PORTRET ALEKSANDRA D@OMBI]A: DODIKOV ^UVAR TAJNI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Federalnu vlast
prelomit }e LAGUMD@IJIN
Hrvatica, k}erka
Fikreta Abdi}a
LOV NA
Elvira Abdi}-Jelenovi} “PO[TENE”
HRVATE

www.slobodna-bosna.ba
AKTUALIZIRANJE RATNIH ZLO^INA

Za{to BiH ne tra`i izru~enje Kapetana Dragana

 SADR@AJ
12 POSTIZBORNA DRAMA
SDP nadomak Alijanse
Pred odlu~ni susret sa {efom HDZ-a
Draganom ^ovi}em, lider SDP-a Zlatko
Lagumd`ija u`urbano poku{ava obezbijedi-
ti prevlast u hrvatskom klubu Doma naroda
federalnog Parlamenta; Slobodna Bosna
analizira mo`e li SDP formirati vlast bez 46 TEMELJ USPJEHA
dva HDZ-a i smije li se SDP upustiti u
takvu politi~ku avanturu
16 DAMPING CIJENE JAVNIH
EMITERA
Ko koga dr`i u {aci
Samo u protekloj godini komercijalna vri-
jednost ogla{avanja na Federalnoj televiziji
iznosila je blizu 59 miliona KM, ali je, zah-
valjuju}i visokim popustima, fakturisano tek
desetak miliona KM! Bagatelne cijene i
skoro neograni~eni oglasni prostor na
javnim servisima privukli su glavninu
ogla{iva~a, tako da komercijalnim
televizijama i printanim medijima ostaje
tek poneka mrvica
32 KRAJ KAPETANA DRAGANA
Pla}enik, “utemeljitelji Knind`i”
Dokumenti prikupljeni tokom su|enja u
Australiji Draganu Vasiljkovi}u, poznatijem
pod imenom Kapetan Dragan, mogli bi biti
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
osnova da Tu`ila{tvo BiH pokrene istragu o60 E, KAKVE JE PE[TA NEKAD...
njegovim zlo~inima po~injenim tokom rata.
Brojni su i ha{ki dokumenti koji mogu biti
zna~ajni u takvoj istrazi. No, ~ini se da,
barem za sada, ta istraga nije prioritet: svi Sarajevski muzi~ar JADRANKO DADO
su izgledi da }e australijsko pravosu|e
Kapetana Dragana izru~iti Hrvatskoj
„BARCELONE“
Tvornica nogometne ~arolije
U proteklih dvadesetak godina iz
nogometne akademije FC BARCELONE,
poznatije kao LA MASIA, osnovane 1979.
godine, iza{lo je na desetine nadnaravno
talentiranih i uspje{nih nogometa{a; na{
novinar pi{e o ovom jedinstvenom primjeru
u svijetu nogometa, akademiji na kojoj su
odrasli neki od najve}ih {panskih
nogometa{a u historiji
50 LEKTIRA ZA SVA VREMENA
Lav Nikolajevi~ Tolstoj (1828. - 1910.)
Prije ta~no 100 godina umro je LAV NIKO-
LAJEVI^ TOLSTOJ, jedan od najve}ih
knji`evnika svih vremena; iako se o{tro
protivio svim novotarijama i prezirao
tehni~ki napredak, po svojim stavovima i
po svom savr{enom razumijevanju i prikazi-
vanju ljudske prirode bio je i ostao apsolut-
no savremen; na{a novinarka podsje}a na
kontroverzne detalje iz `ivota i djela ovog
ruskog velikana koji je propovijedao slobo-
du `ena a bio ku}ni tiranin, koji se borio za
prava seljaka a bio grof, koji je mrzio
vozove a umro na `eljezni~koj stanici...
www.slobodna-bosna.ba
Dado D`ihan, diplomirani umjetnik
D@IHAN, nekada{nji klavijaturista sara-
jevske grupe ”Zabranjeno pu{enje”, ve}
skoro dvadeset godina stanovnik je
Londona, gdje je ostvario zapa`enu
muzi~ku i gluma~ku karijeru; u rediteljskom
debiju ANGELINE JOLIE i glumi i svira, ali
je i autor dijela muzike za njeno ostvarenje
”Bezimena ljubavna pri~a”
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET
CE-KA ZA ^OVJEKA KO O ^EMU HOFFMANN O PO[TENJU

Alija Izetbegovi} Bivši HDZ-ovac Svevlad

“izlio temelje“
CK SK BiH Hoffmann traži poništenje
Predsjednik SDA Sulejman Tihi} i ~lan
izbora Dragana Lukača za
Predsjedni{tva BiH iz reda bo{nja~kog
naroda Bakir Izetbegovi} neobavezno
su }askali odlaze}i na sastanak sa
direktora federalne policije
rukovodstvom SDP-a koji je odr`an u
slu`benim prostorijama ove stranke
smje{tenim u zgradi u kojoj je do pred
rat bilo sjedi{te Centralnog komiteta SK
BiH. U ve}em dijelu ove zgrade
smje{tena je Vlada FBiH dok manji dio
koristi centrala SDP-a.
“Zna{“, rekao je Tihi} Izetbegovi}u, “ja
ti nikad u `ivotu nisam u{ao u dio
zgrade koju koristi SDP“, na {ta mu je
Izetbegovi} odgovorio: “Ja jesam kad
sam bio mali. Moj rahmetli babo
pravio je ovu zgradu pa mi je
pokazivao.” (M.F.)

Alija
Izetbegovi}

PRLJAVA KAMPANJA
Svevlad Hoffmann optu`io je Dragana Luka~a zbog navodne bliskosti s HDZ-om, iako je on sam
policijsku karijeru zapo~eo kao kadar te stranke

Ako je suditi prema posljednjim potezi-
ma Svevlada Hoffmanna, ~ini se kako taj
policijski inspektor u Grani~noj policiji
BiH ne posustaje u nastojanjima da po
svaku cijenu diskreditira novoizabranog
direktora Federalne uprave policije (FUP)
Dragana Luka~a. Nakon {to je ranije bezu-
spje{no poku{ao eliminirati Luka~a s kan-
didatske liste, Hoffmann je pro{log tjedna
Federalnom upravnom inspektoratu podnio
zahtjev da se izvr{i inspekcijski pregled,
odnosno, da se poni{ti odluka Nezavisnog
odbora za izbor i imenovanje direktora
FUP-a. Istodobno je Hoffmann od
Federalnog upravnog inspektorata (koji,
ina~e, uop}e nema nadle`nosti u ovim
poslovima) zatra`io i da se ~lanovi
Nezavisnog odbora nov~ano kazne, zbog
navodnog kr{enja zakona. Kao {to je ve}
poznato, Svevlad Hoffmann uporno tvrdi
da je izbor Dragana Luka~a bio nezakonit,
budu}i da je taj dugogodi{nji policajac
1997. bio imenovan za pomo}nika ministra
unutarnjih poslova u MUP-u Posavske
`upanije na prijedlog HDZ-a. Kako,
me|utim, Dragan Luka~ nikada nije bio
~lan HDZ-a, niti je njegova poslijeratna
policijska karijera bila sporna kada je prije
devet godina imenovan za direktora federa-
lne policije, a kasnije za zamjenika direkto-
ra Dr`avne agencije za istrage i za{titu
(SIPA), jasno je kako se iza prljave kam-
panje „grani~ara“ Hoffmanna i njegovih
nalogodavaca kriju posve drugi razlozi.
Osim {to, naime nema obja{njenja za{to se
slu`benik Grani~ne policije BiH bavi
izborom direktora federalne policije
(logi~no bi bilo da je Hoffmann reagirao
kada je njegovom direktoru V inku
Duman~i}u produ`en ~etvorogodi{nji man-
dat, iako je ispunio sve uvjete za odlazak u
mirovinu), apsurd je i da je upravo Svevlad
Hoffmann stao u obranu depolitizirane poli-
cijske profesije. Hoffmann je, podsjetimo,
prije nego {to se po~eo baviti policijskim
poslovima i „dogurao“ do ~ina glavnog
policijskog inspektora bio vije}nik HDZ-a
u Op}inskom vije}u Ilid`a i jedan od
najagilnijih kadrova te stranke u poslijerat-
nom Sarajevu. (S. Mijatovi})

4 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

 MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] SR^ANI SUDAR

Sandžački muftija Muamer Zukorlić Kardiohirurg

u Narodnom pozorištu u Sarajevu
Sand`a~ki muftija Muamer Zukorli} u
Sarajevu je do~ekan uz najve}e po~asti
ZEMLJA^KI DIJALOG
[efkija ^eki} i Jusuf Pu{ina
TOPAO DO^EK
STAMBENO-POSLOVNI RAZGOVORI
Josip Pejakovi} i Ejup Gani}
Emir Kabil pao
u nemilost
rukovodstva
SBB-a
Ugledni kardiohirurg iz Tuzle Emir
Kabil pao je u nemolost nedavno kon-
stituiranog ~elni{tva Saveza za boju
budu}nost BiH. Iako jedan od najugled-
nijih strana~kih aktivista, Kabil nije
izabran ni u {ire strana~ko rukovodstvo,
nema ga ni u Predsjedni{tvu SBB-a, a
nije se na{ao ni na {irem spisku poten-
cijalnih kandidata za jednog od potpred-
sjednika SBB-a. Nezvani~no doznajemo
da je Kabil pao u nemilost strana~kog
{efa Radon~i}a nakon {to je odbio
ponu|enu kandidaturu za bo{nja~kog
~lana Predsjedni{tva BiH. No, prema
drugoj interpetaciji, Kabil se od SBB-a
po~eo distancirati kada je postalo jasno
da ova partija ne}e sudjelovati u
raspodjeli izbornog plijena. Tuzlanski
kardiohirurg navodno je bio zainteresi-
ran za federalno Ministarstvo zdravlja
koje }e, po svemu sude}i, pripasti
SDP-u. (M. A.)

UGODNO ]ASKANJE RADNO

RADNO PREDSJEDNI[TVO
PREDSJEDNI[TVO
General Ramiz Drekovi} D`email
D`email Suljevi},
Suljevi}, Muamer
Muamer
i profesor Ismet Dizdarevi} Zukorli}
Zukorli} ii Avdo
Avdo Hebib
Hebib

NEZAPAM]EN
NEZAPAM]EN ODZIV
ODZIV Emir
Sala
Sala Narodnog
Narodnog pozori{ta
pozori{ta Sarajevo
Sarajevo Kabil
bila
bila je
je popunjena
popunjena kao
kao rijetko
rijetko kada
kada

25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA 5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

EKSKLUZIVNO, SKANDALOZNO SENAD

AVDI] - RAZGOVORI S ERNESTOM SABATOM
Pi{e: SENAD AVDI]

Sa smiješkom se prisjećam anegdote o čovjeku, onom divnom

ljudskom stvorenju, koji se onesvijestio na ulici a koji je, pošto su ga
povratili, na pitanje ljudi koji su mu pritekli u pomoć, zašto nije
kupio sebi za jelo novcem koji je imao u džepu, odgovorio da je to
sindikalni novac. Nije da u to vrijeme nije bilo korupcije, ali je
postojalo osjećanje časti koje su ljudi bili u stanju da brane svojim
ponašanjem

G
otovo da ne pro|e nedjelja, a da mi neko, {to va`an,
{to nebitan, ne prigovori kako se u ovoj rubrici goto-
vo bljutavo ponavljam, kako se istim li~nostima i
pojavama bavim i, {to je najgore, da to ~inim na isti na~in
i s istim bajatim, ~esto unaprijed lako predvidivim argu-
mentima. Zapravo, nije to najgore: gore je od toga {to i
sam o tome vrlo ~esto i vrlo sli~no mislim. Pribilje`io sam
posljednjih nekoliko dana za ovo “izdanje“ kolumne
nekih ~etiri-pet aktuelnih tema od koje svaka vri{ti i{tu}i
da joj se ponovo vratim.
Smije li se pre{utjeti besprizorno ({eretsko!?)
pona{anje, sa vrha oktroirana {utnja i ignorancija “pob-
jedni~ke“ Socijaldemokratske partije BiH na javno
prezentiranje dokaza prema kojima su neki od njenih
najva`nijih ljudi uhva}eni s rukama u tu|im d`epovima?
jalni argentinski pisac Ernesto Sabato, ~iju sam knjigu
eseja Otpor (objavljenu 2000. godine) kupio prije neko-
liko godina nakon {to nisam uspio prona}i knjigu (pro-
datu odavno) koju sam tra`io - razgovora Jorgea Luisa
Borgesa i Sabata objavljenih prije dvije i po decenije u
Gornjem Milanovcu. Razgovori Borgesa i Sabata su
neponovljiva ~arolija jezika, misli, inteligencije. Ovu sam
drugu knjigu tokom rata poklonio, izgubio, a mo`da
njome i zagrijavao stan...
Pri~ao mi je Abdulah Sidran kako je mjesec-dva prije
rata bio smje{ten u nekom pariskom hotelu (K Kusturica u
svojoj knjizi pi{e da je Sidran tada bio na nekom “studij-
skom putovanju“, nije, pozvali ga Kusturica i njegovi pro-
ducenti u Pariz da pi{e scenarij za Na Drini }upriju), te
kako je svako jutro u hotelskom restoranu gledao u starca

Stra{no je {to na televiziju dovode ljude koji s

Ne bi se to smjelo nipo{to zaobi}i. Ali, opet, kako o toj
svinjariji pisati, a zaobi}i ulogu “nezavisnog pravosu|a“,
mo`e li se odvojiti jedno drsko i bezobrazno krivi~no
djelo, koje je a{i}are lako utu`ivo, od ~injenice da ono do
sada nije u{lo u pravosudnu proceduru?
Namjera mi je bila da vrisnem protiv potpune debi-
lizacije javnog mnijenja, svojevrsne “sinergije“
ru`i~astog rekreativno-zabavnog sme}a i nepatvorenog
stajskog smrada koje mjesecima u domove miliona ljudi
u regiji istresaju ugledna “grla“ pripeta u Pinkovoj
“Farmi“. Neodgovorno je, s druge strane, pre}i preko
sirovog medijskog nasilja, uli~arskog terora (pri tom
amaterski, diletantski izvedenog) koji jedan javni servis,
Televizija Federacije BiH, mjesecima nesankcionirano
provodi nad svojim pretplatnicima, politi~kim, poslovnim
i interesnim neistomi{ljenicima.
Sve su to teme o kojima sam milijardu puta pisao,
~ime sam iz sebe iscrpio i posljednje atome novih argu-
menata, ali i volje da im se iznova vra}am.
Znam da je neko mnogo pametniji, pismeniji i sa vi{e
argumenata sve {to je trebalo re}i davno, prije deset godi-
na, ve} rekao o svemu tome. Naravno, uradio je to geni-
(Sabatu je tada bilo 82 godine) za kojeg mu se ~inilo da
ga odnekud poznaje. “Kasnije }e mi neko re}i da je taj
starac bio veliki Sabato, ali sve i da sam to znao dok smo
doru~kovali i gledali se znati`eljno, ni{ta se ne bi desilo,
jer ja nisam znao nijedan od brojnih njegovih jezika, a on
ovaj moj jedini pogotovo.“
I{~eprkah, dakle, skoro ve} zaboravljenu, svakako
zaturenu knjigu eseja Otpor Ernesta Sabata i odlu~ih da s
njim uradim kratak razgovor na aktuelne bosanskoherce-
gova~ke teme. Mislim, ako se 22-godi{nji Richard Bergin
mogao okura`iti i uraditi Razgovore sa Borgesom, za{to
bi se meni za zlo uzimalo to {to zloupotrebljavam velikog
Sabata. Dakle, evo nas.
O NEZAVISNOM I ISTRA@IVA^KOM
NOVINARSTVU, “60 MINUTA”
^esto uvi|am da je sve diskutabilno i da svaki
`utokljunac mo`e da iznosi svoje mi{ljenje jednako kao i
~ovjek koji se ve} dokazao u javnom `ivotu zemlje. A
njegovo mi{ljenje postaje mjerodavno, i ne mora ~ak ni
da ga dokazuje. Takozvano javno mnjenje jeste zbir
onoga {to padne na pamet svima koji, u odre|enom

6 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.


trenutku, slu~ajno pro|u odabranim uglom neke ulice i koji formi-
raju maju{ni svijet koja }e, me|utim, biti {tampana velikim slovi-
ma u novinama ili biti objavljena na udarnim mjestima u televizi-
jskim programima. Postavljena pitanja toliko su trapava da bi
dovela do ludila Sokrata, koji je smatrao da su jednako va`na kao
neko ko poma`e pri dono{enju na svijet novog `ivota. Danas sve
ima pro|u i sve su mogu}nosti u igri. Isto mu do|e obi~na fukara
ili Napoleon, Hrist je isto {to i u kartama kralj pik.
O FARMI, “VELIKOM BRATU“
Jo{ jedna posljedica takvog stanja stvari jeste precijenjenost
zabave. “Zabavni programi“ imaju visok rejting - a rejting je ono
su pokrali svoje najbli`e i pri tome im se smiju u lice!
najva`nije - bez obzira po koju cijenu ste~en, ili ko ga finansira. To
su oni programi u kojima zabava zna~i degradaciju, u kojima se sve
banalizuje. To je kao kada bismo izgubili smisao za velike stvari, te
se zadovoljavali komedijom osrednje vrijednosti. Ta o~ajni~ka `e|
za zabavom ima ukus dekadencije.
Oni koji se tako pona{aju odaju jedan istinski skepti~an stav
smatraju}i da se zbog toga ne treba uzrujavati, jer ne vjeruju u
bilo kakvo dostignu}e koje bi moglo da pobolj{a ljudsku sud-
binu. Ako je i{ta apokalipti~no, onda je to ovaj na~in `ivljenja,
kao da svijet ne}e sutra postojati i kao da nam samo preostaje
da se pravimo nevje{ti pred tragedijom koja nam predstoji...
Zar mislite da je mogu}e i dalje na televiziji gledati sav taj u`as
koji pro`ivljava ubogi narod, paralelno sa rasko{nom i korum-
piranom lakomisleno{}u, pomije{anima kao na najgoroj buvljoj
pijaci? I pri tom odgajati djecu koja }e odrasti u prave pravcate
ljude?
O KORUPCIJI U JAVNIM PREDUZE]IMA,
“AFERI REKET“, “DR@AVI ZA ^OVJEKA“
Sa smije{kom se prisje}am anegdote o ~ovjeku, onom
divnom ljudskom stvorenju, koji se onesvijestio na ulici a koji je,
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
RAZGOVORI
RAZGOVORI
PORED KATEDRALE
PORED KATEDRALE
Urednik
Urednik “SB“
“SB“ izma{tao
izma{tao jeje
magi~no-realisti~ni
magi~no-realisti~ni dijalog
dijalog sa
sa velikim
velikim
argentinskim
argentinskim piscem
piscem Ernestom
Ernestom Sabatom
Sabatom
po{to su ga povratili, na pitanje ljudi koji su mu pritekli u pomo},
za{to nije kupio sebi za jelo novcem koji je imao u d`epu,
odgovorio da je to sindikalni novac. Nije da u to vrijeme nije bilo
korupcije, ali je postojalo osje}anje ~asti koje su ljudi bili u sta-
nju da brane svojim pona{anjem. A ukrasti dr`avne pare, namij-
enjene op{tem dobru, bilo je ne{to najgore. Tako bi trebalo biti i
danas.
Ne mo`emo da pozdravimo one koji prisvajaju novac namijenj-
en platama nastavnika, koji potkradaju kasu uzajamne pomo}i ili
pak trpaju u svoj d`ep novac od licitacija (~itaj tendera, op. S.A).
Ne smijemo potpomagati korupciju. Ne bi smjelo da se dogodi da
na televiziju dovode tipove koji su zavili u crno svoje bli`nje i da
ih pred djecom tretiramo kao gospodu. To je jedna velika sramota!
Kako }emo vaspitavati potomstvo kada je sve pobrkano i vi{e se ne
zna je li se neko proslavio svojim juna{tvom ili se pro~uo kao
kriminalac!
Neko }e re}i da pretjerujem, ali zar nije zlo~in kada se milioni-
ma ljudi koji `ive u nema{tini oduzme i ono malo {to im pripada.
Koliko smo skandala ve} vidjeli i sve ostaje po starom, i niko - ko
ima para - ne dospije u zatvor. Ljudi znaju da ih drugi la`u, ali to je
toliko uzelo maha da se ne mo`e sprije~iti. To ~ini da se ~ovjek
osje}a nemo}an i na koncu dovodi do nasilja. Pa kuda to vodi?
O REFORMI PRAVUSU\A, RADU VISOKOG
SUDSKOG I TU@ITELJSKOG VIJE]A BiH
Degradacija sudova i gubitak vjere u pravdu stvaraju utisak da
je demokratija sistem koji nije sposoban da istra`i krivicu i kazni
krivce, kao da je ona podloga pogodna za uzgoj korupcije, dok
ustvari ni u jednom drugom sistemu nije mogu}e razra~unati se sa
njom. Nije da je u drugim sistemima nema; ona tamo umije da bude
~ak i kvarnija i jo{ vi{e degradiraju}a, ako je vjerovati ~uvenom
aforizmu lorda Aktona: “Svaka vlast kvari, a apsolutna vlast kvari
apsolutno.“ 
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 18. NOVEMBAR
Dobre, odli~ne reakcije sti`u nakon
dana{nje projekcije za novinare filma
Belvedere re`isera AHMEDA IMAMO-
VI]A. Novinari su ljuti {to na projekciji
nije bilo re`isera Imamovi}a, a to ba{ ni
meni nije jasno, kasnije }u saznati istinu -
oti{ao na sahranu punice Emira Imamovi}a
Pirketa, Orijanine majke, u [ibenik. Pika
se, uva`ava se, vi{e nego opravdano
odsustvo.
A saznajem iz druge ruke kako je jedan
na{ zajedni~ki prijatelj stigao u Budimpe{tu,
pa ga prijatelj sarajevski glumac ugurao na
proslavu “No}i vje{tica“. Svidio se on
Bradu Pittu, odu{evila se Angelinina i Bra-
dova djeca budala{tinama sarajevskog
ma|ioni~ara. Pa ga Brad, sasvim cool,
zamolio da se upoznaju, ali da prije upozna-
vanja moraju oprati ruke. “Jarane, taman ja
oprao, ruke, rukovao se sa Bradom, kad eto
ti Angeline. E, ne prao ja ponovo ruke,
makar se nikada sa njom ne upoznao!“
PETAK, 19. NOVEMBAR
EMIR KUSTURICA danas je u Banjoj
Luci imao promociju knjige “Smrt je
neprovjerena glasina“ i to je za glavni grad
RS-a bio prvorazredan kulturni, dru{tveni,
politi~ki, sportsko-rekreativni doga|aj.
Nikakav problem, ka`em to ve~eras i
ro|aku Kustinog `ivota, divnom ~ovjeku i
sjajnom slikaru EDI NUMANKADI]U.
Tek kasnije na RTS-u emituju “specijalni
prilog“ sa Emirove “besede“ odr`ane u
Banjoj Luci i pro~itam intervju kojeg je
dao listu Press. Dokazuje Kusta da je
najnoviji primjer nemogu}nosti su`ivota u
Sarajevu i to {to je njegov predratni partij-
ski kolega, glumac Josip Pejakovi} najavio
odlazak iz Sarajeva. “Pejakovi}, Dodik i ja
smo se okupili u Markovi}evoj stranci da
sprije~imo rat u BiH, i to, kada je
Pejakovi} u pitanju ne mogu da mu
oproste“, veli Kusta. Ama, nije bolan, nije,
niti }e ikada biti - Josip Pejakovi} je
ogor~en {to su ga sprije~ili da okupira tu|i
stan. Ta~no, Markovi} je bio protiv rata, ali
to nije nimalo pokolebalo njegovog minis-
tra odbrane VELJKA KADIJEVI]A da iz
zraka bombarduje prostoriju u Zagrebu
u kojoj se nalazio mirotvorac Ante
Markovi}.
Kusturicu, kada je Sarajevo u pitanju,
ni{ta ne zanima, indiferentan je prema
svemu osim prema lo{im vijestima koji }e
mo}i ilustrirati da je on bio i ostao u pravu.
[ta }emo, ima i takve ~eljadi.
Danas mi to potvrdi prijatelj ljekar:
pri~a vic kako je Mujo do{ao kod Sulje pa
mu rekao da ima dvije vijesti, lo{u, i mnogo
lo{iju, pa pita havera koju }e prvu da mu
saop}i. “Hajd’ ovu drugu, goru?“ “E pa,
jarane moj, izgleda da nam neko `ega tvoju
`enu Fatu!“
8 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.
SUBOTA, 20. NOVEMBAR
Nisam uspio (zbog ranije preuzetih sport-
sko-televizijskih obaveza) vidjeti ve~era{nje
gostovanje MUNIRA ALIBABI]A MUNJE,
dugogodi{njeg {efa bosanskohercegova~ke
Slu`be dr`avne bezbjednosti kod SENADA
HAD@IFEJZOVI]A na TV1. Povod je bio
nedavni izlazak Munjine knjige “Deda, Dedo
i Babo Bosnu KOS-ili“, koju sam, uz mnogo
tehni~kih rezervi i sugestija autoru recenzirao
i preporu~io ~itateljima, {to i sada ~inim. Ono
{to knjizi nedostaje je “kazalo imena“, odnos-
no “nadimaka“. Meni je jasno, ali ne znam
koliko nas je takvih, ko je 1991. godine bio u
stanu Ruska (R Rusmira Mahmut}ehaji}a), na
Alipa{inu kada je Munja donio snimke pris-
lu{kivanih razgovora Milo{evi}a i Karad`i}a.
Bili su na tom privatnom sijelu “predsjednik
Dedo“ (A Alija Izetbegovi}), “ministar Boro“
(A
Alija Delimustafi}) i “inspektor Munja“
(autor Alibabi}). Nakon {to je sastanak na
kojem su preslu{ani presretnuti razgovori
okon~an, iz “dje~ije sobe“ je “iza{ao [}epan
Mali“. Dakle, Fahrudin Radon~i}. [ta li je on
radio u Mahmut}ehaji}evom stanu dok je
dr`avni vrh analizirao “najtajnije tajne“?
“Bez veze vam je pri~a kako je Radon~i}
u Sarajevo stigao samo sa jednom kesom“,
prekori me prijatelj iz poslovnog miljea. “Jesi
li se ikada upitao {ta je bilo u kesi? Ne zna{?
Tako je po~eo i Darko [ari}, sa obi~nom,
nepromo~ivom kesom...“
Dakle, ako vam se neki likovi iz
Alibabi}eve knjige u~ine poznati, ali ne~itki,
magloviti, zatamnjeni, spreman sam pru`iti
dodatna poja{njenja: “Ba}o“ je Bakir
Izetbegovi}, “Struja Edison“ je Bi~ak~i},
“Vampo“ je Enver Mujezinovi}, a “Latas“
D`emaludin Lati}, “Fi}a“ je F ikret
Muslimovi}, [}epan Mali je Radon~i}... Eto,
od mene dosta radi lak{e prohodnosti kroz
knjigu i prodornosti KOS-a u ustavno-pravni
poredak BiH...
NEDJELJA, 21. NOVEMBAR
Opet me ve~eras, kao {to ~ini ve} mjeseci-
ma, nanervirao dopisnik BHT-a iz Brisela
ELVIR BUCALO, koji svake sedmice “nafa-
ta“ troje istih briselskih diplomata (JJelko
Kacin, Tanja Fajon i Doris Pack) i slo`i iden-
ti~an prilog, dosadan, plo{an, “rutinerski“ o
zabrinutosti “Brisela za Bosnu i Herce-
govinu“. Jasno je meni da je to briselskom
analiti~aru novinaru Bucalu, koji pri tom
vazda nabaci ozbiljnu i strogu facu, jo{ jedna
u nizu manje-vi{e lukrativnih i dobrodo{lih
tezgica, ali hajdemo se, za po~etak malo ne
potcjenjivati, de~ko: pa vi{e je Nisvet D`anko
napravio zanimljivih novinarskih pri~a sa
Bjela{nice ili padinskih dijelova Vranj planine
nego Bucalo iz epicentra Evrope - Brisela!
PONEDJELJAK, 22. NOVEMBAR
Narednog ponedjeljka u Barceloni se
igra “El Clasico“, Barceloninim toreadori-
ma, Messiju, Iniesti, Villi... dolaze na
“bodljevinu“ Realovi razjareni bikovi,
Ronaldo, Higuain, Casillas...; sportski
doga|aj godine, van svake razumne sumnje!
Nijedna “legalna i legitimna“ televizijska
stanica nije otkupila pravo na preno{enje ove
utakmice i eto meni belaja - ve} se stotinjak
prijatelja, simpatizera i slu~ajnih kafanskih
partnera najavilo da }e svratiti kod mene
ku}i na nogometni blagdan. “Zna{ {ta,
jarane“, ka`em danas jednom od njih,
obeshrabruju}i ga, “u isto vrijeme se emitu-
je 60 minuta, tako da }u ja presko~iti El
Clasico, Ronalda i Messija, Mourinha i
Guardiolu u korist Had`iomerovi}a,
Kaletovi}a, Vaskovi}a...“ “Ni{ta ne brini,
dovodim ti sa sobom Chucka Norrisa: to je
jedini frajer koji je u stanju odgledati [ezde-
set minuta za pola sata“, razoru`a me prijatelj.
UTORAK, 23. NOVEMBAR
Treba znanja, edukacije i debele ko`e da se
bez nerviranja/srkleta strpljivo pro~ita izjava
nekakve Ane Vukovi}, direktorice jo{
nekakvijeg Gender centra FBiH. Znam {ta bi
trebali biti gender centri i koja im je svrha u
cijelom svijetu, njihov opis i djelokrug poslo-
va (zbrinjavanje i za{tita `ena `rtava razli~itih
oblika nasilja, obiteljskog, poslovnog,
smje{tanje u sigurne ku}e, pra}enje njihove
socijalizacije). Ali i “sve i da ho}u, ja ne
mogu“ razabrati ~ime se zanima Gender centar
u FBiH. Bavi se, vidim, “prou~avanjem
polo`aja `ena i implementiranjem njihovih
zagarantiranih prava...“ Za to “prou~avanje“ i
“implementiranje“ u federalnom Gender cen-
tru godi{nje se potro{i vi{e od pola miliona
maraka, od ~ega polovina otpada na pla}e
dvanaest zaposlenih. Dakle tih jedanestero
ubleha{a-gendera{a da bi godi{nje spi~kali 300
hiljada maraka na pla}e moraju imati mjese~na
primanja od skoro dvije hiljade maraka. “Na{a
primanja su u skladu sa Zakonom o pla}ama“,
poja{njava ona ista, beste`inska Ana Vukovi}.
Toj interpretaciji se protivi izvjesna Lejla
Hodovi}, glavna urednica “Trend magazina“
koju pla}a “FIGAP program“. [ta je Gender
centar, ~emu i kome slu`i “Trend magazin“, a
{ta je FIGAP program, ubijte me ako znam;
niko ne zna, a |e da ne zna“.
Ponekad mi se vladin sektor ~ini i
transparentnijim i dra`im od kretenskog, neza-
ja`ljivog, parazitskog nevladinog bloka,
trendovskih gendera, elite nevladinih
besposli~arskih inicijativa koja me je ju~er, pod
punim pljuskom, do~ekao pred Katedralom sa
zahtjevom da potpi{em neku inicijativu. “Eno
vam pun grad budala, {ta ste navalili na mene“,
ka`em nekom pristojnom mom~i}u.
SRIJEDA, 24. NOVEMBAR
Danas po~inje sudski proces, tu`io me
knji`evni guru, profesor ENVER KAZAZ.
Ka`em advokatu: ako budem prisiljen da
pro~itam ijednu njegovu knjigu, odmah
ugovori “priznanje o krivici“ sa sudijama!
MINI MARKET
NA[I OLIGARSI I SIPA SE RASIPA

[piri} tajno Tužitelji Diana Kajmaković i

{uruje s ruskim
“Gaspromom“
Ministarstvo sigurnosti BiH od Grani~ne
policije slu`beno je zatra`ilo informaciju
o sastanku koji je 15. septembra odr`an
u slu`benim prostorijama Gasproma u
Bosanskom Brodu, a na kojem su,
pored predstavnika Gasproma, bili
Stanislav ^a|o, ministar unutra{njih
poslova RS-a, Jovo \urica, {ef za
operacije Grani~ne policije, Goran
Mi{kovi}, ~inovnik pri Ministarstvu
sigurnosti BiH, i predstavnici Uprave za
indirektno oporezivanje. Naime, u
Ministarstvu sigurnosti BiH veoma su
zainteresovani za sadr`aj spomenutog
sastanka jer je prethodno odbijen
zahtjev Gasproma da im se omogu}i
otvaranje privremenog grani~nog
prelaza radi uvoza nafte. Naime,
Gasprom je namjeravao naftu i sirovine
za rad Rafinerije u Brodu uvoziti rijekom
Savom. Zahtjev su uputili Grani~noj
policiji, koja je predmet proslijedila
nadle`nom Ministarstvu sigurnosti koje
je zahtjev odbilo. Postoji, me|utim,
opravdana sumnja da bi predsjedava-
ju}i Vije}a ministara Nikola [piri}
mogao Gaspromu mimo Ministarstva
sigurnosti potpisati odobrenje za
otvaranje privremenog grani~nog
Oleg Čavka dobili stalnu
zaštitu SIPA-e
Tu`itelji Posebnog odjela za orga-
nizirani kriminal i korupciju Tu`iteljstva
BiH Diana Kajmakovi} i Oleg ^avka dobili
su, nedavno, stalnu pratnju pripadnika
Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA).
I dok se poja~ane mjere osiguranja Diane
Kajmakovi} izravno povezuju s istragom
koju ta dr`avna tu`iteljica vodi protiv
kriminalne grupe Zijada Turkovi}a, ostalo
je nejasno zbog ~ega i njezinog kolegu
Olega ^avku ~uvaju policajci SIPA-e.
^avka je, podsjetimo, bio dio zajedni~kog
tu`iteljsko-policijskog tima koji je vodio
istragu protiv Turkovi}a, ali je ubrzo nakon
hap{enja njegove zlo~ina~ke organizacije
do`ivio infarkt i od tada se nalazi na bolo-
vanju. Koliko je poznato, Olegu ^avki je,
u me|uvremenu, zaprijetila jedino [ejla
Jugo-Turkovi}, supruga Zijada Turkovi}a,
Dijana
no njezin je istup prije bio atak na tu`iteljev Kajmakovi}
ugled i ~ast nego na njegovu sigurnost.
Biv{a novinarka [ejla Jugo-Turkovi} je, korumpiran, tvrde}i kako je od njezinog
naime, javno optu`ila Olega ^avku da je mu`a godinama uzimao novac. (S. M.)
IBRAHIMBEGA SVEZANA VODE

Nikola [piri}
Ibrahim Bećirbegović
zaradio krivičnu prijavu
zbog nezakonito naplaćene
stimulacije
Slobodna Bosna do{la je u posjed
dokumenta koji prili~no kompromitira
kredibilitet SDA-ovog dvojca, Ibrahima
Be}irbegovi}a i Zijada D`emi}a, samo-
progla{enih za{titnika energetskih resursa
BiH. Rije~ je o odluci iz februara 2007.
godine kojom je Ibrahim Be}irbegovi}
dobio stimulans na platu u iznosu od
9.600 KM, i to za razdoblje kada ni for-
malno ni stvarno nio bio uposlen u
Naftnim terminalima Federacije BiH.
Naftni terminali, koji su u to vrijeme
poslovali s gubitkom, uz punu suglasnost
direktora Zijada D`emi}a, isplatili su
stimulaciju Be}irbegovi}u za period kada
je ovaj uredno primao pla}u u sara-
jevskom Energoinvestu odakle je tek 13.
avgusta 2007. godine pre{ao na rad u
Naftne terminale FBiH. Sporna odluka
usvojena je krajem februara 2007. godine
i odnosi se na 2006. godinu, mada je, kako
smo naveli, Be}irbegovi} u Naftne termi-
nale pre{ao tek u augustu 2007. godine!
Protiv Ibrahima Be}irbegovi}a podne-
sena je krivi~na prijava u kojoj je sporna
isplata stimulacije samo jedna od
nepodop{tina koja mu se stavlja na teret.
(A. M.)

10 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

 MINI MARKET
prelaza kao {to je ranije samovoljno
PRO ET CONTRA potpisao odobrenje za otvaranje istog u
Isto~noj Bosni za uvoz drvene gra|e!
(M. F.)
Podržavate li odluku CIK-a
da ministri ne moraju dati ostavke NADRLJOLJEKAR
do konstituiranja nove vlade? Torabi se zbog
institucija, potrebno da vr{ioci
DAMIR MA[I] ADNAN TERZI]
Poslanik Potpredsjedik
du`nosti ostanu na funkcijama
do formiranja nove vlasti. nepla}enih
SDP-a SBB-a
AHMED BURI] ra~una morao
NE NE
Centralna izborna komisija Ne podr`avam zbog toga {to
Novinar iseliti iz
pokazala je da ima vi{e od takva odluka mo`e dovesti da mi
jednog stava. Nije u redu da se
dvije funkcije koje su u o~itom
jo{ dugo u tehni~kom mandatu
imamo dr`avnu vladu. Da je
DA/NE “Evrope“
sukobu interesa, bez obzira na odluka CIK-a druga~ija, mislim Mislim da je davati ostavku u
trenutku kad se mora formirati Marokanac Mekki Torabi obi{ao je
tuma~enje ovih ili onih, obavlja- da bi se otvorile pretpostavke da
ju u isto vrijeme. sve stranke koje mogu da formi- nova vlada u najmanju ruku blas- mnoge zemlje nude}i svoje
raju vlast puno agilnije i puno femi~no. CIK nastavlja praksu u iscjeljiteljske usluge, ali nigdje nije
ozbiljnije prionu na taj posao. kojoj se ovo pojavljuje kao neka primljen tako dobro kao u Bosni i
Ovoj dr`avi treba nova vlada. kozmeti~ka varijanta. Pitanje je Hercegovini. Jedni vjeruju u njegove
BRANISLAV kakva je to vlada. Ovo je samo
“energetske mo}i”, drugi su skepti~ni i
jo{ jedan u nizu zmajeva od papi-
BORENOVI] DARKO BRKAN ra koje nam serviraju institucije smatraju ga prevarantom, ali redovi
Potpredsjednik koje bi trebale ne{to raditi. pred njegovom “ordinacijom“ u Zetri i
Osniva~
dalje se ne smanjuju. Torabi je iselio iz
PDP-a Pokreta
dvorane Zetra i odnedavno ordinira u
“Dosta” DAMIR LJUBI]
DA Federalni
obli`njem PVC balonu podignutom u

Kona~no imamo neki stav CIK-a. NE ministar

krugu sportskog kompleksa Zetra. Ulaz
se vi{e ne napla}uje pa se Torabi
Do sad je uvijek bilo razli~itih Sama ~injenica da CIK treba poljoprivrede navodno iselio iz hotela Evropa gdje je
mi{ljenja i razli~itih tuma~enja.
Podr`avam ga jer je CIK
davati mi{ljenje u ovim i sli~nim
slu~ajevima je razlog za zabrinu- DA boravio sa suprugom jer je do{lo do
nesporazuma vezanih za pla}anje
kona~no rekao ne{to. Sam tost. Pod hitno je potrebno Moj je stav da je dobro na}i
sam bio predmet takvog nad- reformirati i jasnije odrediti cijeli
hotelskih usluga. (M.]osi}.)
rje{enje ne izazivaju}i krizu u
mudrivanja prije ~etiri godine izborni proces kroz reformu smislu da se mo`e zavr{iti
kada sam bio u vladi a dobio Izbornog i ostalih zakona koji mandat jer to ne}e dugo trajati.
sam mandat poslanika. imaju veze sa ovim procesom. U U svakom slu~aju, treba
Samostalno sam odlu~ivao bez ovom konkretnom slu~aju, sma- po{tovati tuma~enje Centralna
ikakvog stava CIK-a. tram da je, zbog funkcionalnosti izborne komisije.
SEDMICNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI

Mekki
Torabi

25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA 11

POSTIZBORNA DRAMA

SUDBINA
Pred odlučni susret sa šefom HDZ-a Draganom
Čovićem, lider SDP-a Zlatko Lagumdžija užurbano
pokušava obezbijediti prevlast u hrvatskom klubu
Doma naroda federalnog Parlamenta; Slobodna Bosna
analizira može li SDP formirati vlast bez dva HDZ-a i
smije li se SDP upustiti u takvu političku avanturu
U RUKAM
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
hrvatskom klubu Doma naroda morao
osigurati najmanje {est glasova {to bi bilo
dovoljno da “preglasa“ 11 delegata iz reda
ELVIRE A
S
hrvatskog naroda u ovom Klubu koji su pod se jedan od zastupnika povu~e u korist dru-
udbina nove federalne vlasti Alija- kontrolom dva HDZ-a. gog. Posljednjih dana zastupnica DNZ-a
nse, na ~ijoj uspostavi predano Elvira Abdi}-Jelenovi} nalazi se pod
radi SDP i njegov lider Zlatko GLAS IZ [E[IRA sna`nim pritiskom: s jedne strane, SDP je
Lagumd`ija, nalazi se u rukama Prema trenutnom rasporedu snaga, SDP poku{ava nagovoriti da se povu~e u korist
Elvire Abdi}-Jelenovi}, k}erka je u suradnji s Lijanovi}ima uspio obezbi- Ivana Pr{e, dok s druge strane dva HDZ-a
Fikreta Abdi}a. Elvira se, kako ka`e, s jediti pet sigurnih delegata koji se Elviru nagovaraju da se prikloni HDZ-ovoj
ponosom izja{njava kao “Hrvatica musli- izja{njavaju kao Hrvati. Istina, SDP u ve}ini u hrvatskom klubu Doma naroda, {to
manske vjeroispovijesti“ i kao takva Skup{tini Unsko-sanskog kantona ima i bi definitivno onemogu}ilo SDP da
izabrana je u ime DNZ-a u Skup{tinu jednog delegata iz reda hrvatskog naroda uspostavi vlast Alijanse.
Unsko-sanskog kantona iz koje }e u novom (IIvan Pr{a), no njegov izbor u Dom naroda No, glas Elvire Abdi}-Jelenovi} presu-
sazivu Doma naroda Parlementa Federacije presudno ovisi od stava DNZ-ove zastup- dit }e samo u slu~aju da se HSP definitivno
BiH sudjelovati pet delegata - po dva iz nice Elvire Abdi}-Jelenkovi}. Izbornim prikloni hrvatskom nacionalnom bloku koji
reda bo{nja~kog i srpskog naroda te jedan pravilima je predvi|eno da se izbor izme|u bi u tom slu~aju imao sigurnih 11 glasova.
delegat iz reda hrvatskog naroda. Za konsit- dva zastupnika s jednakim brojem glasova Iako se u ovom trenutku ~ini da je HSP
uiranje nove vlasti Alijanse, SDP bi u obavi `rijebom, osim naravno u slu~aju da ne{to bli`i SDP-u, upu}eni tvrde da

12 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

 SDP NADOMAK ALIJANSE

PODR[KA SA ZADR[KOM
^elni{tvo SDA nije odu{evljeno
SDP-ovom Alijansom

SDP obezbijedio
NOVE ALIJANSE pet sigurnih
delegata u Domu
MA BABINE K]ERI naroda, a za
formiranje
ABDI]-JELENOVI] Alijanse nedostaje
mu jo{ samo jedan
(pouzdan) glas
strana~ko rukovodstvo predvo|eno Zvon-
kom Juri{i}em jo{ uvijek vaga odluku. O
tome svjedo~i i ~injenica da na nedavno
odr`anoj konstituiraju}oj sjednici Pred-
stavni~kog doma Parlamenta Federacije
nije izabrano parlamentarno rukovodstvo,
{to prakti~no zna~i da SDP jo{ uvijek nema
jasnu sliku budu}e parlamentarne ve}ine ili
pak da se SDP naprosto ne usu|uje iz vlasti
STRATE[KO PARTNERSTVO istisnuti dva HDZ-a koji su na proteklim
Lagumd`ija negira fromiranje parlamentarnim izborima dobili nadmo}nu
bo{nja~kog bloka SDP-SDA podr{ku hrvatskog bira~kog tijela. 

