Slobodna Bosna 679

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
Kako je propao BH nogometni projekat

ISTINA O OHR-ovim SHEMAMA: LOCIRANJE CENTARA MO]I
NOGOMET - OD LISABONA DO ZENICE
www.slobodna-bosna.ba
ZA [TA BI MOGAO
ODGOVARATI REIS CERI]
Preuzimanje novca Islamske zajednice SFRJ
( ) 2 do 5 miliona maraka
KRAJ DODIKOVIH OPSJENA
Ekonomski sunovrat RS-a
Bolji dio BiH na dramati~an na~in
suo~ava se sa padom ekonomije -
budètskim manjkom, padom zaposlenosti,
nedostatkom stranog kapitala i investicija;
Slobodna Bosna analizira ekonomsku
situciju u Republici Srpskoj i otkriva za{to
se Dodikov reìm suo~ava sa sve ve}im i
sve teìm ekonomskim problemima
JEDNA SHEMA IZ TRI DIJELA
[ta su pre{utili novinari Avaza
Nakon {to su novine u vlasni{tvu FAHRU-
DINA RADONÎ]A objavile antibo{nja~ku
shemu OHR-a, na udaru brutalne
medijske kampanje AVAZA na{ao se
ameri~ki diplomata RAFFI GREGORIAN i
{ef Antikorupcijskog tima ERIC STONECI-
PHER, na{a novinarka otkriva {ta zadrì
kompromitiraju}i dokument OHR-a, ko su
njegovi autori, kada je nastao i kome je sve
do sada bio dostupan
VLAST NE VOLI PROVJERE
Boìdar êko na udaru
Milorada Dodika
Nakon bure koju su izazvali revizorski
izvje{taji o radu institucija RS-a, Skup{tina
RS-a odbacila je izvje{taj Glavne slu`be za
reviziju i zatraìla reviziju rada revizorske
slu`be; na{a novinarka razgovarala je s
glavnim revizorom RS-a Bo{kom êkom,
koji za Slobodnu Bosnu otvoreno govori o
nalazima revizije, pritiscima kojima je
izloèn i razlozima zbog kojih se traì
njegova smjena
EDIB [ARI]
Slu`beni travar Vrhu{ke SDA
Misteriozni travar iz Mostara EDIB [ARI]
vaì za jednog od najpopularnijih u zemlji;
me|u najtraènije iscjelitelje u BiH lansiralo
ga je povjerenje koje mu ukazuju na{i poli-
ti~ki lideri, biznismeni, univezitetski profe-
sori; ko je tajanstveni nadriljekar iz Mostara
od kojeg politi~ki lideri traè lijek za sve,
pa ~ak i savjet za svoje politi~ke poteze
ISPOVIJEST GNJEVNOG SINA
Sve tajne Titove unuke
Ivan Golubovi}, praunuk Josipa Broza Tita
i sin Svetlane Broz, u {okantnoj ispovijesti
za na{e novine otkriva sve okrutnosti svoje
majke, vi{egodi{nja traumati~na iskustva s
njom, obja{njava njene finansijske
malverzacije i boga}enje preko humani-
tarne organizacije Gariwo u Sarajevu,
kao i prodaju milionski vrijedne imovine
Brozovih na Dedinju
JESEN PATRIJARHA PAVLA
Svetac, ili an|eo s gre{kom
Poglavar Srpske pravoslavne crkve, patri-
jarh Pavle nakon duè i te{ke bolesti umro
je 15. novembra u Beogradu; na{a
novinarka imala je rijetku priliku da prije
deset godina dugo razgovara sa pokojnim
patrijarhom i zabiljeì njegova iskrena i
izvorna uvjerenja i promi{ljanja o najbitni-
jim duhovnim, vjerskim i politi~kim pitanji-
ma i vrijednostima koje je zastupao; ovo
dragocjeno svjedo~anstvo, koje je svoje-
dobno poput bombe odjeknulo
eks-jugoslovenskim medijskih prostorom,
nezaobilazno je u razumijevanju lika i djela
pokojnog patrijarha SPC-a
NOVA PLANETARNA
FILMSKA POMAMA
Od Castra do Chaveza
Interes filmskih autora za ju`noameri~ke
lidere, harizmati~ne revolucionare i
dojmljive javne li~nosti posljednjih godina
sve je intenzivniji; veliki reditelji poput
OLIVERA STONEA, STEVENA
SODERBERGHA, ALANA PARKERA i
EMIRA KUSTURICE, kriti~ari ameri~kog
imperijalizma, kroz svoje filmove otvoreno
izraàvaju divljenje prema stranim liderima
koji su decenijama progla{avani
neprijateljima SAD-a
19.11.2009. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,
Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
00
16
26
64
30
34
54
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
SLOBODNA BOSNA I 19.11.2009. 4
NINA NANA SVOGA
MUSLIMANA
Profesor na
sarajevskoj
Kriminalistici Mujo
Haskovi} negirao
postojanje
hrvatske i srpske
nacije
Profesor psihologije na sarajevskom
Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju
i sigurnosne studije Mujo Haskovi}
odrào je predavanje studentima prve
godine od kojeg se prisutnima dizala
kosa na glavi. Profesor Haskovi} je
pedago{ki studentima odrào preda-
vanje o dekadentnosti i izopa~enosti
ameri~kog i izraelskog dru{tva. Tako je
izme|u bezbroj javno iznesenih gluposti
profesor Haskovi} rekao da 70 posto
ameri~kih èna vode ljubav sa psima!
Na istom predavanju Haskovi} je rekao
da su Izraelci uglavnom degenerisani
jer je op{tepoznato da se rodbina
me|usobno èni i udaje, a na kraju je
negirao postojanje srpske i hrvatske
nacije argumentiraju}i to pri~om svoje
nane koja mu je rekla da za vrijeme vla-
davine Austro-Ugarske Bosnom, Srbi i
Hrvati nisu postojali! (M. F.)
Prilikom dokapitalizacije dràvne naftne
kompanije Energopetrol, iz imovine su
izuzeti objekti i imovina u posjedu kom-
panije Petrol iz Ljubu{kog, iako se ve} godi -
nama u Agenciji za privatizaciju FBiH ova
imovina tretira kao sporna. Naime, 1997.
godine Upravni odbor Energopetrola
Mostar, u ~ijem sastavu je bilo 17 benzin-
skih pumpi u zapadnoj Hercegovini,
poslovni prostor u Mostaru i skladi{te nafte
u Livnu, pod predsjedavanjem Brane
Kvesi}a, izabrao je Dubrova~ku banku
Mostar kao partnera za dokapitalizaciju
poduze}a. Ugovor je sklopljen i fomirano je
novo poduze}e Petrol u kojem je
Energopetrol Mostar imao 49,7 posto, a
Dubrova~ka banka 50,3 posto vlasni{tva. U
to vrijeme dràvni kapital u Energopetrolu
iznosio je oko 67 posto. Za predsjednika
novog Upravnog odbora imenovan je Milan
Lu~i}, a za direktora Brana Kvesi}.
Me|utim, 1999. godine sklapa se aneks
ugovora kojim se u Petrolu jednostrano
smanjuje vlasni~ki udio Energopetrola na
svega 36,7 posto. Treba li uop}e i napominj -
ati da ni za ovu, kao ni za sve druge odluke
vezane za status mostarskog Energo -
petrola, nije postojala suglasnost vlasnika -
Vlade Federacije BiH. Krajem iste godine
utemeljena je nova banka, Aurobanka, u ~iji
sastav ulazi Dubrova~ka banka. Direktor
nove banke bio je Zdenko Lu~i}, brat
Milana Lu~i}a, predsjednika Upravnog
odbo ra Petrola. Uskoro Aurobanku kupuje
Hypo Alpe-Adria Banka, koja tako sti~e
vlasni~ki udio od 63,25 posto u Petrolu.
Tokom 2002. godine Hermes Ljubu{ki od
malih dioni~ara Petrola otkupio je 7,94
posto ukupnog temeljnog kapitala. Direktor
Hermesa je Milan Lu~i}. Kona~no,
po~etkom ove godine nakon {to su nezado-
voljni radnici Petrola zatraìli pomo} od
vlasti FBiH, federalno Ministarstvo ener-
getike, industrije i rudarstva predloìlo je
Vladi FBiH reviziju poslovanja, ali i zakoni-
tosti nastanka gospodarskog dru{tva Petrol
Ljubu{ki. Su{tina radni~kih pritu`bi odnosi
se na ~injenicu da nekada uspje{no pre-
duze}e, nakon dokapitalizacije, grca u
dugovima i propada dok novac iz dru{tva
vlasnici prebacuje na ra~une privatnih tvrtki
u njihovom vlasni{tvu. (M. Fazli})
Vlada Federacije BiH trai
reviziju poslovanja, ali i
zakonitosti nastanka
gospodarskog drutva
Petrol Ljubuki
Bra}a Lu~i} razvla~e imovinu Energopetrola
MINI MARKET
FIKTIVNA
DOKAPITALIZACIJA
Milan Lu~i}
FOTO NEDJELJE
BiH - PORTUGAL 1:1
Slu`benik NS BiH
od Grani~ne
policije traìo
vi{esatnu kontrolu
nogometne
reprezentacije
Portugala
Slu`beni predstavnik Nogometnog
saveza BiH Salem Proli} u utorak, prije
dolaska nogometne reprezentacije
Portugala na sarajevski aerodrom, naz-
vao je komandira Grani~ne policije od
kojeg je zatraìo da portugalske
reprezentativce policajci zadrì dva, tri
sata na sarajevskom aerodromu!
Navodno, Proli} je policijskim tret-
manom namjeravao da se osveti
Portugalcima za lo{ tretman na{ih
reprezentativaca u Portugalu. No,
komandir Grani~ne policije s gnu{anjem
je odbio Proli}ev zahtjev. Da li je u
me|uvremenu Proli} istu uslugu
traìo i od Carinske slu`be, za sada je
nepoznato, ali je ~injenica da su carinici
na sarajevskom aerodromu pretjerano
detaljno kontrolirali putnike pristigle iz
Portugala. (M. F.)
MINI MARKET
Specijalci na djelu
Impresivna vjeba specijalne
policije Federalnog MUP-a
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
RASPLET TALA^KE KRIZE
Specijalci FMUP-a uz prisustvo brojnih
gra|ana demonstrirali su profesionalne kvalitete
RASPLET TALA^KE KRIZE
Specijalci FMUP-a uz prisustvo brojnih
gra|ana demonstrirali su profesionalne kvalitete
INTERVENTNI ODJEL
Kako pomo}i gra|anima u nevolji
INTERVENTNI ODJEL
Kako pomo}i gra|anima u nevolji
KOMANDANT
PREZADOVOLJAN
Dragan Viki} komandant
specijalne jedinice FMUP-a BiH
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
N
eoprezan je i neta~an, {to ne mora apriori zna~iti i
neiskren, bio poglavar Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini Mustafa efendija Ceri} kada se prije
petnaestak dana u intervjuu datom emisiji Crta
Bosanskohercegova~ke televizije uredniku Amarildu
Guti}u povjerio upozoravaju}i na povampirenje starih,
udba{kih metoda u obra~unu sa Islamskom zajednicom.
Nas u Rijasetu IZ-a posljednjih mjeseci provjeravaju
finansijske policije, kontroliraju na{e poslovanje, donaci-
je, podvrgavaju nas razli~itim poniènjima..., poàlio se
muslimanski vjerski poglavar.
Za{to, sa osjetnim zaka{njenjem, problematiziram
ovaj Ceri}ev kratki izlet u opstrukciju pravne dràve?
Islamska zajednica je, kako to zakon predvi|a i nalaè,
budètski korisnik, pa, prema tome, ne bi trebalo biti
prepreka da se, s vremena na vrijeme, po potrebi, nadle -
`ne dràvne slu`be raspitaju o svrsishodnosti distribucije
i namjenskom tro{enju novca budètskih korisnika. Uo -
stalom, po istoj budètsko/prora~unskoj logici i zakon-
skoj inerciji finansiraju se i ostale vjerske institucije u
Federaciji BiH, Srpska pravoslavna crkva i Katoli~ka
crkva.
Dràva uz pomo} svojih krhkih kontrolnih mehaniza-
ma ima pravo i obavezu provjeriti gdje je, kako, po kojim
kriterijima i u koje svrhe potro{en novac koji je odvojila.
Bilo kome i bilo kako.
Ali nije to, a{i}are nije, Mustafi efendiji Ceri}u
sporno, ne sekira se on, ne pjeni i ne transponira osobnu
nervozu na kolektivnu histeriju zbog budètske crkavice
koju IZ-a BiH dobija iz regularnih, zakonskih finansijskih
tokova. Zadeveralo ga je, bezbeli, ne{to mnogo krupnije
i neuporedivo konvertibilnije! Frka mu je od mogu}e
provjere drugih finansijskih izvora koje su efendija Ceri}
i njegovi suradnici {irom svijeta proteklih petnaest godi-
na na lijepe o~i dobivali gdje god bi do{li {irom
ispruènih ruka.
Me|utim, provjerio sam, nikakva istraga uop}e ne
postoji na bilo kojoj, lokalnoj, federalnoj, dràvnoj razini;
postoji jedino strah od bilo kakve vrste istrage! êprkaju,
istina, neki istraìteljski organi ne{to oko izgradnje finan-
sijske konstrukcije dàmije u Biha}u, ~ija je izgradnja
pojela tri puta vi{e novca nego {to je u njenu izgradnju
utro{eno. Navodno se sli~an poslovni model, sukob
interesa po oprobanoj matrici, ja tebi-ti meni preselio i
u Srebrenicu, odnosno izgradnju tamo{nje dàmije, pa se
i ta operacija/opservacija istraùje.
I to je, uglavnom, sve {to se slu`beno protiv Islamske
zajednice i njenih ovla{tenih predstavnika u Bosni i
Hercegovini, koliko ja znam, a znam podosta, na bilo koji
na~in zakonski poduzima i istraùje.
I to je, naàlost, sve!
Poslovanje Islamske zajednice, pa i njenog formalnog
{efa Mustafe Ceri}a, trebalo bi mnogo sadràjnije i ambi-
cioznije problematizirati. Moralo bi se zaroviti u sivo-
zelenu finansijsko-monetarnu politiku Islamske zajed-
nice u BiH, a samim tim i njenog vrhovnika efendije
Ceri}a. U vrlo va`nom intervjuu, datom na{im novinama,
posljednji jugoslovenski reisu-l-ulema, danas makedonski
islamski poglavar Jakub efendija Selimovski podvla~i
crtu ispod poslovanja Rijaseta IZ-a, prije njegovog odlas-
ka iz Sarajeva.
Prije moga odlaska, u na{oj kasi nije bilo mnogo
novca, mo`da nekih 100 hiljada dolara, a ostatak novca
koji se nalazio na deviznim knjiìcama, negdje oko dva-
tri miliona dolara, preuzeo je efendija Ceri}.
G
odinu dana kasnije, nakon {to je prirodnim, tranzicijskim
putem, jugoslovenska Islamska zajednica pretvore-
na u bosanskohercegova~ku, te nakon {to je efendi-
ja Ceri} preuzeo ovu golemu koli~inu novca, desilo se,
~ak i za opkoljeno Sarajevo, nezapam}eno razbojni{tvo:
oplja~kana je i opusto{ena kasa Rijaseta Islamske zajed-
nice Bosne i Hercegovine! Prvi medijski izvje{taji svje-
do~ili su kako su drski razbojnici tom prilikom ukrali
izme|u ~etiri i pet miliona maraka, plus ne{to zlata i srod-
nih drangulija. Naknadna zvani~na saop}enja bila su
umiruju}a: radilo se o svega milion, eventualno dva mara-
ka. Aman jarabi!
Plja~ka ili, kako se to kasnije eufemisti~ki zvalo,
nemili doga|aj desio se u srcu Ba{~ar{ije, u zgradi
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Godinu dana kasnije, nakon to je prirodnim, tranzicijskim putem,
jugoslovenska Islamska zajednica pretvorena u bosanskohercego-
vaku, te nakon to je efendija Ceri preuzeo ovu golemu koliinu
novca, desilo se, ak i za opkoljeno Sarajevo, nezapameno
razbojnitvo: opljakana je i opustoena kasa Rijaseta Islamske
zajednice Bosne i Hercegovine!
NI[TA LO[E O RADONÎ]U,
DO DALJNJEG
Pi{e: SENAD AVDI]
Reisu-l-ulema Ceri} homogenizira Bo{njake pri~om da
Rijaseta Islamske zajednice koju su u tom trenutku obezbje|ivali i
osiguravali deseci policijski djelatnika, {to Centra slu`bi bezbjed-
nosti Sarajevo ({ef je bio neopravdano zaboravljeni Enes Bezdrob)
{to Ministarstva unutra{njih poslova BiH (ministar Bakir
Alispahi}).
O
d po~etka, uz razumnu dozu osnovane sumnje i opreza, istra-
ga o plja~ki kase Rijaseta Islamske zajednice bila je
vjerovatno najbezo~niji i najkriminalniji oblik antiislamskog
djelovanja. Istraga o plja~ki dva, tri, pet... miliona maraka iz kase
Rijaseta Islamske zajednice nikada nije okon~ana - sve {to su poli-
cijsko-tuìteljske strukture uspjele dokazati jeste da kasa (te{ka
vi{e od tristo kilograma) nije razorena nego je otklju~ana. Istraga
je ubrzo nakon tog otkri}a okon~ana: na zahtjev o{te}ene
strane, dakle Islamske zajednice, gospode iz IZ-a, sarajevsko je
tuìla{tvo obustavilo istragu o toj nezapam}enoj plja~ki u prisu -
stvu vlasti.
Mustafa efendija Ceri} mobilizira i homogenizira na potpuno
krivoj, zapravo krivi~noj, platformi bo{nja~ku ~eljad, tvrdnjama
kako se protiv njega vode odre|ene istra`ne radnje od strane
otu|enih centara mo}i, koji dalekose`no destabiliraju bo{nja~ki
identitet. Ni{ta mu ne valja pri~a, a, uz ostalo je i {tetna.
Imam jo{ nekoliko vrlo ~vrstih indikacija na osnovu kojih bi se
mogla podignuti sasvim pristojna, samoodrìva optu`nica protiv
gra|anina Ceri}a; recimo, kako je okupirao, a nije platio ku}u u
kojoj posljednjih petnaaestak godina stoluje i ko je taj luksuz i
~ijim novcem platio... Ili, recimo, na osnovu vjerodostojnih svje-
do~enja trebalo bi izdati nalog da se gospodin Ceri} provjeri na
okolnost zlata pokradenog u Sarajevu a koje je transferirao njegov
intimus iz ranih moma~kih gra~ani~kih dana, SDA-ov uglednik
Hazim Vikalo, stradalnik, pripadnik istoga prevarantskog miljea,
koji je nekada davno, neposredno nakon rata, osu|en na dvije sim-
boli~ne godine zatvora, a nije odleào ni jednog jedinoga dana.
D
akle, ako postoji famozna Avazova shema koja do~arava
bo{nja~ki kriminalni milje, a o~ito je da postoji, jedino je
sporno {to se nije krenulo u njenu kriminalno-operativnu
razradu: drama sa vrhovnim islamskim poglavarom ne proisti~e iz
maglovite pretpostavke da se protiv njega vode odre|ene kriminal-
isti~ke istrage; problem je, ponavljam, opetujem, u tome {to se
nikakve istrage protiv Rijaseta Islamske zajednice i njenog
vrhovnika uop}e ne vode. A, kakvog se tu kriminala nakupilo,
kakvog se tu opskurnog dokaznog materijala nakupilo!
P.S. Moji su se zagreba~ki prijatelji no}as kvartovski orga-
nizirali ne bi li izdaleka, sa distance, dali potporu bh. reprezentaci-
ji u uzvratnoj utakmici protiv Portugala. Jelo se, pilo se, navijalo se.
Drug, odli~an da dobronamjerniji ne moè biti, iz zagreba~ke birti-
je mi katil-ferman poslao: Jadni ste, brate! Taman tako, prijatelju,
stidim se u ime svih nas koji ste vjerovali u nas!
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
a se protiv njega vodi finansijska istraga; naàlost, to nije ta~no!
@RTVA ILI AGRESOR
Mustafa ef. Ceri} manipulira,
konstruira, apelira
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
ÊTVRTAK, 12. NOVEMBRA
[ta sam ono danas cijeli dan radio, u
~emu sam dan izdangubio? Bavio se tu|im
poslovima! Ne{to krupno, o ~emu je
nepotrebno i neukusno govoriti, svidio
Sidranu, poneku sitnicu, uz dobronamjeran
savjet, pomogao kolegama iz Hrvatske,
dvojicu-trojicu prijatelja ljekara molio da
pomognu trojici-~etvorici jarana-pacijena-
ta. Na izmaku dana kona~no, uradio ne{to
za svoju du{u, oti{ao u televizijsku emisiju
DU[KE JURI[I] Po{teno i ba{ se po{teno
nagovorio Avazovim i ne samo njihovim
smu{enim uhljupima i medijskim manipu-
latorima.
Odli~an si bio, familija Selimovi} je
prezadovoljna, ne bi ih ovako branili
Menso (Osmovi}), Vildana (Selimbegovi})
i (Muharem) Bazdulj zajedno, poru~uje mi
SMS-om poznanik.
Tako mi i treba, ni{ta bolje ni zasluìo
nisam; barem sam se danas nakupio pone -
{to sevapa i mnogo, mnogo vi{e samo saà -
ljenja!
PETAK, 13. NOVEMBRA
Pun je avion koji vozi Nogometnu
reprezentaciju Bosne i Hercegovine u
Lisabon, svega se tu nakupilo, nogometne i
civilne vlade, biznismena, novinara-grebato-
ra, nezavisnih posmatra~a... Vele da je jedan
od uglednijih putnika-poliglota i svjetski put-
nik, ~im se zavalio u sjedi{te, i pro~itao/vidio
svijetle}e upozorenje No smoking, auto -
matski i pokorno skinuo sako!
SUBOTA, 14. NOVEMBRA
Ono {to je sino} zami{ljeno kao
neobavezno, nedu`no, drugarsko ve~e
povodom odlaska na{eg druga DAMIRA
[AGOLJA, fotografa Reutersa, na preko-
mandu u Jugoisto~nu Aziju, jutros se u {est
zavr{ilo u a{~inici Stari Grad, gdje smo se
popravljali, krpili, cijelili bosanskim narod-
nim kulinarskim lijekovima, kiselom ~o r -
bom i mije{anim pa~ama, srednje masnim,
s dosta sir}eta. Ku}i dolazim popravljen,
preporo|en, vedar, dobar ko lampa. To~ak,
internet i mije{ane pa~e su za sada, dok se
ne prona|e lijek protiv karcinoma, tri
najve}a nau~na i civilizacijska dostignu}a!
NEDJELJA, 15. NOVEMBRA
Umro je danas poglavar Srpske pravo -
slavne crkve, PATRIJARH PAVLE. Sve
medijske ku}e u regiji stavile su to u sami
vrh dana{njih vijesti; sa posebnom pozo r -
no{}u pratim informativne emisije na
hrvatskim televizijama i portalima. Nema
osobe na planeti kojoj mediji u susjednoj
dràvi nisu prona{li tamo{nje lokalne kori-
jene, hrvatski kulturno-nacionalno-geograf-
ski background. Oko patrijarha Pavla tu
uop}e nije bilo potrebno ni novinarskog
truda ni bogzna kakve ma{te: Ro|en je
pokojni pravoslavni poglavar kao Gojko
Stoj~evi} u jednom selu pored Donjeg
Miholjca u Hrvatskoj. Mogla se uslikati
pravoslavna crkva u njegovom rodnom
selu, koja je njemu u ~ast sru{ena u
domovinsko-obrambenom ratu...
PONEDJELJAK, 16. NOVEMBRA
Tek danas gledam na hrvatskom Red
Carpetu glamuroznu modnu reviju, koja
je krajem pro{le nedjelje odràna u zamku
obitelji Gani} u centru Sarajeva. Pratili smo
prije desetak godina hronologiju besti-
jalnog, nehumanog projekta, nezausta vlji -
vog, svirepog, megalomanskog uzurpatora,
ratnog vicepresidenta i nau~nika svjet-
skog glasa (sandà~ki-avaza) EJUPA
GANI]A u sklopu kojeg je doslovno oteo
jednu od najljep{ih ku}a u Sarajevu, poz-
natu kao vila ]orovi}a. Gazio je Lepi
Gane preko mrtvih, preko ranjenih, preko
nemo}nih i bolesnih (uz ostale `rtve ove
sandà~ke celebrity agresije njega i njegove
debeloko`no primitivne familije na{ao se i
dobri duh Sarajeva Slobo Kova~evi}, kojeg
je istjerao iz ku}e i poslao u ludnicu), preko
zakona, gra|anskih uzusa i ~ar{ijske mjere,
i stigao kona~no na Red Carpet.
Kada je jedne ratne godine socijalno, ali
ne egzistencijalno deprimirani Gani} poni -
zno pitao mog rahmetli prijatelja novinara i
prevejanog ~ar{ijanera MEHMEDA ME -
MICU HUSI]A: A kako se, bre Me hmede,
postaje prava sarajevska raja, dobrodu{ni,
ali i prema papcima nemilosrdni Memica
ga je posavetovao: Jedno stavno, gospo-
dine Gani}u, stavite u dèp hiljadu-dvije
maraka pa krenete od kafane do kafane i
~astite raju.
Jest vraga, pragmati~ni, {tedljivi Gani}
je za ne{to malo vi{e novca godinu kasnije,
najprije uzurpirao, a kasnije opremio i
obu~io tu|u vilu u centru Sarajeva. U
kojoj sada probrana gradska raja u
kolonama dolazi njemu i njegovoj mezimi-
ci Emini na noge!
UTORAK, 17. NOVEMBRA
U Sarajevu danas gostuje violinski vir-
tuoz STEFAN MILENKOVI]. ûdesnog
dje~aka Stefana i njegove prekrasne roditelje
(otac mu je brat poznatog urednika i vo -
ditelja na beogradskoj televiziji Vojkana
Milenkovi}a) upoznao sam prije skoro 25
godina na nekom svjetskom omladinskom
festivalu u Moskvi. Stefan je tada imao
sedam godina i bio je potpuna senzacija
me|u hiljadama svjetskih muzi~ara oku-
pljenih na tom festivalu (tada{nju Jugo -
slaviju su predstavljali i Bijelo dugme,
Bajaga, Indexi...).
Sjetih se danas razgovora sa njegovim
roditeljima, koje sam pitao da li jo{ imaju
ovako boànski nadarene djece?
Imamo jednog mla|eg sina, ~etiri su
mu godine, ima talenta, ali nije zagrejan za
muziku, nismo sigurni da }e od njega biti
i{ta, odgovorila je mama Milenkovi}.
SRIJEDA, 18. NOVEMBRA
Danas je vaàn, povijesno vaàn dan u
Zenici, po sve nas, i kako se pribliàva no}
dugih duplih pasova od svega me hvata
nervoza, ljutnja i panika. Pored ostalog i od
]irinih ispovijedi da se pla{i vi{e nego
ikada u ìvotu, da ga je strah.
Sino} sam gledao fenomenalnu emisiju
na nekoj stranoj televiziji, na temu kako se
vojnici uop}e mentalno sviknu i psiholo{ki
pripremaju za ubijanje na boji{tima, kako
se adaptiraju na eventualnu vlastitu smrt.
Kaè prekaljeni instruktor ameri~kih mari-
naca-ubojica: Onaj koji dobro poznaje
svoj posao, nema razloga da se i~ega pla{i!
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
DO\OH, VIDJEH,
PREBLIJEDIH
Po~etak SBBiH
obiljeèn
blamaòm u
Gora`|u
Nekada{nji zamjenik predsjednika SDA
Adnan Terzi} demantirao je glasine da
se namjerava povu}i iz Saveza za bolju
budu}nosti BiH, politi~kog projekta
Fahrudina Radon~i}a. Glasine o
razlazu Terzi}a i Radon~i}a pojavile su
se nakon nedavne blamaè u Gora`du
gdje je bila zakazana prva osniva~ka
skup{tina SBBiH na op}inskom nivou.
Kao polaznu stanicu za svoj politi~ki
projekat Radon~i} nije slu~ajno izabrao
Gora`de: jedino je tamo kro~io nogom
van Sarajeva a nadomak Gora`da, u
Ustikolini, stoluje i njegov najintimniji
prijatelj Senad [ahinpa{i} [aja.
No, umjesto najavljene osniva~ke
skup{tine, u Gora`du je odràna javna
tribina. Do nenadane promjene plana
do{lo je zbog organizacionih propusta
za koje je Terzi} krivio Radon~i}a a
Radon~i} Terzi}a. (M. A.)
Sarajevska ispostava Nacionalnog
demokratskog instituta (NDI) koja obilato
podràva dvije politi~ke partije u BiH, SDP
i SNSD, iza{la je s novim rezultatima
vlastitog istraìvanja javnog mnijenja u
BiH. U novom istraìvanju NDI poku{ava
doku~iti kojim politi~kim partijama gra|ani
BiH najvi{e vjeruju, odnosno koje bi poli-
ti~ke partije najbolje rije{ile probleme s
korupcijom i kriminalom, probleme u
zdravstvu, obrazovanju, ekonomiji, itd.
Na pitanje kada razmislite o korupciji i
organiziranom kriminalu, za koju stranku
vjerujete da je u stanju najbolje rije{iti te
probleme, 16 posto ispitanika zaokruìlo
je SDP. To je ujedno i najbolje rangirana
partija u cijelom istraìvanju NDI-ja.
No, ovaj bi se rezultat mogao pro~itati i
na malo druga~iji na~in. Ako se malo
ra{~lane rezultati istraìvanja NDI-a, dobije
se posve druga slika, ni pribli`no tako
povoljna za SDP kako se ~ini na prvi
pogled. Naime, ako samo 16 posto gra|ana
BiH vjeruje da bi SDP najbolje rije{io prob-
leme s korupcijom i kriminalom, to
prakti~no zna~i da 84 posto gra|ana BiH
ne vjeruje da bi SDP efikasno rje{avao
problem korupcije i kriminala!A to je puno
poraznije od podatka da preko 90 posto
gra|ana BiH ne vjeruje partijama na vlasti.
SDP je najve}i dio vremena proveo u opozi-
ciji, pa gra|ani BiH nisu ni imali priliku da
se razo~araju u antikoruptivni kapacitet
SDP-a. (M. A.)
VE] (PRED)VI\ENO
SDP-u vjeruje 16 posto, a ne
vjeruje 84 posto graana BiH
MINI MARKET
Direktor ameri~kog Saveznog istra`nog
biroa (FBI-a) Robert S. Mueller do}i }e u
~etvrtak, 19. novembra u posjetu BiH.
Mueller }e slu`beni boravak u Sarajevu
zapo~eti susretom s ~lanovima Predsje -
dni{tva BiH, nakon ~ega }e se sastati samo
s dvojicom bosanskih kolega. Prvi ~ovjek
FBI-ja }e, naime, o policijskim poslovima
najprije razgovarati s direktorom Obavje -
{tajno-sigurnosne slu`be BiH (OSA-e)
Almirom Dùvom, a potom s direktorom
Federalne uprave policije Zlatkom Mile -
ti}em. Kako nezvani~no doznajemo, sastan-
ci s Dùvom i Mileti}em su ugovoreni na
izri~ito traènje Amerikanaca koji su tako,
za razliku od pojedinih doma}ih lidera (iz
pozicije i opozicije) i njihovih novinarskih
saveznika, javno demonstrirali u koje poli-
cajce u BiH imaju povjerenja. (S. M.)
PODR[KA BEZ ZADR[KE
Direktor FBI-ja dolazi u
Sarajevo i sastaje se s
Duvom i Miletiem
USPJE[NA SURADNJA
Robert S. Mueller i Zlatko Mileti}
Adnan
Terzi}
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
PRO ET CONTRA
Vjerujete li da su SDA i
Narodna stranka
Radom za boljitak tajno
dogovorili ime
gradonaelnika Mostara?
POVLAÊNJE NA
REZERVNE POLO@AJE
Naser Ori} s
distance od sto
kilometara
zastupa interese
suboraca iz
Srebrenice
Biv{i komandant obrane Srebrenice
Naser Ori} nije, kako se najavljivalo,
preuzeo funkciju predsjednika Zlatnih
ljiljana, ali se nenadano aktivirao u
Savezu demobiliziranih boraca
Federacije BiH. Ori} je pro{log tjedna u
Tuzli jednoglasno izabran za predsjed-
nika Saveza demobiliziranih boraca
Srebrenice, nakon {to se sa te funkcije
povukao Zulfo Salihovi}. Salihovi},
koji je i potpredsjednik Skup{tine op}ine
Srebrenica, ostavku je dao zbog bojazni
od mogu}eg sukoba interesa. Za Ori}a
koji u posljednje ~etiri godine ìvi u
Sarajevu, nije bilo ni~eg spornog da, s
vi{e od sto kilometara udaljenosti, zas-
tupa ineterese nekada{njih suboraca u
Tuzli i Srebrenici. (S.M.)
MINI MARKET
MI[O RELOTA
portparol HDZ-a BiH
DA/NE
Sve je mogu}e, me|utim za funkcioniranje
grada gradona~elnik prema postoje}em
Statutu treba da bude izabran
dvotre}inskom ve}inom glasova gradskih
vije}nika, a tu ve}inu mogu da ~ine samo
vije}nici HDZ-a BiH i SDA. Svako drugo
rje{enje mislim da }e pridonijeti jo{ ve}oj
destabilizaciji prilika u Mostaru.
VESELIN GATALO
knjièvnik
NE
Ne vjerujem nikome kao {to ni oni ne vjeru-
ju jedni drugima. Mislim da ne vjeruju ni
sami sebi. O~ito im je va`no da dokazuju
kako su oni drugi gluplji i nesposobniji.
Niko od njih jo{ nije dokazao da je
pametan i sposoban.
ANER @ULJEVI]
predsjednik KO SDP-a
Mostar
NE
Generalni stav SDP-a je da takav dogovor
sa Narodnom strankom Radom za boljitak
nije mogu} jer ta stranka nema dovoljno
svojih vije}nika potrebnih za izbor
gradona~elnika. Poznato je tako|er da pola
vije}nika iz Kluba te stranke od po~etka
podràva i glasa za kandidata HDZ-a BiH.
AMIR ZUKI]
generalni sekretar SDA BiH
NE
U izboru gradona~elnika stranka Radom za
boljitak i SDP konstantno ne èle da sudjelu-
ju. Odgovornost za Mostar snose svi, ali isto
tako to podrazumijeva konstruktivan odnos
svih prema problemu. HDZ BiH, tako|er ne
po{tuje dogovor od prije ~etiri godine. Mislim
da stranka kojoj je na izborima ukazano
najvi{e povjerenja treba da ima pravo da
izabere prvog ~ovjeka Mostara.
EMIR BALI]
Klub skaka~a u Neretvu
Mostari
NE
Ne vjerujem da to trenutno iko moè rije{iti.
Nevjerovatno je da vi{e od godinu dana nije
izabran gradona~elnik. Mislim da je to
rijedak slu~aj u svijetu. Rje{enje o~ekujem
od visokog predstavnika Valentina Inzka, i to
uskoro, jer je situacija u Mostaru trenutno
teà nego je bila prvih poslijeratnih godina.
AMNA POPOVAC
direktorica mostarskog
Studija 88
NE
Pri~a o tajnim dogovorima dvije stranke
samo su medijske spekulacije. Mislim da
rje{enje za Mostar leì u Sarajevu a ne u
Mostaru, èlim re}i da je rje{enje u rukama
~elnika HDZ-a BiH i SDA, ~iji smo taoci.
Naser
Ori}
Bolji dio BiH na dramatian
nain suoava se sa padom
ekonomije - budetskim
manjkom, padom zaposlenosti,
nedostatkom stranog kapitala i
investicija; Slobodna Bosna
analizira ekonomsku situaciju
u Republici Srpskoj i otkriva
zato se Dodikov reim
suoava sa sve veim i sve
teim ekonomskim problemima
DODIK VODI
RS U EKONOMSKU
IZOLACIJU
Strani investitori u {irokom luku
zaobilaze Republiku Srpsku
U
posljednjih desetak dana glavna
politi~ka tema u Republici
Srpskoj nesumnjivo je otkri}e
budètske rupe koju je Vlada
Milorada Dodika uporno skrivala
od javnosti. Vijest se po~ela {iriti nenadano,
nakon nekoliko neuspjelih razgovora
Dodikovog tima s predstavnicima MMF-a
o ispunjenju uvjeta postavljenih u kredit-
nom stand-by aran`manu. Tamo{nji reì m -
ski dresirani mediji tek su uzgred
napomenuli da postoji budètski deficit, ali
da Vlada RS-a nije iznijela vi{e detalja!
Opozicija je reagirala promptno zatraìv{i
ostavku ministra finansija Aleksandra
Dòmbi}a, no umjesto bilo kakvog
obja{njenja budètskog deficita premijer
RS-a osuo je paljbu na misiju MMF-a za
koju je ustvrdio da je politi~ki organ koji
ima zadatak da oja~a dràvne organe BiH!
BUD@ETSKI MANJAK 200 MILIONA KM
Jo{ nema slu`benih informacija o
razmj erama budètske rupe u Vladi RS-a,
no neslu`beno smo doznali da je rije~ o
golemom minusu od oko 15 posto, odnosno
200 miliona KM. Najve}i dio budètskog
manjka nastao je u bezglavom saniranju
finansijskih gubitaka javnih fondova (prim-
jerice Fond penzionog osiguranja 30 mil-
iona KM) i sve ve}eg broja hroni~no
nelikvidnih preduze}a ~iji se ste~aj prolon-
gira stalnim upumpavanjem dràvnog
novca. Ekono mija Republike Srpske nalazi
se u najdubljoj krizi nakon rata, i ta se
~injenica vi{e ne moè zata{kati i prikriti
propagandnim manipulacijama i stalnim
lansiranjem opsjenarskih razvojnih projekta
na kojima je lider SNSD-a uspio zavesti
znatan dio srpskog puka.
Doslovno svi megarazvojni projekti
Milorada Dodika koje je propagandna
ma{inerija RS-a zdu{no bodrila, veli~ala i
slavila, okon~ani su na neslavan na~in:
umjesto obe}anih 1,5 milijardi eura inves-
ticija u Rudnik i Termoelektranu Gacko,
Dodiku je od strete{kog partnera ÊZ-a
stigao zahtjev za nadoknadu {tete u iznosu
od 60 miliona eura; umjesto izgradnje auto-
ceste na relaciji Banja Luka - Doboj, koja je
trebala po~eti jo{ u prolje}e ove godine,
Dodiku je tek nedavno stigla vijest da kon-
cesionar Strabag ne moè dobiti kredit
EBRD-a budu}i da je koncesiju dobio na
nezakonit na~in, mimo javno objavljenog
tendera; umjesto o~ekivanog preporoda
naftne industrije RS-a, ruski vlasnik
Rafinerije nafte Bosanski Brod, Rafinerije
ulja Modri~a i mreè benzinskih pumpi
Petrol nastavio je gomilati gubitke koji su
vi{estruko prema{ili ukupnu vrijednost
kapitala u preuzetim kompanijama.
KRPLJENJE PRIVREDNIH RUPA
Istovremeno, na drugoj strani, naglo je
uve}an broj kompanija u privatnom i
dràvnom vlasni{tvu koje posluju s
gubitkom. Me|u novim gubita{ima u RS-u
nalazi se i nekoliko kompanija koje su rani-
jih godina biljeìle solidne poslovne rezul-
tate, poput Termoelektrane Gacko, koja je u
pro{loj godini ostvarila neto profit od 9 mili -
ona KM a u ovoj godini poslovni gubitak od
12,1 milion KM, ili pak zvorni~ke kompani-
je Bira~ i TE Ugljevik, koje su zabiljeìle
rekordan poslovni gubitak od 7,4 odnosno
5,6 miliona KM. Finansijski pad kompanija
izlistanih na banjalu~koj berzi iznosi 52
posto: broj profitabilnih kompanija trenutno
je izjedna~en s brojem gubita{kih kompani-
ja, a samo godinu ranije odnos je bio 3:1 u
korist profitabilnih kompanija.
Sunovart ekonomije Republike Srspke
najbolje odslikavaju trendovi s trì{ta rada:
u posljednjih devet mjeseci u cijeloj BiH
bez posla je ostalo 42.000 radnika: u
Federaciji BiH 16.000 a u Republici
Srpskoj skoro dva puta vi{e 26.000.
U protekle tri godine, otkako je kormilo
vlade RS-a preuzeo Dodik, u Republici
EKONOMSKI SUNOVRAT RS-a
Pi{e: ASIM METILJEVI]
DRAMATIÂN PAD EKONOMIJE
Vlada RS-a od javnosti krije stvarnu sliku ekonomskog stanja u RS-u
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
Srpskoj otvoreno je svega 11.000 novih
radnih mjesta, ~etiri puta manje nego u
Federaciji BiH. Ova proporcija potpuno je
podudarna entitetskoj proporciji real-
iziranih stranih investicija: u posljednjih
devet mjeseci ove godine, direktne strane
investicije u BiH iznose skromnih 220 mili -
ona eura, no samo 10 posto od tog iznosa,
dakle 22 miliona eura, investirano je u
bolji dio BiH. Pro{logodi{nji omjer bio je
ne{to povoljniji: 20 posto stranih investici-
ja privukla je Republika Srpska, a 80 posto
Federacija BiH.
EKONOMSKA IZOLACIJA RS-a
Dramati~an pad ekonomskih aktivnosti
u Republici Srpskoj uzima se kao krunski
dokaz za tezu da se manji entitet BiH ve}
neko vrijeme nalazi u svojevrsnoj ekonom-
skoj izolaciji. Rije~ je naravno o pre{utnim
ekonomskim sankcijama zapada o kojima
niko zvani~no ne govori, a kojima je
prethodila vi{e nego o~ita diplomatska izo-
lacija Dodikovog reìma. Izbornoj konven-
ciji SNSD-a prije dvije godine, kada je
Dodik bez protukandidata ponovo izabran
za strana~kog {efa, prisustvovao je upadlji-
vo mali broj predstavnika me|unarodnog
diplomatskog kora stacioniranog u BiH.
Uprkos golemom novcu potro{enom na
razvoj paralelne diplomatske mreè,
me|unarodna promocija Milorada Dodika
dala je vi{e nego skromne rezultate.
Dodikovi kontakti s me|unarodnim
zvani~nicima svedeni su na minimum i
uglavnom su jednosmjerni, ima ih samo
onda kada me|unarodni predstavnici proci-
jene da je srpskog vo`da neophodno upo-
zoriti da je prevr{io mjeru. âk je i ruski
ministar vanjakih poslova Sergej Lavrov,
prilikom nedavne posjete BiH, zaobi{ao
Banju Luku a s Dodikom se nakratko sreo u
Sarajevu.
No, Dodika najvi{e zabrinjava izo -
stanak stranih investicija i osobito izo -
stanak kreditne podr{ke Evropske banke za
obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske inves-
ticijske banke (EIB). Krajem protekle
godine, Vije}e ministara BiH sklopilo je s
EBRD-om i EIB-om kreditni aran`man
teàk skoro milijardu KM za finansiranje
izgradnje ~etiri dionice autoceste na
Koridoru 5C - tri na prostoru Federacije
BiH i jedna (najkra}a dionica) na prostoru
Republike Srpske.
No, Dodikov najve}i diplomatski poraz
tek slijedi: gotovo je izvjesno da }e Vije}e
za implementaciju mira produìti mandat
OHR-u, ali i mandat stranim tuìocima i
sudijama, koje Dodik na sve na~ine
poku{ava otjerati iz BiH.
Sve do prije nekoliko dana Dodik je
vjerovao da }e Rusija blokirati usvajanje
ovih odluka, ali nakon {to je dobio druk~ije
signale, na brzinu je sazvao vanrednu press
konferenciju i najavio kako }e posljednji put
oti}i u Sarajevo na sastanak PIC-a. Dodik je
optuìo OHR da spre~ava evropski put
BiH da je navija~ka grupa za bo{nja~ku
stranu i da je smetnja za demokratiju i
civilni razvoj BiH! Za PIC je rekao da je
izgubio svaki legitimitet u BiH.
Na posredan na~in, Dodik je zapravo
saop}io na koji }e se na~in odnositi prema
stranim sudijama i tuìocima u sve izvjesni-
jem sudskom postupku koji mu predstoji na
Sudu BiH.
SLOBODNA BOSNA I 19.11.2009.
14
Tokom posljednjih desetak dana premi-
jer RS-a pokazao je iznena|uju}u kooperati -
vnost u susretu s ~elnicima izvr{ne vlasti
Federacije BiH. Na nedavno odrànom
sastanku s federalnim premijerom Mujezi -
novi}em obe}ao je deblokirati rad
dràvne kompanije Elektroprenos BiH, a
nekoliko dana kasnije, u razgovoru s lide -
rom SDA Sulejmanom Tihi}em, obe}ao
je podràti izbor novog ministra sigurnosti
u Vije}u ministara BiH, Sadika Ahme -
tovi}a.
Rije~ je o prozirnom politi~kom triku:
Dodik je prethodno na bahat i nezakonit
na~in blokirao rad Elektroprenosa BiH i
izbor ministra u Vije}u ministara BiH, da bi
danas deblokadu predstavio kao vlastiti
ustupak i znak kooperativnosti!
POLITI^KA TRGOVINA
Deblokada - Dodikov ustupak
Federaciji BiH
Vi{e nego tolerantan stav me|unaro-
dne zajednice prema bahatom premijeru
RS-a Miloradu Dodiku tokom 2007.
godine, treba posmatrati u {irem geopoli-
ti~kom kontekstu. Pred osamostaljenje
Kosova, februara 2008. godine, bilo je
va`no o~uvati politi~ku stabilnost
Republike Srpske i sprije~iti eventualne
kontraakcije radikalnih Srba koji su zago-
varali otcjepljenje RS-a. Dodiku je povjere-
na zada}a da pod kontrolom drì bijes
Srba u RS-u i zbog tog delikatnog zadatka
neka`njeno su prolazile sve Dodikove
nepodop{tine.
No, da je lider SNSD-a definitivno
potro{io politi~ki kredit bilo je jasno onog
trenutka kada je procurila vijest o otvaranju
istrage protiv Dodika i njegovih najbliìh
suradnika osumnji~enih za golemu prone -
vjeru budètskog novca.
ÛVAR SRPSKOG BIJESA
Dodik potroio kosovski kredit
LA@NI KOMPROMIS
Tihi} uspio izmoliti Dodikov
pristanak na izbor ministra sigurnosti
RUSKA PORUKA DODIKU
[ef ruske diplomatije Sergej
Lavrov nije se sa Dodikom
sastao u Banjoj Luci
RUSKA PORUKA DODIKU
[ef ruske diplomatije Sergej
Lavrov nije se sa Dodikom
sastao u Banjoj Luci
M
a kako se i ma kada
zavr{ila interna istraga
OHR-a koju je visoki pred-
stavnik Valentin Inzko
snishodljivo obe}ao nakon
{to je u tjedniku Global, a potom i u
Dnevnom avazu, objavljena famozna
antibo{nja~ka shema, ~injenica je da je
taj dokument, znatno prije pro{lomjese~nog
publiciranja, bio poznat svim va`nijim
me|unarodnim du`nosnicima u BiH. Osim
Ureda visokog predstavnika, odnosno anal-
iti~ara OHR-ovog Politi~kog odjela koji su,
nedvojbeno, autori navodne antibo{nja~ke
sheme, analiza politi~ko-poslovnih i inih
veza unutar bo{nja~kog nacionalnog kor-
pusa bila je, naime, dostupna vele-
poslanicima svih zemalja ~lanica
Upravnog odbora Vije}a za
provedbu mira. I ne samo njima,
budu}i da je isti dokument
proslije|en i zapovjedni{tvu
EUFOR-a u Sarajevu, te koman-
dama trupa iz vi{e dràva koje
imaju svoje vojne snage u
mirovnoj misiji u BiH. Po srij e di
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Nakon to su novine u vlasnitvu FAHRUDINA
RADONIA objavile antibonjaku shemu OHR-a,
na udaru brutalne medijske kampanje AVAZA naao
se ameriki diplomata RAFFI GREGORIAN i ef
Antikorupcijskog tima ERIC STONECIPHER, naa
novinarka otkriva ta sadri kompromitirajui
dokument OHR-a, ko su njegovi autori, kada je
nastao i kome je sve do sada bio dostupan
FAMOZNA SHEM
NAPRAVLJENA J
FAMOZNA SHEM
NAPRAVLJENA J
BO[NJA^KI NEPRIJATELJ
Ameri~ki diplomata Raffi Gregorian
bio je do prije nekoliko mjeseci rado
vi|en gost u Avazovim neboderima, danas
ga Fahrudin Radon~i} smatra najve}im
neprijateljem bo{nja~kog naroda
BO[NJA^KI NEPRIJATELJ
Ameri~ki diplomata Raffi Gregorian
bio je do prije nekoliko mjeseci rado
vi|en gost u Avazovim neboderima, danas
ga Fahrudin Radon~i} smatra najve}im
neprijateljem bo{nja~kog naroda
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
je, dakle, vi{e od deset razli~itih adresa
kojima je OHR-ova shema upu}ena i s
kojih je, opet, povjerljivi materijal, nami-
jenjen isklju~ivo stranim diplomatama,
mogao biti spremljen novinarima Avaza.
JEDNA SHEMA - DVIJE ISTRAGE
No, kako su i od koga novinari do{li do
shematskog prikaza trebala bi otkriti druga
interna istraga OHR-a koja }e, unato~ tvrd-
njama Valentina Inzka, ipak, imati prioritet
u odnosu na islje|ivanje autora sheme o
bo{nja~kim politi~ko-vjersko-poslovnim
relacijama. Drugu je istragu, kako nez-
vani~no doznajemo, naloìo Inzkov prvi
zamjenik Raffi Gregorian.
Objava internog dokumenta Ureda viso -
kog predstavnika, na kojem nije bilo ~ak ni
slu`bene oznake OHR-a, vode}em bo{nja -
~kom medijskom tajkunu, vlasniku Avaza
Fahrudinu Radon~i}u, posluìla je za
neslu`beni po~etak politi~ke promocije nje-
gove novoformirane stranke - Saveza za
bolju budu}nost BiH. Nakon {to se i sam
na{ao u dru{tvu najutjecajnijih bo{nja~kih
prvaka ~ije su me|usobne
poslovno-politi~ke veze bile
predmet analize OHR-a,
Radon~i} je proizvode}i jo{
jednu medijsku aferu, za
navodnu antibo{nja~ku urotu
i islamofobiju optuìo zam-
jenika visokog predstavnika,
ameri~kog diplomatu Raffija
Gregoriana i nedavno posta v -
ljenog {efa Antikorupcijskog
tima Erica Stoneciphera, ta -
ko|er Amerikanca. I mada su
u bestijalnoj medijskoj kam-
panji Avaza koja traje ve}
dvadesetak dana Gregorian i
njegov sunarodnjak Sto neci -
pher pro ka zani kao najve}i
ne prijatelji bo{nja~kog naroda, na Rado n ~ -
i}evu su stranu, za sada, jedini stali
~elnici Islamske zajednice BiH, reis
Mustafa efendija Ceri} i predsjed-
nik Sabora IZ-a Edhem Bi~a k -
~i} koji su se, jednako tako,
na{li na OHR-ovoj shemi.
Do dajmo tome da, pored
odsu stva {ire potpore me|u
bo{ nja~kim politi~arima,
intele ktu alcima, medijima,
prva politi~ka bitka Fahru -
dina Radon~i}a nije imala
o~ekivanog efekta ni u
diplomatskim krugovima.
Tako se na pro{lotjednom
sasta nku ambasadora Upra -
vnog odbora Vije}a za
provedbu mira (PIC-a) turski
veleposlanik u BiH Vefahan
Ocak jasno ogradio od inter-
vjua koji je po~etkom novem-
bra, u jeku Radon~i}eve kampanje
protiv OHR-a, dao novinaru Dnevnog
avaza. Kako je, naime, amba sadorima
SELEKTIRANI DOKUMENTI: Dio shematskog
prikaza koji su Radonievi novinari takoer
izostavili odnosi se i na njegove nesuene
poslovne partnere iz Srbije
17
[TA SU PRE[UTILI NOVINARI AVAZA
MA OHR-a
JE PRIJE TRI GODINE
MA OHR-a
JE PRIJE TRI GODINE
Osim bo{nja~ke,
postoje i sheme
srpske i hrvatske
politi~ko-poslovne i
kriminalne elite
19.11.2009. I SLOBODNA BOSNA
NA BRANIKU
OTAD@BINE
Fahrudin
Radon~i}
je politi~ku
kampanju
zapo~eo
objavljuju}i
rat OHR-u
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
Upra vnog odbora PIC-a pojasnio turski

