Tako je o dijalogu razmi{ljao ameri~ki
fizi~ar David Bohmkoji je radio na najugledni-
jim univerzitetima, sara|ivao sa Einsteinom, i
zbog optu`bi da je komunisti~ki simpatizer
morao napustiti Ameriku. U knjizi O dijalogu,
nalaze se njegovi eseji koje je pisao o ovoj temi
kojom se godinama bavio veoma strastveno.
Njegove teze su na prvi pogled pomalo
sumanute, a zapravo su samo uznemiruju}e jer
~itaoca tjeraju da raskrsti sa svojim najdubljim
uvjerenjima, da uvijek ostavi mogu}nost da je u
krivu i da u potrazi za istinom ne {tedi ni sebe ni
druge. Ovakve tvrdnje su te{ko primjenjive u
stvarnosti i Bohm je toga svjestan, posebno na
polju politike i religije gdje su sukobljene strane
kao jar~evi na brvnu, bez mogu}nosti
kreativnog razrje{enja problema.
Zato se Bohm, pomalo jeftino, izvla~i insis-
tiraju}i na razlici izme|u stvarnog problema i
paradoksa. Nacionalizam, tako naprimjer, po
njegovom mi{ljenju, nije problem jer je
paradoksalan, iracionalan, nerazje{iv i nikakvim
dijalogom ne moèmo ostvariti napredak ve}
samo rasipati energiju. Kako je mogu}e da smo
spremni ubijati djecu koja pripadaju drugome
narodu a istodobno voljeti djecu koja pripadaju
vlastitom narodu?, pita Bohm, dokazuju}i da
nacionalizam skupa sa li~nim nesigurnostima,
kompleksima ili emocijama spada u polje
paradoksa. Neuspje{ni ljudski odnosi za njega
su paradoks, a ne problem i iako ovaj pogled
jeste kontroverzan, on ipak nudi druga~iji i kon-
struktivniji pristup u njihovom prevazilaènju.
Bohmovi eseji O dijalogu nisu priru~nik o
komunikaciji, nego filozofsko promi{ljanje
kako ujediniti snage na putu ka novim saznanji-
ma, a pri tome se osloboditi {umova kakve
stvaraju na{e sujete, i na{a druga, ljudska
ograni~enja. (A. Ba{i})
KNJI@EVNA KRITIKA
Eseji Davida Bohma O dijalogu
(Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.)
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Sarah Palin: Going Rogue
2. Dan Brown: The Lost Symbol
3. Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid
4. Glenn Beck: Arguing with Idiots
5. Charlaine Harris: A Touch of Dead
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knjiàra Buybook)
1. Kader Abdolah: Ku}a imama
2. Aleksandar Hemon: Ljubav i prepreke
3. Khaled Hosseini: Hiljadu sjajnih sunaca
4. Niall Ferguson: Uspon novca
5. Rabih Alameddine: Hakawati
Filozofija iz pera fiziara
PREPOZNATI RAZRJE[IV I
NERAZRJE[IV PROBLEM
Nacionalizam nije problem ve} paradoks,
jer je iracionalan, nerazje{iv i nikakvim dijalo-
gom ne moèmo ostvariti napredak nego
samo uzalud rasipati energiju, smatra Bohm
Program Ujedinjenih nacija za razvoj
objavio je godi{nju listu najboljih i najgorih
zemalja za ìvot. Glavni kriterij prema
kojem su se rukovodili istraìva~i UN-a je
ukupni ìvotni standard u pojedinim zemlj -
ama, te stepen obrazovanja i prosje~an
ìvotni vijek stanovni{tva. Prema aktuelnoj
listi, me|u 182 obra|ene zemlje, najbolja za
ìvot je Norve{ka, a najgori Niger. Me|u
prvih dvadeset zemalja na listi najboljih
nalaze se Australija, Island, Kanada, Irska,
Holandija, [vedska, Francuska, [vicarska,
Japan, Luksemburg, Finska, SAD, Austrija,
[panija, Danska, Belgija, Italija i
Lihten{tajn. Bosna i Hercegovina plasirana
je kao 76. na listi, {to je lo{ije od ostalih
dràva sa prostora biv{e Jugoslavije. Me|u
ex-yu zemljama najbolje je pozicionirana
Slovenija na zavidnom 29. mjestu,
Hrvatska je na 45. mjestu, Srbija je 67. na
listi, Crna Gora 65., Albanija 70., dok je
Makedonija na 72. mjestu. U vrhu najboljih
zemalja za ìvot na listi UN-a nalazi se i
Gr~ka na 25. mjestu, ê{ka Republika je
36., Slova~ka 42., a slijedi je Ma|arska.
Velike svjetske sile nisu se ba{ proslavile
kada je rije~ o kvalitetnom ìvotnom stan-
dardu - Rusija je tek 71. na listi, Kina je na
92. a Indija na 134. mjestu. Sa druge strane,
zanimljivo je da je ove godine Kuba zauzela
visoko 51. mjesto. Ove godine najgora
zemlja za ìvot je Niger, a na za~elju liste
odmah iznad Nigera su Afganistan, Sijera
Leone, Centralnoafri~ka Republika, Mali i
Burkina Faso. Iraka uop{te nema na listi,
dok je Iran na 88. mjestu. Uz objavljene
podatke data je i napomena da je lista
napravljena na osnovu indeksa razvoja
~ovje~anstva (HDI) izra~unatog uglavnom
iz podataka prikupljenih prije po~etka
globa lne privredne krize. Indeks razvoja
~ovje~anstva veoma je sloèna kategorija
koja uzima u obzir veliki broj informacija.
Najva`niji podaci su o duìni ìvota i
zdravlju stanovni{tva, nivou obrazovanja i
ìvotnom standardu, ali obuhva}eni su i
broj ni drugi aspekti, od poslovnih mogu}nosti
do ravnopravnosti spolova i prisutnosti èna
u politi~kom ìvotu. (M. Radevi})
LIFESTYLE
Na godinjoj listi UN-a Bosna i Hercegovina plasirana je na
76. mjestu, ispod svih ostalih zemalja bive Jugoslavije
KULT MARKET
HOLANDIJA
Spavanje
Starije
ène u
prosjeku
spavaju
bolje od
mu{kara-
ca, iako
se vi{e
àle na
probleme sa snom, zaklju~ak je studije
obavljene u medicinskom centru Erasmus
u Rotterdamu. U studiji je u~estvovalo 956