25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA 13

 POSTIZBORNA DRAMA
 Bo{nja~ki koalicioni partner SDP-a,
SDA i njen lider Sulejman Tihi}, zagovara
koncept uspostave {iroke i stabilne parla- MANJINA U VE]INI
mentarne ve}ine koja je pak nezamisliva
bez sudjelovanja legitimnih politi~kih pred-
stavnika hrvatskog naroda. Postizbornim
SDP-u treba šest, a HDZ-u 12
in`injeringom SDP bi mo`da i mogao
obezbijediti tijesnu ve}inu za uspostavu
glasova
vlasti Alijanse, no u SDA procjenjuju da bi Izbornim zakonom BiH (poglavlje 9A) dobije i natpolovi~nu ve}inu glasova u sva
postizborno prekrajanje izborne volje preciziran je na~in izbora ~elnika Fede- tri kluba. No, u ponovljenom glasonju, ako
hrvatskog naroda bilo krajnje rizi~no i racije BIH - predsjednika i dva dopredsjed- lista u prvom krugu ne bude prihva}ena,
{tetno za ukupnu stabilnost BiH i osobito nika u ~ijoj je nadle`nosti izbor cijele primjenjuje se reducirani model, prema
Federacije BiH. izvr{ne vlasti. Kandidate za predsjednika i kojem je potrebno obezbijediti podr{ku
dva dopredsjednika mo`e ista}i najmanje najmanje po {est zastupnika u svakom
OPASNA AVANTURA jedna tre}ina u svakom od tri kluba u od tri kluba. Dakle, u ponovljenom
Golemi dio hrvatske javnosti frustriran je Domu naroda Parlamenta BiH. Lista koja glasanju, SDP sa {est glasova u
izborom @eljka Kom{i}a za hrvatskog ~lana dobije ve}inu glasova u Predstavni~kom hrvatskom klubu mo`e preglasati 11
Predsjedni{tva BiH. Analizom izbornih domu bit }e izabrana, ali pod uvjetom da delegata iz reda HDZ-a! 
rezultata nedvojbeno je utvr|eno da su za
Kom{i}a listom glasali Bo{njaci, odnosno da
je u svim kantonima s hrvatskom ve}inom
pretrpio te`ak izborni debakl.
No, frustracije hrvatske javnosti zbog
sumnjivog izbornog legitimiteta @eljka
Kom{i}a posve su bezna~ajne u pore|enju
sa sumnjama i frustracijama koje bi, posve
izvjesno, izazvala SDP-ova vlast Alijanse
~ije bi konstituiranje podrazumijevalo jo{
najmanje dvije “izborne kra|e“ na {tetu
hrvatskog naroda: parlamentarna ve}ina
Alijanse, uz potporu bo{nja~ke ve}ine,
preuzela bi klju~ne poluge vlasti i na
dr`avnoj i na federalnoj razini. ^elnu pozi-
ciju u Vije}u ministara BiH vjerovatno bi
preuzeo lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija, a
SDP bi izabrao i predsjednika Federacije
BiH, u ~ijoj je nadle`nosti izbor cijele
izvr{ne vlasti, uklju~uju}i federalnog pre-
mijera i 16 federalnih ministara.
^elni{tvo SDP-a nalazi se pred jednom
od najte`ih dilema u poslijeratnom raz- TRKA
TRKA ZA
ZA HRVATSKE
HRVATSKE GLASOVE
GLASOVE
Dragan
Dragan ^ovi}
^ovi} ii Bo`o
Bo`o Ljubi}
Ljubi} uspjeli
uspjeli su
su obezbijediti
obezbijediti
doblju BiH. Vlast Alijanse omogu}ila bi podr{ku
podr{ku jedanaest
jedanaest hrvatskih
hrvatskih delegata
delegata uu Domu
Domu naroda
naroda
SDP-u da se nametne kao neprikosnoveni
lider nove parlamentarne ve}ine, da svoje

SDP-ovi
HRVATSKI
ADUTI
Zvonko
Juri{i}
neodlu~an,
Jerko
Ivankovi}
prisegnuo
Alijansi

14 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.


SUSRET ^ELNIKA SDP-a I DNZ-a
Elvira pristupla Alijansi?!
HRVATICA PONOSNA NA ISLAM
K}i Fikreta Abdi}a Elvira Abdi}-Jelenovi} s ponosom isti~e hrvatsku nacionalnost i i islamsku
vjeroispovijest
Nedavni susret ~elnika SDP-a i DNZ-a u
ve}em dijelu bo{nja~ke javnosti popra}en je
sa simpatijama, kao znak dobre volje obje
partije da se anga`iraju na prevladavanju
jaza stvorenog me|ubo{nja~kim ratnim
sukobom. Ne spore}i i takve namjere, ipak
treba re}i da su se ~elnici SDP-a prven-
stveno zainteresirani za glas DNZ-ove zas-
tupnice Elvire Abdi}-Jelenovi}, koji bi, po
svemu sude}i, mogao biti odlu~uju}i kod
formiranja nove parlamentarne ve}ine.
Njastarija k}i Fikreta Abdi}a, Elvira
Abdi} Jelenovi}, i u protekle ~etiri godine
bila je delegat Unsko-sanskog kantona u
kadrove razmjesti na klju~ne pozicije
izvr{ne vlasti i da preuzme punu kontrolu
nad najvrednijim nacionalnim resursima.
No, istovremeno, vlast Alijanse bez sud-
jelovanja legitimnih hrvatskih predstavnika
izazvala bi `estok otpor u najve}em dijelu
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
Domu naroda Parlamenta BiH. Naravno,
kao Hrvatica, sudjelovala je u radu
hrvatskog kluba.
Nakon susreta s ~elni{tvom DNZ-a, vrh
SDP uvjeren je da }e Elvira Abdi}-
Jelenovi} glasati u korist Alijanse.
Elvira je ro|ena u Hrvatskoj (Karlovac)
1967. godine, po zanimanju je gra|evinski
in`injer, a profesionalno je anga`irana u
privatnoj kompaniji Finab, ~ije je sjedi{te u
Velikoj Kladu{i. Udata je, ima dvoje djece a
stalno je nastanjena u Hrvatskoj, u naselju
koje je oko pet kilometara udaljeno od
Velike Kladu{e. 
hrvatske javnosti, uklju~uju}i i javnost sus-
jedne Hrvatske, a vjerovatno bi izazvala tihi
diplomatski bojkot zna~ajnog dijela me|u-
SDP NADOMAK ALIJANSE
narodne zajednice, poglavito evropskih
diplomatskih krugova. U posljednje vri-
jeme primjetno je zahla|enje odnosa
izme|u vrha SDP-a i hrvatskog predsjedni-
ka Ive Josipovi}a koji na mogu}nost formi-
ranja vlasti Alijanse gleda kao na krajnje
opasnu politi~ku avanturu s te{kim i dugo-
trajnim posljedicama. Svojevremeno je
izbor Ive Josipovi}a za hrvatskog predsjed-
nika u SDP-u BiH slavljen jednako kao i u
bratskom SDP-u Hrvatske, no od prije
nekoliko dana, nakon Josipovi}eve posjete
Mostaru i susreta s ^ovi}em i Ljubi}em,
njegov tretman u nekim glasilima pod kon-
trolom Lagumd`ije, posve je negativan.
Dospio je u rubriku “Gubitnik dana“ a s
jednog internetskog portala pod kontrolom
SDP-a Josipovi}u je poru~eno da nije ni do
koljena biv{em hrvatskom predsjedniku
Stjepanu Mesi}u. SDP je Josipovi}u poslao
jasnu poruku: “Stjepane, vrati se“!
Vrh SDP jo{ vi{e brine izostanak
evropske diplomatske podr{ke za projekat
Alijanse, ali i izostanak eksplicitne podr{ke
ameri~ke diplomatije, koja je deset godina
ranije odigrala klju~nu ulogu u formiranju
tada{nje Alijanse.
U dijelu hrvatske politi~ke javnosti
Lagumd`ijina prijetnja Alijansom tuma~i
se kao blef, kao Lagumd`ijin poku{aj da
oja~a pregovara~ku poziciju pred skori
susret s ~elnikom HDZ-a Draganom
^ovi}em. Na taj }e sastanak Lagumd`ija
do}i s prili~no jakim adutima, sa skoro
konstituiranom parlamentarnom ve}inom
u kojoj bi se eventualno mogao na}i pros-
tor i za HDZ pod uvjetom da ^ovi} odus-
tane od nekih ranijih zahtjeva. Naprimjer,
od zahtjeva da HDZ imenuje novog man-
datara Vije}a ministara BiH, {to zapravo i
jeste glavni razlog sukoba Lagumd`ije i
^ovi}a. 
15
DAMPING CIJENE JAVNIH EMITERA

16 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.


Samo u protekloj godini komercijalna vrijednost oglašavanja na Federalnoj
televiziji iznosila je blizu 59 miliona KM, ali je, zahvaljujući visokim popustima,
fakturisano tek desetak miliona KM! Bagatelne cijene i skoro neograničeni oglasni
prostor na javnim servisima privukli su glavninu oglašivača, tako da
komercijalnim televizijama i printanim medijima ostaje tek poneka mrvica
RTV PROSTOROM VLADA
MARKETIN[KA MAFIJA
Marketin{ka “hobotnica” gu{i nezavisne medije
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILI^I]
“U bosanskohercegova~koj medijsko-
marketin{koj kalju`i nema ~istih, postoje
samo manje i vi{e prljavi!”, ovako je
kratko, jasno i precizno odnose koji vladaju
na na{oj medijsko-marketin{koj sceni
definisao direktor jedne od marketin{kih
agencija koji je naravno `elio ostati anoni-
man. Za one slabo upu}ene, na samom
po~etku treba re}i da kad se spomene
medijska scena, misli se isklju~ivo na elek-
tronske medije - radio i tv stanice, u prvom
redu javne RTV emitere, koji “pro`diru”
preko 90 procenata marketinskog kola~a u
Bosni i Hercegovini vrijednog oko 270 mil-
iona KM godi{nje. Sa druge strane, printani
mediji moraju se zadovoljiti ostacima, bolje
re}i mrvicama, {to ozbiljno ugro`ava nji-
hovu dalju egzistenciju.
POPUSTOM PROTIV POPUSTA
Dakle, dok se tri javna RTV emitera
(BHRT, RTV FBiH i RTRS) me|usobno
ISKUSTVA IZ SUSJEDSTVA
Oglasi na HRT-u ograničeni na
4 minute
Zemlje u okru`enju, pose-
bice Hrvatska i Srbija, mogu
poslu`iti kao dobar primjer
funkcionisanja javnih TV
emitera. Oglasni prostor na
HRT-u, odnosno RTS-u, stro-
go je ograni~en a cijene marketin{kog
ogla{avanja na HRT-u i RTS-u u pravilu su
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
KO KOGA DR@I U [ACI
MEDIJSKO
MEDIJSKO - MARKETIN[KI
BERMUDSKI
BERMUDSKI TROUGAO
TROUGAO
Ivan
Ivan ^aleta,
^aleta, vlasnik
vlasnik OBN-a,
OBN-a, Ahmet
Ahmet
@ili}
@ili} ii Nermin
Nermin Durmo
Durmo sa
sa BHRT-a
BHRT-a ii
Senad
Senad Zaimovi},
Zaimovi}, direktor
direktor
agencije
agencije Fabrika
Fabrika
otimaju oko marketin{kog udjela, pri tome, svedeni na marginalnog, bespomo}nog pro-
zavisno od interesa, (ne)sura|uju}i sa pri- matra~a rasipanja marketin{kih para.
vatnim, odnosno komercijalnim radio i tv Primjera radi, u susjednoj Republici
stanicama, printani su mediji neopravdano Hrvatskoj 30 procenata marketin{kog
ogla{avanja otpada na printane, a 70 proce-
nata na elektronske medije. Kod nas je taj
odnos 95 naspram 5 u korist elektronskih
medija! Ovako drasti~nom nesrazmjeru u
ogla{avanju uveliko doprinose damping
cijene marketin{kog prostora, prije svega u
javnim servisima. Tako je RTV FBiH za
2009. godinu, prema slu`beno objavljenom
cjenovniku, prodao reklamnog prostora bez
20 posto vi{e od cijena na popusta u vrijednosti 59,8 miliona KM. U
komercijalnim tv stanicama. slu`benoj bilanci RTV FBiH je za istu godi-
Prostor za marketin{ko nu prijavio prihod od marketinga u iznosu
ogla{avanje na HRT-u odne- od 10,5 miliona KM, {to je potvr|eno i
davno je ograni~en na svega revizorskim izvje{tajem. Razliku od 49,3
4 minute u jednom satu a miliona KM obja{njava popust od 82,4 pro-
svako prekora~enje i zloupotreba oglasnog centa u odnosu na slu`beno objavljen cjen-
prostora najstro`ije se ka`njava.  ovnik RTV FBiH, koji je ovaj javni servis
osigurao svojim marketin{kim klijentima! 
17
 DAMPING CIJENE JAVNIH EMITERA

NEVEN KULENOVI]
Dopredsjednik
Dopredsjednik udru`enja
udru`enja
SV-RSA
SV-RSA koje
koje vedri
vedri ii obla~i
obla~i
na
na marketin{kom
marketin{kom tr`i{tu
tr`i{tu

ADNAN BILAL
Predsjednik UMI-ja i djelatnik
marketin{ke slu`be FTV-a

 Dakle, marketin{ke agencije nemaju ama SUMNJE: Sumnjamo u pouzdanost i transparentnost

ba{ nikakve potrebe ni razloga ogla{avati se
u bilo kojim, a pogotovo ne u printanim
medijima, kad se za mnogo manje para
mogu ogla{avati na javnom servisu, odnos-
no “najgledanijem” FTV-u!
MARKETIN[KA RAK-RANA
Iako RTV FBiH posluje sa minusom od
nekih tridesetak miliona KM, to ma-
rketin{koj slu`bi ove institucije o~igledno
ne predstavlja ozbiljan problem ~im je
spremna dati popust od osamdesetak proce-
nata marketin{kim agencijama za ogla-
{avanje. A za{to i bi kad se RTV FBiH
mjerenja gledanosti i medijskih istraživanja koje za
osam marketinških agencija i šest TV stanica u BiH
obavlja nereferentna istraživačka agencija Mareco
preko 50 posto finansira putem RTV
naknade, odnosno pretplate koju svi
gra|ani (neko manje, neko vi{e) pla}aju
putem ra~una fiksnog telefona. Ni{ta bolje
nije ni sa BHRT-om. Naime, prema
izvje{taju Ureda za reviziju institucija BiH
u 2008. godini BHRT je svojim ogla-
{iva~ima odobrio popust od preko 60 pro-
cenata!
Trka u vrtoglavom obaranju cijena mar-
keting{kog prostora po~ela je kada se OBN
uklju~io u borbu za ve}i dio marketin{kog
kola~a nude}i reklamu po cijeni od jedne
marke po sekundi. Pravdaju}i to za{titom

VLASNIK
VLASNIK OBN-a
OBN-a NEFORMALNA
NEFORMALNA
Ivan
Ivan ]aleta
]aleta na
na BESJEDA
BESJEDA
sastanku
sastanku UMI-ja
UMI-ja D`emal
D`emal [abi},
[abi}, direktor
direktor
FTV-a,
FTV-a, ii Elvir
Elvir [vraki},
[vraki},
vlasnik
vlasnik NTV
NTV Hayat
Hayat

finansijskih interesa javnih servisa,

RASPODJELA MARKETIN[KOG KOLA^A
Javni emiteri, umjesto 100,
inkasirali 30 miliona KM
Prema istra`ivanju Slobodne Bosne,
najve}i dio prihoda od marketin{kog
ogla{avanja ostvaruju javni emiteri - FTV,
RTRS i BHRT - te tri komercijalne televizi-
je - TV Pink, Mre`a plus i OBN.
Prihod tri javna emitera u protekloj
godini prema{io je 30 miliona KM, dok se
stvarna (komercijalna vrijednost) emiti-
ranih oglasa procjenjuje na vi{e od 100
miliona KM. TV Pink godi{nje od mar-
ketinga inkasira oko 10, OBN 7, a Mre`a
plus 5 miliona KM. 
Regulatorna agencija za komunikacije
(RAK) omogu}ila je javnim emiterima
prakti~no neograni~en marketin{ki prostor
koji je ina~e zakonski ograni~en na 6 minu-
ta u toku jednog sata. No, kako se RAK
uglavnom ne upli}e u svoj posao, zbog vrlo
jasnih interesa uposlenika te dr`avne agen-
cije na ~ijem je ~elu ve} punu deceniju
novostasali bogata{ Kemal Huseinovi},
javni emiteri se na marketin{kom tr`i{tu
pojavljuju u dvostrukoj ulozi: kao javni
emiteri ubiru svu tv pretplatu a istovre-
meno, golemim marketin{kim popustima,
privla~e glavninu marketin{kog ogla{avanja

18 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.


ZA I PROTIV MARECA
Svi za jednog, jedan protiv svih
Nakon {to je direktor marketinga OBN-a
Marko Ugarkovi} podr`ao stav da se
izvr{i revizija Marecovih tv istra`ivanja i
raspi{e javni natje~aj za izbor nove kom-
panije koja }e raditi taj posao, na{ao se na
udaru RTV FBiH i direktora marketin{ke
agencije Fabrika Senada Zaimovi}a, koji
mu je prijetio slanjem inspekcija i “trpanj-
em” u zatvor. Pored RTV FBiH i Senada
Zaimovi}a, u najve}e “advokate” MIB-a
svrstali su se i Neven Kulenovi}, dopred-
i u tom segmentu pona{aju se kao komerci-
jalne stanice. Va`an faktor u ovoj
bespo{tednoj borbi oko marketin{kog
kola~a predstavlja gledanost pojedinih tv
stanica i programa i mogu}nost postizanja
dogovora s marketin{kim agencijama o
ogromnim popustima.
SUMNJIVA ISTRA@IVANJA
Kada je u pitanju gledanost pojedinih
televizijskih kanala, valja biti oprezan i
upozoriti da se raspodjela marketin{kog
kola~a unutar nekolicine privilegiranih
elektronskih medija odvija na temelju kraj-
nje sumnjivog istra`ivanja gledanosti koje
provodi Mareco Index Bosnia (MIB), pri-
vatna kompanija u vlasni{tvu Reofa
Kljaji}a. Naime, Udru`enje medijske
industrije (UMI) koje ima 13 ~lanova -
sedam ogla{iva~kih agencija, tri javna
emitera i tri privatne TV stanice - 2006.
godine povjerilo je agenciji Mareco
istra`ivanje televizijske gledanosti. Tada
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
sjednik udru`anje SV RSA (skra}enica od
Slobodan Vuji~i} Red Star Agency, op.a.),
@eljko Mitrovi}, vlasnik Pinka BH, i
Aleksandra ]uk iz Direct Media, mar-
ketin{ke agencije ~iji je vlasnik i osniva~
aktuelni gradona~elnik Beograda Dragan
\ilas. A o prefesionalnosti Mareca, najbo-
lje svjedo~i podatak da su prije dvije
godine vr{ili istra`ivanje i monitoring za
~etiri rtv stanice koje nikada nisu emitovale
program! 
UDARNI
DVOJAC
PINK-a BH
Vlasnik
@eljko Mitrovi}
i Lajla Torlak
KO KOGA DR@I U [ACI
provedeni natje~aj nije zadovoljavao ni
minimum pravnih normi s obzirom da nisu
zahtijevani isti uvjeti od svih ponu|a~a.
Drugi ponu|a~ bio je AGB Media, sada{nji
Nielsen, firma koja ima najmoderniju opre-
mu za istra`ivanja i koja je prisutna u vi{e
od 30 zemalja svijeta, uklju~uju}i zemlje u
okru`enju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju,
Ma|arsku, Italiju, Gr~ku...
“Jedino pravo rje{enje bilo bi da se
napravi revizija sistema. Od 2006. do danas
nismo imali reviziju sistema Mareca od
UMI-ja iako su neke ~lanice to tra`ile. Mi
smo 13. maja ove godine izglasali reviziju,
ali ni poslije pola godine to nije provede-
no”, ka`e Ahmed @ili}, predsjedavaju}i
Upravnog odbora BHRT-a, koji je ina~e
nezadovoljan raspodjelom marketin{kih
prihoda.
“Sumnjamo u pouzdanost, nezavisnost i
transparentnost mjerenja gledanosti i medij-
skih istra`ivanja koje za osam marketin{kih
agencija i {est TV stanica u BiH ve} neko-
liko godina obavlja nereferentna istra`iva~ka
agencija Mareco, pod pravnim i svakim
drugim ‘pokroviteljstvom’ Udru`enja medij-
ske industrije”, tvrdi @ili}. On ka`e da je
UMI pod predsjedavanjem Adnana Bilala,
koji je ina~e direktor marketinga FTV-a (!),
djeluju nezakonito. Zbog damping cijena i
nelojalne konkurencije na marketin{kom
tr`i{tu BHRT je 22. februara 2010. godine
uputio zahtjev za pokretanje postupka
Konkurencijskom vije}u BiH protiv RTV
FBiH, Pinka BH, Mre`e plus, OBN-a i
Hayat TV-a. Kako su nam potvrdili u
Konkurencijskom vije}u, 13. oktobra vije}e
je zaklju~ilo da bez provedenog postupka
nije mogu}e utvrditi postoje li povrede
zakona o konkurenciji, pa je sukladno tome
donijelo zaklju~ak o pokretanju postupka
koji je jo{ uvijek u toku. 
19
SPECIJALNO VASPITANJE

Iako je korupcija u bh. zatvorima široko rasprostranjena, što je potvrđeno i u brojnim

izvještajima relevantnih međunarodnih organizacija, tek je ovotjednom presudom
Općinskog suda u Mostaru jedan visokopozicionirani zatvorski službenik osuđen zbog
primanja mita; dugogodišnji neformalni šef mostarskog zatvora IVAN KRALJEVIĆ
nepravomoćno je osuđen na tri godine i devet mjeseci zatvora

IVAN KRALJEVI] JE
GODINAMA REKETIRAO
MOSTARSKE ZATVORENIKE
KRIMINALOM PROTIV
KRIMINALACA
Ivan Kraljevi}, {ef Grupe za
poslove preodgoja osu|enika u KPZ
Mostar uhap{en je 12. augusta 2009.,
u trenutku dok je od zatvorenika
Marija Kova~a uzimao 500 KM

Pohlepni zatvorski slu`benik uzimao je od osu|enika

novac, umjetni~ke slike, mobitele, ali i hranu i pi}e
20 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
I
van Kraljevi}, {ef Grupe za poslove
preodgoja i tretmana osu|enih osoba u
Kazneno-popravnom zavodu Mostar i
zamjenik biv{eg direktora mostarske
kaznionice Miroslava Bema, prvi je
visokopozicionirani zatvorski slu`benik u
BiH koji je osu|en zbog primanja mita.
Presudom Op}inskog suda u Mostaru, koja
je objavljena u ponedjeljak 22. novembra,
Kraljevi} je progla{en krivim za po~injeno
kazneno djelo zlouporabe slu`benog
polo`aja ili ovlasti, primanja dara i protuza-
konitog posredovanja, i osu|en na jedin-
stvenu kaznu u trajanju od tri godine i devet
mjeseci zatvora. Pored zatvorske kazne, Sud
je nalo`io da se od osu|enika oduzmu svi
primljeni darovi (umjetni~ka slika, dijelovi
za automobil...), te 2.000 KM, 1.300 eura i
dvije tisu}e hrvatskih kuna, premda je vri-
jednost imovine koju je Kraljevi} proteklih
godina iznudio od zatvorenika neuporedivo
ve}a. Korumpiranom je zatvorskom
slu`beniku Kraljevi}u, jednako tako,
zabranjeno da nakon izlaska iz zatvora u
naredne tri godine bude imenovan na bilo
koju du`nost u tijelima zakonodavne,
izvr{ne i sudske vlasti, odnosno, da radi u
dr`avnoj slu`bi. U obrazlo`enju presude
predsjedavaju}i Sudskog vije}a sudac
Marin Zadri} je istakao kako je Ivan
Kraljevi} iskazao pohlepu, upornost i
beskrupuloznost, da je zatvorenike ucjenji-
vao koriste}i za njih va`ne osobne i
obiteljske trenutke. “Sve je to na osu|enike
djelovalo kao dodatna kazna i pokazivalo
im da se od kriminala mo`e fino `ivjeti. Kao
njihov odgajatelj, Ivan Kraljevi} je bio
du`an na upravo suprotno pona{anje“,
naveo je sudac Zadri}.
TKO JE [TITIO KRALJEVI]EV KRIMINAL
Iako su osu|enici u mostarskom
zatvoru, u posljednjih pet godina, podnijeli
vi{e prijava protiv Ivana Kraljevi}a,
optu`uju}i ga za ucjene i otvoreno reke-
tirenje, zahvaljuju}i njegovom bliskom pri-
jatelju, ranijem direktoru KPZ-a Miroslavu
Bemu, niti jedan slu~aj korupcije nije pri-
javljen policiji, odnosno, nadle`nom
tu`iteljstvu. Umjesto pokretanja istrage o
kriminalu unutar zatvorskih zidina, neka-
da{nji direktor Bem je, {to je i sam potvrdio
svjedo~e}i na su|enju svom zamjeniku, pri-
jave zatvorenika proslje|ivao upravo
Kraljevi}u, navode}i kako mu je bezrez-
ervno vjerovao. Osu|enici su, pak,
svjedo~ili da je Miroslav Bem bio pijanica,
da je ve}i dio radnog vremena bio u alko-
holiziranom stanju, {to je Ivan Kraljevi}
vje{to koristio, preuzev{i punu kontrolu
nad zatvorom. Od Kraljevi}eve je dobre
volje ovisilo kada }e osu|enici iza}i na
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
OBRA^UN S KORUPCIJOM U ZATVORIMA
ROMEO ZELENIKA, DIREKTOR KPZ MOSTAR
Zbog Ivana Kraljevića sam primao
prijetnje i stekao mnogo neprijatelja
Nakon pro{logodi{njeg hap{enja Ivana
Kraljevi}a, ponadao sam se da }e sli~nih
akcija biti i u drugim zatvorima, da }e se
ljudi ohrabriti. Na `alost, od toga nije bilo
ni{ta. Moje je mi{ljenje da sve ovisi od
rukovoditelja zatvora i njihove spremnosti
da se obra~unaju s korupcijom me|u
zatvorskim osobljem. Ja sam zbog Ivana
Kraljevi}a izgubio godinu dana, stekao
puno neprijatelja, primao svakakve prijet-
REFORMA ZATVORSKOG SUSTAVA
Novi direktor Romeo Zelenika je uveo
nove metode rada zatvorskog osoblja
FEDERALNA ISTRAGA:
Kako je Ivan Kraljević i
na tom radnom mjestu
nastavio reketirati
osuđenike, direktor
Romeo Zelenika je o
svemu obavijestio federa-
lnog ministra pravde
Feliksa Vidovića, koji je
prijavu odmah proslijedio
Federalnoj upravi policije
uvjetni otpust ili koristiti druge zatvorske
pogodnosti (slobodne vikende, pravo na
rad), s tim da je svaka njegova usluga imala
i svoju cijenu. Pri tome je Ivan Kraljevi}
vodio ra~una i o imovinskom stanju
zatvorenika, zbog ~ega su `rtve njegovih
ucjena naj~e{}e bili oni koji su imali
najvi{e novca.
nje, on i njegovi prijatelji su protiv mene
pisali anonimne prijave. Ali mislim da se
isplatilo jer je presuda imala pozitivnog
odjeka u javnosti i jer je utjecala na
ni`erangirane stra`are koji su krenuli nje-
govim putem. Nemogu}e je potpuno isko-
rijeniti korupciju, takvih }e pojava uvijek i
svugdje biti, ali ako direktori zatvora nisu
voljni da krenu u borbu protiv kriminala, {to
mo`emo o~ekivati od drugih ljudi. 
Foto: Mario Ili~i}
Kako je, naime, nepobitno utvr|eno za
trajanja sudskog procesa, Ivan Kraljevi} je
od zatvorenika Ante [este, znaju}i da mu
sestra radi u inozemstvu, tra`io 500 mara-
ka, kako bi mu odobrio da radi u krugu
mostarskog zatvora. Novac je Kraljevi}u
predala [estina ro|aka Marija Jozi}. Kratki
izalazak iz zatvora na obiteljsku proslavu
poznatog mostarskog kriminalca Olivera
Jake{evi}a stajao je 500 eura i dva bidona
vina, koliko je njegova supruga Olivera
predala Ivanu Kraljevi}u, prije nego {to je
potpisao suglasnost. Tre}i osu|enik Dean
Buhovac je, kako bi stekao pravo da
tijekom izdr`avanja zatvorske kazne radi u
mostarskom restoranu Laguna, Kraljevi}u
platio 500 maraka. Od Zdravka Jurkovi}a,
oca zatvorenika Davora Jurkovi}a, Ivan
Kraljevi} je uzeo 500 eura, kako bi njegov
sin stekao pravo na rad, ali i na kra}i dopust
koji je dobio zbog vjen~anja. Kraljevi} je,
ina~e, dugogodi{nji prvi susjed Jurkovi}a,
ali ga to nije sprije~ilo da Davorove roditelje
ucjenjuje kako bi im sina pustio na
vjen~anje. Pohlepni zatvorski slu`benik
Kraljevi} se s osu|enicima sastajao i po
mostarskim restoranima i tr`nim centrima, 
21
 SPECIJALNO VASPITANJE
KRIMINAL KOJI JE GODINAMA PRIKRIVAN
Biv{i direktor mostarskog zatvora Miroslav Bem nije prijavio nijedan slu~aj korupcije, iako je znao za sve pritu`be osu|enika na Ivana Kraljevi}a
 gdje su mu oni pla}ali ru~kove, kupovali
mobitele, pa ~ak i auto-dijelove. Od
zatvorenika Deana Buhovca je, primjerice,
tra`io da mu kupi gra|evinski materijal za
gradnju vikendice, od Marija Kova~a je
primio umjetni~ku sliku slikara Ivice
Vla{i}a, ali i ve}u koli~inu livanjskog sira.
Zanimljivo je, tako|er, da je u razgovoru s
osu|enicima i ~lanovima njihovih obitelji
Ivan Kraljevi} uvijek ponavljao istu
POSEBAN TRETMAN
Direktor tuzlanskog zatvora Hasan
Hodžić vrijeme provodi u društvu
osuđenika Side Karića
Za razliku od nove uprave mostarskog
zatvora koja je krenula u obra~un s korupci-
jom u vlastitim redovima, brojni slu~ajevi
kriminala me|u zatvorskim osobljem u
zeni~koj i tuzlanskoj kaznionici nikada
nisu procesuirani. Posljednji primjer
skandaloznog pona{anja zatvorskog
osoblja, o kojem se mediji izvje-
{tavali, jeste ljubavna veza izme|u
direktora KPZ-a u Tuzli Hasana
Hod`i}a i zatvorenice Sanje
Vulete, osu|ene na deset
godina zatvora, zbog
pomaganja u uboj-
stvu Bla{ka Kne-
zovi}a. No, sude-
22
Foto: Mario Ili~i}
re~enicu, govore}i im kako svaku uslugu
“treba dobro podmazati“. U slu~ajevima
kada je od zatvorenika iznu|ivao ve}e
koli~ine novca, Kraljevi} se pravdao da
“nije sam u igri i da treba podmazati i
druge“.
I mada je na su|enju dokazano kako je
Ivan Kraljevi} od osu|enika novac i skupe
poklone iznu|ivao gotovo pet godina, {to je
u mostarskom zatvoru bila javna tajna,
}i prema informacijama iz tuzlanskog zatvo-
ra, lijepa Vuleta nije i jedina osu|enica koja
kod direktora Hod`i}a ima “poseban
tretman“. Direktor Hasan Hod`i}
se, naime, svakodnevno mo`e
vidjeti u zatvorskom motelu
Kozlovac, u dru{tvu Sedineta
Kari}a Side (tajkuna iz
Srebrenika, osu|enog zbog
vi{emilijunske porezne utaje), koji
u KPZ Tuzla slu`i petogodi{nju
kaznu. 
SEDINET
SIDO KARI]
Osu|eni tajkun
iz Srebrenika
istraga protiv njega pokrenuta je tek poslije
izbora novog direktora Romea Zelenike.
^VRSTI DOKAZI PROTIV
KORUMPIRANOG ^UVARA
Nakon {to je po~etkom 2008. preuzeo
rukovo|enje mostarskom kaznionicom,
Zelenika je postavio sandu~e u koje su svi
osu|enici, anonimno, mogli ubaciti svoje
prijave, `albe ili pohvale, i obavijestio ih da
klju~ ima samo on. Ubrzo je po~eo dobijati
pritu`be koje su se odnosile samo na jednog
zatvorskog slu`benika - Ivana Kraljevi}a.
No, kada je novi direktor pozvao Kraljevi}a
na razgovor, upoznao ga s optu`bama
osu|enika i upozorio da mora prestati s
ucjenama i reketiranjem, on se branio da su
zatvorenici kivni na njega jer dobro radi
svoj posao. Potom je odlukom zatvorske
uprave u decembru 2008. Kraljevi}a s
radnog mjesta {efa tretmana osu|enih
osoba premje{ten na du`nost {efa pri-
jemnog odjela, kako bi se smanjio njegov
utjecaj na osu|enike. Me|utim, kako je
Ivan Kraljevi} i na tom radnom mjestu nas-
tavio reketirati osu|enike, direktor Romeo
Zelenika je o svemu obavijestio federalnog
ministra pravde Feliksa Vidovi}a, koji je
prijavu odmah proslijedio Federalnoj
upravi policije. Ivan Kraljevi} je uhap{en
12. augusta pro{le godine, u dobro isplani-
ranoj akciji federalnih policajaca, koji su
du`e vrijeme pratili svaki njegov korak,
izme|u ostalih, i trenutak kada je od
osu|enika Marija Kova~a u Mostaru
preuzeo 500 KM i jedan livanjski sir. 
SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.
 SKANDAL NEDJELJE

“Stjepane, vrati se!“

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović na udaru

SDP-ovih medijskih jurišnika
NEPRINCIPIJELNE
NEPRINCIPIJELNE KRITIKE
KRITIKE
Sarajevski
Sarajevski novinari
novinari zamjerili
zamjerili su
su
Josipovi}u
Josipovi}u zbog
zbog susreta
susreta ss Draganom
Draganom
^ovi}em
^ovi}em ii najavljene
najavljene posjete
posjete Banjoj
Banjoj Luci
Luci

izme|u ostalih, sastao s predsjednikom Stjepana Mesi}a“, napisao je novinar

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] HDZ-a Draganom ^ovi}em i dopredsjed- M.M., u tekstu pod naslovom “Stjepane,
Foto: MILUTIN STOJ^EVI] nikom HDZ-a 1990 Martinom Ragu`em, a vrati se“, objavljenom po~etkom tjedna na

N
akon lidera HDZ-a 1990 B o`e
Ljubi}a i predsjednika SDS-a Mla-
dena Bosi}a koji su u roku od nepunih
mjesec dana od politi~kih favorita medija
bliskih SDP-u (Federalne televizije,
Oslobo|enja, Sana), zavr{ili kao dr`avni
neprijatelji broj jedan, na red je do{ao i
predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josi-
povi}! Premda je, koliko do ju~er, bio milj-
enik sarajevskih novinara, osobito onih
bliskih SDP-u, koji su glorificirali svaku
njegovu izjavu i potez, hrvatski se predsjed-
nik Josipovi} na udaru SDP-ovih medija
na{ao onog trenutka kada je, u maniru
svakog ozbiljnog dr`avnika, pokazao kako
nema namjeru da politi~ke sugovornike u
BiH bira isklju~ivo prema strana~kim sim-
patijama. Ivo Josipovi} je, podsjetimo, prije
desetak dana posjetio Mostar gdje se,
najavio je i skori dolazak u Banju Luku i
susret s predsjednikom Republike Srpske
Miloradom Dodikom.
No, kako Josipovi}eva bh. turneja i sas-
tanci sa strana~kim liderima koji se te{ko
mogu svrstati u politi~ke saveznike SDP-a
nije bila po mjeri Zlatka Lagumd`ije i nje-
gove vizije me|udr`avne (a zapravo
me|ustrana~ke) suradnje, tako su i krenule
kritike na ra~un hrvatskog predsjednika. “I
dok su su svi o~ekivali da }e Ivo Josipovi}
dati svoj doprinos procesu dalje integracije
i pomirenja u BiH, oni optimisti~niji ~ak i
da }e kao pravnik dati doprinos ja~anju
dr`ave kroz ustavne promjene, on se
opredijelio za koketiranje s hrvatskom
desnicom u BiH koja se zala`e za dalje
podjele ionako nedovoljno jake dr`ave (...)
U svakom slu~aju, Ivo nas je razo~arao. Za
sada ne predstavlja ni blijedu sjenku
jednom internet portalu koji je pod punom
kontrolom SDP-ovih politi~kih komesara.
Samo dan kasnije hrvatski predsjednik Ivo
Josipovi} je istim povodom (zbog posjeta
Mostaru i najave dolaska u Banju Luku) u
dnevnim novinama San “zavr{io“ u rubrici
“Gubitnik dana“. Novinari Sana, jednako
bliskog SDP-u, zamjerili su Josipovi}u {to
posjetom Banjoj Luci i Mostaru zaobilazi
zvani~ne dr`avne organe, a prije svih
Predsjedni{tvo BiH. Kako je, me|utim, Ivo
Josipovi} svoj prvi dr`avni~ki posjet BiH
imao u aprilu ove godine, kada se sastao sa
~lanovima Predsjedni{tva BiH i odr`ao
govor pred zastupnicima oba doma
dr`avnog Parlamenta (i ispri~ao se zbog
sudjelovanja Hrvatske u politici podjele
BiH) jasno je da SDP-ovi novinari zamjera-
ju Josipovi}u samo jedno: {to se jo{ nije
sastao s njihovim {efom Lagumd`ijom. 

