Slobodna Bosna 677

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
Srbijanska operacija Morava ulila se u Miljacku

BALKANSKI PUTEVI DROGE
www.slobodna-bosna.ba
KOM[I]EV DIPLOMATSKI FAVORIT: IVAN BARBALI], STIHOKLEPAC IZ UN-a
SUKOB OHR-a I AVAZA
Radon~i}ev
obra~un sa
Gregorianom
HERCEGOVA^KA VEZA
Policijska operacija od Trebinja
do Gruda
U posljednjih deset mjeseci, u zajedni~kim
akcijama svih policijskih i obavje{tajnih
agencija u BiH na podru~ju Hercegovine
uhap{eno je na desetke krijum~ara droge i
zaplijenjeno blizu 200 kilograma raznih opi-
jata ~ime je takozvani ju`ni krak na putu
{verca narkotika kroz BiH zna~ajno uzdr-
man, na{a novinarka pi{e o efektima
zdruène policijske operacije protiv herce-
gova~ke narko-mafije koja je ve} rezultirala
i prvim sudskim presudama
SAND@A^KA
NARKO-HRONIKA
Kako se Morava ulila u Miljacku
Nakon srbijanske policijske akcije
Morava u kojoj je u Sandàku privedeno
desetak narko-dilera, do{lo je do pometnje
na trì{tu narkotika, ali i op{te panike
me|u krijum~arima droge; na{ novinar
istraìo je koji su efekti akcije Morava i
ko su vode}i narko-bossovi u Sandàku
koji imaju svoju mreù dilera u BiH
RAT ZA ENERGIJU
Ho}e li Rusi istisnuti INU i MOL iz BiH
U narednih desetak dana Vlada Federacije
BiH slu`beno }e pokrenuti inicijativu za
raskidanje ugovora o dokapitalizaciji
Energopetrola; Slobodna Bosna analizira
ho}e li federalna Vlada istrajati na ovom
zahtjevu i otkriva za{to Energopetrol ima
strate{ki zna~aj u ruskim planovima ener-
getskog pokoravanja Balkana
BOSANSKA ENCIKLOPEDIJA
ZLOÎNA
Dosje Podrinje
U i{~ekivanju odluke o tome da li }e
Radovanu Karadì}u biti nametnut branitelj
ili }e mu se suditi u odsustvu, koju }e
Sudsko vije}e Tribunala u Haagu saop}iti
pismenim putem tokom ove sedmice, na{ je
novinar istraìo ko je sve do sada osu|en
za zlo~ine u Podrinju koji ~ine glavninu
optu`nice protiv Radovana Karadì}a
NEKI DRUGI ROMI
Romi grade svoju fabriku
Predsjednik Udruènja Romska bra}a
Sko~i} iz Tuzle FADIL FERHATOVI] èli
graditi fabriku u BiH; u toj fabrici bi radili
Romi, a novac s pravom, a pomalo i iz
inata, traì od dràve i nevladinih romskih
organizacija koje su na pri~i o sirama{tvu i
bijedi Roma sakupile i uludo potro{ile
milione maraka
NOGOMET
Najbolji igra~ hrvatske lige
ERMIN ZEC (21), igra~ [ibenika i
nogometni reprezentativac BiH, ove je
sezone najbolji napada~ hrvatske
nogometne lige; za na{ list Ermin Zec pri~a
o svojim po~ecima u rodnom Bugojnu,
otkriva za{to je umjesto u @eljezni~aru
zavr{io u [ibeniku i kako je postao
nogometa{ za kim se otima pola Evrope
POGORELI] OPET U
SARAJEVU
Vrhunski pijanista i nekada{nja
ko{arka{ka nada
LOVRO POGORELI], jedan od vode}ih
evropskih pijanista, odrào je 3. novembra
svoj {esti sarajevski koncert, u Domu
Oruànih snaga BiH; za Slobodnu Bosnu
govori o odrastanju u Beogradu, nastavku
{kolovanja u Zagrebu, boravku u Parizu,
basketu i Franzu Lisztu
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,
Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
16
20
26
66
32
48
54
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009. 4
JATACI U BANJALUCI
Bjegunac od
hrvatskog
pravosu|a Draèn
Golemovi} krije se
u Banjoj Luci
Kontroverzni gra|evinski poduzetnik iz
Istre Draèn Golemovi}, posljednji
~lan sve brojnije zajednice bjegunaca
koji su spas od pravosudnog progona u
Hrvatskoj na{li u BiH, privremeno se
skrasio u Banjoj Luci gdje, kako
najavljuje, ima ozbiljne poslovne
planove. Protiv Golemovi}a je na
@upanijskom sudu u Rijeci 9. oktobra
podignuta optu`nica koja ga, zajedno s
jo{ osam osoba (policajaca, carinika,
op}inskih slu`benika), tereti za
zlouporabu slu`benog poloàja i druga
kaznena djela. Draèn Golemovi} je
uhap{en u maju ove godine, u velikoj
USKOK-ovoj operaciji Ipsilon, ali je
nakon vi{emjese~nog boravka u
pritvoru, kratkotrajno pu{tanje na slobo-
du iskoristio da iz istarskog gradi}a
Pore~, u kojem ìvi posljednjih godina,
pobjegne u BiH. Golemovi} je, ina~e,
ro|en u Derventi i uz hrvatsko, posjedu-
je i bosansko dràvljanstvo. Navodno
mu je u bijegu pomogao njegov blizak
prijatelj Mladen Gudelj, jedan od
vi|enijih pripadnika bosanskog krimi-
nalnog klana u Hrvatskoj. Gudelj je
ro|en u Bugojnu, u ratu je bio pripadnik
Nihad Bojadì}, ratni zamjenik zapovjed-
nika Specijalnog odreda za posebne namjene
Zulfikar, uhap{en je u srijedu (4. novembra)
ujutro, u centru Sarajeva, u neposrednoj blizi-
ni zgrade Zajedni~kih institucija BiH na
Marijin Dvoru. Bojadì}a su, dok se vozio u
svom automobilu, zaustavili pripadnici
Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA-
e), a ve} se nekoliko minuta kasnije na{ao u
prostorijama Tuìteljstva BiH. Nihad
Bojadì} je priveden po nalogu Odjela za
ratne zlo~ine Tuìteljstva BiH, kao peti
osumnji~eni u istrazi protiv nekada{njih pri-
padnika Armije BiH kojima se na teret stavl-
ja ubojstvo hrvatskih civila i vojnih
zarobljenika u hercegova~kom selu Trusina.
Prije Bojadì}a su, podsjetimo, sredinom
septembra uhap{eni njegovi suborci iz
jedinice Zulfikar: Nedàd Hodì} zvani John
Wayne, Mensur Memi} zvani Menta i
Dèvad Sal~in zvani Struja, dok je ~etvrti
osumnji~eni Senad Hakalovi} bio pripadnik
brigade Neretvica. Nakon Hodì}a, Memi}a,
Sal~ina i Hakalovi}a, u Sjedinjenim Ame -
ri~kim Dràvama su uhap{eni Rasema Han -
danovi} zvana Zolja i Edin Dèko, ~ija se
ekstradicija u BiH o~ekuje uskoro.
Prema informacijama iz Tuìteljstva BiH,
Nihad Bojadì} je osumnji~en za kazneno
djelo ratnog zlo~ina protiv civilnog stano -
vni{tva koji su u selu Trusina, 16. aprila
1993., po~inili pripadnici odreda Zulfikar.
Tada su ubijena 22 stanovnika, 19 civila i tri
vojnika HVO-a koji su se prethodno predali,
dok su ~etiri osobe ranjene, me|u njima i
dvoje djece.
Uhap{eni Nihad Bojadì}, po ~inu
brigadir, jo{ je uvijek aktivni pripadnik
Oruànih snaga BiH. U trenutku hap{enja
nalazio se na du`nosti pomo}nika na~elnika
za civilno-vojnu suradnju u brigadi Takti~ke
podr{ke Oruànih snaga BiH. Kako nez-
vani~no doznajemo, Bojadì} je nedavno
podnio zahtjev za penzionisanje, premda su
mu vojne obveze, i do sada, bile u drugom
planu. Nihad Bojadì} je, naime, prije neko-
liko godina postao vlasnik caffea Oscar u elit-
nom sarajevskom naselju Ciglane. Pored
toga, u strogom centru Sarajeva, ima i pros-
trani stan koji je dobio od biv{eg Ministarstva
obrane Federacije BiH. Iako istraga protiv
njega jo{ nije zavr{ena, bit }e zanimljivo vid-
jeti ho}e li se Tuìteljstvo BiH ozbiljnije poz-
abaviti i njegovom ulogom u obra~unu
izme|u jedinica Armije BiH, u januaru 1993.
na Igmanu. Pojasnimo da je Nihad Bojadì}
tada bio prvoosumnji~eni za likvidaciju
Samira Kahfedì}a Kru{ke, desne ruke kasni-
je ubijenog Juke Prazine.
No, budu}i da je Specijalnim odredom za
posebne namjene pri [tabu Vrhovne
komande Armije BiH Zulfikar zapovijedao
Zulfikar Ali{pago zvani Zuka, za o~ekivati je
da bi se i ovaj novope~eni sarajevski ugos-
titelj uskoro mogao na}i me|u uhap{enima.
Jednako tako tuìteljica Vesna Budimir, koja
vodi istragu o zlo~inu u Trusini, jo{ uvijek
utvr|uje i odgovornost Bojadì}evog i
Ali{paginog zapovjednika Sefera Halilovi}a,
ratnog na~elnika [taba Vrhovne komande
Armije BiH.
Tuìteljica Budimir, zbog stalnih,
ozbiljnih prijetnji koje je po~ela primati prije
mjesec i pol dana, netom poslije prvih
hap{enja vojnika iz jedinice Zulfikar, ima
stalnu za{titu (policajci je ~uvaju 24 sata),
kakvu do sada nije imao nitko od njezinih
kolega iz Tuìteljstva BiH. Neke od prijetnji
tuìteljici Budimir uputio je i Semir
Halilovi}, sin Sefera Halilovi}a?!
(S. Mijatovi})
SIPA uhapsila i Tuilatvu
BiH predala Nihada
Bojadia, jo jednog
sudionika zloina nad
Hrvatima u selu Trusina
ISTRAGA ZLOÎNA U TRUSINI
MINI MARKET
Draèn
Golemovi}
FOTO NEDJELJE
FOTO: FEHIM DEMIR
5
specijalne postrojbe HVO-a Garavi, a
hrvatskoj je javnosti poznat kao kum
Vinka @uljevi}a Klice, tako|er
Bugojanca, i jednog od najmo}nijih
hrvatskih mafija{a.
I mada je vijest da je odbjegli hrvatski
gra|evinski poduzetnik, koji je u Istri
sagradio osamdesetak luksuznih vila,
uto~i{te na{ao u Banjoj Luci mnoge izne-
nadila, bolji poznavatelji kriminalnog
podzemlja u Hrvatskoj tvrde da je Draèn
Golemovi} jo{ odranije u Srbiji i Republici
Srpskoj imao brojne partnere, krajnje
sumnjive poslovne reputacije. Navodi se i
kako je Golemovi}a sa srpskim kriminal-
cima upoznao njegov kum, hrvatski kralj
poker aparata Vjeko Sli{ko, koji je ubi-
jen 2001. Draèn Golemovi} je nakon
smrti vjen~anog kuma oènio njegovu
suprugu Danijelu Sli{ko, posvetio se
novom biznisu, no veze s kriminalnim
miljeom nikada nije prekinuo. Proteklih su
godina u njegovim istarskim vilama ljeto-
vali mnogi srpski kriminalci, osobito iz
Beograda i Banje Luke. (S. M.)
MOKRA MORA
Nezadovoljan
pitanjima
Aleksandra
Stankovi}a, Emir
Kusturica
prekinuo intervju
Samo dvadesetak minuta nakon {to
je, po~etkom ove sedmice, na Mokroj
Gori sa reìserom Emirom Kusturicom
zapo~eo razgovor za talk show
Nedjeljom u 2 na HTV-u, Aleksandar
Stankovi} zajedno sa svojom
~etvero~lanom ekipom bio je prinu|en
obustaviti snimanje i napustiti ovo
mjesto. To je od gostiju iz Hrvatske vrlo
rezolutno zatraìo Kusturica a nakon
Stankovi}evih provokativnih pitanja o
njegovom odnosu prema Slobodanu
Milo{evi}u i susretu koji je uslijedio
nakon {to je Kusturica 1995. godine na
festivalu u Cannesu dobio Zlatnu palmu
za film Undergraund. Uz rije~i Ne}e{
preko mene glumiti veliku zvijezdu i
skupljati poene u Zagrebu, Kusturica
je zatraìo od HTV-ove ekipe da se
izgube, ali bez kasete na kojoj je
snimljen do tada vo|eni razgovor.
(A. S.)
MINI MARKET
Jadranka Kosor u Sarajevu
5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA
SRDAÂN RAZGOVOR
Visoki predstavnik Valentin Inzko
i premijerka Hrvatske Jadranka Kosor
PREMIJERI
SUSJEDNIH
DR@AVA
Jadranka Kosor i
Nikola [piri}
DIRLJIV SUSRET
Kardinal Vinko Pulji}
i hrvatska premijerka
P
rije nekih mjesec-dva pozvao me visoki predstavnik
u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko da mu se
pridruìm u nekoj kafani smje{tenoj na obodu
Sarajeva. Moj je odgovor bio relativno lapidarno, pitijski
sro~en; ako gospodin Inzko, kojeg neobi~no cijenim, èli
da me vidi i ~uje, te ukoliko insistira da se na|emo u
kafani, onda ja barem imam toliko slobodnog prostora da
izaberem kafanu u kojoj }emo se sresti. [to bi rekao
nekad davno stari marksisti~ko-praksisovski profesor
Vanja Sutli} (otac aktuelnog istoimenog ravnatelja
Hrvatske televizije): Ako ve} ne moèmo mijenjati
svijet, hajdemo promijeniti kafanu. Dva-tri nezaboravna
druènja provedena u Faàni sa profesorom Sutli}em
ostat }e upam}ena po njegovim upozorenjima da treba
maksimalno smanjiti Rane radove (jutarnje kupanje,
tu{iranje, higijenu...) te se u cijelosti, od rane zore,
posvetiti alkoholu i sli~nim hedonisti~kim, zahtjevnim
uìcima.
Visoki predstavnik Inzko se tako na{ao na mojoj
slobodnoj kafanskoj teritoriji.
U svojoj novoj, najnovijoj, esejisti~ko-sinteti~koj
knjizi Tunjo veliki i u Tunje mali, tek objavljenoj,
takore}i glancerici, knjièvnik Marko Ve{ovi} ne{to
serucka oko toga je li meni pokojni Vanja Sutli} rekao
ovo, ili mi je rekao ono. U ono vrijeme (86.-87. godina)
kada sam ja ra{irenih u{iju slu{ao Sutli}eve anegdotalne
reminescencije na temu njegovih kolega Marcusea,
Kolakowskog, Adorna..., kada me je op~injavao
tehnikama u teoriji i praksi gospon Vanja Sutli}, Ve{ovi}
je iste znanstvene tehnike savladavao uz pomo}
svemogu}eg kolege, njema~kog stipendiste, profesora
Filozofskog fakulteta Alekse Buhe. Mogu}e je na tu
temu {to{ta dodati, ali to ovome tekstu uop}e ne}e
koristiti; eventualno bi se od daljneg raspleta mogao
okoristiti spomenuti besposli~ar - federalni poslanik
Ve{ovi}.
Dakle, da okon~amo ovu pomalo monotonu pri~u,
visoki predstavnik Valentin Inzko je do{ao u moju
kafanu pod dogovorenim sigurnosnim sta ndardima
koji nisu nimalo jednostrani, unilateralni. Prefinjeni
austrougarski diplomata savr{eno se uklo pio u
dru{tvo koje je zatekao; kakve su tu {ege i zajebancije
svake vrste padale nemogu}e je opisati i do~arati.
Moji (do)ìvotni prijatelji Milo{ Vasi} i Tanja
Tagirov koji su sjedili za stolom ni dan-danas se ne
mogu na~uditi kako se uop}e moè desiti takav
kafansko-socijalni kontekst, ugo|aj, manje-vi{e.
Profesoru Franji Topi}u, {efu kulturnog dru{tva
Napredak, koji je bio u dru{tvu veleposlanika Inzka,
kazao sam da je jedini ozbiljan uvjet da nam se
priklju~e za kafanskim stolom taj da ni{ta ozbiljno ne
potegnu, nikakvo te{ko pitanje, koje traì jo{ teì
odgovor. Tako je i bilo.
P
rije pet-{est godina popio sam, negdje na Grbavici,
opro{tajno pivo sa tada{njim visokim predstavnikom
me|unarodne zajednice u BiH Wolfgangom
Petritschem; kakvih smo se te{kih, delikatnih tema te
ve~eri dotakli Petritsch i ja, niko ne bi vjerovao: krenuli
smo od povijesti piva u Sarajevu, pa okon~ali sa
uskotra~nim prugama u austrougarskom vaktu. Svje -
dokinja mi je Alexandra Stiglmayer, tada{nja glasno -
govornica Ureda Visokog predstavnika u Bosni i
Hercegovini.
Raffi Gregorian, zamjenik visokog predstavnika
me|unarodne zajednice u BiH, jednom je, nekada, svojoj
prijateljici koja je radila u UN-ovoj misiji u @enevi,
napisao dirljivo pismo: Danas sam u Banjoj Luci doìvio
pozitivan {ok: srpski novinari su za najboljeg bh.
novinara proglasili muslimana koji je nov~ani dio nagrade
poklonio katoli~kom karitativnom dru{tvu .
Taj muslimanski novinar, ako ste uop}e sumnjali,
bio sam ja. Uop}e se ne sje}am o kojim se i kolikim
parama radilo, sje}am se samo svoje radosti kad sam ih
turio u ruke ovla{tenog predstavnika katoli~ke karitativne
udruge. I dan-danas kad se sjetim te jedno~inke u dvorani
Narodnog pozori{ta Banje Luke, lijepo mi bude fino,
toplo i ugodno.
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Zna Mustafa odakle izvire moja novinarska hrabrost i odvanost -
osigurao mi je Raffi Gregorian, ameriki islamofob, kojeg, dodue, ja
ne poznajem, niti imam ambiciju da ga upoznam. Gregorianu smo mi
marginalna pojava, kolateralna djeica, on ozbiljne poslove zavrava
sa Radoniem u Sarajevu i Kopanjom u Banjoj Luci; tano, jesu
bagra i jedan i drugi, ali reflektiraju, posreduju ritam javnosti
PET LICA TRA@I PISCA ILI
REMINESCENCIJE JEDNOG ISLAMOFOBA
Pi{e: SENAD AVDI]
Meni rad za ameri~ke obavje{tajne slu`be potura efendija Ceri}, koji je u m
Raffija Gregoriana ni te, kao ni narednih hiljadu-dvije ve~eri
nisam upoznao; namjestilo se milion prilika da se napokon
upoznamo, me|utim, {to bi rekao moj pitomi drug Mom~ilo
Bajagi} Bajaga u pjesmi Vesne Zmijanac, jednostavno nije nam se
dalo...
I
mao bih {to{ta (i) sa Mom~ilom Bajagom raspraviti, od
neopri~anih zavodljivih, {kakljivih pri~a iz Maribora, Zenice...,
ali mi to ne dozvoljava vrhovni vjerski poglavar moje fiktivne
vjerske skupine, viso~ko-visoki ajatoloah Mustafa Ceri}. Zna Mustafa
odakle izvire moja novinarska hrabrost i odva`nost - osigurao mi je
Raffi Gregorian, ameri~ki islamofob, kojeg, dodu{e, ja ne poznajem,
niti imam ambiciju da ga upoznam. Gregorianu smo mi marginalna
pojava, kolateralna dje~ica, on ozbiljne poslove zavr{ava sa
Radon~i}em u Sarajevu i Kopanjom u Banjoj Luci; ta~no, jesu bagra
i jedan i drugi, ali reflektiraju, posreduju ritam javnosti.
Bistar je, inteligentan i podosta na~itan vjerski poglavica
bosanskih musimana Mustafa Ceri}. Tvrdi pazar efendija,
dokazuju}i kako iza svake budala{tine koju ja napi{em stoji Raffi
Gregorian, {to }e re}i oficijelna ameri~ka administracija.
Nikad u Americi nisam bio, niti namjeravam, ali meni rad
za obavje{tajne slu`be spo~itava u komunizmu slu`beno
instalirani imam u Chicagu, efendija Ceri}, koji je u
slobodnom vremenu obavljao dru{tveno korisne poslove.
Pa, majka mu stara, milion sam provjera morao pro}i da bih
svojevremeno prisustvovao koncertu Clasha u Gr~koj! Ne
o~ekuje valjda efendija Ceri} da }emo mu povjerovati kako je
u Ameriku poslan a da nije dobio suglasnost odre|enih
slu`bi.
Dakle, efendiji Ceri}u je mnogo pametnije da me ne poteè za,
tradicionalno otrovan, jezik. Jutros, na ranom sabahu, gledam
Dyrka Nowitzkog i fascinira me to ~eljade koje je ubacilo za
Dallas 29 ko{eva u jednoj ~etvrtini. To je ono lice Amerike koje
volim.
Dobra je Amerika, ustvari nije toliko lo{a dok god trpi nas
ovakve kakvi smo!
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
ra~na komunisti~ka vremena u slobodno vrijeme obavljao dru{tveno korisne poslove!
VAZ ZA AVAZ
Reisu-l-ulema
Mustafa ef. Ceri}
F
O
T
O
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
ÊTVRTAK, 29. OKTOBAR
Tek kasno no}as mi javi{e da je SDP
BiH u Sarajevu odrào javnu tribinu pod
neformalnim nazivom Svi smo mi Damir
Hadì}. Govorili su Lagumdìja, Behmen,
i, naravno, predsjednik Predsjedni{tva BiH
@eljko Kom{i}. Kasnije }e gradsko-malo-
gra|anska, privatno-javna televizija Studio
99 emitirati cijeli tok diskusije tokom kojeg
je Kom{i} moje pisanje o njegovom nezn -
anju i nekompetenciji nazvao pasjaluci-
ma. Prije nepune tri godine, kada se
Kom{i} prvi put provozao skupocjenim
automobilom koji mu je donirao ugledni
poduzetnik Robot Selver Oru~, kojem je
Kom{i} dopustio da svoj trgova~ki centar
izgradi u dvori{tu Op}ine Novo Sarajevu,
napisao sam i ne vidim razloga da to ne
ponovim: Sretan put, predsjedni~e, i dovi -
|enja
PETAK, 30. OKTOBAR
Prepri~ava mi prijatelj kako se danas, na
kraju stresne radne sedmice, posva|ao sa
kolegicom na poslu. Da sam ti ja èna, sutra
bih ti u jutarnju kafu usula otrov, rekla mu
o{trokondà. Da si mi ti èna, ja bih se sam
otrovao jo{ ju~er, odgovorio joj je.
SUBOTA, 31. OKTOBAR
Sve sam na{e nogometne reprezenta-
tivce danas odgledao, u svim mogu}im
evropskim ligama. Misimovi} i Pjani} igra-
ju savr{eno, Dèko malo za{topao, Spahi}
se nije ba{ proslavio, Medunjanin je vrlo
ozbiljan majstor, Sejo Salihovi} i Vedo
Ibi{evi} igraju tek sutra, Ibri~i} prosje~an u
groznoj utakmici Hajduk - Dinamo, Boris
Pandà bezveze isklju~en. Gledao sam i
Glasgow Rangerse i fenomenalnog Sa{u
Papca koji ne}e da igra u ]irinoj i na{oj
reprezentaciji. ]iro je, znam, uradio sve da
vrati Sa{u tamo gdje mu je mjesto -
upra`njena i nenadoknadiva pozicija lijevog
beka u bh. selekciji. Evo i ja }u to uraditi,
jer znam da }e Papac to pro~itati: Sa{a,
vrati se, molim te, neophodan si nam;
zamisli da Radomir Anti} u Srbiji ostane
bez Nemanje Vidi}a!?
NEDJELJA, 1. NOVEMBAR
NELE KARAJLI] u Glasu Srpske
najavljuje koncert svog No smoking benda
u Banjoj Luci 29. novembra. To je, ako se
ne sje}ate, u nekada{njoj dràvi bio Dan
Republike, a istovremeno naziv megahita
Zabra njenog pu{enja, grupe koja je u
sukcesiji rahmetli dràve nekom sre}om
pripala Bosni i Hercegovini. Nekom sre}om,
tako|er, danas preslu{avam novi album
na{eg Pu{enja, naslovljen Muzej revolucije.
Neka Nele poslu{a Sulinu briljantnu pjes-
mu Samir-time i direktno se ubije bez pre-
dumi{ljaja!
PONEDJELJAK, 2. NOVEMBAR
Briljantan je onaj NENAD ÂNAK,
vojvo|anski socijaldemokrata i autono-
ma{. Obja{njava danas za{to o budu}em
Statutu Vojvodine kojim se regulira ustavno-
pravni status te srbijanske pokrajine èli
razgovarati u Beogradu (sa predsjednikom
Borisom Tadi}em i premijerom Mirkom
Cvetkovi}em) a ne u Novom Sadu sa nji-
hovom lokalnom podru`nicom. Kada uzme -
te fijaker, vi se o vo`nji dogovarate sa
ko~ija{em, a ne sa konjem, veli ânak.
Gledano iz na{e bosanskohercegova~ke,
dubinski decentralizirane dràvnopravnos-
ti, pomalo perverzno i dekadentno zvu~i da
se status jedne po svemu zaokruène regije,
Vojvodine, u kojoj ìvi skoro dva i po mili -
ona stanovnika, regulira na razini statuta a
ne Ustava. Svaki ve}i grad u BiH (Mostar,
Sarajevo...), svaki kanton u Federaciji ima
svoj ustav, a Beograd to Vojvodini ne
dopu{ta. I opet ânak: Nema mogu}nosti
totalitarne vlasti u decentraliziranim zajed-
nicama.
UTORAK, 3. NOVEMBAR
Uvjeravao sam mjesecima ANDREJA
NIKOLAIDISA, ìvci su mi se od uvjera-
vanja istanjili, kako je u sudskom procesu
koji je na crnogorskom sudu protiv njega
pokrenuo Emir Kusturica, mnogo va`nije to
da on ne izgubi sudski spor nego {to
grozni~avo prikuplja pare ako slu~aj, po
njega, lo{e sudski okon~a. On je vi{e
vjerovao Hadìfejzovi}ima, Hadìhafizbe-
govi}ima... koji su ga bodrili rije~ima samo
ti to guraj, mi }emo platiti. Neki moji pri-
jatelji pravnici su napisali fenomenalan,
pravno besprijekoran prigovor na Kusturicinu
tu`bu protiv Andreja; crnogorske sudije ga
nisu uvaìle, {to ne zna~i da ne}e me|unaro-
dni suci u Strasbourgu, gdje je slu~aj
Kusturica protiv Nikolaidisa uredno prosli-
je|en. Nasla|uje se u dana{njem Oslobo -
|enju pisac-urednik Muharem Bazdulj nad
presudom Nikolaidisu u svjetlu ~injenice da
je Andrej na{ao posao u kabinetu predsjedni-
ka Skup{tine Crne Gore Ranka Krivoka pi}a.
Ne}emo sada otvarati pitanje koja poslovno-
politi~ka struktura pla}a Bazdu lja, a koja
Nikolaidisa, ostaje jedna i jedina nesporna
~injenica: Andrej je pisac, i to ozbiljan, a
Bazdulj se bezuspje{no trudi da to bude...
SRIJEDA, 4. NOVEMBAR
Ne znam, niti ima potrebe da znam, {ta je
sino} na dràvnoj televiziji drobio/vazio vjer-
ski poglavica muslimana u BiH MUSTAFA
ef. CERI]. Me|utim, jutros mi sarajevski
prijatelj, gospodin iz reda ostalih, nakon
Ceri}evog obra}anja javnosti, poru~uje da
uùrbano pakuje kofere i fata se noge-
bjeì iz Sarajeva. Imao je moj rahmetli otac,
pravdoljubivi idealista, ozbiljan plan: tuìti
reisa Ceri}a zbog javne uvrede da je njegov
sin (to jest ja) nenormalna, islamofobi~na
nakaza. Sprije~io sam starog u toj avanturi,
po~esto mi zbog toga bude ào. A imao je
Muslija, moj stari, jednostavan dokazni pos-
tupak: da se pred sud dovedu njegov sin
Senad i Ceri}ev sin pa da sud profesionalno i
nepristrasno odlu~i koji od prisutnih sinova
nije normalan.
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
RAMIZ AFEROVI]
Svjetska banka
odbila suradnju
s Razvojnom
bankom FBiH
Vlada Federacije BiH skoro puna dva
mjeseca skrivala je od javnosti informa-
ciju da je Svjetska banke odlu~ila do
daljnjeg prekinuti suradnju s
Razvojnom bankom FBiH. Kreditni
aran`man Svjetske banke odobren
Federaciji BiH za podr{ku malim i sred-
njim preduze}ima u visini od 70 miliona
dolara ne}e biti realiziran preko
Razvojne banke FBiH, {to bi bilo
logi~no, nego putem Fondacije Odraz,
budu}i da Razvojna banka FBiH nije
zadovoljila postavljene kriterije.
Nakon {to je u javnost procurila infor-
macija o odluci Svjetske banke, javno
se oglasio i predsjednik uprave
Razvojne banke FBiH Ramiz Dàfer-
ovi}, koji je postavio krivo pitanje treba
li uop}e ovoj dràvi Razvojna banka?!
Naravno da treba, samo na njenom
~elu o~ito ne bi trebao biti Ramiz
Dàferovi}. Ako ni zbog ~ega drugog,
onda zato {to je lak{e smijeniti pred-
sjednika Razvojne banke Ramiza
Dàferovi}a nego predsjednika Svjetske
banke Roberta Zoellicka. (S. B.)
Tijesnom ve}inom glasova Predsta -
vni~ki dom Parlamenta BiH odbacio je ini-
cijativu SDP-ovog zastupnika Denisa
Be}irovi}a da se svim profesionalnim zas-
tupnicima pla}e umanje za 30 posto a
pau{ali za 50 posto, te da se ukinu naknade
za regres, u~enje stranih jezika, dnevnice za
putovanje u inostranstvo i sudjelovanje u
radu parlamentarnih komisija.
Be}irovi}ev prijedlog ne samo da nije
dobio potrebnu ve}inu nego je u ve}ini
diskusija okvalificiran kao providna dema -
gogija. Protivnici ovog prijedloga Be}i -
rovi}a su optuìli da je svoju inicijativu
dizajnirao tako da za ve}inu zastupnika ne
bude prihvatljiva, dakle tako da pla}e i
naknade ostanu netaknute a da Be}irovi} i
SDP besplatno pokupe politi~ke poene, i da
zajedno s ostalim zastupnicima nastave
uìvati goleme privilegije.
Postoji samo jedan na~in da Be}irovi}
demantira svoje kriti~are: da se zastupnici
iz SDP-a ne osvr}u na druge zastupnike i da
zapo~nu sami primjenjivati prijedlog svog
{efa Kluba Denisa Be}irovi}a. To je svo-
jevremeno u~inio zastupnik iz SDA [efik
Dàferovi}, koji je pune ~etiri godine
tokom prethodnog mandata odbijao primati
uve}enu pla}u, nakon {to se prethodno,
nasuprot golemoj ve}ini zastupnika, izjas-
nio protiv njenog pove}anja. (M. A.)
SOCIJAL-DEMAGOGIJA
Hoe li Denis Beirovi
prihvatiti vlastiti prijedlog
o smanjenju plae
MINI MARKET
Nakon {to je i na dràvnoj
razini legalizirao (po)ratnu
otima~inu nekada{njeg vojnog
poligona JNA u Lakta{ima,
jedan od vode}ih tajkuna u
Republici Srpskoj Slavko Ro -
gulji} pokrenuo je proceduru
ozakonjenja i drugih objekata u
njegovom vlasni{tvu, sagra|enih
na tu|em zemlji{tu. Tako su Slavko i njegov
sin Bojan Rogulji} uù rbano po~eli prikupl-
jati urbanisti~ku dokumentaciju za njihovu
benzinsku pumpu koja se nalazi uz autoces-
tu, u mjestu Trn kod Lakta{a. Iako je
Rogulji}eva benzinska pumpa
otvorena prije nekoliko godina,
taj objekat, kako sada stoje
stvari, nije imao nikakve dozvo -
le - ni gra|evinske, ni upo trebne.
Navodno da je za legaliziranje
Ro gulji}eve pumpe zaduèn
Milo{ û brilovi}, dugogodi{ni
voza~, pratilac i savjetnik premi-
jera RS-a Milorada Dodika. Spekulira se,
tako|er, da su galantni otac i sin Rogulji}
poduzetnog ûbrilovi}a, ali i Dodikovu
k}erku Goricu Dodik- Tri{i}, ve} obilato
nagradili za u~injenu uslugu. (S. M.)
OTIMAÎNA U DVA ÎNA
Slavko Rogulji prvo legal-
izirao otimainu kasarne
JNA, a potom i nezakonito
izgraene benzinske pumpe
Slavko
Rogulji}
Slavko
Rogulji}
Denis
Be}irovi}
Ramiz Dàferovi}
PRO ET CONTRA
Plaite li se epidemije
svinjske gripe u Bosni i
Hercegovini?
DOBRA PROGNOZA ZA
BUNOZA
Nogometni
reprezentativac
BiH Gordan
Bunoza prelazi u
Blackburn
Veoma je izgledno da Bosna i
Hercegovina, mo`da ve} ove zime, dobi-
je jo{ jednog nogometa{a u engleskoj
Premier ligi. Naime, tamo{nji Blackburn
iznimno je zainteresiran da u svoje
redove dovede 21-godi{njeg Ljubu{aka
Gordana Bunozu, odbrambenog igra~a
koji trenutno izvanredno igra u hrvatskom
prvoliga{u Karlovcu. Ovaj je klub jedno
od najprijatnijih iznena|enja ovosezon-
skog izdanja hrvatskog nogometnog
prvenstva, a skauti Blackburna Bunozu
su zapazili na utakmicama koje je igrao
za mladu nogometnu reprezentaciju BiH.
Definitivno im se svidio u utakmici koju
su Italija i BiH remizirali nedavno u
Mantovi. Skauti Blackburna raspitivali su
se na sve strane traè}i informacije o
njemu i vrlo je mogu}e da ga odvedu u
Englesku jo{ ove zime. Bunoza je sa
svega 17 godina oti{ao iz Ljubu{kog,
kluba koji je igrao u Prvoj ligi Federacije
BiH, a ve} tada se za njegove usluge
interesirao {vicarski Grashoppers.
Nogometni put ga je iz rodne
Hercegovine odveo u Sloveniju, gdje je
igrao za NK Labod Drava Ptuj te u
Hrvatsku gdje je nakon epizode u
Hrvatskom dragovoljcu, na{ao svoje
mjesto u Karlovcu. Ukoliko sve bude i{lo
po planu, BiH }e, pored golmana Asmira
Begovi}a, imati jo{ jednog nogometa{a
na Ostrvu, a reprezentacija BiH pouz-
danog stopera na kojeg moè ra~unati u
narednih desetak godina. (N. H.)
MINI MARKET
AIDA MAHMUTOVI]
direktorica programa
NTV Hayat
DA/NE
U su{tini se i ne pla{im, ali zbog svega {to se
doga|a, ~itam u {tampi kako osoblje
Klini~kog centra u Sarajevu svakodnevno
nosi maske na licu, teìm i kao novinar da
istraùjem i da kroz projekte koje upravo
pripremam potraìm odgovor na pitanje ima li
potrebe za strah od virusa svinjske gripe od
kojeg, evo, obolijevaju ljudi i u na{oj zemlji.
ADI KOLASEVI]
koordinator u Udruènju
Partnerstvo za zdravlje
DA
Pla{im se, posebno zbog komplikacija koje
moè da izazove virus svinjske gripe i nakon
objavljenih podataka o dosada{njem broju
smrtnih slu~ajeva u svijetu. Tako|er, nemam
mnogo vjere da su na{e zdravstvene instituci-
je ba{ spremne da se bore protiv sa epidemi-
jom ove bolesti.
BOJAN HAD@IHALILOVI]
direktor agencije
Fabrika
DA
Moja supruga se vi{e pla{i virusa svinjske
gripe nego ja. Me|utim, mislim da treba da se
pla{imo svega {to je nepoznato jer moramo
biti odgovorni prema ljudima oko sebe,
posebno prema djeci. U krajnjoj mjeri, ipak se
pla{im.
ADEM BALI]
predsjednik Ljekarske
komore Tuzlanskog
kantona
NE
Mislim da posljedice koje taj virus moè da
izazove, kao i kod drugih oblika gripe, zavise
od otpornosti organizma, od imunolo{kog sis-
tema pojedinca. Tako da su rizi~ne skupine
mo`da ponajvi{e starije osobe. Vjerujem da
su na{e zdravstvene institucije spremne da
se izbore s pojavom ove bolesti na na{im
prostorima.
NADA \UREVSKA
glumica
NE ZNAM
Mo`da se pomalo i pla{im jer sam ve} u
nekim godinama kada mi je i obi~na gripa
opasna i te{ko mi pada, a kamoli virus
svinjske gripe koji moè da ima razne
posljedice o kojima se svakodnevno govori.
D@EMAL BIJEDI]
grafi~ki dizajner
NE
Ne pla{im se uop}e. Imam, tako|er, puno
povjerenja u na{e zdravstvene institucije da
}e se spremno suo~iti sa epidemijom virusa
svinjske gripe u BiH. Dakle, razmi{ljam o
tome, ali ne pani~im.
Gordan
Bunoza
SHEMOM NA SHEMU
TAJKUN RADONÎ] I REIS
SAMI NA BRANIKU BO[NJ
S
hematski prikaz mafija{ke hobot-
nice koju su navodno sa~inili
eksperti OHR-a, uz asistenciju
doma}ih izdajnika, a pod po -
kro viteljstvom prvog zamjenika
visokog predstavnika Raffija Grego riana,
temeljito je uzdrmao utemeljitelja Avaza i
osniva~a Saveza za bolju budu }nost BiH
Fahrudina Radon~i}a koji je svim
raspoloìvim sredstvima udario na OHR i
Gregoriana nazivaju}i ga islamofobom i
profiterom. Radon~i} je oti{ao tako daleko
da je najavio i podizanje tu`be protiv OHR-a
i Gregoriana sa zahtjevom za isplatu 50
miliona eura za nanesenu du{evnu bol!
(RE)KONSTRUKCIJA BO[NJA^KE MAFIJE
Gostuju}i u emisiji FTV-a 60 minuta,
Gregorian je, odgovaraju}i na pitanje {ta }e
se desiti ukoliko Radon~i} pokrene sudsku
parnicu, uzvratio da }e rado isplatiti
Radon~i}a ako dobije kredit od Razvojne
banke Federacije BiH, ironi~no podsjetiv{i
Radon~i}a i neimare sli~ne njemu kako su
do{li do jeftinih kredita za svoje uglavnom
propale investicione projekte.
OHR RADONÎ]U NE VJERUJE
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Nekoliko mjeseci prije objavljivanja famozne sheme
OHR-a, vlasnik Avaza Fahrudin Radoni objavio je
vlastitu shemu bonjake mafije koju OHR
oigledno nije uvaio
Propao Radon~i}ev poku{aj podizanja
bo{nja~ke uzbune protiv OHR-a
S CERI]
JAKA
TRI POSLIJERATNA DRUGA
Ceri}, Radon~i} i Gregorian
TRI POSLIJERATNA DRUGA
Ceri}, Radon~i} i Gregorian
Jasno je da su sheme na kojima se na{ao

