Slobodna Bosna 696

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
Ko financira nezavisne {kole u FBiH

MUSTAFA MUJEZINOVI], PREMIJER FBiH: TE[KO JE, IZVU]I ]EMO SE
DOSJE: Paralelno {kolstvo
www.slobodna-bosna.ba
Upad Dodikove policije u sigurnosni sistem BiH
SPECIJALNI ODJEL MUP-a RS
ZA DEMONTIRANJE BiH
KO JE VLADIMIR JOVANI], DODIKOV
POLICAJAC ZA SPECIJALNE OPERACIJE
BO[NJACI KAO SVJETSKI
TERORISTI I PEDOFILI
KLEVETANJE
PODVALE
KONSTRUKCIJE
OD NEWYORKA
DO SREBRENICE
POLICIJSKO-POLITI^KA
AFERA SIGURNA KU]A
Dodikova politi~ka policija
Na osnovu {okantnog izvje{taja Jedinice
za posebne istrage MUP-a RS, kojom
rukovodi Vlado Jovani}, po~etkom nedjelje
pripadnici MUP-a RS izveli su spektaku-
larno hap{enje dvadesetak uglednih
gra|ana Srebrenice i Bratunca pod
optu`bom da su seksualno bludni~ili nad
maloljetnom Romkinjom; istragom je obuh-
va}en i ministar sigurnosti BiH SADIK
AHMETOVI], kojem se na teret stavlja isto
te{ko krivi~no djelo. Na{ novinar otkriva ko
je autor ove seks afere, ~iji je cilj da kom-
promituje privedene osobe, a prije svega
ministra Ahmetovi}a
KO BO[NJACIMA PODME]E
TERORIZAM
MUP Republike Srpske ili Dnevni avaz
Novinari DNEVNOG AVAZA ekskluzivno
su prije sedam dana objavili tajni spisak na
kojem se nalazi 45 organizacija iz BiH za
koje se sumnja da su povezane s teroriz-
mom i teroristi~kim organizacijama,
navode}i da je taj dokument Vije}u sigu -
rnosti Ujedinjenih naroda poslao doministar
sigurnosti MIJO KRE[I]; no, kako to
obi~no biva kada su posrijedi senzacional-
na otkri}a Radon~i}evih novinara, prava
istina je, ipak, ne{to druga~ija
FEDERACIJA BiH IZME\U
KOLAPSA I USPONA
Mustafa Mujezinovi}, federalni premijer
Federalni premijer Mustafa Mujezinovi} za
Slobodnu Bosnu govori o aktuelnim
ekonomskim (ne)prilikama, federalnom
budètu, investicijama i razvojnim projekti-
ma, o anga`manu doma}ih kompanija na
razvojnim projektima, odnosima unutar
vladaju}e koalicije, o prodaji Bosnalijeka i
dilemama oko prodaje telekoma...
CIJENA ARAPSKIH DONACIJA
Ima li islamskih {kola u Sarajevu
U Ministarstvu obrazovanja Kantona
Sarajevo registrirane su ~etiri privatne
osnovne {kole utemeljene prvih poslijerat-
nih godina donacijama islamskih zemalja;
na{a novinarka istraìvala je koliko istine
ima u spekulacijama da je rije~ o islam-
skim {kolama koje rade mimo doma}ih
obrazovnih propisa
ÊTNI^KA POKAZNA
VJE@BA
Nadraìvanje Vi{egrada
U mjestu Undrulje kod Vi{egrada 13. marta
1946. pripadnici OZNA-e uhapsili su
~etni~kog generala iz Drugog svjetskog
rata a kasnije osu|enika za ratni zlo~in
Dragoljuba Draù Mihailovi}a i ubili
~lanove njegove pratnje. Reporteri
Slobodne Bosne prisustvovali su jezivom
obiljeàvanju 64. godi{njice od njegovog
hap{enja na kojem su se okupili ravnogorci
iz svih srpskih zemalja obu~eni u ~etni~ke
uniforme
ÔVJEK ISPRED VREMENA
Zaboravljena zaostav{tina Zuke
Dùmhura
Pro{le godine navr{ilo se 20 godina od smrti
ZULFIKARA ZUKE D@UMHURA, bosansko-
hercegova~kog putopisca, slikara i brilja -
ntnog karikaturiste, koji je iza sebe ostavio
vi{e od 10.000 karikatura; dio bogate Zukine
zaostav{tine, vi{e od 400 njegovih karikatu-
ra, crteà i skica, bri`ljivo je tokom protekle
dvije decenije sakupljao i ~uvao dr. ALIJA
[UKO iz Jablanice, koji je samo za na{
magazin prvi put pokazao ovo neotkriveno
blago legendarnog boema i hodoljupca
18.3.2010. I SLOBODNA BOSNA 3
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,
Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
SADR@AJ
12
16
20
34
46
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
64
SLOBODNA BOSNA I 18.3.2010. 4
@IKANIRANJE KANDIDATA
@iko Kruni}
provocirao
policijske
kandidate Luka~a
i Mileti}a
Pojedini su ~lanovi Nezavisnog odbora
Parlamenta BiH za imenovanje
policijskih slu`benika ostali nemalo
iznena|eni pitanjima koje je predsjednik
tog odbora @iko Kruni} postavljao
dvojici kandidata - Zlatku Mileti}u i
Draganu Luka~u. Za razliku od nji-
hovih konkurenata, Mileti} i Luka~ su
bili jedini policajci koji su morali odgovo -
riti na vi{e pitanja koja su se odnosila
na istraìvanje ratnih zlo~ina, pa ~ak i
kada su opaske predsjedavaju}eg
Kruni}a prelazile granice pristojnosti.
No, to {to je bijeljinski fi{kal @iko Kruni}
provocirao Mileti}a pitanjima o
zlo~inima nad sarajevskim Srbima, a od
Luka~a traìo da pojasni svoju ulogu u
dokumentiranju zlo~ina nad Hrvatima i
Bo{njacima u Posavini, dakako, nije
bilo nimalo slu~ajno. Odvjetnik Kruni}
se, naime, posljednjih godina gotovo pa
specijalizirao za obranu srpskih
optuènika kojima se na Sudu BiH sudi
zbog ratnih zlo~ina. Njegov posljednji
poznati branjenik je bio \or|islav
A{kraba, ratni komandir straè u logoru
Barutni magacin u Kalinoviku koji je, na
zaprepa{tenje brojnih `rtava, potkraj
pro{le godine oslobo|en krivnje za ratni
zlo~in nad bo{nja~kim stanovnicima.
(S. M.)
U sarajevskim politi~kim kuloarima ve}
neko vrijeme pronose se glasine o naglom
zahla|enju odnosa izme|u reisa Mustafe ef.
Ceri}a i njegovog politi~ko-medijskog
favorita Fahrudina Radon~i}a. înjenica da
je reis Ceri} naprasno i{~eznuo sa stranica
Dnevnog avaza dovodi se u tijesnu vezu s
nedavnom prili~no neslavnom ameri~kom
turnejom Fahrudina Radon~i}a nakon koje
je imao dug i navodno nimalo ugodan raz-
govor u ~etiri oka s poglavarom Islamske
zajednice BiH. Sadràj ovog razgovora
ostao je nepoznat, no posve je izvjesno da je
bio preloman u njihovim odnosima.
Izvjesni ameri~ki krugovi navodno su
Radon~i}u sugerirali da se distancira od
reisa Ceri}a zbog stvorene percepcije da je
njegova stranka SBBiH produèna ruka
reisa Ceri}a i njegove tvrde struje unutar
Islamske zajednice BiH. U nekoliko potonj -
ih javnih istupa Radon~i} je napadno isticao
neovisnost svog politi~kog projekta od vjer-
skih islamskih struktura i duhovog lidera
muslimana reisa Ceri}a.
No, s druge strane, i reisu Ceri}u je od -
go varao mirni razlaz s Radon~i}em i nje-
govim avanturisti~kim politi~kim projek-
tom, za koji je uvjeren da nema pretjerane
izglede na uspjeh. U krugovima vjerskog
muslimanskog establi{menta Radon~i}u se
zamjera bahata satanizacija bo{nja~kih
politi~kih lidera Tihi}a i Silajdì}a, uz
istovremenu vrlo snishodljivu i poniznu
naklonost prema srpskom vo`du iz Lakta{a
Miloradu Dodiku. Reisu Ceri}u nimalo ne
odgovara rasprostranjena teza po kojoj je
upravo on glavni idejni sponzor Radon~i}a
i njegovog politi~kog projekta SBBiH.
Treba se prisjetiti va`ne ~injenice da je
reis Ceri} bio jedan od 40 osniva~a SDA i da
je sve vrijeme bio izrazito privrèn Izetbe -
govi}ima, najprije Aliji a kasnije njegovom
sinu Bakiru, kojeg je sna`no podupirao u
srazu s Tihi}em za strana~ko prijestolje.
Veza Izetbegovi}a juniora i reisa Ceri}a
temelji se na dva ~vrsta stuba: ideolo{ko-
vjerskom bratstvu i, puno va`nije, ratno-
finansijskom bratstvu u raspodjeli musli-
manskih donacija. Taj je savez u~vr{}en jo{
za Alijinog vremena a Fahrudin Ra -
don~i}, vlasnik Avaza, nikada nije iskreno
prihva}en u toj ~isto muslimanskoj tajnoj
minderskoj eliti. Me|u njima je konstantno
jedino licemjerstvo i uzajamni prezir. Niti
oni (Izetbegovi} i Ceri}) vole njega, niti on
(Radon~i}) voli njih, ali po nu`di poli-
tikantskih diktata ~est je privid da su na
istoj strani. To je moglo funkcionirati sve
dok je Radon~i} bio zadovoljan ba~enim
mrvicama, no prividni sklad se po~eo ru{iti
~im su njegove ambicije porasle.
(A. Metiljevi})
Zahlaenje odnosa izmeu
reisa Ceria i Radonia
SUKOB NA BO[NJA^KOJ DESNICI
MINI MARKET
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
MIRNI RAZLAZ
Reis Mustafa Ceri} i Fahrudin
Radon~i} dogovorili prekid
braka iz ra~una
MIRNI RAZLAZ
Reis Mustafa Ceri} i Fahrudin
Radon~i} dogovorili prekid
braka iz ra~una
Dragan
Luka~
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]
POBJEDA MRSA ZA PRSA
Sarajevska klinika
bije te{ki boj
protiv opake
bakterije MRSA
Iako to u Klini~kom centru Univerziteta
Sarajevo uporno demantiraju, jednu od
trenutno najve}ih briga zadaje im bak-
terija MRSA. Methicillin-resistant
Staphylococcus aureus, kako glasi
puno ime ove opasne bakterije, ubraja
se u kategoriju najopasnijih bakterija jer
izaziva infekcije kod ljudi oslabljenog
imunolo{kog sistema, posebno tokom
postoperativnih oporavaka, a otporna je
na skoro sve antibiotike. Navodno su u
sarajevskoj Klinici za savjet kako je
iskorijeniti angaìrali ~ak stru~njake iz
Moskve. Vjeruje se kako je na
Ortopediji ova bakterija na{la pogodno
tlo jo{ tokom rata pa su odlu~ili upot-
punosti renovirati odjel. Izmijenjena je
~ak i izolacija ispod podova, a na
smetlji{tu je zavr{io kompletan inventar,
do najsitnijih dijelova kancelarijskog
materijala. Navodno su tro{kovi cijele
ove operacije dostigli milionsku cifru.
(N .[)
MINI MARKET
Hoe li biti ex-yu summita
u Sloveniji
MISIJA BORUTA
PAHORA
Slovena~ki premijer
dobio je podr{ku
od bh. premijera
Nikole [piri}a
BiH-HRVATSKA
[piri} i Jadranka
Kosor ~vrsto podràvaju
regionalni dijalog
SRBIJANSKI
ULTIMATUM
Nema prihvatljivog
skupa na kojem se Kosovo
legitimira kao nezavisna
dràva, stav je predsjednika
Srbije Borisa Tadi}a
S
je}a li se iko ìv kako je i za{to je otpo~ela i kako je
na kraju okon~ala (a valjda je okon~ala; znalo bi se
da nije) trakavica poznata kao reforma policije.
Sredinom pro{le decenije bila je to tema svih tema, uslov
svih uvjeta bez kojeg Bosna i Hercegovina ne moè ni
prismrditi bilo kakvim euroatlantskim integracijama.
Brisel je negdje 2004., 2005. godine opredjeljenje i sud-
bonosnu va`nost reforme policije u BiH podebljao i ovje-
rio izborom biv{eg belgijskog premijera Wilfrieda
Martinsa za glavnog koordinatora toga reformskog
procesa. Lider evropskih konzervativnih desni~ara (naro-
dnjaka, pu~ana) Martins ambiciozno je shvatio povjereni
zadatak: pod njegovim ravnateljstvom odràno je dese-
tine sastanaka s bosanskohercegova~kim strana~kim lide -
rima, radnim grupama, stru~nim tijelima...
Raspravljalo se i usugla{avalo reformiranje ovda{nje
policije na brojnim skupovima, seminarima, tematskim
okruglim stolovima... kojima je predsjedavao Martins, od
Belgije, preko Italije i Gr~ke, pa sve do Sarajeva. Nije
zgorega podsjetiti na navodno prekretni~ki vla{i}ki sas-
tanak na kojem su se nekoliko dana i no}i doma}i lideri
i me|unarodni posrednici dogovarali i naguravali o
kona~nom rje{enju reforme policije. Nema toga ko se
moè sjetiti kada se i zbog ~ega belgijski diplomata
Martins povukao iz pregovora o reformiranju bosansko-
hercegova~ke policije; slu`benog obja{njenja o njegovom
demisioniranju nije bilo, niti ga je iko traìo. Briselski
budètski fondovi su taj Martinsov neuspjeh iskihali sa
nekoliko miliona uludo potro{enih eura. Ostale su neopje-
vane mape budu}ih policijskih organizacijskih struktura,
pet, sedam, devet, zaboravljene su sva|e na temu policij -
skog funkcionalnog dokidanja me|uentietskih fiktivnih
barijera.
Treba se podsjetiti, pored ostaloga, da je u ime vlada-
ju}ih struktura Republike Srpske pregovore o policijskoj
reformi zapo~eo tada{nji predsjednik entiteta Dragan
âvi}, a nastavio, nakon posljednjih izbora, Milorad
Dodik; ~ovjek kontinuiteta u srpskom pregovara~kom
timu bio je prevejani policijski ekspert Sredoje Novi},
u po~etku kao predstavnik SIPA-a, a kasnije kao ministar
u Vije}u ministara iz reda srpskog naroda. U hrvatskom
(HDZ-ovom) pregovara~kom timu o reformi policije
nalazio se tada{nji dràvni tuìtelj Marinko Jur~evi}; na
~elu tog pregovara~kog bloka nalazio se predsjednik
HDZ-a Dragan ôvi} kojeg je Jur~evi}evo Tuìteljstvo
BiH godinama progonilo, uglavnom bez opipljivih rezul-
tata. Nije zgoreg podsjetiti da je Socijaldemokratsku par-
tiju BiH tokom vi{emjese~nih iscrpljuju}ih pregovora o
reformi policije zastupao na~elnik sarajevske op}ine Novi
Grad Damir Hadì}, koji }e koju godinu kasnije biti pred-
met ozbiljne policijske istrage i na koncu tuìteljske akci-
je u vezi s reketiranjem pojedinih biznismena. Stavove o
reformi policije u ime PDP-a postojano je iznosio Mladen
Ivani}, SDA-ovu principijelnost {titio je Nedàd
Brankovi}; sve {to je pobrojane individue eventualno
povezivalo jeste ~injenica da su svi oni, prije ili kasnije,
bili predmetom policijskih istraga. Ivani} za kra|u
{umskih resursa, Brankovi} se zapleo u stambenim
ku~inama, ôvi} u dokapitalizacijama, Hadì} u reke -
ta{kim avanturama, Dodik u svim mogu}im nezakoni-
tostima.
N
e znamo, dakle, jo{ uvijek da li je, ili nije, provede-
na reforma policije, ostaje nam samo da konstati-
ramo kako se privid reforme nazire. [ta je uop}e
ostalo od prvobitnih ciljeva i uslova sa kojima je prije pet-
{est godina entuzijasti~ki startovao posrnuli evropski
medijator Wilfried Martins? Dakle jedinstvena dràvna
policija sa garantiranim, ~vrstim decentralisti~kim ele-
mentima. Od po~etka cijela stvar nije mirisala na dobro
~im su se u ovla{no skiciranje budu}e depolitizirane poli-
cije uklju~ili lokalni politi~ari koji su pri tom svi odreda
bili predmet operativnih policijskih istraga. Kakvu bi,
prepostaviti je, reformiranu policiju voljeli vidjeti
Dodik, Ivani}, ôvi}, Brankovi}, Hadì}: vjerojatno poli-
ciju koja ne istraùje, ne dokumentira, ne podnosi
kaznene prijave i, pogotovo, ne hapsi, privodi.
Koliko se golim okom moè vidjeti, reformiranje
bosanskohercegova~ke policije zaokruèno je uspostavlj -
anjem dràvnih policijskih institucija i izborom njihovih
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
ta uope misliti o nezavisnosti odbora koji administrativno hladno
resetira vrlo ozbiljnog policajca Lukaa, a potom u ime naroda
aklamativno podri i pomazi notornog kriminalca Vinka Dumania i
ohrabri ga da ostane na dunosti direktora Dravne granine
slube BiH
GDJE SE, KAKO I ZBOG ÊGA
ZAGUBILA REFORMA POLICIJE
Pi{e: SENAD AVDI]
Evropa je odustala od skupog projekta reforme policije ka
~elnih ljudi. êlne je ljude budu}e dràvne policije birao navodno
nezavisni odbor, ovla{ten od Parlamenta BiH. U tom su odboru,
dakako, uhljebljeni strana~ki odabrani favoriti i svima njima je dat
isti zadatak: da ni po koju cijenu u vrh dràvne, reformirane polici-
je ne budu izabrani izdajnici svih ovda{njih naroda i narodnosti,
Dragan Luka~ i Zlatko Mileti}. Da se razumijemo, dobro je {to su
na ~elna mjesta u dràvnoj policiji izabrani dosada{nji direktor
policije RS-a Uro{ Pena, ~ovjek umije raditi svoj posao, kao i
dugogodi{nji komesar sarajevske policije Himzo Selimovi}, ni on
nije za potcijeniti. Lo{e je, me|utim, to {to je isti nezavisni par-
lamentarni odbor na grub i politikantski proziran na~in ponizio nji-
hove potencijalne rivale Luka~a i Mileti}a.
[
ta uop}e misliti o nezavisnosti odbora koji administrativno
hladno resetira vrlo ozbiljnog policajca Luka~a, a potom u
ime naroda aklamativno podrì i pomazi notornog kriminal-
ca Vinka Duman~i}a i ohrabri ga da ostane na du`nosti direktora
Dràvne grani~ne slu`be BiH. Za pretpostaviti je da }e me
Duman~i}, legalista i ~inovnik, tuìti zbog izre~ene slobodne
misli, ali na svakom sudu }u dokazati da je neprirodno i rastro{no
u njegovom slu~aju {to na svaki slu`beni put vodi sekretaricu, {to
mu ènu ba{ i ne odu{evljava.
Na {ta se na koncu svela famozna reforma policije: na
enigmu, kadrovsku slagalicu koja }e stranka na ~elne dràvne
policijske du`nosti izbrati svoga policajca. Hrvatski blok
nipo{to nije èlio vidjeti Dragana Luka~a u bilo kojoj ozbiljnoj
kadrovskoj kombinaciji - hem je neugodan svjedok kapitu-
lantske hrvatske politike u Bosanskoj posavini, hem je zbog
koalicijskih hrvatsko-srpskih stabilnih odnosa nepoèljan:
istraìvao je kriminal Milorada Dodika i njegovih neimara.
Zlatka Mileti}a, jo{ uvijek ìvu}eg direktora Federalne
uprave policije, pogotovo niko ne bi poèlio u reformiranoj
dràvnoj policijskoj strukturi: po njegovom nalogu je hap{en
civilni i vojni vrh HDZ-a, dokumentirao je srpske zlo~ince,
istraìvao kriminal u SDP-ovim redovima, rukovodio akcijom u
Gornjoj Mao~i... Kome on odgovara strate{ki? Nikome, ama ba{
nikome!
I na {to se, na koncu, svela ambiciozna evropska kampanja
usmjerena na reformiranje bosanskohercegova~ke policije? Na
poraznu ~injenicu da ovdje u BiH nije bilo ozbiljnog partnera za
taj projekat. Cijela se stvar raspala na pragmati~noj ~injenici da
ovda{njim politi~kim kleptokratima nijedna policija, a osobito
profesionalizirana i depolitizirana, entitetski neograni~ena, nije
saveznik.
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
ad je shvatila da su joj lokalni partneri uglavnom okorjeli kriminalci!
VODU VARI, VODU HLADI
Uzaludni, nepotrebni pregovori o
reformi policije trajali su godinama
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
ÊTVRTAK, 11. MART
âstio me prije vi{e od dvije godine tata
FAHRUDIN PJANI] dresom svoga sina
MIRALEMA, tada taze novog igra~a Lyona.
Obukao sam ga jednom, ili nijednom, i na
kraju ga poklonio jednom simpati~nom
dje~aku, sinu moga prijatelja. Znam da je
nepristojno, |ilko{ki je, zapravo, poklanjati
poklon, ali nisam mogao otrpjeti kritike
supruge: Eto, od svih na{ih reprezentativa-
ca tebe zapao ba{ Pjani}ev dres; {to ti ne
pokloni{e dres igra~i sa neutralnim, nor-
malnim, trezvenja~kim prezimenima,
Mi si movi}, Dèko, Spahi}..., a?
Gledam danas stotinjak puta na
YouTubeu Miretovu sino}nju minijaturu
kojom je dohakao madridskom Realu;
hajd budi |on-obraz, kaèm èni, pa ne
popij u ~ast zlatnog dje~aka iz Kalesije!!
PETAK, 12. MART
Prona|em uz pomo} razgranate dou{ -
ni~ke mreè informaciju da je najve}i pisac
dana{njice GABRIEL GARCIA MAR-
QUEZ autorska prava za svoj roman
Ljubav u doba kolere prodao holivudskim
producentima za nekih 650 hiljada dolara.
Ko je kolumbijskom nobelovcu kriv {to se,
umjesto lijepim pisanjem, nije bavio popu-
larnijom i profitabilnijom materijom, reci-
mo mehanikom fluida kao akademik EJUP
GANI]. Sitni{em koji je dobio od
Hollywooda, Markes ne bi mogao platiti ni
ogradu na vili sarajevskog mehani~kog hit-
makera Ejupa Gani}a!
SUBOTA, 13.MART
Doktorica FAHRIJA GANI] danas u
novinama izraàva zadovoljstvo {to su medi-
ji u BiH jednodu{no stali u odbranu i za{titu
njenog muà Ejupa, a onim (medijima) koji
to nisu na nevi|eno u~inili poru~uje da kad
se otrijezne pogledaju sebe u ogledalo. Ne
treba previ{e ma{te da bi se zaklju~ilo kako
hanuma Fahrija, me|unarodno priznata dok-
torica kozme ti~kih nauka, misli na mene i
Slobodnu Bosnu .
Nakon te britke kritike upu}ene od
supruge uglednog Bo{njaka, `rtve me|una -
rodne pravne zavjere, obraz mi, svjestan
sam, pet para ne}e valjati. Ali, da kucnem u
drvo, obraz mi je mnogo bolje pro{ao od
lica desetina djevojaka koje su pla}ale
kozmeti~ko-estetski tretman u salonu lje-
pote doktorice Gani}; znam ih nekoliko
koje je doktorica Gani}ka svojim turbo-
modernim tehnologijama tako unakazila da
se nesretnice, ni trijezne ni pijane, ne
usu|uju pogledati u ogledalo.
Doktorica Fahrija gr~evito brani ratno-
patriotski anga`man svoga muà Ejupa, {to
je u redu i {to je prirodno, ali neka dopusti da
ja o tome (anga`manu) znam mnogo vi{e od
nje; njenog sam supruga u ratu, u Sarajevu i
Zenici, mnogo ~e{}e susretao nego njegova
supruga i djeca privremeno i prinudno, na
pet-{est godina izmje{teni u London.
Znam tako milion zgodnih, veselih i
pou~nih ratnih anegdota o belom udovcu
Gani}u, a ispri~at }u jednu pou~nu, koju bi
ruski avangardni knjièvnik, nesta{ko-geni-
je Daniil Ivanovi~ Harms ovako koncipi-
rao, a milion puta bolje do~arao.
Poslao, tako jednog lijepog, vedrog dana,
tipi~nog za ratna stradanja, vicepresident
Gani}, a poznato je da je on vi{e od svega
volio fluide, i to mehani~ke, svog pratioca da
mu na pijaci kupi ju`nog vo}a i dao mu pare.
Gani} je, uz fluide, volio i ju`no vo}e, pare i
Bosnu. Nakezi se pratilac, posko~i veselo i
kaè: Predsjedni~e, ovaj novac ve} godinu
ne vaì, a na pijacama ju`nog vo}a nema ve}
godinu dana. Onda se obojica grohotom
nasmeja{e i, da ne bi zaboravili, brzo
sazva{e konferenciju za {tampu.
Uostalom, ako gospo|a akademi~arka,
doktorica kozmeti~kih znanosti, Fahrija
èli vi{e podrobnosti o ratnom putu
muà Ejupa saznati, stojim joj na raspola-
ganju. Indiskrecija zagarantirana!
NEDJELJA, 14. MART
Napravio sam desetominutni brejk
izme|u dvije utakmice {panjolske Primere
(izme|u briljantnih partija Messija Barsa,
i Higuaina - Real) pre{altao se na BHT da
poslu{am pjesmu koja }e Bosnu i
Hercegovinu predstavljati na ovogodi{njem
Eurosongu. Pjesma MUNJA I GROM
autora DINE [ARANA je pametna, zrela i
na mjestu. Aran`man \ANIJA PERVANA
rockerski, nekompromitiran. Pjeva~ VU -
KA[IN BRAJI] je to moma~ki izgurao.
Ne}e to sve skupa previ{e bodova
pukupiti na spektaklu u Oslu, ali ne treba se
zbog toga nervirati. Eurosong uvijek
autore stavi pred gadan, ali autorski prin-
cipijelan izbor: ho}e{ li vi{e dràti do sebe
ili do tog cirkusa. Na{a ekipa se opredijelila
za ovo prvo, i nema im se {ta zamjeriti ni
prigovoriti. Kako god se to zavr{ilo,
ne}emo se proslaviti, ali ni obrukati.
PONEDJELJAK, 15. MART
I kako ti se ~ini Na putu?, pita me pri-
jatelj. Nisam ba{ ja tu previ{e referentan,
slab sam i subjektivan glede autora knjige
On the roud /Na putu/ Jacka Kerouaca i
ve}inu bitni~kih pisaca, Ginsberga,
Burroughsa...
[ta treba, da kaèm {ta zaista mislim o
@bani}kinom filmu, pa da me i onih desetak
ljudi, koji me nevoljko i iz kurtoazne pre-
dostro`nosti pozdravljaju, prestanu pozd -
ravljati!?
UTORAK, 16. MART
Dodikovi nezavisni socijaldemokrati, svi
do jednog i bez ostatka, ubudu}e }e ignori-
rati, bojkotirati sve federalne medije i novi -
nare. Dràvna poslanica DU[ANKA
MAJKI] u Oslobo|enju otkriva osobne
razloge zbog kojih vi{e ne}e op}iti sa federa -
lnim novinarima. Razlog Majki}kine ljutnje
su fotografije u {tampi koje me predstavlja-
ju negativno, veli ona. Druga~ije re~eno,
Majki}ka misli da je na fotografijama u fed-
eralnim medijima ru`nija nego {to je u priro-
di, {to je i teorijski i prakti~no nemogu}e!
Njene kolege kaù da se poslanica Majki}
~e{lja `mire}i!
SRIJEDA, 17. MART
HARIS SILAJD@I] je, nakon va nr -
ednog i vanustavnog londonskog samo -
`rtvovanja po~injenog za kolegu Ejupa
Gani}a, zapucao u Saudijsku Arabiju kako
bi tamo{nju {ei~ko-milijardersku elitu
upoznao sa najnovijim nasrtajima na
Bo{njake iz Beograda, nastojanjima Srbije
da revidira povijesnu istinu, izjedna~i
agresora sa `rtvom i op}enito da uspori
demokratske procese u BiH...
Istovremeno je ozbiljna privredno-poli-
ti~ka delegacija Vlade Srbije predvo|ena
premijerom MIRKOM CVETKOVI]EM
boravila u Kuvajtu (Silajdì}evom reze -
rvnom financijsko-duhovnom rezervatu-
emiratu) i zavr{ila krupne poslove, na planu
medicinske suradnje i investicija u oblasti
avio-prevoza, pi{e u zvani~nom prio p -
}enju. Istog dana je srbijanski diplomata
Vuk Jeremi} proletio kroz Oman i zahvalio
se tamo{njim vlastima na principijelnom
nepriznavanju Kosova.
Silajdì} se u Saudijskoj Arabiji zahv -
alio doma}inu, kraljevskoj porodici, na
prija teljstvu, ekonomskoj suradnji sadrà -
noj u velikim investicijama u BiH, prije
svega u sferi izgradnje dàmija i {kolskih
institucija...
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
FOND ZA SWORD
Zgradu Zavoda
za statistiku
obezbje|uju
za{titari SWORD
Securityja
Zavod za statistiku FBiH donio je
odluku da osiguranje zgrade i uposleni-
ka u centru Sarajeva od ove godine
povjeri profesionalnoj za{titarskoj
agenciji SWORD Security. Za te im je
namjene iz federalnog budèta ve}
odobreno 80.000 KM. Odluka uprave
Zavoda je istovremeno izazvala op}u
pobunu me|u uposlenicima Slu`be za
zajedni~ke poslove Vlade FBiH, kojom
rukovodi Haris Ihtijarevi}, jer nakon
anga`mana za{titara, Ihtijarevi}evi
uposlenici koji su do tada osiguravali
Zavod prakti~no ostaju bez posla.
Ina~e, u Slu`bi za zajedni~ke poslove
Vlade FBiH uposleno je100 ljudi kojima
je osiguranje imovine i lica jedini posao.
Ukoliko anga`man profesionalnih
za{titarskih agencija postane praksa u
federalnim institucijama, Ihtijarevi} ne bi
imao opravdanje svoje uposlenike i
dalje dràti na platnom spisku. (N. [)
Protiv Faruka ]upine, vije}nika SDA
u Gradskom vije}u Mostara, Centralnoj
izbornoj komisiji BiH upu}eno je nekoliko
prijava, zbog sumnje da se taj poznati
mostarski odvjetnik nalazi u ozbiljnom
sukobu interesa. Gradski je vije}nik
]upina, naime, prije godinu dana na
mostarskom Op}inskom sudu postigao
nagodbu s Gradskom upravom Mostara,
kako bi bio rije{en imovinsko-pravni spor
oko poslovne zgrade Apoteka, u strogom
centru grada. Faruk ]upina je, zajedno s
dugogodi{njim bh. diplomatom Nedàdom
Rajkovi}em i mostarskim poduzetnikom
Salkom Durakovi}em (koji je u me|uvre-
menu umro), nakon rata kupio ru{evnu
zgradu Gradske apoteke, koja je potom
bespravno renovirana. Me|utim, 10. febr -
uara pro{le godine Gradska uprava
Mostara je s investitorima postigla nagod-
bu, prema kojoj su ]upina i Durakovi} bili
du`ni uplatiti vi{e od 72.000 KM kako bi
legalizirali objekat vrijedan oko dva mili-
juna maraka. Budu}i da su svi poslovni
prostori izdati pod najam, to im i nije bio
neki problem.
No, zanimljivo je da je gradski vije}nik
Faruk ]upina, samo desetak dana nakon
{to je s predstavnicima Gradske uprave
Mostara dogovorio legalizaciju svoje
poslovno-stambene zgrade, javno izjavio
da bi se gradona~elnik Mostara trebao
birati izravno na izborima, za {to se ve}
godinama zalaè ve}ina lokalnih hrvatskih
politi~ara, a ~emu se èstoko protive nje-
gove kolege iz SDA. (S. M.)
]UPINA I NJEGOVA SKUPINA
Mostarski odvjetnik Faruk
upina u sukobu interesa
MINI MARKET
Biha}ka ispostava Finansijske policije
FBiH Tuìla{tvu Unsko-sanskog kantona
podnijela je krivi~ne prijave protiv me -
nad`menta Zavoda zdravstvenog osigu -
ranja, uklju~uju}i i direktora Suada
Hamzabegovi}a. Me|utim, glavni tuìtelj
Asim Dàfi} je u rodbinskoj vezi sa
Hamzabegovi}evom suprugom Jasnom,
{to bi moglo imati utjecaja na dalji tog
procesa, ukoliko do njega uop{te i do|e.
Sam Hamzabegovi}, siguran u svoju pozi-
ciju nedodirljivog, podnio je krivi~ne
prijave protiv glavnog inspektora Fina -
nsijske policije Zufera Dervi{evi}a i {efa
biha}ke ispostave Finansijske policije
Nermina Hadìmusi}a zbog navodnog
kr{enja zakona i prekora~enja ovla{tenja.
(M. F.)
ISPRAVKA KRIVOG ZAVODA
Hoe li nedodirljivi
Suad Hamzabegovi
biti procesuiran
Faruk ]upina
Haris
Ihtijarevi}
PRO ET CONTRA
Vjerujete li da
sex-skandal u Bratuncu
dijelom ima i
politiku pozadinu?
LOV NA JELINOVI]A
Dragan Jelinovi}
nije se uspio
dokopati
bosanskog
dràvljanstva
Srbijanski dràvljanin Dragan Jelinovi}
zvani Jelke, vlasnik elitnog kluba Rich
u Beogradu, bit }e do kraja ovog tjedna
isporu~en njema~kim vlastima, koje ga
traè jo{ od 1992., zbog ubojstva
ma|arskog boksera Ervina B. Jelinovi}
je uhap{en 14. maja pro{le godine, na
grani~nom prijelazu Pavlovi}a most kod
Bijeljine, ali je zahvaljuju}i brojnim
poslovnim prijateljima u BiH i njihovim
politi~kim vezama skoro ~itavu godinu
proveo u ekstradicijskom pritvoru. Prije
mjesec dana smo pisali da je odbjegli
beogradski jetseter alarmirao cijeli sus-
tav kako bi se, zahvaljuju}i bosanskom
porijeklu svog oca, domogao bh. dràv-
ljanstva. Me|utim, iako su zbog neza-
konitog poku{aja pribavljanja bh. doku-
menata za Jelinovi}a, dvojica policajaca
iz MUP-a Hercegbosanske ùpanije,
odvjetnik Emir Kara~a i banjalu~ko-
sarajevski biznismen Mla|o Novakovi}
zaradili kaznene prijave, operacija nije
uspjela. Jelinovi}a u Njema~koj o~ekuje
dugogodi{nja zatvorska kazna. (S. M.)
MINI MARKET
JOVO JANJI]
direktor Udruènja
Demokratska inicijativa
Srba u Sarajevu
NE/DA
Moje osobno mi{ljenje je da ~im su tako jake
policijske snage angaìrane u akciji hap{enja
osumnji~enih mora postojati razlog za tako
ne{to. Ina~e sve {to o tome znam je ono {to
pro~itam u medijima. Va`no je da se istraè
sve optu`be jer, ako su la`ne, onda je bruka
da se tako postupa s gra|anima a ako ima
krivice, treba kazniti odgovorne.
RAMIZ SALKI]
{ef Kluba zastupnika SDA
u Narodnoj Skup{tini
Republike Srpske
DA
Imaju}i u vidu cjelokupna politi~ka de{avanja
u BiH, ne isklju~ujem ni mogu}nost da ima
politi~ke pozadine u cijelom slu~aju. Prema
informacijama koje imam, a ne znam mnogo,
ve} tokom predistra`nih radnji pokazale su se
neke stvari koje me navode da budem
sumnji~av. Bar kada je rije~ o ljudima koji su
osumnji~eni a koje ja dobro poznajem i
siguran sam da ni u kojem slu~aju ne mogu
biti dovedeni u vezu s aferom.
DEJAN ÂBRILO
predsjednik Foruma
mladih iz Bijeljine
DA
Postoji mogu}nost da iza cijelog slu~aja
ima politi~ke pozadine. Ni{ta me ne bi
~udilo, jer ìvimo u takvoj zemlji, u takvom
politi~kom okruènju u kojem ne bi bilo
iznena|uju}e da se jedan takav slu~aj
politi~ki iskonstruira.
HAKIJA MEHOLJI]
~lan GO Odbora
SDP-a BiH
NE/DA
Moè biti i jedno i drugo, vidjet }emo. Uvijek
se spekuli{e, me|utim, niko ne pita `rtvu.
Ono {to sam pro~itao u medijima, kao neka-
da{njem policajcu, navodi me na sumnju da
ima argumenata za pokretanje istrage. Mjesta
i automobile koji se spominju u slu~aju ne
mogu biti izmi{ljeni niti obi~an svijet te
podatke ina~e treba da zna. U svakom
slu~aju, cijela je afera velika bruka za narod
Srebrenice.
@ELJKA MIHALJEVI]
urednica Studija N
iz Livna
DA
Kod nas se u Bosni i Hercegovini, svjedoci
smo, ni{ta ne doga|a slu~ajno niti je mogu}e
da bilo koji slu~aj, pa i ova afera u Bratuncu,
nema politi~ke pozadine. Naàlost, sudbina
svakog ~ovjeka, radnika, djeteta u ovoj zemlji
ovisi od politike.
DU[KO TOMI]
advokat
DA
Apsolutno sam uvjeren u postojanje politi~ke
pozadine u ovom slu~aju, posebno nakon
{to su nakon saslu{anja svi pu{teni na slo-
bodu, osim ako se ne varam, dvojice Roma.
Na~in na koji je akcija provedena, vi{ak
dezinformacija, vi{ak policije, sve me to
navodi na sumnju. Neshvatljivo je da minis-
tra sigurnosti jedne dràve prvo mediji
prozovu pa ga onda policija saslu{ava. Iz
krivi~no-pravne sfere slu~aj je, naàlost,
oti{ao u politi~ku sferu.
U
spektakularnoj i tajnoj akciji
MUP-a RS u utorak je privedeno
{esnaest uglednih gra|ana iz
Srebrenice i Bratunca zbog sum-
nje da su seksualno iskori{}avali
maloletnu Romkinju M. M. (17) iz sela
Rakovac kod Bratunca.
Uhap{eni su zamjenik na~elnika Sre -
brenice ]amil Durakovi} i 15 osoba iz
Bratunca: imam Mirsad Huseinovi}, direktor
Srednjo{kolskog centra Nikola Ranki}, pro-
fesori Rade Ostoji}, Milivoje Vese linovi},
Milo{ Mitrovi} i Ljubisav Jova novi}, polic-
ajci Miladin Joki}, Slavi{a Simi} i Ljubi{a
Zari}, kao i Ranko Pavi}, Slavko Stojanovi}
i Dragan Gruj~i}. Svi oni sumnji~e se za
trgovinu ljudima, navo|enje na prostituciju i
seksualno zlostavljanje sedamnaesto go -
di{nje Romkinje, ina~e u~enice Srednjo{kol-
skog centra u Bra tuncu, koja je prije mjesec
dana nestala. U me|uvremenu je prona|ena,
smje{tena u sigurnu ku}a i nadle`ni Ce n -
tar za socijalni rad odre|en joj je kao privre-
meni staratelj.
Kako saznajemo, istraga se najve}im
dijelom temelji na ispovijesti maloljetne M.
M. i mladi}a s kojim se ranije zabavljala.
Oni su tuìocima ispri~ali da je seda -
mnaestogodi{nja Romkinja godinama sek-
sualno zlostavljana. Prema tom iskazu svi
osumnji~eni imali su seksualne odnose sa
njom. To im je, povremeno, omogu}avala i
nana djevojke Mevla Manji}, koja je za to
uzimala odgovaraju}u nov~anu naknadu.
KO JE MALOLJETNICU
NAVODIO NA PROSTITUCIJU
Me|utim, javnost je bila {okirana infor-
macijom da je pod istragom vezano za ovaj
slu~aj i ministar bezbjednosti BiH Sadik
Ahmetovi}. Policija RS-a je istog dana u
zgradi instutucija BiH u Sarajevu saslu{ala
ministra Ahmetovi}a. Inspektore koji su
ispitivali ministra interesovalo je prven-
stveno njegovo stipendiranje ove dje -
voj~ice. Policija je pretresla i ministrovu
porodi~nu ku}u u srebreni~kom selu
Podgaj. Pretres je obavljen na jo{ 12 lokaci-
POLICIJSKO-POLITI^KA AFERA SIGURNA KU]A
Pi{e: EMIR HOD@I]
Na osnovu okantnog izvjetaja Jedinice za posebne istrage MUP-a RS, kojom
rukovodi Vlado Jovani, poetkom nedjelje pripadnici MUP-a RS izveli su
spektakularno hapenje dvadesetak uglednih graana Srebrenice i Bratunca pod
optubom da su seksualno bludniili nad maloljetnom Romkinjom; istragom je
obuhvaen i ministar sigurnosti BiH SADIK AHMETOVI, kojem se na teret stavlja
isto teko krivino djelo. Na novinar otkriva ko je autor ove seks afere, iji je
cilj da kompromituje privedene osobe, a prije svega ministra Ahmetovia
VLADO JOVANI] DODIKOV POLICA
HAP[ENJE SREBRENI^KOG
DOGRADONAÊLNIKA
]amil Durakovi} uhap{en je i nakon
24 sata pu{ten na slobodu
ja u op{tinama Bratunac i Srebrenica,
me|utim tom prilikom nije prona|eno ni{ta
od inkriminiraju}eg materijala.
Policijska akcija privo|enja izvedena je
po nalogu Osnovnog tuìla{tva Bijeljina u
okviru istrage protiv Mevle Manji}, za koju
se sumnja da je po~inila krivi~na djela
nasilje nad djetetom i trgovina ljudima radi
vr{enja prostitucije podvode}i svoju
malolj etnu unuku M. M. Me|utim, kako
na{ list saznaje, glavni tuìlac Okru`nog
tuìla{tva Bijeljina Novak Kova~evi}
isklju~io je postupaju}eg tuìoca u ovom
predmetu. No, da je, unato~ velikoj medi-
jskoj pompi, ova akcija bila neozbiljna i bez
~vrstih dokaza pokazuje i ~injenica da su iz
pritvora odmah pu{teni zamjenik na~elnik
op{tine Srebrenica ]amil Durakovi}, imam
Mirsad Huseinovi}, te direktor Srednjo{kol-
skog centra u Bratuncu Nikola Ranki} i poli-
cajac Miladin Joki}. Sutradan je jo{ jedanaest
privedenih lica nakon saslu{anja pu{teno na
slobodu. Tuìlac je za dvoje lica zatraìo
pritvor - za nanu Mevlu Manji} koja je bila i
staratelj maloljetne M.M. i za Slavka
Stojanovi}a zvanog Cakan, zbog sumnje da
su po~inili krivi~no djelo trgovine ljudima
radi vr{enja prostitucije za koje je zaprije}ena
kazna od jedne do 12 godina zatvora.
Najve}a {teta nesumnjivo je nanesena
ministru Ahmetovi}u. U izvje{taju Jedinice
za posebnu istragu MUP-a RS, koji su
mediji iz Republike Srpske prenijeli, stoji
da je Ahmetovi} bludni~io nad maloljetnom
djevoj~icom u slu`benom vozilu {koda i
li~nom autu golf 4 u blizini Memorija l -
nog centra u Poto~arima?!
Jedinicom za posebnu istragu MUP-a RS
rukovodi Vlado Jovani}, koji kako saznaje-
mo, ima izuzetno velika ovla{tenja u poslu
kojim se bavi, do mjere da ~ak ne podnosi
izvje{taje {ta radi ni na~elniku Krim policije
RS-a Gojku Vasi}u, koji mu je po hijerahiji
nadre|eni. Jovani}, kako navodi na{ izvor iz
Vlade RS-a, radi potpuno autonomno, nezav-
isno u odnosu na Krim policiju.
Pored toga {to je Jovani} jedan od dvo-
jice autora famozne informacije o 45
teroristi~kih organizacija u BiH, ~ije je
rasvjetljavanje ministar Ahmetovi} pokren-
uo prije nekoliko dana, ovaj visoki
funkcioner MUP-a RS, kako na{ list sazna-
je od izvora bliskog Vladi RS-a, stoji iza jo{
nekoliko montiranih procesa.
Naime, na{ izvor tvrdi da je Jovani}
mozak afere Transparency koja je u ljeto
2008. zaokupila javnost Republike Srpske.
Tom prilikom je Boris Divjak, ~elni ~ovjek
Transparency Intenationala za BiH, orga-
nizacije koja je ina~e razotkrivala brojne
afere ~iji je glavni akter bio premijer RS-a
Milorad Dodik, optuèn da je reketirao smi-
jenjene politi~are i biznismene iz RS-a. Da
DODIKOVA POLITI^KA POLICIJA
AJAC ZA SPECIJALNE OPERACIJE
Podvalama i konstrukcijama na ra~un
ministra Ahmetovi}a Dodik èli uni{titi
kredibilitet Ministarstva sigurnosti BiH
TEKE OPTUBE:
Istraga se najveim
dijelom temelji na
ispovijesti maloljetne M.
M. i mladia s kojim se
ranije zabavljala
LANAC ZLOÎNA^KE
PEDOFILSKE MRE@E
Nikola Ranki}, direktor {kole u
Srebrenici jedan je od osumnji~enih
za grozna krivi~na djela
bi ~itava pri~a bila uvjerljivija, za tu priliku