mu{karaca i èna starosti od 59 do 97
godina, koji su tokom {est dana vodili
dnevnik o tome koliko su prethodne no}i
spavali i koliko im je trebalo da zaspe.
SAD
Izolacija
Dru{tvena
izoliranost
pove}ava
izglede za
smrt od
raka,
pokazalo
je
istraìvanje znanstvenika sa Univerziteta
u Chicagu provedeno na ìvotinjama.
Ranije studije pokazale su kako podr{ka
ljudi iz okoline moè pove}ati {anse za
uspjeh lije~enja raka dojke, dok dru{tvena
izoliranost pove}ava izglede za smrt od
nekih hroni~nih bolesti.
FRANCUSKA
Proteza protiv
hrkanja
U Francuskoj je
proizvedena
inovativna
proteza protiv
hrkanja - Blue
nocta, koju
korisnik moè
sam da
pode{ava pomo}u ugra|enog {arafa.
Proteza potiskuje donju vilicu naprijed
~ime se spre~avaju hrkanje i prekidi
disanja tokom sna, a njena efikasnost je,
tvrde proizvo|a~i, stopostotna.
ISTRA@IVANJE UN-a OBUHVATILO JE 182 ZEMLJE
Vode}a na listi je Norve{ka, a najgora zemlja za ìvot je Niger
Norveka najbolja
zemlja za ivot
DOBAR @IVOT U SLOVENIJI
Slovenija je na 29. mjestu, daleko iznad drugih
zemalja biv{e Jugoslavije
KULT MARKET
2/DUO
Nobuhiro Suwa
Duo je
suvremeni
japanski
igrani film
koji je
snimljen da
izgleda
poput doku-
mentarnog
kamerom iz
ruke. Bavi se prou~avanjem polaganog
otu|ivanja ljudi i raspadanjem jednog
ljubavnog odnosa. Ocjena: 4
ADIOS, AMOR
Serigo Cata
Rije~ je o suvremenom {panjolskom
kratkometra`nom filmu. Edoardo i Patricia,
iako bezglavo zaljubljeni, morat }e se rastati
zbog njegovog posla. Posljednji dan pred
njegov odlazak }e iskoristiti kao da se nikad
vi{e ne}e vidjeti. Ocjena: 4
PERFECT DAY
Joana
Hadjithomas i
Khalil Jorejge
Malek je mladi} s poreme}ajem spavanja. I
on i njegova majka se bore s gubitkom
ljubavi. Njegov otac, koji je prije 15 godina
nestao u ratu, je prona|en. Malek poku{ava
do}i do Zeine, djevojke koju voli, koja ga je
ostavila, no koju jo{ uvijek nije spreman
pustiti. Ocjena: 4
Ovom prilikom predstavljamo jo{ jedan
u nizu veoma dobrih autorskih filmskih
uradaka. Ovaj put radi se o autorskom filmu
Ramina Bahranija.
Ramin je internacionalno poznat i priz-
nat filmski autor koji iza sebe ima dva vrlo
dobra filma, a to su Man push cart i Chop
Shop. Ovo je prvi film koji je snimio u
svom rodnom gradu, Winston-Salemu u
Sjevernoj Carolini. I ovim filmom Bahrani
pokazuje kako apsolutno zasluùje naziv
jednog od vrhunskih reìsera, filmskih
autora svjetske klase.
Na samotnoj cesti u Winston-Salemu
dvoje odraslih mu{karaca doìvljavaju
neobi~no prijeteljstvo koje }e promijeniti
obojici ìvote i stavove o ìvotu. Solo je iz
Senegala i radi kao voza~ taksija da bi svo-
joj obitelji obezbijedio bolji ìvot. William
je stariji gospodin, koji je {utljiv i misteri-
ozan. Dok se prvi trudi obezbijediti la`ni
ameri~ki san, drugi je pun potisnute tuge na
kraju svog o~ito sa`vakanog tzv. ameri~kog
sna. Ubrzo oboje spoznaju da su potrebni
jedno drugom.
Souleymane Sy Savane je odigrao ulogu
Sola uvjerljivo. On je afri~ka TV zvijezda,
a ovo mu je debitantska uloga na filmu.
Njegova gluma je okarakterizirana kao
snaga prirode. Red West je tako|er
upe~atljivo odigrao svoju ulogu. Radio je
do sada filmove s mnogim velikim autori-
ma, poput Roberta Altmana, Olivera Stonea
te Francisa Forda Coppole. No, ovo mu je
debitantska glavna uloga. Minimalisti~kim
sredstvima odli~no tuma~i lik introvertnog i
misterioznog gospodina.
Michael Simmonds je velikim znanjem
pridonio da ovaj film ima fotografiju kakvu
i zasluùje. Ovaj komorni film o jednom
prijateljstvu je vizualiziran uz pomno
razmi{ljanje o atmosferi, naro~ito svjetlu
kojim se ona u ovom slu~aju ponajvi{e
stvara. Film Zbogom, Solo je na Venezia
Film Festivalu dobio FIPRESCI - interna-
cionalnu nagradu kritike.
(D. Jane~ek)
Soliranje u duetu
KINO KRITIKA
Film Zbogom, Solo (SAD, 2008.), reditelja
Ramina Bahranija
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Mamurluk (Todd Phillips)
2. Ledeno doba 3: Dinosauri dolaze (Carlos
Saldanha, Mike Thurmeier)
3. Ponovno 17 (Burr Steers)
4. Prisila na brak (Anne Fletcher)
5. Harry Potter i Princ mije{ane krvi (David
Yates)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Dje~ak A (John Crowley, Film
Four/Discovery film i video)
2. Zamjena (Clint Eastwood, Universal
Pictures/Continental film)
3. Hrva~ (Darren Aronofsky, Fox Searchlight
Pictures/Blitz)
4. Gost (Thomas McCarthy, Overture
Films/Blitz)
5. Milijuna{ s ulice (Danny Boyle, Loveleen
Tandan, Fox Searchlight Pictures/Blitz)
KOMORNI FILM O PRIJATELJSTVU
Zbogom, Solo - ostvarenje autora svjetske klase
Paolo Serpieri je ro|en u Veneciji 1944.
godine. Jo{ kao mladi} se preselio u Rim da
bi studirao slikarstvo i arhitekturu na umjet-
ni~koj akademiji, pred profesorom Rena -
tom Guttusoom, a 1966. godine je zapo~eo
svoju karijeru slikara. No sve se to promije-
nilo 1975. Serpieri je svoj fokus sa slikarst-
va usmjerio na devetu umjetnost, zaposlio
se u talijanskom strip magazinu Lanci o -
story i odlu~io upotpunosti posvetiti stripu.