Radon~i} i njemu bliska poslovno-politi~ka
elita razbjesnile Avazovog utemeljitelja,
ali ga je jo{ vi{e porazila ~injenica da na
nevje{tim shematskim prikazima nije
prikazan njemu suprotstavljeni klan oku-
pljen oko Hilme i Muje Selimovi}a.
Podsje}anja radi, Fahrudin Radon~i} i nje-
gova glasila mjesecima su bjesomu~no ali i
bezuspje{no (re)konstruirali bo{nja~ki
mafija{ki klan okupljen oko Selimovi}a.
Radon~i}eva teorija zavjere kulminirala je
po~etkom augusta 2009. godine kada je
Istraìva~ki tim Globala otkrio glavne
protaganiste bo{nja~ke mafije. Na samom
vrhu Radon~i~eve sheme zlo~ina~ke orga-
nizacije, koja je objavljena u sedmi~niku
Global, na{li su se otac i sin Hilmo i Mujo
Selimovi} a odmah do njih i Mirsad
Bajraktarevi}, biv{i direktor sarajevskog
odjeljenja Finansijske policije i aktuelni
uposlenik SIPA-e koji je umnogome
zasluàn za podizanje krivi~ne prijave pro-
tiv Milorada Dodika i njegovih politi~kih i
poslovnih suradnika, a koji je progla{en
mafija{kim savjetnikom. Na meti
Radon~i}evog istraìva~kog tima kao pred-
stavnik korumpirane policije na{ao se i
glavni inspektor Finansijske policije Zufer
Dervi{evi}, ~iji inspektori ovih dana po
nalogu Kantonalnog tuìla{tva zavr{avaju
predmet Razvojna banka FBiH, od koje je
Radon~i}ev dobio 22 miliona KM kredita za
izgradnju poslovnog tornja, {to je bio zapra-
vo jedini i pravi povod za uvr{tavanje
Dervi{evi}a u bo{nja~ku mafiju. Prema
Globalovoj shemi, profesor na Ekonomskom
fakultetu u Sarajevu Mehmed Jahi} za duèn
je za trì{te kapitala, Mehmed Avdagi} za
sindikat, a Morris Power za strance. Iako
gotovo ni{ta ne povezuje pobrojane ljude, to
Radon~i}u nije smetalo da ih strpa u isti,
mafija{ki ko{, samo zato {to su mu se na
ovaj ili onaj na~in isprije~ili na putu!
CERI] PRE[AO CRTU
Sam Radon~i} je priznao da ima prob-
lema sa porodicom Selimovi}, ali Gre -
gorian je bio mnogo konkretniji kada je
rekao da ga je upravo Radon~i} poku{ao
uvu}i u konflikt koji godinama traje nes-
manjenom èstinom izme|u Radon~i}a i
Selimovi}a. U bjesomu~nom obra~unu sa
Selimovi}ima, Radon~i}u nisu pomogle ni
mafija{ke sheme objavljene u Avazovim
izdanjima, pa je zato posve licemjerno
Radon~i~evo kukanje {to su se sli~ne
sheme, ali s drugim likovima, pojavile u
produkciji OHR-a. Za razliku od Rado n -
SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.
14
SHEMOM NA SHEMU
Prepostavlja se da se iza imena Eric
kojeg Radon~i}ev Avaz smatra odgovornim
za izradu kontroverznih shema OHR-a
krije Eric Stonecipher, koji je nakon odlas-
ka penzionisanog britanskog policajca
preuzeo mjesto {efa OHR-ovog Antikoru -
pcionog tima. Amerikanac Stone cipher je u
BiH prvi put doputovao 1998. godine kada
ga je ameri~ko Ministarstvo trezora uputilo
kao savjetnika za rekonstrukciju bosan-
skohercegova~kog finansijskog sistema.
Prije dolaska u BiH Stonecipher je obavl-
jao du`nost specijalnog tuìoca za multi-
diciplinarne snage za borbu protiv narkoti-
ka. Za nepune dvije godine procesuirao je
500 narko-dilera i zaplijenio njihovu imov-
inu od Paname do Jamajke. Nakon BiH
odlazi u Moskvu gdje pri Ministarstvu tre-
zora razvija finansijsku obavje{tajnu agen-
ciju. Na sli~nim poslovima radio je i u
Ukrajini, Afganistanu, Makedoniji, Moldavi,
[ri Lanci i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
U BiH se vra}a 2007. godine gdje usko
sura|uje sa prvim zamjenikom visokog
predstavnika Raffijem Gregori anom. Ekspert
je za pranje novca, zloupo trebu fondova i
finansijskih sustava.
ERIC, MISTERIOZNI ANALITIÂR OHR-a
Ameriki ekspert za istrage
pranja novca
ZAMJENA TEZA: Objavljivanje internih dokumenata OHR-a jo jednom je pokazalo
da se spominjanje imena nedodirljivih lanova bonjake elite u negativnom
kontekstu tumai i javnosti prezentira kao napad na cjelokupan bonjaki narod
RADONÎ]EVA SHEMA BO[NJA^KE MAFIJE
Sedmi~ni Global u vlasni{tvu Fahrudina Radon~i}a jo{ je prije tri mjeseca objavio shemu u kojoj
su svi Radon~i}evi neprijatelji progla{eni kriminalcima i izdajnicima
[EF OHR-ovog
ANTIKORUPCIONOG TIMA
Eric Stonecipher, finansijski ekspert
~i}eve sheme, mafija{ka shema OHR-a,

na kojoj se pojavio i Radon~i}, djeluje neu-
poredivo logi~nije i utemeljenije.
Me|utim, niko se ne bavi sadràjem
shema OHR-a i njihovom ta~no{}u koje su
od strane Radon~i}evih medija o~ekivano
okvalifikovane kao monstruozne montaè.
Nedugo nakon objavljivanja shema OHR-a,
oglasio se saop}enjem i Sabor Islamske
zajednice a nedugo potom i reisu-l-ulema
Mustafa Ceri}. Gostuju}i u politi~kom
magazinu BHT-a Crta, Ceri} se svom sili-
nom obru{io na islamofobi~ni OHR, oso-
bito na glavnog protagonistu antimusli-
manske zavjere Raffija Gregoriana.
Mi smo u nekoj vrsti Guantanama i
zaista mi je ~udno da se OHR, kao jedna
ugledna organizacija koja treba da se bavi
provedbom mira, pretvorio u jednu udba -
{ku ili, recimo, policijsku inspekciju!
Radon~i} je, naravno, koordinirao cije -
lom akcijom protiv OHR-a u kojoj su Sabor
IZ-a i reis Ceri} tek asistirali medijskom
tajkunu. Navodnim shemama OHR-a obuh-
va}eni su i predsjednik Sabora IZ-a Edhem
Bi~ak~i}, ali i sam reis Ceri} koji uìva vi{e
nego povla{ten tretman na stranicama
Radon~i}evih medijskih izdanja. Za pro-
jekat satanizacije svega bo{nja~kog,
Ceri} je okrivio doma}e udba{e i tajne
slu`be kojim upravlja Raffi Gregorian, a u
istom kontekstu spomenuo je i urednike
Slobodne Bosne i tv magazina 60 minuta
Senada Avdi}a i Bakira Hadìomerovi}a. I
u ovom slu~aju ponovljen je poznati
obrazac: kad god se dovede u pitanje poli-
ti~ko-poslovna i vjerska elita koja samu
sebe smatra ki~mom bo{nja~kog naroda,
po~inje bjesomu~na propaganda protiv
imaginarnih udba{a, tajnih slu`bi, stranih
pla}enika...
Objavljivanje internih, nezvani~nih
dokumenata OHR-a jo{ jednom je pokaza-
lo i dokazalo da se spominjanje imena
nedodirljivih ~lanova bo{nja~ke elite u
negativnom kontekstu tuma~i i javnosti
prezentira kao napad na cjelokupan
bo{nja~ki narod. A ako Fahrudin Radon~i},
Mustafa Ceri}, Edhem Bi~ak~i}... uzimaju
sebi to za pravo, onda je sasvim legitimno
tuma~enje Milorada Dodika da je pokrenu-
ta istraga protiv njega napad na srpski
narod i Republiku Srpsku!
No, Radon~i}ev poku{aj podizanja
op}enarodne bune protiv islamofobi~nog
OHR-a i glavnog progonitelja Bo{njaka
Raffija Gregoriana okon~an je posve
neslavno. Umjesto o~ekivane masovne
podr{ke politi~kih partija, udruènja i
samosvjesnih bo{nja~kih intelektualaca,
pristigla su rezolutna saop}enja SDP-a i
SDA, ali i Ambasade SAD-a u Sarajevu, u
kojima se izraàva puna i bezrezervna
podr{ka OHR-u i zamjeniku visokog pred-
stavniika Gregorianu.
Radon~i} i Ceri} ostali su sami na
braniku bo{nja~kog naroda.
15
OHR RADONÎ]U NE VJERUJE
Gostuju}i u politi~kom magazinu 60
minuta, Raffi Gregorian je u nekoliko
navrata doveo u vezu sinhronizirane
napade Fahrudina Radon~i}a i Milorada
Dodika na OHR. Rekao je da ih povezuju
isti poslovni interesi u Beogradu i
Podgorici, {to je bila jasna aluzija na
Radon~i}ev poslovni aran`man sklopljen
sa srbijanskim tajkunom Miroslavom
Mi{kovi}em. Zajedno s Mi{kovi}em,
Radon~i} je osnovao kompaniju Prezident
nekretnine, ~iji je prvi posao u BiH bila
kupovina zemlji{ta u centru Tuzle. Kredit
za ovu akviziciju u visini od 9 miliona KM,
uz punu suglasnost premijera RS-a
Milorada Dodika, Radon~i} i Mi{kovi} do -
bili su su od banjalu~ke ekspoziture srbi-
janske Komercijalne banke a ìrant za
kredit bio je Telekom Srpske!!!
Gregorianu je o~ito poznata i poslovna
relacija Radon~i}a sa crnogorskim trgov-
cem strujom Vojinom Lazarevi}em, kojeg
savjetuje Radon~i}ev intimni prijatelj, var-
alica Damir Fazli}. Znakovito je da su se
na otvaranju Mi{kovi}evog Delta centra u
Podgorici zajedno na{li Radon~i}, Mi{ -
kovi} i premijer Crne Gore Milo \uka -
novi}.
IMA NEKA TAJNA VEZA
Srbijansko-crnogorski pokrovitelji
Fahrudina Radonia
INSTITUCIONALNI
ALIBI
Reis Mustafa ef. Ceri}
pozvao je u pomo}
institucije Islamske zajednice
GAZDA
AVAZOVOG TORNJA
Fahrudin Radon~i} li~no-profesionalnu
dramu uspio je podi}i na op}i
bo{nja~ki nacionalni nivo
ZAJEDNI^KI POSLOVNI INTERESI
Ljubav Fahrudina Radon~i}a i Mila \ukanovi}a
motivirana je zajedni~kim poslovima
HERCEGOVA^KA VEZA
Za sedam dana u Hercegovini otkriveno vi{e od 13 kilograma droge
U posljednjih deset mjeseci, u zajednikim akcijama svih policijskih i
obavjetajnih agencija u BiH na podruju Hercegovine uhapeno je na desetke
krijumara droge i zaplijenjeno blizu 200 kilograma raznih opijata ime je
takozvani juni krak na putu verca narkotika kroz BiH znaajno uzdrman, naa
novinarka pie o efektima zdruene policijske operacije protiv hercegovake
narko-mafije koja je ve rezultirala i prvim sudskim presudama
OPTU@NICA PROTIV
KAPITALACA, BRA]E
DACI], BIT ]E PODIGNUTA
ZA MJESEC DANA
U
zajedni~koj operaciji pripadnika
MUP-a Zapadnohercegova~ke
ùpanije i Policijske uprave Grude
koja je izvedena na temelju infor-
macija Obavje{tajno-sigurnosne
agencije BiH (OSA), pro{log je tjedna u
blizini dràvne granice s Republikom
Hrvatskom uhap{en Miodrag Ateljevi} iz
Trebinja kod kojeg je prona|eno sedam kilo-
grama droge skunk. Hap{enje 26-godi{njeg
Ateljevi}a, trebinjskoj policiji, ina~e, dobro
znanog kriminalca, i pljenidba droge ~ija
uli~na vrijednost u susjednoj Hrvatskoj
iznosi oko 50.000 KM, prema zvani~noj sta-
tistici, predstavlja 33-}u po redu uspje{nu akci-
ju MUP-a Zapadno hercegova~ke ùpanije u
borbi protiv trgovine drogom u 2009. godini.
No, dodaju li se rezultatima zapadnohercego-
va~kih policajaca uspjesi njihovih kolega iz
MUP-a Hercegova~ko-neretvanske ùpanije,
Federalne uprave policije, Dràvne agencije
za istrage i za{titu (SIPA-e), te Centra javne
bezbjednosti u Trebinju, jasno je kako je
nizom dobro organiziranih i provedenih poli-
cijskih akcija u Hercegovini kriju m~arski
lanac {vercera droge takozvanim ju`nim
krakom itekako uzdrman. Istog dana kada je
u Grudama zaplijenjeno sedam kilograma
skunka, u Trebinju je policija uhapsila
Milana Popovi}a iz Sarajeva, kod kojeg je
prona|eno preko {est kilograma marihuane.
MASOVNA HAP[ENJA DILERA
Pro{lotjednom ulovu vi{e od 13 kilogra-
ma droge prethodila je, opet, opse`na akcija
Federalne uprave policije koja je pokrenuta
sredinom septembra, nakon devetomjese~ne
istrage vo|ene na prostoru od Gacka preko
Mostara do Gornjeg Vakufa/Uskoplja. Tada
su federalni i policajci MUP-a Republike
Srpske zaplijenili oko dva kilograma hero-
ina i ve}u koli~inu novca, te podnijeli
kaznene prijave protiv vi{e od trideset osoba
iz Mostara, Konjica, [irokog Brijega,
Neuma, Ljubu{kog, Gornjeg Vakufa/Uskoplja,
Bugojna, Gacka, Trebinja koje se sumnji~e
da su pripadali istom lancu krijum~ara i dil-
era heroina. Ra~una se, me|utim, da su
me|u 13 uhap{enih dilera {estorica krupni-
je zvjerke: Sa{a Dragani} i Milimir Brati}
u Gacku, Dragan Miljkovi} i Du{an Spai} u
Trebinju, Benjamin Tahirovi} i Dènan
Demirovi} u Mostaru. Mjesec dana ranije,
federalni su policajci, ovoga puta u suradnji
s MUP-om Hrvatske, kod Kupresa zaplije-
nili 3,5 kilograma heroina i uhapsili Dinka
Kriànca i Milana Vukni}a. Kriànac i
Vukni} su, jednako tako, otkriveni poslije
duè istrage, nakon {to su drogu kupljenu u
Sarajevu namjeravali prokrijum~ariti u
Hrvatsku. Obojica se trenuta~no nalaze u
pritvoru Suda BiH, gdje su u posljednjih
mjesec dana izre~ene i prve presude herce-
gova~kim krijum~arima koji su pali u
nekoliko zajedni~kih operacija policijskih i
obavje{tajnih agencija u BiH.
Nakon {to je 10. juna ove godine
Tuìteljstvo BiH podiglo optu`nicu protiv
Vinka Juri}a, Marija Kre{i}a i Draèna
Pavlovi}a koje su federalni policajci uhapsili
u decembru 2008., posljednja dvojica su, pri-
tisnuta ~vrstim dokazima, prije mjesec dana
priznali krivnju. Budu}i da su bili optuèni za
krijum~arenje 163 kilograma skunka kojeg je
u Nik{i}u nabavio prvookrivljeni Juri},
Kre{i}u je poslije priznanja krivnje Sud BiH
izrekao zatvorsku kaznu u trajanju od tri
godine, dok }e Pavlovi} u zatvoru provesti
{est mjeseci manje. Po~etkom oktobra Sud
BiH je potvrdio optu`nicu i protiv ~lanova
crnogorsko-hercegova~ke kriminalne sku -
pine: @eljka Smoljana, Aleksandra Todo -
rovi}a, Veska Gruba~a i Miodraga Atelje -
vi}a, koji se terete da su sudjelovali u
kupoprodaji, krijum~arenju i transportu oko
85 kilograma marihuane i skunka, vrijedne
blizu pola milijuna KM. Smoljan, Todorovi},
Gruba~ i Ateljevi} uhap{eni su potkraj maja,
u akciji pripadnika SIPA-e, koja je provedena
u suradnji s policijom Crne Gore, gdje je
droga i nabavljana.
SVI POSLOVI BRA]E HAMDIJE
I LJUTVIJE DACI]A
U narednih mjesec dana Tuìteljstvo BiH
trebalo bi podi}i optu`nicu i protiv dvojice
kapitalaca, bra}e Hamdije i Ljutvije
Daci}a, te njihovog poslovnog partnera
Acika Cana koji su uhap{eni koncem febru-
ara, zbog sumnje da su se godinama bavili
krijum~arenjem droge. Istraga protiv vlasni-
ka elitnog sarajevskog hotela Exclusive u
Posebnom odjelu za organizirani kriminal,
privredni kriminal i korupciju zapo~ela je jo{
po~etkom 2008., i jedna je od najkomplek-
snijih operacija koje su u Tuìteljstvu BiH
vo|ene do sada. Nekoliko mjeseci kasnije, u
prolje}e pro{le godine, Dràvni sud je donio
rje{enje kojim se bra}i Daci} zabranjuje pro-
daja vrijednih nekretnina, i koje je, kako
doznajemo, jo{ uvijek na snazi. Ranije smo
pisali da u Tuìteljstvu BiH raspolaù infor-
macijama kako su luksuzni hotel, vrijedan
oko 4,5 milijuna KM, bra}a Hamdo i
Ljutvija Daci} (koji je, u me|uvremenu,
promijenio ime u Haris Zorni}) sagradili
novcem koji poti~e od prodaje droge. No,
nakon njihovog hap{enja se ispostavilo kako
POLICIJSKA OPERACIJA OD TREBINJA DO GRUDA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
POLICIJSKI ODGOVOR:
Pljenidba droge ija ulina
vrijednost u susjednoj
Hrvatskoj iznosi oko
50.000 KM predstavlja
33-u po redu uspjenu
akciju MUP-a
Zapadno hercegovake
upanije u borbi protiv
trgovine drogom u 2009.
PODUZETNA BRA]A NA ÊLU NARKO-KLANA
Hamdija Daci} i Haris Zorni} bit }e optuèni za {verc droge od Sandàka, preko BiH, do Italije
su podu zetna bra}a za kojima su godinama

tragale policije susjednih i zapadnoeurop-
skih zemalja (INTERPOL-ova tjeralica za
Hamdom Daci}em je bila na snazi do okto-
bra 2007.), koristila i iznimno povoljna
kredi tna sredstva iz programa Kuvajtske
kreditne linije (oko 600.000 KM) koja im je
odobrio direktor BOR banke Hamid Pr{e{.
Daci}i su, me|utim, podigli samo tre}inu od
odobrenog iznosa, kako bi sakrili stvarne
izvore goleme zarade.
Prema neslu`benim informacijama iz
izvora bliskih Tuìteljstvu BiH, bra}a
Hamdo Daci} i Haris Zorni} su u posljednjih
jedanaest godina, koliko ìve u Sarajevu, bili
na ~elu kriminalne grupe koja se bavila
transportom droge iz Sandàka, preko BiH,
u zemlje zapadne Europe. Pretpostavlja se
da su, nakon {to su u sarajevskom naselju
Grbavica 1998. otvorili caffe Piccolo, osno-
vali i vlastitu putni~ku agenciju za prijevoz
na relaciji Sarajevo - Sandàk, koja je sluìla
kao paravan za krijum~arenje narkotika.
Prema istim izvorima, bra}a Daci} se sumnji~e
da su za voza~e-kurire vrbovali svoje zemlj -
ake. Navodno je izvjesni Esad Li~ina, koji je
prije nekoliko godina uhap{en u Francuskoj,
nakon {to je u njegovom automobilu
prona|eno devet kilograma heroina, drogu
prevozio po nalogu Daci}a. Hamdo Daci} je,
opet, bio uhap{en u novembru 1999. godine,
HERCEGOVA^KA VEZA
Balkanski put krijum~arenja droge kojim iz Afganistana i Turske
u zemlje zapadne Europe stiè 95 posto heroina, ima tri pravca;
ju`ni - preko Gr~ke i Albanije do Italije, sjeverni - od Turske, preko
Bugarske, Rumunije i Ma|arske do zapadne Europe i centralni
pravac koji ide preko Bugarske, Makedonije, Srbije, Kosova, Crne
Gore, BiH i Hrvatske do Slovenije, odnosno, Italije. Prema svim
policijskim i obavje{tajnim procjenama, najve}a skladi{ta droge
nalaze se na podru~ju Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, a
posebice u sandà~kim gradovima, odakle se droga transportira
prema BiH u dva smjera. Prvi je tzv. ju`ni krak koji ide prema
Hercegovini, odakle se droga {alje u dva pravca; prema
unutra{njosti (Sarajevo) i prema Hrvatskoj (Dubrovnik, Split).
Drugim, tzv. sjevernim krakom se droga iz Srbije i Crne Gore kri-
jum~ari do tr`nice Arizona kod Br~kog, a odatle dalje prema
Hrvatskoj. No, najnoviji podaci kojima raspolaù bh. policijske i
sigu rnosne agencije upozoravaju kako je BiH, kao tranzitna to~ka,
sve vi{e u fokusu me|unarodnih krijum~arskih lanaca koji drogu
{vercuju u dva smjera. Dok se, naime, iz Afganistana i Turske,
preko zemalja biv{e Jugoslavije, u zapadnu Europu krijum~ari
heroin, sve su ~e{}i slu~ajevi da se iz Ju`ne Amerike do luka Bar
(u Crnoj Gori) i Rijeka i Plo~e (u Hrvatskoj) transportira kokain koji
se kopnenim putem {alje prema zapadnoeuropskim zemljama.
Budu}i da se radi o skupoj drogi, tek manje koli~ine kokaina osta-
ju u BiH. No, postoje indicije da se, ovisno o potrebama trì{ta,
upravo u tranzitu vr{i i razmjena droge, u omjeru kilogram kokaina
za ~etiri kilograma heroina. Podsjetimo da su u februaru ove
godine hercegova~ki policajci u mjestu Bukulja kod Stoca uhapsili
Gorana Petrovi}a iz Trebinja kod kojeg je na|eno blizu kilogram
kokaina.
BALKANSKA RUTA
BiH postaje vana tranzitna taka u meunarodnom
lancu krijumara droge
POVRATNIK U DJELU: Hamdo Daci je, opet, bio
uhapen u novembru 1999. godine, u talijanskom
gradu Gorici, kada je u njegovom vozilu otkriveno 13
kilograma heroina. Osuen je na osam godina zatvora,
ali je iz kaznionice u Udinama uspio pobjei, nakon
ega se vratio u BiH
JU@NI KRAK
Droga koja se u Hercegovinu
krijum~ari iz Crne Gore uglavnom se
transportuje u susjednu Hrvatsku
SUDSKA ZABRANA
Vlasnicima luksuznog hotela
Exclusive rje{enjem suda BiH
zabranjena je njegova prodaja
u talijanskom gradu Gorici, kada je u njegovom vozilu otkriveno

13 kilograma heroina. Osu|en je na osam godina zatvora, ali je
iz kaznionice u Udinama uspio pobje}i, nakon ~ega se vratio u
BiH. INTERPOL Italije je za Hamdom Daci}em u maju 2001.
raspisao me|unarodnu policijsku tjeralicu, na temelju koje je u
Sarajevu uhap{en, ali s vi{e od godinu dana zaka{njenja,
po~etkom septembra 2002. Oslobo|en je, me|utim, nakon {to je
dostavio uvjerenje da ima dràvljanstvo BiH, koje je dobio na
sumnjiv na~in, poslije fiktivne ènidbe s jednom Bosankom u
Njema~koj. Recimo da je Hamdo Daci}, ina~e ro|en u
crnogorskom mjestu Roàje, prije nego {to je nakon rata doselio
u Sarajevo, ìvio u njema~kom mjestu Fitrh. Iz Njema~ke je,
opet, pobjegao zbog porezne utaje. Nimalo slu~ajno, nakon {to
mu je brat umakao iz talijanskog zatvora, Ljutvija Daci} je
pokrenuo zvani~nu proceduru za promjenu imena u Haris
Zorni}. Hamdo Daci} je u to vrijeme u Sarajevu ~esto mijenjao
adrese stanovanja - boravio je u bratovom stanu u naselju
Hrasno, u svom stanu na Dobrinji i u Hadì}ima, u stanu koji je
koristio i Acik Can.
Pored optu`bi za vi{e te{kih kaznenih djela organiziranog
kriminala: krijum~arenje narkotika, pranje novca, zloupotrebu
slu`benog poloàja, porezne utaje, istraga protiv bra}e Hamde
Daci}a i Harisa Zorni}a, kao i njihovog tursko-srbijanskog kom-
panjona Acika Cana, nominalno direktora hotela Exclusive,
mogla bi biti pro{irena i zbog sumnji da su se ta trojica bavila i
trgovinom ljudima. Navodno da su u organizaciji hotela
Exclusive, u sklopu izmi{ljenih sportsko-turisti~kih sadràja, u
BiH prebacivali Kurde. Posljednja grupa turskih dràvljana koji
su na taj na~in poku{ali u}i u BiH otkrivena je po~etkom febru-
ara 2007., kada je sedam Kurda vra}eno sa sarajevskog
Aerodroma.
POLICIJSKA OPERACIJA OD TREBINJA DO GRUDA
200 kilograma skunka, 15 kilograma heroina,
desetak kilograma speeda, kilogram kokaina
zaplijenjeno je u BiH u posljednjih 11 mjeseci;
3 kilograma skunka i marihuane zaplijenjeno
je u BiH samo u posljednjih sedam dana;
u policijskim operacijama {irom BiH protiv
lanca krijum~ara droge, u posljednjih 11
mjeseci uhap{eno je vi{e od 50 osoba,
najvi{e na podru~ju isto~ne i zapadne
Hercegovine.
G
otovo 2. 500 policajaca bilo je
pro{log vikenda angaòvano u
munjevitoj policijskoj akciji pre-
sijecanja srbijanske mreè narko-
dilera, u kojoj je privedeno preko
600 osoba. Planiranje akcije Morava
zapo~eto je prije nekoliko nedelja, kada su
se sastali svi na~elnici policijskih uprava i
vrh kriminalisti~ke policije. Tada je i
napravljen operativni plan i spisak osumnj -
i~enih. Me|utim, ~itavu akciju je izvedena
po naredbi Savjeta za nacionalnu bezbjed-
nost, u ~ijem sastavu se nalaze sve struk-
ture bezbjednosnih slu`bi. To je ujedno bila
prva policijska akcija koja je obuhvatila
teri toriju ~itave Srbije.
U pritvoru je zadràno oko sto osoba za
koje postoje dokazi da su umije{ani u rastu-
ranje narkotika. Milorad Veljovi}, direktor
srbijanske policije, odbacuje navode anali-
ti~ara da su uhap{ene samo sitne ribe.
Prema njegovim rije~ima, policija je u
Novom Sadu uhapsila jedan izuzetno jak
ogranak crnogorske dilerske mafije na
~ijem se ~elu nalazi Radoslav Cvijovi}
zvani Cviko, a u Sandàku ~lana me|unaro -
dnog lanca narko-dilera Dèvada Aliba{i}a
iz Tutina.
Ina~e, policija je u Sandàku do sada
privela jedanaest velikih narko-dilera.
Ve}ina njih, prema izvoru iz MUP-a Srbije,
dio su dilerskog lanca ~iji su poslovi raz-
granati i na teritoriji BiH. Aliba{i} se
odranije nalazio na potjernici srbijanske
policije i u Beloj knjizi organizovanog
kriminala MUP-a Srbije bio je ozna~en kao
pripadnik me|unarodne organizovane kri -
minalne grupe. Akcija njegovog hap{enja
izvedena je, kako saznajemo, u saradnji sa
policijom Republike Srpske i Holandije.
DILERI SA AHMEDIJOM
êtrdesetogodi{njeg Aliba{i}a iz sela
Suvi Do kod Tutina policija sumnji~i da
spada u grupu ja~ih dilera, jer je prije
godinu dana otkriven kada je poku{ao da iz
BiH u Holandiju prenese 2,5 kilograma
heroina. Naime, Aliba{i} je pro{le godine
sa porodicom krenuo u Holandiju, ali je u
RS-u zaustavljen, jer je dìp marke
Mercedes imao neuredne papire. Vozilo
mu je oduzeto, nakon ~ega je Aliba{i} na
SAND@A^KA NARKO-HRONIKA
Pi{e: EMIR HOD@I]
Nakon srbijanske policijske akcije Morava u kojoj je u Sandaku privedeno
desetak narko-dilera, dolo je do pometnje na tritu narkotika, ali i opte panike
meu krijumarima droge; na novinar istraio je koji su efekti akcije Morava i
ko su vodei narko-bossovi u Sandaku koji imaju svoju mreu dilera u BiH
NAJVE]I SAND@A^KI
NARKO-DILERI U PANICI
POBJEGLI U BiH
Kroz Sandàk dnevno pro|u stotine kilograma heroina
~ija se vrijednost mjeri desetinama miliona eura
PAVILJON ZA
SANDAKLIJE: Trenutno
u zatvoru u Niu kaznu
slui ak pedesetak
novopazarskih dilera. U
nikom zatvoru postoji
paviljon u kojem su
smjetene sandaki dileri
meu kojima esto dolazi
do incidenata
NOVI PAZAR
Najprometnija tranzitna ta~ka na
balkanskoj narko-ruti

KAKO SE MORAVA ULILA U MILJACKU
ROBUSNA AKCIJA POLICIJE
Dvije i po hiljade specijalaca i
pripadnika àndarmerije tri dana
hapsili su narko-dilere po Srbiji
sve na~ine poku{avao da ga povrati. Za to
je angaòvao trojicu poznanika iz
Holandije, a jednom od njih je priznao da je
u filteru za zrak skriveno 2,5 kilograma
heroina. Taj prijatelj je sve ispri~ao
holandskoj policiji, nakon ~ega je dìp
preba~en na provjeru u Holandiju, gdje je
droga i zaplijenjena. U ku}i Aliba{i}a poli-
cija pro{log vikenda nije prona{la drogu,
ve} precizne vage za mjerenje i luksuzna
vozila. Automobili su mu zaplijenjeni, a
sudija ]amil Hubi}, predsjednik Okru`nog
suda u Novom Pazaru, odredio mu je
pritvor od trideset dana.
Srbijanska policija nije otkrila identitet
osoba koju su za vikend u Sandàku prive-
dene zbog sumnje da su umije{ane u rastu-
ranju narkotika. Me|utim, prema na{im
Urugvajska policija je u luci Santa Lucia na osnovu informacija
koje je dobila od Bezbednosne informativne agencije (BIA) i
ameri~ke Administracije za suzbijanje droga (DEA), prije dvadese-
tak dana zaplijenila vi{e od dvije tone kokaina, koji je trebao da
stigne u crnogorsku luku Bar. Tom prilikom uhap{eno je vi{e srp-
skih dràvljana. Pretpostavlja se da se organizator krijum~arenja
ovog tovara nalazi u Crnog Gori. Prema informacijama koje su
ovih dana objavljivali beogradski mediji, sumnja se da je
krijum~arenje dvije tone finansirala lokalna banka Crne Gore, da bi
oja~ala likvidnost. Od preprodaje latinoameri~kog kontingenta u{lo
bi, prema nekim ra~unicama, oko 250 miliona eura. To je pribli`no
sumi koja je dobijena privatizacijom Elektroprivrede CG-a. Ina~e,
kokain i heroin su u posljednje tri godine u Crnoj Gori zamijenili
cigarete i postali glavni tranzitni posao. Crnom Gorom ina~e vlada-
ju dva narko-klana. Jednom je sjedi{te u Roàjama, na ~ijem se
~elu nalazi Safet Kali}, a drugi ima baze u Pljevljima i Kotoru.
Roàjski tim posluje sa heroinom, koji uglavnom, preko Kosova,
dolazi sa Srednjeg i Dalekog istoka, dok pljevaljsko-kotorski kartel
preprodaje kokain, koji se uglavnom prekomorskim putem dopre-
ma iz Latinske Amerike. I heroinska i kokainska centrala imaju
ekspoziture u Beogradu i Sarajevu. Oba klana za{ti}ena su u
Crnoj Gori kao bijeli medvjedi.
Od crnogorske policije ameri~ka DEA i srpska BIA krile su
detalje akcije Balkanski ratnik, {to upu}uje da je u akciju
krijum~arenja dvije tone droge uklju~en sam crnogorski vrh.
Argentinska televizija Todo Notosijas javila je da se kontroverzni
biznismen Stanko Suboti} Cane nalazi pod istragom argentinskih
vlasti zbog umije{anosti u {verc preko dvije tone kokaina. Kao
dokaz, televizija je ekskluzivno objavila izvje{taj Odjeljenja za
borbu protiv narkotika Federalne policije. Na spisku osoba koje su
pod istragom nalazi se ime i fotografija pljevaljskog biznismena
Du{ka [ari}a. Ina~e, ovaj biznismen vlasnik je najluksuznije
diskoteke na Balkanu, Maksimus, koja se nalazi u Kotoru, te
no}nog kluba Casino u Kragujevcu. [ari} u Beogradu vaì za
jednog od najmo}nijih biznismena u poslovima nekretnina, ugos-
titeljstva, ali ima i veliki uticaj u srpskom podzemlju i u vlasti. [ari}
je tako|e veoma blizak sa aktuelnim crnogorskim premijerom
Milom \ukanovi}em. Prema nezvani~nim informacijama iz polici-
je, [ari} je vi{e od mjesec dana pod prismotrom BIA-e i policije.
MILO \UKANOVI] SE NE ODRIÊ SVOJIH DILERA
Najvei tovar kokaina namijenjen balkanskom tritu
naruen u Crnoj Gori
MILO \UKANOVI]
Crnogorska policija jo{ nije pokrenula istragu ko je naru~ilac
velikog tovara kokaina iz Urugvaja
DISTANCIRANJE OD
UHAP[ENOG HOD@E
Reis IZ-a Srbije Adem Zilki}
nakon hap{enja Ismeta
Grace odmah se ogradio
od svog imama dilera
DISTANCIRANJE OD
UHAP[ENOG HOD@E
Reis IZ-a Srbije Adem Zilki}
nakon hap{enja Ismeta
Grace odmah se ogradio
od svog imama dilera
DILER SA
AHMEDIJOM
Imam Ismet Graca
dilanjem droge bavi se u
Sandàku i Sarajevu
saznanjima, me|u njima se na{ao hodà