diplomata, njegove su izjave u kojima
izraàva duboku uznemirenost zbog doku-
menata koji su procurili iz OHR-a, navodi da iste
stavove dijele i veleposlanici drugih zemalja
i poziva na hitnu istragu, posve izvu~ene iz
konteksta i krivo (a zapravo vrlo zlonamjer-
no) interpretirane. Ovotjedni intervju koji
je Dnevni avaz objavio s ambasadorom
Vefahanom Ocakom je, primjetno, posve
druga~ije intoniran.
SRPSKA, HRVATSKA I
BO[NJA^KA MAFIJA
No, vratimo se ponovno OHR-ovoj
shemi na kojoj su, istina uz brojne propuste
i nelogi~nosti, ozna~eni bo{nja~ki politi~ki,
poslovni i vjerski centri mo}i, njihove
mogu}e veze s kriminalnim krugovima i
teroristi~kim organizacijama. Prema infor-
macijama Slobodne Bosne, taj je dokument
nastao prije gotovo tri godine, u Politi~kom
odjelu OHR-a, i pored stranih analiti~ara, u
njegovoj su izradi asistirale i doma}e sigu -
rnosne slu`be, dok su pojedini podaci,
o~evidno, kori{teni iz medijskih napisa.
înjenica da se radi o podacima starim
nekoliko godinama, ujedno, obja{njava
za{to su se u prvom krugu najmo}nijih
bo{nja~kih politi~ara, primjerice, na{li biv{i
federalni premijer Nedàd Brankovi} (i nje-
gova supruga Suada), ili Bakir Izetbegovi}
i Senad [ahinpa{i} [aja koji su, u me|uvre-
menu, ostali bez ranijeg, golemog utjecaja,
kako u strana~kim (SDA) strukturama, tako
i u izvr{noj vlasti. Osim toga, shematski
prikaz bo{nja~kih politi~ara, vjerskih lide -
ra, poslovnih ljudi i kriminalaca koji je kra-
jnje tendenciozno plasiran u Globalu i
Dnevnom avazu, predstavlja samo jedan
segment dokumenta OHR-a koji sadrì
dva desetak strana. U OHR-ovom su
izvje{}u, naime, nalaze istovjetne sheme
hrvatske i srpske politi~ko-poslovne i krim-
inalne elite koje su izra|ene po istom
{ablonu. Dio te sheme u kojoj su tretirani
najutjecajniji ljudi u Republici Srpskoj ~ak
je ranije objavljen u emisiji 60 minuta
Federalne televizije, kada su prikazani
najva`niji politi~ki, poslovni i kriminalni
ortaci premijera RS-a Milorada Dodika.
OHR-ova shema iz koje su novinari Avaza,
dakako nimalo slu~ajno, koristili samo
podatke koji se odnose na bo{nja~ki kor-
pus, interpretiraju}i je kao zavjeru pro-
tiv najuspje{nijih Bo{njaka, sadrì i
detaljnu analizu me|unacionalnih veza
(izme|u Srba, Hrvata i Bo{njaka), ali i veza
izme|u razli~itih poslovnih skupina; takoz-
vanog energetskog lobija, naftnih interesnih
grupacija, trgova~kih lanaca... Dio she-
matskog prikaza koji su Radon~i}evi novi -
nari tako|er izostavili odnosi se i na nje-
gove nesu|ene poslovne partnere: najbo-
gatijeg srbijanskog tajkuna Miroslava
Mi{kovi}a, vlasnika Delta Holdinga, i
Vojina Lazarevi}a, vlasnika kompanije
Rudnap, te na Vuka Hamovi}a, vlasnika
tvrtke EFT i njihove poslovne interese u
BiH. U istom izvje{}u se nalazi i analiza
rada Razvojne banke Federacije BiH i
Investiciono-razvojne banke RS-a.
I mada je sporna OHR-ova shema
nastala prije tri godine, taj se dokument na
stolu ambasadora Upravnog odbora Vije}a za
provedbu mira posljednji put na{ao prije
nepuna tri mjeseca. Shematski prikaz tima
OHR-ovih analiti~ara je inozemnim diplo-
matama prezentiran u kontekstu razgovora o
istrazi koju Tuìteljstvo BiH vodi protiv pre-
mijera RS-a Milorada Dodika i njegovih
politi~kih i poslovnih partnera, kako bi se {to
vjerodostojnije predo~ile razmjere korupcij -
skog skandala vezanog za izgradnju zgrade
Vlade Republike Srpske. Drugi povod zbog
kojeg je shema OHR-a pokazana stranim
ambasadorima bio je po~etak sudskih proce-
sa nekada{njim federalnim premijerima
Edhemu Bi~ak~i}u i Nedàdu Brankovi}u, te
lideru HDZ-a i biv{em federalnom ministru
financija Draganu ôvi}u.
VEFAHAN OCAK: Turski
diplomata je ambasadorima
Upra vnog odbora PIC-a
pojasnio da su njegove
izjave u kojima izraava
duboku uznemirenost
zbog dokumenata koji su
procurili iz OHR-a, navodi
da iste stavove dijele i
veleposlanici drugih
zemalja i poziva na hitnu
istragu, posve izvuene iz
konteksta i krivo
interpretirane
SRPSKA LISTA
U dokumentu OHR-a na dvadesetak strana prikazana je i politi~ko-kriminalna hobotnica Milorada Dodika, kao i poslovni interesi Radon~i}evih
partnera Miroslava Mi{kovi}a i Vojina Lazarevi}a
L
ider SDA Sulejman Tihi}, poput
pokvarene plo~e, ponavlja stav
da je predloèni paket ustavnih
promjena dobro rje{enje za
cijelu BiH, da predloènim
paketom niko ne gubi jer se ne mijenja
unutra{nja ustavna struktura odnosa u
BiH. Tihi} je oti{ao i korak dalje: sma-
tra da bi predloèni paket ustavnih prom-
jena trebali potpisati svi raniji potpisnici
aprilskog pakata, koji, kako je poznato, u
Parlamentu BiH nije dobio dvotre}insku
podr{ku zastupnika. Istina, Tihi} sugerira
manje korekcije na predloènom tekstu,
ali ustavne promjene za njega su prih-
vatljive i u predloènom obliku.
Zbog ~ega je Tihi}u toliko stalo da se
predloèni paket usvoji, makar se njime
ne}e promijeniti unutra{nja ustavna
struktura odnosa u BiH? Za ve}inu
ostalih politi~kih vo|a (Boò Ljubi},
Zlatko Lagu mdìja, Haris Silajdì},
Dragan ôvi}) upravo je sporno to {to se
predloènim paketom ni na koji na~in ne
bi promijenila unutra{nja ustavna struk-
tura odnosa, a {to prakti~no zna~i da bi
ostali na snazi svi dosada{nji mehanizmi
blokade koji spre~avaju efikasniji rad
dràvnih institucija. Dosada{nje blokade,
kojih je bilo napretek, razrje{avane su u
pravilu intervencijom OHR-a, pa bi upra-
vo zbog toga glavni cilj ustavnih promje-
na moralo biti upravo to da se obezbijede
institucionalni mehanizmi za deblokadu
sistema, jer kancelarija OHR-a ne}e
ostati vje~no u Sarajevu.
Vi{e je nego o~igledno da se u fokusu
Tihi}eve pa`nje uop}e ne nalazi
unutra{nja ustavna struktura odnosa i
da je lideru SDA predloèni paket legao
na srce zbog novog na~ina izbora ~lano-
va Predsjedni{tva BiH. Naime, prema
novom prijedlogu ustavnih rje{enja, tri
~lana Predsjedni{tva BiH ne bi se birala
neposredno, voljom gra|ana BiH, nego
posredno, dogovorom i trgovinom partij -
skih oligarhija, na isti na~in kako se bira-
ju predsjednik i dva dopredsjednika
Federacije BiH. U takvom na~inu izbora,
Tihi} vidi jedinu {ansu da se ponovno
domogne predsjedni~ke fotelje, budu}i
da su na slobodnim, demokratskim
izborima, njegove izborne {anse ravne
nuli.
Zato je Tihi}u toliko stalo da se usvo-
ji predloèni paket ustavnih promjena i,
ako je ikako mogu}e, da se ponovo okupi
nekada{nja aprilska petorka koja je
Tihi}a bila spremna na mala vrata uvesti
u zgradu Predsjedni{tva BiH.
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: ASIM METILJEVI]
U predloenom paketu ustavnih promjena Tihi
vidi ansu da na mala vrata ponovo ue u
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine
Tihi} protiv promjene unutra{nje ustavne strukture odnosa
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
NOVI POHOD NA
PREDSJEDNI[TVO BiH
Sulejman Tihi} nada se da bi u
Predsjedni{tvo mogao u}i
posredno, dogovorom i trgovinom
partijskih oligarhija
U
zajedni~koj akciji Dràvne agen-
cije za istrage i za{titu (SIPA-e) i
Uprave za indirektno oporezivanje
BiH pro{log je tjedna u Zenici
uhap{en jedan od najve}ih sred-
njobosanskih veletrgovaca cigaretama,
lokalni tajkun Fahrudin âgo. Vlasnik i
direktor tvrtke âgo komerc Fahrudin âgo
DUHANSKA MAFIJA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
U zajednikoj operaciji istraitelja SIPA-e i Uprave za
indirektno oporezivanje BiH prolog su tjedna u
Zenici uhapeni najvei srednjobosanski diler cigareta
FAHRUDIN AGO i etvorica njegovih poslovnih
ortaka; naa novinarka istraila je tajne poslovnog
uspjeha tog zenikog poduzetnika kojeg Tuiteljstvo
BiH sumnjii za viemilijunsku poreznu utaju
FAHRUDIN ÂGO JE U RATU [V
CIGARETE SA SRBIMA S VL
[VERC KAO
POSLOVNA FILOZOFIJA
Zeni~ki poduzetnik Fahrudin âgo je
poslovnu karijeru zapo~eo ratnim
{vercom cigareta, iz istog je razloga
zavr{io u pritvoru Suda BiH
[VERC KAO
POSLOVNA FILOZOFIJA
Zeni~ki poduzetnik Fahrudin âgo je
poslovnu karijeru zapo~eo ratnim
{vercom cigareta, iz istog je razloga
zavr{io u pritvoru Suda BiH
i Smail Muj~inovi}, i njihovi najbliì
poslovni suradnici Safet ôlakovi}, Alija
Uvali} i Mladen Markovi} privedeni su po
nalogu Suda i Tuìteljstva BiH, nakon
vi{emjese~ne opse`ne istrage koja je
pokrenuta zbog sumnje da su utajili porez u
milijunskom iznosu. Budu}i da su inspek-
tori SIPA-e i Uprave za indirektno oporezi-
vanje BiH iz sjedi{ta kompanije âgo
komerc u zeni~koj ulici fra Grge Marti}a,
ali i sa nekoliko drugih lokacija, izuzeli
obilje poslovne dokumentacije koja tek
treba biti pregledana, posve je izvjesno da
}e istra`ni proces protiv Fahrudina âge i
njegovih kompanjona trajati mjesecima.
ISTRAGA UZ STROGE
MJERE DISKRECIJE
Dva dana nakon hap{enja âge, Mu j~i -
novi}a, ôlakovi}a, Uvali}a i Ma rkovi}a, u
petak 13. novembra, Sud BiH je donio
rje{enje prema kojem }e sva petori ca nared-
nih mjesec dana provesti u pritvoru. Kako
se navodi u obrazloènju sudske odluke,
rje{enje o obaveznom pritvoru doneseno je
zbog opasnosti da bi osumnji~eni mogli
uni{titi ili sakriti dokaze i tragove svojih
kriminalnih poslova, odnosno, utjecati na
svjedoke i ometati istra`ne radnje. Istragu
protiv zeni~kih biznismena, ina~e, uz
najstroìje mjere diskrecije vodi tuìtelj
Posebnog odjela za organizirani kriminal,
privredni kriminal i korpuciju Tuìteljstva
BiH Ismet [u{ki}, uz asistenciju nekolicine
financijskih istraìtelja. Kako nezvani~no
doznajemo, tuìtelj [u{ki} je jo{ ranije svoje
KAKO SU PALI ZENI^KI VELETRGOVCI CIGARETAMA
VERCOVAO
LA[I]A
Danas je vlasnik restorana, motela,
benzinskih pumpi, nekoliko firmi,
bankovnih dionica...
ZDRU@ENA OPERACIJA
Istraìtelji SIPA-e i porezni inspektori
su prostorije firme âgo komerc pretresali
satima, na meti istrage na{li su se i
njihovi poslovni partneri iz FDS
ZDRU@ENA OPERACIJA
Istraìtelji SIPA-e i porezni inspektori
su prostorije firme âgo komerc pretresali
satima, na meti istrage na{li su se i
njihovi poslovni partneri iz FDS
suradnike iz SIPA-e i Uprave za indirektno
oporezivanje BiH upozorio da, sve dok
optu`nica ne bude gotova, niti jedna ne -
slu`bena informacija ne smije procuriti
izvan njegova ureda.
I mada se, za sada, âgo, Muj~inovi},
ôlakovi}, Uvali} i Markovi} sumnji~e da
su po~inili kazneno djelo organiziranog
kriminala, odnosno porezne utaje, ne treba
isklju~iti mogu}nost da }e do okon~anja
istrage popis inkriminiraju}ih djela koja im
se stavljaju na teret biti pro{iren, kao i sama
lista osumnji~enika. U tom se smislu
spekulira da su pored Fahrudina âge, kao
jednog od ve}ih uvoznika i dilera duhan-
skih proizvoda u BiH, na meti istrage i nje-
govi poslovni partneri, kako tvornice i
firme od kojih je cigarete kupovao, tako i
tvrtke kojima je robu prodavao. Podsjetimo
da su inspektori SIPA-e i Uprave za indi-
rektno oporezivanje, nakon {to su okupi-
rali poslovne prostorije âgo komerca,
pretresli i nekoliko automobila Fabrike
duhana Sarajevo koje su zatekli nakon {to
je akcija zapo~ela, te izuzeli svu doku-
mentaciju koja se odnosi na poslovnu
suradnju izme|u ove dvije firme.
Prema informacijama do kojih smo
uspj eli do}i, istraga protiv Fahrudina âge
je otvorena zbog sumnje da je poslovnim
partnerima prodavao cigarete uz veliki pos-
totak rabata (unaprijed dogovoreni popust u
cijeni) na koji nije obra~unavao porez na
dodanu vrijednost. Navodno da je âgo
svojim kupcima davao rabat ve}i i od
dvadeset posto(?), no, naknadno se pokaza-
lo da je popust bio samo fiktivan, odnosno,
da je stvarni iznos rabata bio znatno manji.
Budu}i da se âgo komerc bavi uvozom i
prodajom duhanskih proizvoda na veliko, a
uzme li se u obzir godi{nji promet te tvrtke,
brojne su indicije koje upu}uju da se u
ovom slu~aju radi o poreznoj prevari
golemih razmjera, zbog ~ega su se itekako
zabrinuli i mnogi od njegovih poslovnih
partnera. Dodajmo tome da ovo nije i prva
istraga protiv kontroverznog zeni~kog
poduzetnika, te da je Federalni MUP,
tako|er zbog porezne prevare, prije sedam
godina podnio kaznenu prijavu protiv
Fahrudina âge. No, u odnosu na 2002.
godinu, kada je âgo jo{ bio biznismen u
usponu, njegovo se poslovno carstvo, u
me|uvremenu, zna~ajno pro{irilo - osim
duhanskog biznisa i ugostiteljstva, otvorio
je lanac benzinskih pumpi, postao dioni~ar
u vi{e kompanija, ali se, po svemu sude}i,
starih metoda poslovanja nikada nije
odrekao.
TAJNA POSLOVNOG USPJEHA
FAHRUDINA ÂGE
Prema tvrdnjama njegovih znanaca,
Fahrudin âgo je do rata radio na zeni~koj
pijaci i bavio se trgovinom na sitno. Prvu
priliku za zna~ajniju zaradu, ba{ kao i
24
DUHANSKA MAFIJA
Fahrudin âgo je prije ~etiri godine,
kao ~lan Orta~ke grupe, u kojoj su bili
Mirsad Agi} zvani Pirse (jo{ jedan
zeni~ki biznismen s podebljim policijskim
dosjeom), Ibrahim Me{ki} i Nezir Brki},
kupio Ugostiteljsko poduze}e Dionis u
Zenici u ~ijem su vlasni{tvu bila dva
hotela: Metalurg i Balkan u centru grada.
Pretpostavlja se pod pokroviteljstvom
biv{eg federalnog premijera Ahmeta
Hadìpa{i}a, ina~e âginog bliskog pri-
jatelja, ta je Orta~ka grupa, metodom
neposredne pogodbe, postala vlasnik 60
posto kapitala Dionisa po cijeni od
10.000 KM, od ~ega je tisu}u maraka
pla}eno u gotovini, a ostatak certifikati-
ma, premda je vrijednost kapitala
poduze}a procijenjena na 8,6 milijuna
KM?! Ponudu su, me|utim, povukli posli-
je nepuna dva mjeseca, navodno zbog
nepodno{ljivog medijskog pritiska, a
zapravo jer nisu imali namjere zadràti
vi{e od 60 radnika i izmiriti zaostala
dugovanja od 3,3 milijuna KM.
ORTA^KA MUKA
Fahrudin ago je namjeravao kupiti
i zenike hotele Balkan i Metalurg
EMBARGO NA
INFORMACIJE:
Istragu protiv zenikih
biznismena, uz
najs troije mjere diskre-
cije vodi tuitelj Ismet
uki, uz asistenciju
nekolicine financijskih
istraitelja
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
ve}ina poratnih bosanskih biznismena,
dobio je u ratnim godinama, kada po~inje
{vercovati cigarete i gorivo sa srpskim
vojnicima s Vla{i}a. Navodno da je u to vri-
jeme bio i uhap{en od strane Armije BiH,
ali nije poznato da je ikada i sankcioniran,
uglavnom zahvaljuju}i dobrim vezama s
lokalnim SDA ~elnicima. Iako je u Zenici
godinama bila javna tajna da njegova tvrtka
âgo komerc posluje na ivici zakona,
Fahrudin âgo je 2004. postao vlasnik
poduze}a Duhan, koje je bavilo prodajom i
distribucijom duhanskih proizvoda i tiska. I
dok je njemu posao cvjetao, radnici su
Duhana koje je âgo morao zadràti nakon
kupovine tvrtke, dakako bezuspje{no, kon-
stantno upozoravali da ih novi vlasnik
izrabljuje i da ne izmiruje zakonom
propisane obaveze. Navodno da je prva pri-
java protiv âge i stigla od nezadovoljnih
radnika Duhana. Radni~ki bunt i javne kri-
tike na njegov ra~un âgu, ipak, ne}e spri-
je~iti da postane i vlasnik blizu deset posto
dionica u poduze}u Velepromet Zenica, te
u Investiciono-komercijalnoj banci Zenica.
Vispreni je Fahrudin âgo, istodobno,
vodio i restoran Titanic na La{vanskoj
petlji gdje, zajedno sa svojim poslovnim
partnerima, provodi najvi{e vremena.
Restoran Titanic je nedavno zna~ajno
pro{irio, sagradiv{i uz ugostiteljski objekat
i motel.
I mada je veletrgovina cigaretama, bez
sumnje, za âgu predstavljala najve}i izvor
golemih prihoda, svakako ne treba zane-
mariti ni zaradu koju je ostvario na benzin-
skim pumpama. Naftni je biznis âgo
zapo~eo otvaraju}i dvije benzinske pumpe
âgo petrol: u Begovom Hanu kod Zenice i
u Donjoj Golubinji kod @ep~a. U me|uvre-
menu je, uz jo{ jednu benzinsku pumpu u
Busova~i gdje âgo ima i privatnu ku}u, od
Kasima Krehi}a, vlasnika propale tvrtke
Kalen, zeni~kog poduzetnika jednako
upitne poslovne reputacije, kupio jo{ dvije
pumpe. Prva se nalazi u Starom Vitezu, a
druga u La{vanskoj dolini, u neposrednoj
blizini njegovog restorana Titanic. No,
ovdje se popis poslovne imovine u
vlasni{tvu Fahrudina âge ne zavr{ava.
Uz sve pobrojane objekte, Fahrudin
âgo je u Zenici, nedavno, sagradio i novu
poslovnu zgradu, u blizini stadiona Bilino
Polje, u kojoj je njegov prijatelj i dugogo-
di{nji poslovni partner Edin Beganovi}
pro{log tjedna otvorio najve}u zeni~ku
diskoteku Cavalli. Edin Beganovi} je, pod-
sjetimo, vi{estruko osu|ivani kriminalac
koji je zatvorske kazne, zbog poku{aja
uboj stva, kra|a, provala, navo|enja na
prostituciju, sluìo od Njema~ke do BiH.
Ovda{njoj je javnosti poznat kao biv{i vlas-
nik, zvani~no disco-bara, a zapravo javne
ku}e King u La{vanskoj dolini, koja je
zatvorena prije nekoliko godina.
KAKO SU PALI ZENI^KI VELETRGOVCI CIGARETAMA
TAJNA USPJENOG
POSLOVANJA: Navodno
da je ago svojim kupcima
davao rabat vei i od
dvadeset posto, no,
naknadno se pokazalo da
je popust bio samo fiktivan
IMPOZANTNO
POSLOVNO
CARSTVO
Prijeratni zeni~ki
piljar Fahrudin
âgo je vlasnik
restorana i motela
Titanik u La{vanskoj
dolini, lanca benzinskih
pumpi âgo petrol i
nove poslovne zgrade u
centru Zenice
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
G
lasovima poslanika vladaju}e
ve}ine u Narodnoj skup{tini RS-a
u pro{lu srijedu odba~en je
izvje{taj Glavne slu`be za reviziju
javnog sektora RS-a o radu za
2008. godinu. Bo{ko êko, prvi ~ovjek ove
institucije, ranije se zamjerio premijeru RS-a
Miloradu Dodiku nakon objavljivanja
izvje{taja o izgradnji zgrade Vlade RS-a i
autoputa Banja Luka - Gradi{ka. Ovaj put
na udaru se na{ao zbog negativnog
izvje{taja o radu Investiciono-razvojne
banke. Neko èli da me pot~ini i da ja za
nekoga radim, ali ja to ne}u! Ali, ako
Parlament kao najvi{i organ ne prihvata
moje izvje{taje, od koga ja onda mogu da
o~ekujem podr{ku?, upozorava êko u
razgovoru za na{ list. Ono {to ga, ipak, sada
najvi{e brine jesu zaklju~ci koje je Narodna
skup{tina usvojila. Namjeravali su me
ohrabriti da se sam povu~em ili da me
smijene za {ta nemaju upori{ta u zakonu, ili
pak da ovu instituciju stave pod punu poli-
ti~ku kontrolu. No, ja sam im poru~io - osta-
jem i dalje i radi}u savjesno i odgovorno
svoj posao. Pred nama je izborna godina,
ali ja }u svaku marku koja nije kako treba
potro{ena uvesti i u izvje{taj za ovu godinu,
ma koliko to nekom smetalo.
PRITISCI I PRIJETNJE
Zbog onog {to radite izloèni ste pri-
tiscima koji se, kako ste kazali, ogledaju i
kroz prijetnje Vama i Va{oj porodici. Ko je
to sve i na koji na~in vr{io pritisak na Vas?
Bilo je zahtjeva poslanika, i onih iz
pozicije i iz opozicije, na sjednici Skup{tine
da javno kaèm ko to sve vr{i pritisak, i
onda sam ja za govornicom kazao da sam
od 2000. godine do dana{njeg dana kon-
stantno izloèn pritiscima, prijetnjama tele-
fonom da }e mi revizija do}i glave, da
imam k}erke itd. i te sam prijetnje puno
ranije prijavio MUP-u. Osim toga, moja
slu`ba i ja smo stalno izloèni pritiscima od
strane na{ih raznih klijenata, nakon {to se
izvje{taj javno objavi i mediji navedu
dijelove njegovog sadràja. Pritisci su post -
ojali i na posljednjoj skup{tini - na{a je
slu`ba bila kao u nekom sendvi~u izme|u
pozicije i opozicije, jedni kaù suvi{e smo
strogi, drugi suvi{e smo blagi. Ali, mi samo
radimo po odre|enim standardima i sve {to
èlimo jeste da posao uradimo po slovu
zakona.
Pomenuli ste da su protiv Vas
podno{ene i krivi~ne prijave?
Da. Nakon {to sam u izvje{taju iz 2002.
godine, navode}i odre|ene nepravilnosti,
pomenuo ime nekada{njeg ministra finansija
Milenka Vra~ara koji je potom dao ostavku
i postao generalni direktor banke koja je
navedena u izvje{taju. Zbog tog mog istupa
on me je tuìo i traìo 50.000 KM za
du{evnu bol. Formalno gledaju}i, on u peri-
odu kada je navedena nepravilnost za tu
banku nije bio njen generalni direktor, ali
nije ni ministar finansija. Traìo je od mene
da se javno izvinim, ali ja to nisam èlio jer
sam rekao ta~no ono {to jeste. Jo{ jednom
sam tuèn za du{evnu bol, od strane jednog
mog dobavlja~a, samo je iznos koji se u
ovom slu~aju traì manji, 10.000 KM,
tako|er za du{evni bol.
Kako je mogu}e da je podignuta
tu`ba protiv Vas?
Dao sam izjavu u oba ova slu~aja i poz-
vao se na zakon i pravo na imunitet. U
na{em zakonu o reviziji jasno stoji da javni
revizor ima pravo na imunitet, osim u
slu~aju da sam zate~en u kriminalnom
djelu. Ne znam ni ja kako me je tuìo.
Napisao sam pismo sudiji, o~ito da sudini-
ca koja vodi spor i koja ga je zakazala za
Razgovarala: DANKA SAVI]
Foto: ZLATAN IBRI[IMOVI]
Nakon bure koju su izazvali revizorski izvjetaji o radu institucija RS-a,
Skuptina RS-a odbacila je izvjetaj Glavne slube za reviziju i zatraila reviziju
rada revizorske slube; naa novinarka razgovarala je s glavnim revizorom RS-a
Bokom ekom, koji za Slobodnu Bosnu otvoreno govori o nalazima revizije,
pritiscima kojima je izloen i razlozima zbog kojih se trai njegova smjena
INTERVIEW
Boko eko
prvi revizor RS-a
Reviziju èle pot~initi
a revizore u{utkati
KAPITALANA
ZLOUPOTREBA: Ako je
donesena odluka da se 80
miliona KM da Fondu za
zdravstvo, ta je to nego
budetska potronja? Ako
ste 40 miliona iz tih
sredstava dali za razvoj
puta, izgradnju, ta je to
nego kapitalno ulaganje i
budetska potronja

