NIHAD IZI], KO[ARKA[KI ATATURK: IGRALI SMO ZA BO[U

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

KOALICIJA CERI] - RADON^I]:

Njih dvojica, Silajd`i} i Izetbegovi} sami

BOBA IM FALI ZA PREUZIMANJE VLASTI

www.slobodna-bosna.ba
Tony Blair, biv{i premijer Velike Britanije

Milo{evi} je na Kosovu platio cijenu i za pokolje u BiH

 SADR@AJ
12 DANAK RECESIJI
“Bolji dio BiH” pred kolapsom
Nasuprot pozitivnom privrednom trendu u
okru`enju, privreda Republike Srpske
ubrzano klizi u bezdan nelikvidnosti i
prezadu`enosti; “Slobodna Bosna“ otkriva
podatke o realnoj zadu`enosti privrede
RS-a i analizira uzroke nepovoljnih
ekonomskih trendova u RS-u
50 SREBRENI BOSANAC NA
16 PARALELIZAM U MUP-u
SREDNJOBOSANSKOG
KANTONA
Koga {titi bo{nja~ka, a koga
hrvatska policija
Nakon {to su pripadnici Federalne uprave
policije po nalogu Tu`iteljstva BiH pro{log
tjedna uhapsili ADNANA HARA^I]A i
prona{li jo{ jedno ilegalno skladi{te oru`ja
u okolini Bugojna u istrazi protiv terorista
koji su osumnji~eni za napad na zgradu
Policijske uprave Bugojno uskoro bi mogla
uslijediti nova hap{enja; iako je dosada{nja
istraga rezultirala konkretnim dokazima
protiv {estorice osumnji~enih terorista,
Tu`iteljstvo BiH paralelno istra`uje i njihove
jatake me|u lokalnim policajcima, ali i
odgovornost ~elnika MUP-a
Srednjobosanskog kantona koji su mjeseci-
ma ignorirali sva upozorenja o teroristi~kim
prijetnjama bugojanskih vehabija
60 LJEP[A POLOVINA STRIPA
36 FELJTON
“Putovanje” Tonyja Blaira
Po~etkom ovog mjeseca u knji`arama se
pojavila knjiga memoara biv{eg premijera
Velike Britanije TONYJA BLAIRA naslovlje-
na “Putovanje”, koja je odmah postala
svjetski bestseler, ali je njeno objavljivanje
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
bilo pra}eno burnim protestima njegovih
politi~kih protivnika i neistomi{ljenika; “SB”
prenosi najzanimljivije dijelove Blairove
knjige u kojima pi{e o svojoj /presudnoj/
ulozi u bombardovanju Srbije i rje{avanju
problema na Kosovu
64 VENECIJANSKI FESTIVAL
SP-u U KO[ARCI
Nihad Izi}, preporoditelj Turske
ko{arke
Nihada Izi}a, pomo}nika Bogdana
Tanjevi}a, selektora ko{arka{ke
reprezentacije Turske koja je osvojila drugo
mjesto na upravo okon~anom Svjetskom
prvenstvu u ko{arci, u Turskoj smatraju
tvorcem moderne turske ko{arke; Izi}ev
petnestogodi{nji fanati~an rad sa mladim
turskim selekcijama krunisan je najve}im
uspjehom turskog/kolektivnog/ sporta u
historiji - srebrenom medaljom na SP-u.
Neposredno nakon prvenstva i velikog
slavlja koje se pro{irilo na cijelu Tursku,
Izi} je razgovarao sa novinarom “SB-a“
@enski strip na Balkanu
Izdava~ka ku}a “FIBRA“ iz Zagreba objavi-
la je antologiju “@ENSKI STRIP NA
www.slobodna-bosna.ba
BALKANU“, u kojoj su predstavljeni radovi
24 strip autorice iz Slovenije, Hrvatske,
Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i
Bugarske; ovo jedinstveno izdanje po prvi
put donosi povijest `enskog strip autorstva
na na{im prostorima, predstavlja {iroku
tematiku i likove koje kreiraju balkanske
autorice stripa, njihove motive i na~ine
rada...
Intimna ispovijest Sofije Coppole
Glavnu nagradu, “Zlatni lav”, na upravo
zavr{enom “Filmskom festivalu” u Veneciji
osvojila je ameri~ka rediteljica SOFIA
COPPOLA za svoj ~etvrti dugometra`ni
igrani film “Somewhere”; neposredno po
okon~anju ovogodi{nje MOSTRE k}erka
slavnog FRANCISA FORDA COPPOLE
razgovarala je sa na{om saradnicom
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET
STUDIJ UZ NERAD DVORSKE SPLETKE

Nakon supruga Tihi bojkot Izetbegovićeve

Kemala, i Almira kandidature
Huseinovi}
zapo~inje
studije uz rad
Uposlenici Regulatorne agencije za
komunikacije (RAK-a) ovaj su radni
tjedan zapo~eli veselo, proslavom dok-
torata njihovog direktora Kemala
Huseinovi}a. Nakon {to je nedavno na
Ekonomskom fakultetu u Sarajevu
odbranio doktorsku disertaciju, direktor
Huseinovi} je radnim kolegama priredio
zabavu i najavio jo{ jednu akademsku
titulu u obitelji. Pou~ena primjerom
ambicioznog supruga, obrazovanju se
posvetila i njegova `ena Almira
Huseinovi}, nekada{nja televizijska
novinarka i pjeva~ica, koja posljednjih
godina radi kao glasnogovornica
Vanjskotrgovinske komore BiH.
Gospo|a Huseinovi} je postdiplomske
studije upisala na sarajevskom
Fakultetu politi~kih nauka. (S.M.)

Kemal
Huseinovi} DUBOKO NEPOVJERENJE
Izetbegovi} od Tihi}a tra`i eksplicitnu podr{ku

Lider SDA Sulejman Tihi} za koji dan
obratit }e se javnosti pismom kojim }e dati
nedvosmislenu podr{ku predsjedni~kom
kandidatu Bakiru Izetbegovi}u. Predsje-
dni~ka kampanja Izetbegovi}a juniora
proti~e prili~no gluho, na nekim skupovima
okupi se tek {a~ica strana~kih pristalica, i
ovaj je sve vi{e ubije|en da je posrijedi
unutarstrana~ka zavjera kojom iz sjene
rukovodi strana~ki {ef Sulejman Tihi}. Prije
nekoliko dana Izetbegovi} je o tome
otvoreno razgovarao s Tihi}em, a rezultat
tog dogovora trebalo bi biti pismo podr{ke
kojim }e strana~ki {ef SDA otkloniti “sve
eventualne nedoumice u javnosti“...
Ho}e li Tihi}eva “pismena podr{ka“ biti
dovoljna Izetbegovi}u da se oslobodi para-
noje, ostaje da se vidi, no poznavatelji prili-
ka u toj stranci tvrde da je problem puno
slo`eniji i da se uop}e ne radi o
Izetbegovi}evoj paranoji. Navodno, na
sceni je tihi bojkot Izetbegovi}eve pred-
sjedni~ke kampanje koji je dogovoren u
naju`em strana~kom vrhu me|u pristalica-
ma Sulejmana Tihi}a. Sli~an scenarij odvi-
jao se i pred izbore 2006. godine, samo su
Izetbegovi} i Tihi} tada imali druk~ije
uloge. Mjesec dana pred izbore 2006.
godine, kada je Tihi} stajao prili~no lo{e u
borbi za Predsjedni{tvo BiH i kada mu je
bila dragocjena svaka pomo} i podr{ka
strana~kih kolega, Izetbegovi} je sa supru-
gom bezbri`no otputovao na odmor i vratio
se pred sami kraj izborne kampanje. Tihi}
dodu{e nije oti{ao na odmor, ali upadljivo
zaobilazi izborne mitinge Bakira Ize-
tbegovi}a.
Aktuelni lider SDA Sulejman Tihi} na
dobrom je putu da se nakon 3. oktobra
dokopa upra`njene pozicije “prvog u
Bo{njaka“. Takav ishod je mogu} ako: a)
Bakir Izebegovi} izgubi na predsjedni~kim
izborima i ako b) Haris Silajd`i} pobijedi
na izborima a njegova Stranka za BiH bude
eliminirana iz postizbornih koalicija. U tom
slu~aju, Izetbegovi}eva uloga unutar SDA
bit }e posve marginalna, a Silajd`i} }e u
Predsjedni{tvu BiH biti potpuno odsje~en,
bez realnih instrumenata vlasti u svojim
rukama. (A. Metiljevi})

4 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

 MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] HIRORGIJA

Bajramski defile Na sarajevskoj

federalnih premijera Klinici za
neurohirurgiju
BAJRAMSKE ^ESTITKE
Aktuelni premijer Mustafa
Mujezinovi} i reisu-l-ulema
uvedena
Mustafa ef. Ceri}
prinudna uprava
Nakon {estogodi{njeg haosa na sara-
jevskoj Klinici za neurohirurgiju uvede-
na je prinudna uprava. Doktor Ademir
Had`ismajlovi}, torakalni hirurg,
postavljen je za privremenog {efa
Neurohirur{ke klinike sa zadatkom da u
toj medicinskoj ustanovi kona~no uvede
malo reda i discipline. Naime, nakon
neuspjelog poku{aja generalnog
direktora Klini~kog centra Farisa
Gavrankapetanovi}a da produ`i man-
dat dosada{njem {efu Klinike, pen-
zioneru naru{enog zdravlja Naimu
Kadi}u, na insistiranje ljekara neuro-
NEKADA[NJI MILJENIK hirurga i direktora hirur{kih disciplina
Mustafe Hiro{a, uvedena je prinudna
EFENDIJE CERI]A
Biv{i federalni premijer uprava. Ovo bi trebalo okon~ati
Ned`ad Brankovi} vi{egodi{nju agoniju Klinike za neuro-
hirirgiju ~iji pacijenti ispa{taju zbog
poreme}enih me|uljudskih, odnosno
me|uljekarskih odnosa na toj klinici.
(M.F.)

DUGOGODI[NJI POLITI^KO-VJERSKI SAVEZ

Nekada{nji federalni premijer Edhem Bi~ak~i}

16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

TRAJNO, TAJNO I JAVNO

TRO[ENJE TU\E MUKE
Pi{e: SENAD AVDI]

Hajmo brzinski dalje; čije interese štiti nezamjenjivi direktor

“Bosnalijeka” Edin Arslanagić? Privatno-obiteljske, uskostranačke,
nacionalno-strateške? Ni pod razno, Bože sačuvaj! Arslanagić je sve
što bilo kakvog utjecaja ima mobilizirao i korumpirao kako njegovu
(!?) državnu firmu ne bi kupio ambiciozni američki farmacuetski
koncern “Alvogen”

D
a nema Dnevnog avaza, skoro bih zaboravio stotine
va`nih ~lanaka, istra`iva~kih tekstova, {to svojih a
jo{ vi{e mojih kolega, koji su dali krupan doprinos
rasvjetljavanju mra~nih kriminalnih skandala koje smo u
posljednjih deceniju i po na ovim stranicama otkrivali,
dokazivali, problematizirali! Radon~i}ev otu`ni dnevni
bilten, za koji je te{ko ustanoviti je li ure|iva~ki besmis-
leniji, tendenciozniji, grafi~ki neugledniji ili gramati~ki
nepismeniji, u svom predizbornom “ure|iva~kom“
stampedu ima samo jedan programski, kriti~ki, skoro
nihilisti~ki credo: dokazati da ni{ta u posljednjih 15-ak
godina mira u Bosni i Hercegovini nije valjalo! Svaka
vlast je bila korumpirana, svi su politi~ari, bez izuzetka,
oholi kleptomani, sve su politi~ke stranke, dubinski,
dobro umre`ene mafija{ke }elije. Ruku na srce, ima tu,
realno, pove}e zrnce istine, ali anga`man Radon~i}evog
je (u) 26 hotela“ , najprije ga je amnestirao “Dnevni avaz“
(Radon~i}) i navrat-nanos ga turio za “li~nost dana“, kao
uzor i paradigmu uspje{nog bo{nja~kog poduzetnika. U
sinhroniziranoj akciji, strate{ki Radon~i}ev poslovni i
predizborni partner reis Mustafa Ceri} je nedugo zatim na
otvaranju d`amije u Sokolovi} koloniji “potcrtao
naglasiv{i“ da i kada sa ovog svijeta ode veliki vakif Adil-
beg Zulfikarpa{i}, Bo{njacima “ostaje neiscrpno finansi-
jsko vrelo i merhametli poduzetni{tvo Alije Budnje“.
Silom (predizbornih) prilika na reaktueliziranje
strana~ki usmjeravane plja~ke (stranka je SDA) elektri~ara,
humanitarca i vakifa-pionira Budnje promptno je reagirao
predsjednik te stranke Sulejman Tihi} koji je u pismu,
objavljenom u na{em listu, pojasnio da Budnjo nije njegov
sponzor, nego je, samo, ugledni ~lan Glavnog odbora
Stranke demokratske akcije. Nije {ija, nego je, eto, vrat.

Nijedna politi~ka stranka u predizbornom programu nema

“Avaza“ na kriminaliziranju svega postoje}eg treba uzeti,
{to bi rekao gradona~elnik Tuzle i utemeljitelj knji`evne
nagrade “Me{a Selimovi}“ Jasmin Imamovi}, “cum
grano salis“ - dakle, sa zrnom soli ( u glavi).
Ne znam za{to, ali ~itanje “Avaza“ u toku ljetno-
jesenje Radon~i}eve predizborne erekcije redovno mi
probudi nje`ne, nostalgi~ne sentimente, otprilike kao
rubrika “Kucamo na vrata zaboravljenih asova“ u neka-
da{njoj televizijskoj, birvaktilskoj emisiji Indirekt
neuni{tivog srbijanskog sportskog sladokusca Marka
Markovi}a.
Izvadio je prije mjesec dana iz privatizacijskog naf-
talina “Avaz“, recimo, neodbranjiv korupcijski zlo~in koji
je izvjesni zanatlija elektri~ne struke, humanitarac Alija
Budnjo po~inio nad kompleksom hotela na Ilid`i.
Osvje`io nam je “Avaz“ pam}enje, vratio nas na mjesto
zlo~ina - u pitomu ilid`ansku banjsko-turisti~ku Arkadiju
koju je nekakvim dekretom preko no}i i prije svitanja
okupirao taj prigradski, poslovno, pa ni civilizacijski
neizrezbareni uhljup Budnjo. Napisao sam to na istom
ovom stupcu prije mjesec dana: nakon {to je “SB“ prije
pet godina vrisnula protiv zlo~ina~ke Budnjine “okupaci-
Z
ahvalan sam, zahvalni smo, Radon~i}u i njegovom
maoisti~ko-kimilsungovskom biltenu {to je ovih dana
reciklirao jednu od na{ih neiscrpnih tema i vje~itih
izvora novinarske inspiracije i entuzijazma: Avaz, sa malim
zaka{njenjem od 10-ak godina, “otkriva“ kriminal u
@eljeznicama Federacije BiH i bestidnu pohlepu
vi{egodi{njeg, nedavno smijenjenog, direktora te dr`avne
firme Narcisa D`umhura. Taj mali, uskotra~ni `eljezni~ki
Napoleon, u nevi|eno o{troj konkurenciji “uspje{nih
poduzetnika“ na ~elu (federalnih) dr`avnih firmi, uspio je i
potrudio se sebi priskrbiti status najbezobraznijeg i najbe-
skrupuloznijeg “biznismena decenije“. Da ima mrvu, ped-
alj obraza i odgovornosti prema pravnoj dr`avi, narodu i
nadle`nim kontrolnim dr`avnim mehanizmima narcisoid-
ni D`umhur bi se sam predao institucijama pravne dr`ave.
I strpljivo, smjerno, u }uzi, kako i prili~i delikventima nje-
govog formata, ~ekao zakonski rasplet vi{egodi{njeg
regionalno-integracijskog kriminala u tom javnom pre-
duze}u; njegovi “regionalni partneri“ s kojima je bratski
sura|ivao u svemu, pa i u kriminalu, direktor srbijanskih
`eljeznica Milanko [aran~i} i hrvatski korespondent
Davorin Kobak su ve} mjesecima u hapsu.

6 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

 NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Pri~ali su mi upu}eni izvori iz sarajevskih restorana, gazde,
konobari, muzi~ari, slu~ajni gosti-namjernici, kakve je {iroke ruke
bio direktor @eljeznica Federacije BiH Narcis D`umhur: recimo,
tamo gdje Zoran Jankovi}, najuspje{niji i najsolidniji ex-
jugoslovenski privrednik, {ef slovena~kog Mercatora i
gradona~elnik Ljubljane potro{i sto eura, tu se omaleni D`umhur
isprsi, posko~i i prospe tri puta vi{e novca. Javnog, naravno.

K
upio je D`umhur, poduzetnik pekinezerske konstitucije i
jazavi~arskog instinkta, zgradu u centru zgrada (“Nije moja
nego je `enina“, veli), osmislio je rasko{nu jet-set kafanu
(“[ta ja imam s tim, to mi je k}erka napravila“, opominje). Ima
direktor D`umhur zeta, nepopravljivog “povratnika u djelu“,
zaljubljenika u tu|e automobile i gradske pucnjave (je li umjesno
re}i - kriminalca?) za kojeg ka`e da kad ga (zeta) uhapsi policija,
on ga osobno ~upa iz zatvora, a kada njemu (direktoru D`umhuru)
neko na `ulj stane, tu je zet da ga, nasilnika, vatreno, metkom u
cijevi, upozori na pogubne konsekvence takvog nasilni~kog
pona{anja nad uglednim puncem D`umhurom. RASPOLAGANJE TU\OM MUKOM
Preko dvjesto miliona maraka u posljednjih deset godina sve su Privatna giljotina javnih sredstava; Narcis D`umhur i Edin Arslanagi}
federalne vlade (na ~ijem su se ~elu nalazili `eljezni~ki fanatici, od
Alije Behmena do Ned`ada Brankovi}a) spiskale u @eljeznice
Federacije a dugovanja tog javnog preduze}a su rasla, rasla i
narasla na nekoliko stotina miliona maraka. A za to vrijeme niko-
ga ko putuje vozom/vlakom nisam upoznao, osim mog druga,
advokata Mome ]eri}a, koji se vikendom i uz pomo} filmskih
trikova uspijeva prebaciti od Sarajeva do ^apljine!
Sve {to sam u krajnje skra}enoj, pojednostavljenoj formi
napisao o bezobrazniku Narcisu D`umhuru, mirne du{e sam mogao
uraditi i sa desecima sli~nih “uspje{nih“ direktora javnih
preduze}a. Kada je prije tri-~etiri godine radni~ki bunt pomeo
opskurnog, primitivnog, tradicionalnog direktora sarajevskog
javnog gradskog saobra}aja Ibrahima Jusufrani}a, najmanje {to se
moglo o~ekivati jeste da tu ignorantsku drtinu, doktora
nepostoje}ih saobra}ajnih nauka, pravna dr`ava metne u prirodni
zakonski utemeljen pejza` - iza re{etaka. Me|utim, doktor
Jusufrani} je, sve sa papirima i validnim dokumentima, pojasnio
kakva bi on crna sirotinja bio da mu nije bilo dovitljive supruge
Smiljke, koja je u izbjegli{tvu u Srbiji crno iza nokata odvajala za

ma platformu koja bi zaustavila privatno kr~mljenje javnog novca!

mu`a, i poduzetne djece koji su na vrijeme, prije polti~kog progo-
na, pokupovali i izgradili nekoliko ~vrstih stambenih objekata.
Ibrahim Jusufrani}, zvani Bimo, zakonski apsolutno nevin, neupi-
tan, u Travniku ima privatni univerzitet, reklamira se bespo{tedno i
neselektivno - koliko sam ja skontao na tom se univerzitetu mo`e
nau~iti, jedino u~inkovito i prosperitetno, kako bez karte u}i u
tramvaj, a da te revizor ne uhvati i propisno kazni.
Mo`emo o tome misliti {ta god nam na pamet padne, ali generalno
mo`e biti pogibeljno po ovda{nje investicijske perspektive, na {to je
dovoljno razumljivo upozorio prelazni ameri~ki ambasador u BiH,
propulzivni, strpljivi gospodin Jonathan Moore.
Federalna je finansijska policija prije 4-5 godina do u tan~ine
dokazala kriminal tada{njeg direktora BH Po{te Kasima D`aji}a. I
stravi~nu plja~ku podjednako pohlepnog umjetnika Jasmina

H
ajmo brzinski dalje; ~ije interese {titi nezamjenjivi direktor Bo-
snalijeka Edin Arslanagi}? Privatno-obiteljske, uskostrana~ke,
nacionalno-strate{ke? Ni pod razno, Bo`e sa~uvaj! Arslanagi}
je sve {to bilo kakvog utjecaja ima mobilizirao i korumpirao kako nje-
govu (!?) dr`avnu firmu ne bi kupio ambiciozni ameri~ki farmaceut-
ski koncern Alvogen. Koliko je ono para, prema ~ar{ijskoj predaji,
potro{io Arslanagi}ev sin na kupovinu niskoakumulativne kafane-
slasti~arne Ko{evo? Ka`u ~ar{ijski izvori, ne manje od milion maraka.
“Ni pedlja farmaceutskog prostora neprijatelju“, podvriskuje
Arslanagi}, a back vokale mu nadodaje opskurni, nedodirljivi {ef
Zavoda za javno zdravstvo Sarajevskog kantona, neuni{tivi hercego-
va~ki zemljak, posrnuli diplomatski ljubavnik (navodno moj u krimi-
nal odmetnuti ro|ak) Mahmut \apo, farmaceutski logisti~ar
Fahrudina Radon~i}a i pripadaju}ih novokomponavanih bogata{a.
Durakovi}a na FTV-u. Je li uhap{en taj besprizorni dokazani radnik na
crno, koji je javne pare dijelio i {akom i kapom, milioni maraka su pos-
rijedi? Ma jok, ni pod razno, eno D`aji}a na izvori{tu Neretve, dr`i
~asove iz ekologije i seoskog turizma. Na njegovo mjesto Silajd`i}eva
Stranka za BiH udjenula je jo{ jednog ozlogla{enog trgovca niske aku-
mulativne mo}i - lokalnog nei`ivljenog granabd`iju Mensuda Ba{i}a
koji se integrisao u razgranate lopovske strukture, od sporta do muzike.
[ta nam zna~e, bira~ima, gra|anima, obe}anja razli~itih
politi~kih subjekata, stranaka? Da }e racionalnije raspolagati
tu|om mukom? Neka, hvala. Potpuno je isto da li }e nekom neza-
visnom mediju ogla{iva~ki prostor zakupiti marketin{ka firma
Amine Lagumd`ije, ili principijelni nacionalisti~ki blok sa svojim
neuhvatljivim marketin{kim me{trima. U predizbornoj kampanji
jo{ nijedna stranka nije bira~ima ~vrsto obe}ala da }e pod javnu
kontrolu staviti bezobrazno tro{enje javnih sredstava!

16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 9. SEPTEMBAR
Nijedan va`an i utjecajan, neva`an niti
neutjecajan bo{nja~ki politi~ar nije se “oku-
pio“ oko reisa Mustafe efendije Ceri}a na
bajram-namazu u Begovoj d`amiji; Silajd`i}
je u Banjoj Luci, Tihi} u [amcu, Izetbe-
govi} negdje u mahali, Radon~i} Fatihu zna
samo iz vi|enja.
Nakon 15 godina, ef. Ceri} je okru`en
anonimusima, “obi~nim“ vjernicima u
prvom safu. Okreni-obrni, ima Boga!
PETAK, 10. SEPTEMBAR
Golema se medijska, patriotska gungula
zahvaljuju}i zdravim snagama, u Beogradu
podigla, kao i svake godine uostalom, oko
predstoje}e (gay) “Parade ponosa“. Li~nim
prisustvom, povorku }e ohrabriti i neki
ministri Vlade Srbije. Na svim srbijanskim
televizijama novinari anketiraju gra|ane i
pitaju ih {ta misle o predstoje}oj mani-
festaciji. Razmi{ljam {ta bih ja rekao da me
neko tako presretne i postavi isto pitanje. Bi
li prosto bilo da odgovorim: “[to se mene
ti~e, nek’ se j..u!”
SUBOTA, 11. SEPTEMBAR
Je li BO[A TANJEVI] (i naravno
Nihad Izi}, njegov pomo}nik) ve~eras imao
vi{e sre}e od svog kolege, srbijanskog
selektora DU[ANA IVKOVI]A, ili je bio
mudriji, drskiji, pa i bezobrazniji. Daleko
od toga da Ivkovi} nije kvalitetan fakin,
odrastao je na beogradskom Crvenom
krstu, izvori{tu mitskih beogradskih jalija{a
(poput genijalnog glumca Zorana Radmilo-
vi}a). Ivkovi} je prije utakmice, gledao
8 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.
sam, svojim igra~ima naredio da “ostave
srce na parketu“, turski su igra~i imali obr-
nutu motivaciju: igrali su da njihov selektor
ne bi ostavio “srce na klupi“!
NEDJELJA, 12. SEPTEMBAR
Navodno su na sino}njim izlivima
radosti u Novom Pazaru nakon pobjede
Turske nad Srbijom na ~elu kolone bile
skupocjene limuzine u vlasni{tvu prijatelja
i rodbine muftije sand`a~kog MUAMERA
ZUKORLI]A. Je li muftija bio u automo-
bilu, niko ne mo`e pouzdano re}i, jer sva
su stakla u njegovoj motornoj ergeli zatam-
njena...
Hajdemo malo biti veseliji. Kako
Sand`aklija u sarajevskom porodili{tu od
dvadesetak beba u inkubatorima prepozna
svojeg potomka? Pa, po zatamnjenim stak-
lima!
PONEDJELJAK, 13. SEPTEMBAR
^udne, nevjerovatne stvari danas mi se
na (pro)putovanju Srbijom prema Sarajevu
de{avaju. Iza podneva pijem kafu u Vi{e-
gradu, ispod “na Drini }uprije“, i kontam
gdje }u gledati reprizu sino}nje emisije na
“B92“ u kojoj je gost bio EMIR KUS-
TURICA. Gdje }u gledati “B92”? Kod
Sidrana u Gora`du televizor fata sve `ive
srbijanske kanale. U dva sata, sve mi se
namjestilo - Vi{egrad, Kusta, Sidran...
Ne{to ranije, prolaze}i kroz [umadiju mi
bilo naumpalo da bih mogao svratiti do
Kragujevca, raspitati se za selo u kojem
sada `ive Marija i Vidosav Stevanovi}, pa
svrnuti do njih. Ali u~ini mi se da je daleko,
a nije ni usput. Kod ku}e, preletim va`ne,
neophodne portale, zadr`im se na Radiju
Slobodna Evropa i puf - intervju sa
Vidosavom!? (Ako jo{ ka`em da sam sino}
sa Nedimom koji radi portal Slobodne
Evrope u Pragu SMS-ovima vi{estruko
komentirao utakmicu SAD - Turska, znat
}ete da ne la`em, gdje bih ja to...?“)
Ka`e Vidosav: “Nekim sticajem okol-
nosti ispalo je da su svi moji prijatelji ostali
u Sarajevu, nijedan moj prijatelj nije se
priklju~io Karad`i}u... [to se ti~e ljudi, ja
volim Sarajevo i kada bih ja birao u kom }u
gradu `iveti, da sam ne{to mla|i, ja bih
izabrao Sarajevo.“ “Volim i ja vas“, rekao
bi Sloba, ~ovjek koji je Sarajevu barem
nakratko podario Vidosava!
UTORAK, 14. SEPTEMBAR
DANIS TANOVI] u intervjuu za
“Start“ ka`e: “Marijan Bene{ je, ~ini mi se,
na po~etku rata rekao da on ne mo`e biti
nacionalista jer je svjetski {ampion.“
Uh, uh, ni{ta ovdje nije ta~no, ni blizu.
Marijan Bene{ nikada nije bio svjetski
{ampion, bio je evropski (u Beogradu 1973.
samljeo Rusa Kamnjeva); citiranu re~enicu
izgovorio je jedan i jedini, veliki, na`alost
pokojni Mate Parlov, koji jeste bio svjetski
prvak. Ali, nije to rekao Mate na po~etku
rata, nego mnogo kasnije...
Sitnica, marginalija, tra`enje dlake u
jajetu? Nije. Zamislite da neko ko ho}e da
bude ozbiljan i uva`avan ka`e kako je
“Jasmin Durakovi}, nakon {to je na po~etku
rata, dobio Oscara rekao: Ovo je za moju
Bosnu!?”
SRIJEDA, 15. SEPTEMBAR
Na vrijeme sam krenuo na jedan ultima-
tivan sastanak, ali nisam 20 koraka od ku}e
koraknuo a ve} mi je desetak “slu~ajnih pro-
laznika“ oduzelo 10-ak minuta, dovoljno da
zakasnim i probijem termin. Izgovora
nemam, razlozi ka{njenja su totalno levatski.
Kako je ono jedan moj drug definirao
levata? “To je frajer koji kad ga na ulici
pozdravi{ i pita{ {ta ima?, fakat po~ne
pri~ati {ta ima!?”
MINI MARKET
IZBORNE PORUGE
Izborni slogani
SDP-a ispisani
comic pismom
Dizajneri izbornih poruka SDP-a nisu
izgleda nikada ~uli za krilaticu “medij je
poruka“ koju je prije nekoliko decenija
izrekao znameniti teoreti~ar mas-medija
Marshall McLuhan. Izborne poruke
SDP-a, naprimjer “Dr`ava za ~ovjeka“
ili “Zdravlje za ~ovjeka“, ispisane su
tipografskim pismom COMIC SAN MS,
koje se uobi~ajeno upotrebljava za
najavu zabavnih sadr`aja, poput
cirkuskih predstava, naprimjer. (A. M.)
10
ZEMLJA^KA POSLA
Prijateljsko ćaskanje Boše
Tanjevića i Borisa Tadića
oduševilo Turke!
Nakon dramati~ne utakmice u polufi- Bo{a
nalu Svjetskog prvenstva u ko{arci izme|u Tanjevi}
Srbije i Turske, na kojoj su u sve~anoj lo`i
bili predsjednici dviju dr`ava Boris Tadi} i
Abdulah Gull, uprili~en je sve~ani koktel
kojem je, uz najvi{e diplomatske pred-
stavnike, prisustvovao i selektor ko{arka{ke
reprezentacije Turske Bogdan Tanjevi}.
Prili~no zategnutu atmosferu koja je
vladala u sve~anom salonu, srbijanski pred-
sjednik Tadi} i turski selektor Tanjevi}
relaksirali su prijateljskim razgovorom o
Sarajevu, zajedni~kim prijateljima, ko{arci
i sli~nim “neva`nim“ pitanjima koja `ivot
zna~e. Turski doma}ini bili su fascinirani
prijateljskom, opu{tenom zemlja~kom
konverzacijom Tanjevi}a i Tadi}a - Bo{a je
ro|en u Pljevljima u Crnoj Gori, a Tadi}, po
ocu Crnogorac, ro|en je u Sarajevu, gradu u
kojem je Tanjevi} do`ivio najve}e sportske
i privatne uspjehe... (S. A.)
TELE KOM OPANCI KOM OBOJCI
Čije kredite vraća BH
Telecom a čije Telekom RS
Internetski portal Dnevni avaz na sva
zvona najavljuje emitiranje specijalne
emisije na Televiziji Alfa o “metodu rada
dr`avne mafije: kako je Oslobo|enje
dobilo beskamatni kredit od dr`ave a
kako ga vra}aju BH Telecom i ostale
dr`avne kompanije i institucije“. Emisija
je trebala biti emitirana kada je ovaj broj
SB ve} bio zaklju~en pa nam njen
sadr`aj nije poznat.
No, nadamo se da }e autori emisije
jednaku pa`nju posvetiti i kreditnim
aran`manima koje je vlasnik Avaza
Fahrudin Radon~i} svojevremeno skla-
pao s Komercijalnom bankom iz Banje
Luke koja je u ve}inskom vlasni{tvu
Vlade Srbije. Re~eni kredit nije
povezan s BH Telecomom, ali je pri~a
jednako zanimljiva: kredit je obe-
zbije|en depozitom Telekoma RS!
(S.
SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

PRO ET CONTRA
Da li mislite da će političari
nakon izbora ispuniti bar dio
svojih obećanja?
ZDRAVKO
GREBO
Profesor
NE
Novi ne}e, a stari }e po~eti ispu-
njavati obe}anja. Novi politi~ari
ne}e zato {to do sad niko od poli-
ti~ara nije ispunio svoja obe}anja.
MLADEN
JELI^I] TROKA
Sarajevski
glumac
NE
Nemam komentara. Ipak da
ka`em da u na{oj zemlji
vlada kvazidemokratija.
Kvazidemokratija zna~i da }e
polupismena ve}ina birati
vlast, a da bi demokratija bila
potpuna, ve}ina mora biti pis-
mena.
V
[EMSO
TUCAKOVI]
Profesor na
FPN-u
NE
Ni jedan politi~ar! Obe}anja su
preambiciozna a kod nas poli-
ti~ari koji su se kandidovali nisu
u stanju da ispune obe}anja.
Politi~ari ra~unaju na zabo-
ravnost ljudi i obe}anja koja nisu
ispunili na prethodnim izborima.
MARIJA [ESTI]
Pjeva~ica
NE
Mada ja se nadam da }e oni po
savjesti ispuniti obe}anja. Mislim
da prethodna obe}anja nisu sva
ispunili. Predizborna obe}anja su
na~in da primame bira~e da
iza|u na izbore. Iskreno se
nadam da }e ljudi iza}i na izbore
i da }e politi~ari ispuniti obe}ano.
MINI MARKET
ARIJANA
SARA^EVI]
Novinar
FTV-a
DA/NE
Najpogubnija je ~injenica {to
se na listama nalazi ve}ina
predstavnika aktuelne vlasti,
koji su nas pokrali i ponizili. Na
svu sre}u, postoje i liste sa
po{tenim i sposobnim ljudima,
koji svoj obraz, pro|u li na
izborima, ne}e oblatiti.
VILDANA
SELIMBEGOVI]
Glavna
urednica
“Oslobo|enja”
DA
Zavisi od koalicije koja }e osvojiti
vlast nakon izbora i od rije{enosti
me|unarodne zajednice da pru`i
BiH jo{ jednu {ansu na
evropskom i NATO putu.
OTOM POTOM
Vlasnik TOM-a
Savo Toma{evi}
odustao od
svjedo~enja
protiv Darka
Eleza
Pozivaju}i se na izvore bliske istra`nim
organima Srbije, banjalu~ki dnevni list
Glas Srpske objavio je pro{log tjedna (a
novinari Dnevnog avaza uredno
prepisali sa sedam dana zaka{njenja)
da je Darko Elez u Specijalnom
tu`ila{tvu za organizovani kriminal
Srbije priznao brojna ubojstva po~injena
na podru~ju Isto~nog Sarajeva. Prema
navodima novinara Glasa Srpske, Elez
se pred srbijanskim tu`iteljima “iznena-
da slomio“ i osim priznanja krivnje za
likvidaciju svojih mafija{kih suparnika,
ispri~ao i kako je pripremao ubojstvo
na~elnika Centra slu`bi bezbjednosti
Isto~no Sarajevo Zorana Mandi}a. No,
osim {to informacija koju je objavio
banjalu~ki dnevni list do sada nije
potvr|ena niti od jednog slu`benog
izvora, ~injenica je da su Elezu, nakon
{to je od svjedo~enja odustao vlasnik
tr`nih centara TOM Savo Toma{evi},
nenadano porasle {anse za obranu.
Optu`nica koju je Specijalno tu`ila{tvo
za organizovani kriminal u Beogradu
podiglo u decembru pro{le godine tereti
Darka Eleza da je kao vo|a zlo~ina~ke
organizacije po~inio vi{e te{kih kaz-

SEDMICNI
nenih djela, krijum~arenje droge,
iznude, podstrekivanje na ubojstva.
Kako je, me|utim, jedna od najte`ih

POGLED inkriminacije bila poku{aj iznude

600.000 eura od Save Toma{evi}a koji

U KRIVO
je kao klju~ni svjedok, u samom fini{u
su|enja, odustao od svjedo~enja, pre-
suda Darku Elezu bit }e krajnje neiz-

OGLEDALO vjesna.