su se na{li svjedoci koji su u Nezavisnim
novinama svjedo~ili o navodnom reketu
kojem su bili izloèni od ~elnih ljudi iz
Transparencyja. Cijela afera pokrenuta je
s ciljem kompromitovanja ove nevladine
organizacije koja se u to vrijeme aktivno
bavila Dodikovim mahinacijama.
Oni bolje upu}eni pamte i druge
Jovani}eve spletke. Naime, Vlado Jovani}
tako|e je autor informacije koju je tada{nji
direktor policije Dragomir Andan plasirao
kao ekskluzivnu, po kojoj se jedanaest
osoba odgovornih za stravi~an teroristi~ki
masakr u Madridu od 11. marta 2004.
godine, za koji je odgovornost preuzela
Al-Qaida, pripremalo za tu akciju na teri-
toriju Bosne i Hercegovine. Upalja~i
stavlj ani na ekspoloziv kori{ten u napadu
u Madridu pravljeni su u BiH, rekao je tom
prilikom Andan. U tom masakru poginule
su 192 osobe, a ozlije|eno je gotovo 2.000
ljudi.
U to vrijeme Jovani} je radio u Upravi
kriminalisti~ke policije RS-a, bavio se ratnim
zlo~inima i mudàhedinima, a nadre|eni mu
je bio Dragi Milo{evi}. Me|utim, ambiciozni
Jovani} brzo je napredovao u slu`bi.
Dolaskom na ~elo Jedinice za posebne
istrage MUP RS-a, koja se popularno nazi-
POLICIJSKO-POLITI^KA AFERA SIGURNA KU]A
Na{ list do{ao je do izvje{taja policije RS-a u kojem stoje
{okantne optu`be protiv ministra Sadika Ahmetovi}a, zamjenika
na~elnika op{tine Srebrenica ]amila Durakovi}a, imama Mirsada
Huseinovi}a, ali i drugih lica koja su navodno upletena u aferu sek-
sualnog zlostavljanja i prostitucije sa maloljetnom Mersihom
Mevli}. Izvje{taj o otkrivanju izvr{ilaca krivi~nog djela Jedinica za
posebne istrage MUP-a RS podnijela je Tuìla{tvu u Bijeljini protiv
ukupno 17 lica iz Bratunca i Srebrenice i sadrì niz djela koja te{ko
kompromitiraju optuène za sljede}a krivi~na djela: trgovinu ljudi-
ma radi prostitucije, obljubu nad nemo}nim licem i obljubu
zloupotrebom poloàja.
Sadik Ahmetovi}, prema ovom izvje{taju, osumnji~en je da je
izvr{io krivi~no djelo obljube zloupotrebom poloàja iz ~lana 196,
stav 2. Krivi~nog zakona RS-a. Ahmetovi} je, kako stoji u ovom
izvje{taju, uz prethodni dogovor sa prvoosumnji~enom Mevlom
Manji}, koja mu je organizovala seksualni odnos sa svojom malolj -
etnom unukom Mersihom Manji}, kao slu`benik u op{tini
Srebrenica i kao donator stipendije od 100 KM mjese~no (na ime
izbora za miss Romkinja), Mersihu primoravao na seksualne
odnose.
U izvje{taju jo{ stoji da je istraga pokazala da je Ahmetovi} pri-
moravao djevoj~icu da s njim ima seksualne odnose ukupno {est
puta u slu`benom vozilu marke {koda, koje je tada vozio, i u nje-
govom li~nom vozilu marke golf registarskih oznaka 649-J-618.
Odnose su imali u mjestu gdje se nalazi betonjara u blizi-
ni Memorijalnog centra u Poto~arima, prijete}i joj da ne smije
da pruà otpor, niti da ikome pri~a o tome, jer }e u suprotnom
policija uvijek vjerovati njemu, jer je uticajna osoba, stoji u
izvje{taju policije RS-a.
]amil Durakovi} je tako|e osumnji~en za krivi~no djelo
obljube zloupotrebom poloàja. On je tako|e u dogovoru sa
Mersihinom nanom Mevlom Manji} imao seksualne odnose sa
maloljetnicom i to krajem 2008. i po~etkom 2009. godine u svojoj
kancelariji u op{tini Srebrenica. Poslije seksualnog odnosa Mersihi
je dao 50 KM, u skladu sa dogovorom koji je imao sa Mevlom.
Prvoosumnji~ena u ovom slu~aju je nana Mevla Manji}. Ona je
osumnji~ena za krivi~no djelo trgovina ljudima radi vr{enja prosti-
tucije, tako {to je od 2006. do 5. februara 2010. godine zajedno sa
Slavkom Stojanovi}em zvanim Cakan podvodila svoju maloljetnu
unuku i primoravala je na seksualne odnose, a sve radi ste~ene
zarade u novcu i uslugama koje su korisnici ~inili Stojanovi}u.
Za krivi~no djelo obljuba zloupotrebom poloàja osumnji~eni
su i profesori {kole koju je poha|ala Mersiha Manji}: profesor
matematike Dragan Joveti}, srpskog Ljubo Jovanovi}, statistike
Milivoje Veselinovi}, kao i profesor Rade Ostoji} i direktor {kole
Nikola Ranki}.
Za primoravanje na seksualni odnos maloljetne Mersihe osum-
nji~en je i nastavnik vjeronauke Mirsad Huseinovi}, te trojica poli-
cajaca Ljubi{a Zari}, Miladin Joki} i Slavi{a Simi}.
Sva trojica policajaca su na taj na~in napla}ivala usluge koje
su u~inili za njenu babu, a to su radili u dogovoru, stoji u izvje{taju.
@rtva ovog skandala Mersiha Manji}, k}erka Alije i Senade,
ro|ena je 12. oktobra 1992. godine u Tuzli. Mjesto prebivali{ta joj
je Rakovac, op{tina Bratunac, odakle je misteriozno nestala 3.
febr uara ove godine. Prona|ena je 13. marta, ali iz privatnih razlo-
ga nije èljela da se vrati ku}i.
Nalazi istrage, kako stoji u izvje{taju, optuùju i imama Mirsada
Huseinovi}a. Osumnji~en je za krivi~no djelo obljuba zloupotre-
bom poloàja, jer je tokom 2008. godine u dogovoru sa prvoosum-
nji~enom Mevlom Manji}, koja je organizovala seksualni odnos sa
o{te}enom, kao nastavnik u osnovnoj {koli u kojoj je radio, a koju
je poha|ala `rtva, zloupotrebljavaju}i autoritet nastavnika, istu
naveo na obljubu.
Taj seksualni odnos bio je veoma svirep i grub od strane
osumnji~enog, a jednom prilikom je koristio i opojnu drogu, najvj -
erovatnije kokain. Seksualne odnose sa o{te}enom imao je vi{e
od deset puta, za {ta je pla}ao u novcu, a nekoliko puta nije platio,
{to je pravdao nepla}anjem obaveza Mevle Manji} prema
Islamskoj zajednici u Bratuncu , stoji u izvje{taju.
POLITI^KI MONTIRANI IZVJE[TAJ
Nana Mevla na elu organizovane mafije
NANA I UNUKA
Mevla i Mersiha Manji}
najva`niji su svjedoci optu`be
protiv srebreni~kih
navodnih pedofila
va i jedinica za politi~ke protivnike,

Jovani}eve ambicije dodatno su porasle.
Naime, nakon {to je Uro{ Pena nedavno
podnio ostavku na mjesto direktora policije
RS-a, kao glavni kandidat na ovo mjesto
vi|en je Jovani}. U o{troj konkurenciji od
nekoliko kandidata me|u kojima su, kako
saznajemo, Gojko Vasi}, aktuelni na~elnik
Krim policije RS-a, Zoran Mandi},
na~elnik CJB Isto~no Sarajevo, i Goran
Zubac, na~elnik Centra javne bezbjednosti
Trebinje, najve}e {anse za to mjesto ima
Jovani}. [tavi{e, Jovani}a bi ova akcija tre-
bala da izbaci u prvi plan.
Jovani} je ina~e rodom iz mjesta
Piskavica kod Banje Luke. Prije rata
neuspj e{no je studirao ma{instvo. Poslije
zavr{etka rata u BiH diplomirao je na
Fakultetu za bezbednost u Beogradu.
Trenutno je na doktorskim studijama za
bezbjednost u Kragujevcu.
Ina~e, ovaj bolesno ambiciozni visoki
zvani~nik MUP-a RS jedan je od najodani-
jih saradnika ministra unutra{njih poslova
RS-a Stanislava â|e.
NEOVLA[TENA PRISLU[KIVANJA
Jovani} i ministar â|o, koji su kreirali
montirani izvje{taj o ministru Ahmetovi}u i
jo{ petnaest osoba, ovaj su posao obavili
kako bi se dodvorili {efu Miloradu
Dodiku. Kako tvrdi na{ dobro upu}eni
izvor, ministar â|o je ~ak traìo da se izda
nalog za hap{enje ministra Ahmetovi}a.
Me|utim, direktor policije RS-a Uro{ Pena
im je sugerisao da je to suluda ideja, jer pro-
tiv Ahmetovi}a nemaju konkretne dokaze.
Upu}eni tako|e tvrde da je profesionalac
Uro{ Pena vodio tu akciju, ona sigurno ne bi
bila toliko neozbiljna. Prilikom pretresa polici-
ja na dvadesetak adresa nije prona{la nikakav
dokazni materijal protiv osumnji~enih.
Pored monstruoznih konstrukcija koji-
ma je sklon, a koje imaju za cilj da diskredi -
tuju politi~ke protivnike, na{ izvor tvrdi da
Jovani} vr{i neovla{teno prislu{kivanje
politi~kih protivnika. To ~ini na dva na~ina:
putem opreme koju ima u staroj zgradi
MUP-a RS i pokretnog kombija u kojem
istovremeno moè da prislu{kuje deset tele-
fonskih brojeva u bilo kojem dijelu BiH.
Pri tome, Parlametarna Komisija za
pra}enja i nadzor na ~elu sa Petrom
\oki}em, koja je upoznata sa njegovim
neovla{tenim radom, ne reaguje na mahi-
nacije Vlade Jovani}a.
I dok politi~ka policija Republike
Srpske vodi harangu protiv ministra koji se
nalazi na ~elu svih bezbjednosnih struktura
u BiH, za to vrijeme pedofili, uz to i visoki
funkcioneri SNSD-a, slobodno se kre}u po
Republici Srpskoj. Prisjetimo se samo
na~elnika op{tine Derventa i visokog
funkcionera SNSD-a Milorada Simi}a koji
je prije dvije godine privo|en zbog malolj -
etni~ke prostitucije. On i lokalni mo}nici
Milivoje Novi} i êdo Markeli} tada su
optuìvani da su se seksualno iìvljavali na
curicama od 14 do 16 godina. Iste godine je
privo|en i Ostoje Bilaka iz Lakta{a, koji je
sa jo{ trojicom svojih prijatelja podvodio i
seksualno iskori{tavao maloljetnice. Njima
je, po svemu sude}i, pomogla politi~ka pri-
padnost SNSD-u, koju {esnaest privo|enih
iz Srebrenice i Bratunca nisu imali.
DODIKOVA POLITI^KA POLICIJA
Komentari{u}i informacije da je navod-
no sa jo{ dvadesetak osoba seksualno
zlostavljao djevoj~icu, ministar Ahmetovi}
je rekao da se radi o velikoj podvali.
Mislim da je to cijena posla koji radim
i verujem da }e vrijeme pokazati {ta je isti-
na, rekao je on. Ahmetovi} je naveo da je
oko ~itavog slu~aja razgovarao sa direk-
torom Policije RS-a Uro{om Penom i da }e
uskoro u javnosti iznijeti koji su razlozi
javne hajke koja se vodi protiv njega.
Me|utim, ovi nije prvi put da se mini -
star Ahmetovi} na{ao na meti MUP-a RS.
Naime, samo nekoliko dana nakon {to je
imenovan za ministra bezbjednosti, sao-
bra}ajna policija RS-a oduzela mu je
voza~ku dozvolu jer je u mjestu Mahala
kod Osmaka navodno vozio 60 kilometara
na sat brè od ograni~enja. U medijima
Republike Srpske tim povodom vo|ena je
~itava haranga oko tog slu~aja. Mediji su
pisali da se Ahmetovi} na cesti pona{a kao
manijak, odnosno da u pijanom stanju vozi
poput voza~a formule, 100 kilometara na
sat. Tako|e su podsje}ali da mu je zbog
toga ~etiri puta u toku pro{le godine
oduzeta voza~ka dozvola.
MANIJAK NA PUTU
Otkako je postao ministar,
Ahmetovi je esta meta MUP-a RS
OVJEK ZA SPECIJALNE OPERACIJE: Pored toga to
je Jovani jedan od dvojice autora famozne informacije
o 45 teroristikih organizacija u BiH, ovaj visoki
funkcioner MUP-a RS stoji iza jo nekoliko montiranih
procesa
TE[KA
KOMPROMITACIJA
Sadik Ahmetovi},
ministar sigurnosti BiH
ROBUSNA
POLICIJSKA AKCIJA
Od desetak uhap{enih,
samo dvoje je ostalo
u pritvoru
ROBUSNA
POLICIJSKA AKCIJA
Od desetak uhap{enih,
samo dvoje je ostalo
u pritvoru
N
i sedam dana nakon {to je Dnevni
avaz objavio informaciju o doku-
mentu koji je iz BiH upu}en
Vije}u sigurnosti Ujedinjenih
naro da, jo{ uvijek nije slu`beno
potvr|eno tko je pravi autor popisa 45 orga-
nizacija koje se dovode u vezu s terorizmom
i teroristi~kim aktivnostima. Prema tvrdnja-
ma novinara Dnevnog avaza, sporni je doku-
ment po~etkom februara potpisao dràvni
doministar sigurnosti Mijo Kre{i}, nakon
~ega je posredstvom Ministarstva vanjskih
poslova BiH poslan u sjedi{te UN-a u New
Yorku. Doministar Kre{i} je optuèn da je, i
to u ime ministra sigurnosti BiH Sadika
Ahmetovi}a, stavio svoj potpis na slu`beni
dokument, a da prethodno ni on, niti bilo tko
od njegovih pomo}nika, nisu provjerili aute -
nti~nost i validnost tog izvje{}a. Tek kada su,
naime, novinari problematizirali kako su se,
izme|u ostalih, na listi teroristi~kih organi-
zacija na{li Bosna Bank International, avio-
kompanija Air BosnaKulturno-umjetni~ko
dru{tvo Preporod, nevladina udruga @ene
ènama, ispostavilo se da izvje{}e nije nasta-
lo ni u Vije}u ministara BiH, Ministarstvu
sigurnosti, niti u Dràvnom tuìteljstvu i da
se, po svoj prilici, radi o (para)oba -
vje{tajnom falsifikatu koji je, na koncu,
postao zvani~ni dokument Ministarstva sig-
urnosti BiH?!
No, kako to obi~no biva kada su posri-
jedi ekskluzivna otkri}a Dnevnog avaza
16
KO BO[NJACIMA PODME]E TERORIZAM
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Novinari DNEVNOG AVAZA ekskluzivno su prije sedam dana objavili tajni
spisak na kojem se nalazi 45 organizacija iz BiH za koje se sumnja da su povezane
s terorizmom i teroristikim organizacijama, navodei da je taj dokument Vijeu
sigurnosti Ujedinjenih naroda poslao doministar sigurnosti MIJO KREI; no,
kako to obino biva kada su posrijedi senzacionalna otkria Radonievih
novinara, prava istina je, ipak, neto drugaija
FAMOZNI SPISAK 45
TERORISTI^KIH ORGANIZACIJA
NAPRAVLJEN JE U MUP-u RS
Policijski falsifikat ~iji su autori policajci Vlado Jovani} i
Borislav Dujkovi} BiH nije poslala Vije}u sigurnosti UN-a
SLOBODNA BOSNA I 18.3.2010.
IZMI[LJENI SKANDAL
U MINISTARSTVU
SIGURNOSTI BiH
Doministra sigurnosti Miju Kre{i}a
novinari Dnevnog avaza proglasili
su glavnim krivcem za slanje
inkriminiraju}eg spiska koji
nikada nije upu}en u Vije}e
sigurnosti UN-a
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
(sjetimo se pro{logodi{njih famoznih OHR-
ovih shema), i u najnovijem je slu~aju
prava istina, ipak, ne{to druga~ija.
BiH - LEGLO TERORISTA
Prema informacijama Slobodne Bosne,
u zvani~nom dopisu koji je iz Ministarstva
sigurnosti BiH upu}en UN-u, nema popisa
45 navodno spornih organizacija, {to,
dakako, ne zna~i da su novinari Avaza taj
dokument izmislili. Spisak organizacija za
koje postoje operativne informacije o
mogu}oj povezanosti s teroristima i terori -
sti~kim organizacijama na teritoriju BiH, a
na koji se referira Dnevni avaz, u zaglavlju
ima memorandum Grupe za borbu protiv
terorizma i ja~anje sposobnosti za borbu
protiv terorizma Vije}a ministara. Pored
toga, na izvje{}u se nalazi i pe~at
Tuìteljstva BiH (s brojem protokola i
datumom prijema dokumenta), ali je
umjesto pe~ata s oznakom dràvnih insti-
tucija, na papiru grb s dvoglavim orlom i
~etiri S, koji su ranije koristile institucije
Republike Srpske.
Na listi se nalazi ukupno 45 organi-
zacija, od kojih su neke uga{ene prije
MUP REPUBLIKE SRPSKE ILI DNEVNI AVAZ
17 18.3.2010. I SLOBODNA BOSNA
POLICIJSKI FALSIFIKAT
IZ BANJE LUKE
Izvje{}e o 45 organizacija
koje su navodno povezane
s teroristima nastalo je 2006. u
MUP-u RS, ali mu sve do
prije sedam dana niko
nije davao zna~aja
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
osam godina, neke opet nikada nisu ni bile

registrirane u BiH, te cijela sela i naselja,
navodna legla terorista. Tako su se, pored
naselja mudàhedina Gornja Mao~a,
kako doslovno pi{e u spornom izvje{}u, na
istom spisku na{la i naselja mudàhedina
na teritoriji Mostara i Gornjeg Vakufa. U
istom je izvje{}u pobrojano i vi{e organi-
zacija neobi~nih naziva kojih, tako|er,
nema u zvani~nim registrima - Bosanski
akademski krug, Crvena ruà, Kambodà,
Faraoni, Organizacija od 3 do 9, Vehabije,
Igmanska grupa, Zetra... Navedene orga-
nizacije su prisutne (ili su bile prisutne
javno ili tajno) na prostoru BiH duì vre-
menski period i svoje aktivnosti su ispolj -
avale kroz razli~ite vidove djelovanja, koja
su se vremenom transformisala. Problem s
navedenim organizacijama je u nepozna-
vanju njihovih programskih aktivnosti i
organizacionih struktura, tako da je
nemogu}e odrediti se prema zakonitosti i
legalnosti njihovih aktivnosti, pi{e na
kraju izvje{}a, premda je jasno kako nje-
govim autorima nije bio problem da, unato~
o~evidnom nedostatku informacija, iste
organizacije i njihove aktivnosti, proglase
teroristi~kim.
Kako nezvani~no doznajemo, dokument
na temelju kojeg je sa~injena lista 45 orga-
nizacija iz BiH koje se dovode u vezu s
terorizmom, nastao je prije ~etiri godine, u
MUP-u Republike Srpske.
[TA JE DOMINISTAR KRE[I] PISAO
VIJE]U SIGURNOSTI UN-a
Jedan od autora izvje{}a je Vlado
Jovani}, aktualni na~elnik Jedinice za
posebne istrage MUP-a RS, koji je taj
dokument i dostavio Udarnoj grupi za
borbu protiv terorizma ~iji je dugogodi{nji
~lan. Udarna grupa za borbu protiv teroriz-
ma je, prisjetimo se, osnovana 2004.
godine, odlukom Vije}a ministara, ali je
djelovala pod vodstvom Tuìteljstva BiH, a
pod nadzorom Ministarstva sigurnosti.
Osim predstavnika Dràvne agencije za
KO BO[NJACIMA PODME]E TERORIZAM
Izuzimaju}i pet uga{enih humanitarnih
organizacija, koje su bile pod istragom jo{
prije {est ili sedam godina, ve}ina organi-
zacija koje se nalaze na spisku MUP-a RS
nikada nije bila predmet ~ak ni rutinskih
provjera. Kako nezvani~no doznajemo,
sporni je popis Ministarstvu sigurnosti BiH
pro{le godine dostavio sada ve} biv{i
dràvni tuìtelj Drew Engel, koji je traìo
da inspektori SIPA-e provjere nekolicinu
osoba za koje je sumnjao da bi mogli biti
povezani s bra}om Rustempa{i}, Rija -
dom i Muhamedom, protiv kojih je Engel
vodio istragu, optuùju}i ih za terori zam.
Zanimljivo je da je tuìtelja Engela najvi{e
zanimala veza izme|u bra}e Rustempa{i}
i ~lanova Aktivne islamske omladine (AIO),
odnosno, novinara i urednika omladinskog
lista SAFF, gdje je ranije bio angaìran i
novinar Dnevnog avaza Tarik Lazovi},
~ije se ime tako|er spominje u izvje{}u koji
su napisali pripadnici MUP-a RS Vlado
Jovani} i Borislav Dujkovi}.
NOVINARSKI TEROR
I novinar Dnevnog avaza Tarik
Lazovi na srpskoj listi
potencijalnih terorista
OD SAFF-a DO
DNEVNOG AVAZA
MUP RS-a je godinama istraìvao aktivnosti
AIO ~iji je ~lan bio i Tarik Lazovi}
MINISTAR KAO PRVA
@RTVA SEX AFERE
Samo nekoliko dana nakon
{to je najavio otvaranje istrage
u Ministarstvu sigurnosti,
ministar Sadik Ahmetovi}
je i sam postao
predmet istrage
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
istrage i za{titu (SIPA), Obavje{tajno-sigu -

rnosne agencije (OSA) i Ministarstva sigu -
rnosti BiH, u radu Udarne grupe sudjeluju i
policajci iz entitetskih MUP-ova.
Kako, me|utim, ostali ~lanovi Udarne
grupe kojom ve} godinama rukovode dvo-
jica dràvnih tuìtelja: Miroslav D.
Markovi} i Ahmet Halebi} nikada nisu
ozbiljno razmatrali i analizirali sadràj
izvje{}a koje su dostavili predstavnici
MUP-a RS, kao {to, uostalom, ni Udarna
grupa za borbu protiv terorizma u svom
dosada{njem radu nije imala konkretnih
rezultata, tako se godinama operiralo s
podatkom o istrazi koja se vodi protiv 45
sumnjivih organizacija. Dodajmo tome da
su kojim slu~ajem podaci Udarne grupe za
borbu protiv terorizma u me|uvremenu
aùrirani, onda bi u slu`benom izvje{}u sta-
jalo da je istraga vo|ena samo protiv pet,
kasnije uga{enih humanitarnih organizaci-
ja, ~iji su se financijeri nalazili u arapskim
dràvama. No, budu}i da se ~lanovi Udarne
grupe nisu bavili takvim detaljima,
Ministarstvu sigurnosti BiH je i ove godine
iz Tuìteljstva BiH proslije|ena informaci-
ja da se vr{e provjere aktivnosti 45 organi-
zacija. Tako je i u slu`benom dokumentu
koji je potpisao doministar sigurnosti BiH
Mijo Kre{i} navedeno da sigurnosne agen-
cije u BiH obavljaju provjeru 45 organi-
zacija, ali, suprotno tvrdnjama novinara
Dnevnog avaza koji su od cijelog slu~aja
poku{ali napraviti me|unarodni skandal, u
Vije}e sigurnosti UN-a nije upu}en sporni
spisak s nazivima svih 45 organizacija,
navodno povezanih s teroristi~kim skupina-
ma, ve} su spomenute samo tri organizacije
koje jesu bile predmet vi{egodi{nje istrage i
od ranije se nalaze na me|unarodnoj listi
financijera terorista. U drugom dijelu doku-
menta Ministarstvo sigurnosti BiH se o~ito-
valo o zahtjevu Safeta Durgutija, profesora
El~i Ibrahim-pa{ine medrese u Travniku, da
se njegovo ime skine s UN-ove liste poma-
ga~a terorista. U tom je smislu Ministarstvo
sigurnosti, a nakon {to su dobili nalaze
sigu rnosne provjere koje im je prethodno
dostavila SIPA i OSA, odgovorilo da ne
podràva zahtjev za delistiranje Durgutija,
ina~e naturaliziranog Bosanca albanskog
podrijetla. Budu}i da je, i pored silnog
upinjanja Radon~i}evih propagandista da
iskonstruiraju jo{ jednu aferu o temi ko
Bo{njacima podme}e terorizam, posve
jasno kako nikakva {teta ni po BiH, ni po
inkriminirane organizacije i tvrtke nije
na~injena, pravo bi pitanje bilo tko je Avazu
podmetnuo la`ni spisak, odnosno, jesu li
Radon~i}evi novinari uistinu tako naivni da
su povjerovali da bi iz Ministarstva sigu -
rnosti BiH u UN bio poslan o~igledan falsi-
fikat. Sasvim je drugo pitanje tko bi razu-
man mogao povjerovati da u BiH ima 45
organizacija povezanih s teroristi~kim
aktivnostima, budu}i da je ta brojka preve-
lika ~ak i za Irak ili Afganistan.
UMJESTO ISTRAGE SEX AFERA
Kako god, nakon {to je la`na informaci-
ja objavljena, ministar Sadik Ahmetovi} je
hitno zatraìo pokretanje interne istrage
koja bi otkrila tko su autori spiska 45 orga-
nizacija, kome je sve taj dokument bio dos-
tupan i kako je, na koncu, dospio u medije.
Potom se ispostavilo da je popis nastao u
prolje}e 2006., i da su autori spiska na~elnik
Jedinice za posebne istrage MUP-a RS
Vlado Jovani} i njegov kolega Borislav
Dujkovi}, tako|er ~lan Udarne grupe za
borbu protiv terorizma. No, umjesto da se
nalazi interne istrage do konca ovog tjedna
prezentiraju javnosti, ministar sigurnosti
BiH Sadik Ahmetovi} se na{ao u sredi{tu
novog, jo{ goreg skandala, nakon {to je
MUP RS-a protiv njega pokrenuo istragu,
zbog sumnje da je seksualno iskori{tavao
maloljetnu Romkinju M.M. iz okolice
Bratunca. Pitanje je, me|utim, da li je puka
slu~ajnost {to istragu protiv Ahmetovi}a
vodi upravo stvarni autor popisa 45 organi-
zacija Vlado Jovani}, kojem je taj specijal-
ni zadatak povjeren po nalogu iz vrha
MUP-a RS u Banjoj Luci?!
18.3.2010. I SLOBODNA BOSNA
19
MUP REPUBLIKE SRPSKE ILI DNEVNI AVAZ
Aktivna islamska omladina
Al Gama Al Islamia i Egipatski Dìhad
Al Haramain
Al Khifah
Air Bosna
Al Furqan
Al Muwafag
BIO Banka
Bosanski akademski krug
BBI banka
Crvena ruà
Crni labudovi
Elbard Bosnia
Faraoni
Global Relief Fundation
GIA
Harakat Takfir wal Hiara
Hamas Turabe
HUA
Islamski ratnici
Igmanska grupa
Igassa
MOS
Kambodà
Muslimansko bratstvo
Muslimanski omladinski savez
Nak{ibendijski dervi{ki red (Tarikat)
Naba islamski radio
Naselje mudàhedina Gornja Mao~a
Naselje mudàhedina na teritoriji
Mostara
Naselje mudàhedina na teritoriji
Gornjeg Vakufa
Nedwe Svjetska asocijacija
muslimanske omladine
KUD Preporod
Organizacija od 3 do 9
NVO Prijatelji
Izdava~ko preduze}e SAFF
preduze}e Sevenzir
Taibah International
Ured za islamski poziv
TWRA
VEHABIJE
Iranska obavje{tajna slu`ba
preduze}e Vitezit
Organizacija Zetra
NVO @ene ènama
45 ORGANIZACIJA
KOJE (NI)SU POVEZANE
S TERORISTIMA
UDARNA GRUPA ZA
BORBU PROTIV
TERORIZMA: Dravni
tuitelji Miroslav D.
Markovi i Ahmet Halebi
nikada nisu ozbiljno
razmatrali i analizirali
sadraj izvjea koje su
dostavili predstavnici
MUP-a RS
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
F
ederalni premijer Mustafa Mujezi -
novi} zra~i optimizmom: najavlju-
je veliki investicioni ciklus, obe -
}ava otvaranje nekoliko velikih
gradili{ta, tvrdi da je federalni bu -
dèt stabilan, o~ekuje snaàn priliv inostra-
nog kapitala... Rije~ju, Federacija BiH ne
nalazi se pred bankrotom, kako se sve
u~estalije tvrdi, nego se sprema za privred-
ni preporod koji samo {to nije po~eo...
S premijerom Mujezinovi}em razgova-
rali smo u srijedu, 17. marta, dan nakon {to
se vratio iz slu`bene posjete Kataru, gdje je
putovao s bo{nja~kim ~lanom Predsje d -
ni{tva BiH Harisom Silajdì}em, i nekoliko
dana nakon {to se vratio iz Be~a, gdje je
sudjelovao na Ekonomskom forumu koji se
ve}im dijelom odnosio na investiciona ula-
ganja Austrije u BiH.
Gospodine Mujezinovi}u, nalazi li se
FBiH pred kolapsom, kako se sve u~estali-
je tvrdi?
Ne, takve tvrdnje nemaju nikakvog
realnog osnova. Situacija u FBiH nije sjaj-
na, kao {to nije sjajna nigdje u okruènju,
ali ne treba pretjerivati sa crnim bojama.
Uzmite samo jedan pokazatelj: ukupna
spoljna zaduènost FBiH iznosi oko 2,7
milijardi KM, {to zna~i da je spoljna
zaduènost izrazito niska, vjerovatno
najnià u okruènju. Imamo prili~no ura -
vnoteèn budèt i, {to je najva`nije, imamo
spremne vrlo ambiciozne razvojne projekte
koji }e dinamizirati ukupnu privredu BiH.
Jesu li najave o velikim investicionim
poduhvatima realne s obzirom na recesiju
koju prati oprez investitora?
Postoji ogroman interes za ulaganje u
energetski sektor. Ne postoji ni jedan
ambasador u BiH koji nije do{ao u Vladu
Federacije BiH i zamolio nas da ga informi-
ramo o tenderima za izgradnju elektroener-
getskih objekata. Sino} sam se vratio iz
posjete Kataru, a prije pet dana sudjelovao
sam na Ekonomskom forumu u Be~u, i
uvjerio sam se da postoji iznimno veliki
interes investitora. Ovo su, dakle, realni
projekti s realnim izvorima finansiranja i ne
radi se o predizbornoj magli, kako nam se
spo~itava tu i tamo.
Ho}ete li otvoriti ~etiri velika
gradili{ta na autocesti 5C, kako je nedavno
obe}ao resorni ministar [e}kanovi}?
Ho}emo. Ve} je spreman prvi lot na
trasi Kakanj - Bilje{evo, u toku je
priprema drugog lota, a intenzivno
pripremamo i dvije dionice - jednu na
jugu Hercegovine a drugu na sjeveru
Bosne. Dakle, otvorit }emo najmanje ~etiri
velika gradili{ta na autocesti i jo{ nekoliko
gradili{ta elektroenergetskih objekata.
Uskoro }emo krenuti s izgradnjom
vjetroparka Mesihovina i HE Vranduk, a
za koji dan objavit }emo tender za neko-
liko velikih termoelektrana.
ANGA@MAN
DOMA]IH KOMPANIJA
Postoji li mogu}nost da se na ovim
gradili{tima pojavi ve}i broj doma}ih kom-
panija?
Glavninu radova izvest }e doma}e kom-
panije. Nije to ni do sada bilo upitno, ali je
problem {to se na{e kompanije pojavljuju
kao podizvo|a~i radova, a ne kao glavni
nosioci poslova. To se mora promijeniti, ali
to se ne moè promijeniti dekretom. Mi
moramo igrati po me|unarodnim pravilima
ako èlimo dobiti me|unarodni novac. A
na{e kompanije moraju podi}i konkurent-
nost i moraju se udruìvati da bi dobile
poslove. Vidite, na{e kompanije su vrlo
uspje{ne u projektovanju i redovno su
konkurentnije od sli~nih inostranih kom-
panija.
FEDERACIJA BiH IZME\U KOLAPSA I USPONA
Razgovarao: ASIM METILJEVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Federalni premijer Mustafa Mujezinovi za Slobodnu Bosnu govori o aktuelnim
ekonomskim (ne)prilikama, federalnom budetu, investicijama i razvojnim projek-
tima, o angamanu domaih kompanija na razvojnim projektima, odnosima unutar
vladajue koalicije, o prodaji Bosnalijeka i dilemama oko prodaje telekoma...
INTERVIEW
Mustafa Mujezinovi
predsjednik Vlade Federacije BiH
Federaciji BiH ne prijeti
kolaps, predstoji nam veliki
investicioni zamah!
ZLATNA JAJA:
Zato bismo
prodavali kompanije koje
uspjeno rade i ostvaruju
odline prihode? Dok je
tako, telekom treba
zadrati u veinskom
vlasnitvu drave