Kao veliki ljubitelj vesterna Serpieri je kao
koautor sa piscem Raffaeleom Ambrosiom
sudjelovao u nastajanju Pri~e o Zapadu, ser-
ije stripova o historiji Divljeg zapada, koji
su objavljivani u talijanskim strip ~asopisi-
ma Lancio Story i Skorpio. Radio je na
kolekcijama poput Dcouvrir la Bible, ali je
i pisao kratke pri~e za ~asopise LEternauta,
Il Fumetto and Orient-Express. Godine
1985. Serpieri izdaje Morbus Gravis, prvi
nastavak strip sage o Druuni, heroini
postapokalipti~nog svijeta, koji mu je me|u
ljubiteljima devete umjetnosti jo{ za ìvota
osigurao kultni status. Strip zapo~inje
scenom u kojoj Druuna ~ita knjigu koja
opisuje pro{la vremena u kojima se jo{ uvi-
jek postojala priroda, zelena polja i drve}e.
Tada nagli rez donosi pri~u u stvarnost,
vrijeme u kojem ljudi ne mogu imati djecu,
a ~itav ljudski rod je pogo|en uàsnom
bole{}u Morbus Gravis, koja uzrokuje
uàsne mutacije. Jedan od pogo|enih je i
Druunin de~ko Shastar, a njezine avanture,
koje su se protegnule kroz seriju od osam
svezaka nastalih izme|u 1985. i 2003.
godine, zapo~inju kada krenu u potragu za
lijekom koji moè zaustaviti uàsne mutaci-
je i spasiti mu ìvot. Druuna je u svojim
avanturama prete`no vi{e gola nego
obu~ena i upu{ta se u seksualne odnose, {to
dobrovoljno {to pod prisilom sa ljubavnici-
ma, ènama, lopovima, mutantima, na -
u~nicima, androidima i mnogim drugima.
Ponukan uspjehom Morbusa Gravisa,
Serpieri je nastavio raditi na avanturama
eroti~ne heroine i do 2003. je izdao osam
svezaka: Morbus Gravis, Morbus Gravis 2:
Druuna, Kreatura, Meso`derka, Man -
dragora, Aphrodisia, Zaboravljeni planet i
Klon. Obilje`ja svih nastavaka sage o
eroti~noj Druuni su eksplicitno nasilje i
seks, koji su svoj vrhunac doìvjeli nakon
Kreature, kada se Serpieri u sljede}a tri nas-
tavka odlu~io za hard core verziju seksa,
bez imalo prikrivene penetracije. No u zad-
nja dva nastavka Serpieri se odlu~io vratiti
prvotnom, ne{to blaèm izri~aju koji je bio
obilje`je prvih dijelova postapokalipti~ne
pri~e. Serpieri je izdao i mnoge knjige ilus-
tracija u kojima je Druuna dobila glavnu
ulogu, a o njezinoj popularnosti govori
~injenica da su njezine avanture prevedene
na 12 jezika i prodane u vi{e od milion
primjeraka. (N. Hasi})
Erotina heroina stripa
CRVENI FENJER
Druuna je heroina SF strip serije Morbus Gravis, a glavni i
odgovorni za nastanak serije je Paolo Eleuteri Serpieri, koji je
zahvaljujui njoj jo za ivota stekao kultni status
KULT MARKET
SAD
Olivia Wilde
Olivia Wilde, koju
smo gledali u seriji
Dr. House, ponovno
osvaja svijet svojim
seksi izdanjem. Na
novim fotografijama
otkrila je svoje
bradavice i potaknula
ma{tu mu{karaca
diljem svijeta. Nakon
{to ju je ~asopis
Maxim proglasio
najljep{om ènom svijeta, Olivia sa svih
strana dobiva poslovne ponude.
Osvjeàvaju}a je ~injenica {to Olivia
nije prsata, silikonska ljepotica, ve} ima
profinjenost i eleganciju na koju niko nije
ravnodu{an.
EGIPAT
Umjetni himen
Egipatski konzervativci traè zabranu
kineskog paketa Gigimo koji pomaè
ènama da odglume nevinost. Jedan je
~ak traìo progon onih koji }e ga uvoziti!
Osim {to je u Egiptu zabranjen predbra~ni
seks, smatra se da èna nije djevica ako
ne krvari tokom seksa. Iako je operacija
{ivanja himena vrlo skupa i zabranjena,
mnoge ène je potajno rade.
[PANIJA
Najbolji ljubavnici
Najbolji svjetski ljubavnici su [panci, a tre}u
godinu za redom titulu najgorih ljubavnika
dobili su Nijemci. Na osnovu ankete prove-
dene me|u 15.000 èna u 20 zemalja,
napravljena je lista u kojoj su najgori
rangirani po svojim sposobnostima u
krevetu. Nijemci su titulu najgorih ljubavnika
zaradili zbog toga {to se ne kupaju
redovno, odnosno neprijatno miri{u.
DRUUNA
O popularnosti govori ~injenica da su njezine avanture prevedene na 12 jezika
74
KULT MARKET
IN MEMORIAM
Mr. Magic
Bio je pionir hip hopa.
Mr. Magic. Preminuo je
2. oktobra u 53. godini
ìvota od posljedica
sr~anog udara.
Ure|ivao je emisiju Rap
Attack, prvu rap emisiju
koja se emitovala na
jednoj komercijalnoj
radio stanici u SAD-u. Bio je guru mnogim
izvo|a~ima, me|u njima i grupi Public
Enemy, te Notorious B.I.G-u.
PAUL McCARTNEY
Good Evening
New York City
Svoj novi live album
objavi}e, tokom
novembra, Paul
McCartney. CD i
DVD - Good Evening
New York City
snimljeni su u julu ove
godine, u njujor{kom
Citi Fieldu. Na
svakom od tri koncer-
ta, Paula McCartneyja je gledalo i slu{alo
120.000 poklonika njegovog zvuka. Na
CD su uvr{tene 33 pjesme.
ORPHANED LAND
The Never
Ending Way Of
ORwarriOR
E, ovo je interesantno. Bendu Orphaned
Land iz Izraela prika~ili su uz ime i etike-
tu: progressive-doom-death-folk-metal. Pa
sad ti budi mangup i ne opravdaj ono {to
se od tebe o~ekuje. Uglavnom, njihov
~etvrti studijski album se zove The Never
Ending Way Of ORwarriOR, a bi}e
objavljen u januaru sljede}e godine.
Pearl Jam jedan je od najpostojanijih
svjetskih bendova. Jo{ su 1991. snimili Ten,
svoj prvijenac, i sebi samima postavili visoke