Darko
(S.M.)

Elez

BY
MARIO BRANCAGLIONI

16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 11

DANAK RECESIJI

Najstra{nija tajna Milorada Dodika

GR^KI SCENARIJ U RS-u

12 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

 “BOLJI DIO BiH” PRED KOLAPSOM

Nasuprot pozitivnom privrednom trendu u okruženju, privreda Republike Srpske

ubrzano klizi u bezdan nelikvidnosti i prezaduženosti; “Slobodna Bosna“ otkriva
podatke o realnoj zaduženosti privrede RS-a i analizira uzroke nepovoljnih
ekonomskih trendova u RS-u

PRIVREDA REPUBLIKE SRPSKE

U DU@NI^KOM ROPSTVU
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MARIO ILI^I]

P
rezadu`enoj privredi Republike
Srpske ozbiljno prijeti “gr~ki sin-
drom“: samo u posljednjih {est
mjeseci dugovi preduze}a u RS-u
pove}ani su za 651 milion KM,
odnosno osam procenata, i dostigli su
zabrinjavaju}u razinu od 8,8 milijardi KM.
Dugovi preduze}a prema{ili su razinu bruto
doma}eg proizvoda manjeg bh. entiteta koji
se procjenuje na oko 8,5 milijardi KM.
Analiza finansijskih izvje{taja 1.854
privredna dru{tva u RS-u, koja su Agenciji
za posredni~ke, informati~ke i finansijske
usluge (APIF) dostavila polugodi{nje
bilanse, pokazuje da su kratkoro~ne obaveze
preduze}a pove}ane za 9 posto - na oko 5,8
milijardi KM, te da su dugoro~ne obaveze
porasle za 6 posto - na oko 3 milijarde KM!
Istovremeno, razina depozita u banka-
ma koje posluju u Republici Srpskoj sma-
njena je za 3 posto u odnosu na kraj pro{le
godine, {to je prije svega rezultat zna~ajnog PRIVID EKONOMSKOG BLAGOSTANJA
pada oro~enih sredstava vladinih insitucija i Vlada Milorada Dodika skriva od javnosti realnu sliku ekonomskog stanja RS-a
preduze}a. Polugodi{nji izvje{taj Agencije
za bankarstvo Republike Srpske pokazuje kraju {estog mjeseca dostigla je razinu od rezultate. Naprotiv, novac je potro{en na sani-
da je zbir svih depozita u bankama ({tednja 11,26 milijardi KM. ranje teku}e nelikvidnosti, zapravo na privre-
gra|ana, depoziti vladinih institucija, Izuzev depozita privatnih preduze}a menu kupovinu socijalnog mira.
depoziti preduze}a) pao na svega 4 mili- koji su u Federaciji BiH pali za 6 posto,
jarde KM, {to je za oko 120 miliona KM depoziti svih ostalih sektora pove}ani su u DRAMATI^AN RAST NELIKVIDNOSTI
manje od depozita iz januara ove godine. rasponu od 8 ({tednja gra|ana) do 20 posto Nekoliko ekonomskih analiti~ara s koji-
Najve}i pad registriran je kod depozita vla- (depoziti javnih preduze}a). ma smo razgovarali o ekonomskim tren-
dinih institucija koji su pali za rekordnih 20 Sumorna privredna slika Republike dovima u dva entiteta sla`e se u zaklju~ku
posto i trenutno iznose svega 791 milion Srpske donekle je zamagljena upumpavanjem da je cijela privreda BiH suo~ena s proble-
KM. Strmoglavo su pali i depoziti pre- novca zara|enog prodajom Telekoma Srpske, mom nelikvidnosti, ali i s ocjenom da
duze}a - 17 posto - sa 570 miliona KM na ali te su se nov~ane zalihe opasno istanjile. privredna nelikvidnost u RS-u poprima dra-
svega 472 miliona KM, {to je najni`a razi- Lavovski dio novca zara|enog od prodaje mati~ne razmjere.
na zabilje`ena u posljednjih pet godina. telekoma vlada premijera Milorada Dodika Profesor sarajevskog Ekonomskog
potro{ila je u akciji svojevrsne privredne fakulteta Fikret ^au{evi} za “Slobodnu
SUMORNA SLIKA PRIVREDE reetatizacije - kupovine udjela u ve} priva- Bosnu” ka`e da korijene nelikvidnosti
Istovremeno, u Federaciji BiH, koja se tiziranim preduze}ima - koja je okon~ana pot- prvenstveno traba tra`iti u Vladi RS-a.
tako|er ne mo`e pohvaliti ekonomskim punim fijaskom. Nijedno privatno preduze}e “Konsolidirani bud`etski deficit RS-a
uspjehom, razina depozita svih sektora u kojem je Vlada RS-a kupila dio vlasni~kih za 2009. godinu iznosio je oko 650 miliona
pove}ana je za oko 220 miliona KM i na dionica nije napravilo zna~ajnije poslovne KM i bio je za stotinjak miliona ve}i od

Preduze}a iz RS-a duguju vi{e od 8,8 milijardi KM

16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 13
DANAK RECESIJI
PRECIZNA DIJAGNOZA
Dr. Fikret ^au{evi}, profesor
Ekonomskog fakulteta Sarajevo

bud`etskog deficita Federacije BiH.
Jednostavno, svi tro{e vi{e nego {to
zara|uju, a taj se privid blagostanja ne
mo`e beskrajno odr`avati“, ka`e profesor
^au{evi}.
Sli~nu ocjenu nedavno je iznio i Ranko
Mili}, predsjednik Unije poslodavaca RS-a.
“Privreda se gu{i u nedostatku novca pa
je prinu|ena smanjiti sredstva u bankama
kako bi pokrila nagomilane teku}e obaveze
nastale smanjenim obimom poslovne
aktivnosti. Mnogo fabrike su pod udarom
ekonomske krize redukovale proizvodnju, a
nisu otpu{tale radnike, ~ime su gomilale
O^AJ
O^AJ POSLODAVACA
POSLODAVACA obaveze po osnovu plata i drugih naknada
Ranko
Ranko Mili},
Mili}, predsjednik
predsjednik zaposlenima“, ka`e Mili}, koji napominje
Unije
Unije poslodavaca
poslodavaca RS-a
RS-a
da su na lo{u situaciju u privredi djelimi~no
LIDER PDP-a MLADEN IVANI]
“Svaka peta marka u budžetu iz
kredita MMF-a“
Univerzitetski profesor, lider stanja prili~no zamagljena “jer
PDP-a Mladen Ivani} jedan je od je danas svaka peta marka u
najboljih poznavalaca ekonomskih bud`etu iz kredita MMF-a“.
trendova u Republici Srpskoj. Situacija }e biti puno jasni-
Ivani} ka`e da je “RS danas u ja za koju godinu kada na
velikoj recesiji i nije ni blizu naplatu budu dospjeli olako
nekom ’privrednom ~udu’ kako to podignuti krediti.

vlast predstavlja. Naprotiv, RS je
pred kolapsom“. ZABRINUTA
ZABRINUTA OPOZICIJA
OPOZICIJA
Ivani} smatra da je Mladen
Mladen Ivani},
Ivani}, neformalni
neformalni lider
lider
udru`ene
udru`ene srpske
srpske koalicije
realna slika ekonomskog koalicije
14
DU@NI^KE OBAVEZE PREDUZE]A
IZ RS-a
Dug preduzeća
premašio BDP
 Ukupna visina BDP-a: 8,49
milijardi KM
 Ukupna dugovanja preduze}a: 8,824
milijarde KM
 Krediti: 3,130 milijardi KM
(pove}anje 14%)
 Dug prema dobavlja~ima: 2,466
milijardi KM (pove}anje 4%)
 Poreska dugovanja: 380 miliona KM
 Avansi i kaucije: 368 miliona KM
 Dug prema uposlenima: 318 miliona
KM (pove}anje 18%)
uticale i banke, kako ka`e, “svojom pogre-
{nom strukturom kredita“. Mili} misli na
kredite koji su usmjereni na potro{nju a
nau{trb proizvodnje.
“Time su banke sjekle granu na kojoj
sjede, a situacija bi bila jo{ gora da nije bilo
kreditnih plasmana Investiciono-razvojne
banke RS-a“, zaklju~ak je Ranka Mili}a.
Da je Mili} posve u pravu, potvr|uje i izja-
va ministra finansija u Vladi RS-a Aleksan-
dra D`ombi}a, koji se javno pohvalio da je
u posljednje dvije godine preko Investi-
ciono-razvojne banke RS-a plasirano vi{e
od 467 miliona KM te da je na taj na~in
sa~uvano 18.500 radnih mjesta. Ovo priz-
nanje otkriva ~injenicu da je dobar dio
privrede RS-a ostao na nogama zahvalju-
ju}i vladinoj finansijskoj infuziji, {to opet
zna~i da }e te{ko pre`ivjeti kada vladina
finansijska infuzija presu{i.
Dodatni problem za posrnulu privredu
RS-a predstavlja ~injenica da je tokom
posljednjih petnaestak mjeseci osjetno
reduciran priliv direktnih stranih investicija
u cijelu BiH, a osobito u Republiku Srpsku.
U protekloj godini obilje`enoj globalnom
recesijom direktne strane investicije pale su
sa 700 na 452 miliona eura, a tokom prvih
{est mjeseci teku}e godine pad je bio jo{ i
ve}i - sa 225 na svega 121 milion eura. Samo
12 posto ovog iznosa investirano je u “bolji
dio BiH“, {to je dodatno doprinijelo padu
likvidnosti privrede RS-a koja trenutno pro-
lazi kroz najte`e razdoblje nakon rata.

SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.
PARALELIZAM U MUP-u SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

Nakon što su pripadnici Federalne uprave policije po nalogu Tužiteljstva BiH

prošlog tjedna uhapsili ADNANA HARAČIĆA i pronašli još jedno ilegalno
skladište oružja u okolini Bugojna u istrazi protiv terorista koji su osumnjičeni za
napad na zgradu Policijske uprave Bugojno uskoro bi mogla uslijediti nova
hapšenja; iako je dosadašnja istraga rezultirala konkretnim dokazima protiv
šestorice osumnjičenih terorista, Tužiteljstvo BiH paralelno istražuje i njihove
jatake među lokalnim policajcima, ali i odgovornost čelnika MUP-a
Srednjobosanskog kantona koji su mjesecima ignorirali sva upozorenja o
terorističkim prijetnjama bugojanskih vehabija

SREDNJOBOSANSKA POLICIJA
IZME\U MINISTRA MILANOVI]A
I KOMESARA VUKOJE
teljstva BiH protiv Harisa ^au{evi}a Oksa i
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Nasera Palislamovi}a, prvoosumnji~enih za
Foto: MARIO ILI^I], Arhiv SB
teroristi~ki napad na zgradu Policijske

P
ro{lotjedno hap{enje Adnana
Hara~i}a zvanog Maca koje su u
Bugojnu izveli pripadnici Fede-
ralne uprave policije i pronalazak
jo{ jednog ilegalnog skladi{ta
oru`ja, nastavak je opse`ne istrage Tu`i-
uprave u Bugojnu i njihovih pomaga~a.
Nakon ^au{evi}a, Palislamovi}a, Emina
Osmanagi}a, Ned`ada Ke{ke i Harisa
[page koji se u pritvoru nalaze dva i pol
mjeseca, Hara~i} je {esti ~lan te teroristi~ke
skupine koji se na{ao iza re{etaka, ali ne i
posljednji, jer bi se u narednim danima

POLICIJA POD
POLITI^KOM
KONTROLOM
Drago Vukoja,
komesar MUP-a
Srednjobosanskog
kantona, (lijevo) i
Sed`ad Milanovi},
kantonalni ministar
policije, (desno)

Da li ministar policije Sed`ad Milanovi} ucjenjuje

komesara Dragu Vukoju zbog kompromitiraju}e
ratne pro{losti?
16 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.
 KOGA [TITI BO[NJA^KA, A KOGA HRVATSKA POLICIJA

INTERNA ISTRAGA
BEZ REZULTATA
Policijski komesar Drago Vukoja
obe}ao je prije dva mjeseca pokretanje
unutarnje kontrole policijskih
jataka bugojanskih terorista, ali
istraga ni do danas nije zavr{ena

16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 17

 PARALELIZAM U MUP-u SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

TERORISTI^KI
NAPAD KOJI
SE MOGAO
SPRIJE^ITI
Bugojanska policija
godinama je {titila
Harisa ^au{evi}a i
Nasera Palislamovi}a,
sve dok pred njihovim
vratima nisu aktivirali
15 kg eksploziva

NACIONALNE PODJELE: Premda komesar Drago Vukoja nominalno rukovodi

operativnim policijskim poslovima, prvi čovjek srednjobosanske policije stvarno
kontrolira samo hrvatske kadrove, dok je istinski šef bošnjačkog dijela MUP-a
aktualni ministar Sedžad Milanović

mogla o~ekivati nova hap{enja. Kako nez-
vani~no doznajemo iz izvora bliskih istrazi,
federalni su policajci, po nalogu Tu`iteljst-
va BiH, locirali jo{ najmanje desetak mjes-
ta na kojima su teroristi sakrili ve}u
koli~inu minsko-eksplozivnih sredstava i
identificirali preostale ~lanove “bugojanske
grupe“. Istodobno su koli~ina i kvalitet do
sada prikupljenih dokaza sasvim dovoljni
da se protiv uhap{ene {estorke, ve} sutra,
podigne optu`nica.
TAJNI POLIGON ZA VOJNE
VJE@BE TERORISTA
No, sude}i prema dosada{njem tijeku
istrage, ~ini se kako je Tu`iteljstvo BiH
trenuta~no fokusirano na izvore financiranja
uhap{enih terorista, budu}i da niti jedan od
njih nije imao stalnog zaposlenja, a svi su,
iako bez zvani~nih prihoda, `ivjeli posve
pristojno. Tako|er se spekulira da se upore-
do s istragom protiv ^au{evi}a, Pali-
slamovi}a, Hara~i}a, Osmanagi}a, Ke{ke i
[page istra`uju i njihovi jataci me|u
lokalnim policajcima. U tom smislu nije
nimalo slu~ajno {to su, poslije serije
hap{enja, sve tri dosada{nje akcije u kojima
je prona|en cijeli arsenal oru`ja i eksplozi-
va izveli federalni policajci, dok su njihove
kolege iz Policijske uprave u Bugojnu i
MUP-a Srednjobosanskog kantona imali
ulogu pukih promatra~a. Recimo i kako je
Tu`iteljstvo BiH, ponovno bez znanja i
suradnje predstavnika kantonalnog MUP-a,
lociralo mjesto nedaleko od ku}e bra}e
Rijada i Muhameda Rustempa{i}a (protiv
kojih se na Sudu BiH vodi proces po
optu`nici za terorizam) gdje su Haris
^au{evi} i njegove pristalice u prolje}e ove
godine izvodili vojne vje`be bojevom
municijom za koje lokalna policija, dakako,
“nije znala“. Na toj su lokaciji pripadnici
Federalne uprave policije prona{li brojne
dokaze: ~ahure ispaljenih metaka, vojnu
opremu, ostatke eksploziva, koji su nedv-
ojbeno kori{teni u vojnoj poduci, pret-
postavlja se, upravo za izvo|enje tero-
risti~kih napada?!
Iako su pro{la dva mjeseca otkako je
komesar MUP-a Srednjobosanskog kan-
tona Drago Vukoja najavio pokretanje
interne istrage o za{titnicima uhap{enog
teroriste Harisa ^au{evi}a me|u bugojan-
skim policajcima, rezultati unutarnje kont-
role jo{ uvijek nisu poznati, niti se zna da li
je provjera nekolicine policijskih du`nosni-
ka ikada zavr{ena. Komesar Vukoja je, pod-
sjetimo, nalog za otvaranje istrage o pro-
pustima policije u Bugojnu koji su pretho-
dili teroristi~kom napadu 27. juna izdao
nakon {to su ~elnici Obavje{tajno-si-
gurnosne agencije BiH (OSA) i Federalne
uprave policije javno upozorili da je
^au{evi} godinama u`ivao za{titu ro|aka u
policijskim odorama. Tada je Vukoja
poru~io kako “`eli ra{~istiti stvari u svojoj
ku}i“, odnosno, provjeriti te{ke optu`be na
ra~un biv{eg {efa Odjela kriminalisti~ke
policije a danas na~elnika Policijske uprave
Bugojno Islama ^au{evi}a, ina~e daljeg
ro|aka Harisa ^au{evi}a. Sada se,
me|utim, ~ini kako od Vukojinog obe}anja
ne}e biti ni{ta, unato~ sve brojnijim doka-
zima koji nedvojbeno upu}uju da je prob-
lemati~nog Harisa ^au{evi}a, ali i ostale
bugojanske vehabije, lokalna policija godi-
nama {titila, o ~emu smo u posljednja dva
mjeseca pisali u vi{e navrata. Informaciju
da su najvi{im du`nosnicima MUP-a
Srednjobosanskog kantona obavje{tajni
podaci o Harisu ^au{evi}u na vrijeme
proslije|eni, ali da policija na terenu nije
reagirala, nedavno je javno potvrdio i
dr`avni ministar sigurnosti Sadik
Ahmetovi}. No, ~ak ni upozorenje
dr`avnog ministra sigurnosti nije bilo
dovoljno da se kona~no ozbiljno preispita
funkcioniranje MUP-a Srednjobosanskog
kantona koji je i danas duboko podijeljen
na bo{nja~ku i hrvatsku komponentu, {to je,
zasigurno, klju~ni razlog svih problema.
VUKOJIN RATNI PUT
Premda komesar Drago Vukoja nomi-
nalno rukovodi operativnim policijskim
poslovima, prvi ~ovjek srednjobosanske
policije stvarno kontrolira samo hrvatske
kadrove, dok je istinski {ef bo{nja~kog
dijela MUP-a aktualni ministar Sed`ad
Milanovi}, jedan od najbli`ih i najpovje-
rljivijih suradnika kantonalnog premijera
Salke Selmana. Suprotno preciznim zakon-

18 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


ZAVI^AJNE VEZE
Gornjovakufsko selo Voljice
glavno sjedište vehabija i najjača
kadrovska policijska baza
Uhap{eni terorista Haris ^au{evi},
ba{ kao i njegov ro|ak Islam ^au{evi}
porijeklom su iz gornjovakufskog sela
Voljice-Osridak koje je jo{ od 1992.,
glavno sjedi{te sljedbenika selefijskog
pokreta. Poznato je, naime, da u tom
selu i obli`njim zaseocima `ivi na
desetke vehabija, kao i da su u ratnim
godinama imali svoju radio stanicu naz-
vanu Radio Teheran?! Prije mjesec dana
smo objavili da je pored na~elnika PU
Bugojno Islama ^au{evi}a, bli`i ro|ak
Harisa ^au{evi}a i Husein ^au{evi},
policajac u Policijskoj stanici Gornji
Vakuf/Uskoplje, te Mehrid Petrovi},
pravnik u MUP-u Srednjobosanskog kan-
tona. U me|uvremenu smo, me|utim,
skim odredbama koje onemogu}avaju bilo
kakav upliv ministra policije u operativni
rad policijskih slu`benika, ministar
Milanovi} se uspio nametnuti kao glavni
kadrovik kada je posrijedi izbor i imeno-
vanje bo{nja~kih policajaca, s tim da je
nadzor nad njihovim radom preuzeo {ef
njegovog kabineta Suad Muminovi}. Tre}i
najutjecajniji kadrovik u bo{nja~kom dijelu
MUP-a Srednjobosanskog kantona je
na~elnik Policijske uprave Travnik Husein
Deli} (navodno je i sam pripadnik selefijs-
kog pokreta). Kao jedan od najutjecajnijih
srednjobosanskih SDA-ovaca (~lan je
Sabora Islamske zajednice BiH i Med`lisa
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
KOGA [TITI BO[NJA^KA, A KOGA HRVATSKA POLICIJA
doznali da je obiteljsko stablo ^au{evi}a
znatno brojnije, te da je barem desetak
policajaca iz Gornjeg Vakufa i Bugojna
rodbinski vezano s Harisom ^au{evi}em,
uklju~uju}i zamjenika i pomo}nika
komandira Policijske stanice Bugojno
Ibrahima Bajraktarevi}a i Muamera
Karad`u, {efa Odjela za unutarnju kon-
trolu Samira Ma{ina...U Policijskoj stani-
ci Gornji Vakuf/Uskoplje ^au{evi}evi bli`i
ro|aci su suspendirani komandir
Alikavaz Milanovi}, njegov pomo}nik
Sefir [umar, policajac Emsad ^au{evi}
(i njegov brat-op}inski na~elnik Sead
^au{evi}), ali i utjecajni Suad Mu -
minovi}, {ef kabineta ministra Mila -
novi}a.

Gornji Vakuf), upravo je ministar Sed`ad
Milanovi} za na~elnika bugojanske policije
instalirao kompromitiranog Islama ^au-
{evi}a, svog zemljaka iz Gornjeg
Vakufa/Uskoplja, koji je u posljednje ~etiri
godine postao pravi “rasadnik“ svih
rukovode}ih bo{nja~kih policijskih kadrova
u Srednjobosanskom kantonu. No, takav
paralelizam i kadroviranje Sed`ada Mila-
novi}a, uz svu politi~ku potporu SDA,
svakako ne bi bio mogu} da ministar
Milanovi} nema tajno “oru`je“ u komu-
nikaciji s komesarom Dragom Vukojom.
U MUP-u Srednjobosanskog kantona
je, naime, javna tajna (a o svemu su upoz-
SKRIVENI ARSENAL
Federalni policajci do sada su
prona{li tri ilegalna skladi{ta oru`ja i
eksploziva i locirali jo{ desetak lokacija
na kojima je sakriven ubojiti arsenal
nati i najvi{i du`nosnici kantonalne Vlade i
Skup{tine) da se komesar Vukoja najvi{e
pla{i otkrivanja vlastite, nimalo ~asne ratne
pro{losti, koja bi ga mogla stajati karijere.
Drago Vukoja, predratni inspektor u Centru
slu`bi bezbjednosti Sarajevo koji je u rat
u{ao s hipotekom “udba{a“, radio je od
1993. do ‘95. godine kao inspektor u
Policijskoj stanici u Kiseljaku i aktivno
sudjelovao u prikrivanju brojnih zlo~ina u
tom srednjobosanskom gradi}u i obli`njim
selima Grahovci, Han Plo~a i Tulice, gdje
je ubijeno vi{e od 70 Bo{njaka. Osim {to su
tijekom ‘93. mnogi od zato~enih
bo{nja~kih civila likvidirani u staroj zgradi
Op}ine Kiseljak koja je od Policijske stani-
ce udaljena stotinjak metara, poznato je i da
su lokalni policajci nerijetko sudjelovali u
“sanaciji terena“, odnosno, u uklanjanju
tragova zlo~ina i skrivanju tijela ubijenih,
me|u kojima je nemali broj onih koji ni do
danas nisu prona|eni. U mnogima od tih
“ekipa“, zajedno s predstavnicima vojne
sigurnosne slu`be HVO-a i kiselja~ke
civilne za{tite, bio je i inspektor Drago
Vukoja, koji je za svoju lojalnost kasnije
nagra|en funkcijom {efa Odjela kriminali-
sti~ke policije u Policijskoj upravi Kiseljak.
No, premda su o sramnoj ratnoj pro{losti
komesara Vukoje kasnije svjedo~ili brojni
kiselja~ki Bo{njaci, on je sve optu`be
uporno demantirao, pravdaju}i se da je kao
“operativni djelatnik“ u ratu samo radio
svoj posao. ^injenica je, me|utim, da nije
slu~ajno {to Drago Vukoja kasnije nije
pro{ao niti na jednom konkursu za izbor
rukovode}ih policijskih du`nosnika u
Dr`avnoj agenciji za istrage i za{titu
(SIPA), premda je konkurirao u vi{e navra-
ta i na vi{e pozicija.
POLICIJA POD UZBUNOM, KOMESAR
NA GODI[NJEM ODMORU
No, ~ak i da se ostavi po strani ratni i
poratni anga`man komesara Vukoje u
Policijskoj stanici Kiseljak, notorna je
~injenica da su rezultati njegovog ~etvoro-
godi{njeg mandata na ~elu srednjobosanske
policije iznimno skromni. U tom smislu
valja podsjetiti da su sve zna~ajnije policij-
ske akcije protiv srednjobosanske auto-
mafije, ~ije se neformalno sjedi{te nalazi u
Novoj Biloj, izveli pripadnici Federalne
uprave policije, da su federalni, a ne kantonal-
ni policajci svojedobno pretresali javne
ku}e na tom podru~ju, kao i da lokalna poli-
cija nije rije{ila nijedno od brojnih ubojsta-
va u Srednjoj Bosni, kao i sve ~e{}e krimi-
nalne obra~une. Uostalom, najilustrativniji
primjer “profesionalizma“ Drage Vukoje je
podatak da je netom poslije teroristi~kog
akta u Bugojnu koji je na noge digao sve
sigurnosne agencije u BiH, policijski kome-
sar MUP-a Srednjobosanskog kantona
oti{ao na godi{nji odmor?!

19
DA LI JE SAND@AK NOVO KOSOVO

Euforična proslava pobjede Turske nad Srbijom u polufinalu Svjetskog prvenstva

u košarci u Novom Pazaru predstavlja samo nastavak tenzija između državnog
vrha Srbije i glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji MUAMERA ZUKORLIĆA,
koji je tokom Ramazanskog bajrama, uz podršku lidera LDP-a ČEDOMIRA
JOVANOVIĆA, otvoreno zatražio autonomiju Sandžaka, paralelno školstvo i
ukidanje Islamske zajednice Srbije na čelu sa ADEMOM ZILKIĆEM

SAND@AKU JE TURSKA
BLI@A OD SRBIJE

IPAK,
IPAK, IZBJEGNUTI
IZBJEGNUTI VE]I
VE]I NEREDI
NEREDI
Sukob
Sukob srpske
srpske policije
policije ii pristalica
pristalica muftije
muftije
Zukorli}a,
Zukorli}a, koji
koji se
se protive
protive gradnji
gradnji vrti}a
vrti}a na
na
vakufskoj
vakufskoj zemlji
zemlji uu Novom
Novom Pazaru
Pazaru

“Beogradski re`im zamjera Sand`aku {to navija za

Tursku, a podr`ava Dodika kada otvoreno ka`e da
navija protiv BiH”
22 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

Pi{e: MIRHA DEDI]
V
jersko-politi~ke tenzije u Sand`a-
ku ne popu{taju. [tavi{e, tokom
bajramskih praznika otvoreni su
novi problemi zbog kojih }e u
narednim mjesecima lomiti koplja
izme|u vlasti u Beogradu i muftije
Muamera Zukorli}a koji se nalazi na ~elu
Islamske zajednice u Srbiji. Naime, upravo
na Ramazanski bajram glavni muftija
Zukorli} zatra`io je formiranje autonomne
regije Sand`ak. Zukorli} je, tako|er na
Bajram, tokom svog boravka u Prijepolju
pred nekoliko hiljada Bo{njaka tra`io da se
bojkotuje vjeronauka u {kolama, a beograd-
skim vlastima poru~io da ukinu paralelnu
Islamsku zajednicu Srbije. Tre}eg dana
Bajrama, kada je nekoliko hiljada Novo-
pazaraca uz povike “Sand`ak nije Srbija”,
iza{lo na ulice da proslavi pobjedu
ko{arka{ke reprezentacije Turske nad
Srbijom, strahovalo se od izbijanja incide-
nata. Zvani~ni Beograd optu`io je muftiju
Zukorli}a da je glavni organizator izlaska
na ulice velikog broja Pazaraca koji su
eufori~no slavili pobjedu Turske.
Obra~un na relaciji Vlada Srbije i
Islamska zajednica Srbije na ~elu sa
Muamerom Zukorli}em traje ve} nekoliko
mjeseci. Promjene pravila Vlade Srbije za
izbor za Nacionalni savjet Bo{njaka bila je
inicijalna kapisla za sve {to }e uslijediti. U
me|uvremenu zahtjeva i problema iz
Sand`aka toliko se nagomilalo da je sada
te{ko razgrani~iti {ta je vjersko, {ta
politi~ko, a {ta nacionalno, a {ta je konkre-
tan cilj glavnog muftije u Srbiji Muamera
Zukorli}a, ~ija je lista za Nacionalni savjet
u Sand`aku ubjedljivo pobijedila.
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
MUFTIJA ZUKORLI] TRA@I AUTONOMIJU
Me|utim, ovih dana stvari su se zahuk-
tale. Prije par dana je Sveop{ti sabor
Islamske zajednice odlu~io da se ubrzaju
pripreme za progla{enje autonomije Sa-
nd`aka, a sam muftija Zukorli} za na{ list
ka`e da je “ubacio u tre}u brzinu i da }e i}i
do pobjede.”
“Nakon ovoga slijedi ~etvrta, pa peta
brzina, ali stati sigurno ne}emo”, izri~it je
Zukorli}.
I DODIK NAVIJA PROTIV SVOJE
DOMOVINE
Me|utim, najve}u pa`nju beogradskih
medija izazvala je reakcija Sand`aklija koji
su nakon pobjede Turske uzvikivali “Ovo je
Turska”. Gradona~elnik Novog Pazara
Meho Mahmutovi} ka`e da je veliki broj
Novopazaraca na ulice iza{ao zbog toga {to
je nekoliko ko{arka{a turske reprezentacije
porijeklom iz Sand`aka i {to su Sand`aklije
ro|a~ki povezani sa Turskom, ali tvrdi “da se
nikako ne mo`e opravdati ono {to se dogodi-
lo, jer Sand`ak nije u Turskoj ve} u Srbiji”.
SVETOSAVLJE ZA
BOŠNJAKE: “Bošnjačka
djeca su jedina nesrpska
djeca koja obavezno slave
svetosavske akadamije u
Srbiji. Naša se djeca
tjeraju da recitiraju vjer-
ske crkvene pjesmice, da
padaju u trans od ljubavi
prema Svetom Savi”
Foto: Mario Ili~i}
I JA SAM NAVIJAO
ZA TURSKU
Muftija Zukorli} ne krije da je i sam
navijao za tursku reprezentaciju, i to
pravda ma}ehinskim odnosom
dr`avnog vrha Srbije prema Sand`aku
Muamer Zukorli}, me|utim, opravdava
postupke svojih sugra|ana i ka`e da je i
sam navijao za Tursku, a de{avanja u
Pazaru vidi kao posljedicu nepravde, repre-
sije i dikriminacije prema Bo{njacima.
“Pet ~lanova turske reprezentacije je iz
Sand`aka, a kako to da u srpskom timu
nemamo nijednog? Imamo {ampiona u
boksu u njema~kom dresu, a nemamo u
srbijanskom. Nikome ne smeta kada se u
Banjoj Luci masovno navija za Srbiju pro-
tiv BiH i kada Milorad Dodik to javno ka`e.
To su dvojni standardi. Me|utim, su{tina je
da sve {to srbijanske vlasti rade vezano za
Sand`ak, rade nezakonito i onda je sasvim
logi~no da nakon utakmice Srbije sa
Turskom Bo{njaci slave pobjedu Turske.
Onda se u Beogradu pitaju za{to? Pa kako
za{to? Koju su to oni emociju i vrijednost
Bo{njaka ispo{tovali? Nijednu! Zbog toga
}e narod ovdje da navija za crnog |avola, ali
ne}e za Srbiju. Me|utim, ovdje nije poenta
koji }e potez povu~i muftija ili Islamske
zajednica u Srbiji ve} {to je narod ovde u
Sand`aku napravio toliku distancu od
dr`ave Srbije, {to je opasnije mnogo vi{e od
onog {to muftija ka`e. Mi se sada nalazimo
u procesu kada nam re`im ne da da na|emo
vrata prema dr`avi, da je do`ivimo iole kao
svoju. Prave iste gre{ke kao i na Kosovu.
Na posljednjim izborima za Nacionalni
savjet Bo{njaka nisu pobijedili Sulejman
Ugljanin i Rasim Ljaji} iako su imali sve na
raspolaganju: lokalnu vlast, republi~ku
vlast, cijelu vladu iza sebe, medije i sa svim
tim mehanizmima su izgubili. Oni su digli
ruke od regularnog vra}anja povjerenja kod
naroda i po~eli da postupaju isto kao {to su
radili na Kosovu. Kazali su - dajte nam hi-
ljadu pripadnika policije da obezbje|uje
gradili{te gdje }e se graditi vrti} u Novom