Ismet Graca, koji du`nost imama obavlja u
selu Segubine kod Sjenice u ime Islamske
zajednice Srbije, reisu-l-uleme Adema
Zilki}a. Protiv njega i jo{ {estorice narko-
dilera iz Sarajeva i Novog Pazara,
Tuìla{tvo BiH pro{log mjeseca podiglo je
optu`nicu za krivi~no djelo organizovanog
kriminala i krijum~arenje opojnih droga.
Naime, oni su u martu ove godine u akciji
SIPA-e uhap{eni u Sarajevu i tom prilikom
kod njih je prona|eno 2,5 kilograma hero-
ina i drugih vrsta droga ~ija je ukupna vri-
jednost iznosila oko 250.000 KM.
Pored Grace optuèni su: Almir [alji},
Enis Hajdarevi}, Amir Gudèvi}, Dragan
Peri{i}, Edin Poturovi} i Samir Bibi}.
Po~etkom oktobra na prvom ro~i{tu u Sudu
BiH svi su se izjasnili da nisu krivi.
Ina~e, dvadesetdvogodi{nji Graca od
rane mladosti je bio problemati~an. U dru-
goj godini {kolovanja istjeran iz medrese
Gazi Isa-beg u Novom Pazaru, zbog
nepo{tovanja islamskih propisa. Me|utim,
{kolovanje je zavr{io u Medresi u Visokom.
Kada je Zilki} promovisan za reisa u
Novom Pazaru, Graca se sa ahmedijom na
glavi nalazio u njegovoj pratnji i to u prvom
redu. Nakon {to je uhap{en u Sarajevu, reis
Zilki} se ogradio od Grace rije~ima da on
nije slu`benik Rijaseta. Ovaj hodà na
slu`bi u Sjenici istovremeno studira na
Pravnom fakultetu u Sarajevu. Studije, ali
prvenstveno poslovi sa narkoticima, ~esto
su ga dovodili u glavni grad BiH. U
Sarajevu je Graca usko sara|ivao sa
narko - dilerima Elvisom Selmanovi}em i
Senadom Doli~aninom zvanim Cigo, iz
Novog Pazara koje potraùje MUP Srbije
ali i sarajevska policija. Doli~anin je poznat
i po tome {to je vrlo blizak sa reisom
Ziliki}em.
Ina~e, dvije sukobljene srbijanske isla m -
ske zajednice, jedna na ~ijem je ~elu muftija
Muamer Zukorli} i druga sa reisom Zilki}em
na ~elu, ~esto u javnosti optuùju jedna drugu
da ih finansiraju najve}i narko-bossovi. Reis
Zilki}, nedavno je za na{ list tvrdio da
Zukorli}a finansira najve}i narko-boss iz Crne
Gore Safet Kali}, koji mu je izme|u ostalog
poklonio blindirano vozilo hamer.
U akciji Morava, koja je najve}a policij -
ska akcija nakon Sablje koja je provede-
na nakon ubistva premijera \in|i}a, zapli-
jenjeno je svega dvadeset kilograma droge.
Me|utim, policija tvrdi da su prije upada u
stanove ~esto ~uli zvuk vodokotli}a i sum-
njaju da su dileri u panici u kanalizaciju
bacili preko sto kilograma heroina. Milorad
Veljovi}, direktor policije, tvrdi da je u
pitanju ~etiri puta ve}a koli~ina. Cilj akcije,
kako kaè, nije bila velika zapljena, ve}
paralisanje mreè narko-dilera, a policija i
dalje traga za glavnim narko-bossovima.
Prema policijskim podacima, u Srbiji
trenutno djeluje 36 organizovanih kriminal-
nih grupa sa oko 350 ~lanova koje se bave
trgovinom drogom. Novopazarska dilerska
mreà spada me|u organizovanije. Novi
Pazar nalazi se na jednom od glavnih tranz-
itnih pravaca za krijum~arenje heroina iz
Turske ka Evropi, putem koji ide preko
Bosne i Hercegovine. Svi veliki narko-
dileri iz Novog Pazara, kako za na{ list
tvrdi izvor iz policijske uprave Novi Pazar,
imaju svoje vojnike u BiH.
U posljednje dvije godine veliki broj
narko-dilera u Sandàku je uhap{en.
Trenutno u zatvoru u Ni{u kaznu sluì ~ak
pedesetak novopazarskih dilera. Kako navo-
di na{ izvor, u ni{kom zatvoru postoji
paviljon u kojem su smje{tene sandà~ki
dileri. Me|u njima ~esto dolazi do ko{kanja
ali i ozbiljnih incidenta, zbog ~ega je veliki
broj njih traìo premje{taj u druge zatvore.
KO SU NAJVE]I SAND@A^KI
NARKO-DILERI?
U Novom Pazaru u svakom trenutku
moè se na}i oko 100 kilograma heroina.
Najve}e koli~ine droge stiù direktno iz
Turske, me|utim, sve vi{e se otvaraju
kanali i putevi sa Kosova jer je centrala
narko-mafije trenutno na Kosovu, kaè za
na{ list izvor iz MUP-a Srbije.
U Novom Pazaru rijetko ko od gra|ana
se usu|uje da kaè da se u ovom gradu nes-
metano odvija kriminal. U Novom Pazaru
vladaju tri velika narko-dilera, koji uìvaju
veliku za{titu policije i ~ija se imena iz stra-
ha tiho izgovaraju.
Jedan od najja~ih narko-dilera u Novom
Pazaru, prema izvorima MUP-a Srbije, je
Halil Emrovi}. Njegove ime nalazi se u i
Beloj knjizi srpske mafije. Emrovi}
poseduje kroja~ku fabriku Edihal u Novom
Pazaru, koja je pokri}e za njegovu osnovnu
kriminalnu djelatnost krijum~arenje hero-
ina iz Turske, preko Bosne i Hercegovine i
Hrvatske, za zemlje zapadne Evrope. U
kamionima kojima prevoze teksas iz
Turske, prolaze velike koli~ine heroina. U
Ma|arskoj je u jednom od takvih transporta
prona|eno i oduzeto 113 kilograma hero-
KAKO SE MORAVA ULILA U MILJACKU
POLICIJSKI PODACI: Procjene kau da u Srbiji ima oko 80.000 heroinskih ovisnika.
Ukoliko svaki od njih dnevno konzumira dva grama ove opojne droge, samo u Srbiji
se svakog dana potroi tona i 600 kilograma heroina
IVICA
DAÎ],
MINISTAR
MUP-a SRBIJE
U dràvnom
vrhu postoji op{ta
saglasnog u borbi
protiv narko-mafije
IVICA
DAÎ],
MINISTAR
MUP-a SRBIJE
U dràvnom
vrhu postoji op{ta
saglasnog u borbi
protiv narko-mafije
NACIONALNA
KOORDINACIJA
Milorad Veljovi}, direktor
policije MUP-a Srbije, i {efovi
obavje{tajnih slu`bi nalaze se na
~elu Saveta za nacionalnu
bezbednost koji je donio
odluku o akciji Morava
NACIONALNA
KOORDINACIJA
Milorad Veljovi}, direktor
policije MUP-a Srbije, i {efovi
obavje{tajnih slu`bi nalaze se na
~elu Saveta za nacionalnu
bezbednost koji je donio
odluku o akciji Morava
ina, koje je vozio Halilov amidì} Zamo

Emrovi} zvani Zamoran i Muzafer Bihorac.
Emrovi} je imao velike probleme sa sara-
jevskim podzemljem koje ga je osumnji~ilo
da je umije{an u preotimanje oko 150 kilo-
grama heroina. Emrovi} ima razgranatu
mreù dilera i u Sarajevu. Me|utim, pored
dràve, Emrovi} ima i za{titu Ljubi{e Buhe
ûmeta, vo|e sur~inskog klana. ûme je
~est gost Emrovi}a u Novom Pazaru, gdje
dolazi sa velikim obezbje|enjem naoru -
ànim kala{njikovima. U javnosti se
Emrovi} predstavlja kao veliki biznismen.
Nedavno je prilikom gostovanja Crvene
zvezde u Novom Pazaru, koja je ina~e
progla{ena utakmicom velikog rizika,
Emrovi} doma}inski ugostio kompletno
rukovodstvo crveno-bijelih. U vezu sa
narko-biznisom dovodi se i pazarski biznis-
men Faruk Kadri}. On je je postao poznat
jo{ 2006. godine, kada je uhap{en pod sum-
njom da je jedan od organizatora takozvane
carinske mafije. Pu{ten je da se brani sa
slobode, jer je kao kauciju zaloìo ku}u na
Banovom Brdu, vrijednu oko 150 hiljada
eura. U neposrednoj blizini njegove ku}e,
krajem jula ove godine, uhap{ena su trojica
Kadri}evih najbliìh saradnika i to u
trenutku primopredaje nekoliko kilograma
naj~istijeg heroina. Kadri} u tom trenutku
nije bio dostupan srpskim organima
gonjenja. On tako|e vaì za poslovnog
~ovjeka. Vlasnik je velikog transportnog
preduze}a Plavi taksi sa sjedi{tem u Novom
Pazaru. Faruk Kadri} je u bjekstvu i nije
dostupan srbijanskoj policiji.
DROGA PROLAZI PREKO
LEGALNIH PRELAZA
U posljednje dvije godine {irom Srbije
je bilo nekoliko hap{enja, koja se dovode u
vezu sa pazarskim narko-dilerima. U julu
ove godine, deveto~lana organizovana
kriminalna grupa, koja je prodavala
narkotike na jugu Srbije, u Sandàku, pred
Specijalnim sudom osu|ena je na ukupnu
kaznu od 48 godina i tri mjeseca zatvora.
Najduù kaznu, od ~ak deset godina zatvo-
ra, dobio je organizator grupe Hidajet Hitko
Ja{arevi} iz Novog Pazara. Prvostepenom
presudom Specijalnog suda, koja jo{ uvijek
nije postala pravosna`na, ova grupa je
progla{ena krivom jer se u duèm vremen-
skom periodu bavila krijum~arenjem
narkotika na podru~ju Ni{a, Kraljeva,
Ra{ke, Velike Plane i Novog Pazara. Dva
brata Hitko i Mitko Ja{arevi} tako|e su se,
kako navodi na{ izvor, ovim poslom bavili
kroz privatni biznis.
Najve}i dio droge samo prolazi kroz
Sandàk. Ipak, u ovoj regiji tako|e se pre-
prodaje ogromna koli~ina narkotika. Prema
podacima novopazarske policije, u ovom
kraju registrovano je preko pet hiljada
ovisnika.
Jasmin Du{tinac, na~elnik Odeljenja
kriminalne policije Policijske uprave Novi
Pazar, kaè da je geografski poloàj Novog
Pazara idealan za krijum~arenje raznih
vrsta robe.
Kada su u pitanju narkotici i oru`je,
ono uglavnom prolazi preko legalnih punk-
tova, preko Tabalija i Mehovog Kr{a, jer se
za krijum~arenje te robe koriste specijalno
izra|eni bunkeri, fabri~ke {upljine u vozili-
ma. U Novom Pazaru postoji dosta privat-
nih firmi, tu najpre mislim na tekstil i na
obu}u, koju uvoze veliki repromaterijal,
kako iz Turske, tako i sa Kosova i u tom
repromaterijalu se ~esto ubacuje roba, koja
se {vercuje, tu najpre mislim na narkotike i
oru`je. Imali smo zaplene od 100 kilogra-
ma, od 40 kilograma, koji su bili u tom
repromaterijalu koji se uvozio.
Policijska uprava u Novom Pazaru,
zajedno sa Upravom kriminalisti~ke polici-
je Srbije i susjednim policijskim upravama,
u 2007. i 2008. godini ukupno je zaplijeni-
la oko 150 kilograma heroina.
Jedan krak balkanskog puta droge ide
kroz podru~je koje pokriva Policijska upra-
va Novi Pazar. To zna~i da droga ide direk-
tno iz Turske, pa dolazi u Novi Pazar, gde
se ovde, u lokalnim laboratorijama, taj
heroin miksa i onda ide u dva putna pravca.
Jedan putni pravac je prema Beogradu,
Ma|arskoj, zapadnoj Evropi, drugi putni
pravac je prema Bosni i Hercegovini, preko
Hrvatske i tako|e u Evropu. S tim {to
svakako manji deo ostaje ovde na podru~ju
Policijske uprave Novi Pazar, kaè
Du{tinac.
Dakle, najve}i dio narkotika samo pro|e
kroz Sandàk, me|utim pokazatelji koji
govo re koliko se heroina dnevno preveze
preko pomenutih grani~nih prelaza i koju
zaradu taj transport donosi su zapanjuju}i.
Procene kaù da u Srbiji ima oko
80.000 heroinskih ovisnika. Ukoliko svaki
od njih dnevno konzumira dva grama ove
opojne droge, samo u Srbiji se svakog dana
potro{i tona i 600 kilograma heroina.
Koli~ina koja kroz Srbiju samo pro|e do
zemalja zapadne Evrope je i do deset puta
ve}a. Ukoliko po|emo od pretpostavke da
se kroz Srbiju dnevno pro{vercuje petnaes-
tak tona heroina, a da je Sandàk jedno od
tri najprometnija tranzitna podru~ja kroz
koja ova droga prolazi, name}e se
zaklju~ak da se dnevni tranzit heroina kroz
ovo podru~je meri stotinama kilograma, a
njegova vrednost u tom slu~aju iskazuje se
milionima eura, kaè za na{ list izvor iz
MUP-a Srbije.
Nakon akcije Morava zna~ajno je
sko~ila cijena narkotika na crnom trì{tu.
Sada se pola grama heroina prodaje za ~ak
25 eura. Nastala je velika uzbuna me|u
narko-dilerima. Zbog strepnje od izne-
nadnog upada policije glavni punktovi su
izmje{teni iz grada, a ve}i narko-dileri u
panici pobjegli su u Bosnu i Hercegovinu i
Crnu Goru.
SJEDITE NARKO-
MAFIJE: U Novom Pazaru
u svakom trenutku moe
se nai oko 100 kilograma
heroina. Najvee koliine
droge stiu direktno iz
Turske, meutim, sve vie
se otvaraju kanali i putevi
sa Kosova
@ANDARMERIJA U AKCIJI
U akciji Morava uhap{eni su veliki
dileri iz Vojvodine, Crne Gore i Sandàka
P
o~etkom naredne sedmice Vlada
Federacije slu`beno }e pokrenuti
inicijativu za raskidanje ugovora
o dokapitalizaciji Energopetrola,
ali je posve jasno da }e se ova ini-
cijativa pretvoriti u jo{ jednu politi~ku
trakavicu bez konca i kraja. Najprije zato
{to je ugovor o dokapitalizaciji sa~injen
tako da bi njegovo raskidanje i{lo na {tetu
federalne Vlade, a ne kupca Energopetrola -
konzorcija MOL-INA - koji ni izbliza nije
realizirao preuzete ugovorne obaveze, a
potom i zbog ~injenice da MOL-INA
ubrzanim tempom poku{ava realizirati
preuzete obaveze. U posljednje skoro tri
godine od preuzimanja Energopetrola, kon-
zorcij MOL-INA nije realirao ni 30 posto
preuzetih obaveza, no u posljednjih neko-
RAT ZA ENERGIJU
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
U narednih desetak dana Vlada Federacije BiH
slubeno e pokrenuti inicijativu za raskidanje
ugovora o dokapitalizaciji Energopetrola; Slobodna
Bosna analizira hoe li federalna Vlada istrajati na
ovom zahtjevu i otkriva zato Energopetrol ima
strateki znaaj u ruskim planovima energetskog
pokoravanja Balkana
LAV
DOLAZ
ENER
Bez osvajanja novog trì{ta, ruska
investicija u naftnu industriju RS-a
osu|ena na propast
26
RUSKA OKUPACIJA
NAFTNOG TR@I[TA
NA BALKANU
[ef ruske diplomatije Sergej
Lavrov arhitekta je nove
ruske politike na Balkanu

HO]E LI RUSI ISTISNUTI INU I MOL IZ BiH
VROV
ZI U SARAJEVO ZBOG
RGOPETROLA?!
STRAH POKRENUO
MOL-INU
U posljednjih nekoliko mjeseci
konzorciji MOL-INA ubrzano je
zapo~eo rekonstrukciju petnaestak
benzinskih pumpi Energopetrola
STRAH POKRENUO
MOL-INU
U posljednjih nekoliko mjeseci
konzorciji MOL-INA ubrzano je
zapo~eo rekonstrukciju petnaestak
benzinskih pumpi Energopetrola
liko mjeseci zapo~eo je rekonstrukciju ~ak
15 benzinskih pumpi diljem Federacije
BiH. Kako formalni rok za realizaciju
preuzetih obaveza isti~e u martu 2010.
godine, postoji teoretska mogu}nost da
kupac Energopetrola ipak nadoknadi
izgubljeno vrijeme i izbjegne mogu}nost
raskida ugovora.
Prijetnje raskidanjem ugovora imale su
efekta, kaè za Slobodnu Bosnu jedan
visokopozicionirani du`nosnik federalne
Vlade koji je posve uvjeren da se konzorcij
MOL-INA prihvatio posla tek nakon
u~estalih prijetnji rasikidanjem ugovora.
Na{ sagovornik tvrdi da je za raskidanje
ugovora s konzorcijem MOL-INA puno
vi{e zainteresirana Vlada Republike Srpske
nego Vlada Federacije BiH!
ENERGETSKE ASPIRACIJE RUSIJE
Rije~ je zapravo o neprikrivenim aspi -
racijama Rusije da preuzme potpunu kon-
trolu nad naftnim trì{tem cijele regije, a
osobito BiH, koja u ruskim planovima ener-
getskog {irenja na Balkanu zauzima poseb-
no mjesto zbog otvorene mogu}nosti izlas-
ka na jadransku obalu preko Luke Plo~e.
Bez otvorenog izlaska na jadransku obalu,
rusko preuzimanje naftne industrije
Republike Srpske nema nikakvog ekonom-
skog rezona. To se pokazalo i tokom prve
godine otkako su Rusi preuzeli Rafineriju
nafte u Bosanskom Brodu koja, unato~ sil-
noj podr{ci vlade RS-a, nastavlja gomilati
poslovne gubitke. Na kraju 2008. godine
akumulirani gubitak brodske Rafinerije
popeo se na 373 miliona KM - 103 miliona
KM vi{e od gubitka pred prodaju Rafinerije
ruskoj kompaniji Zarube`njeft, odnosno
njenoj k}erki firmi Njeftegazinkor. Po -
slovni gubitak Rafinerije dva puta je vi{i od
ukupnog kapitala koji trenutno (nakon
nedavnog smanjenja) iznosi 172,4 miliona
KM. Bez brzog osvanja novog trì{ta i bez
izlaska na morsku luku preko koje bi se
otpremali naftni derivati na vanevropska
trì{ta, brodska Rafinerija ne moè
pokrenuti ekonomski odrìvu preradu nafte
od minimalno dva miliona tona na godinu,
{to je skoro ~etiti puta vi{e od realnih
trì{nih potreba Republike Srpske. No,
ekonomski isplativa prerada od dva miliona
tona nafte podrazumijeva pronalazak trì{ta
za ~itav niz derivata koji nastaju preradom
nafte - od dizel goriva i benzina, do bitume-
na, mazuta i ulja za loènje. S izuzetkom
dizel goriva, svi ostali naftni derivati iz
Rafinerije Bosanski Brod sadrè nedozvolj -
enu koncentraciju sumpora pa se mogu
28
RAT ZA ENERGIJU
Ugovorom o dokapitalizaciji Energo petrola
koji je u ime Vlade FBiH potpisao nekada{nji
premijer Ahmet Ha dìpa{i} precizirano je da
konzorcij MOL-INA tokom prve tri godine
nakon preuzimanja u Energopetrol uloì 150
miliona KM i da zadrì svih 1.059 radnika
Energo petrola. Zau zvrat, federalna Vlada je
pristala na simboli~nu cijenu Energopetrola (65
benzinskih pumpi i poslovna zgrada u centru
Sarajeva) od samo 10 miliona KM! Pore|enja
radi, Optima Grupa je preuzimanje 12 pumpi
kompanije Zovko platila 2,5 puta vi{e!
Prema raspoloìvim podacima, konzor-
cij MOL-INA u Ene rgopetrol do sada nije
investirao ni 30 posto obe} anog novca, a
preko 300 radnika Energopetrola preba -
~eno je na teret Zavoda za penziono osig-
uranje uz isplatu minimalnih otpremnina.
Bagatelnu prodaju Energopetrola
ugovorili su hrvatski predsjednik Stjepan
Mesi} i lider SDA Sulejman Tihi}, koji je
posao zavr{io preko premijera Hadì pa{i}a,
uprkos protivljenju velikog broja ministara u
Vladi Federacije BiH, ali i zastupnika u
federalnom Parlamentu koji su predlagali da
se gubici Energopetrola saniraju sredstvima
Razvojne banke Federa cije Bosne i
Hercegovine.
KAKO JE PAO ENERGOPETROL
Prodaju Energopetrola dogovorili
Mesi i Tihi
ODSKONA DASKA: Ruski prodor na naftno trite Balkana krenuo je puno ranije,
najprije preko kompanije NIS, Naftne industrije Srbije, koju je preuzeo ruski Gazprom
PREMIJER IZME\U
DVIJE VATRE
Ho}e li se federalni premijer
Mujezinovi} usuditi raskinuti
ugovor koji je sklopljen po
diktatu njegovog {efa Tihi}a
DOGOVOR U ÊTIRI OKA BEZ SVJEDOKA
Hrvatski predsjednik Stipe Mesi} i predsjednik SDA Sulejman
Tihi} tajno su dogovorili prodaju Energopetrola konzorciju MOL-INA
DOGOVOR U ÊTIRI OKA BEZ SVJEDOKA
Hrvatski predsjednik Stipe Mesi} i predsjednik SDA Sulejman
Tihi} tajno su dogovorili prodaju Energopetrola konzorciju MOL-INA
plasirati jo{ samo u BiH ili pak na neka

vanevropska trì{ta koja poput BiH nemaju
stroge ekolo{ke propise. A zato je potreban
ekonomi~an transport - èljeznica s izla -
skom na morsku obalu, odakle bi se naftni
derivati otpremali brodovima. Stoga je
razumljiv interes Rusa za preuzimanje
Energopetrola jer bi jednim potezom ost-
varili dva velika poslvna cilja: osigurali bi
punu kontrolu nad naftnim trì{tem cijele
BiH a preko federalnih Naftnih terminala u
Luci Plo~e imali bi nesmetani izlaz na
otvoreno more.
Ruski prodor na naftno trì{te Balkana
krenuo je puno ranije, najprije preko kom-
panije NIS, Naftne industrije Srbije, koju
je preuzeo ruski Gazprom, potom preko
Republike Srpske i tamo{njih kompanija
Petrol, Rafinerije nafte i Rafinerije ulja, a
nedugo potom i preko ulaska u vlasni~ku
strukturu MOL-INE. Naime, jo{ prije dvije
godine, u oktobru 2007. godine, austrijska
naftna kompanija OMV otvoreno je
krenula u preuzimanje ma|arskog MOL-a
kupiv{i na berzi skoro 22 posto MOL-ovih
dionica. No, MOL je reagirao ùstru:
austrijsku akciju proglasio je neprij -
ateljskim preuzimanjem i u kratkom
roku podigao je golemi kredit kako bi
pokupovao sve raspoloìve dionice MOL-a
na berzi. Kako je akcija OMV-a nai{la i
na velike rezerve me|u evropskim
dràvama zbog straha od pretjerane kon-
centracije rafinerijskih kapaciteta, OMV
je bio prisiljen odustati pa je tek kupljene
akcije MOL-a u martu ove godfine pre-
prodao ruskoj kompaniji Surgutnefegas za
1,4 milijarde eura. Istovremeno, MOL je
preuzeo ve}inski paklet akcija u hrvatskoj
INI {to prakti~no zna~i da su Rusi na mala
vrata u{li i na naftno trì{te Ma|arske i
Hrvatske. Prostor Federacije BiH ostao
jer tako jedino trì{no ostrvo na
Balkanu na kojem ruske naftne kompanije
(j o{ uvi j ek) nemaj u domi nant an
trì{ni uticaj.
POHOD NA
FEDERALNO TR@I[TE
No, federalni naftni bedem Rusi su pro-
bili po~etkom maja ove godine kada je
Optima Grupa preuzela 12 benzinskih
pumpi kompanije Zovko iz @ep~a, od kojih
je 10 razmje{teno na prostoru FBiH, a dvije
na prostoru Distrikta Br~ko. Trenutno se u
maloprodajnoj mreì Optima Grupe nalazi
88 benzinskih pumpi i eventualnim preuzi-
manj em j o{ 65 benzi nski h pumpi
Energopetrola, Rusi bi preuzeli glavninu
(preko 75 posto) naftnog trì{ta BiH.
Ako se u obzir uzme {iri kontekst
naftnog trì{ta, pred federalnim ~elnicima
postavljaju se dva delikatna pitanja: moè li
se Federacija BiH oduprijeti ruskim
poslovnim planovima i treba li se uop}e
odupirati ne~emu {to }e se neminovno desi-
ti na ovaj ili onaj na~in.
Odgovore na ova pitanja ne}emo ~ekati
dugo - ve} krajem sedmice u slu`benu pos-
jetu BiH stiè {ef ruske diplomatije Sergej
Lavrov, koji }e, kako doznajemo, s bh.
zvani~nicioma razgovarati i o uspostavljanju
jo{ tje{nje privredne suradnje izme|u dvije
dràve, s akcentom na Federaciju BiH koja
je do sada odolijevala ruskom zagrljaju.
HO]E LI RUSI ISTISNUTI INU I MOL IZ BiH
Izvjesno otopljavanje u odnosima Ru -
sije i Federacije BiH, barem kad je u pitanju
energija, vidljivo je i po upravo oko n~anim
uspje{nim pregovorima dvije gasne kom-
panije - BH Gasa i Srbijagasa iza koje stoji
ruski energetski div Gazprom. Direktori
kompanija, Almir Be}arevi} i Du{an
Bajatovi}, na sastanku u Sarajevu
po~etkom sedmice dogovorili su izradu
studije o optimalnom kori{tenju gasovoda
izme|u dvije dràve. Be}arevi} kaè da }e
Srbijagas poslati ponudu BH Gasu za skla-
di{tenje plina u Banatskom Dvoru, ~ime bi
gasno trì{te FBiH bilo po{te|eno izne-
nadnih udara, poput onog koji se desio
usred protekle zime.
Be}arevi} i Bajatovi} razgovarali su i o
gasovodu Ju`ni tok, ~ija glavna trasa zaobi-
lazi BiH, ali postoji mogu}nost da jedan krak
gasovoda bude izgra|en uz autocestu 5C.
OTAPANJE RUSKO-FEDERALNIH ODNOSA
BH Gas i Srbijagas dogovorili
suradnju
DOGOVORENA SURADNJA
Delegacija Bh Gasa i Srbija Gasa na
pregovorima u Sarajevu
GOMILANJE GUBITAKA
Rafinerija nafte Bosanski Brod za
samo godinu dana udvostri~ila
je poslovni gubitak
V
lada Federacije BiH uspjela se te{kom
mukom izboriti za deblokadu izgrad-
nje ~etiri dionice autoceste na
Koridoru 5C, za koje je ranije obezbije|en
kredit EBRD-a i EIB-a u ukupnom iznosu
od skoro milijardu KM. Oba kreditna
aran`mana stajala su blokirana zbog tvr-
doglavog odbijanja HDZ-ove predsjednice
Federacije BiH Borjane Kri{to da imenuje
federalnog ministra prostornog ure|enja bez
~ijeg potpisa nije bilo mogu}e usvojiti izmj -
ene Prostornog plana, niti definirati ~etiri
trase autoceste, {to su EBRD i EIB postavili
kao uvjet za realizaciju kreditnog ara -
n`mana. Unato~ opstrukcijama predsjednice
Kri{to, federalna Vlada uspjela je makar
privremeno ukloniti postavljene prepreke
politi~kog vrha HDZ-a: ve}inom glasova
usvojen je zaklju~ak kojim je federalna
Vlada ovlastila premijera Mujezinovi}a da
privremeno obavlja poslove i u federalnom
Ministarstvu prostornog ure|enja! Premijer
Mujezinovi} ovu }e ulogu igrati do daljn-
jeg, dok predsjednica Kri{to ne dobije
druk~ije instrukcije strana~kog {efa
Dragana ôvi}a ili pak dok ne bude uklonj -
ena s funkcije predsjednika FBiH, o ~emu se
tako|er raspravljalo na sjednici federalne
Vlade.
Kako se i o~ekivalo, protiv ovog
zaklju~ka glasali su svi ministri iz reda
HDZ-a, nasuprot svih ministara iz reda
HDZ-a 1990, SBiH i SDA koji su
dvotre}inskom ve}inom glasova odlu~ili
ukloniti blokadu predsjednice Kri{to.
Zanimljivo, istovjetno s ministrima HDZ-a
glasao je i ministar SNSD-a Velimir Kuni},
potvr|uju}i tako da je blokada rada federa -
lne Vlade dogovorena izme|u strana~kih
{efova HDZ-a i SNSD-a, ôvi}a i Dodika.
Po identi~nom obrascu, dakle preglasa-
vanjem ministara iz reda HDZ-a, federalna
Vlada razrije{ila je cijeli set kadrovskih
problema oko kojih su se federalni ministri
sporili skoro cijelu proteklu godinu. Pored
ostalog, dvotre}inskom ve}inom glasova
imenovan je predsjednik Uprave HT-a
(Stipe Prli}), direktor Energoinvesta
(Dèmail Vlahovljak), Hidrogradnje (Semin
Ma{i}), zamjenik direkora Federalne agen-
cije za privatizaciju (Drago Vrbi}) itd. U
svim slu~ajevima, ministri iz reda HDZ-a
glasali su protiv ili su pak u rijetkim slu~aje-
vima bili suzdràni. Jednako kao i njihov
priljepak iz SNSD-a Velimir Kuni}.
No, preglasavanje HDZ-ovih ministara,
sasvim izvjesno, ne}e pro}i bez odgovora
vrha ove partije i njenog {efa Dragana
ôvi}a. Nije isklju~ena mogu}nost da HDZ
odlu~i iza}i iz vladaju}e koalicije, {to bi
Federaciju BiH gurnulo u jo{ dublju krizu
koja bi mogla potrajati mjesecima. Odgovor
na pitanje {ta }e poduzeti HDZ ne}e se
~ekati dugo: po~etkom naredne sedmice
zakazana je vanredna sjednica Parlamenta
FBiH na kojoj }e se raspravljati o funkcioni-
ranju federalne Vlade i federalnih institucija
vlasti. Bit }e to prilika da HDZ napokon
otvori karte...
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
HDZ istrajava na blokadi federalne Vlade
Veinom glasova federalni ministri zaduili premijera
Mujezinovia da privremeno igra ulogu
ministra prostornog ureenja!
UKLONJENA BLOKADA
Premijer Mujezinovi} pristao je
da neko vrijeme igra ulogu
federalnog ministra
prostornog ure|enja
BOSANSKA ENCIKLOPEDIJA ZLOÎNA
HO]E LI HA[KI PR
DONIJETI PRAVD
Za stravi~ne zlo~ine po~injene u Podrinj
HA[KA PORUKA KARAD@I]U
Su|enje protiv optuènog ratnog zlo~inca
moglo bi biti nastavljeno i u njegovom
odsustvu, ili bi mu se mogao odrediti
branitelj po slu`benoj du`nosti
P
okolj u Srebrenici iz juna
1995., u kojem je likvidirano
vi{e od 7.000 muslimanskih
mu{karaca i dje ~aka, jedna je
od crnjih stranica u povijesti
~ovje~anstva, a zlo~ini u srebreni~koj
enklavi predstavljaju vrhunac odluke
Radovana Karadì}a da se isto~na BiH
o~isti od muslimanskog stanovni{tva,
izrekao je po~etkom sedmice tuìlac
Alan Tieger u nastavku svoje uvodne
rije~i na su|enju Karadì}u kojeg je
nazvao direktno odgovornim za naredbe
4 i 7, odnosno ~i{}enje podru~ja oko
Sre bre nice, Gora`da i @epe. I usmeno i
pismeno sam naredio da se ide na
Srebrenicu i @epu, pro~itao je tuìlac
Karadì}eve rije~i koje je uputio zastup-
nicima Skup{tine bosanskih Srba.
Tieger je primijetio da je Karadì}
nakon ~i{}enja isto~ne Bosne unapri-
DOSJE PODRINJE
Pi{e: MEHMED PARGAN
U iekivanju odluke o
tome da li e Radovanu
Karadiu biti nametnut
branitelj ili e mu se
suditi u odsustvu, koju e
Sudsko vijee Tribunala u
Haagu saopiti pismenim
putem tokom ove
sedmice, na je novinar
istraio ko je sve do sada
osuen za zloine u
Podrinju koji ine
glavninu optunice protiv
Radovana Karadia
OCES KARAD@I]U
DU ZA PODRINJE
u do sada je samo tridesetak osu|enih
jedio sve one koji su pridonijeli uspostavi