standarde. Poslije toga objavili su jo{ osam
albuma, posljednji - Backspacer prije dvade-
setak dana, a da nam nikada nisu darovali
Trojanskog konja. Nema prevare, nema laì,
Pearl Jam svira uìvo, mo`da bi danas kazao
~ovjek zvani ôrba.
Zaista, te{ko je nadma{iti Ten. Ali, imala
je druìna Eddiea Veddera blistavih trenutaka
u karijeri. Ustvari, ima mnogo onih koji ni ne
èle kazati da je Ten njihov najbolji album. I
svi smo upravu: nijanse }e odlu~ivati, mo`da
foto-fini{, ako budemo organizovali utrku
gdje }emo u cilju proglasiti najbolju plo~u
Pearl Jama.
Eh, taj Backspacer. Uzdah je u startu zato
{to ne}emo, jer ne moèmo po ko zna koji
put, re}i ni{ta drugo do - odli~no! Zar opet?
Aha. [ta }e{, krene Gonna See My Friend,
pjesma koja otvara album, a ve} gleda{ onaj
player, i kao da ga pita{: da nisi ne{to
pobrkao, jarane? Got Some te opet razdrma,
bez pauze u seansi izme|u dvije muzi~ke,
gitarsko-distorzi~ne opservacije. Divno!
Just Breathe po~inje, i dalje traje, kao neki
koncert koji bi se mogao zvati: Za klasi~nu
gitaru i Veddera. I me|u dvije je vode}e
numere na Backspaceru. Divno! Eno, opet.
Jeste, prekrasno. Unthought Known startuje
gitarskim picikatom, i prerasta u izvrstan,
malo je re}i energijom ukra{en spoj autorske
poetike i èlje za kvalitetnim muziciranjem.
Supersonic je ona druga najbolja stvar na
albumu. Tako ravna, a tako lijepa. Speed of
Sound, pak, ne{to je kao nastavak pjesme
Jeremy, sa Tena.
Ma, Eddie, majstore! [ta drugo da ti
~ovjek kaè? A, samo sam jednom video Tita
Mar{ala! (D. Bajramovi})
Vedderalno
ministarstvo muzike
MUZIKA
Backspacer, deveti studijski album grupe Pearl Jam
DEVETO, PA MU[KO
Pearl Jam snimio je jo{ jedan odli~an studijski album
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Major Lazer: Hold the line (feat. Mr. Lexx
& Santigold)
2. Muse: Uprising
3. Simian Mobile Disco: Audacity of Huge
4. Gus Gus: Add this song
5. The Prodigy: Take Me To The Hospital
6. Marmaduke Duke: Silhouettes
7. Casiokids: Finn Bikkjen!
8. Toddla T: Manabadman (ft. Serocee)
9. Wild Beasts: Hooting & Howling
10. Calvin Harris feat. Mary Pearce:
Ready For The Weekend
[est je mjeseci trajala borba Kenana
Hasagi}a, toliko je trajao oporavak od bolne
povrede ramena koja ga je dugo udaljila od
nogometnih terena. Legendarni Enver
Mari} kazao nam je nedavno kako je to
povreda koja je najgora za golmana, no
Hasagi} se nije predavao. Dugotrajne tera -
pije u Istanbulu i Minhenu dale su ploda,
golman reprezentacije BiH i Istanbula BB
ponovo je me|u vratnicama, a selektor
Miroslav Blaèvi} je ve} kazao kako }e
Hasagi} braniti u utakmici istine koju sli-
jede}e subote igramo u Estoniji. Prvog dana
okupljanja reprezentacije u Sarajevu,
Blaèvi} nam je kazao kako ga iznimno
raduje Hasagi}ev povratak te da je on za
njega ~udesan golman. On je poput
Vladimira Beare, uzviknuo je ]iro. Meni
je drago {to selektor tako razmi{lja, ali se ja
ne èlim nametati, niti misliti kako }u sigu -
rno na gol. Asmir Begovi} je isto tako legit-
iman kandidat za golmana u toj utakmici i
vidje}emo za koga }e se ]iro odlu~iti.
Jedno je sigurno, ukoliko mi selektor ukaè
povjerenje, u~init }u sve da ne razo~aram ni
njega ni na{e navija~e, pri~a nam Keno.
Dodaje kako mu je drago {to reprezentacija
BiH nema problema sa golmanima, za ~iju
je formu zaduèn Enver Lugu{i}, koji na
svako okupljanje reprezentacije dolazi iz
Kine. Imamo Nemanju Supi}a i Asmira
Begovi}a, dva vrhunska golmana i sjajna
momka. Ne bojim se konkurencije, {tavi{e,
drago mi je {to }u se stalno sa njima morati
boriti za mjesto u timu. To je dobro, jer
imamo ponajbolje golmane, svako moè
odli~no braniti kada god zatreba i to je
dobro za na{u reprezentaciju. Tokom svih
ovih mjeseci dok je izbivao sa terena puno
se pisalo o njegovom budu}em klubu,
spominjale su se razne destinacije, no
Kenan je jo{ uvijek u Istanbulu. I mislim
da }e tako biti do kraja sezone. Zvani~nih
ponuda nemam, mada se pri~alo da bih
mogao u Nj ema~ku. No, bi o sam
povrije|en i niko nije htio razmi{ljati o
meni dok sam u takvom stanju. Sada je na
meni da se vratim u staru formu, kada je
tako, onda ne}e biti problema da na|em
novi klub. (N. Hasi})
Imamo najbolje golmane
SPORT
Nakon est mjeseci pauze zbog povrede ramena, Kenan Hasagi se
vratio u nogometnu reprezentaciju BiH i na gol Istanbul BB-a
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Hyundai Equus
Hyundai je u Ju`noj Koreji promovisao
luksuzni model Equus sa produènim
me|uosovinskim rastojanjem. Equus
ima ambiciozan zadatak da pokaè
zube rivalima poput Mercedesove S
klase i Lexusa LS. Nova verzija Equusa
je duà za 300 mm, pa je ukupna
duìna limuzine sada 5,460 mm. Svojim
dimenzijama Equus ostavlja iza sebe i
Mercedes S500 sa 5,210 mm i BMW
750iL sa 5,212 mm.
MOTOCIKLI
MV Agusta
Ispod koè Agusta Brutale ima 85%
novih komponenti i prakti~no je potpuno
druga~iji motocikl u odnosu na prethod-
nika. Novi motor bi trebalo da bude