24 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

 SVIM GRA\ANIMA ^ESTITAMO
25. NOVEMBAR DAN DR@AVNOSTI
RAM ZA SLIKU NOVOG MANDATARA RS-a

Imenovanje dosadašnjeg ministra finansija Republike Srpske ALEKSANDRA

DŽOMBIĆA za njegovog nasljednika na premijerskoj funkciji, kako tvrde upućeni,
neminovan je izbor MILORADA DODIKA, predsjednika RS-a i lidera vladajućeg
SNSD-a jer je Džombić više od deceniju čovjek od Dodikovog najvećeg povjerenja;
naš list otkriva koji zajednički interesi i poslovi vežu Dodika i Džombića

D@OMBI], ^UVAR DODIKOVIH

FINANSIJSKIH TAJNI
Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB” KONTINUITET VLASTI

I
Milorad Dodik i Aleksandar D`ombi}
zvr{ni odbor SNSD-a po~etkom ned-
jelje donio je odluku da dosada{nji
ministar finansija u Vladi RS-a
Aleksandar D`ombi} bude kandidat
Saveza nezavisnih socijaldemokrata za
mandatara nove Vlade RS-a.
U samoj zavr{nici konsultacija za izbor
mandatara, kada je gotovo izvjesno bilo
kandidovanje sada{njeg ministra finansija
Aleksandra D`ombi}a, pojavilo se ime jo{
jednog veoma ozbiljnog kandidata - Zorana
Tegeltije, aktuelnog na~elnika Mrkonji}
Grada i predsjednika Ko{arkarskog saveza
RS-a.
Dodik je Tegeltiju ubacio u igru u
posljednjem momentu, jer D`ombi} ima
dosta protivnika u SNSD-u i postojao je
strah da bi njegov izbor mogao da dovede rje{enje jer }e, kako je kazao, nastaviti kon- Po dolasku u RS osniva~i IEFK banke
do `estokih polemika i nezadovoljstva tinuitet bud`etske politike. najavljivali su velike planove, koji su,
velikog broja ~lanova Izvr{nog odbora. Nezadovoljstvo u SNSD-u, tvrde izme|u ostalog, obuhvatali otvaranje po
Neboj{a Radmanovi} je kazao da je na dobro upu}eni izvori, kada je D`ombi} u osam podru`nica godi{nje, ali je banka
sjednici IO SNSD-a odluka da D`ombi} pitanju je opravdano, jer niko od otvorila tek jednu podru`nicu u Lakta{ima i
bude mandatar donesena jednoglasno. [to Dodikovih saradnika ne vu~e toliko repo- predstavni{tvo u Beogradu.
je neta~no! Rasprava o D`ombi}u je trajala va koliko ih ima D`ombi}. Na{ dobro Prema informacijama upu}enih u finan-
tri i po sata i gotovo ~itav IO SNSD-a bio je obavije{teni izvor tvrdi da D`ombi}a ima sijske tokove u RS-u, iza ove transakcije
protiv izbora D`ombi}a. Na{ izvor tvrdi da gotovo u svakom poslu gdje ima i Dodika. Mikrofina stajao je jedan od njegovih tajnih
je nadobudni D`ombi} omra`en u SNSD-a On je prije svega ~uvar svih Dodikovih suvlasnika, ministar finansija Aleksandar
i da je sa mnogim ministrima zbog svoje finansijskih tajni. D`ombi}. U finansijskom izvje{taju za
bahatosti ve} du`e vrijeme u sva|i. Dodiku D`ombi}evo ime ve`e se za mikrokre- 2009. godinu, za Mikrokreditno dru{tvo
je ~ak DNS postavio ultimatum da }e ditno dru{tvo Mikrofin iz Banje Luke koje Mikrofin pi{e da je vlasnik 100 posto kapi-
napustiti koaliciju ukoliko Aleksandar po~etkom jula preuzelo IEFK banku za tala dru{tva ‘Udru`enje gra|ana Mikrofin
D`ombi} bude i ministar u Vladi RS-a. 12,8 miliona KM. IEFK banku Banja Luka Banja Luka’ u iznosu od 40 miliona KM.
je 2007. godine osnovala Isto~noevropska Mikrokreditno dru{tvo 2007. godine
O[TRA RASPRAVA O MANDATARU finansijska korporacija iz Sankt Peterburga, osniva Mikrofin osiguranje, gdje udjele ima
Me|utim, za Milorada Dodika, ~ija je koju je pro{le godine potresla afera pron- 25 zaposlenih MKD-a i {est tre}ih lica, iza
rije~ posljednja, D`ombi} je najbolje vjere 25 miliona dolara. ~ijih imena se krije D`ombi}. Osnovali su i

Dodik }e preko D`ombi}a kontrolisati

sve transakcije iz bud`eta i sve va`ne poslove koji }e se
finansirati bud`etskim novcem
26 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

dru{tvo za upravljanje investicionim fon-
dovima, Mikrofin invest d.o.o. Banja Luka.
Struktura vlasni{tva je sli~na kao i za
Mikrofin osiguranje. Isto tako osnovali su
otvoreni investicioni fond Mikrofin plus,
koji iznena|uju}e dobro radi obzirom na
katastrofalnu situaciju na tr`i{tu kapitala u
Republici Srpskoj. Me|utim, upu}eni
izvori tvrde da su uglavnom ulagali u inos-
transtvu.
Pored navedenih poslova, D`ombi}
navodno ima udio i u za{titarskim firmama
koje u velikom broju predstavljaju
Dodikovu privatnu vojsku. Konkretno,
D`ombi} se ve`e za za{titarsku firmu
Centurion, koja je u ve}inskom vlasni{tvu
VK holdinga iz Slovenije. Sjedi{te ove
firme je na Obrije`i pored Bijeljine, broji
130 ljudi, ima 12 blindiranih vozila, a mini-
star finansija Aleksandar D`ombi} im
sre|uje poslove.
D`ombi} je, biv{i ~lan Uprave Nove
banke a.d. u Bijeljini (vodio trezorsko
poslovanje) preko koje ide ve}ina
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
RAZOTKRIVANJE ALEKSANDRA D@OMBI]A
FORMALNI GAZDA
DODIKOVE KASE
Aleksandar D`ombi}
ODBRANA I ZAŠTITA: Pored navedenih poslova,
Džombić navodno ima udio i u zaštitarskim
firmama koje u velikom broju predstavljaju Dodikovu
privatnu vojsku. Konkretno, Džombić se veže za
zaštitarsku firmu Centurion, koja je u većinskom
vlasništvu VK holdinga iz Slovenije
odobrenih kredita koje dobijaju privatne banaka se, tvrdi isti izvor, plasiraju najve}i
firme. Na{ dobro upu}eni izvor navodi da krediti i dr`e depoziti u ve}em iznosu nego
bi D`ombi} javnosti trebao objasniti i koli- {to je to zakonom propisano.
ki je njegov udio u Balkan investment Tako|er, krediti Investiciono-razvojne
banci. Ta banka donedavno nije zadovolj- banke RS-a (IRB RS), koje je Dodik djelio
avala osnovne kriterije za poslovanje, kapom i {akom svojoj rodbini, prijateljima
me|utim, u kratkom roku, zahvaljuju}i i poslovnim partnerima, u protekle ~etiri
D`ombi}u, izrasla je u respektabilnu banku godine, i{li su preko D`ombi}a, jer je ova
u RS-u. Na{ dobro upu}eni izvor navodi da banka u nadle`nosti ministarstva finansija
je ta banka do juna imala izuzetno mali RS-a.
kapital da bi, kada je Vlada RS-a po~ela Ina~e, Aleksandar D`ombi} je u Vladi
dr`ati depozite u njoj, uz Novu banku, RS-a imao najve}i kabinet sa ~ak jedanaest
postala vode}a banka u RS-u. Preko tih savjetnika koji su zvali “vlada u vladi”. 
27
 RAM ZA SLIKU NOVOG MANDATARA RS-a
 D`ombi} je vi{e od deceniju ~ovjek od
Dodikovog najve}eg povjerenja. Njih dvo-
jicu godinama ve`u zajedni~ki interesi i KO ]E SAVJETOVATI DODIKA
poslovi. Dodik ni{ta ne prepu{ta slu~aju, pa
tako i sada na ~elu Vlade `eli osobu putem
koje }e kontrolisati sve finansijske transak-
Dodikovi medijski savjetnici
cije iz bud`eta i sve poslove koji }e se
finansirati bud`etskim novcem.
zaduženi da ga poštede neugodnih
ZAJEDNI^KI INTERESI I POSLOVI pitanja
Poslovna saradnja i bliske veze Dodika
i D`ombi}a po~ele su jo{ u vrijeme MEDIJSKI
Dodikovog prvog premijerskog mandata, STRATEZI
1998. godine. U to vrijeme D`ombi} je bio VLADE RS
Biljana Boki} i
~lan Kreditnog odbora tada{nje Kristal Pero Simi}
banke koju je kasnije je za jedan euro kupi-
la Hypo Alpe Adria banka. D`ombi} je u to
vrijeme bez valjanih garancija i na osnovu
spornih hipoteka odobrio vi{emilionske
kredite tajkunima, Dodikovim bliskim pri-
jateljima, poput Dragana ^i~i}a, vlasnika
firme Zmijanje plast.
Iz uni{tene Kristal banke D`ombi} je
pre{ao u Agroprom banku, iz koje je nasta-
la dana{nja Nova banka, u kojoj je bio Velika panika vlada i me|u Dodikovim u predsjedni~ki kabinet. Ista situacija je i
izvr{ni direktor sve do imenovanja za mini- medijskim savjetnicima. Kao premijer sa Biljanom Boki}, koja ne bira sredstva da
stra finansija u Dodikovoj Vladi 2006. Dodik je imao dva - Biljanu Boki} i Peru ostane uz Dodikove skute. Iako bi trebalo
godine. Simi}a. U kabinetu predsjednika RS-a da ponesu odgovornost za lo{ medijski
Me|utim, D`ombi} }e potpuno Dodikovo sa~ekali su ga Dra{ko Milinovi} i Milan imid` {efa i u samoj Republici Srpskoj ({to
povjerenje zadobiti nakon {to je odobrio kre- Trbojevi}, a tu je i @eljka Dragi~evi}, koja im je stajalo u opisu posla), to im se
dit za kupovinu zemlji{ta pored stare zgrade je formalno savjetnik za spoljnu politiku vjerovatno ne}e desiti. U banjalu~kim
predsjednika RS-a. Kojim iskustvom je medijskim krugovima poznato je da su
Vlade RS-a u centru Banje Luke, Miletu
zaslu`ila da savjetuje u toj oblasti, nikome Dodikovi medijski savjetnici toliko “ufurani”
Radi{i}u, Dodikovom kumu i velikom pri-
upu}enom nije jasno. Narednih dana da niko od medija i novinara nema kontak-
jatelju. Dodik je nalo`io da se u prolje}e ove
vidje}e se ko se sa Dodikom seli u Kabinet ta s njima, a od mnogih koji su bili prijatelji
godine Mile Radi{i} sa najbli`im saradnicima
predsjednika, ko leti iz Kabineta, a ko osta- ~inili su sve da naprave neprijatelje. Zato
uhapsi jer su navodno nezakonito, bez nje-
je. Sude}i po arogantnom dr`anju Pere sa Dodikom ve}ina novinara u RS-u komu-
govog znanja, za svega 180 hiljada KM do{li
Simi}a prema pojedinim ministrima na nicira direktno pozivom na njegov broj
do kapitala “Medicinske eleketronike” koja
Dodikovoj inauguraciji, vjerovati je da mu mobilnog telefona, jer svaka druga komu-
posjeduje najatraktivniji poslovne prostore u nikacija je nemogu}a. 
je Dodik obe}ao da }e ga voditi sa sobom
Banjoj Luci.
Me|utim, da je Dodik ~itavu transakci-
ju li~no odobrio, pokazuje odluka Vlade nalogu. Radi{i} nije vra}ao kredit, a banka on preuzme Radi{i}ev milionski dug. Lani
RS-a kojom je omogu}eno reprogramiranje nije imala {ta zaplijeniti, jer njegova firma je Radi{i}, zajedno sa Dodikom, na ovom
bud`etskih obaveza ”Medicinske elektron- nije posjedovala ni{ta sem pe~ata, pa je zemlji{tu po~eo izgradnju ogromnog stam-
ike” i deblokiranje ra~una ove firme nakon D`ombi} u dogovoru sa vlasnikom beno-poslovnog objekta, ~ija je vrijednost
{to je pre{la u Radi{i}eve ruke. Uz to treba Niskogradnje Ljubom ]ubi}em utana~io da oko 120 miliona maraka.
naglasiti da se Radi{i} sumnji~i i za neza-
konito prisvajanje 30 dunuma gradskog
gra|evinskog zemlji{ta, koje mu je
Skup{tina grada Banja Luka dodijela kra-
jem 2003. godine. Do zemlji{ta je Radi{i}
do{ao opet uz D`ombi}evu pomo}.
Naime, Gradska uprava je u oktobra
2003. godine raspisala konkurs za dodjelu
neizgra|enog gradskog gra|evinskog
zemlji{ta na kori{tenje radi gradnje na uglu
ulica Vuka Karad`i}a i Prvog kraji{kog kor-
pusa, a rje{enjem Skup{tine grada Banja
Luka iz decembra 2003. godine plac je
dodijeljen Radi{i}u. Nova banka dodjeljuje NEPREKINUTO
Radi{i}u kredit, kojim on pla}a mali dio PRIJATELJSTVO STAROG
obaveza. Kredit od gotovo pet miliona I NOVOG PREMIJERA
maraka je, bez ikakvog osnova i dokumena- Milorad Dodik zaobi{ao je druge
ta, odobrio tada{nji uposlenik te banke kandidate da bi u svoju fotelju
Aleksandar D`ombi}, i to po Dodikovom smjestio Aleksandra D`ombi}a

28 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

 RAZOTKRIVANJE ALEKSANDRA D@OMBI]A

NOVI SASTAV VLADE REPUBLIKE SRPSKE

Dodik će u ključnim ministarstvima zadrži “stare”,

“provjerene” ministre
Mandatar }e imati kratak rok da sastavi

Foto: Mario Ili~i}

kabinet, a nova Vlada RS-a trebalo bi,
prema najavama Dodika, da bude formi-
rana do polovine decembra.
Iako se niko od funkcionera iz SNSD-a
nije izjasnio o sastavu nove vlade, izvori “SB”-a
tvrde da }e u foteljama ministara ostati
Ranko [krbi}, ministar zdravlja i socijalne
za{tite, D`erald Selman, ministar pravde,
Nedeljko ^ubrilovi}, ministar saobra}aja i
veza. Dosada{nji potpredsjednik RS-a
Davor ^orda{ iz HDZ-a BiH vodi}e mini-
starstvo za izbjegla i raseljena lica, a
Dodikova {efica Kabineta @eljka Cvijanovi}
bi}e ministar za ekonomske odnose sa inos-
transtvom. Zoran Tegeltija najvjerovatnije }e
biti ministar finansija RS-a.
Iako ni{ta nije uradio, izuzev afere s pre-
bacivanjem novca Fudbalskom klubu Crvena
zemlja iz Srpca, u fotelji ministar trebalo bi da
ostane i kadar SNSD-a iz tog grada Proko
Dragosavljevi}. Za sada je nepoznato da li
}e zadr`ati mjesto ministra sporta ili }e se za
njega na}i neka druga fotelja.
Neizvjesno je jo{ i da li }e prvi ~ovjek NOVI DODIKOV HRVAT
MUP-a RS-a ostati Stanislav ^a|o kojem Davor ^orda{ preuzet }e
strana~ke kolege spo~itavaju da ni{ta nije ministarsku funkciju u vladi RS-a
uradio na borbi protiv kriminala i u otkriva-
nju te{kih krivi~nih djela. O tome ^a|o “nije ske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite
bio obavije{ten” ~etiri godine, zbog toga je Mladen Zirojevi} i direktor “Slu`benog bude sada{nji direktor Fonda za penzijsko-
uto~i{te u Banjoj Luci prona{ao veliki broj glasnika RS” Srebrenka Goli}, dok bi invalidsko osiguranje Zoran Mastilo. Na
kriminalca iz regiona, ali ministar ^a|o i resor poljoprivrede, {umarstva i vodo- temelju izbornog rezultata ve}ina resora
kada su ih mediji “locirali” nije imao osnova privrede trebao voditi ~lan SNSD-a iz pripa{}e SNSD-u, dok su njegovi koalicij-
za djelovanje. Bijeljine Miroslav Milovanovi}. ski partneri DNS i SP zatra`ili tri, odnosno
Jedno od ministarskih mjesta najvj- Prema istom izvoru, predstavnici dva ministarska mjesta. Mogu}e je da se u
erovatnije }e dobiti i aktuelni ministar vanj- Udru`enja penzionera RS-a predlo`i}e da novoj vladi na|e i jedan ministar iz SDA. 

Aleksandar D`ombi} ro|en je 1968. u
Banjoj Luci, gdje je zavr{io osnovnu i sred-
nju {kolu, te diplomirao ekonomiju, a na
Fakultetu za menad`ment u Beogradu
upisao je postdiplomske studije.
PRIJATELJSTVO
S POGREBNIKOM
Radio je u Gradskoj upravi Banja Luka,
u Kristal banci i Agroprom banci Banja
Luka. Po zemlja~koj liniji blizak je s Ilijom
Vuji~i}em iz ^elinca, biv{im poslanikom
SNSD-u Skup{tini RS-a koji nije dobio
dovoljan broj glasova za jo{ jedan mandat
jer u Skup{tini RS-a nikada nije ni otvorio
usta. Vuji~i} je vlasnik pogrebnog dru{tva
Flor d.o.o. Prema podacima Osnovnog suda
u Banjoj Luci, osim firme „Flor“, koja ima
poslovnu jedinicu u Isto~nom Sarajevu,
Vuji~i} je vlasnik i Flor-granit d.o.o., pre-
duze}a za projektovanje, in`injering i
izvo|enje. Sjedi{ta obje firme je u ^elincu.
Jedan od D`ombi}evih intimusa je i
Zoran [arenac, vlasnik dnevne novine
Fokus, ~iji tira` ne prelazi hiljadu primjeraka
dnevno. Unato~ tome, Vlada RS-a, odnosno
D`ombi} je u dva granta koja je odobrio za
pomo} medijima bio vi{e nego izda{an
prema Fokusu. Tako je Fokusu na ime
pomo}i ukupno iz bud`eta upla}eno oko
600.000 KM. To novinarima tog lista nije
pomoglo da dobiju redovne plate, nego im i
dalje kasne mjesecima. Ali jeste [arencu da
kupi novi auto i zapo~ne gradnju vikendice u
^elincu tik pored D`ombi}eve. D`ombi},
prema nekim izvorima, navodno ima ku}u u
Barselonu i stan u Beogradu, me|utim ovu
informaciju nismo uspjeli provjeriti.
Da je Aleksandar D`ombi} lo{e rje{enje
na mjestu premijera RS-a, Dodika je u
svom otvorenom pismu upozoravao i @eljko
Kopanja, vlasnik Nezavnisnih novina i
Glasa Srpske, koji je ukazivao na pogubnost
kru`oka koji se okuplja oko Dodika.
Tako|er preko novina, Sredoje Novi},
najambiciozniji kandidat za mjesto premi-
jera RS-a, upozorio je Dodika da mu ne ne
trebaju ulizice i slijepi poslu{nici. Novi} je
kazao: “Dodik ne `eli da ga okru`uju
poltroni koji bi da mu ~iste perut s ramena i
pitaju ga kako je spavao! Ne mislim da }e
Dodik tra`iti nekog ko }e samo da ga
slu{a!”, sugerisao je Novi} nekoliko dana
prije kona~ne odluke Milorada Dodika.
Upu}eni izvori me|utim tvrde da }e
Dodik Aleksandra D`ombi}a na mjestu pre-
mijera RS-a brzo “potro{iti” jer para u
bud`etu nema i da }e Dodik u naredne ~etiri
godine premijere RS-a smjenjivati “kao na
traci”. 

25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA 29

 KRAJ KAPETANA DRAGANA
Foto: REUTERS

VRIJEME ZA
SRAVNJIVANJE ZLO^INA
Dragan Vasiljkovi}, poznatiji kao
kapetan Dragan, u zatvoru u Australiji
broji posljednje dane prije izru~enja
pravosu|u Republike Hrvatske

32 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

 PLA]ENIK, “UTEMELJITELJ KNIND@I”

KAPETAN DRAGAN
Dokumenti prikupljeni tokom suđenja u Australiji Draganu Vasiljkoviću,
poznatijem pod imenom Kapetan Dragan, mogli bi biti osnova da Tužilaštvo BiH
pokrene istragu o njegovim zločinima počinjenim tokom rata. Brojni su i haški
dokumenti koji mogu biti značajni u takvoj istrazi. No, čini se da, barem za sada,
ta istraga nije prioritet: svi su izgledi da će australijsko pravosuđe Kapetana
Dragana izručiti Hrvatskoj

PLA]ENI DESPERADOS
KOJI JE SIJAO SMRT
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

T
LIK IZ STRIPA
u`ila{tvo Bosne i Hercegovine
posjeduje informacije o zlo~inima
koje je navodno po~inio Dragan
Mitovi i legende o plaćenom zločincu
Tokom rata u Hrvatskoj, u Srbiji ali i Srpske Krajine. Izdava~ je bila beograd-
Vasiljkovi}, poznat kao Kapetan
dijelovima pod kontrolom srpskih vlasti ska Politika. Iza{la su dva broja – Pod
Dragan, tokom rata na podru~ju
u Hrvatskoj i BiH, Kapetan Dragan je zapovesti Kapetana Dragana i Za slo-
Bosne i Hercegovine, ali za sada nema
imao status heroja o kojem su pisane bodu Srpske Krajine. Kasnije je iza{ao i
istrage.
pjesme i hvalospjevi. Pored ostalog, jedan roto roman pod nazivom Demoni
Boris Grube{i}, glasnogovornik ove pokrenut je i strip Knind`e – Vitezovi dolaze. 
institucije, za Slobodnu Bosnu ka`e da u
Tu`ila{tvu postoji predmet u kojem se
spominje Vasiljkovi} u vezi sa zlo~inima
po~injenim na podru~ju Podrinja. “Me|u-
tim, uglavnom se radi o izno{enju posred-
nih i nezvani~nih saznanja, koja smo mi
provjeravali, a nema izvje{taja koje su
sa~inile policijske ili sigurnosne strukture.”
Kako nema istrage, tako nema ni zahtje-
va za izru~enje Kapetana Dragana, koji se
trenutno nalazi u pritvoru u Sidneju,
Australija, gdje ~eka na odluku tamo{njeg
ministra unutra{njih poslova o ekstradiciji
Hrvatskoj, koja ga tereti za ratne zlo~ine
po~injene od 1991. do 1993. godine.

HA[KI DOKUMENTU O VASILJKOVI]U

Optu`nicu protiv Vasiljkovi}a nikada
nije podigao ni Tribunal u Haagu, mada su
imali dovoljno dokumenata koji ga povezu- VRIJEME
VRIJEME MEDIJSKOG
MEDIJSKOG TERORA
ju sa zlo~inima po~injenim u Hrvatskoj i Bajke
Bajke ii legende
legende oo Kapetanu
Kapetanu Draganu
Draganu po~etkom
po~etkom
Bosni. I da nije jedne novinarske pri~e u devedesetih
devedesetih bila
bila su
su poslastica
poslastica za
za mla|e
mla|e srbijanske
srbijanske nara{taje
nara{taje
Australiji, on nikada ne bi do{ao ni pred
jedan sud i vjerovatno bi do kraja `ivota

Vlasti Australije }e uskoro Hrvatskoj izru~iti Kapetana

Dragana; za krvave zlo~ine nad civilima u BiH jo{ nije optu`en
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA 33
 KRAJ KAPETANA DRAGANA
 `ivio kao Daniel Snnedden, mirni gra|anin,
instruktor golfa u Perthu.
Dragan Vasiljkovi} je ro|en prije 55
godina u Beogradu. Kada je imao 14 godi-
na, njegova porodica je odselila u Australiju
gdje do danas `ive. Kao tinejd`er je ~esto
bio u sukobu sa zakonom, {to prestaje kada
se pridru`uje tamo{njem rezervnom sastavu
vojske. Srbijanski mediji su pisali da se
Vasiljkovi} kao mlad vojnik usavr{avao
{irom rati{ta u Africi i Ju`noj Americi. U
drugoj polovini osamdesetih se vra}a u
Srbiju gdje vrlo brzo, nakon propalog
poku{aja da se aktivira u politici, dolazi u
kontakt sa tamo{njim MUP-om te uskoro
odlazi u Hrvatsku na rati{te.
U izvje{taju o paravojnim formacijama
i njihovim vezama s vlastima u Srbiji, koji
je za Ha{ko tu`ila{tvo napravio Reynaud
Theunens, belgijski obavje{tajac koji je od
1991. do 1999. godine bio zadu`en za
Balkan, Vasiljkovi}u je posve}eno nekoliko RATNI PLIJEN
poglavlja. Theunens pi{e kako je Kapetan Vasiljkovi} je svaki svoj ratni podvig medijski ovjekovje~io
Dragan obu~avao dobrovoljce u kampovi-
ma u Hrvatskoj i Bosni. Oni koji su pro{li aninu zvanom Kapetan Dragan”. Izvje{taj Izvje{taj navodi imena Simatovi}a i
ovu obuku kasnije su bili pripadnici je upu}en ministru odbrane tada{nje SFRJ, Dragoljuba Filipovi}a Fi}e kao osoba koje
Crvenih beretki, ali i brojnih drugih jedini- generalu Veljku Kadijevi}u i na jo{ pet su u istoj misiji kao Vasiljkovi}. Tako|er
ca me|u kojima su i Arkanovi Tigrovi, @ute adresa, pod oznakom “strogo povjerljivo”, stoji da je Vasiljkovi}a regrutovao MUP i
ose, Beli orlovi... a sadr`avao je detalje o Vasiljkovi}evim poslao u ratne zone da vr{i obuke.
“Ove grupe su postojale uz znanje i aktivnostima od povratka u Srbiju, njegov Izvje{taj se poziva na niz dokumenata o
odobrenje MUP-a, {tavi{e, bile su dio anga`man u obuci dobrovoljaca u aktivnostima Vasiljkovi}a tokom rata, od
komandnog lanca MUP-a Srbije”, rekao je Golubi}u, kod Knina, te opis njegovih kojih je ve}ina na raspolaganju javnosti, a
Theunens na ro~i{tu 27. oktobra ove godine bliskih veza sa nekoliko odjela MUP-a sigurno jo{ vi{e tu`ila{tvima koja poka`u
u toku su|enja Franku Simatovi}u i Jovici Srbije “koji su anga`ovani u istoj misiji”. interesovanje. Tako se spominje dokument

EKSPERSKI NALAZI: “Ove grupe su postojale uz znanje i odobrenje MUP-a, štaviše,

bile su dio komandnog lanca MUP-a Srbije”, rekao je Theunens na ročištu 27. oktobra
ove godine u toku suđenja Franku Simatoviću i Jovici Stanišiću, bivšim čelnicima
srbijanske Službe državne bezbjednosti optuženim za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH”
Stani{i}u, biv{im ~elnicima srbijanske u kojem Vasiljkovi} predla`e za sjedi{te
Slu`be dr`avne bezbjednosti optu`enim za Kninsku tvr|avu smatraju}i je strate{kom
ratne zlo~ine u Hrvatskoj i BiH. Sva trojica pozicijom. Tako|er postoje dokumenti o
negiraju bilo kakve veze. Vasiljkovi}ev tome da je Kapetan Dragan oformio i cen-
australijski advokat je vi{e puta u javnosti tar za obuku Bruska kod Benkovca 1993.
rekao da njegov klijent nije bio vezan za godine, kao i najmanje dva dokumenta koji
MUP Srbije, nego za srpsku policiju u govore o uklju~enosti njegovih jedinica i
Hrvatskoj, odnosno u BiH. njega osobno u borbama u Hrvatskoj. On je
U Theunensovom izvje{taju stoji i da su tako|er davao savjete o organizovanju
jedinice koje je trenirao Vasiljkovi}, zajed- zatvora u Kninu i Benkovcu.
no s Arkanovim Tigrovima, Srpskom gar-
dom pod komandom pokojnog Ljubi{e NOVINARI DOKAZALI
Savi}a Mauzera i pripadnicima Srpskog VASILJKOVI]EVE ZLO^INE
~etni~kog pokreta pod komandom Mirka Vasiljkovi} je oformio centar za obuku
Blagojevi}a, krajem aprila i po~etkom maja u Divi~u kod Zvornika 1992. godine. I niz
1992. godine zauzele Br~ko, ne{to kasnije visokih policijskih i vojnih zvani~nika RS-a
Zvornik, te niz gradova u Podrinju. u svojim izvje{tajima upu}enim na razne
U izvje{taju stoji i da je u augustu 1991. adrese spominje Kapetana Dragana i nje-
godine, pukovnik Milorad Bo{kovi}, tada NAPASNIK, govu vojsku. Prema nekim od tih izvje{taja,
{ef 3. odjela za bezbjednost pri Federalnom SILED@IJA, ZLO^INAC policija u Zvorniku se nije slo`ila sa formi-
sekretarijatu narodne odbrane, poslao Vasiljkovi }e na Sudu morati ranjem centra za obuku, ali odobrenje je
izvje{taj pod nazivom “Informacije o objasniti koga je poslao i ovlastio dala vojska, a Vasiljkovi} je imao i podr{ku
Danielu Sneddenu, australijskom dr`avlj- da po~ini jezive zlo~ine u Hrvtskoj i BiH od samog Radovana Karad`i}a. Kamp je

34 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.


vojska i zatvorila 4. jula iste godine, jer
nisu mogli kontrolisati Kapetana Dragana i
njegove vojnike. Prema dostupnim infor-
macijama, isti kamp se vrlo brzo preselio u
Rudo.
O onom {to je Kapetan Dragan radio u
Zvorniku 2005. godine pisao je australijski
list The Weekend Australian. Naime, 2003.
godine Vasiljkovi} je napustio Srbiju pod
pritiskom istrage koja se vodila protiv njega
u Hrvatskoj. Godinama je `ivio pod
imenom Daniel Snnedden dok ga 2005.
godine nisu na{li novinari ovog lista kako
radi kao instruktor golfa u Perthu. Novinari
su u isto vrijeme na{li `enu koja je, uz
za{titu identiteta, ispri~ala pri~u o svom
zato~enju u Zvorniku rekav{i da ju je li~no
Kapetan Dragan silovao.
Vasiljkovi} je tu`io ovaj list za klevetu,
no slu~aj je izgubio. Pred sudom u
Australiji je svjedo~ilo vi{e ljudi koji su
UBISTVO NOVINARA
Njemačko pravosuđe sumnjiči
Kapetana Dragana za ubistvo
novinara Egona Scotlanda
Srbijanski mediji su izvje{tavali da je
Kapetan Dragan odgovoran i za ubistvo
njema~kog novinara Egona Scotlanda u
julu 1993. godine.
Scotland je radio za Suddeutsche
Zeitung, a ubijen je na podru~ju koje su
MEDIJSKI PRITISAK
PRITISAK
Pravosu|e
Pravosu|e Australije
Australije Vasiljkovi}a
Vasiljkovi}a
je
je uhapsilo
uhapsilo nakon
nakon niza
niza novinskih
novinskih
tekstova
tekstova uu kojima
kojima jeje predstavljen
predstavljen
kao
kao svirepi
svirepi ratni
ratni zlo~inac
zlo~inac
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
prepoznali Kapetana Dragana kao osobu
koja je bila na licu mjesta u vrijeme
po~injenja zlo~ina, nare|ivala ili po~inila
zlo~ine. Svjedo~ila je i `ena koja je tvrdila
da ju je on silovao, prisjetiv{i se pred
sudom doga|aja iz rata i prepoznav{i
Vasiljkovi}a kojeg su, kako je rekla, nje-
govi vojnici oslovljavali sa “princ”.
Ova svjedokinja je u sudnici ispri~ala
kako su nju i njenog mu`a srpski vojnici
zarobili 1. maja 1992. godine i odveli ih u
lokalnu {kolu koja je pretvorena u
zato~eni~ki centar. @ene su odvojene od
mu{karaca i odvedene u hotel Vidikovac
kod Zvornika gdje je su silovane. Kako je
ispri~ala, jedne ve~eri, tokom juna, odvede-
na je u sobu gdje su joj rekli da ~eka prin-
ca. Nakon nekog vremena u sobu je u{ao
Kapetan Dragan.
“Naredio mi je da se skinem i rekao da
imam dobre grudi”, rekla je svjedokinja
kontrolisali Kapetanovi ljudi. Navodno su
njema~ke vlasti vodile istragu protiv
njega i saslu{ali ga 1998. godine u
Beogradu, ali optu`nica nije podignuta,
no sud u [ibeniku bi mu mogao suditi i
za to. 
PLA]ENIK, “UTEMELJITELJ KNIND@I”
pred australijskim sudom. “A onda je radio
{ta je htio. Silovao me je.” Na pitanje kako
zna da je taj ~ovjek Kapetan Dragan, svje-
dokinja je odgovorila da su joj to rekli
stra`ari koji su je doveli i odveli u sobu u
kojoj je silovana. Tako|er je ispri~ala kako
je drugom prilikom Kapetan Dragan dozvo-
lio grupi vojnika da je siluju, dok je on to
gledao.
“Koliko se mogu sjetiti, silovala su me
trojica ili ~etvorica. Onda sam se onesvi-
jestila i dalje ne znam {ta je bilo.”
VASILJKOVI]U ]E SE
SUDITI U [IBENIKU
Godinu dana nakon {to je The Weekend
Australian objavio ovu pri~u, tada{nja
ministrica pravde Hrvatske Vesna [kare
O`bolt podnijela je zahtjev za njegovu esk-
tradiciju. Neposredno nakon {to je potjer-
nicu, po ovom nalogu, raspisao Interpol,
Vasiljkovi} je uhap{en i od tada je najve}i
dio vremena proveo u pritvoru. Hrvatska ni
u jednom trenutku nije `eljala odustati od
procesuiranja.
U me|uvremenu je australijski sud
donio odluku da, iako nema dr`avljanstvo
Hrvatske, zbog te`ine zlo~ina koje je
po~inio u toj zemlji, mo`e biti isporu~en
hrvatskom pravosu|u. Ako odluka bude
provedena, a to zavisi od tamo{njeg minis-
tra unutra{njih poslova, Vasiljkovi} }e biti
prvi Australijanac koji je isporu~en drugoj
zemlji zbog optu`bi za ratne zlo~ine.
Na samu odluku o ekstradiciji Kapetan
Dragan se vi{e puta `alio. Nakon {to mini-
star donese odluku, ima pravo na jo{ jednu
`albu. Me|utim, The Age, australijski
dnevni list, pi{e da je Vasiljkovi} du`an oko
200.000 australijskih dolara svojim
advokatima i da su male mogu}nosti da }e
ih mo}i anga`ovati u jo{ jednom `albenom
procesu. Iz pritvora, iako se `alio, za sada
ne}e biti pu{ten jer se tamo{nje pravosu|e
pla{i da bi mogao pobje}i {to je ve} jednom
uradio u aprilu ove godine kada je 43 dana
bio u bijegu. U tom periodu je, navodno,
preko advokata poku{ao stupiti u kontakt sa
ICTY-jem i Me|unarodnim krivi~nim
sudom tra`e}i da oni preuzmu njegov slu~aj
i tvrde}i da mu ne}e biti su|eno pravedno u
Hrvatskoj.
Pored australijskog, Vasiljkovi} ima i
srpsko dr`avljanstvo, ali nije poznato da
protiv njega postoji istraga u toj zemlji.
@upanijski sud u [ibeniku, gdje }e mu
se suditi ako i kada bude isporu~en, potvr-
dio je optu`nicu prema kojoj se Vasiljkovi}
tereti za ratne zlo~ine nad zarobljenim
hrvatskim vojnicima i policajcima u
zatvoru u Kninu u ljeto 1991. godine i selu
Bruska kod Benkovca u februaru 1993.
godine, kao i za ratni zlo~in protiv civila
zbog planiranja napada na sela oko Gline u
jesen 1991. godine. 
35
ZLO^IN BEZ KAZNE

Sud BiH nedavno je na slobodu pustio ratnog načelnika policije u Ključu VINKA
KONDIĆA, koji je optužen za najteže ratne zločine u opštini Ključ; pored toga što
je Kondićeva policija uhapsila više od hiljadu Bošnjaka iz Ključa i transportovala
ih u logor Manjača, Kondić je odgovoran i za ubistvo svog najboljeg prijatelja
OMERA FILIPOVIĆA, tadašnjeg potpredsjednika Opštine Ključ

SUD BiH OBUSTAVIO SUDSKI

PROCES PROTIV VINKA
KONDI]A, PRVOG POMO]NIKA
STOJANA @UPLJANINA
Pi{e: MIRHA DEDI] NAPRASNO
NAPRASNO PREKINUTI
PREKINUTI

V
SUDSKI
SUDSKI PROCESI
PROCESI
Vinku
Vinku Kondi}u
Kondi}u je
je Sud
Sud BiH
BiH sudio
sudio za
za
inku Kondi}u, ratnom na~elniku ratne
ratne zlo~ine
zlo~ine pune
pune tri
tri godine
godine prije
prije
policije u Klju~u, od prolje}a nego
nego je
je pu{ten
pu{ten na
na uvjetnu
uvjetnu slobodu
slobodu
2008. godine pred Sudom BiH
sudi se za najte`e zlo~ine
po~injene tokom rata u BiH, a to
su kako u optu`nici stoji: zlo~in protiv
~ovje~nosti, ubistvo, istrebljenje, deportaci-
je, zato~enje, mu~enje, podstrekivanje na
genocid, prisilni nestanak osoba. No, nakon
trogodi{njeg pritvora Kondi} je pu{ten na
slobodu. Naime, Sud BiH donio je odluku
da prekida krivi~ni postupak protiv Vinka
Kondi}a, biv{eg na~elnika Stanice javne
bezbjednosti (SJB) Klju~, zbog njegovog
lo{eg zdravstvenog stanja.
Vinko Kondi} boluje od Parkinsonove
bolesti i zbog lo{eg zdravlja ~esto nije
prisustvovao su|enju za zlo~ine po~injene
u Klju~u. U nekoliko navrata su|enje mu je
odga|ano, da bi u septembru 2010. godine
Sudsko vije}e donijelo odluku da se
Kondi}u obustavlja su|enje i da se njegov
predmet izdvoji iz postupka koji se vodi
protiv Bo{ka Luki}a i Marka Adamovi}a.
Kondi} je uhap{en u decembru 2007.
godine u Bijeljini zbog ratnih zlo~ina
po~injenih u Klju~u. U toku 1992. godine
Kondi} je bio na~elnik SJB Klju~ a potom
zamjenik Sime Drlja~e, koji je u to vrijeme
bio na~elnik regionalne policije sa

Muhamed Filipovi}: “Vinko Kondi} na{eg je oca zvao

babo, a odmah na po~etku rata brata Omera su uz njegov
blagoslov ubili njegovi policajci”
36 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.
 KLJU^KI MONSTRUM NA SLOBODI

PROGON
PROGON II TORTURA
TORTURA
Korz
Korz zloglasni
zloglasni logor
logor Manja~a
Manja~a pro{lo
pro{lo je
je
preko
preko 3.000
3.000 zarobljenika
zarobljenika iz
iz Klju~a,
Klju~a,
Sanskog
Sanskog Mosta
Mosta ii Prijedora
Prijedora

KONDIĆEVI POLICAJCI NA DJELU: Ključane je u logor Manjača dovodila civilna

policija Ključa i predavala u krug logora. Do sada je na suđenjima pred Sudom BiH
nekoliko svjedoka posvjedočilo da su zatvorenici u logor Manjača bili hapšeni po
naredbi policije, vojske i Teritorijane odbrane
sjedi{tem u Prijedoru. Obojici je tada {ef sumnju da je Vinko Kondi} u toj mjeri izuzetno prisno. Ono je bilo toliko jako da
bio Stojan @upljanin, kome se sudi pred psihi~ko-fizi~ki bolestan da ne mo`e prisu- smo moj brat Omer i ja ubijedili na{eg oca
Ha{kim tribunalom za po~injene ratne stvovati su|enju i da sumnja da je Kondi} da Vinkovom ocu proda po bagatelnoj
zlo~ine. Kondi} je kao kadar SDS-a kasnije izmanipulisao sudstvo kako bi bio pu{ten cijeni komad na{e zemlje na kojoj }e sagra-
bio zamjenik ministra za bora~ka i socijal- na slobodu. On nam je tako|er ispri~ao diti ku}u. Tako su Kondi}i napravili ku}u
na pitanja, a potom {ef kabineta Gojka potresnu pri~u o predratnom ~vrstom pri- pored na{e. Kada je 1990. godine krenulo
Kli~kovi}a, tada{njeg premijera RS-a. jateljstvu Omera i Vinka i mu~kom vi{estrana~je, primijetili smo da se u Vinku
Nakon toga bavio se advokaturom i `ivio Omerovom ubistvu. ne{to po~inje mijenjati. Omer me je u to
na relaciji Bijeljina - Beograd. Prijateljstvo bra}e Filipovi} i Vinka vrijeme pitao: Buraz, ja ho}u da osnujem
Svoju monstruoznu stranu li~nosti Kondi}a trajalo je jo{ od njihovih dje~a~kih stranku, ho}e{ li biti uz mene? Ja sam bio
Kondi} }e pokazati ve} po~etkom rata u dana. protiv toga, me|utim Omer me je ubje|ivao
BiH, i to prema svom najboljem prijatelju “Poznavali smo se jo{ kao djeca, bili da su muslimani u Klju~u obezglavljeni i da
Omeru Filipovi}u, koji }e po Kondi}evoj smo veoma bliski sa Vinkom i njegovim ih mora neko povesti. Bio sam protiv
zapovijesti zavr{iti u logoru Manja~a, a bratom Duletom. Vinko je zvao mog oca Omerovog politi~kog anga`mana, sve do 1.
ubrzo potom biti i mu~ki ubijen. babo, kao {to smo ga i mi zvali i provodio oktobra 1991. godine kada je u Klju~u
je puno vremena u na{oj porodi~noj ku}i. odr`ana osniva~ka Skup{tina SDS-a, na
KONDI] NAREDIO UBISTVO Gotovo da nije bilo dana a da njih dvojica kojoj je bio prisutan i Radovan Karad`i}.
SVOG POBRATIMA nisu bili kod nas. Bile smo i kom{ije. Omer Po{to je Omer bio u osniva~kom odboru
Muhamed Filipovi}, koji je bio svjedok je oti{ao da studira u Sarajevo, a Vinko u SDA, bio je pozvan na tu njihovu
ubistva svog brata Omera, a koji je i sam u Beograd. Nakon studija Vinko je po~eo sve~anost. Kada je Vinko po~eo govoriti
Manja~i pre`ivio nevi|ene fizi~ke torture i raditi u Obnovi, a Omer u {koli kao profe- kako su Srbi ugro`eni i da im nema `ivota
maltretiranja, u izjavi za na{ list izra`ava sor. Prijateljstvo je i nakon studija bilo u ovakvoj BiH, u meni se ne{to prelomilo. 