23
 DA LI JE SAND@AK NOVO KOSOVO

Pazaru, i to na vakufskom zemlji{tu. Da li
je logi~no da jedno gradili{te obezbje|uje
preko hiljadu policajaca koje su dovla~ili tri
dana i to uglavnom iz ju`nih dijelova Srbije
gdje se nalaze iskusni zlo~inci sa Kosova.
Jasno je kakva je to poruka narodu kojem je
poznato da je ve}i broj pripadnika Jedinice
za specijalne operacije, koji su klali po
Bosni i bili {pica u bosanskohercegova~kim
zlo~inima sa Legijom i Arkanom, pre{li
upravo u `andarmeriju. Ovde ljudi ne raz-
likuju Crvene beretke, JSO, @andarmeriju,
za njih je sve to isto. I onda se iznenade {to
su letjele kamenice prema policiji, hvala
Bogu {to su samo kamenice. Ugljanin i
Ljaji} su iskoristili jo{ jednu stvar - slabost
Vlade Srbije koja ima jako tanku ve}inu i
ucijenili su Vladu zahtjevom da nam
po{alje tu policiju. To je partijsko koman-
dovanje policijom na ~elu sa Rasimom
Ljaji}em, koji sada ide slijede}om poli-
tikom: narode moj, ako me ne volite, ima
da me se bojite, i svako ko bude protiv moje
volje taj }e da nadrlja. Pored toga {to nam
otimaju vakufsko zemlji{te koje je bilo
najve}e strati{te Bo{njaka u Sand`aku, gdje
je ubijeno oko dvije hiljade ljudi, ve} dani-
ma traju represije i maltretiranje svih onih
koji su stali uz muftiju. Biznismenima koji
nam poma`u ve} danima je finansijska
policija u firmama, zapravo ih ucjenjuju da
odustanu od muftije. To se sve de{ava ovih
dana u Sand`aku i za{to ih onda ~udi reak-
cija Bo{njaka kada Turska pobijedi!?”,
isti~e Zukorli}.
VLADA MORA RAZGOVARATI
SA ZUKORLI]EM
Prvi dan Bajrama u Novi Pazar u posje-
tu glavnom muftiji Zukorli}u do{ao je
^edomir Jovanovi}, predsjednik Liberalno-
demokratske partije. Jovanovi} je ina~e
prvi reagovao kada je do{lo do protesta na
parceli na kojoj se gradi vrti}, koju je od
Novopazaraca branilo hiljadu policajaca, i
ponudio se da bude spona izme|u Islamske
zajednice u Srbiji i Vlade Srbije kako bi se
tenzije smirile. Jovanovi}ev govor usred
Novog Pazara izazvao je veliku pa`nju
Sand`aklija. On je tom prilikom istakao da
bez dogovora zvani~nog Beograda sa
muftijom Zukorli}em ne}e do}i do rje{enja
problema u Sand`aku.
“Ono {to mora biti osnov za stabilizaci-
ju situacije u Sand`aku jeste dijalog sa
Muamerom Zukorli}em. On jeste verski
velikodostojnik koji je u{ao u politiku, ali
on to nije uradio sada, nego pre 20 godina i
to vrlo dobro zna vladaju}a ve}ina u dr`avi.
Prvi cilj mora biti organizacija rada
Bo{nja~kog nacionalnog ve}a i neutralizo-
vanje neregularnosti oko njegovog rada.
Previ{e smo vremena, kao dr`ava,
ignorisali problem u Sand`aku. Ta gre{ka
se pove}ava danas kroz pojednostavljeno
24
EUFORIJA
NAKON
POBJEDE
TURSKE
Nekoliko
stotina gra|ana
Novog Pazara
uz turske
zastave i povike
”Ovo je Turska”
slavilo je
pobjedu Turske
nad Srbijom do
duboko u no}
tuma~enje svega {to je Srbija mogla da vidi muftija `eli da u|e u politiku. To znamo svi
sa konfliktom koji postoji, koji je ispoljen i po tom pitanju muftija se ne razlikuje od
kroz podele na dve IZ, kroz o~iglednu srpskih episkopa, jer su se i oni izja{njavali
nemo} dr`ave da se pona{a na ozbiljan o pitanjima kada su smatrali da su va`na za
na~in i da taj problem, za ~ije je nastajanje njihov narod i vernike. Mislim da je bolje
i delo odgovorna, re{ava, ve} poku{ava da da muftija bude u politici nego svi politi~ari
arbitrira tako {to bira dobru i lo{u stranu. Za da budu po d`amijama i hramovima. Po{to
nas je va`no re{avanje problema u se defini{e jasan plan, svako }e biti du`an
Sand`aku. On nije tako jednostavan kao {to da po{tuje preuzete obaveze koje na kraju
se u poslednje vreme predstavlja i ne mis- muftiju treba da vrate u d`amiju, studente
lim da se njegovi uzroci mogu tra`iti u jed- na priznati univerzitet, politi~are u lokalnu
noj li~nosti. Mnogo je dublji i eskalirao je samoupravu i republi~ku vladu sa obave-
zato {to je dr`ava godinama zapostavljala zom da rade posao za koji su dobili podr{ku
Sand`ak i na neodgovoran na~in vodila gra|ana”, kazao je Jovanovi}.
svoju politiku prema Bo{njacima. Mora se Jovanovi} je istakao da su Rasim Ljaji}
razgovarati sa muftijom Zukorli}em. Nigde i Sulejman Ugljanin izgubili legitimeitet u
ne}emo sti}i jeftinim obrazlo`enjem da Sand`aku jer je na posljednjim izborima za
AUTONOMIJA SAND@AKA JE NEMINOVNA
Beogradski režim se uplašio
autonomije Sandžaka i pokušava
utišati Dodikove zahtjeve za
otcjepljenje Republike Srpske
Veliku reakciju u Beogradu izazvao je po{tava }emo ku}ni savjet, pazi}emo
Zukorli}ev zahtjev za autonomiju Sand`a- zgradu i {ta je problem u tome. Ovdje je
ka, koji tvrdi da je ona neminovna. ve}i problem satanizacija same rije~i
“Pri~a o autonomiji je zapravo poslje- autonomija. Autonomija je ne{to {to je
dica na{eg straha za budu}nost. Sada apsolutno u skladu sa evropskom
imamo situacija da se od nas tra`i da orijentacijom i ova vlast je neiskrena
dr`avi poslije jedanaest genocida vjeruje- prema svome narodu. Boris Tadi} i nje-
mo na rije~, a da nikakav mehanizam govi saradnici su prihvatili koncept
za{tite nemamo. Dr`ava od nas tra`i sto- autonomnih regija u Srbiji kroz evrore-
procentno povjerenje i da prenesemo pro- gione i decentralizaciju. Sve je to
fesionalni, porodi~ni i nacionalni suvere- autonomija, samo je pitanje koji stepen
nitet pod njenu ustavnu jurisdikciju a ona autonomije }e koji region imati.
nema povjerenja da nama, uslovno Autonomija Sand`aka je neophodna,
re~eno, prepusti ni dva posto svoga su- me|utim ne znam da li ste vi u Bosni pri-
vereniteta. Jednostrano povjerenje nije mijetili kako je na{ glas za autonomiju
povjerenje. Mi Bo{njaci `ivimo na hodniku Sand`aka ja~i da su Dodikovi zahtjevi za
jedne zgrade na kojem nas {uta ko otcjepljenje Republike Srpske ti{i. Zbog
stigne. Ho}emo jednu svoju garsonjeru u toga {to ga je re`im u Beogradu na to upo-
okviru te zgrade, po{tova}emo ku}ni red, zorio”, ka`e Zukorli}.

SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

Nacionalni savjet pobijedio muftija Zuko-
rli}. Kao drugu mjeru Jovanovi} je naveo
napu{tanje politike dalje konfrontacije koja
se ogleda u odluci komisije Ministarstva
vjera koja je problem prenijela u oblast
obrazovanja.
“Ukoliko Ministarstvo prosvete bude
sprovodilo naloge te komisije, do}i }e i u
Sand`aku do situacije s kojom smo se sus-
reli na Kosovu — deo |aka }e bojkovati nas-
tavu. Dr`ava ne sme da arbitrira i ocenjuje
tradicionalnost i ispravnost jedne i druge
islamske zajednice, njena uloga mora biti
definisanje okvira u kojima }e muslimani u
Srbiji na isti na~in kao i druge verske zajed-
nice birati svoje verske predstavnike koje
}e dr`ava po{tovati”, rekao je Jovanovi}.
ČEDOMIR JOVANOVIĆ: “Nigde nećemo stići jeftinim
obrazloženjem da muftija želi da uđe u politiku. To
znamo svi i po tom pitanju muftija se ne razlikuje od
srpskih episkopa, jer su se i oni izjašnjavali o pitanjima
kada su smatrali da su važna za njihov narod i vernike”
Veliku pa`nju u Sand`aku u posljednjih
nekoliko dana izazvalo je formiranje nove
partije na ~ijem se ~elu nalazi Emir Elfi},
{urjak muftije Zukorli}a i donedavno
pomo}nik gradona~elnika Novog Pazara.
Analiti~ari smatraju da }e Elfi} biti formal-
ni predsjednik te partije, a da }e sve zapra-
vo sve konce vu~i muftija Zukorli}. Na
na{e pitanje da li ima politi~ke ambicije,
Zukorli} ka`e:
“Kada je rije~ o politici koja je u intere-
su svih nas, ja je se nikada ne}u odre}i. Tu
nemam nikakvu dilemu i smatram diskrimi-
naciju po osnovu ahmedije da ja ne mogu
dati politi~ku izjavu. Naravno da mogu i
ho}u jer kada mitropoliti i vladike daju
izjave, svi im aplaudiraju, oni tada brane
dr`avu i narod, a kada muftija ka`e ne{to,
onda je to problem. Prema tome, kada se
rje{avaju pitanja koja se ti~u mog naroda i
njegove budu}nosti i prava mog djeteta, ne
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
MUFTIJA ZUKORLI] TRA@I AUTONOMIJU
zanima me ni~iji ukus. Kritikova}u sve koji
ne valjaju i bori}u se protiv njih i tu nemam
nikakvu moralnu dilemu.”
Zukorli} ka`e da je njegov {urjak
napravio dobru procjenu da je sada pravi
momenat za tre}u politi~ku opciju u
Sand`aku. “Bo{njaci sada nemaju svoju
stranku zato {to su dvije najve}e partije u
Sand`aku postale re`imske, a ne bo{nja~ke.
Sada se otvorio jedan prazan politi~ki pros-
tor i bilo bi jako korisno da narod ima jednu
svoju stranku.”
Na pitanje za{to ne skine ahmediju i
po~ne sam da se bavi politikom, Zukorli}
ka`e: “Nisam lud da idem sa konja na ma-
garca. Politi~ari su umislili da je najva`nija
funkcija biti predsjednik stranke, ja se s tim
uop{te ne sla`em. Ovo {to ja radim je
daleko iznad onog {to rade predstavnici
politi~kih stranaka. Ja bih to do`ivio kao
degradaciju zbog toga {to se sada bavim
vjerom, prosvjetom, kulturom i pitanjima
bitnim za gra|ane Sand`aka. Me|utim,
svakako sam zainteresovan da imamo
dobru politi~ku stranku, pogotovu sada, jer
prvo poluvrijeme je bilo Bo{nja~ka kultur-
na zajednica i izbori za Nacionalni savjet,
drugo poluvrijeme }e biti na narednim
op{tim izborima za lokalnu i perlamentarnu
vlast.”
Njegov zahtjev da se bojkotuje vjero-
nauka u {kolama Adem Zilki}, reisu-l-
ulema Islamske zajednice Srbije i ~lan vla-
dine Komisije za vjeronauku, o{tro je kri-
tikovao i pozvao roditelje i djecu da ne
podlije`u “uticaju i pritiscima o~ajnika”.
Insistiraju}i na tome da vlasti u Srbiji
provede diskriminaciju nad vjerou~iteljima
koji podr`avaju upravlja~ku strukturu
Islamske zajednice na ~ijem je on ~elu,
Zukorli} je poru~io da je re~ o “perfidnom
scenariju re`ima u Srbiji i da odgovor na to
mora biti jednoglasan - ne falsifikatu, ne
nekvalifikovanim vjerou~iteljima”.
“Obrazovanje ne zna~i edukovati dijete
po onim informacijama koje dolaze iz
Beograda. [kolski programi u Srbiji
naslanjaju se jo{ na Na~ertanije iz 18. vije-
ka Ilije Gara{anina. To su programi koji
predstavljaju korijen genocida i zajedni~ko
kod svih njih jeste da se Bo{njaci proma-
traju kao opasnost za Srbiju i da bi bilo
najbolje da ih nema. Problem je {to su jo{
jake snage u Beogradu koje se nisu odrek-
le genocidne politike. U vrijeme Ko{tunice
Crkva je ponovo zavladala dr`avom i svi
mehanizmi vlasti su joj postali dostupni.
Kroz projekte svetosavskih akademija per-
manentno se vr{i asimilacija i postupno
pokr{tavanje bo{nja~ke djece. Recimo,
bo{nja~ka djeca su jedina nesrpska djeca
koja obavezno slave svetosavske akadami-
je u Srbiji, zna~i, to ne rade ni Ma|ari,
Albanci bilo koji drugi. Na{a se djeca tje-
raju da recitiraju vjerske crkvene pjesmice,
da padaju u trans od ljubavi prema Svetom
Savi, prema svemu {to je hri{}ansko, {to je
zakonski strogo zabranjeno, a sa druge
strane za nas potpuno neprihvatljivo.
Islamska vjeronauka je zbog svog kvaliteta
postala brana u {kolama za realizaciju tih
projekta. Zbog toga su izbacili na{eg pred-
stavnika iz vladine komisije za vjeronauku,
postavili njihovog agenta Adema Zilki}a,
kako bi legalizovali izbacivanje na{ih vje-
rou~itelja iz {kola. Zbog toga mi tra`imo
da se nastava bojkotuje”, izri~it je muftija
Zukorli}.
Analiti~ari tvrde da bi o{tra Zukorli}eva
retorika i dolazak evropskih posmatra~a u
Sand`ak koje je on pozvao mogli dovesti
do destabilizacije u Srbiji i politi~kih
napetosti, koje nikako ne idu u prilog
evropski orijentisanoj Srbiji. Zbog toga }e,
ka`u, zvani~ne vlasti biti primorane da
sjednu za pregovara~ki sto sa glavnim
muftijom Zukorli}em.

25
POLITI^KI SAFARI NA BALKAN

Na internet stranici međunarodne mreže analitičara pri Institutu za politička

istraživanja i konsalting “Political Capital”, koja se bavi oblicima političkog rizika
za političku stabilnost ili ekonomsko okruženje neke zemlje, objavljena je ponuda
za dolazak u BiH u vrijeme održavanja izbora i upoznavanje sa zemljom koja
ima najkompliciraniji politički sistem na svijetu

NATIONAL GEOGRAPHIC
IZBORI U BiH - EKSTREMNI SPORT
Pi{e: DANKA SAVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P
onuda za “zaljubljenike u politiku i
avanturu”: “Izvanredno iskustvo:
Parlamentarni izbori u Bosni i
Hercegovini!” Vjerovali ili ne,
ovo je dio oglasa objavljenog na
internet stranici me|unarodne mre`e anali-
ti~ara pri Institutu za politi~ka istra`ivanja i
konsalting Political Capital. Pomenuta
mre`a, kako je navedeno, analizira razli~ita
polja politi~kog rizika koji mo`e imati uti-
caja na politi~ku stabilnost ili ekonomsko
okru`enje neke zemlje. “Nezaboravno
putovanje” u BiH ko{ta 1.500 eura za grupu
od 10 do 35 ljudi, ali u slu~aju da broj pri-
javljenih pre|e cifru od 35 zainteresiranih,
cijena putovanja }e biti sni`ena na 1.300
eura. Pa, ko bi odolio toj turisti~ko-
politi~koj avanturi, tom nau~nom safariju u
srcu Evrope?! hovoj stranici, ~lan je britansko-{vicarske tima. Institut, koji je, ina~e, osnovan 2001.
kompanije sa sjedi{tem u Londonu godine, priprema politi~ke i makroeko -
BE A POLITICAL EXPERT ON BIH Commu nications First Consulting Ltd, nomske analize i prognoze rizika, te pru`a
“Political Capital”, institut za politi~ka koja obuhvata grupu tvrtki koje nude anal- konsultantske usluge kampanijama u
istra`ivanja i savjetovanje, navodi se na nji- iti~ke i savjetodavne usluge brojnim klijen- Srednjoj Evropi i na Bliskom Istoku.

“Postanite ekspert za BiH po najpovoljnijoj cijeni,

pristupa~noj svakom nau~niku”
26 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.
 PARLAMENTARNI IZBORI U BiH

ratu u srcu Evrope. Danas, oni koji su

BOGATA VANPANSIONSKA PONUDA
Degustacija ljekovitog bilja,
razgovor sa političkim liderima…
Oni koji se odlu~e upustiti u avanturu
putovanja u BiH imat }e, izme|u ostalog,
priliku i}i na jutarnju {etnju kroz sarajevski
tunel opsade i obi}i ~etiri stotine godina
stare Koziju }urpiju. Istog dana u popod-
nevnim satima ~eka ih prezentacija rijetkih
ljekovitih trava sa bosanskih planina koje
}e posjetitelji mo}i i kupiti. Nakon toga, sli-
jedi predstavljanje politi~kih stranaka u BiH
te razgovor sa bosanskom porodicom, a
“Political Capital” sara|uje sa analiti~kim
odjelom, unutar kojeg je i Risk Forecast
Division, koji je i objavio ponudu za
odlazak u BiH. “Po|ite sa nama i pratite
izbornu kampanju, budite politi~ki ekspert
za Bosnu i Hercegovinu. Istra`ite tunel kroz
koji je glavni grad ove zemlje dobijao
opskrbu tokom rata. Posjetite ugao ulice na
kojoj je buknuo Prvi svjetski rat. U`ivajte u
{opingu u najzapadnijem orijentalnom
bazaru. Upoznajte lidere vode}ih stranaka,
politi~ke analiti~are, istra`iva~e, novinare i
poslovne ljude.”
pre`ivjeli moraju zajedno raditi na pros-
peritetu zemlje.“
Ova paket-ponuda za dolazak u BiH
uklju~uje hotelski smje{taj, transfere, takes
za zra~ne luke, izlete, doru~ak, ru~ak,
knji`icu sa podacima o zemlji i detaljno
predstavljanje politi~kih stranaka. “Izbori u
nakon ve~ere, odlazak na koncert
Bosni su politi~ki ekvivalent za ekstremni
doma}eg benda u jednom “alternativnom”
sport. Organiziramo predavanja i ekskluzi-
baru ili koktel party s kandidatima i diplo-
matima.

vne razgovora s glavnim bosanskim poli-
ti~arima, pra}enje najnovijih vijesti i zbi-
vanja na izborima, organiziranje party kok-
tela sa kandidatima i diplomatima.“
Budu}im politi~kim ekspetima za BiH
ostaje jo{ samo da se ovdje klade na
izborne pobjednike i osvoje posebnu
nagradu na bira~kim mjestima…!

PUTOVANJE
U ZEMLJU ^UDA
“Usavr{ite svoje politi~ke vje{tine i
otkrijte srce Balkana! Bosna i Hercegovina
ima najkomplikovaniji politi~ki sistem na
svijetu. Tri nacije, tri religije, deset kantona
i dva entiteta, a sve to u jednoj dr`avi.
Prije ne{to manje od dvije decenije, sto-
tine hiljada ljudi je ubijeno u gra|anskom

16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 27

 SKANDAL NEDJELJE

Krupne privatizacijske odluke donose se na stranačkim sijelima

Vrh SDA u samo deset dana dva puta promijenio

stav o prodaji Vladinog paketa dionica u
“Bosnalijeku“ američkoj farmaceutskoj kući “Alvogen“

NEO^EKIVANI
NEO^EKIVANI
OBRAT
OBRAT
Robert
Robert Wessman,
Wessman,
Edin
Edin Arslanagi}
Arslanagi} ii
Sulejman
Sulejman Tihi}
Tihi}

Pi{e: ASIM METILJEVI] No, desetak dana kasnije, iz vrha SDA transakciju, vrh SDA pokazuje duboko
Foto: MILUTIN STOJ^EVI] po~eli su doprirati ne{to druk~iji tonovi. nepovjerenje i prema vlastitim i prema

U
rasponu od samo desetak dana
strana~ki vrh SDA zauzeo je dva
dijametralno suprotna stava o prodaji
manjinskog paketa vladinih dionica u
Bosnalijeku ameri~koj farmaceutskoj firmi
Alvogen. Prije desetak dana vrh SDA javno
se oglasio saop}enjem u kojem je pozvao
na oprez jer “Alvogen nije ozbiljan partner
kako se to na po~etku o~ekivalo“. Kada se
ova izjava stavi u kontekst aktuelnog “rata
pla}enim oglasima“ koji se vodi izme|u
predsjednika uprave Alvogena Roberta
Wessmana i direktora Bosnalijeka Edina
Arslanagi}a, posve je jasno da je SDA
izabrala stranu u sporu, odnosno da je
Alvogen izgubio utakmicu za preuzimanje
Bosnalijeka.
Nakon sastanka s predstavnicima Ama-
basade SAD u BiH, lider SDA Sulejman
Tihi} naprasno je promijenio stav o
Alvogenu, ali i o direktoru Bosnalijeka
Edinu Arslanagi}u, koji ga je navodno
izmanipulirao. Kako trenutno stvari stoje,
Alvogen }e ipak kupiti dvadesetak posto
dionica u Bosnalijeku koje su trenutno u
posjedu Vlade FBiH. Naravno, pod uvje-
tom da vrh SDA u me|uvremenu ne promi-
jeni mi{ljenje!
Treba li uop}e podsje}ati da je dogo-
vore oko prodaje manjinskog paketa dioni-
ca u Bosnalijeku vodila Vlada Federacije
BiH, ~ija je to i nadle`nost, i da su sve
odluke vezane za ovu transakciju usvojene
jednoglasno, uz podr{ku svih ministara iz
reda SDA. Naknadnim uplitanjem u ovu
svim ostalim ministrima u federalnoj Vladi
i, {to je jo{ skandaloznije, na brutalan na~in
potkopava njen prijeko potrebni kredi-
bilitet.
Koji }e investitor ozbiljno pregovarati s
federalnom Vladom ako nije siguran da
postignuti dogovor ne}e biti naknadno
blokiran ili preina~en na nekom strana~kom
sijelu?
Nimalo nije ~udno {to ve} nekoliko
godina zaredom pada priliv direktnih
stranih investicija u BiH. Pad stranih inves-
ticija u tijesnoj je korelaciji sa sve agre-
sivnijom praksom naknadnog politi~kog i
jo{ ~e{}e politikantskog uplitanja stra-
na~kih vrhova u rad izvr{ne vlasti, kao u
aktuelnom slu~aju prodaje dionica Bos-
nalijeka.

28 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

MASONERIJA, NOVA MODA NOVE ELITE

Tajnim inicijacijama u masonskim hramovima u Bijeljini i Banjoj Luci, koji djeluju

kao produžena ruka masonskih loža iz Srbije, u posljednja dva mjeseca na
desetine ljekara, profesora, političara, vjerskih poglavara postali su slobodni zidari

KO SU TAJNI VLADARI
IZ SJENKE U BiH
Nekoliko ministara vlade Republike Srpske i vladika
Ka~avenda nedavno su postali ~lanovi svemo}nog tajnog
dru{tva - masonskih lo`a
sajmi{tu u Beogradu, uslijedila je nevjerica poku{avaju u svoje redove “regrutovati” {to
Pi{e: MIRHA DEDI]

V
eliki raskol me|u srbijanskim
masonima koji je eskalirao prije
{est mjeseci imao je za posljedicu
osnivanje nekoliko novih mason-
skih organizacija (lo`a) koje su
svoju dominaciju poku{ale da ostvare i na
prostoru BiH.
Kada je prije dva mjeseca autoru ovog
teksta stigao poziv da posjeti novootvoreni
masonski hram koji se nalazi na Savskom
jer se do sada pod strogom tajno{}u, odnos-
no, pod zakletvom, ~uvao identitet masona,
njihovo djelovanje i mjesta gdje izvode
svoje rituale. Me|utim, u posljednjih neko-
liko mjeseci stvari su se znatno promijenile.
Novoosnovane masonske organizacije
ve}i broj uglednih intelektualaca, politi~ara,
pa i sve{tenika.
U Srbiji trenutno postoji {est regularnih
masonskih lo`a, ali smatra se da me|u
njima primat ima Regularna velika lo`a
Srbije, ~iji je veliki majstor dr. Petar Kosti},
a njen veliki sekretar za spoljne poslove,
vode}i srpski templar Tahir Hasanovi},
visoki funkcioner Liberala Srbije. Hasanovi}

30 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


je, ina~e, u no}i hap{enja Slobodana Milo-
{evi}a na Dedinju 2001. godine bio pored
^edomira Jovanovi}a glavni pregovara~
oko Milo{evi}eve predaje i to u ime
tada{njeg ministra MUP-a Srbije Du{ana
Mihajlovi}a.
Kako smo saznali iz razgovora sa jednim
srpskim masonom koji nije `elio da otkriva
svoj identitet, slobodni zidari u Srbiji imaju
sedam masonskih hramova. Nedavno su
jedan svoj hram otvorili i u Bijeljini.
Naime, prije dva mjeseca je ritualom
“uno{enja svjetlosti“ formirana lo`a “Svi-
tanje“ u Bijeljini, a ubrzo potom i lo`a
Svetog Jovana Krstitelja u Banjoj Luci.
Ove dvije nove masonske organizacije pod
za{titom su Velike nacionalne lo`e Srbije.
Sve~ani ~in uno{enja svjetlosti obavljen je
pred pedesetak novih ~lanova Bratstva slo-
bodnih zidara iz Republike Srpske. Na{
sagovornik tvrdi da se nikada prije nije
dogodilo da se u tako kratkom roku na
prostoru BiH formiraju dvije masonske
lo`e i da privuku tako veliki broj kandidata.
Razlog tome je, kako ka`e, nagla popu-
larizacija masonerije, ali i spu{tanje kriteri-
ja za ~lanstvo. Tako|er, ve}ina kandidata u
bratstvo ulazi da bi postali svemo}ni
vladari iz sjenke ili zbog li~ne koristi.
Vjeruju, naime, da }e kao masoni da dobi-
jaju povjerljive i va`ne poslove i tako os-
tvare veliku materijalnu korist.
POPULARIZACIJA MASONERIJE U RS-u
“Veliki odziv kandidata u Republici
Srpskoj uslijedio je uglavnom iz poslovnog
svijeta, zatim se priklju~io veliki broj ugled-
nih ljekara, univerzitetskih profesora, ali i
aktuelnih politi~ara... Ta~nije re~eno, neko-
liko ministara u Vladi Republike Srpske u
vrlo kratkom roku postali su slobodni zidari,
tako da mo`emo slobodno re}i da u Vladi
Milorada Dodika sada radi nekoliko masona.“
Ovaj majstor mistrije izbjegao je da
nam ka`e imena masona u vlasti RS-a, jer
je to strogo zabranjeno. On zagovara ideju
da uticaj slobodnih zidara u politici i
dr`avnim organima treba da bude jo{ ve}i,
jer su masonske organizacije u drugim
dr`avama svijeta veoma jake i ima ih na
svim nivoima vlasti.
Me|utim, jedan od razlog zbog kojeg su
najvi|enije glave u Republici Srpskoj u
vrlo kratkom roku postali masoni jeste i
velika popularizacija masonerije u Srbiji.
Srbijom trenutno vlada najmanje pet
masona koji se nalaze u Vladi Srbije, ka`e
na{ sagovornik.
“U na{im redovima ima pet aktuelnih
ministara, tako|e ima i politi~ara iz opozi-
cije, me|utim kodeks masonerije mi ne
dozvoljava da otkrijem njihov identitet. To
mogu da urade samo oni ukoliko to `ele.”
Spekulacije da je majstor sa keceljom i
mistrijom nedavno postao i premijer RS-a
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
MISTERIOZNI MASONI U BiH
TAJNO
TAJNO BRATSTVO
BRATSTVO SVE
SVE POPULARNIJE
POPULARNIJE
Masonske
Masonske organizacije
organizacije privukle
privukle su
su veliki
veliki broj
broj
politi~ara,
politi~ara, ljekara,
ljekara, profesora,
profesora, sve{tenika
sve{tenika
Milorad Dodik, na{ sagovornik nije `elio da Mit o masonima kao elitnom i svemo-
potvrdi ali ni demantuje, ali je kazao “gde }nom tajnom dru{tvu u njihove redove
ima dima, ima i vatre”. privukla je i jednog uticajnog vladiku iz
Republike Srpske. Pretpostavljamo da se
radi o vladici Ka~avendi ~ije se sjedi{te
AKADEMICI U eparhije u Bijeljini nalazi nedaleko od
masonskog hrama.
MASONERIJI: “Za razliku od Udbe, Crkva nije progoni-
Masonskih simbola u la masone, a i Kruna nam je bila naklonjena,
jer su mnoge vladike (Nikolaj Velimirovi}) i
Beogradu ima na preko prin~evi bili slobodni zidari. Kako je glavni
170 zdanja. Da masonerija engleski mason bio kralj, a danas je to
Vojvoda od Kenta, u Srbiji je prestolonasled-
u Srbiji okuplja i ugledne nik Aleksandar Kara|or|evi} ~lan Velike
lo`e Engleske, {to nama masonima podi`e
akademike, svjedoči ugled u narodu. Danas ne mo`emo da govo-
piramida visoka više od rimo o masoneriji kao tajnoj organizaciji ve}
kao o diskretnom dru{tvu sa odre|enim taj-
jednog metra u Knez nama“, ka`e na{ sagovornik.
Masonerija je, tvrdi ovaj majstor, protiv
Mihajlovoj ulici, ispred nacionalizma, mr`nje bilo koje vrste,
zgrade Srpske akademije po{tuje se pravilo “brat je mio, bilo koje
vjere bio”. Prilikom inicijacije, odnosno
nauka i umjetnosti primanja u lo`u, mason koji se islamske
vjeroispovijesti stavlja ruku na Kur’an,
hri{}anin na Bibliju, Jevrejin na Talmud. U
svakom slu~aju, mason mora biti vjernik,
ali postoji pravilo da se u bratstvo ne prima-
ju ~lanovi sekti i okultnih organizacija.
VJERA U VELIKOG
ARHITEKTU UNIVERZUMA
Masoni izvode svoje tajne rituale u
hramovima i to uglavnom iza pono}i.
Po{tuje se strogi moralni kodeks. Po njima,
preljuba je najte`i prekr{aj. Ukoliko je u~ini
mason sa `enom drugog masona, ka`njava
se isklju~enjem. Slobodni zidari tako|er ne
smiju u~initi ni{ta {to bi bilo protiv interesa
njegove dr`ave i naroda. [to se ti~e zvani-
~ne regularne masonerije, `ene ne mogu
biti njeni ~lanovi. Supruga masona ne mo`e
biti prisutna negovoj inicijaciji, ali kada on


31
 MASONERIJA, NOVA MODA NOVE ELITE

POZNATI MASONI U SRBIJI

S masonerijom su povezivani Goran Svilanović, Vuk

Drašković, Miki Manojlović, Dragan Nikolić,
Dragan Bjelogrlić…

Goran Vuk Miki

Svilanovi} Dra{kovi} Manojlovi} Dragan Bjelogrli}

Prvi veliki majstor velike lo`e Jugoslavije bio je Zoran Nenezi},
biv{i pravobranilac samoupravljanja, vjerski analiti~ar i autor knjige
“Masoni u Jugoslaviji”.
On u svojoj posljednoj, tre}oj knjizi o masonima navodi da je
masonerija u Srbiji bila pedeset godina proganjana kao najve}e
dru{tveno zlo.
“Titovi komunisti su izrekli najte`e optu`be o masoni-
ma, kroz svoje teorije zavera i teze da je masonstvo antihri -
{}anska organizacija koja tajnim kanalima namerava da
preuzme kontrolu nad svetom. I da Crkve masoneriju sma-
traju sektom, a gra|ani do`ivljavaju masone kao ljute
neprijatelje ~ove~anstva. Tome su doprineli i pojedini
isklju~eni masoni, koji su u svojim knjigama i napisima
objavljivali velike la`i o masonskoj izdaji Boga i ~oveka.
Raspadom Jugoslavije i potom SCG u Srbiji je devedesetih
godina pod uticajem tajne slu`be, ali i zapadnih masona
napravljeno 10 velikih lo`a, ~etiri legalne i pet nelegalnih
lo`a sa ukupno 1.800 ~lanova. Srpska masonerija je i u
biv{im republikama napravila takve lo`e slobodnih zidara.
Ali sama Srbija je ostala oslabljena i osiroma{ena, nejedi-
nstvena i posva|ana, kako u politici, tako i u masoneriji”,
navodi Zoran Nenezi}.
U knjigama Zorana Nenezi}a kao masoni novog doba pominju
se Zoran @ivkovi}, biv{i srpski premijer, Vojislav Andri}, biv{i pot-
predsjednik Narodne skup{tine Srbije, kao i pisci Dragan Veliki} i
Ratko Petrovi}, te novinari Bo{ko Jak{i} i Mi{a Brki}.
Vuk Dra{kovi}, predsjednik SPO-a, 1999. godine u Gr~koj
primljen je u Savez slobodnih zidara. U slobodne zidare ubrajaju
se i Goran Svilanovi}, biv{i ministar vanjskih poslova, sportski
funkcioner Neboj{a Lekovi} i Goran Taka~, sin pokojnog olimp-
ijca Artura Taka~a.
^ar{ija je kao masone prozivala Mladena Ivani}a, predsjednika
PDP-a i biv{eg predsjednika Vlade RS-a, zatim glumce
Dragana Nikoli}a, Dragan Bjelogrli}a, Branislava Le~i}a i
Mikija Manojlovi}a, za kog se tvrdi da se javno predstavlja kao
“grand komander francuskih masona”.