srpske dràve na tim prostorima, spo -
menuv{i pritom, izme|u ostalih, glavnog
zapovjednika VRS-a Ratka Mladi}a i
zapovjednika Drinskog korpusa Radislava
Krsti}a, osu|enog na 35 godina zatvora zbog
genocida nad Bo{njacima u Srebrenici.
Prema najavi ha{kog suca O-Gon
Kwona Sudsko vije}e }e svoju odluku o
nastavku su|enja Radovanu Karadì}u,
optuènom za genocid, ratne zlo~ine i
zlo~ine protiv ~ovje~nosti, saop{titi pis-
menim putem tokom ove sedmice, a suci su
upozorili optuènog da bi se njegovo
su|enje moglo nastaviti i u njegovom
odsustvu, ili da bi mu se mogao odrediti
branitelj po slu`benoj du`nosti, {to je
Tuìla{tvo i zatraìlo jer je Karadì} odbio
prisustvovati raspravama nakon po~etka
su|enja 26. oktobra. Optu`nica u prvoj
ta~ki za genocid Karadì}a tereti za geno-
cid nad Bo{njacima i Hrvatima na podru~ju
deset op{tina - Vi{egradu, Prijedoru, Bra -
tuncu, Fo~i, Br~kom, Klju~u, Kotor Varo{i,
Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku koji
su po~injeni tokom 1992. godine, a u dru-
goj, za genocid u Srebrenici po~injen nad
Bo{njacima u julu 1995. godine. Spome -
nu}emo stravi~an detalj iz optu`nice koja
je za zlo~ine u Zvorniku podignuta u
Beogradu. U jutarnjim satima 12. maja
1992. godine okrivljeni Kora} Ivan sa licem
poznatim kao Pufta, izvodi o{te}enoga
Buljuba{i} Abdulaha zvanog Bubica,
ponovno ga mu~e i tuku, nare|uju}i mu da
sa sebe skine ode}u, klekne na kolena i sav-
ije se napred, u kom poloàju mu nabijaju u
anus za{iljen kolac, prodiru}i u utrobu
o{te}enoga za oko ~etrdeset centimetara, za
koje vreme su drugi iz ove grupe to posma-
trali, a o{te}eni Buljuba{i} od povreda
umire sutradan. Optu`nicu sa ovim tek-
stom potpisao je tuìlac Okru`nog
Tuìla{tva u Beogradu Milan Petrovi}
optuùju}i grupu predvo |enu Branom
Gruji}em, ratnim predsjednikom Skup{tine
op{tine Zvornik, za zlo~ine po~injene u
ovom gradu i njegovoj okolini. Petrovi} se
izvinio ~lanovima porodica `rtava kazav{i
kako u srpskom jeziku nisam mogao
prona}i odgovaraju}e termine da bih opisao
inkriminirane radnje. Nadam se da nisam
povredio o{te}ene i porodice `rtava.
Spomenuti Ivan Kora} bio je pripadnik
jedinice @ute ose koja je do{la u Zvornik
na poziv Brane Gruji}a i Marka Pavlovi}a,
u koordinaciji sa vodstvom Republike
Srpske, a uz svesrdnu podr{ku Beograda, o
~emu je u svom svjedo~enju na su|enju
Slobodanu Milo{evi}u govorio Miroslav
Deronji}, ha{ki optuènik, odgovoran za
zlo~ine u Bratuncu i Srebrenici. U prvim
sedmicama rata u Zvorniku su se desili
stravi~ni zlo~ini. Samo u jednom danu u
naselju Bijeli Potok zarobljeno je i nakon
toga ubijeno 760 mu{karaca civila. Do
Ha{ka optu`nica Radovana Karadì}a
izme|u ostalog tereti za dugotrajnu kam-
panju granatiranja i snajperskog djelovanja
protiv civilnog stanovni{tva Sarajeva, u
kojoj je, tokom 44 mjeseca opsade glavnog
grada, ubijeno i ranjeno na hiljade civila,
me|u kojima je bilo i mnogo djece i starijih
osoba. Kako se ~ini, prvi dokazi Tuìteljstva
protiv Karadì}a upravo bi se mogli odnosi-
ti na Sarajevo. Osim toga, po~etak
izvo|enja dokaza Tuìteljstva na su|enju
Karadì}u moglo bi se poklopiti sa vre-
menom kada bi @albeno vije}e Ha{kog tri-
bunala trebalo izre}i kona~nu presudu
Dragomiru Milo{evi}u, generalu VRS-a,
osu|enom na 33 godine zatvora zbog artilj -
erijskog i snajperskog terora nad Sara -
jevom od augusta 1994. godine do kraja
rata u BiH, {to se o~ekuje krajem naredne
sedmice. Tuìteljstvo je u ovom slu~aju
traìlo preina~avanje kazne u doìvotnu,
posebno zbog ~injenica da je u vrijeme
Milo{evi}evog komandovanja grad dodat-
no teroriziran uvo|enjem tzv. modifikovanih
avio-bombi koje osim {to su neprecizne
imaju veliku razornu mo}, dok je njegova
odbrana zastupala tezu da se Sarajevo
(zbog velikog broja pripadnika Armije BiH i
MUP-a) ne moè tretirati kao civilna zona,
te da se djelovanje SRK ne moè tretirati
kao napad na civilno stanovni{tvo. Treba
tako|er spomenuti da je prije tri godine
@albeno ve}e Ha{kog tribunala poni{tilo
prvostepenu presudu kojom je general
Stanislav Gali} (tako|er po optu`nici za
Sarajevo) osu|en na 20 godina zatvora
zbog granatiranja Sarajeva i izreklo mu
kaznu doìvotnog zatvora. General Gali}
je, podsjetimo, progla{en krivim za kam-
panju terora koja je, granatiranjem i
snajperima, provo|ena nad Sarajevom i
Sarajlijama od septembra 1992. do augus-
ta 1994. godine, dok je on komandovao
Sarajevsko-romanijskim korpusom VRS-a.
Dodajmo jo{, da je po~etkom ove godine,
na su|enju generalu Mo m~ilu Peri{i}u,
biv{em na~elniku Gene ral{taba VJ
optuènom da je logisti~kom i drugom
podr{kom snagama Vojsci Republike
Srpske dok su ~i ni l i zl o~i n nad
Sarajevom, u dokaze uvedena jo{ dva
transkripta svjedo~enja sa ranijih su|enja
komandantima Sarajevsko-romanijskog
korpusa VRS-a, Stanislavu Gali}u i
Dragomiru Milo{evi}u.
OPTU@NICE ZA SARAJEVO
Poetak suenja Radovanu Karadiu, konana
presuda Dragomiru Miloeviu
DOSJE SARAJEVO
Prije podizanja optu`nice za granatiranje
i teroriziranje Sarajeva, za ove zlo~ine
su osu|eni Stanislav Gali} (doìvotna
kazna) i Dragomir Milo{evi} kojem bi
uskoro trebala biti izre~ena
drugostepena presuda
DOSJE SARAJEVO
Prije podizanja optu`nice za granatiranje
i teroriziranje Sarajeva, za ove zlo~ine
su osu|eni Stanislav Gali} (doìvotna
kazna) i Dragomir Milo{evi} kojem bi
uskoro trebala biti izre~ena
drugostepena presuda
danas niko nije odgovarao, niti je pravo-

su|e u BiH pokrenulo proces u kojem bi se
utvrdila odgovornost za ovaj masakr.
Apsolutnu vlast u tom trenutku na podru~ju
Podrinja imao je SDS sa Radovanom
Karadì}em na ~elu. Do danas su za zlo~ine
u Zvorniku osu|ena samo tri pripadnika
jedinice @ute ose.
MONSTRUOZNI PLANOVI
SA KOJIMA POÎNJE RAT
Jedan od najzna~ajnijih momenata u
organizaciji i formiranju republike srpskog
naroda u Bosni i Hercegovini, koja }e kas-
nije dobiti ime Republika Srpska, te poli-
ti~kog djelovanja Radovana Karadì}a,
svakako su doga|aji od 12. maja 1992.
godine kada je odràna Skup{tina u Banjoj
Luci. Tih dana u strogoj tajnosti definirani
su ciljevi srpske vojske, a Radovan
Karadì} i Mom~ilo Kraji{nik potpisali su
dokument kojim od vojske i naroda traè
dràvno razgrani~enje od druge dve
nacionalne zajednice, zatim koridor
izme|u Semberije i Krajine, uspostavlj -
anje koridora u dolini reke Drine, odnosno
eliminisanje Drine kao granice izme|u srp-
skih dràva, uspostavljanje granice na
rekama Uni i Neretvi, podela grada
Sarajeva na srpski i muslimanski deo i
uspostavljanje u svakom od delova efek-
tivne dràvne vlasti, izlaz Republike
Srpske na more.
Tada je Radovan Karadì}, poja{njava-
ju}i svoje namjere i razloge insistiranja na
ovim strate{kim ciljevima, kazao: Srpska
strana u Bosni i Hercegovini, Predsje -
dni{tvo, Vlada, Savjet za nacionalnu bezbj -
ednost koji smo formirali donijela je
strate{ke prioritete srpskog naroda, odnos-
no strate{ke ciljeve srpskog naroda, od
kojih je prvi strate{ki cilj razdvajanje od
druge dvije nacionalne zajednice, dràvno
razdvajanje. ... Drugi strate{ki cilj je, ~ini
mi se, koridor izme|u Semberije i Krajine.
TEKE OPTUBE: Optunica u prvoj taki za genocid Karadia tereti za genocid nad
Bonjacima i Hrvatima na podruju deset optina - Viegradu, Prijedoru, Bra tuncu,
Foi, Brkom, Kljuu, Kotor Varoi, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku koji su
poinjeni tokom 1992. godine, a u drugoj, za genocid u Srebrenici.
DOKAZI MASOVNIH ZLOÎNA
Podrinjske masovne grobnice nastajale
su u vrijeme dok je Radovan Karadì}
na ovom prostoru imao potpunu vlast
DOKAZI MASOVNIH ZLOÎNA
Podrinjske masovne grobnice nastajale
su u vrijeme dok je Radovan Karadì}
na ovom prostoru imao potpunu vlast
STRAVI^NE EGZEKUCIJE
Prizori ubijanja srebreni~kih
mladi}a potresli su svijet
STRAVI^NE EGZEKUCIJE
Prizori ubijanja srebreni~kih
mladi}a potresli su svijet
... nema Krajine, nema Bosanske Krajine,

nema Srpske Krajine, nema Saveza srpskih
zemalja, ukoliko ne ostvarimo taj koridor
koji }e nas dobro integrisati, koji }e nam
omogu}iti nesmetan protok iz jednog dijela
na{e dràve u drugi. Ovi doga|aji de fakto
bri{u svaku mogu}nost da su se odre|eni
potezi rukovodstva Republike Srpske
de{avali slu~ajno ili inicirani kao reakcija
na poteze Bo{njaka i Hrvata, kako se i
danas poku{avaju ratni sukobi predstaviti
svjetskoj, ali i doma}oj javnosti. Sa dis-
tance od {esnaest godina kroz opse`ne
anali ze moè se jednostavno dokazati da su
sve aktivnosti koje je provodilo rukovodst-
vo Republike Srpske tokom rata bile
odre|ene upravo ciljevima definiranim na
ovoj Skup{tini.
KAMIONI SA LE[EVIMA
BACANI U DRINU
Otpo~injanju oruànog sukoba u BiH
prethodilo je organizirano naoruàvanje
srpskog stanovni{tva i formiranje srpske
Teritorijalne odbrane iz koje }e upravo na
spomenutoj Skup{tini u Banjoj Luci biti
oformljena vojska republike srpskog naro-
da. U procesu naoruàvanja klju~nu ulogu
imao je upravo Radovan Karadì}, o ~emu
je svjedo~io i Miroslav Deronji}: Karadì}
je li~no ubijedio Milo{evi}a da se Srbi
naoruàju. Tokom sastanka s Karadì}em,
koji se odrào ne{to kasnije, ja sam li~no
~uo te Karadì}eve rije~i. Hvalio se da je
li~no on ubijedio Milo{evi}a da se Srbi
naoruàju, zna~i da nisu imali povjerenja u
JNA. Nisu vjerovali da bi JNA mogla da
za{titi Srbe. Karadì} je èlio da se narod
naoruà.
Deronji}evo svjedo~enje bacit }e prvi
put od pokretanja ratnih aktivnosti u BiH
svjetlo na de{avanja iza javne scene, otkri-
vaju}i sve aktere klju~nih doga|aja. Iz
ovoga svjedo~enja prvi put je javnost sazn -
ala detalje priprema podjele Bosne i
Hercegovine. Na sastanku odrànom u
Sarajevu oko 19. decembra 1991. strogo
povjerljive pismene instrukcije su
podijelj ene ~lanovima Skup{tine Republike
srpskog naroda i predstavnicima SDS-a u
op}inama. Tim dokumentom su definirane
aktivnosti na uspostavljanju op}inskih vla-
dinih tijela bosanskih Srba na podru~ju
op}ina u Bosni i Hercegovini. Instrukcije
od 19. decembra 1991., koje nose naslov
Upute za organizaciju i aktivnosti organa
srpskog naroda u Bosni i Hercegovini za
vrijeme vanrednog stanja, imale su dvije
varijante u kojima se trebalo organizirati
srpsko stanovni{tvo. U op}inama gdje
bosanski Srbi imaju ve}inu stanovni{tva
bila je planirana Varijanta A, a tamo gdje su
bili manjina populacije planirana je Varija -
n ta B. Radovan Karadì} je u~esnicima sas-
tanka objasnio sadràj tih uputa.
Bijeljina je okupirana 31. marta 1992.
godine. Novinar Lazar Manojlovi} proveo
je rat u ovom gradu i jedan je od rijetkih
koji su imali hrabrosti da progovore o
ovda{njim zlo~inima: April 1992. godine
je ostao najcrnja ta~ka. Za tri no}i, cijelo
jedno naselje je likvidirano. ôvjek iz poli-
cije mi je rekao da su tri no}i i tri dana
vozili pune kamione le{eva u Drinu, rekao
je Manojlovi}.
UVOD U SREBRENICU - ZLOÎNI U
BRATUNCU, VLASENICI
Od 17. aprila 1992. godine na stadionu
u Bratuncu bilo je zato~eno vi{e od 2.500
civila. U ovom gradu je ubijeno ukupno
603 civila. Prema svjedo~enjima koja smo
dobili od preìvjelih logora{a, potoci krvi
su bukvalno tekli sportskom dvoranom u
UVOD U SREBRENICU:
Podruje izmeu
Vlasenice, Bratunca,
Srebrenice i Zvornika, na
potezu Cerska - Udr -
Kamenica, tokom 1992. i
1993. godine bilo je pros-
tor u kojem su jedinice
VRS-a potpomognute sa
nekoliko korpusa JNA
iscrpljivale desetine
hiljada Bonjaka
HA[KA SVJEDOÂNSTVA
Miroslav Deronji}, koji je preminuo
tokom izdràvanja zatvorske kazne,
govorio je o tome kako je Karadì}
naoruàvao srpski narod
osnovnoj {koli Vuk S. Karadì} u ovom

gradu. Ljudi su ubijani, tjerani da piju svoju
krv... Preìvjeli logora{ Sakib Ahmetovi}
kaè kako je porazno da za ovakve zlo~ine
jo{ uvijek po~initelji nisu ka`njeni. A zbog
obimnog materijala i drugih velikih zlo~ina
za koje treba da odgovara, Radovan
Karadì} zapravo ne}e ni snositi odgovo -
rnost za ove zlo~ine.
Stravi~ni zlo~ini pod komandom
Radovana Karadì}a, u dobro organiziranoj
akciji lokalnih krvnika, desili su se i u
Vlasenici u kojoj je ubijeno 2.600 civila
Bo{njaka. Samo u logoru Su{ica za neko-
liko dana ubijeno je 1.600 Bo{njaka, a oko
8.000 njih je pro{lo razne torture u ovom
logoru. Prema rije~ima Dèvada Bekta -
{evi}a, jednog od klju~nih ljudi u prikuplj -
anju dokaza o zlo~inima u ovom gradu,
Karadì}evi ~etnici poku{ali su uni{titi
cijeli grad. Vlasenica je danas grad u koji se
u podrinjskom pojasu vratilo najmanje
Bo{njaka.
Podru~je izme|u Vlasenice, Bratunca,
Srebrenice i Zvornika, na potezu Cerska -
Udr~ - Kamenica, tokom 1992. i 1993.
godine bilo je prostor u kojem su jedinice
VRS-a potpomognute sa nekoliko korpusa
JNA iscrpljivale desetine hiljada Bo{njaka.
Ovaj zlo~in je kulminirao u Srebrenici kada
je ona progla{ena za{ti}enom zonom UN-a
i kada je na malo podru~je gradske zone
sabijeno skoro 60.000 civila. Srebrenica }e
dvije godine kasnije biti pregaèna i posta-
ti simbolom najve}ega zlo~ina u novijoj
povijesti ~ovje~anstva, kada je u nekoliko
dana ubijeno 8.000 ljudi.
U gornjem Podrinju likvidacije musli-
manskog stanovni{tva tokom 1992. godine
bile su mnogo masovnije nego u ve}ini
bosanskohercegova~kih gradova. Samo u
Fo~i je ubijeno vi{e od 2.500 civila, od toga
oko 1.200 u logorima. Za zlo~ine su od
strane Me|unarodnog tribunala za ratne
zlo~ine u Haagu optuèni: Dragoljub
Kunarac, Radomir Kova~, Zoran Vukovi},
Dragan Zelenovi}, Gojko Jankovi}, Janko
Janji}, Radovan Stankovi}, Dragan
Gagovi}, Milorad Krnojelac, Mitar Ra{evi}
i Savo Todovi}. Do sada su u Haagu
osu|eni Dragoljub Kunarac na 28 godina
zatvora, Radomir Kova~ na 20 godina,
Zoran Vukovi} na 12 godina, Milorad
Krnojelac 12 godina i Dragan Zelenovi} na
15 godina zatvora. Sud BiH osudio je
Radovana Stankovi}a (16 godina), Ne|u
Samardì}a (24 godine) i Gojka Jankovi}a
34, a optuèn je i Radmilo Vukovi}.
Iako se vjerovalo da je Fo~a imala
najkrvaviju 1992. godinu, pokazalo se da
su ~etnici u Vi{egradu ubili vi{e od 3.000
Bo{njaka. Najve}i broj bo{nja~kog
stanovni{tva pro{ao je kroz jedan od deset
logora u ovom gradu.
U previ{e dugoj, tu`noj i mizernoj his-
toriji ljudske ne~ovje~nosti prema drugom
~ovjeku, poàri u Pionirskoj ulici i na
Bikavcu sigurno zauzimaju visoko mjesto.
Na kraju XX vijeka, obiljeènog ratovanj -
em i krvoproli}em kolosalnih razmjera, ovi
uàsni doga|aji isti~u se po zlokobnosti
spaljivanja, po o~iglednom predumi{ljaju i
prora~unatosti koji su ih definisali, po ~istoj
bezobzirnosti i brutalnosti, naveo je sudija
Patrick Robinson prilikom izricanja pre-
sude Milanu Luki}u, optuènom da je,
pored jo{ 130 ubistava, u zatvorenoj ku}i,
svjestan te ~injenice, zapalio desetine ìvih
ljudi. Za ove ne~ovje~ne postupke Milan
Luki} je osu|en na doìvotnu robiju, a
Sredoje Luki} na 30 godina. Za sve zlo~ine
po~injene u Podrinju do sada je osu|eno
manje od trideset zlo~inaca, {to u prosjeku
zna~i da je otprilike na svakih hiljadu ubi-
jenih osu|en jedan zlo~inac.
DOSJE PODRINJE
ZLOÎN BEZ KAZNE
Za zlo~ine u Zvorniku do sada su
osu|ena samo tri pripadnika
jedinice @ute ose
ZLOÎN BEZ KAZNE
Za zlo~ine u Zvorniku do sada su
osu|ena samo tri pripadnika
jedinice @ute ose
42
LISABONSKI
UGOVOR NA
SNAZI OD PRVOG
DECEMBRA?
ê{ki ustavni sud je po~etkom sedmice
odobrio Lisabonski ugovor zaklju~iv{i da
on nije protivan ~e{kom ustavu, ~ime je
uklonjena i posljednja prepreka ratifikaciji
reformskog ugovora EU-a. êlnici EU-a
su se prethodno dogovorili o izuze}u
ê{ke iz Povelje o osnovnim pravima
EU-a {to je bio uvjet koji je postavio
Vaclav Klaus, jedini ~elnik zemlje ~lan-
ice EU-a koji jo{ nije potpisao Lisabonski
ugovor. Francuski predsjednik Nicolas
Sarkozy izjavio je kako je uvjeren da }e
Lisabonski ugovor stupiti na snagu ve}
1. decembra po{to su ~elnici EU-a na
summitu postigli dogovor koji bi trebao
osigurati nedostaju}i potpis ~e{kog pred-
sjednika Vaclava Klausa. On je najavio
odràvanje vandrednog sastanka na
vrhu ~elnika EU-a sredinom mjeseca na
kojem bi se raspravljalo o imenovanjima
na dvije nove du`nosti koje uvodi
Lisabonski ugovor - predsjednika
Evropskog vije}a i visokog predstavnika
za vanjsku politiku.
UKRAJINA TRA@I
ME\UNARODNU
POMO]
Ukrajinski predsjednik Viktor Ju{~enko
zatraìo je me|unarodnu pomo} u borbi
protiv virusa H1N1, nakon {to je u sedam
dana zbog respiratornih problema umrlo
60 ljudi. Ukrajinsko ministarstvo zdravstva
informiralo je Svjetsku zdravstvenu orga-
nizaciju (WHO) o neobi~no visokoj razini
akutne respiratorne bolesti na zapadu
zemlje, povezanu s pove}anim brojem
hospitaliziranih i umrlih gra|ana.
Vlada je osigurala karantine u devet
podru~ja zapadnog dijela Ukrajine i
zabranila je sva javna doga|anja diljem
zemlje, kao i zatvaranje svih {kola.
Poljska, Ma|arska, Slova~ka, Rumunija i
Rusija odgovorile su na apel Ju{~enka,
poslav{i za{titne maske i zalihe tamiflua.
Svinjska gripa u Ukrajini tako|er je posta-
la politi~ko pitanje jer se zemlja priprema
za predsjedni~ke izbore po~etkom
naredne godine tako da su i predsjednik
Ju{~enko i premijerka Julia Timo{enko
probali preuzeti glavnu ulogu u vo|enju
zdravstvene krize nastale zbog epidemije.
EVROPA, ODMAH
G
otovo osamdeset miliona ljudi, ili oko
16 posto ukupne populacije u drà -
vama Evropske unije, ìvi na rubu
egzistencije, pokazuju najnoviji podaci
nedavno predstavljenog istraìvanja Euro -
ba rometra. Iako je stanovni{tvo EU-a me|u
najbogatijem na svijetu, istraìvanje je
ustanovilo da su siroma{ni izloèni socijal-
noj izop}enosti na razli~ite na~ine, jer
nemaju mogu}nosti za normalno zaposlenje,
obrazovanje, stanovanje i kori{tenje soci-
jalnih usluga. Od zemalja ~lanica EU-a,
Oko 16 procenata stanovnitva unu
U Evropskoj uniji 2010. godina proglaena je
godinom borbe protiv siromatva, a tokom nje e biti
odrano na stotine dogaaja u sklopu kampanje
podizanja javne svijesti i skretanja panje nacionalnih
vlada na probleme siromatva i iskljuenosti
siromanih drutvenih slojeva
UZNEMIRUJU]I PODATAK
Od 80 miliona siroma{nih,
19 miliona su djeca koja ìve
bez pristupa potrebnoj robi
i uslugama
PRESUDA
EVROPSKOG SUDA
PROTIV RASPELA U
TALIJANSKIM
UÎONICAMA
Evropski sud za ljudska prava presudio
je po~etkom sedmice da bi talijanske
{kole trebale ukloniti raspela sa zidova u
u~ionicama, s obrazloènjem da njihova
izloènost moè uznemiriti djecu koja
nisu kr{}ani. Sudu se àlila talijanska
dràvljanka Soilea Latusi ~ija djeca
poha|aju {kole u sjevernoj Italiji, smatra-
ju}i da se kr{i njezino pravo da djeci
osigura svjetovno obrazovanje.
Izloènost raspela moè biti ohrabru-
ju}a za religioznu djecu, ali jednako
tako uznemiruju}a za djecu druge
vjeroispovijesti, posebno ako su dio
vjerske manjine, ili ateisti, navodi se u
pisanoj presudi suda. Dva talijanska
zakona iz 1920-ih godina, iz vremena
vladavine fa{ista, propisuju da raspela
moraju biti izloèna u {kolama, ali se oni
ne provode striktno od 1984., otkako je
rimokatoli~anstvo prestalo biti dràvna
vjera. Soilei Latusi je dodijeljena od{teta
u iznosu od pet hiljada eura, ali Sud nije
naredio Italiji koja ima pravo na àlbu da
ukloni kriève. Vjeruje se da bi odluka
Evropskog suda mogla dovesti do
preispitivanja kori{tenja vjerskih simbola
{irom Evrope.
NEDOSTATAK
MODELA RASTA
U ZEMLJAMA
ISTO^NE EVROPE
Finansijska kriza istaknula je
nedostatke modela rasta u regiji isto~ne
Evrope, gdje su se zemlje previ{e
oslanjale na inozemne banke i priliv
kapitala kako bi podupirale rast, ali su
postale ranjivije u kreditnoj krizi, navodi
se u godi{njem izvje{taju EBRD-a.
Ekonomisti EBRD-a ustvrdili su da je
finansijska integracija donijela
nedostatke time {to je poticala procvat
kreditiranja, prekomjerno zaduìvanje i
trend zaduìvanja u stranoj valuti. Iako
je to produbilo recesiju u regiji, finansij -
ska integracija sa Zapadom ostaje izvor
rasta i tako bi trebalo ostati i u
budu}nosti, mi{ljenja su u EBRD-u.
najgore stanje je u Rumuniji, Ma|arskoj i
Bugarskoj, dok najniù stopu siroma{tva
imaju [vedska i Danska. Istraìvanje je
pripremljeno budu}i da je 2010. godina
progla{ena godinom borbe protiv siro -
ma{tva, ali i isklju~enosti siroma{nih
dru{tvenih slojeva. Evropska komisija je
najavila da }e EU u 2010. godini promovi-
rati solidarnost, ravnopravnost i toleranci-
ju, te boriti se protiv stereotipa i netr-
peljivosti, tako da }e u 27 ~lanica EU-a (te
na Islandu i u Norve{koj) biti odràno sto-
tine doga|aja u sklopu kampanje podizanja
javne svijesti i skretanja pa`nje nacional-
nih vlada na ove probleme. Oko 73 posto
gra|ana EU-a obuhva}enih istraìvanjem
Eurobarometra smatra da je siroma{tvo
ra{ireno u njihovim zemljama - samo u
Danskoj, [vedskoj i na Cipru ve}ina
gra|ana smatra da u zemlji siroma{tvo nije
ra{ireno, a tako tvrdi svega 4% Ma|ara, 5%
Rumuna i 6% Bugara. Vi{e od polovine
ispitanih smatra da je nezaposlenost glavni
uzrok siroma{tva, a ne{to manje od 50%
vjeruje da su klju~ni razlog za {irenje siro-
ma{tva nedovoljne zarade. Me|u ostalim
~esto spomenutim uzrocima su nedovoljne
mirovine i socijalna primanja, kao i preveli-
ki tro{kovi stanovanja i zdravstvenih usluga.
Stopa siroma{tva na osnovu prihoda po
glavi stanovnika kre}e se od 10 posto u
ê{koj i Nizozemskoj do vi{e od 20 posto u
Bugarskoj, Letoniji i Rumuniji. Evropski
povjerenik Vladimir [pidla upozorava da
broj od 80 miliona siroma{nih obuhvata oko
19 miliona djece koja ìve bez pristupa
potrebnoj robi i uslugama, kao i da petina
gra|ana EU-a ima lo{e uvjete stanovanja.
Spomenuto istraìvanje Eurobarometra
vo|eno je od 28. augusta do 17 novembra i
obuhvatilo je gotovo 27 hiljada gra|ana
EU-a. (D. Savi})
utar Unije ivi na rubu egzistencije
SIROMATVO U EU: Od
zemalja lanica Evropske
unije, najgore stanje je u
Rumuniji, Maarskoj i
Bugarskoj, dok najniu
stopu siromatva imaju
vedska i Danska
BUSINESS
Geolo{ka istraìvanja u \ur|eviku
U BiH visoke aktivne, ali i pasivne kamatne stope
Drasti~an pad stranih investicija
Na {irem lokalitetu rudnika mrkog uglja
\ur|evik Rudarski institut Tuzla provodi
opse`na geolo{ka istraìvanja tla - naslage
lapora koji prekriva goleme povr{inske
naslage uglja. Lapor je glavna sirovina u
proizvodnji cementa i ukoliko se potvrde
pretpostavke o visokoj kvaliteti i zna~ajnim
naslagama lapora, na ovom lokalitetu gradit
}e se tvornica cementa. Vlada Federacije
BiH ve} dulje vremena traga za lokalitetom
pogodnim za podizanje jo{ jedne tvornice
cementa, pri ~emu je op}ina \ur|evik bila
jedan od najve}ih favorita, upravo zbog
pretpostavke da je tamo{nji rudnik uglja
prekriven zna~ajnim koli~inama vrlo
kvalitetnog lapora. Potvrdi li se ova pret-
postavka, sredinom naredne godine Vlada
Federacije BiH raspisat }e tender za konce-
sionu izgradnju tre}e po redu cementare u
BiH. Postoje}e dvije cemenetare u Lukavcu
i Kaknju, uprkos velikom pove}anju
proizvodnih kapaciteta, jo{ uvijek ne mogu
zadovoljiti sve ve}e trì{ne potrebe za
cementom, tako da ima prostora za izgrad-
nju jo{ najmanje jedne, a mo`da i dvije nove
cementare. O tome svjedo~i i podatak o
eksplozivnom rastu ekstra profita dvije
post oje}e cementare, koje su samo u protek-
loj godini zaradile preko 90 miliona KM! Iz
strukture ostvarenih prihoda dvije ce -
mentare, vidljivo je da eksplozivni rast pri-
hoda nije posljedica velikog rasta proizvod-
nje nego je prije svega posljedica velikog
rasta maloprodajnih cijena zbog iznimno
velike potra`nje. Dvije postoje}e cementare
uìvaju svojevrsni trì{ni duopol - jedna je
monopolista na trì{tu sjeveroisto~ne, a
druga na trì{tu centralne Bosne - i zah-
valjuju}i takvoj trì{noj poziciji mogu slo-
bodno zidati cijene odoka, bez straha da
}e ih trì{na inspekcija proganjati zbog
o~iglednog ubiranja ekstra profita. (Ins p -
ekcija uglavnom proganja pekare, gdje je
profitna stopa 6 - 7 posto, ali nikada trì{ne
monopoliste gdje je profitna stopa stotinjak
puta ve}a!).
Da u BiH ima prostora za podizanje jo{
jedne ili ~ak dvije nove cementare, vidljivo
je iz iskustva susjedne Hrvatske u kojoj s
velikim uspjehom rade i posluju ~etiri
cementare neporedivo ve}eg instaliranog
kapaciteta.
tedie e
zaraditi preko
200 miliona
KM
Bankarski sektor u BiH ponovno se
suo~ava s valom brutalnih kritika i osuda
zbog navodno lihvarskog podizanja
kamatnih stopa. Iako su bankarske
kamate u BiH u pore|enju s dràvama
okruènja jo{ uvijek najniè, bankari u
BiH izloèni su nevi|enoj medijskoj tor-
turi, nazivaju se bezdu{nim plja~ka -
{ima i okrutnim ru{iteljima doma}e
privrede koji su u BiH do{li s jasnim
zadatkom da uni{te i rasprodaju i ono
malo preostale doma}e privrede, napose
u vlasni{tvu Bo{njaka!
Antibankarska histerija polazi od
dvije neupitne ~injenice: prve, da je
kapital u BiH preskup i, druge, da banke
iz BiH svake godine iznose stotine mili -
ona ekstra profita.
Obje su ~injenice posve neta~ne.
Kapital u BiH jest skup, ali u pore|enju
s dràvama najblièg okruènja cijena
kapitala u BiH jo{ je uvijek najpovoljni-
ja. To se vidi i po visini aktivnih, ali jo{
vi{e po visini pasivnih kamatnih stopa.
Prema podacima Centralne banke BiH,
tokom 2009. godine gra|anima }e na
ime pasivnih kamata pripasti zarada od
pribli`no 143 miliona KM, privatnim
preduze}ima pripast }e oko 34 miliona
KM, a javnim preduze}ima preko 30
miliona KM. Eventualno povla~enje
depozita iz banaka, ~ime se posljednjih
dana uveliko prijeti bankarima, samo bi
doprinijelo daljnjem rastu aktivnih
kamata. Naime, banke su prisiljene
davati visoke pasivne kamate kako bi
privukle {tednju, a visoke pasivne
kamate podrazumijevaju rast aktivnih
kamata na kredite!
Neta~na je i tvrdnja da banke svake
godine iz BiH iznose stotine miliona
ekstra profita. Cjelokupna bankarska
zarada (neto profit) ostaje u BiH i pripi -
suje se temeljnom kapitalu banaka koji
je prema{io iznos od 1,5 milijardi KM.
Privreda BiH nesumnjivo prolazi
kroz te{ko razdoblje, no uzroke te{ke
krize ne treba (isklju~ivo) traìti u
visokim kama tama nego prvenstveno u
pro ma{enim projektima i nerealnim
poslovnim ambicijama.
Pripreme za izgradnju tree
cementare u BiH
Priredio: ASIM METILJEVI]
ZNAÂJNE
NASLAGE LAPORA
Kvalitet lapora u \ur|eviku
smatra se najboljim u BiH
U prvih devet mjeseci ove godine priliv direktnih stranih
investicija u BiH iznosi skromnih 220 miliona eura, {to je
pribli`no 40 posto manje nego u istom razdoblju protekle godine.
Pad stranih investicija osobito je dramati~an u slu~aju Republike
Srpske, gdje su strana ulaganja u prvih devet mjeseci jedva
prema{ila iznos od 21,5 miliona eura, dvostruko manje nego u
istom razdoblju protekle godine. No, ni Federacija BiH ne stoji
sjajno, mada je nivo stranih investicija bio 10 puta ve}i nego u
Republici Srpskoj. Ohrabruju}i je me|utim podatak da je struktu-
ra stranih investicija ne{to povoljnija u ovoj godini, budu}i da je
glavnina stranih investicija oti{la u primarnu proizvodnju. Tako je,
naprimjer, njema~ka kompanija Messer u Zenici otvorila fabriku
industrijskih plinova u koju je investirala 20 miliona eura, {to
iznosi 10 posto ukupnih stranih investicija u FBiH tokom prvih
devet mjeseci ove godine.
Pad direktnih stranih investicija u BiH evidentan je u duljem
razdoblju: silazna putanja traje od po~etka 2008. godine i traje
skoro punih 20 mjeseci. Posve je dakle jasno da BiH mora
sna`nije potaknuti doma}e investicije, osobito u energetski sektor
i putnu infrastrukturu. Ohrabruje ~injenica da je Elektroprivreda
BiH zapo~ela investiciona ulaganja od oko 600 miliona KM (1,5
puta vi{e od ukupnog iznosa stranih investicija!) i da je Evropska
banka za obnovu i razvoj zajedno s Evropskom investicijskom
bankom spremna u izgradnju putne infrastrukture u BiH investi-
rati oko milijardu KM.
Pojava prvih ma{ina, tj. ulazak u eru
industrijalizacije, oslobodio je ~ovjeka,
u zna~ajnoj mjeri od manuelnog rada.
Radnik je u stanju da odvoji rad od sebe, te
da radni proces prenese na ma{ine. Pored
razvoja ma{ina, odluka o vo|enju, proi -
zvo dnog ali i svakog drugog radnog proce-
sa svakako, prepu{tena je ljudskom fak-
toru. Veliki iskorak de{ava se sa razvojem
informacijskih tehnologija, kada se
naglasak u poslovnim procesima stavlja na
upravljanje informacijama, od ~ega u
zna~ajnoj mjeri zavisi (ne)uspjeh pomenu-
tih procesa. Stoga nije ni ~udno koliki je
bum u relativno kratkom roku napravila
pojava informati~kih tehnologija, koje su
umnogome olak{ale razli~ite procese u
skoro svim sferama ìvota.
Ali, postoji i druga strana medalje.
Danas nas informacije bukvalno zasipaju
sa svih strana. Doslovno, milijarde ljudi
svakodnevno produkuju informacije, u
obliku e-mailova, razli~itih dokumenata,
slika, raznovrsnih dosjea itd., pri ~emu su
sve ove informacije u velikoj ve}ini
nestrukturisane. Tako|er, svakim danom
stopa rasta protoka informacija je sve ve}a
i ve}a. îni se da se radi o koli~ini koja je
gotovo nemjerljiva pa samim tim i neuh-
vatljiva. Odnosno, traìti pravu informaci-
ju u tolikoj koli~ini podataka, izgleda kao
traìti iglu u plastu sijena.
Dalje, s obzirom na toliku koli~inu
podataka, kao i brzinu protoka istih ~ini se
da se ne{to propu{ta, da nam potrebno
znanje klizi iz ruku. No, to u stvari nije
slu~aj, odnosno ne mora biti tako. Postoji
informati~ka tehnologija (sa naglaskom na
software, ne hardware) koja zahvata
podatke u skoro svim oblicima, te ih pret-
vara u èljene informacije. Sa nevjerovat-
nom precizno{}u danas smo u stanju da
zabiljeìmo i najsitnije detalje, npr. da
analiziramo promjene na trì{tu, te da
efikasnije nego ikada pratimo promjene
trendova u raznoraznim procesima.
Najkompleksniji sistemi i naglomaznije
organizacije danas se mogu optimizirati na
potpuno nove na~ine. Praznina izme|u
mi{ljenja i ~injenja moè se popuniti, tako-
re}i, vrlo elegantno, vrlo inteligentno, jer
se iz mora podataka mogu izvu}i upravo
one informacije koje nam trebaju, i zah-
valjuju}i kojima ne moramo koristiti
nepouzdanu ljudsku intuiciju.
Napredni softverski algoritmi, podatke
obra|uju u hodu, spajaju informacije, te
rezultate uklju~uju direktno u operativne i
logisti~ke sisteme, popunjavaju}i prazninu
izme|u planiranja i izvo|enja. Posljedice?
Napredna analitika, bazirana na softwareu
vodi nas zaista korak naprijed. Od pre-
vazi|enog pristupa u dono{enju odluka
osjeti i odgovori, sada smo do{li do
ne~ega {to moèmo nazvati pouzdano
predvi|anje. Naime, pravilnom obradom
podataka dobijamo vrlo pouzdane infor-
macije o na~inu na koji }e se poslovni pro-
ces odvijati u budu}nosti.
Kada je u pitanju bosansko hercego -
va~ko poslovno okruènje, s obzirom na ste-
pen primjene napredne analitike, moèmo
re}i da se jo{ uvijek nalazimo na po~etku,
{to se vrlo jednostavno da ispraviti.
BUSINESS KOMENTAR Pi{e: ISMIR OMERAGI]
Previe informacija, a ipak edni znanja
RS privukao 20, a FBiH 200 miliona eura
NAJVE]A
INVESTICIJA
U 2009.
Njema~ka kompanija
Messer u Zenici je
izgradila fabriku
vrijednu dvadeset
miliona eura
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici
NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate
tekstove objavljene u na{em listu.
Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom
broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete
va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.
Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod
teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.
Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je
SBK 5 -
(tekst komentara)
Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.
Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.
Vi znate za{to smo najbolji!
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 160 EUR
Polugodi{nja: 80 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba
NEKI DRUGI ROMI
MOJ NAROD @ELI POSAO
Predsjednik Udruènja Romska
bra}a Sko~i} Fadil Ferhatovi},
otvaranjem fabrike u Tuzli planira
Romima omogu}iti zaposlenje
J
o{ 1984. godine, romskog dje~aka
Fadila Ferhatovi}a Slovenci su
upoznali zahvaljuju}i dokumen-
tarnom filmu Pisani svet, prika -
zanom na tada{njoj TV Ljubljana. U
20 minuta video zapisa ispri~ana je
upe~atljiva pri~a o dje~aku koji, tek {to je
stupio na prag punoljetstva, iz Sko~i}a
kod Kozluka stiè u Sloveniju da zaradi
novac skupljaju}i metalni i plasti~ni
otpad. Istovremeno je poha|ao srednju
{kolu za metalostrugare. Dvadeset i pet
godina kasnije Fadil Ferhatovi} je, sada u
svojoj BiH, ponovo zavrijedio biti pri~a
jer se po povratku u zemlju odvaìo ula-
gati energiju i tragati za novcem kako bi u
Tuzli izgradio fabriku za preradu pla sti -
~nog i metalnog otpada, prvu fabriku u
BiH u kojoj bi radili Romi.
GDJE SU MILIONI MARAKA
NAMIJENJENI ROMIMA U BiH
Nakon vjesti o Ferhatovi}evim planovi-
ma, zakazujemo sastanak u sjedi{tu nje-
gove Agencije za zapo{ljavanje Roma u
Tuzli, neobi~nog imena Tri leptira. Do -
~ekuje nas 45-godi{njak, od glave do pete
ROMI GRADE SVOJU FABRIKU
Pi{e: NERMINA [UNJ
Foto: MARIO ILIÎ]
Predsjednik Udruenja Romska braa Skoi iz Tuzle FADIL FERHATOVI eli
graditi fabriku u BiH; u toj fabrici bi radili Romi, a novac s pravom, a pomalo i iz
inata, trai od drave i nevladinih romskih organizacija koje su na prii o
siramatvu i bijedi Roma sakupile i uludo potroile milione maraka
Ne treba nam milostinja, traìmo novac isklju~ivo za
zdrave razvojne i ekonomske projekte koje ve} imamo...
FADIL FERHATOVI]
ROMSKI REVOLUCIONAR IZ TUZLE
NOVI DOM
Ku}a Fadila Ferhatovi}a
u okolici Tuzle
odjeven u Versace, sa Cartierovimsatom na
ruci, naglasit }e bez imalo la`ne skromnos-
ti, vrijednim 3.500 eura.
Umjesto odgovora na pitanje ~ime se
zapravo bavi, otkud novac, pokazao nam je
film o sebi, o tome kako je zaradio svoj prvi
novac.
Nikada u ìvotu nisam prosio, ali moja
majka jeste. Tako nas je u po~etku hranila.
Volimo se na{aliti kako smo mi Romi znali
za {vedski sto prije svih vas. Do|e majka s
velikom torbom na le|ima, izvadi malo
crnog, malo bijelog hljeba, malo sira...
malo ovoga, malo onoga i eto ti {vedski sto.
U Sko~i}u smo imali 70 dunuma zemlje. S
vremenom smo se po~eli baviti poljoprivre-
dom. Moj otac je u kafani dok je pla}ao
ra~un znao izvaditi iz dèpa gutu para.
O~i su ljudima ispadale zbog toga, a svi
znaju da je to bio po{teno zara|en novac.
Kada se nakon rata iz Slovenije vratio u
Sko~i}, Fadil Ferhatovi} zatekao je u svojoj
ku}i srpsku porodicu. Zemlju niko ne
obra|uje. Do danas se ni{ta nije promijeni-
lo. Potom se odlu~io skrasiti u Tuzli. Ve}
nam biva malo jasnija njegova ljutnja dok
govori o dana{njem poloàju Roma u BiH.
50
Muharem Serbezovski, zahvaljuju}i
~lanstvu u Stranci za BiH, danas uìva u
poslani~kom pau{alu i sjedi u Parlamentu
Federacije BiH. A samo je prije nekoliko
godina, kaè Fadil Ferhatovi}, kada su ga
zvali da se uklju~i u Demokratsku stranku
Roma, kazao da ga politika ne zanima.
Sredinom 2004. godine Serbezovski je,
ipak svojim projektom, prvim prevodom
Kurana na romski jezik èlio kazati kako je
voljan ne{to u~initi za svoj narod. Dobio je
za to i finansijsku potporu OSCE-a, te
svaku drugu vrstu potpore u BiH. Me|utim,
kaè Ferhatovi}, vrijeme je da se ovaj pro-
jekat nazove pravim imenom. Serbezo v-
ski je Kuran preveo na jezik koji govo -
re Romi u Albaniji i
Makedoniji. Jadni
bosanski Romi
{ute i niko se
ne usu|uje da
kaè da ni rije~i
iz Muha removog
prevoda ne razu-
miju.
KOGA VARA SERBEZOVSKI
Prevod Kurana na romski jezik,
poslanika Muharema Serbezovskog,
bosanski Romi ne razumiju!
SINAN MUJABAI: Povremeno dolazim u rodne ivinice. uo sam za
Ferhatovievu ideju i odluio pokrenuti posao, otvoriti tvornicu PVC stolarije
NEKI DRUGI ROMI
POKLON BRA]I
Muharem Serbezovski, autor prvog
prevoda Kurana na romski jezik
POKLON BRA]I
Muharem Serbezovski, autor prvog
prevoda Kurana na romski jezik
NAVIKAO NA LUKSUZ
Fadil Ferhatovi} vlasnik je imanja u
Sko~i}u i Tuzli, privatne agencije
za zapo{ljavanje Roma u Tuzli,
deponije metalnog otpada...
Kad novinari pi{u o Romima, uvijek inter-
vjui{u nekog dedu koji nema zuba, kuka da
nema {ta da jede. Slikaju romsku djecu
kako prose. Niko ne govori o Romima koji
ìve od svog rada. Niko ne}e da vjeruje da
ima Roma koji rade, po{teno zara|uju. Eto
i vi me stalno sumnji~avo pitate ~ime se
bavim, otkud mi novac. Svi govore kako
Romima treba pomo}i. Za moj narod iz svi-
jeta {alju milione maraka! Gdje je taj
novac?! U BiH imamo 45 nevladinih rom-
skih organizacija. [ta rade? Ko ih finan-
sira? Ferhatovi} kaè kako je prvih posli-
jeratnih godina poku{avao biti izvan cijele
pri~e, baviti se svojim privatnim poslovi-
ma. Kaè da ima svoje ljude koji sakuplja-
ju staro èljezo a potom ga prodaju na
otpadu, ali je zbog stalnih inspekcija za
vratom morao ukloniti deponiju pored
ku}e. Jedno je vrijeme drào kafi} u centru
Tuzle. Mada su mu zbog luksuznog ambi-
jenta prijatelji govorili da ne pretjeruje da
ne kaù ljudi, ciganska posla, opet je,
tvrdi, stalno bio na meti sanitarnih inspekci-
ja. Platio je jednom prilikom 2.000 maraka
kazne jer inspekcija u toaletu nije na{la
toalet papir. Vjerujem da je svaki privatni
poduzetnik u BiH u sli~noj situaciji i ne bih
ba{ tvrdio da sam na prepreke nailazio
samo zato {to sam Rom a ne prosim, imam
ku}u, vozim Audi A6 od 60.000 maraka.
Znam da }u nakon ove pri~e imati jo{ vi{e
problema, ali sam odlu~io da svu svoju
energiju usmjerim da napokon stanemo u
kraj lopovluku. Imamo novac, imamo pro-
jekte. Samo }emo traìti novac koji nam je
namijenjen. Napravi}emo fabriku i zapo -
{ljavati Rome.
Ovoj je ideji, pri~a nam Ferhatovi},
prethodilo razo~arenje katastrofalnim
rezultatima brojnih projekata zapo{ljavanja
i stambenog zbrinjavanja Roma a za koje se
iz budèta u kantonu, odnosno Federaciji i
BiH izdvaja novac. Nakon {to je i sam,
bezuspje{no, putem agencije Tri leptira
poku{ao zapo{ljavati Rome, odlu~io se
pozabaviti i analizom procenta zaposlenos-
ti pripadnika ove manjine u javnom i pri-
vatnom sektoru. Poslao je upite na desetine
adresa u Tuzlanskom kantonu. Dobio je
odgovore iz tamo{nje ispostave BH
Telecoma, iz Tuìla{tva, Doma zdra vlja...
Ispostavilo se da jedino u Mini starstvu
unutra{njih poslova Tuzlanskog kantona
radi devet Roma. Znam da je problem neo-
brazovanost Roma. Ne o~ekujem da Roma
neko imenuje za tuìoca, ali {ta je sa rad-
ROMI GRADE SVOJU FABRIKU
Desetine romskih porodica iz @ivinica
danas se ubrajaju u najuspje{nije i najbo-
gatije u Tuzlanskom kantonu. Preko 20 pri-
vatnih poduzetnika u TK su Romi a ve}ina ih
se bavi preprodajom PVC stolarije. Vlasnici
su restorana, trgovina, motela... Nakon {to
su tokom rata napustili okolinu Bratunca,
odnosno Staro Selo i Memi}e kod Kalesije i
oti{li u Njema~ku, po povratku su u @ivinica-
ma kupili desetine imanja i izgradili cijelo
romsko naselje. Izgradili ku}e zbog kojih bi
se danas postidjeli i na{i politi~ari koji vaè
za vlasnike najluksuznijih vila u BiH.
ROMSKI BEVERLY HILLS
Vrijednost romskih vila u ivinicama mjeri se
milionima maraka
1. ADS commerce je privatna firma Sandra Ali}a 2. Ku}a i privatna firma Nano Plast, vlasnika Abida
Mr{i}a iz @ivinica 3. Ku}e bra}e Elvira i Emina Ali}a 4. Privatna ku}a i sjedi{te firme Rajn company,
vlasnika Naila Ali}a 5. Firma Martin d.o.o. bavi se prodajom PVC stolarije, vlasnik je Osman Ali}
1
2
3
5 4
nim mjestima voza~a, sprema~ica, kuri-