BO@IDAR ÊKO NA UDARU MILORADA DODIKA
SVE SMO
RADILI PO ZAKONU
Bo{ko êko, glavni
revizor RS-a
kraj decembra nije vodila ra~una o obraz-
loènju pa }emo tek vidjeti kako }e to i}i
na sudu. Ja radim ovo u ime Skup{tine i
nisam radio revizije za svoje li~ne potrebe.
Tre}a prijava, koja je povu~ena na zahtjev
me|unarodne zajednice, odnosi se na
Elektroprivredu RS-a koja je nakon mog
izvje{taja traìla million maraka od{tete!
Tada{nja vlada na ~elu sa Perom
Bukejlovi}em natjerala ih je da povuku tu
prijavu. Imamo i drugih pritisaka, recimo
jedna NVO iz Doboja, Centar za humanu
politiku, kazala je da je moj tim korumpiran
a to je temeljila na reviziji jedne op{tine u
kojoj je navodno pokradeno devet miliona
KM. Ali, kada sam poslao svoj tim da vidim
postoji li ijedan argument, onda nam je
re~eno pa pri~a se da je toliko pokradeno
od 92. Me|utim, mi na osnovu pri~a ne
moèmo raditi posao, nego na osnovu doku-
menata. Mi smo vr{ili reviziju samo za
2007. godinu, a pomenuta NVO je o~eki-
vala da damo negativno mi{ljenje, no za to
nije bilo dovoljno elemenata. Ipak, nismo
dali ni pozitivno mi{ljenje jer smo imali
odre|ene primjedbe
ZLOUPOTREBE
BUD@ETSKIH SREDSTAVA
U uvodnom obra}anju poslanicima
Narodne skup{tine RS-a naveli ste da je od
55 budètskih korisnika njih 18 dobilo pozi -
tivna, 32 mi{ljenja sa rezervom, a njih pet
negativna mi{ljenja. Moète li nam navesti
nekoliko primjera zloupotrebe budètskih
sredstava?
Prije svega èlim da prokomentari{em
reakcije na izvje{taj. Apsurd je da su ti
izvje{taji usvojeni, svih 55 revizorskih
izvje{taja su usvojeni, a nije usvojen
izvje{taj o radu. Kada mi dajemo mi{ljenje
sa rezervom, navodimo zbog ~ega su data
takva mi{ljenja ako su neke na{e prim-
jedbe tipa tro{kovi mobilnih telefona ili
goriva podno{ljivi do nekog procenta, onda
kaèmo nije negativan, ali ako uo~imo
ozbiljne neusagla{enosti u finansiranju
odre|enih stavki, kao {to je slu~aj kod
Investiciono-razvojne banke (IRB), onda je
izvje{taj negativan. Negativni izvje{taji se
odnose na IRB - to je, zapravo, jedini nega-
tivni izvje{taj i od tada su i po~eli najve}i
pritisci. Ova banka ima u svom sastavu fon-
dove i ona je tako specifi~no organizovana
da fondovi imaju samo jedno ili dvoje
zaposlenih, a u IRB-u koja je odgovorna za
njihovo upravljanje ima preko 160
zaposlenih. I tamo ne funkcioniraju odre -
|ene stvari, mi smo naveli da nisu iskazani
odre|eni gubici vezani za pad vrijednosti
akcija na berzi, naveli smo da su oni izvr{ili
nabavku poslovnog prostora za IRB i ~ini
mi se za jo{ za dva fonda, te da su sklopili
ugovore prema kojima je taj objekat koji je
pla}en 95% trebao biti zavr{en jo{ prije
dvije godine. Mi smo traìli odgovornost za
to. Procedure nabavke tog objekta nisu
uskla|ene sa zakonom i mi smo to naveli.
Poslanici PDP-a, SDS-a, DP-a i
Srpske radikalne stranke optuìli su Vladu
da je bahato i bez saglasnosti Parlamenta
tro{ila javna sredstva. Jedan od njih optuìo
je Ministarstvo finansija da je za tro{kove
goriva i mobilnog telefona u tom mini -
starstvu potro{eno vi{e novca nego su
iznosila ukupna pove}anja penzija.
Imamo Ministarstvo finansija kao
budètskog korisnika, ali ono ima i dodatnu
odgovornost jer ono sastavlja izvje{taj za
sva ministarstva tako da je odgovorno za
dvije stvari. Ta~no je da smo naveli
tro{kove za mobilni itd êsto ovo mini -
starstvo izvr{i pokri}e na rebalans budèta
nakon kraja godine, onda mi kaèmo nije to
GRIJEH STRUKTURA
Traio je od mene da se
javno izvinim, ali ja to
nisam elio jer sam rekao
tano ono to jeste. Jo
jednom sam tuen za
duevnu bol, od strane
jednog mog dobavljaa,
samo je iznos koji se u
ovom sluaju trai manji,
10.000 KM, takoer za
duevni bol
OPSE@NA DOKUMENTACIJA
Dodikova vlada osporava
revizorske izvje{taje
OPSE@NA DOKUMENTACIJA
Dodikova vlada osporava
revizorske izvje{taje
AUTORITATIVNO
SAMOVLA[]E
Milorad Dodik,
predsjednik RS-a
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
rebalans budèta, to je prakti~no {timanje.
Mi ukaèmo na gre{ku a njima to zasmeta,
njima zapravo smeta na{a javna rije~. Imate
slu`benike srednjeg nivoa koji su u slu`bi
politike i izvje{ne vlasti, onda oni to
prenose preko ministara koji se onda brane
preko predsjednika vlade, a mi samo radimo
svoj posao. Kada konstatujemo da jedno
ministarstvo daje sredstva gdje nije planira-
no, recimo, za nepoznate sportske klubove,
i to ogromna sredstva, a usto nema povratne
informacije o tome kako se ta sredstva
tro{e, onda mi ukazujemo na nepravilnost
koja treba biti ispravljena.
ME\UNARODNI REVIZORSKI STANDARDI
SNSD je zatraìo da Glavnu slu`bu za
reviziju kontroli{e revizorska institucija.
Kako to komentirate? Kako je u pravnom
smislu to regulisano?
Oni su usvojili moj izvje{taj o radu,
vezano za finansijske izvje{taje. A onda su
na taj izvje{taj donijeli zaklju~ke. BiH je
~lanica INTOSAI-ja, a to su me|unarodne
revizorski standardi, nas u reviziju uvodi
[vedski nacionalni revizorski ured upravo
kao jedna od najrazvijenijih revizorskih
institucija u EU, a i u svijetu. Mi radimo po
tim standardima, oni su nama sugerisali da
to u zakonu izmijenimo i dopunimo. U
Zakonu pi{e da glavna slu`ba za reviziju u
RS-u, kao i sve revizorske ustanove u BiH,
moraju da rade po Intosai standardima. A
ovi standardi moraju garantovati nezavis-
nost. Paradoks je da sada imamo zaklju~ak
da Glavna slu`ba radi po Intosai standardi-
ma, a da formira mi{ljenje u komunikaciji
Odbora za reviziju Narodne skup{tine. Pa to
je suprotno svim standardima! Drugi
zaklju~ak da u skladu sa Intosai standardi-
ma vr{imo i planiramo revizije u dogovoru
sa Ministarstvom finansija {to zna~i da
nama na{ klijent kaè {ta }emo da radimo.
Dakle, to je direktno zadiranje u rad. Glavna
slu`ba za reviziju je podlo`na kontroli
kvaliteti rada, ona se vr{i svake ~etvrte
godine. I to je najbolje da vr{i nezavisna
revizorska ku}a druge zemlje, to stoji u
zakonu, a zahtjev da podnese Odbor za
reviziju u Narodnoj skup{tini. Mi smo imali
kontrolu 2005. godine za sve revizorske
ku}e, to je prva kontrola, a druga je plani-
rana za narednu godinu. Na bazi tih kontro-
la su nam rekli - vi niste nezavisna instituci-
ja jer nemate zakon koji {titi va{u nezavis-
nost. Jer u tome zakonu koji je bio ranije,
1999. godine, pi{e da ako ve}ina poslanika
ne usvoji revizorski izve{taj, automatski ide
njegova smjena. Tada nam je re~eno, po
ovoj logici vi moète napraviti ne znam
kako kvalitetan izvje{taj, ali politi~ari se
mogu dogovoriti da vas smijene. Zato su
uvaène njihove sugestije i na osnovu nji-
hovog izvje{taja izmijenjen je zakon a nama
dat imunitet. Re~eno je tako|er da ne
moèmo biti ~lanovi niti jedne stranke, a
sada ovih zaklju~kom {to je donio klub
SNSD-a vra}aju stvari nazad. To mi je
neshv atljivo.
Kontrola MMF-a utvrdila da su oba
entitetska budèta u deficitu Gdje je on
nastao kada je u pitanju RS? Koji su
naj~e{}i oblici manipulacije sredstvima iz
budèta?
Ja sam u medijima pro~itao da je to stav
MMF-a, ali mi smo u na{em izvje{taju rekli
da je Vlada uzimala sredstva sa tzv. eskrou
ra~una - sredstva od privatizacije, sukcesije
itd. - i da ih je usmjeravala u budètsku
potro{nju. Vlada to negira. Ali, ako je done-
sena odluka da se 80 miliona KM da Fondu
za zdravstvo, {ta je to nego budètska
potro{nja? Ako ste 40 miliona iz tih sredsta-
va dali za razvoj puta, izgradnju, {ta je to
nego kapitalno ulaganje i budètska
potro{nja? Naveli smo da su plate poslanika
~etiri i po hiljade, njima to smeta. Onda mi
kaù, ako si ve} pisao izvje{taje, za{to nisi
uzimao najmanje pla}e itd
Koliko je na osnovu revizorskih
izvje{taja pokrenuto sporova?
Nemamo informacije, ali imamo infor-
macije da je Tuìla{tvo radilo po nekim
na{im izvje{tajima, kao u slu~aju Ele -
ktroprivrede RS-a, i nekim slu~ajevima
privatizacije. êsto dobijem dopis u kojem
MUP traì neku dokumentaciju po nekim
na{im izvje{tajima ~ak iz 2001. ili 2002.
godine, ali nemamo povratne informacije.
Znamo da neke na{e krupne zamjerke o
kr{enju zakona o javnim nabavkama na{e
Tuìla{tvo nije razmatralo, ali po{to se radi
o ve}im iznosima, te je onda istrage preuze-
lo Tuìla{tvo BiH, kao {to su nabavke za
zgradu Vlade, puteve itd.
BO@IDAR ÊKO NA UDARU MILORADA DODIKA
Dodik i SNSD su tvrdili da su neki
dijelovi izvje{taja tendenciozni. Na {ta
su ta~no mislili?
Kada neko kaè da je dio izvje{taja
tendenciozan, onda za to mora imati argu-
mente. U jednoj izjavi premijer se hvali da
ima eksperte, ja bih volio da vidim ko su
eksperti koji ga tako savjetuju, ja znam da
premijer ne razumije reviziju, nije mu to ni
oblast, ali bi morao da slu{a savjetnike.
Izvje{taj ne bi bio tendenciozan kada bih ja
stalno hvalio vlast. Postoji jedna tendenci-
ja da se izvje{taji sa rezervom pretvaraju u
pozitivne izvje{taje. Recimo, kod Fonda
PIO, oko uzimanja sredstava, imate
rukovodioca tog fonda koji stalno govori
nismo prekr{ili zakon. Pa, kad ve} niste
prekr{ili zakon, za{to vam je upravni odbor
donio odluku da vratite 30 miliona KM koje
ste uzeli? Svaki put se pokaè da smo mi
u pravu, ali se nastoji u toj nekoj politi~koj
euforiji da se stvori utisak da smo mi ten-
denciozni. Kako moète objasniti izjavu
premijera ako glavni revizor treba
podr{ku, neka osnuje stranku? To je direk-
tni poziv na kr{enje zakona koji jasno pre-
cizira da revizor ne moè biti ~lan niti jedne
stranke. O~ito je traèn razlog da dam
ostavku, neko je ra~unao na moje ranije
izjave, ali kada sam shvatio da mi je sve to
ve} bilo spremno {est sati uo~i sjednice,
zaklju~io sam da se ne}u povu}i.
NEARGUMENTOVANI NAPADI
Izvjetaj ne bi bio tendenciozan
kada bih ja stalno hvalio vlast
SUKOB INTERESA I
OBRAÛN SA ZAKONOM
Vlada RS-a nema razumijevanja
za revizorske izvje{taje
N
iti jedan novinski ~lanak ili foto -
grafija, za desetak godina koliko se
bavi alternativnom medicinom,
nisu objavljeni o hercegova~kom
iscjelitelju Edibu [ari}u pa ipak se
nametnuo kao jedan od najposje}enijih tra -
vara u zemlji. [ari}u vjeruje politi~ki es -
ta bli {ment, posebno prvi ljudi SDA. Po lijek
za sve u Mostar idu biznismeni, univerzitet-
ski profesori, novinari, estradne li~nosti...
Pri~aju nam Mostarci o posebnim mo}ima
[ari}evim, o tome kako zna za{to mu je neko
do{ao i prije nego mu iznese svoje zdravstvene
tegobe. Lije~i navodno biljnim smjesama koje
li~no spravlja. On kaè da je besplatno, a osta-
lo je do obraza pacijenta.
Nakon traumati~nog ratnog iskustva,
tako pri~aju Mostarci a nerijetko se tom
EDIB [ARI]
Pi{e: NERMINA [UNJ
Foto: MARIO ILIÎ], Arhiv RTV BiH
Misteriozni travar iz
Mostara EDIB ARI
vai za jednog od
najpopularnijih u zemlji;
meu najtraenije
iscjelitelje u BiH
lansiralo ga je povjerenje
koje mu ukazuju nai
politiki lideri, biznis-
meni, univezitetski
profesori; ko je
tajanstveni nadriljekar
iz Mostara od kojeg
politiki lideri trae lijek
za sve, pa ak i savjet
za svoje politike poteze
MEDICINSKI [ARLA
POLITI^KI ESTABL
teorijom u narodu poja{njavaju misteriozne
parapsiholo{ke mo}i iscjelitelja, i [ari} je
dobio poseban dar da lije~i ljude. Kakva je
mogu}a trauma u pitanju, niko ne zna, kao
{to se malo zna i o njegovom ìvotu. U nje-
gov se dom dolazi po preporuci. U ulici
Bra}e [ari}a prvih poslijeratnih godina
sagradio je jednu od ljep{ih ku}a u
Mostaru. Svijetlozelene je fasade, sa
krovom od zelene {indre. Od znatièljnika
je skrivena skoro tri metra visokim zidom a
jedini mogu}i prilaz ulazu u dvori{te,
izme|u na~i~kanih kom{ijskih ku}a, je pod
video nadzorom. Iz pri~e o stotinama
nadriljekara i poslijeratnih iscjelitelja koji-
ma mase bolesnih, nezaposlenih, u ljubavi
nesretnih hrle po dozu vjere da }e neki
~arobni napitak sve da promijeni, [ari}a
izdvaja teorija po kojoj posjeduje nev-
jerovatne sugestivne sposobnosti. Ljudi mu
vjeruju. Vrlo smirenim, tihim glasom javio
se i na telefonski poziv kada smo htjeli
dogovoriti vi|enje. Ne treba meni pub-
licitet. Dosta mi je {to po osam sati dnevno
provodim s pacijentima. Imam mnogo
obaveza i malo sam umoran. U{lo se u
pedesete godine a valja mi i svoju djecu na
pravi put izvesti, kaè [ari}. Trenutno
sam u Zagrebu, i dalje nevje{to izbjegava
susret iako smo, kada smo se zaputili u
Mostar, imali saznanja da je bio u gradu i u
ku}i primao pacijente. Pred njegovim
domom su se za samo 15 minuta smijenila
tri gosta. Mladi} zbunjen izlazi iz ku}e s
bijelom kovertom u ruci. Potom dolazi
automobil s dvojicom mla|ih mu{karaca...
OPSJEDNUTI [ARI]EVIM MO]IMA
Pa dobro, samo sam svratio do fakul-
teta da uzmem neke stvari, mo`da su me
tada vidjeli u Mostaru. Ja sam vlasnik i
CKM-a, Centra za komercijalni me -
nad`ment u Mostaru, odgovara [ari} na
na{e sumnje da izbjegava susret s novinari-
ma. Nisu vrijedila ni uvjeravanja da smo
~uli desetine pri~a o njegovom uspje{nom
lije~enju svih bolesti. Razumljivo, nije
èlio pominjati imena pacijenata niti
razloge zbog kojih dolaze. Dolaze svi,
meni dolaze ljudi iz cijelog svijeta. Eto i vi
sa~uvajte ovaj broj ako vam, ne daj Boè,
zatreba. Tu je na{em razgovoru bio kraj a
prethodno je tek natuknuo kako je njegova
profesija op{te narodna odbrana, ali da je
znanje o ljekovitom bilju naslijedio od
roditelja.
SLU@BENI TRAVAR VRHU[KE SDA
ATAN KONTROLIRA
I[MENT BiH
Sulejman Tihi}
najvi{e vjeruje
u [ari}eve
recepte za
izlazak iz krize
PRODAVCI NADE
Nakon rata u BiH naglo je porastao
broj iscjelitelja, vidovnjaka i vra~ara
RATNIK S POSEBNIM DAROM

Edib [ari} sa igmanskim komandantom
Mirsadom ]ati}em ûperkom; fotografija
snimljena nakon oslobo|anja Trnova u ljeto 92
Niko zapravo pouzdano ne zna kakvim
metodama [ari} lije~i ljude. Po pri~i jedne
pacijentice, donijela je [ari}u med u koji je
on ne{to stavio i ozdravila je.
RATNA PRO[LOST
MISTERIOZNOG ISCJELITELJA
Stru~njak je za sve bolesti, od psihoso-
matskih do dermatolo{kih problema. Vaì
za pobo`nog ~ovjeka a ljudi ga naj~e{}e
karakteriziraju kao ~ovjeka koji ima neke
posebne mo}i. Te su mu mo}i, saznajemo
od ljudi bliskih vrhu SDA, pomogle da
postane veoma blizak lideru SDA
Sulejmanu Tihi}u. I ranije je Tihi}, tokom
boravka u Ljubljani neposredno prije
operacije, koristio usluge alternativnih
ljekara. Navodno je pred operaciju sud-
jelovao u kolektivnim seansa ma kod
bioenergeti~ara na Bohinju Zdravka
Doman~i}a. Odmah nakon operacije,
me|utim, Tihi} se odlu~uje za mostarskog
iscjelitelja [ari}a. Zahvalnost za pomo} u
lije~enju prerasla je u prijateljstvo, a [ari}a
se navodno pita i za savjet za probleme koji
ni najmanje nisu fiziolo{ke naravi. Izlazak
iz ekonomske krize jedna je od tema raz-
govora najuticajnijeg politi~ara Bo{njaka i
njegovog savjetnika [ari}a. Nisam ja
slu~ajno preìvio logor, mene je Bog
sa~uvao, re}i }e na jednoj od sjednica
Predsjedni{tva SDA Sulejman Tihi} u stilu
svojih kolega u BiH obuzetih mesijanskim
kompleksom koji godinama na politi~koj
sceni BiH grade imid` bogomdanih da
upravljaju Bosnom i Herce govinom.
Godinama novinske stupce pune pri~e o
pohodima javnih li~nosti, pa i politi~ara,
raznim iscjeliteljima, prorocima, ljekarima
za du{u. [to je politi~ka i ekonomska
situacija u zemlji teà, na driljekarima, ~ini
se, posao ide bolje. A kada je i Edib [ari}
posjetom poznatih SDA-ovaca Tihi}a,
Mirsada Kebe... dobio preporuku s vrha,
broj njegovih pacijenata se udvostru~io.
Nekoliko ljudi koji odranije poznaju
Ediba [ari}a bili su zaprepa{teni saznanjem
da se ~ovjek kojeg pamte sa Igmana, i to po
maskirnoj uniformi, najednom na{ao u
ulozi misterioznog travara. Niko iz nje-
gove porodice, koliko se zna, nije imao
znanja o tome. Me|utim, o [ari}u }ete ~uti
samo rije~i hvale ~ak i od skeptika koji su
se navodno li~no uvjerili u njegove sposob-
nosti. Re}i }e kako je Edib [ari}, ~udom ili
{ta ve}, izlije~io mnoge i da je po{tenja~ina
kakvog nadaleko nema.
Edib [ari} ro|en je 1961. godine u
Pazari}u, nadomak Sarajeva. Iz prijerat-
nih godina ljudi ga pamte po jednoj od
YUTEL-ovih emisija iz 1991. godine.
EDIB [ARI]
Privatni fakultet za budu}e menadère
samo je jedna od djelatnosti Centra za
komercijalni menad`ment (CKM) u ulici
Kneza Domagoja u Mostaru. Edib [ari}
nam je rekao da je samo jedan od suvlas-
nika a CKM je registriran kao dru{tvo sa
ograni~enom odgovorno{}u, ali za brojne
djelatnosti, od edukacije budu}ih stru~ -
njaka za komercijalni menad`ment,
te~ajeva za turisti~ke vodi~e do pruànja
konsultantskih usluga za budu}e vlasnike
privatnih firmi. Na zvani~noj web stranici
CKM-a navedeni su sponzori firme,
Hercegovina osiguranje, HT Mostar,
Miccolo, Minipex, Pincom i Spring iz
Mostara.
RATNIK, TRAVAR, BIZNISMEN
Iscjelitelj ari suvlasnik je
mostarskog fakulteta za
komercijalni menadment
POD VIDEO NADZOROM

Ku}a Ediba [ari}a u mostarskoj
ulici Bra}e [ari}a ogra|ena
visokim zidom
POD VIDEO NADZOROM
Ku}a Ediba [ari}a u mostarskoj
ulici Bra}e [ari}a ogra|ena
visokim zidom
ZNANJE JE IMANJE
Edib [ari} suvlasnik je
mostarskog privatnog fakulteta za
komercijalni menad`ment
ZNANJE JE IMANJE
Edib [ari} suvlasnik je
mostarskog privatnog fakulteta za
komercijalni menad`ment
ZABORAVLJENA
BIOGRAFIJA
Ratna fotografija Ediba [ari}a
snimljena na Igmanu
ZABORAVLJENA
BIOGRAFIJA
Ratna fotografija Ediba [ari}a
snimljena na Igmanu
[ari}a je kao gosta u studiju tada{nji ured-
nik i voditelj YUTEL-a Goran Mili}
najavio kao najmla|eg i najuspje{nijeg
direktora jedne privatne jugoslovenske
firme. Mada je poslovni uspjeh privatne
firme, sredinom 91., kada se rat skoro
mogao namirisati, bio fenomen, niko se
danas ne sje}a o kojoj je firmi bila rije~.
Naga|a se tek da je bio na ~elu jednog od
tada{njih predstavni{tava Lade. Prijeratni
student op{tenarodne odbrane vaìo je u
to vrijeme i za mladog zakletog komu-
nistu. S po~etkom agresije na Bosnu i
Hercegovinu, me|u prvima se dobro-
voljno na{ao u organizaciji odbrane.
Najprije se priklju~io slavnoj igmanskoj
jedinici êdini vukovi, nazvanoj po
njenom komandantu êdomiru êdi
Domuzu, posthumno odlikovanom
Zlatnim ljiljanom. U svojoj knjizi Sjena
nad Igmanom, nekada{nji komandant
Takti~ke grupe Igman Mirsad ]ati}
ûperak [ari}a spominje u nekoliko
navrata kao jednog od bliskih saradnika.
Sudjelovao je u klju~nim operacijama u
odbrani Igmana, odnosno Sarajeva, te u
akciji osloba|anju Trnova u ljeto 1992.
godine. [ari} je svog terenca ustupio
Mirsadu ]ati}u i ratnom komandantu na
Igmanu Fadilu \ozi kada su u augustu
92. krenuli prema Grepku. Pod jo{ neraz-
ja{njenim okolnostima \ozo je ubijen a
]ati} ranjen. Neposredno nakon ovog
doga|aja [ari} je uhap{en u Hercegovini i
preba~en u Kazneno-popravni zavod
Zenica, gdje ga je tada{nji na~elnik CSB-a
Zenica Asim Fazli} ispitivao o okolnosti
pogibije Fadila \oze te o novcu koji je
nakon njegove smrti netragom nestao.
Pred kraj rata Edib [ari} pojavljuje se i
kao jedan od svjedoka na su|enju Seadu
Reki}u, osumnji~enom za saradnju sa
KOS-om i opstruiranje deblokade Sara -
jeva. Sredinom rata, Edib [ari} odlazi u
Jablanicu na novu du`nost. Tamo je oku-
pio jedinicu za posebne namjene
Igmanski vukovi koja je operirala po
hercegova~kom rati{tu. Nakon Jablanice,
gdje je proveo i dvije prve poslijeratne
godine, stiè u Mostar. Njegove neka-
da{nje kom{ije u Pazari}u kaù kako ga
nakon rata vrlo rijetko vi|aju. Vide ga
samo ponekad vikendom kada do|e kod
roditelja i dok iz svog crnog ameri~kog
Chryslera parkiranog u avliji pre|e u
ku}u.
SLU@BENI TRAVAR VRHU[KE SDA
Iscjelitelja, proro~ica, hodà koji skidaju sihire na stotine je u
Bosni i Hercegovini. Imenima ljudi sa ~udnovatim mo}ima vrve
novinski stupci, internetske stranice. Ovisnost o duhovnim
u~iteljima i iscjeliteljima koji posebnim metodama, ljekovitim bil-
jem, izgovaranjem molitvi iz svetih knjiga ili posebnim ritualima
tjeraju bolest kroz historiju se pokazala kao pojava kojoj su mnogi
podlegli, od velikih ratnika, kraljeva, do nesretnih ljubavnika. No,
sli~no je i danas. Nancy Reagan, supruga biv{eg ameri~kog pred-
sjednika Ronalda Reagana, svojevremeno je izjavila kako njen
suprug niti jednu odluku nije donosio bez prethodnog savjeta
astrologa. Prije nekoliko godina Slobodna Bosna objavila je pri~u
o babi Stani, savjetnici Radovana Karadì}a, od koje se nije
odvajao tokom rata. Stana je posve}ivala zemlju prije nego bi srp-
ski vojnici krenuli u osvajanje i vjerovalo se kako su za razliku od
Srebrenice Krajinu izgubili jer Stana prethodno nije svojim krstovi-
ma posvetila zemlju. Zanimljivo je da je Karadì} za skrivanje od
ha{kih istraìtelja, ali i na~in kako da javno hoda Beogradom i
zara|uje novac, odlu~io kreirati identitet beogradskog nadriljekara
Dragana Dabi}a. Koliko je u julu 2008., kada je uhap{en, javnost
bila {okirana ~injenicom da se ispod duge sijede kose i brade skri-
vao lik ha{kog optuènika sa Pala, toliko je bila zgroèna meto-
dama koje je tokom lije~enja koristio Dabi} ali i njihovom popu-
larnosti (konzumiranje urina za bolju potenciju). Jedna od trenutno
popularnijih srbijanskih iscjeliteljki je misteriozna vra~ara koja lije~i
uz pomo} te~nosti iz placente. U sam vrh popularnosti lansirala ju
je ispovijest Robina van Persieja, nogometa{a Liverpoola, koje-
mu je navodno lije~enjem spasila karijeru. Poput biv{eg bosansko-
hercegova~kog vojnika Ediba [ari}a, u Hrvatskoj je jedna od
najpoznatijih iscjeliteljki Fatima Tomi~i}, rodom iz Maglaja. Ona je
bila pripadnica Hrvatske vojske a nakon rata posvetila se lije~enju
du{evnih boli. Kroz njen Centar za pobolj{anje kvaliteta ìvota
prodefilirale su stotine poznatih Hrvata. Bosna i Hercegovina je
prije nekoliko godina, tako|er, dobila jednu od prvih poliklinika
takve vrste. U Ka}unima kod Fojnice {ejh Mesud efendija
Hadìmejli}, koji vaì za jednog od najuvaènijih duhovnih isc-
jelitelja, na drugom je spratu svoje tekije otvorio privatnu hasta-
hanu (tur. bolnica) Mesudiju, u kojoj ljude lije~i od poroka i
du{evnih bolesti.
POSLIJERATNI IZBAVITELJI
Zaluenost misticizmom i parapsihologijom
IZLAZ IZ KRIZE
Sulejman Tihi} je postoperativno
lije~enje potpuno prepustio
mostarskom travaru [ari}u
IZLAZ IZ KRIZE
Sulejman Tihi} je postoperativno
lije~enje potpuno prepustio
mostarskom travaru [ari}u
BIJEG OD STVARNOSTI
Popularna hrvatska isceliteljka
Fatima Tomi~i} sa pacijentom
P
raunuk Josipa Broza Tita i sin
Svetlane Broz, tridesetogodi{nji
Ivan Golubovi}, diplomirani me -
nadèr koji ìvi u Beogradu,
ispri~ao nam je svoju potresnu
ìvotnu ispovijest. Ivan govori o paklenom
djetinjstvu koje je proveo sa mamom i
o~uhom koji su ga brutalno tukli i psihi~ki
maltretirali. Svetlana Broz je, prema nje-
Pi{e: MIRHA DEDI]
Golubovi, praunuk Josipa Broza Tita i sin
e Broz, u okantnoj ispovijesti za nae novine
va sve okrutnosti svoje majke, viegodinja
matina iskustva s njom, objanjava njene
jske malverzacije i bogaenje preko humani-
ganizacije Gariwo u Sarajevu, kao i prodaju
nski vrijedne imovine Brozovih na Dedinju
OJA MAMA SVETLANA, BEZDU
ima, potezala pi{tolj i fizi~ki
svog oca @arka Broza koji je
a{titi unuka i unuku Sonju.
njegova majka nema moralni
e bavi humanitarnim radom u
egovini i da to ~ini isklju~ivo
lne koristi.
am 4. maja 1979. godine i
ne ~itavo detinjstvo, dok sam
m Svetlanom Broz, provodio
cve}a, polaganjem venaca
Josipu Brozu Titu.
Roditelji su ìveli u malom stanu ispod
Dedinja. Moj deda @arko Broz, sin Josipa
Broza, ìveo je u ku}i na Dedinju. Kada
sam se rodio, on je dozvolio da se u
dvori{tu u kome je on ìveo adaptira
konju{njica, zapravo izgradi nova ku}a u
koju smo se mi posle preselili. Ku}u od 180
kvadratnih metara je izgradila tada{nja
JNA, a moja majka je zauzvrat vojsci
ustupila stan u kojem je do tada ìvela.
Dràva je bila vlasnik te ku}e, kao i ku}e u
kojoj je ìveo deda i 40 ari zemlji{ta na
majka je zabranjivala da imamo kontakte s
ocem. U me|uvremenu se preudala dva
puta, a izme|u zvani~nih brakova imala je
veliki broj veza. Svi ti mu{karaca dolazili i
spavali u na{oj ku}i. Posle oca mama se
udala se za Jaroslava Sudìja, gastroen-
terologa iz Sarajeva, koji je bio znatno stari-
ji od nje i pretpostavljam da nije vi{e ìv. S
njim je ìvela nekoliko godina. Nakon
razvoda, udala se za Dragana Popovi}a,
kamermana RTS-a iz Valjeva koji se uselio
u na{u ku}u. Moj ìvot sa majkom i
o~uhom bio je pakao, majka me je tukla
~ime je stigla, a o~uh joj je pomagao.
SVETLANA TUKLA SINA,
OCA I MAJKU
Svetlana Broz je toliko bila brutalna
prema sinu i toliko ga je fizi~ki i psihi~ki
maltretirala, da je on sa trinaest godina
odlu~io da pobjegne od ku}e.
Maltertirala me je fizi~ki u tolikoj meri
da bi sa dana{njeg stanovi{ta odgovarala za
nasilje u porodici. Bila je toliko agresivna
da sam ja ~esto imao modrice i posekotine.
U {koli sam lagao da sam pao sa drveta. To
je bila prekomerna upotreba sile prema
ro|enom detetu. Njen otac @arko, a moj
deda, koji je ìveo svega deset metara od
nas i sve to gledao, poku{avao je da me
za{titi. Me|utim, nije vredelo. Mislim da je
on nju prvi put u ìvotu istukao kada je
imala trideset i ne{to godina zbog toga {to
ona vr{i nasilje nad nama. Pored toga {to su
tukli mene, njih dvoje su tukli dedu i babu.
Potezali su u dvori{tu pi{tolj na njih i to sve
na na{e o~i. De{avale su se toliko jezive
BODNA BOSNA 35
HUMANITARKA
Svetlana Broz
je veliki postratni
profiter, obogatila
se na nesre}i
naroda koji ìve
u BiH
LA@NA ILI ISTINSKA
DOBROÎNITELJKA
Svetlana Broz predsjednica je NGO
Gariwo, ~iji je cilj odavanje
priznanja hrabrim ljudima koji su
se suprotstavili torturi i ubistvima
LA@NA ILI ISTINSKA
DOBROÎNITELJKA
Svetlana Broz predsjednica je NGO
Gariwo, ~iji je cilj odavanje
priznanja hrabrim ljudima koji su
se suprotstavili torturi i ubistvima
ednu re~enicu koju pamtim i

Sine, neka te sre}a prati, ali
s s tvojom majkom je nikakav
Svetlana Broz vratila s puta,
avila svog biv{eg muà da joj
o sina. Me|utim, policija je
nanja da je Ivan dobrovoljno
kod oca.
ZA IMOVINU VRIJEDNU
IRI MILIONA EURA
m da ìvim kod oca. On je
m se {kolovao. Deda @arko i
1995. godine, ali nikada nisu
orili s njom. Ja sam dedu
}ivao. Deda je u me|uvre-
o od dràve ku}u na osnovu
ava. Tako|e ku}u u kojoj smo
a je mama sa svojim tada{njim
anom i to za pet hiljada mara-
kon otkupa oni su se razveli.
ao u Sud i traìo pola ku}e jer
ljena dok su bili u braku. Sud
o pola ku}e, a deda @arko
ugovor sa sinom Jo{kom o
zdràvanju, kojem je zauzvrat
ku}u. @arko je ina~e ima
iz tri braka, pri tom Jo{ko i
deca iz istog braka.
kome ja deda @arko ostavio
moja majka Svetlana pokrenu-
u}e tu`be i angaòvale mnoge
o bi dobila pola dedine ku}e.
e smrti, u ku}u se preselio
om suprugom Jelenom. Ku}a
zi tridesetak metara od rezi-
j je ìveo Slobodan Milo{evi}
rodicom. Svetlana je sa svima
biv{im muèm kome je pripa-
sa bratom za dedinu ku}u.
a njoj treba sve da pripadne.Ti
jali sve do 2007. godine kada
te.
1999. godine, neposredno
ombardovanje tada{nje Save -
e Jugoslavije, Svetlana Broz
dolazi u Sarajevo gdje promovi{e svoju
knjigu Dobri ljudi u vremenu zla. U
Beogradu u ku}i na Dedinju ostavlja samu
sedamnaestogodi{nju k}erku Sonju.
U vreme NATO bombardovanja zvala
me je sestra Sonja i kazala da je mama
oti{la u Sarajevo da ìvi i da se ona sama u
toj ku}i na ose}a nesigurno jer u nju ~esto
dolazi o~uh. Pored toga, neposredno pored
na{e ku}e na Dedinju padale su bombe.
Majka je oti{la u Sarajevo kada je osetila da
sa svim prijateljima i sa najuòm familijom
ima jako lo{e odnose, zapravo da niko vi{e
ne}e s njom da popije kafu. U BiH je pro-
movisala knjigu, za koju tako|e postoje
neke sporne stvari. Ona tvrdi da je te
potresne pri~e skupljala u BiH gde je
odlazila dok je rat trajao, {to je neta~no.
Sve je to skupila nakon zavr{etka rata u
BiH, ali tom knjigom ona je otvorila sebi
medijska i politi~ka vrata u Bosni i
Hercegovini. Smjestila se u ku}u njenog
ro|aka u Hadì}ima, koji ina~e ìvi u
Australiji. Preko interneta sam pratio
de{avanja u BiH i video da je mama osno-
vala Humanitarnu nevladinu organizaciju
Gariwo. Sada u okviru nje ima fondaciju
koja se zove Imam petlju.
TAJNA SARADNJA SA
MIROSLAVOM MI[KOVI]EM
Sve je to jako lepo, samo da to radi
osoba koja ima moralno pravo da se bavi
tim poslom, da ne radi osoba koja je
najvi{e zla nanela svojoj porodici, svom
ocu, majci, bratu i sinu. Ja èlim da
ukaèm ljudima u BiH kakva je moja
majka i da ona nema moralno pravo da drì
predavanja {irom BiH i {irom sveta. Istina
je da ona izuzetno inteligentna i obrazo-
vana osoba. Dvadeset godina bila je kardi-
olog na VMA, bavila se ùrnalistikom, i
mogu slobodno da kaèm da je to jedan
intelektualni monstrum. Me|utim, verujte
mi da sve to radi isklju~ivo zbog velike
materijalne koristi.
AO BREND: Moja majka Svetlana eksploatie brend koji je njen deda
vojim delovanjem i to unovava na nesrei drugih ljudi. Prezime Broz je
BiH i ona je toga dobro svesna
avila humanitarnim radom u
na Broz je preko uglednih
dvokata poku{avala da dobije
drugoj polovini svoje ku}e i
d o~evom ku}om koja je pri-
bratu Jo{ki. Ukupna trì{na
vrijednost te dvije ku}e za zemlji{tem od 40
ari bila je ~etiri miliona eura. U me|uvre-
menu Jo{ka se razveo od supruge Jelene,
kojoj je prepisao pola ku}e, a ona je svoj
dio odmah prodala. Sredinom 2004. godine
uz pomo} posrednika, nakon trinaest godi-
suprugu Draganu Popovi}u rekao sam da
moè slobodno da koristi ku}u, jer pola pri-
pada njemu, a ima dovoljno mesta za sve.
Me|utim, on je rekao da mora sa
Svetlanom da se dogovori da se ta ku}a
proda. No, majka je smatrala da cela ku}a
pripada njoj i da sama treba da je proda. Ja
sam joj poku{avao da objasnim da je to
nemogu}e. U me|uvremenu pojavljivali su
se zainteresovani kupci koji su dolazili da
gledaju ku}u i traìli da se svi sudski
sporovi povuku kako bi mogli da je kupe.
Ona je traìla dva miliona eura za njen deo
ku}e, odnosno milion za trì{nu vrednost
ku}e i milion joj je po njenom mi{ljenju
moralno pripadao, kao nadoknada za {to
ono {to joj je biv{i mu` na prevaru oduzeo.
U jednom trenutku za ku}u se zaintereso-
vao Miroslav Mi{kovi}, vlasnik Delte, koji
je hteo da kupi obe ku}e kako bi raspolagao
celim tim placem. On je slao svoje
advokate u Sarajevo privatnim avionima
koji su pregovarali sa mamom, tako|e slao
avion po nju. Me|utim, ona je njegove
ponuda odbijala, jer nije htela da ta prodaja
bude obavljena direktno sa Mi{kovi}em ili
bilo kojim njegovom kompanijom, kako je
neko ne bi prozivao da je ku}u prodala
Mi{kovi}u. Sugerisala mi je da se raspitam
da li postoji mogu}nost da prodaja bude
obavljena tako da ona dobije novac ali da se
Mi{kovi} na neki na~in ne pojavljuje. Tako
je i bilo. Advokati Miroslava Mi{kovi}a
prona{li su model kako da to izvedu.
Pojavio se Neboj{a [aranovi}, koji je dugo
godina bio predstavnik Mi{kovi}eve Delte
u Rusiji, ali se u me|uvremenu izdvojio i
postao predstavnik firme Kapa star limited.
To je firma sa Kipra koja ima svoje pred-
stavni{tvo u Beogradu, ali ima i svoju firmu
na Devi~anskim ostrvima, koja je opet vlas-
nik firme Jucel, koja je registrovana u
Beogradu, ~iji je direktor Adem Hamza. Taj
Hamza je do{ao i izvr{io kupovinu. Dragan
Popovi}, Svetlanin biv{i suprug, 2007.
godine odlu~io je da svoj deo ku}e proda
za 700 hiljada eura. Mama je traìla dva
miliona, a na kraju je pristala da joj se
isplati milion eura, ali da u ugovoru stoji da
joj se 800 hiljada ispla}uje po osnovu
imovine, a 200 hiljada eura po osnovu
povla~enju tu`be prema bratu Jo{ki za
drugu ku}u, kako bi bila moralno zadovolj -
ena. Tako je 30. maja 2007. godine u
BODNA BOSNA 37
nog sina Ivana, trudila se da
isti~ki disident. Druìla se sa
m tada{njih disidenata koji su
vega onog {to je njen deda
a ìvota radio.
ku}u ulazili su svi sem
Milo{evi}a i Zorana \in|i}a.
osi}, Vojislav [e{elj, Dra -
novi}, Vuk Dra{kovi} bili su
j ku}i. To je bila ekipa iz Kluba
koju je ona okupljala. Vladika
ilaret ~uvao me je kada sam
ega svi prozivaju da je pop
Milo{evi}a, ali on je mene
nozi dok sam bio mali. Ona
objasnila za{to i kako je bila
tva. U ku}u je dolazio i Du{an
biv{i ministar policije, kome je
ala nakit svoje majke. Mnogo
o od bake. To je bio izuzetno
Ostale su i neke Titove stvari,
ove tabakere koje je dobio od
Staljina i mnoge druge stvari koje imaju
neprocenjivu vrednost. Sve tlana je sve to
prodavala kada bi joj zafalilo novca, kaè
Ivan Golubovi}.
RASPRODAJA PORODI^NOG BLAGA
Kada god bi joj zatrebalo
novca, Svetlana Broz je prodavala
skupocjeni nakit Brozovih
RASPRODAJA PORODI^NOG BLAGA
Kada god bi joj zatrebalo
novca, Svetlana Broz je prodavala
skupocjeni nakit Brozovih
jcarskoj. Od tog novca sinu