elasti~niji, ali sude}i po ciframa, ~ini se
da je razlog za slabije performanse
novog modela isklju~ivo obaveza da
agregat po{tuje EURO 4 normative.
Cijena 15.500 eura.
DESIGN
Opel Meriva
Fotografije prototipa nove generacije
modela Meriva otkrivaju upotpunosti novi
dizajn i neke od interesantnih detalja.
Posmatraju}i svjetlosne grupe i linije
bokova automobila lako se uo~ava
sli~nost sa modelima Insignia i Astra.
Premijera nove Merive vjerovatno }e biti
odràna na narednom salonu automobi-
la u @enevi, koji je na programu u martu.
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
KENAN HASAGI]
Bh. reprezentacija
ima tri vrhunska golmana
KENAN HASAGI]
Bh. reprezentacija
ima tri vrhunska golmana
UÊNIK I
MENTOR
Kenan Hasagi}
i Enver Lugu{i}
UÊNIK I
MENTOR
Kenan Hasagi}
i Enver Lugu{i}
U ÊTIRI OKA
Razgovarali: MAJA RADEVI] I DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
U Kulturnom centru Ambasade BiH u
Zagrebu 1. oktobra je otvorena izlo`ba
slika Sarajevo - Zagreb, autora Ibrahima
Hrle. O izlo`bi su govorili ambasador BiH u
Hrvatskoj Vladimir Raspudi} i savjetnik za
kulturu u Ambasadi RH u Sarajevu
Krunoslav Cigoj, a izlo`bu je otvorio Ivo
Jelu{i}, zamjenik gradona~elnika
Zagreba.
Prvu nagradu za neobjavljenu zbirku
poezije, na manifestaciji Slovo Gor~ina u
Stocu, osvojio je Jasmin Saletovi} iz
Tuzle. @iri u sastavu: Marko Ve{ovi},
Mehmed Dizdar i Dijana Hadìzuki}
drugu nagradu dodijelio je Halidu Buli}u iz
@ivinica, a tre}u Enesi Mahini} iz Maglaja.
U Omladinskom centru u Br~kom
otvorena je izlo`ba fotografija: Sport u
Br~kom 1919-2009, koju je priredio
nekada{nji fudbaler br~anskog Jedinstva
Fadil Redì}. Sa oko 500 hronolo{ki
izloènih fotografija, Redì} je èlio
pokazati kako se u Br~kom razvijao sport u
posljednjih 90 godina, te podsjetiti kako su
br~anski sportisti u pro{losti na raznim
takmi~enjima predstavljali svoj grad.
Ljubi~asti notturno naziv je knjige
autora Vojislava Vujanovi}a, koja }e biti
promovisana 8. oktobra u Foajeu Narodnog
pozori{ta Sarajevo. O ovom djelu }e
govoriti: prof. dr. Zehra Kreho, teatrolog iz
Sarajeva i prof. dr. Ra{ko V. Jovanovi},
teatrolog iz Beograda, a odlomke iz knjige
~ita}e Nada \urevska.
Ekogalerija Sarajevo naziv je izlo`be
koja }e biti postavljena 9. i 10. oktobra u
eko-ku}i Mojmilo u Sarajevu. Postavka
obuhvata slike, plakate i fotografije sa
tematikom za{tite okoli{a, a na njima su
prikazani, izme|u ostalog, izleti{te Vrelo
Bosne, Vilsonovo {etali{te, Bentdba{a,
planine Igman i Bjela{nica...
Izlo`ba bosanskohercegova~kih strip
autora, a u organizaciji Stripopeka
Inicijative, bi}e otvorena 10. oktobra u
OKC-u Abra{evi} u Mostaru. Na izlo`bi }e
biti izloèni radovi prikazani publici na 3.
godi{njoj izlo`bi bh. strip crta~a koju smo
organizovali u aprilu ove godine u
Sarajevu, navode organizatori.
Nedavno ste sa Merimom Klju~o u
Cankarjevom domuu Ljubljani promovirali
album Zumra, a zatim ste nastupili i u
Njema~koj. Kakve su bile reakcije publike?
U Ljubljani nas je publika zaista
odli~no prihvatila, dvorana kluba
Cankarjevog doma bila je prepuna. To je
bio na{ prvi zajedni~ki nastup tamo, a
planirali smo ga oko godinu dana. Nakon
toga, bila sam u Njema~koj na otvorenju
festivala Dani bh. kulture, gdje sam odràla
dva koncerta, u Dresdenu i Leipzigu. S
obzirom da je to primarno pozori{ni festi-
val, napravili smo ne{to kao teatarski per-
formans, zajedno sa a capella izvo|enjem
sevdalinke, i tako|er smo imali odli~an pri-
jem kod njema~ke publike.
Gdje }e Vas jo{ ljubitelji sevdalinke
mo}i vidjeti do kraja godine?
Za po~etak decembra pripremam mini
bh. turneju sa Bojanom Zulfikarpa{i}em.
Za sada su potvr|eni koncerti u Sarajevu,
Tuzli i u Zenici, a organizator je agencija
Gramofon.
AMIRA MEDUNJANIN, glazbenica
U decembru kre}emo na
mini bh. turneju
DINO MUSTAFI, direktor
Internacionalnog teatarskog festivala MESS
DINO MUSTAFI]
Posebno sam sretan {to }emo ove
godine, pored Sarajeva i Zenice, ponuditi
nekoliko pozori{nih predstava i najmla|oj
publici koja ìvi u sredinama bez
teatarske infrastrukture
DINO MUSTAFI]
Posebno sam sretan {to }emo ove
godine, pored Sarajeva i Zenice, ponuditi
nekoliko pozori{nih predstava i najmla|oj
publici koja ìvi u sredinama bez
teatarske infrastrukture
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
Reìrali ste i adaptirali Ma~ka u ~izmama Charlesa
Perraulta, a premijera }e biti odràna 9. oktobra u
Pozori{tu mladih. Laè li ovaj na{, bosanski ma~ak?
Naravno da ne laè. Sve je ma~ak odradio za svoga
gazdu. Ovog Ma~ka po~eo sam da radim pro{le godine.
Ubacio sam neke nove likove, neke nove odnose, malo
smo sve to pribliìli na{em mladom, modernom gledaocu.
A pripreme za ovu predstavu po~ele su u martu ove
godine, i bilo je dosta zahtjevno. Dok gluma~ke probe
traju od 2. septembra, to je nekih trideset i pet radnih dana.
Vjerujem da }e se na{ Ma~ak u ~izmama dopasti i
roditeljima koji u Pozori{te mladih dovedu svoju djecu.
Jer, uvijek nastojimo da na na{im predstavama za djecu i