dobije bijele rukavice, dobije jo{ jedan par

i za suprugu.
Pod masonom se podrazumijeva slobo-
dan ~ovjek, na dobrom glasu. Masonsko
bratstvo slu`i da pru`i mogu}nost da se
kroz rituale i duhovni rad svaki ~lan
duhovno izgra|uje i da svojim izgra|iva-
njem kao pojedina~na cigla doprinese sim-
boli~no gradnji hrama humanosti. Ta grad-
nja zajedni~kog hrama humanosti je ono {to
povezuje sve masone svijeta.
Za razliku od novope~enih masona iz RS-a
koji su pod okriljem masonskih lo`a iz Srbije,
masoni iz Federacije BiH pripadaju drugom
distriktu, odnosno pod jakim su germanskim
uticajem, {to, kako ka`e na{ sagovornik,
pokazuje da se duh Austro-Ugarske kroz TEMPLARSKI
TEMPLARSKI
masoneriju obnavlja na ovim prostorima. HRAM
HRAM
Me|utim, u Sarajevu je pro{le godine Mjesto
Mjesto tajnih
tajnih rituala
rituala
koji
koji se
se izvode
izvode jednom
jednom
uspostavljena komunikacija izme|u masona
mjese~no
mjese~no izaiza pono}i
pono}i
iz Federacije BiH i masona koji pripadaju

32 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


SVEMO]NI VLADARI
Milorad Dodik, premijer Republike Srpske, i
vladika zvorni~ko-tuzlanski Ka~avenda
dovode se u vezu s masonskim lo`ama
Velikoj nacionalnoj lo`a Srbije
koja je pravni nasljednik
Velike lo`e Jugoslavije.
Ova lo`a, koja radi pod
za{titom Velike lo`e
Francuske, poku{ala
je u svoje redove da
regrutuje vi|enije
intelektualce i di-
rektore velikih kom-
panija iz Sarajeva.
Tom prilikom neko-
liko uglednih Sarajlija
priklju~ilo se ovoj lo`i
~ije je sjedi{te u Parizu.
Masoni, ina~e, vjeruju u
Velikog arhitektu univerzuma.
Njihovi simboli su {estar i mistrija, kao alati
za projektovanje i zidanje svijeta, a piramida
kao simbol sagra|enog hrama, u kome se
mole svom Tvorcu. Tih simbola ima na
preko 170 zdanja u Beogradu. Da masoneri-
ja u Srbiji okuplja i ugledne akademike,
svjedo~i piramida visoka preko jednog
metra u Knez Mihajlovoj ulici, ispred zgrade
Srpske akademije nauka i umetnosti.
Uticaj bra}e sa mistrijom, tvrdi na{
sagovornik, ne treba potcjenjivati. On otkri-
va da su masonske organizacije u Srbiji
preko odre|enih krugova uticale na brojna
zbivanja iz bliske pro{losti.
Srpski masoni govore da su odani
otad`bini i narodu, da se bave humanitarnim i
patriotskim zadacima. U skladu s tim bilo je
brojnih “akcija“ u vrijeme vladavine
Slobodana Milo{evi}a kada su se masoni
pokazali na djelu. Tako su masoni Velike
lo`e Jugoslavije ubijedili Georgea Busha
starijeg da pregovara tajno sa Slobodanom
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
VLADIKE U SLOBODNIM ZIDARIMA
Mit o masonima kao elitnom i svemoćnom
društvu u njihove redove privukla je i uti-
cajnog vladiku iz Republike Srpske, pret-
postavljamo da se radi o vladici Kačavendi
Milo{evi}em i iz zatvo-
ra pusti Vuka i Danicu
Dra{kovi}. Ova lo`a je
imala kontakte i sa koman-
dantom ameri~ke mornarice,
admiralom Petrom Karamarko-
vi}em, ina~e masonom srpskog pori-
jekla, tokom prve blokade Jadrana 1992.
godine. Masoni su dobili uvjeravanja da
Srbiju tada Amerikanci ne}e bombardovati.
Uticaj masona bio je bitan tokom bombar-
dovanja SRJ 1999. godine, kada je Fra-
ncuska insistirala kod ostalih saveznika da se
ne ru{e beogradski mostovi na na~in na koji
su poru{eni oni u Novom Sadu.
MASON ZA 10.000 EURA
Masoni sami tvrde da su u velikoj mjeri
uticali na to da 5. oktobra 2000. ne do|e do
ozbiljnijeg krvoproli}a u Beogradu izme|u
vlasti i pristalica DOS-a, koje je bilo na
pomolu.
Posljedica toga bila je da je u Vladi
Srbije za vrijeme DOS-a bilo desetak
masona u ministarskim kabinetima. Tada
su majstori {estara i mistrije sa zidarskim
keceljama bili ministar unutra{njih poslova
Du{an Mihajlovi}, ministar vanjskih poslova
Goran Svilanovi} i Zoran @ivkovi}, srbi-
MISTERIOZNI MASONI U BiH
janski premijer koji je naslijedio Zorana
\in|i}a.
“Danas te koncentracije srpske pa-
meti i mo}i u okviru Bratstva slobodnih
zidara u Srbiji nema, jer smo mi masoni
podeljeni i posva|ani. Naime, masoni u
Srbiji ne po{tuju osnovni princip
Konstitucije srpske masonerije, koja je
utvr|ena 1919. godine na zasedanju u
Zagrebu. Taj princip glasi ’ima samo
jedan’. I nala`e da u jednoj dr`avi, dakle
u Srbiji, treba da postoji samo jedna
masonska vlast. Srpska bra}a, me|utim,
ovaj princip ne po{tuju i u Srbiji danas
postoje ~etiri velike legalne lo`e i {est
ilegalnih lo`a. To je posledica masonskih
borbi za vlast i mo}“, otkriva nam na{
sagovornik.
Razjedinjavanju je doprinijelo i mije-
njanje masonskih principa i pravila, odnos-
no masovan prijem mladih slobodnih
zidara, insistiranje na kvanitetu, a ne
kvalitetu ~lanova masonskih lo`a. Kako
tvrde masoni tradicionalisti, to je izazvalo
stvaranje nelegalnih masonskih organizacija,
kao {to su Velika masonska lo`a Srbije,
Velika ujedinjena lo`a Srbije, Velika lo`a
Vojvodine, Veliki masonski koncil i Gr~ka
medijala i druge koje “rade pod vedrim
nebom”.
Na{ sagovornik obja{njava lo{u praksu
nelegalnih masonskih frakcija da u Bratstvo
slobodnih zidara primaju svakoga:
“U na{oj zemlji svako ko ho}e mo`e za
sedam dana da postane mason. U Srbiji ima
dosta samozvanih i la`nih masona, odmetnika
iz legalnih lo`a, koji su formirali neke svoje
ilegalne obedijencije i trguju sa masonerijom.
Jedan takav majstor, naprimer, u~lanjenje u
svoje masonske lo`e napla}uje 10.000 eura. A
zna da uzme ljudima i skupoceni sat sa ruke.
Mnogi gra|ani su la`nim pri~ama i mitovima
o svemo}i masona zavrbovani da za velike
pare u|u u masoneruju i da se okite mason-
skim simbolima. Neki od tih zavedenih
masona se javno pokazuju i hvale da su oni
slobodni zidari, iako to na{im pravilima nije
dozvoljeno. Zato danas u Srbiji postoji na
desetine velikih majstora i velikih komandera.
Masoneriji u Srbiji zbog nepo{tovanja
Konstitucije bratstva slobodnih zidara, ali i
zbog dr`avne tolerancije rada ilegalnih obedi-
jencija, preti opasnost da se pretvori u jednu
neozbiljnu organizaciju”, tvrdi na{ sagov-
ornik, ina~e mason 33. reda.

33
FELJTON

Foto: REUTERS
ISPOVIJEST
BRITANSKOG PREMIJERA
Tony Blair u knjizi je opisao sve
najdramati~nije doga|aje
iz premijerske karijere

36 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

 “PUTOVANJE” TONYJA BLAIRA
Foto: REUTERS

Početkom ovog mjeseca u knjižarama se pojavila knjiga memoara bivšeg premijera

Velike Britanije TONYJA BLAIRA naslovljena “Putovanje”, koja je odmah postala
svjetski bestseler, ali je njeno objavljivanje bilo praćeno burnim protestima
njegovih političkih protivnika i neistomišljenika; “SB” prenosi najzanimljivije
dijelove Blairove knjige u kojima piše o svojoj /presudnoj/ ulozi
u bombardovanju Srbije i rješavanju problema na Kosovu

BLAIR
MILO[EVI]A SE MOGLO SRU[ITI SAMO VOJNIM PUTEM
evaluirali i mijenjali se. Po~eo sam kao lider Prvi savjet kao premijer, Blair je dobio
Priredila: NID@ARA AHMETA[EVI] jedne, a zavr{io kao lider neke druge vrste. od svog suparnika na izborima Johna

T
onyja Blaira u Velikoj Britaniji
opisuju kao jednog od najener-
gi~nijih premijera u modernoj
povijesti ove zemlje, politi~ara
~ijih 10 godina vladavine je
donijelo velike promjene u zemlji i koji je
izmijenio sliku o Britaniji u inostranstvu.
Njegova vladavina i danas izaziva mnoge
debate u javnosti i za sve one koji su sprem-
ni diskutovati o onom {to je postigao knjiga
Putovanje, koja je ve} u prvoj sedmici
nakon {to je do{la u prodavnice postala
jedna od najprodavanijih, svakako je
donijela mnogo materijala.
Knjiga je vrijedan zapis o jednom vre-
menu u kojem se ne samo Britanija, nego i
cijeli svijet, zna~ajno promijenio. Blair ve}
u uvodu jasno nagla{ava da njegova ta~ka
gledi{ta nije historijska, nego da pi{e kao
lider o doga|ajima i ljudima koji su dali
smjer njegovom putovanju, kako on naziva
godine svoje vladavine. “Bilo je puno
zapisa — i sigurno }e ih biti jo{ — o historiji
mojih 10 godina na ~elu Vlade, i mnogi su
ih pisali. Ali, samo jedna osoba mo`e
napisati ne{to o tome kako je biti ~ovjek u
centru te historije, a to sam ja.”
On nagla{ava da je rije~ o “li~nim
zapisima, opisu putovanja kroz jedan his-
torijski period u kojem su moja politika, i
mo`da donekle i moj li~ni karakter,
Zato taj period nazivam putovanjem”.
Blair pi{e kako se kao premijer prvi put
probudio u Downing Streetu 10, na adresi
na kojoj su do tada `ivjela 52 britanska pre-
mijera, 2. maja 1997. godine. Blair je 1994.
godine bio izabran na ~elo Laburisti~ke
partije, koja je pod njegovim vodstvom
promijenila ime u Novi laburisti, koji su sa
njim na ~elu pre{li iz ljevice u stranku cen-
tra. “Do tog dana, nikada nisam bio u kabi-
netu, ~ak ni kao savjetnik ministra. Bio je to
moj prvi i jedini posao u vladi”, iskren je
Blair, koji je sa 43 godine, koliko je imao
kada je izabran, bio najmla|i britanski pre-
mijer od 1812. godine.
TOPLI LJUDSKI CLINTON
Po~etak njegove vladavine ozna~io je
kraj 18 godina vlasti konzervativaca u
Velikoj Britaniji. Nova Laburisti~ka partija
je obe}avala drasti~ne promjene, {to im je i
donijelo pobjedu na izborima. “Osje}ali
smo se kao da po~inje nova era”, pi{e Blair
poja{njavaju}i da su svi u Britaniji bili pod
tim dojmom i da je njegov dolazak u
Downing Street “davao posebnu energiju,
nadu, vjeru da je sve mogu}e i da se svijet
mo`e promijeniti izborima”. “Svi osim
mene. Kod mene je preovladavao strah, i to
takava kakav nikada prije nisam osjetio,
dublji nego strah koji sam osje}ao kada sam
do{ao na ~elo partije.”
Majora, lidera konzervativaca koji je bio na
~elu vlade od 1990. do 1997. godine. Iako
su se njih dvojica `estoko sukobila tokom
izborne kampanje, Blair ka`e da taj sukob
smatra ~isto politi~kim, dok je Major to
do`ivljavao li~no. Drugi poziv dobio je od
tada{njeg predsjednika SAD-a Billa
Clintona. “To je bilo odli~no. On je bio
topao, iskreno odu{evljen da ima nekog
progresivnog na vlasti — i ako iko, on je
znao {ta me ~eka i {ta osje}am, i pa`ljivo ali
jasno, me pripremao za ono {to me ~eka.”
Premijera Velike Britanije zvani~no
imenuje kraljica. Blair u memoarima opisu-
je prvi zvani~ni susreta sa Kraljicom
Elizabetom II pi{u}i kako je imao tremu
uo~i ceremonije koja se naziva “kissing
hend” (ljubljenje ruke) kojom se ozvani-
~ava imenovanje premijera. Sve do kraja
ceremonije Blaira svi oslovljavaju sa
“gospodin”, a tek nakon {to kraljica to
odobro on postaje premijer. “Ona je glava
dr`ave, a ja sam njen premijer”, poja{njava
ovu procedure Blair pi{u}i kako mu je
jedan od kralji~inih slu`benika prije
po~etka ceremonije rekao: “Re}i }u vam
jednu stvar, gospodine Blair. Vi ustvari ne
treba zaista da ljubite njene ruke tokom
ceremonije. Samo ih nje`no dotaknete
usnama”. Blair pi{e kako ga je to jo{ vi{e
zbunilo jer nije shvatio {ta to treba da zna~i.
Razmi{ljanje o samoj ceremoniji ga je

Evropa je bila spremna ponoviti gre{ku po~injenu tokom pokolja u Bosni;

Sa Clintonom i NATO-om sam se usaglasio da u ka`njavanju
Milo{evi}evog diktatorskog re`ima treba i}i do kraja!
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 37
 FELJTON
BLAIR, HEROJ KOSOVA
Biv{eg britanskog premijera ljetos
su hiljade kosovskih Albanaca
do~ekali kao osloboditelja

toliko zaokupilo, pi{e on, da nije gledao
kuda hoda dok je ulazio u prostoriju gdje ga
je ~ekala kraljica te je zapeo za }ilim “tako
da sam skoro pao na kralji~ine ruke”.
Kraljica mu je rekla da je on njen 10. pre-
mijer, po~ev{i od “Winstona” (Winston
Churchill je bio premijer u dva navrata, od
1940. do 1945., te ponovo od 1951. do
1955.). “To je bilo prije nego {te se vi
rodili“, rekla je kraljica Blairu.
Poglavlja u knjizi nisu hronolo{ki
poredana, nego po Blairovom li~nom
naho|enju, po doga|ajima ili osobama koji
su obilje`ili njegovo Putovanje. Tako je cije-
lo jedno poglavlje posve}eno vojnoj inter-
venciji na Kosovu, prvoj velikoj vojnoj
operaciji u kojoj je Blair u~estvovao i za
koju se sna`no zalagao. Za njega je ono {to
se de{avalo na Kosovu bio i ujedno prvi
zna~ajni vanjskopoliti~ki potez i prvi put da
je morao donijeti te{ku odluku koja je uticala
na njegovu zemlju. “Bu|enje iz opozicije u
vlast le`i u te{ko}ama dono{enja odluka. U
opoziciji mo`ete, ako ste dovoljno vje{ti,
zamaskirati kontradikcije, zata{kati izbore,
zamagliti razlike... u~initi da sve izgleda kao
da ide glatko. Na vlasti, sve su same o{trice.
Od trenutka kada izaberete i po~nete djelo-
vati u skadu sa odre|enim izborom, o{trica
po~ne da sije~e.”
Dono{enje odluke vezane za intervenci-
ju na Kosovu za Blaira je bilo “bu|enje
kada je rije~ o me|unarodnoj politici”. Ipak
38
DO KOSKE: “Odgovornost
je na lideru... I, kako god
visoka cijena bila, moja
odluka je bila da je cijena
puštanja Miloševića da
pobijedi mnogo veća... I
prema tome, ako je jedini
način da se izbjegne ta
cijena slanje kopnenih
trupa, mi to moramo uraditi”
pi{e kako smatra da o{tra razlika izme|u
vanjske i unutra{nje politike ne postoji jer
se “oboje isprepli}e u odlukama koje se
donose... svijet je vi{e integrisan tako da je
doma}i teren i inostranstvo skoro jedno te
isto: drugo, kako se razvijaju globalni
mediji, me|unarodne krize se ~esto odvija-
ju pred na{im o~ima, na TV ekranima, u
trenutku dok gledamo vijesti. I tako oni
brzo postaju doma}i izazovi”.
“Na odluke koje donose politi~ari uti~e
ne samo ono {to se de{ava”, pi{e Blair,
“nego i to kako ti doga|aji uti~u na ljude.“
“Ta osje}anja su bitna. Kada ljudi vide
nepravdu o~ekuju od svojih vlada da ne{to
urade. Iako najvi{e brine {ta se de{ava
Foto: REUTERS
unutar na{ih granica, nije im svejedno ni {ta
se de{ava vani.”
NE PONOVITI GRE[KE IZ BOSNE
Blair iskreno priznaje da je, kada je
do{ao u kabinet, vi{e znao o historiji nego o
savremenim vanjskim poslovima. “Da ste
mi rekli onog sun~anog majskog jutra u
Downing Streetu da }u za vrijeme mog
mandata voditi Britaniju u ~etiri rata, bio
bih u`asnut i u nevjerici.”
Sukob na Kosovu Blair vidi kao nas-
tavak onog {to se ve} de{avalo u regiji od
po~etka devedesetih. Napominje da je
jedan od uzroka eskalacije sukoba na
Kosovu bilo to {to ni 1998. godine “rane
bosanskog rata jo{ nisu zarasle”, najve}om
smatra to {to je Srbija jo{ bila “pod dik-
taturom Slobodana Milo{evi}a”, te da su
odnosi izme|u Srbije i Kosova sve vrijeme
bili jako zategnuti i da je bilo pitanje vre-
mena bilo kada }e eskalirati.
Njegova slika regiona je da je “rezultat
bosanskog rata bio je da je biv{a
Jugoslavija podijeljena u nekoliko zemalja
prema Daytonskom mirovnom sporazumu
iz 1995. godine, koji je postignut zahvalju-
ju}i energiji i genijalnosti ameri~kog diplo-
mate Richarda Holbrooka. Iako je Zapadu
trebalo dvije godine da kona~no interveni{e
— u tom periodu je vi{e od 750.000 ljudi
umrlo — kada su to uradili, podjela je
donijela neku vrstu mira.”
SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.
 “PUTOVANJE” TONYJA BLAIRA
Biv{i britanski premijer pi{e kako mu je
u decembru 1998. godine Paddy Ashdown
(tokom devedesetih specijalni izaslanik za SJE]ANJE NA LADY DIANU

Inteligentna, harizmatična,
Balkan) poslao poruku o posjeti regionu
pi{u}i da se generalno stvari popravljaju, ali

nekonvencionalna
da je “kada je rije~ o Kosovu, situacija
gora... OVK — kosovska paravojna “oslo-
bodila~ka” formacija — se naoru`avala dok
se Srbija pripremala za vojnu operaciju Jedno od poglavlja Blair je posvetio Vijest o njenoj smrti, kao i ve}inu
koja je izgledala kao invazija. Ashdownova princezi Diani koja je poginula krajem Britanaca, iskreno ga je o`alostila, ali mu
upozorenja bila su skladu sa obavje{tajnim augusta 1997. godine. “Ona je bila ikona, je donijela obaveze i prisilila ga da donese
izvorima iz 1998. godine koji su jasnim mogu}e najpoznatija i najfotografiranija nove odluke. “Bio sam iskreno
dokazima ukazivali da je Milo{evi} spre- osoba na svijetu. Ona je obuhvatala u o`alo{}en. Svidjala mi se i jako mi je
man da odobri napad. sebi su{tinu epohe i dr`ala ju je na bilo `ao dvojice dje~aka koji su ostali
U oktobru 1998. godine nastupio je dlanu svoje ruke. Ona ju je defi- iza nje, ali sam tako|er znao da }e ovo
privremeni sporazum i civili su se po~eli nisala... Ona je nadsijavala druge u kra- biti veliki nacionalni, ako ne globalni,
vra}ati na Kosovo, uz garanciju me|unaro- ljevskoj porodici svojom harizmom, doga|aj. Kako }e Britanija iza}i iz
dne zajednice, ali su sukobi uskoro nastav- sposobnosti da komunicira i da se svega bilo je bitno za samu zemlju, ali i
ljeni. “To je bilo etni~ko ~i{}enje... [tavi{e, pove`e sa ljudima, hrabro{}u da prih- vani. Bio sam premijer, morao sam da
de{avalo se na granici Evrope”, pi{e Blair vati novo... Naravno, bila je previ{e smislim kako da ovo preradimo. Morao
pametna da da svoju podr{ku bilo kojoj sam da artikuli{em talas `alosti zbog
dodaju}i da je on od samog po~etka sma-
politi~koj partiji, ali u temperamentu i gubitka na na~in da to bude dosto-
trao da je potrebno hitno djelovati. Takav
vremenu, u raspolo`enju u kojem je bila janstveno, ali tako|er da poka`e emoci-
stav je u~vrstio 15. januara 1999. nakon {to
i koje je predstavljala, ona je savr{eno ju i ljubav - to nije prejaka rije~ - koje su
je vojska iz Srbije izvr{ila masakr u mjestu
pristajala. [ta god da je Nova labu- ljudi osje}ali prema njoj... Da je kraljica
Ra~ak ubiv{i 45 civila. I pored toga {to je
risti~ka partija sadr`avala u sebi, on je umrla, to bi bilo, u jednom smislu, jed-
Blair lobirao kod svojih kolega {irom svije-
sve to imala.” nostavno: bile bi izre~ene rije~i pune
ta, vojna intervencija je po~ela tek u martu Pi{e kako ju je upoznao prije izbora po{tovanja i hvale, ali sve to, iako
i trajala je do juna, kada se Milo{evi}, 1997. godine, te kako je jo{ tada stekao duboko, bilo bi manje-vi{e konven-
“suo~en sa mogu}no{}u ulaska trupa, utisak da je ona `eljela “monahriju koja cionalno. Ovo je bilo ne{to sasvim
barem iz UK i SAD-a, povukao {to je se ne}e oslanjati na tradiciju nego se druga~ije. Ovo nije bila konvencionalna
dovelo do smanjenja njegovog autoriteta, i razvijati sa narodom”, {to kraljica nije osoba niti konvencionalna smrt i ne}e
s vremenom, uklanjanja sa vlasti”. odobravala. biti konvencionalnih reakcija.”

“Sukob na Kosovu me mnogo toga
nau~io o vlasti, liderstvu, o samom sebi. Kada
ponovo ~itam te materijale sada, razmi{ljam o
tome kako se razvijala situacija, i dalje se
~udim. To je tako|er potpuno promijenilo
moj li~ni stav o vanjskoj politici.” Blair se
sje}a i kako ga je sukob na Kosovu pou~io o
podjelama me|u velikim svjetskim silama i
kako je te{ko do}i do zajedni~kih odluka, s
obzirom da svi imaju svoje interese. On pi{e i
kako je me|unarodna zajednica bila ujedinje-
na u stavu da djeluju, ali ne i kako. Dogovor
koji su uspjeli posti}i u po~etku je bio da
djeluju ali samo “u okviru jako uskih granica,
i da se, ako je mogu}e, postigne dogovor,
doslovno bilo kakav, koji }e ukloniti pitanje
Kosova iz naslova u medijima. Postojala je
`elja da se sve smiri, ali ne i da se rije{i... Ja
sam od samog po~etka bio otvoren i zago- TE@AK, TRAGI^AN DOGA\AJ
Tony Blair i princeza Diana
varao sam vojno rje{enje. Kada gledam
unazad, mogu re}i da sam bio potpuno za
rje{enje, ne za smirivanje”. za SAD. Za razliku od kasnijih konflikata u neophodna vojna snaga “slijedom na{e
Blair konstatuje i da je na primjeru Iraku i Afganistanu, bilo je jako te{ko re}i gre{ke da ne interveni{emo u Bosni i katas-
Kosova vidio snagu i slabosti Evrope koja {ta je direktni ameri~ki interes tu. Nije pos- trofe Sarajeva”. On pi{e da su izjave koje su
je, smatra, odlu~na u davanju izjava, ali tojao pravi apetit u javnosti niti me|u poli- davali neki politi~ari slale jasne poruku
neodlu~na u realizaciji. “Ova cijela epizoda ti~arima da djeluju, a jo{ manje za velikom Milo{evi}u da ne postoji volja na Zapadu
me je navela da razmi{ljam o jakom evrop- vojnom akcijom. Ameri~ki stav je bio za jakom akcijom. Istovremeno, njegovi
skom liderstvu i jasnoj evropskoj odbram- manje-vi{e da je to evropsko pitanje, na hi- savjetnici Blairu su govorili da ne prijeti
benoj strategiji”, pi{e Blair. ljadama milja od Amerike, i da Evropljani ako prijetnju ne misli, i ne mo`e, provesti u
Tra`enja rje{enja za krizu na Kosovu moraju pokazati volju da se s tim nose”, djelo.
u~inilo je Blaira i Clintona jakim saveznici- pi{e Blair dodaju}i da je on brzo shvatio da Tony Blair je od januara 1999. godine
ma, ali je produbilo i li~nu vezu me|u dvo- problem kakav je Kosovo ne mo`e biti lobirao za vojnu akciju, istovremeno
jicom lidera. “Kosovo je bilo te{ko pitanje rije{en diplomatskim putem, nego da je ula`u}i napor da poku{a na}i mirno

16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 39

 FELJTON

rje{enje. “Za{to mi je bilo tako bitno da
djelujemo? Na prvom mjesto to sam vidio
kao moralno pitanje. To je definisalo moj
kasniji stav o vanjskoj i vojnoj intervenci-
ji.” Istovremeno, pi{e Blair, smatrao je da je
neophodno djelovati na Kosovu kako bi
bila poslana jasna poruka svima u Evropi i
na taj na~in sprije~eno da se sukobi razliju
po kontinentu. “Ipak, moja osnovna moti-
vacija je bila ljutnja zbog onog {to se
de{ava. Civili su istjerivani iz svojih domo-
va i pretvarani u izbjeglice, ubijani, silo-
vani, pretu~eni na nasilan na~in i ~esto
sadisti~ki, cijele porodice poni`ene i
pogubljene. Bo`e, da li smo i{ta nau~ili iz
povijesti Evrope? To je bilo {okantno.“
IZ BOSANSKOG RATA MILO[EVI]
JE IZA[AO NETAKNUT
Svoj stav da je potrebna intervencija
potvrdio je posjetom izbjegli~kim centrima
u Makedoniji kada se susreo s kosovskim
izbjeglicama koje su ga molile da se vrate
ku}ama. “Neintervencija u Bosni dovela je
do toga da je Milo{evi} mislio da mo`e ura-
diti {to `eli na Kosovu... Tokom 1991. i
1992. godine, etni~ko ~i{}enje bila je
Milo{evi}eva politika koja je provo|ena uz
ekstremnu brutalnost od JNA. Oko 200.000
Bosanaca je ubijeno i ranjeno. Silovanje i
razaranja su se de{avala u obimu te{kom za
pojmiti za jednu relativno razvijenu zemlju
na kraju 20. stolje}a. UN je bio be-
spomo}an. Kada su borbe po~ele, njihove
snage u Sarajevu su se povukle i civili u
tom gradu bili su prepu{teni sudbini. Oko
12.000 ljudi je tu umrlo. Na hiljade je
umrlo u Hrvatskoj, i jo{ hiljadama je rase-
ljeno. ^ak i kada je do{ao mir, Milo{evi} je
bio netaknut, dakle, situacija je smirena, ali
nije rije{ena.”
Blair pi{e da je lobiranje za vojnu inter-
venciju na Kosovu po~eo tako {to je prego-
varao sa francuskim, njema~kim i italijan-
skim liderima koji su mu dali podr{ku, ali
pod uslovom da kopnene snage ne smiju
biti uklju~ene u akciju. Takvu taktiku
Evropljana Blair naziva bespomo}nom
konstatuju}i da poruku koju je Milo{evi}
dobio iz takvog stava bila da “postoji limiti
njihove ozbiljnosti”. Blair pi{e da je najve}i
protivnik vojne intervencije bio Gerhard
Schroeder, njema~ki kancelar od 1998. do
2005., te da je on na kraju ostao usamljen u
svom insistiranju da je potrebna jaka inter-
vencija koja bi uklju~ivala sve snage.
Nezadovoljan pregovorima sa Evro-
pljanima, Blair se oslonio na Billa Clintona
i NATO. “Na kraju sam shvatio da bez
SAD-a mo`emo sve zaboraviti.” Clintona
Blair naziva politi~ki srodnom du{om s
kojom je dijelio iste stavove, ali i na~in
vladanja, pa i “neformalni stil, mlad izgled
za na{e godine. I obojica smo bili, na jed-
nom nivou, jednostavni, ali kada se do|e do
40
O BONU VOXU
Energičan,
neposredan,
uporan
Blair u jednom dijelu knjige spomi-
nje Bona, lidera grupe U2, i njegov
anga`man u rje{avanju kriza u svijetu.
Pi{e kako je on istinski posve}en,
dovoljno obavije{ten i da mu je jako
stalo da u~ini stvari boljima. “Bono je
mogao biti predsjednik ili premijer.
On ima potpuno prirodan na~in da se
bavi politikom, odli~an je sa ljudima,
jako je pametan i inspirativan go-
vornik. Proveo sam dosta vremena
razmi{ljaju}i {ta ga ~ini tako dobrim i
{ta on radi. Na kraju sam shvatio da,
pored te{kog rada, on ima tu karak-
teristiku koju sam vidio u svakoj
uspje{noj osobi koju sam ikada upoz-
nao: on je motivisan iskrenom `eljom
da u~ini ne{to za boljitak, nikada nije
zadovoljan ili opu{ten....”