MUSTAFA MUJEZINOVI], FEDERALNI PREMIJER
OPTIMIZAM S POKRI]EM
Federalni premijer Mustafa
Mujezinovi} najavljuje ambiciozan
investicioni zamah
Ipak, zar ne postoji na~in da se,
naprimjer, Energoinvestu i Hidro -
gradnji dodijeli posao na izgradnji HE
Vranduk. Taj se projekat finansira iz pri-
hoda Elektroprivrede BiH?
Na tome intenzivno radimo, mislim da
smo na domaku rje{enja koje je u okviru
zakona a koje }e zadovoljiti doma}e kom-
panije. Ne mogu iznositi detalje, ali uvjera -
vam vas da na tome radimo danono}no.
Niko od mene ne bi bio sretniji da sve
poslove dobiju doma}e kompanije.
Jesu li ispunjeni svi uvjeti koji su
postavljeni u stand by aran`manu s MMF-
om?
Jesu, ostalo je jo{ samo da usvojimo
novi zakon o pla}ama administrativnog
aparata, a to ne}e biti sporno.
Ne o~ekujete proteste zbog kresanja
pla}a?
Ne, ne vjerujem da }e biti protesta jer se
uglavnom radi o kresanju raznih vrsta
naknada, na {ta je odlazilo dosta novca.
Pla}e se ne}e bitnije mijenjati, ali }e se
ukinuti isplata raznih naknada.
Opozicija tvrdi da protesta ne}e biti
zato {to }e pla}e biti uve}ane?!
Ne, to nije ta~no. Pla}e ne}e biti
uve}ene, jer se ne moè uve}ati ukupna
masa sredstava za pla}e.
Ho}e li Va{a pla}a biti ve}a, manja ili
ista, nakon {to se usvoji novi Zakon o
pla}ama?
To je potpuno nebitno pitanje. Do kraja
mandata ostalo je jo{ nekoliko mjeseci, i zar
iko ozbiljan moè povjerovati da bismo
zbog tih nekoliko pla}a usvajali novi zakon.
To je potpuna besmislica. Novi zakon usva-
22
Ho}ete li praviti rebalans bu -

dèta?
Ho}emo, ali ne zbog manjih nego zbog
ve}ih budètskih prihoda!
Iz kojih izvora?
Imamo najavu Evropske komisije o
grantu u iznosu od 100 miliona eura, pod
uvjetom da ispunimo obaveze postavljene
u stand by aran`manu. Premijer RS-a
Milorad Dodik iza{ao je s idejom da ovaj
novac usmjerimo na izgradnju zaje -
dni~ke hidroelektrane na rijeci Ugar. Mi
smo saglasni s tim prijedlogom i ve} smo
zapo~eli na~elne pregovore o tom pro-
j ektu.
MOGU] REBALANS BUD@ETA
Zajedniki projekat entitetskih
vlada
SPREMNOST INVESTITORA: Sino sam se vratio iz posjete Kataru, a prije pet dana
sudjelovao sam na Ekonomskom forumu u Beu, i uvjerio sam se da postoji iznimno
veliki interes investitora
23
MUSTAFA MUJEZINOVI], FEDERALNI PREMIJER
jamo kako bismo uredili ovu oblast, kako

bismo eliminirali skrivena primanja, kako
bismo smanjili budètske rashode.
PODR[KA PARTIJSKOG VRHA
Raniji premijer Vlade FBiH nije imao
podr{ku SDA. Kakva je Va{a suradnja s
vrhom vlastite partije?
Dobra, imam punu podr{ku partijskog
vrha. Ne slaèmo se uvijek oko svakog
detalja, ali nesporazume rje{avamo u tolera -
ntnoj atmosferi. Svi ministri iz SDA imaju
punu podr{ku partijskog vrha i punu slobo-
du kod predlaganja i odlu~ivanja.
Neki ekonomski analiti~ari tvrde da
}e ekonomija BiH stagnirati ili ~ak potonu-
ti za 1 posto i u ovoj godini i da bi tek
po~etkom naredne godine mogao porasti
bruto doma}i proizvod?
Mislim da }e rast BDP-a biti puno
brì. Ja sam prili~no skepti~an prema
takvim vrstama prognoza, koje se
naj~e{}e ne zasnivaju na preciznim sta-
tisti~kim pokazateljima. Naprimjer, pos-
toji nekoliko razli~itih pokazatelja o broju
radnika koji su ostali bez posla u protek-
loj godini, u rasponu od 10 do ~ak 70 hilj -
ada radnika.
Kako je to mogu}e?
Mogu}e je jer nemamo potpuno sre|enu
i ure|enu statistiku.
Kojim podatkom Vi baratate kad je
rije~ o broju otpu{tenih radnika?
Mislim da broj otkaza ne prelazi 10 hilj -
ada. To zaklju~ujem iz nekoliko drugih
pokazatelja. Naprimjer, imamo ve}i priliv
sredstava u penzioni i zdravstveni fond, a to
se sigurno ne bi moglo desiti da je bez posla
ostalo 70 hiljada radnika.
Ali, zar iz penzionog fonda ne stiù
pritu`be kako im fali novca za isplatu penzija?
Da, novca fali, ali ne zbog manjeg prili-
va nego zbog pove}anog broja penzionera.
Koliko }e novca iz kredita MMF-a
oti}i na krpljenje budètskih rupa a koliko
za razvoj privrede?
Glavnina novca oti}i }e na podr{ku
privredi. Treba znati da u raspodjeli kredita
MMF-a sudjeluje 11 subjekata - Vlada
Federacije BiH i 10 kantonalnih vlada. Ali,
glavni problem federalne Vlade ostaju viso-
ka izdvajanja za socijalni sektor. Svake
godine samo iz budèta Vlade FBiH na to
odlazi oko 500 miliona KM. To je naslije|e
rata i to moramo finansirati.
Koja su dràvna preduze}a za 2009. god-
inu uplatila dividendu vladi FBiH i koliko?
Mislim da je samo pet komapnija uplati-
lo dividendu u federalni budèt. Najvi{e
Upravo ste do{li sa sjednice
Skup{tine Razvojne banke FBiH. ûjem
da niste usvojili plan rada banke za ovu
godinu?
Nismo zavr{ili sjednicu, bilo je neko-
liko spornih pitanja koja }emo morati
naknadno usaglasiti.
Je li me|u spornim pitanjima i
Uprava Razvojne banke?
Nije, to pitanje niko nije otvarao.
Uprava ostaje, jer mislimo da je Razvojna
banka uspje{an projekat.
Ali, ~uju se ozbiljni prigovori oko
kreditnih plasmana...
U 2009. godinu najvi{e kredita plasira-
no je u poljoprivredu...
Ali u prethodnoj godini nije bilo
tako...
Mi razgovaramo o izvje{taju za
prethodnu godinu i ne moèmo se vra}ati
nekoliko godina unazad.
Uprava dakle ostaje, ne nalazite
ni{ta sporno u njenom radu?
Ako je bilo nekih nezakonitih radnji,
neka to istraè nadle`ni organi. Vlada misli
da je Razvojna banka uspje{an projekat,
ali da svakako treba napraviti neke korek-
cije u njenom radu.
PODR[KA RAZVOJNOJ BANCI
Razvojna banka je uspjean projekat
ISPUNJENI
UVJETI MMF-a
Uprkos sna`nim
otporima Vlada FBiH uspjela je
provesti mjere {tednje
ZA[TITA
RAZVOJNE
BANKE
Premijer
Mujezinovi}
nepomi{lja na
smjenu uprave
Razvojne banke
novca uplatio je BH Telecom, zatim
Elektroprivreda BiH, a znatno manje uplati-
la su tri preduze}a - Elektroprivreda HZHB,
HT Mostar i Aerodrom Sarajevo. Ne znam
precizne iznose, ali to nije nikakva tajna, ti
se podaci javno objavljuju.
To vas pitam zbog rasprostranjene
teze da Vlada nema nikakvog interesa
zadràvati suvlasni{tvo u kompanijama ako
od tog suvlasni{tva ne ubire dividendu.
Naprimjer, ne ubire dividendu od Fabrike
duhana, Aluminijskog kombinata itd.
Ja sam zagovornik ideje da Vlada treba
privatizirati sve komapnije osim elektroen-
ergetskog sektora i namjenske proizvodnje.
Sve drugo treba prodati...
I dva telekoma?
Da, i dva telekoma, ali s tim ne treba
ùriti. Za{to bismo prodavali kompanije
koje uspje{no rade i ostvaruju odli~ne pri-
hode? Dok je tako, telekom treba zadràti u
ve}inskom vlasni{tvu dràve. Ali ako se
promijene okolnosti, ako naprimjer na{i
telekomi ne budu mogli pratiti tehnolo{ke
standarde, treba ih privatizirati, djelimi~no
ili potpuno. To sada nije aktuelno, i niko u
Vladi i ne pomi{lja na privatizaciju dva
telekoma.
Mislite da Vlada FBiH nije pogrije{ila
prije tri godine kada je Deutsche Telekom
pokazao interes za preuzimanje BH
Telecoma?
Mislim da je to bila pametna odluka.
Novac zara|en od prodaje ve} bi se potro{io
na socijalni sektor. Istina, mo`da ne bismo
morali posu|ivati novac od MMF-a, ali ipak
mislim da je izabrano bolje rje{enje.
A Bosnalijek?
Pojavio se vrlo respektabilan investitor
iz Amerike, s primamljivom ponudom koja
odgovara i Bosnalijeku i Vladi FBiH, i
mislim da }emo uskoro zaklju~iti posao.
Va`no je da ni{ta ne radimo ishitreno, da ne
povla~imo iznu|ene poteze. Imamo stabilne
budètske prihode i nismo prisiljeni da bilo
{ta prodajemo budza{to kako bismo spasili
budèt. To ne dolazi u obzir.
Ho}e li u skorije vrijeme Vlada FBiH
biti kompletirana?
Ne znam odgovor na to pitanje. Kao {to
ne znam ni jedan racionalan razlog zbog
kojeg je {est mjeseci upra`njeno mjesto
fede ralnog ministra prostornog ure|enja.
Kakvi su trenutni odnosi unutar koali-
cione ~etvorke?
Dobri, slaèmo se oko ve}ine pitanja a
ono oko ~ega postoji spor nastojimo rije{iti
dijalogom, bez preglasavanja i nametanja
odluka.
Ali, kako onda ne uspijevate komple-
tirati Vladu?
Ve} sam rekao da na to pitanje ne
znam odgovor. Zapo~injemo najambi-
cioznije projekte u cestogradnji, a
nemamo ekipiran vaàn resor prostornog
ure|enja koji je neposredno vezan za ove
projekte. To je apsurd kakav se ne moè
sresti nigdje u svijetu. Ali to je na{a
nevesela realnost.
Kada ste preuzeli mandat, rekli ste da
se nemate namjeru ponovi kandidirati. Jeste
li promijenili mi{ljenje?
Nisam promijenio mi{ljenje. Ovo je vrlo
naporan posao i sasvim sigurno ne namjera -
vam se otimati za drugi mandat. Zasluìo
sam neki lak{i posao u zavjetrini...
MASOVNI RADOVI:
Otvorit emo
najmanje etiri velika
gradilita na autocesti i
jo nekoliko
gradilita
elektroenergetskih
objekata
IZVJESTAN
REBALANS BUD@ETA
Premijer Mujezinovi} najavljuje
rebalans budèta zbog vi{ka
budètskih prihoda
IZVJESTAN
REBALANS BUD@ETA
Premijer Mujezinovi} najavljuje
rebalans budèta zbog vi{ka
budètskih prihoda

U ILID@ANSKOJ [KOLI AL-AMEL
DJECA UMJESTO BOSANSKOG
JEZIKA UÊ HARFOVE
Ima li Ministarstvo obrazovanja KS-a stvarni uvid u
trideset posto nastave za koliko u privatnim {kolama u
Sarajevu zakonski imaju pravo odstupati od vaè}ih
nastavnih planova i programa?
U Ministarstvu
obrazovanja Kantona
Sarajevo registrirane
su etiri privatne
osnovne kole
utemeljene prvih
poslijeratnih godina
donacijama islamskih
zemalja; naa
novinarka istraivala
je koliko istine ima u
spekulacijama da je
rije o islamskim
kolama koje rade
mimo domaih
obrazovnih propisa
D
jeca u arapskoj osnovnoj {koli
Al-Amel u ilidànskom naselju
Osijek nadomak Sarajeva nas-
tavu u cijelosti poha|aju po nas-
tavnom planu i programu Kra -
ljevine Jordan. Zakonski im je to
omogu}eno jer je {kola od 2005. godine
registrirana u Ministarstvu obrazovanja
Kantona Sarajevo kao {kola koja radi po
nastavnom planu i programu druge dràve,
konkretno Jordana. U ovoj zakonskoj
mogu}nosti, kakvu imaju ameri~ka ili fran-
cuska {kola u Sarajevu, ne bi bilo ni~eg
spornog da se u {koli Al-Amel ne {koluju i
djeca iz Bosne i Hercegovine.
Od 100 u~enika upisanih ove {kolske
godine, ve}inom su djeca uposlenika
Ambasade Saudijske Arabije u Sarajevu.
Me|utim, deset posto u~enika su djeca iz
Bosne i Hercegovine, pa i oni moraju u~iti
po jordanskom obrazovnom sistemu.
SELAM ALEJKUM I BE COOL
Tek od prije tri godine im je u ovoj {koli
omogu}eno u~enje bosanskog jezika. Iako
imaju obavezu osigurati nastavu iz
nacionalne grupe predmeta, direktor {kole,
ina~e Egip}anin, Farid Al Zayat kaè kako
tek pripremaju uvo|enje geografije i his-
torije BiH. Moramo izvr{iti pripreme za
uvo|enje i tih predmeta, zaposliti preda-
va~e iz BiH. Ina~e se nastava izvodi po jor-
danskom programu. Tako smo registrirani i
samo radimo u duhu na{e zemlje. Upo -
slenici jesu Arapi i u tome ne bi trebalo da
bude ni~eg spornog. Imamo vjeronauku
kao predmet, kao i u brojnim drugim {kola-
ma i to je sve. Nikakvih dodatnih aktivnos-
ti nema jer zbog malih kapaciteta zgrade i
malobrojnog osoblja trenutno nemamo
mogu}nost ni za organiziranje sekcija,
kaè Al Zayat odgovaraju}i na pitanje
koliko je vjera prisutna u ovoj {koli. Hidàb
koji smo vidjeli na djevoj~icama ne{to
stari jih razreda, kaè Al Zayat, njihovo je
li~no opredjeljenje jer djeca jednostavno
ìve u duhu kulture svoje zemlje. S uglas
izdeklamovanim Es-selam alejkum we
rahmetullahi we berekatuhu i ne{to
leèrnije na kraju izgovorenim be cool
do~ekali su nas u~enici prvog razreda {kole
kada smo u{li u u~ionicu da ih foto -
grafi{emo. Posjetili smo i jedno od najbroj -
nijih odjeljenja u ovoj deseto godi{njoj {koli
koje broji svega 16 u~enika, jer je 100 djece
podijeljeno u 11 odjeljenja. Godi{nja {kola-
rina iznosi 1.500 maraka i u odnosu na
cijene u drugim privatnim {kolama, rije~ je
o relativno povoljnom iznosu, kaè Al
Zayat. Uz neznatne donacije iz islamskih
zemalja, ina~e se samofinansiraju. Zgradu
na Ilidì su zakupili, nedavno je potpuno
renovirali i po dogovoru s vlasnikom
odre|eno vrijeme ne pla}aju kiriju.
Ustanovljeni su jo{ 1997. godine i sve do
izmje{tanja u naselje Osijek na Ilidì bili su
podstanari na brojnim lokacijama u
Sarajevu. Zanimljivo je da je {kola Al-Amel
sve do 2005. godine bila registrirana u kan-
tonalnom Ministarstvu za rad i socijalnu
politiku, kao socijalna ustanova u kojoj je
za djecu porijeklom iz islamskih zemalja
bila organizirana nastava. Ova je ustanova
IMA LI ISLAMSKIH [KOLA U SARAJEVU
Pi{e: NERMINA [UNJ
Foto: MARIO ILIÎ]
[EJH IZ IRANSKOG QOMA
Mohamed Jafer Zarean 2001. godine
osnovao je {kolu \ulistan kod Ilija{a
ZAOSTAV[TINA
STRANIH DONATORA
[kole u BiH utemeljene
nakon rata novcem islamskih
zemalja i danas promoviraju
kulturu zemalja donatora
DJECA SU VOJSKA NAJJAÂ

Uz redovnu nastavu u {koli \ulistan kod Ilija{a
posebna pa`nja pridaje se odgoju u duhu islama
pokrenuta uz pomo} humanitarne organi-
zacije Hashinski iz Kraljevine Jordan.
Ta~no je da im strane donacije dobro do|u,
me|utim, Al Zayat demantira informacije
da imaju finansijskih problema. Negira bilo
kakvu vezu sa bratom koji je pred
po~etak {kolske 2007./2008. godine,
navodno zbog smanjenog broja upisanih
u~enika i manjeg priliva novca od {kolari-
na, na nekim internet sajtovima postavio
apel za hitnu pomo} {koli. Odazovimo se
u ime Allaha i pomozimo nauku i nastavni
program u skladu sa {erijatom, pisalo je u
jednoj od poruka. Uz apel za pomo} nave-
deni su i brojevi ìro ra~una u BBI i
Raiffeisen banci, za eventualne uplate
novca. Ne znam o ~emu se radi i nadam se
da je taj neko imao dobre namjere, kaè
direktor {kole Al Zayat. Tvrdi tako|er, kako
ih nije pro~itao te da se ne obazire mnogo
na nedavne medijske napise o islamskim
{kolama u Sarajevu, me|u kojima je nave-
dena i {kola Al-Amel.
OBAVEZAN HID@AB ZA UPOSLENICE
Po~etkom sedmice boravili smo i u
osnovnoj {koli \ulistan u Lje{evu kod
Ilija{a. I ova je {kola djelo donatora iz islam-
skih zemalja. Iranska humanitarna organi-
zacija poklonila je 2001. godine 10 miliona
maraka za izgradnju kompleksa zgrada u
kojima osim Osnovne {kole \ulistan radi i
Bosansko-perzijski koled` te vrti} Behar. Uz
pomo} iranskog dràvnog Univerziteta
islamskih nauka Dar al-Mustafa, {kolu
\ulistan u Ilija{u pokrenuo je Iranac
Mohamed Jafer Zarean, nekada{nji u~itelj
vjeronauke u gradu Qom. Do{ao sam u
va{u zemlju po~etkom rata kao humanitarni
radnik. U Iranu sam predavao vjeronauku i
èljeli smo i ovdje pomo}i obrazovanju
djece pa smo pokrenuli {kolu. Ne
razmi{ljam uop}e o tome da li }u se vratiti u
svoju zemlju. Ovdje je moja porodica. Moja
supruga je Bosanka. Imam troje djece i svi
poha|aju ovu {kolu, kaè [ejh Jafer, kako
ga u {koli u Lje{evu svi oslovljavaju. Samo
se nasmijao nakon molbe da prokomentira
medijske napise od prije nekoliko godina u
kojima se, dodu{e ne njegovo, ali ime direk-
tora ove {kole Hamida Feghhija, dovodilo u
vezu sa iranskim obavje{tajnim agencijama,
ta~nije agencijom Qods.
Direktor {kole \ulistan Feghhi je, bar
tako su nam kazali, slu`beno bio odsutan a
za kontakt sa fotoreporterima Slobodne
Bosne ovlastio je Amru Mu{i}, {kolskog
pedagoga. U odnosu na druge {kole u
Osnovna {kola Al Walidein-Gazzaz u
sarajevskom naselju Mojmilo, u kojoj osim
redovne nastave djeci omogu}ena i vjer-
ska poduka, a registrirana je u Ministarstva
obrazovanja Kantona od {kolske 1999./2000.
godine. Kako ovu {kolu poha|aju ugla v -
nom djeca bez oba roditelja, jedna je pri-
vatna {kola u Kantonu potpomognuta iz
budèta. Do sada su imali 300.000 KM,
me|utim, zbog u{teda u budètu,
najverovatnije }e ove godine dobiti samo
50.000 KM. Bojim se da je nakon
smanj enja budètske pomo}i opstanak
{kole doveden u pitanje, izjavio je
nedavno direktor {kole Al Walidein-Gazzaz
Muhd Ahmad. Ina~e u izgradnju ove
{kole, odnosno kompleksa za smje{taj
djece ukupne povr{ine oko 26.000
kvadratnih metara, 1999. godine je jedan
od najbogatijih saudijskih biznismena
Hussein Bakry Gazzaz uloìo oko 17
miliona maraka.
DONACIJA SVE MANJE
Privatna kola Al Walidein-Gazzaz
na Mojmilu jedina ima pomo iz
budeta Kantona Sarajevo
POKLON SAUDIJSKOG MILIONERA
U izgradnju {kole Al Walidein-Gazzaz u Sarajevu
saudijski biznismen Hussein Bakry Gazzaz
uloìo je 17 miliona maraka
RADIMO
U DUHU
JORDANSKE
KULTURE
Al-Amel je po
jordanskim
standardima
tipi~na javna
{kola, tvrdi
direktor Farid
Al Zayat
Sarajevskom kantonu razlikujemo se jedino

po tome {to nam obrazovna inspekcija
dolazi ~e{}e nego drugima, kaè Mu{i}.
Pokazala nam je rje{enje Ministarstva obra-
zovanja Kantona Sarajevo o registraciji
{kole 2001. godine. Registrirani smo kao
privatna {kola u BiH i obavezni 70 posto
raditi po zvani~nim nastavnim programima.
Specifi~no je jedino {to tokom tzv.
produènog boravka u~enici mogu birati
aktivnosti koje nisu u nadle`nosti Peda -
go{kog Zavoda za obrazovanje. U to vri-
jeme, kaè Mu{i}, po èlji djece odnosno
roditelja djeca mogu u~iti kiraet (u~enje
Kurana) i jezike za koje se opredijele.
Tokom redovne nastave, ina~e, pored
engleskog u~e i arapski jezik. \ulistan ove
{kolske godine poha|a 290 u~enika iz
Sarajeva, Kiseljaka, Zenice, Kaknja i
Breze. Mjese~na {kolarina iznosi 1.740
KM. Izuzev tro{kova prevoza, u tu je cijenu
ura~unat i tro{ak produènog boravka. U~i
se iz ud`benika doma}ih autora a predava~i
su doma}i nastavnici s tim da niti jedna
uposlenica ne moè boraviti u {koli bez
hidàba. Ta se obaveza ne nazna~ava tokom
javnog konkursa za zapo{ljavanje,
me|utim, prije potpisivanja ugovora o radu,
uposlenice se moraju obavezati da }e
po{tovati propisani kodeks obla~enja.
Za razliku od osoblja u \ulistanu, koje se
po svemu sude}i ne obazire mnogo na speku-
lacije da nisu integrirani u bh. obrazovni sis-
tem, u osnovnoj {koli El-Manar, u
ilidànskom naselju Luàni nadomak
Sarajeva, spremaju o{tro saop}enje za
javnost nakon medijskih napisa u kojima su
svrstani u red islamskih {kola. Ogor~eni
smo {to nas neko svrstava u {kole s islam-
skim predznakom. Na{u {kolu poha|a {est
posto djece koja nisu Bo{njaci. Jo{ kaù da
djecu dovozimo odnekud. To su na{a djeca,
iz svih sarajevskih op}ina. Njihovi roditelji
su zaposleni ljudi i preferiraju na{u {kolu jer
nudimo cjelodnevni boravak za djecu.
U~enici ovdje slu{aju nastavu i u~e, pi{u
zada}u. Imaju svoje ormari}e tako da ni
knjige ne moraju nositi ku}i. Roditelji koji
rade dokasno godi{nje plate 3.200 maraka,
ali znaju da je dijete zbrinuto i nakon nastave
te da }e ga {kolski autobus dovesti ku}i,
kaè direktorica Osnovne {kole El-Manar
Jasna ]osovi}. Ove {kolske godine upisano
je 170 u~enika. Prema obavezama iz rje{enja
Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo
iz 2002. godine, nastava se odvija po
vaè}im propisima i programima u Kantonu
Sarajevo s tim da djeca ve} od drugog razre-
da uz engleski, u~e i arapski jezik. Za u~enike
od ~etvrtog do osmog razreda organizirane su
sekcije i jedina koja ima vjerski predznak je
sekcija hifza (u~enje Kurana napamet). Za
djecu su obavezne jednoobrazne {kolske uni-
forme, ali je zanimljivo da ve}ina djevoj~ica
iz niìh razreda ispod suknje nose i hla~e.
[kolu El-Manar vrijednu blizu 3 miliona
maraka izgradio je 2000. godine kuvajtski
biznismen Suad Abdel Aziz el-Fauzan. Kao
osniva~ {kole u registru je upisana pred{kol-
ska ustanova Amel i Nur, ina~e vlasni{tvo
SENABIL-a d.o.o, firme koja se bavi
unutra{njom, vanjskom trgovinom i usluga-
ma. Menadèr SENABIL-a, Moussa Fattah,
u BiH je zastupnik kuvajtske firme AL-
HAJRI International Group u oblasti naftne
industrije, infrastrukturnih projekata i dis-
tribucije medicinske opreme i lijekova. Ova
je firma ina~e finansirala i izgradnju sara-
jevske poliklinike Sanasa, a trenutno grade
Dje~iji centar u naselju Rosulje u Vogo{}i.
Izme|u ostalog, bave se i izgradnjom i proda-
jom stambenih objekata u Sarajevu, Biha}u i
Zavidovi}ima.
29
U registru Ministarstva obrazovanja
Kantona Sarajevo upisano je 67 javnih i pet
privatnih {kola. Po nastavnom planu i pro-
gramu drugih dràva, s tim da su obavezni
organizirati i nastavu iz nacionalne grupe
predmeta, u Sarajevu rade tri osnovne
{kole: Al-Amel, Ecole Francaise de
Sarajevo i QSI (Quality Schools Inte -
rnational u Vogo{}i ~iji je osniva~
Amerikanac James Emler Gilson). U infor-
maciji koja je na na{ zahtjev za intervju
poslana iz kabineta ministra obrazovanja
KS-Safeta Ke{e kaè se kako sve {kole
svoj rad organiziraju u skladu sa Zakonom
o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona
Sarajevo. Dostavljena su nam rje{enja o
registraciji tri navedene {kole. Me|utim,
ostali smo uskra}eni za informacije o tom
da li je Ministarstvo nakon registracije ovih,
ali i drugih privatnih {kola u Sarajevu ~iji su
osniva~i strani donatori ikada vr{ilo pro-
vjere koliko je nastava u praksi
stvarno uskla|ena sa vaè}im propisima,
odnosno da li su sve strane {kole uvele i
grupu nacionalnih predmeta, te kada je rije~
o ostalim privatnim {kolama, {ta djeci
predaju tokom onih 30 posto nastave koliko
po zakonu mogu odstupiti od vaè}ih nas-
tavnih planova i programa.
[KOLE ZA DJECU STRANIH DIPLOMATA
Ministar obrazovanja KS-a Safet
Keo: Sve privatne kole u
Sarajevu rade u skladu sa
zakonom
KOLIKO SE PO[TUJU UPUTE
MINISTARSTVA
Ministar
obrazovanja
Kantona
Sarajevo
Safet Ke{o
tvrdi kako
sve
privatne
{kole u
Sarajevu
rade po
propisima
NISMO
ISLAMSKA
[KOLA
U [koli
El-Manar na
Ilidì {koluje
se {est posto
nebo{njaka
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
IMA LI ISLAMSKIH [KOLA U SARAJEVU
I
nternet portal www.bliski-istok.ba, u
ponedjeljak, 15. marta, bio je zbog
preoptere}enja zagu{en i privremeno
oboren. Nekoliko hiljada posjetila-
ca na ovome portalu, koji na svom
forumu i kroz vijesti iz prve ruke, donosi
najpouzdanije informacije o uposlenim
gra|anima Bosne i Hercegovine u vojnim
misijama u Iraku, Afganistanu, Kuvajtu i
Dubaiju, poku{avalo je od samoga jutra
provjeriti vijest da je u kampu ameri~kih
snaga u Bagramu granata usmrtila jednu,
a ranila pet osoba iz BiH. Do kasno
nave~er bilo je nemogu}e do}i do potvrde
informacije da je u napadu talibana smrt-
no stradao Almir Bikovi} (32) iz
Lukavca. Potvrdu stra{ne vijesti Almirovi
roditelji dobili su tek ujutro narednog
dana, kada su za~uli zvono na vratima
svoga stana i vidjeli dva uposlenika
BOSANSKI RULET
Pi{e: MEHMED PARGAN
Na podruju Tuzle,
Lukavca, ivinica i
Kalesije, najpoeljniji
poslodavac godinama
su amerike kompanije
koje regrutiraju
pomono osoblje za
rad u amerikim
ratnim vojnim bazama;
Slobodna Bosna
istraila je koliko
Bosanaca radi u
amerikim vojnim
bazama, kako su
regrutirani i koliko
je do sada poginulih
U AMERI^KIM BAZAMA U
IRAKU I AFGANISTANU RADI
5.000 TUZLANSKIH MLADI]A
ODLAZAK U SMRT
Almir Bikovi} stradao je u
minobaca~kom napadu na
ameri~ku bazuu Afganistanu
ODLAZAK U SMRT
Almir Bikovi} stradao je u
minobaca~kom napadu na
ameri~ku bazuu Afganistanu
amer~ke kompanije Fluor, u pratnji
lokalnog prevodioca.
Znali smo da se na{em Almiru ne{to
desilo. Ni{ta nam nisu morali kazati.
PRIMAMLJIVE ZARADE
Vlasti Bosne i Hercegovine ne raspo-
laù informacijom koliko na{ih gra|ana
trenutno radi za kompanije koje servisiraju
ameri~ku vojsku u okviru misija na
Bliskom istoku. Procjene govore da se broj
angaìranih u KBR-u, Bown&Routhu i
Fluoru kre}e izme|u tri i pet hiljada, od
~ega su ~ak tri ~etvrtine iz Lukavca, Tuzle,
@ivinica i Kalesije. Ameri~ki kontingent
vojnika u okviru IFOR-a, a potom SFOR-a,
tokom desetogodi{nje mirovne misije u
Tuzli uspio je izgraditi odli~ne odnose s
lokalnom zajednicom, osobito s lokalnim
osobljem koje je bilo angaìrano pri vojnoj
misiji. Odlaze}i iz BiH, Amerikanci su sa
sobom poveli i veliki broj Bosanaca koji su
se dokazali na poslu. U razgovoru sa broj -
nim uposlenicima pomenutih kompanija
do{li smo do nevjerovatnoga podatka da je
najmanje 30.000 osoba pro{lo kroz neki vid
poslovnog anga`mana sa ameri~kim snaga-
ma, a za petnaest godina nije se desila skoro
ni jedna incidentna situacija. Stoga, kod
odabira uposlenika Amerikanci na visoko
mjesto stavljaju upravo gra|ane Bosne i
Hercegovine, kao vrijedne, pouzdane i
vjerne suradnike. Nisu rijetki ~ak ni
uposlenici s kontinuiranim anga`manom
duljim od deset godina, koji danas imaju
mo}ne menadèrske pozicije i mjese~na
primanja za bosankohercegova~ke prilike
te{ko pojmljiva koja se kre}u i do vi{e
desetina hiljada dolara.
Ina~e, prosje~na pla}a uposlenika u
ovim kompanijama kre}e se oko pet hiljada
dolara ukoliko su angaìrani direktno od
KBR-a, Brown&Routha ili Fluora. Ako su
pak angaìrani od neke kompanije sa
Balkana koje sura|uju sa Amerikancima, a
takvih je najvi{e u Srbiji, onda je vrbovanje
za Irak i Afganistan jeftinije za 40% i
uposlenici u najboljoj varijanti zara|uju
oko 3.000 dolara mjese~no.
Ranije je odabir uposlenika bio ne{to
kompliciraniji - izabrani kandidati najprije
su odlazili u Hjuston, na jednomjese~nu
edukaciju i pripreme za ìvot u vojnoj bazi,
ali se danas, zbog smanjenja tro{kova,
angaìrani odmah {alju u ratno grotlo.
Predstavnici kompanije Fluor od sre-
dine decembra stalno borave u Hotelu
Tuzla, gdje svakodnevno obavljaju 100-150
razgovora sa kandidatima zainteresiranim
za odlazak u Afganistan. Potpuno je nejas-
no, i tom informacijom niko ne vlada osim
odgovornih u ovoj kompaniji, koliko }e ove
godine ljudi iz BiH otputovati u ratnu zonu
kako bi dobili mogu}nost za dobru zaradu.
Vlasnik internet portala Bliski-istok.ba,
lukava~ki poduzetnik Adnan Ja{arevi},
GLAVA U TORBI ZA [AKU DOLARA
I nakon pogibije Almira Bikovi}a, ne smanjuje se interes
za odlazak na ratna podru~ja
VISOKE ZARADE:
Prosjena plaa
uposlenika u ovim
kompanijama kree se
oko pet hiljada dolara
ukoliko su angairani
direktno od KBR-a,
Brown&Routha ili Fluora
NEUTJE[NA PORODICA
O smrti jedinca roditelje
su obavijestili predstavnici
ameri~ke kompanije Fluor
kazao je za Slobodnu Bosnu da raspolaè

utemeljenim procjenama da je samo u
pro{loj godini iz tuzlanske regije u
Afganistan i Irak oti{lo oko 500 osoba. On
smatra da je to otprilike godi{nji nivo potre-
ba za bosanskohercegova~kim gra|anima, s
obzirom da se u toku godine jedna tre}ina
od ovoga broja zauvijek vrati u BiH, ili
potraì anga`man na nekoj drugoj desti-
naciji gdje ameri~ke kompanije imaju
ugovorene poslove. êsti odlasci su u
Kosovo, Kuvajt ili u Dubai.
[TELA ZA AFGANISTAN
I u utorak, 16. marta, kada su svi medi-
ji u BiH objavili informaciju o pogibiji
Almira Bikovi}a, u holu Hotela je bilo
pedesetak osoba, koje su se nadale prolasku
na testu za odlazak u Afganistan. Svi sa
kojima smo razgovarali imaju odre|enu
dozu straha, ali su spremni na rizik kako bi
BOSANSKI RULET
IVOT NA KOCKI:
Almir Bikovi, jedinac u
porodici, bio je jedan od
deset hiljada mladih
Lukavana koji su
pokuali angamanom na
poslovima za
meunarodne kompanije
obezbijediti bolju
budunost
TRAGI^NI KRAJ
Nedim Nuhanovi} poginuo
je prije dvije godine
TRAGI^NI KRAJ
Nedim Nuhanovi} poginuo
je prije dvije godine
FATALNI SRÂNI UDAR
Juso Sinanovi} smrtno je stradao
od infarkta u Iraku
FATALNI SRÂNI UDAR
Juso Sinanovi} smrtno je stradao
od infarkta u Iraku
ostvarili dobru zaradu. Mjesecima su u~ili