25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA 37

ZLO^IN BEZ KAZNE
POLITI^KI
MOTIVISANO UBIJSTVO
Omer Filipovi}, predratni
potpredsjednik Op{tine Klju~,
mu~ki je ubijen u
logoru Manja~a
OSAMANEST GODINA OD ZATVARANJA ZLOGLASNOG LOGORA MANJA^A
Za zločine u Manjači osuđen jedino
Željko Bulatović
U logoru Manja~a bilo je zarobljeno
preko hiljadu Bo{njaka iz Klju~a. Naime,
nakon {to je 10. jula 1992. godine srpska
vojska u{la u sela i zaseoke op{tine Klju~,
svi zate~eni mu{karci, njih 1161, su
uhap{eni i preba~eni u ovaj zloglasni logor.
Udru`enje logora{a iz Klju~a nosi ime po
junaku ovog grada Omeru Filipovi}u.
Pro{le nedjelje obilje`eno je 18 godina od
zatvaranja zloglasnog logora Manja~a u
kojem je tokom rata boravilo preko 3.000
zarobljenika iz Sanskog Mosta, Prijedora i
Klju~a. Klju~ane je u logor Manja~a
dovodila civilna policija Klju~a i predavala
u krug logora. Do sada je na su|enjima
pred Sudom BiH nekoliko svjedoka posvje-
do~ilo da su zatvorenici u logor Manja~a
bili hap{eni po naredbi policije, vojske i
Teritorijane odbrane. Zatvorenike u
samom logoru ~uvali su pripadnici Vojne
policije koji su brutalno malteretirali
zatvorenike.
38
NERAZDVOJNI
PRIJATELJI IZ MLADOSTI
Vinko Kondi}
(drugi slijeva) i
Muhamed Filipovi}
(na dnu fotografije)
na proslavi
Nove godine 1978.
 Kazao sam kada Vinko mo`e biti veliki
@eljko Bulatovi} je zbog zlo~ina
po~injenih u logoru Manja~a na izdr`avanju
kazne. U Banjoj Luci je 2006. godine
osu|en na 14 godina zatvora za ubistva u
logoru Manja~a, me|utim nakon ulo`ene
`albe Vrhovni sud RS-a smanjio mu je
kaznu na jedanaest godina. 
Jezive
slike iz
Manja~e
 PORIODI^NO
STRADANJE
Muhamed Filipovi} bio
je mjesecima
premla}ivan u
logorima zbog
brata Omera
Srbin, mogu i ja biti veliki musliman. To je
bila moja velika prekretnica. Omer je radio
na osnivanju SDA, ali predsjedni~ko
mjesto je prepustio Asimu Egerli}u. Zbog
neslaganja sa rukovodstvom SDA-a odlu-
~io je da osnuje novu stranku. Zajedno sa
na{im ro|akom akademikom Muhamedom
Filipovi}em i Adilom Zulfikarpa{i}em
utemeljio je Muslimansku Bo{nja~ku orga-
nizaciju (MBO) i stao na ~elo op{tinskog
MBO-a u Klju~u. Ja sam mu pomagao. Na
lokalnim izborima u Klju~u, dobro smo
pro{li. MBO je dobio ~etiri poslanika od
ukupno 61 u Skup{tini op{tine Klju~. Omer
je postao potpredsjednik op{tine Klju~
ispred MBO i bio je izuzetno po{tovan i
cijenjen u gradu”, ka`e njegov brat
Muhamed Filipovi}.
Dolazi po~etak rata. Pripadnici inter-
ventnog voda privodili su muslimane na
ispitivanje. Muhamed Filipovi} je uhap{en
u maju 1992. godine i odveden u policijsku
stanicu, gdje je fizi~ki maltretiran. Na~elnik
policije u Klju~u tada je bio Vinko Kondi}.
“Omer je uhap{en 29. maja 1992.
godine, a ja ne{to ranije. Doveli su me u
policijsku stanicu i ispitivali u kancelariji.
Onda su me nekoliko sati tukli. Padao sam
SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.
 KLJU^KI MONSTRUM NA SLOBODI

PRAVDA NA ^EKANJU

Vinko Kondić zbog Parkinsonove bolesti na slobodi, ali

pod mjerama zaštite
Dr`avno Tu`ila{tvo tereti Vinka Kondi}a,
Bo{ka Luki}a i Marka Ademovi}a da su
tokom 1991. i 1992. godine sudjelovali u
organizovanju grupe ljudi i podstrekivali na
genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i ratne
zlo~ine na poru~ju Klju~a. Odlukom suda
BiH 14. septembra ove godine, predmet
Vinka Kondi}a koji je bio na~elnik Stanice
javne bezbjednosti Klju~ se razdvaja od
Luki}a, komandanta [taba TO i Ademovi}a,
zamjenika komandanta Klju~kog bataljona
TO-a, a Kondi}u se obustavlja su|enje.
U pres slu`bi Suda BiH za na{ list ka`u
da je situacija oko statusa Kondi}a prili~no
pravno nerazja{njena. Nakon {to su
anga`ovani timovi ljekara koji su utvrdili da
se Kondi} nalazi u te{kom psiho-fizi~kom
stanju Prvostepeno sudsko vije}e donijelo
je odluku da Kondi} nije sposoban za
su|enje i da mu se zbog toga su|enje obus-
tavlja. Dok se Kondi} nalazi pod mjerama
za{tite odnosno zabranom napu{tanja
mjesta boravka bez prethodnog odobrenja
Suda BiH i zabranom putovanja, zbog ~ega su mu oduzete putne
isprave, ~eka se odluka Drugostepenog vije}a da li }e mu su|enje
biti nastavljeno.
“Krivi~ni postupak }e se, po prijedlogu Tu`ila{tva BiH, nastavi-
ti kada se zdravstveno stanje optu`enog pobolj{a u mjeri da mo`e
u~estvovati u postupku”, navodi se u rje{enju Suda BiH.
Kondi}u je stavljeno na teret da je, kao na~elnik SJB-a Klju~,
sudjelovao u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu s ciljem
dovo|enja te op{tine u kategoriju “srpskih op{tina” i njenog pripa-
janja Autonomnoj regiji Krajina i “republici srpskog naroda BiH”.
Prema navodima optu`nice, Kondi} je
Vinko Kondi}
od juna 1991. godine, na teritoriju op{tine
Klju~, u svojstvu ~lana Izvr{noga odbora
op{tinskog SDS-a u Klju~u, na~elnika SJS
Klju~, ~lana Kriznoga {taba Klju~ i ~lana
Odbrane grada, zajedno sa ostalim ~lanovi-
ma SDS-a i vojnim i civilnim organima vlasti
u op{tini Klju~ sudjelovao u ~injenju kaz-
nenih djela nad civilnim hrvatskim i
bo{nja~kim stanovni{tvom. Kondi} 18.
decembra 1991. godine, prema navodima u
optu`nici, poduzima aktivnosti na zaustavlj-
anju konvoja sa izbjeglicama iz Slunja,
Hrvatska. Tom prilikom policija pod koman-
dom Vinka Kondi}a, izvodi i li{ava slobode
tridesetak vojno sposobnih mu{karca
hrvatske nacionalnosti. Nakon torture u
SJB Klju~, civili su preba~eni u ve} formi-
rani logor “Stara Gradi{ka“. Nadalje, u
optu`nici stoji da je u razdoblju od 27. maja
1992. godine do kraja avgusta 1992.
godine, vojska i policija vr{ila pretres sela i
naselja u Klju~u, Sanici i drugim selima
naseljenim bo{nja~kim stanovni{tvom. Civili su nasilno hap{eni i
zatvoreni u Osnovne {kole u Sanici, u Klju~u, biv{e `eljezni~ke
stanice u Sanici i SJS Klju~. U optu`nici se, izme|u ostaloga, navo-
di da je nakon nezakonitoga hap{enja najmanje 1161 mu{karac u
pratnji policije transportiran u logor Manja~a. Nadalje, u optu`nici
stoji da je 10. jula 1992. godine vojska u{la u sela i zaseoke op{tine
Klju~. Tom prilikom svi uhap{eni mu{karci privedeni su u prostorije
Osnovne {kole u Donjim Biljanima. Jedan broj mu{karaca je, prema
navodima optu`nice, potrpan u autobuse, odvezen u nepoznatom
pravcu i ubijen, tako da je tog dana ubijeno najmanje 219 osoba. 

DUGOGODIŠNJE BLISKO PRIJATELJSTVO: Vinko je svakodnevno vodili u stacionar. Jedan

zvao mog oca babo. Prijateljstvo je bilo toliko jako da
smo moj brat Omer i ja ubijedili našeg oca da
Vinkovom ocu proda po bagatelnoj cijeni komad naše
zemlje na kojoj će sagraditi kuću
pet ili {est puta u nesvijest, pa su me polije-
vali vodom da do|em sebi. U popodnevnim
satima odveli su me u pritvorske prostorije
stanice policije, gdje je bilo dosta ljudi.
Uglavnom su tu bili Bo{njaci i Hrvati.”
Nekoliko sati kasnije Muhamed je, zajedno
sa dvadesetoricom civila kojima su ruke
bile svezane na le|ima, kamionom pre-
vezen u kasarnu “Mali logor” u Banjoj
Luci, pa zatim u zatvor u Staroj Gradi{ci.
Kada su stigli u “Mali logor”, vojnici
Republike Srpske su, kako je opisao
Filipovi}, svezane civile bacali jedne preko
drugih i onda ih premla}ivali.
“Tu smo se dosta povrijedili, ali i u
nesre}i ima sre}e. Po{to sam bio najbli`e
vratima, mene je vojnik prvog bacio sa
{lepera. Povrijedio sam se, ali nisam dobio
batine jer su ostali civili padali preko mene
i tako su me za{titili.
Nakon premla}ivanja u Malom logoru,
civili su ponovno potrpani u kamion i
odvezeni u zatvor u Staru Gradi{ku. Bio
sam odveden u logor Staru Gradi{ku, a
potom u Manja~u. Isto tako je pro{ao i
Omer. Sreli smo se u Staroj Gradi{ci. Omer
je na prozivci ~uo da sam tu, ali ja sam
toliko od batina bio stradao da su me
Srbin nam je pomogao da se vidimo na prvi
dan Kurban bajrama.”
Na{ sagovornik i danas ima posljedice
mu~kog prebijanja. Iz Manja~e je pu{ten
15. septembra potpuno nepokretan. Nakon
toga odlazi u Veliku Britaniju gdje je imao
nekoliko operacija.
“Nema ~ime me nisu tukli u Manja~i,
kablovima, policijskim palicama, prven-
stveno zbog toga {to sam Omerov brat.
Kada su me zarobili, tra`ili su od mene da
im ka`em gdje je Omer. Ja sam znao da je
on oti{ao u selo Krasulje, gdje je bio ubijen
jedan policajac srpske nacionalnosti Du}a
Stojakovi}. Za njegovo ubistvo okrivili su
muslimane, me|utim mi vjerujemo da je
sve bilo inscenirano. Bo{njaci iz Krasulje
nisu dali da se njegovo tijelo iznese dok ne
do|e Omer sa Vinkom. Njih dvojica su
obezbjedila izvla~enje tijela. Omer se vra-
tio u Velagi}e, me|utim, kada su vidjeli da
Omer ne `eli da se preda, po~eli su maltre- 

25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA 39

 ZLO^IN BEZ KAZNE
 tirati civile i preko razglasa i Radio Klju~a
ga pozivali da ukoliko se preda, presta}e
tortura nad gra|anima. Kada se Omer
predao u selu Pudin Han kod Klju~a,
isklju~ivo da bi spasio civile, ~im je sjeo u
policijsko auto oni su po~eli granatirati selo
Pudin Han. Me|utim, kada smo bili u
zatvoru u Staroj Gradi{ci, mene su
nemilosrdno tukli dok su Omera po~eli tu}i
na Manja~i. Vinko Kondi} je znao sve {ta
se sa nama de{ava. On je slao isljednike iz
Klju~a koji su dolazili u zatvor Stara
Gradi{ka da ispituju Omera. Tode Gaji} je
svaki dan dolazio iz Klu~a i islje|ivao
Omera. Tu je Vinko pokazao svu svoju
neljudskost, zapravo on se toliko promije-
nio da zdrav um ne mo`e da pojmi u {ta se
on bio pretvorio”, govori Filipovi}.
Lokalna policija pod upravom Vinka
Kondi}a od Omera je tra`ila da na
lokalnom Radiju Klju~, kao tada{nji poli-
ti~ki autoritet u gradu, ka`e kako su rat u
Klju~u zapo~ele Zelene beretke, kako je
izli{no pru`ati otpor i da svi muslimani
predaju oru`je. Nakon {to je to odbio da
u~ini, po~ela je njegova devetnaestodnevna
tortura na Manja~i. Svakodnevno su ga
tukli i i`ivljavali se nad njim. Muhamed
ka`e kako je istina da je njegov brat u vri-
jeme izbijanju rata organizovao Bo{njake u
Klju~u da pru`e otpor, ali da je to trajalo
svega dva dana.
Na Manja~i je Muhamed bio s bratom
Omerom dvasetetak dana. Onda je Omer
preba~en iz {tale u konju{nicu koja je imala
funkciju samice.
BIJEG U MINSKO POLJE
“Jedne no}i @eljko Bulatovi} je izveo
Omera i Esada Bendera kako bi ih maltere-
tirali. Me|utim kada su po~eli da ih tuku,
Omer je usko~io u minsko polje, ali nije
nagazio na minu. Me|utim bilo je dovoljno
40
Stojan od Omera, ne nastradaju, zamolili su ga da
@upljanin se vrati. On je rekao da }e se vratiti ukoliko
srpski vojnici udovolje njegovom zahtjevu
- prestanu batinati njegovog prijatelja
Esada Bendera. Od stra`ara je tra`io da ga
vrate u {talu. ^im su zatvorili vrata za
Benderom, Omera su dohvatili i tukli do
smrti. Batine nije pre`ivio ni njegov pri-
jatelj Bender. Ljekari koji su napravili
uvi|aj napisali su da je Omer umro prirod-
nom smr}u“, ka`e Filipovi}. U logoru je
Muhamed vidio mrtvog brata koji je ubijen
28. jula. Pored samice, nalazila se rupa u
koju se odlagalo sme}e i u toj rupi
Muhamed je prepoznao le{ svog brata.
“Moj brat je ubijen 28. jula i to desetak
metara dalje od mene. Bio je tanak zid od
siporeksa od kojeg nisam mogao da vidim
VEZE SA ŽUPLJANINOM: tu sliku. ^uo sam njegove jauke. Dozvolili
su mi da bratovo tijelo vidim posljednji put
U toku 1992. godine prije nego {to ga odvezu za Banju Luku.
Omer je bio go, a glava mu je bila krvava.
Kondić je bio načelnik SJB Pao sam da ga ljubim. Tu su bila prisutna
Ključ a potom zamjenik dva vojnika, te kapetan prve klase, koji mi
je izrazio sau~e{}e. Pogledao sam ga i vidio
Sime Drljače, koji je u to mu suzu na obrazu. Bio je u samici, na
njemu su se redali svi ~uvari sa Manja~e.”
vrijeme bio načelnik Vinko Kondi} je prije hap{enja `ivio u
regionalne policije sa Beogradu i Bijeljini, gdje je bio advokat i
uglavnom zastupao slu~ajeve ratnih
sjedištem u Prijedoru. zlo~ina.
“Zadnji put sa njim sam kontaktirao
Obojici je tada šef bio 1999. godine kada sam tra`io da mi proda
Stojan Župljanin, kome se ku}u, jer se ku}a nalazi na na{oj zemlji.
Tom prilikom sam mu rekao: sve para {to ti
sudi pred Haškim dam ~uvaj za advokate, za svoje zlo~ine }e{
tribunalom za počinjene odgovarati kad-tad. Me|utim, njegovo
pu{tanje na slobodu nas je {okiralo. Koliko
ratne zločine znam, Vinko ima Parkinsonovu bolest,
vidio sam ga prije par mjeseci na su|enju i
da padne na zemlju pa da se neka od mina nije mi djelovao toliko bolestan da ne mo`e
aktivira. Iz straha da se to ne desi i da sami prisustvovati su|enju”, ka`e na kraju
~uvari, njih {estorica koji su bili dva metra Muhamed Filipovi}. 
SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.
 Osigurajte se
i za{titite porodicu
Osiguranje `ivota kod Grawe osiguranja
objedinjava komponente investicije, osigu-
ranja od rizika i preventive te predstavlja
pravi na~in finansijske za{tite porodice.
Ovim osiguranjem omogu}ava se
dugoro~na {tednja i finansijska sigurnost,
kao i za{tita ~lanova porodice za slu~ajeve
invaliditeta i smrti. Po isteku trajanja osig-
uranja, tj. do`ivljenja, osigurana suma se
ispla}uje i to uve}ana za dobit, i mo`e ju
se pretvoriti u mjese~nu rentu.
Zdravlje i sigurnost djece glavni su prior- Osiguranjem `ivota pojedinac za sebe i
itet svakog roditelja, {to posebno dolazi svoje najmilije osigurava bezbri`niju
do izra`aja u ekonomski nesigurnim vre- budu}nost. Va`no je pametno ulo`iti na
menima. vrijeme.
 EVROPA, ODMAH
BLAGO EVROPSKE Iako polica putnog zdravstvenog
DIGITALNE
KNJI@NICE ulasku u Schengen, službenici n
zatraže od putnika
U evropskoj digitalnoj knji`nici
Europeani trenutno se mo`e vidjeti
preko 14 miliona djela, ~ime je
prema{en cilj od 10 miliona primjeraka UPOZORENJE IZ
utvr|en u trenutku njezina osnivanja
SARAJEVO-OSIGURANJA
prije dvije godine, objavila je Evropska U interesu gra|ana je da zaklju~e policu
komisija. Kada je novembra 2010. putnog zdravstvenog osiguranja, jer su
godine pokrenuta s dva miliona doku- tro{kovi lije~enja u inozemstvu izuzetno visoki
menata, cilj je bio do 2010. godine
dostignuti brojku od 10
miliona. Digitalizirane fotografije, karte,
slike i muzejski primjerici ~ine 64 posto
kolekcije Europeane. Trideset i ~etiri
posto prostora zauzimaju digitalizirani
tekstovi, me|u kojima ima vi{e od 1,2
miliona kompletnih knjiga. Video i audio
sadr`aj predstavlja manje od 2 posto
kolekcije. Sve zemlje EU-a opskrbljuju
digitalnu knji`nicu, ali ne u istom obimu
– tako, recimo, Francuska daje najvi{e
sadr`aja (18 posto), Njema~ka 17
posto, a [vedska kao tre}a daje ne{to
manje od deset posto dokumenata.

MAKEDONSKO
VINO NE
MO@E U EU
Vinari iz Makedonije vi{e ne mogu da
izvoze vino u EU ako je geografsko
porijeklo na etiketama navedeno kao
“makedonsko“. Gr~ka je jo{ 1989. dobi-
la ekskluzivno pravo da prodaje svoje
vino kao “makedonsko“ u zemljama
EU-a, pi{e Deutche Welle. Krajem Za bezvizno putovanje, izuzev biometrijskih pasoša, no
2009. godine njema~ke vlasti su otkrile
da se u supermarketima u toj zemlji
postoje drugi finansijski i administrativni zahtjevi, na
prodaje “makedonsko“ vino, nakon može se dogoditi da se na ulasku u šengenski prostor
~ega su zatra`ile mi{ljenje od Evropske
komisije. Komesarijat za poljoprivredu u od putnika, na uvid, zatraži između ostalog i
Briselu im je potom potvrdio da vino zdravstveno osiguranje

S
pribli`avanjem 15. decembra, dana
kada }e stupiti na snagu bezvizni
re`im za BiH, sve je vi{e upozorenja
da }e se morati striktno po{tovati uvjeti pod
kojima je on ukinut. Predsjednik belgijske
vlade u ostavci Yves Leterme najavio je da
}e u narednim sedmicama vrlo pa`ljivo
nadgledati izvr{avanje politike protjerivanja
odbijenih azilanata. “Ukoliko primijetimo
zna~ajan priliv (imigranata), reagova}emo
direktno. Politi~ka odluka jeste da po-
dr`imo evropske integracije balkanskih
dr`ava, ali u slu~aju da do|e do zloupotre-
ba, mi }emo zako~iti”, upozorio je
on. Osim toga, nakon ukidanja viza za
dr`avljane BiH sa biometrijskim paso{ima,
mnogi gra|ani su u dilemi kakve promjene
}e to donijeti u odnosu na dosada{nju pro-
ceduru prelaska granice. Podsjetimo, bezvi-
zni re`im omogu}ava onima koji imaju

42 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

g osiguranja nije uvjet pri
na granici imaju pravu da je
Foto: Mario Ili~i}
biometrijske paso{e da slobodno putuju u
zemlje Schengen zone. Putovanje se odnosi
na kra}e posjete (poslovne ili turisti~ke) jer
osobe sa biometrijskim paso{ima mogu
ostati u zemljama {engenskog prostora
najvi{e 90 dana, u periodu od {est mjeseci.
Treba imati na umu da iako za bezvizno
putovanje, izuzev biometrijskih paso{a, ne
postoje drugi finansijski i administrativni
zahtjevi, mo`e se dogoditi da se na ulasku u
{engenski prostor od putnika, na uvid,
zatra`i dokaz o sredstvima za putovanje i
izdr`avanje tokom boravka ili, recimo,
zdravstveno osiguranje. Dosada{nja praksa
u vezi s procedurom izdavanja viza za
zemlje EU-a podrazumijevala je i kupovinu
police putni~kog zdravstvenog osiguranja,
ali va`e}a polica putni~kog zdravstvenog
osiguranja ve}ini gra|ana nije bio samo
jedan papir vi{e na putu dobivanja vize.
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
Mnogima od njih je polica dobro do{la u
situaciji iznenadne bolesti na putu ili pri-
likom boravka van granica BiH. U
Sarajevo-osiguranju, najve}oj doma}oj
osiguravaju}oj ku}i, o~ekuju da }e ukidanje
viza za zemlje [engen zone donijeti i
pove}anje broja izdatih polica putni~kog
zdravstvenog osiguranja. “Polica putnog
zdravstvenog osiguranja ne}e biti navedena
kao zahtjev, ali u ve}ini zemalja EU-a
SIGURNIJE PUTOVANJE:
Rizik odlaska u
inozemstvo smanjuje se
pribavljanjem putničkog
osiguranja jer u većini
zemalja EU-a službenik na
granici ima pravo tražiti
policu osiguranja
slu`benik na granici ima pravo tra`iti
policu osiguranja, provjeriti imate li
dovoljno novca za boravak u zemlji gdje
idete, imate li rezervaciju u hotelu ili
pozivno pismo doma}ina. Ako procijeni da
ne ispunjavate neki od uslova, mo`e vas
vratiti sa granice, tako da je rizik putovati
bez police osiguranja, jer vas mo`e vratiti
ili vas uputiti da osiguranje kupite npr. u
Sloveniji”, ka`e Fahrudin Nalo, direktor
sektora `ivotnih osiguranja u Sarajevo-
osiguranju. Uz to, Nalo isti~e kako je u
interesu gra|ana da zaklju~e policu putnog
zdravstvenog osiguranja, jer su tro{kovi
lije~enja u inozemstvu izuzetno visoki. Za
najmanje zdravstvene tegobe potrebno je
izdvojiti od 50 do nekoliko stotina eura, a
cijena za ozbiljnije zdravstvene preglede i
operacije kre}e se i do 35.000 eura.
(D. Savi})
pod nazivom “makedonsko“ mo`e da se
uvozi u zemlje Evropske unije samo iz
Gr~ke, po{to je Atina za{titila to
geografsko porijeklo.
EVROPSKA UNIJA
ODOBRILA POMO]
IRSKOJ
Ministri financija EU-a odobrili su paket
finansijske pomo}i koju je Irska ranije
zatra`ila od EU-a i MMF-a, a tehni~ki
pregovori o pojedinostima paketa su u
toku i trebali bi biti dovr{eni do kraja
ovoga mjeseca. Bilateralnu pomo}
Irskoj najavile su i dvije ~lanice izvan
eurozone, Velika Britanija i
[vedska. Irski ministar financija Brian
Lenihan najavio da }e vlada zatra`iti
manje od 100 milijarda eura, dok se u
Briselu spominju iznos od 80 do 90
milijarda eura. Zajam }e biti stavljen
Irskoj na raspolaganje tokom sljede}e
tri godine.
NOVE MJERE
SIGURNOSTI U EU
Evropska komisija je odredila pet
podru~ja u kojima `eli djelovati i
provoditi dodatne akcije, a to su
organizirani kriminal, terorizam,
cyber-kriminal, upravljanje granicama i
krizama. “U strategiji smo usvojili
41 konkretne mjere koje }e se
primjenjivati u idu}e tri godine, a
sve to }e pove}ati sigurnost
gra|ana, poslovanja i dru{tva”,
najavila je povjerenica Margot
Malmström, {vedska ~lanica
Evropske komisije zadu`ena za
sigurnost i unutarnje poslove. EU
namjerava poduzeti i mjere hitnog
zamrzavanja imovine ste~ene na
kriminalan na~in, a u borbi protiv
terorizma planirane su odredbe o
nadzoru kretanja novca na ra~unima.
Za 2011. godinu Evropska komisija
`eli predstaviti prijedloge za
razmjenu podataka putnika u zra~nom
prometu izme|u zemalja ~lanica
EU-a. Povjerenica Malmström
predstavila je i planove osnivanja
cyber-centra koji bi bio sastavni dio
Europola. Osnivanje ovog
centra planirano je do
2013.godine.
43
 BUSINESS
 Privredna 2010. godina bolja od o~ekivanja
 Podvodni kabal izme|u Crne Gore i Italije
 Komercijalne banke u crvenom
 Federacija se okre}e industriji, RS poljoprivredi
Ubrzani oporavak privrede BiH
Najsvje`iji podaci o sna`nom rastu
industrijske proizvodnje i jo{ sna`nijem
rastu izvoza u prvih deset mjeseci ove
godine daju za pravo ekonomskim
analiti~arima koji tvrde da je BiH iza{la iz
recesije i da je privreda BiH krenula ubrza-
nim tempom oporavka i rasta. Agencija za
statistiku BiH iznijela je ohrabruju}i podatak
o sna`nom rastu izvoza koji }e najvjerovat-
nije prema{iti rekordnu razinu od 7 milijardi
KM dostignutu 2008. godine. Istovremeno,
uvoz bi do kraja godine u najgorem slu~aju
mogao dosti}i 13 milijardi KM, {to bi
zna~ilo da }e ovogodi{nji trgovinski deficit
biti za 2,5 milijardi KM povoljniji nego
2008. godine kada je dostigao rekordnu razi-
nu od oko 16 milijardi KM.
Naravno, sna`an rast izvoza povukao je
cijelu industrijsku proizvodnju koja dvocif-
reno raste ve} deseti mjesec zaredom. U
najkra}em, godina na izmaku po mnogim
}e parametrima biti bolja od predrecesijske
2008. godine koja se op}enito ocjenjuje
kao najuspje{nija privredna godina u
cijelom poslijeratnom razdoblju BiH. Ovu
tezu potvr|uje podatak o sna`nom rastu
deviznih rezervi BiH i osobito privatnih
{tednih depozita koji su skoro izjedna~eni s
razinom kreditne zadu`enosti stanovni{tva.
Prili~no ru`i~astu privrednu sliku
2010. godine zasjenili su katastrofalni
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
SNA@AN RAST
INDUSTRIJE
Deseti mjesec
zaredom raste
industrijska
proizvodnja u BiH
rezultati gra|evinske industrije BiH koja
kontinuirano bilje`i pad ugovorenih i
izvedenih poslova u BiH. U tome prednj-
a~i gra|evinska industrija niskogradnje,
odnosno cestogradnje, i to u oba entiteta.
Vlada Republike Srpske najavljivala je
dovr{etak radova na izgradnji autoceste
Banja Luka - Gradi{ka i otpo~injanje
radova na autocesti Banja Luka - Doboj,
dok je u Federaciji BiH najavljivano
otvaranje ~etiri velika gradili{ta na auto-
cesti 5C, te dovr{etak radova na
Sarajevskoj zaobilaznici. No, rezultati su
porazni: projekti u RS-u nisu maknuli ni
za milimetar a veliki gra|evinski poduh-
vati u Federaciji BiH realiziraju se brzi-
nom pu`a, za {ta je podjednako odgovorna
nesolidna gra|evinska kompanija SCT iz
Slovenije kao i odlaze}a federalna vlast
koja je blagonaklono tolerirala java{luk
slovena~kih gra|evinaca koji su pod
~udnim okolnostima stekli monopol na
cestogradnju u BiH. O~igledni zastoj
gra|evinske industrije izravno je blokirao
rast industrije gra|evinskog materijala, ali
i cijelog niza prate}ih industrija naslonj-
enih na gra|evinski sektor.
Prioritetni zadatak nove vlasti morao bi
biti sre|ivanje stanja u gra|evinskoj indus-
triji, najslabijoj karici cijelog privrednog
lanca BiH.
Italija otvara
elektrotržište
Predstavnici crnogorske Vlade i
italijanske dr`avne kompanije Terna
potpisali su ugovor o izgradnji pod-
vodnog interkonektivnog kabla
izme|u Crne Gore i Italije, vrijednog
vi{e od 700 miliona evra.
Rije~ je o iznimno krupnom i
zahtjevnom gra|evinskom projektu
koji }e, prema odredbama potpisanog
ugovora, u cjelini finansirati italija-
nska strana. Italijani }e dokapital-
izirati “Crnogorski elektroprenosni
sistem” (CGES) sa 34 miliona eura,
~ime }e ste}i 22 posto akcija te
dr`avne firme, dok }e vlada Crne
Gore zadr`ati vlasni~ki udio od 55
odsto.
Elektri~na interkonekcija izme|u
Italije i Crne Gore ukupno je duga
450 kilometara: oko 375 kilometara
otpada na podmorski kabal a 75 kilo-
metara na kopnenu konekciju.
Zajedno sa “Ternom”, elektro-
privredna kompanija Crne Gore
finansirat }e i gradnju dalekovoda
prema Srbiji i BiH, ~ime bi Crna
Gora dobila prijeko potrebni elek-
troenergetski prsten.
Podvodni kabal izme|u Italije i
Crne Gore, ~iju je izgradnju jo{ prije
desetak godina najavio A nte
Markovi}, bit }e od velikog zna~aja
za cijelo regionalno tr`i{te elektri~ne
energije. Na regionalnom tr`i{tu BiH
se pojavljuje kao zna~ajan izvoznik a
Italija i Crna Gora kao jo{ zna~ajniji
uvoznici elektri~ne energije, osobito
tokom ljetnih mjeseci u {pici turi-
sti~ke sezone. Italija i Crna Gora
prirodno su oslonjene na uvoz struje
iz BiH a podmorski kabal dodatno }e
potaknuti trgovinu elektri~nom
energijom.
No, zanimljiv je podatak da je za
Italiju podvodni kabal zna~ajan ne
samo zbog uvoza nego i zbog izvoza
elektri~ne energije! Naime, Italija se
u toku jednog dana suo~ava i s manj -
kom i s vi{kom struje: u dnevnim
{picama kada je struja najskuplja,
Italija je prisiljena uvoziti elektri~nu
energije budu}i da iz vlastitih izvora
ne mo`e podmiriti zahtjeve tr`i{ta,
no u kasnim no}nim satima, kada je
cijena jako niska, Italija ima golemi
vi{ak elektri~ne energije.
SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.
 Tromjesečni gubitak banaka 77 miliona KM
Bankarski sektor BiH je na kraju tre}eg kvartala ove godine Negativni trendovi u bankarskom sektoru BiH primjetni su i
iskazao zbirni gubitak od 77,2 miliona KM, {to je za 13 miliona kroz pad ukupne aktive u prva tri kvartala za 196 miliona KM na
KM ve}i minus od polugodi{njeg. 20,4 milijarde KM, te depozita koji su smanjeni za tri posto,
Prema podacima entitetskih agencija za bankarstvo, koje je odnosno sa 15,3 milijarde na 15,17 milijarde KM. Nov~ana sred-
objavio poslovni portal Capital.ba, 30 komercijalnih banaka u stva banaka su u odnosu na kraj pro{le godine pala sa 6,2 milijarde
BiH je u periodu juli - septembar pove}alo rashode za ~ak 50 na 5,6 milijardi KM.
posto, na 1,27 milijardi KM, u odnosu na prvo polugodi{te. Primjetan je, tako|er, nastavak smanjenja broja zaposlenih u
Radovan Baji}, predsjednik Udru`enja banaka BiH, smatra da bankarstvu. Krajem 2008. godine u bankarstvu je bilo zaposleno
iskazani negativan finansijski rezultat bankarskog sektora BiH 11.158 slu`benika, krajem pro{le godine je taj broj redukovan za
nije zabrinjavaju}i, jer i dalje ne zadire u sam kapital banaka i ne 563 radnika, na kraju drugog kvartala za jo{ 146, a tri mjeseca
uti~e na njihovu likvidnost i servisiranje klijenata. kasnije jo{ 29, tako da je trenutno u bankarstvu BiH zaposleno
Iznos ukupnih gubitaka koji su prema{ili dobit profitabilnih 10.420 radnika.
banaka za 77,2 miliona KM uglavnom je, ka`e, posljedica velikih
minusa nekoliko banaka iz FBiH.
“Upravo zbog toga je taj rezultat te{ko generalno i posmatrati,
pogotovo {to bankarski sektor RS-a, uprkos problemima, uspijeva
i ove godine poslovati sa profitom”, isti~e Baji}.
Iako jo{ nije saop{tena zbirna devetomjese~na dobit banaka sa
sjedi{tem u RS-u, ona je prema procjenama analiti~ara u prvom
polugodi{tu iznosila 3,8 miliona KM. Finansijski analiti~ari
ukazuju da gubitak sektora prvenstveno “vu~e” mostarska Hypo
Alpe Adria banka Mostar koja je u prvih {est mjeseci bila u
dubiozi od 78,6 miliona KM.
Stru~njaci napominju da je sa svjetskom finansijskom krizom
pro{la vi{egodi{nja uljuljkanost bankarskog sektora BiH visokim
profitima i sada su, zbog sve te`e naplate kredita, prinu|ene da
poja~aju aktivnosti na upravljanju rizicima.
S tim u vezi ocjenjuju zabrinjavaju}im znatan rast rezervacija
banaka za kredite sa zaka{njelom otplatom koji zna~ajno uve}avaju
njihove ukupne tro{kove. Tako su rezervacije za kredite u D kategori-
ji porasle za 48 posto, odnosno sa 158 miliona KM iz pro{le godine
na 235 miliona KM na kraju drugog kvartala 2010, dok su rezervaci-
je za C kategoriju porasle za 45 posto, sa 118 na 171 milion KM.
“Rast lo{ih kredita jeste problem, ali pokazuje i sposobnost
banaka da mogu izdr`ati i neuredna vra}anja kredita. Takvo sta-
nje je odranije procijenjeno i, na`alost, ne o~ekuje se brzi opo-
ravak ni u idu}oj godini”, kazao je Baji}.

U RS-u trećina uposlenih u poljoprivredi

Najnovija analiza Agencije za statistiku BiH otkriva dva zani-
mljiva trenda: rast broja zaposlenih osoba u sektoru poljoprivrede
u Republici Srpskoj te rast broja zaposlenih u industriji Federacije
BiH. Prema posljednjim podacima, udio poljoprivrednih radnika
iz RS-a u ukupnom broju zaposlenih osoba pove}an je na 31,5
posto, dok je istovremeno udio radnika zaposlenih u poljoprivredi
FBiH skoro tri puta manji - svega 12,2 posto. Na drugoj strani, u
Federaciji BiH raste udio radnika zaposlenih u industriji (35,5) te
uslugama (52,3 posto). Udio radnika u industriji i uslugama RS-a
znatno je manji - 24,3 posto, odnosno 44,2 posto.

25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA 45

TEMELJ USPJEHA “BARCELONE”

U proteklih dvadesetak
godina iz nogometne
akademije FC
BARCELONE, poznatije
kao LA MASIA, osnovane
1979. godine, izašlo je na
desetine nadnaravno
talentiranih i uspješnih
nogometaša; naš novinar
piše o ovom jedinstvenom
primjeru u svijetu
nogometa, akademiji na
kojoj su odrasli neki od
najvećih španskih
nogometaša u historiji
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILI^I]

K
ada idu}eg ponedjeljka, u 21 sat
na stadionu Camp Nou u Barce-
loni po~ne El Clasico, najve}i
nogometni derbi svijeta, utakmi-
ca izme|u Barcelone i Reala, u
redovima tima iz Katalonije na}i }e se najv-
jerovatnije sedam ili osam nogometa{a koji
su rasli i ponikli u jednoj staroj ku}i,
smje{tenoj stotinjak metara od tribina sta-
diona u Barceloni. Bit }e to sudar i dvije
nogometne filozofije, dvije razli~ite ide-
ologije na~ina poslovanja kluba. Na jednoj
}e strani biti Barcelona koja je proteklih
godina ulagala u canteru, u talenat stvaran
iza zidova La Masije, ku}e u kojoj rastu i
stvaraju se nogometa{i poput Lea Messija
ili Andresa Inieste. S druge }e strane stajati
Real, klub koji je proteklih godina u
poja~anja ulo`io skoro milijardu maraka i
koji u svojim redovima gotovo da nema niti
jednog igra~a koji je rastao i stasao u nji-
hovom omladinskom pogonu.