onila 67 hiljada eura kako bi
dio krov nad glavom.
ana do{ao je njen advokat i
j ra~una u banci. Posle toga
vi{e nikada nije javila. Nikada
asno zbog ~ega mi ona nije
Zahvalio sam joj se i rekao
{to mogu da kupim. Zaista
ao ni{ta, ali sam pretpostavlj -
}e ostaviti na ulici. Podigao
a novcem koji mi je dala kupio
du.
ja verujem da ona nikome u
da je prodala ku}u Mi{kovi}u
unima ima malo bogatstvo.
kome ne}e ni priznati jer ona
vi dobrotvora, humanitarnog
miri ljude i nacije {irom plane -
a humanost, za mir u Gazi, za
. To je èna koja od tog svog
svih ovih godina, vrlo lepo
o uzmite listu svih njenih
tim listu svih fakulteta u
na kojima drì predavanja za
eura, pa svih me|unarodnih
zatim vlada mnogih dràva,
om koji od kojeg tako|e dobi-
d OHR-a je, recimo, pre neko-
obila dva dìpa. Sigurno znam
odala 2006. godine. Sva ta silna
drì po stranim ra~unima, a u~i
osne i Hercegovine da se ne
ama, da se ne dele po novcu,
dobre i lo{e. Moja majka je za
postratni profiter i bogati se na
og broja ljudi u BiH. Prosipa
pamet kaka do rata nije treba-
o`da ljudi u BiH to ne vide, jer
manipulator ume to da sakri-
kom manipulacijom re{ila sve
me i finansijski se zbrinula za
m dolazio u situaciju da me
{to nemam kontakt s majkom
ivna èna, dobra du{a, ona je
nije tako! To {to ona radi je
klo i beskrupulozno. Ja sam
eset godina sve to sa`vakao i
a to moram da kaèm ne~ijim
i nekim klincima sa kojima
{e. Mislim da ta osoba ne
ma toliki uticaj u dru{tvu na
imena koje je dobila po ro -
na to moralno pravo.
Ivan tvrdi da njegova majka nije
otjelotvorenje dobra. Dok na ra~unima ima
oko 1,5 miliona eura, ona ìvi u ro|akovoj
ku}i u Hadì}ima koju je adaptirala, renovi-
rala i ne èli da iza|e iz nje. Traìla je od
svog ro|aka koji ìvi u Australiji da je
proda po bagatelnoj cijeni, na {ta on nije
pristao i tuìo je Kantonalnom sudu u
Sarajevu {to mu uzurpira imovinu.
Ja sada prvi, a verovatno i poslednji
put u ìvotu razgovaram sa novinarom na
ovu temu. Mo`da }e neko pogre{no da
shvati ovo moje istupanje, da sam mo`da
ljut {to nisam dobio vi{e novca od majke.
To zaista nije tako. Ja nisam ni{ta o~ekivao
od nje, otac me {kolovao, zavr{io sam
fakultet, imam dobar posao i ne zavisim ni
od koga. înim ovo da mi sutra niko ne bi
kazao za{to to nisi rekao. Evo ja sad imam
petlju, mo`da je do sada nisam imao i ho}u
da kaèm istinu, zaklju~uje svoju ispovi-
jest Titov praunuk Ivan.
Povodom te{kih optu`bi sina na njen
ra~un kontaktirali smo Svetlanu Broz i
zatraìli njen komentar. O svom privat-
nom ìvotu ne govorim u medijima, pa
makar ga i pljuvala i deca koju smo nekad
pravili, kratko je kazala.
MIKOVI U VILAMA
BROZOVIH: Ja verujem
da Svetlana nikome u BiH
nije rekla da je prodala
kuu Mikoviu i da na
raunima ima malo
bogastvo
ZAUSTAVLJENI NA VRATIMA RAJA
Porazom u doigravanju kvalifikacija od Po
nogometna reprezentacija mogla kona
prvenstvo; na novinar analizira uzro
nacionalnog tima koji i nije mogao re
bolnim otrenjenjem o
ZBOGOM,
Kraj kralja svih ubleha
BiH ima sjajnu reprezentaciju, ukoliko }
ZAVR[ETAK PUTA OPSJENARSKOG [ARMERA
ortugala ugaena je nada kako bi naa
ano otii na Svjetsko nogometno
oke poraza i otkriva javaluk oko
ezultirati drugaije do porazom i
d nerealnih snova
AFRIKO
a - ]ire Blaèvi}a
}e je voditi ozbiljan i sustavan stru~njak
N
a ono malo autoputa koji od
Zenice vodi ka Sarajevu kolona
automobila, koja se sa Bilinog
polja kretala ka glavnom gradu,
negdje u srijedu iza pono}i, blizu
Breze, gazila je odba~enu zastavu BiH.
Poderana i prljava lelujala je me|u to~kovi-
ma automobila razo~aranih navija~a, bila je
slika jada i o~aja nakon utakmice baraà
protiv Portugala. Nakon poraza se na sve
gleda druga~ijim o~ima. Kada se pobijedi
Estonija, tada ni Bilino polje ne izgleda
oronulo i jadno, tada i ne smeta toliko {to se
na tribinama nakrca nekoliko hiljada ljudi
vi{e nego {to na stadion moè stati, {to
pozivnice za loè dobije ko god ho}e pa
inozemnim novinarima ska~e nad glavom
dok poku{avaju napraviti izvje{taj sa utak-
mice.
Kada se pobijedi Armenija, onda ni sala
za press konferencije ne izgleda kao sobica
preslikana iz @ivota radnika, filma
Miroslava Mandi}a. No, kada se sve ras-
padne, kada nade o odlasku na Svjetsko
prvenstvo prospu poput zrnevlja nakon gola
Portugala, tada shvatimo kako smo zapravo
u rupi iz koje nam spasa nema jo{ zadugo. I
za to nam nije kriv Dodik ni me|unaro-
dni mo}nici, krivi smo mi {to smo
dopustili da nam nogometom upravlja
{a~ica baraba koja za petnaest godina
nakon rata nije napravila niti jedan stadion,
kriva jer nemamo kvalitetnog terena za
treniranje, nemamo, kona~no, ozbiljan
Savez, imamo napirlitanog predsjednika
Saveza, izvjesnog Sulejmana ôlakovi}a,
za kojeg niko iz izborne baze nije siguran
kojim se sportom za ìvota bavio.
Do srijede nave~er imali smo selektora
koji je u i oko nogometne reprezentacije
zatekao cirkus u koji se, sa svojim opsje-
narskim voluntaristi~kim {armom, savr{eno
uklopio. I tim je {armom potpalio nadu
kako se improvizacijom moè napraviti
rezultat. No, nogomet je okrutan i egzaktan
sport, lopta vra}a samo ono {to joj se dugo
i bri`ljivo daje. Stoga pri~a o Miroslavu
Blaèvi}u, selektoru reprezentacije BiH, i
nije mogla druga~ije zavr{iti nego onako
kako je okon~ala pri~a Blaà Sli{kovi}a.
Porazom i bolnim otre`njenjem.
PROMUKLI BOJNI POKLI^
Budimo iskreni, bara` je iza nas, pa
moèmo pri~ati bez straha da nas se optuì
za razbijanje atmosfere i ugroàvanje
nacionalnog interesa. Petnaest mjeseci pod
tepih se skrivao sav prljavi ve{, uvodile se
samocenzura, guralo se ohrndalog Blaè -
vi}a po svaku cijenu, sve kako bi se
kona~no oti{lo na Svjetsko prvenstvo. No
sada treba re}i kako je jedini i isklju~ivi kri-
vac za poraze u baraù Miroslav ]iro
Blaèvi}. Blaèvi}u bi, obzirom na godine i
iskustvo u nogometnom svijetu, trebalo biti
jasno kako povik Jeb... }u majku Portugalu
na press konferencijama moè fascinirati
samo novinarske {arlatane koje samo zani-
ma kako da sa njim popiju pi}e, dobiju dres
i besplatno otputuju na utakmice repre -
zentacije. Ozbiljan, studiozan trener poput
Carlosa Queiroza na to se ne obazire, on
ode u Njema~ku pa na licu mjesta prostudi-
ra igru i pona{anje klju~nih bh. igra~a u
Doajen ex- jugoslovenskog sportskog
novinarstva, ugledni novinar Sportskih
novosti Branko Stipkovi} napisao je
izvanrednu reportaù o utakmici u Lisa -
bonu i onome {to se de{avalo oko nje. Na
dvije strane tog hrvatskog sportskog
dnevnika napisan je tekst koji bi mogao biti
primjer na fakultetima kako se pi{e sportska
reportaà. Naravno, Stipkovi} je suvi{e
ozbiljan novinar kako bi se bavio insinuaci-
jama i izmi{ljotinama, no i takav nije bio po
volji Blaèvi} i nekolicini ovda{njih novi -
nara koji ga prate u stopu, koji aplaudiraju
na konferencijama za {tampu kada
Blaèvi} opsuje i ispali nekoliko izblijed-
jelih parola. Stipkovi} je jedini od tridesetak
novinara koji su bili u Lisabonu napisao
kako je Fahrudin Pjani}, otac Lyonovog
dragulja Miralema, traìo razgovor sa
Blaèvi}em, da vidi za{to ]iro sustavno
ignorira ovog nogometa{a. Kada se vrati
ku}i nakon reprezentativnih priprema,
treba mi sedam dana da ga psihi~ki vra-
tim, pri~ao nam je Fahrudin no} prije
utakmice u Lisabonu. Samo èlim znati
za{to se igra~a koji, po ocjenama fran-
cuskih novinara, uni{ti Liverpool, koji
odigra najbolji me~ u historiji francuske
lige, poniàva zagrijavanjem u 86. minu-
ti, pojasnio nam je Pjani}, kojeg je Munib
U{anovi} nakon dugog razgovora uvjerio
da razgovor s Blaèvi}em ostavi nakon
baraà. Pjani}u starijem je, ba{ kao i
svima koji znaju pone{to o nogometu,
jasno kako Misimovi} i Pjani} moraju igrati
u ovom timu. Igra~ kojem se zbog talenta
klanja pola Evrope, kome je Manchester
City ponudio devet miliona funti, a Chelsea
bio brì pa napravio dogovor za transfer u
idu}oj sezoni, mora imati mjesta u
po~etnoj postavi. Trener svih trenera
morao je imati ideju kako bi mu trebala
funkcionirati tako sastavljena vezna linija.
Ba{ kao {to su zajedno mogli igrati Aljo{a
Asanovi} i Zvonimir Boban za Hrvatsku
1998. godine.
MIRALEM PJANI], ÛDESNI BOSANSKI IGRA^
Gdje god budem igrao, bh.
reprezentacija mi je najvanija
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILIÎ]
LIDER NOVE BH. GENERACIJE
Miralem Pjani} je i zvani~no
najbolji mladi igra~ na svijetu
utakmici Hoffenheim Wolfsburg. Blaè -
vi} za to vrijeme s Halidom Be{li}em i
Enisom Be{lagi}em igra monopola u
Sarajevu.
Queiroz je sa svojim suradnicima do u
detalje na desetak utakmica prostudirao
na{e nogometa{e. Blaèvi} ih nije pratio
~ak ni u utakmicama Lige prvaka, koliko
me je strah da se ne povrijede ne smijem ni
gledati, njegovo je poja{njenje apsolutne
nezainteresiranosti za svoj posao. No, ma
koliko portugalski navija~i zvi`dali
Queirozu, nije slu~ajno on bio trener
Manchester Uniteda i Reala, a Blaèvi}
{vicarskog Veveya ili zagreba~kog
Dinama. Zbog toga smo jedina repreze n -
tacija koja je izgubila obje utakmice baraà.
U Lisabonu je Blaèvi} izgubio utakmicu
svojom dogmatskom tvrdoglavo{}u,
neraspoloènog Misimovi}a nije htio
mijenjati sve do desetak minuta do kraja,
tako|er ni premorenog Muratovi}a.
Naravno, Zvjezdan i Samir krvavo su su
zaduìli ovu reprezentaciju svojim igrama,
no ulog je bio previ{e veliki, milionski, da
bi se nekoga trpilo samo zbog kredita. Pola
sata nakon me~a, kada smo ga pitali za{to
nije mijenjao na vrijeme, za{to nije
Bajramovi}em i Pjani}em upumpao snagu
u vezni red, Blaèvi} je potpisnika ovih
redova, novinara Federalne televizije i
Oslobo|enja proglasio zlonamjernima,
ru{iteljima reprezentacije. No, nije odgovo-
rio na ta dva pitanja koja su zapravo jedina
bila va`na. Bitnije mu je bilo vrije|ati nov-
inara Slobodne Bosne po povratku u
Sarajevo, {to pokazuje da ni godine u [vic-
arskoj nisu pomogle njegovom odgoju. U
Zenici je, izmjenom na poluvremenu,
napravio karambol dokazav{i tvrdnje svojih
kolega kako Blaèvi} nije stru~njak niti
takti~ar, nego samo dobar motivator. No,
rat je davno pro{ao, pokli~i o borbi za
napa}enu domovinu, osvetu za sru{ene
ku}e i zarasla polja rijetko koga vi{e mogu
motivirati da da od sebe vi{e nego {to
moè. Drugo je poluvrijeme morao igrati
strpljivije, trebao nam je samo jedan gol, no
izmjenom Harisa Medunjanina i ubacivanj -
em Zlatana Muslimovi}a kao tre}eg napa-
da~a, ostavio je preveliku rupu u veznom
redu da Portugalci, dobri kakvi ve} jesu,
takav poklon ne bi znali iskoristiti, nakloni-
ti se i re}i hvala.
PUTUJU]I CIRKUS MONTY ÔLAKOVI]A
Bara` sa Portugalcima izgubljen je u
Lisabonu, mo`da jo{ i ranije, na sara-
jevskom aerodromu. Hotel Mariott u pred-
gra|u Lisabona ta je dva dana bio baza
reprezentacije BiH, ali i okupljali{te {aro-
like galerije likova kojima nije ni slu~ajno
bilo mjesto blizu na{ih reprezentativaca.
No} uo~i i nakon utakmice hotel su posjetili
Sergej Barbarez, Elvir Boli}, Emir Granov,
brazilski golgeter Mario Jardel sa svojim
agentom Dinom Pa{ali}em... Svi su do{li
kako bi pozdravili na{e igra~e, Jardel, tri
puta Zlatna kopa~ka Evrope preklinjao je
da mu neko pokloni dres reprezentacije
Bosne i Hercegovine. U Lisabonu je
Miroslav Blaèvi} mla|i, koji je tamo na
ekskurziju poveo sa sobom nekolicinu svo-
jih prijatelja, sebi davao za pravo da
odre|uje novinarima {ta se o njegovom ocu
smije napisati a {ta ne. U Lisabonu smo
saznali i kako je Blaèvi} junior, kome je
jedina funkcija u reprezentaciji da bude
]irin sin, zvao agente nogometa{a nakon
{to bi ovi potpisali ugovore, da protestira
za{to se prilikom transfera nije njega kon-
sultiralo. Naàlost, svi su se oni, zajedno sa
~elnicima Nogometnog saveza, tiskali u
dru{tvu polusvijeta za koji niko nije mogao
sa sigurno{}u kazati kako su uop}e dobili
priliku putovati u istom avionu sa
reprezentacijom. No, oni su dobrodo{li, oni
su prijatelji reprezentacije, za razliku, reci-
mo, od potpisnika ovih redova kojem je
predsjednik NS BiH, Sulejman olakovi},
ljutit zbog ~lanka u pro{lom broju Slobodne
Bosne, preko posrednika, jer nema
hrabrosti bilo koga pogledati u o~i i izravno
re}i ono {to misli, poru~io kako }e mu
zabraniti ulazak u avion na povratku u
Sarajevo. Neki su od ôlakovi}evih surad-
nika i{li jo{ i dalje pa prijetili fizi~kim
razra~unavanjem. Od ôlakovi}a se tako
{to i o~ekivalo, njegova netrpeljivost prema
svima koji smatraju kako je Savez ve}
godi nama traljavo vo|en, zbog ~ega je
uostalom i nagomilan dug od oko tri i po
miliona maraka, zbog ~ega nemamo niti
jednog pristojnog stadiona u zemlji, odavno
poznata. No nije od Blaèvi}a, o~ito
razmaènog u Sarajevu, gdje za godinu i
pol dana gotovo da nije bilo niti jedne
jedine kritike na njegov rad. Razumljivo,
jer uspio je u onome {to do sada nije nje-
govim prethodnicima, doteglio je
reprezentaciju do baraà, duhu kojeg je
pustio iz boce prije godinu i pol dana na
putu do Afrike stajala je jo{ samo
reprezentacija Portugala. Ali isto tako, stoji
~injenica da reprezentacija BiH pod nje-
govim vodstvom nije pobijedila niti jednu
ekipu iz gornjeg doma evropskog
nogometa. Izgubili smo do [panije dva
puta, od Portugala u Lisabonu, Turcima
smo otkinuli tek jedan bod, izgubili smo na
po~etku mandata od Bugarske u Zenici,
kasnije i od Irana na Ko{evu, blamirali se u
prijateljskom me~u sa Rijekom, kada su
reprezentativci trenirali tr~karaju}i po ste-
peni{tu hotela u kojem su spavali. No, ipak
smo do{li do baraà i to je nesumnjivo his-
ZAVR[ETAK PUTA OPSJENARSKOG [ARMERA
]IRO-VRHOVNI GUBITNIK
Porazom na Bilinom polju
reprezentacija BiH postala je jedina
selekcija koja je izgubila obje
utakmice baraà
Tuga Zlatana Muslimovi}a i Safeta Nadarevi}a
Tuga Zlatana Muslimovi}a i Safeta Nadarevi}a
Paolo Ferreira slavi
odlazak na SP
Paolo Ferreira slavi
odlazak na SP
]irino
mahanje za kraj
]irino
mahanje za kraj
Nastavak golgeterskog
posta Vedada Ibi{evi}a
Nastavak golgeterskog
posta Vedada Ibi{evi}a
Edin Dèko narednog ljeta ne}e
igrati u Ju`noj Africi
Edin Dèko narednog ljeta ne}e
igrati u Ju`noj Africi
torijski uspjeh koji je uveliko Blaèvi}eva

zasluga. No, on ne trpi kritike, taj
simpati~ni opsjenar smatra kako je samo on
gospodar svog {esnaesterca i svako novi -
narsko pitanje koje se ne uklapa u njegovo
vi|enje utakmice prihvata li~no, smatra ga
provokativnim i zlonamjernim. A rezultata
nema, tre}i bara` Blaèvi}u nije bio tre}a
sre}a, nakon Irana, pred vratima raja
ostavio je i BiH.
RED, RAD, ILI JAVA[LUK
Ipak, iako klju~ni, nepravedno bi bilo
kazati kako je Blaèvi} isklju~ivi krivac za
poraz. U posljednjih godinu dana, sve oko
nogometa{a li~ilo je na seoski teferi~, to
nije bila slika ozbiljnog nacionalnog tima.
Nedopustivo je bilo da se no} uo~i putovanja
u Lisabon reprezentativce odvede na privat-
nu zabavu u ku}u manekenke lopovske bh.
tranzicije i da se tu, u vili otetoj za pi{ljivih
14 hiljada maraka, ostane do sitnih sati.
Poniàvaju}e je bilo gledati kako igra~i u
Lisabonu ne smiju iza}i iz svojih soba jer
su ih u holu hotela, dok su ~ekali da kupe
karte za utakmicu, proganjali navija~i,
traè}i dresove, autograme, slikanje, za
rukav vukli kvazimenadèri koji su se tu
do{li ogrebati za pi}e i besplatnu ve~eru.
Bijedno se osje}ao svako ko je gledao
dolazak bh. delegacije u Mariott. Kakav
god da je, Munib U{anovi} je jo{ uvijek
generalni sekretar jednog nacionalnog
saveza i pogledi portugalskih doma}ina,
dok mu stotinjak besposli~ara skandira u
hotelu Napu{i se..., ostavili su bolan
pe~at na obrazu svakoga ko imalo drì do
sebe i svog identiteta. Ono {to sada treba
uraditi jeste ostaviti klju~nu grupu igra~a na
okupu i prona}i trenera koji }e znati kako je
ubojita Salihovi}eva ljevica, koji ta~no zna
{ta Medunjanin moè odigrati, koji ne}e
dozvoliti da se u danima priprema lobira za
jednog ili drugog golmana i da se u
reprezentaciju pozivaju igra~i samo
zato {to su ne~iji bliski prijatelji. No,
to }e biti nemogu}a misija jer niko
ozbiljan ne}e zaloìti obraz i do}i radi-
ti u ovakvim okolnostima. Na jednoj smo
strani imali Mehu Kodru, koji je traìo red,
rad i disciplinu. Na drugoj Blaèvi}a i njegov
putuju}i cirkus. Savez se odlu~io za cirkus,
jer samo u takvim okolnostima, ovako kakav
je sada ustrojen, moè funkcionirati. Neki }e
se igra~i (Berberovi}, Rahimi}, Muratovi})
nakon ovih kvalifikacija oprostiti od
reprezentacije, no ostaje talentirana grupa
igra~a kojoj se mora obezbijediti normalno
okruènje i trener koji zna postaviti igru. A to
sa ovakvim Savezom nije mogu}e napraviti.
U hotelu oko nacionalnog tima se, pred utak-
mice, vi{e ne smije okupljati kvazielita,
menadèri i jalija{i, igra~ima je potreban mir
i koncentracija kakvu nikada nisu imali. Jer
Misimovi}, Dèko, Spahi}, Pandà, Jahi},
Nadarevi}... su grumenje zlata, ljudske
veli~ine koje su svojim zna~ajem prema{ili
gabarite obi~nih nogometa{a i to je mo`da
najva`nije i najve}e {to ova zemlja danas
ima. Vi ste, momci, u Ju`nu Afriku trebali
oti}i zbog sebe, zato {to ste zlatni, pristojni i
odgojeni. Zbog nas niste, ovakvi kakvi smo
sada, zapu{teni u svakom pogledu, nismo vas
zasluìli. A za ]iru ne brinite, on }e se ve}
lako sna}i.
44
Kakav java{luk vlada u bh. repreze n -
taciji i oko nje mo`da najbolje govori i
~injenica da za{titari pred po~etak utak-
mice nisu dozvoljavali na{em najboljem
igra~u, Zvjezdanu Misimovi}u, da uop}e
u|e na stadion. Desetak minuta trajala je
prepirka i ubje|ivanje, stvar je rije{io
Salem Proli}, nekada{nji sudija, sada
uposlenik NS BiH, koji je reagirao i uveo
Zvjezdana u loù u kojoj su se ve} odavno
udobno smjestili mnogi kojima tu nije bilo
mjesta. Zapravo bilo je, ali u instituciji
zatvorenog tipa lociranoj koji kilometar
dalje od zeni~kog stadiona. Da tu`na no}
na Bilinom polju okon~a jo{ jadnije,
pobrinu la se i grupa navija~a koja se
probala fizi~ki razra~unati sa na{im
igra~ima nakon utakmice. Sukob je izbio
iz banalnih razloga, no bilo je mu~no gle-
dati nogometa{e kako se naguravaju sa
igra~ima, koji su ih pljuvali i ga|ali dok su
ovi ulazili u autobus.
MUÂN SVR[ETAK TU@NE NO]I
Poraz i tua za kraj
MU^NE SCENE U ZENICI
Kraj utakmice obiljeìo je fizi~ki sukob
navija~a BiH sa reprezentativcima

IRSKA PLA]A
IMIGRANTIMA DA
NAPUSTE ZEMLJU
Irska je, pogo|ena globalnom finansij -
skom krizom, po~ela primjenjivati poseb-
nu shemu prema imigrantima i nuditi
novac svim gra|anima koji nisu iz zemal-
ja ~lanica EU-a da napuste tu zemlju.
Ovaj projekat, koji ina~e finansira EU,
ima za cilj da ubijede strane radnike i sve
one koji su traìli azil u toj zemlji da se
vrate u svoje zemlje koje nisu ~lanice
EU-a. Ove godine, isplata imigrantima i
njihovim familijama da napuste zemlju }e
ko{tati 600.000 eura. Novac ne}e biti dat
pojedincima ve} }e shema biti realizo-
vana preko projekata i organizacija.
Procjena je da oko dvadesetak posto
stanovnika koji danas ìve u Irskoj poti~e
iz Isto~ne Evrope, Kine, Brazila i
zapadne Afrike.
EU ODOBRILO
IZRADU MI[LJENJA
O ALBANSKOM
ZAHTJEVU ZA
^LANSTVO
Zemlje ~lanice Evropske unije postigli
su dogovor da se od Evropske komisije
zatraì da po~ne s izradom mi{ljenja o
spremnosti Albanije da dobije status kan-
didata za ~lanstvo u EU. Albanija je pod-
nijela zahtjev za ~lanstvo u EU jo{ u
aprilu ove godine. Davanje mandata
Evropskoj komisiji da izradi mi{ljenje o
kandidaturi prvi je korak na dugom putu
prema ~lanstvu. Sama izrada mi{ljenja
traje oko godinu, a na temelju toga
mi{ljenja Vije}e EU-a donosi odluku o
dodjeli kandidatskog statusa i eventualno
o datumu po~etka pristupnih pregovora.
SOFIJA DOBILA
GRADONAÊLNICU
Bugarska ministrica obrazovanja
Yordanka Fandukova odnijela je pro{le
nedjelje uvjerljivu pobjedu na izborima za
gradona~elnika Sofije i tako postala prva
èna na ~elu tog grada. êtrdesetsed-
mogodi{nja Fandukova bila je kandidatki -
nja vladaju}e stranke desnog centra
Gra|ani za evropski razvoj Bugarske
EVROPA, ODMAH
U
stavni sud u Madridu uskoro bi trebao
donijeti odluku od pravnoj utemelj -
enosti Statuta prema kojem ova
pokrajina dobija jo{ ve}u autonomiju. Artur
Mas, {ef gra|ansko-liberalne CiU (Conve -
rgencia i Unio), najve}e stranke u ovoj regi-
ji, veliki zagovornik nezavisnosti Kata -
lonije, kaè za evropske medije da se {pan-
ski Sud mu~i ve} tri godine oko spomenute
odluke. Ako sud ne bude ispo{tovao
odluku katalonskog naroda, onda }emo
imati ustavni sukob u zemlji, dodaje on.
Prema mi{ljenju Masa, tre}ina stanovni{tva
èli da Katalonija postane ~lanica EU-a i
dobije samostalnost. Kako se o~ekuje,
odluka Suda bi trebala biti donesena u vri-
jeme kada oko 130 op}ina Katalonije orga-
nizira referendum o odvajanju ove bogate
pokrajine. Ipak, odràvanje referenduma
zakazanog za 13. decembar ne zabrinjava
U Kataloniji e se sredinom narednog mjeseca
odrati referendum o odvajanju ove bogate pokrajine
od panije, ali vlada u Madridu nije zabrinuta jer ovaj
potez katalonske vlasti smatra neustavnim
Treina stanovnitva eli da Kata
dobije samostalnost
KATALONSKI BISER
Katalonija ima vladu, parlament,
policiju i jezik, i gotovo 7 miliona
stanovnika a vi{e od polovine ìvi
na podru~ju Barcelone
(GERB), a podràle su je desni~arska
Plava koalicija i nacionalisti~ka partija
Ataka. Ona je osvojila 66% glasova, nasli-
jediv{i Boyka Borisova, koji je tu funkciju
napustio da bi postao premijer 27. jula.
GODI[NJICA
PLI[ANE
REVOLUCIJE
U Pragu je po~etkom sedmice obiljeèno
20 godina od po~etka takozvane Pli{ane
revolucije, kada je u talasu protesta pao
komunisti~ki reìm u tada{njoj êhoslo-
va~koj. Studenti su pokrenuli Pli{anu
revoluciju demonstracijama 17. novem-
bra 1989. godine, nakon {to su se okupili
u spomen na nekada{njeg suborca Jana
Opletala, koga su 1939. ubili nacisti. No,
sedmicu ranije pao je Berlinski zid tako
da je tada{nje okupljanje preraslo u poli-
ti~ke protestne demonstracije protiv
komunisti~kog reìma. Sedamnaesti
novembar je i u ê{koj i u Slova~koj
danas dràvni praznik.
EU ISPRED
AMERIKANACA I
JAPANACA PO
ULAGANJIMA U
ISTRA@IVANJE I
RAZVOJ
Uprkos globalnoj krizi, ulaganja kompani-
ja {irom svijeta u istraìvanja i razvoj
porasla su u pro{loj godini za 6,9 posto u
odnosu na prethodnu godinu, pokazalo je
najnovije istraìvanje Evropske komisije.
Njihov se rast ipak usporio u odnosu na
2007., kada je zabiljeèna stopa rasta od
devet posto. Rast ulaganja kompanija iz
EU-a ostao je gotovo nepromijenjen i ona
su u 2008. pove}ana za 8,8 posto, u
odnosu na 8,1 posto u 2007. Rast ula-
ganja ameri~kih kompanija u istraìvanja i
razvoj usporio se na 5,7 posto, s 8,6
posto u 2007.godini, dok su japanske
kompanije pro{le godine pove}ale ula-
ganja u istraìvanje i razvoj za 4,4 posto.
Me|u deset vode}ih kompanija u svijetu
po ulaganjima u istraìvanje i razvoj
nalaze se dvije iz EU-a, Volkswagen i
Nokia, te pet ameri~kih, (uklju~uju}i
Microsoft, General Motors i Pfizer), dok je
prvo mjesto pripalo japanskoj Toyoti.
previ{e vladu u Madridu. Za nju je njegovo
odràvanje neustavno, jer prema ustavu
[panije, samo kralj moè da raspisati refer-
endum o nezavisnosti nekog dijela zemlje, i
to na prijedlog vlade i parlamenta. Urijel
Beltran iz Republikanske ljevice Katalonije
(ERC), stranke zastupljene u vladi
Katalonije koja se, ina~e, zalaè za otcje-
pljenje ove pokrajine, pozvao je evropske
posmatra~e da nadgledaju regularnost
izja{njavanja.Ovo }e biti prvi korak ka
tome da iskoristimo na{e pravo na
odlu~ivanje i samoopredjeljenje katalon-
skog naroda, izjavio je on za {panske
medije. Podr{ka Republikanskoj ljevici
Katalonije stigla je iz inozemstva, od sepa-
ratisti~kih stranaka sa Korzike i iz Italije.
Separatisti u Kataloniji, me|utim, nemaju
ve}inu, u tamo{njem parlamentu vladaju}u
ve}inu ~ine socijalisti premijera Hosea
Luisa Rodrigesa Zapatera, Zeleni i ERC i
on nisu raspisli referendum o samoopredje -
ljenju. Katalonski parlament je ratificirao
novi pokrajinski statut 2006. godine koji
jo{ ~eka na ocjenu ustavnosti Ustavnog
suda [panije. Statut dozvoljava ovoj imu -
}noj pokrajini, ~ija ekonomija ~ini dvadese-
tak posto bruto dru{tvenog proizvoda
~itave zemlje, da zadrì ve}i dio novca
prikupljenog od poreza. Osim ve}e kont-
role nad ubiranjem poreza, Statut donosi
ve}a ovla{tenja i lokalnim pravosu|u a u
njegovoj preambuli Katalonija se naziva
dràvom.
Katalonija, ina~e, ima {iroku autonomi-
ju u okviru [panije, svoju vladu, parlament,
policiju i jezik, koji je u ravnopravnoj
upotrebi sa {panskim, i ima gotovo 7 mili -
ona stanovnika. Vi{e od polovine ìvi na
podru~ju Barcelone. (D.Savi})
U IEKIVANJU
ODLUKE SUDA:
Katalonski parlament je
ratificirao novi
pokrajinski statut 2006.
godine, koji jo eka na
ocjenu ustavnosti
Ustavnog suda panije, a
prema kojem bi Katalonija
imala veu kontrolu nad
porezima i pravosuem
alonija postane lanica EU-a i
BUSINESS
Deloitte rangirao kompanije u regiji
Njema~ki RVE strate{ki partner Srbije
Entitetski budèti u manjku
Konsultantsko-revizorska ku}a Deloitte
objavila je listu TOP 100 kompanija u regi-
ji (prostor biv{e Jugoslavije) rangiranih po
visini bruto prihoda ostvarenog u 2008.
godini. Na ovu listu dospjelo je pet kom-
panija iz BiH, s plasmanom ispod 50. pozi-
cije. Prvorangirana kompanija iz BiH (53.
mjesto na TOP 100) je Elektroprivreda
BiH, slijedi ASA Prevent (60. mjesto),
Arcelor Mittal (74. mjesto), Aluminij
Mostar (86. mjesto) i BH Telecom (98.
mjesto).
Deloitte je rangirao i najve}e banke i
osiguravaju}a dru{tva u regiji. Me|u 25
najve}ih banaka dvije su iz BiH -
Raiffeisen i Unicredit banka, a na listi 25
najve}ih osiguravaju}ih dru{tava u regiji
samo je jedno iz BiH - Sarajevo osiguranje.
êtiri od pet kompanija iz BiH plasira -
nih na listi TOP 100 zabiljeìle su snaàn
rast bruto prihoda i ostvarene neto dobiti u
protekloj godini. Najve}i rast prihoda ost-
varila je EPBiH - sa 370 u 2007. na 445
miliona eura u 2008. godini, i s rastom neto
profita od ravno 100 posto - sa 12 na 24
miliona eura. Samo u slu~aju Aluminijskog
kombinata Mostar prihod nije rastao nego
je ostao na nivou iz prethodne godine, {to je
nesumnjivo posljedica dramati~nog pada
cijene aluminija na svjetskom trì{tu u
2008. godini.
Samo jedna od pet plasiranih kompani-
ja iz BiH u ve}inskom je vlasni{tvu inos-
tranih investitora (Arcelor Mittal), jedna je
u ve}inskom privatnom vlasni{tvu doma}ih
investitora (ASA Prevent), dvije su u
ve}inskom dràvnom vlasni{tvu (EPBiH i
BH Telecom) a jedna u mje{ovitom
vlasni{tvu dràve i privatnih investitora
(Aluminijski kombinat Mostar).
Va`no je napomenuti da su kompanije
rangirane prije spajanja Elektroprivrede
BiH i sedam rudnika, tako da }e u narednoj
godini EPBiH biti plasirana me|u prvih
deset kompanija u regiji, odnosno na prvo
mjesto me|u kompanijama iz elektroener-
getskog sektora. U ovom trenutku, od
ukupno {est srodnih kompanija elektroen-
ergetskog sektora, EPBiH je plasirana na
drugo mjesto.
Srbija
preuzima
primat u
elektrosek-
toru regije
Njema~ki energetski div RVE, sa
sjedi{tem u Esenu, na velika vrata ulazi na
elektroenergetsko trì{te regije. Sredinom
sedmice, RVE i Elektroprivreda Srbije
potpisali su memorandum o zajedni~koj
izgradnji nekoliko velikih hidrocentrala
na Dunavu, Moravi i Drini, ~ija se vrijed-
nost procjenjuje na oko 5 milijardi eura.
RVE je lider elektroenergetskog sekto-
ra Njema~ke, odmah ispred drugoplasira -
ne kompanije EnBW, koja je bila zagri-
jana za ulazak na trì{te BiH. EnBW je
jedan od tri strate{ka partnera s kojima je
Vlada FBiH prije ne{to vi{e od godinu
potpisala Protokol o zajedni~koj izgradnji
energetskih objekata. Prema tom planu,
EnBW-u je pripao najzna~ajniji dio ener-
getskog kola~a: izgradnja novog ter-
mobloka u Tuzli vrijednog 900 miliona
eura i termoelektrane Kongora vrijedne
700 milona eura. Kao {to je poznato, ener-
getski projekti federalne Vlade ostali su
blokirani u me|ustrana~kim sva|ama a tu
situaciju najbolje je iskoristila Srbija ~ija
je nacionalna elektroprivredna kompanija
najavila snaàn investicioni ciklus u
narednih desetak godina. Osim s njema -
~kom kompanijom RVE, Elektroprivreda
Srbije namjerava graditi nove hidrocen-
trale na Drini u kooperaciji s Elektro -
privredom Republike Srpske i tako defini -
tivno preuzeti primat na regionalnom
elektroenergetskom trì{tu.
Pet kompanija iz BiH na
rang listi TOP 100
Priredio: ASIM METILJEVI]
ENERGETSKO SRPSKO-
NJEMA^KO PARTNERSTVO
Predsjednik Srbije Boris Tadi} i kancelarka
Njema~ke Angela Merkel
PET FAVORITA BH.
EKONOMIJE
Na listi Top 100 uvr{teno je pet
kompanija iz BiH - EPBiH, ASA
Prevent, Arcelor Mittal, Aluminij
Mostar i BH Telecom
Iako su pregovori jo{ uvijek u toku, ve}
je sada jasno da ni Federacija BiH ni
Republika Srpska nisu ispunile uvjete
dogovorene stand-by aran`manom s MMF-
om, i da }e zbog toga isplata druge tran{e
kredita u iznosu od 170 milion eura najvj -
erovatnije biti prolongirana za mart naredne
godine. Mada Vlada RS-a bri`ljivo skriva
informacije o trenutnoj budètskoj rupi,
procurila je vijest prema kojoj }e Dodikov
kabinet uskoro odlu~ivati izme|u dvije solu-
cije - ili }e budètskim korisnicima smanjiti
pla}e (oko 10 posto) ili }e u{tede u budètu
ostvariti otpu{tanjem izvjesnog broja administrativnih radnika.
S identi~nom dilemom suo~ila se i Vlada Federacije BiH.
Ministar finansija Vjekoslav Bevanda javnosti je poru~io da federal-
ni budèt ne moè podnijeti isplatu pla}a i naknada za mnogobrojne
uposlenike i da federalna Vlada mora izabrati izme|u dva rje{enja: ili
}e otpustiti izvjestan broj administrativnih
radnika ili }e pak svima umanjiti pla}e za
dodatnih desetak posto. Bevanda kaè da su
sve bora~ke organizacije shvatile da mora
do}i do u{teda samo to nije shvatila federal-
na administracija koja se pona{a kao za{ti}eni
medvjed.
Da dopremijer Bevanda govori istinu,
svjedo~i i ovaj podatak: u posljednjih pet-
naestak mjeseci otkako se BiH sou~ava s
posljedicama recesije, bez posla je ostalo
preko 46.000 radnika, ali niti jedan od njih
nije otpu{ten iz administrativnog aparata
nego isklju~ivo iz realnog sektora, iz proizvodnih hala gdje se
stvara nova vrijednost i odakle se hrani nezasiti birokratski
aparat. Teret recesije do sada su isklju~ivo nosili proizvodni rad-
nici, i red je da makar dio tereta ponese i administrativni aparat
koji ìvi na teret proizvodnih radnika.
Kao {to smo govorili u pro{lom
broju, reputacija, odnosno ugled,
jedan je od najva`nijih segmenata
poslovanja preduze}a, koje zahvalju-
ju}i pove}anju ugleda pove}ava i
svoj trì{ni udio.
Tako|er, pored pove}anja trì{ne
vrijednosti, preduze}e zahvaljuju}i
(dobrom) ugledu lak{e prevazilazi
krize i postaje manje ranjivo na
potrese koji nastaju uslijed promjena
na trì{tu uzrokovanih, recimo, rece-
sijom. Zna~aj ugleda koji posjeduje
odre|eno preduze}e ogleda se i u
olak{anoj identifikaciji preduze}a,
njegovom razlikovanju u odnosu na
druga preduze}a, te pove}anju emo-
tivne povezanosti koju klijenti imaju
prema tom preduze}u, na ~emu se
temelje zadovoljstvo, lojalnost i povj -
erenje klijenata.
Pored nabrojanog, ugled ima
veliku ulogu i u vezi preduze}a sa svojim
uposlenicima, dràvnom upravom, te na
kraju sa cijelom dru{tvenom zajednicom,
{to zna~i da je op{ti ugled preduze}a
zapravo sa~injen od nekoliko pojedinih
podvrsta ugleda koji ~ine cijelu sliku:
ugled preduze}a, ugled direktora, ugled
industrije...
Stoga, da bi se ugled odrào, pa i razvi-
jao, potrebno je sa istim upravljati. Dobro
upravljanje ugledom zahtijeva i (naizgled)
zna~ajna ulaganja ljudskih i finansijskih
resursa, tim prije {to je on kompleksna
kate gorija, koja je sa~injena od vi{e pod-
kategorija, od kojih svaka za sebe ima
odre|ene specifi~nosti. Ali, iako se mo`da
na prvi pogled to ~ini kao teàk zadatak, i
mo`da kao skupa investicija, u stvarnosti i
nije tako. Upravljanje ugledom se sastoji
od mjerenja i pra}enja ugleda, {to je vrlo
bitno, jer na osnovu toga moèmo
dobiti informacije kako se ugled
mijenja, pa u skladu sa tim poduzeti
potrebne korake.
Pomenuta ulaganja u vidu novca i
ljudskih resursa, mo`da se ~ine
velikim (skupim), ali kada se na kraju
svede ra~un, ispostavi se da je takva
investicija prije svega prijeko potreb-
na, a potom i opravdana, jer dobar
ugled omogu}ava stalno punjenje
kase, dakle povrat investicije, dok
rast ugleda omogu}ava lak{e pariranje
konkurenciji i samim tim ide u prilog
ja~anju pozicije preduze}a na trì{tu.
[tavi{e, pove}anje ugleda odre|enog
preduze}a moè uticati i na ugled
cijele industrije, u koju spada odre -
|eno preduze}e. Naprimjer, zbog
zaga|enja uzrokovanog potro{njom
fosilnih goriva, naftna industrija u
cjelini ne uìva dobar ugled u o~ima
javnosti, ali trend ulaganja u ekolo{ke pro-
jekte od strane odre|enih naftnih kompani-
ja podiè ugled njima samim, ali i tjera
ostale naftne kompanije na sli~no po -
na{anje, {to vodi ka pobolj{anju naftne
industrije u cjelini.
Ali, za takve rezultate nije zgoreg
ponoviti: potrebno je po~eti sa mjerenjem
ugleda i prikupljanjem informacija koje
vode ka pobolj{anju istog.
BUSINESS KOMENTAR
Ili kresanje plaa ili otputanje radnika
Pi{e: ISMIR OMERAGI]
NOVI REBALANS
BUD@ETA
Federalni ministar
finansija Vjekoslav
Bevanda
NOVI REBALANS
BUD@ETA
Federalni ministar
finansija Vjekoslav
Bevanda
Ugledom protiv krize
BALKANSKO KRIMINALNO BRATSTVO
EKS-JUGOSLOVENSKO KRIM
BRATSTVO I JEDINSTVO U AM
P
red okru`nim sudom u ameri -
~kom gradu London 15. decem-
bra bit }e odràna zavr{na raspra-
va na su|enju organiziranoj grupi
kriminalaca koja je u SAD do{la
sa prostora ex-Jugoslavije i ovdje razvila
jaku narko-dilersku mreù. Skoro punu
godinu trajalo je pra}enje nabavke i dis-
tribucije narkotika u dràva Kentucky, da bi
tokom pro{loga ljeta pripadnici ameri~ke
Agencije za suzbijanje narkotika DEA
(Drug Enforcement Administration), uhap-
sili u Creek Roadu, desetak kilometara od
Londona, hrvatske dràvljane Ernestinu
Hajri} i njenog nevjen~anog supruga
Kemala Dugali}a, pod osnovanom sumnj -
om da su sa jo{ devet osoba u oblasti Laurel
County organizirali distribuciju i prodaju
narkoti~kih sredstava. Nevjen~ani bra~ni
par doputovao je u Ameriku, bjeè}i iz rata
u Hrvatskoj, na osnovu ~ega su dobili i
ulaznu vizu. Larry Gilliam, advokat koji
pred okru`nim sudom brani optuène,
kazao je kako je Ernestina Hajri} bila te{ko
ranjena tokom rata, a da se Kemal Dugali},
dolaskom u SAD, spasio obaveznog sud-
jelovanja u ratu. Vo|en tom ~injenicom,
advokat Gilliam poku{ao je pokazati kako
naturaliziranim Hrvatima, koji su pobjegli
od rata, nije bilo potrebno da se bave opas-
nim i sumnjivim poslovima, a kako nema
snimaka niti drugih dokaza da su orga-
nizirali narko-mreù, to se mora ustvrditi
da nisu krivi.
PARE NA SUNCE
Me|utim, u svom svjedo~enju agent
DEA-e Jerel Hughes naveo je da su Hajri}
i Dugali} prilikom hap{enja posjedovali
11.000 dolara, zara|enih prodajom droge.
Dugali} je navodno u vrijeme dok je pra}en
kupio dvadeset unci kokaina, kojega je pro-
davao po 1.200 dolara po unci (349 grama)
{to je bio trag agentima DEA da par Hajri}-
Dugali}, porijeklom iz Bosne i Hercegovine,
optuì kao vo|e narko-klana. Interesantno
je da su u ovoj mreì bili uklju~eni
Bo{njaci, Hrvati i Srbi sa prostora ex-
Jugoslavije i da je sve besprijekorno
funkcioniralo. âk su u mreù inkorpori-
rani i Amerikanci, kako bi se preko njih
pro{irila mreà kupaca droge. Ove tvrdnje
agenata DEA-e, ve} su u startu oborile
argumente odbrane, posebice {to su kroz
svjedo~enje prijatelja i kom{ija Kemala
Dugali}a otkrivene nove pojedinosti.
Margaret Gaines, prva kom{inica i najbolja
51
AMERI^KI SUD PROTIV EX-JUGOSLOVENSKOG NARKO-KARTELA
Pi{e: MEHMED PARGAN
Iako je u sudskom procesu kazano da
su klju~ni igra~i u narko-klanu porijeklom iz
Hrvatske, na{e informacije govore da su
Dadanovi}, Dugali}i i Hajri} porijeklom iz
Bosanske Krajine, a da su prije odlaska u
Ameriku, kao i brojne druge izbjeglice iz
BiH, prvo boravili u Zagrebu nekoliko
mjeseci 1992., odnosno 1993. godine.
Povezivanje sa kriminalcima koji su iz
Hrvat ske i Srbi j e do{l i u Ameri ku
predstavlj eno im je kao {ansa da uspiju, ali
su nakon samo godinu dana poslovanja
locirani, potom pra}eni i uhap{eni. Vjeruje
se da u Americi djeluje stotinjak dobro
uvezanih i organiziranih kriminalnih grupa
sa prostora ex-Jugoslavije.
KO SU UHAP[ENI
Krajinici sa hrvatskim papirima
Ex-jugoslovenska mafijaka grupa pred Okrunim
sudom u amerikom gradu London, drava Kentucky,
iekuje presudu i moguu rigoroznu kaznu zbog
udruivanja u dobro organizirani i utjecajni
narko-kartel; na novinar istraio je
hronologiju ovog sluaja
MINALNO
MERICI
Uhap{enim JUGOVI]IMA
prijeti doìvotna robija
AMERI^KA AKCIJA
Udar na zdruènu balkansku
zlo~ina~ku organizaciju
AMERI^KA AKCIJA
Udar na zdruènu balkansku
zlo~ina~ku organizaciju
F
o
t
o
:

R
E
U
T
E
R
S
prijateljica Dugali}a, posvjedo~ila je kako
je na njegov zahtjev u julu ove godine
~uvala Wall Mart torbu punu novca, koju bi
njen prijatelj ostavio na ~uvanje kada bi
polazio sa suprugom i dvoje djece na
odmor u Hrvatsku. Rekao joj je da ~uva taj
novac, u slu~aju da se njemu ne{to desi,
kako bi njegova djeca imala od ~ega da
ìve.
Vjerovala sam da Kemal vozi kamion i
tako zara|uje, i kada ne bi do{ao nekoliko
dana, mislila sam da je na putovanju,
kazala je pred sudom Margaret Gaines.
Dugali} je u nekoliko navrata donosio
novac, kao i zlato, upravo njoj, kako bi ih
ona deponovala u bankovni trezor
Cumberland Valley National Bank na
~uvanje. Prijateljske relacije sa kom{ini-
com Gaines razvijene su tako {to je
Ernestina Hajri} godinama bila dadilja
njenoj djeci, tako da se razvilo veliko povj -
erenje. ûvanje novca u svojoj ku}i
Dugali}u je moglo donijeti velike prob-
leme, jer ukoliko bi ga prilikom kontrole
prona{li, to bi moglo zna~iti jake kontrole,
pa ~ak i protjerivanje iz SAD-a.
Na novom pojavljivanju pred sudom
Dugali}ev drugi advokat Gary Crabtree
kazao je kako je njegov branjenik poku{ao
mnogo ranije, prije hap{enja, dati informa-
ciju agentima DEA-e o tome ko su ~lanovi
narko-mreè, ali je imao problem u komu-
niciranju, tako da se ispostavilo da je
Dugali} kriminalac, za {ta prema tvrdnji
advokata ne postoje ~vrsti dokazi. Bez
obzira na ovakve stavove, ameri~ki dràvni
odvjetnik Stephen Smith zatraìo je da se
Dugali} i njegova nevjen~ana supruga
zadrè u pritvoru, jer mogu utjecati na svje-
doke i kompletnu istragu u okviru koje se
pod oznakom tajnosti ~uvaju najmanje dva
imena krupnih riba.
Na drugom pojavljivanju pred Okru -
`nim sudom u Londonu, iznijeti su novi
detalji koji su u igru uveli ~itav niz novih
imena, me|u kojima su i Omer Dugali},
ro|eni brat Kemala Dugali}a, zatim Donta
Hamilton, Arnol Rubehin Caseres, Halil
Batlak, Mladen Bjelogravi} i Shane Page.
Ovom grupom je navodno rukovodio Emir
Dadanovi} od jula 2007. godine, a droga je
distribuirana na podru~ju oblasti Laurel
County. Zbog toga je 23. septembra protiv
Dadanovi}a i njegove organizirane grupe
podnijeta tu`ba od strane dràvnog tuìoca,
sa osnovnom optu`bom da su se udruìli
radi ~injenja krivi~nog djela distribucije i
prodaje pet kilograma kokaina. Pored toga
ova grupa je, pro{irena za jo{ dva ~lana,
radila intenzivno na distribuciji 1.000 kilo-
grama marihuane. Tako|er, grupa je
optuèna i za pranje novca (10.000 dolara)
putem distribucije roba iz dràve Kentucky
u Texas i Meksiko. Sudac Robert Weir na
zaklju~ivanju rasprave kazao je kako }e
odluku o odre|ivanju kazne donijeti 15.
decembra, a do tada }e svi optuèni vrijeme
provesti u pritvoru. Kako je kazano tokom
su|enja, zaprije}ena kazna za ova djela je
doìvotna kazna zatvora i osam miliona
dolara nov~ane kazne.
BALKANSKO KRIMINALNO BRATSTVO
Nezavisno od istrage koju protiv orga-
nizirane balkanske zlo~ina~ke grupe vodi
ameri~ko pravosu|e pro{log je mjeseca u
Lihten{tajnu uhap{eno nekoliko desetaka
osoba sa prostora biv{e Jugoslavije osum-
nji~enih za zlo~ina~ko udruìvanje. Me|u
uhap{enima je i nekoliko uglednih sara-
jevskih biznismena, poznatih poduzetnika,
ugostitelja, investitora.
Iako niko u bosanskohercegova~kim
slu`benim policijsko-obavje{tajnim kru-
govima nije èlio potvrditi informaciju o
kojoj ve} nekoliko sedmica bruji nefor-
malno Sarajevo, hap{enje je izvedeno u
sklopu vi{egodi{nje operacije policija
nekoliko evropskih dràva, uklju~uju}i i
bosanskohercegova~ku.
Podsjetimo, prije ~etiri godine belgijska
policija slobode je li{ila 21 osobu, dràvlj -
ane Belgije, Holandije i Luksemburga
bosanskog porijekla u okviru operacije
Jug koja se vodila protiv organizovanih
kriminalnih grupa sa prostora biv{e
Jugoslavije. Nakon jednogodi{njeg deta -
ljnog pra}enja i snimanja kriminali sti~ke
policije Luksemburga, Belgije, Francuske i
Njema~ke uhap{ene su osumnji~ile za
pra}enje klijenata vi{e od trideset banaka
na podru~ju Luksemburga, Belgije i
Njema~ke koji su podizali gotovinu u
iznosima od 20 do 40 hiljada eura. Nakon
{to bi odabrali bogatog bankovnog klijenta,
organizovana grupa jednostavno bi ga
oplja~kala. Prema policijskim izvje{tajima
samo tokom 2004. godine ova grupa na
razli~ite na~ine izbunarila je 500 hiljada
eura. Radi se o posljednjim
romanti~arima sarajevskog nazovi
podzemlja. Njima lova kako dolazi, tako
i odlazi. Bitno im je samo da izvedu {to
smje{niju, apsurdniju, a time i
savr{eniju plja~ku. Zbog toga je neob-
ja{njivo da materijalno situiran ~ovjek,
star preko 50 godina, ima poriv da i
dalje krade, izjavio je tom prilikom za na{
list sarajevski ugostitelj umirovljenik
crvenih Interpolovih potjernica [vicarske,
Njema~ke i Italije.
OPERACIJA JUG U LIHTEN[TAJNU
Kako su pale ugledne Sarajlije
LAGAN, ALI
RISKANTAN POSAO
Ex-Jugoslovenski narko-lanac
tretira se {irom planete kao
najorganiziraniji i najopasniji
LAGAN, ALI
RISKANTAN POSAO
Ex-Jugoslovenski narko-lanac
tretira se {irom planete kao
najorganiziraniji i najopasniji
VELIKA EVROPSKA
POLICIJSKA OPERACIJA
Imena uhap{enih u Lihten{tajnu
se znaju, ali nisu dostupna javnosti
VELIKA EVROPSKA
POLICIJSKA OPERACIJA
Imena uhap{enih u Lihten{tajnu
se znaju, ali nisu dostupna javnosti

Poglavar Srpske pravoslavne crkve, patrijarh Pavle nakon due i teke bolesti
umro je 15. novembra u Beogradu; naa novinarka imala je rijetku priliku da prije
deset godina dugo razgovara sa pokojnim patrijarhom i zabiljei njegova iskrena i
izvorna uvjerenja i promiljanja o najbitnijim duhovnim, vjerskim i
politikim pitanjima i vrijednostima koje je zastupao; ovo
dragocjeno svjedoanstvo, koje je svojedobno poput
bombe odjeknulo eks-jugoslovenskim
medijskih prostorom, nezaobilazno je u
razumijevanju lika i djela
pokojnog patrijarha
SPC-a
POSLJEDNJE MEDIJSKO ISKU[ENJE PATRIJARHA PAVLA:
INTERVJU U SLOBODNOJ BOSNI
KARAD@I]A JE IZABRAO NAROD I MOR
MILO[EVI] JE [EJT
NIKO NIJE MOGAO Z
MILO[EVI] JE [EJT
NIKO NIJE MOGAO Z
N
akon vi{e od godinu i po lije~enja
na beogradskoj Vojno-medicin-
skoj akademiji u nedjelju, 15.
novembra, u 95. godini ìvota,
umro je Gojko Stoj~evi}, odnos-
no poglavar Srpske pravoslavne crkve,
patrijarh Pavle. Desetine hiljade vjernika
tokom ~etiri dana, koliko je bio izloèn u
beogradskoj Sabornoj crkvi, satima su
~ekali u koloni kako bi odali posljednju
po~ast i poljubili ruku Njegovoj svetosti
patrijarhu Pavlu, ~ovjeku koji je srpskom
narodu poru~io: Budimo ljudi, iako smo
Srbi.
Ovaj slavonski dje~ak, tuzlanski gim-
nazijalac i sarajevski bogoslov, prizrenski
profesor i kosovski vladika pamti}e se prije
svega po tome {to je bio je ratni patrijarh
srpski. Mali, tihi, skromni i skoro neprim-
jetni patrijarh bio je i paradoksalno mo}an
duhovni vo|a srpskog naroda. Analiti~ari
pripisuju patrijarhu svu duhovnu odgovo -
rnost za u~e{}e i postupanje srpskog naroda
tokom ratova na prostoru biv{e Jugoslavije.
Naime, ni jednom patrijarhu prije njega nije
uspijevalo da toliko iza|e iz okvira Crkve
kao institucije i u toj mjeri postane zna~ajna
politi~ka i dru{tvena figura. Njegov uticaj
na politiku bio je toliko veliki da su mnoge
vladike i politi~ari traìli njegovu smjenu
jo{ tokom deve desetih.
Dok su se njegovi episkopi vozili u
skupocjenim zatamnjenim dìpovima,
{urovali sa najve}im ratnim profiterima
kako bi dobi l i donaci j e za pozl at u
vladi~anskih dvora a pojedini u{li u
mra~nu, gnusnu pedofiliju, patrijarh Pavle
je ostao imun na materijalne vrijednosti
zadovoljavao se svojim uticajem na
kreiranje duhovnih i politi~kih prilika u
Srbiji i Bosni i Hercegovini. Tokom rata u
BiH jedan karikaturista ga je nacrtao kao
SVETAC, ILI AN\EO S GRE[KOM
Pi{e: MIRHA DEDI]
RAO SAM GA PODR@ATI!
TAN KOJEG
ZAUSTAVITI
TAN KOJEG
ZAUSTAVITI
DUHOVNI SRPSKI VO\A
Srpska pravoslavna crkva pod
njegovim rukovodstvom nije za
vrijeme ratova bila samo svjedok i
posmatra~ ve} i sau~esnik u
tim zbivanjima
F
o
t
o
:

R
E
U
T
E
R
S
ratnika opasanog bombama i sa {korpi-
onom o pojasu, na {ta je on rekao: Vi
mislite da }ete lako sa mnom. Mislite da
sam ja slaba~ak, a evo kako me drugi vide.
SPC JE BIO DIO RATNE MA[INERIJE
U nepunih 19 godina na ~elu Srpske
pravoslavne crkve Pavle je obeleìo jedno
doba koje ve} sada moèmo okarakterisati
kao najteì period u osmovekovnoj istoriji
na{e crkve, jer se stupanje njegovo na sve-
tosavski presto daleke 1990. poklapa sa
Milo{evi}evim dolaskom na vlast. Taj peri-
od se poklapa sa raspadom dràve, pa je
crkva delila sva isku{enja tog vremena koja
nisu bila mala. Za nekih desetak godina, to
je ~etiri izgubljena rata za redom. Na teri-
toriji biv{e SFR Jugoslavije, SPC je imala
svoje kanonsko podru~je pa je sa raspadom
Jugoslavije gubila i odre|ena podru~ja
kanonskog upravljanja, odnosno eparhije.
Osim toga, za vreme patrijarha Pavla,
Srpska pravoslavna crkva pod njegovim
rukovodstvom nije za sve to vreme ratova i
razaranja na Balkanu bila samo svedok i
posmatra~ u vremenu nego dobrim delom i
sau~esnik u tim zbivanjima, kaè za na{
list publicista i jedan od najradikalnijih
kriti~ara SPC-a Mirko \or|evi}.
Brojne su situacije u kojima je Pavle
svjesno podrào Slobodana Milo{evi}a.
Iako nije izlazio na parlamentarne i lokalne
izbore, u vrijeme referenduma o novom
ustavu Republike Srbije, 1991. godine,
televizijskim obra}anjem pozvao je gra -
|ane na glasanje i sam tada iza{ao da glasa.
Poku{avao je da zadrì neutralnost, ali kako
mnogi smatraju, to mu nije uvijek polazilo
za rukom. Godinu dana od izbora za patri-
jarha pozvao je Slobodana Milo{evi}a u
Sabor. Te iste godine patrijarh je pozvao
studente da se razi|u s platoa kod
Terazijske ~esme. Istovremeno je primao i
predstavnike opozicije, pisao Milo{evi}u
da oslobodi Vuka Dra{kovi}a 1993. godine.
Tokom rata u BiH cjelokupno rukovod-
stvo Republike Srpske dolazilo je u
Patrija{iju, ali vrlo ~esto su pozivali Pavla
na Pale kako bi ~uli njegove savjete u
najprelomnijim politi~kim situacijama.
Patrijarh se, bez rezerve, rado odazivao.
Njegova uloga bila je klju~na kada se
odlu~ivalo ko }e prilikom potpisivanja
mirovnog sporazuma u Dejtonu predstavlj -
ati Republiku Srpsku. Patrijarhov zlatni
glas, kasnije }e se ispostaviti, presudio je
da to bude Slobodan Milo{evi}, a nikako
Radovan Karadì} i njegova kamarila sa
Pala.
Nikola Koljevi} u svojim ratnim
bilje{kama Stvaranje Republike Srpske
izme|u ostalog govori i o uticaju patrijarha
Pavla u klju~nim trenucima za opstanak
Republike Srpske. Patrijah Pavle je bio
prisutan na svim sastancima rukovodstva
Srbije i Republike Srpske od Kara|or|eva
do Pala i Milo{evi} je uvijek traìo njegovo
mi{ljenje.
PATRIJARH U DOBANOVCIMA
Koljevi} biljeì detalje sa historijskog
sastanka u Dobanovcima 25. avgusta 1995.
godine, o kome se godinama ni{ta nije
znalo, a na kojem se odlu~ivalo o svesrp-
skom konsensusu prema predstoje}im pre-
govorima u Daytonu. Ovom sastanku pris-
ustvovali su Slobodan Milo{evi}, Radovan
Karadì}, Ratko Mladi}, Mom~ilo Kraji -
{nik, Momir Bulatovi}, Zoran Lili}, Aleksa
Buha, generali (trenutno u Haagu optuèni
za ratne zlo~ine) Zdravko Tolimir, Mom -
~ilo Peri{i}, te patrijarh Pavle i vojvo|anski
vladika Irinej. Patrijarh je, po Koljevi -
}evom svjedo~enju, kazao:
Ko blagoslov traì, ja ga i dajem. Ono
{to nam treba je sloga pred neprijateljem.
Zato smo ovde. Za op{te dobro na{eg naro-
da. [ta je bilo, bilo je. Zna~i, sad je biti ili
ne biti. Ako se ne prihvati plan, zna~i ne
biti. Nemamo izbora osim pregovora.
Moramo dogovor zajedni~ki prihvatiti i
onda se dràti toga. Samo se nemojte deliti.
Ja vas molim da nesporazume trenutno
zabo ravimo, a da se posle rata bratski
raspravimo i oprostimo ako {ta imamo.
Uz veliki otpor Radovana Karadì}a
odlu~eno je da Dejtonski sporazum u ime
rukovodstva RS-a potpi{e Milo{evi}.
Ubrzo potom deset episkopa na ~elu sa
hercegova~kim vrhovnim crkvenim autori -
tetom Atanasijem Jevti}em zatraìlo je da
patrijah Pavle odstupi sa trona. Razlog je
bila Milo{evi}eva manipulacija patrijahom
da sklopi mirovni sporazum u Dejtonu bez
obzira {to je rukovodstvo RS-a bilo protiv.
Kad je, u aprilu 1995. godine, Ha{ki tri-
bunal pokrenuo tu`bu protiv Radovana
Karadìca za ratne zlo~ine, patrijarh se
demonstrativno stavio u za{titu vo|e bosan-
skih Srba, a protiv Slobodana Milo{evi}a.
Bolje je umreti nego na{e du{e ogre{iti,
poru~io je Pavle.
Dvije godine kasnije, Pavle je sa {ezde-
set srpskih intelektualaca, me|u kojima je
O RADOVANU KARAD@I]U: Narod je legitimno
izabrao Karadì}a i Izetbegovi}a. Onda je Evropa
rekla da to nije demokratija, to ste se vi
sporazumeli i to ni{ta ne vaì
O RU[ENJU D@AMIJA U BiH
nekoliko puta oglasio i osudio
Banjaluci. Sru{iti dàmiju to
bilo i 14 ~lanova SANU-a, zatraìo od

Ha{kog tribunala povla~enje optu`nice pro-
tiv Radovana Karadì}a i Ratka Mladi}a.
U javnoj deklaraciji ova grupa intelektuala-
ca optuìla je Ha{ki tribunal za pristrasnost
i okvalifikovala ga kao instrument ~ija je
osnovna funkcija proganjanje Srba.
Iste godine patrijarh Pavle se odlu~no
suprotstavlja Milo{evi}u. Predvode}i sve-
tosavsku povorku probio je vi{ednevni
policijski kordon u Kolar~evoj ulici koji je
obiljeìo studentske proteste 1996./97.
godine organizovane zbog izborne kra|e
Slobodana Milo{evi}a.
VRIJEME OTPORA
MILO[EVI]U
Pred izbore septembra 2000. godine
patrijarh Pavle kona~no je javno prozvao
Milo{evi}a i njegov reìm kao jedine
odgovorne za nacionalnu katastrofu da se
povuku i objavio da Sveti sinod SPC-a jo{
od 1992. traì promjenu.
U junu 1999. godine (u vrijeme NATO
bombardovanja Srbije) Patrijarh Pavle dao
je svoj prvi intervju za sarajevske medije u
kojem je autorici ovog teksta kazao da
nikada nije podràvao Slobodana Milo -
{evi}a, prije svega zato {to je ovaj ateista,
{tavi{e radikalni komunista. Milo {evi}a je
tom prilikom nazvao {ejtanom, odnosno
satanom.
Samo da vam kaèm, sad se ovi
sekta{i na vlasti, satanisti, drè stava:
Nema vlasti iznad mene, ja sam sve i sva.
[ta Milo{evi} zaklju~i da je dobro, to i
~ini, druge nema. Jo{ sveti Arsenije, prvi
naslednik Svetog Save, je rekao nasta rat
57
H: Ja sam se pismeno
o ru{enje dàmija u
moè samo jedan zlo~inac
O MILO[EVI]U I OPOZICIJI: Milo{evi} bi hteo
sve, pa i crkvu da okrene u svoju korist. On je
postao {ejtan. On nema veze sa crkvom. Vernike
sam savetovao da ne bi mogli glasati za stranku
koja ima materijalisti~ki i ateisti~ki stav
Smr}u patrijarha kona~no }e na
dnevni red Sinoda SPC-a do}i pitanje
novog vo|e, {to }e do tog trenutka obavljati
Amfilohije Radovi}. Ustav Srpske
pravoslavne crkve predvi|a da se najdalje
u roku od tri meseca od dana kada se
patrijar{ijski prijesto uprazni, sastane
Izborni sabor radi izbora novog patrijarha.
Prema rije~ima upu}enih, najozbiljniji
kandidati za prvog ~oveka SPC-a su mit-
ropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i
episkop zahumsko-hercegova~ki Grigo -
rije. Me|utim, kao vrlo
ozbiljan kandidat i
kompromisno
re{enje prihvatljivo
za obje struje
odskora se spominje i
episkop ni{ki Irinej,
poznat po bliskosti s
patrijarhom Pavlom,
ali i sa predsjed-
nikom Srbije
Borisom
Tadi}em.
MOGU]I NASLJEDNICI
Iscrpljujua bitka izmeu
crnogorskog i nikog vladike,
Amfilohija i Irineja!
NAJVE]I
RIVALI ZA
PATRIAR[KI
TRON
Vladike Amfilohije,
Irinej i Grigorije
na nebu satana ili po va{em {ejtan, bio je

an|eo ali se zbog gordosti digao protiv
vlasti Boìje. Isto vam je i sa Milo{evi}em,
on je postao {ejtan. On nema veze sa
crkvom, on ne ide u crkvu.
Na pitanje zbog ~ega je protiv
Milo{evi}a progovorio tek poslije devet
godina njegove vladavine, nakon {to je ovaj
krvavo zavr{io svoje ratne pohode, a neke
od ratnih ciljeva uspio ostvariti, patrijarh
Pavle je kazao da se on jo{ od 1992. godine
bori i istrajava da komunista Milo{evi} ode
s vlasti.
Ne}e biti da je tako. Jo{ 1992. godine
u izve{taju Svetog arhijerejskog sabora
stoji da se na vlasti u Srbiji i Crnoj Gori
nalaze ljudi koji su do ju~e bili komunisti.
Ali da budemo iskreni, takvih je bilo na
vlasti i u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i
Hercegovini. Oni su ~esto i umogome
nastavili onaj sistem koji je bio za komu-
nisti~ko doba. Evo tog dokumenta u kome
pi{e: Po{tuju}i i priznaju}i prava svih
naro da sa kojima vekovima ìvimo, sa
bolom konstatujemo na rezultate komu-
nisti~kog i postkomunisti~kog reìma u
svim biv{im republikama biv{e Jugo -
slavije, tako|e ga osu|ujemo. Potpuno
svesna tragike trenutka, Srpska pravoslav-
na crkva ponovo poziva na stvaranje
Vlade narodnog poverenja, nacionalnog
jedinstva i svenarodnog spasa. Isti zahtev
ponovili smo 1994. godine za stvaranje
vlade nacionalnog jedinstva. Crkva nema
svoju partiju, nije politi~ka organizacija.
Do mene su dolazile i pismene i usmene
poruke da {to god ja kaèm, s obzirom na
mesto na kojem sam, sve je politika; ili si
za stranku koja je na vlasti, ili si za opozi-
ciju. Ja sam im govorio da je taj princip
uzak i da za nas vaì jedan princip aposto-
la Pavla koji je rekao ako jedete, ako
pijete, ako {to drugo ~inite, sve na slavu
Boìju ~inite. Dakle sve moè biti kako
Bog ho}e, a moè biti i suprotno. Pod taj
princip spada i politika. I ona moè biti na
slavu Boìju i na stvarno dobro naroda.
Tako|e 1991. godine, kada sam bio na
Kosovu, bili su raspisani prvi vi{epartijs-
ki izbori, ljudi su me pitali za savet za
koga da glasaju. Rekao sam da razmotre
ljude koji su predsednici stranke i da
pogledaju njihove programe, pa da se na
osnovu toga odlu~e. Po mom mi{ljenju,
kazao sam im, ako ste vernici, ne bi ste
mogli glasati za stranku koja u svom
statutu ima materijalisti~ki i ateisti~ki
stav, jer u takve se ne moè imati
poverenja.
GREH JE UBITI I RU[ITI
ZA VI[E CILJEVE
I pored toga {to je ~esto razgovarao sa
Radovanom Karadì}em i podràvao nje-
gove pravedne ratne ciljeve, patrijarh
Pavle je o{tro negirao da se ikada zalagao
za projekat velike Srbije.
Kada sam pre ~etiri godine bio u Be~u
na obeleàvanju stogodi{njice Crkve Sveti
Sava, u tamo{njim novinama se pojavio
napis da ja dolazim u Be~ da bacim svetu
pra{inu u o~i, jer sam ja, navodno, taj koji
poziva Srbe u rat radi odràvanja velike
Srbije. Na jednom skupu koji je priredio
O RATU U BiH: Rat kakav
je bio u BiH je nesrea
nad nesreama. Koliko je
na kojoj strani vie zla i
zloinaca, to e moi
samo Boija vaga i Boiji
metar da izmeri tano
Posljednji boravak srpskog patrijarha u BiH - ITOMISLII 2005.
PATRIJARH PAVLE
Poglavar Srpske pravoslavne crkve posljednju posjetu BiH imao je u prolje}e
2005. godine na sve~anosti povodom obnove manastira u @itomisli}ima, na
kojem se okupio cjelokupan dràvni vrh Srbije i BiH
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
tamo{nji kardinal bio sam prinu|en da
kaèm: Meni se pripisuje da vodim Srbe u
rat radi odrànja velike Srbije, me|utim ako
bi trebalo da se odrì velika Srbija zlo~inom
ne pristajem, neka nestane velike Srbije.
Ako bi trebala da odrì mala Srbija
zlo~inom, opet ne pristajem, neka nestane i
mala Srbija. Ako bi trebalo da se odrì
poslednji Srbin zlo~inom i da sam ja to, opet
ne pristajem, neka nas nestane, zlo~inom da
odrìmo to ne. Onda }e jedan gospodin iz
publike da mi postavi pitanje: Sada }e
izbori, za koga }e crkva da glasa? Rekao
sam mu da Crkva nema svoju partiju, a ja
li~no nikada ni za koga nisam glasao. Ho}u
da vam kaèm da ja nisam ni milo{evi}evac,
ni karadì}evac, niti bilo iz koje stranke.
ZLOÎNAC JE SVAKO
KO SRU[I BOGOMOLJU
Otkrio je, patrijarh Pavle, prvi put za
medije i to, kako je rekao za sarajevsko-
muslimansku Slobodnu Bosnu i koji
su njegovi motivi zbog kojih je traìo
neizostavnu ostavku Slobodana Milo -
{evi}a.
Imao sam u rukama dokument u
kojem pi{e da }e Srbiji biti jo{ vi{e
poo{trene sankcije ukoliko Milo{evi} ne
ode sa vlasti. Zbog toga smo ga molili u
interesu naroda i njegovog spasenja da se
dobrovoljno i mirno povu~e, jer ostane li
on, ne}e nas jo{ puno ostati. Oti{li smo
njemu kao predsedniku koga su potvrdili i
me|unarodni verifikatori i rekli sve je bilo
fer. Mi ovde znamo da nije bilo fer. Mi
kaèmo: Podajte caru carevo, a Bogu
Boìje. Milo{evi} bi hteo sve, pa i crkvu
da okrene u svoju korist. Moja du`nost
kao vernika je da branim istinu. Ja sam
kalu|er, nemam ni ku~eta ni ma~eta, {to se
kaè, i jo{ mi je lak{e zastupati istinu, nego
nekom, ko recimo, ima ènu i decu.
Tvrdio je da je rat u BiH bio gra|anski,
ali prije svega vjerski, i da je izazvan spolja.
Svaki rat je nesre}a, a gra|anski rat
kakav je bio u Bosni i Kosovu, to je
nesre}a nad nesre}ama. U ratu neprijatelj
napada sa strane; kad se rat, zavr{i nepri-
jatelj odlazi. Me|utim u gra|anskom ratu
neprijatelj je sused, sugra|anin, ~ak srod-
nik ako je u pitanju me{oviti brak. Koliko
je na kojoj strani vi{e zla i zlo~inaca, to }e
mo}i samo Boìja vaga i Boìji metar da
izmeri ta~no.
Do rata u BiH do{lo je zbog okolnosti i
svakako stranog prsta. Narod je izabrao
Karadì}a, Mladi}a i Izetbegovi}a. Onda
je Evropa rekla da to nije demokratija, to
ste se vi sporazumeli i to ni{ta ne vaì. Ali
krivi smo i mi {to smo po{li u sve to. Po
mom mi{ljenju, bio je to ipak etni~ki rat i
sigurno je tu bila jedna verska komponen-
ta. Vidite, Srbi su veruju}i pravoslavci,
muslimani su isto tako veruju}i, to im
samo ime kaè, Hrvati su veruju}i katolici,
i eto vam.
Govorio je da u srpskom narodu ima
zlo~inaca.
Sada{nji reis-ul-ulema Ceri} stavlja mi
neke stvari na teret. Rekao mi je da mi zam-
era {to se nisam oglasio zbog ru{enja
dàmija u Bosni. To ne stoji da je tako. Ja
sam se pismeno nekoliko puta oglasio i
osudio ru{enje dàmija u Banjaluci. Sru{iti
dàmiju to moè samo jedan zlo~inac.
Prije nego {to je izloèn u beogradsku
Sabornu crkvu patrijah je miropomazan, njegovo
tijelo pomazano je uljem. Pavle }e biti sahranjen
u mona{koj odje}i koju je sam sa{io za ovu pri-
liku. Iza sebe je ostavio testament koji za sada
nije poznat javnosti.
Rije~ je o materijalnim stvarima, a patrijarh ih gotovo
nije imao. On sebi ni{ta nije kupovao, a kako su svi znali
za njegovu skromnost, nije dobijao ni skupocjene poklone.
Svoju zaostav{tinu namijenio je SPC-u i
najbliòj porodici, djeci svog brata Du{ana.
Sinovcu Gojku Stoj~evi}u i njegovoj sestri Nadi
patrijarh je ostavio li~ni sat i budilnik.
Da bi se oduìli patrijarhu Pavlu, Sinod SPC-a
traì }e da on bude progla{en svecem, odnosno
nasljednikom svetog Save.
Zanimljivo je da su, kao i svetom Savi, i njegovim
roditeljima imena Stevan i Ana. Gojko je kao dje~ak
ostao bez njih. Odrastao je kod svoje tetke. Kad
umrem, najpre }u da vidim tetku, pa onda sve ostale. Otac je
ostavio porodicu. Oti{ao u Ameriku gdje je umro od tuberkuloze, a
majka nedugo potom napu{ta Gojka i njegovog mla|eg brata Du{ana.
Preudaje se, da bi ubrzo zatim i ona umrla. Poslije toga sve ide redom:
naporan rad, siroma{tvo, bolesti, redovan odlazak na bogosluènja,
fascinacija svetim Savom, doìvljaj oca nebeskog
kao svog oca. Potom nastavak {kolovanja u Tuzli,
gdje se u niòj gimnaziji druì sa svojim ne{to
mla|im vr{njakom, velikim piscem Me{om Selimo -
vi}em. Na insistiranje rodbine odlazi na pravoslavnu
Bogosloviju u Sarajevo, gdje je poha|ao i Gazi
Husrev-begovu medresu. U glavnom gradu BiH,
kako je rekao, upoznaje drugove za ~itav ìvot.
Teolo{ki fakultet zavr{io je u Beogradu. Episkop
ra{ko-prizrenski bio je ~ak 33 godine.
Pavle se ~itav svoj ìvot brinuo sam o sebi.
Sam je spremao hranu, obi~no povr}e na vodi,
samo za praznike sa malo ulja. Rijetko kada je jeo
ribu, a meso nikada. Omiljeno pi}e i hrana su mu
bili sok od paradajza i kopriva, a kada nije post,
mlije~ni proizvodi. Hrana koju je jeo stajala bi neko-
liko dana, izloèna bakterijama, smatrao je da je to
blagotvorno za njegov organizam. Odje}u je sam
sebi {io, krpio, prao. Cipele je popravljao i sam
odràvao. U Patrijar{iji je nadgledao da sve funkcioni{e, poslije
radnog vremena, uve~e, i{ao bi i gasio svjetlo gde je ostalo upalj -
eno, ~esto sam popravljao slavine, roletne, brave na vratima,
krov, i lift. Imao je svoju li~nu radionicu, s priru~nim alatom za
obu}arske, stolarske, limarske, elektri~arske radove.
ÔVJEK-STOLJE]E
U mladosti se patrijarh Pavle kolovao u Sarajevu i
Tuzli, druio sa Meom Selimoviem
O DEJTONU: Sad je biti ili
ne biti. Ako se ne
prihvati plan, znai ne
biti. Nemamo izbora osim
pregovora. Moramo
dogovor zajedniki
prihvatiti i onda se
drati toga
SARAJEVSKI DANI
Pavle je u Sarajevu
poha|ao Bogosloviju i Gazi
Husrev-begovu medresu
INTERVIEW
KAO PISAC, DR@IM
SVE U SVOJIM RUKAMA
Paul Schrader, legendarni
ameri~ki scenarista i reditelj
F
o
t
o
:

R
E
U
T
E
R
S
P
oslije tri godine stvarala~ke pauze
pred publiku se vratio legendarni
scenarista i reditelj Paul Schrader, i
to sa novim filmom Adamovo
uskrsnu}e - magi~norealisti~kom
pri~om o preìvjelom iz holokausta, koji pos-
jeduje neobi~ne mo}i i te{ke emocionalne
probleme. Film je nastao prema izraelskom
romanu Adam, sin psa, kao posljedica dvade-
setogodi{nje strastvene upornosti izraelskog
producenta Ehuda Bleiburga i vi{egodi{njih
strastvenih priprema slavnog glumca Jeffa
Goldbluma, koji je u ovom Schraderovom
djelu ostvario mo`da i svoju ìvotnu ulogu.
OSTAO JE UVIJEK ISTI
Kako je uop{te do{lo do toga da Vam
Izraelci ponude reìju filma Adamovo
uskrsnu}e?
Mislite zato {to nisam Jevrej? Pa, moram
priznati da nisam sebe smatrao pravim kan-
didatom kada je do mene stigla ova ponuda.
Me|utim, kada sam pro~itao scenario, pri~u
o ~ovjeku koji je nekada bio pas i koji je sreo
psa koji je nekada bio dje~ak, ta metafora je
za mene bila toliko sna`na i mo}na da joj
nisam mogao odoljeti. Ujedno, ona sna`no
transcendira holokaust, ali na na~in koji je
potpuno druga~iji od svega onoga {to smo
toliko puta ve} vidjeli o ovoj temi.
Ovaj film ima veoma dobar prijem
na festivalima, ali ne i u regularnoj dis-
tribuciji. [ta mislite, {ta je pravi razlog
za to?
Mislim da ovaj i ovakav film pla{i
ljude. S druge strane, tema holokausta na
na~in na koji je obra|ena u knjizi Adam, sin
psa i u mom filmu nije ba{ privla~na dis-
PISAC TAKSISTE I POSLJEDNJEG HRISTOVOG ISKU[ENJA ZA SB
Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI]
Legendarni ameriki scenarista i reditelj PAUL SCHRADER vratio se nakon tri
godine pauze ljetos, u Karlovim Varima, gdje je predstavio svoj novi film -
Adamovo uskrsnue; u ekoj, a i nedavno u paniji, bio je euforino doekan,
a u razgovoru za Slobodnu Bosnu, osim o svom odnosu sa Hollywoodom,
govorio je i o strahovima koji prate njegov posljednji film, psiholokim stranama
filmskog nasilja, umjetnosti koja je promijenila svrhu i svojoj saradnji
sa indijskim Bollywoodom
MAGI^NI REALIZAM
PAULA SCHRADERA
INTERVIEW Paul Schrader
Hollywood nije odgovoran {to trenutno prolazimo
kroz najnasilniji period u ~ovjekovoj istoriji
SARADNICI NA FILMU
POSLJEDNJE KRISTOVO
ISKU[ENJE
Paul Schrader i Willem Dafoe
tributerima. Ni knjiga ni film ne barataju
uobi~ajenim kli{eima i stereotipima, pa se
distributeri vjerovatno pribojavaju da onda
ne}e biti dovoljno publike, niti velike
zarade.
Mo`da ih zbunjuje Va{ magi~ni real-
izam, igra svijesti i podsvijesti u ~ovjeku
koji je preìvio holokaust?
Film je pun doga|aja i ljudi koji mo`da
jesu, a mo`da i nisu stvarni. U njemu nema
cini~nog ili crnohumornog pogleda na ratne
doga|aje i na rat sam po sebi. Ovo nije
holivudski film.
A kakvo je Va{e mi{ljenje o
Hollywoodu dana{njice, naravno, iz pozici-
je reditelja i scenariste?
Kako budèt filma raste, zahvaljuju}i
globalnom korporacijskom smislu za
trì{te, tako filmska pri~a mora biti pojed-
nostavljena kako bi nai{la na {iri odziv.
Jednom mom prijatelju, poznatom reditelju
svojevremeno su direktori Warner Brosa
poslali poruku koja je glasila: Za ovoliki
budèt filma, Va{i su likovi suvi{e komp-
likovani. Eto, takva je danas logika
Hollywooda. Ukoliko va{ film ko{ta vi{e
desetina miliona dolara, ne smijete sebi
dopustiti luksuz da publika ne razlikuje
ko je dobar a ko lo{ momak u njemu. Treba
da imate momka sa bijelim i momka sa
crnim {e{irom. Treba ubiti momka u
bijelom, da sve bude lijepo i jasno.
SCENARIO ZA BOLLYWOOD
Kakva je logika postojala kada ste Vi
po~injali?
Sa velikim holivudskim studijima
sara|ivao sam kada sam snimao svoja prva
~etiri filma. Ja sam ostao isti, snimam istu
vrstu filmova, a oni su promijenili svoj sis-
tem. Parafrazira}u Normana Dezmonda:
Ja ostajem mali, ali filmovi ne. Za moje
male ljudske pri~e, tamo vi{e nije bilo
mjesta. Postao sam nezavisni filmski
stvaralac.
Izjavili ste i da je nezavisno filmsko
stvarala{tvo u velikoj krizi i da zbog toga
àlite?
Sve je u vezi sa vremenom u kojem
ìvimo. Sada smo svjedoci kolapsa nezavi -
snog filmskog stvarala{tva i kolapsa ozbiljnih
drama u komercijalnim filmovima. Veliki
studiji se te{ko odlu~uju za ozbiljan filmski
sadràj, a sli~no je po~elo da se de{ava i u
nezavisnom filmu. Ozbiljne drame u Americi,
iz filmova su emigrirale na televiziju.
Svojevremeno ste mi rekli da sma-
trate da Hollywood pravi vje{ta~ke fil-
move, sa specijalnim efektima i superhero-
jima, zato {to to publika traì. Me|utim, ko
je taj koji je formirao takav ukus publike?
Lako je kriviti Hollywood za to, ali dio
krivice snosi i publika. Ne znam da li
Hollywood ili bilo ko drugi moè kon-
trolisati kretanje jednog dru{tva, plimu i
oseku umjetnosti i umjetni~kih pokreta.
Ako ljudi imaju ustavno pravo na
demokratiju, moète li to da ugu{ite?
Ukoliko, pak, ljudi èle militarizam,
moète li to zagu{iti? Koliko toga zaista
moète da kontroli{ete? Da li je Hitler
INTERVIEW
Za Paula Schradera (Michigan, 1946.)
film Adamovo uskrsnu}e bio je jo{ jedan
izazov nezavisnog filmskog stvarala{tva,
van tokova glavne holivudske struje.
Pri samom pomenu njegovog imena,
prva asocijacija za svakog filmskog
sladokusca jeste njegova saradnja sa
Martinom Scorseseom i sjajni scenariji
za, sada ve} antologijske, filmove kakvi su,
recimo, Taksista, Razjareni bik i Posljednje
Hristovo isku{enje, ali i niz drugih filmskih
pri~a (Ameri~ki ìgolo, Ljudi ma~ke,
Mi{ima...) koje je napisao i filmova koje je
reìrao, od svojih po~etaka sredinom
sedamdesetih godina pro{log vijeka.
BILJE[KA O PISCU - I REDITELJU
Taksista i druge prie
S DRUGE STRANE MOZGA: Kaète da se bavim nasiljem i to je
ta~no, ali ne smatram da pravim nasilne filmove i u tome je bitna
razlika. Mo`da je jedino Taksista zaista bio nasilan. Vi{e se bavim
psiholo{kom stranom nasilja
Posljednje Kristovo isku{enje

Posljednje Kristovo isku{enje
Razjareni bik Ameri~ki ìgolo
Ameri~ki ìgolo
Taksista
Taksista
zaista kreirao nacizam, ili je samo povezao
u cjelinu neke ve} postoje}e stvari i samo
rekao - uradi}ete to ovako. Ho}u da kaèm
da je najlak{e kriviti Hollywood, ali treba
imati u vidu i ~injenicu da on samo pred-
stavlja globalno stanje svijesti.
ûjem da se selite u Bollywood?
Ha! Ne selim se, samo sam napisao sce-
nario u kojem ima mnogo plesa i pjesme.
Istina je da poku{avam da prona|em finan-
sijere u Bollywoodu. Prvi kontakti su ve}
ostvareni, sada ~ekam njihov odgovor.
[ta jo{ pi{ete?
Ve} sam napisao scenario za akcioni
ànrovski film, u stilu filmova koje sam
radio kada sam po~injao karijeru. Scenario
za komercijalni film o temi agenata CIA-je,
ve} sam prodao reditelju Nicolasu Windi n gu
Refnu. Postoji jo{ mnogo ideja.
UMJETNOST JE POSTALA TRIVIJALNA
Pripadate nekoj sasvim drugoj film-
skoj {koli od ove dana{nje filmske omla-
dine. Kada biste im sada dràli ~as, {ta biste
im rekli?
Mo`da bih im samo predo~io da je u
moje vrijeme umjetnost, ne samo filmska,
bila mnogo vi{e u funkciji same sebe. Ljudi
su konzumirali umjetnost, ona im je bila
potrebna da bi mogli da prebrode mnoge
sociolo{ke probleme. Ne vjerujem da trenut-
no ljudi koriste umjetnost u te svrhe, ve} na
nju vi{e gledaju kao na relativno trivijalnu
stvar. I sama umjetnost je postala trivijalna.
U svim Va{im scenarijima i filmovi-
ma koje ste snimali, uklju~uju}i i Adamovo
uskrsnu}e, Vi na neobi~an na~in istraùjete
nasilje. Gdje su njegovi korijeni?
Mislim da je to stvar genetike, mi smo
programirani kao nasilne ìvotinje. Me -
|utim, na{e nasilje nije u funkciji; za raz-
liku od ìvotinja mi ne ubijamo da bismo
preìvjeli. I, kako se nosimo sa time? Kako
se nosimo sa ~injenicom da trenutno pro-
lazimo kroz najnasilniji period u ~ovje -
kovoj istoriji i sa ~injenicom da je na{e
nasilje bez svrhe? Zar ne treba o tome
pravi ti filmove? Kaète da se bavim nasiljem
i to je ta~no, ali ne smatram da pravim
nasilne filmove i u tome je bitna razlika.
Mo`da je jedino Taksista zaista bio nasilan.
Vi{e se bavim psiholo{kom stranom nasilja
i time kako nasilje pokazuje svoje pravo
lice na razli~ite na~ine. Predstavljam je uz
pomo} njenog negativa, njenog odraza u
ogledalu.
I dalje se bolje osje}ate u koì scenar-
iste nego u ulozi reditelja?
To su dvije razli~ite vrste zadovoljstva.
Kao pisac, imam mo} da kontroli{em
situaciju i drìm sve u svojim rukama.
Me|utim, to je usamljeni~ki posao. Kao
reditelj nemam veliku kontrolu, ne mogu da
kontroli{em vremenske prilike, ~ak ni
glumce, ali to je veoma dru{tven posao,
stalno ste u kontaktu sa ljudima. Ipak, da
bih preìvio i zaradio novac, pi{em scenarije.
To me hrani.
PISAC TAKSISTE I POSLJEDNJEG HRISTOVOG ISKU[ENJA ZA SB
U MOJE VRIJEME
LJUDI SU KONZUMIRALI
UMJETNOST
Paul Schrader
U MOJE VRIJEME
LJUDI SU KONZUMIRALI
UMJETNOST
Paul Schrader
Poslovnim partnerima i gra|anima BiH
~estitamo
25. NOVEMBAR - DAN DR@AVNOSTI
Banka Va{eg povjerenja
NOVA PLANETARNA FILMSKA POMAMA
Interes filmskih autora za junoamerike lidere, harizmatine revolucionare
i dojmljive javne linosti posljednjih godina sve je intenzivniji; veliki reditelji
poput OLIVERA STONEA, STEVENA SODERBERGHA, ALANA PARKERA
i EMIRA KUSTURICE, kritiari amerikog imperijalizma, kroz svoje filmove
otvoreno izraavaju divljenje prema stranim liderima koji su decenijama
proglaavani neprijateljima SAD-a
JU@NOAMERI^KA
FILMSKA HISTERIJA
FILMSKO ANTIGLOBALISTI^KO BRATSTVO:
Stone, Soderbergh, Kusturica, Maradona, Castro, Chavez
HUGO CHAVEZ I
OLIVER STONE, BRA]A
PO IDEOLOGIJI
Amerikanci moraju preispitati
ulogu medija u demoniziranju
stranih lidera kao neprijatelja SAD-a
D
olazak predsjednika Venecuele
Huga Chaveza na Venecijanski
filmski festival pro{log septem-
bra privukao je ve}u pa`nju
javnosti i predstavnika medija
od svih drugih doga|aja i li~nosti vi|enih
na ovogodi{njoj, najstarijoj svjetskoj film-
skoj smotri. Sa zadovoljnim, {irokim
osmijehom na licu, Chavez je prodefilo-
vao crvenim tepihom zahvaljuju}i kontro-
verznom ame ri~kom reditelju Oliveru
Stoneu i njegovom dokumentarcu South of
the Border (Ju`no od granice) koji je pre-
mijerno prikazan u Veneciji, uz o~ekivano
podijeljene reakcije kriti~ara i publike. Za -
hvaljuju}i svojim filmovima zasnovanim
na biografijama istorijskih li~nosti, od
ameri~kih predsjednika Johna F. Kenne -
dyja i Richarda Nixona, pa do kubanskog
lidera Fidela Castra, Oliver Stone, jedan
od najcjenjenijih reditelja dana{njice,
~esto je bio èstoko kritiziran, prije svega
me|u svojim sunarodnjacima Amerika n c -
ima koji ni dan-danas nisu na~isto sa
autorovim politi~kim uvjerenjima. Najno -
vijim filmom o Chavezu, trostruki oskaro -
vac Stone je jo{ jednom prkosno potvrdio
svoje opredjeljenje za portretiranje ìvota
politi~kih li~nosti koje se ve} godinama
nalaze na crnoj listi Vlade SAD-a.
OLIVER STONE: FASCINACIJA
PREDSJEDNICIMA
Pozvan sam u Venecuelu da upoznam
predsjednika Chaveza tokom njegove
neuspjele akcije spa{avanja kolumbijskih
talaca koje su dràli revolucionari FARK-a,
u vrijeme Boì}a 2007. I kao {to je to ~esto
bio slu~aj, ~ovjek kojeg sam upoznao nije
bio ~ovjek o kojem sam ~itao i slu{ao u
ameri~kim medijima, ispri~ao je Stone
uo~i premijere u Veneciji. Ponovo sam se
vratio u Venecuelu u januaru 2009., kako
bih detaljnije intervjuisao predsjednika
Chaveza. Pored Venecuele, oti{li smo u jo{
nekoliko zemalja i razgovarali sa sedam
predsjednika u regiji, koji su nam ispri~ali
{iru, sveobuhvatniju pri~u. Jedan za
drugim, ponavljali su istu stvar: oni èle da
kontroli{u vlastite resurse, da ja~aju region-
alne veze, da budu tretirani jednako kao
Amerikanci i da postanu financijski nezavi s -
ni od Me|unarodnog monetarnog fonda.
Amerikanci moraju preispitati ulogu medi-
ja u demoniziranju stranih lidera kao nepri-
jatelja SAD-a, a posljedice toga mogu biti
brutalne.
Oliver Stone spada me|u najeksponi-
ranije predstavnike svojevrsnog novog
OD CASTRA DO CHAVEZA
Pi{e: MAJA RADEVI]
STEVEN SODERBERGH,
TVORAC EPSKOG
CHEA: Nije vano da li
se slaem sa njim ili
ne zanimao me Che kao
ratnik, Che kao ovjek koji
je imao ideologiju, koji je
uzeo oruje, a ishod je
takav kakav je bio
MARADONA
BY KUSTURICA
Politi~ko-sportsko-humani
dokumentarac
MARADONA
BY KUSTURICA
Politi~ko-sportsko-humani
dokumentarac
trenda u filmskoj umjetnosti. Interes film-

skih autora za ju`noameri~ke lidere, revolu-
cionare i op}enito li~nosti koje su obiljeìle
20. vijek na tim prostorima, ali ~iji utjecaj i
dalje traje, posljednjih godina sve je inten-
zivniji. Godine 1996. britanski reditelj Alan
Parker snimio je biografsku dramu-mjuzikl
Evita o ìvotu biv{e argentinske prve dame
Eve Peron, a za naslovnu ulogu odabrao je -
ni manje ni vi{e - kraljicu popa Madonnu.
Iako su mnogi sumnjali u uspjeh filma, a
Argentinci nisu bili ba{ presretni {to }e nji-
hovu nacionalnu heroinu na velikom platnu
utjeloviti skandalozna ameri~ka pop
pjeva~ica (uo~i po~etka snimanja u Buenos
Airesu, Madonnu su do~ekali brojni prosvj -
ednici sa transparentima na kojima je pisalo:
Idi ku}i), Parkerova Evita postala je jedan
od najve}ih kino-hitova devedesetih film
je samo u Americi na kino-blagajnama zara-
dio preko 50 miliona dolara, a u totalu, prof-
it je iznosio vi{e od 141 miliona dolara.
U Argentini ne postoji objektivan
pogled na istoriju kada je rije~ o Evi Peron.
Ljudi je podràvaju, ili su protiv nje. Mnogi
je vide kao veoma lo{u ènu, a za druge, ona
je svetica. Zbog toga i nismo mogli posti}i
da svi budu zadovoljni ovim filmom.
Argentina tek u~i kako da bude demokratska
zemlja, tako da je ideja o ovakvom filmu bila
jednako izazovna za njih, kao i za nas. Ali,
po mom mi{ljenju, nijedna prava demokrati-
ja ne bi se trebala pla{iti umjetnosti, izjavio
je nakon snimanja filma Alan Parker.
KO JE BIO CHE GUEVARA
Pravi filmski potres na pro{logodi{njem
festivalu u Cannesu izazvao je kultni
ameri~ki reditelj Steven Soderbergh sa svo-
jom dugo najavljivanom epskom biograf-
skom dramom Che, o ìvotu revolucionara
Ernesta Che Guevare.
66
[ta je, zapravo, motiv film-
skih autora za snimanje filmova
o kontroverznim politi~kim i
javnim li~nostima Ju`ne Ame -
rike: iskrena kritika imperijaliz-
ma velikih svjetskih sila, ili
ne{to drugo? Beogradska
filmska kriti~arka Dubravka
Laki} smatra da se radi o
~asnim ljudima koji misle svo-
jom glavom, i kojima se kao
inte lektualcima prirodno na -
me}e pitanje: ~ekaj malo, nije
mo gu}e da je u ovoj pri~i sve
tako crno?!
Sve ono {to vidimo kao
demonizaciju ju`noameri~kih lidera, naro~ito trenutno
Chaveza, jeste zapravo vi|enje medija. To su prvenstveno
jednostrane informacije koje se svakodnevno plasiraju kroz
raznovrsne emisije svih uglednijih ameri~kih TV stanica. Ljudi
koji malo dublje razmi{ljaju moraju se zapitati {ta leì sa
druge strane, a pogotovo pou~eni iskustvom, recimo, demo-
nizacije Sadama Huseina, za kojeg svi znamo kako je zavr{io.
Prema tome, stvari nisu samo crne ili bele, i autori koji su se
drznuli da naprave ovakve filmove poku{avaju to da kaù.
Oni su, prosto, otvorili mogu}nost ljudima Latinske Amerike
da ispri~aju i svoju stranu pri~e, kaè Laki}eva.
Mnogi ljudi {irom planete rekli bi glasno dosta ameri~kom
imperijalizmu, ba{ kao u Stoneovom filmu Ju`no od granice, ali ih
ekonomski razlozi spre~avaju u tome, smatra Laki}eva: U Ju`noj
Americi su svakako mnogo hrabriji u tome, zato {to najvi{e
ose}aju tu vrstu, da tako kaèm, politi~kog ataka sa severa.
Kod Stonea je motivacija potpuno jasna: on izravno
polemizira sa medijskom reprezentacijom Latinske Amerike,
odnosno sa pojednostavljeno{}u ameri~kog medijskog pros-
tora. Me|utim, sa druge strane, Stone odlazi u drugu krajnost
prikazuju}i jednu retori~ki jed-
nostranu, simplificiranu sliku, i
svjesno izostavlja neke aspek-
te Chavezovog anga`mana koji
sigurno jesu problemati~ni,
kaè kriti~ar Jutarnjeg lista
Jurica Pavi~i}. Ju`no od
granice je film koji bi se ~ak
mogao nazvati propagandnim,
u smislu da sluì tome da
podupire jednu tezu. [to se
ti~e Che Guevare, filmovi o
njemu bave se zapravo mitom,
a ne stvarnim ~ovjekom. To je
jedan potpuno idealizirani
prikaz.
O filmu Maradona by Kusturica, Pavi~i} kaè: Jedan britan-
ski kriti~ar je rekao odli~nu stvar: taj dokumentarac je filmski
pandan onim fotografijama na kojima stojite zagrljeni sa svo-
jim idolom. To jeste pomalo poku{aj Kusturice da se ogrebe
o tu|u karizmu - film ~ak po~inje konstatacijom da je
Kusturica filmski Maradona, {to je ipak malo pretenciozno,
pogotovo ako on to izri~e u vlastitom filmu. Drugo, Kusturica
je tu poku{ao pretvoriti Maradonu u nekakvog vo|u Tre}eg
svijeta i antizapadnog ili antisjevernog pokreta, u kojem on
o~ito vidi i samog sebe. Diskutabilno je koliko je sve to auten-
ti~no.
Dubravka Laki} mi{ljenja je da se radi o veoma dobrom i
humanom filmu, zahvaljuju}i kojem je Maradona ponovo
do{ao u ìù sportske javnosti. Me|utim, politi~ka dimenzija je
vidljiva: Maradonin stav je jasan, on se priklanja tom anti-
imperijalisti~kom talasu. Kusturica je, sa druge strane,
iskoristio celu pri~u da bi izneo i neko svoje vi|enje i
pokazao vlastito antiimperijalisti~ko politi~ko opredeljen-
je, po ~emu je ina~e poznat, posebno u Latinskoj
Americi.
FILMSKI KRITIÂRI O JU@NOAMERI^KOM FILMSKOM TRENDU
Dubravka Laki} (Srbija):
Otkrivanje druga~ije istine
kultivisanim filmskim jezikom
Jurica Pavi~i} (Hrvatska):
Pla{im se idealizacije svakog
totalitarizma
Film za koji se o~ekivalo da }e ponudi-

ti do sada najsveobuhvatniji pogled na
najpoznatijeg argentinskog marksisti~kog
buntovnika, koji je nakon svoje smrti
romantiziran na najrazli~itije na~ine, od
knjiga, preko TV-serija i dokumentaraca, pa
do masovne prodaje majica i bedèva sa
njegovim likom, ostavio je publiku i
kriti~are sa prili~no mlakim reakcijama.
Soderbergh je film snimio iz dva dijela:
prvi obuhvata period kubanske revolucije i
Castrovog dolaska na vlast, a drugi se
fokusira na Cheove poku{aje da zapo~ne
revoluciju u Boliviji i njegovu smrt.
Najve}a zamjerka Soderberghovom ost-
varenju odnosila se na duìnu trajanja
filma: dva dijela Chea zajedno traju preko
~etiri i po sata, {to i najpo`rtvovaniji
gledaoci te{ko mogu izdràti. Ipak, sve
pohvale upu}ene su glumcu Beniciu del
Toru, kojeg je kanski ìri nagradio za ulogu
Guevare.
Svi automatski pretpostavljaju da ako
sam snimio film o Cheu, to zna~i da
podràvam njegova uvjerenja, kaè
Steven Soderbergh. Nisam napravio ovaj
film zato {to se slaèm sa njegovim
politi~kim stavovima; napravio sam ga jer
sam fasciniran takvom izuzetnom po`rtvo-
vano{}u jednog ~ovjeka u prili~no ludim
okolnostima. I nije va`no da li se slaèm sa
njim ili ne zanimao me Che kao ratnik,
Che kao ~ovjek koji je imao ideologiju, koji
je uzeo oru`je, a ishod je takav kakav je bio.
Soderbergh dalje obja{njava kako se
divi Cheovoj radnoj etici i ~injenici da je
provodio sve svoje vrijeme poku{avaju}i da
oblikuje svijet na odre|eni na~in:
Neprekidno pisanje, neprekidni rad,
svakog vikenda, svake no}i... Pri~ajte sa
bilo kim, njegovom ènom ili prijateljima, i
svi }e vam re}i da je tip bio neumoran.
Osje}ao je kao da nema dovoljno vremena
da napravi sve stvari koje su morale biti
napravljene.
Fascinacija savremenim ju`noameri -
~kim idolima nije zaobi{la ni najpoznatijeg
reditelja sa ex-jugoslovenskih prostora,
Emira Kusturicu, koji je pro{le godine u
Cannesu premijerno predstavio svoj doku-
mentarac o argentinskoj nogometnoj legen-
di Diegu Maradoni. Kusturicin film o
Maradoni je mnogo vi{e od sportskog
dokumentarca. ûveni fudbaler u filmu
govori, izme|u ostalog, o svojim stavovima
naspram ameri~ke Vlade, nazivaju}i tada
aktuelnog predsjednika Georgea W. Busha
ubicom. Sa druge strane, Maradona ne
krije svoje divljenje prema Castru i
OD CASTRA DO CHAVEZA
Iako je u razgovoru sa novinarkom SB
prije dva mjeseca u Anconi najavio skoru
posjetu svom prijatelju, predsjedniku
Venecuele Hugu Chavezu, reìser Emir
Kusturica ipak nije otputovao u Venecuelu.
Ovog vikenda, Kusturica je boravio u Italiji,
gdje je zajedno sa kultnim ameri~kim
reìserom Francisom Fordom Coppolom
dobio novouspostavljenu nagradu za dopri-
nos filmskoj umjetnosti posve}enu italijan-
skom filmskom geniju Federicu Felliniju.
U kratkoj izjavi za SB Kusturica je
pojasnio: Da, trebao sam prije nekoliko
dana otputovati u Venecuelu, ali su me,
doslovno na aerodromu, obavijestili da
su svi letovi odgo|eni zbog novonasta-
log zao{travanja sukoba izme|u te
zemlje i susjedne Kolumbije.
EMIR KUSTURICA ZA SB
Zbog neposredne ratne opasnosti,
nisam mogao otputovati u Venecuelu
JUNO OD GRANICE: Glavno pitanje koje autori od Parkera, do Soderbergha i
Stonea postavljaju, jeste koliko danas ima istinske demokratije u dravama koje se
najglasnije zalau za jednakost svih i ljudska prava, naspram ivota unutar sistema
koje zapadnjaci vide kao totalitarne?
ZAO[TRAVANJE SUKOBA
Odgo|en susret sa
prijateljem Hugom
Chavezom
Che, reìja Steven
Soderbergh, 2008.
Evita, reìja Alan
Parker, 1996.
Comandante, reìja
Oliver Stone, 2003.
Maradona by Kusturica,
reìja Emir Kusturica, 2008.
The Motorcycle Diaries,
reìja Walter Salles, 2004.
Chavezu, a jedan od najzanimljivijih mom-

enata u filmu je njegovo prisje}anje na gol
stolje}a koji je dao 1986. na Svjetskom
prvenstvu u utakmici protiv Engleske:
Maradona obja{njava da je u tom sport-
skom okr{aju bio motivisan osvetom
Englezima zbog argentinskih vojnika koji
su stradali u Falklandskom ratu.
Film pokazuje trojicu Maradona koje
sam upoznao tokom snimanja: jedan je
nogometni trener, drugi je politi~ki neko-
rektan gra|anin i protivnik unilateralne
politike SAD-a, a tre}i je Diego kao poro-
di~ni ~ovjek, obja{njava Kusturica.
Iako Maradona by Kusturica spada
me|u one filmove koje svakako vrijedi
pogledati i uz koje se sigurno ne}ete
dosa|ivati, bez obzira da li ste ljubitelj
nogometa ili ne, autoru su pojedini kriti~ari
zamjerili pretjeranu subjektivnost i ne -
skriveno divljenje prema slavnom Arge -
ntincu, ali i ~injenicu da je dobar dio doku-
mentarca Emir Kusturica iskoristio za
samopromociju, stavljaju}i u istu ravan
pri~u ~ovjeka o kojem pravi film sa
vlastitim likom i djelom.
Kako bilo, poslije Maradone, Kusturica
je odlu~io da se po uzoru na Stonea i
Soderbergha pozabavi i jednim kultnim
revolucionarom po~etkom ove godine,
najavio je snimanje filma o meksi~kom
revo lucionaru Panchu Villi, pod nazivom
Sedam prijatelja Pancho Ville i èna sa {est
prstiju. Ulogu Ville trebao bi igrati trenutno
napla}eniji holivudski glumac Johnny
Depp, koji je sa Kusturicom ve} radio na
filmu Arizona Dream.
Fasciniran sam Villom jo{ od mojih
studentskih dana, kada su meksi~ki filmovi
o revolucionarima prvi put zaokupili moju
pa`nju. Sada je do{lo vrijeme kada kona~no
razumijem ìvote revolucionara i razmjer
izme|u njihovih ideala i onoga {to su
postigli, obja{njava Kusturica.
TREND ILI POTREBA
Motiv ameri~kih i evropskih filmskih
reditelja za portretiranje li~nosti koje su u
demokratskim sistemima uglavnom okara k -
terisane kao diktatori, teroristi i ubice, u
globalnom dru{tvu obrnutih vrijednosti u
kojem ìvimo, nije te{ko shvatiti. Glavno
pitanje koje autori od Parkera, do
Soderbergha i Stonea postavljaju, jeste
koliko danas ima istinske demokratije u
dràvama koje se najglasnije zalaù za jed-
nakost svih i ljudska prava, naspram ìvota
unutar sistema koje zapadnjaci vide kao
totalitarne? Jesu li, ustvari, ti takozvani dik-
tatori zapravo ve}e demokrate od, recimo,
~lanova ameri~kog Kongresa?
Bojim se da ljudi u Americi ne razumi-
ju ovu pri~u. Naravno da je Hugo Chavez
napravio gre{ke, pa ko nije nikada
zgrije{io? Ali, on je jako popularan u svojoj
zemlji, i jedino {to poku{ava je da napravi
promjene, a za promjene treba vremena.
Chavez je pobijedio na dvanaest izbora
zaredom, a biv{i ameri~ki predsjednik
Jimmy Carter, koji je pratio neke od njih,
izjavio je da nije nigdje vidio toliko po{tene
izbore. On je istinski demokrat, kaè
Oliver Stone.
Amerika je paranoi~na, bilo da se radi o
Iraku, Iranu ili Venecueli, kategori~no tvrdi
Stone, ~iji je slijede}i ambiciozni cilj, na
zgraàvanje njegovih sunarodnjaka, snimiti
film o iranskom predsjedniku Mahmoudu
Ahmadinejadu.
Prije sedam godina, Oliver Stone otputo-
vao je na Kubu, gdje je tri dana intervjuisao
Fidela Castra. Tako je nastao film
Comandante, koji po mnogima predstavlja
jedan od najboljih dokumenata o ìvotu i
razmi{ljanjima kubanskog vo|e. Castro je
ameri~kom reditelju otvorio du{u govo -
re}i o nizu tema, od filozofije i filmskih zvi-
jezda koje voli, do Kube u proteklih pola
vijeka i budu}nosti revolucije. Godinu kas-
nije, Stone se vra}a na Kubu i snima drugi
politi~ki dokumentarac pod nazivom
Looking For Fidel (Traè}i Fidela), u ~ijem
je fokusu odnos izme|u Kube i SAD-a.
Svoje utiske o kubanskom vo|i Stone je
opisao ovako: On je predstavljen kao
lo{ momak, a sve poti~e od Nixonovog
sastanka sa njim, kada ga je biv{i
ameri~ki predsjednik nazvao komunis-
tom i anti-Amerikancem. To je pokrenu-
lo cijeli lanac nepovjerenja prema
Castru. Morao je traìti podr{ku kod
Sovjeta. Divim se Fidelu Castru, jer je
borac. U odre|enom smislu, on je Don
Kihot, posljednji revolucionar, ~uvar
vjetrenja~e koji poku{ava da sa~uva
svoje ostrvo u stanju egalitarizma, gdje
bi svako dobio svoju {ansu.
FIDEL CASTRO, KUBANSKI COMANDANTE
Diktator ili zagovornik jednakosti
LANAC NEPOVJERENJA
Fidel Castro ovjekovje~en je u
brojnim dokumentarcima i serijama
LANAC NEPOVJERENJA
Fidel Castro ovjekovje~en je u
brojnim dokumentarcima i serijama
FILMSKI LIK ARGENTINSKOG
REVOLUCIONARA
Benicio del Toro nagra|en je pro{le
godine u Cannesu za ulogu Che Guevare
D
ragan Paveli} je dobio 100.000
kuna (oko 27.000 KM) na anoni -
mnom konkursu zagreba~ke
izdava~ke ku}e V.B.Z. za najbolji
neobjavljeni roman u 2009. godi-
ni. Njegov roman Prolje}e u Karolinentalu
govori o ìvotu u Sarajevu od kraja 19.
stolj e}a pa do polovine dvadesetog, a grad
u kojem se radnja romana de{ava ìvahna je
multietni~ka metropola koja samo izdaleka
podsje}a na dana{nje Sarajevo. Sa ovim
piscem veoma zanimljive biografije razgo-
varali smo o tome koliko je njegovo
Sarajevo knjièvna konstrukcija, a koliko
stvarni grad ~ije se postojanje gubi u mraku
dana{nje kolektivne amnezije.
Meni je jasno da se mla|im generacija-
ma mnogo toga moè ~initi nestvarnim, ali
grad o kojem pi{em u svom romanu je grad
mog djetinjstva, i grad iz sje}anja mojih
roditelja a mnogo stvari je sasvim aute n -
ti~no: imena, mjesta, neki doga|aji,
porodice koje spominjem, navike ljudi...
Knjièvnost je tu i da sa~uva sje}anje na neki
davno protekli period i da sprije~i kulturnu i
socijalnu amneziju, kaè na po~etku na{eg
razgovora sarajevsko-zagreba~ki knjièvnik.
Paveli} u romanu pi{e o djevoj~icama
koje igraju balet u kroja~koj radnji svoje
tetke, spominje dame koje prije jednog vije-
ka idu na pedikuru i u salonim raspravljaju
o pikanterijama iz visokog dru{tva. Njegovi
likovi, Petar i Zubejda, skladan su par u
mije{anom braku, ~ija ljubav nadilazi i
me|uetni~ke podjele i Petrovu zatvore -
LAUREAT DRAGAN PAVELI]
Razgovarala: ADISA BA[I]
Ovogodinju nagradu za najbolji neobjavljeni roman u
iznosu od 100.000 kuna, koju dodjeljuje zagrebaka
izdavaka kua V.B.Z., dobio je DRAGAN PAVELI za
svoju knjigu Proljee u Karolinentalu; za na list ovaj
roeni Sarajlija govori kako je godinama radio kao
neuropsihijatar u bolnici Jagomir, predavao psihologiju
dananjim glumakim i reiserskim zvijezdama, kako je
u ratu napustio Sarajevo, lijeio rtve genocida i kako
je dopustio piscu koji je itav ivot tavorio u njemu kao
podstanar da se iskae u punom sjaju
Nagra|eni roman govori o ìvopisnoj multietni~koj metropo
DVOSTR
JEDNO
PISAC ZALJUBLJEN
U RODNI GRAD
Kao dje~aka su me otac i majka
vodili za ruku u duge {etnje po
sarajevskim ulicama i mahalama,
upijao sam tada Sarajevo, njegove
oblike, zvukove, mirise, i ono je
u meni ostalo zauvijek, prisje}a
se Dragan Paveli}
ni~ku pro{lost. To vam se tako|er moè
~initi neobi~nim, ali je autenti~no,
obja{njava Dragan. Moj roman se po tome
naslanja na tradiciju bh. knjièvnosti u
kojoj je uobi~ajeno da se romaneskna gra|a
zasniva na materijalnim, dokumentovanim
doga|ajima. Most se tako uzme iz stvarnos-
ti, a poneko od hoda~a po njemu izma{ta...
STVARNI MOST I IZMA[TANI [ETAÎ
Mijenjao sam samo ponekad neko ime,
da bih za{titio neke ljude i njihove
potomke. Na uglu Radi}eve ulice je zaista
postojao salon za pedikuru u koji su
dolazile begovske hanume, jevrejske
gospo|e, dokone bogata{ice. Multikultura
je u mom djetinjstvu bila ìva, bila je
daleko od isprazne fraze. Kao vrlo mali
dje~ak sam nau~io {ta je iftar, o musliman-
skim i jevrejskim obi~ajima sam znao
mnogo vi{e nego o hri{}anskim. Sje}anja
na divne slastice koje sam jeo u musliman-
skim ku}ama ostala su veoma ìva u meni
do danas. Taj tanani kom{ijski sklad, ta
vrsta razumijevanja, po{tovanja i ljubavi, to
je ne{to {to u kriznim situacijama najlak{e
strada, najnepovratnije se uni{ti. Po~etkom
rata sam iza{ao iz grada zahvaljuju}i svo-
jim jevrejskim prijateljima. Devedeset
druga u Sarajevu je bila jedna od rijetkih
situacija u historiji kad je bilo povoljno biti
Jevrej, kad je to donosilo spas. Ina~e,
Jevreji su od davnina bili izloèni stradanji-
ma, raseljeni su, protjerivani iz svojih
domova. Mislim da se moè re}i da su
Bosanci devedesetih postali na neki na~in
Jevreji novog vremena. Jevrejski doprinos
bh. kulturi je veliki. Na dodjeli nagrade u
Zagrebu su sada na moju èlju pu{tali sev-
dalinku Himze Polovine, Kradem ti se u
ve~eri... To je, kao i Kad ja po|oh na
Bemba{u, prekrasna sefardska pjesma, i sve
to je dio moje ba{tine, mog identiteta...
Dragan je u Sarajevu ro|en 1946.
godine, u istom ko{evskom porodili{tu u
kojem je ro|ena i njegova majka, Sarajka, u
staroj austrougarskoj zgradi koja, kaè,
danas vi{e ne postoji. Njegov otac kasnih
tridesetih godina pro{log vijeka doselio je u
Bosnu iz Hrvatske, ali je Sarajevo zavolio
PORTRET SARAJEVA IZ MINULOG VREMENA
oli s kraja 19. vijeka koja vrlo malo li~i na dana{nje Sarajevo
RUKA LI^NOST
G PSIHIJATRA
DVA SUPROTSTAVLJENA
ZANATA: Psihijatar sve
neprekidno objanjava i
dovodi u vezu. Pisac to
naprotiv nikad ne ini, on
samo prikazuje, a upusti li
se u tumaenje, onda od
umjetnosti ne ostane nita...
ROMAN PROLJE]E U KAROLINENTALU
INSPIRISAN JE STARIM SARAJEVOM
Karolinental je romanti~na, slabo naseljena dolina koja
se ukaè sa desne strane kada se krene iz Sarajeva preko
Grbavice i Vraca, a za vrijeme Austro-Ugarske je
dobila to ime, obja{njava Paveli}
kao svoj rodni grad. Kao dje~aka su me