engleski jezik, posje}ivali zubara i vr{ili
saniranje zdravstvenog stanja, kako bi
zadovoljili zahtjeve Fluora. Interesantno je
da u Tuzli i Lukavcu u ovom trenutku vlada
potraga za nekim ko moè srediti odlazak
i da su svi spremni platiti ~itavo malo
bogatstvo da se na|u na takvoj listi. Jer,
danas Tuzla i Lukavac imaju svoje kom-
plekse stambenih zgrada koji se zovu
Ira~anka, odnosno Afganistanka, a u kojima
su smje{teni upravo uposlenici ameri~kih
kompanija koje rade u Iraku i Afganistanu.
Tu su stanovi pla}ani gotovinom i po cijeni
od preko 2.000 maraka po kvadratu, a u
Tuzli se ve} grade nove zgrade sa cijenom
kvadrata od 2.240 maraka.
Almir Bikovi}, jedinac u porodici, bio
je jedan od deset hiljada mladih Lu -
kav~ana koji su poku{ali anga`manom na
poslovima za me|unarodne kompanije
obezbijediti bolju budu}nost. Nakon smrti
sugra|anina Nedima Nuhanovi}a, u junu
2008. godine, Bikovi} je drugi poginuli
Bosanac angaìran u ameri~kim kompani-
jama. Godinu dana ranije u Iraku od
sr~anog udara je preminuo Juso Sinanovi}
iz @ivinica.
Svjedo~enja na{ih sugovornika, koji su i
danas angaìrani u Iraku i Afganistanu,
govore da na vojne kampove svakodnevno
padaju granate i mogu}nost za stradanje iz
dana u dan je sve ve}a. Me|utim, te{ko
ekonomska kriza s kojom se suo~ava BiH,
dovela je brojne mlade ljude pred te{ku
dilemu. U izboru da li da budu gladni i na
ulici ili da stave glavu u torbu i krenu u
Afganistan po obe}anu {aku dolara, oni se
po pravilu odlu~uju da odu u rat.
GLAVA U TORBI ZA [AKU DOLARA
Mehmed \edovi}, pjesnik i romano -
pisac, dobitnik brojnih doma}ih knjièvnih
nagrada, danas nezaposlen, donio je pro{le
sedmice odluku da aplicira za odlazak u
Afganistan:
Godinama poku{avam dobiti bilo
kakvo radno mjesto, ali je sve uzalud. Za
osobe koje èle da se bave kreativnim
poslom i da misle svojom glavom u
na{im ~ar{ijama nema hljeba. Ja moram
prona}i na~in da dostojanstveno
prehranim porodicu i preìvim ovo te{ko
vrijeme. Zato sam spreman bilo {ta raditi
da bih zaradio i preìvio. Vjerujte, bolje je
u Afganistanu gdje se gine, nego ovdje.
Tamo bar ubijaju brzo - ovdje to traje
godinama, kaè rezignirano \edovi}.
BOLJE UMRIJETI SIT NEGO @IVJETI GLADAN
Mehmed edovi, lan Udruenja
pisaca BiH, odluio otii u
Afganistan
TE[KA ODLUKA
Knjièvnik Mehmed \edovi} prijavio
se za odlazak u Afganistan
P
rema interpretaciji Federalne televiz-
ije, lider SDA Sulejman Tihi} o{tro je
demantirao tvrdnju iznesenu u
posljednjem broju Slobodne Bosne da je
SDA donijela odluku o bojkotu FTV. U
tonskoj izjavi emitiranoj u tre}em dnevniku
FTV-a, Tihi} je rekao da SDA ima puno
zamjerki na ure|iva~ku politiku, ali da nije
donijela odluku o bojkotu FTV. To nije
ta~no, SDA nikada nije donijela takvu
odluku, rekao je Tihi}, jer SDA nikada
ne}e biti na strani onih koji poku{avaju
sru{iti javni servis.
Tihi} je potpuno u pravu, ali to jo{ uvi-
jek ne zna~i da je demantirao ijedan navod
iz teksta objavljenog u Slobodnoj Bosni!
Naime, identi~nu tvrdnju i Tihi} i urednici
FTV-a mogli su pro~itati ve} u prvom
pasusu spornog teksta objavljenog u
Slobodnoj Bosni.
Sredinom protekle sedmice ~lanovi
najuèg rukovodstva vode}e bo{nja~ke poli-
ti~ke partije SDA bili su nadomak odluke da
svoje ~lanstvo pozovu na kolektivni bojkot
Federalne televizije! Ovaj radikalni prijed-
log, koji je obrazloìo lider SDA Sulejman
Tihi}, dobio je jednodu{nu podr{ku ostalih
~lanova najuèg strana~kog rukovodstva, no
odluka ipak nije usvojena zbog procjene da
bi bila krivo protuma~ena i da bi i{la na ruku
zagovornicima rezgradnje i daljnje etni~ke
fragmentacije televizijskog servisa.
Dakle, i u tekstu Slobodne Bosne stoji
tvrdnja da SDA nije donijela odluku o
bojkotu FTV-a, ali stoji tvrdnja da je kolegij
SDA razmatrao takvu opciju. Tihi} je dakle
o{tro demantirao nepostoje}u tvrdnju
koju manipulatori iz FTV-a pripisuju
Slobodnoj Bosni kako bi raspravu o su{tini
problema - dramati~nom padu profesional-
nih novinarskih standarda na FTV-u -
preusmjerili na sporedni politikantski
pli}ak u kojem odli~no plivaju.
34
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Tihi} o{tro demantirao nepostoje}u tvrdnju Slobodne Bosne!
Manipulatori iz FTV-a izmiljenu tvrdnju
pripisali Slobodnoj Bosni i naveli
Sulejmana Tihia da je demantira
PROZIRNA
MANIPULACIJA
Lider SDA Sulejman Tihi}
nije opovrgnuo navode
Slobodne Bosne
PROZIRNA
MANIPULACIJA
Lider SDA Sulejman Tihi}
nije opovrgnuo navode
Slobodne Bosne
U
svjetskoj bazi patenata Bosna i
Hercegovina zauzela je do sada
samo dva mjesta. Oba popunjavaju
patenti tuzlanske kompanije
Farmacija, koja je na trì{te lansir-
ala prvi originalni lijek u povijesti na{e zeml-
je pod komercijalnim nazivom Enkorten.
Lije~enje opake bolesti multiple skleroze
tuzlanskim Enkortenom na godi{njem nivou
je jeftinije oko 5.000 eura, u odnosu na druge
terapije, tako da }e uvo|enje ovoga lijeka u
doma}i sistem zdravstva omogu}iti skoro
dvostruko ve}em broju pacijenata lije~enje iz
sredstava koja odobravaju zavodi zdra -
vstvenog osiguranja. Stru~njaci koji su radili
na ispitivanju prvog bosanskohercegova~kog
lijeka napominju da je lije~enje Enkortenom
veoma uspje{no i efikasno. Na svjetskom
nivou te{ko je i zamisliti koliko bi Enkorten
mogao napraviti uspjeha, s obzirom da se
njegova ekonomska potentnost na trì{tu
mjeri milijardama dolara, ali porazna je
~injenica da u BiH doma}i lijek nije uspio
ubijediti doma}e vlasti da pomo}u njega BiH
moè dose}i brì ekonomski oporavak.
UCJENE RAZVOJNE BANKE FEDERACIJE
Agencija za lijekove BiH nedavno je
okon~ala zvani~nu registraciju Enkortena, a
FARMACEUTSKO PASTORÊ
Pi{e: MEHMED PARGAN
Prvi slubeno registriran i patentirani bosanskohercegovaki lijek Enkorten
proizveden u Tuzli, usljed nerazumijevanja, ignoriranja federalnih
bankarsko-finansijskih institucija uskoro bi mogao biti patentiran u nekoj drugoj
zemlji; farmaceuti upuuju apel da se to ne dogodi
TUZLANSKI FARMACEUTSKI
BRAND PRED SLOMOM
Vlasnici Enkortena nemaju vi{e strpljenja: svoj }e patent
prebaciti u Hrvatsku!
POSAO STOLJE]A NA
PREKRETNICI
Zltako Ademovi}, {ef Nadzornog
odbora tuzlanske Farmacije
ovaj postupak se u prevodu na kolokvijalni
jezik smatra davanjem upotrebne dozvole
za prostor Bosne i Hercegovine. Naredni
korak Agencije trebao bi biti razmatranje
mogu}nosti da Enkorten stavi na esenci-
jalne liste lijekova u na{oj zemlji. Na ovaj
na~in pacijenti u cijeloj zemlji kona~no }e
dobiti {ansu za efikasno lije~enje doma}im
lijekom. Izlazak na bh. trì{te mogao bi pri-
hodima omogu}iti dalji razvoj i Enkortena i
~itave palete lijekova, koji bi pratili
Enkorten, me|utim, dugogodi{nja iscr-
pljenost investiranjem u razvoj Enkortena,
tuzlansku je Farmaciju i cijeli projekat koji
je vo|en godinama i finansiran vlastitim
izvorima i kreditima komercijalnih banaka
dovela na rub opstanka. Sada je namjera
Farmacije zamijeniti skupe komercijalne
kredite razvojnim kreditima sa kojima }e se
omogu}iti i izlazak Enkortena izvan grani-
ca BiH. Prema rije~ima Zlatka Ademovi}a,
predsjednika Nadzornog odbora Farmacije,
ova kompanija poku{ava rije{iti problem
putem kreditnog zaduènja u visini od
sedam miliona maraka u Razvojnoj banci
Federacije BiH, ali nai{li su na te{ko}e:
Mi smo 2003. godine od Investicijske
banke Federacije BiH dobili kreditna sreds-
tva u visini od 800.000 maraka i uspje{no ih
vratili. Tada{nja Investicijska banka FBiH je
sada{nja Razvojna banka FBiH. Sada
poku{avamo do}i do znatno ve}eg kredita,
ali nai{li smo na veliki tehni~ki problem -
kada smo trebali obezbijediti kolateral kred-
ita (osiguranje), Razvojna banka nije prih-
vatila intelektualno vlasni{tvo - licence i
patente kao vrijednost koja moè biti kolate -
ral. Iako u BiH posjedujemo zakonska
rje{enja o upisu zaloga patenta kao kolatera -
la, ta rje{enja nisu ugra|ena u akte Razvojne
banke. Sada o~ekujemo da Uprava banke na
sjednici Upravnoga odbora dopuni akte i u
popis kolaterala uvrsti upis zaloga na patent,
posebno u uslovima kada je od tog patenta
nastao gotov proizvod poput lijeka
Enkorten. Da je ovo prih-
vatljivo rje{enje, potvrdio je i
Institut za intelektualno vlas-
ni{tvo BiH, rekao je za
Slobodnu Bosnu Ademovi}.
Nakon odobrenja registracije
lijeka u BiH, godi{nji plasman
lijeka na trì{te }e se kretati u
visini od oko 2,5 miliona
maraka. Tako|er, Farmacija je
ve} pokrenula proces regis-
tracije lijeka Enkorten u
Ukrajini, gdje se o~ekuje
godi{nji plasman u vrijednosti
od oko pet miliona maraka.
S obzirom da su u toku
pripreme za registraciju lije-
ka u jo{ nekoliko zemalja, to
je evidentno da Enkorten ve}
u ovom trenutku ima potenci-
jal koji moè biti dobar garant za kredit koji
smo traìli od Razvojne banke. Ja sam
uvjeren da }e ubrzo do}i do uskla|ivanja
akata Banke sa novim potrebama privrede
BiH i uobi~ajenim svjetskim standarima. U
protivnom, ukoliko ne uspijemo brzo
rije{iti ovaj problem, do}i }emo u poziciju
da, radi spa{avanja projekta Enkorten,
mo`da ~ak i budemo prisiljeni prenijeti pro-
jekat izvan BiH, napominje Ademovi}.
PROVJERENO EFIKASAN LIJEK
Sve tri faze ispitivanja djelovanja
Enkortena pokazale su izvanredne terapij -
ske rezultate, tako da se smatra da je
Enkorten kao prvi neuropeptidni lijek zado-
voljio visoke svjetske kriterije. Iza sig-
urnosti i u~inkovitosti Enkortena stoji
grupa doma}ih stru~njaka za multiplu
sklerozu Neurolo{ke klinike u Sarajevu:
prof. dr. Azra Alajbegovi}, prof. dr. Nedim
Lon~arevi}, doc. dr. Enra Sulji}, doc. dr.
Jasminka Dèlilovi}, prim. dr. Ka}u{a
Dìrlo i prim. dr. Mehmed Hrnjica. Oni }e i
nakon pu{tanja Enkortena na trì{te nas-
taviti sa ispitivanjem lijeka u narednim
indikacijama, recimo u lije~enju epilepsije
itd... Kako je ovaj lijek skoro u cijelosti
produkt istraìvanja bosanskoherce -
gova~kih i hrvatskih stru~njaka, iza njega je
stala i Katedra za farmakologiju, klini~ku
farmakologiju i toksikologiju Medicinskog
fakulteta Univerziteta u Sarajevu sa profe-
sorom Nedàdom Mulabegovi}em na ~elu,
te brojne institucije koje se bave lijekovima
u BiH i Hrvatskoj. Nakon pune decenije
rada i istraìvanja, dovo|enje Farmacije i
Enkortena u teàk poloàj zaista je ne{to
{to BiH sebi ne smije dopustiti. Malo
pa`nje i volje moè pomo}i prvom bh
lijeku da se probije na svjetsko trì{te, te da
omogu}i dolazak sredstava koja su na{oj
dràvi neophodna.
KO ]E PODR@ATI ENKORTEN
Enkorten je kao patent ve} za{ti}en u
50 zemalja svijeta, me|u kojima su SAD,
Kina, Rusija i ve}ina zemalja Evropske
unije. Patenti, prema svjetskim normama,
vrijede dvadeset godina i u tom periodu,
do 2021. godine, Enkorten bi na svjetskom
trì{tu trebao da se nametne kao klju~no
rje{enje za lije~enje multipla skleroze i niza
autoimunih bolesti. Tuzlanska Farmacija je
jo{ jednim patentom za{titila oko 90.000
sekvenci na kojima se mogu vr{iti ispiti-
vanja i koji su budu}i potencijalni lijekovi.
Tokom narednih decenija u ova istraìvanja
moglo bi biti uklju~eno stotine stru~njaka iz
BiH i svijeta, {to doprinosi novom razvoju i
zapo{ljavanju u BiH. Godi{nje odràvanje
patenta u pedeset zemalja svijeta ko{ta
oko 200.000 dolara, a servisiranje patenta
vr{i pedeset advokatskih kancelarija u svi-
jetu. Procjene stru~njaka govore da bi
punim plasmanom Enkortena na trì{te
Bosna i Hercegovina mogla ostvariti u peri-
odu vaènja patenta desetine miliona
dolara.
SVJETSKI PUT BOSANSKOG LIJEKA
Amerika, Kina, Rusija... prihvatile
Enkotern
KAKO DALJE: Izlazak na
bh. trite mogao bi
prihodima omoguiti dalji
razvoj i Enkortena i itave
palete lijekova, koji bi
pratili Enkorten, meutim,
dugogodinja
iscrpljenost investi-
ranjem u razvoj
Enkortena, tuzlan-
sku je Farmaciju i
cijeli projekat koji je
voen godinama i
finansiran vlastitim
izvorima i kreditima
komercijalnih
banaka dovela na
rub opstanka
Situacija u Crnoj Gori trenutno je
toliko eksplozivna da moè do}i do sukoba!
Imate ~ovjeka koji je istovremeno predsjed-
nik vlade i predsjednik borda direktora
kriminalne korporacije. Ako ne bude imao
izlaz, sigurno }e upotrijebiti sve legalne i
nelegalne mehanizme da se obra~una s neis-
tomi{ljenicima. On je sada satjeran u }o{ak.
Od njega se moè o~ekivati sve, pa i da iza-
zove krvoproli}e, kaè za na{ list Neboj{a
Medojevi}, lider Pokreta za promjene,
nakon {to ga je Stanko Suboti} Cane, tajkun
za kojim je raspisana Interpolova potjernica,
optuìo u emisiji B92 da iznosi neistine da
mu (Suboti}u) crnogorsko dràvno rukov-
o d stvo pruà uto~i{te u Crnoj Gori.
TELEVIZIJSKI OBRAÛN U@IVO
Naime, i srbijanska i crnogorska policija i
tu`la{tvo tapkaju u mjestu naga|aju}i gdje bi
se optuèni za {verc cigareta tokom 90-ih
Stanko Suboti} Cane i odbjegli najve}i
regiona lni narkoboss Darko [ari}, koji se
sumnji~i sa {verc vi{e od dvije tone kokaina iz
Ju`ne Amerike u Evropu, mogli nalaziti.
Me|utim, Medojevi} je protekle nedelje
nakon povratka iz SAD-a, pozivaju}i se na
informacije DEA (ameri~ke agencije za borbu
protiv droge), kazao da se ova dva tajkuna vrlo
bliska crnogorskom premijeru \ukanovi}u
kriju u dràvnoj vili na @abljaku. Pod pokrovi -
teljstvom crnogorske tajne policije.
U vrijeme dok je Medojevi} gostovao u
emisiji TV B92, u program se uklju~io
odbj egli tajkun Stanko Suboti}, koji se obo-
gatio na nelegalnom {vercu cigareta preko
Crne Gore, tvrde}i da se nalazi u @enevi
gdje ìvi posljednjih dvanaest godina i
optuùju}i Medojevi}a da izmi{lja njegove
boravke u Crnoj Gori. Suboti} je kazao da
Medojevi} diè hajku protiv njega po
naredbi srbijanskih tajkuna Milana Beka i
Miroslava Mi{kovi}a, kojima je on pozaj -
mio 50 miliona eura a oni tim novcem
kupili Luku Beograd i dnevne novine
Ve~ernje novosti.
Uprkos tome {to, prema sopstvenim
rije~ima, nosi glavu u torbi jer se zamjera
najmo}nijim ljudima u regionu, zbog ~ega
je pro{log mjeseca u centru Podgorice i
fizi~ki bio napadnut, lider Pokreta za prom-
jene Neboj{a Medojevi} nesmanjenom
èstinom nastavlja da kritikuje vezu
crnogorske vlasti i srpsko-crnogorskog
kriminala.
[ARI], SUBOTI], \UKANOVI]
Ima mnogo pla}enih ubica koji su na
slobodi. Pla{imo se, jer \ukanovi} jednos-
tavno nema ideju kako da rije{i situaciju.
Podiè glas, unosi nervozu, tvrdi da su
napadi na kriminalce kojima je okruèn
zapravo napadi na dràvu.
Medojevi} i dalje tvrdi da su se Darko
[ari} i Stanko Suboti} Cane krili pro{le
nedjelje na @abljaku.
DVA OKA U GLAVI
Pi{e: MIRHA DEDI]
Najava crnogorskog premijera MILA UKANOVIA da e do kraja ove godine
napustiti premijersku poziciju ima pozadinu u posljednjim deavanjima na
crnogorsko-srbijanskoj poslovnoj, odnosno kriminalnoj sceni; za SB o
ukanovievim vezama sa najozloglaenijim regionalnim mafijaima govore
njegovi najradikalniji kritiari, opozicioni lider NEBOJA MEDOJEVI i
nekadanji ukanoviev ovjek od povjerenja RATKO KNEEVI
POSLJEDNJI DANI VLADIKE
MILA \UKANOVI]A
\ukanovi} ne}e preìvjeti optu`be da je pokrovitelj
narko-duhanskog kartela Darka [ari}a i Stanka Suboti}a
Na{i sagovornici smatraju da }e sudski
prosec protiv \ukanovi}a kad-tad biti
pokrenut, ali da }e on brojnim malverzaci-
jama poku{ati da izbjegne sudski spor
nakon povla~enja iz politike.
Sud u Napulju jo{ je 2002., a zatim
sud i antimafija{ko tuìla{tvo u Bariju
2006. pokrenuli procese protiv \ukanovi}a
kao, citiram, {efa zlo~ina~ke organizacije.
Oba procesa spojena su u jedan, a
\ukanovi} se pozvao na imunitet kao
predsjednik vlade dràve koja ima bilatera -
lni ugovor na tu temu sa Italijom. Tuìlac
[elzi ve} deset godina vodi istragu. On
ima 16 ormara dokumentacije i dokaza o
delovanju crnogorske kriminalne organi-
zacije. Dobio je sve izvode, pla}anja,
izve{taje s Kipra, iz Lihten{tajna... Istina,
\ukanovi} je prodajom Elektroprivrede
Berlusconiju poku{ao da obezbijedi sebi
za{titu, ali nije uspio. Pretpostavljam da
}e, kada ne bude imao taj imunitet, proces
biti nastavljen. Zato sumnjam da su
\ukanovi}eve namjere iskrene. Mislim da
}e zatraìti od parlamenta Crne Gore
zakonski akt koji }e njega i ~lanove nje-
gove najbliè familije amnestirati od bilo
kakvog sudskog progona. Volio bih da
vidim kako misli da se to izglasa, kaè za
na{ list Neboj{a Medojevi}.
SCENARIJ RASPLETA
ukanovi trai zakonske naine da
ne zavri u zatvoru

SRBIJANSKO-CRNOGORSKI TAJKUNSKI RAT
POLITI^KA KARIJERA
NA ZALASKU
Antimafija{ko tuìla{tvo u Italiji
pokrenulo proces protiv \ukanovi}a
kao {efa zlo~ina~ke organizacije
POLITI^KA KARIJERA
NA ZALASKU
Antimafija{ko tuìla{tvo u Italiji
pokrenulo proces protiv \ukanovi}a
kao {efa zlo~ina~ke organizacije
DVA OKA U GLAVI
Stanko Suboti} izjavio je da je u
[vajcarskoj podnio krivi~nu prijavu zbog
klevete protiv Ratka Kneèvi}a i
Neboj{e Medojevi}a. Kneèvi}, koji je
za ubistvo Ive Pukani}a, vlasnika
Nacionala, optuìo Stanka Suboti}a i
Mila \ukanovi}a i o tome svjedo~io na
@upanijskom sudu u Zagrebu, za na{ list
kaè da se \ukanovi} i njegovi tajkuni
sa crvenih Interpolovih potjernica nalaze
u velikoj panici jer }e nesumnjivo vrlo
brzo biti sudski procesuirani.
Nervoza u duhansko-kokainskom
kartelu \ukanovi}a i Suboti}a dostigla je
vrhunac, vidjelo se to u nervoznom
Suboti}evom nastupu u klasi~noj
namje{taljci beogradskog novinarskog
podzemlja kojem, naàlost to sada
mogu potvrditi, pripada i novinar televizi -
je B92 Jugoslav ]osi}.
Suboti} nije smio da se javi i odgov-
ori ni na jedan moj interviju do sada, ali
je u klasi~noj namje{taljci to uradio
Neboj{i Medojevi}u. Bilo bi mu naj-
pametnije da se iz jednog malog bud-
vanskog ili àblja~kog zaseoka, koji su u
toj televizijskoj namje{taljci nazvali
@eneva, vrati u Srbiju i po~ne da pri~a o
svojim nedjelima koje je po~inio na terio -
toriji te zemlje. Za mene je Suboti}
vi{estruki nalogodavac ubistva i ~ovek
koje je platio ubistvo Ive Pukani}a.
Reìm gospodina \ukanovi}a, koji je
mafija{ki partner Stanka Suboti}a, {to je
dokazano u optu`nici u Bariju, u velikoj
je krizi.
Televizijski nastup Stanka Suboti}a {amar je srbijanskom
pravosu|u i tamo{njim vlastima. \ukanovi} je sada u samrtnom
hropcu svoje otima~ke ideologije koja je doìvjela krah zadnjih
mjeseci i vu~e poteze o~ajnika. Ovim je, ako bolje malo razmislite,
izgorio svog klju~nog igra~a, sponzora i partnera u
kriminalu, {najdera Caneta Suboti}a. Kakva je priroda njihovih
odnosa, i do kakvih su iznosa i suma do{li ju~era{nji siromasi koji
nisu imali za po{teno odijelo i kravatu na po~etku vladavine i
otima~ine, najbolji su dokaz najnovija i ranija Suboti}eva javna
priznanja. Mislim da je svakome jasno da su, makar u Crnoj Gori,
seizmi~ke promjene na vidiku. Milan Beko i Miroslav Mi{kovi},
koliko ja znam, do ju~e su svirali u iste diple sa Milom i Canetom
Suboti}em. [ta se desilo me|u njima, to neka nam oni objasne.
Mislim da je na potezu srpsko pravosu|e, i narod Crne Gore.
Kneèvi} kaè da je prema njegovim saznanjima \ukanovi}
dobio nalog od SAD-a da ove godine raspi{e izbore u Crnoj Gori,
zbog ~ega je nedavno i najavio po -
vla~enje iz politike.
Iznu|e no priznanje o odlasku rezul-
tat je velikog medijskog, sudskog i
me|unarodnog pritiska koji u posljednjih
nekoliko mjeseci izbacuje na povr{inu
svu prljav{tinu jednog nakaradnog sis-
tema, simbioze dràve i kriminala koja
do sada nije vi|ena ni u na{em regionu
ni u Evropi. Na ~elu tog nakaradnog sis-
tema je, naravno, \ukanovi}. Sve
dràve na svijetu imale su kriminal i
mafije, ali nikada se do sada nije desilo
da je mafija vladala dràvom, njenom
policijom, tajnom slu`bom i dràvnim
medijima, kao {to je to sada slu~aj u
Crnoj Gori. To je ono {to su okruènje u
regionu i svijet prepoznali kao najve}u
opasnost po dalju dinamiku politi~kih
procesa i bezbjednost svih. \ukanovi} je
od 1995./96. godine direktno upravljao
procesima kriminalne sadrìne par
excellance koji su stvorili organizovanu
mafija{ku strukturu koja se institucional-
izovala u Crnoj Gori. Njena svrha bila je
odràvanje tog sistema na vlasti, kao i
\ukanovi}eve li~ne materijalne dobiti.
Da je upravo on {ef crnogorske mafije,
misle tuìoci u Napulju i Bariju, kao i
dràvni tuìlac [vajcarske u Bernu. Na
tragu su mu vjerovatno jo{ neki tuìoci,
jer je njegova mafija pruìla pipke svuda, ali
su oni koje pominjem sve to adekvatno
dokumentovali.
Na koncu, Kneèvi} tvrdi da su Sje -
dinjene Dràve uskratile \ukanovi}u dalju
politi~ku podr{ku. Naime, otkrivanjem narkokartela iz Crne Gore, koji
je robu nabavljao od mafija{ke organizacije FARC iz Kolumbije,
\ukanovi} je pre{ao prag tolerancije zvani~nog Washingtona.
Poslije ogromnog broja sastanaka koje smo gospodin
Neboj{a Medojevi} i ja imali nedavno u SAD-u, zajedno ili
ponaosob, mogu vam re}i - SAD èle da vide funkcionalnu
demokratiju na djelu u Crnoj Gori, siguran i stabilan region
zapadnog Balkana koji treba primiti u NATO i EU. Spoj organizo-
vanog kriminala i institucija crnogorske dràve, jasno je, najve}a
su prepreka tome. \ukanovi}u je u SAD-u sugerisano da ne moè
da bira nasljednika kako on ho}e i da bi izbori na svim nivoima bili
dobro re{enje. Naravno, ti izbori bi morali biti pod me|unarodnom
kontrolom i bez u~e{}a prljavog novca kokainske i duvanske mafi-
je, te bez u~e{}a vatrene mo}i pritiska istih. Ako to bude mogu}e,
opozicija koja predstavlja vi{e od dvije tre}ine bira~kog tjela u
Crnoj Gori odnije}e sigurnu i ubjedljivu pobjedu.
RATKO KNE@EVI], NAJ@E[]I \UKANOVI]EV KUM ZA SB
Visoki ameriki dunosnici rekli su mi da vie nee
tititi balkanskog mafijakog bossa Mila ukanovia
KO JE UBIO PUKANI]A
Biznismen Ratko Kneèvi} svjedo~io je o
umije{anosti \ukanovi}a i Suboti}a u ubistvo Ive
Pukani}a
Vjerujem da su moje informacije bile
ta~ne. Logika funkcionisanja organizo-
vanog kriminala je takva. Za Mila
\ukanovi}a bi bilo vrlo opasno da se [ari}
i Suboti}, njegovi prijatelji i saradnici, sada
{etkaju po Evropi. Bolje je ovako, da su mu
na oku. Prema mojim informacijama, oni se
ne nalaze dobrovoljno u Crnoj Gori. Morali
su da se vrate jer se \ukanovi} pla{i nji-
hovog svjedo~enja, isti~e on.
Na{ sagovornik tvrdi da }e se u nared-
nim danima rasvijetliti veza Suboti}a sa
Darkom [ari}em, osumnji~enim za {verc
2,7 tona kokaina. Optu`nica protiv
Suboti}a, prema njegovim informacijama,
mogla bi biti pro{irena, prije svega, za
pranje para, ali i za organizovani kriminal.
Medojevi}eve informacije govore da se oko
Suboti}a steè obru~, da je u toku pro{irenje
optu`nice za Suboti}a za djela ka`njiva i u
[vajcarskoj i da zato on pokazuje znake
panike. Ali i da je pani~no javno istupanje
\ukanovi}evog tajkuna ustvari poruka za
predsjednika Srbije Borisa Tadi}a.
CANETOVA PORUKA BORISU TADI]U
Suboti} je o~igledno iskoristio svoju
posljednju priliku da preko medija po{alje
poruku vrhu Srbije i Borisu Tadi}u, da }e
se, ako pro{ire optu`nicu protiv njega,
braniti svim sredstvima. Ali, ne znam kako,
pravno ili na neki drugi na~in. Nikakvih
veza nemam sa privatizacijom luke
Beograd i Ve~ernjih novosti, a pitanje je
odakle licu sa Interpolove potjernice,
Suboti}u, 50 miliona eura koje pominje da
mu se duguju srbijanski tajkuni Mi{kovi} i
Beko. Ovo je bila ozbiljna prijete}a poruka
Tadi}u, da upozori da ne nastavljaju akciju
protiv njega. Mene je Suboti} usput oblatio
i tako ispunio nalog Mila \ukanovi}a.
Zapravo se radi o te{koj neistini da imam
bilo kakve komercijalne, lobisti~ke i finan-
sijske aran`mane s bilo kim u Srbiji i Crnoj
Gori. Ono o ~emu ja govorim jeste organi-
zovani kriminal u Crnoj Gori, o dokaznom
postupku koji deset godina sprovodi itali-
janski tuìlac \uzepe [elzi, kao i o 16 met-
alnih ormara punih dokumentacije o pos-
tupku protiv duhanske mafije. Govorim o
dijelu dokaza koje sam dobio o Suboti}u o
izno{enju gotovine iz Crne Gore, prilikom
{verca cigareta i pranja novca, tvrdi
Medojevi}.
41
SRBIJANSKO-CRNOGORSKI TAJKUNSKI RAT
U Crnoj Gori nedavno je stvorena
koalicija opozicionih partija s namjerom
da sru{e vlast u Crnoj Gori. Medojevi}
kaè da }e u toku ove nedelje pozvati
zemlje EU-a da se direktno uklju~e u
mirnu smjenu vlasti u Crnoj Gori, nakon
~ega bi se formirala prelazna vlada.
Ukoliko crnogorski reìm krene u repre-
siju i nasilje, Medojevi} kaè da }e poz-
vati nezadovoljni crnogorski narod na
ulice. Ako \ukanovi} krene u represi-
ju, ne}emo sjediti skr{tenih ruku dok
nas on {ikanira. Pozva}emo narod na
ulicu! Sve je na njemu.
DE[AVANJE NARODA, PONOVO
ukanovia e sruiti ulica koja
ga je stvorila
KOMPROMITUJU]E
PRIJATELJSTVO
Nakon informacija o
vezama \ukanovi}a sa
Stankom Suboti}em i
Darkom [ari}em,
balkanskim narkobossom,
zvani~ni Washington
uskratio podr{ku
\ukanovi}u
BESKOMPROMISNI
PROTIVNIK \UKANOVI]A
Neboj{a Medojevi}, lider
Pokreta za promjene, sa
nasmanjenom èstinom kritikuje
veze premijera \ukanovi}a
sa srpsko-crnogorskim
kriminalnim miljeom
BESKOMPROMISNI
PROTIVNIK \UKANOVI]A
Neboj{a Medojevi}, lider
Pokreta za promjene, sa
nasmanjenom èstinom kritikuje
veze premijera \ukanovi}a
sa srpsko-crnogorskim
kriminalnim miljeom

EVROPSKA
OZNAKA BA[TINE
Sa namjerom da promovira mjesta koja
imaju ulogu u zajedni~koj kulturi i povi-
jesti moderne Evrope, EU je pokrenuo
novu incijativu o uspostavi evropske
oznake ba{tine. Ona se temelji na inici-
jativi iz 2006., kojoj se tada priklju~ilo
17 zemalja EU-a i [vicarska. Po toj
postoje}oj shemi, 64 mjesta u 18
zemalja dobilo je evropsku oznaku
nakon {to su ih kandidirale vlade
zemalja sudionica. Oznaku su tako
dobili poljsko brodogradili{te Gdanjsk,
kao mjesto gdje je po~elo ru{enje
komunizma u isto~noj Evropi, kao i
ku}a Roberta Schumana, nekada{njeg
francuskog ministra, koji se smatra jed-
nim od utemeljitelja dana{njeg EU-a.
Evropska komisija je podràla ovu inici-
jativu koja bi sada trebala biti pro{irena
na ~itavu Uniju, a svaka zemlja ~lanica
imat }e pravo kandidirati dva mjesta
svake godine. Novi plan bit }e dan na
usvajanje Evropskom parlamentu i
Vije}u, i ako ga oni odobre, mogao bi
stupiti na snagu 2011. ili 2012. godine.
FUELE POSJETIO
ZAPADNI BALKAN
Povjerenik Evropske unije za pro{irenje
[tefan Fuele izjavio je, uo~i svoje
ovosedmi~ne posjete regiji, da }e se
svim silama truditi da zapadni Balkan
dobije podr{ku i smjernice na svom
putu ka EU. Povjerenik EU-a za
pro{irenje ove je sedmice bio na turneji
po zemljama zapadnog Balkana i
Turskoj, koju je posjetio po~etkom sed-
mice, a nakon toga obi{ao je Srbiju i
Crnu Goru. U Bosnu i Hercegovinu
Fuele dolazi dan poslije zaklju~enja
ovog broja SB-a, a potom }e posjetiti
Kosovo i Albaniju.
EVROPA, ODMAH
C
atherine Ashton, visoka predstavnica
za vanjsku politiku i sigurnost EU-a,
zatraìla je nedavno od Evropskog
parlamenta vi{e razumijevanja i strpljenja
oko uspostave i izgradnje evropske diplo-
matske slu`be, koja bi trebala brojati tri hiljade
diplomata i oko pet hiljada slu`benika.
Ova tema, o~igledno, postaje sve va`nija
unutar EU-a. Prema pisanju Gua rdiana,
njema~ke i francuske diplomate su izrazile
nezadovoljstvo prioritetima koji su pred-
stavljeni od strane Ashtonove, jer postoji
zabrinutost da }e nekoliko va`nih poslova u
novoj evropskoj diplomatskoj slu`bi biti u
nadle`nosti diplomata iz Britanije. Tjednik
Spiegel navodi izjavu glasnogovornika
njema~kog ministra inostranih poslova da
ukoliko èle da funkci oni{e valjano,
zvani~nici Evropske slu`be spoljnih poslo-
va moraju predstavljati ~lanice EU-a prema
njihovoj geografskoj srazmjeri. Evropska
komisija ima 1.657 slu`be nika diplo-
Iskuenja evropske diplomacije
Kako e biti oblikovana budua evropska diplomatska
sluba, te koliko e svaka lanica biti u njoj
zastupljena, tema je o kojoj se sve vie govori u
zemljama Evropske unije
[tefan Fuele
NOVA PRAVILA ZA
ZAPO[LJAVANJE U
INSTITUCIJAMA EU-a
Evropski ured za odabir osoblja (EPSO)
uskoro uvodi novi na~in izbora
zaposlenika u evropskim institucijama u
kojem }e se ve}i naglasak staviti na
sposobnost za obavljanje odre|enog
posla umjesto pukog poznavanja
~injenica o EU, najavljeno je pro{le
sedmice u Briselu. Novi postupak
provodit }e se samo u dvije etape: u
prvoj etapi putem ra~unala provest }e
se testiranje za predizbor kandidata, a
nakon toga kandidati koji zadovolje bit
}e pozvani u Brisel na dodatno testi-
ranje, koje }e sada trajati cijeli dan
umjesto dosada{njih intervjua koji su
trajali po pola sata ili kra}e. Cijeli postu-
pak po novim pravilima trajat }e izme|u
5 i 9 mjeseci, dok je do sada to znalo
trajati i do dvije godine.
IZBORNI PORAZ
SARKOZYJEVE
STRANKE
Vladaju}a francuska koalicija desnog
centra pretrpjela je pro{le nedjelje
poraz u prvom krugu francuskih lokalnih
izbora, izvijestila je francuska TV
France 2. Prema prvim procjenama,
socijalisti su osvojili 30 posto glasova a
Sarkozyjev UMP 26,7 posto. Predvi|a
se da bi drugi krug izbora zakazan za
21.3. mogao donijeti trijumf za ~elnicu
Socijalisti~ke stranke Martine Aubry
koja je uspjela kod glasa~a vratiti vjeru
u svoju stranku koju vodi od novembra
2008. godine.
matske slu`be, koji }e automatski biti
prevedeni u novostvorenu strukturu dok se
u nju postepeno budu uklju~ivali pred-
stavnici zemalja ~lanica. S druge strane,
samo 117 slu`benika Evropske komisije
dolazi iz novih zemalja EU-a. Zemlje tzv.
Vi{egradske grupe pozvale su vode}e zeml-
je EU-a da novim ~lanicama ustupe mjesta
u Evropskoj slu`bi za spoljne poslove jer u
suprotnom nedovoljna involviranost
(nekih ~lanica) u formulisanje i realizaciju
politike moè ih natjerati da izgube
interesovanje za me|unarodnu politiku EU-a,
pa ~ak i dovesti do raskoraka izme|u poli-
tike EU-a i politike odre|enih dràva,
kako je navedeno u njihovom neformalnom
saop{tenju krajem pro{log mjeseca, o
kojem ovih dana pi{u evropski mediji. Da
zemlje ove grupe itekako imaju razloga
vjerovati u svoj uticaj u Briselu, govori i to
da }e ona do 2014. godine grupa imati u
Uniji isto onoliko glasova koliko Njema~ka
i Francuska zajedno. S druge strane, ovih se
dana razgovaralo i o tome kako najbolje
iskoristiti 27 ministara vanjskih poslova,
koji su u novom institucionalnom ustroju
EU-a uvedenom Lisa bonskim ugovorom
potisnuti u drugi plan. Zbog toga je finski
ministar vanjskih poslova Alexander Stubb
pozvao {estero svojih evropskih kolega
(ministre Francuske, [panije, Italije,
Estonije, [vedske, Finske) te turskog min-
istra vanjskih poslova na neformalni sas-
tanak u Laponiji o vanjs kopoliti~koj strate-
giji i mogu}im budu}im zada}ama evrop-
skih ministara vanjskih poslova. Uo~i sas-
tanka, koji je trajao otprilike {est sati, Stubb
je novinarima izjavio da mnogi od njegov-
ih kolega prolaze kroz svojevrsnu egzisten-
cijalnu krizu, te da su pomalo razo~arani
{to vi{e ne sudjeluju na sastancima
Evropskog vije}a. On je, na sastanku u
Finskoj, predloìo da EU ministre vanjskih
poslova koristi kao posebne politi~ke iza-
slanike u raznim kriznim situacijama.
(D. Savi})
UPOZORENJE S ISTOKA
EVROPE: Viegradska
grupa zemalja - Maarska,
eka, Slovaka i Poljska -
nedavno je poruila da e
bojkotirati uspostavu nove
evropske diplomatske
slube ako ne dobiju
potenu podjelu dunosti,
temeljenu na geografskoj
srazmjeri svake od
zemalja koje e initi
diplomatsku mreu EU-a
PORUKA ZA EVROPSKE
PARLAMENTARCE
Catherine Ashton, visoka predstavnica za
vanjsku politiku i sigurnost EU-a, zatraìla
je nedavno od Evropskog parlamenta vi{e
razumijevanja i strpljenja oko uspostave i
izgradnje evropske diplomatske slu`be
PORUKA ZA EVROPSKE
PARLAMENTARCE
Catherine Ashton, visoka predstavnica za
vanjsku politiku i sigurnost EU-a, zatraìla
je nedavno od Evropskog parlamenta vi{e
razumijevanja i strpljenja oko uspostave i
izgradnje evropske diplomatske slu`be
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
Martine
Aubry
BUSINESS
Promjene na listi top deset kompanija
Serija ekonomskih foruma
Povoljan trend bankarske industrije
Prognoze Be~kog instituta
Rang-lista deset najprofitabilnijih kom-
panija u BiH za 2009. godinu prili~no }e se
razlikovati od liste iz prethodne godine. To
se prvenstveno odnosi na ~elo liste, gdje je
prvi put nakon rata dospjela jedna kom-
panija iz elektroenergetskog sektora. Mada
poslovni izvje{taji kompanija jo{ nisu
kompletirani, od ranije su poznate prve
dvije pozicije koje suvereno drè dva
telekom operatera. Kao i nekoliko prethod-
nih godina, prvu poziciju na top listi
najprofitabilnijih kompanija ~vrsto drì
BH Telecom, ~ija je pro{logodi{nja neto
dobit prema{ila 160 miliona KM. Na dru-
gom mjestu ponovo je M:tel s ostvarenim
neto profitom od 102 miliona KM. U
odnosu na godinu ranije, razlika izme|u
prvoplasirane i drugoplasirane kompanije
ne{to je pove}ana, zbog pada profita
M:tela od oko 14 posto, dok je profit BH
Telecoma blago porastao.
Pri put nakon rata u sam vrh liste
najprofitabilnijih kompanija dospjela je
Elektroprivreda BiH s ostvarenim neto
profitom od oko 62 miliona KM. Neto
profit EPBiH u samo godinu dana uve}an
je za preko 25 posto, {to je rezultat iznim-
no unosnih izvoznih aran`mana na kojima
je EPBiH uve}ala ukupnu bruto dobit za
oko 250 miliona KM.
I druge dvije elektroprivredne kom-
panije, EPRS i EP HZHB, zabiljeìle su
solidne poslovne rezultate, osobito EP
HZHB, ~iji je neto profit prema{io 23 mili -
ona KM.
Ostatak liste uglavnom je ostao
nepromijenjen, s izuzetkom Aluminijskog
kombinata Mostar i zeni~kog Arcelor
Mittala, koji su ispali s liste top 10, {to
je posljedica drasti~nog pada cijena alu-
minija i èljeza na svjetskoj berzi metala.
Me|u kompanijama koje su osjetno
pove}al e profi t abi l nost nal azi se
Bosnalijek, s neto prihodom od oko 9 mili -
ona KM, {to je 11 posto vi{e nego godinu
ranije.
Zanimljiv je podatak da su dvije od tri
najprofitabilnije kompanije u ve}inskom
dràvnom vlasni{tvu (BH Telecom i
Elektroprivreda BiH) {to prili~no rela-
tivizira rasprostranjenu tezu o dràvi kao
lo{em doma}inu.
Najava
preokreta
ekonomskih
trendova
Cijela serija ekonomskih foruma, koja
je krenula prije nekoliko sedmica u
Sarajevu a nastavljena u Be~u, okon~at }e
se 18. marta na zavr{nom Energetskom
forumu, odnosno 6. aprila na Investici -
onom forumu, tako|er u Sarajevu. Na svim
odrànim i forumima koji }e se tek odràti,
dominiraju dvije teme - cestogradnja i
energetski sektor. Ova je tema dominirala i
na Ekonomskom forumu o privatno-
javnom partnerstvu koji je nedavno orga-
nizirala Misija Evropske komisije u BiH,
potom na Ekonomskom forumu u organi-
zaciji Unije poslodavaca, a pogotovo je
dominirala na upravo okon~anom In -
vesticionom forumu u Be~u. Sa svih
skupova odaslane su skoro identi~ne
poruke: BiH moè u kratkom vremenu
preokrenuti negativne ekonomske trendove
ako pokrene zna~ajnije investicije u ces-
togradnji i energetskom sektoru.
Investicije u cestogradnji za sada su
puno izvjesnije, budu}i da je ranije ugovo -
ren kreditni aran`man od preko 500 mili -
ona eura (EBRD, EIB, KIA) za izgradnju
~etiri dionice autoceste na koridoru 5C. U
me|uvremenu su otklonjene i politi~ko-
administrativne prepreke i s po~etkom
gra|evinske sezone otvorit }e se najmanje
~etiri velika gradili{ta s preko 8.000
gra|evinskih radnika.
U energetskom sektoru stvari su puno
kompliciranije. Za sada je izvjesna samo
izgradnja HE Vranduk koju finansira
Elektroprivreda BiH (oko 100 miliona
KM), dok }e izgradnji svih ostalih energet-
skih objekata, prije svih TE Tuzla, TE
Kongora, TE Kakanj (ukupna investicija
preko 3 milijarde KM) zavisiti od odziva
inostranih investitora na javni poziv koji }e
biti objavljen 21. marta. Istina, EPBiH bila
je spremna iz vlastitih izvora finansirati
izgradnju jo{ jedne elektrane - HE
Ustikolina (tako|er oko 100 miliona KM),
no ta je investicija za sada neizvjesna zbog
protivljenja tamo{njih ekolo{kih i ri -
bolovnih udruènja.
Investiciona slika u energetskom sek-
toru bit }e puno jasnija nakon 18. marta,
poslije odràvanja Energetskog foruma na
kojem }e se testirati interes inostranih
investitora.
Najprofitabilniji telekomi i
elektroprivrede
Priredio: ASIM METILJEVI]
USPJEH UPRKOS RECESIJI
Najprofitabilnije kompanije u BiH
ostvarile su odli~ne poslovne rezultate
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
i
~
i
}
Ukupna zaduènost svih sektora u BiH ve}a je od ukupnih
depozita za oko 1,5 milijardi KM, {to je iznena|uju}e dobar rezultat
s obzirom na dubinu ekonomske krize u BiH. Prema podacima
Centralne banke BiH, ukupna zaduènost svih sektora (privreda,
stanovni{tvo, institucije) dostigla je iznos od 13,56 milijardi KM,
dok su svi depoziti navedenih sektora prema{ili iznos od 12 milijardi
KM. Ukupna zaduènost stanovni{tva na kraju 2009. godine popela
se na 6,3 milijarde KM, dok su {tedni ulozi stanovni{tva dostigli iznos
od 5,6 milijardi KM. Glavnina zaduènosti, ali i {tednih depozita
odnosi se na Federaciju BiH. Naime, ukupna zaduènost gra|ana RS-a
iznosi 1,48 milijardi KM, dok su {tedni depoziti skoro 400 miliona
manji, i trenutno iznose 1,1 milijardu KM.
U protekloj godini kreditna aktivnost banaka bila je ne{to
restriktivnija, {to je izravno uticalo na pad kreditne zaduènosti
svih sektora, uz istovremeni vrlo blagi rast depozita.
Zabrinjava me|utim ~injenica da je pove}ana stopa tzv.
rizi~nih kreditnih plasmana, tj. kredita koji se neredovno servisi-
raju. Raniji procenat ovih kredita bio je vrlo nizak, ispod 2 posto,
no u protekloj godini procenat rizo~nih krediti popeo se na 3,3
posto a pred kraj godine na blizu 5 posto.
Zaduenost pada, tednja raste
Oporavak ekonomije dràva Balkana desit }e
se tek naredne godine, prognoziraju ekonomski
analiti~ari Be~kog instituta za me|unarodne
ekonomske studije. U 2010. godini bruto doma}i
proizvod past }e za 1 posto a tek naredne godine
mogao bi porasti u rasponu od 1 do 2 posto.
Ekonomski
oporavak
regije 2011.
godine
PAD KREDITNE
AKTIVNOSTI
U protekloj godini
bankarski krediti su
smanjeni za 404 miliona KM
PAD KREDITNE
AKTIVNOSTI
U protekloj godini
bankarski krediti su
smanjeni za 404 miliona KM
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
ÊTNI^KA POKAZNA VJE@BA
U mjestu Undrulje kod Viegrada 13. marta 1946. pripadnici OZNA-e uhapsili su
etnikog generala iz Drugog svjetskog rata a kasnije osuenika za ratni zloin
Dragoljuba Drau Mihailovia i ubili lanove njegove pratnje. Reporteri Slobodne
Bosne prisustvovali su jezivom obiljeavanju 64. godinjice od njegovog
hapenja na kojem su se okupili ravnogorci iz svih srpskih zemalja
obueni u etnike uniforme
[EST STOTINA ÊTNIKA
NA SEBI SVOJSTVEN NAÎN
OPLAKALO ÎÂ DRA@U
S
rpskom rodu nema izbavljenja
dok i posljednji komunista ne
izdahne!, odjekuju Undruljama
kod Vi{egrada rije~i duhovnika
Ravnogorskog pokreta Rajka
Cvjetkovi}a, dok ga oko 600 ravnogoraca
pa`ljivo slu{a. Centralno mjesto ispred
Narodnog doma koji grade ravnogorci i
crkve Svetog oca Nikolaja zauzima postro-
jena ~eta ~etnika u crnim uniformama sa
kokardama na {ajka~ama/{ubarama. Ve }ina
gostiju tako|er je u uniformama, sa
{ajka~ama ili {ubarama na glavi, a ~etni~ka
obilje`ja nose ~ak i mala djeca. îni vam se
da ste usred Bitke na Neretvi, na pogre -
{noj strani, naravno.
Prvi, po~asni red pored ~ete ~etnika
zauzimaju Jovo Vukelji}, predsjednik
Ravnogorskog pokreta Srbije, Crne Gore,
otad`bine Srpske i dijaspore i vojvoda
Pi{e: ALMIR PANJETA
Foto: MARIO ILIÎ]
Mi smo srbo~etni~ka elita, i zato
smo iz naziva pokreta izbacili rije~
~etni~ki da se vidi da mi nismo
obi~ni, ve} Draìni ~etnici!
NADRA@IVANJE VI[EGRADA
ÊTNI^KI
URANAK KOD
VI[EGRADA
Sljedbenici
ravnogorskog
|enerala Draè
Mihailovi}a
tradicionalno se
okupljaju u selu
Undrulje, na mjestu
na kojem je
1945. godine
on uhap{en
HODOÂ[]E DO ÎÎNOG
POSLJEDNJEG UTOÎ[TA
Nekoliko stotina uniformiranih
ravnogoraca mar{iralo je u
vojni~kom stroju
Mileta Pavi~evi}. Mileta je poznat i pod