STVARANJE GENIJALACA
U [paniji su svi jednoglasni kada se
ka`e kako La Masia stvara genijalce.
Nogometne genijalce sa diplomom za tiki-
taka, jedinstveni stil igranja nogometa koji
ve} godinama prezentira Barcelona, stil
jednog ili dva dodira lopte. Pogled na
trpezariju ku}e iz 18. stolje}a dovoljan je da
saznate sve {to vam treba. Zidovi su
ukra{eni slikama dje~aka koji su ovdje
po~eli svoj rast do zvijezda. Lionel Messi,

46 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.


Cesc Fabregas i Gerard Pique su neki me|u
njima. Vi{e od 500 dje~aka provelo je svoje
tinejd`erske godine odrastaju}i u La Masiji
otkako je ova ku}a u sjenci stadiona Camp
Nou pretvorena u tvornicu briljantnih
nogometa{a 1979. godine. Sedamdeset stal-
nih uposlenika svakodnevno brine o 75
dje~aka uzrasta izme|u 11 i 18 godina.
Me|u uposlenima su treneri, doktori, nutri-
cionisti, kuhari, psiholozi i fizioterapeuti.
Pa`nje nikome ne nedostaje ovdje, jer osim
{to `ele stvoriti budu}e nogometne zvi-
jezde, u La Masiji `ele i obrazovane
mladi}e koji ne}e ostati na ulici ukoliko ne
MADE IN LA MASIA
uspiju u svijetu profesionalnog nogometa. I
uspijeva im. Holan|anin Johan Cruyff, u
vrijeme dok je bio trener Barcelone, od
1988. do 1996. godine, izgradio je svoj
Dream Team temeljen na igra~ima koji su
iza{li iz La Masije. Nositelji igre tada su
bili Pep Guardiola, Luis Milla, Guillermo
Amor, Sergi Barjuan i Ivan de la Pena.
Danas je Guardiola trener kluba u kojem
okosnicu tako|er ~ine nogometa{i iz La
Masije, Xavi, Messi, Pique, Iniesta... “Igra~
koji je pro{ao kroz La Masiju ima u sebi
ne{to druga~ije od ostalih“, obja{njava
Guardiola, mo`da i najuspje{niji izdanak
akademije, sa 16 osvojenih trofeja u
igra~koj karijeru i sedam na dosada{njem
trenerskom putu. “To je ne{to {to imaju
samo oni koji se takmi~e u Barceloninom
dresu od djetinjstva. La Masia je vitalna za
klub. To je najjeftinije dugoro~no ulaganje.
Carles Puyol, Xavi, Andres Iniesta i Lionel
Messi su ovaj klub ko{tali veoma malo
novaca. Ja sam stigao u La Masiju kada
sam imao 13 godina i ona mi je pomogla da
odrastem. Sje}anja na ta vremena su blista-
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
va. Sje}am se prvog dana, kada su me
roditelji ostavili ovdje i kako sam pojeo
zaista izvanredan ru~ak.“ Predstavnici
Arsenala, Chelseja, Manchester Uniteda,
Tottenhama , Wigana , Birminghama ,
Stuttgarta i Bordeauxa su posljednjih godi-
na redovno obilazili akademiju kako bi sis-
tem rada preslikali u svojim {kolama
nogometa. No, ono {to La Masiju izdvaja
od ostalih {kola sli~nog tipa jeste da
roditelji ~ija su djeca odabrana za {kolovanje
ne pla}aju niti eura za to. Time se daje pri-
lika siroma{nim porodicama da svoje
dje~ake, ukoliko su dovoljno talentirani,
NEKAD I SAD
Gerard Pique, Xavi,
Messi, Reina,
Valdes u La Masiji i
nekoliko godina
kasnije u dresu
Barcelone
Kuća nogometne
magije iz koje su
izašli Guardiola,
Messi, Xavi,
Iniesta...
po{alju u Barcelonu. “Svi igra~i imaju
stipendije“, obja{njava direktor akademije
Carles Folguera. “Klub snosi sve tro{kove,
pla}a hranu, smje{taj, u~itelje, {kolski pri-
bor... a daje im i d`eparac.“ Godi{nji bud`et
{kole je oko {est miliona eura, {to je sitnica
u odnosu na vrijednost kona~nog proizvo-
da. Ve}ina u~itelja su prosvjetari uposleni u
{kolama van ove akademije u koje dje~aci
putuju svakoga dana. Sve je to dio plana po
kojem ih u Barceloni `ele dr`ati pod kon-
trolom do vremena kada im po~inje trening.
“Mislim da su najva`niji kvaliteti kojima ih
poku{avamo u~iti zajedni{tvo i skromnost“,
TVORNICA NOGOMETNE ^AROLIJE
dodaje Folguera. “Ovi su dje~aci izabrani
da budu dio Barcelone, no skromnost je ono
{to im donosi po{tovanje. Ne `elimo da
hodaju okolo i pri~aju i sanjaju o velikim
iznosima novca koje }e zaraditi. Najbolji
primjer je Iniesta, on nije arogantan, te{ko
ga je uop}e primijetiti kada nije na terenu.“
KU]A U SRCU BARCELONE
La Masia je locirana uz sami stadion
Nou Camp i srce je omladinskog pogona
Barcelone. Ova stara i skromna gra|evina
~ini va`an dio historije i naslije|a
Barcelone, a kada je sagra|ena davne 1702.
godine u njoj je bilo sjedi{te Katalonije.
Ispo~etka La Masia je kori{tena kao
radionica u kojoj su arhitekti i gra|evinari
Nou Campa modelirali svoje projekte, a
bila je i ta~ka sa koje su po~injali obilasci
va`nih gostiju i suradnika za vrijeme
izvo|enja radova na stadionu. Nakon {to je
Nou Camp pu{ten u rad, 24. septembra
1957. godine, vrata La Masie su bila
zatvorena dok se za nju ne prona|e nova
svrha. Pod predsjedavanjem Enrica
Laudeta zgrada je preure|ena i pro{irena za
upotrebu kao dru{tveno sjedi{te kluba, koje
je nekada bilo smje{teno u zgradi u ulici
Via Laeitana. Novo dru{tveno sjedi{te
otvoreno je 26. septembra 1966. godine.
Kako je klub rastao i kako su stvarani novi
odjeli, postalo je jasno da La Masia vi{e
nije dovoljno velika, te je sjedi{te klupskih
dru{tvenih aktivnosti premje{teno na
podru~je pored kojeg se danas nalazi
kliza~ka dvorana. Tako je La Masia
ponovno ostala neupotrijebljena, sve dok
mjesto predsjednika nije preuzeo Josep
Lluis Nunez, koji joj je odmah prona{ao 
47
 TEMELJ USPJEHA “BARCELONE”
STADION CAMP NOU
Stotinjak
Stotinjak metara
metara odod njegovih
njegovih tribina
tribina
nalazi
nalazi se
se akademija
akademija iziz koje
koje su
su proteklih
proteklih
godina
godina iza{li
historiji
iza{li neki
neki od
historiji Barcelone
Barcelone
od najve}ih
najve}ih igra~a
igra~a uu
 svrhu. Postala je sjedi{te mladih nogometa{a
koji su dolazili izvan Barcelone. Zgrada je
brzo renovirana i 20. oktobra 1979. je
slu`beno otvorena za upotrebu. Rezidencija
se sada koristi za razvoj mladih igra~a koji
su morali napustiti svoje porodice kako bi
trenirali u Barceloni, te ujedno razvijali
svoje sportske, ali i intelektualne sposob-
nosti. U godini u kojoj je proslavljena sto-
godi{njica kluba La Masia je proslavila
svoju dvadesetu godi{njicu, a generalno
mi{ljenje o njoj danas je izuzetno pozitivno.
Nekoliko mladi}a koji su `ivjeli u La
Masiji su se probili u prvi tim, uklju~uju}i
Amora, dana{njeg trofejnog trenera
Guardiolu, zatim Sergija, De la Penu, ali i
dana{njeg kapitena Barcelone Puyola, te
Xavia, Reinu, Victora Valdesa, Gabrija i
Lionela Messija, kao i veliki broj igra~a
koji igraju u ostalim {panskim klubovima.
Toliko je bilo uspjeha da mnogi danas
koriste naziv La Masia op}enito kao naziv
za mlade igra~e iz omladinske {kole
Barcelone. No, igra~i koji `ive u La Masiji
ne dolaze samo iz Katalonije ili ostatka
[panije, tu danas `ivi i veliki broj mladih
igra~a iz drugih dr`ava. La Masia se sastoji
od dva kata i nekoliko mansardi, sa ukup-
nom povr{inom od 610 kvadrata. Dom je za
70 dje~aka, od ~ega ih 12 spava u samoj La
Masiji, dok ostalih 48 `ivi u ostalim soba-
ma smje{tenim u zgradama oko stadiona.
La Masia ima kuhinju, trpezariju, dnevnu
sobu, urede, kupaonice, tu{eve i ~etiri
velike spavaonice sa svla~ionicama.
@IVJETI BOJE I GRB NA DRESU
Za Andresa Iniestu, ro|enom u malom
gradu Fuentealbilla u sredi{njem dijelu
[panije, napu{tanje roditelja i preseljenje u
La Masiju kada je imao jedva dvanaest
godina, bilo je veoma potresno iskustvo.
“Osje}ao sam se kao da je kraj svijeta. Bio
48
je to po~etak potpuno novog `ivota i sve je
to veoma uticalo na mene. Biti tako mlad a
odvojen od roditelja je bila veoma nagla
promjena u mom `ivotu. Otac i djed su me
doveli i vratili se ku}i. Oti{ao sam na
ve~eru, no nisam mogao ni{ta jesti. Ali svi
su se potrudili da se osje}am kao kod ku}e.
Sje}am se da smo imali dva telefona i da
smo se stalno sva|ali ko }e zvati ku}i.
Nisam htio oti}i na spavanje a da svake
no}i ne nazovem svoje roditelje. Ljudi koji
su radili sa nama znali su da smo veoma
mladi, da nam nedostaje ljubavi i pa`nje i
pomagali su nam koliko god su mogli.“
Pravilan razvoj i adaptacija je klju~nio dio
funkciniranja La Masije. Kada je Leo Messi
kao 13-godi{njak stigao u ovu akademiju
2000. godine, imao je problama sa hor-
monom rasta kostiju i bio je desetak cen-
timetara ni`i od svojih vr{njaka.
Zahvaljuju}i doktorima iz La Masije,
ozdravio je i potpuno se posvetio treninzi-
ma. Dokaz tome je i njegova prva utakmica
za juniorski satav Barcelone u kojoj je
postigao pet golova. “Dok ste dijete ne u~e
vas samo da pobje|ujete dok igrate nego i
da izgradite sve vrijednosti koje u sebi treba
imati jedan nogometa{“, kazao je Messi
koji je sobu u La Masiji dijelio sa
ko{arka{em. Naime, u ovoj akademiji ne
odrastaju samo dje~aci talentirani za
nogomet, nego i oni koji `ele postati
ko{arka{i, rukometa{i ili hokeja{i. U
akademiji su se gradila prisna prijateljstva,
poput onog Mikaela Artete, sada{njeg
nogometa{a engleskog Evertona koji je
spavao u sobi sa aktuelnim golmanom
Liverpooola Pepeom Reinom. Iniesta i gol-
man Barcelone Victor Valdes diplomirali su
zajedno i sve te pri~e o prijateljstvima
nimalo ne ~ude jer su oni provodili u La
Masiji jedanaest mjeseci godi{nje.
“Provodili smo sate u hodniku ispred
DAN U LA MASIJI
Jedanaest
mjeseci
godišnje djeca
“Barcelone“
zajedno rastu,
uče, treniraju
SEDAM SATI: Bu|enje
SEDAM I 30: Zajedni~ki doru~ak
OSAM SATI: Polazak autobusom u
{kolu
14 SATI: Povratak iz {kole i zajedni~ki ru~ak
14 SATI I 30 MIN.: Odmor i doma}a
zada}a
OD 16 DO 18 SATI: Trening
18 SATI I 30 MIN.: Zdravi igra~i idu u
teretanu, ozlije|eni kod fizioterapeuta
21 SAT: Zajedni~ka ve~era
22 SATA: Spavanje. Dozvoljeno
~itanje, slu{anje muzike ili doma}a
zada}a do ga{enja svjetala
spavaonice“, sje}a se Iniesta. “Igrali smo
nogomet a vrata su nam bila gol. Bilo je
zabranjeno, no mi smo igrali i kada bi direk-
tor ~uo buku, svi smo bje`ali naglava~ke u
svoje sobe.“ “Jednostavno je“, dodaje Gerard
Pique, koji je iz La Masije oti{ao u
Manchester United odakle se vratio u
Barcelonu, “osje}a{ boje, klub i grb na dresu.
Iznad svega, u~i{ {ta su prave vrijednosti ne
samo u nogometu nego i u `ivotu. Zato i mis-
lim da su na{i navija~i tako povezani sa
klubom jer smo svi mi odrastali u Barceloni.
Jer smo svi mi zapravo doma}i igra~i.“ 
SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.
LEKTIRA ZA SVA VREMENA

KOD TOLSTOJA JE SLU@IO

BOSANAC MUSTAFA KRILA[
Prije tačno 100 godina
umro je LAV NIKOLAJEVIČ
TOLSTOJ, jedan od
najvećih književnika svih
vremena; iako se oštro
protivio svim novotarijama
i prezirao tehnički
napredak, po svojim
stavovima i po svom
savršenom razumijevanju
i prikazivanju ljudske
prirode bio je i ostao
apsolutno savremen;
naša novinarka podsjeća
na kontroverzne detalje
iz života i djela ovog
ruskog velikana koji je
propovijedao slobodu
žena a bio kućni tiranin,
koji se borio za prava
seljaka a bio grof, koji
je mrzio vozove a umro
na željezničkoj stanici...

Pi{e: ADISA BA[I]

S
ofija Behrs, mlada ruska Njemica, Bez Tolstojevih grandioznih romana
u septembru 1862. godine bila je
na vrhuncu sre}e: za koji dan “Rat i mir“ i “Ana Karenjina“ teško
o~ekivalo ju je vjen~anje sa sta-
sitim, zgodnim, mladim i ve} vrlo
popularnim knji`evnikom Lavom Niko-
bismo razumjeli besmislenost rata,
lajevi~em Tolstojem. On je bio mu`evan,
bogat i slavan, a uz sve to provoditi vrijeme
silinu ljubavi i neodoljivost preljuba
s njim, osamnaestogodi{njoj je Sofiji (koja ti ne{to posebno: svoje dnevnike koje je ukazao sasvim druga~iji Lav. Umjesto
se i sama ve} uspje{no oku{avala u pisanju), kao mladi} vodio vrlo predano. Ta no} i ugla|enog, krijeposnog plemi}a pojavio se
pri~injavalo veliko zadovoljstvo. A onda joj bjesomu~no ~itanje tih dnevnika, zauvijek seksualni ovisnik koji svaku priliku koristi
je, uo~i same svadbe, Lav odlu~io pokloni- }e obilje`iti Sofiju: pred njom se odjednom da se zadovoljava sa seljankama,

50 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.


NAJVE]A
TOLSTOJEVA
DJELA
Rat i mir, Ana
Karenjina, Had`i
Murat, Sevastopoljske
pripovijesti, Djetinjstvo,
Kreutzerova sonata,
Smrt Ivana Ilji~a...
BOSANSKI PUSTOLOV NA JASNOJ POLJANI
“Tolstoj mi je rekao: Mustafa, znaj,
svako je sutra gore od danas“
“^esto sam Tolstoju govorio: Po-
dre`ite obrve, smetaju vam za vrijeme
pisanja. Nije htio. Neprestano ih je gla-
dio, kvasio vodom, a no}u, kad nije
imao pri ruci vodu, i votkom“, kazivao je
svojevremeno za beogradsku Politiku
Mustafa Krila{, Bosanac koji je od 1898.
do 1901. godine slu`io na imanju Jasna
Poljana knji`evnika Lava Nikolajevi~a
Tolstoja. Mustafa je bio pustolov koji se jo{
kao dje~ak otisnuo iz domovine i krenuo
da luta po svijetu, a sticajem okolnosti u
Odesi je u kafani upoznao Pjotra
Mihajlovi~a, Tolstojevog zeta. Pjotr je za
svog ostarjelog punca tra`io slugu, a po{to
je u tom trenutku bio bez namje{tenja,
Mustafa je prihvatio posao u Jasnoj
Poljani. “Ku}a Lava Tolstoja nalazila se
oko tri i po kilometra izvan sela, usred
njegovog imanja. Tu nas je do~ekao.
Raspitivao se ko sam i odakle sam i
pitao me za uslove najma. Tra`io sam
stan, hranu i odijelo. Novaca mi nije tre-
balo. Treba da ima{ novaca, rekao mi je
Tolstoj. Do}i }e uskoro vrijeme kada }e
novac vladati svijetom. Ko bude imao
vi{e novaca, bi}e ugledniji i vi{e }e ga
po{tovati. I tako smo ugovorili da mi
pla}a jo{ deset rubalja mjese~no“, pris-
jetio se Mustafa u intervjuu objavljenom
drugog juna 1940. godine, po njegovom
povratku u domovinu. Tolstoj mu je u
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
LAV NIKOLAJEVI^ TOLSTOJ (1828. - 1910.)
Cigankama, prostitutka-
sje}anju ostao kao ma i udatim `enama.
dobro}udan {utljiv sta- Budu}a mlada tako je
rac, koji mu se na saznala da je njen
po~etku u~inio prili~no vjerenik svojedobno
~udnim: “Nosio se seos- lije~en od veneri~nih
ki, malo je govorio, orao bolesti, da je u`ivao
je i kopao i sam ure|ivao u odavanju tjelesnim
svoju sobu. Na hranu u`icima i da je uz to
nije mnogo polagao. toliko drzak da u ime
Nikada nije pu{io, ali je me|usobne iskrenosti
votke dosta pio. No}u dok s njom uo~i vje -
je pisao ponekad sam pri- n~anja podijeli de-
lazio klju~aonici i virio. talje iz svoje intimne
Sjedio je za stolom, pio pro{losti. “Sve ove
votku (ujutro je boca bila ogavnosti koje sam
prazna) i pisao, ili dugo pro~itala i koje su
gledao u goli zid.“ me povrijedile, nikada nisu nestale iz
Mustafa Krila{ i Lav Niko-
mog srca i zbog njih sam cijelog `ivota
lajevi~ rastali su se 1901. godine kada je
patila“, napisala je mnogo godina kasnije
pisac zbog lije~enja trebao otputovati na
Sofija. Me|utim, neugodno saznanje nije je
Krim. Sluga je dobio novo namje{tenje, ali
sprije~ilo da se sutradan nasmije{ena pojavi
je, ka`e, nerado napustio slu`bu kod
pred zvanicama i uda za najpopularnijeg
Tolstoja. “Na polasku, rukuju}i se sa
mladog ruskog pisca. S njim je u braku
mnom, rekao mi je: Idi, idi, Mustafa, i
provela skoro pola stolje}a, rodila mu je
sre}no. Ali znaj da je svako sutra gore
od danas“, ispri~ao je bosanski pustolov
trinaestero djece, posvetila mu cijeli svoj
za beogradske novine.
`ivot, jutra do~ekivala prepisuju}i njegove
Pjesnik Abdulah Sidran, inspirisan rukopise... Njihov brak u velikoj mjeri
Mustafinim likom, napisao je pjesmu obilje`io je `ivot i karijeru jednog od
Mustafa Krila{ daje izjavu o slu`bi kod najve}ih knji`evnika svih vremena, a
grofa Lava Nikolajevi~a Tolstoja, objavlj- posredno i `ivote miliona ~itatelja koji su
enu u zbirci Sarajevski tabut.  {irom svijeta upoznali njegova knji`evna
remek-djela. 
51
 LEKTIRA ZA SVA VREMENA
 Ova epizoda sa dnevnicima samo je
jedna crtica koja dobro pokazuje osobnost
Lava Nikolajevi~a Tolstoja, genijalnog,
samoljubnog i nesvakida{njeg ~ovjeka ~iji
je `ivot bio pun protivrje~nosti. Dvadesetog
novembra navr{ilo se stotinu godina od nje-
gove smrti. Iako je svojedobno bio veliki
kriti~ar tehnolo{kog napretka i bilo kakve
modernizacije, njegovo razumijevanje
ljudske du{e i ljudskih postupaka u~inilo ga
je savr{eno savremenim i danas, u dvadeset
i prvom vijeku, kada ga mo`emo ~itati sa
jednakim `arom i u`itkom kao i ~itaoci od
prije stotinu i pedeset godina.
VELIKI PISAC RADIKALNO
JE PROMIJENIO STAV O VJERI,
BOGATSTVU, BRAKU...
Ro|en u bogatoj porodici, Lav Niko-
lajevi~ je rano ostao bez roditelja, ali je
`ivio u materijalnom blagostanju. Najve}i
dio `ivota proveo je na imanju Jasna
Poljana gdje je i ro|en, na imanju kojeg }e
se tek pred smrt potpuno odre}i u ime
novog asketskog `ivota. Kao mladi} je
oti{ao na studije, ali je prije sticanja
diplome odustao, nezadovoljan stanjem na
ruskim fakultetima i nivoom znanja koji su
oni nudili. Obrazovao se sam, mnogo ~itao,
u~io strane jezike kad god je bio u prilici (i
to od raznih u~itelja, bez razlike da li je to
bila strana slu`in~ad ili su to bili strani
pisci)... Pisao je, a njegove knjige Rusija je
obo`avala: ve} u dvadesetim godinama
`ivota bio je knji`evna zvijezda, a do zrelih
godina postao je jedan od najpoznatijih
pisaca i op}enito jedan od najslavnijih ljudi
u svijetu tog vremena. U rat je oti{ao 1852.
godine i to kao dobrovoljac - odu{evljavala
ga je mogu}nost da upozna stvarni `ivot, ali
ovo iskustvo }e ga dovesti do prvog velikog
`ivotnog razo~arenja i potpune promjene
stava. Od eufori~nog dobrovoljca, preko
no}i je u susretu sa ratnom stvarnosti
postao uvjereni pacifista! Iskustvo rata koje
je do`ivio pretvori}e ga u najzagri`enijeg
protivnika ratovanja i inspirisati ga da
1868. godine napi{e jedno od najve}ih djela
svjetske knji`evnosti, roman Rat i mir.
U ovom romanu Tolstoj pi{e o
Napoleonovom pohodu na Rusiju, te o
`ivotima mnogobrojnih porodica koji biva-
ju temeljito izmijenjeni pogibijama,
zarobljeni{tvima, izbjegli{tvom, bolesti-
ma... Iako opisuje veliki historijski doga|aj,
Tolstoj zapravo govori o `ivotima ljudi za
to vrijeme: on opisuje {ta se de{ava sa
mladim zaljubljenim djevojkama na pragu
zrelosti, a {ta sa glavama patrijarhalnih
porodica ili velikim vojskovo|ama. Ova
knjiga je, jednako kao i Tolstojev drugi
veliki roman Ana Karenjenina (glavna
junakinja postala je najpoznatija preljubni-
ca svjetske knji`evnosti), pored ve}ine ljudi
pro{ao kao mrska obavezna lektira u sred-
52
TOLSTOJ I TEHNOLOGIJA
Veliki je pisac planirao čak napisati
i scenarij za film!
“Ozbiljno razmi -
{ljam o tome da
napi{em neki komad
za filmsko platno.
Tema je stra{na, krva-
va... prava pri~a za
kino. To se ne bi
moglo napisati ni kao
pripovijetka ni kao
pozori{ni komad. Ali
za filmsko platno bi to
ba{ bilo dobro”, rekao
je Tolstoj u jednom raz-
govoru ali ostalo je
nepoznato koliko je nje-
gova nakana zaista bila
ozbiljna. Spomenuti sce-
nario nikada nije na-
pisan, no ostalo je mno-
{tvo dokumentarnih sni-
maka na kojima se pojavljuje Tolstoj: iz
toga je prili~no jasno da mu uprkos
uobi~ajenom otporu prema novim
tehnologijama, film ipak nije bio mrzak.
Kao pravi celebrity svog doba, Tolstoj je na
svom imanju primao tada{nje snimatelje
da crtice iz njegovog `ivota zabilje`e i
predstave javnosti.
Vrlo ~esto Tolstoj se pojavljuje i na
fotografijama (zabilje`eno je da je ovaj
novi pomodni medij bio Sofijina velika
strast), ali po njegovom pomalo mrzo-
voljnom izrazu lica o~ito je da je pozirao
vi{e da ugodi supruzi nego {to je zaista u
tome u`ivao.
Zanimljivo je da je do danas ostao
sa~uvan i snimak Tolstojevog glasa na jed-
noj od prvih sprava za bilje`enje tona. Sam
njoj {koli, ali to je knji`evnost za sva vre-
mena koju nakon srednjo{kolskih dana
treba nanovo otkrivati, sa razumijevanjem
za Tolstojeve briljantne prikaze slo`ene
ljudske prirode!
Kao {to je radikalno promijenio
mi{ljenje o ratu, Tolstoj je s godinama
mijenjao mi{ljenje i o bogatstvu, vjeri,
braku, u`icima... Od raskala{enog hedo-
niste iz mladosti tako je godinama postao
asketa koji je propovijedao ustezanje od tje-
lesnih u`itaka. Dodu{e, i tu su se ponekad
njegove rije~i razlikovale od djela: tako je
njegova supruga zatrudnjela i u ~etrdesetim
godinama iako je on tad ve} navodno tje-
lesnu ljubav bio prevazi{ao i ostavio iza
sebe. Od gurmana koji je u`ivao u hrani i
pi}u postao je strogi vegetarijanac, a svoje
izumitelj fonografa Tho-
mas Edison poslao je
1908. godine Tolstoju na
poklon jedan ure|aj da
mo`e svoje misli snimiti
za budu}e generacije.
Jedan od najstarijih sa~u-
vanih snimaka Tolstojev je
~uveni protest protiv
smrtne kazne: “Ne, to
nije mogu}e! Ne mo`e
se tako `ivjeti! Ne smije-
mo tako `ivjeti! Nipo{to!
Svaki dan toliko smrtnih
presuda, toliko egzeku-
cija! Danas pet, sutra
sedam. Evo, danas }e
dvadeset seljaka biti
obje{eno! Dvadeset
smrti! I {to je najgore,
svi misle da to mora biti tako...“
Ve} za Tolstojevog `ivota njegova djela
su ekranizirana, a danas je vrlo te{ko pre-
brojati sve filmove i serije snimljene po nje-
govim romanima. Najve}u popularnost
svakako je imala Ana Karenjina iz 1935.
godine sa Gretom Garbo u naslovnoj
ulozi: zanimljivo je da ta ekranizacija
umnogome ne odgovara romanu jer su
producenti podilazili tada{njem konzerva-
tivnom ukusu Amerike i izbacivali iz filma
sve {to im se ~inilo neumjesnim (naprimjer
Anino vanbra~no dijete)!?
Jedan od najnovijih filmova o Tolstoju
je Posljednja stanica iz 2009. godine
(uloge tuma~e Christopher Plummer i
Helen Mirren) u kojem je prikazana
posljednja godina iz `ivota velikog pisca. 
bogatstvo sve vi{e je `elio dijeliti sa siro-
ma{nim seljacima. Otvarao je {kole za
djecu seljaka, odricao se autorskih prava na
svoje knjige, dijelio novac, {to je njegovu
suprugu ~inilo o~ajnom: u praksi su nje-
gove plemenite ideje podrazumijevale da ih
ona provodi, da pored brige o ku}anstvu i
mnogobrojnoj porodici, ona treba nadgle-
dati izgradnju {kola i ekonomisati tako da
se porodica naviknuta na ugodan `ivot pri-
lagodi smanjenim prihodima.
U SOVJETSKOJ RUSIJI
TOLSTOJ JE BIO IKONA
Njegovo vi|enje socijalne pravde u~ini}e
Tolstoja kasnije u Sovjetskoj Rusiji pravom
ikonom: on je bio nacionalno bo`anstvo,
djeca su u {kolama njegovu biografiju
SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

POLA STOLJEĆA
KOŠKANJA SA
SUPRUGOM SOFIJOM
Na Lavovo pisanje protiv
braka supruga mu je
odgovorila romanom
Pitanje krivice u kojem
opisuje kako se zaljubila u
drugog muškarca
u~ila napamet, a rusko doma}instvo bez
Tolstojevih sabranih djela bilo je nezamisli-
vo. U dana{njoj Rusiji je me|utim, njegova
pozicija sasvim druga~ija: novo doba
tranzicije, sveprisutne tehnologije i
ubrzanog `ivota, rijetko kome ostavlja vre-
mena za ~itanje romana od po preko hiljadu
stranica, tako da se Tolstoju na`alost sve
vi{e vjeruje na rije~ da je genijalan, a sve
manje ga ljudi ~ita. Me|u komunistima je
Tolstoju po{tovanje donijelo i to {to je imao
kriti~an stav prema pravoslavnoj crkvi a
zao{travanje pi{~evih odnosa sa crkvom
dovelo je do njegovog ekskomuniciranja.
Zato je njegova sahrana i protekla bez vjer-
ske ceremonije, a njegov grob skromna je
travnata humka bez biljega. Tolstojev
raskol sa pravoslavnom crkvom i njegovo
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
LAV NIKOLAJEVI^ TOLSTOJ (1828. - 1910.)
pozitivno izja{njavanje o islamu donijeli su
mu simpatije u dijelu islamskog svijeta.
Najdramati~niju promjenu stava Lav
Nikolajevi~ imao je ipak prema braku. U
pomenuti moma~ki dnevnik svojedobno je
zapisao da se naprosto mora o`eniti, ~eznuo
je za porodicom i potpunim sjedinjenjem sa
nekom `enom. ^etrdeset i osam godina Lav
Nikolajevi~ proveo je u braku sa Sofijom i
njihov brak bio je vrlo dramati~an: dnevni-
ci koje su oboje vodili svjedo~e o ~estim
sva|ama, ali i strastvenim mirenjima.
Najozbiljnije zahla|enje me|u supru`nici-
ma nastalo je 1890. godine, kada je Tolstoj
objavio knjigu Kreutzerova sonata u kojoj
se sa prezirom odnosi prema braku. U toj
knjizi Tolstoj demonizira `ene, opisuje ih
kao uzrok mu{kih jada i op}enito zakonitu
vezu mu{karca i `ene predstavlja kao pre-
vazi|enu, sputavaju}u i besmislenu.
Bijesna Sofija mu nije ostala du`na: ona je
dvije godine kasnije i sama objavila roman
Pitanje krivice u kojem je tek ovla{ prikrila
stvarna imena i doga|aje i opisala kako se
svojedobno pored Lava Nikolajevi~a zalju-
bila u drugog mu{karca. “Zar se na{a
`enska uloga svodi na to da na{e tijelo slu`i
djeci koju dojimo i na{im mu`evima koji-
ma se podajemo? I to neizmjeni~no, jedni-
ma pa drugima. A gdje je tu moj `ivot?
Gdje sam ja? Ja, koja sam nekad stremila
vi{im ciljevima, da slu`im Bogu i ideali-
ma...“, ljutito se pita junakinja Sofijinog
romana. Iako su Tolstojevi pu{tali da dio
njihovih nesuglasica procuri u javnost i
iako je njihova veza ozbiljno bila poljulj-
ana, nastavili su `ivjeti zajedno jo{ skoro
dvije decenije nakon ovih de{avanja!?
Me|utim, pred sam kraj `ivota Tolstoj
je odlu~io da napusti Sofiju jer je izgubio
vjeru u instituciju braka i dotada{nji na~in
`ivota. Ova naprasna odluka zapravo je
sasvim nalik na Tolstoja i jedino u ~emu je
zaista bio dosljedan, bilo je stalno mijenjanje.
Ku}u je napustio desetog novembra da bi
krenuo u nepoznatom pravcu. Veoma ~esto
negativno je govorio o `eljeznici kao
tehni~kom izumu koji je poja~avao dehu-
manizaciju dru{tva i neprirodnost `ivota.
On sam uvijek je za putovanje birao konje,
ali na svoj posljednji put ipak je krenuo
vozom. Nakon {to mu se zdravstveno stanje
jako pogor{alo putovanje je prekinuo na
`eljezni~koj stanici Astapovo. U prostorija-
ma stanice napravljena mu je postelja,
ukazana mu je pomo}, ali njegovo zdravlje
bilo je isuvi{e naru{eno. Umro je dvadese-
tog novembra 1910. godine uz kloparanje
vozova koje je prezirao, ali koji su najavili
dolazak novog doba. Uslijedili su neki novi
ratovi, neke nove velike ljubavi i nova
otkri}a o kojima Tolstoj nije mogao ni
sanjati, ali je o{troumnost s kojom je on
razumijevao i oslikavao ljude ostala nepre-
vazi|ena. 
53
EKSKLUZIVNO
Ahmed Imamović
Od drugog decembra u bh. kinima počinje prikazivanje filma BELVEDERE,
reditelja AHMEDA IMAMOVIĆA, prvog bosanskohercegovačkog filmskog
ostvarenja koje tematizira genocid u Srebrenici i njegove posljedice; za “SB“
Imamović govori o svom novom filmu, politiziranju Srebrenice, odnosu Srbije i
Evrope prema BiH, umjetnicima u politici...
Apsolutno me ne zanima ho}e li neko za
moj film re}i da je “jednostran” - kakav
druga~iji mo`e biti film koji govori o
`rtvama genocida u Srebrenici?!
Razgovarala: MAJA RADEVI]
Foto: MIDHAT MUJKI]
K
ada je prije pet godina snimao
svoj prvi dugometra`ni igrani
film Go West, pri~u o Bo{njaku i
Srbinu koji u konzervativnoj,
provincijskoj sredini zadojenoj
nacionalizmom poku{avaju pre`ivjeti rat i
istovremeno sa~uvati “mra~nu“ tajnu o nji-
hovoj homoseksualnoj vezi, sarajevski
reditelj Ahmed Imamovi} progla{en je
“najkontroverznijim“ bh. filmskim auto-
rom. Za jedne je Imamovi} bio izdajnik
vlastitog naroda koji pravi parodiju od rata,
za druge heroj koji hrabro progovara o
tabuima u bosanskohercegova~kom dru-
{tvu, a tre}i su ga, opet, proglasili
prikrivenim homofobom koji je cijelu “gay
pri~u“ smislio isklju~ivo radi vlastite pro-
mocije...
KRIVOTVORENJE ISTORIJE
U proteklih nekoliko godina Ahmed
Imamovi} bio je u medijskoj “ilegali“ -
novinare je uglavnom izbjegavao, ne `ele}i
davati izjave i intervjue, ogor~en zbog reak-
cija dijela bh. javnosti i pojedinih medija
koji su njegov film spremno osudili i prije
nego {to je snimljen. U istoj takvoj ilegali,
bez pompeznih najava, nastao je
Imamovi}ev novi film Belvedere - pri~a o
Srebreni~anima koji i danas, petnaest godi-
54
INTERVIEW
režiser potresnog filma “Belvedere”
na nakon rata, tragaju za kostima svojih
najmilijih, u sumornoj svakodnevnici koja
ne pru`a mnogo nade za neki ljep{i `ivot...
Rijetko kad su se tako ujedinila mi{ljenja
kao na novinarskoj projekciji filma
Belvedere, koja je odr`ana 18. novembra u
sarajevskom multipleksu Cinema City.
Ahmed Imamovi} napravio je dobar, iskren
i emotivan film — gotovo jednoglasno su
komentarisale kolege novinari - uz izvrsno
odabranu gluma~ku ekipu.
NOVE DEFINICIJE: Nismo
se mi borili za ideale, mi
smo se borili za opstanak
i goli život. Sada nam se
neprestano pokušavaju
nametnuti neke nove
terminologije i definicije
za određenu stvar: je li to
agresija, je li to rat, je li
to greška, pa suživot,
tolerancija, jedni pored
drugih... To su
budalaštine
 Pro{le godine ste zajedno sa Emirom
Imamovi}em intenzivno radili na scenariju
za igrani film Klju~ od utrobe, ve} se
najavljivao i po~etak snimanja... Onda je
ljetos, nekako neo~ekivano, stigla vijest da
Ahmed Imamovi} snima film o Srebrenici.
Odakle je “isplivao“ taj novi scenarij?
Do novembra pro{le godine vrlo
aktivno smo radili na filmu Klju~ od utrobe
i prakti~no smo zavr{ili pola posla na tom
projektu. Onda se desila jedna ~udna stvar,
vjerovatno kao neka akumulacija svega
onoga {to nam se dogodilo u ovih petnaest
godina nakon rata i genocida u Srebrenici.
Sjedio sam ku}i i gledao na TV-u scenu
kada Biljana Plav{i} dolazi avionom na
banjalu~ki aerodrom iz Haaga, i po~eo sam
da razmi{ljam koliko je to bizarno: ne tako
davno ta je `ena priznala krivicu za ratne
zlo~ine, a sada dolazi u Bosnu i
Hercegovinu - i to avionom koji mi
pla}amo - negira tu krivicu koju je ranije
priznala, a gomila ljudi u Banjoj Luci
do~ekuje je kao heroja... Radi se o tome da
mi petnaest godina ignori{emo na{u surovu
realnost i petnaest godina `ivimo u nekom
beste`inskom, vakuumskom stanju. Imao
sam osje}aj kao da smo se po~eli stidjeti
na{ih `rtava i svega onoga {to je iza nas.
Ve} godinama prelistavam monografiju
Tarika Samaraha, njegov srebreni~ki cik-
lus, i svaki put se pitam kakva pri~a stoji iza
svake od tih fotografija, {ta je prethodilo 
SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.
 AHMED IMAMOVI], RE@ISER

PRI^A KOJA JE
MORALA BITI
ISPRI^ANA
Ahmed Imamovi}

25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA 55

 EKSKLUZIVNO
 tome da do toga do|e... Naravno, tu je uvi-
jek u podsvijesti i poezija Abdulaha
Sidrana, o kojoj ne treba puno pri~ati. Tako
sam iznenada, u jednom danu, napisao
sinopsis u kojem je bilo nekoliko mojih
re~enica, Sidranova poezija i nekoliko
Tarikovih fotografija. Izgledalo je poput
neke “crne“ slikovnice i u tom trenutku jo{
zapravo nisam imao konkretnu ideju {ta i
kako da uradim. Ali, nazvao sam Tarika i
Avdu i zamolio ih da to pogledaju i nakon
{to sam dobio njihovo odobrenje da mogu
koristiti fotografije i pjesme, stvari su se
nekako po~ele slagati. Naravno, klju~na je
bila podr{ka mog producenta Samira
Smaji}a, s obzirom da smo, kao {to rekoh,
bili na korak od realizacije drugog filma.
Ali Samir je, kao i ja, smatrao da, bez obzi-
ra na sve, ova pri~a mora biti ispri~ana.
Postojao je i odre|eni strah — bojao sam se
da u|em u sve ovo jer sam znao da ako
zapo~nem taj film i ne uspijem da ga real-
iziram do kraja, onako “u dahu“, jednos-
tavno }u se slomiti, ne samo kao autor, nego
kao ~ovjek. Scenarij sam napisao zajedno sa
Aidom Pilav, a {to se ti~e Avde Sidrana,
volim re}i da je on oplemenio cijelu tu
pri~u, dijaloge...
 U filmu Belvedere pojavljuju se i
`ene Srebrenice. Znam da ste Vi privatno
nekoliko puta bili u Poto~arima i prisustvo-
vali d`enazi i ukopu `rtava genocida. Kako
do`ivljavate Srebrenicu danas?
Mnogo je onih koji se sjete Srebrenice
samo uo~i 11. jula. Bilo mi je `ao {to nismo
uspjeli zavr{iti film ranije i prikazati ga u
Srebrenici uz obilje`avanje petnaeste
godi{njice genocida, ali sada mislim da je
mo`da i trebalo ba{ tako da bude. U islamu
je d`enaza najuzvi{eniji ~in. Na`alost, svih
ovih godina, dostojanstvo tih d`enaza u
56
STALNA BORBA
SA DUHOVIMA
PRO[LOSTI
Sad`ida [eti}
i Nermin Tuli}
maestralno su
odigrali uloge
ljudi “koji su
mrtviji od svojih
mrtvih”
NEKO BOLJE VRIJEME:
Bosnu i Hercegovinu
treba restartovati. Ovo što
živimo sada je tiha patnja,
vrijeme samo prolazi
pored nas, a sve ostalo
kao da ide unazad. Nikad
da dođemo do te nule, sa
koje se onda može ponovo
početi...
Poto~arima oskrnavljeno je politikantstvom
i nepotrebnim govorancijama. Ove godine
je to bilo posebno izra`eno, jer je bila predi-
zborna kampanja. Za mene, jedno od
najve}ih `ivotnih iskustava, ono {to me je
pomjerilo u pozitivnom smjeru i u~inilo ple-
menitijim ~ovjekom, jeste vrijeme provede-
no sa `enama Srebrenice. Najfascinantnije u
svemu tome je da nakon svega kroz {ta su
pro{le one tako dostojanstveno nastavljaju
svoju potragu i ni u jednom trenutku nisam
u njihovim du{ama osjetio mr`nju. Ve} sam
jednom to rekao i ponovi}u: ako iko na svi-
jetu zaslu`uje Nobelovu nagradu za mir,
onda su to `ene i majke Srebrenice.
 U filmu je posebno nagla{en jedan
segment o kojem se do sada, ~ini mi se, nije
puno govorilo, a to je `ivot i budu}nost
mla|ih generacija Srebreni~ana. Mogu li ti
mladi ljudi, me|u kojima ima i onih koji se
ni ne sje}aju rata, `ivjeti svoje `ivote
neoptere}eni pro{lo{}u i sudbinama svojih
roditelja?
Mislim da oni trebaju biti svjesni svoje
pro{losti, iako dru{tvo ~ini sve da bude
suprotno. Ne samo djeca Srebrenice, nego i
moj sin, koji odrasta u Sarajevu, jo{ uvijek
nije toga u potpunosti svjestan. Na{e
dru{tvo je od Dejtona do danas vo|eno na
na~in da stvari budu krivotvorene ili zane-
marene, gurnute negdje pod neke }ilime i
zaklju~ane u sehare. To nije dobro i sma-
tram da trebamo govoriti o ratu i jasno
otvoriti sve probleme, svi koji su odgovorni
moraju se izvesti pred lice pravde. Ali
istovremeno, to lice pravde se pretvara u
jednu lakrdiju, {to mo`ete jasno vidjeti na
primjeru Haaga i su|enja R adovanu
Karad`i}u. To je prava farsa, vrlo sli~na jed-
nom reality showu. Kao jedan od ljudi koji
su pre`ivjeli agresiju, nemam vi{e `ivaca da
gledam tu lakrdiju! A pretpostavljam da
neki gra|ani Srbije onako u`ivaju pred tele-
vizorom, sa fla{ama pive ispred sebe, pos-
matraju}i to su|enje, ba{ kao {to bi u`ivali
gledaju}i Velikog brata ili Farmu...
FORMALNA IZVINJENJA
NIKOME NE TREBAJU
 [ta mislite o svojevrsnom politi~kom
“trendu“ dr`avnika sa prostora biv{e
Jugoslavije - izvinjavanja zbog zlo~ina i
nevinih `rtava rata? Jesu li ta izvinjenja
iskrena, ili formalna, ali ipak neophodna?
Formalna izvinjenja majkama Srebre-
nice ne trebaju. Mislim da je Srbija mogla
puno vi{e u~initi da je htjela, da se na jedan
prakti~niji i dostojanstveniji na~in rije{i
pitanje koje mu~i te `ene i da im se
pomogne da prona|u kosti svojih najmilijih.
A da ne govorimo o drugim oblicima
pomo}i. Ja, recimo, mogu vjerovati u dobre
i iskrene namjere @ena u crnom. To su
najhrabrije `ene na svijetu — u onakvoj jed-
noj fa{isti~koj Srbiji iza}i na ulicu sa paro-
SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