DRAGOCJEN
SUGOVORNIK
Bono Vox i Tony Blair
drugog nivoa, mogli su se vidjeti ~vrsti
temelji”. Blair i danas Clintona smatra
“briljantnim misliocem sa jasnom i
promi{ljenom politi~kom fiolozofijom i
programom”. Odnos izme|u dvojice lidera
bio je klju~an za uspjeh intervencije na
Kosovu, smatra biv{i britanski premijer.
“Ako njega uvjerim, imamo {ansu. Ako ne,
Evropljani sami ne}e djelovati. Ponovit
}emo gre{ku iz Bosne, umjesto da nam to
bude nauk”.
Blair je po~etkom 1999. godine bio u
stalnom kontaktu sa Clintonom, ali se sre-
tao i sa drugim politi~arima poku{avaju}i
posti}i dogovor o intervenciji. U nizu susre-
ta sa liderima, Blair isti~e sastanak sa pok-
ojnim kosovskim liderom Ibrahimom
Rugovom kojeg opisuje kao “mr{avog
~ovjeka, lo{eg zdravlja” koji je molio za
pomo}. “Dobio sam poklon od njega, mali
komad ljubi~asto-bijelog kristala sa
Kosova. Rekao mi je ‘imam malo toga da
Vam dam’. ^uvao sam taj poklon na svom
stolu u Downing Streetu.” Nakon niza
diplomatskih susreta, Blair i Clinton
odlu~ili su se za vojnu intervenciju koju bi
proveli putem NATO-a i to kao niz udara iz
vazduha po srbijanskim snagama na terenu.
Me|utim, Blair je smatrao da ni sama
zra~na kampanja nije dovoljna da postigne
cilj i da se zaustavi Milo{evi}. Ipak, pi{e,
ba{ takva kampanja kasnije je postala
model za me|unarodnu vojnu intervenciju.
Pitanje koje je njega brinulo je bio {ta radi-
ti kada zra~na kampanja bude zaustavljena,
neprijatelj o{te}en, ali ne i pobije|en. Sam
tok kampanje Blairu nije davao nadu da
me|unarodna zajednica {alje jasnu poruku
Milo{evi}u. Tako|er je samu akciju sma-
trao prekomplikovanom, kako direktno na
tereni u samoj provedbi, tako i na diplo-
matskom planu jer je sve te`e bilo odr`ati
volju lidera da djeluju, te se odlu~io da
mora donijeti radikalnu odluku. “Donio
sam jasnu odluku. Bio sam u kabinetu samo
18 mjeseci, ali ve} sam po~eo razmi{ljati da
}u morati oti}i... Sazvao sam tim... rekao
sam im da sam voljan izgubiti posao zbog
toga, ali da moramo vi{e uraditi... Odlu~io
sam da od Clintona moram dobiti podr{ku
za slanje trupa.”
Za takvu odluku Blair je dobio usmenu
podr{ku Haviera Solane, tada generalnog
sekretara NATO-a, i Wesleyja Clarka,
glavnokomanduju}eg trupama. Tako|er je
dobio podr{ku od nekih britanskih gene-
rala, uklju~uju}i Rupertha Smitha, ali i od
Paddyja Ashdowna. Me|utim, i dalje je
nedostajala podr{ka lidera u Evropi, {to ga
nije obeshrabrilo. “Ovako se to radi. Ima{
neki strate{ki cilj. Recimo, odlu~ni ste da
ga postignete. Nai{li ste na prepreku.
Cijena otklanjanja je ogromna. Svi koji ne
sjede na mjestu lidera mogu o tome disku-
tovati. Cijena je veoma visoka, ka`e jedan:
cilj je veoma bitan, ka`e neko drugi: za i
protiv su tu, ka`e tre}i. Lider mora odlu~iti
da li je cilj vrijedan cijene... Cijena i cilj
moraju biti uklju~eni u dono{enje odluke,
ali se mjeri na na~in koji nije egzaktna
nauka. Oni koji nisu na mjestu lidera, mogu
ukazati na tro{kove ili cijenu, ali oni ne
moraju re}i {ta je ono {to }e prevagnuti pri
dono{enju odluke. Njihova odgovornost
mo`e biti velika, ali nije odlu~uju}a.
Odgovornost je na lideru... I, kako god
visoka cijena bila, moja odluka je bila da je
cijena pu{tanja Milo{evi}a da pobijedi
mnogo ve}a... I prema tome, ako je jedini
na~in da se izbjegne ta cijena slanje kop-
nenih trupa, mi to moramo uraditi. To je
bio, blago re~eno, stav manjine.“
Ipak, Blair je odlu~io i poslao dvije
poruke 18. i 19. maja 1999. godine, jednu
Clintonu, drugu Evropljanima. Clintonu je
SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

PRIJATELJ
SA KOJIM SE
NIJE TE[KO
RAZUMJETI
Bill Clinton i Tony Blair
naglasio potrebu slanja kopnenih trupa
ukazuju}i da bi to trebalo biti oko 150.000
vojnika. Dok je pisao pismo, nije imao
jasan signal iz Evrope da }e takva odluka
dobiti podr{ku, ali je odlu~io napisati da je
Britanija spremna poslati svoje vojnike i da
se nada da ce Amerika dati svoj dio, vjeru-
ju}i da }e se Evropljani osje}ati posram-
ljenim ako i sami nakon toga ne pristanu. U
pismu evropskim liderima pitao ih je da li
misle da je su{tina akcije da NATO ne smije
izgubiti, ili da NATO ne smije slati trupe?
“Ako je ovo drugo, kako mo`emo odbaciti
kopnene trupe ako je vojni savjet jedno-
glasan da ne mo`emo garantovati pobjedu
samo uz pomo} kampanje iz zraka?”
U sedmicama nakon toga, Amerikanci
su postali odlu~niji da je potrebno poslati
kopnene trupe. Blair se slo`io sa Clintonom
da bi pobjeda nad Milo{evi}em ozna~ila
“novu budu}nost za Balkan unutar Evrope”.
I kada je odluka skoro donesena, Milo{evi}
se predao. U junu 1999. godine postignut je
sporazum o povla~enju srbijanskih trupa sa
Kosova i ulasku me|unarodnih snaga.
No, to nije bio i kraj krize. Prvi dan
ulaska trupa na Kosovu gotovo da je postao
prvi dan novog velikog me|unarodnog rata.
Britanske trupe su bile predhodnica NATO
NOVO PRIZNANJE TONYJU BLAIRU
Blair nagrađen Medaljom slobode,
najvećim priznanjem u SAD-u
Biv{i britanski premijer Tony Blair
nagra|en je Medaljom za slobodu,
najve}im priznanjem u Sjedinjenih
Ameri~kim Dr`avama, zbog uloge koju je
imao u mirovnom procesu u Sjevernoj
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
SMIRIVANJE BALKANA:
Iako je Zapadu trebalo
dvije godine da konačno
interveniše – u tom perio-
du je više od 750.000
ljudi umrlo – kada su to
uradili, podjela je donijela
neku vrstu mira.”
snagama. Ruske trupe ve} su bile na terenu
i poku{ale su preuzeti kontrolu nad aero-
dromom u Pri{tini. Britanci su dobili nared-
bu iz sjedi{ta NATO-a da u|u u vojni sukob
sa Rusima. No, general koji je bio na
terenu, Michael Jackson, obratio se Blairu
rekav{i mu da to ne smatra rje{enjem, ali da
mora poslu{ati naredbu komande. “Rekao
sam mu da ignori{e naredbu i da bude
miran”, sje}a se Blair. Nakon nekoliko
dana, situacija se smirila. “^esto se pitam
{ta bi se desilo da sam rekao Miku da
poslu{a naredbu.”
“U petak 11. juna, probudila nas je
vijest o odga|anju iskrcavanja trupa na
Irskoj i na Kosovu i anga`ovanju kao iza-
slanik za Bliski istok. BBC je ovih dana iz-
vjestio da je nagradu Nacionalnog usta-
vnog centra iz Filadelfije Blairu uru~io biv{i
ameri~ki predsjednik Bill Clinton.

“PUTOVANJE” TONYJA BLAIRA
Kosovo i iznenada nam je re~eno da ruske
snage namjeravaju okupirati aerodrome.
Sve vrijeme, naravno, Rusi su bili glasni
protivnici vojne akcije, {to je bio jedan od
razloga za{to nismo mogli dobiti rezoluciju
Vije}a sigurnosti. Oni su o~igledno bili
jako blisko vezani sa Srbima. Da su oni
tada uzeli aerodrom, sve bi se pretvorilo u
fijasko… Napokon, nakon nekoliko dana,
Rusi su rekli da je sve bila samo gre{ka i
sve je sre|eno.”
GVOZDENI ZAGRLJAJ BORISA JELJCINA
No, Blair je morao da se sretne nakon
toga sa nekim ruskim liderima, uklju~uju}i
tada{njeg predsjednika Borisa Jeljcina.
“Bilo je jako ~udno imati posla sa Rusima
tih dana. Jeljcin je bio prili~no hrabar
~ovjek i uradio je veliku stvar za svoju
zemlju... Ali, u vrijeme kada sam ga ja
upoznao, on je postao, recimo, pomalo
nepredvidljiv. Sje}am se sastanka s njim na
me|unarodnom samitu neposredno nakon
rata na Kosovu. Razmijenili smo neke
prili~no te{ke rije~i o tome, ali sada je sve
bilo gotovo i on je do{ao i rekao da se nada
je nesporazum iza nas i da idemo dalje. I
onda me je zagrlio. Zagrljaj je po~eo. Prvih
10 sekundi, mislio sam, jako prijateljski.
Sljede}ih 10 je postalo pomalo neudobno.
Narednih 10 sam imao problema sa disa-
njem. Napokon sam oslobo|en, nakon oko
minute, i uzmakao sam poku{avaju}i da
do|em do pi}a. Mislim da je tako rekao
svoje.”
Blair je kasnije upoznao i Vladimira
Putina. “Upoznao sam Vladimira mnogo
bolje nego Borisa Jeljcina. Bila je to veza
koja je po~ela jako dobro i koja je s vre-
menom zahladila — kao rezultat Iraka, ali
mo`da i vi{e kao rezultat pogor{anih
odnosa na relaciji SAD - Rusija. Nikada
nisam dobio po~etnu toplinu i nikada nisam
prestao poku{avati da shvatim {ta ga je
u~inilo takvim kakav je... Jedna stvar koju
sam sigurno shvatio: kada je Rusija bila
Sovjetski Savez, iako je bio na snazi
pogre{an sistem vladavine i ekonomije, oni
su bez sumnje bili sila: bili su tretirani sa
po{tovanjem, ~ak sa strahom. Uva`avao se
njihov glas. Shvatio sam kako su glasnost,
perestrojka i pad Berlinskog zida mo`da
oslobodili Rusiju od komunizma, ali su je
tako|er u~inili slabijom u svijetu. Jeljcin,
uz sve svoje snage, nije bio u mogu}nosti
da odr`i poziciju.”
Putina naziva “su{tinskim nacionalis-
tom“ koji se po dolasku na vlast “divio
Evropi” `ele}i ja~e veze, kao i Americi, s
kojom je tako|er poku{avao uspostaviti
~vrste odnose. Uz to je `elio “demokratsku,
ekonomski orijentisanu Rusiju… No, kas-
nije se sve promijenilo, a Putin je smatrao
da mu Amerika nije dala poziciju koju
zaslu`uje”.

41
 EVROPA ODMAH
NAGRADA ZA
DRU[TVENU
Evropska podrška referendumu k
INTEGRACIJU 2011. USPJEH VLASTI U ANKARI
Turska vlada je predlo`ila izmjene
ERSTE fondacija po tre}i put raspisuje 26 ~lanaka Ustava, ~iji je tekst na snazi
konkurs za nagradu ERSTE fondacije od po~etka osamdesetih godina kada
za dru{tvenu integraciju 2011. Ukupna je Ustav proglasila vojska
vrijednost nov~anih nagrada iznosi
610.000 eura, a ta suma }e biti dodijelje-
na inovativnim i anga`ovanim projekti-
ma u oblasti dru{tvene integracije iz 12
zemalja regiona srednje i jugoisto~ne
Evrope, koje u~estvuju na konkursu.
Kako bi se na djelu pokazalo da svako
mo`e da doprinese promjenama, tim
ERSTE fondacije }e biciklima krenuti na
put dug vi{e od 1.600 km, kroz {est
zemalja, sa usputnim stanicama u 10
gradova. Konkurs }e biti otvoren do 30.
novembra 2010. godine, za neprofitne
organizacije, dr`avne uprave, organi-
zacije gra|anskog dru{tva, privatne ini-
cijative, vjerske zajednice i predstavnike
medija koji podr`avaju dru{tvenu inte-
graciju i aktivno u~estvuju u projektima
~iji je cilj podizanje javne svijesti i inte-
grisanje pripradnika nacionalnih manji-
na, marginalizovanih dru{tvenih grupa i
pojedinaca sa posebnim potrebama.
Vi{e informacija o nagradi ERSTE fon-
dacije za dru{tvenu integraciju i proce-
su prijavljivanja mo`ete prona}i putem
linka: www.integrationaward.org.

SRBIJA 2011.
POSTAJE
KANDIDAT ZA
^LANSTVO U EU?
Nakon usvajanja Rezolucije o Kosovu u
UN-u, slu`benom Beogradu sti`u jasni
signali da je prihva}anjem kompro-
Kritičari ustavnih promjena koje su nedavno dobile
misnog rje{enja Srbija olak{ala i ubrza- podršku na referendumu u Turskoj smatraju kako
la put ka EU. Belgijski ministar vanjskih
poslova Steven Vanackere najavio je vladajuća stranka Stranke pravde i razvoja praktično
prije nekoliko dana da }e na dnevni red uvodi kontrolu nad sudom i vojskom
sljede}eg sastanka ministara vanjskih
poslova zemalja ~lanica EU-a u oktobru

staviti pitanje proslije|ivanja srbijanskog
zahtjeva za ~lanstvo EU-a kako bi
zapo~ela s izradom mi{ljenja. Srbija je
u decembru pro{le godine podnijela
zahtjev za ~lanstvo u EU, ali on jo{ nije
stigao na dnevni red Vije}a EU-a prven-
stveno zbog njene politike prema
Kosovu i ha{kih bjegunaca Ratka
Mladi}a i Gorana Had`i}a.
D
a li se Turska nalazi na raskrsnici,
ovo je pitanje posebno aktuelizirano
nakon {to su Turci, glasaju}i za
ustavne promjene pro{le nedjelje, pru`ili
podr{ku islamskoj konzervativnoj vladi.
Promjene se odnose na Ustav iz 1982.
godine koji je usvojen nakon vojnog
udara, i izmjene 26 ~lanaka turskog
Ustava, ~iji je tekst na snazi od po~etka
osamdesetih godina kada je Ustav pro-
glasila turska vojska. Usvajanjem 26
amandmana, Turska bi se trebala pribli`iti
standardima Evropske unije a, izuzimaju}i
dva, svi su prihvatljivi ve}ini Turaka.
Odnose se na radni~ka prava (kolektivni
ugovori, sindikalna organiziranja, pravo
na {trajk) te bolju za{titu prava `ena, djece
i invalida. Ali, zbog amandmana koji se
odnose na vojsku i sud, za mnoge je usva-
janje najnovijih ustavnih reformi prijetnja

42 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


koji je podijelio Tursku
Foto: REUTERS
laicisti~koj Turskoj, koja se ogleda u
odvajanju dr`ave od vjere.
Na referendum je iza{lo 77 do 78 posto
glasa~a, a 58 posto glasalo je za ustavne
reforme. Njema~ka, kao zemlja u kojoj `ivi
najve}a turska zajednica u Evropi, kao i
EU, pozdravili su rezultat referenduma a
povjerenik za pro{irenje Evropske unije
[tefan Füle nazvao ga je korakom u
dobrom smjeru u naporima Turske da
ispuni nu`ne zahtjeve za prijem. Njema~ki
ministar vanjskih poslova Guido West-
erwelle kazao je kako je rezultat glasanja
klju~an za pristupanje Turske EU.
Ipak, dva amandmana koji se odnose na
vojsku i sud podijelila su Tursku. Prema
njima, vojska bi mogla odgovarati pred
civilnim sudovima, {to zna~i ja~anje civilnog
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
nadzora nad vojskom, dok bi parlament
imao sna`niju ulogu pri odabiru sudaca.
Kako su vojska i sud dva simbola obrane
sekularne Turske, kriti~ari ustavnih promje-
TURSKA NAKON
REFERENDUMA: Prema
dva amandmana koja se
odnose na vojsku i sud,
vojska bi mogla
odgovarati pred civilnim
sudovima što znači
jačanje civilnog nadzora
nad vojskom, dok bi
parlament imao snažniju
ulogu pri odabiru sudaca
Redžep
Taip Erdoan
na smatraju kako vladaju}a stranka prak-
ti~no uvodi kontrolu nad sudom i vojskom.
Upravo zbog toga, strepi se za nezavisnost
Ustavnog suda i drugih najvi{ih sudskih
institucija koje }e sada sna`nije mo}i kon-
trolisati Erdoganova vladaju}a stranka.
Premijer Erdogan, koji je u vi{e navrata
govorio o tome kako nema namjeru
”islamizirati” zemlju i kako mu je jedini cilj
reforma Turske, posljednjih se sedmica
anga`irao u kampanji i nastupio je na br-
ojnim skupovima kako bi gra|ane zamolio
da glasaju za promjene i najavljuju}i nove
reforme ustava. Usvajanje ustavnih prom-
jena koje su podr`ale EU analiti~ari ocjenu-
ju kao pobjedu premijera Erdogana i nje-
gove Stranke pravde i razvoja.
(D. Savi})
Podno{enje zahtjeva za ~lanstvo prvi je
korak u stjecanju kandidatskog statusa.
RUMUNIJA I
BUGARSKA I DALJE
IZVAN SCHENGENA
Evropski ministri vanjskih poslova
odlu~ili su produ`iti nadzor uspostav-
ljen nad Rumunijom i Bugarskom.
Podsjetimo, za obje zemlje uspostavljen
je Mehanizam suradnje i verifikacije, a
Evropska komisija zadr`ala je i pravo
aktivirati posebne za{titne
klauzule. Evropska komisija kazala je
da nema izravne veze ili pravnih
prepreka zbog kojih Rumunija i
Bugarska ne bi mogle u}i u Schengen
prije ukidanja Mehanizam suradnje i
verifikacije. Francuska je me|utim
kazala da se ve}ina zemalja protivi pris-
tupu Bukure{ta i Sofije Schengenu dok
se ne ukine mehanizam nadzora, ~ime
su obeshrabrena nastojanja ove dvije
zemlje da se priklju~e zoni bez
grani~nih kontrola po~etkom 2011.
EVROPSKI
PARLAMENT
GLASAO ZA
SMJERNICE
ZAPO[LJAVANJA
Zastupnici Evropskog parlamenta poz-
vali su zemlje ~lanice EU-a da me|u
svoje ciljeve do 2020. godine zacrtaju
stopu zaposlenosti od 75 posto radno
sposobnog stanovni{tva te da za 25
posto smanje broj ljudi koji `ive praga
siroma{tva. Zastupnici su velikom
ve}inom izglasovali rezoluciju o
Smjernicama zapo{ljavanja. Prema
podacima Eurostata, 2008. godine stopa
zaposlenosti u 27 zemalja ~lanica EU-a
bila je 65,9 posto, a evropski zastupnici
sada tra`e da se u~ini sve da se taj pos-
totak do 2020. godine popne na 75
posto. Stopa zaposlenosti uvelike varira
me|u zemljama ~lanicama, primjerice u
osam zemalja - Danskoj, Nizozemskoj,
[vedskoj, Austriji, Velikoj Britaniji,
Finskoj, na Cipru i u Njema~koj - ona je
iznad 70 posto. S druge strane, stopa
zaposlenosti u Poljskoj, Rumuniji, Italiji,
Ma|arskoj i Malti ispod je 60 posto. O
Smjernicama za zapo{ljavanje odlu~ivat
}e Vije}e EU-a u oktobru ove godine.
43
 BUSINESS

Zeni~ka firma “Metalno“ sklopila novi ugovor

Hastor investira u rodni kraj

Dramati~an pad stranih investicija

U BiH investirano 5,3 milijarde eura
POBJEDA NA
ME\UNARODNOM
TENDERU
Zeni~ka
Zeni~ka kompanija
kompanija
Tehnomatik
Tehnomatik dobila
dobila je
je posao
posao
vrijedan
vrijedan vi{e
vi{e od
od pet
pet
miliona
miliona maraka
maraka
Zenički metalci pobijedili
na tenderu
Kompanija Termomatik iz Zenice i
Rudnik uglja Kreka iz Tuzle zaklju~ili su
ugovor vrijedan vi{e od 5 miliona KM.
Rije~ je o poslu koji }e u cjelini finansirati
Elektroprivreda BiH a koji se odnosi na
remont dotrajalih ma{inskih postrojenja u
Rudniku Kreka. Posao je ogla{en na tenderu
na kojem je privatna kompanija Termo-
matik iz Zenice istakla najprihvatljiviju
ponudu u pogledu cijene, rokova i garan-
cija.
Kompanija Termomatik iz Zenice ubra-
ja se u red najuspje{nijih privatnih kom-
panija iz meteloprera|iva~kog sektora BiH.
Upo{ljava nekoliko stotina radnika koji ne-
rijetko rade u dvije, a nekada i u tri smjene
kako bi ispunili ugovorene obaveze mahom
sa stranim kupcima. Termomatik sura|uje s
velikim brojem evropskih kompanija (oso-
bito iz Njema~ke i Slovenije) te s nekim od
najve}ih kompanija u BiH, poput Alu-
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
Nepovoljna
investiciona
klima
Prema dostupnim podacima Agencije
za promociju stranih investicija (FIPA),
2010. godina bit }e jedna od najlo{ijih u
posljednjoj deceniji: direktne strane
investicije u prvoj polovini godine pale
su za skoro 50 posto! U prvih {est mjese-
ci zabilje`eno je 121 milion eura direkt-
nih stranih investicija, dok je u istom raz-
doblju protekle godine ostvareno 225
miliona eura. Nivo direktnih stranih
investicija kontinuirano pada ve} tre}u
godinu zaredom, nakon sna`nog skoka
ostvarenog 2007. godine kada su strane
investicije iznosile rekordnih 1,6 milijar-
di eura. U posljednjih deset godina,
najlo{iji bilans ostvaren je 2000. i 2001.
godine (ispod 150 miliona eura za go-
dinu), no tokom narednih pet godina
strane investicije su se kretale u rasponu
od 280 do 700 miliona eura, izuzev 2007.
godine kada je u BiH investirano vi{e od
1,6 milijardi eura. Glavni ekonomista
Kancelerije Svjetske banke u BiH Orhan
Nik{i} smatra da BiH izlazi iz krize, ali
sporo, i to prvenstveno zbog smanjenog
investicionog ulaganja.
Smanjeni priliv stranih investicija u
BiH prvenstveno je posljedica globalne
ekonomske krize koja je investitore pri-
morala na oprez, no dobrim dijelom je
posljedica i neodgovornog pona{anja
lokalnih politi~kih elita koje u me|uso-
bnom obra~unu koriste sva mogu}a sre-
minijskog komnbinata Mostar, Elektro-
dstva, uklju~uju}i i skoro obavezno krim-
privrede BiH, Arcelor Mittala iz Zenice itd.
inaliziranje stranih investitora.
Posao u Rudniku Kreka dio je {ireg pro-
Primjera je napretek, a najsvje`iji je
jekta Elektroprivrede BiH koja u naredne tri
slu~aj sarajevskog Bosnalijeka ~ije je
godine namjerava u obnovu i modernizaci-
spajanje s ameri~kom farmeceutskom
ju rudnika i opreme investirati oko 500 mi-
tvrtkom Alvogen zaglibilo u blatu
liona KM.
jeftinog politikanstva.
Na drugoj strani, Elektroprivreda BiH s
Jonathan Moore, otpravnik poslova
velikim ambicijama kre}e i u izgradnju
Ambasade SDA u BiH, u nedavnom raz-
novih elektroenergetskih objekata. Na rije-
govoru za Oslobo|enje, po`alio se na
ci Bosni, kod Vranduka, sarajevska kom-
nepovoljnu klimu u kojoj se odvijaju pre-
panija Hidrogradnja priprema gradili{te za
govori.
budu}u hidroelektranu Vranduk, ~ija }e
“Nama je malo ~udno da nam se stal-
izgradnja ko{tati oko 110 miliona KM.
no govori kako Amerikanci trebaju inve-
Izvo|a~ radova po sistemu “klju~ u
stirati u BiH, a kada se takva mogu}nost
bravu“ bit }e poznat 7. oktobra, a
pojavi, prate je razne optu`be... @ao mi je
prema nezvani~nim informacijama najve}e
zbog tolikih napada na Alvogen“, rekao
{anse ima sarajevska kompanija Energoinvest
je Moore, uz napomenu da su “uvjeti
koja se pojavljuje u ulozi lidera konzorcija
investiranja u regiji puno povoljniji nego
koji ~ine dvije doma}e i jedna inostrana
u BiH.“
kompanija.
SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.
 “Prevent“ gradi tvornicu u Vitkovićima
Po~etkom sedmice sarajevska
tvornica autopresvlaka Prevent za-
po~ela je izgradnju novog pro-
izvodnog pogona u Vitkovi}ima
nadomak Gora`da, u kojem }e kra-
jem godine posao na}i najmanje 200
novih radnika. Prevent }e u
Vitkovi}ima tako|er proizvoditi
autopresvlake za prvu ugradnju a
cjelokupna prozvodnja namijenjena
je njema~kim proizvo|a~ima auto-
mobila - Audiju i BMW-u.
Prevent je ranije u Vitkovi}ima
kupio nekoliko praznih i razru{enih
hala u kojim je od prije dvije godine
pokrenuo prozvodnju za{titne opre-
me. Nova proizvodna hala u
Vitkovi}ima gradi se “s ledine“ i
ko{tat }e oko 1,8 miliona KM. Prema
ranije usvojenom planu, paralelno uz
izgradnju nove proizvodne hale,
Prevent }e organizirati kurseve za
novoprimljene radnike, tako da }e
proizvodnja autopresvlaka zapo~eti
najkasnije do kraja decembra ove
godine.
Privatna kompanija ASA Holding
u ve}inskom vlasni{tvu Nijaza
Hastora, u okviru koje posluje i
Prevent, trenutno upo{ljava 3.750
radnika {to je svrstava na ~elno
mjesto liste najve}ih privatnih poslo-
davaca u BiH. Vlasnik kompanije
Nijaz Hastor ro|en je u Gora`du i to
je nesumnjivo va`an razlog NOVA RADNA MJESTA
Preventova tvornica u
Preventovog poslovnog {irenja u Vitkovi}ima uposli}e 200 radnika
Podrinju.

Rekordan pad nakon rekordnog rasta

U posljednjih deset
godina u BiH je investi-
rano 5,3 milijarde eura
inostranog kapitala, {to
je u pore|enju s ve}inom
susjednih zemalja
prili~no skroman rezultat.
Zanimljivo, tokom
posljednje ~etiri godine
zabilje`ena su dva
rekorda s opre~nim
predznakom: 2007.
godine zabilje`en je
rekordan rast, a tri godine
kasnije rekordan pad
stranih investicija.

16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 45

BRITANSKI SKANDAL SA BOSANSKIM [MEKOM

Posljednjih mjesec dana britansku političku i državnu scenu potresa afera u

čijem je središtu ministar vanjskih poslova WILLIAM HAGUE, kojeg su mediji
“razapeli“ zbog navodne ljubavne veze s njegovim pomoćnikom CRISTO-
PHEROM MYERSOM; na ovaj skandal nije stavljena tačka ni nakon što je
prošle sedmice Myers podnio ostavku, mediji su nastavili istraživati njihov
zajednički boravak u BiH, u Srebrenici, o čemu je detalje saznao naš novinar

MINISTAR WILLIAM HAGUE

SEKSU ALNOJ
MO A
H O FER
I
U

46 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

 MUKE [EFA DIPLOMATIJE

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

M
inistar vanjskih poslova Velike
Britanije William Hague o{tro
je demantovao spekulacije pre-
nesene u vode}im britanskim
medijima o njegovoj navodnoj
homoseksualnoj vezi sa 25 godina mla|im
pomo}nikom Christopherom Myersom koji
je zbog ogromnog pritiska kojem je bio
izlo`en od strane medija 1. septembra ove
godine podnio ostavku na mjesto savjetnika.
“Sva naga|anja da je imenovanje Christo-
phera Myersa rezultat na{e nedoli~ne veze
potpuno su pogre{na, kao i sva naga|anja da
sam i prije toga bio u vezi s mu{karcem”,
navedeno je u saop{tenju ministra Haguea u
kojem jo{ stoji da je Myers demonstrirao
posve}enost i politi~ki talenat u posljednjih
osamnaest mjeseci koliko je bio njegov
pomo}nik. Me|utim, Hague je priznao da je
u vi{e navrata sa Myersom, koji u to vrijeme
nije bio uposlenik u njegovom kabinetu,
tokom predizborne kampanje dijelio hotel-
sku sobu i to, kako je objasnio, “zbog
{tednje“.

GLASINAMA KRAJA NEMA

Me|utim, malo je poznata ~injenica da
je Williama Haguea tokom posjete Sre-
brenici krajem jula pro{le godine, kada je
obna{ao du`nost ministra u sjeni, bio u
pratnji svog tada nepla}enog savjetnika
Christophera Myersa. NAVODNI LJUBAVNICI
William Hague i Christopher Myers
Glasine o navodnoj homoseksualnoj u opu{tenoj {etnji Londonom
vezi Haguea i Myersa pro{irile su se prije

[ef britanske diplomatije je svog pomo}nika i navodnog

ljubavnika Mayersa dovodio u Srebrenicu
mjesec dana nakon {to su britanski tabloidi
SREBRENI^KI
objavili fotografiju Hague i Myersa sniml-
jenu prilikom njihove {etnje parkom. SREDNJO[KOLSKI CENTAR
Nakon toga, britanski premijer David JULI 2009. GODINE
Zna~ajnu pomo} britanske
Cameron i vrh Konzervativne stranke, iriti- Konverzativne partije uru~io
rani cijelom aferom, tra`ili su od Haguea da je aktuelni ministar vanjskih
objavi, kako je kasnije ocijenjeno, krajnje poslova William Hague
neobi~no saop}enje za javnost. Me|utim,
ma koliko neobi~no bilo saop{tenje
Haguea, u njemu se ne spominje dvodnevna
posjeta Srebrenici krajem jula pro{le
godine, kao niti da je sve tro{kove putovanja
i boravka Christophera Myersa u Sre-
brenici snosio William Hague osobno.
Naime, britanska Konzervativna stranka
svoje humanitarne aktivnosti u BiH ve}
dugi niz godina realizuje preko humani-
tarne organizacije Found for Refugges
(Fond za izbjeglice) koju je osnovala lady
Miloska Nott. Posljednje tri godine na obil-
je`avanju godi{njice srebreni~ke tragedije u

16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 47

 BRITANSKI SKANDAL SA BOSANSKIM [MEKOM

pratnji Lady Nott bila je Sayeeda Hussain
Warsi, baronesa Warsi, koja je najza-
slu`nija za sedmodnevni boravak tridesetak @ENE IZ SJENE

Savjetnica ministra Haguea

~lanova Konzervativne partije u Srebrenici
krajem jula i po~etkom augusta pro{le

Arminka Helić iz Žepe

godine u sklopu humanitarnog projekta
MAJA. Ina~e, baronesa Warsi Britanka je
pakistanskog porijekla, aktuelna je pred-
sjednica Konzervativne stranke i ministrica
je bez portfelja u vladi Davida Camerona.
U sklopu spomenutog humanitarnog pro-
jekta britanski konzervativci napravili su
fudbalski stadion u selu Poznanovi}i,
popravljali su povratni~ke ku}e u seli-
ma oko Srebrenice, cijepali drva za ogrjev
starim i iznemoglim povratnicima...
William Hague u Srebrenici je boravio 28. i
29. jula pro{le godine. Tom prilikom Hague
je predao klju~eve novoizgra|ene ku}e
povratni~koj porodici u selu Potkorijen, a
bio je prisutan i prilikom sve~anog otvaran-
ja informati~kog kabineta koji je uz pomo}
britanskih konzervativaca otvoren u
sre breni~kom Srednjo{kolskom centru.
Ne umanjuju}i zna~aj ove humanitarne
akcije, kao ni trud koji su ulo`ili ~lanovi
britanske Konzervativne stranke u reali-
zaciji projekta MAJA, pitanje koje se
logi~no nemetnulo nakon izbijanja navodno
homoseksualne afere ministra vanjskih
poslova Velike Britanije Williama Haguea
Arminka Heli}, {efica kabineta Willia- i predsjednica Udru`enja sudija Federacije
ma Haguea, bosanskog je porijekla i BiH. Njena druga sestra Nizama Salihef-
sude}i prema pisanju britanske {tampe endi} je doktorica i ugledna profesorica
ima veliki utjecaj na stavove ministra va- Medicinskog fakulteta u Tuzli.

njskih poslova Velike Britanije. Naime,
nakon posjete Srebrenici pro{le godine
Hague je izjavio da postoje namjere dalje GVOZDENA
razgradnje balkanskih dr`ava te kritikovao SAVJETNICA
“slabu i konfuznu” politiku Evropske unije Arminka Heli}
spram Balkana, posebice BiH, naglasiv{i
da }e BiH ostati u fokusu britanske vanjske
politike. “Prijateljstvo“ Heli}eve i Haguea
ne traje od ju~e, ba{ kao ni njihovi dobri
odnosi sa ~lanom Predsjedni{tva BiH
Harisom Silajd`i}em. Naime, Silajd`i} je
jo{ 21. oktobra 2008. na ru~ak vodio dele-
gaciju Konzervativne stranke Velike
Britanije, koju su, izme|u ostalih, ~inili
upravo Heli}eva i Hague. Sa druge strane,
Arminka Heli} dobro je upu}ena u zbiva-
nja u BiH. Naime, njena sestra Vildana
Heli} sutkinja je Kantonalnog suda u Tuzli

KU]A
POMIRENJA
Ku}a u kojoj
su no} proveli
navodni
ljubavnici
William Hague i
Christoper
Myers. Pitanje je
da li su dijelili
istu postelju?

jeste, gdje je i sa kim je Hague proveo no}
tokom boravka u BiH, odnosno u Sre-
brenici, uzimaju}i u vidu ~injenicu da je bio
u pratni svog navodno intimnog partnera
Myersa?
KU]A POMIRENJA
“Imamo vrlo dobre odnose sa Lady
Nott i mi smo osigurali logisti~ku podr{ku
prilikom boravka britanskih Konz-
ervativaca u Srebrenici. Organizovali smo
im smje{taj, transport, ishranu i svu drugu
logisti~ku podr{ku”, ka`e Mladen
Stjepanovi}, uposlenik njema~ke huma-
nitarne organizacije AWO, koja je 2005.
godine u Srebrenici otvorila Ku}u
pomirenja. U Ku}i pomirenja, prema
Stjepanovi}evim navodima, bilo je
smje{teno osam ~lanova britanske Kon-
zervativne stranke, dok su ostali bili ras-
pore|eni u privatnom smje{taju, odnosno
kod povratni~kih porodica u Srebrenici.
Prilikom dvodnevne posjete Srebrenici
britanski ministar vanjskih poslova
William Hague i njegov savjetnik Chri-
stopher Myers preno}ili su u Ku}i
pomirenja, a da li su dijelili istu sobu, a
mo`da i postelju, ostat }e tajna. Naime,
uposlenici AWO-a sje}aju se posjete
Williama Haguea, ali ne i detalja vezanih
za njegove “no}ne aktivnosti“. “Kod nas
su doru~kovali i ve~erali, a mi smo im
pravili lan~ pakete. Prilikom Hagueove
posjete, osim otvoranja IT kabineta u
Srednjo{kolskom centru i dodjele klju~eva
obnovljenoj ku}i povratni~koj porodici u
selu Potkorijen, odr`an je i sastanak sa
roditeljima djece sa posebnim potrebama u
njihovom udru`enju ‘Leptir’. Tom
udru`enju, kao i djeci u vrti}ima u
Srebrenici i Kamenici podijeljeni su
paketi}i sa igra~kama”, ka`e Stjepanovi}
navode}i kako je savjetnica ministra
Haguea Arminka Heli}, izme|u ostalog,
bila zadu`ena za razmje{taj i smje{taj
~lanova britanske Konzervativne stranke u
Srebrenici. Plavooka Bo{njakinja, kako su
Arminku Heli} nazvali britanski mediji,
mogla bi znati odgovor na pitanja da li su
Hague i Myers bili u intimnoj, ili
isklju~ivo profesionalnoj vezi.