nadimkom Srpski î~a a osim zbog svojih
aktivnosti, respekt me|u ravnogorcima
uìva i zbog fizi~ke sli~nosti sa idolom
pokreta ~etni~kim |eneralom iz Drugog
svjetskog rata Dragoljubom Draòm
Mihailovi}em, ~ija se godi{njica mu~kog
hap{enja od strane komunisti~kih bandi i
doma}ih veleizdajnika obiljeàva u
Undruljama, mjestu u kojem je uhap{en 13.
marta 1946., a njegovi vjerni pratioci ubi-
jeni. Draà je osu|en za ratne zlo~ine i
strijeljan u julu 1946. na Adi Ciganliji, a
ravnogorci i danas tragaju za njegovim kos-
tima. Dok ih ne na|u, ostaje im Draèvina.
DRA@INA DUHOVNA VOJSKA
Na mjestu Draìnog hap{enja danas je
spomen - plo~a, a u blizini su i grobovi nje-
govih pratilaca majora Dragi{e Vasiljevi}a,
Nikole Majstorovi}a i Dragi{e Kova~a.
Ravnogorci su mjesto preimenovali i sada
ga zovu Draèvina.
- \enerale, tvoja duhovna vojska je
ovdje, ovdje su unuci tvojih saboraca -
obra}a se duhovnik Cvjetkovi} bisti Draè
Mihailovi}a koja je, prije nego {to je done-
sena u Undrulje, bila u Br~kom, pa se
okre}e okupljenima:
Meni se sino} î~a Draà javio u san.
Kaè mi: reci djeci neka se ne pla{e {to
dolaze teà vremena. Mi danas ovdje
najprije ljubimo î~a Draù, onda ljubimo i
onog guslara iz Hercegovine, ali ne zato {to
on ima najve}u ili najljep{u bradu ovdje,
ve} zato {to ima najvi{e djece. Ljubimo i
ovog tu {to mu na kameri pi{e FTV i pozi-
vamo ga da ne ode odmah nego da ostane
na ru~ku, trpezi ljubavi jer je ovo ku}a
doma}inska, a i posti se, nema svinjetine,
govori u {aljivom tonu Cvjetkovi}, iako na
skupu nema kamermana Federalne televizije
ve} se radi o kamermanu RTRS-a. I drugi
mediji su poslali lokalne dopisnike iz
Vi{egrada, koliko smo mogli primijetiti
na{a ekipa je bila jedina iz FBiH.
U Federaciji }e re}i: eno opet ~etnika u
Draèvini, jer oni sve Srbe zovu ~etnicima. A
mi smo srbo~etni~ka elita, i zato smo iz nazi-
va pokreta izbacili rije~ ~etni~ki da se vidi
da mi nismo obi~ni ve} Draìni ~etnici!
Neupu}ene mi zbunjujemo {to umjesto da
slavimo tri najve}a ìva ~etnika Radovana,
Ratka i Vojislava, barem tako amidìnica
Karla iz Haga kaè, mi smo se uhvatili ~i~a
Draè, klik}e Cvjetkovi} dok okupljeni sa
odu{evljenjem slu{aju propo vijed koju drì
nakon odrànog parastosa Draì Mihailovi}u.
Cvjetkovi} je jo{ poèlio da se ra|aju zdrava
srp~ad umjesto komunisti~ke kopiladi.
48
Poseban dio propovijedi duhovnika
Ravnogorskog pokreta Cvjetkovi}a bio je
posve}en i Ejupu Gani}u:
Ovih dana digla se pra{ina oko
Gani}ija. Mi ravnogorci u optu`nici
dodajemo sljede}e i pitamo ga: Kako je
mogao da po ro|enju bude Srbin, u
zagradi ~itaj ~etnik, po ubje|enju
komunista, po nacionalnosti Jugo -
sloven, i jo{ profesor, obrazovan ~o -
vjek, i kao takav stane rame uz rame
vehabiji Aliji Izetbegovi}u? Eto kako
izgleda ra{~e re~eno unakaèna jedna
li~nost koja je preko 30 godina dojila
mlijeko bezbo `ni~ke komunisti~ke ide-
ologije. Svi Bo{njaci ustali da ga
odbrane i opet sagledavaju posljedice,
a ne uzroke. Vidi se da su od nas
nastali, ne samo {to pri~aju na{im
jezikom nego ~ine i ponavljaju iste
gre{ke kao mi Srbi, kazao je Cvjetkovi}
u nadahnutom govoru, dodav{i kako }e
Bo{njaci za 50-ak godina usred Sarajeva
di}i spomenik Fikretu Abdi}u pored kojeg
}e stajati i àliti {to je njegova ideja o
o~uvanju BiH propala:
Oni umjesto da slu{aju i vole
svoga babu Fikreta, oni ga predado{e
usta{ama i za gospodare uze{e Ashdo -
wna, Laj~aka, Inzka...
BO[NJACI IZME\U BABE I EJUPA
Umjesto da sluaju i vole svog
babu Fikreta, Bonjaci ga
predadoe ustaama
Neupu}ene mi zbunjujemo {to umjesto da slavimo tri najve}a ìva ~etnika Radovana, R
PRILIKA ZA
PATRIOTRSKI BIZNIS
Suveniri sa Draìnim likom
preplavili su sve {tandove
PRILIKA ZA
PATRIOTRSKI BIZNIS
Suveniri sa Draìnim likom
preplavili su sve {tandove
@IVI CRNOGORSKI
DRA@A
Vojvoda Mileta
Pavi~evi}
Prije parastosa, kolona ravnogoraca i{la

je u obli`nji {umarak i odràla pomen i na
spomen - plo~i na kojoj je pogre{no
napisano Draìno prezime pi{e
Mihajlovi}. Poslije Cvjetkovi}a, redaju se
govori doma}ina iz Ravnogorskog pokreta
Vi{egrad, gostiju iz Crne Gore ~iji pred-
stavnik okupljene pozdravlja sa dragi
~etnici i ~etniku{e, i gostiju iz Beograda.
O zlo~inima koje su Draà i njegovi ~etni-
ci po~inili, nije bilo rije~i. Izveden je i kul-
turno-umjetni~ki program u kojem su
~etnici iz Kraljeva izveli prigodnu
duhovnu pjesmu posve}enu Draì. Gosti iz
Beograda najavili su kako }e ~im zavr{i
post, nakon Vaskrsa, krenuti u intenzivno
traganje za kostima Draè Mihailovi}a.
DRA@EVINA JE UNDERGROUND,
RAVNA GORA MAINSTREAM
Mi }emo obiljeìti mjesto i na Adi
Ciganliji gdje je Draà ubijen, i Ada
Ciganlija se vi{e ne}e zvati tako ve} }e
se zvati Draìno ostrvo, kazao je Dra{ko
Stoisavljevi}, generalni sekretar Ravno -
gorskog pokreta Centralne otad`binske
uprave iz Beograda. Dodao je i kako je
~etnicima danas lak{e govoriti o Draì i
provoditi svoje aktivnosti ovdje, na ovim
okupiranim teritorijama, nego u Beo -
gradskom pa{aluku. Najvi{e nego -
dovanja izazvao je svaki pomen naro-
dnog heroja Jove Kapi~i}a, potpukovni-
ka OZNA-e koji je u~estvovao u
Draìnom hap{enju.
- E, Kapi~i}u, Kapi~i}u... - govori jedan
od prisutnih sa {ubarom odmahuju}i
glavom dok govornici sipaju drvlje i
kamenje na ~ovjeka kojeg smatraju najod-
govornijim za Draìno hap{enje.
Kako su se istovremeno obavljali i
parastos i obiljeàvanje tu`ne godi{njice,
preko razglasa su pu{tali samo prigodne
~etni~ke pjesme u slavu Draè Mihailovi}a,
naj~e{}e najpopularniju i omiljenu pjesmu
direktora RTRS-a Dragana Davidovi}a
Spremte se, spremte ~etnici. Webmaster
i portparol Pokreta Bojan kaè nam kako
gozba ne}e biti bogata i zbog predva -
skr{njeg posta, pa }e se sluìti grah, pita i
riba. Bojan, s crnom {ajka~om i kokardom
na glavi, kaè nam kako niko ne bi trebao
vidjeti bilo {ta lo{e u okupljanju u
Undruljama. Dotakao se i fudbala:
Vidi{ da se ovdje ni{ta lo{e ne de{ava.
Recimo, ja kad god ne igra u isto vrijeme sa
Srbijom, volim pogledati reprezentaciju
BiH, i navijam za njih protiv svakoga osim
protiv Srbije. Nedavno smo bili u kafi}u,
bilo je i muslimana, i kaèm ja ovima: pre-
bacite da vidimo kako igra Bosna, dok
Srbija ne po~ne.
Okupljanje u Undruljama me|u ravno-
gorcima zauzima posebno mjesto na koje
dolaze pravi znalci i po{tovatelji lika&djela
Draè Mihailovi}a, dok su okupljanja poput
Ravne Gore vi{e revijalnog karaktera.
Vojvoda Mileta Pavi~evi} kaè da je za
njega Draèvina centar svega, a Draà
najpozitivnija istorijska li~nost. Razgovor sa
ravnogorcima o zlo~inima koje su za vrijeme
Drugog svjetskog rata nad muslimanima,
Hrvatima i Srbima neistomi{ljenicima
po~inili ~etnici Draè Mihailovi}a nemogu}
je, jer oni u sve to jednostavno ne vjeruju i
imaju svoju viziju pro{losti.
Da je kruna pobijedila, svima bi nam
bilo bolje. I muslimanima, i Hrvatima, a
najbolje nama Srbima. Broz je bio najgori,
a podvala i la` je to da je Draà bio
zlo~inac, pri~a nam Mileta nakon obavlj e -
nog parastosa, a njegov prijatelj u ~etni~koj
uniformi se uklju~uje u razgovor:
Nemamo mi ni{ta protiv muslimana, i
muslimani su se borili uz Draù. Raspitajte
se malo o tome ko su bili Alija Konjhodì}
i Mustafa Mulali}. Mi smo imali ~etiri
divizije muslimanske policije.
Mileta je iz Crne Gore. Osim ideologije,
sa Draòm dijeli i izgled: okrugle nao~ale
mihailovi}ke, sijeda brada, karakteristi~na
{ajka~a i lula u lijevoj ruci. Isti Draà.
Ja sam prije 20 godina u~estvovao u
ru{enju crnogorske vlasti! Bio sam do rata
gazda, vozio mercedesa po kojem sam bio
poznat, a onda sam sve uloìo u oslobo|enje
i ujedinjenje svih srpskih zemalja. Danas
nemam materijalnog bogatstva, ali zato
imam ljude koji me cijene i po{tuju zbog
svega {to sam radio i {to radim. Meni je
narod dodijelio titulu vojvode, pri~a nam
Mileta, dodaju}i kako je potpuno nezado-
voljan dana{njom vla{}u u Crnoj Gori.
Predsjednik Ravnogorskog pokreta
Srbije, Crne Gore, otad`bine Srpske i dijas-
pore Jovo Vukelji} kaè nam kako je on
generalno nezadovoljan srpskom poli-
tikom. U govoru pored spomen-plo~e na
mjestu Draìnog hap{enja kazao je kako
ravnogorci poru~uju srpskim politi~arima
da napuste Sarajevo i do|u u Banju Luku i
na Pale, te kako se oni protive ulasku u
NATO pakt, ali i EU ako }e to zna~iti
predaju Kosova.
NADRA@IVANJE VI[EGRADA
Ratka i Vojislava, barem tako amidìnica Karla iz Haga kaè, mi smo se uhvatili ~i~a Draè
OSMI[LJEN KULTURNI I VJERSKO-VOJNI PROGRAM
Ravnogorci su pjevali, molili se Bogu - pucanje je izostalo
Kada vidimo kakva se politika vodi u

Srbiji i da su tamo{nji politi~ari spremni
izdati sve ideale da bi u{li u NATO i EU,
nama kao jedina opcija ostaje nezavisnost
Republike Srpske kako bismo imali dràvu
u kojoj }e se provoditi prava politika, veli
Vukelji} nakon govora i dodaje kako on zna
govoriti i è{}e od toga. Smatra da trenutno
ure|enje BiH ne moè dugo potrajati jer je
evidentno da svi nisu za takvu dràvu.
Sva ova situacija u dràvi je, da se tako
izrazim, jedna velika zajebancija, smatra
Vukelji}.
NISMO SRPSKE VEHABIJE,
IAKO SMO BRADATI
Kaè kako ga pore|enje Ravnogorskog
pokreta sa vehabijama i pozivi na zabranu
njegovog rada vrije|aju:
Ne znam mnogo o istoriji vehabijskog
pokreta, ali znam da je Ravnogorski pokret
na ovim prostorima od 1875. Imamo svoje
ideje i ciljeve, ali za njih se borimo u
okviru postoje}eg sistema i nismo pro-
tivustavni. Sa vehabijama nemamo
nikakvih dodirnih ta~aka, i oni su velika
opasnost. Spominje se Mao~a, ali ima jo{
Mao~a u BiH, pri~a Vukelji}. Kaè kako
pripadnici ravnogorskog pokreta imaju
stra{ne podatke o vehabijama na teritoriji
Republike Srpske.
Pitanje je samo ho}emo li ih podijeliti
ili ne}emo sa vlastima Republike Srpske.
Na{i podaci govore da su vehabije najve}a
opasnost za Bo{njake, ali ih pomno pratimo
i znamo svaki njihov korak, tvrdi Vukelji}.
Imamo svoje ljude u svim nivoima
vlasti i u svim strukturama i pratimo sva
kretanja. Nema razloga da nas hapse i
zabranjuju ili da se desi akcija kakva je bila
u Mao~i, ali smo mi ipak i na to spremni i
ne moè se desiti ni{ta a da mi to na vrijeme
ne saznamo, ubije|en je Vukelji}.
[to se 13. marta ti~e, kaè da je za njega
kao i za sve ravnogorce to poseban dan.
To je i pokazatelj kako se postupa sa
srpskim generalima. Nije puno bolje ni
nakon ovog rata i su|enja u Haagu. Nadam
se da se general Ratko Mladi} nikad ne}e
tamo na}i jer to je sve samo ne pravedan
sud i sigurno ne bi imao po{teno su|enje,
kaè Vukelji}, te dodaje kako nije siguran
ni da }e su|enje Karadì}u biti po{teno.
Ipak, o tome nije èlio puno govoriti, jer je,
kaè, skup posve}en Draì.
Doma}ini iz Ravnogorskog pokreta
Vi{egrad poslije parastosa i govora kaù
nam kako je sve proteklo dobro i da su
zadovoljni odzivom. Obja{njavaju kako
nije bilo ni ratnih zastava (izuzev pokoje
crne sa mrtva~kom glavom i jedne sa
slikom Vojislava [e{elja, op.a.), i kako su
ravnogorci miroljubiv pokret:
- Eto, vidi{ da nije bilo ni~eg ratnog
ovdje. Je li tako da nije? - pita nas Dragan
iz Vi{egradskog odbora Ravnogorskog
pokreta.
- Kako za koga... - odgovaramo, i
kre}emo put Sarajeva dok gosti prelaze pod
veliki {ator na grah, pitu i rakiju, a sa
zvu~nika odzvanja: Spremte se spremte
~etnici, silna }e borba da bude...
50
Na okolnim {tandovima za nekoliko
desetaka maraka prisutni su se mogli
opskrbiti svim stvarima potrebnim za adek-
vatno prisustvo svetkovini u Undruljama:
{ajka~ama, {ubarama, majicama, slikama
i crteìma Draè Mihailovi}a, knjigama sa
~etni~kom tematikom i rakijom î~ina kap
koja se mogla nabaviti po cijeni od ~etiri
marke za malu fla{icu unu~i}a, pa do
10 i 15 maraka za litar u zavisnosti da li je
obi~na ili ukra{ena fla{a. Zanimljivo je da
ni na jednom {tandu osim motiva |enerala
Draè Mihailovi}a i ikona nismo primijetili
ni jedan drugi motiv niti majicu sa likovima
optuènih zlo~inaca Radovana Karadì}a
ili Ratka Mladi}a.
BOGATA DISKONT PONUDA
iina kap, okrepljenje za
prave ravnogorce
OSTRVO ZA ENERALA:
Mi emo obiljeiti mjesto
i na Adi Ciganliji gdje je
Draa ubijen, i Ada
Ciganlija se vie nee
zvati tako ve e se zvati
Draino ostrvo
UMJETNI^KA INSPIRACIJA
Crteì sa likom ravnogorskog ~i~e
LIDER ÊTNIKA RS-a
Jovo Vukeli}
BEZ BRIGE ZA
PODMLADAK
Siroti, mali, budu}i
ravnogorci
BEZ BRIGE ZA
PODMLADAK
Siroti, mali, budu}i
ravnogorci

NAJPOPULARNIJI BOSANAC U RUSIJI
PROFESOR
RAHIMI
ELVIR RAHIMI]
Za jedanaest godina igranja u Rusiji
stekao je kultni status u toj zemlji
O
davno se nije desilo da Bosna i
Hercegovina ima dva svoja
reprezentativca u ~etvrtfinalu
Lige prvaka. Nakon {to je pro{le
nedjelje Miralem Pjani} svojim
golom uni{tio snove Reala o finalu Lige
prvaka na njihovom stadionu u Madridu,
[panija se pokazala sretnom i za Elvira
Rahimi}a. Njegov je CSKA, nakon {to je
otpisan poslije nerije{enog rezultata u prvoj
utakmici u Moskvi, iznenadio pobjedom u
Sevilli. Pobjeda nogometa{a moskovskog
CSKA nad Sevillomnajve}e je iznena|enje
eliminacijskog kruga ovogodi{njeg izdanja
Lige prvaka. [tavi{e, najve}i je to uspjeh
moskovskog armijskog kluba otkako se
Liga prvaka igra u ovakvom formatu.
CSKA je osvojio Kup UEFA, no u dru{tvu
elitnih evropskih timova nikada nije dogu-
rao ovako daleko. I sada s nestrpljenjem
~eka izvla~enje i ime protivnika s kojim }e
se su~eliti u ~etvrtfinalu ovoga takmi~enja.
SVA OSIM EP-a JE NEUSPJEH
Samo da ne bude Barcelona, smijao
se Rahimi} dok smo razgovarali nakon
nekoliko sati dugog avionskog leta za
Moskvu. Pomalo ironi~no zvu~i ~injenica
kako su se najstarijem igra~u moskovskog
tima najbolje stvari u ìvotu po~ele de{avati
u smiraj nogometne karijere. Tako je ve}
skoro zagazio u ~etvrtu deceniju ìvota
kada je osvojio Kup UEFA, kasnije postao
i standardan prvotimac. No, na dres
reprezentacije morao je ~ekati dugo. Bla`
Sli{kovi}, nekada{nji selektor, nije ga
volio. Nakon {to je, kao jedan od klju~nih
nogometa{a CSKA 2005. godine osvojio
Kup UEFA u Lisabonu, Sli{kovi} je kazao
kako Rahimi} ba{ i nije ne{to. Nedugo
potom se saznalo kako je Elvir bio jedan od
mnogih na{ih nogometa{a kojima je traèn
novac kako bi dobili poziv u reprezentaciju.
Cijena poziva varirala je izme|u pet i 15
hiljada maraka, a dodatni bi se novac
namakao od dijela koji su ispla}ivali
menadèri nakon potpisa ugovora u
inozemstvu. Najve}i je novac za poziv u
reprezentaciju traèn upravo od Rahimi}a,
30 hiljada maraka, na {to veznjak
moskovskog CSKA nikada nije pristao i za
nacionalni je tim zaigrao tek nakon {to je
53
ELVIR RAHIMI]
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Elvir Rahimi} ro|en je ~etvrtog aprila
1976. godine u @ivinicama. Tu je, u lo -
kalnom Slavenu i po~eo nogometnu kari -
jeru, odakle odlazi u redove viso~ke
Bosne. Prije no {to }e na{a nogometna
liga postati jedinstvena, potpisao je ugovor
sa ljubljanskim Interblockom, odakle odlazi
u austrijski Steyr. Bio je prvi od na{ih
nogometa{a koji su oti{li igrati u Rusiju.
Od 1999. do 2001. godine nosio je dres
Anzhija iz Makhachkale. Dvije godine kas-
nije potpisuje ugovor sa moskovskim
CSKA. Najve}i uspjeh u karijeri bio mu je
osvajanje Kupa UEFA 2005. godine, kada
je CSKA u Lisabonu pobijedio Sporting sa
3-1. Rusko prvenstvo osvajao je tri puta, a
tome je dodao jo{ i ~etiri trofeja pobjednika
Kupa. U Rusiji je zaradio nadimak êli~ni
~ovjek, ponajvi{e zbog nevjerovatno sta-
bilne forme tokom cijele sezone. U devet
godina, koliko igra za CSKA, propustio je
samo deset utakmica, uglavnom pauzira-
ju}i zbog ùtih ili crvenih kartona. Za
reprezentaciju BiH debitirao je drugog juna
2007. godine u utakmici protiv Turske.
Godinama se bavi i humanitarnim radom.
Tako je jesenas {ti}enicima Centra za
djecu sa vi{estrukim smetnjama Vrati mi
osmijeh iz rodnih @ivinica sa svojom supru-
gom i djecom kupio novo specijalno vozilo
koje su voditeljici Centra predali njegovi i
roditelji njegove supruge Mersihe.
BRILJANTNA KARIJERA ELVIRA RAHIMI]A
elini ovjek iz ivinica
Plasman moskovskog CSKA u etvrtfinale jedno je od najveih iznenaenja
ovogodinjeg izdanja Lige prvaka; kljuni igra ruskog tima, reprezentativac BiH
ELVIR RAHIMI (34) u razgovoru za SB pria o razlozima uspjeha CSKA,
svojoj dugovjenosti na terenu te zato je optimista pred poetak kvalifikacija
za odlazak na Evropsko prvenstvo
Sa CSKA imam doìvotni ugovor,
za BiH }u igrati dok god me moja
zemlja treba
DIVI^, JESEN 2009.
Elvir Rahimi} je pokreta~ i
organizator nebrojenih
humanitarnih akcija
Sli{kovi} odstupio. Ahmed Pa{ali}, tada

direktor reprezentativnih selekcija, tvrdio je
kako Rahimi} ne èli igrati za BiH, {to je
bila notorna la`. Pa{ali} je, kako bi {to ja~e
potkrijepio tu tvrdnju, krivotvorio faks koji
je u NS BiH stigao iz Moskve. S tog je
faksa iskopirao zaglavlje sa grbom CSKA,
napisao tekst u kojem stoji da Rahimi} ne
èli do}i na okupljanje u Sarajevo i tako
prekopirani faks ponudio novinarima na
press konferenciji. Ti su dani, sre}om,
odavno ve} iza Elvira.
PJANI] MO@E OSVOJITI EVROPU
Fuad Muzurovi} ga je, u svom drugom
mandatu, doveo u reprezentaciju od koje se
Elvir jo{ dugo ne misli rastati. [ta je bilo
bilo je, glupo je sada, nakon toliko godina,
ponovo pri~ati o svim tim ru`nim stvari-
ma, kaè nam. O Sli{kovi}u ve} dugo ne
razmi{ljam. Ali razmi{ljam o tome kako
sam propustio velike utakmice, kako sam
mogao igrati sa velikim igra~ima kojih vi{e
nema u reprezentaciji. Mogao sam svojoj
zemlji dati puno vi{e da su me htjeli ljudi
koji su tada vodili reprezentaciju. No,
nisam ni ovako nezadovoljan. Imamo fan-
tasti~an tim, genijalne igra~e koji su glavni
u svojim klubovima, a sada smo dobili i
odli~nog selektora. Moji prvi dojmovi o
Safetu Su{i}u su veoma pozitivni, iznena-
dio me svojim pristupom i vizijom koju
ima. [to je najva`nije, imamo isti cilj a to je
odlazak na Evropsko prvenstvo. Trebamo
kona~no biti otvoreni i re}i kako je neod-
lazak na EP sa ovakvim timom i selektorom
neuspjeh. Dodaje i kako nikada nije kazao
da }e se, nakon neuspjeha u baraù protiv
Portugala, oprostiti od reprezentacije. To
su bile {pekulacije koje nisu bile ta~ne.
Jedno stavno, ja sam za svoju zemlju uvijek
tu kada me treba i dok me god selektori
zovu, ja }u im se odazivati.
Elvir je u Moskvi ve} devet godina i sa
CSKA ima, kako kaè, doìvotni ugovor.
O tome koliko ga cijene u ruskoj prijestol-
nici govori i fakat da mu je ve} sada u
klubu obezbije|en posao nakon {to okon~a
nogometnu karijeru. Nisam to traìo, jed-
nostavno ljudi koji vode ovaj klub su
odlu~ili da mi ukaù tu ~ast, pri~a
Rahimi}. Tako da }u i nakon igra~ke
kari jere ostati u nogometu, ìvje}u izme|u
Rusije, Njema~ke i Bosne. U me|uvre-
menu, zajedno }e sa svojim suigra~ima
nestrpljivo i{~ekivati `rijebanje parova za
~etvrtfinale Lige prvaka. Znam da bi svi
nekako voljeli pobjednika duela Bo -
rdeaux-Olympiacos ili da igraju protiv
Bayerna, ali i sa Barcelonom mora neko
igrati. Nadam se da to ne}emo biti mi, jer
je to nabolja ekipa na svijetu u ovom
trenutku. Ali imam neki osje}aj da }e se
upravo to desiti. Ako budemo morali, da
}emo sve od sebe da poku{amo i njih izne-
naditi, kao {to smo to napravili Sevilli.
Analiziraju}i utakmicu protiv {panskog
kluba, kaè kako su igra~i CSKA znali da
je Sevilla u rezultatskoj krizi i zato su se i
dogovorili da igraju ofanzivno. To je i
razlog zbog ~ega nije igrao cijeli me~,
njega trener ~uva za defanzivniju varijantu
igre svoje ekipe. Sevilla je zaista
izvanredna ekipa koja je napravila dobar
rezultat u prvom me~u u Moskvi. Nismo
ba{ bili uvjereni da ih moèmo pro}i, ali
smo znali da moramo dati gol kako bi i{li
dalje ili makar izjedna~ili rezultat iz prve
utakmice. Vjerovali smo u sebe i kada smo
u prvim minutama utakmice vidjeli da se
moèmo nositi sa Sevillom, bili smo
odlu~ni u namjeri da pobijedimo. S
mnogo ponosa u glasu kaè nam kako je
sretan {to }e njegov suigra~ iz re -
prezentacije, Miralem Pjani}, sa svojim
Lyonom igrati u ~etvrfinalu Lige prvaka.
Sretan sam zbog njega, velika je stvar to
{to je on, sa jedva 20 godina, dao gol
kojim je Lyon pobijedio veliki Real. Bilo
bi zanimljivo da se sretnemo u ~etvrtfi-
nalu, volio bih se oku{ati protiv kluba iz
Francuske, osjetiti njihov na~in igre.
Nadam se ipak da ne}emo. Jedan od nas
dvojice bi tako morao okon~ati svoj put u
ovogodi{njoj Ligi prvaka, a to ne èlim.
Ho}u da idemo {to dalje, posebice
Miralem, ~iji je Lyon sposoban postati
prvakom Evrope.
NAJPOPULARNIJI BOSANAC U RUSIJI
POKRETA^KA SNAGA
REPREZENTACIJE BiH
Zvjezdan Misimovi} i Elvir Rahimi}
R
adnici BHRT-a jo{ nisu ni raz-
montirali scenografiju u svom
Studiju A nakon {to je premijerno
izvedena kompozicija Munja i
grom, a ve} je najtira`niji dnevni
list u BiH objavio anketu koja je, nakon {to
su sve ekspert do eksperta iznijeli svoje
mi{ljenje o pjesmi Dine [arana, dobila
zajedni~ki nazivnik: Mogli smo i morali
bolje. Prvo, u ìvotu se ni{ta ne mora. A
drugo, {ta smo mi, ili nismo, do sada
postigli da je moglo bolje? Pjesma Munja i
grom tek je po~ela ìvjeti svoj ìvot.
PRATIMO SVJETSKE TRENDOVE
Uspje{no smo zavr{ili prvi va`ni segment
projekta BH Eurosong 2010 koji je za nas u
televiziji mo`da i najva`niji. Od januara
smo uporedo radili na produkciji pjesme,
autorski tim, Vuka{in Braji}, njegova ekipa
prate}ih vokala, itd... i pripremali TV show
u kojem }e biti premijerna izvedba pjesme
Munja i grom. Prili~no zahtjevan posao,
ove godine posebno, jer nismo htjeli pre-
pustiti slu~aju niti jedan detalj. Vjerujem da
se to vidjelo i u nedjeljnom TV showu.
Napravili smo, za na{e uslove, ogroman
estetski iskorak kada je rije~ o ovakvom
televizijskom ànru i pokazali da je BHRT
KONVOJ, SKORO, KREN O
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
SINI MUNJO UDRI GROME!
VUKAIN BRAJI je 14. marta premijerno izveo kompoziciju Munja i grom,
autora DINE ARANA, koju e otpjevati na 55. Evroviziji u Oslu, u maju ove
godine; o pripremama za ovo veliko takmienje, prihodima i rashodima,
negativnoj energiji koja se akumulirala u ovdanjoj javnosti nakon nedjeljnog
TV showa, govore v.d. direktora BHRT-a Nermin Durmo, urednik
Zabavno-muzikog programa i ef delegacije BiH na Eurosongu
Dejan Kukri i autor pjesme Munja i grom
PO\I SAD, I NE
BOJ SE NI[TA...
Vuka{in Braji} putuje u Oslo
gdje }e braniti boje na{e
dràve na 55. Evroviziji
i te kako u stanju pratiti najsavremenije
svjetske trendove u TV produkciji, govori
Dejan Kukri}, urednik Zabavno-muzi~kog
programa i {ef delegacije BiH na
Eurosongu: Naravno, ni{ta od toga ne bi
bilo mogu}e bez izuzetne profesionalnosti i
angaòvanosti svih kolega koji su, svako na
svoj na~in, ugradili najbolji dio sebe u ovaj
TV projekat. Mislim da se BHRT moè
ponositi ovakvim proizvodom. Projekat BH
Eurosong 2010 sada se nastavlja u smjeru
naj{ire mogu}e promocije na{eg pred-
stavnika Vuka{ina Braji}a i pjesme Munja i
grom. Uporedo kre}emo sa intenzivnim
pripremama, razradom vizuelnog koncepta
za nastup predstavnika BiH na Takmi~enju
za Pjesmu Evrovizije 2010 u Oslu.
Gotovo po pravilu, prije, a pogotovo
poslije Evrovizije, govori se o tro{kovima
puta i boravka na{e delegacije u gradu gdje
se takmi~enje odràva, ali i o tro{kovima
generalno, u ~ije okvire uvr{tavamo i TV
showe kao {to je bio onaj u nedjelju, 14.
marta. Planirani budèt se odnosi na
cjelokupan projekt, koji se sastoji iz ~etiri
faze i traje {est mjeseci, i to: a) izbor i pro-
dukcija pjesme - planirani budèt 18.520
KM, realizovani budèt 14.294 KM; b) TV
show na kojem se premijerno prezentira
pjesma predstavnica BiH, sa gostima iz
regije i Evrope, sa svim produkcionim
tro{kovima - planirani budèt 112.700 KM,
realizovani budèt ne}e prema{iti 100.000
KM; c) promocija pjesme predstavnice u
BiH, regionu, Evropi... {to uklju~uje u~e{}e
predstavnika BiH u TV i radio gostovanji-
ma, izradu promotivnog materijala (promo
multimedijalni CD/DVD, i sve {to pred-
stavlja promo materijal neophodan za
upozna vanje sa pjesmom, izvo|a~em,
autorom, BiH, itd. - planirani budèt 66.400
KM, realizacija tek slijedi; d) priprema i
nastup predstavnika BiH u polufinalu i
finalu na takmi~enju u Oslu, koji se opet
sastoji iz nekoliko segmenata: pripreme
izvo|a~a i prate}ih vokala u Sarajevu,
odlazak i boravak u Oslu, organizacija TV
prenosa polufinala, finala, televoting
glasanje doma}eg ìrija... Planirani budèt
ove faze, 220.000 KM, tek treba da se real-
izuje, obja{njava Nermin Durmo, v.d.
direktora BHRT-a.
PRIHODI I RASHODI
O tro{ku BHRT-a u Oslo }e putovati
samo tri ~lana delegacije te ku}e. I to {ef
delegacije i komentator istovremeno, PR
projekta Maja êngi}, i autor pjesme.
Pored njih putuje izvo|a~ i pet prate}ih
vokala (tri ènska i dva mu{ka), zna~i samo
oni koji }e biti na sceni. Ukupni planirani
budèt za kompletan projekt je zbir nave-
denih budèta. Planirana pokrivenost
tro{kova prihodom (marketing-doma}i i
me|unarodni, televoting, povrat sredstava
od kotizacije, prodaja prava...) u trenutku
izrade i usvajanja budèta iznosila je 55%
ukupnih tro{kova projekta. Kako sada
stvari stoje, realno je o~ekivati da }e ta
pokrivenost dose}i i 70% ukupnih
tro{kova, {to je bio slu~aj i u prethodnim
godinama. Kroz realizaciju ovog projekta
BHT1 }e proizvesti i emitovati gotovo
2.000 minuta zabavnog programa visoke
gledanosti (rejtinzi gledanosti svih prethod-
nih godina pokazuju da je to jedan od naj-
gledanijih programa u BiH). Iz navedenog,
lako je uo~ljivo da bruto cijena minute
takvog programa ne prelazi 200 KM, a kada
se u obzir uzme navedeni prihod, onda ta
cijena ne prelazi 100 KM, tvrdi Nermin
Durmo.
Na{eg sagovornika pitamo i zbog ~ega
je Evrovizija bitna za BHRT: BHRT je
~lan EBU-OER ~iji je projekt Eurosong.
Mislimo da je to dobar na~in prezentacije
BHRT-a i BiH, s obzirom da taj show gleda
PA U OSLO PO BODOVE...
Ukupni planirani budet za
kompletan projekt BH Eurosong
2010 iznosi 417.600 KM
[ARANE, MAJSTORE
Autor kompozicije
Munja i grom
u dru{tvu v.d.
generalnog
direktora
BHRT-a i
na{eg
predstavnika
na Evroviziji
u Oslu
[ARANE, MAJSTORE
Autor kompozicije
Munja i grom
u dru{tvu v.d.
generalnog
direktora
BHRT-a i
na{eg
predstavnika
na Evroviziji
u Oslu
VISOKI
PREDSTAVNIK ZA
VISOKI PLASMAN
Valentin Inzko, Jerko
Ivankovi} Lijanovi}
i Josip Pejakovi}
VISOKI
PREDSTAVNIK ZA
VISOKI PLASMAN
Valentin Inzko, Jerko
Ivankovi} Lijanovi}
i Josip Pejakovi}
vi{e od 200 miliona ljud kako u Evropi tako