otac i majka vodili za ruku u duge {etnje po
sarajevskim ulicama i mahalama, upijao sam
tada Sarajevo, njegove oblike, zvukove,
mirise, i ono je u meni ostalo zauvijek.
Veliki sam {eta~ i danas kad do|em u svoj
grad provodim mnoge sate idu}i ulicama
koje poznajem. Ni~u u me|uvremenu i neke
nove stvari, ali ja ih slabo primje}ujem, ja
idem za svojim starim uspomenama,
prisje}am se ljudi koji su nekada tu ìvjeli i
ta mjesta obiljeìli, kaè Dragan.
Na blago prebacivanje da pomalo ideal-
izira rodni grad, pisac odgovara: Sarajevo je
odavno bilo mjesto u koje su iz razli~itih kra-
jeva dolazili ljudi raznih zanata, zanimanja,
sposobnosti. Bilo je tu ljekara evropskog
ugleda, bilo je ~asnih zanatlija, dobrih majsto-
ra... Svi oni donosili su svoja znanje, vje{tine,
vjerovanja, i svi oni formirali su grad. Iz
Turske, iz raznih krajeva Austro-Ugarske... Ti
se uticaji ne mogu potrti preko no}i. Oni su
prisutni u arhitekturi, u ulicama, zgradama, u
institucijama koje su nekad ustanovljene. Ti
ljudi prisutni su u sje}anju jo{ ponekog od nas
starijih, u pri~ama kojih se ponekad prisjeti-
mo. Knjièvnost je naravno odli~an na~in da
se to zaboravljeno Sarajevo sa~uva, da se
rekonstrui{e i oìvi, smatra on.
LJEKOVITA [UTNJA
Posebnu radost Dragan Paveli} vidi u
tome da anegdote o raznim autenti~nim
mjestima uplete u strukturu svog knji -
èvnog teksta. Knjizi Prolje}e u Karo -
linentalu prethodili su roman Sarajlije
(Durieux, Zagreb, 2001.) i Pri~e iz Ilduzina
jastuka (Naklada Zoro, Zagreb/Sarajevo,
2008.) u kojima se pojavljuju neki isti
likovi kao i u nagra|enom romanu. Ali
prije nego {to se posvetio pisanju, on je
ostvario vi{edecenijsku karijeru psihijatra,
najprije u sarajevskoj bolnici Jagomir, a
zatim i u Ko{evu. Psihijatar i pisac su dva
sasvim suprotstavljena zanata. Psihijatar
sve neprekidno tuma~i, interpretira, dovodi
u vezu. Pisac to naprotiv nikad ne ~ini, on
samo prikazuje, a upusti li se u tuma~enje,
onda od umjetnosti ne ostane ni{ta...
Zavr{io sam osnovnu i srednju {kolu u rod-
nom gradu, diplomirao medicinu, nastavio
stru~no usavr{avanje u Zagrebu. Ali pisac
ne postane{ preko no}i, u pedesetoj. I tada
sam ja bio pisac, samo sam se bavio nekom
drugom karijerom, traìo druga~iju dru -
{tvenu i profesionalnu afirmaciju. Go -
dinama je bio neuropsihijatar a desetak
godina je na sarajevskoj Akademiji scen-
skih umjetnosti Dragan glumcima, a kasni-
je i reìserima predavao psihologiju.
Lijepo je vidjeti da su ti mladi ljudi uspj -
eli, da su neki od njih kasnije postali i zvi-
jezde... Sje}am se da sam predavao Emiru
Hadìhafizbegovi}u, zatim divnoj glumici
Selmi Alispahi}, Minki Mufti}, pokojnom
72
LAUREAT DRAGAN PAVELI]
Roman Prolje}e u Karolinentalu prati
sudbinu dvojice dje~aka koji se zbliàvaju
u idili~nom ambijentu jednog naselja nado-
mak Sarajeva (Karolinental je roman-
ti~na, slabo naseljena dolina koja se
ukaè sa desne strane kada se krene iz
Sarajeva preko Grbavice i Vraca, a za
vrijeme Austro-Ugarske je dobila to
ime, obj a{nj ava Pavel i }). Petar j e
selja~ko dijete a Teofil bogata{ko, ali istog
su uzrasta i zajedni~ka igra prevazilazi
dru{tvene barijere. Kako odrastaju, njihova
me|usobna sli~nost postaje sve uo~ljivija,
a nakon nekog vremena postaje jasno da
su obojica djeca istog oca, gradskog vjetr -
ogonje Tadije. Godine prolaze, njihovi
ìvoti kre}u u razli~itim smjerovima, ali je
veza me|u njima neraskidiva: iz reali -
sti~kog prosedea i opisa Sarajeva kao zan-
imljivog grada punog uzbudljivih dru -
{tvenih de{avanja (preljube, intrige, samo -
svjesne ène koje odbijaju brak, sinovi
mlakonje koji prave vanbra~nu djecu,
bogata{ke gospo|e koje ogovaraju po
kozmeti~kim salonima, jevrejske djevo j -
~ice koje dobivaju baletsku poduku od
ruskih instruktora...), Paveli} polako prela -
zi u sferu fantastike i opisuje telepatsku
interakciju izme|u dvojice bra}e koja im
omogu}ava da proìvljavaju svoj sop-
stveni, ali i ìvot onog drugog (pa ~ak i da
u~estvuju u najve}im bra~nim intimnosti-
ma onog drugog)... Petar ubija roditelje i
dospijeva u zatvor, Teofilu je put ka
dru{tvenom uspjehu od djetinjstva utrt, ali
koju godinu kasnije }e se pokazati koliko
su njihovi ìvoti bili nepredvidivi. Dragan
Paveli} o svojim likovima kaè: Naravno
da je piscu nezahvalno govoriti i
tuma~iti, ali evo, po{to ~itaocima tek
predstavljamo ovu knjigu re}i }u neko-
liko rije~i o njima dvojici. Veoma mi je
inspirativna bila razlika izme|u pri-
jateljskog i bratskog odnosa. Prija -
teljski odnos izme|u dvojice mu{kara-
ca je neoptere}en su{tinskim rivalite-
tom sa kakvim se suo~avaju bra}a i
zato je ~esto prisniji i harmoni~niji. êst
je slu~aj da brat ubije brata, upravo
zbog tog sna`nog rivaliteta, dok na
primjer sudska praksa ne biljeì
slu~ajeve da sestra ubije brata. Zani -
malo me prikazati kako se mijenja i
razvija odnos izme|u njih dvojice koji
su prijatelji, ali i bra}a. Uistinu, u djet-
injstvu je ta veza mnogo skladnija, a brat-
stvo }e donijeti sukobe, nesuglasice, nad-
metanja... Pored psiholo{kog ocrtavanja
kompleksnog bratsko-prijateljskog odnosa,
Paveli} u romanu ispreda i ljubavne pri~e,
opisuje historijska previranja te portretira
Sarajevo iz jednog minulog vremena...
PROLJE]E U KAROLINENTALU
Kad su gospoe ile na pedikuru a
djevojice vjebale balet
POMO]
@RTVAMA
GENOCIDA
Poseban izazov je bilo
to {to smo i mi koji
smo ih lije~ili tako|er
i sami bili ranjeni
POMO]
@RTVAMA
GENOCIDA
Poseban izazov je bilo
to {to smo i mi koji
smo ih lije~ili tako|er
i sami bili ranjeni
@anu Maroltu... Jednom sam se nakon rata

na aerodromu zagrlio i sa jednim od svojih
posljednjih studenata, oscarovcem Danisom
Tanovi}em... Kada je u Bosni i Herce -
govini po~eo rat, Dragan se na{ao u stra{noj
nedoumici da li da ode ili da ostane. Imao
sam stra{ne moralne dileme, gri`nju savjesti
da kao ljekar napustim grad kad sam mu
najpotrebniji. Onda su se u Ko{evo po~eli
javljati doktori koji su radili na Sokocu i u
drugim, odsje~enim bolnicama, uskoro je na
psihijatriji bilo vi{e ljekara nego bolesnika.
Pomislio sam da moj odlazak ne}e biti toli-
ki gubitak i napustio grad.
Dragan je oti{ao u Zagreb gdje, kako
kaè, nije bio stranac jer se tamo {kolovao a
i porijeklom je sa o~eve strane bio iz tog
grada. Ipak, imao je potrebu da radi sa ljudi-
ma traumatiziranim ratom. Iako sam pred
rat ve} imao razmjerno uspje{nu karijeru,
odjednom sam shvatio da dolaze novi profe-
sionalni izazovi, stvari o kojima ne znam
ni{ta. Kao {to su mirnodopski hirurzi sada po
prvi put {ivali ratne rane, tako smo i mi imali
pred sobom ljude koji su pretrpjeli nepoj -
mljive gubitke i traume. Poseban izazov je
bilo to {to smo i mi koji smo ih lije~ili
tako|er i sami bili ranjeni: jedni ranjenici su
lije~ili one druge, teè. Radio sam sa izbj -
eglicama u Zagrebu, a ljudima koji su tamo
dospjeli nakon {to su preìvjeli genocid u
okolini Prijedora. Nekada su grupne terapije
i za mene bile ljekovite. Znali smo dugo
samo {utjeti zajedno. To je, ~ini mi se, jo{
ne{to, prepoznatljivo bosansko: potreba da o
nekim stvarima ne govori{, nego da ih zajed-
no, ljekovito, odboluje{ u ti{ini.
Dragan je neko vrijeme radio i u
zatvorskoj bolnici, pa je po prirodi svog posla
boravio i u zatvoru Lepoglava. I to se mjesto,
kao i bolnica Jagomir i brojni drugi toposi iz
njegovog ìvota, na{lo u nagra|enom
romanu. Ipak, najve}i dio Prolje}a u
Karolinentalu posve}en je sarajevskim
mahalama, opisima gradskih ~etvrti, okuplj -
ali{ta, bistri~kih mehana, ilidà nskih izleti{ta,
okolnih lje~ili{ta... Bh. prijestolnica je na izv-
jestan na~in nadrasla knjièvni topos i posta-
la skoro lik u Paveli}evom romanu koji je
dobio veliku medijsku pa`nju i u susjednim
zemljama. Autor je uspjeh svog romana
ovako prokomentarisao: Raduje me da je
ova knjiga nagra|ena u Zagrebu, i da je
privukla pa`nju u regiji jer ona na neki na~in
èli sa~uvati Sarajevo koje je univerzalna
metafora preìvljavanja i opstanka. Kroz his-
toriju su brojni gradovi preìvljavali opsadu i
dekonstrukciju, patili su ljudi od antike,
preko Staljingrada, Var{ave, i uvijek se
dokazivalo samo jedno: i ljudi i gradovi su
preìvljavali, a dekonstrukcija se kao koncept
na duge staze pokazivala kao neu~inkovita i
jednostavno - luda.A na{em se sagovorniku,
{to se ti~e prepoznavanja ludila, pouzdano
moè vjerovati.
PORTRET SARAJEVA IZ MINULOG VREMENA
P
rvu violinu dobio je na poklon
kada su mu bile tri godine, prvi
put uz orkestar nastupio je dvije
godine kasnije, prvu nagradu na
me|unarodnom takmi~enju vio-
linista osvojio je sa sedam godina. Zatim je
svirao je za papu Ivana Pavla II, Ronalda
Reagana i Mihaila Gorba~ova, dobijao je na
stotine poziva za nastupe {irom svijeta. No,
ostaje nezaboravan jedan kadar. U nekom
nedjeljnom popodnevu kamere Televizije
Beograd snimaju klinca, Stefana Milenko -
vi}a, kako voze}i se na skateboardu ostavlja
tragove na plo~icama u holu neke dvorane
u nekom gradu.
ZA KARIJERU NIKADA NIJE KASNO
Bi}e da je to bilo u Washingtonu, i bi}e
da je Lincoln Center, i jo{ }e biti da je
prilog radila Mira Adanja-Polak. Se}am se
toga, ja na skateboardu i sa violinom u ruci.
Ali, verujte mi da se ne mogu setiti u kom
je to gradu bilo. Valjda u Washingtonu,
pri~a nam na po~etku razgovora Stefan
Milenkovi}.
On je danas ozbiljan ~ovjek, vrhunski
violinista, profesor i pedagog, sljede}e
godine obiljeì}e tri decenije karijere. A tek
su mu trideset i dva ljeta. Vjerujemo i da }e
svaki ozbiljan roditelj ozbiljno shvatiti
Stefanov savjet. Zapravo, roditelji muzi~ki
iznimno nadarene djece. O ~emu se radi?
Pred ~udo od djeteta roditelji i okolina
vrlo brzo postavljaju visoke zahtjeve.
Opasno jeste {to se takva djeca u ve}ini
slu~ajeva pogube na putu ka vrhu. Za
kvalitetan muzi~ki razvoj bitni su i roditelji
i profesori. A najva`nije je biti objektivan.
Me|utim, to je najteè. Jer, pre svega
roditelji, znaju da budu veoma subjektivni.
To sam video milion puta. Mnogo talento-
vane dece za koju njihovi roditelji misle da
su najbolja i imaju velika o~ekivanja od
njih. Dete treba da razvija talenat {to je vi{e
mogu}e, ako to nije stres, ali ne po cenu
svega ostalog. Normalnog ìvota ili {kole.
Veliki je to ulog na jednu kartu. Puno
novca, odricanja, vremena, sre}e, a ~injeni-
ca jeste da jedno, od mo`da, stotinu hiljada
dece - uspe. Dete treba da se razvija nor-
malno, a za karijeru nikada nije kasno,
obja{njava Stefan Milenkovi}: Uvek sam
imao ose}aj du`nosti. Svi su o~ekivali da
uvek sviram dobro, a da bih svirao dobro,
morao sam stalno da ve`bam. I to je onda
meni bilo jako bitno. Ja se sebe ne se}am od
pre tri godine, a pogotovo se ne se}am kada
sam imao tri godine. Ali znam da mnoge
okolnosti treba da se poravnaju, kako bi sve
to na kraju bilo uspe{no. No, ve}ina njih ne
bude dovoljno jaka.
SVETI STEFAN
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
JU Sarajevo art organizovao je 17. novembra u Domu Oruanih snaga BiH jo
jedan koncert svjetske muzike zvijezde STEFANA MILENKOVIA u naem
glavnom gradu; genijalni violinista dan kasnije govorio je za Slobodnu Bosnu o
svojoj karijeri, uticaju roditelja i profesora na razvoj velikih muzikih talenata,
koncertima koje je odsvirao za papu Ivana Pavla II, Ronalda Reagana i Mihaila
Gorbaova, muzikoj simbiozi klasinog i modernog...
STEFAN MILENKOVI]
MAJSTOR SVOG ZANATA
Sljede}e godine Stefan Milenkovi} }e obiljeìti trideset godina svoje karijere
NEKADA[NJE ÛDO OD DJETETA
Stefan Milenkovi} violinu je po~eo svirati kada
mu je bilo tri godine

@IVOT PO VIOLINSKOM KLJUÛ
VIRTUOZNOST
BEOGRADSKOG GENIJA
Stefan Milenkovi} na pozornici
Doma Oruànih snaga BiH u Sarajevu
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
Vrhunski umjetnici uvijek se sjete onog
profesora, pedagoga, koji im je otvorio o~i
i pokazao im taj predivni muzi~ki horizont.
Te{ko je re}i ko je to bio u mom slu~aju,
jer puno sam nau~io od svih svojih profeso-
ra. Naravno, mnogo je uradio i moj otac.
Dosta toga sam nau~io i od mog trenera
borila~kih ve{tina, s kojim sam proveo pet
godina. No, svi su oni imali ne{to
zajedni~ko {to su mi dali: energiju. I sve to
me ~ini onim {to danas jesam, veli Stefan
Milenkovi}.
MELODIJE ZA REAGANA I GORBAÔVA
Na poziv predsjednika SAD-a Ronalda
Reagana svirao je u Bijeloj ku}i 1987., a
ubrzo je uslijedio i poziv predsjednika
SSSR-a Mihaila Gorba~ova. To mu do|e
ba{ kao da su Stefanovi tonovi bila neka
poveznica izme|u vje~itih rivala SAD-a
i SSSR-a, u sumrak komunizma. Voleo
bih da mogu da kaèm da sam bio neka
poveznica, da sam ja odgovoran za to. Ali,
nisam. Gorba~ov je, recimo, bio vrlo
otvoren i pristupa~an. Ma, violina je sve
te dràvnike, a svirao sam pred mnogo
njih, privla~ila kao magnet. Ali, mene
politika nikada nije interesovala, a pogo-
tovo tada. Dobijem poziv od pape ili od
Reagana, i kaèm: E, da, ~uo sam za
njega. Dakle, nisam svirao pred ljudima
koji su bili moji idoli. To su, jednostavno,
bili koncerti kao i ve}ina drugih, kaè
Stefan Milenkovi}.
Ve} sa {esnaest godina Stefan je odsvi-
rao svoj hiljaditi koncert. Onda je pro{lo jo{
{esnaest godina, odsvirao je jo{ ko zna
koliko koncerata, a da nije ni do{ao do
najzrelijih godina za jednog muzi~ara. To
tek slijedi: Jeste fraza da ~ovek svaki dan
nau~i ne{to novo, ali to je ta~no. Va`no je
da radite ono {to volite i da uìvate u ìvotu
uop{te. A va{ posao bi, na neki na~in, tre-
bao da bude rezultat vas. Naàlost, mnogi
ljudi ne rade ono {to vole, nego rade ono {to
moraju. Pa kao da ìve ne~iji drugi ìvot.
Volim ìvot, volim i mnoge sporedne stvari
u ìvotu, tako da se i moje sviranje menja.
Uvek mi je interesantno svirati zato {to je i
moj ìvot interesantan.
Muzi~ko obrazovanje i nije mu bilo
neki veliki problem, {kole u svijetu napros-
to su se utrkivale da pridobiju Stefana, upi-
sivao je razrede preko reda. A nas intere-
suje kako je uspio nadoknaditi ono op{te
obrazovanje. Ne{to jesam, a ne{to nisam
uspeo nadoknaditi. Me|utim, ~ovek u~i dok
je ìv. Nikad nisam prestao da u~im. Tako
da sam nau~io vi{e posle {kole, nego u
{koli. U {koli sam imao prijatelje, izuzetno
velike talente. Jedan je bio dobar mate -
mati~ar, ovaj drugi voleo je da slika, a ja
sam svirao violinu. I mi smo bili looseri, jer
nismo igrali fudbal, nismo bili najlep{i u
razredu, nisu se ribe na nas palile. Zna~i,
nismo bili cool. A samo smo mi, koji nismo
bili cool, da tako kaèm, preìveli. Ovi
drugi su ko zna gde i ko zna {ta rade, govori
Stefan Milenkovi}.
TA TE[KA STRANA RE^ - CROSSOVER
Pedesetak puta je Stefan Milenkovi}
boravio u Sarajevu u svom ìvotu. Dio je
evidentiran kao privatna posjeta, ne{to je
bilo i na proputovanjima, a naravno, mnogo
je i nastupao u ovom gradu, poslije rata
~etiri puta. I koncertna sala u Domu
Oruànih snaga BiH jedna mu je od naj-
draìh: Jedna od najakusti~nijih i
najljep{ih, mada na ovim prostorima ima
mnogo lepih sala za sviranje. I uvek kada
sviram u Domu Oruànih snaga BiH imam
super kontakt sa publikom.
Rije~ crossover ne voli ~uti ili, pak, ima
simpatije prema toj simbiozi klasi~nog i
modernog? Nemam ni{ta protiv. Jedino
{to ne smatram da je to va`no da bi se pop-
ularizovala klasi~na muzika. Ali, ako neko
moè da napuni dvoranu ili stadion sa bilo
~ime, onda to nije lo{e. [tavi{e, dobro je.
Jer, ljudi nisu primorani da to slu{aju. A
ako se takvi koncerti pose}uju u velikom
broju, onda je to i potrebno, tvrdi Stefan
Milenkovi}.
Jo{ uvijek se Stefan Milenkovi} nije
upustio u avanturu zvanu crossover, a ne
vjerujemo ni da ho}e. Neka ga u klasi~noj
muzici. On jo{ uvijek ima puno toga da
kaè. I odsvira. Ili, obrnuto...
SVETI STEFAN
Stefan Milenkovi} ro|en je 25. januara
1977. u Beogradu. Ve} 1984. osvojio je
nagradu Jaroslav Kozian.
Nastupao je zajedno sa nekim od
najreprezentativnijih svjetskih orkestara,
kao {to su Berlinski simfonijski orkestar,
Orkestar Bolj{oj teatra, Orkestar Radio
Francuske, Nacionalni orkestar Belgije,
Helsin{ka filharmonija...
Snimao je i objavljivao za Dynamic iz
Italije, te za diskografsku ku}u PGP RTS
iz Beograda. Uskoro }e objaviti tri CD-a,
od kojih su dva violinska koncerta, a u
postprodukciji je i DVD, dokumentarni film
koji o Stefanu Milenkovi}u realizuje ku}a
East Coast Aliens Productions.
Milenkovi} je bio progla{en i dje~ijim
ambasadorom prve dje~ije ambasade u
BiH, koja je utemeljena u Me|a{ima, a
odrào je i veliki broj humanitarnih kon-
cerata diljem svijeta.
Redovni je profesor na Univerzitetu
Illinois u Urbana-Champaignu, gdje trenut-
no i ìvi. Vje`ba od nula do osam sati na
dan. Nema tu norme, te{ko je odràti
neki prosek zato {to stalno putujem,
veli Stefan.
MUZIÂR, PROFESOR I HUMANISTA
Dobar, violinski, zvuk daleko se uje
RAD, RED I
DISCIPLINA: Uvek sam
imao oseaj dunosti. Svi
su oekivali da uvek
sviram dobro, a da bih
svirao dobro, morao sam
stalno da vebam. I to je
onda meni bilo jako
bitno
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}

