Prof. dr. Esad Bajtal: Sevdalinka nije nastala u Bosni, ve u Splitu, i to 1574.

godine

Senzi ilni erotski zanos i lju avna !elankolija vratit e se ponovno u "ivot i nai svoje staro !jesto, dr"i prof. Bajtal#ako se s!atra da je sevdalinka osanska, gradska lju avna pjes!a, ona se kao filozofija lju avi rodila u Splitu davne 1574. godine$ Potvrdio na! je to prof. dr. Esad Bajtal, doktor znanosti, so%iolog, psi&olog, filozof, politi'ki analiti'ar, a prije svega veliki 'ovjek koji je upravo gostovao u Splitu odu(eviv(i posjetitelje pro!o%ije svoje nove knjige )Sevdalinka*al&e!ija du(e+, odr"ane u Europsko! do!u, u organiza%iji udruge ,enzura Plus. * -eza sevdalinke i Splita je genetska, a to zna'i vrlo stara i va"na. .ovori o prvoj nesretnoj, neostvarenoj lju avi opjevanoj 1574. na sevdalinski na'in tog vre!ena. /jezini akteri ili su !ladi trgova% 0dil i 1arija 21ara3 -orni. 4oga5aj je za ilje"en u spisi!a onda(njeg splitskog kneza. #nspiriran ti!e, 6ranjo Bokatuli spjevat e epitaf ) idnoj 1ari+, a Splianin 7uka Boti, tri stoljea poslije, spjevat e o to! doga5aju spjev )Bijedna 1ara+. 8o( je jedna veza sevdalinke i Splita: vlasnik i direktor sarajevskog 9a i%a, kue koja je izdala knjigu, .oran 1ikuli, Splianin je, to'nije, rodo! iz :!i(a. ;a splitsku pro!o%iju najzaslu"niji je, opet jedan Splianin, nese i'ni koz!opolit < Pero 8uri(in. =ako se, pojavo! ove knjige, stare veze sevdalinke, Sarajeva i Splita, dodatno i u rzano u!no"avaju i prepleu. >vijek rado do5e! u Split, grad sun%a i !uzike. =radi%ionalna dal!atinska pjes!a !i je liska jer dijeli senzi ilnost i !elodijsku nenapadnost i lagost sevdalinke, pose i%e neo i'no !eku i sevdalijski senzi ilnu pjes!u )9i ar plete !ri"u svoju+. # ne sa!o nju. ?ona'no, podsjea! na osanskog 4al!atin%a 1ilana Eterovia koji je io veo!a popularan izvo5a' dal!atinski& pjesa!a na predratno! 9adio Sarajevu, iza kojega je, koliko zna!, ostalo vrijedni& ar&ivski& sni!aka pjesa!a sun'anog dal!atinskog podne lja. Sarajevo i Split spaja neka univerzalno*ljudska i !elodijsko*zavodljiva frekven%ija na kojoj se nji&ovi gra5ani i danas uzaja!no prepoznaju i ogledaju. =oga !ora!o iti svjesni. #, kao odgovorni ljudi, tre a!o to do ro 'uvati i siste!atski njegovati. ?ako definirate sevdalinke@ ;a(to ste se odlu'iti pisati o nji!a@ * Sevdalinka je ol < koja pjeva. =o je pose na vrsta oli, lju avne oli, dakle, oli koja raduje i radosti koja oli. =a vol(e na dijalektika paradoksalnog e!o%ionalnog !iksa koji rezultira senzi ilni! !elopoetski! u'inko! ve stoljei!a, jednako! opojno(u plijeni, kako stvaratelje, tako izvo5a'e i slu(atelje sevdalinke. =o!e za&valjujui, dogodilo se da u neka davna )glu&a+ vre!ena 2vre!ena us!ene predaje3 nepostojanja elektroni'ki&