JEDNOSMJERNA
KARTA ZA BOLJI @IVOT
Mladi glumac Adis Omerovi}
u ulozi Adnana, mladi}a
koji iz izbjegli~kog kampa
odlazi ravno u reality show
lama i istrajavati na svom putu, to je stvarno
da ~ovjek ustane svaki put kad ih spomene.
Nismo se mi borili za ideale, mi smo se
borili za opstanak i goli `ivot. Sada nam se
neprestano poku{avaju nametnuti neke
nove terminologije i definicije za odre|enu
stvar: je li to agresija, je li to rat, je li to
gre{ka, pa su`ivot, tolerancija, jedni pored
drugih... To su budala{tine. ^esto ~ujem te
pri~e, kao nemoj mi vi{e rata, rat je zavr{en
prije petnaest godina, za{to i dalje govorimo
o tome, za{to se snimaju filmovi o ratu...
Valjda neko misli da }e u ovoj zemlji ne{to
biti bolje ako mi sada budemo pravili samo
komedije?! To mi je apsolutno nejasno. Nije
dosta, i nikada ne}e biti dosta sje}anja na
ono {to nam se dogodilo! Za{to je
Njema~ka velika nacija? Zato {to je svjesna
svojih gre{aka, {to je kleknula i zamolila za
oprost, {to je izdvojila sredstva kada je
EMOTIVNO I FIZI^KI
ZAHTJEVAN FILM
Nermin Tuli} na
snimanju Belvederea
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
MALA, ALI ODABRANA EKIPA
Izvanredne uloge Sadžide Šetić i
Nermina Tulića
O glavnim glumcima filma Belvedere,
Sad`idi [eti} i Nerminu Tuli}u, reditelj
Imamovi} ka`e: “Sad`ida i Nermin nisu
imali priliku da vi{e rade na filmu i to je
prili~no nepravedno jer su oboje, svaki
put kad su dobili tu priliku, pokazali da
su odli~ni filmski glumci. Imam osje}aj
kao da se sve nekako ujedinilo da se
ovaj film napravi i tako je bilo i sa
izborom glumaca, ne samo njih dvoje,
nego kompletne gluma~ke ekipe.
Sad`ida je sjajna glumica i sigurno
spada u vrh evropskog glumi{ta svoje
generacije. Neka Tuli} je moj prijatelj i
tako|er izvrstan glumac, s kojim sam
ve} sara|ivao u filmu Go West. Kao
autor sam presretan {to sam imao
ekonomski oja~ala i platila ratnu {tetu, {to
danas niko u Njema~koj ne smije, bez obzi-
ra na svoj privatni stav, povrijediti niti
Jevreja, niti Roma, ni neku drugu nacional-
nost... Kada Srbija sve to uradi, onda }u re}i
da su se oni stvarno pokajali. A te puke
forme svakog novog mandatara koji se kao
poklanja i izvinjava, to je {uplja pri~a.
 Jesmo li u ratu bili bolji ljudi?
Rat u ~ovjeku pobudi ono najgore ili
najbolje. Tako je to u vanrednim okolnosti-
ma... Neku ve~er sam gledao dokumentarni
film o nastanku fotografije “~ovjek tenk“ u
Pekingu, za vrijeme demonstracija 1989.
godine. Gra|anin Pekinga sa kesama u
rukama zaustavlja prolazak niza tenkova.
AHMED IMAMOVI], RE@ISER
mogu}nost da radim sa takvim glumci-
ma i da svi ljudi koji su u~estvovali u
ovom projektu bezrezervno vjeruju u
ono {to radimo.“
Pored [eti}eve i Tuli}a, u filmu
Belvedere uloge su ostvarili Minka Mufti},
Armin Rizvanovi}, Adis Omerovi},
Semir Krivi}, Tatjana [oji}, Almir Kurt,
Nela \enisijevi}... Direktor fotografije je
Darko Drinovac, muziku potpisuju Nedim
Zlatar i Leonardo [ari}, monta`u je radio
Midhat Mujki}, scenografiju Sead Golo{ i
Vedran Hrustanovi}, a kostimograf je
Malka Ali}. Film je ra|en u produkciji
COMPREX i Full Media Sarajevo, a kopro-
ducenti su Concordia Film iz Zagreba i
BHRT. 
^ovjek je, mo`da, desetak minuta prije bio
u prodavnici i kupovao ri`u i mlijeko. A
onda, nai|e na kolonu tenkova, ne{to u
njemu se prelomi i on stane ispred. Nije on
bio hrabar, mislim. On je odlu~io. Postao je
simbol otpora. Nakon te fotografije, sve je
postalo mogu}e. Ta~ka preloma. Svi mi
mo`emo prestati optu`ivati druge za vlastite
neuspjehe ili, recimo, prekinuti pogre{ne
relacije... A onda razmisliti {ta mo`emo ura-
diti da i sami budemo bolji ljudi. Mo`emo
odlu~iti ne biti ne~iji pijuni. Ne vjerujem da
je taj evropski put, koji nam zacrtava
Evropska unija, jedini i pravi put. Dosta je
vi{e tih frustracija i kompleksa. Evidentno
je da imamo krvavu istoriju, ali ima je i
~itava Evropa. Na`alost, mi smo imali
krvavu istoriju 40 godina nakon {to je
~ovjek hodao po Mjesecu. Ovdje je tada
neko uzimao no`eve, {etao i klao. Ali opet,
to nije razlog da nakon implementacije svih
tih zakona i pravila koje Evropa od nas
zahtijeva, kada kona~no u|emo u tu
Evropu, budemo zadnja rupa na svirali.
Mislim da se ponovo moramo okrenuti sebi
samima i ne tra`iti neka instant-rje{enja,
uklju~iti mozak i ne ~ekati da nam neko
drugi uredi na{e `ivote.
BIO SAM BUDALA [TO SAM
SE SVA\AO OKO “GO WESTA“
 Posljednjih godina mnoge Va{e
kolege umjetnici aktivno su se politi~ki
anga`irali. Kakav je Va{ stav o tome?
Vjerovatno }e ovo zvu~ati kao neki
diplomatski odgovor, ali mislim da je to
potpuno individualna stvar, pitanje li~nog
izbora i ne mogu to ni opravdavati, ni
osu|ivati. Umjetnici `ele mijenjati svijet. I 
57
 EKSKLUZIVNO
Foto: Milutin Stoj~evi}

Foto: Mario Ili~i}

FILMSKI AUTOR TRAJNO INSPIRISAN RATOM I NJEGOVIM POSLJEDICAMA

Ahmed Imamovi} nakon nagrade Evropske filmske akademije za kratki film 10 minuta, na snimanju Go Westa i na setu filma Belvedere

 ako umjetnik sa takvim motivom u|e u poli-  Sli~no se sada doga|a i sa scenarijem od njega, ve} sutra bi bio progla{en
tiku, onda je to dobro i neka ga. A ako su u filma Angeline Jolie... ~etnikom, ovakvim i onakvim... To je real-
pitanju neki drugi razlozi — pa, mislim da u Pa jeste, ali mislim i da je odnos nost, takvo je dru{tvo u kojem `ivimo. Ako
ovoj zemlji ve} imamo dovoljno bezli~nih odre|enih medija prema cijeloj toj situaciji je iko sa Grahovcem ulazio u konflikte,
politi~ara da ih mo`emo izvoziti. bio jako lo{. Puno je tu manipulacija... raspravljao i sva|ao to sam bio ja. Ali nika-
 Pro{lo je pet godina od Va{eg prvog Iskreno }u vam re}i: meni je potpuno jasan da nisam sumnjao u njegovu namjeru da
dugometra`nog filma Go West, zbog kojeg strah tih `ena. Kad re`ira Angelina Jolie, pomogne kinematografiji u Bosni i
ste svojevremeno dobili etiketu “kontro- koja je megazvijezda, zna se da }e taj film u Hercegovini. Moram re}i da je najte`e
verznog“ re`isera. Kako danas gledate na startu pogledati stotinu miliona ljudi {irom mojim kolegama koji jo{ nisu krenuli u sni-
cijelu tu “hajku“ koja je vladala oko tog svijeta. E sad, vi biste voljeli da znate o manje svog prvog cjelove~ernjeg filma. I
filma? Mislite li da je to na neki na~in ~emu se radi u tom scenariju. Ona, naravno, bojim se, ako se stvari i dalje nastave ovako,
na{tetilo filmu, ili je zapravo bila dobra ne mora to da vam ka`e i njeno je pravo da to }e postajati sve te`e. Ima nas nekoliko
reklama? ne ka`e, ali ponavljam, jasno mi je odakle koji se stalno vrtimo u tom nekom dobo{u,
Pa, sada sam sigurno mudriji nego prije dolazi strah `ena koje su u ratu pre`ivjele a ostali su prili~no zapostavljeni. Na
pet godina. ^ak mislim da sam bio budala silovanja, torture u logorima... Mo`da je posljednjem sastanku Udru`enja filmskih
{to sam se uop{te tada upu{tao u rasprave sa samo na~in na koji su one nastupile u prvom radnika inicirao sam da se uspostavi bud`et
nekim ljudima. Zbog svega {to se de{avalo, momentu bio malo neprimjeren. Isto tako u okviru Fondacije za kinematografiju koji
u jednom momentu sam potpuno prekinuo mi je jasan i potez ministra Gavrila bi isklju~ivo bio namijenjen za debitantske
komunikaciju sa medijima, a trebao sam to Grahovca, koji je u tom trenutku odlu~io da filmove na{ih autora. Mislim da ve}ina tih
i ranije u~initi. Nekako je to kod nas posta- se privremeno sve stopira i da se stvari malo ljudi druga~ije ne}e imati {ansu.
lo u~estalo — da ljudi imaju svoj stav i prije preispitaju. Da je Grahovac tog dana zane-
nego {to su ne{to vidjeli ili pro~itali... mario ono {to su `ene `rtve rata o~ekivale ME\UENTITETSKA FILMSKA GRANICA
 Od 2. decembra kre}e kino-distribuci-
ja Va{eg filma, prvo u Sarajevu, zatim
EMIR KUSTURICA KAO “NEPRESTANA INFORMACIJA“ u Gora`du i drugim bh. gradovima...
Mo`e li Belvedere biti prikazan u Republici
Srpskoj?
“Najteže je biti četnik zarobljen u Sumnjam. Pretpostavljam da se to ne}e
desiti, mo`da }e se na}i neka nevladina
tijelu muslimana“ organizacija koja }e napraviti neku projek-
ciju, ali da }e ga neko uzeti u redovnu kino
 Govorili smo o Va{oj saradnji sa bio politi~ar, sad on politi~ar. Mislim da je distribuciju — te{ko. Isto je bilo i sa filmom
Abdulahom Sidranom i nekako je tu u pravu i to dokazuje i njegov li~ni prim- Go West, koji po~inje telopom na kojem
neizbje`no da spomenemo i Emira jer: njegov otac je bio KOS-ovac i udba{, a pi{e da su snage bosanskih Srba uz podr{ku
Kusturicu... i on je (p)ostao KOS-ovac i udba{. Dosta JNA po~ele agresiju na na{u zemlju.
Ne znam trebam li ja govoriti o tome, ali mi je vi{e te floskule o Kusturici, tipa on je
ako ba{ insistirate... Postoji jedna sjajan reditelj, ali na`alost, sad je ovakav ili  Vjerujete li da }e do}i vrijeme kada }e
ameri~ka izreka o novinarstvu: kada pas onakav... On ka`e da su sve u ratu se filmovi kao {to je “Belvedere“, ili
ujede ~ovjeka, to nije vijest; ali kada ~ovjek poru{ene d`amije, njih nekoliko stotina,
“Grbavica“ Jasmile @bani}, “legalno“
ujede psa, onda to postaje senzacija. nakon rata obnovljene, a zaboravlja se upi-
prikazivati u RS-u?
Bojim se da je tako i u slu~aju Emira tati ko je, za {to, u ime ~ega i sa kojim
Ho}e, naravno. To vam je kao sa kom-
Kusturice – on je postao jedna pravom, uop}e ru{io te d`amije?!
pjuterom: Bosnu i Hercegovinu treba restar-
neprestana informacija. Prije nekoliko Zapravo, bilo bi interesantno napraviti
tovati. Ovo {to `ivimo sada je tiha patnja, vri-
dana sam pro~itao njegovu izjavu u kojoj film o Emiru Kusturici, ~ovjeku koji je ~etnik
jeme samo prolazi pored nas, a sve ostalo kao
otprilike ka`e kako nije ~udo da je Bakir zarobljen u tijelu muslimana. Nema, valjda,
Izetbegovi} nastavio tradiciju – otac mu te`eg prokletstva od toga. 
da ide unazad. Nikad da do|emo do te nule,
sa koje se onda mo`e ponovo po~eti... 

SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

58
 SRDA^NE ^ESTITKE POVODOM

25. NOVEMBRA,
DANA
DR@AVNOSTI
BOSNE I
HERCEGOVINE

VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

SVIM GRA\ANIMA ^ESTITAMO 25. NOVEMBAR DAN DR@AVNOSTI

E, KAKVE JE PE[TA NEKAD...

Sarajevski muzičar JADRANKO DADO DŽIHAN, nekadašnji klavijaturista

sarajevske grupe “Zabranjeno pušenje”, već skoro dvadeset godina stanovnik je
Londona, gdje je ostvario zapaženu muzičku i glumačku karijeru; u rediteljskom
debiju ANGELINE JOLIE i glumi i svira, ali je i autor dijela muzike za njeno
ostvarenje “Bezimena ljubavna priča”

D@IHAN, D@IHAN, MI IDEMO

NA DALEKE PUTE
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Dado Džihan: “Angelina Jolie je tako

J
adranko Dado D`ihan jedan je od
autora muzike za rediteljski prvijenac
topla i draga osoba”
Angeline Jolie: Bezimena ljubavna
pri~a. O kojem smo pisali, nadugo i
na{iroko, u prethodnim brojevima.
Mnogo toga vam je, dakle, poznato. No...
“Dio, gdje je moja muzika predstavlja jako
va`an momenat u filmu. To je po~etak,
kada se postavlja atmosfera, geografija,
demografija, sretniji period prije rata. I to bi
trebala da bude glavna muzi~ka tema u
filmu. Radio sam tri pjesme, u izvedbi
grupe koju sam napravio specijalno za film.
Muziku, tj. film score trebao bi raditi
Gabriel Yared, libanski kompozitor, dobit-
nik Oscara za Engleskog pacijenta.
Zanimljivo je da smo sara|ivali prije ~etiri
godine na filmu Breaking and Entering
Anthonyja Minghelle. Ali, tada do dublje
saradnje nije do{lo. Nadam se da }e se sada
desiti pravi breaking and entering {to se ti~e
moje muzike”, govori Dado D`ihan za
Slobodnu Bosnu nakon povratka iz
Budimpe{te, sa {estodnevnog filmskog seta
u kojem je sudjelovao.

PRISNA I NASMIJANA ANGELINA

“Moj agent me nazvao da odem na audi-
ciju za ulogu nekog na{eg generala. Strogo
povjerljivo! Ne zna se ni{ta, jedina informa-
cija jeste da je neko iz Los Angelesa i to A
klasa re`isera. Strani re`iser radi ratni film o
nama? Ja kontam, Spielberg, Eastwood, ko li
je?! Ne znam, al’ smije{i mu se Oscar, k’o
{to pjeva Zabranjeno pu{enje. Na audiciji
nema teksta, samo intervju pred kamerom.
Molim vas recite nam: Odakle ste? Ko ste?
[ta ste? Gdje ste? I tako ispri~ah da sam,
ustvari, kompozitor, a da glumu volim. Jave
mi se kasnije, i ka`u da je re`iser vrlo zain- STROGO
teresovan da ~uje moju muziku. Tako, pjes- KONTROLISANA POSJETA
ma po pjesma, mp3 po mp3. Super muzika, Dado D`ihan i njegova supruga Neca
ka`e re`iser agentu, a agent meni”, veli za vrijeme snimanja filma Angeline
D`ihan, koji je prihvatio malu ulogu vo|e Jolie u Budimpe{ti

60 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

 DAKO D@IHAN, DIPLOMIRANI UMJETNIK

BRAD PITT - GLUMAC, SUPRUG, FOTOGRAF

Slavni
Slavni ameri~ki
ameri~ki glumac
glumac fotografisao
fotografisao je
je Dadu
Dadu D`ihana
D`ihana ii njegovog
njegovog sina
sina Jehana
Jehana na
na filmskom
filmskom setu
setu uu glavnom
glavnom gradu
gradu Ma|arske
Ma|arske

benda Waves and Patterns, ~iji su ~lanovi jo{
i njegov sin Jehan D`ihan koji svira bas
gitaru, potom bubnjar Samir Fo~o, gitarista
Tomislav Benzon, biv{i ~lan hrvatskog rock
benda Koyoti, violinistica i pjeva~ica Ivana
Papi{ta, te na akusti~noj gitari Mirza
Halilovi}, jedan od junaka na{eg pro{log
broja.
“Igram va`nu ulogu, jer sa tom scenom
se film otvara. Mala uloga, ali zna~ajan
muzi~ki doprinos. Sviramo onu lijepu
muziku koja zvu~i kao mo`da nekad {to je
bilo, {to su na{i roditelji slu{ali i plesali po
terasama. Zamisli samo malo moderniju
varijantu. To je kraj osamdesetih, a budu}i
da mi kasnimo jedno deset godina, svakako
ispadne muzika iz sedamdesetih, u su{tini. I
to ona najbolja, iskrena svirka. Bez ambici-
je, al’ sa `arom. Mene podsje}a na
mje{avinu izme|u Morriconea i Tarantina,
sa balkanskim saftom Made in 2010.”
A dru`enje sa Angelinom Jolie i
Bradom Pittom, interesuje nas: “[ta dru-
`enje! Nekoliko puta smo se zagrlili i to
onako, toplo. [alu na stranu. Ta `ena je
super. Osim {to je super, ona je tako topla i
draga osoba. Mo`e sa svakim da bude fina,
prisna i nasmijana, i da svakoga zanese.
Takvih zvijezda nema kod nas, ali sam
siguran da ima i kod nas takvih `ena. Brad
je isto tako naletio u Pe{tu i provodio vri-
jeme s nama. Osim {to je njena podr{ka,
Brad je i fotograf na setu. Imali smo jedan
foto session s njim, kada nas je on slikao za,
SAMO ZA NJU:
“Imam jedan snimak iz
studija, kako Juliette
Binoche pjeva moju
filmsku verziju Bentbaše,
na našem jeziku. Juliette
je odlična!”
mo`da, omot sljede}eg albuma i filmsku
arhivu. I moja supruga Neca je do{la u
Pe{tu da nas obi|e, da vidi koga sve ima po
setu. Kad ono Brad tamo?! Svima nam je
bilo prijatno iskustvo.”
TATA I SIN, MU@ I DRUG,
BRAT I KOM[IJA
Naravno, uz na{u mnogobrojnu gluma-
~ko-muzi~ku ekipu, koju sa~injavaju Zana
Marjanovi}, Fe|a [tukan, Goran Kosti},
Ermin Sijamija, Mirza Halilovi}, Branko
\uri}, Samir Fo~o, Ivana Papi{ta... “Super
atmosfera. Ma|ari i na{i odli~ni, kao i
Angelinina ekipa. To je tim koji koristi
gospodin Clint Eastwood i iz produkcijske
su ku}e koja je ostvarila Departed i Aviator
Martina Scorcesea. Svi ljudi koji su radili,
barem oni iz moje ekipe, ispo{tovani su,
dobro primljeni i ispla}eni kao najve}i pro-
fesionalci. Kakvo je samo zadovoljstvo
raditi s njima! Mislim da bi bili sretniji i da
bi bilo jo{ ljep{e da smo radili mi i 

 PAR IZ SNOVA
Samir Fo~o, Dadina Neca, Tomislav Benzon, Ivana Papi{ta i Mirza Halilovi}
u dru{tvu Brada Pitta

25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA 61

 E, KAKVE JE PE[TA NEKAD...
 Amerikanci sami, jer kroz moj rad sa
Angelinom stekao sam dojam da vole na{u
inventivnost, damar, mentalitet, i sve osim
politike, a zbog te iste politike i Ma|ari
profitira{e, a ne mi, na`alost. Super je sve
bilo, od hrane do vremena, ~ak je i ma|ar
bio upekao za vikend kada smo {etali
Budom”, obja{njava Dado D`ihan.
[ta je sad najta~nije napisati: Dado
D`ihan je kompozitor, producent, glumac,
klavijaturista... pitamo ga: “I tata i sin, mu`
i drug, brat i kom{ija, i {ta sve nisam. Sve
je ta~no, svi smo mi sve. Gledati po ljubavi,
kada ja pogledam onako fino, {ta ja volim
da radim, onda na prvom mjestu je muzika
tj. kompozicija... To je pisanje pjesama,
snimanje i izvedba. Audio kreacija u svim
segmentima, od po~etka do kraja. Sve note
koje ~ujem lijepo stavim u jednu finu raza-
branu muzi~ku, jednostavnu ili prosto
pro{irenu re~enicu, tako da je biti kompozi-
tor i producent ustvari kao i scenarista i
re`iser na filmu, jako lijepo. To volim! Jo{
kada ti umjetnici poput Jolie, Minghellae,
Binoche i, naravno, Benjamina Filipovi}a,
za ~iji sam film Dobro u{timani mrtvaci
napisao muziku, ka`u da je to tako divno
{to se ~uje, ne{to ti fino bude. Bude{ zado-
voljan i rahat, znam da sam OK. [to se ti~e
glume, njom se bavim ve} jako dugo,
onako po inerciji, po~ev od Tragom ptice
Dodo, preko Nadrealista i uloga po
engleskim filmovima i dramama. Studirao
sam na Muzi~koj akademiji a visio na
Akademiji scenskih umjetnosti... Dodu{e, u
kafani.”
Nekada je Dado D`ihan svirao u grupi
Zabranjeno pu{enje, onih davnih, osamde-
setih. Malo se nakupilo i godina, malo ima
i ve}ih izazova, no, ~esto razmi{lja o
iskrenoj, `estokoj bendovskoj svirci. “Ma
kakve godine kad je R’N’R u pitanju!
Nekada, umjesto sportske rekreacije, odem
s rajom u prostoriju za vje`banje gdje
odvrnemo sve do 11 - zami{ljena brojka na
62
SRETAN, ONAKO U SEBI
Muzika je put do sreće
Dado D`ihan ro|en je
1964. u Sarajevu. Na
Muzi~koj akademiji u ovom
gradu, i to na Teoretskom
odsjeku, nikada nije di-
plomirao. “Ali sam zato
fakultet zavr{io u Lon-
donu. To {ta sam ja po
struci mo`e se prevesti
kao: diplomirani umjet-
nik”, tvrdi.
Ve} dugo `ivi u Lon-
donu i - stvara. Komponuje,
glumi, producira... Kada
otvorite njegov IMDb, na
ekranu se pojavi nepre-
gledan niz filmova u kojima
je bio anga`ovan. Ne `eli
izdvajati... “Profesiona-
lnim rezultatima sam za-
dovoljan. Mislim da sam
u inspirativnom nadahnu}u i osje}am
poja~alu, do daske! - i poslije dva sata
otanjene trzalice, mi oznojeni, plikovi na
rukama, u{i zuje, pa po|emo zadovoljni
ku}i na spavanje. Svirka, ka`e{? To }e se i
desiti, kada ta~no ne znam, ali znam da }e
biti najvjerovatnije u saradnji sa Oljom iz
FisKulture u Sarajevu, a i sa drugim zain-
teresovanim”, veli Dado D`ihan.
BUDU]I D@IHAN BEND
Danas vje`ba klavir u trenucima kada
komponuje. A to je ~esto. “Zna{, ponekad
ne znam {ta sviram. Uvijek se trudim da
napravim ne{to originalno, ne{to {to odgo-
vara sceni u filmu ili osobi koja pjeva.
KU]NI BEND
Sin i k}erka Dade i Nece D`ihan na
ozbiljnoj probi u ku}nom studiju
se spreman za nove projekte.
Posljednji film {to sam radio
je za Hollywood. Bi}e jo{
svega, u to sam siguran, tako
da sada mogu re}i da sam
izuzetno sretan, onako u
sebi, sa sobom. Po~eo sam
se voljeti sve vi{e i to donosi
rezultate. Postao sam se-
bi~an, a vidi{, rezultat
ispadne obrnuto. Po~inje{ da
daje{ vi{e! Hm? Fascinan-
tno? Eh, jo{ da se napravi tih
nekoliko ku}a na nekoliko
strate{kih pozicija, more i
planina... I, to je to”, ka`e
Dado D`ihan.
Usput, a za na{u podrubriku
@elje i pozdravi, ka`e da ne
zaboravimo spomenuti njego-
vog {uru Fe|u Isovi}a, scena-
ristu TV serije Lud, zbunjen, normalan. 
Ne{to iskreno, ne kao dana{nja muzi~ka
scena, gdje stvari umiru kao plasti~ni
paradajz u supermarketu poslije sedam
dana. Sviram klavir ku}i sa familijom,
imamo na{ mali ku}ni bend, ali sviram i
originalne stvari u razli~itim formatima,
standarde, funk, soul, u tri engleske rije~i -
melodramatic i romantic evenings”, ka`e
Dado. U ve} spomenutom filmu Breaking
and Entering igrao je zajedno sa slavnom
Juliette Binoche. “Imam jedan snimak iz
studija, kako Juliette pjeva moju filmsku
verziju Bentba{e, na na{em jeziku. Juliette
je odli~na! Nekada sam radio, sa isto tako
na{im Sarajlijom, Sr|anom Kurpjelom, u
njegovoj Kompaniji za postprodukciju
zvuka i originalne muzike Zound. I jo{ uvi-
jek sara|ujemo ponekad. Sr|an je odli~an
majstor. A trenutno radim kao slobodni
umjetnik”, ka`e Dado D`ihan.
Sa svojim bratom Vladom, koji sada
`ivi u Be~u, svirao je u Pu{enju prije dvade-
set i vi{e godina. “Sa mojim dragim bratom
radim konstantno. U stalnoj smo vezi i radi-
mo na raznim stvarima. Volio bih da
nekako napravimo muzi~ku selekciju od
~lanova familije D`ihan, uklju~uju}i i tatu
Zahida, Anu, Vladu, Elju, \anija, Jehana,
Zadi, Necu, Dadu, i zajedno sa Maditom i
Sabinom izdamo virtualni DVD. Snimaka
ima za nekoliko albuma.”
I, {ta jo{ trenutno radi Dado, osim {to
sara|uje sa Angelinom: “Radim najvi{e na
sebi. Posljednje {to sam shvatio jeste da je
jedino promjena vje~na!” 
SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.
 SARAJEVO NA RASKR[]U SVIJETA

Uz izložbenu postavku starih zanata, prezentaciju sarajevskih nošnji, najljepših

pjesama i fotografija grada, u Sarajevu je početkom sedmice otpočela provedba
projekta Fondacije “Mozaik” čiji je cilj obogatiti sadržaj i poboljšati kvalitet
kompletne turističke ponude grada Sarajeva

JEDINSTVEN TURISTI^KI BREND

ZA SARAJEVSKE MUZEJE
Pi{e: DANKA SAVI]

U
Sarajevu je po~etkom ove sed-
mice predstavljen jedan od najus-
pje{nijih doma}ih projekata,
finansiranih od strane Evropske
unije, za podr{ku razvoju turizma
i malog i srednjeg poduzetni{tva u BiH.
Tako je u galeriji Bosanskog kulturnog cen-
tra - BKC u utorak (23.11) uz izlo`benu
postavku starih zanata, prezentaciju sara-
jevskih no{nji, najljep{ih pjesama i
fotografija grada, otpo~ela provedba pro-
jekta dodijeljenog bosanskoj Fondaciji
Mozaik pod nazivom Sarajevo na raskr{}u
svijeta - Sarajevo Crossroads to stay.
Smisao mu je obogatiti sadr`aj i pobolj{ati
kvalitet kompletne turisti~ke ponude grada
Sarajeva, te promovirati zajedni~ki brend
10 objekata kulturno-historijske ba{tine
grada: Muzej grada Sarajeva, Zemaljski STARI ZANATI, FOLKLOR, PJESME
U BKC-u je po~etkom ove sedmice obilje`en po~etak provedbe projekta Sarajevo na raskr{}u svijeta
muzej, Jevrejski muzej, Muzej Sarajevskog
atentata, Muzej Alije Izetbegovi}a, Despi}a uz pomo} sredstava koje joj je dodijelila i ~e{kom organizacijom Svet jako domov,
ku}a, Svrzina ku}a, Ku}a Alije \erzeleza, Evropska unija, u protekle tri godine, rade}i radi na jednom od ve}ih projekata iz oblasti
Sebilj, Bijela tabija, uz mogu}e uklju~enje i na projektu Tragovima bosanskog kralj- p~elarstva u regionu. EkoMozaik, uklju-
Umjetni~ke galerije BiH, Bo{nja~kog insti- evstva, sara|ivala s lokalnim zajednicama u ~uju}i projekat EkoBilje, punim tempom
tuta i Ars Aevija. srednjoj Bosni, poma`u}i im da se u nastavlja razvoj i pripremu za izlazak na bh.
pravom smislu rije~i preporode. Rekon- tr`i{te. U ovom momentu, uz podr{ku
SVJETSKO ISKUSTVO U struirani su do ju~er zapu{teni spomenici USAID-a, na kompleksu Bisina u pripremi
SARAJEVSKIM MUZEJIMA kulture, restaurirana kulturna ba{tina, te je izgradnja najmodernijeg staklenika, zadnja
“@elimo ovim putem oja~ati kapacitete razvijena turisti~ka infrastruktura u deset rije~ tehnike vode}eg svjetskog proizvo|a~a
muzeja, a namjera nam je da kroz studijska bh. gradova - Kaknju, Vare{u, Visokom, iz Nizozemske, firme Venlo. Staklenik }e do
putovanja poka`emo kako to rade muzeji Zenici, Maglaju, Te{nju, Fojnici, Travniku, jeseni 2011. godine proizvesti milion sadni-
po svijetu. Oni bi postoje}e bogate zbirke Donjem Vakufu i Jajcu. Otvoreni su i ca lavande koje ce odmah nakon toga biti
trebali nau~iti izlagati i otvoriti se prema opremljeni informacioni pultovi, postavlj- zasa|ene na 100 hektara poljoprivrednih
javnosti, postati {to dostupniji, sara|ivati ene su prodavnice suvenira, o`ivljeni povr{ina u [ekovi}ima, @ivinicama i
izme|u sebe, ali istovremeno prepoznati umjetni~ki zanati i postavljene etnografske Osmacima. EkoMozaik ima namjeru da u
prilike na tr`i{tu. Kroz projekat ih imamo kolekcije. narednih pet godina postane vode}i proiz-
namjeru educirati kako da kreiraju i pro- vo|a~ certificiranog organskog meda u
moviraju sadr`aje unutar muzeja i sl.”, ka`u DRU[TVENO ODGOVORNO na{em regionu, te jedan od vode}ih proiz-
u Mozaiku. Evropska unija je za provedbu PODUZETNI[TVO vo|a~a certificiranog organskog eteri~nog
projekta izdvojila 300.000 eura. Osim velikog broja projekata, od razvoja ulja lavande. Z oran Pulji}, direktor
Fondacija Mozaik }e u saradnji sa turizma do programa za pomo} mladima kao Fondacije Mozaik, ka`e da ona zajedno sa
menad`erima odabranih lokacija i pred- {to su omladinske banke, Fondacija Mozaik, preduze}ima koje je osnovala (EkoMozaik
stavnicima Ministarstva okoli{a i turizma koja postoji devet godina, uspje{no se bavi d.o.o. i Agencija Ma[ta), ~ine inovativni
FBiH i Ministarstva kulture i sporta proizvodnjom organskog meda, a ruralni koncept social enterprisea , dru{tveno
Kantona Sarajevo raditi na izradi jedin- razvoj i jeste njen primarni cilj. EkoMozaik, odgovornog poduzetni{tva, odnosno razvo-
stvenog, brendiranog turisti~kog proizvoda. preduze}e u vlasni{tvu fondacije Mozaik, jnog rada koji te`i ka tome da bude socio-
Podsjetimo da je upravo Fondacija Mozaik, osnovano u partnerstvu s op{tinom [ekovi}i ekonomski odr`iv. 

25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA 63

GOTAN PROJECT

GOTAN PROJECT
[ATROVA^KI TANGO

Protekle sedmice u okviru svjetske turneje bend GOTAN PROJECT gostovao je u

Zagrebu i Beogradu; naša novinarka prenosi utiske sa beogradskog koncerta, gdje
su čarobnjaci elektronskog tanga mnogobrojnu publiku podstakli da zapleše u
neodoljivom argentinskom ritmu
scena je kompletna. Trojica pomenute velikoj svjetskoj turneji gdje promovi{u
Pi{e: ADISA BA[I] (Beograd)
gospode su Philippe Cohen Solal, Eduardo svoj najnoviji album Tango 3.0.

T
rojica mu{karaca u savr{eno kro-
jenim odijelima, sa profinjenim
{e{irima i ula{tenim cipelama
izgledaju kao likovi iz gangster-
skog filma. Dodaju li se tome
privla~na dama u crnoj toaleti, elegantni
tango bend sa bandoneonom, violinom i
klavirom, te prigu{eno crvenkasto svjetlo,
Makaroff i Chistoph Müller, ~lanovi fran-
cusko-argentinsko-{vicarskog benda Gotan
Project koji je u deset godina svog posto-
janja postao svjetska atrakcija: spoj elek-
tronske muzike i klasi~nog tanga u njihovoj
interpretaciji zvu~i neodoljivo, savremeno,
a u isto vrijeme blago nostalgi~no.
Od prolje}a ove godine pa do aprila
2011. oni su sa prate}im muzi~arima na
TANGO ZA 21. VIJEK
Nakon Engleske, Portugala, Francuske,
Kanade, Brazila... oni su proteklih dana
pohodili i Hrvatsku i Srbiju, a turneju nas-
tavljaju nastupima u Australiji, [vicarskoj i
Japanu. U neke zemlje samo u ovoj godini
vra}a}e se i vi{e puta, a ritam njihovog
osavremenjenog tanga dotakao je srca ljudi

64 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.