roditelji prona|u ne{to za sebe. Da ne bude: ubaci}u dijete
u salu, a ja odoh u birtiju. Vjerujem da smo napravili prist -
ojan posao.
Ko }e igrati u Va{em Ma~ku u ~izmama?
Damir Kustura, Elma Ahmetovi}, Merima Lepi},
Mario Drma}, Sanin Milavi}, Mirza Tanovi} i Adnan
Goro. Muziku su napisali Hamdija Salihbegovi} i Nedàd
Merdànovi} - to je moj tim koji dobija, pa da ja ne mijen-
jam. Scenografiju, kostim i kreaciju lutaka potpisuje
Vanja Popovi}, njen asistent je Dènita Huseinovi}, koja
je zajedno sa Mirjanom îstopoljski izvela i radove na
lutkama. Dramaturg je Aida Pilav.
DRAGO BUKA, glumac i reditelj
U toku su finalne pripreme za 49. izdanje Internacionanog
festivala MESS, koji ove godine traje od 16. do 26. oktobra.
Kao direktor Festivala zadovoljan sam ~injenicom da smo
uprkos brojnim finansijskim problemima, koji su rezultirali
na{im nevoljkim odustajanjem od programa Future MESS, uspj -
eli sa~uvati kontinuitet festivala i odràti visoki standard
ponu|enih predstava. Posebno sam sretan {to }emo ove
godine, pored Sarajeva i Zenice, ponuditi nekoliko pozori{nih
predstava i najmla|oj publici koja ìvi u sredinama bez
teatarske infrastrukture. Uspjeli smo organizovati da nekoliko,
po mom mi{ljenju, odli~nih teatarskih predstava za djecu, koje
dolaze u okviru na{eg programa MESS Children, gostuje i u
Srebrenici i Gora`du. Siguran sam da }e ova gostovanja ne samo
uljep{ati ìvot djece nego i inicirati me|u njima budu}e glumce,
reìsere, pisce, gledaoce i pozori{no obrazovati publiku koju
}emo onda vidjeti na nekom od budu}ih festivala, kaè Dino
Mustafi}, direktor MESS-a.
Ovogodi{nji MESS }e otvoriti njema~ka predstava Pakao na
zemlji, pozori{ta Dorkypark, koju je reìrala argentinska redi -
teljica Constanze Macras. [to se ti~e zna~ajnijih predstava,
zaista imamo dobar MESS. Dolazi nam vi{e od 500 umjetnika iz
13 zemalja, koji }e na{oj vjernoj publici, messovcima, kako ih mi
u {ali zovemo, ponuditi 26 predstava u
11 festivalskih dana. Recimo, Vremena
goda, Makedonca Ivana Popovskog,
koji dolazi sa trupom iz Rusije, zasig-
urno }e ostati zapam}ena po sjajnom
vizuelnom segmentu, ma|arski red-
itelj Mandruszo Kornel gostuje sa
{okantnom i kontroverznom pred-
stavom Led u izvedbi Nacionalnog
teatra iz Budimpe{te, dok }e
Belgijanac Jan Lauwers, sa trupom
Needcompany, predstavom Iza -
belina soba ispri~ati najzna~ajnije
trenutke evropskog dvadesetog
stolje}a, kroz prizmu kompleksnog glavnog lika,
Izabele, ène specifi~nog senzibiliteta. Predstava Medeja ove
godine predstavlja zna~ajnog reditelja Jean Luisa Martinellija,
koji nam dolazi iz Francuske. Naravno, i ove godine }e s nama
biti stari poznanik Paolo Magelli, te Aleksandar Popovski, i jo{
neka velika imena iz regije, kao i Pa{ovi}eva Nora, koja }e
izme|u ostalih predstavljati BiH na ovogodi{njem MESS-u,
veli Mustafi}.
Ma~ak za djecu i roditelje
Uspjeli smo sa~uvati kontinuitet MESS-a
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
Tajni putevi sme}a
U trenutku kada je pa`nja svijeta usmjerena na borbu protiv globa -
lnog zagrijavanja, vijest da je sredinom septembra kod obale Italije
prona|en brod koji mo`da sadrì radioaktivni otpad nije dobila preveliki
publicitet. Skromno je propra}ena i pri~a o internacionalnoj kompaniji
Trafigura, koja trguje naftom i koja je prije desetak dana pristala da isplati
46 miliona dolara od{tete za 30.000 stanovnika Obale Slonova~e ~ija je
naselja prije tri godine zatrovala hemijskim otpadom. Od posljedica je 15
ljudi umrlo, a vi{e hiljada se razboljelo. Strogi zakoni o upravljanju opas-
nim otpadom gurnuli su ovaj ozbiljan posao u sivu zonu. Po dojavi mafi-
ja{a Francesca Fontija, koji tvrdi da je 1992. li~no naredio da se brod sa
nuklearnim otpadom iz Norve{ke potopi 30 kilometara od jugozapadne
obale Italije, olupina je zaista prona|ena, ali rezultati istrage jo{ nisu
saop{teni. Na dnu Sredozemnog mora, koje zapljuskuje obale 22 zemlje
na tri kontinenta, nalazi se mo`da jo{ trideset brodova sa radioaktivnim
otpadom, rekao je Fonti. Pri~a da se mafija umije{ala u dosad najprljavi-
ji posao nije, me|utim, nova i ve} je ko{tala ìvota dvoje ljudi. Italijanska
novinarka Ilarija Alpi i njen kamerman ubijeni su 1994. u Somaliji,
zvani~no u neuspjelom poku{aju otmice. Nova istraga treba potvrditi
sumnje da su mo`da likvidirani jer su pratili trag nuklearnog otpada od
Italije do Somalije. Fonti tvrdi da je za brod sa tovarom iz Norve{ke kal-
abrijska mafija Ndrangheta dobila 100.000 eura. Norve{ka je poznata po
strogim zakonima u oblasti za{tite ìvotne sredine i brod sa nuklearnim
otpadom ne moè tek tako da nestane, osim ako je neko na visokom
poloàju za`mirio na jedno oko, smatra Guardianov kolumnista
George Monbiot. Poznati antiglobalista i eko aktivista, Monbiot ovaj
slu~aj i vansudsku nagodbu Trafigure vidi kao dva nova u nizu primjera
prebacivanja sme}a u tu|e dvori{te da bi velike korporacije sa~uvale