!edija i nosa'a zvuka sevdalinka nadi5e grani%e Bosne i iv(e 8ugoslavije, te preko Bugarske, 9u!unjske i 1a5arske dospije 'ak do Besara ije. /jezin vr&unski iz ru(eni sti& i poetski stil, uz tankoutnu !elodiju punu !eliza!a 2trilera, ukrasa3, davno su se nastanili u !oje !ladena'ko u&o. 4akle, pod presijo! te neodoljive izazovnosti sevdalinke, kakva !i se pokazivala u izved i veliki& !ajstora pjes!e 2Safeta #sovia, ;ai!a #!a!ovia, /ade 1a!ule, ;e&re 4eovi, ;ore 4u ljevi...3, nisa! !ogao ne napisati ovu i ovakvu knjigu. ?njigu o pjes!i "ivota. #ako je zovu )lju avno! pjes!o!+, u su(tini je ona pjes!a "ivota. Pjes!a koja se uspje(no nosi sa svi! "ivotni! pro le!i!a 'ovjeka, kao (to su: nesretna lju av, oso ne i o iteljske tragedije, odlas%i u vojsku, pogi ije, o i'aji, nji&ove za rane i prijestupi, ra'ni prelju i. 0 tu su i sevdalinke o polji!a, planina!a, rijeka!a, gradovi!a i seli!a BosneA o sun%u i ki(no! o laku... ?akav je polo"aj sevdalinke danas u BiB, te openito@ 8e li ona potisnuta z og preglasne elektroni'ke glaz e, te sve ra(irenijeg tur o folka@ * /a"alost, sevdalinka danas vi(e je pred!et ideologiziranja i kvazipatriotiziranja nego istinskog "ivotnog interesa, kakav je za nju postojao od postanka pa do agresije na Bosnu. Privatni elektroni'ki !ediji, 'inei ustupak agresivnoj !uzi'koj !odi dana(njeg vre!ena, potisnuli su sevdalinku 2'ast izuze%i!a3 u kasne none i rane jutarnje sate, dakle, u vrije!e kada !la5i svijet uglavno! spava. /i javni !ediji nisu puno olji. /a taj na'in nove genera%ije gotovo da i ne!aju dodira s njo!. 0 u !anje! BiB entitetu sevdalinka je 2pre(utno*ideologijski3 prakti'no prognana iz ta!o(nji& !edija, (to je svojevrstan apsurd, jer ona, po logi%i slu(ateljskog iskustva koje pa!ti!o, pripada svi!a i svoje naj olje stvaratelje i izvo5a'e i!ala je na svi! etnostrana!a. >z spo!enute, tu su jo( 0leksa Canti, 8ozo Penava, /edjeljko Bilki, 8ovi%a Petkovi, #s!et 0laj egovi* Cer o, Bi!zo Polovina... /a va(oj pro!o%iji kazali su da sevdalinku koristite kao !edij za kritiku dru(tva. 8e li i ona do"ivjela svoje !odifika%ije@ * ?ao pjes!a ljudskog dostojanstva 2 ol koja pjeva3, sevdalinka je pjes!a svojevrsnog prkosa i po une, koju djevojke tog patrijar&alnog vre!ena koriste da i njo!e, jer drugog na'ina nije ilo, izrazile svoje neslaganje s tvrdi! o i'aji!a vre!ena. -re!ena dogovarani& rakova, u 'ijoj pozadini stoje ekono!ski interesi 'uvanja i uveavanja o iteljskog laga na ra'un lju avi i prava zalju ljeni& na slo odu lju avnog iz ora. > otporu toj i takvoj stvarnosti, sevdalinka pjeva o lju avnoj 'e"nji i pravu na lju av 2/ije lago ni sre ro ni zlato D ve je lago (to je sr%u drago3, koje je, tada(njoj !ladosti, naj'e(e gru o uskraivano. =ako, pjevajui u korist svoji& prava i rojni& drugi& "ivotni& vrijednosti, sevdalinka, uz ostalo, !o"e iti 'itana i slu(ana, kao svojevrsni pedago(ki ko!pendij svoga vre!ena. /jezin 'udesni !elopoetski izraz, za&valjujui ar&ivu iv(eg 9adio Sarajeva, i diskografiji EF. stoljea, ostao je za ilje"en na nosa'i!a zvuka i knjiga!a sa rani& tekstova. ;a&valjujui to!e it e sa'uvana u svojoj naj oljoj izved i, tako da njezino dana(nje neko!petentno i iskrivljeno izvo5enje 2kako tekstualno, tako i !elodijsko3 ne!a svog veeg izgleda za udunost od ilo koje druge po!odne prolaznosti na(eg vre!ena. Sevdalinka pjeva o lju avi, du(i, iz nje progovara 'ista alke!ija, kako ste sa!i kazali. ?oliko je ona pogodna ili ne za ova dana(nja vre!ena optereena !aterijalni!@