48 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

SREBRENI BOSANAC NA SP-u U KO[ARCI

Nihada Izića, pomoćnika

Bogdana Tanjevića,
selektora košarkaške
reprezentacije Turske
koja je osvojila drugo
mjesto na upravo
okončanom Svjetskom
prvenstvu u košarci, u
Turskoj smatraju tvorcem
moderne turske košarke;
Izićev petnestogodišnji
fanatičan rad sa mladim
turskim selekcijama
krunisan je najvećim
uspjehom turskog/kolek-
tivnog/ sporta u historiji -
srebrenom medaljom na
SP-u. Neposredno nakon
prvenstva i velikog
slavlja koje se proširilo
na cijelu Tursku, Izić je
razgovarao sa
novinarom “SB-a“

Interview I NIHAD IZI]

ARHITEKTA TURSKOG
KO[ARKA[KOG ^UDA
ko{arka{ke velesile, zapo~etom prije pet Turkoglua... Taj je posao nastavio sa gene-
Razgovarao: NEDIM HASI]
godina, nikada ne propusti naglasiti koliko racijom dje~aka ro|enih 1986. i 1987.

B
h. i turska {tampa ovih su dana
prepune izjava i slika Bogdana
Tanjevi}a nakon {to je kao selek-
tor ko{arka{a Turske osvojio sre-
brenu medalju na Svjetskom
prvenstvu. No, i kada Bo{a Tanjevi} govori
o svome projektu Turske kao svjetske
je u cijelom tom poslu zasluga imao njegov
prvi pomo}nik Nihad Izi}. Nekada ko-
{arka{ sarajevske Bosne, kasnije i uspje{an
trener u Turskoj, Izi} je ve} godinama
klju~ni ~ovjek u stvaranju nove generacije
turskih ko{arka{a. U njegovoj {koli ko{arke
upornim radom formirali su asovi poput
Huseina Besoka, Mehmeta Okura, Hidayeta
godine i s njima napravio ~udo. U svijet
profesionalne ko{arke lansirao je: Ersana
Ilyasovu, Semira Erdema, Cenka Akyola,
Ende Arslana, Kerima Goluma... Ova je
generacija dva puta osvojila evropsko sre-
bro u svojim kategorijama, a u oba navrata
malo je nedostajalo da se domognu i zlata.
Izi} je i jedan od najzaslu`nijih za odluku

50 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


VO\STVO SVJETSKIH
VICEPRVAKA
Nihad
Nihad Izi}
Izi} sa
sa svojim
svojim
mentorom,
mentorom, turskim
turskim
selektorom
selektorom Bogdanom
Bogdanom
Tanjevi}em
Tanjevi}em
Ko{arka{kog saveza Turske da se
na mjesto selektora imenuje Bogdan
Tanjevi}, sa kojim je proteklog vikenda i
osvojio naslov svjetskih viceprvaka.
“Emocije se jo{ uvijek nisu razbistrile, svi
smo jo{ jo{ uvijek stra{no umorni. Odmah
poslije utakmice je bilo organizirano
slavlje, onda smo putovali u Ankaru kod
premijera Tajip Erdogana, pa na prijem
kod predsjednika dr`ave Abdulaha Gulla.
Jo{ smo uvijek u slavljeni~kom raspolo-
`enju...“, govori nam je Izi} nakon {to je
stigao u Bursu, gdje je ve} dva dana
nakon slavlja u Istanbulu, po~eo zavr{ne
pripreme sa svojim klubom Tofa{em za
novu sezonu turskog ko{arka{kog prven-
stva koje po~inje za petnaestak dana.
Nihad Izi} ro|en je prije pedeset i jednu
godinu u Bijeljini, ko{arka{ku slavu
stekao je kao ko{arka{ sarajevske
“Bosne“ a nastavio u turskom “Gala-
tasaray“. U razgovoru za na{ list Izi} ana-
lizira “tursko ko{arka{ko ~udo“ ~iji je
jedan od klju~nih arhitekata.
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
NIHAD IZI], PREPORODITELJ TURSKE KO[ARKE
POVRATAK U BURSU
Nakon reprezentativnih,
Izi} se vratio klupskim
obavezama u svom Tofa{u
Rekli smo Boši Tanjeviću da nema
potrebe da se nervira kao do sada,
jer ćemo svi k’o jedan igrati i za
njega...

Neposredno pred po~etak SP-a ve-
}ina stru~njaka je neke druge reprezentaci-
je vidjela u finalu, Turska nekako nije bila
ni~iji prvi favorit za zlatnu i srebrenu
medalju?
Mi smo uvijek znali {ta je na{ kona~ni
cilj i znali smo {ta ho}emo. Cilj nam je bio
zauzeti dobro mjesto tokom kvalifikacija
po grupama da bi izbjegli SAD u ranoj fazi,
ali isto tako smo imali zacrtan put do finala.
Poslije toga, kada smo to ostvarili, u utak-
micama knock out faze smo morali paziti
da ne ispadnemo prije polufinala i kada
nam je to uspjelo, kada smo u{li me|u
~etiri, tada smo bili sigurni da }emo osvoji-
ti jednu od medalja. Psiholo{ki pritisak je
bio ogroman, igrali smo na doma}em
terenu i kada smo u{li u polufinale, bilo
nam je puno lak{e.
KO GUBI IMA PRAVO DA SE LJUTI

Kako tuma~ite izjave selektora Srbije
Du{ana Ivkovi}a i pisanje srbijanskih medi-
ja da ste zahvaljuju}i “sudijskoj kra|i“ i
pritisku FIBA-e u{li u finale?
Pa ne znam trebam li to uop}e komenti-
rati? Mo`da bi se u reprezentaciji Srbije tre-
bali vratiti dvadesetak godina unatrag i
prisjetiti se kako su oni osvajali trofeje,
neka pregledaju sva finala koja su igrali,
kako su igrali i kako su pobje|ivali. Moje je
pravilo da ne pri~am o sudijama, niti kada
pobje|ujem niti kada gubim. Ne znam {ta je
razlog takvih izjava, ali sam siguran da nije
bilo drasti~nih sudijskih gre{aka koje su u
tolikoj mjeri uticale na rezultat te na{e utak-
mice. Mo`da su oni o~ekivali da }e nas lako
pobijediti, jer su bili bolji od nas u pripre-
mnim utakmicama, kada smo mi bili jo{ u
fazi kondicijskih priprema. Vjerujem da im
je poraz te{ko pao, ali pratio sam sve
izvje{taje u evropskim medijima i niko ne
smatra da smo mi nezaslu`eno pobijedili.
Uostalom, jesu li ih sudije pokrale i u utak-
mici protiv Litvanije koju su katastrofalno
izgubili?!

Pri~ali ste o tom psiholo{kom pritisku
igranja pred doma}om publikom. Nije li to
klju~ni razlog poraza u finalnoj utakmici
protiv SAD-a?
Svaka reprezentacija Turske, kada je
motivirana, kada vjeruje u sebe, onda ona
igra sa 110 procenata svojih mogu}nosti.
Na{ bi najve}i problem bio da smo u ranoj
fazi turnira izgubili neku utakmicu. Turci su
veoma osje}ajni ljudi i emocije ih nad-
vladaju, onda ih je te{ko ponovo vratiti u
pobjedni~ki ritam. Imali smo sre}u da
redom dobijamo utakmice, sve nam je i{lo
za rukom i fizi~ki i takti~ki, tako da je sve
i{lo onako kako smo zamislili. Bojao sam
se samo nekog “glupog“ poraza jer sam bio
svjestan da bi se te{ko igra~i digli iz tog
razo~aranja.
TAJNA TURSKE ZONE

Mislim da je, ipak, malo preskromno
govoriti o sre}i kada ste, recimo, Francusku
i Sloveniju pobijedili sa po skoro 30 ko-
{eva razlike?
Nisam mislio na sre}u u smislu da smo
igrali lo{e, ali se ipak izvukli, o tome, nara-
vno, nema govora. Bogdan Tanjevi} i mi
kao njegovi suradnici smo imali sre}u da
nam na terenu sve ide onako kako smo
zamislili, igra~i su zaslu`ni za ostalo.


51
 SREBRENI BOSANAC NA SP-u U KO[ARCI


Cijeli ko{arka{ki svijet nakon prven-
stva govori o famoznoj neprobojnoj zoni 2- RIJETKO SAM U
1-2. [ta je u toj vrsti obrane specifi~no, u SARAJEVU
~emu je ona nepremostiva prepreka za pro- Nihad Izi} bio je
drag gost na proslavi
tivnike? 600. broja Slobodne Bosne
I mene je to malo iznenadilo, jer u stvari
je to sasvim poznata, stara zonska obrana 2-
3. Mislim da to nije ni{ta novo i revolu-
cionarno, stvar je samo u tome s kim je
igrate i kojim je tempom igrate. U po~etku
prvenstva, kada smo imali snage i kada smo
mogli da tr~imo i pokrivamo sve pozicije,
onda je ona funkcionirala fenomenalno.
Kako je vrijeme odmicalo, kako smo se
umarali, onda je vi{e i nismo mogli toliko
efikasno da koristimo. To je zona koju smo
mi puno koristili sa mnogo igra~a, sa ~ak
~etiri igra~a koja su vi{a od dva metra, jer
kada takvi igra~i ra{ire ruke i onda tako idu
na liniju dodavanja, veoma je te{ko igrati
protiv takve obrane. Mislim da su neki
pravili gre{ku jer su toj na{oj zoni pridavali
ve}i zna~aj nego {to ju je ona imala i onda
su zaboravljali da igraju obranu, zaborav- sa kojima ste radili od njihovih prvih dana ijeru i odlu~io baviti se trenerskim
ljali su neke druge stvari. A to je i bio na{ kao selektor omladinskih reprezentacija poslom, sjeli smo i dogovorili program
osnovni cilj, da ih zbunimo i izbacimo iz Turske... rada i dogovorili sasvim nove standarde.
ritma. Ta~no, ovo je kruna jednog velikog, Prije je Turska igrala sa niskim igra~ima,
ambicioznog programa kojeg je prije sa standardima koji su bili ispod evrop-

Medalju su Turskoj donijeli igra~i nekoliko godina osmislio predsjednik skog nivoa. Onda smo napravili dva pro-
koje ste vi “izmislili“, igra~i ro|eni 1986. turskog Ko{arka{kog saveza Turgay grama koja su trajala po ~etiri godine, pa
ili 1987. godine, poput Ilyasove ili Erdema, Demirel. Kada sam okon~ao igra~ku kar- je prvo iza{la generacija Hidayeta

IMA LI NADE ZA BH. KO[ARKU

Moja ponuda da jednom godišnje radim sa našom

djecom još je u ladicama KS-a BiH!

Pri~ali ste o programskoj viziji turskog Saveza. Kod nas
u BiH te vizije nema, stoga nije nimalo ~udno da se na
Evropsko prvenstvo mo`emo plasirati tek nakon odluka “za
zelenim stolom...“
Na`alost, nisam detaljno pratio nastupe na{ih momaka u kva-
lifikacijama za EP, jer smo u to doba imali mnogo posla na
pripremama, ali znam dosta o tome {ta se de{avalo u i oko
reprezentacije. Korijeni na{ih problema nisu u igra~ima i selektoru
Had`i}u. Dogovarali smo jednu pripremnu utakmicu, ali nam se
termini nisu poklopili, a zaista smo htjeli igrati sa BiH. Normalno da
svako od nas `eli pomo}i na{oj zemlji i reprezentaciji, svima nam
je veoma te{ko kada na{a reprezentacija gubi utakmice, kada ne
igra dobro. Na`alost, ~ini mi se da kod nas i nema neke prevelike
volje da se ovakvon stanje promijeni. Mogu re}i za sebe, za ono
{to sam ja poku{avao uraditi. Meni je ~esto, dok je jo{ bio `iv,
Husein Moranki} Rut (dugogodi{nji generalni sekretar KK Bosna,
op.a.) prigovarao zbog toga {to sam u Turskoj, {to radim sa mladi-
ma i {to me nema u Sarajevu da taj isti posao radim sa na{im
OD BIJELJINE DO TURSKE
dje~acima. Tada sam mu kazao da sam uvijek na raspolaganju Nihad Izi} je svoju karijeru po~eo u Radniku iz rodne Bijeljine
Bosni i reprezentaciji. Pojasnio sam mu da po~etkom maja svake
godine imam 20-ak dana odmora i da }u ih rado provesti u moja briga, od novca do opreme jer sam mogao na}i sponzore
Sarajevu rade}i sa djecom i prave}i program razvoja. Kazao sam ovdje u Turskoj koji bi platili to okupljanje. To pismo, a pro{lo je evo
da }u sam finansirati svoj boravak, sve {to trebam je, obzirom da ve} dosta godina, nikada nisam dobio. Jo{ uvijek ~ekam da ga
sam uposlenik KS Turske, da iz KS-a BiH po{alju neko pismo, neki po{alju i vi{e ne dam nikome da mi prigovori kako ni{ta nisam ura-
e-mail u kojem me pozivaju da radim sa djecom. Ostalo je bila dio za na{u ko{arku.

52 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


TE[KO I NEIZVJESNO PRVENSTVO
“Durant je najbolji igrač a Grčka
najveće razočarenje Svjetskog
prvenstva“

Kako generalno ocjenjujete pro-
teklo Svjetsko prvenstvo u ko{arci koje
je donijelo dosta iznena|enja, prijatnih,
ali i neprijatnih?
Mnogi timovi su napravili smjenu ge-
neracija i one reprezentacije koje to nisu
uradile, koje su do{le sa “starim igra~ima“,
poput Argentine, nisu mogle fizi~ki izdr`ati
napore koje je sa sobom nosio SP.
Reprezentacije koje rade sa mladima, koje
stalno izbacuju igra~e, napravile su dobar
rezultat. I ovdje je bilo dosta pri~e o tome
kako }e Prvenstvo biti osiroma{eno, kako
ne}e do}i najve}e zvijezde, ali se pokaza-
lo da su oni mladi igra~i koji su do{li u
Tursku zaista dobri i da je Prvenstvo bilo
te{ko i neizvjesno do samog kraja. [to se
igra~a i njhovih dostignu}a ti~e, oni iskus-
niji poput Scole, Kleize, Delfina... su
potvrdili svoju klasu. Ipak, najvi{e je, mis-
lim, pokazao Kevin Durant, on je zaista
svjetska klasa, mo`da jedan od najbolji
ko{arka{a dana{njice. Kada su ekipe u
pitanju, po meni je najve}e razo~arenje
Gr~ka. Razo~arali su me igra~i koji su
zaradili ogroman novac, koji su ve} godi-
nama zajedno a nisu pokazali gotovo
ni{ta. Gr~ka ima sre}u da dobro radi sa
mladima i da ima ~etiri-pet igra~a koji
mogu tu ekipu nositi u budu}nosti.
Pokazalo se da je recept imati mlade
igra~e poja~ane sa dva ili tri iskusna
igra~a, jer su takvi timovi zadr`ali svje`inu
do kraja turnira i ostali na nogama. [pani-
ja je veliko razo~arenje, ali se na njihovom
primjeru vidi {ta zna~i ne osvje`iti ekipu
nakon {to ona postane prezasi}ena jer je
Turkoglua, a poslije njih generacija
Akyola, Erdema i ostalih ro|enih 1987.
godine. Ovo je kruna svog tog napornog
rada, svih tih ulaganja u ove momke,
~ekanja, trpljenja, truda i nerviranja koje
smo svi zajedno pro{li.
NEKI U TURSKOJ NISU NAJSRETNIJI
[TO REPREZENTACIJU
VODIMO BO[A I JA

Ovo je zapravo najve}i reprezenta-
tivni uspjeh turskog sporta u historiji, ve}i
od osvajanja tre}eg mjesta fudbalske
reprezentacije na SP-u u Japanu i Sjevernoj
Koreji 2002., a sada je pred njima impera-
tiv osvajanja naslova prvaka Evrope.
Kakvo je sada raspolo`enje u Turskoj, `eli
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
NIHAD IZI], PREPORODITELJ TURSKE KO[ARKE
Kevin
Durant
osvojila sve {to je mogla. Ako to ne ura-
dite, te{ko je na}i motiv na ovako velikim
takmi~enjima. Da li smo mogli vi{e uraditi
u finalu protiv SAD-a? Mislim da jesmo, ali
da smo imali barem jedan dan odmora
nakon pobjede protiv Srbije. Iz dvorane u
kojoj je vladala potpuno euforija smo iza{li
debelo iza pono}i, igra~i nisu zaspali prije
4-5 ujutro. Bukvalno iz kreveta smo jurili u
dvoranu... Ne, zapravo, pod ovakvim okol-
nostima, nismo imali izgleda da pobijedimo
svje`ije, odmornije Amerikance.

li iko misliti io~emu drugom osim o
zlatu na Evropskom prvenstvu?
Naravno, jer je sve jo{ svje`e, sve te
emocije i ushi}enje se nisu slegli. Moramo
pustiti da se stvari malo “ohlade“. Vrlo je
va`no naglasiti da turski KS nikada ne
razmi{lja o onome {to }e biti idu}e godine,
uvijek se razmi{lja dugoro~no. Program }e
se praviti tako da se zaokru`i nastupom na
Olimpijskim igrama, dakle, da se vidi kojim
}e se putem i sa kojim igra~ima i}i u naredne
dvije godine. Vjerovatno }e kruna tog pro-
grama biti Olimpijada. Tada }e do}i do nove
smjene generacija, do podmla|ivanja tima.
Mi ve} radimo na tome, kadete koji su ove
godine bili tre}i u Evropi spremamo za
smjenu ove generacije koju predvode
Turkoglu, Tunceri, Onan... Vizija predsjed-
nika Demirela se zasniva na programskom
razvoju ko{arke, ali treba vidjeti da li }e on
nastaviti sa poslom u Savezu, jer mu za dvije
godine okon~ava mandat predsjednika.

Iako je najavljivao suprotno, Bogdan
Tanjevi} }e po svemu sude}i ostati na mjes-
tu selektora?
Poslije turnira je kazao da bi volio osta-
ti. Sve to naravno zavisi od njegovog
zdravstvenog stanja, ali i kako se stvari u
Savezu budu dalje razvijale. Najva`nije je
da Bo{a bude zdrav, a o ostalim se stvarima
mo`e lako dogovoriti. Svima nam je bilo
u`asno te{ko kada smo saznali da je obolio,
ali smo isto tako bili presretni kada nam se
pridru`io na pripremama za SP. Jasno da
mu je bilo te{ko raditi i razmi{ljati o prven-
stvu u vrijeme dok je bio na terapiji, ali smo
mi dali sve od sebe da mu olak{amo, da mu
pomognemo i na terenu i van njega. Na
kraju je sve ispalo izvanredno, Bo{a je sve
to izdr`ao i napravio sjajan posao. Kazali
smo mu da nema potrebe da toliko tempera-
mentno kao {to je navikao vodi utakmice,
on je bio na{ mozak, smi{ljao je taktiku i
na~in vo|enja a mi smo to provodili u djelo.
Bio je, da tako poku{am objasniti, spona
izme|u glave i tijela. Naravno, od psovki
ga nismo mogli odgovoriti (smijeh).
Psovalo se na svim svjetskim jezicima...

^ini se kako bi Va{e imenovanje za
Tanjevi}evog nasljednika na mjestu
turskog selektora bio nekakav logi~an slijed
doga|aja?
Pravo da vam ka`em, malo druga~ije
gledam na sve to. Moj je glavni cilj razvoj
turske ko{arke, da turska ko{arka postane
prepoznatljiv brend u svijetu. To ko je prvi
trener, Bo{a, ja ili neko tre}i mi je sasvim
svejedno. Ja sam spreman uraditi sve ono
{to savez tra`i od mene. Nisam iskomplek-
siran, nisam osoba koja se gura u prvi plan.
Va`no mi je da onaj ko bude na mjestu
selektora taj posao obavi kako treba. Ne}u
odbiti ako mi to ponude, ali se ne}u ni
gurati u prvi plan. Morate znati da smo i
Bo{a i ja, ma koliko nas mnogo Turci
cijene, ipak ovdje stranci i oni bi voljeli da
ih kroz sve ovo vodi neki turski trener. I oni
mnogo rade na stvaranju vlastitih trenera,
na pripremanju i usavr{avanju jer `ele da
sami nastave raditi ono {to sada mi radimo.
Mo`da sam najbli`e opciji da zajedno sa
nekim turskim trenerom nastavim raditi u
reprezentaciji. Scenario da poslije Bo{e ja
do|em na mjesto selektora je napravljen i
Turci se toga pomalo boje, jer bi to zna~ilo
da desetak godina ne bi bilo Tur~ina na
mjestu selektora. Ali ja nisam toliko zagri-
jan, jer ako ima neko ko }e srcem raditi taj
posao, tu sam da mu pomognem u svakom
trenutku.

53
SJE]ANJE NA DARIJA D@AMONJU
Pi{e: NA\A BEGOVI]
P
ro{le godine u kafani [etali{te upri-
li~ena je ve~er sje}anja na Darija
D`amonju, pisca sarajevskih ulica i
svoje tuge. Izvanredan odjek na
koji je ovaj knji`evni doga|aj
nai{ao kod Darijevih prijatelja i po{tovalaca
obavezao je organizatore da sje}anje na
velikog sarajevskog pisca organiziraju
svake godine 1. oktobra. Ove godine Dario
D`amonja dobit }e i svoju bistu. Koja }e biti
smje{tena u prostoru kafane [etali{te.
Darijev prijatelj, akademik Abdulah Sidran
odmah nakon njegove prerane smrti apelirao
je na sarajevske vlasti da spomenik Daci
“pridru`e“ spomenicima njegovih velikih
prijatelja Davorina Popovi}a i Mirze
Deliba{i}a, koji su postavljeni neposredno
uz njihovo omiljeno gradsko “okupljali{te“,
Umjesto sarajevskih vlasti, spomenik
Daci Džamonji “na svoju ruku” je
napravila mlada umjetnica Lejla Čehajić
sarajevski FIS. No, to se jo{ nije dogodilo,
niti treba o~ekivati da }e se dogoditi.
BEZ MIRZE I DAVORA
Ali, Sarajevo ne}e ostati bez spomenika
Daci D`amonji. Njegova bista i njen nas-
tanak razlikuje se od drugih sli~nih. Za nju
nije bilo poziva, konkursa, nisu nu|eni ba-
snoslovni honorari. Nije bilo (pla}enih)
komisija, niti masnih autorskih honorara.
Ova bista-reljef nastala je od srca. U
znak po{tovanja Dacinog djela.
PORTRET UMJETNICE
Darovita magistrica vajarstva
Lejla ^ehaji}, akademski kipar, ro|ena
je 17. marta 1978. godine u Sarajevu.
Nakon Srednje umjetni~ke {kole, odsjek
vajarstvo, zavr{ava Likovnu akademiju u
klasi profesora Mustafe Skopljaka, te
postdiplomski studij iz oblasti kiparstva o
temi: “Skulptura kroz igru likovnih i
izra`ajnih elemenata teatra i lutkarskog
teatra”.
^lanica ULUBiH-a od 2005. godine ,
~lan umjetni~kog savjeta ULUBiH-a od
2010. godine.
U~estvovala na kolektivnim izlo`bama
u BiH, Njema~koj, kao i na nekoliko
54
Autorica biste je mlada sarajevska
likovna umjetnica Lejla ^ehaji}. Koja
je ka`e da je jednostavno osjetila ljud-
sku i stvarala~ku potrebu da ba{
Dariju D`amonji posveti skulpturu...
^ehaji}ka ne stvara bistu-reljef samo
kao spomen na mrtvog Dacu. Njen rad
bit }e svjedo~anstvo koje potv|uje da
ljudi koji to zaslu`uju ostaju uvijek tu
pored nas. I ujedno podsje}anje da su
njegove pri~e neizbrisivi simboli
grada... Koje ~itaju i oni koji grad
samostalnih izlo`bi, te u radu likovnih
kolonija u Bosni i Hercegovini, Rumuniji,
Hrvatskoj...

DACO ZA VJE^NOST
Sarajevska umjetnica
Lejla ^ehaji} autorica je
biste Darija D`amonje
kakav D`amonja opisuje nisu nikad ni
upoznali.
“OVO JE NEKO MORAO URADITI,
DRAGO MI JE DA SAM TO JA”
“Darija D`amonju sam upoznala kroz nje-
gove pri~e. Moj ga je otac poznavao, nisam
imala sre}u da ga li~no upoznam. Mimoilazili
smo se ~esto u Slozi, ja sam bila fascinirana
djevoj~ica kraj koje postoji `ivu}a legenda,
Pisac. Onda je ‘oti{ao’. Nema tu mnogo
pameti, jednostavno prepozna{ ne{to, iskreno.
Ogromni dar i veliko srce. Tako ga ja do`iv-
ljavam. Velika tuga, i samo}a, emocija.
‘Neko tvoj.’ On je `ivio ono o ~emu je pisao.
Ogoljene du{e. Velike. Eto tako, imala sam
potrebu da mu uradim portret... nemam pojma
kome i ~emu }e slu`iti, al’ eto, nekako
zaslu`uje - posvetu, sje}anje, dao mi je
mnogo u svojim pri~ama. On je dio Sarajeva
koje nestaje. Vrijednost. Jednostavan i ~ist,
iskren do bola. Tra`e}i fotografije, nai{la sam
na njegove drugare i tako taj portret na|e i
svoje odredi{te. Me|u svojom rajom. Ovaj
portret zaista sam uradila sa zadovoljstvom, nije
ga niko naru~io, niti platio... Daco, ~ini mi se, nije
na prodaju nikad ni bio...“
Lejla ^ehaji} ima i svoje najdra`e
Dacine pri~e poput: “Ako ti jave da sam
pao”, pa “Lutka ma koncu”, “Odlazak”,
“Vje~no pitanje”. I dok nabraja ipak }e
ustvrditi da su joj bitne sve njegove
pri~e...

SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

U Zaboku u Hrvatskoj u 89. godini života preminuo je veliki srbijanski glumac
RADE MARKOVIĆ; među stotinama uloga koje je odigrao u pozorištu, na filmu,
radiju i na televiziji mi posebno pamtimo likove Doktora i sajdžije Seada
Kapetanovića u filmovima “Diverzanti” i “Valter brani Sarajevo”
HAJRUDINA ŠIBE KRVAVCA
(VI[E)NACIONALNA KLASA
Pi{e: MA[A ]OSI]
U
mro je Rade Markovi}! Veliki srbi-
janski pozori{ni, filmski, radio i
televizijski glumac napustio nas je
10. septembra, u 89. godini `ivota.
Posvetio se glumi u po~etku samo
amaterski. I nikada se nije prepu{tao milosti
drugih, jer bio je radoholi~ar. Nao~ite pojave
i ugodna glasa, ve} krajem ~etrdesetih
nametnuo se kao zvijezda.
PRAVI FENOMEN
Decenijama je bio u braku sa poz-
natom glumicom Oliverom Markovi}, a
njihov sin je proslavljeni reditelj Goran
Markovi}. Njegovi vatreni obo`avaoci, a
ima ih u svim generacijama - od
sedamnaest do sedamdeset i sedam -
pamte ga po prvim, zaista briljantno odi-
granim rolama.
Rade Marković osobito je bio sugestivan u karakternim
ulogama najšireg raspona
Kao filmski glumac Markovi} je debiti-
rao 1948., ulogom u ostvarenju Besmrtna
mladost Vojislava Nanovi}a. U karijeri je
odigrao osamdeset i jednu filmsku ulogu, a
me|u najzna~ajnijim su one u filmovima
Diverzanti (1967.) i Valter brani Sarajevo
(1972.) Hajrudina [ibe Krvavca, zatim
Nacionalna klasa (1979.) i Variola vera
(1982.) Gorana Markovi}a. Osobito je bio
sugestivan u karakternim ulogama naj{ireg
raspona. U filmovima koje je re`irao njegov
sin Goran (Nacionalna klasa, Majstori, majst-
ori i Variola vera), Rade Markovi} je tuma~io
rigidne funkcionere, koji su najavljivali sum-
rak socijalisti~kog sistema. Budu}i da se
doimao urbano, odli~no su mu pristajale
uloge tipova gra|anskog porijekla, no jako su
mu dobro stajale i uniforme, pa je doslovno
bio razgrabljen, kako na filmu tako i na tele-
viziji, a kako je to uskla|ivao jo{ i sa
pozori{tem, pravi je fenomen.
Vrhunske uloge ostvario je i u popular-
nim televizijskim serijama Grlom u jagode
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
RADE MARKOVI] (1921. - 2010.)
jek igrao pozitivce i urbane junake.
Markovi} je re`irao i dva dokumentarna
filma. Cijenili su ga zbog duboke odanosti i
velike posve}enosti pozivu, {to je donosilo
vrhunska ostvarenja, kao i zbog traganja za
novim gluma~kim izazovima.
KARIZMATI^AN GLUMAC
Bio je jedan od tvoraca avangardnih
pozori{nih puteva u na{oj sredini. Prema
rije~ima pozori{ne redateljice Ivane Vuji},
Rade se pripremao da igra u predstavi Tri
sestre, koju }e ona re`irati, i u kojoj je
specijalno za njega napisan i adaptiran lik
A. P. ^ehova. “Taj tekst ponio je sa sobom
i u Zabok, gdje je i preminuo.”
Rade je glumio i u predstavi Zlatno tele,
koju je re`irao njegov sin, a ~ije su pret-
premijere odr`ane prije tri mjeseca u
ZBOGOM, ^IKA RADE Leskovcu, [apcu i u Pan~evu. Beogradska
Veliki
Veliki srbijanski
srbijanski glumac
glumac odigrao
odigrao jeje stotine
stotine
uloga
uloga uu pozori{tu,
pozori{tu, na
na filmu,
filmu, radiju
radiju ii televiziji
televiziji premijera bila je zakazana za naredni
mjesec. Za Radeta ka`u da je bio apsolutno
“DOK JE LJUDI, MJERI]E SE VRIJEME”
Rade Markovi} je u filmovima [ibe Krvavca, Diverzanti i Valter brani Sarajevo, odigrao briljantne uloge
i Otpisani. Uvijek je bio u filmu i uvijek je neodoljiv, karizmati~an glumac, ogromnog
ta~no znao tekst. U~estvovao je u 186 radio raspona u lepezi raznolikih karaktera koje
drama, a na daskama koje `ivot zna~e odi- je ostvario kako u pozori{tu, tako i na
grao je ukupno 96 uloga. Pozori{tu je bio i filmu. Posljednju filmsku ulogu odigrao je
ostao vjeran sve do svoje smrti. u filmu Mi nismo an|eli 2, 2005. godine.
Nagra|en je svim najzna~ajnijim stru- Bio je veliki profesionalac i umjetnik
~nim i dru{tvenim nagradama i priznanjima. glume, i u svakoj ulozi dao je cijelog sebe,
Filmska publika ga zna po brojnim ulogama bez obzira da li je epizodna ili glavna. Bio
u partizanskim filmovima, u kojima je uvi- je gospodin i oti{ao je kao gospodin.