“Nismo politički
bend, ali biramo
riječi koje
pokreću duh!”
diljem planete, od polarnih krajeva do vre-
log juga. Osvojili su ~ak i Argentinu,
domovinu tanga. “Mi smo argentinski
muzi~ari u egzilu u Parizu”, ka`u za sebe
~lanovi Gotan Projecta, a iako je samo
jedan od njih Argentinac po ro|enju, ostali
su svoju duhovnu postojbinu izabrali iz
ljubavi prema njenoj muzici.
POD ZA[TITOM UNESCO-a
Tango je svjetska kulturna baština
U septembru pro{le godine tango je
progla{en dijelom svjetske kulturne ba-
{tine: na sastanku u Abu Dabiju specijalni
UNESCO-ov komitet je tangu (plesu i
muzici uz koju se on izvodi) dodijelio status
za{ti}enog kulturnog dobra. Tango karak-
teri{u dramati~ni i senzualni pokreti, a
Argentina i Urugvaj, zemlje iz kojih poti~u
najve}i umjetnici tanga, nakon dugotrajnog
sporenja oko toga odakle tango poti~e, na
kraju su obje priznate kao njegova domovi-
na. Tango se u ovim zemljama smatra jed-
nim od najzna~ajnijih izvoznih prozvoda,
a Hernan Lombardi, ministar kulture
Buenos Airesa (grada koji ima izvjesnu
administrativnu autonomiju), svojedobno
je na vijest o progla{avanju tanga svjet-
skom kulturnom ba{tinom rekao kako se
nada da }e njegova popularnost ubudu}e
jo{ vi{e porasti. Tango je nastao u kasnom
devetnaestom vijeku u predgra|ima
Buenos Airesa (Argentina) i Montevidea
(Urugvaj) a danas je posebno popularan u
Evropi, Americi i u Japanu. Posljednjih
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
ELEKTRONSKI TANGO OSVOJIO BALKAN
Beogradski koncert Gotan Projecta
odr`an je 17. novembra pred pet hiljada
ljudi (toliko ulaznica je i bilo u prodaji), u
Beogradskoj areni ~iji je sjeverni dio za tu
priliku crnim zastorima pretvoren u prili~no
intiman koncertni prostor. Dio partera bio je
ispra`njen za plesa~e tanga, a nakon prvih
petnaestak do kraja koncerta je zaplesalo
preko stotinu parova! Beogra|ani su o~ito
proteklih mjeseci vrijedno vje`bali u
plesnim {kolama pa je bio poseban u`itak
posmatrati kako tango prelazi nacionalne
granice i do`ivljava procvat u novim sredi-
nama.
godina popularizaciji tanga doprinijele su
zabavne emisije kao {to su Ples za zvijez-
dama te filmovi poput hita Shall We
Dance, u kojem Richard Gere i Jennifer
Lopez u klju~noj sceni ple{u upravo uz
pjesmu Gotan Projecta - Santa Maria. 
IZ BEOGRADSKE ARENE
Proslavljeni pari{ki bend
priredio je publici nezaboravan u`itak
Musica Brutal, Tu Misterio, Panameri-
cana, Rayuela i drugi hitovi Gotan Projecta
publiku su dizali na noge, pa se sala ispunj-
ena stolicama za ovu prigodu nije pokazala
kao najbolji koncept.
STRASTVENO A SA STILOM
Ranijih godina Gotan Project je tre}inu
koncerta izvodio iza bijelog platna a publika
je gledala siluete plesa~a tanga. Ovaj put
scena je opet bila poseban do`ivljaj: na poza-
dini (sa~injenoj od bijelih resa) projektovani
su misti~ni, ma{toviti i efektni video klipovi
kojima je muzika pari{kog benda dobila dos-
tojnu vizuelizaciju. Na platnu su se pojavlji-
vali i muzi~ari koji su sara|ivali na pojedi-
nim pjesmama, pa je tako nastajao vrlo zani-
mljiv dijalog sa `ivim nastupom muzi~ara na
sceni. Elektronski instrumenti (od onih
uobi~ajenih, pa do ~udnovatih futuristi~kih
spravica koje svijetle, trep}u, rotiraju se i po
svemu nalikuju na mobilijarij kakvog
nau~nofantasti~nog filma) djeluju na sceni
kao organska cjelina sa starinskim i
klasi~nim instrumentima, ba{ kao {to je i
muzika Gotan Projecta zaokru`ena cjelina,
rezultat nadahnu}a i umije}a zrelih muzi~ara.
Na novinarsko pitanje za{to u svojim
pjesmama koriste glasove i politi~ke
poruke historijskih li~nosti poput neka-
da{nje prve dame Argentine Eve Duarte
Peron ili revolucionara Ernesta Che
Guevare, ~lanovi benda su jednom prilikom
odgovorili: “Evina poruka o stranom kapi-
talizmu i ekonomskom kolonijalizmu danas
se mo`e shvatiti kao jaka antiglobalisti~ka
poruka, a Che Guevarine rije~i o `elji za
mirom danas su aktuelnije nego ikad. Na{a
muzika nije politi~ka, ali volimo da biramo
rije~i koje pokre}u duh!” Pred beograd-
skom publikom protekle sedmice se
pokazalo da izabrane rije~i, jednako kao i
muzika Gotan Projecta, uistinu imaju tu
snagu. 
65
ESAD BAJTAL, FILOZOF

Mnoge će iznenaditi kada uskoro iz štampe izađe obimna monografija SEVDALINKA-

ALHEMIJA DUŠE, čiji je autor profesor ESAD BAJTAL, do sada u javnosti poznat
kao lucidni analitičar socijalnih i političkih fenomena te aktivista građansko-
liberalnih političkih stranaka u BiH; u razgovoru za “SB“ profesor Bajtal govori o
svojoj opsjednutosti sevdalinkom kao specifičnom muzičkom, književnom i
socijalnom formom, o njenom ignorisanju i modernističkom skrnavljenju

VI[EGODI[NJI
PREDAN I TEMELJIT RAD
Profesor Esad Bajtal

POSVETA O SEVDALINCI
BAJTALOVA MONOGRAFIJA
Razgovarala: NA\A BEGOVI] Sevdalinka je pjesma pobunjenog

K
ad se govori o E sadu Bajtalu,
obi~no su prve asocijacije dugo-
godi{nje kriti~ko promi{ljanje
aktuelne bh. situacije, te anga`man
na za{titi ljudskih, `ivotinjskih i
drugih prava, te pitanja gra|anskog aktiviz-
ma i gra|anske hrabrosti. Reklo bi se -
“te{ke“ teme. Ovih dana Bajtal privodi kraju
ljudskog dostojanstva
rad na obimnoj monografiji Sevdalinka —
alhemija du{e. I opet isto. ^ak ni u njegovim
promi{ljanjima fenomena sevdalinke ne
sre}emo se sa “laganim {tivom“.
“Sevdalinka mi se, psiholo{ki, pojavlju-
je kao pandan kamenu mudrosti srednjovj-
ekovnih alhemi~ara“, ka`e. “I kao {to su
alhemi~ari tra`e}i kamen mudrosti tragali
za panacejom (univerzalni lijek za sve
bolesti), pjeva~i i slu{aoci sevdalinke upra-
vo u njoj nalaze oboje: i kamen ljubavne
mudrosti osvajanja, i univerzalni i jedini

66 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.


lijek svih svojih ljubavnih nevolja. Tako mi
se sevdalinka otkriva kao svojevrsna
alhemija du{e, koja jedina izlazi na kraj s
ljubavnim jadom - sevdahom. A od sevdaha
goreg jada nema, zajedno s pjesmom“,
zaklju~uje Bajtal.
 Privodite kraju monografiju “Sev-
dalinka — alhemija du{e“. Kako biste opisali
Va{ pristup temi sevdalinke koja uvijek
iznova inspiri{e?
Slo`enost sevdalinke, kao prefinjene
poetsko-muzi~ke forme, ~ini me opreznim u
formulaciji vlastitog pristupa tom fenomenu.
U svojoj kompleksnosti sevdalinka i sama
zahtijeva kompleksan pristup. Taj zahtjev
otvara ~itav niz interpretativnih polja
tuma~enja. Kako sa teorijsko-estetskog, tako
i sa eti~kog, aksiolo{kog, moralno-obi-
~ajnog, psihoanaliti~kog... A najnovije med-
icinske spoznaje o specifi~nosti funkci-
oniranja “`enskog mozga” ot{krinule su
vrata neurolo{ko-fiziolo{koj pozadini
fenomena ljubavi, a samim tim i sevdalinci
kao svojevrsnom jezi~ko-muzi~kom izrazu
ljubavne drame. Me|utim, uprkos svim tim
mogu}nostima pristupa, stvar sa sev-
dalinkom nikad nije jednostavna. Ma koliko
ga sabirali u `i`u mogu}eg zna~enja,
fenomen sevdalinke nam, uvijek iznova,
izmi~e sve dalje. U dubinu trnovitog {ipra`ja
neizrecivosti. Sve ga je te`e dohvatiti i smis-
leno uobli~iti. Tako svaki pristup sevdalinci,
u svojoj nedore~enosti, na kraju ostaje samo
jalov poku{aj hvatanja neuhvatljivog. Ne{to
poput hvatanja ribe golim rukama. Kako }e
moj poku{aj zavr{iti, ne znam. Znam samo
da, jo{ uvijek, nisam zadovoljan zahva-
}enim. Predstoji jo{ mnogo brisanja, pisanja,
dopisivanja, nijansiranja... Jer, ono {ta nam
sevdalinka govori iz svoje dubine, daleko je
od onoga {to ~ujemo, gore, na njenoj zanos-
no-zavodljivoj povr{ini. Dakle, u pitanju je
riskantan i neizvjestan poku{aj njenog ~itan-
ja i i{~itavanja “izme|u redova”.
NIJE BLAGO NI SREBRO NI ZLATO...
 Kako slu{ati, ~itati, razumijevati sev-
dalinku u na{em vremenu?
Sa stanovi{ta dostupnosti sabranih tek-
stova i fonografskih zapisa, morao bih
odgovoriti - lak{e nego ikad. A ipak, nije
tako. Postoji i druga strana. A to je opora
~injenica da nas, svojom blizinom du{evnoj
su{tini ~ovjeka, onom najdubljem u njemu,
odakle i sama izvire, sevdalinka vra}a nama
samima, na{em antropolo{kom iskonu i
onom senzibilno-naj`ivotnijem u nama.
Onom u ~ijim dubinama le`i izazov spon-
tanog samoprepoznavanja. Jer, ima li neko-
ga ko nije padao u zamku ljubavi? Nekoga
ko ne voli da voli. Ili da, sam, ne `eli biti
voljen? Voljeti, spada u prirodu ~ovjeka.
Ali, ako je navika na{a “druga priroda”,
onda vrijeme u kome `ivimo jeste vrijeme
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
O INSTITU SEVDAHA
Mangupska ujdurma propalih
studenata i kafanskih muzičara
 Bilo je nekih poku{aja stvaranja
tzv. nove sevdalinke koja se mogla ~uti
npr. na Ba{~ar{ijskim no}ima. Na`alost
tu tzv. novu sevdalinku, tekstualno, a ni
muzi~ki ne mo`emo uporediti s posto-
je}im?
U gornjem iskazu dat je precizan
odgovor i na ovo pitanje. Ni tekstualno ni
muzi~ki, ta “nova sevdalinka” nije sevdalin-
ka. I sav taj poku{aj podmetanja tobo`nje
“nove sevdalinke”, samo je merkantilisti~ki
mangupluk onoga koji se, debelo je
upropa{tavaju}i, zahvaljuju}i sevdalinci
decenijama medijski eksponirao i, uz to
jo{, i debelo obogatio, a da joj, zauzvrat,
ni{ta nije dao. [tavi{e, skrnavio ju je.
Cijela ta blasfemija sa nekakvim “instituti-
dominacije upravo te, druge prirode.
Merkantilisti~ke, potro{a~ke prirode koja
sve kupuje i prodaje. Pa ~ak i ljubav. Nema
vi{e “pustih `elja” sputanih institucijama
zabrane i podupiranih jedino snagom vlasti-
tih nadâ i iluzijâ. Sve je dostupno. Kupljivo
i potkupljivo. I tu nastaje problem mogu-
}nosti njenog dana{njeg razumijevanja o
kome pitate.
Rade}i na ovoj monografiji, upravo radi
usporedbe nekada{njih i ljubavnih adeta
na{eg vremena, zavirivao sam i u “male
(ljubavne) oglase”. U taj moderni pandan
tradicionalnom odazovu ljubavnog zova.
Tada bih, napre~ac i jasno shvatao za{to ide-
alisti~ki dah srame`ljive nje`nosti i snova
sevdalinke gubi utrku sa ogoljenom fizio-
lo{kom stra{}u razuzdanog turbofolka. U
malim “ljubavnim” oglasima, radi se
po~esto o nevje{to skrivanoj trgovini
“ljubavlju”. “Atraktivne i lijepe” tra`e,
uglavnom, “dobro situirane” i bogate. Ni{ta
novo, reklo bi se. I tradicija poznaje brak po
roditeljskoj pogodbi. Ta~no! Ali, u vrijeme
nastajanja sevdalinke, to je bio obi~aj, pro-
OD SEVDAHA GOREG JADA NEMA
ma” sevdalinke, samo je zgoljno pragmat-
ska ujdurma propalih studenata i kafanskih
hamonika{a. Drska podvala onoga koji je,
sa sebi svojstvenom dr~no{}u, sam sebi
dozvolio, i, {to je jo{ va`nije, kojemu je
neodgovorno dozvoljeno, da, vo|en neza-
ja`ljivo{}u narcisti~ko-provincijskog ego-
sa, sam sebe proglasi tobo`njim ~uvarom
sevdalinke, odnosno ~uvarom duhovnog
narodnog blaga i ~itave kulture kojoj to
neprocjenjivo blago pripada. Ne znam
neko drugo mjesto na svijetu, osim ovog
Ovdje, gdje bi takva narcisti~ko-koristolju-
biva prepredenost tekla tako nesmetano,
pre}utno uspijevala i nesankcionirano pro-
lazila. Safet, Zaim, Zehra, Zora, Nada,
Jozo, Rade, Himzo, [erbo, Jovica, Danica,
Miki, Hami}, Ma{ura... To su
istinske veli~ine i istinske insti-
tucije sevdalinke. Brendovi. Sva-
ko za sebe. I samo oni,
svi skupa ~ine jedini, stvarni, i
istinski Institut sevdaha u kome
su uredno pohranjene njene
najvi{e vrijednosti. Sve ostalo je
narcisti~ko samoreklamerstvo i
kulturna podvala bez pokri}a. 
NEOZBILJAN PRISTUP
OZBILJNOJ TEMI
Ku}a sevdaha u Sarajevu
tiv koga su, brane}i pravo na slobodu li~nog
izbora, najhrabrije i najosvje{tenije heroine
tog vremena upravo sevdalinkom ustajale:
Nije blago ni srebro ni zlato
Ve} je zlato {to je srcu drago
Danas se i li~ni izbor, sve vi{e, svodi na
“srebro i zlato”. U jednom od tih oglasa
ponekoj dami “izgled nije bitan”. A negdje
~ak pro~itah i oglas u kome “zgodna djevoj-
ka” tra`i mladi}a sa “dobrim autom”. I za
prvi kontakt (MMS) tra`i, ne sliku mladi}a,
nego — sliku auta!!! I kakvo sad “slu{anje i
razumijevanje sevdalinke” od takvih
mo`ete da o~ekujete? I da li doti~ne znaju
da tako ne{to, poput sevdalinke, uop{te i
postoji? I {ta njoj, i njima, mo`e zna~iti
zavr{nica pjesme “Il’ je vedro il’ obla~no”:
Ka`i, Zulko, ka`i du{o, {ta sam tebi ja
Ti si, Ibro, alem sunce {to nada mnom sja.
Tim prije {to, tako ne{to, skoro da
nemaju vi{e gdje da ~uju. Na javnim radij- 
67
 ESAD BAJTAL, FILOZOF
SAFETA
ZAOBILAZE I U
SARAJEVU I
U BANJOJ LUCI
Autor Esad Bajtal i
rahmetli Safet Isovi}
 skim servisima, sevdalinka je, poput kakva
nepo`eljna uljeza, prognana i stjerana u
kasne no}ne ili rane jutarnje sate. A na pri-
vatnim radijima, u emisijama “sevdalinke”,
u svojoj edukativnoj nagluhosti, tzv.
muzi~ki urednici i voditelji, osrednje, pa
~ak i lo{e novokomponovane tvorevine tre-
tiraju i pu{taju kao (da su) sevdalin-
ke. Istovremeno, u svojoj etno-ideolo{koj
pseudo-patriotiziranosti, u taj ko{ ponekad
strpaju i poneku ilahiju ili kasidu. Da li to
zna~i da zaista ne znaju i ne razlikuju — {ta
je {ta, ili je u pitanju prizemna potreba dod-
voravanja nekome i ne~emu? Mo`da i
jedno i drugo?
 Sevdalinka se u ve}ini tekstova
karakteri{e kao ljubavna pjesma. Kako je
jo{ mogu}e kategorizirati sevdalinku osim
kao ljubavnu pjesmu?
Mnogo je sevdalinki “Snijeg pade na
behar, na vo}e” (iako i ljubavna); “Niz
polje idu babo sejmeni”... i mnoge druge
sevdalinke, kao `ivi dokument svoga vre-
mena, govore nam o `ivotu; o povijesnim,
prirodnim i drugim zbivanjima. Da je behar
zaista znao pasti “na behar, na vo}e”,
nalazimo u Ljetopisu Mula Mustafe
Ba{eskije, gdje ~itamo: “Kada se ve} jako
bio razvio behar, pade snijeg i nastade
`estoka studen, tako da se behar promrzn-
uo. Ovo se zapravo dogodilo u mjesecu
{abanu (30. III — 27. IV 1759.) godine. I
68
ranije sam zabilje`io da je u ovo vrijeme
pao nezapam}eni snijeg”, ka`e Ba{eskija.
O povijesno intoniranoj pjesmi “Niz
polje idu babo sejmeni”, valja re}i samo
toliko da je vi{e nigdje ne ~ujemo. I da je
Isovi}ev arhivski snimak negdje i od nekoga,
o~ito, zabunkerisan, a njegov interpretativni
opus naprasno cenzurisan. Bilo bi zanimljivo
saznati ko je (i u ime ~ega), sebi dozvolio tu
bahatost ilegalne i neobnarodovane cenzure.
Ne vjerujem da je to slu~ajno. Kao ni to da je
sevdalinka, kao muzi~ki `anr, bestraga
prognana sa medija manjeg bh. entiteta.
Vjerovatno je rije~ o ishodima iste idejne
pozadine, samo razli~itih etno-predznaka. Da
skratim: kao pjesma o ra|anju i umiranju; o
`ivotu, o radu i neradu; o ~ovjeku i povijesti;
ljubavi i mr`nji sa svim njihovim socijalno
zamr{enim preplitajima i rasplitajima, sev-
dalinka je, na tragu Va{eg pitanja, ne samo
ljubavna, nego, i — ljubavna pjesma.
Reducirati je samo na segment ljubavnog,
zna~ilo bi (o)sakatiti je.
SEVDALINKA JE REGIONALNA A NE
SAMO BOSANSKA “SVOJINA“
 Sevdalinka se ve`e za Bosnu, iako se
npr. mo`e ~uti i na podru~ju Sand`aka.
Tako|er, karakteri{u je i kao bo{nja~ku
urbanu pjesmu, iako su nerijetko autori sev-
dalinke bili i nebo{njaci?
Ne samo Sand`aka. Vranjanski karasev-
dah, po svim svojim poetsko-muzi~kim
karakteristikama, neporecivi je dio sev-
dalinskog korpusa ~ija interpretacija zahti-
jeva ne malo umije}e. I nije za svakog. O
tome najbolje svjedo~e, odli~ni i, na`alost,
opet pre{utno proskribirani, snimci nekih
pjesama Safeta Isovi}a, kao {to su “[to ti
je, Stano, mori” ili “More vr}aj konja
Qerim Abdull-ago” (more, vra}aj konja,
pi{man }e da stana{...), koje nije mogu}e
~uti na na{im medijima. Neko, o~ito, bolje
i od Safeta, i od svih nas, zna {ta jeste, a {ta
nije sevdah. Re~eno pokazuje kako sev-
dalinka, kao kulturni i socijalni specifikum,
zahvaljuju}i neodoljivoj rasko{i svog duha
{iroko nadilazi granice etno-atara i idejno
propisane geografije. Zato njene najbolje
stvaraoce nalazimo svugdje. Ta~nije,
svugdje tamo gdje progovara glas onog
duha koji univerzalost ljudskog stavlja
izvan i iznad besmisla etno i drugih
ka}iperstava nadobudnih ideologa i badaca
kulture. Jozo Penava, Rade Jovanovi},
Dragi{a Nedovi}, Nikola [krba, Aleksa
[anti}, Rade Dubljevi}, Nikola Stojkovi},
Jovica Petkovi}; te onaj pravoslavni
sve{tenik, ~ije mi ime pobje`e (autor
pjesme “Po gradini mese~ina sija meka”), i
mnogi drugi, tragom naslije|a i vlastite
osje}ajnosti, iznjedrili su sevdalinke nepro-
lazne vrijednosti. Kao {to su, s druge strane,
jednako dobro znali da je pjevaju i Jozo
Kristi} i Nada Mamula; Mile Janji} i
Danica Obreni} (Magla padnala, Zemi me
SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

zemi, npr.) Mile Petrovi}, Zora Dubljevi}, odozgo, bez velike nevolje rijetko kad
Stani{a Sto{i}. Ovdje posebno, i sa zado- spu{ta “u bazu”. Majka je njegova nevidlji-
voljstvom, izdvajam mladog Jovana va supstitucija. Ona je ta koja namjesni~ki
Mihaljicu u Srbiji, koji ba{ danas (u odgovorno nadzire i provodi njegovu volju
najtvr|em okru`enju turbofolka), ne samo koja je, zapravo, naj{ira obi~ajna, socijalna
pjeva, nego i za~u|uju}e vje{to i osje}ajno, volja. Jer, porodica je samo isturena peda-
slijedi zahtjevnu safetovsku interpretativnu go{ka ruka dru{tva koje nala`e, zabranjuje,
liniju bosanske sevdalinke. kontrolira i sankcionira svako eventualno
iskakanje iz obi~ajno propisanih normativa.
 Mo`e li se sevdalinka dijeliti na U takvom dru{tvu onog vremena, o~eva je,
mu{ku i `ensku? Postoje razli~ita mi{ljenja bila i ostala — posljednja. On, kao glava
da ta podjela nije potrebna, kao i mi{ljenje ku}e, odobrava ili zabranjuje, i sve to
da je sevdalinka `enska pjesma? naj~e{}e posredno: preko majke (svekrve),
Monografija }e se pozabaviti i tim starijeg brata ili sestre. Ali, ponekad se pjes-
momentom njena nastajanja. Ali, u ma i direktno poziva na besprizivnost o~eva
najkra}em, i izvan svakog crno-bijelog (babinog) suda: Sarajevo dugo i {iroko /
sagledavanja geneze sevdalinke, sam je Moje zlato tanko i visoko / Uzalud je tanko
kulturno-obi~ajni milje u~inio da sev- i visoko / Kad joj babo jordamd`ije ne}e /
dalinku porodi zov ljudske strasti, s jedne, i Koji pije vina i rakije... itd./.
obi~ajna nemogu}nost `eljenog odgovora
na nju, s druge strane. Valja nam priznati: EROTIKA I SEVDALINKA
dru{tvenom logikom jednog vakta i zema-  Za sevdalinku se mo`e re}i i da je
na, obi~ajno znatno prikra}enija bila je pjesma suptilne erotike... ?
`ena. Djevojka posebno. Muku i bol te Tako je! Indirektnost njenog kazivanja,
svoje prikra}enosti, stvarala~ki je (po svim zahvaljuju}i umije}u kaziva~a, nikad ne
uzusima psihoanaliti~ke logike), nastojala proma{uje cilj svoje `elje. U tu svrhu u poet-
kompenzirati pjesmom. U tom smislu, sev- skom opticaju je ~itav niz prefinjenih, dos-
MALI LJUBAVNI OGLASI:
Radeći na ovoj monografiji, upravo
radi usporedbe nekadašnjih i ljubavnih
adeta našeg vremena, zavirivao sam i
u “male (ljubavne) oglase”. U taj
moderni pandan tradicionalnom
odazovu ljubavnog zova
dalinka je pjesma bola. Bol koji pjeva. jetljivo skovanih metafora. Sve je jasno.
Pjesma pobunjenog ljudskog dostojanstva, Uprkos tome, nikad niko nije osje}ajno unez-
koje svoju stvarnu `ivotnu prikra}enost go|en niti moralno povrije|en. Stvar uza-
sublimira u prefinjeni himeri~ki nadomjes- jamnog pribli`avanja, prihvatanja ili odbijanja,
tak raspjevanog ljubavnog odu{ka. te~e bez potresa i socijalne degradacije bilo
`enske bilo mu{ke strane. Razuzdanost bilo
 Iako neki sevdalinku karakteri{u kao koje vrste u sevdalinci nikad nije imala svog
pjesmu koja opisuje ljubavne jade u patri- sagovornika, iako, snagom jasnih asocijacija
jarhalnom dru{tvu, tekstovi vi{e asociraju mladosti, uvijek, i sve u njoj, vodi jednom i
na matrijarhat. Npr. lik oca je rijedak u sev- istom. Sudbina onog “jadnog” momka, kome
dalnici, dok je majka nerijetko jedna od sude tri “nabusite” djevojke, unaprijed je
klju~nih uloga, kao i svekrva... ljuba... erotski zape~a}ena:
sestra... djevojka... ?
Patrijarhat ovdje treba uzeti i razumjeti Prva veli: da ga osudimo
obi~ajno-aksiolo{ki, kao sistem dominacije Druga veli: da ga objesimo
mu{kih vrijednosti. U tom kontekstu, stiho- Tre}a veli: meni oko vrata
vano prisustvo oca u pjesmi i nije uvijek
neophodno. Mada ni kao prisutnost otac nije Naravno, ponekad je to erotsko ne{to
posve izostao. Uostalom, izvan bilo kakve ki}enije zasnovano i “podebljano” do stup-
doslovnosti Va{eg pitanja, njegova nevidlji- nja vickaste forme, koja se klati na lohotnoj
va sjenka bdi nad dnevno-porodi~nim zbi- granici dosjetljive {eretske leksike. Upravo
vanjima i svim odlukama unutar porodi~ne to slu{amo u onom vragolasto-uveseljava-
`ivotne dinamike. Iako se, on sam, u svoj ju}em dijalogu sevdalinke “Vezak vezla
begovskoj uzdignutosti, nadgledaju}i stvari Omerbegovica”.
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
OD SEVDAHA GOREG JADA NEMA
 Mo`e li sevdalinka nastati i u
dana{njem vremenu? Ili ona ostaje pjesma
zaboravljene osje}ajnosti?
Na to pitanje te{ko je dati pouzdan
odgovor. Panta rei. Sve te~e. I sve se
mijenja, pa ni senzibilitet na{eg doba, nije
senzibilitet vremena nastajanja sev-
dalinke. Uostalom, i nije nu`no da nastaje
neka “nova sevdalinka”. Na{a zada}a je
ozbiljno shvatiti i po{tovati kulturolo{ko-
civilizacijsku vrijednost ve} postoje}eg
korpusa te poetsko-muzi~ke forme. I
shodno tom shvatanju, adekvatno je
za{tititi i smisleno sistematski prezentirati
u svrhu njenog otimanja od zaborava.
Njeni izdanci, savremene “obrade” i cilj-
ane ili spontane transformacije, i
aran`mansko-interpretacijske inovacije,
moraju ostati izvan okvira standarnog
imena. Odnosno one mogu i}i uz jasnu
naznaku: “u obradi”. Za usporedbu: Stari
most u Mostaru je obnovljen, ali na na~in
strogo diktiran zahtjevima njegove
izvorne, auteti~ne forme. Sve je
ispo{tovano: od izgleda do materijala.
Mogao je biti sa~injen i ve}i i sna`niji; od
~elika, ili betona. Istina, bio bi ~vr{}i, sta-
bilniji, pouzdaniji. Ali, to vi{e ne bio Stari
most. Ne bi to bilo to. Ne bi bilo isto. Bilo
bi ne{to drugo. Novi “stari most” bio bi
~ista besmislica. Analogno tome, ~uvanje
njene autenti~nosti u svom segmentima
izra`ajnih mogu}nosti je jedini pravi put
~uvanja i o~uvanja sevdalinke. Odnosno,
pojam muzike “komponovane u narod-
nom duhu” (tzv. “novokomponovana”),
sasvim je dovoljan, i nikakva nominacija
tipa “nova sevdalinka”, nije potrebna. Pri
tom, sve ono {to, iz novokomponovanog
opusa, svojom strogom blizinom njenom
autenti~nom izrazu, zavrijedi da pre|e u
korpus sevdalinke, vremenom }e joj pri-
pasti bez ikakve rezerve. Tako se i ranije
zbivalo i doga|alo. Upravo na taj na~in
pridru`ile su joj se brojne “nove pjesme”
za koje danas op}enito va`i “da su” sev-
dalinke. Evo nekih, dovoljno starih da nji-
hove “novokomponovanosti” ni ve}ina
pjeva~a nije bila svjesna. O slu{aocima da
ne govorimo: Ah meraka sa ve~eri rane;
Crven fesi} ; ^udna jada od Mostara
grada; Dolinom se {etala; Zvijezda goni
mjeseca; Evo srcu mom radosti; Ni
Bajrami vi{e nisu; Bulbul pjeva okolo
Mostara; Ki{a pada rosna trava; Po
mjese~ini kraj {im{ira; Oj kaduno kono
moja... itd. itd.
A od novijih, pored ostalih, tu su:
Vratnik pjeva; Kad sretne{ Hanku; Jablani
se povijaju; Malenim sokakom ne prolaz-
im vi{e; Ne pitaj me stara majko; Sa
Igmana pogledat je lijepo; Pro|oh Bosnom
kroz gradove; Da sam sjajna mjese~ina;
Gledala sam sa prozora; U lijepom starom
gradu Vi{egradu; Stara staza... 
69
KULT MARKET
AMIR TALI]
Trojanski konj
Umro je ekolog M.O//
Kad je umro taj dvostru-
ki doktor/ nauka/ utihle
su ptice u plavetnilu nje-
govih/ o~iju/ ugasilo se
svjetlo na obzorju na/
trenutak (...) Umjesto na
sahranu krenimo na
izlet/ u prirodu/ mo`da
}e se tako bar sje}anje
na/ njegovu ljubav
produ`iti/ A i sahrane pateti~ne misli nose/
pateti~ne kao aerozaga|enje u/ Zenici/
koju je toliko volio... Cijena je 15 KM.
RAWI HAGE
@ohar
Libansko-kanadski
knji`evnik Rawi Hage
za svoj knji`evni prvi-
jenac dobio je prije dvije
godine uglednu nagradu
IMPAC Dublin Literary
Award, a sada se javlja
sa svojim novim
romanom @ohar
(Buybook, Sarajevo,
2010.) u kojem sa puno
crnog humora opisuje `ivot jedne imi-
grantske porodice u Montrealu a iz per-
spektive lika koji za sebe vjeruje da je
pola ~ovjek a pola `ohar...
Cijena je 18 KM.
LAURA BERMAN
Seks. Odgoj
Protekle godine
ugledni britanski
izdava~ objavio
je knjigu Laure
Berman Seks.
Odgoj: kako o
seksu razgo-
varati sa svojom
djecom (Profil,
Zagreb, 2010.) a
ove godine knji-
ga je objavljena paralelno u ~ak deset
zemalja. U njoj su dati savjeti kako o toj
sveprisutnoj temi razgovarati sa
dana{njom djecom koja su izlo`ena
najraznovrsnijim informacijama, a uprkos
tome `ive sa mnogim zabludama.
Cijena je 37 KM.
70
KNJI@EVNA KRITIKA
Audio knjiga, zbirka priča Miljenka Jergovića
“Sarajevski Marlboro“ (Astarta plus, Zagreb, 2010.)
Mustafa Nadarević
čita Jergovića
Audio knjige kod nas vi}eve knji`evnosti: au-
jo{ uvijek nisu za`ivjele, dio knjiga nije radio
pa dok su na zapadnom drama, tako da je glumlj-
tr`i{tu one ra{irene i enja zapravo nema, tek
profitabile skoro kao i poneko akcentiranje i
printana izdanja, za bh. davanja ritma da ~itanje
izdava~e one su jo{ uvi- ne bude zamorno ni
jek prili~na nepoznanica. monotono. Za ne~iji ukus
U susjednoj Hrvatskoj je ovo ~itanje }e mo`da biti
me|utim firma Astarta pomalo sporo, ali ono
Plus, koja se i ranije
bavila multimedijskom
tako omogu}ava ~itaocu
koncentaciju i puno razu-
prezentacijom kulturne mijevanje teksta. Mate-
ba{tine, po~ela sa izda- rijal je snimljen na pet cd-
vanjem audio knjiga a STVAR UKUSA I NAVIKE ova, uz vrlo kratke mu-
me|u prvim naslovima Knjige za slu{anje zi~ke inserte na po~etku i
objavljen je Jergovi}ev kraju svake pri~e.
Sarajevski Marlboro (u ponudi su jo{ Audio knjiga jeste i pomalo kontro-
naprimjer Po{tarska bajka Karela ^apeka, verzan medij i sigurno da se mnogima ne}e
Alisa u zemlji ~udesa Lewisa Carrolla, dopasti: slu{anje knjige na neki na~in daje
Basne Ivane Brli} Ma`urani}, Crni ma~ak ve}u slobodu jer se mo`e obavljati i u
Edgara Allana Poa, nekoliko knjiga Ede pokretu, i dok se rade druge stvari (o~i vi{e
Popovi}a itd...). nisu prikovane za tekst). To dakako mo`e
Sarajevski Marlboro odli~an je izbor za biti na {tetu razumijevanja teksta i na {tetu
ovakvu ediciju, a ova zbirka pri~a iz 1994. op{teg dojma o nekoj knjizi. Veliki je teret
godine spada svakako u Jergovi}eve najbolje na piscu i izazov da svojim pripovijedanjem
knjige. Dvadeset i devet kratkih pri~a gov- sa~uva pa`nju ~itaoca/ slu{aoca. Me|utim,
ore uglavnom o mladosti i odrastanju u prebacivanje Jergovi}evog Sarajevskog
Sarajevu, te o `ivotu koji u ratu dobiva Marlbora na novi medij obavljeno je sasvim
sasvim druga~iji tok. Bilo da govore o uspje{no.
mladala~koj ljubavi, davnim ljetovanjima, (A. Ba{i})
kupovini prvog automobila, kom{ijskim
sva|ama ili porodi~nim nesre}ama, svim PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
pri~ama zajedni~ka je svojevrsna nulta U SVIJETU (Amazon)
ta~ka ljudskog postojanja, ta~ka u kojoj
izbija rat. Sve {to se o ljudima i `ivotu mis-
1. George W. Bush: Decision Points
lilo do tada, u novim dramati~nim okolnos- 2. Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid
tima dobiva i nove dimenzije, nove boje i
3. Mark Twain: Autobiography
nova zna~enja. Kroz prizmu po~etka rata 4. Keith Richards: Life
Jergovi} u ovoj ranoj knjizi stvarnost jo{ 5. Sarah Palin: America by Heart
uvijek sagledava o~ima izuzetno nadarenog
pjesnika i pronalazi predivne efektne slike
kojima do~arava nelijepu stvarnost oko PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
sebe (kao kad naprimjer staro ogledalo U BiH (Knjige.ba)
pogo|eno sitnim gelerom cikne u meridi-
jane). Rekonstrukcija doga|aja - kaktus, 1. Elizabeth Gilbert: Jedi, moli, voli
Nezaobilazan detalj u biografiji, Biblio- 2. Khaled Hosseini: Hiljadu sjajnih sunaca
teka... pri~e su iz ove zbirke. 3. Miljenko Jergovi}: Freelander
Sarajevski Marlboro u ovom izdanju 4. Orhan Pamuk: Crna knjiga
~ita glumac Mustafa Nadarevi} i to tako da 5. Sa{a Stani{i}: Kako vojnik popravlja
svoj glas uistinu stavlja u slu`bu Jergo- gramofon
SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

LIFESTYLE
Rupert Murdoch pokreće elektronske novine namijenjene
isključivo iPadu i sličnim uređajima
Novine za
iPad – budućnost medija?
URE\AJ KOJEM PRIPADA BUDU]NOST
Procjenjuje se da }e iPad do kraja 2011. imati oko 40 miliona korisnika
Novinski magnat Rupert Murdoch i
generalni direktor kompanije Apple Steve
Jobs planiraju od po~etka naredne godine
izdavati specijalne elektronske novine,
namijenjene isklju~ivo iPadu i sli~nim
mini-prenosivim ure|ajima drugih proiz-
vo|a~a.
Sedmi~na pretplata na novine pod
nazivom Daily trebalo bi da ko{ta 99
ameri~kih centi, {to je mnogo manje od
cijene {tampanih novina, pi{e britanski list
Guardian. Tako niska cijena mogu}a je s
obzirom da nema nikakvih tro{kova za
{tampanje i prodaju ovakvog medija.
Najavljeno je da }e novine Daily obuhvatati
najinteresantnije teme iz revijalnih magazi-
na, ali i “ozbiljne“ {tampe, a njihovo
zvani~no predstavljanje trebalo bi biti
uprili~eno ve} krajem ovog mjeseca.
Projekat je potvrda Murdochove rije{enosti
da pomjeri novinarstvo izvan dosada{njih
okvira. Kako podsje}a Guardian, Murdoch
je na ideju koncepcije digitalnih novina za
iPad do{ao nakon {to je vidio rezultate
jednog istra`ivanja prema kojem korisnici
provode vi{e vremena pregledaju}i sadr`aj
svojih iPada nego surfaju}i internetom.
U novooformljenoj redakciji novina
Daily u New Yorku ve} je zaposleno oko
stotinu novinara. Urednici su biv{i
uposlenici britanskog lista The Sun i
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
SAD
Psihi~ke bolesti
Vi{e od 45 miliona
Amerikanaca imali su
neki oblik mentalne
bolesti tokom pro{le
godine, a od toga je ~ak
11 miliona ljudi imalo
ozbiljne poreme}aje.
Rupert Osobe u dobi od 18 do 25 godina imale
Murdoch su najvi{i nivo te{kih psihi~kih bolesti (30
posto), dok je takvih najmanje bilo me|u
populacijom od 50 i vi{e godina.
Zabilje`eno je pove}anje depresije,
posebno me|u zaposlenima.
IZRAEL
Sok od nara
Bubre`ni
bolesnici na
dijalizi koji tri
puta sedmi~no
piju po pola ~a{e
soka od nara
izlo`eni su ma-
njem riziku od
infekcija, koje su me|u glavnim uzrocima
ameri~kog dnevnika The New York Post, a smrtnosti kod ovakvih pacijenata, pokaza-
lo je izraelsko istra`ivanje. Kod pacijenata
u razvoju ovog projekta u~estvuju i
koji su pili sok od nara je utvr|ena manja
in`injeri kompanije Apple. koncentracija inflamatornih molekula u
The New York Times pi{e da je cijela krvi i oni su rje|e imali potrebu za hospi-
investicija vrijedna oko 30 miliona dolara, talizacijom od pacijenata iz kontrolne
{to i nije mnogo s obzirom na Murdochove grupe. Nar ima najve}i sadr`aj antioksi-
ambicije vezane uz o~ekivani profit. danta polifenola, koji umanjuju o{te}enje
Sadr`aj novina bi}e dostupan isklju~ivo na }elija izazvano slobodnim radikalima.
iPadu — ovo izdanje ne}e mo}i da se na|e
na internetu, niti u {tampanom obliku.
Murdoch je uvjeren da }e projekat “NOKIA“
funkcionisati i tvrdi da su korisnici spremni
da plate za kvalitetan i originalan sadr`aj. Gre{ka na N8
Rupert Murdoch vlasnik je kompanije
News Corporation. U Britaniji su u njegovom Kompanija
vlasni{tvu dnevnici The Sun, News of the Nokia priz-
World i The Times. U televizijskoj kom- nala je da
paniji BSkyB ima udio od 39 odsto. postoji prob-
Medijski magnat vjeruje da }e iPad u lem sa napa-
budu}nosti potpuno promijeniti “igru“. janjem na
Prema nekim predvi|anjima, taj ure|aj }e njihovom
do kraja naredne godine imati oko 40 mili- novom
ona korisnika. “pametnom“ telefonu N8. Radi se o tome
“Murdochova vizija je svijet u kojem da se odre|eni telefoni N8 iznenada
isklju~uju i poslije ih je nemogu}e ponovo
svako doma}instvo ima iPad, jer je to
uklju~iti, dok se drugi uop{te ne uklju~uju.
ure|aj koji im donosi vijesti i aktuelne Ovim tehni~kim problemom zahva}en je
informacije. Ukoliko bi se samo pet odsto ograni~en broj telefona, ka`u u kompaniji,
od tih 40 miliona vlasnika iPada pretplatilo te navode da }e svi defektni telefoni
na Daily, to bi bilo dva miliona ~italaca“, kupcima biti zamijenjeni u skladu sa dobi-
navodi Guardian. jenom garancijom.
(M. Radevi})
71
KULT MARKET
@ENSKI POSLI
KINO KRITIKA

Claude Chabrol Film “Belvedere” (BiH, 2010.), reditelja Ahmeda Imamovića

“Lijep pogled”

Godina 1941., francuski grad pod

nacisti~kom okupacijom. Pri~a o `eni koja
je, kako bi osigurala bolji `ivot svojoj
obitelji, radila ilegalne poba~aje... Film
inspiriran `ivotom Marie-Louise Girard
koja je 1943. pogubljena pod optu`bom
da je po~inila zlo~in protiv dr`ave, jer je
abortusima smanjivala potencijalni broj
vojnika. Ocjena: 4
IZVRSNO DRUGO AHMEDOVO OSTVARENJE
Imamovi} je snimio kompleksan i vrijedan film

ZNATI@ELJA Ahmed Imamovi} je snimio svoj drugi
dugometra`ni igrani film. Nakon hrabrog
Borivoj prvijenca Go West (uz koji je do`ivio
{ikaniranje, prijetnje, vrije|anje), Imamo-
Dovnikovi} vi} je napravio Belvedere. Za razliku od Go
Westa, te njegovog kratkometra`nog igra-
nog filma 10 minuta, Belvedere se de{ava u
poslijeratnom periodu.
U njemu se prikazuje `ivot `ena
Srebrenice petnaest godina nakon okon-
~anja rata. Njihova svakodnevnica su obi-
lasci masovnih grobnica, primarnih i sekun-
darnih, stalne misli iz pro{losti i traume s
kojima moraju `ivjeti, pra}enje dana{njih
^ovjek sjedne na klupu i po~ne se
prizemnih novoprido{lih ispraznih kon-
zabavljati sadr`ajem svoje vre}ice. U `elji
da doznaju {to se nalazi u vre}ici, pro-
cepata zabave i `ivota, te nerazumijevanje
laznici su spremni ~ak izlo`iti se pogibelji. mnogih, naro~ito politi~ara, koji su itekako
Ocjena: 5 profitirali na tu|oj muci umjesto da
pomognu nesretnim ljudima.
Radi se o jednom komornom i intim-
ZNACI @IVOTA nom pristupu ljudskim sudbinama. Treba
izdvojiti sjajno odigranu glavnu ulogu,
Werner Herzog Sad`idu [eti}, koja briljantno barata
mimikom lica i glasom. Estetski i dra-
matur{ki film se dovodi u kontrapunkt.
Prvi igrani film
redatelja
Crno-bijela fotografija kojom se prikazuju
Wernera `ivoti pre`ivjelih stradalnika iz Srebrenice
Herzoga. ne ozna~ava povratak u pro{lost, ve}
Tijekom sada{njost u pro{losti. S druge strane je
Drugog svjet- jeftino {arenilo i kreveljenje svijeta
skog rata, ranj- dana{njice, koje ulazi svojom povr{no{}u u
eni njema~ki svijet tuge i dostojanstva.
vojnik Poezija velikog Abdulaha Sidrana, te
Stroszek poslan je u izolirani garnizon, na cini~ni naziv filma Belvedere (Lijep
mali gr~ki otok, kako bi tamo prosjedio rat. pogled) su znakovi za sebe, koji u svom
Zajedno s njim su i njegova `ena Nora te su~eljavanju i pretapanju kroz postupak
jo{ dvojica vojnika. Iznenada ga obuzima kontrapunkta ~ine ovaj film i realnom i sim-
ludilo te se po~inje suprotstavljati i
boli~nom autorskom tvorevinom. To {to
prijateljima i neprijateljima... Ocjena: 4
Belvedere ne pru`a mnogo nade, {to je tmu-
ran i {to u njemu likovi ne do`ive katarzu
odraz je praznine dana{njeg trenutka.
Ahmeda je za stvaranje ovog filma inspiri-
rala monografija poznatog fotografa Tarika
Samaraha. Njegova estetika, crno-bijela
fotografija, te detalji na koje je usmjerio
pa`nju, nalazili se oni ~ak i u totalu, mnogo
su pridonijeli radu direktora fotografije.
Ovaj film zna~ajan i zbog toga {to je
sniman digitalnom tehnologijom, fotoap-
aratom Canon D5. Time je napravljen
odre|eni pomak u stvaranju dugih igranih
filmova kod nas i pokazalo kako se br`e i
lak{e mo`e raditi, u okolnostima kada je cilj
da film manje ko{ta, jer mu to daje ve}u
mogu}nost da bude stvoren. Iako je tehno-
lo{ki jednostavan i jeftin, ovaj film je i
kompleksan i vrijedan.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Saw 3D (Kevin Greutert)
2.
3.
Paranormal Activity 2 (Tod Williams)
Red (Robert Schwentke)
4. Jackass 3D (Jeff Tremaine)
5. Hereafter (Clint Eastwood)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Let iznad kukavi~jeg gnijezda (Milo{
Forman, Continental Film)
2. Kako izdresirati zmaja (Chris Sanders,
Dean Deblois, Blitz)
3. Smrt na sprovodu (Frank Oz, Blitz film i
video)
4. Pri~e iz zlatnog doba (Hanno Höfer,
Razvan Marculescu, Cristian Mungiu,
Constantin Popescu, Ioana Uricaru,
Discovery film i video)
5. Fantasti~ni gospodin Lisac (Wes
Anderson, Continental Film)

72 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.