ra... Istina je i da ima Roma i koji ne èle da
rade, ali ih treba usmjeriti, dati im {ansu.
Preko agencije sam od 2005. godine uspio
zaposliti samo nekoliko ljudi, me|utim,
uglavnom su to bili sezonski poslovi.
SJAJ I BIJEDA BOSANSKIH ROMA
Od oko 76.000 Roma koliko ih danas
ìvi u BiH, bar onih koji se tako izja{njava-
ju, skoro 15.000 ih ìvi u Tuzlanskom kan-
tonu. Obilaze}i romska naselja u @ivinica-
ma u kojima su poslijeratnih godina
izgra|ene desetine skupocjenih vila,
uvjeri}emo se kako pripadnici najmnogobr -
ojnije manjine u BiH ovdje zaista ìve
daleko od neima{tine. Uz njihovu pomo},
Ferhatovi} planira izna}i spas i za one
druge, manje spretne i spasiti ih od ulice i
zavisnosti od tu|e milostinje. Tvrdi kako
mu je nekoliko privatnih biznismena iz BiH
ve} obe}alo pomo}, a mo`da u budu}u fab-
riku uloè i dio svog novca. Za sada je
najvi{e spremnosti za to pokazao Sinan
Mujaba{i}, privatni poduzetnik koji od 70-
ih godina pro{log stolje}a ìvi u Nje -
ma~koj, odnosno u ê{koj. U gradu De~in
ima svoju tvornicu PVC stolarije, Euro -
paleta. Povremeno dolazim u rodne
@ivinice. ûo sam za Ferhatovi}evu ideju i
odlu~io pokrenuti posao, otvoriti tvornicu
PVC stolarije. Kako se ve}ina romskih
porodica ovdje ve} bavi tim poslom, mislim
da }u tako pomo}i i Ferhatovi}evim
planovima, kaè Mujaba{i}. Sve~ano
otvaranje tvornice u naselju Spre~a -
Stra{anj u @ivinicama, planirano je za dva
mjeseca, a Ferhatovi} kaè da je u ovom
poslu partner Mujaba{i}u te da }e dio prof-
ita dobro do}i za ulaganja u budu}u tvor-
nicu za preradu plasti~nog i metalnog otpa-
da u Tuzli. Me|utim, o~ekuje da }e ve}inu
novca za fabriku osigurati iz finansijskih
programa koje koordiniraju brojni zastupni-
ci romske populacije u inim nevladinim
organizacijama. Navodno je rije~ o 44 mil-
iona maraka pristiglih u BiH otkako je na{a
zemlja u septembru 2008. pristupila evrop-
skom projektu Dekadi Roma 2005.-2015.,
desetogodi{njem planu prema kojem se za
Rome u Jugoisto~noj i Centralnoj Evropi
predvi|a pobolj{anje kvaliteta obrazovanja,
stanovanja, zapo{ljavanja. Dervo Sejdi} iz
Vije}a Roma BiH, me|utim, tvrdi kako ga
takve informacije nasmijavaju. To je
smije{no. Niko trenutno nema podatak
koliko je ukupno novca pristiglo. Pouzdano
znam da je iz dràvnog budèta za ovu
godi nu, za obrazovanje i zapo{ljavanje
Roma planirano 3 miliona maraka.
Federalno ministarstvo prostornog ure|enja
je za stambeno zbrinjavanje planiralo
400.000 maraka a Zavod za zapo{ljavanje
}e na raspolaganju imati 440.000 maraka.
Sve te pri~e o desetinama miliona maraka
za Rome obi~ne su spekulacije, kaè
Sejdi}.
Fadil Ferhatovi} pak kaè da, koliko
god da je novca u pitanju, ~injenica je da je
pristigao za romsku sirotinju, a ona jo{ uvi-
jek zavisi od milosti drugih.
Ne treba meni poklonjeni kilogram
bra{na. @elim da moj narod ima {ansu da
radi, da se {koluje. Mnogi su uspjeli.
Vidjeli ste u @ivinicama kako neki moji
Romi ìve.
Slika o uspje{nim Romima, me|utim,
kaè Ferhatovi}, ne uklapa se nekima u kon-
cept za koji se zalaù pa o takvim slu~ajevi-
ma ne govore. Iako ima jo{ mnogo posla
kako bi fabrika prvim radnicima otvorila
vrata, Ferhatovi} vjeruje kako je pri~a o
borbi Roma za radno mjesto a ne za pola
marke na ulici ve} dobar po~etak. Spreman
je na otpor, opstrukcije, jer ne vjeruje da }e
mu politi~ari, privrednici i korumpirani
op}inski ~inovnici tek tako dopustiti da
pokaè kako se u BiH moè i fabrika izgra-
diti. Pogotovo ne vjeruje da }e olako dopu -
stiti da ih toj lekciji u~e Romi, politi~ki i
finansijski najmanje uticajni u BiH.
NEKI DRUGI ROMI
TE@AK @IVOTNI PUT
Televizija Ljubljana snimila je 1984. dokumentarni film Pisani svet, pri~u o Fadilu Ferhatovi}u, romskom mladi}u iz BiH koji novac za {kolovanje
zara|uje prikupljanjem plasti~nog i metalnog otpada
NE ELIM MILOSTINJU:
Kad novinari piu o
Romima, uvijek
intervjuiu nekog dedu
koji nema zuba, kuka da
nema ta da jede. Slikaju
romsku djecu kako prose.
Niko ne govori o Romima
koji ive od svog rada
PRIVATNI PODUZETNICI
Vlasnici ve}ine privatnih firmi u @ivinicama, Abid Mr{i}, bra}a Elvir i
Emin Ali}, ro|aci Nail i Osman Ali} sa ~lanovima porodice
L
egenda kaè kako je ~uveni Bu -
gojanac Stjepan Doma}inovi} Ko -
kan Josipu Brozu Titu, dok je
Mar{al lovio po {umama oko
ovoga grada, jednom prilikom
kazao: Druè Tito, dok je nas bi}e i med-
vjeda! No, osim {to je ovom izjavom u{ao
u alternativnu historiju BiH, Kokan je bio
zasluàn i {to su u bugojansku Iskru, klub
koji je nerijetko igrao i utakmice tada{nje
jugoslovenske Prve lige, na kaljenje
dolazili talentirani nogometa{i iz cijele
Hrvatske. Najpoznatiji je, svakako, bio gol-
man Draèn Ladi}, no uz njega su u
Bugojnu nogometno stasavale cijele gene -
racije Dalmatinaca, poput Petrinovi}a,
âpina, Mr{i}a... Tri decenije kasnije vre-
mena su se promijenila, iz Bugojna
nogometa{i odlaze igrati u Dalmaciju,
nogometa{i poput Ermina Zeca, najboljeg
napada~a hrvatskog nogometnog prvenst-
va, momka zahvalju}i ~ijim je golovima
[ibenik hit tamo{nje lige, drugoplasirani
klub prvenstva koji }e se naredne nedjelje u
Zagrebu protiv Dinama boriti za naslov jesnjeg
prvaka. Ermin Zec je svakako najzvu~nije
ime koje ovoga trena igra u [ibeniku, no
pored njega, ove sezone su u timu jo{
~etvorica Bugojanaca (Mehmed Alispahi},
Alvin Karadà, Ljupko i Ivan Vrli}) dok
ukupno dvanaest nogometa{a iz BiH ove
sezone brani boje [ibenika.
@ELJO KAO NEOSTVARENI SAN
Prvi sport kojim se Ermin ozbiljno
po~eo baviti bila je ko{arka, no sa 15 godi -
na je odlu~io po~eti loptu {utirati nogama.
Miralem Kazi}, Erminov prijatelj, agent i
~ovjek koji stoji iza njegove karijere, pri~a
kako se odmah znalo da je u Bugojnu
ro|en pravi nogometa{. Nije to bilo te{ko
vidjeti, imao je eksplozivnost, brzinu,
snagu, lopta mu se lijepila za nogu...
Jednostavno, trebalo ga je samo usmjeriti,
trebalo je u~initi sve da krene normalnim
putem i razvije se u vrhunskog igra~a. Tri
godine kasnije, ~inilo se kako se Erminu
ostvaruju dje~a~ki snovi. Bio je pred pot-
pisom ugovora sa sarajevskim @eljezni -
~arom, klubom za koji je navijao odmale-
na. Bio je to amanet od rahmetli oca, koji
je poginuo kada je Ermin imao svega tri
godine. Njegov je otac bio pasionirani
navija~ @elje i sve {to je Ermin htio bilo je
da zaigra u klubu za kojeg ìvi cijela
porodica. Kazi} je sa @eljom dogovorio
sve detalje transfera, novac koji je Ermin
trebao dobiti, duìnu trajanja ugovora...
Navija~i @elje s nestrpljenjem su i{~eki-
vali dolazak velikog poja~anja, no svega
nekoliko sati prije no {to je ugovor pot-
pisan, ~elni ljudi kluba koji su pregovarali
s Kazi}em iznenada su spustili cijenu za
vi{e od polovine dogovorenog novca i
kazali Kazi}u i Erminu uzmi ili ostavi.
Je li bio razo~aran? A {ta vi mislite kako
mu je bilo? To kako Ermin voli @elju je
nenormalno, njemu se svijet sru{io. Ali mi
nismo mogli pristati na te uslove jer su bili
poniàvaju}i, sje}a se Kazi}. Sat-dva
kasnije, kada je ~uo da je posao sa @eljom
propao, Kazi}a je nazvao Mustafa Du~i}.
U to vrijeme glavni operativac Sarajeva za
sve transfere ve} je prije poku{avao Zeca
dovesti u Sarajevo, no nije mu po{lo za
rukom. Ja sam odmah zvao Ermina i
Miralema da do|u da se dogovorimo. Oni
su mi rekli da od toga nema ni{ta, ali sam
ja insistirao. Do{li smo na ru~ak, ponudili
smo Erminu odli~ne uslove, tri puta vi{e
novaca nego {to bi zaradio u @elji, sje}a
se Du~i}. Zahvalio mi se i kazao kako on
jednostavno ne moè protiv sebe, da ne
moè igrati za Sarajevo. To je jedan predi-
van momak, divno odgojeno dijete i shva-
tio sam da nema potrebe da dalje insisti-
ram. Pruìlo smo jedan drugom ruku,
poèlio sam mu sre}u i kazao da moè
do}i u Sarajevo kada god ho}e, jer takvu
osobu vrijedi imati u svakom timu. Ermin
se s Miralemom vratio u Bugojno, no znao
je da ne}e dugo ostati tamo. Kazi} je pote-
54
NOGOMET
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Ermin Zec ro|en je u Bugojnu, 27.
marta 1988. godine. Karijeru je po~eo u
Iskri iz Bugojna, da bi 2007. godine pre{ao
u [ibenik. Njegova se trenutna vrijednost
na nogometnom trì{tu, prema podacima
Transfermarkta, procjenjuje na oko dva i
po miliona maraka. Dobrim igrama u
[ibeniku privukao je i pa`nju Miroslava
]ire Blaèvi}a koji ga je nekoliko puta
zvao u reprezentaciju BiH. Debitantski
nastup imao je u prijateljskoj utakmici pro-
tiv Slovenije, koju smo igrali i pobijedili ove
godine u Mariboru. Neoènjen je, u vezi sa
djevojkom Johanom. Pro{le godine
progla{en je za najboljeg sporta{a grada
[ibenika.
KO JE ERMIN ZEC
Nogometno udo iz Bugojna
ERMIN ZEC (21), igra ibenika i nogometni reprezentativac BiH, ove je
sezone najbolji napada hrvatske nogometne lige; za na list Ermin Zec pria o
svojim poecima u rodnom Bugojnu, otkriva zato je umjesto u eljezniaru
zavrio u ibeniku i kako je postao nogometa za kim se otima pola Evrope
ERMIN ZEC
MOJ @ELJO: Karijeru }u nastaviti u Njema~koj, ào mi
je {to @eljo ne}e zaraditi novac na mom transferu

NAJBOLJI IGRA^ HRVATSKE LIGE
ERMIN ZEC
Velika je ~ast biti
dio ovakve nogometne
reprezentacije BiH
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
gao svoje veze, kontaktirao prijatelje u
Hrvatskoj i Ermin je oti{ao u [ibenik.
Mnogima je to bio ~udan korak, no dal-
matinski je klub ve} godinama odli~na sre-
dina za mlade igra~e koji u njemu stasaju i
koji iz njega idu u velike klubove. U
[ibenik je prvo do{ao Ermin, godinu dana
kasnije za njim je krenuo jo{ jedan
Bugojanac, Mehmed Alispahi}. Ove
sezone klub sa [ubi}evca ima u svom
kadru ~ak dvanaest nogometa{a iz BiH i
svi oni, manje-vi{e, igraju glavne role u
timu koji je ove sezone hit hrvatskog
nogometnog prvenstva. Tajnu uspjeha
[ibenika nije te{ko odgonetnuti, pri~a
nam Ermin. Klub svake sezone napusti
nekoliko igra~a, ovoga ljeta oti{lo ih je ~ak
sedam, ali opet igramo izvanredno. Klub
nije bogat, ali je dobro organiziran, zna se
ko {ta radi, vlada red i disciplina i svi se
pona{amo kao jedna velika porodica. Zato
uspjeh nije mogao izostati.
KO ]E ULOVITI ZECA?
Dvije godine nakon {to je napustio
Bugojno, Ermin Zec je uspio postati naj-
traèniji nogometa{ hrvatske lige. Kada
je dolazio u Hrvatsku, [ibenik je za njega
morao platiti oko sto hiljada maraka, sada
se nadaju kako }e od obe{te}enja zaraditi
dva miliona eura. Ermin ide na zimu na
zapad, njegova je èlja Njema~ka, iako se
pola Evrope trudi uloviti Zeca. Moja
je èlja uvijek bila igrati u Njema~koj,
znam da ve}ina igra~a sanja Englesku, no
meni se najvi{e ide u Bundesligu, nekako
se tamo vidim, pri~a nam. I zaista, na
listi klubova zainteresiranih za njega,
najvi{e je onih iz Njema~ke, poput
Werdera, Stuttgarta, Hoffenheima. Odra -
nije je poznat interes najbogatijeg austri-
jskog kluba, Red Bull Salzburga, a odne-
davno se u potjeru uklju~io i PSV iz
Eindhovena. Zeko je posebna pri~a. To
je igra~ koji ve} sada moè igrati u
velikim evropskim klubovima, pri~ao je
trener [ibenika Branko Kara~i} nedavno
za bh. sportski portal sportsport. Brzina,
jednostavnost, lako}a igranja su odlike
velikih napada~a, a Ermin sve to ima i ja
sam siguran da }e napraviti veliku kari-
jeru. Imao je malu krizu na po~etku
sezone, jer je mislima bio daleko od
[ibenika, ali uz na{u pomo} i njegov
karakter, brzo ju je prebrodio i ponovo je
u velikoj formi. On je igra~ koji na terenu
stvara razliku. Miralem Kazi} tako|er
tvrdi kako }e Ermin brzo napustiti
[ibenik, no ne èli licitirati imenima
klubova koji su zainteresirani za njega.
Zna{, 99 posto je da ide, ali tek kada
potpi{e ugovor onda moè{ kazati kako je
gotovo. Rade}i sa @eljom sam shvatio da
ni{ta nije gotovo dok se ne potpi{e. Ima
zainteresiranih, stalno ga dolaze gledati
skauti i sada je u odli~noj situaciji jer se
potvrdio, pokazao je da nije ~udo od
jedne sezone. Najve}i hrvatski klubovi,
Dinamo i Hajduk, stidljivo su se raspiti-
vali za Zeca krajem pro{le godine, no
odlu~ili su se za dovo|enje skupljih i
razvikanijih napada~a koji ove sezone
nisu pokazali ni{ta. Sada velikani
hrvatskog nogometa nemaju novac za
obe{te}enje, a i Erminu se nakon [ibeni-
ka ne ostaje u Hrvatskoj. @eli na zapad,
èli sa sobom provesti i mla|eg brata
Asima, tako|er neobi~no talentiranog
napada~a, za kojeg se ve} sada tvrdi kako
}e biti jo{ bolji nogometa{ od Ermina. U
me|uvremenu, dok ~eka ime kluba i
zemlju u kojoj }e nastaviti karijeru,
Ermin razmi{lja o reprezentaciji BiH i
utakmicama baraà protiv Portugala.
Selektor Miroslav Blaèvi} najavio je
kako }e ga uvrstiti na spisak {to je, kako
kaè Ermin, za njega velika ~ast. Sretan
sam {to sam u krugu najboljih igra~a koje
na{a zemlja ima. Kao i svi, kada sam ~uo
koga smo dobili u baraù, odmah sam
pomislio: Uh, ovo }e biti te{ko.
Me|utim, kako se bliè utakmice s
Portugalcima, sve sam vi{e optimista da
ih moèmo pro}i. Pokazali smo kvalitet,
{to je jo{ va`nije, pokazali smo karakter i
vjeru u sebe, u na{u zemlju i na{e navi-
ja~e. Zato i mislim da }emo mi biti ti koji
}e se radovati kada se zavr{i utakmica u
Zenici.
NOGOMET
Ove sezone u prvom timu
[ibenika igra ~ak dvanaest
nogometa{a iz na{e zemlje. U
odbrambenoj liniji su biv{i
reprezentativac BiH, Velimir
Vidi}, nekada{nji igra~ tuzla n -
ske Slobode, [irokog, Zrinj -
skog, slova~ke @iline. Tu su jo{
i biv{i igra~ êlika Mladen
Jur~evi}, Bugojanac Alvin
Karadà te Anto Radelji} iz
Viteza. U veznom redu su
Mehmed Alispahi}, Samir Duro i Sandro
Bloudek, mladi} koji je dobar dio svoje
juniorske karijere proveo igraju}i za slavni
AC Milan. U napadu su Bosanci najbrojniji,
pored Ermina Zeca, tu su jo{ i nekada{nji U-
21 reprezentativac BiH, Jusuf Daji},
Sarajlija Ivan Boì}, Ivan Vrlji} te mladi
Senid Kula~i}. Bh. igra~i se ve} odranije
dobro snalaze u [ibeniku. Sve su to veli-
ki profesionalci koji su klubu do sada
mnogo dali, a isto tako i
[ibenik njima mnogo pruà,
kazao je nedavno, u razgovoru
za portal sportsport Branko
Kara~i}, trener [ibenika.
Vidi} i Jur~evi} nose igru
na{e odbrane, Karadà je na
iznena|enje mnogih sve pri-
like koje je imao iskoristio na
najbolji mogu}i na~in i sada
je uvijek u kadru za prvu
mom~ad. Alispahi} je igra~
koji daje ton na{oj igri u veznom redu,
borben je a zna lopte, kako se to kod nas
kaè. Duro i Daji} trenutno nisu u prvoj
ekipi jer su imali nesre}u da po mom
dolasku prvu utakmicu pauziraju zbog
kartona, a kako nas rezultat mazi, ne
mogu mijenjati tim koji pobje|uje. Pored
ovih igra~a u na{em klubu je i mladi
Senid Kula~i}, koji }e po mom mi{ljenju
biti otkri}e proljetnog dijela prvenstva.
NA PRIVREMENOM RADU U DALMACIJI
Bugojanska grupa u ibeniku
Vlatko Markovi}
Stjepan Tomas
Fahrija Dautbegovi}
Tomislav Piplica
Ermin Zec
ÛVENI BUGOJANSKI NOGOMETA[I
Od Vlatka
Markovia do
Ermina Zeca
Vlatko Markovi} Tomislav Piplica
FAVORIT IZ MILANA
Sandro Bloudek
PISCI U VOZU
Protekle dvije sedmice dvadeset mladih pisaca iz trinaest zemalja Evrope nalo
se na nesvakidanjem knjievnom putovanju vozom WORDEXPRESS koje ih je iz
razliitih smjerova sve dovelo u Istanbul na Prvi meunarodni knjievni festival
i Sajam knjiga; naa novinarka je, kao i novinari Guardiana, BBC-ja i Sunday
Telegrapha, uestvovala na ovom putovanju i prenosi najzanimljivije detalje
sa dionice Sarajevo - Beograd - Solun - Istanbul
KNJI@EVNI ORIJENT
WORDEXPRESS
U vozu se recitovalo, pisalo, strahovalo i raspravljalo
o najbolnijim temama, od nacionalizma i ratova
do homoseksualnih brakova
58 SLOBODNA BOSNA I 5.11.2009.
P
utovanje vozom preko Balkana do
Istanbula zvu~i bajkovito, barem
dok ne zapo~ne. Ma{ta o~ekuje
prigu{enu ù}kastu svjetlost,
te{ke brokatne zavjese, luksuzne
unutra{njosti kupea... Putnik se nekako
ponada da }e sresti dame sa golemim prtlj -
agom, gospodu u kico{kim prslucima, i da
}e se na}i u inspirativnim predjelima nesv -
akida{nje ljepote. Kakvo misteriozno ubist-
vo bi dakako dobro do{lo, otkrije li se ubica
barem koji tren prije dolaska na krajnje
odredi{te. Grupa pisaca u vozu pak zvu~i
kao obe}anje dugih razgovora o
knjièvnosti i besanih no}i provedenih u
opisivanju utisaka koji bi trebali prestizati
jedni druge.
TURSKA @ELI POPRAVITI SVOJ IMID@
U stvarnosti je ovakvo putovanje uzbu -
dljivo na sasvim druga~iji na~in: vozovi su
ledeni ili pregrijani, sablasno sivi, spori, a
broj granica koje treba pre}i i broj grani~ara
koji zatraè paso{ naizgled je beskona~an.
U stvarnosti kondukter iscrpljenoj putnici u
no}nom vozu na relaciji Sarajevo - Beograd
kaè: Cura draga, nemoj spavati, voz je
ovo, oplja~ka}e te ko. Oni samo i ~ekaju da
ti sklopi{ o~i.
Projekat Wordexpress nastao je na bri-
tansku inicijativu, a osmislili su ga ljudi iz
udruènja Literature Across Frontiers (uz
pomo} Britanskog savjeta). Ideja je bila da
dvadeset mladih pisaca iz trinaest zemalja
(Bosna i Hercegovina, Jermenija, Buga r -
ska, Hrvatska, Gr~ka, Izrael, Makedonija,
Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovenija,
Turska i Velika Britanija) putuje zajedno
vozovima po Balkanu a zatim se sretne u
Istanbulu, na Prvom me|unarodnom festi-
valu knjièvnosti i na Sajmu knjiga. Turski
pisac Baris Mustecaplioglu jedan od doma -
}ina koji su knjièvni karavan do~ekali u
Istanbulu, za na{ list obja{njava: Sajam
knjiga u Istanbulu je godinama, evo skoro
tri decenije, bio samo velika pijaca knjiga,
bez stvarnih kulturnih de{avanja. Bio je to
samo poslovni skup turskih izdava~a,
knjiàra i autora, bez neke posebne kulturne
razmjene sa inostranstvom. Tu i tamo bi
do{ao pokoji strani autor, ali je to bilo spo-
KNJI@EVNI KARAVAN
Pi{e: ADISA BA[I]
Foto: ANAHIT HAYRAPETYAN
POMALO ZAPU[TENI VOZOVI I BLJE[TAVI ENTERIJERI
Dvije sedmice mladi pisci iz regije putovali su Balkanom, a put ih je vodio na raznolika mjesta
radi~no. Ove godine Turska je odlu~ila da