55
PO^AST ZA BH. PREVODIOCA

Od 17. do 30. septembra u

Raveni će kraj groba DANTEA
ALIGHIERIJA najznačajniji
svjetski prevodioci i tumači
njegovog djela čitati odlomke i
govoriti o “ Božanstvenoj
komediji” obilježavajući
godišnjicu smrti italijanskog
književnog genija; Banjalučanin
KOLJA MIĆEVIĆ čitaće u
Raveni odlomke iz svog prevoda
Dantea na srpski jezik, a tim
povodom on za naš list govori o
ogromnom uzbuđenju zbog te
časti, o svojoj odluci da proda
stan u Bosni i živi od tog novca
posvećen književnom
prevođenju, te o tome kako ga
je rodna Banja Luka odbacila
kao i Dantea njegova Firenca

KOLJINA KOMEDIJA sa Cambridgea Robert Kirkpatrick i ro|eni sam odbio da primim jedno francusko
Pi{e: ADISA BA[I]
Banjalu~anin, prevodilac i pjesnik Kolja odlikovanje za koje sam smatrao da ni pri-
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Mi}evi}. bli`no ne odgovara mojim zaslugama,

N
aredne tri sedmice, najbolji svjet-
ski prevoditelji i poznavaoci
Dantea Alighierija }e u Raveni,
kraj groba ovog knji`evnog geni-
ja, ~itati svoje prevode i govoriti
o njegovom djelu. Ovaj obi~aj uveden je
prije petnaest godina i svakog septembra
kad se obilje`ava godi{njica Danteove
smrti tri svjetska jezika imaju svoju ned-
jelju. Atmosfera je uvijek sve~ana, gotovo
pobo`na, publika probrana, muzi~ki dio
programa bri`ljivo pripremljen, a odabrani
dantolozi drhte od uzbu|enja, ~ak i kad su
to iskusni profesori sa najpresti`nijih svjet-
skih univerziteta. Jedan Kinez se navodno i
onesvijestio od uzbu|enja. Ove godine o
Danteu govore litvanski pjesnik Vladas
Braziunas, britanski prevodilac i profesor
Mi}evi} se trenutno u Parizu priprema
za svoj nastup koji }e biti 24. septembra, a
za na{ list on govori o uzbu|enju koje je
ovaj poziv kod njega izazvao kao i okolnos-
tima zbog kojih danas, umjesto u Banjoj
Luci, on `ivi u Parizu.
KAD KA@EM PARIZ, SVI
ZAMISLE MULEN RU@
Na pitanje gdje je danas uop{te njegova
stalna adresa Kolja odgovara: “Da ka`em: u
Parizu, to zvu~i gotovo provokativno, jer ne
mogu niotkoga o~ekivati da me ne zami{lja
istog trenutka u Mulen Ru`u, ili u nekoj
sli~noj ustanovi, sa svim po~astima za koje
misli da me je Francuska obasula iz zahval-
nosti zbog desetine hiljada stihova koje sam
preveo, a da ne pominjem i stotinu drugih
~udesa! Ali, ni{ta od svega toga; otkako
Francuska me ne poznaje. Tako je to. Zato
vi{e volim da ka`em da `ivim na Belvilu
({to u stvari zna~i Beograd na francuskom),
u perifernom, devetnaestom kvartu Pariza,
zajedno s Kinezima, Arapima, Afrik-
ancima, ima i Jevreja, a ponekad u prolazu
~ujem i na{ jezik, ceo svet u malom!
Svakodnevno rintam, u stvari zao{ijavam
radni ritam do nemogu}nih granica! Jer,
otkako sam bio prinu|en da prodam svoj
stan u Banjoj Luci - zanimljivo, upravo u
septembru pre tri godine - da bih pre`iveo,
i jer su moji napori da ne{to korisno radim
u Banjoj Luci katastrofalno propali,
zapo~eo sam zavr{nu fazu rada na svome
najve}em delu, onom koje od mene zahteva
vi{e energije nego {to su bila dva prevoda
Komedije! To je Istorija evropske muzike
od 1000. do 1750.! Dosad sam ulo`io otpri-

56 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


like predsoblje i jednu spava}u sobu od tog
prodatog stana kupuju}i neophodne plo~e i
knjige za taj rad, i, mada je taj rad kao ne{to
razli~ito od Dantea, ipak je Dante stalno uz
mene i sada mi slu`i kao pouzdan vodi~
kroz polifoniju XV i XVI stole}a; nadam se
da }u uskoro zavr{iti to ogromno delo od
~etiri toma za koje - ~udo nad ~udima -
imam izdava~a! I nadam se da vi{e ne}u
morati da ula`em delove svoga banjalu~kog
stana, jer sam manje-vi{e okru`en onom
muzikom koja mi je bila potrebna da bih
do{ao do kraja. Ipak, treba od ne~ega da se
`ivi... Ja nemam ni platu, niti }u ikada imati
penziju, a honorari su takvi da jedva pokri-
vaju tro{kove putovanja i spavanje u hotelu
Slavija, kad do|em u Beograd! Ali, sada
sam neobuzdaniji nego ikada i tera}u do
kraja svoj ~un svim svojim veslima, kako
Vergilije savetuje Dantea na po~etku XII
pevanja ^istili{ta koje }u ~itati u Raveni!”
Svrstavanje u najbolje svjetske poz-
navaoce Dantea za Mi}evi}a zna~i priliv
velike energije, neku vrstu razbistrenja. On
se, kako ka`e, osje}a kao da ga je obasjalo
svjetlo iz kandila na Danteovom grobu koje
Firentinci neprekidno snabdijevaju kr~a-
zima miomirisnog ulja, poku{avaju}i
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
PRED SARKOFAGOM KOJI JE SIMBOL POEZIJE
KLANJANJE
ITALIJANSKOM GENIJU
Kolja Mi}evi} o
Danteu }e govoriti na
presti`nom skupu
u Raveni
Soba i kupaonica umiriti lo{u savjest jer su svog sugra|anina
nepravedno protjerali prije vi{e od sedamsto
godina. “To nije dovoljno izvinjenje za ono
prodatog stana {to su mu u~inili! Ja, koji sam preveo
Danteovu Komediju na dva jezika u celosti,
uloženi su u novi koji sam tr~ao u jednom danu dva puta
maraton, i nijednom nisam izdahnuo, imam
monumentalni pravo da to ka`em!”, tvrdi Mi}evi}.
Njemu je, ka`e, poziv u Ravenu beskrajno
istraživački zna~ajan i zato {to je u tom gradu Dante
napisao posljednjih dvanaest pjevanja Raja
projekat i tako zavr{io Komediju, ali i zato {to na
ovaj na~in obilje`ava skoro dvije decenije
rada na Bo`anstvenoj komediji koju je prvo
preveo na francuski 1998., a zatim na srpski
2005. godine.
“Po~ast je ove godine data srpskom
jeziku, o Danteu u Srbiji }e govoriti i
gospo|e Mirka Zogovi}, k}erka pesnika
Radovana Zogovi}a, s beogradskog Unive-
rziteta, i Marija Rita Leto koja }e kao
stru~njak slavista te stvari, i moj prevod
Komedije, sagledati s italijanske strane. Ja
li~no mislim da je bolje govoriti o Danteu u
srpskom jeziku. Uvek podvla~im da u
mome prevodu Komedije na srpski jezik
ima i hrvatizama i bosnicizama (da li uvodim
novu re~!), tu sam mo`da bio u sre}nijoj okol-


57
 PO^AST ZA BH. PREVODIOCA

nosti u odnosu na druge prevodioce, po{to je i
sam Dante pravio tu me{avinu, tu jezi~ku
komediju od dijalekata i jezika, koji jo{ nisu
bili italijanski koji se danas govori! Mo`e Vam
se u~initi paradoksalnim, ali zbog tih takvih
spojeva meni se moj srpski jezik - jer nisu svi
srpski jezici isti - ~ini jo{ srpskijim! Mislim da,
umesto da po svaku cenu razdvajamo na{e
jezike, treba da ih spajamo, da u odre|enim
okolnostima, me{amo na{e govore; to su
oboga}enja; ali izgleda da to mo`e biti stav pre
svega samo jednog prevodioca koji je pomalo
i pesnik, ne obrnuto! Ne}u zaobi}i da u Raveni
ka`em i da je u Bosni upravo objavljeno drugo
izdanje knjige o Danteu u slavenskoj
knji`evnoj kritici XX stolje}a, ~iji je autor
Muhamed D`elilovi}, i zar bi bilo opravdano
da pre}utim taj podatak samo zbog toga {to
D`elilovi} najverovatnije nije Srbin?”
RS MOJE USPJEHE PRE[U]UJE
UMJESTO DA SE NJIMA KORISTI
Mi}evi} ne propu{ta priliku da sa
dubokom tugom objasni kako su neslavno
propali njegovi petogodi{nji poku{aji da
PAKAO, ^ISTILI[TE, RAJ
Bo`anstvena komedija ve} stolje}ima je inspiracija ne samo knji`evnim kriti~arima i tuma~ima nego i likovnim umjetnicima
opet nakon rata `ivi u svojoj Banjoj Luci:
“Kad mi je do{lo do pameti da sam zaista sa
svojim iskustvom nepotreban tom gradu,
smatrao sam da je najbolje da odem.
Svojevremeno sam, oko 2004., predlagao
gradona~elniku da on i Banja Luka budu
pokrovitelji toga izdanja Danteove
Komedije, da zatim oko tog najve}eg
knji`evnog spomenika izgradimo jedan
Danteovski centar, da uzvratimo Sarajevu
jednim ve}im evropskim poduhvatom, ali
nisam dobio ni odgovor. Uspeo sam da
iznudim da se moj poziv gradona~elniku
58
ODLOMAK ZA RAVENU IZ MI]EVI]EVOG PREVODA “^ISTILI[TA”
Znaj, dan se ovaj neće vratit više!
U ovom odlomku iz XII pevanja
^istili{ta, Dante se nalazi pored planin-
skog zida na kome je predstavljeno
dvanest primera ljudske oholosti; uz
njega je njegov vodi~ Vergilije, za koga on
ka`e: Taj {to..., koji ga upozorava da }e mu
An|eo, Bî}e krasno, zbrisati jedno od
sedam slova G, inicijal za greh, koja su
mu urezana na ~elo prilikom ulaska u
^istili{te! Prepu{tam ~itaocu da se
snalazi s tekstom koji zahteva i ve{tinu
~itanja koliko i naviku, ali ne mogu da ga
ne upozorim na lepotu stiha: Znaj, dan se
ovaj ne}e vratit vi{e. Slu`avka {esta iz
devetog stiha je jednostavno {esta ura,
~ime Dante `eli da ka`e da je u ^istili{tu u
tom trenutku upravo pro{lo podne, po{to
su u njegovo vreme sati brojani od jutra!
IGNORISANJE
BANJALUČKE ČARŠIJE:
“Mislim da ni o ovom
čitanju u Raveni neće biti
zabeleženo ništa, sve će
biti minimalizovano,
osumnjičeno, kao neka
vrsta intelektualne ilegale...”
Ve} put bejasmo na~inili pored
Brega, i sunce pre|e vi{e puta
nego {to moj duh spazi njegov pokret,
Kad taj kom je uvek napregnuta
pa`nja, re~e mi: ”Digni glavu smesta;
nije tren da se rasejano luta.
An|ela vidi tamo {to ne presta
da ~eka na nas; gle kako sve ti{e
opslu`ila je dan slu`avka {esta!
Nek lik i svaki pokret ti odi{e
{tovanjem, pa da bude volje dobre,
znaj, dan se ovaj ne}e vratit vi{e.”
Na njegov poziv beh naviknut od pre
da svoje vreme ne gubim, te lako
to je do misli moglo da mi dopre.
Bi}e nam krasno stiza{e sve tako
svo u belini, a s lica se mila
kao sjaj zvezde jutarnje pretak’o.

{tampa u Nezavisnim novinama, da se
nekad zna {ta sam predlagao, ali to je
istovremeno bio i poslednji put da se moje
ime pojavilo na stranicama tih i svih drugih
banjalu~kih novina. Te novine koje ure|uju
ljudi koji su odrasli pored mene, nisu nika-
da donele vest da je njihov sugra|anin pre-
vodilac Danteove Komedije, niti su
popratili moje ijedno drugo izdanje, tako da
~ak ni vest da sam prvi Banjalu~anin dobit-
nik Vukove nagrade - najve}ega srpskog
priznanja — 2007., nije procurila ni na radio,
ni na televiziju, ni na bilo koju novinsku
SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.
 PRED SARKOFAGOM KOJI JE SIMBOL POEZIJE

DANTEOVA GROBNICA

Ravena i Banja Luka

Danteov za{titnik, gospodar Ravene, grof njihove mr`nje i osvete ~ak i posle smrti.
Polenta, (ne}ak one nesre}ne Fran~eske de Firentinci su krvo`edni. Ali, ko zna,
Rimini, ~iju je gre{nu ali neizbje`nu ljubav prema Firentinci su dosetljivi koliko i podmukli,
njenom djeveru Paolu Dante opisao u petom pje- nije isklju~eno da su u nekom trenutku pot-
vanju Pakla), koji je Dantea sahranio sa svim platili - jer Firenca je grad u kome su osno-
po~astima, izgradio je, da bi za{titio Pjesnikov vane prve banke u Evropi - da bi dobili pes-
grob, jednu kapelu, oko koje je kasnije na~injena nikovo telo. To mi ~esto prolazi kroz glavu,
bazilika; ~itanja se upravo de{avaju u munjevito, kao u snovima. Ali, ja uop{te
unutra{njosti te bazilike, u ~ijem se pro~elju nisam nekrofilan i taj beli sarkofag od mer-
nalazi Danteov grob. mera vidim kao ~isti simbol Poezije; za~udo
Po{to postoje razne spekulacije o tome da su podse}a me na onaj sarkofag koji sam ~esto
Firentinci htjeli napakostiti svom politi~kom opo- obilazio na banjalu~kom Kastelu! Samo, kad
nentu i nekada{njem sugra|aninu Danteu, bi se skinuli svi grafiti i kad bi ga
opravdano je pitanje da li se Pjesnikovi posmrtni Banjalu~ani okupali. Mo`da je to i u~injeno,
ostaci zaista nalaze u Raveni. O tome Mi}evi} odavno nisam video taj sarkofag! Napisao
ka`e: “Dante je svakako savetovao svoga sam nekada i jednu pesmu o njemu, koja
Danteov grob u Raveni
za{titnika da ni po koju cenu ne dozvoli po~inje ovim stihom: Sa blagog praga
da njegovi sugra|ani Firentinci preuzmu Sarkofaga... posvetio sam je Bekiru
njegove posmrtne ostatke! Mislim da se opravdano bojao Misirli}u, koji je ovekove~io bosanske sarkofage.”

PLANIRANI
NASTUP U RAVENI
“Svaki
“Svaki svoj
svoj performans
performans
izvodim
izvodim jednom
jednom ii to
to bez
bez
ikakve
ikakve pred-premijere,
pred-premijere,
jedino
jedino sve
sve zamislim
zamislim uu
glavi,
glavi, ponekad
ponekad mesecima!
mesecima!
Nisam
Nisam odod onih
onih koji
koji ka`u:
ka`u:
jednom
jednom ko ko nijednom,
nijednom,
nego:
nego: jednom
jednom zauvek!
zauvek! Ali
Ali
da
da }e
}e biti
biti onoga
onoga {to
{to
Bazilika
Bazilika nikada
nikada nije
nije videla,
videla,
ii {to
{to ne}e
ne}e nikada
nikada ~uti,
~uti,
bi}e”,
bi}e”, ka`e
ka`e prevodilac
prevodilac
Kolja
Kolja Mi}evi}
Mi}evi}

stranicu u Banjoj Luci. Niko se ~ak nije
usudio da javno ka`e da je nisam ni
zaslu`io, da sam ja samo jedan apstraktni
Srbin, kako je sramotno napisao u Politici
jedan banjalu~ki knji`evnik oko 1993., kad
je ovo zvu~alo kao poziv na lin~! U Banjoj
Luci }e i ovaj na{ razgovor biti tuma~en na
sve na~ine, samo ne normalno, kao {to ga
mi vodimo! Mislim da ni o ovom ~itanju u
Raveni ne}e biti zabele`eno ni{ta, ni pre ni
posle!”
Kao {to je dana{nja Banja Luka odbila
Dantea, tako se po mi{ljenju na{eg
sagovo rnika ogrije{ila i o mnoge druge
pisce, ponajprije velike srpske pisce poput
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
Petra Ko~i}a: “Celu jednu godinu sam ja
govorio o ovom tribunu istine, slobode i
otad`bine na pariskoj Sorboni, ali o tome
sada banjalu~ki Srbi ne `ele ni{ta da
znaju. Da je situacija druga~ija, onda bi
ovo ~itanje u Raveni moglo da bude za
Republiku Srpsku zaista jedan izvanredan
kulturni su{tinski, ho}u da ka`em na
ravnopravnoj osnovi, iskorak u Evropu!
Ovako, sve }e biti anonimizirano, mini-
malizovano, osumnji~eno, kao neka vrsta
intelektualne ilegale... Ja se ne me{am u
politiku, ~ak politi~ki i ne mislim, mo`da
politi~ki samo sanjam, ali svestan sam, i
to je pora`avaju}e, da kultura, ~ak i u
ve}im sredinama nego {to su bosanski
gradovi, o~ajni~ki zavisi od dobre volje
politike!”
U Sarajevu je Kolja Mi}evi} prije
skoro pet godina promovisao svoj prevod
Dantea (SB je tim povodom objavila
intervju sa njim) a budu}i dolazak
najavljuje tek kada zavr{i jo{ jedan pre-
vod: “Radim na prevodu jedne prosto
neverovatne poeme, San, meksikanske
pesnikinje Sestre Huane de La Kruz, koju
ja vi{e volim zvati njenim svetovnim
imenom, Huana Ramirez! Taj tekst iz
XVII stole}a od 975 stihova - sada sam
negde ta~no na polovini, ose}am se kao
pauk uhva}en u vlastitu mre`u - daleko je,
bar meni, te`i od Danteovog! Ako
zavr{im taj prevod, tad }u do}i da ga
stavim na sto urednice Sarajevskih svesa-
ka Vojke \iki}, koja je, neovisno od
mene, otkrila i ni{ta manje strasno zavo-
lela Huanu! To bi mogao biti moj kona~ni
prevodila~ki krik, ako i prevodilac ima
pravo na svoj labu|i pjev, posle ~ega }u se
posvetiti sre|ivanju rukopisa oko mene, i
muzici, muzici... Jer ~ini mi se da ispred
mene ima vi{e ideja i rada nego {to ih je
ostalo iza mene. A ni za onaj prevodila~ki
labu|i pjev nisam siguran.”

59
LJEP[A POLOVINA STRIPA

SVIJET NACRTAN RUKOM ZENE

NINA
NINA BUNJEVAC
BUNJEVAC
Naslovnica
Naslovnica knjige
knjige
@enski
@enski strip
strip na
na Balkanu
Balkanu

60 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


Izdavačka kuća “FIBRA“ iz Zagreba
objavila je antologiju “ŽENSKI STRIP NA
BALKANU“, u kojoj su predstavljeni radovi 24
strip autorice iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne
i Hercegovine, Makedonije i Bugarske; ovo
jedinstveno izdanje po prvi put donosi povijest
ženskog strip autorstva na našim prostorima,
predstavlja široku tematiku i likove koje
kreiraju balkanske autorice stripa,
njihove motive i načine rada...
Pi{e: MAJA RADEVI]
P
oput mnogih drugih zanimanja i
profesija, strip se kroz povijest
uglavnom smatrao isklju~ivo
“mu{kim terenom“, uprkos ~inje-
nici da se `ensko autorstvo u svi-
jet stripa, pa i na ovim prostorima, “uplelo“
vrlo rano. Prije gotovo osamdeset godina,
Ljubica Cuca Soki} je u Srbiji crtala strip
za djecu koji je objavljivan u Pravdi.
Tridesetih godina 20. stolje}a prema sce-
narijima beogradske glumice Ljubinke
Bobi} u O{i{anom je`u i Politikinom
Zabavniku objavljivani su geg-stripovi
Stojadin i Rista sportista; Desa Glisi} je
pedesetih godina u Je`u objavljivala
humoristi~ni strip serijal Stanojka, koji je
prete~a njene poznatije junakinje Dare
Nijagare; Mara Rati} 1959. godine pi{e sce-
narij za svesku nau~no-fantasti~nog stripa
Dirigovana planeta; Slavka Bo{njakovi} je
od 1975. u ~asopisu Zlatni kliker objavlji-
vala strip serijal u nastavcima koji je bio
namijenjen djeci, a zvao se Kurir Mladen...
Sve to i mnogo vi{e objedinjeno je u
prvoj knjizi na ovim prostorima koja je
posve}ena `enama strip autorima: antologi-
ja @enski strip na Balkanu, koja je ovih
dana objavljena u izdanju zagreba~ke izda-
va~ke ku}e Fibra, na vi{e od 300 stranica
donosi radove 24 najzna~ajnije (i najkre-
ativnije) autorice stripa iz Slovenije,
Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine,
Makedonije i Bugarske.
NEIZGOVORENE PREDRASUDE
Urednici antologije, strip autorica Irena
Juki} Pranji} i Marko [unji}, po~eli su radi-
ti na ovoj knjizi prije tri godine. I strip i
Balkan su teritoriji kojima “vladaju”
mu{karci, pa otuda i sintagma “`enski
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
strip” u naslovu ovog izdanja,
a ne, recimo, “autorice stri-
pa”, {to bi zvu~alo previ{e
uniformirano i distancirano,
obja{njava Irena Juki} Pranji}. Sa
predrasudama o stripu kao “mu{koj” umjet-
nosti urednici antologije poigrali su se ve}
u ilustraciji za naslovnicu knjige: strip
crta~ica Nina Bunjevac nacrtala je `enu-
ma~ku (prema trilerima Cat People Jacques
Tourneura iz 1948. i Cat People Paula
Schradera 1982. `ena-ma~ka porijeklom je
s prostora Balkana) kako veze goblen sa
likom Miki Mausa. Ta duhovita parodija
kulturolo{ke pretpostavke balkanskog,
`enskog i stripovskog zaokru`ena je ambi-
jentom u kojem se `ena-ma~ka nalazi:
podrumom/skloni{tem, koje ispunjava gust
oblak cigaretnog dima.
MOJ KOM[ILUK
Rad Ivane Filipovi} iz Srbije
@ENSKI STRIP NA BALKANU
“Kada smo zapo~eli ovaj projekt, tek se
ponegdje mogla prona}i pokoja informacija
o autoricama stripa, a nakon trogodi{njeg
uredni~kog i istra`iva~kog rada kojem je
rezultat ova antologija dobila se puno jasni-
ja slika o tome koliko ih je, kako su one
djelovale i {to su kroz svoj rad postigle“,
obja{njava Irena Juki} Pranji}.
Na podru~ju Balkana, uz 24 profesio-
nalne autorice zastupljene u knjizi, postoji
njih jo{ blizu stotinu koje su se povremeno
bavile stripom, ili su se tek po~ele njime
baviti. U antologiji su, ipak, objavljeni
stripovi samo onih autorica koje se dugo i
uspje{no bave ovim medijem i koje su u
potpunosti razvile svoj stil. Me|u njima su
Helena Klako~ar Vuk{i}, Magda Dul~i}
Todorowski, Sonja Ga{perov, Dunja
Jankovi}, Ivana Armanini, Ivana Gulja-
{evi} Kuman, Zrinka Ostovi}, Ljubica
Heidler, Branka Hollisworth - Nara,
Helena Jane~i}, Mina @abnikar, Kaja
Avber{ek, Ines Dedovi}, Tanja
Komadina...
I samo listaju}i knjigu, odmah se sti~e
dojam o sna`no razvijenim individualnim
stilovima. Autorice zastupaju gotovo sve
stripovske `anrove — od novinskog geg-stri-
pa, stripa za djecu i mlade, art-stripa, stripo-
va u Marvelovskoj maniri, do onih bliskih
ameri~kom i evropskom undergroundu,
belgijskoj {koli, introspektivnim stripovi-
ma, grafi~kim novelama i strip-dnevnici-
ma... Teme kojima se strip autorice bave
vrlo su {iroke i ne ti~u se samo Balkana.
Istina, mogu se prona}i i stripovi o ratu,
`ivotu na{ih ljudi na zapadu, pri~e iz
kom{iluka ili epizode u kojima se spominju
bonovi za hranu, rakija, Vegeta i prvomajska
parada, ali i puno, puno vi{e od toga. Te{ko
je generalizovati stvari, ali postoje li, ipak,
neke zajedni~ke poveznice kada je rije~ o
tematici i likovima koje kreiraju balkanske
autorice stripa?
“Helena Jane~i}, jedna od autorica,
rekla je kako je ova antologija ne{to kao
‘`enska psiha u slikama’. @enski rakurs
prisutan je u ovim radovima, iako nije
nametnut ni glasan, pa se zbog njega niti
jedan mu{ki ~itatelj ne mo`e osje}ati
ugro`eno. Samo tri autorice bavile su se ci-
ljano `enskim rakursom sura|uju}i sa
`enskim listovima i udrugama za `enska
prava, a u njihovim stripovima mu{ko-
`enski odnosi prikazivani su na vrlo
duhovit na~in, bez ikakve agresivnosti koja


61
 LJEP[A POLOVINA STRIPA

se podrazumijeva kada govorimo o ‘borbi’
- pa ~ak kad je rije~ i onoj za `enska prava“,
ka`e Irena Juki} Pranji}.

PIONIRKE STRIPA NA BALKANU

Od autorica zastupljenih u antologiji,
prva koja je objavila strip na ovim prostori-
ma bila je Ljubica Heidler. Ve} 1963. kao
osnovno{kolka primila je nagradu za strip,
1973. je objavila prvi strip u Vjesniku, a
sedamdesetih je objavljivala u Ve~ernjem
listu. Osamdesetih godina pojavile su se jo{
dvije zna~ajne autorice - Magda Dul~i} i
Helena Klako~ar, koje su svoje radove
objavljivale u Patku i Poletu, ~asopisima
~iji je uticaj bio presudan za razvoj stripa u
regiji. Devedesete je obilje`io niz autorica
koje su stvarala~ke po~etke do`ivjele u
fanzinskim vodama. U tom periodu pojavio
se i niz novih ~asopisa namijenjenih stripu,
kulturi, rock-publici, te legendarni
Stripburger, ~iji je poticaj za ve}inu autori- KREATIVNOST BALKANSKIH AUTORICA
Stripovi Spli}anke Sonje Ga{perov i Beogra|anke Nede Doki}
ca bio vrlo va`an. U takvom miljeu debiti-
rale su Ivana Gulja{evi}, Neda Doki}, animacijom, grafi~kim dizajnom... Tako- situacija i nerazumijevanja okoline. Jedna
Ivana Filipovi}, Bojana Dimitrovski, |er, ve}ina ih kao poticaj u radu navodi autorica je tako izjavila: “Mislim da je moje
Biljana Male{evi}, Irena Juki} Pranji}, podr{ku u`e obitelji. Bliske osobe su svoju stvarala{tvo na stripu dovelo do raspada
Zrinka Ostovi}, Branka Hollingsworth - potporu pokazivale na razne na~ine: daju}i mog braka.“
Nara... pozitivno mi{ljenje o njihovom radu, Urednica Irena Juki} Pranji} navodi i
Iako se stripom bave profesionalno i za ~uvaju}i im djecu dok one crtaju, pi{u}i jednu zanimljivu ~injenicu: “Niti jedna od
svoje radove su vi{estruko nagra|ivane, scenarije, ne tjeraju}i ih da se zaposle i njih nikada nije do`ivjela da je uredni{tvo
samo mali broj ovih `ena `ivi isklju~ivo od uzdr`avaju}i ih neko vrijeme (obi~no je to odbije zato {to je `ena, {to je izuzetno
crtanja stripova. Ve}ina ih se, pored stripa, ono vrijeme u kojem su autorice bile pozitivan podatak koji puno govori o izda-
bavi srodnim poslovima - ilustrovanjem, najproduktivnije). Ipak, bilo je i druga~ijih va{tvu u balkanskim regijama u kojima su

INES DEDOVI], BH. AUTORICA STRIPA

“Moji likovi su savršeni, neodoljivo slatki i simpatični“

Jedina autorica iz Bosne i Hercegovine ~iji je rad uvr{ten u
antologiju je mlada Sarajka Ines Dedovi}, apsolventica
Elektrotehni~kog fakulteta. Premda su joj tek 23 godine, njen rad
je ve} veoma zapa`en u regiji, na me|unarodnim izlo`bama i fes-
tivalima.
“Stripove crtam otkad znam za sebe, a profesionalno sam
se po~ela baviti stripom i animacijama nakon upisivanja fakul-
teta, kada sam po~ela raditi kao 3D animator i u~estvovati na
festivalima stripa i animiranih filmova“, pri~a Ines.
U BiH strip scena gotovo da ne postoji. Autorima se te{ko
izboriti za prostor u medijima, koji su ve}inom nezainteresirani za
objavljivanje stripova, ka`e Ines: “Balkan je premalen prostor da
bi iko mogao `ivjeti samo od stripa, naro~ito jer ve}ina auto-
ra pi{e stripove za lokalno tr`i{te. S obzirom da znam koliko BH. PREDSTAVNICA
je potrebno vremena da se napi{e jedan strip, bila bi potreb- U ANTOLOGIJI STRIPA
na ogromna prodaja i zainteresovanost javnosti da bi se Sarajevska autorica
Ines Dedovi}
moglo pre`ivjeti isklju~ivo od toga. Ipak, postoje mnogi
poslovi kojima se strip autori bave pored stripa, a od kojih se
mo`e pristojno `ivjeti. Ja trenutno radim u F.I.S.T. produkciji da prika`u realnost i bave se ozbiljnijim temama - politikom,
kao 3D animator i mogu re}i da je to za jednog strip autora te{kim sudbinama, siroma{tvom... Tu su likovi daleko od
savr{en posao.“ savr{enosti, jer je njihov cilj da uka`u na probleme i izazovu
Na{a sagovornica isti~e kako joj je `elja da njeni stripovi budu osje}aje ga|enja, tuge i sli~no. Ve}ina strip autorica koje sam
{to veseliji i da nasmiju ljude. upoznala bave se ovakvim stripovima, ne prihvataju}i da strip
“Moji likovi su savr{eni. Svi su neodoljivo slatki i sim- mo`e biti samo zabavnog karaktera, nego im je potrebno i
pati~ni. Postoje, s druge strane, alternativni stripovi koji te`e dublje zna~enje“, zaklju~uje Ines Dedovi}.

62 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


[ARENA GENERACIJSKA SLIKA STRIP AUTORICA SA OVIH PROSTORA
Bojana Dimitrovski, Magda Dul~i} Todorowski, Ljubica Heidler, Maja Veselinovi}
djelovale. Iznimka je slu~aj samo jedne
autorice, koja je ovakvo iskustvo do`ivjela
u Francuskoj, nude}i se kao crta~ njihovog
projekta, o ~emu ka`e: ‘Mislim da veliki
urednici pate od neizgovorenih predrasuda
prema crta~icama stripa, misle}i da one
ne}e rintati kao mu{karci jer imaju previ{e
drugih preokupacija u `ivotu.’“
NETIPI^NI @ENSKI LIKOVI
Iako su teme sveobuhvatne i u tom
smislu ne postoji distinkcija izme|u
“mu{kog“ i “`enskog“ stripa, kod strip
autorica ipak je u odre|enom smislu pre-
poznatljiv druga~iji na~in kreiranja likova,
osobito onih `enskih, u odnosu na stripove
koje crtaju mu{karci.
U njihovim stripovima mo`emo na}i
pravo obilje `enskih likova, po~ev{i od
usamljenih `ena koje pla{e vampiri, `ena
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
koje razgovaraju s leptirima, `ena koje su u
stanju progutati stado ovaca u jednom dahu,
`ena mu~enih samokritikom, ~e`njom, nos-
talgijom, psihozom, nervozom ili dosadom,
pa do likova samih autorica koje, crtaju}i
sebe, vode bilje{ke o vlastitim `ivotima...
O~ito je da se slika savremene `ene koju
profilira konzumerizam ne poklapa sa
slikom koju o `eni stvaraju strip crta~ice.
Ona nije {opingoholi~arka. Nije seks-
bomba niti super-doma}ica. Nije naoru`ana
i opasna poput Lare Croft. Ne izgleda kao
Barbie. Ona nije ideal, ka`e Irena Juki}
Pranji}: “S druge strane, doma}i mu{ki
autori koji su na doma}em terenu stvorili
vrlo bogatu strip tradiciju iz koje smo se
razvijale i na koju trebamo biti ponosni,
naj~e{}e u svojim stripovima ne slijede
ovaj inozemni model i kreiraju druga~ije
`ene — inteligentne, duhovite ili produhov-
@ENSKI STRIP NA BALKANU
ljene likove, ~ija je osobnost dovoljan
razlog da budu u centru stripovske radnje.
Neki od njih su neki poznati i tira`ni serijali
s kojima smo odrastali — Jasna i Nina Ivice
Bednjaneca, Zlatka Kre{imira Zimoni}a…
Mnogo ih je i trebalo bi mi dosta prostora
da ih nabrojim. Takva tradicija sigurno je
puno doprinijela razvoju autorica i u~inila
da se `ene u svijetu stripa osje}aju tako
ugodno.“
Na kraju, zbog ~ega, uop{te, `ene vole i
crtaju stripove? Antologija @enski strip na
Balkanu ponudila je, osim veoma kvali-
tetnog pogleda na djelo balkanskih autorica
stripa, mogu}i odgovor i na ovo “pitanje
svih pitanja“: strip je za mnoge od autorica
krletka kojom mogu obuzdati `estinu
`ivota, svo|enje beskrajnog i nesavladivog
svijeta na kvadrati}. Strip je njihova mjera
svijeta.

63
VENECIJANSKI FESTIVAL

TRIJUMFALNI POHOD NA
SVJETSKI REDITELJSKI TRON
Sofia Coppola, pobjednica
ovogodi{njeg, jednog od tri
najzna~ajnija filmska festivala
na svijetu

64 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

 INTIMNA ISPOVIJEST SOFIJE COPPOLE

Glavnu nagradu, “Zlatni lav”, na upravo završenom “Filmskom festivalu” u

Veneciji osvojila je američka rediteljica SOFIA COPPOLA za svoj četvrti dugome-
tražni igrani film “Somewhere”; neposredno po okončanju ovogodišnje MOSTRE
kćerka slavnog FRANCISA FORDA COPPOLE razgovarala je sa našom saradnicom

SOFIA CARMINA COPPOLA

VENECIJANSKI LAUREAT

Foto: ANNIE LEIBOVITZ

Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI] KAKAV
KAKAV OTAC,
OTAC, SKORO
SKORO
(Venecija) PA
PA TAKVA II K]ERKA
TAKVA K]ERKA
Foto: REUTERS Francis
Francis Ford
Ford ii Sofia
Sofia Coppola
Coppola

S
snimili
snimili su
su zajedno
zajedno reklamu
reklamu
za Louis
za Louis Vuitton
Vuitton
a ~etvrtim filmom u karijeri -
Somewhere, Sofia Coppola, 39-
godi{nja rediteljka, scenaristica,
producentica i k}erka ~uvenog
reditelja Francisa Forda Coppole,
kona~no se domogla velikog cilja. Na tek
zavr{enom 67. festivalu u Veneciji pripao
joj je Zlatni lav i primljen iz ruku njenog
biv{eg de~ka i velikog prijatelja Quentina
Tarantina, predsjednika venecijanskog
`irija koji je orkestrirao pod njegovom
dominantnom dirigentskom palicom.
Je li Sofija sa svojim filmom zaslu`ila
ba{ Zlatnog lava? Iskreno - nije! Realnije bi
bilo da joj je uru~ena, recimo, kakva
Special mention nagrada, jer njen
Somewhere je bio samo jedan od dopa-
dljivih i, generalno, jedan od prosje~nih fil-
Odrastala sam uz moćnog oca
mova kojim je i ina~e obilovala ovogodi{nja
Mostra. U tom smislu ta~ne su optu`be koje
Francisa, koji je stalno privlačio
se ovih dana iz italijanske, britanske i
francuske {tampe oda{ilju na ra~un
ljude oko sebe
Tarantina i njegovog o~iglednog nepotizma.
No, nazad nema. Sofija svog “lava”
~vrsto dr`i u rukama, vjerovatno svjesna
i toga da se sada kona~no izdigla iznad,
za nju i njenu karijeru, evidentno
optere }uju}eg porodi~nog gnijezda tako
slavnog imena.
Sofija Coppola se najvi{e do sada
proslavila svojim filmom Izgubljeni u pre-
vodu, sa kojim se prije sedam godina
tako|e predstavila u Veneciji, a potom
osvojila i Oscara za najbolji scenario. Poput
ovog filma i Somewhere je mala,
intimisti~ka pri~a snimana prete`no u poz-
natom hotelu Château Marmont u Los
Angelesu. Stephen Dorff glumi Johnnyja
Marca, gluma~ku zvijezdu koja boravi u
tom hotelu u kojem ga usputne veze vi{e
umaraju nego zabavljaju. Sve se to mijenja AUTOGRAM, MOLIM
kada mu se neo~ekivano pridru`uje 11- Sofiju Coppolu odu{evljeno su do~ekali
fanovi na crvenom tepihu Mostre
godi{nja k}erka Cleo (Elle Fanning) iz

16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 65

 VENECIJANSKI FESTIVAL

propalog braka, da bi tada Johnny Marco
postepeno shvatio da u `ivotu ne postoji
va`nija stvar od toga.
Zvu~i li ovo i autobiografski? Veoma! I
~injenica je da su svi Sofijini filmovi uvijek
na sli~ne teme: `ivot djece u sjenci roditelja,
disfunkcionalna porodica iz {ou-biznisa,
`ivot po hotelima i velika samo}a. Sve ove
motive Sofija Coppola varira u svojim fil-
movima, ~ine}i ih intimisti~kim i jednos-
tavnim.