KULT MARKET
SA[A STANI[I]
Kako vojnik
popravlja gramofon
Dugo o~ekivani prevod
romana Kako vojnik
popravlja gramofon
(Buybook, Sarajevo,
2009.) ovih dana se
pojavio u bh.
knjiàrama! Vi{estruko
nagra|ivani roman
Sa{e Stani{i}a,
Vi{egra|anina nastanj -
enog u Njema~koj,
tragikomi~na je pripovijest o dje~aku
Aleksandru u ~iji se grad i ìvot iz potaje
uvla~i rat. Cijena je 19 KM.
GERALDINE BROOKS
Ljudi knjige
Dobitnica Pulitzerove
nagrade Geraldine
Brooks u svom
romanu Ljudi knjige
(Buybook, Sarajevo,
2009.) prati put koji
dragocjena rukopisna
knjiga Sarajevska
hagada prelazi kroz
vijekove, preìvljavaju}i
ratove, zbjegove, mis-
teriozne nestanke. Radnja romana po~inje
u poslijeratnom Sarajevu gdje restaurator-
ica Hanna dolazi da udahne novi ìvot
knjizi, otkrivaju}i uzbudljive detalje iz
njene pro{losti. Cijena je 20 KM.
VESNA PARUN
Ja koja imam
nevinije ruke
Ja koja imam nevinije
ruke (Naklada ZORO,
Zagreb/Sarajevo,
2009.) asinkroni je
izbor iz djela legen-
darne Vesne Parun
koji je pjesnikinja sama
sa~inila. Naslov knjige
je aluzija na naslov
njene neprolazne
pjesme Ti koja ima{ nevinije ruke// Ti koja
ima{ ruke nevinijih od mojih,/ ostani kraj
njegova uzglavlja/ i budi blaga njegovu
snu!... Cijena je 65 KM.
U zborniku Izvan koridora su dvadeset i
~etiri pri~e autora iz regije, provjerenih
majstora pera, knjièvnih zvijezda poznatih
izvan granica svoje zemlje, kao i nekih
manje poznatih bh. publici. Knjiga donosi
raznovrsne pri~e i raznovrsne autorske
rukopise, a osnovna teza izdava~a (festival
kratke pri~e Odakle zovem, Podgorica
2009. i knjiàra Karver) je dokazana, a to je
da se unutar korica jedne knjige mogu na}i
pri~e autora iz Srbije, Hrvatske, Bosne i
Hercegovine i Crne Gore a da intervencije
prevodilaca nisu potrebne.
Iako su na koricama obe}ane nove i
izabrane pri~e neke od njih su odranije
poznate i objavljivane (na primjer Ameri~ki
komandos Aleksanda Hemona ili Jedan
ìvot Nenada Veli~kovi}a), ali to su svejed-
no prvoklasne pri~e koje vrijedi ponovo
~itati... Zbornik donosi i tekstove Miljenka
Jergovi}a, Filipa Davida, Faruka [ehi}a,
Ognjena Spahi}a, Josipa Mlaki}a, a Bosna i
Hercegovina je zastupljena najbrojnijom
reprezentacijom pisaca.
Posebnu pa`nju u ovoj knjizi zasluùju
pri~e Olje Savi~evi} Ivan~evi} (duhovito
napisane gorko-slatke zgode mladeì pod
mediteranskim suncem), Romana Simi}a
Bodroì}a (ljubavna pri~a u drugom licu o
ìvotu unato~ ratnim traumama) i Vojislava
Pejovi}a (pri~a o porodi~nom ìvotu u
crno gorskom primorju prije turista, jahti,
vodovoda i asfaltiranog puta). Oni su
svakako autori ~ije bi samostalne zbirke
valjalo potraìti.
Izuzetno uspjela, dobro promi{ljena,
mudra i aktuelna je pri~a Jurice Pavi~i}a
An|eo ~uvar. Ona govori o èni ~iji mu`
pogine u ratu i koja poku{ava nastaviti sa
ìvotom, ohrabriti se za intimiziranje sa
novim mu{karcem: pri tome je i sama inhibi-
rana, a ni stroga sredina joj nimalo ne
olak{ava. Na Juricu Pavi~i}a smo navikli kao
na filmskog kriti~ara i novinara, ali ova pri~a
podsje}a nas da je on tanko}utan i zreo pisac.
Izvan koridora je knjiga sa pametnim
konceptom i nekolicinom istinskih proznih
bravura, ona daje uvid u bliske a otu|ene
knjièvne scene iz susjedstva i bilo bi dobro
da podgori~ki Festival i narednih godina
rezultira sli~nim publikacijama.
(A. Ba{i})
KNJI@EVNA KRITIKA
Zbornik kratkih pria grupe autora Izvan koridora
(Knjiara Karver, Podgorica, 2009.)
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Sarah Palin: Going Rogue
2. Stephen King: Under the Dome
3. Dan Brown: The Lost Symbol
4. Andre Agassi: Open: An Autobiography
5. Kathryn Stockett: The Help
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knjiàra Me{a Selimovi},
Tuzla)
1. Dan Brown: Izgubljeni simbol
2. Paulo Coelho: Pobjednik ostaje sam
3. Khaled Hosseini: Hiljadu sjajnih sunaca
4. Khaled Hosseini: Lovac na zmajeve
5. Miljenko Jergovi} i Semezdin
Mehmedinovi}: Transatlantik
PANORAMA KRATKE
PRIÊ U REGIJI
Zbornik Izvan koridora donosi radove
afirmisanih autora, ali i skre}e pa`nju na
neka kod nas slabije poznata imena
Knjiga za koju ne trebaju
prevodioci
Preporuke stru~njaka o vo|enju zdra -
vog ìvota, pravilnoj ishrani i njezi, te
fizi~kim aktivnostima kao glavnim potenci-
jalima za produènje ìvotnog vijeka, za
ve}inu ljudi uglavnom predstavljaju mrtvo
slovo na papiru. Ipak, sujeta je stanje svi-
jesti koje ~ovjeka natjera da ~ini ~uda. U
svojoj knjizi Hrana za vje~nu mladost, dok-
tor Nicholas Perricone isti~e: Kada ljudi
~uju za mogu}nost radikalnog uticaja na
sopstveni izgled, smanjivanja i spre~avanja
nastanka dubokih bora i opu{tanja koè,
tada njihovo interesovanje naglo raste. Iako
se na nju ~esto gleda kao na plitku karakter-
nu crtu, ta{tina je zapravo jedan od najve}ih
izvora motivacije i nikakav intenzitet
podu~avanja o zdravlju ne moè da se
uporedi sa njenom podsticajnom silom.
Posljedice starenja najvidljivije su na
~ovjekovom licu. Lice je ogledalo na{eg
ìvota i na{ih navika, ali danas se ~ak i
genetika moè kontrolisati. Neke bore
govo re da smo imali teàk ìvot, neke da
smo proveli mnogo vremena na suncu, a
neke da smo naslijedili crte lica od bake ili
dede. Genetika jeste presudna, no za lijepo,
glatko i zategnuto lice u ~etrdesetima
najvi{e je zaslu`na pravilna ishrana, redov-
na njega koè, ali i izbjegavanje {tetnih
navika kao {to su pu{enje, alkohol i
pretjera no izlaganje suncu, upozoravaju
dermatolozi. Stru~njaci tvrde da i poloàj
tijela tokom spavanja tako|er zna~ajno
uti~e na stvaranje bora na licu. Nau~nici su
otkrili da postoji ~ak 1.500 gena koji
odre|uju u kojoj dobi }e se na licu pojavlji-
vati prvi znakovi starenja. Koà stari na
osam razli~itih na~ina, a svaki kontroli{e
jedna grupa gena. Duboko unutar }elija
koè nalaze se geni koji proizvode proteine.
S godinama, koli~ina tih proteina mla-
dosti se smanjuje. Vaàn faktor pojave
bora jeste kolagen, protein koji koì daje
strukturu. Smanjivanjem koli~ine kolagena
koà gubi elasti~nost i ~vrsto}u i zato pri
odabiru preparata za njegu lica treba birati
one koji sadrè ovaj protein. Bore }e
ublaìti i hijaluronska kiselina ili vitamin C
koji vezuje kolagen, a u procesu protiv
starenja dobro }e vam do}i i vo}e i povr}e
bogato vitaminima koje }e za{tititi koù
lica i cijelog tijela. (M. Radevi})
Hranom protiv bora
LIFESTYLE
Lice je ogledalo naeg ivota i naih navika, ali
danas se ak i genetika moe kontrolisati
KULT MARKET
SAD
Bolest i brak
@ene imaju
{est puta
vi{e izgleda
da budu
ostavljene ako
im se dijagnos-
tifikuje neka
opasna bolest, nego njihovi mu{ki partneri
sa istom dijagnozom, pokazala je jedna
ameri~ka studija. Istraìvanje je potvrdilo
odranije poznate podatke da se razvodom
ili ostavljanjem zavr{ava 11,6 odsto
brakova i veza u kojima jedan od partnera
oboli od raka. Me|utim, taj procenat se
pove}ava na 20,8 posto kada je u pitanju
èna, a iznosi svega 2,9 procenata kada
oboli mu{karac.
NJEMA^KA
Tango
Plesanje tanga
moè spasiti
problemati~ne
veze, objavljeno
je u studiji
Sveu~ili{ta u
Frankfurtu. U
studiju su bila uklju~ena 22 para kojima je
mjerena razina hormona stresa, kortizona
i testosterona, prije i poslije tanga.
Analizom je zaklju~eno kako je tango
smanjio razinu kortizona i podigao razinu
testosterona, a za to su bila klju~na tri
faktora: muzika, pokret i fizi~ki kontakt s
partnerom.
HOLANDIJA
Ambicije
@ene su jednako ambi-
ciozne kao i mu{karci,
barem u Holandiji.
Holandska studija
pokazala je kako ène
smatraju da je va`no
razvijati se osobno i
profesionalno jednako
kao i mu{karci. No,
ènama je va`niji
sadràj, dok se mu{karci fokusiraju na
platu i napredovanje u hijerarhiji. Oko 75
posto èna u Holandiji je zaposleno, {to je
jedan od najvi{ih postotaka u Evropi.
KAKO IZBJE]I ZNAKOVE STARENJA NA LICU I TIJELU
Pravilna ishrana, redovna njega koè i izbjegavanje {tetnih navika
KULT MARKET
BILJE[KE O HALJINAMA I
GRADOVIMA
Wim Wenders
Dokumentarni
film velikog
filmskog autora,
Wima
Wendersa.
Pratimo
razgovor s poz-
natim japanskim
modnim dizaj -
nerom, Yohji
Yamamotom.
Govori se o
kreativnom
procesu, te o
teoretiziranju o povezanosti izme|u
gradova, identitetu i kinematografiji u
digitalnom dobu. Ocjena: 4
BOG JE BRAZILAC
Carlos Diegues
Rije~ je o suvremenom brazilskom filmu.
Pri~a je to o tome kako svatko treba malo
odmora, pa tako i Bog. On dolazi da se
odmori u sjeveroisto~ni Brazil. Susre}e se
s ribarom i sitnim prevarantom. Tu je i
Mada, djevojka koja putuje u Sao Paolo...
Ocjena: 4
ILUMINACJA
Krzysztof Zanussi
Igrani film veoma
zanimljivog
Krzysztofa
Zanussija.
Student
Franciszek ìvi u
burnim {ezdese-
tim. Kada doktori-
ra, saznaje za
svoju sr~anu
manu. U potrazi
je za apsolutnim
odgovorima.
Okre}e se religiji, potom znanosti. îni se
da odgovori koje traì... Ne postoje.
Ocjene: 4
Ovo nije ljubavna pri~a. Ovo je pri~a o
ljubavi. Radi se o nesvakida{njoj ameri~koj
romanti~noj komediji. Ljubavnoj drami.
Isti~e je zanimljiva dramaturgija. Radi se o
nelinearnoj dramaturgiji. Bavimo se sa 500
dana koje je na{ glavni lik Tom proveo sa
mladom Summer. Ska~u}i na razli~ite dane
njihovog odnosa, dobivamo kompleksniju
sliku njihovih osje}anja, unutar tog odnosa.
Tom radi kao pisac ~estitki. Na poslu
upoznaje Summer. Scott Neustadler, koji je
koscenarist ovog filma, kaè kako je ova
pri~a inspirirana stvarnim doga|ajima. Od
raznolikog izbora pjesama koje su dio
filma, naro~ito se izdvaja Please, Please,
Please Let Me Get What I Want, grupe The
Smiths. Ina~e, kroz ovaj film se The
Smithse isti~e veoma romanti~nom scenom
u liftu. [tovi{e, oni se poveù preko te prve,
zajedni~ke ljubavi prema tom bendu. Osim
{to je ovaj film zanimljiv zbog svoje struk-
ture, forme, zanimljiv je i jer je ameri~ka
romanti~na komedija koja zavr{ava pre -
kidom velike ljubavi. Dakle nema happyen-
da. [to ne zna~i da se izgubi nada.
Osim glavne teme, preko Toma se iska -
ù i veoma bitne podteme ovog filma, kao
{to je ljudska tjeskoba u globalu, {to daje
filmu jednu novu dimenzuju, koja je iznad
banalnog. Scena razo~arenja, koja se odvija
na poslu, u razgovoru o prijedlozima za
nove ~estitke, a u kojoj Tom otvoreno govo -
ri o ljudima i povr{nosti te naivnosti, a
zavr{ava Tomovim davanjem otkaza,
mnogo toga govori.
U ovom filmu, glavni junak se bori za
ljubav, on je izgubljeni moderni heroj, emo-
tivni, nesavr{eni heroj, kakvih je malo. Iako
ovaj ljubavni film zavr{ava prekidom jedne
zanimljive veze, on zra~i nadom. Tom uspj -
eva prebroditi zavr{etak jednog odnosa i
nastavlja dalje. A Summer je uvjerena da je
iznenadnom udajom u~inila pravi korak.
Iako i ona sumnja da je to na neki na~in
njen mehanizam odbrane - potiskivanje, pa
~ak i negiranje osje}aja, a sve u svrhu naiz-
gled lak{eg preboljevanja. Film je premijer-
no prikazan na Sundance Film Festivalu,
gdje je prvo osvojio publiku, a potom na{ao
i distributera, Fox Searchlight Pictures.
(D. Jane~ek)
Oekivanja i stvarnost
KINO KRITIKA
Film 500 dana ljubavi (SAD, 2009.), reditelja Marca Webba
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Paranormal Activity (Oren Peli)
2. Saw VI (Kevin Greutert)
3. Where the Wild Things Are (Spike
Jonze)
4. Law Abiding Citizen (F. Gary Gray)
5. Couples Retreat (Peter Billingsley)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Sinegdoha, New York (Charlie
Kaufman, Sony Pictures Classics)
2. ûdovi{ta protiv vanzemaljaca (Rob
Letterman, Conrad Vernon,
DreamWorks Animation/Blitz)
3. Brak je mrak (Tyler Perry,
Lionsgate/Blitz)
4. Zack i Miri snimaju porni} (Kevin Smith,
Metro Goldwyn Mayer)
5. No} u muzeju 2 (Shawn Levy, 20th
Century Fox/Continental film)
PRIÂ O LJUBAVI
Film 500 dana ljubavi je nesvakida{nja ameri~ka romanti~na komedija
U Britaniji su se mnogi pitali postoji li
uistinu Belle de Jour, high class prostitutka
koja je svoje usluge napla}ivala 300 funti
na sat, umjetnica u seksualnim vje{tinama i
odli~an poznavatelj francuske kine-
matografije, ~iji je nagra|ivani blog dobio
epilog u bestseleru anonimnog autora.
Mnogi su nakon tolikih godina neuspije-
vanja otkrivanja istinskog identiteta najpoz-
natije britanske prostitutke po~eli naga|ati
da je sve samo plod ne~ije ma{te, te da je
lako mogu}e da je ~itavu pri~u smislio neki
mu{karac. No nakon {est godina Belle je
odlu~ila iza}i iz ormara, i to putem
duga~kog intervjua za Sunday Times, a
njezin pravi identitet je mnoge {okirao.
Naime, najmisterioznija i najpoznatija bri-
tanska prostitutka je doktorica Brooke
Magnanti, koja se moè pohvaliti dok-
toratom iz informatike, epidemiologije i
forenzike. Njezina specijalnost je razvoj
neurotoksikologije i epidemiologije raka.
Od 2003. do kraja 2004. Brooke je radila
kao high class prostitutka preko jedne lon-
donske agencije, a pseudonim Belle de Jour
uzela je iz filma Luisa Bunuela u kojem
Catherine Deneuve glumi istoimenu dobro -
stoje}u ku}anicu koja se po~inje prosti-
tuirati zato {to joj je dosadno. Brooke je
napla}ivala svoje usluge 300 funti na sat, od
~ega bi njoj i{lo dvije tre}ine, a ostatak
agenciji. Nakon {to je Times utvrdio da je
Brooke uistinu osoba koja se skriva iza
imena Belle de Jour, zanimalo ih je kako je
sve po~elo, i naravno s koliko je mu{karaca
spavala. Bilo ih je puno, stvarno se ne
mogu to~no sjetiti. Spavala sam s recimo,
izme|u nekoliko tuceta i nekoliko stotina
mu{karaca. Sve je po~elo dok sam jo{ uvi-
jek radila doktorat, i zbog toga nisam mogla
na}i posao u struci, a u{te|evina mi se
otopila brè nego {to sam mislila. Da,
mogla sam raditi kao konobarica, ali koliko
sati bi morala provesti iza {anka samo da bi
platila stanarinu?, objasnila je Brooke.
Neke prostitutke imaju zaista uàsna
iskustva, no kod mene nije bilo tako, nas-
tavila je Brooke, odbacuju}i optu`be da su
njezini dnevnici glorificirali prostituciju
kao takvu. Brooke je otkrila i za{to je sada
nakon toliko vremena odlu~ila otkriti svoj
pravi identitet. Nisam vi{e èljela tu veliku
tajnu koja mi je ~inila dio ìvota. Kada sam
vidjela da utje~e na na~in na koji se
pona{am kada sam s drugim ljudima, i na
na~in na koji vodim svoj ìvot, odlu~ila sam
sve iznijeti na vidjelo, rekla je Brooke, a
koliko se ~ini nije pogrije{ila zato jer su u
bolnici u Bristolu nakon objavljivanja inter-
vjua izjavili da ona kao njihova zaposlenica
ima potpunu potporu i dodali da ih njezina
pro{lost nimalo ne zanima. (N. Hasi})
Najpoznatija britanska
prostitutka
CRVENI FENJER
Otkrivanje pravog identiteta najpoznatije britanske
prostitutke, Belle de Jour, okiralo je naciju
KULT MARKET
SAD
Leighton Meester
Glumica koja se nedavno prebacila u
pjeva~ke vode ovih dana snimila je vru}i
editorijal za ~asopis GQ. Zvijezda ameri~ke
teen serije Gossip Girl, koju mnogi
upore|uju sa Seksom i gradom za
tinejdère, tako je jo{ jednom pokazala
svoje zamamno tijelo i pr{tavu seksualnost.
AUSTRALIJA
Jessica Gomes
Seksepilna manekenka Jessica Gomes
skinula je suvi{ne krpice za portugalski
FMH magazin. Iako nije poznata poput
nekih drugih imena iz svijeta mode,
Jessica je krasila izdanje kupa}ih kostima
za Sports Illustrated, magazin koji je
proslavio Bar Rafaeli a zatim je snimila
editorijale za Vogue, Teen Cogue,
Glamour i Victorias Secret.
JAPAN
Hiroko i Anya
Ovih dana
najtraènija
porno roba na
internetu je
ku}ni porni}
dvije
pro{logodi{nje
misice Japana
i Trinidada.
Hiroko Mimu
i Anya
Ayoung
Chee bez
imalo srama pokazale su da nisu nimalo
~edne. U 13-minutnom filmu njih se dvije
najprije ljube, a potom i oralno zadovoljava-
ju. Nakon toga na sceni im se pridruùje i
Anyin de~ko Wyatt koji najprije ima odnos s
jednom, a potom s obje misice. Oni koji su
pogledali snimku kaù da misice imaju tal-
enta za porno filmove, a u njihovim zemlja-
ma podiglo se dosta pra{ine.
[OKIRANA BRITANIJA
Najpoznatija, misteriozna prostitutka Belle de Jour ustvari je uspje{na doktorica Brooke Magnanti
82
KULT MARKET
TIMBALAND
Shock Value II
Shock Value II
naziv je tre}eg
studijskog
albuma
Timbalanda,
kojeg }e
Evropljani
mo}i kupiti
po~etkom
narednog
mjeseca. Prvi
singl je pjes-
ma Morning
After Dark. Jedna od njegovih go{}i na
ovom CD je Nelly Furtado, a Timbaland
}e nam sada ponuditi {esnaest pjesama.
PETER GABRIEL
Scratch My Back
Peter Gabriel ima
novi album. I to
album obrada.
Scratch My Back
}e biti objavljen 25.
januara, a
sadràva}e
dvanaest pjesama.
Kaìmo, Street
Spirit grupe
Radiohead i
Heroes Davida
Bowiea. Eto razloga da pa`nju jo{ jed-
nom posvetite velikom Peteru Gabrielu.
Zasluìo je on to priznanje.
TINDERSTICKS
Falling Down A
Mountain
Grupa
Tindersticks,
tako|e za kraj
januara
naredne godine
najavljuje pro-
mociju svog
osmog studi-
jskog albuma:
Falling Down A
Mountain.
Njihova nova plo~a snimljena je u
Francuskoj i u Belgiji, a ~lanovi grupe su
se odlu~ili svijetu predstaviti deset novih
pjesama.
Norah Jones objavila je 17. novembra
svoj ~etvrti studijski album. Velika je
Norah, premda joj je samo trideset godina.
Istinska pojava, svojim glasom daje nadu i
onim potpuno izgubljenim u vremenu i pro -
storu.
Cura sa Manhattana objavila je, dakle,
CD The Fall. Ve} prvim albumom - Come
Away With Me iz 2002., zavrijedila je
pa`nju publike, kriti~ara, skeptika i opti-
mista, kunte i pante. Odràla se na sceni i
nakon, uvijek i za sve izvo|a~e pod lupom
~itanog, drugog studijskog albuma. Ali, i
tre}i joj je bio za sve muzi~ke sladokusce.
Jazz/pop diva i za The Fall bi trebala dobiti
najvi{e ocjene.
Po~nimo, recimo, od tre}e kompozicije
na ovom albumu: Light As a Feather. Mela -
nholi~no, ali staloèno i uvjerljivo, Norah
pokazuje svu rasko{ svog talenta. Its
Gonna Be, sedma po redu, blago depec h -
emodeovska, mo`da je i najja~a na ovoj
plo~i. Precizna je to skladba, upe~atljiva, pa
}e se vjerovatno izdvojiti i na prvo
preslu{avanje. Blago je sve to, generalno,
na The Fallu, pristojno, pitomo, lijepo
brate. Nema agresije, a nema ni srkleta.
Eh, {ta jo{ da izdvojimo, a da ne pret-
jerujemo s tekstom. Gdje }e{ lijepoj èni
uzimati prostor, je li? Bolje je nju gledati na
fotkama, nego mene ~itati. Ali, evo, recimo,
pjesma broj ~etiri - Young Blood. Polu -
akusti~no, sneno, rije~ju prekrasno. Samo
jo{ da malo zahladi, pa da se ubehutimo pod
dekom. Ne Dekom, onim antipati~nim
Portugalcem.
Odli~na je Norah. Topla preporuka da
{to prije sebi obezbijedite The Fall. I da ne
poklanjate, ili posu|ujete, bez nekog
velikog razloga. Mo`da je dobar poklon za
ro|endan. (D. Bajramovi})
Tako lijepa, jedna od onih
to krase san
MUZIKA
The Fall, etvrti studijski album Norah Jones
ÊTIRI KVALITETNA KOMADA
The Fall je novi, ~etvrti i odli~an studijski album Norah Jones
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Calvin Harris: Flashback
2. Miike Snow: Black & Blue
3. Breakestra: Come on Over (feat.
Afrodyete)
4. Oh No Ono: Helplessly Young
5. Lulu & the Lampshades: Feet to the
sky
6. Sting: Soul Cake
7. Rex The Dog: Bubblicious
8. Minuit: Aotearoa
9. Kings of Convenience: Mrs. Cold
10. Hope Sandoval & the Warm
Inventions: Trouble
Tu`ne misli, nesanica, strahovi, osje}aj
gri`nje savjesti, besperspektivnost, potpuno
povla~enje iz socijalnih zajednica u vlastiti
svijet... Svi ti simptomi mogu upu}ivati da
osoba boluje od depresije. Kod Roberta
Enkea ni {iroka javnost, pa ~ak ni njemu
bliski suigra~i u klubu ili njema~koj
reprezentaciji nisu uo~avali simptome. Oni
su {okirani vije{}u da je pokojni golman ve}
2003. godine po~eo konzultirati lije~nike
kako bi sa svojih mladih le|a zbacio teret
bolesti 21. stolje}a. Enke nije prvi
njema~ki top-nogometa{ za kojeg saznaje-
mo da ga je mu~ila depresija. Prije nekoliko
godina javnost je svojom ispovijesti o borbi
protiv depresije {okirao i Sebastian Deisler.
Tada najve}a nada njema~kog nogometa i
veznjak minhenskog Bayerna u 27. godini
ìvota jednostavno je okrenuo le|a nogome-
tu. Imao sam sve, brdo novca, ispred ku}e
je bio parkiran Mercedes, ali ja sam bio nes-
retan, otkrio je Deisler u autobiografiji.
Enke i Deisler su dva najpoznatija slu~aja
depresivnih osoba u Njema~koj. Oni su bili
u sredi{tu javne pozornosti, milioni gle-
datelja ih je pratilo preko malih ekrana...
No, oni su samo predstavnici milionske
populacije koja pati od ove bolesti. U
Njema~koj je povremeno ili trajno depre-
sivno ~ak ~etiri miliona ljudi. Radi se o
slu`benoj brojci koju je iznijelo Minista r -
stvo zdravstva. Depresija se naj~e{}e
pojavljuje u dobnoj skupini 30-40-go di -
{njaka. Od oko 10.000 samoubistava koliko
ih se u Njema~koj godi{nje zabiljeì, za ~ak
90 procenata kriva su psihi~ka oboljenja
poput depresije. Depresija je u zapadnom
svijetu jo{ uvijek tabu tema. Stvarni broj
depresivnih osoba je vjerovatno puno ve}i
od slu`benih brojki, mnogi oboljeli
mu{karci i ène ne odlaze lije~niku, a oni
koji odu dobiju krivu dijagnozu. Mu{karci
su ugroèniji od èna, kod njih je ve}a
vjerojatnost da }e oboljeti od depresije.
Slu~aj Roberta Enkea ne nudi nam odgovor
na pitanje za{to je to tabu tema? Za razliku
od fizi~kih oboljenja, depresija nije
konkretna bolest. Simptomi se godinama
mogu skrivati od javnosti. âk ni najbliè
osobe, a pogotovo ne neko iz okruènja ne
moè zaviriti toliko duboko u du{u nekog
depresivnog ~ovjeka da bi otkrio {ta se tamo
doga|a. Udovica pokojnog Enkea otkrila je
detalje frustriraju}e borbe protiv depresije.
Mislili smo da }emo ljubavlju pobijediti
bolest. Ali sad shva}am da to nismo uspjeli.
Sad shva}am da ljubav nije dovoljna.
(N. Hasi})
Depresija ubija
SPORT
Samoubistvo golmana Roberta Enkea nije okiralo samo
njegove navijae; godinama je patio od depresije a to je tabu
tema u dananjem svijetu
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Mercedes
SLS AMG
Mercedes Benz Njema~ka od narednog
ponedjeljka po~inje da prima narud`be za
novi SLS AMG. Po~etna cijena za kupe
sa 571 KS na doma}em trì{tu iznosi
177,310 eura. Naravno, kupci SLS AMG
kupea ima}e vi{e nego {irok izbor kada je
u pitanju opcija prema poji i materijalu.
MOTOCIKLI
Suzuki Intruder
Suzuki je predstavio osvjeènu Intruder
gamu kruzera: C800, M800 i M1500.
Modeli M1800 i C1800RT su ostali
neizmijenjeni za narednu sezonu. Novi
snagatori koriste unaprije|enu tehnologi-
ju u kombinaciji sa klasi~nim kruzer dizaj -
nom. Naravno, tu su i provjereni V-Twing
agregati sa vi{e nego dovoljno obrtnog
momenta.
DESIGN
Renault Gordini
Gordini je simbol uspje{ne reli pri~e, koju
je Renault imao sa modelom R8 Gordini
sredinom 60-tih. êtiri decenije kasnije,
francuski proizvo|a~ planira da uskrsne
ovo uspje{no ime. U slu~aju da pri~a
zaìvi, Gordini verzije bile bi pozicionirane
iznad Renaultsport familije. Mehani~ka
osnova bi ostala ista, ali bi stilske izmjene
dale odre|eni retro izgled Gordini verziji.
ROBERT ENKE
Posljednji u nizu njema~kih
sportista oboljelih od depresije
SEBASTIAN
DEISLER
Zbog bolesti
prekinuo
uspje{nu
nogometnu
karijeru
U ÊTIRI OKA
Razgovarali: MAJA RADEVI] I DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
U Teatru Kabare Tuzla, u utorak,
17. novembra, premijerno je izvedena jo{
jedna predstava. Ustvari, diplomska pred-
stava - Sini{e Kahvi}a i Damira Ma{i}a
pod nazivom An|ela. Autor je Stevan
Koprivica, reìser Vlado Kero{evi}, a u
predstavi je igrala i Dàna Dàni}.
U Narodnom pozori{tu Sarajevo }e u
~etvrtak, 19. novembra, biti odràna press
konferencija, a povodom nove premijere
ove ku}e. Rije~ je o komi~noj operi Don
Pasquale, Gaetana Donizettija, u reìji
Ogniana Draganoffa. Dirigent je Dario
Vu~i}, a premijera je zakazana za 24.
novembar.
Po~ela je prodaja zidnih kalendara Mije
Jeli~i}, mlade autorice iz Sarajeva koja je
trenutno, zbog te{ke bolesti, na lije~enju u
Pisi. Cijena kalendara za 2010., koji su
ukra{eni Mijinim radovima, je 10 KM. Miji je
u svibnju 2008. godine transplantiran
bubreg i trenutno ~eka na transplantaciju
pankreasa.
Dejan A}imovi} reìrao je dokumen-
tarni film Hrabro i na rezultat, ~iji je glavni
junak Petar Be{li}, koji nakon te{ke
tragedije kao potpuni slijepac uspijeva
ìvjeti smisleno i natjecati se na paraolimpi-
jadi. Ovaj film }e, nakon zagreba~ke pre-
mijere, biti prikazan i u Posu{ju, 20.
novembra.
U prostorijama Doma omladine u Banjoj
Luci, tako|e 20. novembra, bi}e otvoren 1.
sajam obrazovanja; organizator je Unija
studenata Republike Srpske. Otvaranju
Sajma }e prisustvovati predstavnici svih
fakulteta, srednjih {kola, fondacija i fondo-
va kao i veliki broj u~enika iz Republike
Srpske i Federacije BiH, najavljuju organi-
zatori.
Dru`ba bh. strip crta~a i ~ita~a stripova:
Stripopeka Inicijativa, organizuje izlo`bu
doma}ih strip autora u Biha}u. Izlo`ba je
dio kulturne manifestacije Ulicom Bi{}a
09, a bi}e otvorena u subotu, 21. novem-
bra. Ovo je tre}e predstavljanje godi{nje
izlo`be koju je Stripopeka organizovala u
aprilu ove godine.
Od 26. do 28. novembra, u Visokom }e biti
odràni {esti po redu Dani Zaima Muzaferije. [ta
je na programu ove godine?
Po ve} uobi~ajenoj {emi, ima}emo dvije
teatarske i jednu filmsku no}. Manifestaciju }e
otvoriti izvrsna predstava @aba Kamernog teatra
55 iz Sarajeva, a zavr{avamo je sa premijerom
Teatra Total iz Visokog - Op{ta bolnica, po tekstu
Hriste Boj~eva, u reìji Zaimovog sina Jesenka
Muzaferije. U obnovljenom Zavi~ajnom muzeju
Visoko 26. novembra bi}e promovisan katalog
Tragovi 2008., sa pro{logodi{nje manifestacije,
te otvorena izlo`ba Zapisi, autora Edina
Numankadi}a.
A za one koji vi{e vole film?
U petak, 27. novembra, od 17 sati po~inje
revija kratkih igranih filmova - Sarajevo grad
filma. U terminu od 20 sati bi}e prikazan
dugometra`ni film Kenjac, Antonija Nui}a. Ni
ove godine nismo zaboravili najmla|u publiku.
Tako }e u subotu, 28. novembra, biti prikazan
crtani film Grom, za u~enike {est osnovnih {kola
iz Visokog. [to se ti~e ulaznica, cijena je 5 KM
za sve tri no}i, a za djecu je ulaz besplatan.
RASIM KADI, predsjednik UG Ars Tragovi
@aba otvara {este Dane
Zaima Muzaferije
RAJKO BOGDANOVI]
Ekskluzivni koncert koji Art
Zone priprema za na{u
publiku bi}e odràn 11.
decembra, u Domu mladih, a
u pitanju je poznata
francuska grupa
Nouvelle Vague
RAJKO BOGDANOVI]
Ekskluzivni koncert koji Art
Zone priprema za na{u
publiku bi}e odràn 11.
decembra, u Domu mladih, a
u pitanju je poznata
francuska grupa
Nouvelle Vague
RAJKO BOGDANOVI, generalni direktor
kompanije Art Zone iz Sarajeva
East West Centar iz Sarajeva nosilac je teatarske
koprodukcije Fudbal, fudbal, u kojoj }e u~estvovati plesa~i i
glumci iz nekoliko zemalja.
Radi se o najve}oj pozori{noj koprodukciji do sada u
kojoj u~estvuje BiH. Projekat je prili~no komplikovan, ali
sretni smo jer imamo izvrsne partnere i koproducente, a to su
najve}i italijanski teatarski festival Napoli Teatro Festival
Italia, zatim Singapore Arts Festival i Les Ballet C de la B,
~uvena belgijska kompanija savremenog plesa. U predstavi
}e u~estvovati plesa~i i glumci iz BiH, Italije, Singapura,
Koreje, a koreograf }e biti Koen Augustijnen, jedan od
vode}ih belgijskih koreografa. Predstava se fokusira na samu
igru fudbala. Ne}emo se baviti sociologijom niti politikom
fudbala, ne}emo ulaziti u pitanja korupcije i sli~no. Tema
ovog projekta je fudbal kao fenomen, koji dijeli najve}i broj
ljudi na svijetu, bez obzira na kulturu, naciju, rasu, religiju.
Dakle, za{to jedna takva igra, koja je istovremeno toliko jed-
nostavna i sloèna, ujedinjuje tako puno ljudi?
Kada kre}ete sa probama, a kad su planirane premi-
jere?
Probe po~inju u Napulju, po~etkom marta naredne
godine. Svjetska premijera }e biti u Singapuru, u maju 2010.,
a evropska premijera u Napulju, 9. juna, uo~i po~etka
Svjetskog prvenstva u nogometu. Bh. premijera planirana je
oko 20. juna 2010. godine.
HARIS PAOVI, reditelj i direktor East West Centra iz Sarajeva
Nakon koncerta pulskog KUD-a
Idijoti, 20. novembra u Domu mladih
u Sarajevu, kompanija Art Zone }e u
istom prostoru 27.11. organizovati i
koncert zagreba~ke grupe
Lollobrigida, {to }e biti njihov prvi
nastup nakon {to su u Berlinu osvo-
jili MTV nagradu Best Adria Act.
Pored ove muzi~ke atrakcije,
istu no} }e nastupiti i energi~ni
bosanskohercegova~ki bend
Predgrupa, koji }e premijerno
prezentirati svoj drugi studijski
album Komercijala, koji upravo
izlazi na trì{te. Cijene ulaznica su
iste kao i za KUD Idijote: u pretprodaji 15 KM, a na dan kon-
certa 20 KM. Ekskluzivni koncert koji Art Zone priprema za
na{u publiku bi}e odràn 11. decembra, tako|e u Domu mladih,
a u pitanju je poznata francuska grupa Nouvelle Vague.
Smatraju ih jednim od najboljih svjetskih cover bendova, koji
svoj repertoar nalazi u novom valu 70-ih i 80-ih godina pro{log
stolje}a i preta~e ga u melanholi~nu jazzy-bossa nova varijantu,
koja pjesmama daje jednu potpuno novu i izazovnu dimenziju.
A da to rade savr{eno potvr|uju i
autori samih pjesama, od Depeche
Modea, preko The Curea i Billyja
Idola, do ~lanova Clasha, koji nisu
krili odu{evljenje nastalim
obradama, govori Rajko
Bogdanovi}, generalni direktor kom-
panije Art Zone iz Sarajeva.
Na{ sagovornik veli i da Art
Zone u nadolaze}em periodu nam-
jerava raditi vi{e koncerata stranih i
doma}ih grupa, u Domu mladih.
Tim firme Art Zone ima osmogo-
di{nje iskustvo iz sfere organiziranja
i promoviranja kulturnih doga|aja.
U svojim referencama imamo i organizacije koncerata, od kojih
bi izdvojili: Jamiroquai, humanitarni koncert MTV Exit na
kojem su nastupili Dubioza kolektiv, Sikter, Asian Dub
Fondation, potom turneju Maksima Mrvice u BiH, turneju
plesne grupe Lord of the Dance, koncerte Jamesa Blunta,
Hladnog piva... Art Zone je firma koja je 2006. otvorila prvo
moderno kino, sa vi{e dvorana, u FBiH: Miniplex UNA Biha},
veli Rajko Bogdanovi}.
Kud Idijoti tu i Nouvelle Vague
O fenomenu fudbala u Napulju, Singapuru, Sarajevu...
FRANCUSKA ATRAKCIJA
Grupa Nouvelle Vague
FRANCUSKA ATRAKCIJA
Grupa Nouvelle Vague
Narkomanija u Teheranu
Nijedna druga zemlja nema toliko velik postotak
narkomana kao Rusija i Iran. To proizlazi iz nedavno
objavljenog UN-ovog izvje{}a. [ta mlade Irance navo-
di na uzimanje droge? Na putu iz Teherana prema
najve}em iranskom groblju prolazi se pored
zaba~enih mjesta koja su prije nekoliko godina bila
omiljena trkali{ta za motoriste. Danas se ondje
uglavnom okupljaju narkomani, jer tu se nalazi rehabilitacijs-
ki centar za ovisnike. Nasir je star 26 godina, Amir 28,
Mehrdad 36, a Bahram43. Oni se ubrajaju u dva mil-
iona narkomana, koliko ih je slu`beno evidentirano u
Iranu. S obzirom na to da ta zemlja ima 72 miliona
stanovnika, to je velika brojka. Mu{karci koji zavr{e u
rehabilitacijskom centru su ili na odvikavanju ili su ve}
prestali uzimati droge. Oni imaju sli~na mi{ljenja o UN-
ovom izvje{}u iz kojeg proizlazi da Iran ima najve}u
stopu narkomana na svijetu. Glavni je problem to
{to mladi u ovoj zemlji nemaju nikakve mo -
gu}nosti za provo|enje slobodnog vremena.
Nekada su postojali barovi i kafi}i gdje su se ljudi
zabavljali. A danas? Ako iza|em s djevojkom, bit
}u uhi}en. [to bi mladi trebali raditi? Mnogi se
onda drogiraju, kaè jedan od ovisnika. I drugi dijeli
njegovo mi{ljenje: Iransko stanovni{tvo je vrlo
mlado. To {to je vlada trebala u~initi za svoje
mlade - nije u~inila. Tri stvari su imale direktni
utjecaj na uzimanje droga: obitelj, radno mjesto i
dru{tvo. Iranski sociolog, doktor Gharehbaghi sma-
tra da zabrinjavaju}e velik broj ovisnika u Iranu ima i
druge uzroke. Islamska revolucija i osam godina rato-
vanja promijenili su temeljne dru{tvene vrijednosti.
Osim toga, obitelj kao najva`nija sociolo{ka institucija
izgubila je nakon revolucije na va`nosti. Nigdje
drugdje na svijetu nema toliko ljudi koji uzimaju te{ke
droge. Prema podacima iranskih vlasti, njih je ~ak 40
posto od ukupnog broja ovisnika. Ministarstvo
unutarnjih poslova istodobno tvrdi kako u pograni~nim
podru~jima nema razloga za zabrinutost zbog
mogu}eg krijum~arenja droge. Iranski ovisnici pak
izvje{tavaju kako je do droge krajnje jednostavno do}i,
odnosno, kako kaù: Heroin i crack je mogu}e
nabaviti na svakom uglu, lak{e nego ìve`ne
namirnice. Heroin i crack su jeftini i lako dostupni.
Nasuprot tome, opijum je skup i rijedak. To je i glavni
razlog za{to ovisnici uglavnom uzimaju crystal i crack.
Amir tako pri~a da je ranije droga crystal ko{tala 60
eura po gramu, dok je danas njezina cijena pala na
nekih pet eura. Razlog je jednostavan: u Iranu ima
sve vi{e laboratorija koji proizvode droge. Nekada
se crystal dobivao iz Ephedrina, koji je bio skup.
Danas se pak proizvodi iz antihistaminskih tableta
koje su vrlo jeftine. Jedno pakovanje ko{ta 40
eura, a od njega je mogu}e dobiti 120 grama crys-
tala, objasnio je Amir, jedan od dva miliona ovisnika
u Islamskoj Republici Iranu.
P U T O K O S V I J E T A
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: REUTERS
Ove, 2009. obiljeèno je ~etrdeset godi-
na od emitovanja prve epizode iz BBC-jeve
TV serije Lete}i cirkus Montyja Pythona.
Britanski komi~ari: Graham Chapman,
John Cleese, Terry Gilliam, Eric Idle, Terry
Jones i Michael Palin zabavljali su ~itav svi-
jet u tih pet godina, a posljednja, 45. epizoda
emitovana je 1974. godine.
Nije se u tim epizodama nekada znalo ni
da li }e ske~evi uop{te biti zavr{eni, a mnogo
njih nije, zapravo, imalo ni po~etak.
Apsurdno, ponekad potpuno besmisleno, a
naj~e{}e urnebesno duhovito, eto to je, u
najkra}em, bilo djelo Montyja Pythona. Za
nadrealisti~ke animacije, pak, bio je zaduèn
Terry Gilliam. Zajedno su snimili ~etiri
dugometra`na filma, prvi: A sada, ne{to
sasvim druga~ije 1971., jedan koncertni, te
nekoliko muzi~kih albuma. Film Monty
Python and the Holy Grail progla{en je 48.
najboljim ostvarenjem svih vremena, a njihov
posljednji zajedni~ki projekat bio je Smisao
ìvota Montyja Pythona, 1983. godine.
Zna~ajniji uspjeh izvan okruènja
zvanog pajtonovci ostvario je John Cleese,
glume}i u TV seriji Fawlty Towers, ali i
Michael Palin, koji je glumio u nekoliko filmo-
va, ali i lutao po svijetu i snimao genijalne
reportaè iz mnogih zanimljivih kutaka na
ovoj planeti. No, i ~etrdeset godina nakon
po~etka emitovanja serije Lete}i cirkus
Montyja Pythona, ova ekipa uìva u plodovi-
ma svoga rada, a popularnost im i danas
nije ni{ta manja nego onomad. Dodu{e,
sada ih je pet, jer je Graham Chapman pre-
minuo prije dvadeset godina. Kako im ni{ta
nije bilo sveto, a nije ni danas, tako svaku
priliku koriste da se narugaju sirotom
Chapmanu.
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
P A T I N A S T A K U T I J A
S T R I P A R T I S T
êtiri decenije Cirkusa
BRITANSKI
GENIJALCI,
1970. GODINE
Chapman, Cleese,
Gilliam, Idle, Jones i
Palin su se proslavili TV
serijom Lete}i cirkus
Montyja Pythona
Z
aboravio sam kazati da je trebalo baciti u zatvor Svena
Alkalaja. Krade mi pare. Hapa lovu od mene i svih
drugih poreskih obveznika, pa {parta po svijetu gdje
mu je volja. Eto otkrio novu turisti~ku destinaciju Brunej
Darussalam negdje u ju`noj Aziji, dràvicu koja ima
360.000 stanovnika, malo vi{e nego pola Sarajeva. S tim
tamo plemenima uspostavi}e dobre prijeteljske odnose,
veoma va`ne za Bosnu i Hercegovinu, a tako|e Alkalaj
unaprijedi}e privrednu saradnju, kao i trgovinske odnose, pa
}emo prodati Brunejima deset kila suhih {ljiva i vre}u
}umura. Neka se ministar zajebava i provodi, ali {to mojim
parama!
Ima li ko da Alkalaja kontroli{e? Spoljna politika spada
u domen na{eg Predsjedni{tva, ali ona dvojica ne}e da se
petljaju u poslove ~lana druge partije, a Haris Silajdì}, koji
je Svenu strana~ki predsjednik, gdje }e svog partijskog
kolegu ne{to ispitivati! U ovom na{em vi{epartijskom siste-
mu vi{e partija kradu sami za sebe, dogovor je da se niko
nikome ne petlja. Tako oni hapaju iz kase kako im se svidi,
ubiru honorare za razne komisije, zavr}u za odvojen ìvot,
jer su se odvojili od sopstvenog ìvota.
P
osjeta Brunej Darussalamu izgleda sitnica, ali treba
po}i od kra|e malih para kako bi se zaustavilo op{te
drpisanje. Kad ne}e Predsjedni{tvo da kontroli{e
Svena Alkalaja, pitanje je za{to to ne ispituje ministrov {ef
Nikola [piri}, koji je na ~elu Vije}a ministara? Ne smije, jer
}e ~lanovi Stranke za BiH u dràvnoj upravi odmah
zagalamiti na njegovu kupovinu skupog auta, pa je bolje
pustiti svakoga iz svake partije da se snalazi kako zna i
umije, {to zna~i neka svako operi{e u svom sektoru koliko
im po{tenje dozvoljava. A znamo da je po{tenje kod nas
uglavnom mislena imenica.
Na{e najvi{e zakonodavno tijelo, parlament, donosi
op{te smjernice na{e politike, pa se pitam da li donosi i
op{te smjernice u plja~ki? Ako tamo svi hapaju, a niko ne
odgovara, da li su ciljevi svake od vladaju}ih partija ukrasti
gdje se {to vi{e moè! Ako poslanici okre}u glavu od
tra}enja novca za Alkalajevo putovanje u Brunej
Darussalam da ministru guzica vidi puta, zna~i da okre}u
glavu na onu stranu gdje }e oni ne{to drpiti. Ne smije
Milorad @ivkovi} pomenuti lopovluk iz druge partije, jer }e
odmah uslijediti pitanja kako njegovi iz SNSD-a okre}u
milione.
Svaka partija ima svoj resor gdje krade. Strogo se pazi
da neko ne u|e u tu|i atar, odmah nastane frka, vika,
optuìvanje, {to kradu tamo gdje im nije odre|eno.
Sulejman Tihi} se obrukao me|u narodom postavljaju}i na
funkcije sve redom mutljaro{e, od Tarika Sadovi}a, pa do
Ramiza Dàferovi}a, koji vr{i reviziju sam svoga poslovanja.
Na taj na~in ~ovjek krade, a Suljo ni{ta, pu{ta ga neka i dalje
muti. Valjao mu Dàferovi} za njegovu stranku; a {to oko
toga oni po{teni Hrvati {ute? Da slu~ajno progovore u
drugim partijama, ne bi mogli sakriti sve ujdurme.
S
mije li premijer Kantona Sarajevo i{ta re}i svome
mini stru Emiru Hadìhafizbegovi}u {to bruka vladu
glume}i glavne uloge u reklamnim filmovima u dràvi
Hrvatskoj. Ima li igdje na svijetu da ministar glumi u rekla-
mama, a pogotovo u drugoj dràvi? I {ta da kaè Besim
ovom provincijalcu, kada su njih dvojica iz razli~itih parti-
ja, pa nemaju jedan drugom {ta da se petljaju u poslove. Ne
znam kako drugi ministri gledaju na Emira {to dobar dio
svog radnog staà provodi po snimanjima u Hrvatskoj.
Svaki na{ zaposlenik mora redovno dolaziti na posao, a
Emir kako ho}e.
Taj java{luk na{ih partijskih kadrova je ogledalo u koje
se ogledaju stanovnici ove zemlje. Bukadar politi~kih
funkcionera predaje na na{im fakultetima, pa niti stignu u
politiku, niti u nauku. [ta se desilo Nijazu Durakovi}u {to je
politiku prosipao kao kafanski strateg, a dugo nije zavirio u
skup{tinu, gdje prima pinku. Jo{ Nijaz ispao mangup, zaje-
bao ove na{e politi~are {to se dosa|uju na skup{tinama, a on
uìva bistre}i politiku za kafanskim stolom.
Kad ve} pominjem fakultetske profesore, probili su mi
u{i pri~aju}i o Bolonjskom procesu. Ma {ta tru}aju, kad
osnovni bolonjski uslov nisu ispo{tovali, a to je da uni-
verzitet bude autonoman. Dozvolili su da im kantonalni
ministar Safet Ke{o vodi kadrovsku politiku na fakultetima,
on odre|uje dekane, on postavlja profesore. Pa kako moè
ovaj hodìca, asistent ruskog jezika, da sve drì u glavi, kad
tamo nema gdje {ta stati.
Ako nisi u bilo kojoj partiji, najbolje nekoj vladaju}oj,
nema{ priliku krasti. Zato i jurcaju mnogi da se zavuku u
okrilje neke partije, te da na miru okre}u i prevr}u lovu {to
im poreski obveznici doturaju. A niko ih ne moè sikterisati
s posla, samo ako budu {utili. Po{tenje je za sirotinju, a lova
za pametne partijce.
HRONIKA IZ MALOG MOZGA
Ako nisi u bilo kojoj partiji, najbolje nekoj vladajuoj, nema priliku
krasti. Za to i jurcaju mnogi da se zavuku u okrilje neke partije, te
da na miru okreu i prevru lovu to im poreski obveznici doturaju.
A niko ih ne moe sikterisati s posla, samo ako budu utili. Potenje
je za sirotinju, a lova za pametne partijce
PARTIJSKA PLJA^KA
Pi{e: SEAD FETAHAGI]
Senad Olov~i} - Uredni{tvu
Ni gospodin Imamovi niti
bilo koja kompanija koja
posluje u okviru ASA
Grupacije nije izigrala
poslovne partnere iz
Ljubukog
(Kako je Nihad Imamovi} izigrao poslovne
partnere iz Ljubu{kog, SB, br. 678)
U Va{oj cijenjenoj reviji broj 678
objavljen je tekst pod naslovom Kako je
Nihad Imamovi} izigrao poslovne partnere
iz Ljubu{kog.
Navedeni tekst sadrì niz grubih neisti-
na i insinuacija kojima se nanosi ozbiljna
materijalna i nematerijalna {teta na{em
dru{tvu, te smo prisiljeni upozoriti na neke
od njih i zatraìti da ovo reagiranje objavite
u narednom broj Va{e revije i na taj na~in
ublaìte {tetu nanesenu na{em Dru{tvu.
Prije svega, ne postoje dvije odluke
Konkurencijskog vije}a BiH. Rje{enje
Korkurencijskog vije}a Bosne i Hercego -
vine od 13. januara 2009. godine poni{teno
je presudom Suda Bosne i Hercegovine,
kao jedine instance nadle`ne za ocjenu
zakonitosti rada upravnih organa, pa tako i
Konkurencijskog vije}a BiH. Sud BiH u
presudi od 07.05.2009. godine utvrdio je
niz ozbiljnih gre{aka koje je Konkure n -
cijsko vije}e po~inilo u postupku koji je
prethodio dono{enju rje{enja od 13.01.2009.
godine, te je Konkurencijskom vije}u, u
skladu sa Zakonom o upravnim sporovima,
dalo izri~ita uputstva i pravna tuma~enja
kojih se ovo, kao upravni organ, imalo
pridràvati u ponovljenom postupku.
Dakle, rje{enje od 13.01.2009. godine ne
postoji, te se po istom ne moè ni postupati.
Umjesto da postupi po obavezuju}im
uputama iz presude Suda BiH, postupaju}i
~lan Konkurencijskog vije}a, ~ije je izuze}e
zbog o~ite pristrasnosti ASA AUTO d.o.o.
Sarajevo traìlo tokom cijelog postupka, po
kratkom postupku je donio novo rje{enje
koje je, kako i sami navodite u Va{em tekstu,
skoro istovjetnog sadràja kao i rje{enje
koje je Sud BiH ocijenio nezakonitim.
Ne ulaze}i u pojedinosti slu~aja i
dokaze koji su izloèni u na{oj tu`bi Sudu
BiH a kojom traìmo poni{tenje novog
rje{enja Sudu BiH, isti~emo da su slijede}i
navodi iz Va{eg teksta potpuno neistiniti:
direktor ASA Holdinga Nihad Imamovi}
ne odbija ispuniti nikakve zakonske obaveze,
niti to moè u~initi, jer niti njemu, niti
dru{tvu, ~iji je on direktor nikada nisu bili
predmet bilo kakvog postupka koji se vodi
pred Konkurencijskim vije}em;
ni dru{tvo ASA AUTO d.o.o. Sarajevo ne
odbija ispuniti svoje obaveze pa ~ak ni po
rje{enjima koja su o~ito nezakonita i donese-
na u postupcima pokrenutim i vo|enim pod
sna`nim uticajima raznih lobija ~iji je cilj
ugroàvanje pozicije ASA AUTO d.o.o.
Sarajevo na trì{tu. U prilog tome isti~emo
da je ASA AUTO u dva navrata uplatilo
iznose nov~ane kazne i tro{kova postupka po
nezakonitim odlukama Konkurencijskog
vije}a (nakon {to je Sud BiH utvrdio neza-
konitost ovih odluka, mjesecima smo ~ekali
povrat ovih sredstava, {to je zna~ajno
ugrozilo poslovanje na{e kompanije). Uz to,
dva puta smo poslovnom subjektu M.R.M.,
opet po odlukama ~ija je nezakonitost kasnije
utvr|ena od strane nadle`nog suda, dostavljali
na potpis tekst ugovora koji je isti odbijao pot-
pisati traè}i za sebe povoljnije uslove od onih
koji su dati ostalim ovla{tenim trgovcima
vozila marke Volkswagen;
ta~no je da je firma M.R.M. radila kao
ovla{teni trgovac vozila marke Seat, a
ugovor sa ovom firmom o prodaji vozila
marke Seat raskinut je na njihov izri~it
zahtjev, zbog lo{ih rezultata;
posebno zlonamjernim i tendencioznim
smatramo navode prema kojima je Sud BiH
na intervenciju generalnog direktora Nihada
Imamovi}a, àlbu ASA Auta razmatrao po
hitnom postupku... Kako smo ve} naveli,
gospodin Imamovi} nije direktor ASA
AUTO d.o.o. Sarajevo ve} nekoliko godina i
nema nikakve veze sa cijelim postupkom, a
posebno ne sa upravnim sporom koji je
vo|en pred Sudom BiH. Ovakve navode
smatramo grubim pritiskom na rad Suda BiH
u postupku po novoj tu`bi ASA AUTO d.o.o.
Sarajevo protiv rje{enja Konkurencijskog
vije}a BiH, a kojima se nastoji odgoditi
poni{tavanje ove nezakonite odluke;
apsurdni su navodi iz Va{eg teksta koji-
ma se aùrnost Suda BiH isti~e kao nega-
tivnost. U konkretnom slu~aju, ASA AUTO
je u tu`bi kojom je pokrenut upravni spor,
od Suda BiH, u skladu sa zakonom, traìo
odlaganje izvr{enja, {to ovaj predmet ~ini
prioritetnim za rje{avanje;
ni gospodin Imamovi} niti bilo koja kom-
panija koja posluje u okviru ASA Grupacije
nije izigrala poslovne partnere iz Ljubu{kog.
Ustvari, uop}e se ne radi o na{im poslovnim
partnerima, nego o dru{tvu koje godinama na
trì{te Bosne i Hercegovine neovla{teno uvozi
dakle, {vercuje vozila marke Volskwagen i
na taj na~in na{em dru{tvu nanosi {tetu (upra-
vo suprotno navodima iz Va{eg teksta ASA
AUTO je Sudu BiH dostavio niz zvani~nih
dokumenata carinskih deklaracija Uprave za
indirektno oporezivanje iz kojih se vidi da je
M.R.M. na trì{te BiH neovla{teno uvozio
vozila robne marke Volkswagen i na taj na~in
kr{io zakon). Kako je Sud BiH pravilno
zaklju~io u svojoj presudi, radi se o pona{anju
protivnom standardima dobrog gospo-
darstvenika, {to je osnov za prekid bilo kakvih
pregovora sa ovim dru{tvom.
Kona~no, isti~emo da je cijeli sporni
tekst o~it primjer neprofesionalnog novi n -
arstva sa~injen je na osnovu informacija
iz samo jednog izvora o~itih neistina i/ili
poluistina. Izraàvamo àljenje zbog
~injenice da Va{a novinarka nije zatraìla
dokaze i stavove na{eg Dru{tva po spornom
pitanju, jer bi u tom slu~aju Va{i cijenjeni
~itaoci dobili informacije iz oba izvora, a
ovo reagiranje bilo bi nepotrebno.
Za sva dodatna pitanja vezana za
konkretan spor, kao i ukupno poslovanje
na{e kompanije, stojimo na raspolaganju.
S po{tovanjem,
Senad Olov~i}, direktor ASA AUTO
d.o.o. Sarajevo
Suzana Mijatovi} - Senadu
Olov~i}u
ASA Auto nije na vrijeme
ispunila zakonske obaveze
naloene u rjeenjima
Konkurencijskog vijea BiH
Po{tovani,
U tekstu na koji reagirate kao glavni izvor
informacija koristili smo rje{enja Konku -
rencijskog vije}a BiH (prvo koje je doneseno
u januaru 2009. i drugo iz jula 2009. godine)
u ~ije slu`bene odluke, neovisnost i nepris-
trasnost u radu, za razliku od Vas, nemamo
razloga sumnjati. Vi kao strana u sporu,
dakako, imate pravo na druga~ije mi{ljenje,
ali to nije problem Slobodne Bosne, nego
Va{e kompanije. Mi smo samo upozorili da
ASA Auto nije na vrijeme ispunila zakonske
obaveze naloène u rje{enjima Konku -
rencijskog vije}a BiH. Tako|er smo uredno
naveli i da je u Va{u korist donesena jedna
presuda Suda BiH (sudski je spor, nedvo-
jbeno, rije{en u rekordnom roku i to se lako
moè utvrditi pore|enjem s duljinom drugih
upravnih sporova na istom sudu). Jednako
smo tako o Va{em poslovnom partnerstvu s
tvrtkom M.R.M. iz Ljubu{kog pisali na
temelju Pisma namjere koje je, istina, pot-
pisano u vrijeme kada Vi, gospodine
Olov~i}u, niste bili direktor ASA Auta. [to
se, pak, ti~e gospodina Nihada Imamovi}a,
nigdje u tekstu nije napisano da je on direk-
tor ASA Auta, nego ASA Holdinga i da kao
najodgovorniji ~ovjek u kompaniji, izme|u
ostalog, snosi i najve}u odgovornost i kada je
u pitanju ispunjavanje zakonskih obaveza.
S po{tovanjem,
Suzana Mijatovi}
REAGIRANJA
89 19.11.2009. I SLOBODNA BOSNA
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici
NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate
tekstove objavljene u na{em listu.
Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom
broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete
va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.
Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod
teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.
Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je
SBK 5 -
(tekst komentara)
Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.
Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.
Vi znate za{to smo najbolji!
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 160 EUR
Polugodi{nja: 80 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

Slobodna Bosna 679

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 679

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Kako je propao BH nogometni projekat

Upra vnog odbora PIC-a pojasnio turski

RATNIK S POSEBNIM DAROM

POD VIDEO NADZOROM

ednu re~enicu koju pamtim i

jcarskoj. Od tog novca sinu

torijski uspjeh koji je uveliko Bla`evi}eva

SLOBODNA BOSNA I 19.11.2009.

SLOBODNA BOSNA I 19.11.2009. 54

bilo i 14 ~lanova SANU-a, zatra`io od

na nebu satana ili po va{em {ejtan, bio je

Posljednje Kristovo isku{enje

trenda u filmskoj umjetnosti. Interes film-

Film za koji se o~ekivalo da }e ponudi-

Chavezu, a jedan od najzanimljivijih mom-

kao svoj rodni grad. Kao dje~aka su me

@anu Maroltu... Jednom sam se nakon rata

19.11.2009. I SLOBODNA BOSNA 75

SLOBODNA BOSNA I 19.11.2009. 78

You might also like