profit. On podsje}a da je tsunami prije pet godina izbacio na obalu
Somalije burad sa bolni~kim otpadom sa Zapada, {to se odrazilo na
zdravlje lokalnog stanovni{tva. Po podacima Evropske agencije za
za{titu ìvotne sredine (EPA), izvoz plasti~nog, papirnog i metalnog otpa-
da iz EU-a udesetostru~io se od 1995. do 2007. Ilegalan izvoz u Kinu
~etiri puta je jeftini od obrade u Holandiji u skladu sa propisima EU-a.
Ameri~ki zakoni su labaviji. Kao {to nisu ratifikovale Kyoto protokol, SAD
su za vrijeme Busha bile jedna od rijetkih zemalja koje nisu ratifikovale ni
Bazelsku konvenciju o upravljanju opasnim otpadom. Stotinu kontejnera
sa sme}em za reciklaù svakodnevno stiè u Hongkong iz SAD-a i
Kanade. Zemljama u razvoju neke vrste otpada su dobrodo{le kao
sekundarna sirovina, ali samo ako stiù legalnim kanalima i u upotre-
bljivom stanju. Ljetos je britanski komunalni otpad stigao u Brazil, obilj -
eèn kao ~ista plastika za reciklaù. Po{iljka zaga|ena prljavim pelena-
ma i ostalim ku}nim otpadom vra}ena je nazad, a tri osobe su u vezi s
ovim slu~ajem uhap{ene. Odba~eni kompjuteri, monitori, {tampa~i, kon-
zole i ve{-ma{ine ~ine gomilu sme}a koja najbrè raste, a obi~no zavr{i
u afri~kim zemljama kao {to su Gana, Egipat i Nigerija. Komponente kao
{to su katodne cijevi ili baterije sadrè {tetne materije i moraju se zbrinu-
ti na odgovaraju}i na~in. Zbog strogih zakona EU-a za obradu elektron-
skog otpada, od o~ekivanih sedam miliona tona, pro{le godine je fabrika-
ma za reciklaù stiglo samo tri miliona tona. Ostatak je vjerovatno
izvezen ilegalno. [verceri imaju provjerene na~ine maskiranja. Roba se
izvozi pod etiketom polovne, ali ~ak i ako joj se nakratko produì vijek,
velika je vjerovatno}a da }e na kraju zavr{iti na nekoj deponiji u Kini ili
Nigeriji, gdje }e deca poku{ati da spale plastiku i izvuku bakar i aluminij,
a usput }e udisati olovo, kadmij, dioksine i druge otrove.
P U T O K O S V I J E T A
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: REUTERS
Vladimir Ilji~ Lenjin, lider bolj{evika,
vodio je u Petrogradu Oktobarsku revoluciju,
koja je po~ela 7. novembra (25. oktobra po
starom kalendaru) 1917., kada je sru{ena
pri vremena ruska vl ada Aleksandra
Kerenskog.
Crvena garda i revolucionarne jedinice su
u rano jutro tog dana zauzele sve va`ne
objekte u gradu, a zatim je Vojno-revolu-
cionarni komitet objavio proglas o padu
pri vremene vl ade, a vl ast j e preuzeo
Petrogradski sovjet radni~kih i vojnih deputa-
ta, tvrde na Wikipediji. Dok je trajala akcija, u
Smoljnom se odràvao Drugi kongres sovjeta
radni~kih i vojni~kih deputata, koji je izabrao
prvu revolucionarnu radni~ko-selja~ku vladu.
S Lenjinom na ~elu, razumije se.
Neki kaù da Oktobarska revolucija nas-
taje kao posljedica I svjetskog rata, dok se
oni drugi pozivaju na slu`bene dokumente
Ruskog carstva. E, to je op{irna pri~a.
Uglavnom, od 1910. do 1914. u Rusiji je evi-
dentirano vi{e od {est hiljada {trajkova. U
martu 1917. po~inje gra|anska revolucija,
car raspu{ta Dumu, a dio poslanika formira
Privremeni izvr{ni odbor. Na 4. kongresu,
odrànom iste godine, bolj{evici donose
odluku o oruànom sukobu.
Sad se vra}amo na po~etak teksta.
Osvojili su bolj{evici sve {to se trebalo osvo-
jiti u Petrogradu, a tada je i okon~ano carsko
razdoblje u istoriji Rusije. Dan poslije, dakle
8. novembra, Kongres Sovjeta je prihvatio
da se do Ustavotvorne skup{tine osnuje
privremena vlada radnika i seljaka, pod
nazivom Sovjet narodnih komesara. Ne{to
kasnije po~eo je krvavi gra|anski rat.
Godine 1918., u martu, potpisan je mirovni
sporazum.
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
P A T I N A S T A K U T I J A
S T R I P A R T I S T
Oktobarska revolucija u novembru
BOLJ[EVIZAM I
REVOLUCIJA
Vladimir Ilji~ Lenjin
vodio je Oktobarsku
revoluciju 1917. godine
P
ozvao me Hamid Sirkukalo da do|em na sastanak u
mjesnu zajednicu penzionera. Okupilo nas se sedam i
po, jer Nedjeljka Mla}anicu nismo mogli ra~unati kao
jednog, zato {to je odmah na po~etku sastanka zaspao, te
tako sve do kraja. U svom uvodnom izlaganju Hamid nam je
kazao da je do{lo vrijeme da i mi penzioneri pokaèmo svoju
snagu, te da se okupimo i solidarno ukaèmo na nepravde
koje nam se nanose. Na prvom mjestu, kazao je Hamid, u
pitanju je lova, jer se ovo vi{e ne moè trpiti. Vrijeme je za
na{e demonstracije.
Kada mi pokaèmo na{u snagu, napomenuo je Hamid,
ovi parlamentarci }e se prepasti, pa odmah promijeniti zakon
i meni pove}ati penziju. A {to samo tebi? - upita Sejdalija
Djevenica. Zato {to sam se ja prvi put sjetio da organizujemo
bunu, odgovara Hamid, a onda }ete i vi do}i na red.
Onda se za rije~ javi Osman-beg Prdovina i upita da li
moè na bunu povesti i svoju hanumu. Evo pedeset godina
podnosim njen buntovni karakter, pa da se i ona uklju~i i sa
sobom ponese oklagiju, mogla bi je gurati odgovornima u
jedno mjesto. Svi se sloì{e neka je povede.
N
eko iz ugla se oglasi da ne zaboravimo Kre{u Poskoka,
koji je u onom ratu razdrljenih grudi skakao na