se malo vi{e otvori za kulturnu razmjenu i
po prvi put je organizovan knjièvni
Festival na koji je stiglo preko pedeset
pisaca iz cijelog svijeta, a putnici Worde x -
pressa su dio tog festivala. Na Festivalu su
tako|er i evropske knjièvne zvijezde kao
{to su Ingo Schulze, Mario Levi, Olga
Tokarczuk... Razlog za{to se Istanbul akti -
virao u organizovanju kulturnih de{avanja
svakako je i ~injenica da je grad na Bosforu
idu}e godine Kulturna prijestolnica Evrope,
pa su pripreme i umivanje grada ve} po~eli.
Kulturnjacima je va`no poraditi i na
imidù zemlje koji je proteklih godina u
nekoliko slu~ajeva bivao naru{en zbog sud-
skih procesa protiv pisaca. Najpoznatiji je
svakako bio proces protiv nobelovca
Orhana Pamuka, ali nedavno je veliku
pra{inu podigla i tu`ba protiv knjièvnice
Elif Safak koja u svom romanu Kopile
Istanbula (preveden nedavno u Hrvatskoj,
izdanje Hena com) govori o veoma bolnoj
temi odnosa Turaka i Jermenaca. Knji -
èvnik Gkenur . o tim slu~ajevima
kaè: S tim su|enjima se sad kona~no
polako prestaje, {to je sre}a, jer naru{avaju
me|unarodni ugled zemlje a zapravo su
sasvim besmisleni. Presude su vrlo rijetko
ozbiljne ili {tetne za pisca, a vremenom je
postalo jasno da svaki sudski proces, svaka
zabrana i tu`ba samo skrenu pa`nju na
knjigu koju onda svi pro~itaju. I tim
tobo`njim du{ebri`nicima i cenzorima je
postalo jasno da su zabrane kontraproduk-
tivne, pa se sa tom praksom prestaje, a
najva`nije je da se pisci su{tinski ne
osje}aju ugroènima i da ne strahuju.
SARAJEVO KAO JERUSALEM,
ALI PO NASILJU
Prije nego {to su stigli u Istanbul, pisci
su proputovali vi{e zemalja, a kretalo se iz
nekoliko pravaca. Jedno od putovanja
zapo~elo je u Sarajevu, gdje su gostovali
knjièvnik iz Velike Britanije Owen Martell
i izraelska reìserka i pjesnikinja Netalie
Braun. Njima su se na ~itanju u sarajevskom
Mediacentru, organizovanom u saradnji sa
Sarajevskim sveskama, pridruìli i bh. pisci
Faruk [ehi} i Senadin Musabegovi}. Tom
prilikom Netalie je prikazala i svoj kratki
provokativni film o homoseksualnoj zajed-
nici u Jerusalemu. Radnja filma se de{ava u
jednom gay baru, no} uo~i gay parade, a
radikalne vjerske zajednice se spremaju da
se sa homoseksualcima obra~unaju na svoj
na~in. Nakon filma Netalie je objasnila
zbog ~ega joj je ova tema bila toliko va`na:
Zajedno sa svojom partnericom ìvim u
Tel Avivu i tamo je sredina relativno libera -
lna. Nas dvije odgajamo na{eg sina kojeg je
rodila moja partnerica i na{ ìvot je nor-
malan iako je njen otac visoko pozicioni-
rani rabin. Me|utim, napadi na homo -
seksualce u Jerusalemu su ~esti, ljudi gube
ìvote, nedavno je u napadu na jedan bar
troje ljudi ubijeno a dvadesetak te{ko ran-
jeno. Sje}am se da sam na Berlinalu gledala
dokumentarac o poku{aju Queer festivala u
Sarajevu i vidjela sam da se i ovdje ljudi
susre}u sa sli~nim problemima. Uz rizik da
zvu~im pomalo rasisti~ki, nekad mi se ~ini
da bi najprakti~nije bilo sve radikalne i
isklju~ive ljude ujediniti u jednu polovinu
dràve, a ove preostale sa obje strane u
drugu polovinu. Po principu radikalnosti
ujediniti najekstremnije Jevreje i Pale -
stince, naprimjer, ironi~no kaè izraelska
reìserka.
Nakon Sarajeva, ekipa je no}nim vo -
zom otputovala za Beograd, u vrijeme kada
se o~ekivao dolazak ha{ke pokajnice
Biljane Plav{i}. Na beogradskim nastupima
gostima je posebno upalo u o~i to {to je
poezija mladih beogradskih autora her-
meti~na, apoliti~na, inspirisana knjiè v -
no{}u mnogo vi{e nego stvarnim ìvotom.
Beogradska mlade` do~ekala je goste pjes-
mama o anti~koj Gr~koj, prirodi, adoles-
centskim autorefleksijama... Poseban do -
ga|aj ipak je bilo Pesni~enje, svojevrsno
slamersko nadmetanje u recitovanju poezi-
je koje se ìvo{}u i energijom razlikovalo
od ve}ine sli~nih de{avanja u regiji. U
pauzama su nastupali i muzi~ari, a pred kraj
je scena bila otvorena za pesnike name r -
nike iz publike, dovoljno hrabre da nas-
tupe pred svima. Na ovom doga|aju prisut-
ni pla}aju ulaznice da bi slu{ali poeziju,
sala je prepuna, a od sakupljenog novca se
objavi knjiga nekog od mladih autora.
Sljede}a stanica knjièvnog karavana
bilo je Solun a do ovog gr~kog grada se
putovalo no}nim vozom toliko ìvopisnim
da su u kupeima nedostajale samo ~a|ave
furune i pokoja ìva guska ili koko{ka.
PISCI U VOZU
PODR[KA SEKSUALNIM MANJINAMA
Netalie Braun, reìserka i pjesnikinja iz Izraela,
u Sarajevu je prikazala svoj kratki mjuzikl o
pravima homoseksualaca
CRNOGORSKI KNJI@EVNIK
Na putovanju WORDEXPRESS u~estvovao je i Ognjen Spahi}, koji je za roman
Hansenova djeca prije ~etiri godine u Tuzli dobio knjièvnu nagradu Me{a Selimovi}
Solun je putnike iznenadio prekrasnim

toplim vremenom, a blaga morska klima je
svima popravila raspoloènje. Op{tem
veselju su doprinijeli naravno i dobra riba,
vino, i lokalni restorani u kojima su gosti
crtali svoje narud`be ({to je hrana bivala
bolja, to se osoblje manje zamaralo
u~enjem stranih jezika), pokazivali kuhari-
ci prstima sastojke koje bi rado jeli i ustajali
sami do friìdera po pi}e da ne gube vri-
jeme uzalud ponavljaju}i narud`be koje
niko ne razumije.
Kako je putovanje odmicalo dalje
prema Orijentu, vozovi su bivali ~istiji, ure -
dniji, moderniji i prijatniji. Kupei su se
pretvarali u pokretne barove, knjièvne
klubove, pozornice za veoma ùstre
rasprave koje su znale potrajati i do ranog
jutra. Pored knjièvnih tema i dugih raz-
govora o tome od ~ega mladi pisci danas
ìve, ko im je publika, kakva je situacija u
izdava{tvu, dolazilo se ~esto i do bolnih i
osjetljivih tema poput nacionalizma, rata,
poloàja nacionalnih i seksualnih manjina.
Za istim stolom su se nalazili pisci iz
Jermenije, Turske, Izraela, Srbije, Hrva t -
ske, a tabu nisu bili ni genocid, ni kolek-
tivne traume, ni uloga pisaca u raspirivanju
me|unacionalnih mr`nji...
Kada je knjièvni karavan kona~no sti-
gao u Tursku, gostima su predstojala javna
~itanja, razgovori sa drugim piscima
u~esnicima Festivala, susreti sa prevodioci-
ma, upoznavanje novih knjièvnih imena iz
regije... Na sve~anom prijemu u veleljep-
nom hotelu iragan Palas Kempinski medi-
ji su se posebno interesovali za tursku
knjièvnu zvijezdu nove generacije, proza-
istu Tunu Kiremitija. On je na sebi imao
majicu sa natpisom Sarajevo i objasnio je
da ju je kupio u bh. prijestolnici za koju je
veoma zainteresovan jer njegova rodbina
poti~e iz Sarajeva.
Javna ~itanja su ~etiri dana odràvana
na najrazli~itijim lokacijama: od socijal-
isti~kog kulturnog centra Nazim Hikmet,
preko {kola, barova, {tandova na Sajmu
knjiga. Najupe~atljivije je ipak bilo ~itanje
poezije u starom rimskom podzemnom
reze rvoaru za vodu: ta prekrasna drevna
gra|evina je ina~e nave~e zatvorena za tur-
iste, ali su pjesnici imali posebnu privilegi-
ju da jedne no}i tamo nastupe pred istan-
bulskom publikom.
Piscima iz trinaest zemalja Istanbul je
pokazao jedno od svojih lijepih, neo do -
ljivih lica: posje}ivale su se prijatne
knjiàre, elegantni kafei, tradicionalna oku-
pljali{ta pisaca, vidjelo se mnogo vi{e od
uzmirisanih kebaba i jeftinih suvenira.
Posljednje no}i Festivala, tre}eg oktobra,
pisci su se na{li usred uli~nih demonstraci-
ja. Jedna od organizatorica Festivala objas-
nila je gostima: Demonstranti traè oslo-
ba|anje kurdske omladine koja zbog najsit-
nijih prestupa sluì vi{egodi{nje zatvorske
kazne. Turska se mijenja. Trudi se da se
svakim danom mijenja. Ali mnogo je jo{
posla pred nama.
61
KNJI@EVNI KARAVAN
Posjeta groblju poginulih vojnika sa
solunskog fronta bila je posebno zanimljiv
di o put ovanj a WORDEXPRESS- a.
Unifo rmni jednostavni kameni krstovi na
grobovima vojnika podstakli su intere-
santne rasprave o odricanju individualnog
identiteta u ime kolektiva, a djeda
Mihailovi}, ~uvar groblja, bio je nazaobi-
lazan sugovornik. Ovdje ima dosta
momaka iz Bosne, ima jedan Golijanin
iz Trnova, kaù da mu je sin poginuo u
zadnjem ratu kod Sarajeva. Ima moma-
ka iz Tuzle, iz Bosanske Krajine...
nabraja djeda koji za sebe kaè da je pori-
jeklom Srbin iz Crne Gore koji je ro|en u
Gr~koj.
U kripti su pored bezbrojnih fla{a rakije
i raznih relikvija ostavljena i vojna obilje`ja
i slike vojnika koji su poginuli u posljed-
njem ratu u Bosni i Hercegovini. Na mjes-
tu odavanja po~asti dobrovoljcima iz Prvog
svjetskog rata posebno se sablasnima
~ine suveniri koji slave srpsko herojstvo u
borbi za nastanak Republike Srpske, u
Prijedoru i drugim mjestima masovnih
progona i ubistava muslimana. Neke od
majica i natpisa ostavljenih na oltaru
svjedo~e o skorim posjetama srednjo{kol-
skih ekskurzija iz Isto~nog Sarajeva,
Republike Srpske, Srbije... Gost iz Velike
Britanije poku{ava za BBC napraviti repor-
taù o putovanju, ali je prizorom u kripti
o~igledno uznemiren. Zbunjeno se pita:
Kakvi to ljudi ovdje dovode djecu na
ekskurziju i ~emu li ih ovdje u~e?
Njegovo pitanje ostalo je bez odgovora.
SVETINJE I RELIKVIJE
Bosanci stradali na solunskom frontu
GOSTOVANJE NA BOSFORU
Sudionici WORDEXPRESS-a ~itali su svoju poeziju i prozu na mjestima poput socijalisti~kog
kulturnog centra Nazim Hikmet (lijevo), a turski doma}ini pokazali su gostima i lice i nali~je Istanbula
F
o
t
o
:

A
d
i
s
a

B
a
{
i
}
ÛVAR GROBLJA
Deda Mihailovi}
U
avgustu pro{le godine, na prijed-
log ~lana Predsjedni{tva BiH
@eljka Kom{i}a, 33-godi{nji Ivan
Barbali}, jedan od osniva~a i
biv{i predsjednik nevladine orga-
nizacije ACIPS iz Sarajeva, imenovan je za
{efa Misije Bosne i Hercegovine pri Ujedi -
njenim nacijama u New Yorku. Imenovanje
mladog Barbali}a, ~ovjeka bez ikakvog
diplomatskog iskustva, ~ije je ime do tada
uglavnom bilo nepoznato {iroj javnosti, na
ovako odgovornu funkciju izazvalo je
podijeljene reakcije u medijima i me|u
gra|anima BiH. Dok su jedni smatrali
kako je pozitivno {to }e na{u zemlju u
UN-u predstavljati jedan mlad, pis-
men i perspektivan ~ovjek, koji za raz-
liku od pojedinih diplomatskih pred-
stavnika BiH te~no govori engleski
jezik, dio javnosti bio je mi{ljenja
kako je krajnje neodgovorno povjeriti
tako odgovornu funkciju osobi bez
ikakvog diplomatsko-politi~kog isku -
stva i sa vi{e nego skromnim stru~nim
referencama.
DIPLOMATSKI TEKSTOPISAC,
ILI STIHOKLEPAC
U Barbali}evu odbranu ener-
gi~no su stali, prije svega, pred-
stavnici omladinskih nevladinih
organizacija, vjeruju}i da }e
KO PJEVA, ZLO NE MISLI
Pi{e: MAJA RADEVI]
62
Prole nedjelje na tribini koju su elnici
SDP-a BiH organizirali u Sarajevu ELJKO
KOMI, predsjednik Predsjednitva BiH,
estoko je od medijskih napada branio svog
diplomatu mladog i sposobnog IVANA
BARBALIA, ambasadora BiH u Ujedinjenim
narodima; naa novinarka istraila je nepoz-
natu biografiju Komievog /Lagumdijinog/
diplomatskog otkria, ambasadora Barbalia
IVAN
^LAN
AMERI^KI SAN
BOSANSKOG
DIPLOMATE
Ivan Barbali}, ambasador
BiH u Ujedinjenim
nacijama
mladi bh. diplomat opravdati ukazano mu
povjerenje.
Ivan Barbali} ro|en je 1975. godine u
Sarajevu i to, kako opu{teno isti~e u svojoj
biografiji, kao posljednja generacija beba
koja se rodila na Ko{evu. Odrastao je,
dodaje, u harmoni~noj porodici u sara-
jevskom naselju Mejta{, preko puta
Osnovne {kole Miljenko Cvitkovi} koju je
poha|ao. Ivan je sin Nikole Barbali}a,
nekada{njeg odbojka{a i profesora
Ma{inskog fakulteta, a majka Mirela radila
je kao sudija Okru`nog suda u Sarajevu.
Barbali} je zavr{io Prvu gimnaziju i
po~etkom devedesetih upisao Ekonomski
fakultet, kada odlazi na godinu dana u
Ameriku, u sklopu programa razmjene stu-
denata. U me|uvremenu, u BiH je po~eo
rat, pa je Barbali} ostao u Americi i tamo
zavr{io studij ekonomije na Univerzitetu u
Bridgeportu u dràvi Connecticut. Po
povratku u BiH, Barbali} se angaùje u
nevladinom sektoru, u ve} pomenutom
ACIPS-u, koji je do danas, pod budnim
okom profesora Pravnog fakulteta Zdravke
Grebe, iznjedrio stotine magistara ljudskih
prava, demokratizacije, evropskih inte-
gracija i sli~nih, u praksi uglavnom potpuno
neupotrebljivih, zvanja. U svojoj biografiji
Barbali} navodi, izme|u ostalog, da je
radio kao pravni saradnik u Odjelu za ljud-
ska prava OSCE-a, stru~ni saradnik pri
odjelu Direkcije za evropske integracije,
predava~ Britanske poslovne {kole u
Sarajevu, novinar Radija Zid
No, me|u mnogobrojnim aktivnostima
svestranog Barbali}a jedna se posebno
izdv aja: muzika je, kako Ivan nagla{ava u
svojim intervjuima, njegova velika ljubav.
Kad napi{em pjesmu koja mi se svidi,
osje}am se ispunjenim kao da sam cijeli
dan radio ne{to korisno, a napi{em je za pet
minuta. Naravno, najdraè su mi one koje
su nekome posve}ene, ali po{to dugo pi{em,
~esto se desi da to uradim profesiona lno,
bez neke posebne inspiracije, ispri~ao je
Barbali} prije tri godine u intervjuu za Max
magazin. Dodao je da sebe vidi prvenstveno
kao muzi~ara, te da mu je ào {to se od tog
posla ne moè ìvjeti: To ne zna~i da
nisam sretan u ACIPS-u, naprotiv, sa zado-
voljstvom idem na posao, ali muzika je ono
{to me inspiri{e da budem dobar u tome
~ime se trenutno bavim.
Barbali} je proteklih godina napisao
dosta pjesmica za dje~iji festival Mali
{lager. [to se ti~e odraslih estradnih zvijez-
IVAN BARBALI], BOSANSKI MUZIÂR - DIPLOMATA
Barbali} je, ~ini se, svoju ameri~ku misiju
prihvatio suvi{e eufori~no, pa tako, vo|en
instrukcijama iz Sarajeva, strancima po -
vremeno poku{ava zamazati o~i u vezi
sa aktuelnom situacijom u BiH. U razgovo -
ru za list New Haven Register u januaru
ove godine, mladi bh. ambasador hladno
je izjavio kako je Bosna i Hercegovina
pri~a o uspjehu otkako je rat zavr{en, te
da institucije funkcioni{u, a ekonomija
se oporavlja.
Daleko je od savr{enog, ali ako
uzmete u obzir kako je bilo, BiH se moè
smatrati uspje{nom. Puno je druga~ije
od onoga {to su ljudi gledali na slikama
tokom rata, sredinom devedesetih,
rekao je Barbali}, te dodao kako razli~ite
etni~ke grupe sada rade zajedno.
BOLJE NEGO U RATU
BiH - uspjena drava?!
BARBALI], NESTALNI
VIJE]A SIGURNOSTI
Nedaroviti
muzi~ar,
stihoklepac,
magistar ljudskih
prava,
perspektivni
diplomata u
Ujedinjenim
nacijama
POZDRAV AMBASADORA
Ivan Barbali} i Sifet Podì}
da i zvjezdica, sara|ivao je sa Tinkom

Milinovi}, tako|er povratnicom iz
Amerike, te bendom Erogene zone, a inten-
zivno je pisao za pjeva~a Igora @eraji}a,
biv{eg ~lana grupe Crno vino, te za Davora
Ebnera u vrijeme njegovog (neuspjelog)
poku{aja ostvarivanja samostalne karijere.
Na @eraji}evom solo-albumu 100 na sat,
Barbali} je autor muzike i tekstova neko-
liko pjesama.
Evo me no}i podivljala zvijeri/Ljubio
sam puno tvojih k}eri/Zaple{i kri{om na
rubu mog balkona/I slaì mi da si miss kan-
tona/Puno je puta al nam razloga fali/Od
vrha do dna rascjep previ{e je mali/Dugo
me gleda{, al ne}e{ da se preda{/Traì{
ono ne{to, ali {ta ni sama ne zna{ - dio je
stihova kompozicije filozofski nadahnutog
naslova Ko to zna. U pjesmi pod nazivom
Da je bogdo ranije, Barbali} se kaje za
vlastite gre{ke iz pro{losti, ali tu|e ne
opra{ta: Razmisli na tren/Da l sam bio
iskren ili ne/Pa mi reci sve/[ta je bio razlog
izdaje/Da l ti du{a jo{ na mjestu je/Pro{le
su godine/Da je bog do ranije/Pao ovaj sni-
jeg iznad grada/Ja bi znao {ta bi
tada/Ljubio bi strasnije/Te usne koje vara -
le su/Ali brate koje nisu
Ve} nekoliko godina, Barbali} navodno
ima spreman materijal i za vlastiti album
prvijenac, koji, me|utim, nikako da ugleda
svjetlo dana. Neke od tih pjesama, koje su,
prema njegovim rije~ima, ra|ene u stilu
urbanog popa, mogu se preslu{ati i na
Ivanovoj MySpace stranici.
Mrzim kada svaki dan/Do|e{ meni gola
ti/U o~ima ti laàn smile/Grudi }u dota} i
pobje}i brzo/Mrzim kada svaku no}/Tresem
se u krevetu/Iluzija ili la`/Te popijem prvu,
popijem drugu/I dani tako prolaze/A meni
treba drugi film/Ref. Vodi me u kino, vodi
me u kino, vodi me u kino i kupi mi
kokice... - ovo su stihovi Ivanove pjesme
koja, poga|ate, nosi naziv Vodi me u kino.
Simpati~ne su to lake note , od one
vrste koje vam nekako ostanu u uhu ve}
poslije prvog slu{anja. O njihovom kvalite-
tu muzi~ki kriti~ari mogli bi vjerovatno
poduè raspravljati, ali glavno pitanje je
kako je ovaj nesu|eni i sad zasad nereal-
izirani muzi~ar zavr{io u New Yorku na
mjestu stalnog ambasadora BiH pri UN-u?
Pojedini poznavaoci politi~kih prilika u
BiH tvrde kako je Ivan Barbali} u New
KO PJEVA, ZLO NE MISLI
KREATIVNI RUKOPIS: Evo me noi podivljala zvijeri/Ljubio sam puno tvojih
keri/Zaplei kriom na rubu mog balkona/I slai mi da si miss kantona
BAR-
BALI]EVI
MUZI^KI
SURADNICI
Davor
Ebner i Tinka
Milinovi}
BH DIPLOMATKI KOR
Haris Silajdì} sa bh.
ambasadorima
Yorku samo instrument za izvr{avanje poli-

ti~kih ciljeva i promociju stavova rukovod-
stva SDP-a na ~elu sa Kom{i}em i Zlatkom
Lagumdìjom, i ni{ta vi{e od toga. Javna je
tajna da je u posljednjih nekoliko mjeseci
@eljko Kom{i} u New York slao svog savj -
etnika za spoljnu politiku, iskusnog diplo-
matu Nerkeza Arifhodì}a da samoukog
ambasadora Barbali}a educira o elemen-
tarnim diplomatskim tehnikama i taktika-
ma. Nakon povratka iz Amerike u Bosnu i
Hercegovinu, Barbali} je ~esto znao re}i da
zbog svoje odluke da se vrati nije poàlio,
te da su megapolisi poput New Yorka lijepa
mjesta za turisti~ke posjete, ali lo{a za
ìvot.
Tamo ste obi~ni {araf u ogromnoj
ma{ineriji, a ja na to nisam navikao. Nekim
ljudima to, naravno, odgovara, rade po 20
sati dnevno, imaju po tri ku}e, dva automo-
bila i to je ono {to èle od ìvota. Ja sam
nevjerovatno vezan za Sarajevo i kad
kaèm da èlim ne{to uraditi da bi postalo
bolje, zaista tako i mislim. Ovo je grad
~uda. Taman kad pomislim da mi ni{ta u
ìvotu nema smisla, da jednostavno èlim
oti}i iz ovog grada, desi se neko ~udo koje
cijelom ìvotu da smisao. Najva`nije je da
se nisam pokajao {to sam se vratio u Bosnu
i Hercegovinu, izjavio je svojevremeno
Ivan Barbali}.
Nedugo nakon ovog izljeva lokalpatrio-
tizma, Barbali} se ponovo obreo u Americi,
ali ovog puta ne kao obi~ni {araf, nego na
visokoj poziciji koju je prihvatio odrekav{i
se anga`mana u jo{ uvijek solidno donacija-
ma finansiranom, ali na duè staze egzisten-
cije ipak nesigurnom, nevladinom sektoru.
POKA@I MI [TA ZNA[
Da li je Barbali} mjesto {efa Misije BiH
pri UN-u prihvatio zbog visokih primanja,
li~nog izazova ili pod pritiskom svojih
strana~kih {efova, moèmo samo naga|ati.
A {ta je to {to je Ivan Barbali}, za vi{e od
godinu svog diplomatskog mandata, zapra-
vo uradio? Odgovor je, naàlost - ni{ta.
Najve}i pozitivni pomak za Bosnu i
Hercegovinu do sada svakako je nedavni
izbor za nestalnu ~lanicu Vije}a sigurnosti
Ujedinjenih nacija, no sam Barbali} je imao
malo (ili nimalo) konkretne veze sa
ishodom glasanja u Generalnoj skup{tini
UN-a. Pri tome, BiH }e formalno postati
nestalna ~lanica Vije}a sigurnosti tek od
prvog januara naredne godine, pa i sam
Barbali} kaè da je Misija tek u fazi
priprema za nadolaze}e obaveze. [to se ti~e
ostatka njegovog diplomatskog anga`mana
od avgusta 2008. do danas, Barbali} je u
New Yorku organizovao prijeme i inten-
zivno se druìo sa na{om dijasporom, te
uspostavio diplomatske odnose izme|u
BiH i Nezavisne dràve Samoa, kao i BiH i
Republike Dìbuti, isto~noafri~ke dràve
povr{ine 23.200 kvadratnih kilometara,
koja broji ukupno 705 hiljada stanovnika
({to bi rekao \uro u Ni~ijoj zemlji, samo su
nam jo{ oni falili).
Pruìmo mu {ansu da pokaè {ta zna,
zavapio je @eljko Kom{i} pro{le godine na
kritike upu}ene u povodu Barbali}evog
imenovanja na mjesto {efa Misije BiH.
Cijelu pri~u oko Ivana Barbali}a, jednog
od najmla|ih diplomata u istoriji, zagovo -
rnika ljudskih prava i poslu{nog kadra
SDP-a (pa samim tim i Amerikanaca),
najbolje je detektirao jedan foruma{ na
internetu: nije problem sa Barbali}em {to
je mlad, nego {to nikad ni{ta nije radio.
Zapravo, radio je Barbali} sve i sva{ta,
samo ni{ta {to bi ga kvalifikovalo za posao
koji trenutno obavlja. S druge strane, treba
po{teno re}i: bilo je i puno gorih od njega
(sjetimo se samo nepopravljivog kockara i
hedoniste Muhameda [a}irbegovi}a).
Ugla vnom, od Ivana Barbali}a se sada sa
nestrpljenjem o~ekuje da se kona~no
ozbiljno prihvati posla, idealno bi bilo bez
strana~kih utjecaja. A u slobodno vrijeme,
moè se i zapjevati.
IVAN BARBALI], BOSANSKI MUZIÂR - DIPLOMATA
SA[A TOPERI]
pijanista, humanitarni radnik savjetnik u
Misiji BiH pri UN-u
MIRZA HAJRI]
predratni gitarista brojnih rock bandova,
kasnije savjetnik Alije Izetbegovi}a,
predstavnik BiH pri Svjetskoj Banci u
Washingtonu
FARUK JA@I]
gitarista i aranèr, ratni kulturni ata{e
BiH u Njema~koj
MUZIARI -
DIPLOMATI
VODI ME U KINO:
Mrzim kada svaki
dan/Doe meni gola ti/U
oima ti laan smile/Grudi
u dota i pobjei
brzo/Mrzim kada svaku
no/Tresem se u
krevetu/Iluzija ili la/Te
popijem prvu, popijem
drugu/I dani tako prolaze
LIDER
SLOBODNOG
SVIJETA
@eljko Kom{i}
H
rvatski pijanista Lovro Pogoreli}
odrào je 3. novembra, u Domu
Oruànih snaga BiH svoj {esti
sarajevski koncert. Svjetski priz-
nati muzi~ari ve} decenijama
unazad tvrde da koncertna sala u Domu
Oruànih snaga BiH ima akustiku kakva se
samo poèljeti moè. Ovo je jedna od
najpoznatijih koncertnih dvorana u biv{oj
Jugoslaviji. Akusti~ki je izvanredna, a mi
koji sviramo, znamo je, da tako kaèm,
oduvijek. A ovdje je i uvijek odli~na atmos-
fera, ne{to se tu dobro doga|a, veli Lovro
Pogoreli} u razgovoru za Slobodnu Bosnu.
MA[TA I ENTUZIJAZAM
No, de{avalo se Pogoreli}u u karijeri da
svira i u dvoranama u kojima nije bio zado-
voljan zvukom: Naravno da profesionalac
mora odsvirati dobar koncert. Ali, isto tako,
ne mogu se ja praviti da se izvrsno osje}am
u nekom prostoru koji ne valja. Ali to se ne
bi trebalo osjetiti na repertoaru. Me|utim, i
publici je u takvim slu~ajevima jasno da to
nije pravi doìvljaj.
Neki muzi~ari, naprimjer, kaù da im je
svejedno da li sviraju pred 50 ili 5.000 pos-
jetilaca. Uglavnom je rije~ o rock izvo -
|a~ima, pa smo Pogoreli}a usput upitali
koji su bili njegovi favoriti u tom muzi -
~kom ànru. Nije rockerima svejedno
koliko im publike do|e na koncerte ni u
po~etku karijere. Mo`da kasnije, kad otupe,
pa ni ne vide {to se doga|a. A {to se ti~e
muzike koju slu{am, ostao sam u nekakvim
sedamdesetim i osamdesetim godinama.
Dakle, u godinama moje mladosti.
Apsolutno YU scena. Od vremena Azre i
EKV-a, ali i Bijelog dugmeta samo do
po~etka osamdesetih. I danas vrlo rado
slu{am neke od njihovih plo~a, kaè
hrvatski pijanista.
Prvi klavirski recital odrào je Lovro
Pogoreli} kada mu je bilo trinaest godina, a
dvije godine kasnije izveo je i Schumannov
Piano Concerto, zajedno sa Dubrova~kim
POGORELI] OPET U SARAJEVU
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
LOVRO POGORELI,
jedan od vodeih
evropskih pijanista,
odrao je 3. novembra
svoj esti sarajevski
koncert, u Domu
Oruanih snaga BiH; za
Slobodnu Bosnu govori
o odrastanju u Beogradu,
nastavku kolovanja u
Zagrebu, boravku u
Parizu, basketu i Franzu
Lisztu
LOVRIN UMJE
ZA DOBRA, STARA VREMENA: Fenomenalna su bila
ta vremena kada sam odrastao i imao dovoljno godina
da poinjem ostvarivati svoj ivot i zamiljati da to
tako treba biti. Na svijet je bio puno mirniji,
otvoreniji. Mi nismo razmiljali ni o emu, nego samo
o onom to nas trenutno zanima
simfonijskim orkestrom. Ali, govori u nas-
tavku na{eg razgovora, nisam bio wun-
derkind i koncerti trinaestogodi{njaka ili
petnaestogodi{njaka u to vrijeme nisu bili
ni{ta neobi~no.
MIRZA DELIBA[I] I DRA@EN PETROVI]
Pa, ne mogu re}i da sam bio wun-
derkind. Jer to su ona djeca {to izgledaju kao
da imaju deset godina, a imaju ve} devet-
naest. A ja nisam izgledao kao neko ~udo od
djeteta. A i taj moj razvoj je i{ao dosta prirod-
no. I nije bila nikakva senzacija {to ja sviram
koncert sa trinaest godina. Mada nije bilo ni
uobi~ajeno. Ipak, da ste me gledali u ono
doba, sve bi vam djelovalo sasvim normalno.
Veliki uticaj na moj razvoj imao je pijanista i
pedagog Konstantin Bogino. On je ìvio u
Beogradu i bio je moj u~itelj. Ba{ sad, kad
sam bio u avionu na putu prema Sarajevu,
~itao sam tekst jednog teoreti~ara, u kojem
on obja{njava kako je veoma va`no imati
profesora koji te u~i i savjetuje na neki drugi
na~in. To je sad kao neka novotarija, a u svi-
jetu muzike i pedagogije provla~i se stotina-
ma godina. Profesor je taj koji vam otvara
svijet, va{u ma{tu i va{ entuzijazam,
obja{njava Lovro Pogoreli}.
Nije Pogoreli} u mladosti ba{ volio
vje`bati, jer igrati ko{arku s rajom u kvartu
bila mu je nekada bolja varijanta. Mislio
sam, mo`da }u se nekada ko{arkom i bavi-
ti. Sva sre}a da to nisam proveo u djelo. U
vrijeme kada sam ja bio dijete, u Jugoslaviji
se igrala najbolja amaterska ko{arka na svi-
jetu. Svi su mi bili uzori. Mirza Deliba{i},
Draèn Petrovi} i mnogi drugi ko{arka{i.
Nedavno je, na nagovor svoje k}erke, odi-
grao nekoliko basketa u Zagrebu, ali mi je
pukao nokat na nozi, prignje~io sam prst na
ruci, a i koljena mi klecaju.
Ve} rekosmo, Lovro Pogoreli} prvi kon-
cert je odsvirao kada mu je bilo trinaest
godina. Ne{to kasnije po~eo je i zara|ivati
od nastupa, a sredinom osamdesetih prese-
lio se u Zagreb. Ba{ je to lijep osje}aj, pret-
postavljamo, ima{ sedamnaest, osamnaest
godina, pijanista si, koliko-toliko poznat,
ne{to moè{ i zaraditi, a nisi - {treber. E, to
Razgovor sa Lovrom Pogoreli}em
dogovarali smo sa njegovom suprugom
Ninom. U startu nam je, vrlo otvoreno,
kazala: Moè razgovor, ali samo ako
ne}e biti pitanja o njegovom starijem
bratu, Ivi Pogoreli}u. Pa i ne}e, ali
trebali bi, samo malo. Da li Vam je
mo`da dosadilo odgovarati na pitanja:
Kako je, gospodine Lovro, ìvjeti i
raditi u sjeni velikog Ive? Ma, ne
razmi{ljam o tome, veli Lovro Po -
goreli}.
BRATE IVO
Kratko i jo
jasnije
VRUHUNSKI PIJANISTA I NEKADA[NJA KO[ARKA[KA NADA
ETNI^KI LISZT
Lovro Pogoreli}: U Jugoslaviji se
nekada igrala najbolja amaterska
ko{arka na svijetu; Mirza Deliba{i}
i Draèn Petrovi} bili su mi uzori
[EST PUTA U SARAJEVU