CRVENI FENJER
Polemika o stavovima iz knjige Benedikta XVI
Papa i kondomi
PAPA BENEDIKT
Otvoreni stavovi u novoj knjizi
Povijesna objava pape Benedikta XVI
da je upotreba prezervativa ponekad moral-
no opravdana u zaustavljanju AIDS-a ne
vrijedi samo za homoseksualne mu{ke
prostitutke nego i za heteroseksualce i
transseksualce. To je obja{njenje, posljednji
korak u zna~ajnom zaokretu u politici
Katoli~ke crkve, uslijedilo na konferenciji
za novinare na kojoj je predstavljena nova
Papina knjiga Svjetlost svijeta: Papa, crkva
i znakovi vremena.
U knjizi u kojoj odgovara na pitanja
njema~kog novinara Petera Seewalda u vezi
s mnogim temama (pedofilija, sve}eni~ki
celibat, re|enje `ena, odnos prema isla-
mu...), Benedikt XVI navodi primjer
upotrebe kondoma kod mu{ke prostitucije
kao “prvi korak prema odgovornom spol-
nom pona{anju”, ali je rekao da oni “zapra-
vo nisu pravi na~in za suzbijanje zla zaraze
HIV-om”. Obja{njenje je bilo potrebno jer
se u njema~koj, engleskoj i francuskoj
verziji knjige koristi ~lan za mu{ki rod kada
se spominje prostitutka, a u talijanskoj verz-
iji je ~lan za `enski rod.
Glasnogovornik Vatikana Federico
Lombardi izjavio je da je izravno zatra`io
od Pape da objasni svoja razmi{ljanja.
“Osobno sam upitao Papu postoji li velika
razlika u izboru mu{kog roda umjesto
`enskog i on je rekao ‘ne’”, kazao je
Lombardi. “Stvar je u tome da to (upotreba
prezervativa) treba biti prvi korak prema
odgovornosti u svjesnosti rizika za `ivot
druge osobe. Bez obzira radi li se o
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
ENGLESKA
Emma Frain
Glamour model iz Newcastlea naizgled je
obi~na cura. Voli kupovati, {etati psa,
izlaziti u pubove i klubove, d`ogirati, gle-
dati televiziju dok u`iva u fast foodu... No,
kad se kamere upale, kao {to je to bio
slu~aj na nedavnom fotosessionu za ma-
gazin Nuts, Emma vi{e nije tako obi~na.
SAD
Montana
Fishburne
Problemati~na
k}erka
mu{karcu, `eni ili transseksualcu..., uvijek Laurenca
smo na istoj ta~ki ~iji je prvi korak odgovo- Fishburnea,
rno izbjegavanje preno{enja ogromnog Montana,
rizika drugome”, istaknuo je Lombardi. odlu~ila je nas-
Knjiga Svjetlo svijeta nastala je na temelju taviti karijeru
vi{esatnih razgovora koje je Papa vodio porno glumice,
s njema~kim publicistom Peterom potpisala novi
Seewaldom. ugovor s porno
Seewald je ve} ‘90-ih godina pro{log kompanijom
Vivid, te odlu~ila
stolje}a objavio dvije knjige s intervjuima s
napraviti neke
tada{njim kardinalom Josephom Ratzi- “manje“ promjene na svom tijelu.
ngerom. Ve} samo objavljivanje ove knjige
je senzacija, budu}i da niti jedan prethodnik
Benedikta XVI do sada nije tako op{irno i MEKSIKO
detaljno progovorio o razlozima za
dono{enje pojedinih odluka, ali i o svojim
pogre{kama.
Mariana Seoane
Na 220 stranica i kroz 90 pitanja i
odgovora stvara se slika pet godina pontifi- Zvijezda meksi~kih sapunica fotkala se
gola za magazin H Extremo. Uz glumu,
kata Benedikta XVI. O politici se ne
bavi se i pjevanjem. Ove je godine bila
izja{njava, jedino se osvr}e na teme poput vrlo zaposlena pa je uz snimanje filma
ljudskih prava, mira u svijetu i pravednosti. radila i na svom petom albumu koji bi tre-
Za svoj pontifikat on ne vidi neku posebnu bao iza}i sljede}e godine.
novu zada}u - on samo `eli nastaviti djelo
svog prethodnika Ivana Pavla II, objaviti
rije~ Bo`ju i kr{}anstvu dati onu jednos-
tavnost i dubinu bez koje ono ne mo`e
djelovati. Papa se vrlo otvoreno izjasnio i o
skandalima oko seksualne zlouporabe malo-
ljetnika koji su potresli Katoli~ku crkvu. On
je rekao da su razmjeri tih skandala za njega
bili ogromni {ok te da je pismo koje je u
svezi s tom temom uputio Katoli~koj crkvi u
Irskoj adresirano na sve zemlje u kojima su
se pojavili takvi slu~ajevi. (N. Hasi})
73
KULT MARKET
SAINT ETIENNE
MUZIKA

A Glimpse Of “Neka DJ odmah dole CJ”, treći studijski album grupe

”Bombaj štampa”
Stocking
Britanski
Je’n, dva, tri... Spremite se sad!
Saint
Etienne
objavi}e kra-
jem novem-
bra limitirani
bo`i}ni
album. Zove se A Glimpse Of Stocking, a
od{tampano je svega 3.000 primjeraka.
Pa, ko je jamio - jamio je! Sedam starih
pjesama i sedam bo`i}nih standarda
uvr{teno je na ovo izdanje. A, na tr`i{te
}e biti plasirane i posebne edicije.

THE FALL

This Nation’s DVA PRIJERATNA I

Saving Grace POSLIJERATNA DRUGA
Gitarista i producent Bombaj {tampe Nedim

(reizdanje) Babovi} i vokalni solista Branko \uri}

Najpo{tenije bi bilo re}i da sarajevska
Punkeri iz Bombaj {tampa nikada nije bila ni veliki, ni
Manchestera, kultni, a ni ne{to specijalno uticajan bend.
The Fall, tvrde Veliko je, iz te pri~e, bilo Zabranjeno
da }e reizdanje pu{enje, kultni je bio SCH, ~iji je Branko
njihovog deve-
\uri} onomad bio ~lan, a uticajan u
tog studijskog
ovoj mikrosferi bija{e, naravno, Elvis J.
albuma - This
Nation’s Saving Kurtovich.
Grace, po{tovaocima ovog benda biti dos- A Bombaj {tampa je, u ona “mra~na
tupno od kraja januara naredne godine. I vremena”, bio jedan pristojan i simpati~an
to bogato reizdanje, u “prosto pro{irenom bend, sa kao konac tankim ambicijama, u
sastavu”. This Nation’s Saving Grace kojem je Nedim Babovi} dobro svirao
objavljen je 1985. godine. gitaru, a Branko \uri} bio vi{e na dobrom
glasu nego {to je imao kvalitetno izra|ene
glasne `ice. Godinama je va`io za jednog
WITHIN TEMPTATION od najpopularnijih Sarajlija, {to je umno-
gome ubrzalo [tampin, nazovimo to tako,
The Unforgiving uspon.
Elem, ovi {to ih ~aste epitetima - veliki,
Ovo i nije neka kultni, uticajni - ~ine im medvje|u uslugu.
spektakularna Pa se tako i njihov tre}i studijski album
informacija, ali i{~ekivao mjesecima, ba{ kao da }e to biti
mo`da nekoga apsolutno remek-djelo, u {ta nije trebalo ni
zaintrigira. sumnjati jo{ dok su se Babovi}, \uri} i
Holandski sym- ekipa zagrijavali na pomo}nom studijskom
pho-metalci, terenu.
Within Dakle, nakon dvadeset godina pauze
Temptation, za Bombaj {tampa je promovisala izdanje
mart naredne
Neka DJ odmah dole CJ. Autorski, solidan
godine najavljuju promociju svog novog
studijskog albuma: The Unforgiving. Ovo
album, sa povremenim vrlo dobrim,
}e biti njihovo prvo studijsko izdanje naro~ito svira~kim, izletima i odli~nom
nakon ~etiri godine. Neka ih, produkcijom ve} spomenutog Nedima. Ba{
simpati~ni su! su i so~ni i slatki, i cure iz playera
“stonesovski riffovi”, koje je on i odsvirao i
producirao, ba{ kao nekada kakav d`em sa
“mama, nama`i mi kri{ku”. I ne samo to:
ovaj izvrsni gitarista je i napisao i otpjevao
najbolju pjesmu na albumu: To nije u
d`epu. Odli~an, dirljiv, himni~ki refren sa,
opet i uvijek, minijaturama iza{lim iz
radionice Keitha Richardsa.
A tako je i bilo, oduvijek: voljeli su
~lanovi ove grupe Stonese, i neka su. Pa nije
ni ~udo da ih citiraju. I sada zna{ {ta od njih
mo`e{ o~ekivati. Pa smo, da ponovimo,
dobili solidan album, koji treba pa`ljivo
preslu{ati, jer ima i on svoje autenti~ne
dra`i. Ne}emo propustiti ni napisati da je
na{ grafi~ki urednik Edin Spahi}, zajedno sa
sarajevskom Propagandom, potpisao dizajn
ovog izdanja.
(D. Bajramovi})
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Goose: Words
2. Katy B: Katy on a mission
3. Fedde Le Grand ft. Mitch Crown:
Rockin’ High
4. Kelis: Scream
5. Kings of Leon: Radioactive
6. The Burns Unit: Trouble
7. Graffiti6: Stare into the Sun
8. Gorillaz feat. Daley: Doncamatic
9. Nina Karlsson: I deny
10. KT Tunstall: (Still a) weirdo

74 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.


SPORT
Crni dani sarajevskog nogometa
Čekajući Skupštinu
SU[TINSKE PROMJENE
Nova skup{tina trebala bi ozna~iti po~etak novog, boljeg vremena za FK Sarajevo
Za petnaesti dan decembra zakazana je
vanredna Skup{tina FK Sarajeva, kluba koji
je prije dvadesetak dana ostao bez pola ~lano-
va Upravnog odbora i predsjednika.
Sarajevski doktor Adnan Had`imuratovi},
predsjednik Skup{tine, nakon konsultacija sa
~lanovima Upravnog odbora koji nisu podni-
jeli ostavke, odredio je datum odr`avanja
nove Skup{tine na kojoj bi se trebao izabrati
novi predsjednik. Ono {to je sada sasvim
izvjesno, ukoliko se narednih dana stvari
radikalno ne izmijene, jeste da je karijera
predsjednika Zijada Bleki}a, direktora
Sarajevske berze i vlasnike brokerske ku}e
Eurohaus, okon~ana. Kako saznajemo,
Bleki} se vi{e nema namjeru vra}ati u klub,
kako zbog lo{eg zdravstvenog stanja, tako jo{
i vi{e zbog finansijskih problema u koje je
zapao proteklih mjeseci.
No, puno va`niji zadatak pred ~lanovima
Skup{tine, pa tako i pred novim (starim)
~lanovima Upravnog odbora, jeste kona~ni
obra~un sa „parazitskom strujom“ kluba,
otjelovljenom u Nihadu Baljku i Mirsadu
Alihod`i}u, dugogodi{njem direktoru i sekre-
taru kluba, zbog ~ijeg je nesavjesnog, da ne
ka`emo kriminalnog, na~ina poslovanja
Sarajevo dospjelo u najte`u situaciju u pro-
teklih 65 godina. Predratni ekonom Sarajeva
Baljak, koji je u klub u{ao zahvaljuju}i „pri-
jateljstvu“ sa tada{njim igra~em Sarajeva
Safetom Su{i}em (vozio Papetov automobil
na pranje) okon~ava svoj desetogodi{nji
mandat sa skandaloznim poslovnim u~in-
kom: sa ~etiri miliona maraka dugovanja,
igra~ima bez plata i ste~ajnim upravnikom za
vratom. Dugogodi{nji sekretar kluba
Alihod`i} prije rata je bio glavna osoba za
tombolu u Sportskom dru{tvu Sarajevo.
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Opel Antara
Nova Opel Antara spaja sportske,
terenske mogu}nosti i urbani izgled sa
visokom funkcionalno{}u i sigurno{}u.
Najnoviji dodatak ponudi motora je novi
2,2 CDTI turbo dizel motor, koji dolazi u
dva nivoa snage. Verzija sa 163 KS nudi
36 KS vi{e u odnosu na prethodni model
dok verzija sa 184 KS nudi 34 KS vi{e
snage.
Nakon rata, preregistracijom SD biva imeno- MOTOCIKLI
van za generalnog sekretara i na toj je pozici-
ji sve do danas iako je Sportsko dru{tvo nele- BMW
galno. Za{to nelegalno, lako je objasniti. Predstavljaju}i
Osmog januara 1998. godine donesena je koncept C,
odluka o osnivanju SD Sarajevo. Za pred- BMW je
sjednika je imenovan Salko Selimovi} a u najavio da }e
sastav SD u{li su atletski, fudbalski, u narednih
ko{arka{ki, kugla{ki, rukometni, {ahovski, nekoliko godi-
na predstaviti
stonoteniski, strelja~ki i skija{ki klubovi
modele kojima
Sarajevo. Alihod`i} je imenovan za sekretara }e poku{ati da se umije{a u unosno
dru{tva, a u upravno tijelo su, osim Salke tr`i{te maksi skutera. Koncept C, gdje C
Selimovi}a, u{li jo{ dr. Husein Kulenovi}, predstavlja prvo slovo rije~i Comuter koja
Mirsad Barjaktarevi}, Muhamed Granov, zna~i urbani transporter, dovoljno govori
Nijaz Merdanovi}, Asim Kusturica, Jusuf da je BMW veoma ozbiljno shvatio prob-
Zahiragi}, Refik Numi}, Ahmed Ja`i}, Enver leme koji }e mu se na}i na putu ne bi li
Raljevi}, Ekrem Galijatovi}, Esad \uli}, uspje{no u{ao na ovo tr`i{te.
Amir Dautovi} i Sead Ljuhar. Prema ~lanu
31 Statuta dru{tva, Skup{tina se mora odr`ati
najmanje jednom godi{nje a ~lan 37 ka`e DESIGN
kako Skup{tina bira predsjednika na period
od ~etiri godine, kao i generalnog sekretara. BMW Serie 6
No, ono {to je najva`nije jeste ~lan 49
koji, izme|u ostalog ka`e kako klub, odnos- Model za
no, dru{tvo prestaje sa radom ukoliko je pro- 2011.
teklo dvostruko vi{e od vremena predvi- godinu }e
|enog Statutom za odr`avanje Skup{tine. A ponuditi
niko se ne sje}a da li je i kada je uop}e kupcima
odr`ana Skup{tina SD Sarajevo u kojem je na karakter-
du`nosti ostao samo vje~nik Alihod`i} i koji isti~ne
svoju poziciju sekretara, zahvaljuju}i ra~unu BMW
koji kontrolira i preko kojeg Sarajevo poslu- vrijednosti - duga~ka hauba, duga~ko
me|uosovinsko rastojanje koji }e biti
je, ve} godinama koristi za opstrukcije i
upotpunjeni platnenim krovom i vjetrom u
ucjenjivanje svakoga ko pomisli na promjene kosi. BMW }e za novi kabriolet ponuditi
i transparentan rad kluba. Ili bilo koga ko dva turbo benzinska motora, potpuno
upita za sudbinu hotela na Jahorini ili stano- novu {asiju i ~itav niz kompjuterskih
va u Sarajevu koji su u vlasni{tvu Sportskog sistema, koji }e omogu}iti vanredno lako
dru{tva. upravljanje vozilom.
(N. Hasi})
75
 U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO MARKO KUSMUK, akademski slikar

Doajen bosanskohercegova~kog
novinarstva Alija Nuhbegovi} preminuo je
18. novembra u Sarajevu, u 89. godini
`ivota. Nuhbegovi} je 1945. bio prvi
urednik Radio Sarajeva, jedan je od
osniva~a Televizije Sarajevo 1961. i prvi je
urednik Vanjskopoliti~ke redakcije ove
televizije. Du`no po{tovanje i veliko hvala,
gospodine Nuhbegovi}u!
U prostorijama Op}ine Stari Grad
Sarajevo 25. novembra, u 17 sati, bi}e
otvorena izlo`ba novinarskih fotografija
Pozitivna BiH, koju organizuje magazin
Start BiH. Izlo`ba je posve}ena na{em
kolegi Ekremu Tinjaku, novinaru magazina
Start BiH, koji je prije sedam dana
preminuo u 42. godini.
Drugi dugometra`ni igrani film Jasmile
@bani} Na putu nagra|en je kao najbolje
ostvarenje na 31. festivalu evropskog
filma u belgijskom gradu Vitronu.
Bosanskohercegova~ka rediteljica je i
dobitnica po~asne nagrade na Filmskom
festivalu Women’s World u njema~kom
Tübingenu.
Stari i novi “O~evici” u
“Undergroundu”
 U sarajevskom Klubu Undergro-
und, nekada{nje Zvono, 25. novembra
}e biti otvorena Va{a nova samostalna
izlo`ba.
Jo{ od septembra sam u dogovorima
sa Sa{om Bukvi}em, jednim od ~lanova
umjetni~ke grupe Zvono . A na{e
dru`enje je po~elo nakon jednog intere-
santnog performansa Jusufa Had`ifej-
zovi}a, ~iji je naziv bio: Umjetnici svih
zemalja, ujedinite se. Jo{ tada smo
kovali neke planove za moju izlo`bu i,
evo, do{lo je vrijeme. Predstavi}u svoje
slike iz ciklusa O~evici, koje su bile
izlo`ene i na mojoj prethodnoj izlo`bi u
Sarajevu. Ali, bi}e postavljene i moje
nove slike.
 ^lan Akademije nauka i umjet-
nosti BiH, profesor Franjo Likar, o
Va{im slikama je, izme|u ostalog,
napisao: “U ovim slikama Marka
Kusmuka ima ne{to od tog dodira
an|eoskog, to su likovi koji lebde, te
lijepe `ene u svojim plesnim pokretima,
kao da su no{ene nekim tihim vjetrom.”
Obradovale su me rije~i akademi-
ka Franje Likara jer znamo da je on, u
vrijeme kada je BiH, u pravom
svjetlu, predstavljala likovnu scenu u
ovom dijelu Evrope bio jedan od
na{ih najistaknutijih umjetnika. Od
velikog zna~aja mi je, zaista, ~injeni-
ca da su ti, da tako ka`em, stariji
umjetnici u mojim slikama vidjeli
ne{to interesantno.

Ljudi iz sjene naziv je retrospektivne

izlo`be na{eg likovnog umjetnika D`eke
Hod`i}a koja je otvorena 19. novembra u RASIM KADIĆ, predsjednik Udruženja
Gradskoj galeriji Collegium Artisticum u
Sarajevu. Ovom prilikom izlo`eno je 150 građana “Ars tragovi”
radova autora koji ove godine obilje`ava 60
godina `ivota i 40 godina umjetni~kog rada. RASIM
RASIM KADI]
KADI]
“Sada
“Sada je
je dosta
dosta
jednostavnije
jednostavnije
Tako|e u Collegiumu Artisticumu, do 8. organizirati
organizirati Dane
Dane
decembra bi}e postavljena umjetni~ka Zaima
Zaima Muzaferije,
Muzaferije, jer
jer
djela ~lanova Udru`enja likovnih umjetnika ve}
ve} imamo
imamo dosta
dosta
pri
pripremljenih
premljenih ii
BiH. “Revijalna izlo`ba radova ~lanova
uhodanih
uhodanih stvari”
stvari”
ULU BiH je tradicionalna izlo`ba ~ijom se
realizacijom i otvorenjem obilje`ava 25.
novembar, Dan dr`avnosti Bosne i
Hercegovine”.

Izlo`ba slika Josipa Miji}a pod

nazivom @ivot u kutiji otvorena je 24.
novembra u Galeriji Aluminij u Mostaru.
Stanovnici ovog grada mo}i }e je pogledati
u narednih dvadeset dana. Miji} je, izme|u
ostalog, ~lan uredni{tva ~asopisa
Akademija, koji izdaje ALU u [irokom
Brijegu, kao i Hrvatske udruge likovnih
umjetnika Split.

76 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.

 ENISA HAJDAREVIĆ-ŠOJKO, muzički producent BH radija 1

Kvalitet na prvom mjestu

 Na Dan dr`avnosti BiH, 25. novembra, u 17.30 sati u sara-
jevskom RTV domu bi}e uprili~eno deseto, specijalno izdanje
emisije Narodu narodna, u produkciji BH radija 1...
Prije svega, u 2010. uspje{no je realizovano devet specijalnih
izdanja emisije Narodu narodna, u kojima smo u`ivo sa pub-
likom u Velikom studiju Muzi~ke produkcije BHRT-a obilje`ili
65 godina rada i djelovanja na{eg Tambura{kog orkestra. Potom,
ispri~ali pri~u o porodici Imamovi}, promovisali novi CD grupe
Sarr e Roma, koji je izdala na{a Muzi~ka produkcija, ugostili
Sabahudina Kurta i obilje`ili njegovih 56 godina na sceni, dru`ili
se sa ansamblom Prijatelji, promovisali CD U Zvorniku gradu,
imali koncertno izdanje u Colobara Hanu u okviru Ba{~ar{ijskih
no}i, u`ivali u muziciranju grupe Mostar Sevdah Reunion koja je
snimala svoj novi CD u studiju MP BHRT-a, obilje`ili tri deceni-
je na sceni Vesne Had`i}...

 E, {ta }e se, dakle, de{avati 25. novembra, u to kasno posli-
jepodne u Velikom studiju?
U desetom izdanju operski pjeva~i Gordana Topi} i Ivica
[ari} }e interpretirati narodnu muziku. O ovim izuzetnim umjet-
nicima govori}e dragi gosti i prijatelji Nedeljko Opan~i}, Vehid
Guni}, Gradimir Gojer, Belinda Krnji}... Zna~i, posljednji ~etvr-
tak u mjesecu, od 17.30 do 19 sati, rezervisan je za ova specijal-
na izdanja u`ivo, a u nastavku, nakon vijesti u 19 sati, na{i
slu{aoci u`ivaju u odabranim studijskim snimcima umjetnika
koji su gostovali u Velikom studiju na{e Muzi~ke produkcije.
Ovaj serijal `ivih izdanja rezultat je nastojanja da na{im slu{aoci-
ma pru`imo najkvalitetniju narodnu muziku uz lijepo upakovanu
pri~u o `ivotu i radu u~esnika koji su, kao {to se vidi iz onoga {to
smo prikazali u 2010., izuzetno respektabilni umjetnici. U planu
je i {tampanje CD-a sa najboljim izvedbama iz ovogodi{njeg
serijala, a planiramo, u narednoj 2011., svaki drugi mjesec
prire|ivati koncertna izdanja u na{im gradovima. Ova emisija
rezultat je timskog rada uposlenika BH radija 1, Muzi~ke pro-
dukcije BHRT-a, tehni~kih resursa... Kvalitet nam je bio i ostao
na prvom mjestu.

Najzna~ajniji dani u Visokom

Manifestacija Dani Zaima Muzaferije, sedma po redu, bi}e odu{eve Viso~ane. Tre-
odr`ana u Visokom, od 25. do 27. novembra. I, sve je isto kao i ba naglasiti da TOTAL
lani osim, naravno, programa. svake godine, upravo za
“Kao i svake godine, pripremili smo dvije teatarske i jednu ovu Manifestaciju, u
filmsku no}. Prvi dan Manifestacije, u ~etvrtak, 25. novembra, re`iji Zaimovog sina
pripremili smo predstavu Kamernog teatra 55 Helverova no}, Jesenka, priprema pre-
najnagra|ivaniju predstavu iz BiH, sa sjajnim Erminom Bravom mijeru, i to je mo`da
i Mirjanom Karanovi}. Uo~i ove predstave, u Zavi~ajnom muze- najvrednije {to mo`e-
ju u Visokom, bi}e uprili~eno otvaranje Dana Zaima Muzaferije mo kazati ovim po-
izlo`bom slika Trojica, nove generacije slikara koji nam dolaze vodom. Sada je dosta
sa Akademije iz [irokog Brijega: Trpimir Grgi}, Aleksandar jednostavnije orga-
Markovi} i @eljko Koren. Na otvorenju }emo promovirati nizirati Dane, jer ve}
Katalog sa lanjske Manifestacije: Tragovi 2009, a ima}emo i imamo dosta pri-
nastup u~enika Osnovne muzi~ke {kole iz Visokog. Drugi dan je premljenih i uho-
filmski i rezerviran je za film za djecu Pri~a o igra~kama - III dio, danih stvari. Va`no
a u 20 sati imamo nesu|enog pobjednika ovogodi{njeg SFF-a: je, me|utim, svake
film Jasmina Ned`ada Begovi}a. O~ekujem i da }e glavni akteri godine imati adekvatan i vrhunski
filma, zajedno sa rediteljem, do}i u Visoko”, najavljuje Rasim program, i to je ono {to radim zajedno sa obitelji
Kadi}, predsjednik Udru`enja gra|ana Ars tragovi, koje i orga- Muzaferija, a poma`u mi i ljudi iz SFF-a, Strajo Krsmanovi} iz
nizuje Dane. Collegiuma Artisticuma, Muzej i Kino iz Visokog, sponzori,
“Tre}a no} je doma}a - premijerna predstava Na ~ijoj strani, donatori...”, veli Rasim Kadi}.
viso~kog Teatra TOTAL, kojeg je prije 57 godina utemeljio sam U Visokom su, treba i to re}i, Dani Zaima Muzaferije
Zaim Muzaferija. Oni uvijek i iznova napune salu Teatra i najva`niji kulturni doga|aj u toku godine!

25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA 77

 PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}

Na ivici rata
Incidenata sa razmjenom artiljerijske vatre, okr{ajima ratnih brodova, pa ~ak i
potapanja korveta i patrolnih ~amaca izme|u dvije Koreje bilo je i ranije. Sve dok
Sjeverna Koreja nije testirala svoju atomsku bombu ti su okr{aji imali status “incide-
nata”. Ali, od devetog oktobra 2006. godine svijet je postao bogatiji za jo{ jednu nuk-
learnu silu i na Pacifiku ni{ta vi{e ne}e biti kao prije. Tada je Sjeverna Koreja u{la u
ekskluzivni nuklearni klub i s njom niko vi{e ne}e mo}i da razgovara sa pozicije sile.
Da li to Pyongyang smatra da je to karta za “visoko dru{tvo” i najja~i adut za dobijanje
strane ekonomske pomo}i? Te karte se Pyongyang o~ito ne}e vi{e tako lako odre}i
bez davanja pismenih mirovnih garancija Washingtona. Da li su onda i artiljerijski
dueli izme|u dvije Koreje, zapravo, samo nastojanje Pyongyanga da pokrene novu
fazu pregovora {est u~esnika mirovnog procesa? Ili se Sjevernoj Koreji o~ajni~ki `uri
i zbog ekonomske situacije? Pyongyang je nedavno ugostio istaknutog ameri~kog
nuklearnog stru~njaka i pokazao mu najnovija nuklearna postrojenja u kojima se
prera|uje materijal za punjenje nuklearnih projektila. Ameri~ki nau~nik bio je zadivl-
jen. Zato i artiljerijska vatra u blizini me|ukorejske granice, bez obzira ko ju je prvi
otvorio, i nije slu~ajna ba{ sada. Ako su paljbu otpo~eli vojnici Sjeverne Koreje,
vjerovatno je to poruka Seoulu i Washingtonu da se {to prije obnove pregovori o
sjevernokorejskom nuklearnom potencijalu i da se u okviru tih pregovora Sjevernoj
Koreji odmah ukinu sve ekonomske i druge sankcije. Ujedno je to i potvrda zapad-
nim analiti~arima zbivanja u Severnoj Koreji da sin Kim Jong Illa, kao budu}i novi
lider, ne}e biti nimalo mek{i u odnosu na tatu. No, ako su artiljerijsku vatru prvi otvo-
rili vojnici Ju`ne Koreje, to bi mogla biti osveta Sjevernoj Koreji za nedavno potapan-
je ju`nokorejske korvete, za {ta je Seoul optu`io Pyongyang. Kontekst vatrenog inci-
denta jesu, naravno, velike ju`nokorejsko-ameri~ke vojne vje`be u tom podru~ju.
Ju`na Koreja se sada nalazi pred velikim izazovom kako da reaguje, ako su vatru
prvi otpo~eli vojnici Sjeverne Koreje. Ako Seoul odgovori previ{e sna`no, a ve} je
potvr|eno da je vojno odgovoreno samo se jo{ ne zna kojim intenzitetom i gdje, to
se mo`e pretvoriti i u pravi mali rat sa upotrebom avijacije, ratne mornarice i kopnenih
snaga. Doziranje vatrenih okr{aja, smanjivanje ili poja~anje, pokaza}e, zapravo, ko
je “inicijator”, pa i “idejni tvorac” ove najnovije krize na Pacifiku. Gledaju}i vojne
potencijale, Ju`na Koreja ima veliku prednost u modernom naoru`anju, prije svega
u borbenoj avijaciji i ratnoj mornarici. Sjevernokorejska avijacija nema {ta da tra`i u
otvorenom sudaru sa ju`nokorejskom. [anse sjevernokorejske ratne flote u sukobu
sa ju`nokorejskim ratnim brodovima na otvorenom moru tako|e su male, adut
Pyongyanga su male podmornice klase “jugo”. U artiljeriji i takti~kim raketama
Sjeverna Koreja ima prednost, kao i u broju tenkova. Naravno, i u ukupnom broju pri-
padnika oru`anih snaga: Sjeverna Koreja 1.106.000 ljudi, a Ju`na Koreja 687.000
vojnika, oficira i podoficira. Velika prednost Sjeverne Koreje su balisti~ke rakete
taepo-dong 2, dometa ve}eg od 6.000 kilometara i nosivosti bojeve glave od 1.000
kilograma, projektili taepo-dong 1 dometa od 2.500 km sa bojevom glavom od oko
1.000 kg, projektili no-dong 1 dometa od 1.300 km sa bojevom glavom od 770 kg i
rakete scud C dometa 550 km sa bojevom glavom od 500 kg. Ali to su oru`ja ~ija bi
upotreba automatski izazvala i ulazak SAD-a u rat protiv Sjeverne Koreje. Liderima u
Pyongyangu to je u ovom trenutku ne{to {to im najmanje treba. Sjevernoj Koreji potrebni
su pregovori i granate su vjerovatno put do njih. Istina, malo ~udan, ali to je Azija. 

78 SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.


Black Steel in the Hour of Chaos
Glavna fotografija u ovoj “Patini”
vjerovatno je naj{okantnija koju smo do
sada objavili na stranici 79, a i jedna je od
najpoznatijih iz Vijetnamskog rata. Pogotovo
{to nikako nije smjela dospjeti u javnost, jer
oslobodioci i spasioci od ne~istih sila,
ameri~ki vojnici, ne bi ni mrava zgazili, i to
uvijek treba imati na umu.
Pa je tako bilo i u martu 1968. godine. Ni
mrava nisu zgazili, ali jesu poklali
Vijetnamce na jugu njihove dr`ave, u My
STRIP ARTIST
25.11.2010. I SLOBODNA BOSNA
Laiju, i usput zapalili sve {to je i {to nije
moglo gorjeti. Dodu{e, i da nisu koristili ben-
zin i {ibice te gra|evinske minijature nikome
vi{e nisu ni trebale, ali je tada, skoro pa je
istina, i plamen izbijao na povr{inu vode kao
vulkanska lava na Popokatepetlu.
Ni{ta se o tome nije smjelo znati. Psttttt,
`alosna ti majka!
No, narednik u ameri~koj vojsci, Ronald
Haeberle, hrabri ~ovjek u svakom pogledu,
fotografisao je zlo~ince i njihove, pak,
PATINASTA KUTIJA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

POTRESNO I
[OKANTNO
Ameri~ki narednik
Ronald Haeberle
fotografisao je u`asne
scene na jugu Vijetnama
u martu 1968. godine
veli~anstvene podvige kao produkciju
ogromne snage koju su isijavali. Pa je sve te
filmove u jesen naredne godine fino razvio i
negative proslijedio u redakciju Plain
Dealera, malih novina iz Clevelanda. I ovi su
to objavili. Svaka ~ast, makar retroaktivno!
Slike u`asa, patnje i boli objavljene su 20.
novembra 1969. godine. I uvr{tene su me|u
deset najekskluzivnijih “pikanterija” u istoriji
medija. Eto {ta mogu obi~ni smrtnici i mali
mediji. Ronald Haeberle i Plain Dealer. 
79
HRONIKA IZ MALOG MOZGA
IGRARIJE OKO IGRE
Pi{e: SEAD FETAHAGI]
Ali onaj koji drma i čija riječ je bespogovorna u fudbalskom klubu
Leotar iz Trebinja je vladika Grigorije. Mnogo ovaj pop voli fudbal,
pa je tako on s trenerskog mjesta nedavno otjerao Vukašina
Višnjevca, jer ga nije poslušao koga će uzeti u prvi tim
K
aza}u ne{to o ~emu nemam pojma, {to nije nima-
lo ~udno, jer mnogi na{i politi~ari brbljaju ne{to,
a nemaju tri ~iste u glavi. Samo }u da ponovim
ne{to o ~emu mnogi ljudi govore; hiljade gra|ana su
zaokupljene nogometom, a ta igra je ogledalo na{eg
primitivizma i plja~ke. Odgovorni u dr`avi ni da muknu
o na{em loptanju, a tu se nakupio sav jad i ~emer na{eg
dru{tva.
^udio sam se {to se toliko otimaju za bilo kakvo mjesto
u Nogometnom savezu BiH, kad je poznato da ova sportska
grana jedva finansijski pre`ivljava. Kakve hasne tu ima kad
svi timovi jedva pre`ivljavaju, ali sam se grdno prevario,
jer je te{ko ukrasti lovu od na{ih tajkuna Nihada
Imamovi}a ili Fahre Radon~i}a, a mnogo je lak{e mu}kati
sa kasom u lopta~kom Savezu ili u pojedinim timovima.
Zato su nogometni funkcioneri zakrmili i ne}e da poslu{aju
Fifu da isprave svoj statut, pa da biraju samo jednog pred-
sjednika. [to da mijenjaju sada{nje stanje, kada im je jedi-
ni kvalitet {to su pripadnici neke nacije, po ~emu se i bira-
ju. Nije valjda po pameti i sportskom znanju!
M
ogu}e su mnogobrojne zarade, od putovanja i
hapanja nepotrebnih dnevnica, prodaje igra~a,
ucjene dr`avnih reprezentativaca, pa do delegiranja
sudija na utakmice, gdje to odre|uje Salem Proli} i
nov~ano ucjenjuje arbitre, o ~emu cijela ~ar{ija govori.
Kakve su sve ujdurme pravljene sa biv{im selektorom
]irom Bla`evi}em, onog populiste, {to je oma|ijao
mnoge i novinare pri~aju}i pri~u o patriotizmu. Te{ko je
bilo proku`iti tog foliranta, koji se predstavljao kao
bosanski domoljub, a raja mu vjerovala ne pitaju}i kakve
je finansijske aran`mane pravio.
Nedavno je na mjesto predsjednika Fudbalskog kluba
Sarajevo podnio ostavku sumnjivi Zijad Bleki}, jer je
vidio da je blagajna ovog tima potpuno presu{ila. Za njim
je to isto postupio i ~lan uprave Mustafa Du~i}, mesar, jer
se uvjerio da su igra~i gladni, i{tu malo mesa za ru~ak, a
ne da na putu pre`ivljavaju sa sendvi~ima i vir{lama. Dok
inozemni timovi zara|uju milione eura, na{i eto nisu u
stanju da isprose ni koju stotinu. Sve je to pohapalo
rukovodstvo, a inspekcije nikakve nema ni na vidiku.
Kako se dolazi do ~lanstva u upravama timova nije mi
poznato, ali po primjeru Gradimira Gojera izgleda da je
najva`nije laktati se. Ovom pri{ipetlji je najva`nije da
80
sakuplja ~lanstva u kojekakvim dru{tvima i partijama,
misle}i pri tom da postaje sve vi{e zna~ajan. [ta Grado
radi u upravi @elje nije mi jasno, prodaje maglu jer nema
{ta drugo.
Ali onaj koji drma i ~ija rije~ je bespogovorna u fud-
balskom klubu Leotar iz Trebinja je vladika Grigorije.
Mnogo ovaj pop voli fudbal, pa je tako on s trenerskog
mjesta nedavno otjerao Vuka{ina Vi{njevca, jer ga nije
poslu{ao koga }e uzeti u prvi tim. No to nije najve}a
pomo} Leotaru od oca Grigorija, nego je zahvaljuju}i
njemu u ovom timu pod ugovorom duplo vi{e igra~a nego
{to ih ima milanski Inter. A mnogi od tih igra~a primaju
mjese~ne plate iz dr`avnih preduze}a, a da i ne znaju gdje
se te firme nalaze. Treba li napomenuti da prvi ~ovjek
ovog grada Dobrosav ]uk mnogo voli Leotar, pa pu{ta da
u njemu cvjeta nepotizam i mito.
Da se radi o nekom sportu kao {to je ga|anje glinenih
golubova ni pola jada, ali velika ve}ina mu{kih osoba i
pokoja `ena budno prate nogomet, pola svog slobodnog
vremena provedu preknadaju}i se koji je bolji tim. Od
fudbala dobro `ive i na{e sportske kladionice, koje
uglavnom pla}aju dr`avne da`bine. Kad se svi grebu o
siroma{ni nogomet, {to tu ne bi i kladionice ne{to
u{i}arile?
K
oliko zavre|uje pa`nju ovo loptanje najbolje
pokazuje isticanje nacisti~ke svastike na stadionu u
[irokom Brijegu. A nisu u ovom hercegova~kom
gradu jedini navija~i koji {uruju s fa{izmom, a s nacional-
izmom da i ne govorimo! Trla baba lan, NS BiH je smanj-
io kaznu, a niko se drugi nije ni osvrnuo, jer smo mi zeml-
ja u kojoj se retrogradne ideje toleriraju, gdje {ovinizam
caruje, a politi~ari su zaokupljeni kako da sebe uguraju u
vlast. Ni Dragan ^ovi} niti iko iz naprednih hrvatskih
stranaka se ne o~ituje o isticanju fa{isti~kih simbola na
stadionu, jer je to normalno stanje na{eg duha.
Na{e politi~are nije nimalo briga za ovu najpopularni-
ju igru, gdje se de{avaju mnoge mu}ke i divljanje huli-
gana, a sudske vlasti i inspekcije okre}u glavu od lopova
u nogometnim redovima. Kada se tako odnose prema
najva`nijoj sporednoj stvari na svijetu, kako }e se tek
brinuti za va`an problem sporednih ljudi kao {to je siro-
ma{tvo. A i dalje duh mu}karo{a Muniba U{anovi}a lebdi
nad na{im nogometom. 
SLOBODNA BOSNA I 25.11.2010.
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!