tenkove, pa bi to i sad ~inio, ali nije do{ao na sastanak
po{to ga je ne{to u{}aklo u le|ima. I tu se svi sloìsmo, a
Sejdalija opet se javi: zar ga je to ufatilo u le|ima, a ja mis-
lio da ima hemoroide.
Zatim je Hamid razra|ivao strategiju. Po{to nam
svakako odmah ne}e glave{ine iza}i u susret, osta}emo neko
vrijeme stacionirani u Sarajevu. Ve} je osigurano da budemo
smje{teni po no}i u Holiday Innu. Ne da |avo Sejdaliji, pa
pita: Pa mi smo ionako stacionirani u svojim stanovima u
Sarajevu. Ti ni{ta ne zna{!, zavika Hamid, drugo je voditi rat
iz ku}e, a drugo iz hotela. Kako je na{e mudro rukovodstvo
u oslobodila~kom ratu porazilo agresora, nego iz mirnog
{taba vode}i ofanzive.
Svi smo se sloìli da je za na{ poduhvat potrebna logisti-
ka, {ta }e re}i penezi. Hamid nam je kazao da je ve} u dogovorima
sa Nihadom Imamovi}em, koji dugo vremena pomaè sve
one koji su u nevolji, pa tako stalno daje pare SDA. A {ta je
ovo na{e, pita se Hamid, nego isto tako jedna demokratska
akcija. Ima izgleda da se uveèmo s Fahrudinom
Radon~i}em, mada je on sada u frci, osniva stranku. A to je
ba{ pogodno za nas, mi }emo ga podràti na izborima, neka
on nas podrì oko na{eg kulturnog i dostojanstvenog ru{enja
vlasti. Kad bi on stao na na{u stranu, odmah su tu u paketu i
Bakir Izetbegovi}, [ahinpa{i} [aja i Ali Ga{i.
Odmah tu upada opet Sejdalija s pitanjem. [to }e nam
Ali Ga{i, kad je on u zatvoru. Ti ne zna{ ni{ta i nemoj se vi{e
javljati! - strog je Hamid. Jer ako je na na{oj strani Ali Ga{i,
ti ne zna{ koliko onda imamo sljedbenika! I budu}ih
zatvorenika.
S
tidljivo se javi Mehmed Puniga}a. Kaè: Da mi je znati
za koga }emo traìti ostavku, koga }emo izdevetati da
vi{e ne do|e sebi. Ja bih predloìo da prvo opalimo po
Miljenku Prda{evi}u, eno ga u Skup{tini, radi na protokolu.
[ta nam je on skrivio? - pitamo. Mo`da nije vama, a meni
jest, odgovara Mehmed. Stanuje u zgradi vi{e mene, pa
svako malo baca |ubre kroz prozor. Ljeti ne mogu da
otvorim svoj prozor, stalno me zasipa krme}im otpacima. Taj
je ~ovjek prava boìja napast. A i Srbin je.
O tom Miljenku }emo kasnije raspravljati. Sada smo
se dogovorili da prvo traìmo ostavku Niki Lozan~i}u.
Bruka penzionere, dobija mirovinu iz Hrvatske, a hvali se
da ima puno posla. Pa kakav je to umirovljenik koji radi,
sram ga i stid bilo! Zatim }emo traìti ostavku od Safeta
Halilovi}a {to ni{ta ne radi. Ne}emo valjda mi penzioneri
za njega raditi! Dalje smo se dogovorili da sastavimo
spisak koga }emo sve {upirati, a svako od nas neka stavi
na taj spisak po desetak imena. I onda }emo zaredati da
sve degene~imo.
Negdje pred kraj sastanka do|e na vrata Bahrija
Abduhamidovi}. Pomaè se {tapom, jednu nogu vu~e za
sobom, a jedna mu ruka ne prestaje mlatiti. Po{ao je on na vri-
jeme na sastanak, ali od velike gu`ve nije mogao pre}i preko
ulice, auti samo tutnje. Kaè da bez njega nema na{eg protes-
ta, ho}e da bude u prvim redovima. Kad je propustio u ovom
ratu da odmah na po~etku bude uz ]elu, Cacu, Juku, ne}e
sebi dozvoliti da presko~i jo{ jednu uspostavu reda i nereda.
Upravo smo krenuli da sastavljamo zaklju~ke, da pi{emo
na{ operativni plan, kad u|e Marica, po slu`benoj du`nosti
~ista~ica. Sve nas ispra{i napolje, psuju}i {to smo joj napunili
pepeljare ~ikovima. Zabrani}e vam vlast pu{enje, pa }ete
odmah cr~i!, kaè Marica.
Svaka revolucionarna akcija ima prepreka, pa }emo i mi
ovu s Maricom prebroditi. Neka se u vlasti ne nadaju da smo
odustali. Eto nas koliko sutra.
HRONIKA IZ MALOG MOZGA
Sada smo se dogovorili da prvo traimo ostavku Niki Lozaniu.
Bruka penzionere, dobija mirovinu iz Hrvatske, a hvali se da ima
puno posla. Pa kakav je to umirovljenik koji radi, sram ga i stid bilo!
Zatim emo traiti ostavku od Safeta Halilovia to nita ne radi.
Neemo valjda mi penzioneri za njega raditi!
DEMONSTRACIJA SILE
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

Slobodna Bosna 673

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 673

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZLATNI LJILJANI PROTIV DR@AVE: SKICE ZA PORTRET PATKOVI]A I RAD@E

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009. 14

zemlju, dobio sam nekoliko udaraca. Nisam

istra`itelji MUP-a Zapadnohercegova~ke

retni Vedran Pulji} ubijen iz policijskog

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009. 23

Slobodna Bosna otkriva sadraj dokumenta s kojim

BIH - za poljoprivredu i nau~ni razvoj -

{efovima dr`ava garanata Dejtona, svet-

unaprediti, a da se ne ru{i. ^ak je i

8.10.2009. I SLOBODNA BOSNA 39

te{ko je ne izgubiti od najbolje repreze n -

SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009. 50

je uvijek raspolo`en. Prihvata ih kao ne{to

tu predvi|ali blistavu karijeru. [ta se desilo

i o~uhom bio odselio u Durban (Ju`noa f -

kako je redovno masturbirao, zbog ~ega se gorko kajao, ne toliko iz

vino, pa ~ak i nerazbijena boca {ampanjca u

61 SLOBODNA BOSNA I 8.10.2009.

You might also like