i {irom svijeta (Australija, SAD...). BiH }e
biti spominjana i na neki na~in prezentirana
u svim zemljama u~esnicama, kroz promo-
tivne emisije, i zemljama koje preuzimaju
TV prenos. Na{ TV show, koji je i{ao i na
slu`benom web siteu Evrovizije, zabiljeìo
je vi{e od 520.000 posjeta.
PUNO JE NEGATIVNE ENERGIJE
Vrlo konkretno, Vuka{ina Braji}a
o~ekuju, a i sve nas koji smo uklju~eni u
Eurosong 2010, paklena dva i po mjeseca
napornog rada. Svaki detalj onoga {to }e
biti koncept na{eg nastupa u Oslu mora biti
doveden do savr{enstva. Drago mi je da
sam Show 14. marta imao priliku raditi
zajedno sa Emirom Saltagi}em, koji je
izuzetan TV profesionalac i jedan od
najboljih TV reditelja u BiH. Mi ve} godi-
nama sara|ujemo na mnogim projektima,
naj~e{}e sam ja bio sa uredni~ke strane, on
sa rediteljske, a ovaj Show je bio vrlo
posebno i dragocjeno iskustvo za mene,
kao diplomiranog TV reditelja svakako, a
mislim da i Emir misli isto. Zadovoljni smo
veoma, ali ima neki crv u nama, u istinskim
TV profesionalcima, koji uvijek kaè...
Moè to i bolje. To je tako u ìvotu, veli
Dejan Kukri}.
Vuka{in Braji} je u kratkom razgovoru
za na{ prethodni broj kazao da nije bilo
lako pogoditi senzibilitet Munje i groma,
jer je pjesma zahtjevna. Te{ko je potrefi-
t i senzi bi l i t et pj esme. Na samom
predstavlja nju pjesme ima{ niz faktora, rec-
imo tehni~kih, koji uti~u na izvedbu.
Izgleda da je bolje otpjevana verzija na
engleskom jeziku. Pa je mogu}e da ba{ s
tom verzijom i odemo u Oslo. Imao sam
zadatak napraviti pjesmu za Vuka{ina
Braji}a, a nisam imao mogu}nost da biram
pjeva~a. Vuka{in je meni OK., a svako
treba napraviti svoj dio posla najbolje {to
moè, pa se onda i moèmo nadati solid-
nom rezultatu. A, naslov u Avazu, u
utorak... Ako su mogli napraviti bolje, {to
nisu napravili?! Me|utim, imam osje}aj da
}emo se dobro plasirati, jer s ove strane se
nakupilo toliko negativne energije... Ma, u
principu, Evrovizija je turbo-folk festival,
rock pjesma tu nema {ta traìti,
kategori~an je autor Munje i groma Dino
[aran, pjesme koju je producirao \ani
Pervan.
A, nije Evrovizija neko takmi~enje
zbog kojeg se treba sekirati. I zbog samog
sistema takmi~enja, glasanja i (multi) -
regionalnog podràvanja, posebno kada su
u pitanju zemlje nastale raspadom biv{eg
SSSR-a, a i zbog {lagerskog nivoa, gdje su
rockeri bi}a niè vrijednosti. Uglavnom,
navijajmo za Dinu i Vuka{ina u prvoj polu-
finalnoj ve~eri 55. Evrovizije, 25. maja u
Oslu.
KONVOJ, SKORO, KREN O
Vuka{in Braji} ro|en je 9. februara
1984. u Sanskom Mostu. [ira javnost ga je
upoznala u drugoj polovini 2008., kada je
bio sudionik takmi~enja Operacija trijumf, u
kojem je kao predstavnik BiH osvojio
drugo mjesto.
Sada, veli, nema vremena da se bavi
svojim prvim albumom, jer je ba{ dosta
vremena posvetio Eurosongu.
Njegova porodica danas ìvi u â~ku,
iz BiH su oti{li 1995., a Vuka{inu je ostao
jo{ samo diplomski ispit kako bi okon~ao
{kolovanje na U~iteljskom fakultetu u
Negotinu.
KORAK DO DIPLOME
Kao Negotin, ti jo tee mojim
venama...
58 SLOBODNA BOSNA I 18.3.2010.
NERMIN DURMO: Planirana pokrivenost trokova
prihodom u trenutku izrade budeta iznosila je 55%
ukupnih trokova projekta, a kako sada stvari stoje,
realno je oekivati da e ta pokrivenost dosei i 70%
ukupnih trokova
SHOW
REALNOST
Vuka{in Braji} na
pozornici BHRT-a
P
ostoje ìvoti koji su gori nego
smrt. To su italijanskom novinaru
Fabriziju Gattiju rekli njegovi
saputnici sa kojima se sedmicama
probijao na pretrpanim kamioni-
ma kroz Saharu na putu prema Evropi. Gatti
se godinama bavio istraìva~kim novinarstvom,
ali prije dvije godine je odlu~io da se uputi
najriskantnijom afri~kom rutom od Se -
negala, preko Malija, Nigera, Libije i
Tunisa do Italije. Svoja iskustva opisao je u
knjizi Bilal: u Evropu na crno koja se
trenutno prevodi diljem Evrope i izaziva
burne polemike o poloàju stranaca koji
dolaze u zemlje Evropske unije u potrazi za
boljim ìvotom. Za mnoge Afrikance je to
ìvotni projekat: porodice prodaju svu
skromnu imovinu, i u vrlo rizi~no ilegalno
putovanje svog jednog ~lana uloè sve.
Uspiju li, i mogne li im slati po pedeset eura
mjese~no, oni imaju najbolje mogu}e ìvot-
no osiguranje. Na njihovoj bijedi profitira
Evropa koja je Afriku i ranije plja~kala,
silovala, a njene stanovnike otimala i
zlostavljala. Fabrizio Gatti je ostavio udob-
nost ìvota u Italiji, trudnu suprugu i ureds-
ki posao da bi proìvio a zatim i ispri~ao
najekstremniju pri~u ilegalnih emigranata
koji na tro{nim ~amcima stignu do
najju`nijih obala Evrope. Odrekav{i se
svog identiteta, Gatti je postajao Kurd
Bilal, ili (po potrebi) ilegalni emigrant iz
Rumunije. Za Slobodnu Bosnu on opisu-
je svoje pute{testvije i otkri}a do kojih je
do{ao.
ITALIJAN FABRIZIO JE
POSTAO KURD BILAL
Kada ste i kako odlu~ili da radite
skrivaju}i svoj pravi identitet i da se ubacu-
jete u grupe koje istraùjete?
Moj prvi tajni zadatak bio je 1991.
godine, kada sam radio jednu pri~u o mafi-
ji. Pretvarao sam se da sam narkoman ovis-
nik i skoro svaki dan sam i{ao da kupujem
drogu u oblast koju je potpuno kontrolisala
mafija. Bile su mi dvadeset i ~etiri godine,
nisam imao nikakvog ranijeg iskustva sa
ovakvim radom, ~itao sam samo knjige
antropologa koji su se koristili ovom
NOVINAR NA TAJNOM ZADATKU
Italijanski novinar FABRIZIO GATTI sablaznio je
evropsku javnost svojim nedavnim otkriima o
stravino tekom poloaju ilegalnih emigranata koji
na jugu Evrope ive i rade kao robovi; da bi do kraja
istraio kako uglaena Evropa prihvata strance, Gatti
je u grupi emigranata preao najteu afriku pustinjsku
rutu i dospio u italijanski logor za izbjeglice; za na list
ovaj viestruko nagraivani reporter novina Corriere
della Sera i Espresso govori o opasnostima Sahare, ali
i o seksualnom zlostavljanju koje je doivio od
italijanskih policajaca, o herojstvu ljudi koji bjee od
bijede, te o svojoj odluci da istrauje metodom
sopstvene koe...
U EVROPU
NA CRNO
KROZ SAHARU
DO BOLJEG @IVOTA
Na kamionima kakvim je putovao
i italijanski novinar Fabrizio Gatti
smjesti se i do 300 ilegalnih
emigranata sa svom svojom
skromnom imovinom
Razgovarala: ADISA BA[I]
metodom u svojim istraìvanjima. Odmah
sam shvatio da je to izvanredan na~in da
zaroni{ u stvarnost, da sretne{ protagoniste
bez ikakvih ograni~enja koja ti se name}u
ako je tvoja uloga druga~ija od njihove, ako
si novinar ili neki drugi obi~ni gra|anin.
Lo{a strana ovog pristupa je {to istraga traje
drugo, nosi sa sobom brojne rizike i {to
mora biti povezana se podacima koji daju
{iru sliku problema, ina~e bi pri~a bila
preuska, previ{e vezana za jedan pojedi-
na~ni slu~aj. Glavni razlog za{to sam birao
ovakav metod bio je {to se neke teme nisu
mogle istraìti ni na koji drugi na~in. To
nije bila nikakva moja misija, bio je to
samo dobar metod.
Istraùju}i poloàj ilegalnih emi -
granata prokrstarili ste Afriku na pretr-
panom kamionu, razbolijevali se, hapsili su
vas, maltretirali... Da li je bilo situacija kad
ste mislili da jednostavno treba odustati?
Naravno. U knjizi Bilal spominjem tu
epizodu kad sam se na{ao u kampu za
obuku nekih gerilaca povezanih sa Al-
Qaidom. Bilo je to usred Sahare, u Nigeru,
blizu granice sa Libijom. Bili su vrlo uzne-
mireni {to se nekakav Evropljanin na{ao
me|u njima s namjerom da napuni kanis-
tere s vodom. Ja o~igledno nisam znao da je
me|u raznim vrstama krijum~ara koji su
ìvjeli i radili u tom kampu, bilo i vrlo
opasnih fanatika. Bila je tu ista ona grupa
koja je kidnapovala 33 njema~kih i {vica -
rskih turista u Alìru 2003. godine. Usudio
sam se da ih zamolim za gostoprimstvo -
bio bi to nevjerovatno zanimljiv uvid u prvi
Al-Qaidin kamp za obuku u Sahari. Ali, da
bih ih pitao takvo {to, morao sam im priz-
nati da sam novinar - ina~e za{to bi
nekakav tamo Evropljanin htio uop{te da se
vrzma okolo i da se druì sa takvim opas-
nim tipovima? Da se nisam razotkrio mogli
su posumnjati i da sam evropski ili
ODISEJA FABRIZIJA GATTIJA
Ilegalni emigranti su pravi junaci naeg doba, oni se
usuuju rtvovati za bolji ivot
61
JEDNOLI^NO PUTOVANJE
Danima se ispred i iza
kamiona moè vidjeti samo
nepregledno more pijeska
ameri~ki agent. Oni su se tako|er veoma

zainteresovali za mene kao i ja za njih. Njih
trojica su zovnula svoje drugove da iza|u iz
{atora, sakupili su se, raspravljali i ~esto
pogledali prema meni. U tom trenu sam
shvatio da rizikujem svoju slobodu, svoj
ìvot, i svoju cijelu istragu o ilegalnim emi-
grantima koja mi je prvenstveno bila cilj.
Zamolio sam prijatelja Yayu koji je vozio
dìp nazad iz Libije za Niger da krenemo
~im prije. Pokupili smo kanistere s vodom i
poùrili. Nakon pola sata smo na pustinjs -
kom horizontu ugledali oblak pra{ine, a
jedina vozila u tom kampu pripadala su
geril cima. To je zna~ilo da su odlu~ili da me
prime. Mi smo, me|utim, skrenuli na zapad
i pojurili ravno prema zalaze}em suncu jer
onda oni nisu mogli vidjeti na{ oblak
pra{ine i tako smo im se mogli sakriti i
uma}i. To mi nije bio ni prvi ni jedini put da
odustanem, jer nema te vijesti i te pri~e koja
bi bila vrijedna novinarovog ìvota.
Da li ste pi{u}i o sudbinama Afri -
kanaca koji bjeè od ekstremne bijede imali
osje}aj da iskori{tavate tu|u tragediju?
Zbog ~ega neko od afri~kih reportera nije
mogao napisati pri~u o odiseji svojih
sunaro dnjaka koja bi ovako odjeknula?
Mnogo vi{e sam se osje}ao da isko -
ri{tavam tu|u tragediju onda kad sam radio
uobi~ajenim metodama, kad sam imao
intervjue sa imigrantima. @elio sam da
~ujem pri~e iznutra, ispitivao sam, kopao
po njihovim li~nim iskustvima jer sam znao
da mi, bogata Evropa, ne znamo ni{ta o
tome {ta je istinska imigracija i ~ak smo i
mi Italijani zaboravili svoju nedavnu iselj -
eni~ku historiju. A tako|er sam znao da se
bez iskustava tih ljudi mi ne moèmo bori-
ti protiv ksenofonbije i rasizma, i da
ne}emo biti svjesni posljedica svojih poli-
ti~kih ~inova i odluka. Uskoro sam shvatio
da niko od tih ljudi ne èli da govori o svo-
jim patnjama, nasilju i zlostavljanjima koja
su pretrpjeli i kojima su svjedo~ili.
Insistiraju}i na tome da mi pri~aju, ja sam ih
tako|er nanovo zlostavljao. Shvatio sam da,
dok god ne podijelim njihovu patnju, ja osta-
jem obi~an voajer! Da bih otkrio {ta se de{ava
u prihvatnom centru u Milanu, pretvarao sam
se da sam ilegalni rumunski useljenik i bio
sam uhap{en. Policajci su me maltretirali,
jedan od njih mi je stavljao prst u stra`njicu,
tukli su me. Klju~no je da saznamo kako i
demokratija moè biti nasilna i nepravedna
~im tu nema transparentnosti. Ja sam kao
novi nar duàn da kaèm {to ve}em broju ljudi
da policija u Italiji zlostavlja imigrante.
NISAM HTIO BITI NOVINAR VOAJER
Neko ko nije novinar niti je duàn niti
}e èljeti da ikad ikome ispri~a kako se
osje}a{ kad ti policajac gura prst u
stra`njicu a cijela kancelarija se valja od
smijeha. Zato je sve {to sam preìvio u koì
Bilala i drugih ljudi u koje sam se pretvarao
bila cijena koju sam morao da platim da ne
bih bio puki voajer. Afri~ki reporteri, pa ~ak
i brojni emigranti su pri~ali svoje pri~e o
uàsima ilegalne imigracije. Afrikaci su
godinama na sav glas zapomagali i upozo-
ravali na razne uàse na cijelom kontinentu.
Ali {ta bi se desilo da neki afri~ki novinar
do|e u Evropu da napi{e pri~u o tretmanu
imigranata? Rizikovao bi svoj ìvot duplo
vi{e nego ja, jer bi ga deportovali u Libiju,
strpali u zatvor i opet deportovali u pusti-
nju. Ja sam preìvio pustinju i kad sam
odlu~io da zavr{im sa Afrikom, mogao sam
se vratiti sa svojim evropskim paso{em. U
tom smislu, krijum~ari ljudi koje sam sreo
u Sahari bili su ljubazniji prema meni nego
{to bi na{i Unutra{nji poslovi bili prema
ijednom afri~kom gra|aninu, pa ~ak i
prema afri~kom novinaru.
Ponekad ljudi na putu ka boljem
ìvotu prolaze pravi pakao. Bosanci i
Hercegovci proteklih decenija imaju
mnogo iskustva s tim. Ljudi se razdvajaju,
`rtvuju se porodice, brakovi i ìvoti radi
dobrog paso{a, boravi{ne ili radne dozvole.
Veliki broj Afrikanaca tako|er svakodn -
evno ulaè nevjerovatne napore da bi se
domogao Evropske unije?
Savremeni svijet ustrojili su ljudi koje
nevolja ne tjera da se iseljavaju, ljudi koji
ne~ije siroma{tvo, pa ~ak i ambiciju, pos-
matraju kao prijetnju svojoj mo}i. Zato su
oni organizovali cijele sisteme granica,
paso{a, viza i restrikcija da bi, kako kaù,
za{titili svoju zemlju. Od kraja Hladnog
rata cijeli novi svijet izgra|en je na ovoj
laì da neko {titi svoju zemlju od ne~ijeg
NOVINAR NA TAJNOM ZADATKU
U IMIGRANTSKOJ KOI:
Policajci su me u Milanu
maltretirali, jedan od njih
mi je stavljao prst u
stranjicu, tukli su me;
kljuno je da saznamo
kako i demokratija moe
biti nasilna i nepravedna
im nema transparentnosti
VODA @IVOTA
Na put svako od iseljenika ponese
i po jedan ve}i kanister koji puni na
usputnim stanicama i bez kojeg bi
ih veoma brzo sustigla smrt
TRENUTAK
ODMORA
U hladu ispod
kamiona putnici traè
spas od vrelog sunca
dolaska. S druge strane, Evropa o~ajni~ki

treba radnu snagu jer je u Evropi prirodni
porast stanovni{tva skoro na nuli. Ogromna
je razlika u broju radnika koji su potebni i
broju radnika koji legalno mogu u}i u jednu
razvijenu zemlju: razliku ~ine ilegalni imi-
granti koji za minimalne nadnice obavljaju
ogroman dio posla, poku{avaju}i da radom
na Zapadu barem malo poprave svoj ìvot.
Prema nekim procjenama, u nekim fabrika-
ma u Italiji i do 30 posto radnika ~ine rad-
nici na crno. Pakao stvaraju imigracione
politike koje ne priznaju realne potrebe
privrede, a to se radi zato da bi politi~ari
iskoristili ksenofobiju i dobili podr{ku
javnosti. Kad si jednom ubijedio glasa~e da
je njihova tradicija ugroèna i da ih ba{ ti
brani{, ne moè{ sad dozvoliti useljavanje
vi{e imigranata, niti tim gra|anima
pove}ati porez da bi gradio stanove za imi-
grante i otvarao {kole za njihovu djecu.
Radnik koji rinta kao rob, nema ljudskih
prava, ìvi u baraci ili ispod mosta i moè u
svakom trenu biti deportovan, mnogo je
jeft iniji od zakonitog useljenika. Rezultat je
to da se svaki kilogram heroina ili kokaina,
svaki kontejner igra~aka ili oru`ja moè
bez problema transportovati svijetom. U
isto vrijeme ljudi koji se iseljavaju da bi
unaprijedili svoje ìvote ali i da bi svojim
radom podràli najbogatije ekonomije,
deportuju se nazad, {alju u pustinje, zat-
varaju u zatvore. Po{to ìvimo u globalnom
politi~kom sistemu, migranti se na kraju
suo~avaju sa istim nadljudskim naporima
bilo da su ro|eni u Bosni, Italiji, Africi,
Meksiku, Indoneziju, Pakistanu...
Ljudi dolaze u EU u potrazi za slo-
bodom i boljim ìvotom. [ta neki od njih,
prema va{im iskustvima, nalaze?
âk i kad su legalni useljenici, ljudi vrlo
brzo shvate da se njihov zakoniti status topi
brzo kao snijeg na suncu. U Italiji, naprimj -
er, svake dvije godine moraju i}i u policiju
i produàvati boravi{nu dozvolu: birokrati-
ja je tako spora da ta procedura nekad traje
po dvije godine, pa dozvolu dobiju kad je ili
ve} istekla ili }e ubrzo. Ako nemaju valjanu
boravi{nu dozvolu a u tom periodu izgube
posao, ne mogu na}i nikakv drugi legalan,
a ako ostanu bez stana, ne mogu tako|er
na}i drugi koji je zakonit. U Italiji ima
mnogo ilegalnih poslova, ali je plata mala, i
mnogo ilegalnih stanova, ali su stanarine
nerealno velike. Dakle, ostane{ li bez posla,
novi mora{ na}i za {est mjeseci. âk i ako
si i u{tedio dovoljno da ìvi{ bez posla, u
danu kad se navr{i {est mjeseci od otkaza i
ti i tvoja cijela porodica moète biti
uhap{eni i deportovani. âk i ako su ti
djeca ro|ena u Italiji, ako su tu odrasla, idu
u {kolu i ako govore samo italijanski jezik!
Ako {est mjeseci pro|e i postane{ ilegalni
useljenik, vi{e ne moè{ na}i zakonit
posao. I oni legalni imigranti koji rade i
uredno pla}aju porez, ni oni nemaju pravo
da glasaju: ne mogu ni na koji na~in kazni-
ti politi~are koji na televiziji tvrde da su svi
imigranti teroristi, kriminalci i kurve. Ni
legalni imigranti ne mogu iza}i na birali{ta
i kazniti ih glasaju}i za one koji èle
Evropu ravnopravnih gra|ana.
Ako birokratija pretvara u no}nu
moru ìvote legalnih useljenika, kako onda
ìve ilegalni useljenici?
Kao ilegalni useljenik nema{ nikakva
prava i nikome se ne moè{ àliti ~ak ni ako
ti {ef ne isplati platu, ako te tu~e, ako te
otpusti, zlostavlja, siluje. Ne moè{ nikoga
prijaviti policiji ni ako si `rtva zlo~ina da
tebe ne bi uhapsili ili deportovali. âk ni
ako si bolestan, ne ide{ doktoru. Nezakoniti
useljenici ìve i rade u uslovima ropstva!
Robove kontroli{u vo|e bandi koji su
posrednici izme|u poslodavaca (ponajprije
u poljoprivredi i gra|evinarstvu) i radnika.
Ako radi na crno, radnik rizikuje da dobije
~etiri godine zatvora. Onaj ko ìvi na nje-
govoj grba~i ne rizikuje ni{ta, jer nema
zakona koji bi ga kaznio.
Da li se situacija za ilegalne imi-
grante imalo promijenila od kako ste objav-
ili knjigu Bilal: u Evropu na crno i opisali
nehumane uvjete u centru Lampedusa?
Imigracioni centar Lampedusa je za -
tvoren i sagra|en je novi, ali uz Berlu sc -
onijevu imigracionu politiku, situacija se
samo pogor{ala.
Kako je na Vas privatno i profesio-
nalno uticalo to {to ste mjesecima bili u
tu|oj koì, {to ste sedmicama bili ponièni
obespravljeni Bilal?
Ja sam jo{ uvijek Bilal, on je skriven u
meni. Samo fizi~ki sam zavr{io svoje puto-
vanje. U mislima sam jo{ uvijek sa ljudima
sa kojima sam putovao, jo{ uvijek sam
me|u prijateljima koje sam na{ao i koje
sam tragi~nim okolnostima izgubio. Nakon
{to jednom vidi{ krvavo lice zemlje ili kon-
tinenta u kojem ìvi{, to se ne zaboravlja. A
o~ajan sam {to ne vidim nikakvo rje{enje.
Ne gradimo novu Evropu, gradimo samo
novi kavez.
ODISEJA FABRIZIJA GATTIJA
Za vrijeme svojih istraìvanja imali
ste susreta i sa bh. izbjeglicama koje su
se na{le u rijekama svjetskih nevoljnika?
Da, ranijih godina sam sretao i bh. izbj -
eglice. U sje}anju mi je dobro ostao ~ovjek
koji je doveden u prihvatni centar u Milanu,
gdje su mene malo prije toga zatvorili kao
rumunskog ilegalnog useljenika. Taj ~ovjek
je bio ro|en u Sarajevu, majka mu je bila
Srbijanka, otac Bosanac, ali su odselili u
Hrvatsku i on je tamo odrastao. Za vrijeme
rata je stigao u Italiju i dobio izbjegli~ki sta-
tus. Jedini paso{ koji je imao bio je stari
jugoslovenski. Kada je krajem 1999. oti{ao
da produì svoj status u italijanskoj policiji,
re~eno mu je da je paso{ odavno istekao i
da mora izvaditi novi. Obratio se hrvatskom
konzulatu, ali su mu rekli da je ro|en u
Sarajevu, da ima bosansko prezime, te da je
bh. dràvljanin. U bh. konzulatu su mu rekli
da ga nema u knjizi dràvljana, te da ne
moè dobiti bh. paso{. Da bi dobio bilo
kakav paso{, obratio se ~ak i u srbijanski
konzulat, ali oni su rekli da on nema ni{ta s
njima. Bio je u zatvoru mjesec dana, pa je
pu{ten, a onda ga je opet neka patrola legit-
imisala pa je uhap{en i zatvoren opet na
mjesec dana. Kasnije sam izgubio kontakt s
njim, ne znam kako je njegovo pute{estvije
zavr{ilo.
PRIHVATNI CENTAR U MILANU
Susret sa Bosancem bez domovine
PRTLJAG ZA
BOLJU
BUDU]NOST
Diljem svijeta
milioni ljudi
napu{taju domove
u potrazi za
udobnijim ìvotom,
a neki od njih na
tom putu prolaze
nezamislive torture
Ovo vam je veliko djelo dvojice velikih
ljudi. Jedan se bacio s mosta kada je shva-
tio kakvo }e se zlo dogoditi na ovim pros-
torima, i da je to neizbje`no, a drugi je
umro netom prije nego {to se zlo dogodi-
lo..., pri~a jablani~ki doktor Alija [uko
dok nam pokazuje uramljeni, poùtjeli tekst
iz Knjièvnih novina ilustrovan odgovara-
ju}om karikaturom, objavljen negdje
polovinom pro{log vijeka.
Prvi veliki ~ovjek je pisac Branko
]opi}, drugi je putopisac, slikar, karikaturi -
sta, scenarista, scenograf i {ta sve ne,
Zulfikar Zuko Dùmhur, a djelo je poznata
Jereti~ka pri~a, satiri~ni ]opi}ev prikaz
komunisti~ke vlasti i privilegija koje
uìvaju visoki du`nosnici Partije, takozv -
ana nova dru{tvena elita, u odnosu na
obi~an puk. ]opi}, a zajedno sa njim i
Zuko, progla{eni su nakon objavljivanja
Jereti~ke pri~e neprijateljima sistema,
Udba je otvorila dosje o cijelom slu~aju,
èstoko im je zamjerio i Tito li~no pa i
neke kolege, poput Skendera Kulenovi}a.
Uprkos kasnijim hvaljenim ]opi}evim
knjièvnim djelima, mnogi svjedoci nje-
govog vremena re}i }e da politi~ko-policij -
ska hajka na velikog pisca koja je zapo~ela
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Prole godine
navrilo se 20 godina
od smrti ZULFIKARA
ZUKE DUMHURA,
bosanskohercegovakog
putopisca, slikara i
briljantnog
karikaturiste, koji je
iza sebe ostavio vie
od 10.000 karikatura;
dio bogate Zukine
zaostavtine, vie
od 400 njegovih
karikatura, crtea
i skica, briljivo je
tokom protekle dvije
decenije sakupljao
i uvao dr. ALIJA
UKO iz Jablanice,
koji je samo za na
magazin prvi put
pokazao ovo
neotkriveno blago
legendarnog boema
i hodoljupca
KAKO JE ZUKO CRTAO SVIJET
Hercegovaki kolekcionar i
zaljubljenik zaboravljenih crtea
i karikatura Zuke Dumhura
tih pedesetih godina zapravo nikada nije ni
prestala i pratila ga je sve do onog mosta na
Savi sa kojeg je posljednji put gledao nebo
nad Beogradom, 26. marta 1984.
PRAVI BOSANSKI BREND
Pro{le godine navr{ilo se 25 godina od
smrti Branka ]opi}a i dva desetlje}a
otkako je sa ovog svijeta oti{ao Zuko
Dùmhur. Prije nekoliko dana, u Beogradu
je umro pisac Momo Kapor, sa kojim je
Zuko, kaù oni upu}eni, vi{e vremena
provodio nego sa vlastitom ènom. Nekako
u isto vrijeme, saznali smo da u Jablanici
ìvi Alija [uko, po struci ginekolog, a uz to
predsjednik lokalnog Preporoda, ali ono {to
je za ovu pri~u najva`nije strastveni
kolekcionar djela Zuke Dùmhura. Radi se
o Zukinim politi~kim karikaturama,
ve}inom iz 50-ih i 60-ih godina, koje su
objavljivane uglavnom u beogradskoj
Politici. Doktor Alija ih je tokom proteklih
dvadesetak godina sakupio vi{e od 400!
Sve su to originalni Zukini crteì i skice i
do sada nigdje nisu bili javno izloèni,
pravo neotkriveno blago jednog od
najve}ih bosanskohercegova~kih umjetnika
i boema, koje nevjerovatno precizno oslika-
va politi~ko i dru{tveno stanje onog vreme-
na, ali umnogome i ovog, sada{njeg. Jer,
Zuko Dùmhur je, sloì}e se svi koji su
poznavali njega i njegov rad, bio ~ovjek
ispred svog vakta. Dalo se to jasno
prepozn ati i u njegovim uvijek saètim, ali
~udesno pronicljivim re~enicama, poput
one koju je izgovorio prije nekih pola vije-
ka, kada su masovni mediji masovno osva-
jali planetu: Televizor to vam je isto kao
ma{ina za pranje ve{a.
Zanimao me je Zukin ìvot i puno sam
~itao o njemu. Tako je to sve nekako i
krenulo... Zukin otac Abduselam bio je
glavni imam vojske Kraljevine Jugoslavije,
a uz to i mason i jedan od najboljih
prijatelja nobelovca Ive Andri}a. Rano je
umro, kada se Zuko tek zamom~io, pa je
onda Andri} po~eo da skrbi za Zuku. I kas-
nije, kada je Zuko oti{ao u Herceg-Novi,
gdje je i umro, to nije bilo tek tako - i{ao je
kod svog prijatelja i mentora Andri}a,
pri~a Alija [uko. îni mi se da Bosna i
Hercegovina, nekako, nema svoj pravi
brend. Za mene, Zuko je na{ brend. To je
bio ~ovjek univerzalac, istinski genije. Ali,
naàlost, u Bosni se to najmanje cijeni i
najbrè zaboravlja. Prije nekoliko godina
slu~ajno sam ~uo za profesora iz Biha}a,
Hasana Tijanovi}a, koji je jo{ 2002. na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao
na temu Multimedijalnost putopisa Zuke
Dùmhura. Stupio sam u kontakt sa njim i
ponudio sam mu pomo}, ako nekada bude
pisao knjigu o tome, da mu ustupim sve {to
imam od Zukine zaostav{tine. Naàlost,
profesor je u me|uvremenu umro...
Na{ sagovornik, rodom iz âpljine,
Zuku Dùmhura je upoznao kao dje~ak.
Iako nikada nisu ostvarili neki bliì kontakt,
fascinacija Zukom i njegovim djelom osta-
la je uz njega sve do danas.
Godine 1968. Boro Dra{kovi} je radio
svoj prvi film Horoskop, za koji je scenarij
pisao zajedno sa Zukom. Film se snimao u
apljini i Plo~ama, a glavne uloge su igrali
tada mladi glumci Milena Dravi}, Mihailo
Mi{a Janketi}, Josif Tati}, Uro{ Kravlja~a,
Milo{ Kandi}... Moj otac je bio taksista i u
ZABORAVLJENA ZAOSTAV[TINA ZUKE D@UMHURA
BORBA ZA TITOVU NAKLONOST NAKON SPORNOG TEKSTA O KOMUNISTI^KOJ ELITI
Po~etkom 50-ih godina Branko ]opi} je napisao, a Dùmhur ilustrovao Jereti~ku pri~u o povlasticama socijalisti~ke vlasti u odnosu na obi~an puk
FASCINACIJA ZUKINIM
LIKOM I DJELOM
Dr. Alija [uko iz Jablanice ve}
dvadeset godina sakuplja karikature,
crteè i slike Zuke Dùmhura
to vrijeme je bio zaduèn za prevoz filmske

ekipe, tako da sam ja cijelo ljeto proveo sa
njima na snimanju, a malo sam i statirao u
filmu. Tada sam upoznao Zuku. Imao sam
~etrnaest godina. Kasnije sam ga ponekad
sretao, kada je dolazio u Po~itelj. Bio je
dobar sa mojim prijateljem Mutom
Alagi}em, ~uvenim po~iteljskim ugostitelj -
em. Imam èlju da sve ove karikature
uokvirim, pa da jednom napravimo izlo`bu
kod Mute..., kaè doktor Alija.
NA MENIJU VELIKIH SILA
Zuko Dùmhur je iza sebe ostavio vi{e
od 10.000 karikatura. Prve crteè objavio je
u Narodnoj armiji 1947., a pored Politike,
objavljivao je i u Jeù, Borbi, Oslobo|enju,
reviji Danas, NIN-u... Crtao je Zuko tih
godina sve i sva{ta i nije bilo li~nosti ili
doga|aja na svjetskoj politi~koj sceni koji
se nije na{ao u njegovim karikaturama:
er~il, Staljin, Mao Ce Tung (jedan od
omiljenih Zukinih likova), albanski
komunisti~ki lider Enver Hodà, hladni rat,
nuklearno oru`je, sukob izme|u Izraelaca i
Palestinaca... Karikature su mu prepozn -
atljive jer ih je radio u jednom potezu, a
popratne tekstove pisao je malo latinicom,
malo }irilicom, a nekada i kombinovano.
Alija [uko pokazuje nam karikaturu iz
1946., kada su predstavnici velikih sila
nakon zavr{etka Drugog svjetskog rata sjeli
da podijele svijet, a na meniju su se tom
prilikom, kako je prikazao Zuko, na{li:
pota` od malih naroda, pohovane interesne
sfere, golubovi u sosu, atomski u{tipci, filo-
vane provokacije i, na kraju - votka.
Eto, ba{ kao da se ni{ta nije od tada
nije promijenilo, zaklju~uje [uko.
Nisam ni nesavremen, ni nemode-
ran, poku{avam i uspijevam da volim
vrijeme i adete u kojima trajem i duram,
i koje je i jedino moje vrijeme, moji
trenuci, moji dani, moje godine i moj
dragi vakat, rekao je jednom Zuko
Dùmhur.
Neki kaù da je sre}a u nesre}i {to je
Zuko umro prije nego {to je mogao vidjeti
krvavi raspad Jugoslavije, zlo~ine i
stradanja, i ono najbolnije ljudskoj du{i -
kako doju~era{nji prijatelji preko no}i
postaju neprijatelji, inficirani svojim ideo-
lo{kim preobraàjima i naprasno otkrive-
nim vjekovnim identitetima, poput jednog
od Zukinih najbliìh prijatelja, pisca Mome
Kapora. Ipak, i godinama nakon {to su sve
granice nanovo utvr|ene, a ratovi prestali,
Kapor gotovo da i nije dao intervju za
novine u kojem nije spomenuo Zuku.
Jedne godine, zima je bila, Zuko
Dùmhur i ja smo bili u Dubrovniku.
Tamo je bio atelje Milovana Stani}a,
~uvenog slikara. On je slikao u zidina-
ma i atelje mu je bio pun gostiju, pogo-
tovu kada je zima, kad nema kuda da se
ide. I do{la su dva Amerikanca s ruk-
sacima i dugim kosicama. I sedimo mi
tako i smotaju oni neku cigaru od
ne~ega i daju Zuki i meni. Zuko zapali i
povu~e - ni{ta. Da meni, ja povu~em -
ni{ta. On pita: Je l tebi djeluje ovo?, a
bio je ha{i{; ja kaèm: Ne, a tebi?. Ni
meni, kaè on, ajmo jo{ jednom.
Ponovo mi duvamo i ni{ta. I Zuko kaè
Milovanu: Milovane, daj ti nama dvije
loze, ovo je za oficirsku djecu, ispri~ao
je Momo Kapor u jednom od svojih
posljednjih intervjua, u januaru ove godine.
Kapor je Zuku zvao {ejtan-efendi-
ja. Govorio je da ~ega god bi se Zuko
dohvatio, bio je uspje{an u tome, pri~a
Alija [uko. Svojevremeno je Zukina
k}erka Donizada tuìla Kapora zbog
knjige Zelena ~oja Montenegra, to je
bila prava trakavica.... Neki su tada
govo rili da Donizada tuì Momu
isklju~ivo da mu napakosti - vlastitog
oca nikada nije vi|ala, jer je on uvijek
bio sa Momom.
MOMO KAPOR I [EJTAN-EFENDIJA ZUKO
Loza je za nas, a hai za oficirsku
djecu
D@UMHUR, PISAC I @IVOTOPISAC
Crteì uz posvetu pjesnicima Paulu Mendesu
de Almeidi, Antoniju Machadu i gradu Travniku
DRUGOVI I BOEMI
Pisac Momo Kapor
sje}ao se prijateljstva
sa Zukom Dùmhurom
sve do smrti
ûvena je Zukina karikatura objavljena