* -a(e pitanje poga5a u sr%e pro le!a sevdalinke u na(e!, profito! u rzano! i, uvjetno govorei, prag!atski neuroti'no! vre!enu koje ne ostavlja !jesta ono! preda&u koji sevdalinka tra"i. :dnosno, u svo! ne&aju za ilo (ta drugo, ovosvjetsko, izvan sevdisanja i &tijenja da se udovolji vlastitoj lju avnoj "elji, koja je va"nija od svega drugog: va"nija od snaA va"nija od o%a i !ajkeA od sela i o i'aja. ;ato )1ujo kuje konja po 1jese%u+, jer no(en "eljo! vlastite lju avne strasti 2)zna( kad !eni nau!padne draga, ja ne gleda! sun%a ni !jese%a ...+3, pla&ovito &rli u &i!eri'ki lju avni zagrljaj one o kojoj i udan sanja. 4anas je surovi i sirovi profit iznjedrio neki drugi zanos, sav okrenut do iti i nov%u koji! se kupuje sve. Gak i )lju av+. Stvari su danas vrijednosno postavljene naopako, ali ne !isli! da e ta naopakost vje'no ostati. 7ju av je isuvi(e !oan osjeaj, ukopan du oko u sr%e ljudskog ia i sa!og "ivota, da i tek tako, ne'ujno i ez traga, io potisnut na periferiju psi&olo(ki za&tjevnog !u(ko*"enskog odnosa. Senzi ilni erotski zanos i lju avna !elankolija vratit e se ponovno u "ivot i nai svoje staro, i trenutni! !aterijalni! interesi!a "rtvovano !jesto. #!ate li neki sti& iz sevdalinke, va!a jako drag@ * =e(ko pitanje. #z or jo( te"i. Pa ipak, kad ve tra"ite da se upusti! u izazov i rizik takve vrste estetskog iz ora, evo jednog, !onolo(ko*dra!atski !ra'nog i udesno*sud inski te(kog sti&a. Sti&a aksiolo(ki vrijednog i dostojnog izvorno teorijske 'istote filozofije egzisten%ije danskog filozofa S. ?irkegaarda: Cta je "ivot, dva koraka D :d avlije do sokaka D ?ratak kaljav put D Cape 8usuf !utna 'ela D /iz o raz !u suza vrela D ?anu na dlan "ut. 1E9#E/ #7#H

Sevdalinka kao ne!aterijalno >/ES,:*ovo lago ;a Bosnu je sevdalinka isto (to i fado za Portugal. ;ajedni'ki su i! !elankoli'na !elodija i tu"an tekst, te senzi ilitet velike 'e"nje (to je stvaraju nesretne, nikad ostvarene lju avi. /o, sevdalinka je od fada starija nekoliko stoljea, a( kao i od a!eri'kog luesa s koji!, si! oli'ki govorei, dijeli a! ijentalne zasade. /ai!e, lues su, na polji!a pa!uka, spjevali ro ovi a!eri'kog juga, a sevdalinku su ispjevale !lade zato'eni%e osanski& avlija. S druge strane, sevdalinka svoju notnu neu&vatljivost i interpretativnu slo odu, u trenu%i!a pjeva'kog nada&nua i ukupnog senzi iliteta pjeva'a, dijeli s jazzo!. /a"alost, sevdalinka jo( uvijek nije za(tiena, no to tre a iti prioritet 'uvara osanskog kulturnog naslije5a: u'initi je dijelo! ne!aterijalnog laga >/ES,:*ove liste kulturne a(tine 'ovje'anstva, jer ona to, kao velika u!jetnost, istinski zaslu"uje.

Sevda& u svijetu * Pronosei ga svijeto! kao inventurno nezao ilazni aksiolo(ki poten%ijal vlastitog !elopoetskog sadr"aja, sevdalinka je ogledalo ljudskog prepoznavnja i sa!ospoznavanja. =o!e za&valjujui, iva ljudski prepoznatljiva i kad je daleko od nas, (to na! pokazuju i pri!jeri norve(ki& interpretatorki sevdalinki, 0!erikanke 1arI Ser&art i drugi&. /ije nepoznato da je na kon%erte Safeta #sovia, legende sevda&a, 7F*i& godina pro(log stoljea, pored na(i& ljudi u najvei! dvorana!a Berlina, Stuttgarta, 1Jn%&ena, toga do a dolazilo i po tisuu, dvije nje!a'ki& slu(atelja, u (ta sa! i oso no uvjerio.