Lovro Pogoreli} odrào je jo{
jedan odli~an koncert u Domu
Oruànih snaga BiH
HRVATSKI
GENIJALAC
Ivo Pogoreli}
je va`no: nisi {treber. A generalno, fenome -
na lna su bila ta vremena kada sam odrastao
i imao dovoljno godina da po~injem ost-
varivati svoj ìvot i zami{ljati da to tako
treba biti. Tu su ve} i neki koncerti, publika
dolazi, tu je novac, otvara se neki novi svi-
jet... A jo{ se sve to spojilo sa nekakvim
dobrim razdobljem zemlje u kojoj smo
ìvjeli. Mislim da je to danas druk~ije.
Kako radim na Muzi~koj akademiji u
Zagrebu, gledam tu djecu danas... Na{ svi-
jet je bio puno mirniji, otvoreniji. Mi nismo
razmi{ljali ni o ~emu, nego samo o onom
{to nas trenutno zanima, kaè Pogoreli}.
Na Muzi~koj akademiji u Zagrebu na{
sagovornik diplomirao je 1992., a dvije
godine, 1993. i 1994. bio je stanovnik
Pariza. Potom se vratio u Zagreb, a od 1998.
predaje na Muzi~koj akademiji i danas ima
zvanje docenta.
NE VOLIM CROSSOVER
Lovro Pogoreli} jedan je od vode}ih
evropskih pijanista, tako se barem moè
pro~itati na ve}ini internetskih stranica
kada ukucate njegovo ime. A, {ta to, zapra-
vo, zna~i? On me|u deset, pedeset... Ipak,
to nije neko takmi~enje, mada ima i toga.
Ma, nije takmi~enje. To ljudi pi{u, ali ne
znam po kojim kriterijima. Ja, recimo,
nisam koncertna publika. Rijetko idem na
koncerte, tako da ne pratim tu scenu da bih
se mogao upu{tati u takvu vrstu razgovora,
tvrdi Lovro Pogoreli}.
Eh, ta strana rije~ - crossover. Spoj
klasi~nog i modernog u muzici. Koliko ga
to privla~i ili odbija, upitasmo ga, a malo
prozborismo i o Maksimu Mrvici: Draga
mi je rije~ crossover ako je u pitanju neki
dìp. A Maksim Mrvica mi je drag i sim-
pati~an lik, ba{ sam ga vidio prije neki dan.
Crossover ima svoju publiku, ali ne znam
da li je to trend ili po~etak ne~ega. Pa
mo`da i potraje. Ali, opet kaèm, ja nisam
koncertna publika.
I, Franz Listz kao krajnja inspiracija
svim pijanistima. Ve}ini je Listz inspiraci-
ja. Svima onim boljima. Nije inspiracija za
sve one koji nisu sposobni. Bio je prvi koji
je uop}e postavio klavir kao solisti~ki
instrument i prvi koji je svirao klavirski
recital, govori Lovro Pogoreli}.
[est puta je Lovro do sada nastupao u
Sarajevu: ~etiri puta u Domu Oruànih
snaga BiH, a jo{ dva puta u Narodnom
pozori{tu Sarajevo. Upitasmo ga koliko mu
zna~i sarajevski koncert, jer mi, koji ìvimo
ovdje, ve} odavno mislimo da smo ne{to
posebno va`ni u kalendaru svakog
muzi~ara. Vratit }u se na po~etak na{eg
razgovora. Sala u Domu Oruànih snaga
BiH u Sarajevu jedna je od najpoznatijih,
ali i najbitnijih u ovom regionu. I radujem
se svom svakom ponovnom dolasku u
Sarajevo.
POGORELI] OPET U SARAJEVU
Lovro Pogoreli} ro|en je u Beogradu
1970. i u tom gradu ìvi narednih {esnaest
godina. Srednju muzi~ku {kolu poha|a u
Beogradu, ali i u Zagrebu, nakon {to se
preselio u glavni grad Hrvatske.
Prvi koncert odsvirao je 1983., a od
1987. redovno nastupa na pozornicama
{irom svijeta. Na Muzi~koj akademiji u
Zagrebu diplomirao je 1992., na kojoj
po~inje i predavati {est godina kasnije. U
me|uvremenu, u Parizu, 1993., boravi kao
{ti}enik francuske fondacije Crdit National,
a do sada je objavio ~etiri studijska albuma.
Festival Pa{ko ljeto prvi put je organizo-
vao 1999., zajedno sa suprugom Ninom,
diplomiranom muzikologinjom, sa kojom
ima k}erku Anu. Radi i ìvi od muzike u
Zagrebu i ugodan mi je ìvot.
LI^NA KARTA LOVRE POGORELI]A
Beogradski i zagrebaki ak
PROBA HRVATSKOG
PIJANISTE
Lovro Pogoreli} tvrdi da je
sala u Domu Oruànih snaga
BiH jedna od najakusti~nijih
na podru~ju biv{e
Jugoslavije
PROBA HRVATSKOG
PIJANISTE
Lovro Pogoreli} tvrdi da je
sala u Domu Oruànih snaga
BiH jedna od najakusti~nijih
na podru~ju biv{e
Jugoslavije
UGODNO @IVIM
OD MUZIKE
Lovro Pogoreli}
70
KULT MARKET
DINKO OMERAGI]
]iro preko trnja
do zvijezda
Novinar Dinko
Omeragi} u knjizi
]iro: preko trnja do
zvijezda ([ahinpa{i},
Sarajevo, 2009.)
opisuje ìvotni put
karizmati~nog selekto-
ra bh. nogometne
reprezentacije
Miroslava ]ire
Blaèvi}a. Knjiga otkriva nove detalje o
ìvotu ~ovjeka koji sa jednakom lako}om
reklamira ~okoladu, trgovinske lance,
mobilne operatere, motivi{e svoje igra~e
na pobjedu, slama ènska srca i popravlja
naizgled nepopravljivo... Cijena je 8 KM.
ENES HALILOVI]
Listovi na vodi
U Listovima na vodi
(Multinacionalni fond
kulture, Beograd,
2008.), zbirci pjesama
novopazarskog
novinara i pjesnika
Enesa Halilovi}a
nalazi se i pjesma
Obnova u~iteljice//
Kako to nismo znali:/
godinama/ proki{njava
krov kosturnice.// Javi{e u drugom
dnevniku/ da je vlaga uni{tila kosti o~eva/
koji su pali misle}i da padaju za slobodu.//
U tre}em dnevniku saop{tenje/ Vrhovnog
savjeta odbrane:// Pribavi}emo kosti/ Za
obnovu.
DAN BROWN
Izgubljeni simbol
Napeti triler za~injen
raznim dodacima, od
popularne nauke do
religije to je recept na
koji su ljubitelji Dana
Browna navikli (Da
Vincijev kod, An|eli i
demoni, Digitalna
tvr|ava...) i koji on ni ovaj
put nije mijenjao. Svjetski
bestseler Izgubljeni sim-
bol se svega dva mjeseca nakon originala
pojavljuje u bh. prevodu, u izdanju Buybooka
iz Sarajeva. Cijena je 22 KM.
Ko god se na{ao u prilici odgovoriti na
uporno dje~ije moljakanje ~iiiitaaaaj miiii
zna kolika je muka na}i dobru literaturu za
najmla|e. Obi~no se po knjiàrama nude bajke
koje djecu u~e stereotipima ili neke brendirane
stupidarije koje djecu trebaju odgojiti u
smjerne potro{a~e. Pri~a o maloj kritici je
~udesna basna, i pou~na i zabavna i ìvotna, a
u isto vrijeme sasvim druga~ija od ruì~astih
fantazmagorija o pasivnim princezama i ma~o
prin~evima koje se djeci obi~no serviraju.
Maloj krtici divni sun~ani dan po~ne tako
{to joj se neko bi}e pokaki na glavu: ona ide od
jedne do druge ìvotinje pitaju}i ko je to bio.
Svaka ìvotinja se pravda da nije ona i kao
dokaz pokazuje kako bi izgledalo da je to ona
uradila. Nakon {to je ve} jednu kaku dobila na
glavu, krtica svaki put jedva izmakne jo{
kojoj, ali od svoje istrage ne odustaje.
Radoznalost joj se donekle isplati jer usput
otkriva i pone{to novo o svojim prijateljima,
drugim ìvotinjama. Zajedno s krticom i mali
~itaoci upoznaju kako kaki koja ìvotinja, i
kroz to upoznaju prirodu, ìvotinjski svijet a
na pristupa~an na~in dobivaju i uvod u pri~u o
ljudskoj fiziologiji.
Odrasli }e se opet vjerovatno mo}i identi-
ficirati sa malom detektivkom, jer se i u nji-
hovom svijetu ~esto na|e neko da im svoj
metafori~ki tovar ostavi na glavi, a zanimljiv
je i rasplet, kako se mala kratkovida krtica
izbori sa kabadahijom koji joj je to uradio.
Pored prvoklasne pri~e, ova dje~ija knjiga
je i veoma dobro ilustrovana: svijet vidimo iz
perspektive sitnog kratkonogog bi}a, a svaka
ilustracija je po jedan napeti prizor, razli~ito
kadriran: pred sami kraj dvije muhe u krup-
nom planu (dok ~u~e na dva brabonjka) prove-
du ekspertizu i krtici otkriju po~inioca.
Nakon {to je otkrila da je krivac golemi
mesarev pas, krtica ga uhvati na spavanju i
uzvrati mu. Njena si}u{na kaka uspavanog
psa ni najmanje ne uznemiri, ali nakon {to je
zadovoljila poetsku pravdu, na{a junakinja
veselo odlazi nazad pod zemlju. Pri~a o
maloj krtici je po mnogo ~emu posebna, a
najvi{e po tome {to za glavnu junakinju ima
neuglednu ìvotinjicu koja se uspijeva
izboriti za sebe. Ovakve knjige djeci (a i
odraslima) pokazuju va`nu i skoro zaboravljenu
stvar: da se hrabra i ~estita bi}a nalaze na
raznim mjestima i u raznim obli~jima. Malu
krticu su, napomenimo samo na kraju,
njema~ki izdava~i dvije godine odbijali
uop{te uzeti u razmatranje, a danas je ona
prevedena na vi{e od dvadeset jezika.
(A. Ba{i})
KNJI@EVNA KRITIKA
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Stephen King: Under the Dome
2. Sarah Palin: Going Rogue
3. Bill Simmons: The Book of Basketball
4. Dan Brown: The Lost Symbol
5. Robert Jordan: The Gathering Storm
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knjiàra Interliber)
1. Dan Brown: Izgubljeni simbol
2. Vahid Karaveli}: Sarajevo, opsada i
odbrana
3. Midhat Ri|anovi}: O bosanskom jeziku,
o propadanju Bosne, i... o vama
4. Kader Abdolah: Ku}a imama
5. Dan Simmons: Teror
Ko mi se pokakio na glavu?
PO MNOGO ÊMU POSEBNA DJEÎJA KNJIGA
Maloj krtici dan po~ne tako {to joj se neko pokaki na glavu, ali ova mala neugledna junakinja na
kraju uspijeva zadovoljiti pravdu
Djeija knjiga Wernera Holzwartha i Wolfa Erlbrucha
Pria o maloj krtici kojoj se neko pokakio na glavu (Zavod
za udbenike, Beograd, 2009.)
Svjetska industrija `vaka}ih guma da -
nas je vrijedna oko 19 milijardi dolara, a
samo ameri~ka vrijedi gotovo tri milijarde.
Jedan Amerikanac u prosjeku sa`va}e oko
tri stotine `vaka}ih guma godi{nje. Uz
~okoladu, `vaka}a guma je jedan od
najpopularnijih konditorskih proizvoda na
svijetu. Davne 1890. godine, list New York
Sun je pisao: Novotarija se tako pro{irila
da je nemogu}e sresti ènu ili mu{karaca
koji ne `va}u - u pozori{tu, u crkvi, u tram-
vaju, na ulici, i to uprkos tome {to je
`vakanje, u su{tini, vulgaran uìtak,
naro~ito u javnosti. Otkriva lo{e manire,
oduzima dostojanstvo. @vaka}a guma
kakvu poznajemo ro|ena je u Americi, ali
njeni korijeni seù daleko u pro{lost i
drevne civilizacije. Stari Grci `vakali su
aromati~nu smolu mastiksa, mrtvike,
zimzelenog sredozemnog grma, a naviku
`vakanja raznih biljaka imali su i Indijanci,
koji su taj svoj obi~aj prenijeli na prve
Evropljane doseljenike u Ameriku. @vakalo
se, uglavnom, iz istih razloga kao i danas -
da bi se zavarala glad ili è|, te radi
zubne higijene i svjeìjeg daha. Prvu
komercijalnu `vaka}u gumu napravio je
1848. Amerikanac John B. Curtis, a pro-
davala se pod nazivom State of Maine Pure
Spruce Gum. Prvi koji je patentirao `vaku
kao proizvod bio je William Finley Semple,
28. decembra 1869., a dvije godine kasnije
Thomas Adams patentirao je ma{inu za
proizvodnju `vaka. Godine 1880. John
Colgan prona{ao je na~in da `vaka}a guma
duè zadrì okus tokom `vakanja. Do
1888., Adamsova `vaka pod imenom Tutti-
Frutti po~ela se prodavati u automatima na
ulicama New Yorka. Iz bogate istorije
`vaka}ih guma vrijedi spomenuti i gospod-
ina Franka Henryja Fleera, koji je 1906.
izumio prvu `vaku od koje su se mogli
praviti baloni, takozvanu Blibber-Blubber.
Njegov recept je nekoliko godina kasnije
usavr{io Walter Diemer, stvoriv{i ~uvenu
ruì~asto obojenu `vaka}u pod nazivom
Double Bubble. Ljudi su u kancelarijama
`vakali, pravili balone i poskakivali od
sre}e, zabiljeìo je jedan hroni~ar.
Istraìvanja pokazuju da ljudi vi{e `va}u
kada su nervozni, u tjeskobnim trenucima i
vremenima. Jo{ od Prvog svjetskog rata,
ameri~ka vojska svoje vojnike redovno
snabdijeva `vaka}im gumama, smatraju}i
da `vake pobolj{avaju njihovu koncen-
traciju i osloba|aju ih od stresa. Prema
nekim podacima, Amerikanci su tokom
Drugog svjetskog rata podijelili oko 150
milijardi `vaka ljudima od Evrope, preko
Afrike, do Azije. Samo u SAD-u danas se
proizvodi vi{e od hiljadu vrsta `vaka.
(M. Radevi})
Mala istorija vaka
LIFESTYLE
vakaa guma kakvu poznajemo roena je u Americi, ali
njeni korijeni seu daleko u prolost i drevne civilizacije
KULT MARKET
NOVI ZELAND
Sladoled
Na Novom
Zelandu po~elo je
klini~ko ispitivanje
sladoleda koji bi
trebao pomo}i u
suzbijanju
neugodnih
prate}ih pojava
kemoterapije.
Sladoled nazvan
ReCharge trebao
bi pomo}i u
spre~avanju gubitka tjelesne mase i
slabljenja imunolo{kog sustava, te
o{te}enja sluznice èluca i crijeva.
SAD
Kafa
Svakodnevna konzumacija nekoliko
{oljica kafe moè usporiti o{te}enja jetre
koja su posljedica infekcije hepatitis C viru-
som. Ameri~ki nau~nici su tokom ~etvorogo-
di{njeg istraìvanja utvrdili kako je me|u 766
osoba s o{te}enjima jetre prouzro~enima
HCV-om kod onih koji dnevno konzumiraju
najmanje tri {oljice kafe rizik za napre-
dovanje bolesti ~ak 53 posto manji.
JAPAN
Za umorne o~i
Japanski proizvo|a~i
usavr{ili su nao~are
koje olak{avaju
tegobe umornih
o~iju, primoravaju}i
onog ko ih nosi da
trep}e i lu~i suze
koje {tite oko. Ove
inteligentne
nao~are pomaù,
prije svega, o~ima onih koji provode
mnogo vremena pred kompjuterskim
ekranom, a prodaju se po cijeni od oko
300 eura.
GUMA TI GLAVU ÛVA
Jedan Amerikanac u prosjeku sa`va}e oko tri stotine `vaka}ih guma godi{nje
KULT MARKET
@ENA NA MJESECU
Fritz Lang
Igrani, crno bijeli film,
velikog Fritza Langa
iz davne 1929.
godine. Nakon {to su
znanstvenici otkrili da
postoji zlato na
mjesecu, stvara se
tim koji bi i{ao na
mjesec. Naravno, sa
sjajem pohlepe u
o~ima dolazi do
raznih nesuglasica. Ocjena: 5
ZLOÎN U [KOLI
Branko Ivanda
Hrvatski,
nazovimo
ga tako,
ànrovski
film iz 1982.
pri~a je o
provincij -
skom profe-
soru koji zbog prekomande s majkom
seli u Zagreb. Tek tamo saznaje da je
biv{i profesor umro u zagonetnim okol-
nostima. Oko sebe upoznaje galeriju
~udnih tipova, nastavnika. Otkriva se novi
le{. Bizarno. No, ni blizu toliko koliko je
na{ {kolski sistem bizaran. Ocjena: 4
ZEMLJA ZLA
Aku Louhimies
Zanimljiv
suvre-
meni
finski film
iz 2005.
godine.
Tuomas
je mladi
haker koji
èli u~initi
ne{to dru{tveno korisno u ìvotu. Elina je
njegova zaru~nica, hrabra i inteligentna
aktivistica koja studira povijest i politi~ke
znanosti. Niko je Tuomasov prijatelj koji
ìvi hedonisti~kim na~inom ìvota,
uìvaju}i u drogi i alkoholu. Krivotvoriv{i
~ek od 500 eura on pokre}e doga|aje
ovoga filma... Ocjena: 4
Predstavljamo prvi dugometra`ni film
Alexa Rivere, umjetnika iz New Yorka.
Njegovi radovi bave se globalizacijom
informacija. Ovaj film pri~a o tri stranca
koja }e se zbliìti zbog tragi~nih okolnosti i
postati bolji ljudi te probiti branu kojom
nam misli sputavaju.
Film je dobio nagradu za najbolji sce-
narij na festivalu u Sundanceu. Memo Cruz
(Luis Fernando Pena) sa roditeljima i
bratom ìvi u malom pra{njavom meksi~kom
selu po imenu Santa Ana del Rio. U njego-
vo mirno selo dolazi mo}na korporacija,
koja otkupi njihov jedini izvor pitke vode.
Tu istu vodu oni, po iznimno visokim cije-
nama, prodaju stanovnicima.
Mladi} kojeg jako zanima tehnologija,
putem svoje antene i radio prijemnika otkri-
va urotu, a njegov signal otkrije vojska
budu}nosti. Konektiranjem u mreù pilot
uzdiè malu letjelicu i kukavi~ki, kako to
vojska u su{tini radi, naro~ito nadmo}nija,
navodi letjelicu do izvora signala. Odmah
miroljubivo, preventivno uni{tava ku}u
na kojoj je mladi}eva amaterska antena.
U ku}i nije on ve} njegov otac, koji se
jedva izvukao. Onda su ga - naravno, sve se
prenosi uìvo na TV-u - svima prikazali te
smaknuli na licu mjesta i mladi} je to vidio.
Vezan je bio za oca koji je bio po{ten i vri-
jedan. Odlu~uje oti}i u veliki grad. Tamo
upoznaje djevojku koja je pisac i koja preko
globalne mreè prodaje svoje misli i
sje}anja. Ubica mladi}evog oca tako sazna
gdje je mladi} te mu ponudi pomo}, kaju}i
se za ono {to je u~inio njegovom ocu.
Uzdiè letjelicu te juri prema velikoj brani.
Probija branu. Voda kroz dio puknute brane
te~e putem kojim je i namjerila. Priroda nije
vi{e sputavana, pa tako ni ìvot ljudi kojima
je ona prijeko potrebna. Nevini su stradali,
ali bar neka vrsta pokajanja i solidarnosti,
kao nesvjesne kompenzacije, zla se desila.
U primitivnoj zemlji kakva je, naàlost,
na{a, gdje je vi{e od 20% ljudi potpuno
nepismeno, a veliki dio ostalih su upitno
pismeni, oprosta, kajanja, suosje}ajnosti,
solidarnosti, gra|anske hrabrosti, za razliku
od filma, jednostavno nema. No, brana }e
morati pasti.
(D. Jane~ek)
(Za)brana ivota
KINO KRITIKA
Film Trgovac snovima (SAD/Meksiko, 2008.),
reditelja Alexa Rivere
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Paranormal Activity (Oren Peli)
2. Saw VI (Kevin Greutert)
3. Where the Wild Things Are (Spike
Jonze)
4. Law Abiding Citizen (F. Gary Gray)
5. Couples Retreat (Peter Billingsley)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Sinegdoha, New York (Charlie
Kaufman, Sony Pictures Classics)
2. ûdovi{ta protiv vanzemaljaca (Rob
Letterman, Conrad Vernon,
DreamWorks Animation/Blitz)
3. Brak je mrak (Tyler Perry,
Lionsgate/Blitz)
4. Zack i Miri snimaju porni} (Kevin Smith,
Metro Goldwyn Mayer)
5. No} u muzeju 2 (Shawn Levy, 20th
Century Fox/Continental film)
BRANA MORA PASTI
Trgovac snovima je pri~a o tri stranca koja }e se zbliìti zbog tragi~nih okolnosti
U SAD-u se uglavnom ne zna da je
pornografska industrija veliki biznis, jer
poslove obavlja daleko od javnosti, prikriva-
ju}i svoju aktivnost, kako bi za{titila svoje
potro{a~e, a i da ne privla~i pozornost moral-
ista koji bi je mogli ponovno ugroàvati
zakonskim ograni~enjima. Godi{nje se u
SAD-u proizvede oko 11.000 porni}a za
najrazli~itije ukuse. U ameri~kim videoteka-
ma ima oko 800 miliona videokaseta i DVD-a
s porni}ima. Centar pornografske industrije
je Kalifornija, u njoj radi oko 12.000 ljudi a
godi{nje pla}a 50 miliona poreza.
Pornografska industrija u SAD-u raste 10
posto godi{nje. Tomu najvi{e pridonose nove
tehnologije, koje su se pojavile potkraj 70-
ih, od kojih su neke ~ak i potaknute iz
pornografskog miljea. Njenom razvoju pri-
donijela je i bitna kulturolo{ka promjena, ski-
danje stigme koju je neko} nosila. Sna`nom
razvoju pornografske industrije u prvom je
redu pridonijela pojava videorekordera, jer su
omogu}ili ljudima da pornografski materijal
gledaju u svom domu. To je potkraj 70-ih
potaknulo prvi bum u porno industriji. Drugi
je bum nastao nekoliko godina poslije, nakon
prelaska s analognog na digitalni sistem pre-
bacivanja tv signala, u doba procvata
kablovske i satelitske tv. Dotad su gledatelji
televizije mogli pratiti samo nekoliko kanala
koji su se distribuirali zemaljskim oda -
{ilja~ima i bili pod kontrolom dràve, a sada
su im na raspolaganju bile stotine satelitskih
ili kablovskih kanala, a me|u njima i
pornografski. Za te je kanale trebalo pla}ati
posebnu pretplatu, a distributeri kablovske i
satelitske tv smjesta su zapazili da se upravo
pornografski kanali najvi{e traè. Nudili su ih
ne samo za distribuciju po ku}ama nego i po
hotelima, uz posebno pla}anje gostiju koji bi
ih gledali u sobama. Tre}a tehnolo{ka ino-
vacija koja je pridonijela razvoju porno -
grafske industrije bio je internet. Rano su se
pojavili brojni specijalizirani siteovi sa seksu-
alnim sadràjem, koji su postali posebno
popularni kad je pro{irena mreà broadband
priklju~aka koja omogu}ava gledanje filmo-
va preko interneta. Razvoj te tehnologije
potaknula je upravo porno industrija, kako bi
distribuirala svoje proizvode i preko interne-
ta i to napla}ivala, pa je zaslu`na za jo{ jednu
inovaciju na internetu, pla}anje raznih inter-
netskih usluga pomo}u kreditnih kartica.
Zahvaljuju}i toj novoj tehnologiji u potro -
{a~koj elektronici, digitalnoj televiziji i inter-
netu, porno industrija postala je danas golem
posao. Njen centar je u Kaliforniji, a najve}i
su studiji u Chatsworthu, na podru~ju San
Fernando Valley, u mirnom sjevernom pred-
gra|u Los Angelesa, u neposrednoj blizini
Hollywooda. Tamo svoje filmove proizvode
najve}e porno producentske ku}e VCA i
Vivid. Produciraju brojne filmove, a proi -
zvodnja je jednostavna i jeftina. Dodu{e, u
posljednje vrijeme pojedine producentske
ku}e ulaù ve}i novac u produkciju, kako bi
zadovoljile sve vi{e standarde koje o~ekuju
gledatelji kad su scenarij, scenografija i
gluma u pitanju. No, sav uloèn novac vra}a
se s velikim profitom. (N. Hasi})
Najjaa industrija SAD-a
CRVENI FENJER
Poslovni analitiari tvrde da pornografska industrija vrijedi 10
milijardi dolara, a to je vrijednost amerike filmske industrije
KULT MARKET
ITALIJA
Alessandra
Ambrosio
Manekenka Victoria Secreta Alessandra
Ambrosio pozirala je na plaàma St.
Bartha u Francuskoj i odradila jo{ jedno
seksi snimanje, kojim je jo{ jednom
dokazala da je najzgodnija mama u
svijetu manekenstva. Naime, zgodna
Alessandra prije malo vi{e od godinu
dana postala je majka, a u rekordnom
roku vratila je svoju zavidnu liniju. Lijepa
manekenka u braku je s kalifornijskim
biznismenom Jamieom Mazurom, s
kojim je dobila Anju Louise.
AUSTRALIJA
Natalie Imbruglia
Natalie Imbruglia za brojne je paparazze
egzoti~an ulov, s obzirom na to da je uvijek
pa`ljivo gradila imid` pristojne djevoj ke.
Ovoga puta su je uhvatili nespremnu dok
se sun~ala na plaì u Maroku. Iako je
svojedobno palila i àrila pop scenom,
Natalie Imbruglia prije nekoliko godina
proglasila je bankrot. Ovih dana kruè
glasine da }e pjeva~ica ponovno poku{ati
oìvjeti svoju karijeru. Nema sumnje da }e
joj u tome ove fotke samo pomo}i.
INDIJA
Aishwarya Rai
Puno je
cura koje
su stvarno
lijepe, ali
malen je
broj onih
koje
spadaju u
kategoriju
rasnih ljepotica kao {to je jedina i
neponovljiva indijska seks bomba
Aishwarya Rai. Nije uzalud bila
progla{ena za Miss svijeta i nema uzalud
vi{e od 17 hiljada internet stranica
posve}enih njenoj ljepoti.
PROFITABILNA
GRANA
Pornografija u SAD-u
donosi vi{e novca
nego profesionalni
sport ili muzi~ka
industrija
PROFITABILNA
GRANA
Pornografija u SAD-u
donosi vi{e novca
nego profesionalni
sport ili muzi~ka
industrija
74
KULT MARKET
THE STRANGLERS
The UA Singles
1977-1982
Diskografska
ku}a EMI
Records 19.
oktobra je
objavila novi
box-set
britanske
grupe The
Stranglers. The UA Singles 1977-1982
dopunjeno je izdanje kompilacije Singles
(The UA Years) od prije dvadeset godina,
a jo{ sadrì a i b strane singlova The
Stranglersa koji su objavljeni u tih pet
godina.
THE CLASH
London Calling
(drugo reizdanje)
Drugo reiz-
danje, a
nakon onog
iz 2004.,
albuma
London
Calling
grupe The
Clash, bi}e
objavljeno
sredinom decembra. Povod je trideset
godina od objavljivanja jednog od najboljih
albuma svih vremena. Kompleti} bi trebao
sadràvati i DVD.
NATALIE MERCHANT
Leave Your Sleep
Natalie Merchant
nekada{nja je ~lani-
ca grupe 10.000
Maniacs. Njen peti
samostalni studijski
album - Leave Your
Sleep bi}e promo-
visan 2. marta
sljede}e godine.
Leave Your Sleep,
pak, prvi je album Natalie Merchant nakon
{est godina, a pored standardnog izdanja,
mo}i }e se kupiti i kao dvostruka CD
edicija.
I to se jednom, naprosto, moralo desiti.
Sejo Sexon prestao je vlastite reminiscencije
zapisivati na papir u obliku stihova, odlu~io
je da vi{e ne igra lopte u ulici Fuada Midì}a
u Sarajevu, njegovi glavni junaci ne muntaju
trebe na raznim gradskim destinacijama...
Sejo Sexon se danas super osje}a, dodu{e u
groznim vremenima, ali ovdje i sada, i sa
svojim Zabranjenim pu{enjem snimio je
izvrstan studijski album.
Muzej revolucije bi}e objavljen 7. no -
vembra, simultano u Bosni i Hercegovini,
Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i u Crnoj Gori.
U sebi, mo`da }e to neko osjetiti ve} na
prvo preslu{avanje, sadrì anarhiju prvog,
ma {tovitost drugog i svu ljepotu tre}eg
albuma Zabranjenog pu{enja, iz onog vre-
mena i onih para. Govorimo o muzi~kim
komponentama, a i tada je Sexon, u toj
grupi, skrojio ve}inu onoga {to obla~imo i
danas, note ali i stihove u koje i danas uranjamo
svako malo, ba{ kao {to nam svako malo i
}evap zamiri{e. Ovo sad je pateti~no, ali
kompozicije na albumu su energi~ne,
pomalo i agresivne, gitarski efektne, fud-
balskim rje~nikom nekada{njeg komentato-
ra TV Beograd Vladanka Stoja kovi}a -
rezantne, kao planinski potok ~iste i bistre,
ali ne i plitke, pa je Muzej revolucije
najbolji znak da Zabranjeno pu{enje, zapra-
vo, ulazi u novu eru i da }e jo{ dugo trajati.
U prve dvije pjesme, onoj naslovnoj, te
prvom singlu sa ovog albuma: Modni guru,
~ujete sve ono iz pete re~enice ovog teksta.
U startu nam Sexon daje na znanje da se
nimalo ne}e {aliti. Ustvari, na po~etku je
Titov govor, a tek onda ide Sexon. Kladi -
oni~arima, ali i svima nama, generalno, ovaj
autor posvetio je pjesmu ~iji je himni~ki
refren: Kladimo se, kladimo se/Sutra, zna
se, vadimo se/êkamo taj gol u nadi/U sudij -
skoj nadoknadi.., {to i nije ni{ta drugo do
metafora stanja i neznanja u kojem ìvimo,
jo{ samo da zaratimo i odemo u...
E, sad, pri~ajte vi {ta ho}ete, ali Sexon je
nakon rata snimio mnogo dobrih, nekoliko
odli~nih i tri velike pjesme: Fildàn vi{ka,
Lijepa Alma, i tre}a je, a ~etvrta na ovom
CD-u, Samir-time. Ni{ta specijalno, Samir je
do{ao na odmor i sve mu je ravno do... Do
mora, ba{ tu, u Trpnju. Emotivno odsvirano,
aranèrski spojeno bez gre{ke i produkcijski
nabijeno do boli. Izvanredno!
Poslije Samir-timea imate jo{ osam pje-
sama. Mi vi{e nemamo prostora, a vi Muzej
revolucije preslu{avajte ve} od 7. novembra.
(D. Bajramovi})
MUZIKA
Muzej revolucije, deveti studijski album grupe
Zabranjeno puenje
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Casiokids: Finn Bikkjen!
2. Calvin Harris: Flashback
3. Au Revoir Simone: Anywhere you
looked
4. The New Wine: I had to tell you
5. Breakestra: Come on Over (feat.
Afrodyete)
6. Miike Snow: Black & Blue
7. Juliette & the Licks: Fantasy Bar
8. Air: Sing Sang Sung
9. Oh No Ono: Helplessly Young
10. Lulu & the Lampshades: Feet to
the sky
MUZEJ EVOLUCIJE
Uz Fildàn vi{ka album Muzej revolucije najbolje je studijsko ostvarenje Pu{enja nakon rata
Iz majstorske radionice
Grubijan je postao njeàn. Eric Cantona,
koji je u svojim najboljim danima slovio kao
jedan od najbrutalnijih nogometa{a, danas
se javnosti predstavlja kao senzibilni umjet-
nik. Iako je od 1995. godine imao manje
filmske uloge, novi film Kena Loacha je
krojen za njega. Ne samo da njegovo ime
krasi naslov filma nego je i sam Cantona
glavni glumac. Cantona glumi sam sebe kao
duha koji iska~e iz postera kako bi pomogao
jednom od svojih najve}ih navija~a,
o~ajnom po{taru, iz raznih nevolja. Radi se
o prijateljstvu, porodici, ljubavi i usporedbi
dana{njeg nogometa s onim iz romanti~nijih
dana, kada je novac igrao manju ulogu.
Na premijeri filma u Cannesu i Berlinu su
filmski stru~njaci za njegov filmski nastup
imali samo rije~i hvale. Kralj se vratio,
pisao je francuski Le Figaro. Nije slu~ajno
da je film sniman u Manchesteru. Pored
nove gluma~ke karijere, Eric, dvanaest
godi na otkako je oka~io kopa~ke o klin,
sanja povratak nogometu i to kao trener
Manchester Uniteda Ne znam koliko godi-
na }e mi za ispunjenje tog cilja trebati, ali
moje ime je ugravirano u klupu Manchester
Uniteda. Ili ManU ili ni{ta. Dok ne do|e do
Fergusonovog posla, Cantona bi se zado-
voljio s pozicijom engleskog selektora. U
Manchester ga se jo{ dan danas oboàva.
Ro|eni Marseljez je od 1992. do 1997.
osvojio navija~e Manchestera ne samo
izvrsnom igrom nego i osobitom karizmom.
Zato su ga navija~i kluba izabrali za
nogometa{a stolje}a. Godine 1995. je zli
de~ko postao svjetski popularan nakon {to
je jednog navija~a, koji ga je vrije|ao i ~ak
pljunuo, u stilu Brucea Leea odvalio
nogom. Zbog sukoba s suigra~ima,
navija~ima, sucima, sportskim djelatnicima
i novinarima Cantona je u Francuskoj jedno
vrijeme bio toliko nepopularan i osporavan
da je 1991., sa samo 28 godina, htio pri-
jevremeno prekinuti karijeru. Da njegove
poznate eksplozije nisu dio historije,
pokazao je u maju ove godine, kada je na
EP-u u nogometu na pijesku jednog {vica -
rskog suca udario u lice. No, postoji i
Cantona kao privatna osoba. Pro{log viken-
da je Eric po tre}i put postao otac. Od janu-
ara 2010. }e ljubitelji u pari{kom kazali{tu
Marigny mo}i uìvati u umije}u legende
Manchester Uniteda. Ali kada se tempera-
mentnog Francuza pita, onda }e uvijek re}i,
da ga ne interesira Oscar nego samo mjesto
na klupi njegovog voljenog Manchestera,
iako ni tada ne bi zaboravio umjetnost.
Imam svoje uvjerenje, zato èlim i na klupi
biti umjetnik, kazao je.
(N. Hasi})
Povratak kralja
SPORT
Nekada jedan od najveih grubijana na nogometnim travnjacima,
Eric Cantona, u 43. godini ivota pokree filmsku karijeru
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Lexus LFA
Nakon brojnih naga|anja, kona~no su
dostupne i prve zvani~ne informacije -
Lexusov superauto raspolaè sa 560 KS,
ubrzava za 3,7 sekundi i juri punih 324
km/h. Motorizacija i ukupne performanse
vrlo su impresivne - 4.8-litarski motor
razvija 560 KS, a vrti se do visokih 9000
o/min. Zna~ajnu ulogu u cijeloj pri~i odi-
grat }e i cijena, jer }e LFA biti proizveden
u samo 500 primjeraka, a za svaki prim-
jerak treba izdvojiti 375.000 dolara.
MOTOCIKLI
Suzuki Burgman
Suzuki je predstavio svoje hibridne i
elektri~ne koncepte, a jedan od njih je bio
i skuter Burgman FC (Hydrogen Fuel
Cell). Pogonski sistem je proizvela
kompanija Intelligent Energy i u pitanju je
zra~no hla|eni, lagani, kompaktni i veoma
jednostavan agregat koji u kombinaciji sa
hidrogen rezervoarom pod izuzetno
visokim pritiskom moè uskladi{titi
dovoljno hidrogena da bi autonomija bila
na upotrebljivom nivou.
DESIGN
Audi A8
Kamuflirani prototip novog Audija A8
uhva}en je na Nurburgringu, a kada se
pojavi na trì{tu krajem 2010. godine bit
}e dostupan i sa novim dvolitarskim
dizela{em snage 200 KS. Bogata ponuda
motora }e i dalje sadràti najsna`niji W12,
~ija je zapremina pove}ana sa 6.1 na 6.5
litara. Raspolaga}e sa 500 KS, {to je ~ak
50 KS vi{e od starog koji odlazi na
zasluèni odmor.
ERIC VELIÂNSTVENI
Glavna rola u novom
filmu Kena Loacha
U ÊTIRI OKA
Razgovarali: MAJA RADEVI] I DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
U Gradskoj galeriji Collegium artisticum
u Sarajevu 3. novembra otvorena je izlo`ba
fotografija Bosna i Hercegovina o~ima
ruskih diplomata. Na izlo`bi je predstavlj -
eno {ezdesetak fotografija koje su napravili
saradnici Ruske Ambasade u ~itavoj zemlji
- od Drine do Vrbasa, od Bosne do Plive,
od Blidinja do Lukomira..., saop{tavaju
organizatori Izlo`be.
Sarajevski novinar Dinko Omeragi}
autor je knjige Miroslav Blaèvi} - ]iro
preko trnja do zvijezda. Izdava~ je TKD
[ahinpa{i}, a cijena knjige je 8 KM. ]iro
je zasluìo pa`nju i zato {to uvijek vu~e
prave poteze. I u tome je njegova trener-
ska vrlina. Ujedno je vrhunski motivator
fudbalera, kazao je Ivica Osim.
Federalna televizija }e u ~etvrtak, 5.
novembra, emitovati dokumentarni film o
grupi Ekatarina Velika iz Beograda - Kao
da je bilo nekad, autora Du{ana Vesi}a.
Povod je petnaestogodi{njica smrti
pjeva~a i gitariste ovog benda Milana
Mladenovi}a, koji je kao osnovac
ìvio i u Sarajevu.
Upravo je Milan Mladenovi} napisao
pjesmu Radostan dan. I zaista je radostan
svaki onaj dan kad na policama prona|ete
novi broj Odjeka, revije za umjetnost,
nauku i dru{tvena pitanja iz Sarajeva.
Izdanje za jesen 2009. moète kupiti
za 7 KM.
U okviru Dana Matice hrvatske
Sarajevo 2009. u ponedjeljak, 9. novembra,
bi}e predstavljena knjiga Vjerujem u
Hercegovinu, Ivana Sivri}a. Mjesto
odràvanja je Mala galerija sv. Ante
Franjeva~kog samostana u Sarajevu, a
sudjeluju: Josip Muselimovi}, fra Perica
Vidi}, Ljerka Ostoji}, Mirko Pulji}, Ivica