u Politici 1950. godine, na kojoj je prikazan
Karl Marks koji za radnim stolom pi{e svoj
Kapital, dok na zidu iza njegovih le|a stoji
slika Staljina.
Za tu, naàlost, jo{ nisam uspio da
otkrijem gdje se nalazi. Kada bih to imao, e,
to bi bilo kao {lag na torti, àrom kolek-
cionara ma{ta doktor Alija.
Bogata zaostav{tina Zuke Dùmhura
danas je razasuta od njegovog rodnog
Konjica, preko Beograda, do Istanbula gdje
ìvi Vezira, Zukina èna koja, ina~e, poti~e
iz ~uvene porodice poslasti~ara Pelivana -
Goranaca. Nakon Zukine smrti, bilo je ~ak
i onih koji su njegova djela prodavali
budza{to putem malih oglasa u novinama.
Najve}i dio Zukinih karikatura dobio
sam otkupom od raznih beogradskih
galerista, malo toga ima u Bosni. Prve sam
kupio od Marka Bruna. To je jedan de~ko iz
Beograda koji je po mnogo ~emu avangar-
dan. On i njegova raja su 90-ih godina
otvorili poznati kafi} Bizzare, gdje se oku-
pljala srbijanska opozicija, Goran
Svilanovi} i ostali... Otkupljivao sam dosta
i od galeriste i antikvara sa Skadarlije
Slobodana Ninkovi}a Ninketa i drugih.
Gdje god do|em - kupim ne{to. Znalo se
desiti i da neko ucjenjuje kada vidi koliko
mi je stalo da imam neki Zukin crte`..
Ponekad galeristima ponudim rad nekog
drugog umjetnika u zamjenu za Zukine
radove, pa se tako trampimo. Zukine
karikature i slike kupovao sam po cijeni od
20, pa do 1.100 eura. Njihova umjetni~ka
vrijednost za neke mo`da objektivno i nije
tolika, ali za mene je to neprocjenjivo vri-
jedno , kaè [uko.
REMEK-DJELO U
BERMUDSKOM TROUGLU
Samo se slike dugo pamte, a rije~i ve}
sutradan promijene svoj red, napisao je jed-
nom Zuko Dùmhur. Prema mi{ljenju dok-
tora [uke, Zukino najbolje djelo nalazi se u
kafani Grme~ u Beogradu. Za one
neupu}ene, ovdje treba spomenuti ~inje -
nicu da je Zuko uvijek pio tek iza osam sati
uve~e, da du{mani ne vide. A Grme~, uz
tako|er glasovite beogradske kafane Pod
lipom i [umatovac, bila je jedna od omilj -
enih Zukinih institucija. Pomenute tri
kafane, smje{tene na potezu izme|u zgrada
Politike, Radio Beograda i Op{tine Stari
grad, ~inile su ono {to je me|u beogradskim
boemima bilo poznato kao doma}i
Bermudski trougao. Tu su, kako kaù, s
godinama nastajali, ali i nestajali mnogi
vrsni novinari i umjetnici. Zato i nije ~udno
{to Grme~, koji je u me|uvremenu promije-
nio vlasnika, i danas krasi petnaest metara
duga~ak, impresivan Zukin zidni mural.
Ima jedan njegov mural i ovdje u
Konjicu, u pivnici. U Pozori{noj kafani u
Mostaru, tako|er. Bio je dopola obrisan, pa
kad su u neko doba skontali da je to Zukin
mural, sa~uvali su ga, pri~a Alija [uko.
Imao je Zuko u Beogradu, jo{ poneku
ljubav osim svojih crteà, slikarstva, pisanja
i kafane. Ali, ne}emo sad o tome, upozorava
nas doktor [uko. Nije za novine.
ZABORAVLJENA ZAOSTAV[TINA ZUKE D@UMHURA
Pojavio bi se iznenada, nasmijan, u
svojim farmerkama i ogrnut {etland
dèmperom, sa kratko pod{i{anom
bradom, pa se svima ~inilo kao da im je
stari poznanik, ili daidà ili amidà. A onda
bi nestajao u neki samo njemu znani svijet.
Tako su Zuku slikara, karikaturistu, pisca,
slikopisca i hodoljubca svi svojatali, a on je
bio samo svoj, neuhvatljiv i tajanstven.
Kod njega sam u~io visoku {kolu mari -
fetluka dugi niz godina... samo sam jedno
shvatio: da se u tom duhovnom i boànski
darovitom mudracu sretno susreo istok,
zapad, sjever i jug: Afrika, Azija i Evropa,
zapisao je Mirza Idrizovi}, reditelj ~uvenih
Zukinih Hodoljublja.
MIRZA IDRIZOVI] O ZUKI
Kod njega sam uio visoku kolu
marifetluka
SVJETSKA POLITI^KA SCENA U D@UMHUROVIM KARIKATURAMA
Kako su velike sile dijelile svijet nakon Drugog svjetskog rata i Albanija pod vla{}u Enver Hodè
SLIKE SE PAMTE
DU@E OD RIJEÎ
Portret Zuke Dùmhura nepoznatog
autora iz 1946. godine
...i mirna Bosna. Prvi, izo -
stavljeni dio ove re~enice,
~arobna je formula, koju niko
do dana dana{njeg nije otkrio,
mada su neka rje{enja, posebice
ono zavnobihsko, li~ila na poli-
ti~ku mudrost tog naboja.
U~initi Bosnu mirnom, to je bio
i nalog sultana Abdulmedìd-
hana svome nekada{njem u~i -
telju crtanja, a tada{njem ko -
mandantu osmanske rumelijske
vojske Omeru Lutfi-pa{i Latasu.
Ovaj avanturist nadmo }ne
inteligencije, prodoran i vi -
{estruko darovit, rje{avaju}i
kockarske dugove svoga oca i
bjeè}i od nekakve {valerske
afere, stanio se 1827. godine u
Banjoj Luci, gdje ga je prihvatio
hadì Alija Boji}. Ne samo iz
zahvalnosti hadìji, nego i iz
sasvim kalkulantskih razloga,
dotada{nji Mihajlo Latas, li~ki
pravoslavac, postao je Omer
Lutfi. Nestrpljivim autorima,
brzim na obara~u, omakne se
ocjena da je ta karijera bila
munjevita... Njegov uspon do
vrhova vojne vlasti u osmanskoj
dràvi potrajao je dvadesetak
godina, ni prebrzo, ni pres-
poro... taman. Odlu~nost i
vojni~ki dar, potvrdio je u bor-
bama u Siriji, Kurdistanu i
Albaniji. Po pravilu, to su bile
kaznene ekspedicije.
UÎNITI BOSNU MIRNOM
Na talasu reformskih poku -
{aja, proklamiranih u ruì~njaku
Topkapi saraja, dobio je Omer-
pa{a 1850. godine pomenuti
nalog i krenuo u pacifikatorski
pohod na Bosnu. Bosna je po
obi~aju bila nemirna. Bosansko
plemstvo, prihvataju}i islam,
nije prihvatilo osmanski iden-
titet. Begovat je ljubomorno
~uvao, osim brojnih privilegija,
i bosansku osobenost. Odavno
bija{e jasno povu~ena linija
izme|u Bo{njaka muslimana i
Turku{a. Grada{~evi}ev ustanak
bio je i programatski... Evo, ko
smo mi i {ta mi ho}emo.
Ustanak je surovo ugu{en, ali
nije bio skr{en ponos i bun-
tovni~ki duh bosanskog begova-
ta. Krajina se pobunila 1849.
godine, za njom Hercegovina
Ali Galib-pa{e Rizvanbegovi}a,
potom ostala Bosna. Ni{ta se
dobro nije spremalo Sarajevu i
Sarajlijama, kada su 4. avgusta
1850. godine u rano jutro
topovske salve sa Vratni~ke
utvrde najavile dolazak neu-
moljivog seraskera rumelijske
vojske. Bosanski uglednici,
predvo|eni valijom Hafiz-pa -
{om, do~ekali su ga u Saraje v -
skom polju. Ovaj neobi~ni gost
odmah se po~eo pona{ati kao
doma}in. Nije se osvrtao na
staru privilegiju Sarajlija, da ni
bosanski namjesnici u njihovom
gradu ne mogu boraviti duè od
dvadeset i ~etiri sata. Latas je
ignorirao posebnu gradsku dele-
gaciju... nije ih ni pogledao, a
kamoli {togod s njima progovo-
rio. Okrutni Latas, zarad svog
porijekla i nagla{enog nepri-
jateljstva pre ma bosanskim
prvacima, dobio je nadimak
\aur-pa{a. Vi{e od hiljadu pri-
padnika bosanskog plemstva
razli~itog ranga i zna~aja,
serasker je zarobio, mnoge
odmah pogubio (me|u njima i
Ali-pa{u Rizvanbe govi}a), a
brojne okovao i poslao u
Carigrad, tamo{njoj pravdi.
Okrutni Latas uz ostale bo -
sanske prvake, utamni~io je i
najuglednije i najmo}nije Sa -
rajlije: Fadil-pa{u [erifovi}a,
Mustaj-pa{u Babi}a, Ali-bega
Dèneti}a, Abdulah Ra{id-efe -
ndiju Uzuni}a, Sunulah-efendi-
ju Sokolovi}a, Muhame dagu
Bakarevi}a i druge...
CIJENA PRVOG KLAVIRA
O Omer-pa{i i njegovoj
ulozi mogu}e je vi{e saznati iz
nekoliko re~enica, koje mu kao
svom literarnom junaku u usta
stavlja nobelovac Ivo Andri},
nego iz gomile historijskih
rasprava. U nedovr{enom ro -
manu Omer-pa{a Latas stoji:
Jednom u sto godina dolazi
VALERIJANOV AMFITEATAR
Pi{e: VALERIJAN @UJO
...Neka ga uzvi{eni Bog ~uva od svih
nesre}a; nek bude uni{ten neprijatelj
Sarajeva, ako ga bude bilo!
Mejli, Muhamed Kurani
U svojoj vie od pet stoljea dugoj povijesti Sarajevo je bilo grad za kojim su
udjeli mnogi osvajai; u narednih nekoliko brojeva na saradnik, autor
Leksikona Sarajeva, pie o najpoznatijim neprijateljima glavnog grada BiH
OMER LUTFI-PA[A LATAS
Grobar bosanske begovske elite
SARAJLIJE
SVE PAMTE:
Okrutni Latas,
zarad svog
porijekla i
naglaenog
neprijateljstva
pre ma bosanskim
prvacima, dobio je
nadimak
aur-paa. Vie od
hiljadu pripadnika
bosanskog
plemstava
razliitog ranga i
znaaja, serasker je
zarobio, mnoge
odmah pogubio
(meu njima i
Ali-pau Rizvanbe -
govia), a brojne
okovao i poslao u
Carigrad, tamonjoj
pravdi
carski serasker u Bosnu, jednom
ili nijednom, ali kad do|e, onda
moè sve i vezati i dre{iti, i
oduzeti i dodati, i visoko popeti
i nisko spustiti; ki{u samo ne
moè pu{tati ni zaustavljati, ali
drugo sve moè. A jedino
budale to ne znaju i ne vide, i
jedino se izlapele begovske
glave pouzdaju u svoje fermane
i tapije, a ne znaju da je to davno
pro{lo i da ti papiri ne vrede ni
toliko da se od njih naloì vatra
nasred Sarajeva. To su neuki i
slepi ljudi, koji ne razumeju
sada{njost i ne vide {ta se oko
njih de{ava ni kud svet ide. Pa
ni pro{lost ne pamte, ina~e bi
znali {ta zna~i kad serasker
stigne sa carskom vojskom. Ne
znaju da takav ~ovek sve moè,
samo jedno ne: ne moè se pred
sultanovo lice vratiti nesvr{ena
posla. Ne znaju, na svoju
nesre}u, ne znaju, da takav
~ovek nema nikom da polaè
ra~un ni o broju skinutih glava
ni o sumama utro{enih dukata.
A to bi morali da znaju. To treba
da zna svaki koji sebi i svojoj
porodici i svima svojima èli
dobro. I te{ko onom ko to na
vreme ne vidi! Nema sumnje,
Omer-pa{a je grobar bosanske
begovske elite. To je poanta ove
povijesne epizode, a ne pri~a o
tome kako se Omer-pa{a oènio
iz Erdelja, muzi~ki obrazo-
vanom djevojkom iz porodice
Simonis i za njom dopremio
prvi klavir u Sarajevo. Neka
klavira, ali ne po tu cijenu.
69
NEPRIJATELJI SARAJEVA (3)
LATAS, IDA (SAIDA LA -
TAS) (Reps, Transilvanija
1834.-Pariz?), muzi~arka, su -
pruga Omer-pa{e Latasa.
Komponirala je vi{e vojnih
mar{eva, te nekoliko valcera i
polki posve}enih Omer-pa{i
Latasu. Zahvalju}i Idi Latas u
Sarajevo je 1850. godine do -
premljen prvi klavir.
LATAS, OMER-PA[A (MI -
HAJLO LAT-AS; SERDAR
EKREM OMER-PA[A) (Go -
spi }, 6.3.1806 - Cari grad,
18.4.1871), turski vojskovo|a
(serdar-i-ekrem). Omer-pa{a
potje~e iz srpske pravoslavne
porodice Latas, koja je bila
nastanjena u Ogulinu. Zvao se
Mihajlo. Kao i njegov otac
Sofronije, Latas je bio u aus-
trijskoj vojnoj slu`bi. Na -
predovao je do ~ina poru~nika.
Godine 1827. dezertirao je iz
austrijske vojske, prebjegao u
Bosnu i stupio u tursku slu`bu.
Primiv{i islam, promijenio je
ime u Omer Lutfi. Sultan
Abdul Medìd unaprijedio ga
je u ~in mu{ira rumelijske
vojske. Na ~elu kaznenog kor-
pusa, kao serasker, stigao je
4.8.1850. godine u Sarajevo i
vojsku smjestio na Gorici.
Surovim mjerama Omer-pa{a
Latas skr{io je otpor bosanskih
feudalaca i umirio Bosnu.
Pogubio je i hercegova~kog
vezira Ali-pa{u Rizva nbe -
govi}a. Omer Lutfi-pa{a Latas
reorganizirao je vlast u Bosni i
Hercegovini i upravljao vilaje-
tom od 1850. do 1852. godine.
O Omer-pa{i Latasu je na -
pisano vi{e povijesnih i liter-
arnih radova. Izme|u ostalog,
monografija Galiba [ljive
posve}ena Latasu, roman Ive
Andri}a: Omer-pa{a Latas, te
i stoi mena drama Du{ka
An|i}a.
ADIO PAMETI
Avanturista nadmone inteligencije
POHOD NA BOSNU
êtvrtog avgusta 1850. godine u
rano jutro topovske salve sa Vratni~ke
utvrde najavile dolazak neumoljivog
seraskera rumelijske vojske
POHOD NA BOSNU
êtvrtog avgusta 1850. godine u
rano jutro topovske salve sa Vratni~ke
utvrde najavile dolazak neumoljivog
seraskera rumelijske vojske
70
KULT MARKET
MARINA TRUMI]
Cipele za Mona
Lizu
...Mo`da sam glupa/
kad ne razumijem {to li
}e/ Mona Lizi cipelice?
- pitam se.../ - Zbilja, a
jesi li ti kada pomislila/
kako li je meni osmje-
hivati se stalno u/
vje~nosti dok gledam
sva ta glupa lica/ {to
stolje}ima protr~avaju i
bulje u mene?/ Istina,
fotografisanje je
zabranjeno,/ ali ipak je na izmaku moje
strpljenje...
BERNICE EISENSTEIN
Kad vam roditelji
preìve holokaust
Kanadska likovna
umjetnica Bernice
Eisenstein odrasla
je, kao i mnoga
jevrejska djeca, u
sjeni holokausta koji
su preìvjeli njeni
roditelji. U svojoj
knjizi Kad vam
roditelji preìve
holokaust (Fraktura,
Zagreb, 2010.) ona opisuje kako izgleda
normalni porodi~ni ìvot nakon svega i
kako velika li~na i kolektivna trauma
postaje dio porodi~nog naslije|a.
Cijena je 38 KM.
ARNE HOFFMANN
Seks za napredne
Njema~ki publicista
Arne Hoffmann autor
je niza seksualnih
priru~nika i knjiga o
kr{enju tabua.
Njegova knjiga Seks
za napredne: erotski
savjetnik o kojem pri~a
cijeli svijet (Mozaik
knjiga, Zagreb, 2010.)
posebno je popularna jer autor preska~e
osnovne lekcije, podiè letvicu i raspravlja
o podru~jima rezervisanim za one
odva`nije. Cijena je 35 KM.
@ene su na glasu da pre~esto i predetaljno
prepri~avaju svoj porod, mu{karci opet da
dave pri~ama iz vojske. Vremena su se izmi-
jenila, u sredovje~ne mu{karce sa trbu -
{~i}ima zagazila je ve} i generacija koja
uop{te nije sluìla Jugoslovensku narodnu
armiju. Utoliko je ovaj relikt socijalisti~ke
pro{losti postao zanimljiviji: danas zvu~e
sasvim nevjerovatno pri~e o prijateljstvima
od \erdapa pa do Jadrana, a pomalo je te{ko
povjerovati i u sve te mu{ke mitove o
nekakvim strojevim koracima, obukama,
pu{kama, kantinama, ribanjima WC-a, i
spavaonicama gdje se dijele intimnosti i pas-
jaluci.
Slika s uspomenom, autobiografski ro -
man Mostarca Veselina Gatala, spomenar je
na godinu provedenu u Lukavici pored
Sarajeva, u kasarni Slavi{a Vajner î~a.
Roman po~inje regrutacijom, a zavr{ava tri-
jumfalnim izlaskom kroz kapiju kasarne.
Glavni lik romana nimalo nije odu{evljen
vojnom doktrinom i disciplinom, ali poku -
{ava da uz maksimum subverzije dobije
mini mum kazni i nekako oduì dug domovi-
ni. Njegova pozicija unutar kolektiva se
mijenja: od individualca koji na po~etku vrlo
tragi~no shvata vojno ukalupljivanje i smi{lja
kako da se u {to kra}em roku odatle izbavi,
on postaje ljubitelj pu{ke, desetar, oportunist
koji polako savladava rigidna pravila i u~i
kako da ih zaobi|e. Njegovo sazrijevanje,
me |utim, nije posljedica iznenadnog
odu{evljenja vojskom, nego sticanja iskustva
sa raznolikim ljudima i upoznavanje ìvota u
zgusnutoj formi: ispod jednakih uniformi
kriju se ipak individue sa svojim naravima i
sujetama, i ta poznanstva ~esto su izvor
razo~arenja i gor~ine.
Gatalo u svom romanu kre}e od vrlo jed-
nostavne realisti~ne potke (kasarna JNA u
Bosni, krajem osamdesetih) a glavnu gra|u
romana ~ini kompilacija najraznovrsnijih
vojni~kih anegdota. Likovi su, ba{ kao u
svakom dobrom vicu, stereotipni, a Gatalo
nas, u svom poznatom politi~ki nekorektnom
maniru, iskreno nasmijava svojom so~nom
bezobra{tinom. Opisi seksualnih fantazija
(Samanta Fox juri u skafanderu niz snje`nu
padinu), tjelesnih izlu~evina, pijan~enja i
drugih obeznanjivanja smjenjuju se sa
vojni~kim vicevima (-Ja bih u mornaricu?-
Zna{ li plivati? - Ne znam, mislio sam da
tamo imate brodove) i ~ine Sliku s
uspomenom blago nostalgi~nom zabavnom
knjigom za razbibrigu. (A. Ba{i})
KNJI@EVNA KRITIKA
Roman Veselina Gatala Slika s uspomenom
(Maunagi, Sarajevo, 2009.)
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Michael Lewis: The Big Short
2. Kathryn Stockett: The Help
3. Stieg Larsson: The Girl with the Dragon
Tattoo
4. Chelsea Handler: Chelsea Chelsea
Bang Bang
5. Jeff Kinney: The Wimpy Kid Movie Diary
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knjiàra Mabela, Sarajevo)
1. Mario Vargas Llosa: Tetka Julia i piskaralo
2. Dan Brown: Izgubljeni simbol
3. Vladimir Pi{talo: Tesla, portret me|u
maskama
4. Louis de Bernieres: Ptice bez krila
5. Aleksandar Hemon: Projekat Lazarus
Spomenar iz JNA
DOBRO UPAKOVANE VOJNI^KE
ANEGDOTE
Likovi su, ba{ kao u svakom dobrom vicu,
stereotipni, a Gatalo nas, u svom poznatom
politi~ki nekorektnom maniru, iskreno
nasmijava svojom so~nom bezobra{tinom
U svijetu, prosje~no, svake dvije sed-
mice prestane da postoji jedan jezik. Prema
podacima Ujedinjenih nacija, na Zemlji
ìvi najmanje 6.900 jezika, od kojih
ve}ini prijeti izumiranje. Ovo je problem sa
kojim se suo~avaju mnoge zemlje, a poseb-
no Kina, koja broji najvi{e stanovnika na
svijetu - skoro 1,3 milijarde.
U Kini ìvi zvani~no priznatih 56
etni~kih grupa, ali i na stotine etni~kih pod-
grupa, ~iji pripadnici govore razli~ite
jezi~ke varijante. Ve}ina etni~kih jezika u
Kini pripada sino-tibetanskoj jezi~koj famili-
ji i tim jezicima govore pripadnici 29 manji-
na. Postoje razni varijeteti samog kineskog
jezika: 70 posto stanovnika govori man-
darinski, a me|u etni~kim grupama najvi{e
su zastupljeni zuang (tai), mongolski,
tibetanski, ujgurski (turski), hmong i korejski.
Neki od ovih jezika su ve} ugroèni -
jezikom manchu, koji postoji u kineskoj
sjeveroisto~noj pokrajini Liaoping, govori
jedva nekolicina od oko deset miliona ljudi.
Razumijem jako malo i svakodnevno
kaèm jedva par rije~i. Moja djeca ne znaju
ni toliko, u~e samo kineski, kaè Du Mei
iz etni~ke grupe Eveki, koja ìvi duboko u
unutra{njosti Mongolije.
U ju`noj kineskoj pokrajini Fujian,
nao~igled svih, izumire jezik kojim govori
jedva oko 1.000 ljudi od blizu 800.000 pri-
padnika manjine.
Na{ jezik ima samo govornu formu,
nema znakova za pisanje, tako da je te{ko
da se o~uva, govori Lei Jin, koja se
sje}a nekoliko rije~i nau~enih od predaka,
dok sa svojom djecom pri~a samo na
kineskom.
Podaci UN-a svjedo~e da ~ak 96 posto
od ukupnog broja jezika u svijetu govori
svega tri posto stanovni{tva planete. Atlas
ugroènih jezika UNESCO-a pokazuje da
je trenutno 229 jezika pred izumiranjem.
Najve}i broj etni~kih jezi~kih varijeteta
ima Papua Nova Gvineja (850), slijede
Indonezija (670), Nigerija (410), Indija
(380), dok po oko 200 manjinskih jezika
imaju Kamerun, Meksiko, Kongo,
Australija i Brazil. U svijetu samo po
jedan ~ovjek zna, naprimjer, etni~ki
aboridìnski kuku tajpan (Australija), uru
(Bolivija) i lea (Papua Nova Gvineja).
Njih troje u Boliviji mogu da razgovaraju
na jeziku canichana.
Globalizacija i masovna kultura dopri-
nose da se i u Evropi gase narje~ja i jezici
mnogih etni~kih grupa. Na listi ugroènih
su bretonski u Francuskoj, livonski i
karaimski u Litvaniji, sjevernofrizijski i
donjo{leski u Njema~koj, romsko-gr~ki,
moli~kohrvatski i judeoitalijanski u Italiji,
ka{upski i vilamovski u Poljskoj, leonski i
aragonski u [paniji... Me|u evropskim
jezicima kojima prijeti izumiranje je i irski
(ina~e jedan od zvani~nih jezika Evropske
unije), kojim govori svega 70.000 Iraca,
iako se u~i u {kolama.
(M. Radevi})
Jezici koji umiru
LIFESTYLE
Od oko 6.900 jezika, koliko ih se govori u svijetu,
ak dvije treine njih koriste se u zajednicama koje u
prosjeku broje oko 10.000 ljudi
KULT MARKET
VELIKA BRITANIJA
@ene i novac
Mu{karci ~esto optuùju
svoje supruge zbog toga
{to silne svote novca
tro{e na nove cipele, tor-
bice i krpice, ali nedavno
ra|ena studija je pokaza-
la da ène ipak znaju
bolje rasporediti novac
nego mu{karci. @ene
znaju pratiti koliko novca
tro{e i mnogo rje|e }e im se desiti da
zapadnu u dugove ili kredite. Studija u
kojoj je u~estvovalo 3.000 Britanaca
pokazala je da mu{karci u prosjeku imaju
preko 2.300 eura duga na svojoj kartici, za
razliku od èna koje imaju blizu 2.000 eura.
SAD
Papaja
Istraìvanjem
nau~nika sa
Floride zvani~no
je potvr|eno da
ekstrakt i ~aj od
li{}a papaje
imaju znatna
antikancerogena
svojstva protiv
{irokog spektra tumora. Antitumorski
u~inak papaje utvr|en je protiv tumora
grli}a maternice, dojke, jetre, plu}a i
gu{tera~e, navodi se u izvje{taju objavlje -
nom u nau~nom ~asopisu Journal of
Ethnopharmacology.
NORVE[KA
Dvoje je taman
Ra|anje
djece je vrlo
zdravo za
ène, ali
samo ako
se zaustave
na dvoje,
tvrde
norve{ki i
britanski
istraìva~i.
Maj~instvo ima pozitivan u~inak na
zdravlje ène i {titi od raka i sr~anih
oboljenja. Me|utim, dvoje djece je opti-
mum, dok vi{e od dvoje moè zna~iti i
pove}an rizik od smrti uzrokovanih nave-
denim problemima, zbog manjka motivaci-
je èna da brinu za vlastito zdravlje.
GLOBALIZACIJA DOPRINOSI ODUMIRANJU JEZIKA
Narje~ja i jezici mnogih etni~kih grupa svakodnevno se gase i na evropskom tlu
KULT MARKET
BOJA RAJA
Majid Majidi
Mohammad
je pametan
dje~ak, pun
volje za ìvo-
tom, a poha|a
{kolu za sli-
jepe u
Teheranu. No,
ne dopu{ta da ga u ìvotu ograni~ava
~injenica to {to je slijep. Po zavr{etku
{kole i po~etku ljetnih praznika jedva ~eka
da se vrati u rodno selo gdje mu ìvi
obitelj. Dok se njegove dvije sestre i baka
raduju njegovu povratku, otac nije u stanju
nositi se s hendikepiranim dje~akom.
Vlastitoj zaru~nici nije ni rekao da ima
sina, a odgovornost za dje~aka prebacuje
na druge. Ocjena: 5
KU^KA
Jean Renoir
Glavni lik
Renoirova prvog
zvu~nog filma blag
je bankovni
~inovnik, zarobljen
u braku s Adele,
ènom te{kog
karaktera. Njegova jedina radost u ìvotu
je slikanje kojemu se odano prepu{ta
svakoga vikenda. Jednoga dana na ulici
Maurice spasi ènu od batina nepoznata
mu{karca ne znaju}i da je ona prostitutka,
a taj, njemu nepoznati, njezin svodnik.
Maurice se polako, ali sigurno
zaljubljuje... Ocjena: 4
@ELIO SAM SAMO
SPAVATI NA NJOJ
Eugenio
Cappuccio
Tridesetogodi{nji
menadèr koga
je upravo
napustila djevoj-
ka, dobiva u
zadatak da do
Boì}a otpusti
dvadesetpet rad-
nika. Film je
snimljen prema istoimenom romanu
Massima Lollia.
Ocjena: 4
Ovde i tamo autorski je film scenariste i
reìsera Darka Lungulova. Film je pri~a o
ljubavi prikazana kroz paralelno povezivanje
ljudi koji ùde za ljubavlju, bez obzira {to
ìve na dva kraja svijeta. To je film o
ljubavi koja nema granice i koja spaja, koja
veseli i unaprje|uje ljude.
Naravno, ne treba zaboraviti i socijalni
kontekst i kritiku svijeta u kojem svi ljudi
nisu jednakih sloboda u kretanju, no u
ljubavi su jednaki. Robert je iz New Yorka i
prolazi kroz fazu depresije. On je propali
glazbenik koji zbog nepla}anja kirije mora
iseliti. Prilikom iseljavanja pomaè mu
Branko, Beogra|anin koji za ìvot zara|uje
na taj na~in.
Branko je mladi emigrant iz Srbije.
Do{ao je u Ameriku u potrazi za boljim. On
strasno èli da i njegova djevojka iz
Beograda do|e u Ameriku, no ona ne uspi-
jeva dobiti vizu. Branko predlaè Robertu
da ode u Beograd i oèni Ivanu, koja bi tako
dobila vizu. Robert pristaje na taj suludi
plan u nedostatku boljeg u svom ìvotu. Za
vrijeme boravka u Beogradu, Branku u
Americi ukradu kombi tako da ne uspijeva
zaraditi dovoljno koliko je obe}ao da }e
poslati Robertu.
Robert ìvi u Brankovoj sobi, u stanu u
kojem ìvi i Brankova mama. Ona ne zna
to~an razlog za{to je Robert tu. Mama Olga
svojom vedrinom nesvjesno otopljava led
depresije koji je oko Roberta...
Film je snimljen za 30 dana, a dio ovog
ostvarenja u New Yorku, gdje su scene na
~ak 25 lokacija snimljene za 12 dana. Kad
se ho}e, sve se moè. Drugi dio filma se
snimao u Beogradu i taj dio je snimljen za
18 dana. Darko Lungulov, reditelj i
scenarista, zavr{io je filmske studije na City
College of New York. Radio je kao reìser i
producent dokumentarnih filmova u pro-
dukcijskoj ku}i Spiral Pictures/Ross
Institute. Njegov film Bekstvo osvojio je
nagradu publike na Hamptons International
Film Festivalu 2004. godine.
Scenario filma Ovde i tamo nagra|en je
nagradom Balkan Fund na Me|unarodnom
filmskom festivalu u Solunu. Mirko Ili},
proslavljeni grafi~ki dizajner iz Bjeljine,
bio je kreativni savjetnik, kreator loga i
grafi~kog dizajna filma. êstitke za jako
dobar debitantski film.
(D.Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film Ovde i tamo, scenariste i reditelja Darka Lungulova
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Shutter Island (Martin Scorsese)
2. Cop Out (Kevin Smith)
3. The Crazies (Breck Eisner)
4. Avatar (James Cameron)
5. Percy Jackson & the Olympians: The
Lightning Thief (Chris Columbus)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Ni na nebu ni na zemlji (Jason Reitman,
Paramount Pictures)
2. Princeza i @abac (Ron Clements, John
Musker, Disney)
3. Avatar (James Cameron, Twentieth
Century-Fox Film Corporation)
4. Mjesec (Duncan Jones, Liberty Films
UK)
5. Previ{e je sloèno (Nancy Meyers,
Universal Pictures)
TAMO DALEKO...
Ovde i tamo je film o ljubavi koja nema granice
Amerikanac u Beogradu
Kad je u pitanju jedna od najkontro-
verznijih li~nosti moderne ameri~ke povi-
jesti, konzervativni Amerikanci zaustavljaju
dah. Kako i ne bi kad je Larry Flynt prvi u
svom magazinu polovicom 70-ih objavio
pubi~ne dlake, a nakon {to je Penthouse sli-
jedio njegov primjer, Hustler je odgovorio
objavljivanjem obrijanih genitalija. Prvi je
objavio fotografiju vagine u krupnom planu
i penisa u erekciji, a modeli nisu bile samo
ispeglane mlade ljepotice, ve} su na fotoses-
sione dovodili trudnice, ène srednje dobi,
pretile ène, hermafrodite, modele s amputi-
ranim udovima i transvestite. Osobitu je
buru podigla naslovnica iz 1975. godine, na
kojoj su goli i zagrljeni fotografirani bjelki -
nja i crnac. Tako se Larry Flynt ve} 40 godi -
na bori sa slobodom govora u SAD-u. Neki
se i danas sabla`njavaju nad ~injenicom da
seks sve prodaje, a Flynt ju je prihvatio
1974., kad je izdao prvi broj magazina. Jo{
iste godine Flynt je za 18.000 dolara kupio
fotografije gole Jacqueline Kennedy
Onassis na odmoru nekoliko godina ranije.
Objavio ih je u kolovozu 1975. i broj je u
samo nekoliko dana prodan u milion primj -
eraka. Instinkt mi je govorio da probam
ne{to druga~ije. înilo mi se, ako se maga-
zin fokusira na seks, onda i ostali sadràj
mora sluìti toj svrsi, napisao je mo}ni
urednik u autobiografiji. Osim prikazivanja
eksplicitnih scena onoga {to ljudi sami,
udvoje, utroje ili pak vi{e parova radi iza
zatvorenih vrata, Hustler duguje svoj uspj -
eh i tome {to je erotske fotografije
savr{enih modela iz najpopularnijih mu{kih
magazina zamijenio pravim ènama sa
svim njihovim nesavr{enostima u puno
eksplicitnijim pozama. Uz pornografiju,
okosnicu su ~inile i britke, satiri~ne i ~esto
vrlo uvredljive ilustracije i karikature na
ra~un svega i svakoga. Niko u Hustleru nije
bio po{te|en. Time je, naravno, u vrlo
kratkom roku navukao bijes svih onih koji
zastupaju tradicionalne kr{}anske vrijed-
nosti. Flynta su pred sud izvodili i oni
manje konzervativni, pojedinci i organi-
zacije, na noge su se dizali ba{ svi, od crkve
do Ku Klux Klana. Ljudi nisu mrzili samo
ono {to on predstavlja, mrzili su njegovo
omalovaàvanje onoga {to su oni predstavljali.
@ene u strojevima za mljevenje mesa, s
pse}om ogrlicom i na uzici, u raznim sado-
mazo pozama, seks bez cenzure i uìtak bez
tabua... Sve je to pomoglo izgradnji
Flintovog carstva koje se danas proteè i na
pornografski filmski studio, lanac sex
shopova, pornografski televizijski kanal,
lanac striptiz klubova i nekoliko kasina.
Flynt je nedavno je u svojim pozla}enim
invalidskim kolicima odrào predavanje
studentima u Sjevernoj Karolini gdje je
branio slobodu govora i, izme|u ostalog
rekao: Volio bih da me zapamte kao neko-
ga ko se borio da pro{iri parametre slo-
bodnog govora. Mislim da je to prili~no
plemenit cilj. Premda ljudi nisu spremni
gledati mrtve djevojke na stranicama
porno~asopisa, a ~ini se da }e tako i ostati,
Larry Flynt }e zasigurno prona}i drugi
na~in pomicanja parametara u 21. stolje}u.
(N. Hasi})
Narod protiv Larryja Flinta
CRVENI FENJER
Kontroverzna ikona amerike historije
KULT MARKET
PARAGVAJ
Dallys Ferreira
Bikini model je uzdrmala javnost najavom
seks maratona u slu~aju da Paragvaj
pobijedi na SP-u Ju`noj Africi. Obe}ani
seks maraton od 24 sata u slu~aju pobj -
ede Paragvaja ovoj ju`noameri~koj ljepoti-
ci sasvim sigurno donije}e mnogo novih
navija~a. Me|utim, Dallys ne planira
ugostiti sve njih. To }e biti no} za
pam}enje za mog de~ka. On zna koliko
sam strastvena i koliko volim fudbal.
ENGLESKA
Gemma Atkinson
Britanski glamur model jedna je od rijetkih
u svojoj bran{i koja jo{ uvijek nije snimila
toples fotosession, no usprkos tome njezi-
ni sunarodnjaci uvijek s nestrpljenjem
o~ekuju svaki njezin uradak. U zadnjem
sessionu koji je napravila izmijenila je
toliko razli~itih tipova donjeg rublja da je
vjerojatno pokrila sve najdraè feti{e
ja~eg spola.
RUSIJA
Katja Sambuca
Ruska porno zvijezda snimila je svoju prvu
pjesmu i spot, koji u Rusiji nije ba{ ne{to
primje}en, jer se radi o najtre{ pjesmi
svih vremena. Katja je ina~e poznata po
rekordu u kojem su je 84 mu{karca poliza-
la u ~etiri sata. Prethodno je taj rekord
dràla azijska porno zvijezda koju je u
deset sati polizalo 70 mu{karaca.
LARRY FLYNT
Zahvaljuju}i svom
magazinu Hustler
svrstao se u red
najkontroverznijih
li~nosti dana{njice
74
KULT MARKET
THE NATIONAL
High Violet
Peti studi-
jski album
u karijeri
ameri~ka
grupa The
National
promo-
visa}e
po~etkom
maja. Naziv mu je High Violet, a ~lanovi
grupe su na CD uvrstili jedanaest pje-
sama. Producent je Peter Katis, a pjesme
su snimljene kako u njegovom studiju u
Bridgeportu, tako i u studiju The Nationala
u Brooklynu.
THE MELVINS
The Bride
Screamed Murder
Krajem petog
mjeseca polako, ali
sigurno, stiù novi
The Melvinsi.
Fri{ak studijski
album jo{ jednog
odli~nog ameri~kog
benda iz
Montesanoa zove
se The Bride
Screamed Murder,
a objavi}e ga
Ipecac Recordings.
Ovaj nevjerovatno produktivan bend prvi-
jenac je objavio 1987. godine.
DURAN DURAN
Notorious i Big
Thing (reizdanja)
Po~etkom
juna u pro-
davnice
stiù jo{ dva
reizdanja
plo~a grupe
Duran
Duran.
Nakon naslova Duran Duran, Rio i Seven
And The Ragged Tigera, sada su to
Notorious i Big Thing. Bi}e to bogata
reizdanja, sa puno rariteta, videospotova,
b-strana singlova, koncerata, remikseva,
TV nastupa...
Najnovija definicija obrnute proporcije
glasi: [to Zdravko ôli} ima vi{e godina, to
su mu pjesme manje slu{ljive. A na njegovom
posljednjem studijskom albumu: Kad
pogleda{ me preko ramena, neke od kom-
pozicija su i neslu{ljive.
Recimo, dvije balade - Pri~aj mi brate i
Ljubavnici, iz kojih, zbog ogromne koli~ine
dosade, sporosti, tromosti, bespotrebnosti,
glas Zdravka ôli}a iz okvira izranja kao
obla~i} u stripu. Potreban je, dakle glas, ali
samo kao kratki komentar. Ima jo{ jedna bala-
da, posljednja, trinaesta na ovom albumu,
koja se zove Poplava. Lijepa je to matrica,
zapravo izvrsna muzi~ka podloga Mom~ila
Bajagi}a, nekakav ravni~arski jazz/blues, ali
dàba sve kad se pjesma zove Poplava. ôla
pjeva o svojoj Smiljki, poplavi, pa o
povla~enju rijeke Save, a ona jo{ spava, pa
neka spava... Uglavnom, kad ôla otpjeva:
Poplava, poplava..., to prerasta u svo-
jevrsnu grotesku, sli~nu onoj kada Dragan
Nikoli} pjeva u filmu Ko to tamo peva.
Kad pogleda{ me preko ramena otvaraju
naslovna pjesma, koja krene poput îja je
ono zvijezda, a zatim slijedi draga~evska,
Manija~i. Tako, dvadeset godina poslije,
dobijamo ponovo Zvijezdu i âje [ukarije
na jednom albumu, samo {to se tada zvao Da
ti kaèm {ta mi je. I bio je prvi lo{ ôlin
album. Da bi potom uslijedio rat, nakon
kojeg Zdravko ôli} nema kvalitetnu plo~u.
E, da, Manija~i, saradnja sa Goranom
Bregovi}em. Ma, sa koje god strane pogle-
da{, odslu{a{, to ne valja. Mo`da je melodija
u refrenu slu{ljiva, ali opet: Eee, sijeva vinj -
ak, puko ribnjak... Daj, ba, ôla, nemoj
zajebavat! Barem bi trebao imati odgovornost
prema godinama. Na tragu truba~a, ulaza u
stratoteku u Gu~i, svadbi i sahrana je i Meni
niko ne treba. Zbog ovakvih pjesama zamrzi{
~ak i trubu Louisa Armstronga.
Ima jedna pjesma, klasi~ni {lager, zove
se Lili. Eins, zwei, drei, vier, fnf , sieben,
acht, neun, zehn..., tako po~inje. A fali broj
{est, zato {to je ljubavna pri~a trajala pet
dana. [esti je ona otfurala... U me|uvre-
menu ôla recituje kao pokojni Falco u
Jeanny, ali i on sam u pjesmi Jedna zima sa
Kristinom. E, Kiki, Kiki, a nekad si dobro
izgledala, i zvu~ala. @ivote, surov li si...
Dodu{e, refren malo izvadi stvar. I Obmana
krene mediteransko-{lagerski, pristojno, ali
tekst Bore \or|evi}a je imbecilan, da sad
ne prepisujemo iz bookleta.
Uglavnom, ako kupite Kad pogleda{ me
preko ramena, pa ga zaboravite negdje
usput, nemojte kukati. Zapravo, ni{ta niste
izgubili. Moète samo biti na dobitku...
(D. Bajramovi})
MUZIKA
Kad pogleda me preko ramena, novi studijski
album Zdravka olia
SADA SI SASVIM
BLIZU KRAJ BRENE
Zdravko ôli} objavio je
najgori album u svojoj karijeri
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Roisin Murphy: Orally Fixated
2. Dessa: Dixons Girl
3. OK Go: WTF
4. Hadouken!: Turn the lights out
5. Miike Snow: Silvia
6. Gosta Berlings Saga: Kontrast
7. Crookers ft. Kelis: No security
8. And so I watched you from afar:
A little bit of solidarity
9. Kid Cudi ft. MGMT & Ratatat: Pursuit
of happiness (Steve Aoki rmx)
10. The xx: VCR
Hajd nam kai ta ti je...
Izvje{taj Deloitea SBG, objavljen prije
nekoliko dana u Manchesteru, pokazao je
kako je 20 evropskih top klubova u sezoni
2007./08. prihodovalo 3.620.000.000 eura ili
{est posto vi{e nego 2006./07. i ~ak tri puta
vi{e nego 1999. godine. Struktura nov~anog
priliva izraèna je u formuli: 41 posto tv
prava, 33 posto komercijalni poslovi i 26
posto dan odigravanja utakmice. Me|utim,
ve} u februaru pro{le godine pri~a je promi-
jenjena, pa je Dan Johnson, partner u
DSBG, tuma~e}i novi izvje{taj svoje kom-
panije, rekao da su na vrhu stvari dobre, ali
da su te{ko}e sve uo~ljivije kada se na
tabeli krene ka dolje. U me|uvremenu, na
vidjelo su izbili svi efekti nedoma}inskog
poslovanja klubova i globalne ekonomske
krize. Plate i transferi igra~a dostigli su
neslu}ene visine i sigurno je da }e u nared-
nom periodu morati da se smanje. Tako je
Jose Maria Cruz, potpredsjednik Upravnog
odbora Seville, kazao: Nogomet je ~udan
biznis u kome igra~i i njihovi agenti uvijek
pobje|uju, a vlasnici klubova gube. Sli~no
tvrdi i Ernesto Palilo iz Intera: Potrebna su
nova pravila, mnogo klubova u italijanskoj
B ligi je u problemima i neophodna je {ok
terapija da bi se finansijska struktura promi-
jenila. U isto vrijeme obznanjeno je i kako
je UEFA odloìla plan o finansijskom fair
playu za tri godine. Podatak o dubiozi je bio
alarmantan: 734 evropska kluba duguje oko
~etiri milijarde eura, od toga ~ak 56 posto je
vlasni{tvo engleskih ekipa. Prvobitno je
Michel Platini najavio da svi klubovi koji
do 2012. ne budu u plusu, ne}e mo}i da se
takmi~e pod okriljem UEFA-e. Karl-Heinz
Rummenigge, predsjednik Bayerna, kaè
da je u saradnji sa UEFA-om dogovoreno
da program Finansijski fair-play po~ne od
2015. godine. Rok je produèn jer se sjenka
bankrota nadvila nad Gr~kom, Portugalom i
Irskom. Te{ka situacija je i u [paniji i Italiji.
Zato je slamka spasa u osjetnom smanjivanju
ni~im opravdanih visokih plata i transfera
igra~a kao i procenata agenata. Za sada se
vrhunski asovi javno ne ogla{avaju. Kao
krajnje sredstvo pritiska u preliminarnim
razgovorima kao posljednja linija odbrane
privilegija ne isklju~uje se i masovna obus-
tava rada. Da li }e do toga do}i, te{ko je
prognozirati. U Manchesteru se stalno kao
lajtmotiv provla~ila vijest da su nogometa{i
u SAD-u odlu~ili da po~nu pripreme za na-
stupaju}u sezonu iako im je sa tamo{njom
ligom istekao kolektivni ugovor, a pregovo -
ri oko novog jo{ uvijek traju.
(N. Hasi})
Nogomet pred bankrotom
SPORT
Nogometni samit u Manchesteru obiljeen
finansijskim problemima klubova
KULT MARKET
AUTOMOBILI
BMW
BMW je objavio zvani~ne informacije o
karavan verziji nove generacije serije 5,
koja }e kombinovati dobre vozne karak-
teristike, svestranost i sportsku eleganciju.
êtvrta generacija karavana ove klase se
ve} nalazi u prodajnim salonima. BMW 5
Touring modeli impresioniraju luksuzom,
funkcionalno{}u, voznim karakteristikama
i efikasnim pogonom. Gama motora se
sastoji od dva redna {estocilindri~na ben-
zinca i dva dizela a svi modeli se mogu
opciono poru~iti sa osmostepenim
automatskim mjenja~em.
MOTOCIKLI
Yamaha
Yamaha je predstavila tehni~ke podatke
za modele FZ8 i Fazer8. Osnova za oba
modela je ram ve}e FZ1 ma{ine, ali sa
potpuno novim agregatom od 779ccm koji
razvija 106 KS: Oba modela }e se istovre-
meno na}i u prodaji sa cijenom od oko
8.200 eura za FZ8 dok }e Fazer, sa
oplatom, ko{tati oko 8.700 eura.
DESIGN
Heico Sportiv
Njema~ka
tjuning
kompanija
Heico
Sportiv
pored-
stavila je
komplet
modifikaci-
ja za model Volvo C70 kupe. Radi se o
restilizovanoj verziji kupea, za koju je
Heico Sportiv pripremio novi prednji
branik, difuzor, sportski ispu{ni sistem sa
unikatnim ispu{nim cijevima, alu naplatke
do dimenzije od 20 cola, te sportsko ogi-
bljenje koje spu{ta teì{te vozila do
30mm.
F
o
t
o
:

M
a
r
i
o

I
l
i
~
i
}
FINANSIJSKA KRIZA U
EVROPSKOM NOGOMETU
Ukoliko ne promijene na~in svog
poslovanja ve}ina klubova mogla bi
bankrotirati u narednih pet godina
FINANSIJSKA KRIZA U
EVROPSKOM NOGOMETU
Ukoliko ne promijene na~in svog
poslovanja ve}ina klubova mogla bi
bankrotirati u narednih pet godina
U ÊTIRI OKA
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO
Izlo`ba: Integrisana rehabilitacija nasli-
je|a/procjena stanja graditeljskog i arheo-
lo{kog naslije|a (IRPP/SAAH) otvorena je
17. marta u sarajevskoj Vije}nici. Cilj pro-
jekta je pribliàvanje za{tite i konzervacije
naslije|a u zemljama jugoisto~ne Evrope
normama i standardima koji se primjenjuju
u zemljama Evropske unije.
Hrvatsko kulturno dru{tvo Napredak iz
Mostara organizira [kolu harmonike i sinti-
sajzera. Iz ovog Dru{tva jo{ saop{tavaju:
Sati }e se izvoditi individualno i u grupa-
ma, ovisno od èlje polaznika, a prijaviti se,
do 25. oùjka, mogu svi uzrasti bez
glazbene naobrazbe kao i oni koji ve}
imaju odre|ena predznanja.
U~enici Odsjeka za klasi~ni balet
Osnovne baletske {kole Mladen Pozaji} iz
Sarajeva i polaznici aktivnosti klasi~nog
baleta JU Centra za kulturu Sarajevo pre-
mijerno }e, 18. marta, izvesti dje~iju balet-
sku predstavu Vila lutaka Josefa Bayera.
Predstava je zakazana za 19.30 sati, u
velikoj sali Centra za kulturu.
[panska grupa Los Ninos De Los Ojos
Rojos, ~iji je ~lan Tuzlak Jasmin Me{i},
turneju po BiH zapo~inje 18. marta, u DKF
klubu u Banjoj Luci. Dan kasnije sviraju u
kinu Una u Biha}u, 20. marta su u tuzlan-
skoj Palmi, 25. marta u Domu mladih u
Sarajevu, a 26. marta i u klubu Oxygen u
Mostaru.
U petak, sa po~etkom u 11 sati, bi}e
odràna press konferencija u prostorijama
Me|unarodne galerije portreta Tuzla, kada
}e biti najavljena prva samostalna izlo`ba
slika Ilhane Hane ]ati}. Otvorenje izlo`be
}e biti uprili~eno 20. marta, u 12 sati, a u
povodu obiljeàvanja smrti Adele Ber-
Vuki}, prve {kolovane slikarice u BiH
ro|ene u Tuzli.
Javna ustanova Sarajevo art za petak
najavljuje klavirski resital talentovane
pijanistice iz Ju`ne Koreje Sangmi Lim.
Koncert }e biti odràn u Bo{nja~kom insti-
tutu, u 19.30 sati, a na repertoaru }e se
na}i djela L. v. Beethovena, G. Verdija, F.
Liszta, te R. Schumanna, saop{tavaju iz
Sarajevo arta.
U sarajevskom Domu mladih }e 27.
marta biti odràno finale 9. festivala pop
rock grupa BiH Nove nade, nove snage.
Dakle, finale 9. festivala pop rock
grupa BiH Nove nade, nove snage }e se
odràti u Domu mladih, gdje je ta mani-
festacija i zapo~ela 1984., i trajala je do
maja 1992., da bi svoj nastavak u afir-
misanju stvarala{tva mladih pop rock
entuzijasta doìvjela u martu 2008.
godine. Pokrovitelj Festivala je Op}ina
Centar Sarajevo.
Koji bendovi }e nastupiti tu no}?
Nakon dvogodi{njih bura i oluja stigos-
mo i do finala, u kojem }e u~estvovati pobjed-
nici dosada{njih kvalifikacija. Za {ampiona
i vice{ampiona }e se boriti: Uncle Sam
Decided, Mu{tuluk, Vakat i Dum 4 iz
Sarajeva, te Drifter Dogs iz Jablanice. Kao
specijalni gosti }e biti sarajevski
Pappoemuo, mostarski Venus, a rocknroll
fe{tu }e za~initi rije~ki rock alternativci Let
3, svojim {ezdesetominutnim spektaklom, a
ako zatreba i vi{e, u svom znanom stilu.
Sve se moè vidjeti za 7 KM.
ELIMIR ALTARAC IAK, organizator
Festivala Nove nade, nove snage
Nakon bura i oluja...
ALMA TELIBEIREVI, PR Projekta
Tempus Argenti
ALMA
TELIBEÎREVI]
U Srebrenici }e u tri dana,
izme|u ostalog, biti odràne i ~etiri
izvedbe lutkarske predstave za
djecu u osnovnim {kolama
Posljednje suze nafte i krvi Va{a je druga knjiga poezije,
a promocija je odràna u Sarajevu, 16. marta. Hajde da kaèmo
koju o knjizi i onima koji nisu mogli prisustvovati prvom pred-
stavljanju Posljednjih suza.
Moja prva knjiga Bog tranzicije i druga knjiga o kojoj govo-
rimo: Posljednje suze nafte i krvi su dijelovi pri~e o tome kako
nam je preìvjeti nakon {to nam je nebo palo na glavu. Ne
volim nijedan kolektivni identitet, ali, ipak, to je knjiga o nama.
Bosancima, Hercegovcima, Kurdima, Ira~anima, Nijemcima,
ako ho}ete i Amerikancima... Poniènim, potla~enim, slomljenim,
ali, negdje, uspravnim. To je kniga o nemirenju sa svijetom u
kojem vladaju interesne grupe, kapital, pravi ili fiktivni, i
lamentiranje nad lo{om sudbinom. Stihovi koje pi{em su moja
obaveza. I obaveza prema svijetu koji me okruùje.
Kome se obra}ate?
Obra}am se svakome ko dijeli iskustvo ~itanja kao jedno od
najuzbudljivijih koja se ~ovjeku mogu dogoditi. Nemam ciljanu
publiku, niti idealnog ~itaoca. Volim dijeliti ìvot, zato, valjda,
tako rijetko i objavljujem knjige. Pisanje, pogotovo poezije, je
intimna stvar, ali slagao bih ako bih kazao da mi ne imponira
kad neko pro~ita moju pjesmu. Ili, pokaè interes za nju.
Nekako se jo{ uvijek nadam da sve nije propalo, bi}e da zato i
pi{em poeziju. To je, uglavnom, pisanje za spas du{e. O nekim
velikim literarnim aspiracijama zasad nema govora. Sve izme|u
tih korica je muka, bijes, radost i tuga koju ìvimo.
AHMED BURI, knjievnik
U Srebrenici }e 23., 24. i 25.
marta biti predstavljen dio aktivnosti
koje je u proteklom periodu u
Srebrenici vr{ila Cooperazione
Italiana, a u okviru Pilot projekta
podr{ke komunikaciji za dru{tveni i
kulturni razvoj u BiH. Tempus
Argenti je naziv tog projekta, a
OWPSEE - One World Portal for
South East Europe je fondacija iz
Sarajeva koja radi na realizaciji i
izvr{noj produkciji ove manifestacije.
U Ku}i povjerenja u Srebrenici
}e 23. i 24. marta biti organizovana
prodajna izlo`ba proizvoda sa
me|unarodnim certifikatom SLOW
FOOD i realizacija Slow Food
radionica za djecu i odrasle, pod vod-
stvom specijalizovanog osoblja u
suradnji sa Slow Food Terra Madre.
Izlaga~i }e imati priliku da predstave tri specifi~na bosansko-
hercegova~ka proizvoda izabrana od strane Slow Food instituta
koji su autohtoni, te su o~uvali biorazli~itost. Ta dva dana }e,
izme|u ostalog, biti odràne i ~etiri
izvedbe lutkarske predstave za djecu u
osnovnim {kolama, u produkciji
Teatra Soli iz Tuzle, a 23. je koncert
na kojem }e svirati lokalni muzi~ari, a
koji ozna~ava i zavr{etak rada na sni-
manju Zvukova i Glasova iz Grada, te
DJ Party u Omladinskom centru,
najavljuje Alma Telibe~irevi}, PR
Projekta Tempus Argenti.
Za 24. mart zakazan je koncert
Amire Medunjanin, u Domu kulture
Srebrenica. Renomirana bosansko-
hercegova~ka umjetnica Amira
Medunjanin }e po prvi put imati
nastup u Srebrenici. Album Amire
Medunjanin Rosa, sa odabranim sev-
dalinkama, muzi~ki kriti~ar uglednog
britanskog lista Sunday Times svo-
jevremeno je proglasio albumom
godine u Velikoj Britaniji, veli Alma Telibe~irevi}.
Narednog dana, u istom prostoru, bi}e izvedena predstava
Ay Carmela, kultna predstava SARTR-a.
Pisanje za spas du{e
Dru{tveni i kulturni razvoj u Srebrenici
F
o
t
o
:

M
i
l
u
t
i
n

S
t
o
j
~
e
v
i
}
PRVI PUT U SREBRENICI
Amira Medunjanin
Najbogatiji
na svijetu
I to se kona~no dogodilo. Carlos Slim Helu, 70-godi{nji
biznismen iz Meksika, uspio je da bogatstvom od 53,5 mili-
jardi dolara smijeni Billa Gatesa sa prvog mjesta liste najbo-
gatijih koju svake godine objavljuje magazin Forbes. Na
objavljenoj listi za 2010. godinu Gates je drugi sa pola milij -
arde dolara manje od Slima, a tre}i je, tako|e, Amerikanac
Warren Buffet, investitor, sa 47 milijardi dolara. Najbogatiji
~ovjek na svijetu je ìvi dokaz da su telekomunikacije jedna
od najprofitabilnijih industrijskih grana. On kontroli{e teleko-
mukacijsku industriju Latinske Amerike, a vlasnik je kompani-
ja Telmex, Telcel i Amerika Movil. U inozemstvu je, pored
ostalog, veliki akcionar New York Times co. U Meksiku kaù:
Ne moète ustati iz kreveta, a da Carlosu Slimu ne
spustite novac u dèp. Stoga u svojoj zemlji nije popularan,
uprkos brojnim dobrotovornim prilozima za nepismene, gladne,
siroma{ne. Njegovo vrtoglavo boga}enje smeta mnogima u
zemlji gdje je prosje~na mjese~na plata oko 500 dolara. Slim
tvrdi da je biznisom po~eo da se bavi odmalena. Kao desetogo-
di{njak prodavao je sokove i grickalice, sa 12 godina je kupio
prve akcije u Meksi~koj banci, koja je tada bila lokalnog karaktera,
a danas je u okviru svjetske City Group. Carlos je ro|en 1940.
godine u Mexico Cityju. Otac mu je bio imigrant iz Libana. Od njega
je u~io biznis. Otac je oko 1900. stigao u Meksiko i ubrzo osnovao
trgovinski lanac Zvijezda Orijenta i po~eo da se bogati tokom meksi~ke
revolucije. Sin Carlos, danas najbogatiji na svijetu, bavio se programiranj -
em od mladosti, 1961. sti~e zvanje inìnjera na Meksi~kom nacionalnom
univerzitetu, kasnije je u toj instituciji drào predavanja iz algebre i statistike.
Ipak su ga jo{ od mladosti vi{e privla~ile ekonomija i berze. Tako je ve} sa 25
godina imao 400.000 dolara koje je uloìo u otvaranje vlastite brokerske ku}e i
agencije za nekretnine. Godine 1976. za milion dolara kupuje 60 posto dionica u
Galas de Mexico, maloj kompaniji koja {tampa etikete za kutije cigara, zatim 1981.
kupuje ve}inski paket dionica u kompaniji Cigatam, drugoj po redu u proizvodnji i
prodaji cigara. Narednih godina koristi priliku u zemlji i veoma povoljno kupuje
kontrolne pakete u mnogim meksi~kim kompanijama. Ulaganjima se bavila i njego-
va èna Carso. Njih dvoje u partnerstvu, sa jo{ nekolicinom finansijski manjih part-
nera, u devedesetima, postaju vlasnici Telefonos de Mexico (Telmex), kompanije
koja je imala monopol nad telefonskim uslugama u zemlji. Kompaniju su kupili za 1,7
milijardi dolara. Po{to nije imala konkurenciju, kompanija je odràvala visoke cijene
telefonskih usluga, a time i visoku profitabilnost. Isto je i danas. Meksiko je na listi
zemalja sa najskupljim telefonskim impulsima. To se negativno odraàva na ekonomiju
zemlje. Ipak, meksi~ka vlada skoro ni{ta ne radi da zaustavi taj trend.
Tako|er, veliki je ljubitelj umjetnosti i kolekcionar. Vjeruje se da posjeduje najve}u
privatnu kolekciju djela vajara Augustea Rodina a njegova k}erka je vlasnica muzeja
umjetnosti. Carlos ima bogatstvo, ali i dalje radi da ga uve}a. Ne tro{i na luksuz. Ve} 40
godina ìvi u istoj ku}i, vozi Mercedes. Nije kao drugi tajkuni koji ulaù u jahte ili privatne
avione. I danas svakodnevno odlazi na posao. Tome je nau~io i svoja tri sina. Uìva u
cigarama i umjetninama i navija za Pumas, nogometni klub u kojem je igrao kao student.
Za sebe kaè da nije Djed Mraz, ve} da bogatstvo smatra vo}njakom u kome
svakodnevno treba raditi da bi se uìvalo u plodovima.
P U T O K O S V I J E T A
Pripremio: NEDIM HASI]
Rat Argentine i Velike Britanije, jedan u
nizu onih najbesmislenijih, dogodio se u dru-
goj polovini 1982. godine. Produbio je svjet-
sku krizu za jo{ nekoliko nivoa, a Argentinu
doveo na rub ekonomskog opstanka. Taj rat
se itekako odrazio i na pripreme njihove
svetinje, fudbalske reprezentacije, koju je
o~ekivalo Svjetsko prvenstvo u [paniji te
godine.
Argentinski generali su 1981., na 150.
obljetnicu britanskog osvajanja otoka,
istaknuli kao nacionalni prioritet povratak
suvereniteta nad Falklandskim oto~jem, oko
kojega su se vodili pregovori, a nad kojim je
suverenitet imala Velika Britanija, pi{e u
knjigama. U martu 1982. argentinska vojska
je iznenada okupirala ostrva.
Rat na Falklandskim ostrvima po~eo je
2. aprila, a zavr{en je 14. juna predajom
Argentine. Trajao je 74 dana. Poginulo je
649 argentinskih vojnika, od toga 323 u
potapanju krstarice General Belgrano.
Britanci su, pak, izgubili 258 vojnika. A
onda se samo govorilo o politi~kim
posljedicama, o suverenitetu rijetko ko i
rijetko kada.
Rat su Britanci rije{ili 2. maja. Tog dana
je britanska nuklearna podmornica Con -
queror torpedirala argentinsku krstaricu,
prave}i rupu dugu dvadeset metara i izazi-
vaju}i nestanak elektri~ne energije na
brodu, {to je isklju~ilo mogu}nost ispumpa-
vanja vode. A, 700 mornara je na{lo spas
na argentinskim i ~ileanskim brodovima,
uprkos hladnom moru i olujnom nevremenu.
Nakon brojnih bitaka, 14. juna je komandant
odbrane Port Stanleyja, brigadni general Mario
Menndez, predao grad majoru Mooreu.
Velika Britanija je opet postala velika sila.
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
P A T I N A S T A K U T I J A
S T R I P A R T I S T
Tad je Britanija postala ozbiljna i tu`na
POTAPANJE
KRSTARICE
GENERAL
BELGRANO
Spomen obilje`je
poginulim argentinskim
vojnicima u ratu na
Falklandskim ostrvima
K
ako god ko ho}e, ali mislim da je najbolje da svako
za sebe izabere politi~ku stranku koja mu se svi|a.
Pa da se nje drì ~vrsto, a ne da glasa jednom za
jednu, drugi put za drugu. Dugo ve} o tome dumam, pa
sam odlu~io da ne {aram, nego da vazda budem privrèn
Socijaldemokratskoj partiji, SDP-u. Kada se sve
protabiri, do|e se do zaklju~ka da nema bolje partije,
samo treba imati dobre pameti, analizirati strategiju
ovakve stranke.
Evo, ako se uzme nacionalna i religijska opredijelj -
enost ove stranke, nema ni{ta bolje na ovim balkanskim
prostorima. Slobodno ti je da pripada{ bilo kojoj naciji,
samo nemoj pretjerivati. A {to da prigrli{ bilo koju religi-
ju, kao da je neka nekome pomogla. [ta }e{ u katoli-
cizam, pa ti jo{ ne daju da se rastavi{, a tebi se svidjela
jedna druga. Opet da prihvati{ pravoslavlje, pa da odlu-
ta{ u neku davnu pro{lost. Istina, u SDP-u nije ba{ tako
kruto, slobodno moè{ da prigrli{ muslimane, ne}e te
zbog toga niko i{}u{kati iz stranke. Kad moè predsjed-
nik Zlatko Lagumdìja rukovoditi Bo{nja~kim institu-
tom, mo`da onda moè svaki ~lan izu~avati istoriju na{ih
muslimana. A i dobra je lova u tom Institutu, pa ne treba
da te pare odbijaju. [ta fali biti malo vi{e musliman, niko
nije rekao da je lova zarazna.
O
nda mi se veoma svi|a {to se ~lanovi SDP-a ne
druè sa sirotinjom. Kakve koristi moè imati
~ovjek od sirotinje, samo da se uhakareti, da ~ovjek
postane jadan i bijedan. Imaju pravo ovi iz SDP-a, {to }e
ikako siroma{nima pomagati, od njih nema nikakve
hasne, gologuzani i glan}eri nikada ne}e iza}i na zelenu
granu, te im ne treba ni u ~emu pomagati, nema tu ni~ega
dobrog. Esdepeovci se ~uvaju daleko od sirotinje, da
slu~ajno na njih ne pre|e nekakva guba. A op{te je poz-
nato da je sirotinja i glupa, pa se s njima ne moè ste}i
nikakva vrlina.
Imaju pravo ~lanovi SDP-a {to se ne druè s nepis-
menima. Moè li ti onaj {to ne zna ~itati pomo}i nekim
savjetom? A onaj {to ne zna slova i brojeve moè li ovo
na{e dru{tvo povu}i naprijed? Nema govora, {to zna~i
nepismene ostaviti da glasaju za ove druge nevaljaste
stranke, mo`da }e te druge partije na taj na~in da izumru.
Samo se treba dràti i uvaènih inozemnih li~nosti, koje
organizuju simpozije, debate i diskusije, a nemoj mi onih
nesvrstanih {to ne znaju jednu suvisli kazati.
Ne znam tako mi svega {to se kod nas pominju selj -
aci, kako }e{ s njima i{ta u~initi? Te agrikole po vas dan
prevr}u |ubrivo, lopataju se s balegom i brabonjcima, a
ne znaju na kompjutor otkucati pitanje kako se kisele
krastavci. Veoma je dobro {to me|u ~lanstvom SDP-a
ima malo seljaka. Jer od njih moè{ samo nau~iti kako se
kolje koko{.
A
li jedna od najzna~ajnijih odlika SDP-a jeste {to ih
se ne ti~e radni~ka klasa. Na svakom koraku {traj -
kovi, buljuci radnika ne rade, {}u~urili se na ovoj
zimi radnici i samo pu{e, prijete da }e stupiti u {trajk
gla|u. Pa ne znam {to uop{te jedu, ho}e da ih mo`da ovo
na{e dru{tvo pita! Da su bili pametni, radnici bi zaradili
plate, a ne ovako da SDP brine {to nisu umjeli sa~uvati
svoja radna mjesta. I sad im treba SDP da im na|e inves-
ticiju, da im s vlasnikom udevera proizvodnju, da im
na|e trì{te. [to bi to pametni ~lanovi SDP-a radili,
imaju oni svojih problema, treba napisati referate, mora
se odràti nekoliko predavanja o globalizaciji, sagledati u
kojem }e se smislu struktura na{eg dru{tva razvijati. A i
{ta }emo s na{im konstitutivnim narodima.
Raspitao sam se kod eminentnih rukovodilaca SDP-a
koji im je najve}i problem, gotovo unisono su mi
odgovo rili:
ne znamo kako da se rije{imo ove radni~ke klase.
Neprestano ne{to galame, kukaju, traè posao i pare, kao
da ne mogu malo da {ute i ne jedu. I na{i ugledni ekono-
misti, Ante Domazet i Boò Mati}, zalaù se da na tr`nici
sve radnike tutnemo |uture za bilo kakve pare, samo da
ih se rije{imo. Jo{ da su ti radnici obrazovani, pa da se s
njima moè{ dogovoriti, mo`da bi mogli shvatiti da im
nije neophodno davati platu. Ali oni su potpuno skrenuli,
traè pare, a mi u partiji nemamo ni za referate u mjes-
nim zajednicama.
Veoma }e biti te{ko osloboditi se radnika. A jo{ kad
po~nu sindikati traìti svoja prava, bi}e veoma te{ko. Ne
znam bi li bilo te{ko kada bi svi radnici {to i{}u pare
pre{li kod reisa, a neki i na ahiret, mogu}e da bi se tenzi -
je smanjile.
Da ho}e ve} jednom Alije Behmen kupiti TV Studio
99, pa da se bolje propagira SDP, kao {to se do sada na
televiziji Adila Kulenovi}a propagirala Stranka za BiH
Harisa Silajdì}a. Da SDP bude u pravom smislu
probo{nja~ka i protivradni~ka, pa da se du{om dahne.
HRONIKA IZ MALOG MOZGA
Raspitao sam se kod eminentnih rukovodilaca SDP-a koji im je
najvei problem, gotovo unisono su mi odgovorili: ne znamo kako da
se rijeimo ove radnike klase. Neprestano neto galame, kukaju,
trae posao i pare, kao da ne mogu malo da ute i ne jedu
HODAJ LIJEVOM,
KORAÂJ DESNOM
Pi{e: SEAD FETAHAGI]
Ajla Ja{ki} - Uredni{tvu
Na vlasti su hulje i hapci,
a mi, svekoliki narod,
smo budale jer ih
trpimo
(@ivot u mr`nji, SB, br. 695)
Po{tovani druè Fetahagi}u, pita me
pitalac u Zagrebu {ta je K und K i, ne
~ekaju}i odgovor, kaè Kroacija i
Korupcija. Nasmije{i se pitalac, pomalo
cini~no kaè, po~elo je, ali glava hobotnice
je daleko. Pomislih, pa kod njih je barem
po~elo, a kod nas? Kako bi se onda na tu
temu mogla definisati BiH? Pade mi na
pamet serija Bitange i princeze, nema
veze, mada ono bitange stoji. Sjetih se one
stare da svaki narod zasluùje vlast kakvu
je izabrao, demokratski, reklo bi se. Zna~i,
B=budala narod. A kako mu je? Od miline i
dobroga ~uti, jedva di{e. Od prodaje op{te
dru{tvene imovine mrskog nam socij -
alisti~kog reìma napunili se fondovi, otvo-
rile nove i obnovile poru{ene tvornice,
zaposlili nezaposleni, penzioneri dobili pris-
tojne penzije, bolje nam svima i od uvo|enja
PDV-a. Ma milina! Sic! To {to smo pri dnu ili
vrhu raznih me|unarodnih statistika po
BDP-u, nezaposlenosti, korupciji, investi-
cionim ulaganjima, zaduènju po glavi
svakog nesretnika ove zemlje, ro|enog i
onog nero|enog, nema veze. I {to
zaposleni mjesecima, pa i godinama ne pri-
maju plate, ne upla}uju se doprinosi, izgle-
da da nas se ne ti~e. [to poljoprivrednici,
rudari, radnici {trajkuju gla|u, ne doti~e nas
se. [to smo se pretvorili u zemlju javnog
prosja~enja za lije~enje nekog nesretnog
djeteta, {to javne kuhinje mole za pomo} da
nahrane gladne, {to nam mladi èle {to
dalje od ove zemlje, ni to nas se ne ti~e. [ta
smo mi, narod svekoliki, iz sva tri konstitu-
tivna stada i onih iz tzv. manjina? Ovce ili
budale, mislim ovo drugo. Da je Nobel kojim
slu~ajem ìv, mo`da bismo dobili nagradu
za budalastost ljudskog roda.
E sad, kod onog H imam dvojbu: hulje ili
hapci? Odlu~ujem za oba, pristaju im. To je
ona manjina,vlast na{a svekolika. Hulje jer
laù kad zinu, sve {to su obe}ali, slagali i ne
izvr{ili. Jer ih se njihov posao ne ti~e, a kad
su u pitanju fotelje i privilegije, tu su u bitka-
ma najja~i. To {to pojma o svom poslu
nemaju, nema veze, hapa~ki zanat su dok-
torirali. Debelo nadolmili bu|elare i ra~une
po raznim Kajmanskim i inim otocima. A sve
po zakonu. I nekretnine i pokretnine i razne
privilegije (topli obrok im ve}i od zajam~ene
penzije). Vade se sada na svjetsku krizu i
recesiju, a tvrdili da }e nas mimoi}i, vade se
i na MMF, pa udri gdje je najtanje, ukidaj,
smanjuj. Poskupljenja pravdaju cijenama u
Evropi, ekonomskom isplativo{}u itd. Kako,
bijedni narode, da to izdrìmo i namirimo nji-
hove apetite? Zamajavaju nas zajedno s
bjelosvjetskim me|unarodnim uglednici-
ma o neophodnosti promjene ustava, koja
je odgovornost doma}ih vlasti, raznim
igrokazima. A ovi doma}i, naro~ito pred
izbore, pla{e nas raznim ~udima, oni drugi
su krivi, upiru prstom jedni na druge, tre}e,
dogovaraju se da }e se dogovoriti, sastaju
se da se dogovore da }e se sastati. Stanje
im odgovara, njima pa{e: ~im dalje, tim
gore, samo njima bolje i njihovim prijateljima
mafija{ima, sada zvanim uglednim biznis-
menima. Njihova djeca, sestri}i, brati}i,
supruge i svastike, daidì}i i amidì}i nisu
nezaposleni, nisu podstanari, ne krpe kraj s
krajem, ne kopaju po kontejnerima, oni
uìvaju. Eto zato su hulje i hapci (~ast
izuzeci ma kojih je u tragu). Eto zato su hulje
i hapci, a mi, svekoliki narode, ponièni i
oplja~kani, budale, jer ih trpimo.
P.S. Oslovljavam Vas sa druè jer su
doju~era{nji sitni {verceri, anonimusi,
moralni i intelektualni pigmeji postali gospo-
da. Li~no mi je uvreda kad me neko oslovi
sa g|a.
Ajla Ja{ki}
Sarajevo
Tarik Sadovi} - Uredni{tvu
Bez ikakvih dokaza i
provjera, a po narudbi
svog sauesnika iz
Ministarstva sigurnosti,
vaa novinarka me
kontinuirano blati
(Kona~an obra~un Sadika Ahmetovi}a
s kadrovima Tarika Sadovi}a,
SB, br. 695)
U skladu sa Zakonom o informisanju i
principima profesionalnog novinarstva,
traìm da u prvom narednom broju objavite
reagiranje na tekst: Kona~an obra~un
Sadika Ahmetovi}a s kadrovima Tarika
Sadovi}a (Slobodna Bosna br. 695 od
11.03.2010.)
Dok sam obavljao funkciju ministra sigu -
rnosti vi{e puta sam bio izloèn medijskom
{ikaniranju problemati~ne novinarke Slobo dne
Bosne Suzane Mijatovi}. Bez ikakvih dokaza i
provjera, a po narud`bi svog sau~esnika u prlj -
avim rabotama, dubokog grla iz Ministarstva
sigurnosti, ona me je nemilosrdno blatila.
Sude}i po ~lanku u zadnjem broju SB, ~ini se
da ne namjerava prestati.
Podsje}anja radi, njenom dubokom
grlu se sudi u Rijeci za posredovanje u
nabavci plasti~nog eksploziva i oru`ja, vodi
se disciplinski postupak pred disciplinskom
komisijom Agencije za dràvnu slu`bu BiH
po vi{e osnova, oduzeta mu je sigurnosna
dozvola i zabranjen pristup tajnim podaci-
ma. Zato neka Suzana Mijatovi} propita
zamjenika ministra i sekretara ministarstva
sigurnosti kako njeno duboko grlo uop}e
moè obavljati posao pomo}nika ministra?!
Pomo}nik kome je zabranjen pristup tajnim
podacima nipo{to ne bi smio obavljati taj
posao. Relaksiranim tuma~enjem zakona
od strane sekretara i zamjenika ministra sve
je izgleda mogu}e, pa i to da pomo}nik radi
sa ograni~enim ovlastima radi navodnog
relaksiranja me|uljudskih odnosa. Ja nisam
dozvoljavao takav na~in relaksiranja.
Znakovita je Gregorianova {utnja koji,
ina~e, reagira i zbog bezazlenih stvari u
sektoru sigurnosti.
Seada Hadì}a, {efa Odsjeka za borbu
protiv terorizma, zatekao sam u Ministarstvu
sigurnosti (nisam ga ranije poznavao) i nika-
da nije postao moj najpovjerljiviji i najbliì
suradnik, kako tvrdi novinarka i njen prob-
lemati~ni izvor informacija. Prema njemu
sam imao isti odnos kao i prema drugim
dràvnim slu`benicima. Za{to Sead Hadì}
smeta svom {efu (sa inicijalima fau ve),
koji preko Slobodne Bosne sada {alje pri-
jete}e upozorenje sekretaru ministarstva da
se rije{i kobajagi Sadikovi}evog kadra,
treba njih pitati. Mo`da je rije~ o novom
relaksiranju me|unacionalnih odnosa?
Dok sam bio ministar, dràvni ubleha{i nisu
me uspjeli uvu}i u svoje prljave nakane, pa
ne}e ni sada.
Potpuno su neta~ne tvrdnje da sam
doveo ministarstvo u svojevrsnu me|unaro-
dnu izolaciju. Naprotiv, za 2,5 godine pot-
pisao sam dvadesetak me|unarodnih spo-
razuma (u prosjeku 1 na 1,5 mjesec), imao
bilateralne susrete sa skoro svim evropskim
ministrima unutra{njih poslova, mnogim
premijerima i predsjednicima, te direktorima
najpoznatijih doma}ih i me|unarodnih orga-
nizacija u oblasti sigurnosti. To je lahko prov-
jeriti jer sam po tome bio najagilniji ministar u
ovom sazivu Vije}a ministara BiH. Tako|er
je lahko provjeriti ~injenicu da je u trenutku
moje smjene bilo ispunjeno vi{e od 90%
obaveza Ministarstva iz Mape puta za liber-
alizaciju viznog reìma. Tada je bilo u toku
izvr{avanje preostalih me|usektorskih i
me|uinstitucionalnih obaveza (zbog podijel-
jenih nadle`nosti i odgovornosti u pojedinim
oblastima) od strane radnih grupa koje je
ranije imenovalo Vije}e ministara na moj pri-
jedlog. Kao dokaz vam {aljem pisma koja
sam uputio tim radnim grupama kako bi
ubrzali izradu preostalih dokumenata. Raffi
REAGIRANJA
Gregorian je iskoristio priliku da pokrene
pravu osvetni~ku kampanju optu`bi na moj
ra~un. Niko se nije obazirao na ~injenice da
je prvi biometrijski paso{ izdat 2,5 mjeseca
poslije moje smjene (kasnilo se, dakle, sa
ispunajvanjem najva`nijeg uvjeta iz Mape
puta koji uop}e nije u nadle`nosti Mini -
starstva sigurnosti) ili da smo posljednji u
regiji dobili Mapu puta, nekoliko mjeseci
poslije Srbije. Za informaciju va{im ~itaoci-
ma, navodim da mi se nedavno li~no izvinio
ameri~ki ambasador Charles English zbog
njegove uloge u mome smjenjivanju.
Tako|e nije istina da su laìrani policijski
izvje{taji o jednoj osobi sa tzv. Konsolidarne
liste UN-a. [ta tek re}i na budala{tinu da je
navodno laìranje otkriveno u Ministarstvu
vanjskih poslova?! Otkada je MVP postao
kontrolor? Bilo bi dobro da se ve} jednom
objave ti famozni policijski izvje{taji, te da
javnost ove zemlje kona~no sazna radi
~ega se sve ljudi stavljaju na crne liste.
Dok gospo|a Mijatovi}, bez dokaza i prov-
jera, samo na (ne)~asnu rije~ svoga
dubokog grla, pi{e o nekakvim laìranjima,
pred nosom joj se razbuktava afera o
laìranju listi teroristi~kih organizacija iz
BiH me|u kojima su posebno opasni:
bo{nja~ka zajednica kulture Preporod,
@ene ènama, BBI-banka, Air Bosnia
itd. Pla~i, voljena zemljo... To se za vrijeme
Suzaninog destruktivnog i problemati~nog
ministra Sadovi}a nije moglo desiti. Ako
sporni spisak sa 45 organizacija nije doku-
ment Grupe za borbu protiv terorizma, a
nije, jer tako tvrde {efovi grupe, dràvni
tuìoci Markovi} i Halebi}, ko li ga je onda
napravio?
Gospo|o Mijatovi}, pitajte va{e duboko
grlo da li je ova afera mo`da njegov ru~ni
rad?
Tarik Sadovi}
Suzana Mijatovi} - Tariku
Sadovi}u
injenica je da ste s
dunosti ministra
sigurnosti smijenjeni
upravo iz razloga koje
sam navodila u svojim
tekstovima
Po{tovani,
To~no je da sam ja, u vrijeme dok ste
obavljali funkciju ministra sigurnosti BiH, i o
Vama i o radu Ministarstva sigurnosti kriti~ki
pisala, a Va{e je pravo da moje pisanje
nazovete kako ho}ete, pa i medijskim
{ikaniranjem. înjenica je, ipak, da ste s
du`nosti ministra sigurnosti smijenjeni prije
kraja mandata, na inicijativu politi~ke
stranke ~iji ste ~lan, da su Va{u smjenu
podràle i Va{e kolege u Vije}u ministara
BiH, i to upravo iz razloga koje sam navodi-
la u svojim tekstovima. [to se, pak, ti~e
Va{eg pomo}nika Vjekoslava Vukovi}a, i o
njemu je Slobodna Bosna jednako kriti~ki
pisala, posebice nakon {to je uhap{en u
Rijeci, {to Vam je, vjerujem, dobro poznato.
Uostalom, i u tekstu na koji reagirate jasno
pi{e da je Vukovi}u oduzeta sigurnosna
dozvola, premda valja kazati da on nije i
jedini pomo}nik u Ministarstvu sigurnosti
BiH koji nema pristupa najpovjerljivijim
dràvnim podacima. Tako|er, na Va{u
àlost, me|unarodno priznanje za ispunjenje
uvjeta iz Mape puta za liberalizaciju viznog
reìma stiglo je gotovo {est mjeseci nakon
Va{e smjene, kao i druge pohvale na rad
Ministarstva sigurnosti BiH. [to su Vama
pojedine diplomate govorile u ~etiri oka,
novinari ne mogu znati. I na koncu, o laìra-
noj listi teroristi~kih organizacija moète
~itati u ovom broju Slobodne Bosne, tako da
je i ova Va{a preporuka bila suvi{na.
S po{tovanjem,
Suzana Mijatovi}
Milenko ]orovi} - Uredni{tvu
Ne postoji, niti je ikada
postojao Slobodan orovi
(Kako se nakon rata obogatio profesor
Gani}, SB, br. 695)
U Va{oj i nformati vnoj revi j i od
11.03.2010. objavljena je pogre{na informa-
cija o tome kako se g. Gani} domogao
stana u poznatoj vili, {to ovom prilikom
èlim da ispravim. Ne postoji, niti je ikada
postojao Slobodan ]orovi}, a niti je Milenko
]orovi} zamijenio stan sa Ejupom Gani}em
u ulici Avde Hume na Ciglanama. Kome je
ta nova konstrukcija fakata potrebna?
Pravo stanje uzurpacije vile je nastalo u
ljeto 1994. god. (za vrijeme rata), ~ija origi-
nalna dokumentacija postoji u arhivi
Predsjedni{tva BiH, kao u~esnika u pred-
metu, Op{tini Centar i Sarajevostanu. Taj
doga|aj i njegove posljedice bio je mnogo
puta eksploatisan u {tampi, i op{tepoznat je
sarajevskim gra|anima i svim relevantnim
ustanovama, doma}im i stranim.
Milenko ]orovi}
Sarajevo
REAGIRANJA
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici
NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate
tekstove objavljene u na{em listu.
Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom
broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete
va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.
Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod
teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.
Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je
SBK 5 -
(tekst komentara)
Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.
Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.
Vi znate za{to smo najbolji!
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:
Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo
Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i
prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.
Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR
Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD
Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD
(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD
E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

Slobodna Bosna 696

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 696

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Ko financira nezavisne {kole u FBiH

bi ~itava pri~a bila uvjerljivija, za tu priliku

va i jedinica za politi~ke protivnike,

osam godina, neke opet nikada nisu ni bile

istrage i za{titu (SIPA), Obavje{tajno-sigu -

Ho}ete li praviti rebalans bu -

jamo kako bismo uredili ovu oblast, kako

SLOBODNA BOSNA I 18.3.2010. 26

DJECA SU VOJSKA NAJJA^A

Sarajevskom kantonu razlikujemo se jedino

kazao je za Slobodnu Bosnu da raspola`e

ostvarili dobru zaradu. Mjesecima su u~ili

18.3.2010. I SLOBODNA BOSNA 39

SLOBODNA BOSNA I 18.3.2010. 42

Mileta Pavi~evi}. Mileta je poznat i pod

Prije parastosa, kolona ravnogoraca i{la

Kada vidimo kakva se politika vodi u

SLOBODNA BOSNA I 18.3.2010. 52

Sli{kovi} odstupio. Ahmed Pa{ali}, tada

vi{e od 200 miliona ljud kako u Evropi tako

ameri~ki agent. Oni su se tako|er veoma

dolaska. S druge strane, Evropa o~ajni~ki

to vrijeme je bio zadu`en za prevoz filmske

^uvena je Zukina karikatura objavljena

You might also like