Musi}, kao i autor knjige.
U Hamburgu }e 20. novembra
bosanskohercegova~kom knjièvniku
[imi E{i}u biti dodijeljena Evropska
nagrada za poeziju La Bohemina. Ovu
nagradu, statuu Poetesa, plaketu i nov~ani
iznos od 5.000 eura, bijenalno dodjeljuje
Internacionalni klub iz Hamburga.
Da li }e novi album
grupe Bombaj {tampa -
Neka DJ odma dole si|e
biti objavljen do kraja ove
godine?
Ja se nadam! Radimo
sve na tome, ali nismo
zadovoljni kako to zvu~i u
masteringu. Pa smo sada u
fazi kada traìmo najbolje
rje{enje. @elimo da nakon
{esnaest godina to zvu~i
najbolje. Svjetski!
Vriska i Truba su
prvi singlovi sa novog
albuma.
Nisu, to su samo probni
baloni. Vrisku smo snimili
2002., ali ona sada ba{ i
nema veze sa albumom.
Na CD-u Neka DJ odma
dole si|e bi}e objavljen
njen remix. A Trubu }emo
objaviti.
NEDIM BABOVI, gitarista grupe Bombaj tampa
Nadam se na{em novom albumu
do kraja ove godine
DARIO NOVALI]
Ovo je film koji
jako dobro komunicira
sa publikom
DARIO NOVALI, koautor filma Ako ovo
gleda, mama...
Od 5. do 11. novembra u Centru za kulturu
Sarajevo bi}e odràna manifestacija Dani komedije.
Koje su to predstave koje }e publika mo}i vidjeti ove
godine?
Ovogodi{nje Dane komedije otvara 5. novembra Zijah
Sokolovi} sa predstavom Kobajagi donijela me roda. U
narednim danima, na sceni Centra za kulturu, u Jeli}evoj,
bi}e izvedene predstave: Jel traìte sobu, u produkciji
Narodnog pozori{ta Tuzla, Kandidat br. 1 ansambla
tuzlanskog Art teatra, zatim Greta, stranica 89 Gradskog
pozori{ta Jazavac iz Banjaluke, te za kraj, Aferim, babo,
predstava Teatra komedije Rajvosa. Sve predstave
po~inju u 20 sati. Cijena ulaznice za Sokolovi}evu pred-
stavu je deset, a za ostale po sedam KM.
Cilj vam je da u narednim godinama Dani
komedije postanu regionalni festival?
Bilo bi nam drago da u ovoj manifestaciji u~estvuju
i teatri iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i drugih zemalja
regiona, s obzirom na to da, generalno, u bh. teatarskoj
produkciji ima jako malo komedija. Ipak, za to morate
imati puno ve}i budèt od onog kojim mi raspolaèmo.
Nastoja}emo za idu}u godinu obezbijediti malo ve}a
finansijska sredstva. Pokrovitelj i glavni finansijer Dana
komedije je Op}ina Centar, koja je i osniva~ na{eg
Centra za kulturu.
SENAD BOSTANDI, direktor Centra za kulturu Sarajevo
Dokumentarni film Ako ovo gleda{, mama..., autora Mustafe
Mustafi}a i Darija Novali}a, osvojio je Srebrnu maslinu na 14.
internacionalnom TV festivalu koji je odràn u Baru. Kako je
navedeno u obrazloènju ìrija, nagrada je Mustafi}evom i
Novali}evom filmu dodijeljena za pripovijedanje izuzetno
dirljive pri~e kroz kombinaciju nekoliko portreta siro~i}a, sve to
protkano emotivno nabijenim scenama, ali bez manipulisanja
publikom. Podsjetimo, dokumentarac Ako ovo gleda{, mama...
govori o sudbinama {ti}enika Doma za nezbrinutu djecu Ljubica
Ivezi} iz Sarajeva, koja su ratne 1992. izmje{tena u Italiju.
Konkurencija u Baru je bila veoma èstoka i zbog toga nam
je jo{ zna~ajnije {to smo dobili ovo priznanje. Ina~e, ovo je film
koji jako dobro komunicira sa publikom. Gdje god smo ga
prikazali, od Sarajevo Film Festivala, preko Svjetskog kongresa
novinara istraìva~a u Lillehammeru, do ZagrebDoxa, reakcije
su uvijek bile izuzetno pozitivne i to nam je drago, kaè Dario
Novali}.
Mustafi} i Novali} ve} godinu dana pripremaju novi projekat,
tako|er dokumentarac, koji }e govoriti o problemima ostvarivanja
roditeljskih prava sa kojima se susre}u mu{karci nakon razvoda.
Istraìva~ki dio nam jako dobro ide, ali onaj materijalni -
nikako! Vjerovatno je uzrok tome recesija, uglavnom, za sada
radimo ono {to moèmo u svojoj reìji i od novca kojim raspo-
laèmo, ali jo{ ne moèmo ta~no planirati kada }e film biti
zavr{en, kaè Novali}.
Treba re}i i da je na upravo zavr{enom Festivalu u Baru
nagra|en i bh. autor Faruk [abanovi}, koji je dobio plaketu za
najbolji scenarij u kategoriji ekolo{kog filma, za ostvarenje
Gradski rudari. U zvani~noj festivalskoj konkurenciji premijerno
je prikazan i dugometra`ni dokumentarni film Nostalgi~ni satovi,
reditelja [emsudina Gegi}a.
Smijeh je najbolji lijek
Priznanje iz Crne Gore u èstokoj konkurenciji
Milijarder Tiger
Postoje primjeri da se milijarderi uspje{no bave vrhunskim
sportom, [vicarac Ernesto Bertarelli jedan je od takvih, no
samo je jedan sportista, bave}i se svojom profesijom, postao
milijarder. Golfer Tiger Woods je probio magi~nu granicu od
milijardu zara|enih dolara. Woods je 1996. postao ~lan
profesionalnog golf karavana kao neko kome je uspjeh
ve} bio zapisan u zvijezdama i predstavljao o~eki-
vanu stvar. Kao da je u budu}nosti znao {ta }e se
doga|ati, Tigerov otac Earl prakti~no je prekrstio
sina. Penzionisani poru~nik Zelenih beretki iz
Vijetnama previ{e obi~no ime Eldrick zamije-
nio je nadimkom Tiger po saborcu koji mu je
u dùnglama Indokine spasio ìvot. Tiger je,
kada je imao dvije godine, u tv {ou sa
slavnim komi~arem Bobom Houpom igrao
golf. S tri je za 48 udaraca pre{ao teren sa
devet rupa. S pet su ga specijalizirani golf
listovi predstavljali kao ~udo od djeteta. Sa
osam je osvojio prvi sveameri~ki turnir, sa
18 je 1994. postao najmla|i amaterski
prvak SAD-a. Do sada je Woods, ro|en 30.
decembra 1975., osvojio 92 turnira.
Uporedo sa uspjesima na terenima, Woods
je izrastao u vode}u marketin{ku ikonu
planete. Kod njega je jednostavno sve bilo
na svom mjestu: dobar izgled, kultiviranost,
daleko od skandala, uz to je i najbolji u onome {to radi.
Za velike korporacije Tiger je bio otjelotvorenje idealnog
trì{nog sna. Turniri na kojima u~estvuje imaju 40 posto ve}u
gledanost i svuda gdje se pojavljuje privla~i pa`nju. âk je i
smi{ljena i reklamna kovanica tigermania koju su mediji
zdu{no prihvatili. Njegovi sponzori su najve}i globalni igra~i.
Prihod od Nikea narastao je na 900 miliona dolara.
Konsaltin{ka firma Accenture, zatim Electronic arts, AT&T,
Gatorade, Gilette, American express, Tag Heuer... Woods je
po~etkom novog milenijuma, sa 26 godina, postao planetarno
najpoèljniji neènja, ve} tada se njegovo bogatstvo mjerilo
stotinama miliona. Kolega igra~ Jasper Parnevik upoznao ga
je 2001. sa [ve|ankom Elinom Nordergen, manekenkom,
ali i dadiljom njegove dece. U braku sa Elinom Woods je
dobio k}erku Sam Alexis i sina Charlie Axela. Za razliku od
drugih koji su do{av{i do velikih para prestali da budu isti,
zanemariv{i treninge, Vuds i dalje svako jutro ustaje u pet i
po~inje s napornim treninzima. Na listi sportskih bogata{a
jedini pravi pratioci su mu legendarni ko{arka{ Michael
Jordan (800 miliona dolara) i vi{estruki prvak Formule 1
Michael Schumacher (750 miliona). Ono {to je Woodsa
odvojilo od pratitelja je i vrednovanje u jednoj drugoj kategori-
ji, u onome {to se naziva uticajem na globalnu populaciju,
dakle, pojavljivanje imena na Googleu, broj naslovnih strana
najuticajnijih pisanih medija, gostovanje u tv emisijama...
Kada se tome doda ~injenica da Woods moè jo{ najmanje
petnaest godina igrati na visokom nivou (od nagrada je zara-
dio tek deset posto bogatstva, ostalo su sponzorski ugovori),
onda je njegova predvi|ena ìvotna zarada vrtoglavih {est
milijardi dolara.
P U T O K O S V I J E T A
Priredio: NEDIM HASI]
Foto: REUTERS
Fotografija Johna Fitzgeralda Kennedyja
Jr. snimljena dok se on igra u kabinetu neka-
da{njeg ameri~kog predsjednika Johna
Fitzgeralda Kennedyja, jedna je od najpoz-
natijih snimljenih u dvadesetom vijeku, a ona
na kojoj posljednji put pozdravlja svoga oca
sigurno jedna od najpotresnijih.
Zla sudba pratila je Kennedyjeve. Po -
znato vam je to. A sada samo o ocu i sinu.
John Fitzgerald Kennedy, ro|en 1917., bio
je u II svjetskom ratu zapovjednik torpednog
~amca, a ranjen je u borbi protiv Japanaca,
1943. godine. Bio je zastupnik u Kongresu,
a kao kandidat Demokratske stranke
izabran je u novembru 1960. za predsjedni-
ka SAD-a. Njegov sin, istog imena, junior,
ro|en je 1960. godine. Radio je kao novinar
i advokat.
John Fitzgerald Kennedy posjetio je
Dallas, 22. novembra 1963., pripremaju}i se
za izbornu kampanju. Vozio se u otvorenom
automobilu ulicama Dallasa, u dru{tvu
supruge i guvernera Texasa Johna Connallyja,
kada je na njega izvr{en atentat; jedan
metak pogodio ga je u glavu, a drugi u vrat.
Da li ga je ubio Lee Harvey Oswald, ostalo
je nerazja{njeno do danas.
John Fitzgerald Kennedy Jr., pak, sin je
iz braka Johna seniora i Jacqueline
Kennedy. Poginuo je u avionskoj nesre}i,
zajedno sa suprugom i sestrom, 16. jula
1999. godine.
Ovog, 22. novembra, obiljeì}e se
~etrdeset i {est godina od smrti Johna
Fitzgeralda Kennedyja, prvog rimokatoli~kog
i trideset i petog predsjednika SAD-a.
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
P A T I N A S T A K U T I J A
S T R I P A R T I S T
Prokletstvo Kennedyjevih
ZLA SUDBA OCA I SINA
Fotografije Kennedyjevih neke su od
najpoznatijih snimljenih u XX vijeku
S
inovac mog druga Veljka àli mi se da ga mogu
nadle`ni udariti po dèpu, samo ako saznaju da je u
sukobu interesa. Kaè mi da puno voli svoju Violetu,
posebno je odu{evljen onom njenom stvar~icom, a njoj se
svi|a njegov predmet. Tu su se sukobili njihovi interesi, pa
ako ih neko otkuca na Izbornoj komisiji, nadrljali su pravo.
Kaèm ja Veljku da se Izborna komisija ne bavi ljubavnim
tricama, nego uglavnom ka`njava SDP i njegove ~lanove.
Suad Arnautovi} i Vedran Hadòvi} su svojevremeno htjeli
u SDP, ali u ovoj su partiji prokuìli da su ova dvojica kari-
jeristi. Zato sada oni, uz saradnju svojih kolega, izabranih od
nacionalista Hrvata i Srba, opaljuju po socijalistima, {to im
ide u sta`. Jo{ ja napominjem Veljku da se ni{ta ne boji, ova
komisija se prete`no bavi politi~arima, koji nisu mnogo
va`ni.
Zaista se ~udim {to se niko ne bavi sukobom interesa na
fakultetima, gdje ima hipten profesora ~ije su punice
menadèri u dobrostoje}im firmama. Eto sukoba, posebno
{to se izme|u profesora i punice ubacuje ljubavnica, pa
komplikuje rad fakulteta. Ili, recimo, sukob interesa ljekara
pod rukovodstvom Farisa Gavrankapetanovi}a i apotekara
pod prismotrom Bosnalijeka i drugih tvornica lijekova. Niko
te sukobe ne ka`njava, nego su se Suad Arnautovi} i Vedran
Hadòvi} okrenuli protiv jadnih politi~ara, koji moraju od
sukoba vidjeti malo hasne.
D
obro, kad smo ve} kod politi~ara, da li je u sukobu sa
zdravom pame}u ministar obrazovanja u Sarajevskom
kantonu Safet Ke{o? Ovaj ~ova mediokritetskog nivoa
pod svojom {apom drì sve od dje~ijeg obrazovanja pa do
univerziteta. Pa mora da po{andrca od tolikog znanja.
Nadre|en je onoj Arziji Mahmutovi}, koja je u sukobu sama
sa sobom, jer od dje~ijih vrti}a pravi mejtefe, {to je pod
sna`nim uticajem reisa Mustafe Ceri}a, a na drugoj strani
koketira sa sekularnom ulogom obrazovnog sistema. U njoj
samoj se sukobila dva interesa, pa pogodite koji }e odnijeti
prevagu.
Ta izborna komisija ne}e da se bavi Gradimirom
Gojerom, koji se tako|e sukobljava sam sa sobom.
Neprestano ruì aktuelnu vlast, a na njenim krilima je
pobrao sve funkcije na kojima gospodari. Ho}e li se ve} jed-
nom kriti~ki osvrnuti na Stranku za BiH, koja je na vlasti, a
u kojoj i on djeluje. Ve}eg gulanfera nisam vidio! Pa gdje su
u ovom slu~aju ti {to vode brigu o sukobu interesa, kad im
svaki dan pred nosom Gojer svoje interese istresa.
Ako si neovisni intelektualac, ne ovisi{ valjda o
Fahrudinu Radon~i}u, kao {to ovisi o njemu Ugo
Vlaisavljevi}. Hajde malo da ganja{ interes svoj kod nekog
politi~ara, ali tako a{}are biti zavisan rijetko se de{ava.
Svoje zavisnosti intelektualci uglavnom kriju, sramota ih {to
su pod ne~ijim patronatom, a ovaj Ugo svijetla obraza stavio
se u slu`bu tajkuna, pa onda to na filozofski na~in brani.
Majko moja, {ta filozofija trpi, opravdanje o~iglednog
poltronstva.
Kad bi sada za{li me|u mnoge javne li~nosti, ukazao bi
se na svakom koraku sukob interesa. U onog sudije hanuma
mu u upravlja~kom timu vodovoda i kanalizacije, a direktor
{kolskog centra ima tetka {to je na ~elu klaonice, pa svaki
dan za doru~ak ima svjeù dìgericu. Gdje je tu izborna
komisija?
P
ored tog sukoba interesa, ima jo{ jedan zakon koji je
jako pametan, svakom na{em ~ovjeku pruà
mogu}nost da se spasi zatvora, ukoliko boè sa~uvaj
ne{to zgrije{i. To je dvojno dràvljanstvo, po kojem moè{
ute}i u Hrvatsku i Srbiju ako ti se omaklo pa si okrenuo
neku lovu. Dodu{e, u tom slu~aju uglavnom mora{ pripa-
dati hrvatskoj ili srpskoj naciji. Ima ne{to Bo{njaka koji
imaju hrvatski paso{, ali u ve}ini slu~ajeva muslimani,
ako ne{to ukradu ili nekoga prevare, nemaju se gdje sakri-
ti. Zato Haris Silajdì} stalno putuje po islamskim zemlja-
ma, po Egiptu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Indoneziji, ne
bi li osigurao dobar prijem za one kojima je tijesno u BiH,
jer ih mogu}e sud ganja. Kad muslimani dobiju dvojno
dràvljanstvo sa Turskom i ostalim bratskim zemljama,
posta}e u ovoj na{oj ravnopravni sa Srbima i Hrvatima.
Ne znam za{to na{i pravosudni organi ne organizuju
kolektivne ekskurzije za one koji su se ogrije{ili o zakon,
te ih prebacili u susjedne zemlje. Na taj na~in ne bi se
gomilale tu`be po sudovima, a i rije{ili bi se ve}ine na{ih
lopova. Jedino je problem {to nam dolaze iz Hrvatske i
Srbije isto tako nepo}udni kadrovi, pa se samo moèmo
uzdati u nadu da }e ovdje mirovati.
Htio sam se u idu}im izborima kandidovati za
politi~ara vi{eg ranga, ali ne znam jesam li u sukobu
interesa. Najbolje je da se na vrijeme odreknem svih
ro|aka i prijatelja, pa onda mogu svoj interes da vodim
kako znam i kako umijem. A pre}i }u i u ~etnike, pa me
onda srbijansko dvojno dràvljanstvo moè {tititi od
svega.
HRONIKA IZ MALOG MOZGA
Pored sukoba interesa, ima jo jedan zakon koji je jako pametan,
svakom naem ovjeku prua mogunost da se spasi zatvora, ukoliko
boe sauvaj neto zgrijei; to je dvojno dravljanstvo, po kojem
moe utei u Hrvatsku i Srbiju ako ti se omaklo pa si okrenuo
neku lovu
SUKOB INTERESA
Pi{e: SEAD FETAHAGI]
Ahmed @ili} - Radmili ôkorilo i
Igoru Vidovi}u
Nisam potpisao bilo kakav
protokol, niti zakljuio
ugovor o digitalizaciji TV
sistema u BiH
(Nije ta~no da opstrui{emo rad
Upravnog odbora RTV sistema, to ~ini
upravo Ahmed @ili}, SB, br. 676)
^lanovi Upravnog odbora Javnog RTV
sistema BiH (UO JRTS BiH/Odbor sistema),
i UO RTRS Radmila ôkorilo i Igor Vidovi}
u SB br. 676 fabriciranjem i pre{utkivanjem
~injenica, laìma i zamjenama teza reagirali
su na profesionalno ura|en tekst objavljen u
SB br. 675. Radmila ôkorilo obmanjuje bh.
javnost tvrdnjom da nije ta~no da je ikada
potpisala peticiju za samostalnost RS
nakon {to je ve} vi|eni prizor na informa-
tivnim tv emisijama pojasnio dobro
obavije{teni banjalu~ki magazin Stav od
15.12.2008. u broju 14: Radmila ôkorilo
osta}e upam}ena ne po skromnim novi -
narskim dometima ve} po tome {to je kao
~lan Upravnog odbora RTRS-a, bez zazora
(na Trgu Krajine i uz li~nu kartu), stavila svoj
potpis na peticiju o samostalnosti Republike
Srpske, ~iji je organizator bila NVO Izbor je
na{. ôkorilo ne samo da nije pozvana na
odgovornost ve} je i dan-danas klju~na
Davidovi}eva poluga, s obzirom na to da
svojim potpisom nezakonito u ime
Upravnog odbora legalizuje sve njegove
odluke. U odbrani njenog povrije|enog bh.
patriotizma (?) pitam da li je u me|uvre-
menu ôkorilo tuìla magazin Stav zbog
klevete da je potpisala peticiju za samostal-
nost Republike Srpske? Sjednica UO JRTS
BiH od 02.10.2009. nije odràna zbog rani-
je osmi{ljene opstrukcije (nedolaènja) sva
~etiri ~lana iz RTRS, uklju~uju}i ôkorilo i
Vidovi}a. Na osnovu dràvnog Zakona o
JRT sistemu BiH usvojenog u novembru
2005. zbog ~etvorogodi{njih opstrukcija nije
ispunjena obaveza UO JRTS BiH da u
zakonskom roku od 30 dana usvoji Statut
Korporacije javnih RTV servisa BiH (Statut
Korporacije), {to ima za posljedicu da je 48
puta probijen ovaj zakonski rok. UO JRTS
BiH sa~injavaju po ~etiri ~lana iz upravnih
odbora BHRT, RTVFBiH i RTRS. Po{to su
redovno i dobro pla}ani svakog mjeseca i
za rad u odboru sistema, dosada se skoro
nikada nije desilo da nijedan od ~etiri ~lana
iz UO RTRS nije do{ao na sjednicu UO
JRTS BiH, iako su protivno zakonu sjednice
u prosjeku odràvane svakog drugog mjese-
ca. Osim zakonske, na osnovu zaklju~enog
SSP-a izme|u BiH i EU-a, usvajanje Statuta
Korporacije postala je i me|unarodno i poli-
ti~ka obaveza BiH u procesu njenog
pridruìvanja i ispunjavanja uvjeta za prijem
u punopravno ~lanstvo u EU. Nakon ~etiri
godine ka{njenja Konstituiraju}a sjednica
UO JRTS BiH ipak je odràna 11.08.2009.
ali je opet probijen zakonski rok od 30 dana
za dono{enje Statuta Korporacije zbog
osmi{ljenih opstrukcija generalnog direktora
RTRS-a Dragana Davidovi}a i ~lanova UO
RTRS iz RTRS-a ôkorilo i Vidovi}a.
Uprkos podijeljenostima i opstrukcijama
svojstvenim paraliziranim dràvnim instituci-
jama BiH, na moj prijedlog UO JRTS BiH
donio je zaklju~ak kojim je rok za usvajanje
Statuta Korporacije produèn do
31.12.2009. {to nikako nije bilo u skladu sa
emite rsko/entitetskom koncepcijom RTRS
koji protivno zakonu i zaklju~ku, ni manje ni
vi{e, èle da na prijedlog direktora i
stru~nih slu`bi RTRS nametnu na usvajanje
njihovu verziju Statuta Korporacije te
opstruiraju napore drugih - a ~emu se
dosljedno suprotstavljam. Ovo je osnovni i
jedini razlog medijske harange koju protiv
mene vode generalni direktor RTRS-a
Dragan Davidovi} i njegove politi~ki nee-
mancipirane skutono{e ôkorilo i Vidovi}.
Iritira ih sadràj moga obra}anja/studije
upu}ene svim ~lanovima UO JRTS BiH od
10.08.2009. u kojoj sam precizno dijagnos-
ticirao pravnu, politi~ku i interesnu pozadinu
sadràja i izvora vi{egodi{njih opstrukcija
oko usvajanju Statuta Korporacije. Redakciji
SB dostavljam i zvani~na pismena e-mail
obra}anja/isprike kolega Vidovi}a od utorka
29.10.2009. i ôkorila od srijede 30.10.2009.
upu}enih svim ~lanovima UO JRTS BiH. U
mom obra}anju UO JRTS BiH od 15.10.2009.
razotkrio i demaskirao sam njihovu opstruk-
ciju u radu UO JRTS BiH: (i) njihova oba
obra}anja sadràjno predstavljaju apsolut-
no identi~an tekst (copy paste) te bi trebali
da odgovore ostalim ~lanovima UO JRTS
BiH: ko je kome pisao jednoumni i jedin-
stveni tekst isprike (?), da li je to rezultat nji-
hovog zajedni~kog rada (?), ili je neki tre}i
Cyrano de Bergerac (Veliki Brat) upleo tu
svoje epistolarne prste? (ii) Posebno zani -
mljivom bila mi je otkrivena (barem jezi~na)
travestija ôkorilo nakon {to je svoje
zvani~no obra}anje od 30.10.2009. upu}eno
UO JRTS BiH napisao u mu{kom rodu
(koriste}i dobio, mogao, saznao, prisu-
tan) ?! ôkorilo je odigrala klju~nu ulogu u
opstruiranju za 23.07.2009. zakazane a
ipak neodràne Konstituiraju}e sjednice UO
JRTS BiH. Prema Zapisniku sa 3. sjednice
UO JRTS BiH uvaèni ~lan UO JRTS BiH
(iz UO RTRS) gosp. Zoran Levi je ...zamo-
lio Radmilu ôkorilo da do|e na sjednicu jer
bi sa jednim ~lanom UO RTRS imali kvo-
rum, i za {to je imao njenu na~elnu saglas-
nost. ôkorilo je u svom obra}anju UO
JRTS BiH od 19.10.2009. od ~lanova UO
JRTS BiH zatraìla da je (od mene)
...zvani~no za{tite od torture, poluistina,
mobinga .... Posebno tonski zapisnici sa
sjednica UO JRTS BiH potvrdit }e da je
ôkorilo ~ak bila introspektivna kada me je
optuìla za vrije|anje i izno{enje poluisti-
na, agresivnost i torturu, onemogu}avanj -
em u potpunosti rad i tok sjednica. Moram
pred ~itaocima SB priznati da mi je laknulo
zbog amnestiranja za optu`be za mobing
zbog amnezije asistentice ôkorilo po{to se
optu`be u SB od 26.10.2009. ne odnose na
mobing, za razliku od njenog pismenog
obra}anja UO JRTS BiH od 19.10.2009.
Dragan Davidovi} je u kolektivnom
obra}anju 11.08.2009. okvalificirao teror-
iziranjem moje pismo od 10.08.2009. a
{to je presudno uticalo i na diskurs
priklju~enog im Vidovi}a, kao i ...pritiskom
na njihovo pravo na mi{ljenje, slobodno
djelovanje i individualni stav kao ravno-
pravnih ~lanova Upravnog odbora sistema.
Davidovi}a i Vidovi}a podsje}am na pravni
institut zastare koji }e nastupiti dana
10.11.2009. za podno{enje najavljene tu`be
zbog navodnih uvreda i kleveta iz moga
obra}anja/pisma od 10.08.2009. Sa bilo
kakvim sudskim reperkusijama ne mogu biti
gubitnik. Kojoj konfuziji i razvla~enju
pameti Dragan Davidovi} izlaè i ~ak sebe,
potvr|uje i sadràj tonskog zapisnika da je
na Konstituiraju}oj sjednici JRTS BiH
11.08.2009. javno napustio svoja pismena
stajali{ta iznesena dan ranije, 10.08.2009.,
ostavljaju}i na cjedilu druge supotpisnike
(Levija, Smajlovi}evu i Vidovi}a) a predlaù}i
da ...obra}anje Ahmeda @ili}a (10.08.2009.)
bude prilog tematskoj sjednici o pitanjima
vezanim za uspostavu Korporacije?! Uz
du`no po{tovanje prema kvalificiranoj ve}ini
~lanova UO JRTS, moram re}i da mi je
diskvalificiraju}a referenca biti ~lan tijela
skupa sa polusvijetom ôkorilom i
(Da)Vidovi}em, koji su se drznuli i da se
upli}u i u usluge moje advokatske kance-
larije. Traìm da na slede}oj sjednici UO
JRTS BiH ôkorilo i Vidovi} dostave i medi-
jima predo~e konkretne dokaze o mojoj
proviziji u tom poslu, {to }e na moj prijed-
log biti posebna ta~ka na narednoj sjednici,
ili }e za to imati priliku na sudu. Daljinski
upravljani ôkorilo i (Da)Vidovi} informira-
ju}i o sjednici UO JRTS od 20.10.2009. za
SB selektivno navode dobili smo informaciju...
da je gospodin @ili} klju~na veza izme|u
jedne privatne firme iz Zagreba i BHRT-a za
projekt digitalizacije televizijskog sistema
Bosne i Hercegovine ... da je ~ula da je vri-
jednost posla oko 35 miliona evra. U zajed-
ni~kom reagiranju u SB prikrivaju da je
upravo moralista Dragan Davidovi} ovu
opse`nu informaciju prezentirao na sjedni-
ci u kojoj je prikrio ime dràve potencijalnog
donatora - jedna po{tovanja vrijedna (mus-
limanska) zemlja sa poluotoka Saudijska
Arabija - ~iji politi~ki prvaci sigurno ne}e biti
odu{evljeni ulogom Dragana Davidovi}a
kada je obavljao funkciju ministra vjera u pet
REAGIRANJA
vlada Radovana Karadì}a, ina~e optuènog
za genocid pred Me|unarodnim krivi~nim
sudom u Hagu (ICTY) u vrijeme (1992-95)
kada je sru{eno 614 dàmija, 218
mesdìda, 69 mekteba, 405 vakufskih
objekata i drugih objekata islamske arhitek-
ture. Tu se nikako ne smiju zaboraviti ni bro-
jne sru{ene i devastirane katoli~ke crkve i
samostane. Za razliku od Davidovi}a,
odgovorno i sa velikim brojem dokaza mogu
da tvrdim: nikada nisam toj zaista referent-
noj firmi (HA Media d.o.o. Zagreb) poslao
niti jedan e-mail, niti sam potpisao bilo
kakav protokol, punomo}, niti zaklju~io
ugovor, sporazum. Razgovarao jesam u
oktobru 2009. u Zagrebu i niko mi ne}e
odre|ivati s kim }u razgovarati, posebno ne
Davidovi}, ôkorilo i Vidovi}. Na osnovu
tonskog snimka zapisnika sjednice UO
JRTS BiH od 20.10.2009. i dokumentacije
koju sam prikupio: HA Media je prije mene
tokom jula, augusta i septembra 2009.
intenzivno komunicirala sa BHRT-om, RAK-
om, RTRS-om (BHRT: Nermin Durmo, v.d.
generalnog direktora BHRT, Neboj{a
Hasanba{i} (Sektor prenosa i emitovanja
programa BHRT), Esad Gotovu{a, Vladimir
Bili}, Dènita Jusufbegovi}, Radomir Ba{i},
Mujo [ehi}, Alojz Stevanovi}, Kerim Resi});
Drago Mari}, v.d. direktor Korporacije;
Nikola Dereti}, doskora{nji predsjedavaju}i
UO JRTS BiH i BHRT; Zdravko [avija
zaposlenik RTRS, ina~e ~lan Tima za digi-
talizaciju BiH; RTRS: Dragan Davidovi},
direktor, Vladimir Mar~eta, savjetnik gener-
alnog direktora RTRS za PEP, Momir
Curovi}, rukovodilac slu`be sektora PEP
RTRS, Aleksandar Mitrovi}, [ef objekta
Kozara na kojem su uz dozvolu generalnog
direktora RTRS Dragana Davidovi}a ve}
besplatno izvodili radove HA Media i od nje
angaìrani eksperti iz Rade Kon~ara,
Elektri~ni ure|aji d.d. Split. Postoji doku-
mentacija da su, prije mene, o razgovorima
sa HA Media bili upoznati i ~lanovi
Ekspertnog tima za digitalizaciju: Zdravko
[avija (zaposlenik RTRS), Neboj{a
Hasanba{i} (BHRT), Fahro Balvanovi}
(RTVFBiH), prof. Rade Ba{i}. Prije mene je
i Dragan Davidovi} dana 01.10.2009. imao
je sastanak sa uvaènim gospodinom
Hashemom El Agramijem, direktorom HA
Media, kojem je u namjeri da me diskreditu-
je poslao pismo 27.10.2009. demago{ki
navode}i ... mi (RTRS) smo prinu|eni na
daljnu saradnju sa va{om firmom (HA
Media) jer su Va{e garancije, finansijska i
profesionalna ulaganja i pregovori koje ste
do sada imali sa kolegama iz BHRT-a u
Sarajevu i Zagrebu, pregovori u
Regulatornoj agenciji i sli~no dali odre|ene
rezultate (?!). Ovim Davidovi} uporno
uvodi dvostruke standarde: za sebe/RTRS,
zaobilaze}i dràvne BiH institucije koje
{titi - bez odluke UO JRTS BiH (Odbor sis-
tema), rezervira ekskluzivno pravo da
sara|uje sa firmom H Media iz razloga {to
je, da mu povjerujemo, prinu|en (a ne {to
je HA Media RTRS-u besplatno pruàla
visoko profesionalne usluge), dok v.d. direk-
toru BHRT Nerminu Durmi po svaku cijenu
ho}e da isto pravo uskrati?! E ne}e({),
Boga mi! Bez usvojenog Statuta i
Poslovnika o radu UO JRTS BiH nema
zakonski kapacitet za dono{enje bilo kakvih
odluka, pa i onih o prelaènju sa analogne
na digitalnu televiziju. Dosada{nja praksa
nezakonitog rada UO JRTS BiH bit }e preki -
nuta uz pomo} i pravosudnih institucija - na
~emu insistiram od svoje prve sjednice
nakon moga izbora u martu 2008. U tim
okolnostima samo je BHRT nadle`na za
uvo|enje novih tehnologija (~l. 8. Zakona o
JRT servisu BiH). Za~u|uju}e je da na moj
upit Davidovi} nije pred UO JRTS BiH
pojasnio za{to nije obavijestio [aviju o
radovima oko digitalizacije na predajniku
Kozara u RS? Na osnovu tonskog zapisnika
sjednice UO JRTS BiH od 20.10.2009.
Dragan Davidovi} ta~no tvrdi da su ljudi
(HD Media) do{li iz najboljih namjera. Siroti
i konfuzni spletkaro{ Davidovi} tvrdi da je
dozvolio penetraciju cijelih timova inènjera
na objekte RTRS-a ~ak i na ... preporuku
gosp. @ili}a (a o ~emu nikada nismo razgo-
varali), ali i priznaje moja je gre{ka {to sam
u{ao a nisam traìo kontrolne mehanizme,
te na kraju Davidovi} insistira na onome {to
se zove Sistem iako godinama sprje~ava
usvajanje Statuta Korporacije. Ko god da je
donator, u skladu sa zakonom i transparent-
no, bit }e mu pruèna {ansa da realizira
donaciju. Za dobro Sistema a na ~emu,
unato~ opstrukcijama, evo i Davidovi} javno
insistira - kao bliskom saradniku ru{itelja
dàmija (a i crkava) Radovana Karadì}a -
bit }e najbolje da se ne eksponira i prestane
sa ovakvim rabotama razvla~enja pameti.
Osim ukoliko Davidovi} ne prona|e donato-
ra iz zemlje kojem ne smetaju masovna
ru{enja dàmija i crkava u BiH tokom
1992.-95., te onda u tom slu~aju - bujrum,
Dragane.
Sifet Kukuruz - Uredni{tvu
Nikada nisam razgovarao
s vaim novinarom
([ef Inspektorata Heni Erduan ]esir
{titi nezakonit rad uprave Medicinskog
fakulteta, SB, 672)
Dana 01.10.2009. godine u Va{em listu
objavljen je ~lanak u kojem se direktoru
Kantonalne uprave za inspekcijske poslove
gospodinu Heni-Erduanu ]esiru pripisuje
za{tita zakonitosti na Medicinskom fakul-
tetu u Sarajevu, a {to se po tvrdnjama novi -
nara va{eg lista ogleda u onemogu}avanju
mene kao inspektora u upoznavanju i
dostavi informacije u vezi sa statusom
dekana pomenutog fakulteta Vladi Kantona
Sarajevo.
Ovom prilikom, u cilju istine, iskazivanja
odgovornog odnosa prema poslovima koje
vr{im, kao i u cilju za{tite digniteta i li~nosti
direktora Kantonalne uprave za inspekcij -
ske poslove, traìm da u sljede}em broju
Va{eg lista, a u vezi s navedenim ~lankom
objavite sljede}i demantij:
Kao kantonalni prosvjetni inspektor
odgovorno izjavljujem da novinari Va{eg
lista nikada nisu ostvarili komunikaciju sa
mnom niti traìli od mene bilo kakvu infor-
maciju u vezi sa inspekcijskim nadzorom na
Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Tako|e,
s obzirom na karakter iznesene tvrdnje novinara
Va{eg lista u navedenom ~lanku, da se kan-
tonalni prosvjetni inspektor od strane direk-
tora Kantonalne uprave za inspekcijske
poslove, onemogu}ava u svom radu i
spre~ava u obavljanju svojih slu`benih
du`nosti, èlim Vas informisati, kao i
doma}u javnost, da u svom dosada{njem
radu i postupanju nisam imao nikakvih
pote{ko}a odnosno problema u komu-
nikaciji i saradnji sa direktorom Kantonalne
uprave za inspekcijske poslove. Naprotiv,
odgovorno izjavljujem da sam od strane
direktora Kantonalne uprave za inspekcij -
ske poslove Heni-Erduana ]esira u protek-
lom periodu imao punu podr{ku, razumije-
vanje i pomo} u svom radu, odnosno
podr{ku svim aktivnostima koje za cilj imaju
ure|ivanje stanja u oblasti visokog obrazo-
vanja, a u okviru nadle`nosti Kantonalne
uprave za inspekcijske poslove. Isto -
vremeno, èlim Vam skrenuti pa`nju na
~injenicu da u svakom organu uprave kao
ure|enom sistemu, pa tako i u Kantonalnoj
upravi za inspekcijske poslove, postoji
odre|ena organizacija i utvr|ene procedure
kojih su se u svom radu obavezni
pridràvati svi uposlenici, pa tako i inspek-
tori kao dràvni slu`benici sa posebnim
odgovornostima i ovla{tenjima. Obaveza
po{tivanja uspostavljenih procedura ne
moè se smatrati i kvalificirati bilo kakvim
ometanjem odnosno spre~avanjem u
obavlj anju slu`benih poslova.
Na kraju, èlim izraziti svoje àljenje
ukoliko je navedenim ~lankom, dignitetu i
ugledu direktora Kantonalne uprave za
inspekcijski poslove nanesena {teta odnos-
no uzrokovan bilo koji vid li~ne neugodnos-
ti. S obzirom na ~injenicu da su tvrdnje izne-
sene u predmetnom ~lanku neosnovane,
smatram da postoji osnov da Uredni{tvo
Va{eg lista uputi javno izvinjenje direktoru
Kantonalne uprave za inspekcijske poslove
gdin. Heni-Erduanu ]esiru.
Sifet Kukuruz
REAGIRANJA

Slobodna Bosna 677

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 677

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Srbijanska operacija Morava ulila se u Miljacku

Jasno je da su sheme na kojima se na{ao

~i}eve sheme, mafija{ka shema OHR-a,

su podu zetna bra}a za kojima su godinama

u talijanskom gradu Gorici, kada je u njegovom vozilu otkriveno

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA 21

saznanjima, me|u njima se na{ao hod`a

ina, koje je vozio Halilov amid`i} Zamo

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA 27

plasirati jo{ samo u BiH ili pak na neka

jedio sve one koji su pridonijeli uspostavi

danas niko nije odgovarao, niti je pravo-

... nema Krajine, nema Bosanske Krajine,

osnovnoj {koli Vuk S. Karad`i} u ovom

nim mjestima voza~a, sprema~ica, kuri-

5.11.2009. I SLOBODNA BOSNA 55

radi~no. Ove godine Turska je odlu~ila da

Solun je putnike iznenadio prekrasnim

da i zvjezdica, sara|ivao je sa Tinkom

Yorku samo instrument za izvr{avanje poli-

[EST PUTA U SARAJEVU

You might also like