LI^NI FILMOVI

Je li ovo jo{ jedan film o Vama?
Nije sve u Somewhereu ba{ o meni,
mada ima elemenata koji su bliski i meni i
mom na~inu odrastanja. U svemu {to
radim, bilo da pi{em ili re`iram, ima i
li~nog. @ivotno iskustvo vas informi{e o
tome {ta treba da pi{ete. Jedini pravi origi-
nalni scenario bio je onaj za film Izgubljeni
u prevodu, a za sve druge filmove scenarija
sam pisala prema motivima iz knjiga. Onda
sam napisala scenario i za Somewhere i ta
dva filma su li~nija i to se osje}a.
Obo`avam li~no, intimno filmsko stva-
rala{tvo, filmove koji dolaze iz li~nog
pogleda na svijet osobe koja ga stvara.
Poku{avam da i sama to ~inim i da snimam
li~ne filmove.

Opet hotel u Va{em filmu. Kakvu to
specijalnu vezu imate sa hotelima?
Dok sam odrastala, provodila sam
mnogo vremena u hotelima i hotelskim
sobama, prate}i svog oca na snimanjima na
razli~itim lokacijama po svijetu. To je bio
moj na~in `ivota i kao dijete mislila sam da
ljudi `ive samo u hotelima i tamo se dobro
zabavljaju i postaju dio hotelskog unu-
tra{njeg svijeta.

U hotelima se doga|aju i sve pri~e iz
Va{ih scenarija?
Ha, ha! Pa jeste, istina je. Izgubljeni u
prevodu to svakako jeste - “hotelski” film. I
moj prvi scenario @ivot bez Zoi za kratki
film koji je re`irao moj otac imao je veze sa
hotelom. Sli~no je i sa mojim prvim filmom
The Virgin Suicides. Moram da priznam da
je i Maria Antoaneta tako|e bio “hotelski
film”, jer je i Versailles u filmu osmi{ljen
kao veliki i veoma luksuzni hotel u kojem
`ivi ta izgubljena, usamljena i neobi~na
`enska du{a.

Kako to obja{njavate, traume iz dje-
tinjstva?
Pa ne bih to nazvala ba{ traumama, ve}
vi{e sje}anjima.

Je li te{ko bilo `ivjeti sa tako velikom
i slavnom porodicom?
Ponekad je bilo komplikovano, pogoto-
vo za mene kao malenu djevoj~icu uvijek
TRIO NA PREMIJERI
Glumci Stephen Dorff i Elle Fanning u dru{tvu rediteljice (u sredini) filma Somewhere
`eljnu da bude u centru pa`nje, a to tako
nije uvijek moglo da bude. Odrastala sam
na filmskim setovima svoga oca, a on je
uvijek radio sa mnogo ~lanova svoje
porodice ili sa ekipom sa kojom je
sara|ivao dugo vremena, tako da je to
stvaralo uvijek dobru atmosferu. U takvoj
atmosferi odrastali smo moja bra}a Jason,
Roman i ja, stvaraju}i svoje li~no partners-
tvo usred toliko jakih li~nosti sa kojima
smo bili okru`eni.
SVE MOJE ULOGE RADE ZA MENE

Tata Francis kao dominantna li~nost?
Voljena i ~esto nedosti`na, ali uvijek tu
za nas kao veliki za{titnik. Odrastala sam
uz mo}nog oca, koji je stalno privla~io
ljude oko sebe i koji je radio ne{to {to je
bilo neobi~no i imao malo vremena da se u
potpunosti posveti meni.

Uz Vas je oduvijek bio Va{ brat
Roman?
Roman je veoma talentovan. Osim u
produkciji, poma`e i tokom snimanja. On je
tu uz mene da bi mi pomogao, ali i zato {to
me veoma dobro poznaje i ta~no zna {ta bih
i kako bih ja ne{to snimila ili uradila, a
kako ne mogu stalno da budem na svim
mjestima tokom snimanja, Roman je tu da
me zamijeni.

Da li imate osje}aj da ste sada, kao
filmski stvaralac, definitivno napravili sop-
stveni identitet i da niste vi{e pod sjenkom
Va{e porodice?
Da, definitivno osje}am kao da imam
svoj sopstveni glas. Iako pripadam i dola-
zim iz naslije|a na koje sam veoma ponos-
na, zaista pristupam svom radu na sopstveni
na~in.

Niste li na sebe ipak svalili preve-
liki posao, s obzirom da ste i scenarista i
reditelj i producent, a ~esto i kostimo-
graf?
NAJBOLJE
JE AKO JE
TARANTINO
U @IRIJU
Scena iz filma
Somewhere,
koji ba{ i nije
odu{evio
publiku i kritiku
na prethodnom
Filmskom
festivalu u
Veneciji

66 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


POTPUNA POSVE]ENOST FILMU
Od ”Kuma”, preko Tarantina,
do Marsa
Sofia Carmina Coppola
je ro|ena u New Yorku
1971., kao tre}e i najm-
la|e dijete legendarnog
reditelja Francisa Forda
Coppole i najbliskija ro-
|aka Jasona i Roberta
Schwartzmana, Nicolasa
Cagea, Marca i Cristo-
phera Coppole, dugogo-
di{nja djevojka i prijateljica
Quentina Tarantina, koji je
bio i glavni krivac za njen
razvod sa rediteljem Spike-
om Jonzeom. Sa svojim sa-
da{njim partnerom Thomasom Marsom
ima dvoje djece.
Prije nego {to se potpuno posvetila
filmu, tragala je za sopstvenim umjetni~kim
identitetom i imenom, bave}i se u Parizu i
modnim dizajnom, kao i fotografijom.
Osje}am da sve te uloge u meni nisu u
konfliktu. One zajedno rade za mene, jer
`elim da mali bud`et filma sa~uvam, ujed-
no i “rastegnem” {to je vi{e mogu}e, tako
da bih, kao reditelj, imala punu kreativnu
slobodu. Ukoliko bih imala veliki bud`et,
tada kreativnu slobodu, koja je za mene od
su{tinske va`nosti, ne bih imala. Stalno
iznalazim na~ine da uradimo sve {to je jef-
tinije mogu}e, a da na ekranu sve izgleda
lijepo i rasko{no.
SOFIJINI
FILMSKI JUNACI

Uvijek ste sa tridesetpeticom?
Uvijek snimam na filmskoj traci. Moj
otac je sada zaljubljen u HD kamere i sma-
tra da je veoma slatko {to smo Roman i ja
tako sentimentalni i {to toliko volimo film.
Filmska traka ima prelijep kvalitet koji je
unikatan i nadam se da }u na njoj snimati
jo{ dugo.
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
Igrala je u o~evim filmovima
Kum, ali je za tu ulogu dobila
~ak i Zlatnu malinu (najgora
`enska uloga). Njen prvi sce-
nario bio je za kratki film Life
Without Zoe, koji je u okviru
omnibusa New York Stories
re`irao njen otac Francis.
Slijedi zatim scenario za film
Like a Star, pa njen re-
diteljski prvijenac The
Virgin Suicides, sa kojim se
predstavila u Cannesu.
Godine 2003. izlazi na
veliku filmsku scenu sa autorskim fil-
mom Lost in Translation, sa kojim je osvo-
jila i Oscara za najbolji scenario, pa 2006.
i film Marie Antoinette, koji je bio veoma
hvaljen u Cannesu. Film Somewhere, njen
~etvrti film, osvojio je Zlatnog lava u
Veneciji.


S obzirom na Va{e ozbiljno bavljenje
modnim dizajnom i fotografijom, je li
oduvijek postojala Va{a `elja za re`ijom
filmova?
Pretpostavljam da je postojala pods-
vjesno. Ja stvarno ne znam {ta sam `eljela
da radim. I{la sam u umjetni~ku {kolu,
poku{avala hrpu razli~itih stvari, ali sam
oduvijek znala da to {to `elim ima veze sa
vizuelnim umjetnostima. A i oduvijek
sam bila uz filmove i oko njih, prate}i
tatu, tako da su ta neka moja interesova-
nja uvijek bila negdje tamo. Naravno,
nisam imala hrabrosti da ka`em: Ja `elim
da budem reditelj. Kada dolazite iz takve
porodice, da biste izgovorili tako ne{to
bilo je potrebno mnogo hrabrosti. Kada
sam pro~itala knjigu The Virgin Suicides
razmi{ljala sam kako bi bilo lijepo od
toga snimiti kratki film, a onda sam
shvatila da ja to umijem i taj osje}aj me je
iznenadio.
INTIMNA ISPOVIJEST SOFIJE COPPOLE

Imali ste u tom trenutku i podr{ku
Va{eg oca?
Oh, da, veoma veliku. On je iskreno
vjerovao u mene i ohrabrivao me. Otac me
tako|e ohrabruje da ~inim stvari na sop-
stveni na~in, {to zna~i sa moje, `enske,
ta~ke gledanja. Dakle, druga~ije od nekog
drugog ili od njega.

Junak u Va{em najnovijem filmu je
~ovjek zaglavljen izme|u `ivotne nezrelosti
i zrelosti. Mo`ete li sada za sebe da ka`ete
da ste zrela osoba i zreo reditelj?
Ne znam da li se to mo`e nazvati zrelo{}u,
ali definitivno osje}am kako imam svoj
sopstveni glas. Iako pripadam i dolazim iz
naslije|a na koje sam veoma ponosna,
zaista pristupam svom radu na sopstveni
na~in. Obo`avam li~no, intimno filmsko
stvarala{tvo, filmove koji dolaze iz li~nog
pogleda na svijet osobe koja ga stvara.
Poku{avam da i sama to ~inim i da snimam
li~ne filmove. Mislim da }u tako i nastaviti.

Mo`ete li da mi ka`ete ta~ne motive
za snimanje filma Somewhere?
Po`eljela sam da snimim film koji bi bio
u tonovima poeme o jednom periodu u
`ivotu mladog ~ovjeka koji je uhva}en u
klopku nemogu}nosti prelaska iz nezrelosti
u `ivotnu zrelost, koji reflektuje njegovu
spoznaju da mora da ode negdje, ali ne zna
ta~no gdje. Radnja filma jeste smje{tena u
savremeni Hollywood, ali nije o filmskom
biznisu i vi ne}ete vidjeti mog junaka kako
radi kao glumac, ve} samo ono ko je i {ta je
kada je sam sa sobom. Svako se mo`e iden-
tifikovati sa univerzalnom temom poro-
di~ne i li~ne krize.

Saosje}ajni ste prema Va{im junaci-
ma, ne donosite sudove, niti insistirate na
kakvim va`nim porukama?
@eljela sam da ispri~am njihove pri~e,
zami{ljaju}i kako je tim osobama u trenuci-
ma tranzicije u njihovim `ivotima. Ono {to
sam poku{ala da uradim jeste da prika`em
stvari sa ta~ke gledi{ta nekoga ko te ljude
posmatra sa strane. Vi|ala sam privilego-
vani dio svijeta i ukoliko ste van toga, mo`e
vam se u~initi kako su oni potpuno ispu-
njeni ljudi, ali nije nu`no tako. Upravo to
pokazujem u svom filmu.

67
BIAFRA U BEOGRADU

Jedan od najznačajnijih američkih muzičara osamdesetih

godina JELLO BIAFRA održao je 7. septembra koncert u
novobeogradskom “Studentskom kulturnom centru”;
nekadašnji član “Dead Kennedysa” trenutno ima izvrstan
bend “The Guantanamo School of Medicine” i koncertnu
energiju, volju i želju kao da je tek na početku karijere

JELLO
IS NOT DEAD KENNEDYS

SKC-a, bio je, 7. septembra, Jello Biafra. certa, na dvanaest mjeseci “izgnanstva” iz
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] (Beograd) Legendarni frontmen jednog od najve}ih vlastitih domova ispratila tada petnaesto-

I
Novi Beograd ima Studentski kulturni
centar. Nekada{nje kino City Aca-
demic fri{ko je ustanovljeni SKC, koji
za dvadeset, trideset godina mo`da i
dosegne kultni status koji ve} godina-
ma dr`i i odr`ava ona stara, dobra institu-
cija smje{tena u ulici Ulici kralja Milana, u
strogom centru glavnog grada Srbije.
Pogotovo ako nastave u ritmu u kojem su i
zapo~eli svoje koncertne aktivnosti.
POGLED IZ “SVE^ANE LO@E”
A jedan od prvih gostiju, ako ve} nije i
prvi s obzirom da do sada nismo bili
upu}eni u program novobeogradskog
punk/hardcore bendova svih vremena:
Dead Kennedysa iz San Francisca. Njegov
novi bend zove se The Guantanamo
School of Medicine, a pro{le godine, u
oktobru, objavili su svoj prvijenac - The
Audacity of Hype. Sve pjesme sa ovog
albuma, njih ukupno devet, sastavni su dio
Biafrinog repertoara danas.
SKC na Novom Beogradu nalazi se
preko puta tramvajske stanice Studentski
grad. Nekada su u ovom prostoru pioniri
izgovarali tekst koji po~inje sa: “Danas,
kada postajem pionir, dajem ~asnu pion-
irsku rije~...”, ali su se i regruti ispra}ali na
slu`enje obaveznog vojnog roka u JNA.
^ak ih je, 1988., a to nam onako usput
ispri~a jedan od posjetilaca Biafrinog kon-
godi{nja pjeva~ica iz @itora|e Svetlana
Ceca Veli~kovi}.
Prostor sada{njeg SKC-a vjerovatno
isto izgleda kao i tada, jedino su stolice
valjda negdje u podrumu. Tu je i podij, kao
i veliko filmsko platno iznad, pa ~ak i
jedna mala eta`a, koja se u City
Academicu sigurno zvala - lo`a. Ni velika
vrata na ulazu u salu niko nije “izvalio iz
baglama”, pa je jo{ samo falilo da nervozni
posjetilac, koji je stajao negdje u blizini,
jednom od Biafirnih fanova po dolasku sa
provjetravanja na sav glas ka`e: “Hej,
hajd’ samo malo pritvori ta vrata.” U
takvoj scenografiji, koju }emo ovom pri-
likom nazvati Retro 1988, Titova slika
sigurno ne bi bila vi{ka.

68 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


Organizatori su za koncert Jello Biafre
prodali 420 ulaznica, po cijeni od 1.000
dinara (ne{to manje od 20 KM).
KALIFORNIJA IZNAD SVEGA
Uklju~uju}i novinare i druge “uva`ene
goste” mo`e se slobodno konstatovati da je
biv{eg pjeva~a Dead Kennedysa i njegov
bend gledalo pet stotina po{tovalaca punka
i hardcorea. Malo, zaista malo za grad od
dva miliona stanovnika, ali da je interes
bio ve}i ne bi ni pisali o novobeogradskom
SKC-u, ve} o nekom drugom prostoru.
Ipak, i ovako je bilo izvrsno, a posjetioci su
ve}inom pripadali srednjoj beogradskoj, i
ne{to iz kom{iluka, generaciji. Ba{ kao {to
su se punkeri srednjih godina okupili na
pro{logodi{njim sarajevskim koncertima
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
SOCIJALISTA I ANARHISTA
Biafru za predsjednika SAD-a!
U junu ove godine Jello Biafra je
napunio pedeset i dvije godine. Bio je, a i
danas je, veliki borac za ljudska prava i
slobodu govora. Ameri~ki socijalista za
primjer.
Sa Dead Kennedysima objavio
je pet studijskih albuma. Prvi ne{to
prije izbora Ronalda Reagana
za predsjednika Sjedinjenih
Ameri~kih Dr`ava, a ~etiri u
vrijeme trajanja njegova dva
mandata. Naravno, stari
glumac je ~esto bio glavni
junak tekstova Jello Biafre.
Ili su, barem, njegove poli-
ti~ke aktivnosti bile tema u
pjesmama Dead Kennedysa.
Koji je sudskim postupkom
zabranjen prije dvadeset i
~etiri godine.
I sa ~lanovima
svog biv{eg be-
kanadskih grupa SNFU i No Means No.
Jello Biafra publiku je pozdravio oko
23 sata. Uvodna pjesma koju je otpjevao
ujedno je i stvar koja otvara The Audacity
of Hype, a zove se The Terror of
Tinytown. I naredne dvije bile su “po
redu”: Clean as a Thistle i New Feudalism.
Sa prvim gitarskim rifovima, bas dionica-
ma i zvukom koji tvore fus, dobo{ i bas
bubanj moglo se zaklju~iti da je The
Guantanamo School of Medicine odli~an
bend. Pa, nema Jello vi{e snage davati
uputstva prosje~nim muzi~arima, ionako
treba biti izuzetno fizi~ki pripremljen kako
bi izdr`ao sve napore tokom jed-
noiposatnog nastupa. A, nije se zadr`ao na
jednom mjestu te no}i du`e od dvije
sekunde.
JELLO KAO NEKADA
nda kasnije se vi|ao na sudu, zbog toga {to
im, navodno, nije isplatio autorske honorare.
Bio je kandidat za gradona~elnika San
Francisca. Mo`da je i budu}i kandidat za pred-
sjednika SAD-a, ispred Stranke zelenih. Zaista
treba odgledati njegov nastup kad god vam se
uka`e prilika.

DRUGO VRIJEME
ISTA ENERGIJA
Jello Biafra bio je frontmen grupe
Dead Kennedys (gore), a danas
rukovodi grupom The Guantanamo
School of Medicine
Jeste The Audacity of Hype kvalitetan
album, ali ni{ta bez Kennedysa. Me|utim,
sa pet albuma iz ukupne diskografije ovog
benda Jello je na repertoar uvrstio samo
~etiri pjesme. Ako koja stara skladba nije
oti{la u havu tokom “provjetravanja”.
California über alles , Holiday in
Cambodia, Police Truck i Bleed for Me,
sigurno nedovoljno za sve koji su do{li
gledati Biafru u Beogradu, ali i u Zagrebu,
gdje je sa istom set listom nastupio tri dana
ranije. No, sve i da su posjetioci bili
uvjereni da }e ovaj veliki majstor samo
dr`ati politi~ke govore, kojih je bilo i
ovom prigodom, do{li bi u SKC na Novom
Beogradu iz po{tovanja prema jednoj od
najzna~ajnijih figura svjetskog rock and
rolla.

69
KULT MARKET
NATHAN ENGLANDER
Ministarstvo
posebnih slu~ajeva
Nakon {to je svojim pripovi-
jetkama stekao uva`avanje kri-
tike i publike, ameri~ki
knji`evnik Nathan Englander
napisao je i svoj prvi roman
Ministarstvo posebnih
slu~ajeva (Buybook, Sarajevo,
2010.). Radnja je smje{tena u Buenos Aires
sedamdesetih godina, u vrijeme dr`avne
torture i nestanka vi{e hiljada ljevi~arskih
aktivista, kad je poku{aj pronalaska bilo
kojega od njih bio za porodice kafkijanski
pakao. Cijena je 20 KM.
GRUPA AUTORA
Knji`evno djelo
Me{e Selimovi}a
Ovih dana iz {tampe je
iza{ao zbornik radova
prezentiranih na Me|unaro-
dnom nau~nom skupu
Knji`evno djelo Me{e
Selimovi}a (ANUBiH,
Sarajevo, 2010.) odr`anog
ovog aprila u Sarajevu.
Skupu su organizovali
ANUBiH i PEN Centar BiH, a na njemu su
izlagali ugledni profesori sa univerziteta u
Bosni i Hercegovini, Njema~koj, Velikoj
Britaniji, Americi, Poljskoj, Austriji,
Hrvatskoj... Njihovi radovi o novim ~itanjima
Selimovi}evog djela sada su dostupni u ovoj
stru~noj publikaciji.
STEVAN TONTI]
Moj psalam/
Mein Psalm
Dok je boravio u Njema~koj
pjesnika Stevana Tonti}a
jedan protestantski sve{tenik
zamolio je da napi{e svoj
psalam, za slu`bu koja je
slu`ena u tamo{njoj crkvi.
Tonti}eva poezija nastala tom
prilikom objavljena je dvojezi~no u
Njema~koj, a nedavno je ta knjiga do`ivjela i
bh. izdanje, tako|er dvojezi~no, pod
naslovom Moj psalam/ Mein Psalm (Mauna-
Fe, Sarajevo, 2010.). Cijena je 6 KM.
70
KNJI@EVNA KRITIKA
Roman Mirjane Ðurđević “Kaja, Beograd i dobri
Amerikanac“ (Laguna, Beograd, 2009.)
Neki bolji Beograd
PUN POGODAK OVOGODI[NJEG @IRIJA
Nagrada Me{a Selimovi} na knji`evnim
susretima Cum grano salis u Tuzli
Mica je pomalo ekscentri~na knji`evnica
i instruktorka ma~evanja, lo{a kuharica,
mo}na `ena koja vozi motor (ponekad se,
dodu{e, sjende~i), posje}uje diplomatske
prijeme i bori se protiv arhitektonskih rugo-
ba koje ni~u u njenom naselju. Ima mu`a
in`injera, ma~ku i najboljeg prijatelja,
ameri~kog ambasadora D`ona Dajnilija
Prinsa. Godina je 1927. a nad Micin idili~ni
`ivot nadvi}e se oblak kad u njen Beograd
doseli zajednica Kalmika (pripadnici mon-
golskog budisti~kog plemena iz Rusije koji
se sklanjaju pred komunistima) - me|u
njima je, naime, i Kaja, neodoljiva
djevoj~ica od dvanaest godina koja postaje
nova ljubimica ameri~kog ambasadora (i ne
samo njegova)...
Beogradska in`injerka i knji`evnica
Mirjana \ur|evi} u svom romanu “Kaja,
Beograd i dobri Amerikanac“ (nagra|en
nagradom Me{a Selimovi} na ovogodi{njim
susretima Cum grano salis u Tuzli) o`ivljava
Beograd prve polovine dvadesetog vijeka,
grad `ive kosmopolitske atmosfere,
uzbudljivog dru{tvenog `ivota, svjetske
mode, boem{tine, suptilne diplomatije...
Duhovito, zabavno, i nadahnuto ona gradi
pripovijest na osnovu autenti~nih historijskih
podataka o `ivotu kalmi~ke zajednice u
Beogradu. U knji`evni tekst uklju~eni su i
isje~ci iz starih novina, crte`i, fotografije,
fotomonta`e (sama autorica se pojavljuje na
nekima), {to doprinosi utisku dokumentarnos-
ti. Likovi knji`evnice i ambasadora tako|er su
zasnovani na stvarnim li~nostima, a ono {to
posebno o~arava je ma{tovito, preplitanje his-
torije i fikcije: od sakupljenog materijala
Mirjana \ur|evi} je svojom imaginacijom
uspje{no stvorila jedan od onih romana u koji-
ma cijeli grad postaje knji`evni lik.
Uprkos historijskim kulisama, ljudske
pri~e naravno ostaju univerzalne i utoliko
savremene, u svim vremenima pojavljuju se
sli~ne stvari, ljubomora, otpor konformizmu,
burno mladala~ko sazrijevanje, pohlepa, ka-
rijerizam, skorojev{tina... Autorica sa hu-
morom pi{e i o ozbiljnim stvarima, te time
pokazuje kako je upravo humor najja~e sred-
stvo za savladavanje opasnih ideologija i
dogmi: kad se u Beogradu Mirjane \ur|evi}
pojavi Bruno Berger, nacisti~ki ideolog, on u
jednoj urnebesnoj avanturisti~koj epizodi
bude svladan, protjeran, izvrgnut ruglu.
Trijumf duha je tako privla~no do~aran da
nam preostaje samo da `alimo {to stvarni
Beograd nije vi{e nalik na onaj iz romana
ove izuzetne autorice.
(A. Ba{i})
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Jonathan Franzen: Freedom
2. Stephen Hawking: The Grand Design
3. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked the
Hornet’s Nest
4. Stieg Larsson: The Girl with the Dragon
Tattoo
5. Suzanne Collins: Mockingjay
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knjige. ba)
1. Orhan Pamuk: Crna knjiga
2. Miljenko Jergovi}: Otac
3. Dan Brown: Izgubljeni simbol
4. Cicely Von Ziegesar: Gossip girl
5. Cecelia Ahern: Hvala za uspomene
SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

LIFESTYLE
U Frankfurtu je pokrenuta inicijativa za liječenje
ovisnosti o online igrama
Sahrani svog avatara
Igranje kompjuterskih igara mo`e da se
pretvori u pravu ovisnost koja ozbiljno
ugro`ava privatni `ivot, ali i zdravlje
fanati~nih ljubitelja ovakve vrste zabave. U
Frankfurtu je nedavno pokrenuta inicijativa
za lije~enje takve ovisnosti, pod nazivom
Sahrani svog avatara, objavljuje Deutsche
Welle.
Maximilian Baumer govori o godinama
koje je proveo igraju}i igru World of
Warcraft na internetu: “Spavao sam {est
sati dnevno. I{ao u sam u {kolu i kad bih se
vratio ku}i, pojeo bih ne{to na brzinu i
odmah sjedao za kompjuter. Prvo sam
chatao s prijateljima, a potom se igrao.“
World of Warcraft je jedna od igara u
kojoj igra~i za sebe prvo kreiraju imagi-
narni, virtualni lik - avatara, kojeg potom
vode kroz igru. To zna~i da se ne takmi~e
protiv kompjutera, ili druga koji sjedi pored
njih, nego sa ili protiv miliona igra~a {irom
planete. Pomenuta igra ima ~ak 11 miliona
korisnika u gotovo svim zemljama svijeta.
Max se ne mo`e ta~no sjetiti kada je nje-
gova “zaraza“ ovom igrom poprimila takve
razmjere da je po~eo pred ekranom pro-
voditi i po 11 sati dnevno. Jedino zna da je
jednog dana u sobu u{ao njegov otac i rekao
da ga ne `eli vi{e vidjeti kako se igra za
kompjuterom. Prema rije~ima Renate Lind
Krämer iz frankfurtskog Odjela za borbu
protiv ovisnosti, svake godine ovom uredu
se za pomo} obrati oko 200 mladih ljudi sa
sli~nim problemom kao {to je Maxov: “Oko
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
ENGLESKA
Rukovanje
Snaga
stiska pri-
likom ruko-
vanja mo`e
da bude
KAD IGRICE pokazatelj
POSTANU koliko dugo
SMISAO @IVOTA }emo `ivjeti, objavili su nau~nici sa
Kompjuterske igre Univerzitetskog koled`a u Londonu. Oni
mogu se pretvoriti u su uporedili ravnote`u kod starijih osoba,
pravu ovisnost i snagu njihovog stiska i sposobnost da
ugroziti `ivot ustanu iz stolice sa rizikom od smrti u
ranijem periodu `ivota. Ve}ina u~esnika
istra`ivanja bili su stariji od 60 godina, a
nau~nici su utvrdili da je stopa smrtnosti
bila za 67 odsto ve}a kod ljudi sa najslabi-
jim stiskom, u pore|enju sa onima koji su
se rukovali ~vrsto.
AUSTRALIJA
Ljekari i suicid
Lije~nice imaju dvostruko
20 procenata mladih u Frankfurtu izme|u ve}i rizik za suicid od
15 i 18 godina starosti pred ekranom sjedi ostatka populacije, a
vi{e od 40 sati sedmi~no. To zna~i da, osim lije~nici oko 25% ve}i
{kole, imaju vremena jo{ samo za jelo i spa- rizik, pokazala je jedna
vanje.“ australijska studija.
U Odjelu su odlu~ili da odu korak dalje Rezultati istra`ivanja
od savjetodavne uloge za one koji tra`e potvrdili su kako su
pomo}. Svjesni da ne postoji drugi na~in da ljekari nemarni kada je u
do|u do osoba kojima je pomo} potrebna, pitanju njihovo zdravlje,
te ~esto kompetitivni i
uspostavljena je posebna internet stranica.
neskloni priznati da i
Zadatak da kreira stranicu dobio je profesor sami imaju slabosti. Dok vlastitu depresiju
Johannes Bröckers sa frankfurtske Akade- do`ivljavaju kao znak slabosti, kada je
mije za vizualnu umjetnost. rije~ o njihovim pacijentima shva}aju je
“Razgovarao sam sa studentima o prob- samo kao bolest poput ostalih bolesti.
lemu ovog vida ovisnosti. Do{li smo na
ideju da razvijemo internet stranicu koja bi
bila neka vrsta virtualnog groblja, te koja bi
sa~uvala uspomenu na dostignu}a avatara FRANCUSKA
koji su tu sahranjeni“, obja{njava Bröckers.
Dobro ste ~uli: virtualno groblje za Alergije
avatare u ~iji razvoj su neki igra~i ulagali
godine truda. ^ini se da je to postala popu- Istra`ivanje prove-
larna platforma za one koji `ele da se rije{e deno u Francuskoj
ovisnosti. Na stranicu herolymp.de dolaze na 1.850 djece
mladi iz cijele Njema~ke koji `ele zauvijek starosti 18 mjeseci
da se rije{e svojih avatara. Jedan od njih je pokazalo je kako ih
i Max. On je na “nadgrobnoj plo~i“ svog je 9% u prethodnih
avatara napisao: “Xirok, proveli smo zajed- godinu dana imalo
no lijepe trenutke. Ali nisi mi vi{e potreban simptome nazalnih alergija, odnosno
da bude{ moj vodi~ kroz `ivot. Potrebna mi alergijskog rinitisa. Do sada se vjerovalo
je moja porodica i prijatelji. Pet godina sam kako se nazalne alergije ne javljaju kod
mislio, sanjao i razgovarao samo o igri djece u tako ranoj dobi. Utvr|eno je i kako
najve}i rizik prijeti djeci ~iji su roditelji
World of Warcraft. To poglavlje mog `ivota
tako|er patili od ovakvih alergija.
je zavr{eno.“ (Priredila: M. Radevi})
71
KULT MARKET
ZA NAS DVOJE
KINO KRITIKA

Claude Lelouch Film ”Poezija” (Južna Koreja, 2010.), reditelja Chang-Dong Leeja

Mu{karac i `ena,
oboje muzi~ari i
Poezija života
oboje u bijegu pred
zakonom, dijele
skloni{te. Kada im
policija u|e u trag,
bje`e iz Francuske
za Kanadu. Bje`e}i,
suo~avaju se s
razli~itim nevoljama i
izazovima, te se zaljubljuju jedno u drugo.
Ocjena: 5

U TVOJIM RUKAMA
Peter Del Monte
Teo je stu-
dent
astrofizike i
`ivi u stanu
sa cimericom U@IVANJE S RAZLOGOM
Film o snazi ma{te i surovoj realnosti
Carlom,
tako|er stu-
denticom. Jedne ve~eri, dok nepa`ljivo S ponosom predstavljamo autorski film turizma. Nakon odlaska sa slu`bene du`nosti
prelazi ulicu, na njega nalije}e automobil. stvoren u Ju`noj Koreji. Scenarist i re`iser osniva vlastitu producentsku ku}u Pinehouse
Za volanom je Mavi, djevojka porijeklom ostvarenja Poezija jeste Chang-Dong Lee. Film i snima Secret Sunshine, ~ija je glavna
iz Splita, koja se jo{ kao dijete s ocem Pri~a je to o snazi ma{te i surovoj realnosti. glumica Jeon Doyoun progla{ena najboljom
preselila u Italiju. Mija `ivi s unukom adolescentom u u Cannesu 2007. godine. Za svoj film
Ocjena: 5 predgra|u malog grada smje{tenog uz Poezija, opet u Cannesu, ove godine dobiva
rijeku Han. Ona je pomalo ~udna i luckasta Zlatnu palmu za najbolji scenarij. Prepo-
starija gospo|a koja se odijeva u cvjetne ru~amo Poeziju, kako na velikom platnu
TVOJ @IVOT JE OVDJE haljine i ljupke {e{iri}e, ali je tako|er tako i onu old school, na papiru. U`ivajte.
nepredvidiva karaktera. Slu~ajno se upisuje (D. Jane~ek)
Jan Troell na te~aj pisanja poezije i mora prvi put u
`ivotu napisati pjesmu. Njezina potraga za AMERI^KI BOX OFFICE
Osiroma{eni inspiracijom po~inje promatranjem svako-
krajolik u dnevnih sitnica koje prije nije primje}ivala. 1. Imaginarij Dr. Parnassusa (Terry
sjevernoj No, tragi~ni doga|aj u koji je upleten njezin Gilliam)
[vedskoj 2. Salt (Phillip Noyce)
unuk i borba s nedavno dijagnosticiranim
1914.: mladi 3. Pri~a o igra~kama 3 (Lee Unkrich)
Alzheimerovim sindromom vrlo je brzo 4. Po~etak (Christopher Nolan)
Olof, kojemu vra}aju u surovu realnost.
je tek 14 5. Zakon bra}e (Jim Sheridan)
Filmski autor Chang-Dong Lee zapo~eo
godina,
je kazali{nu karijeru u svojim dvadesetim
napu{ta dom
kako bi zapo~eo samostalni `ivot. U
godinama, kao pisac i profesor u gimnaziji. TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
po~etku radi razli~ite poslove (drvosje~a, Filmsku karijeru, pak, po~inje 1993., kada
pomo}nik u ciglani, prodava~ slatki{a...) kao scenarist i pomo}nik redatelja supot- 1. Kako izdresirati zmaja (Chris Sanders,
da bi na kraju postao, na veliko zado- pisuje film To the Starry Island i pridru`uje Dean Deblois, DreamWorks
voljstvo, kino-operater jednog putuju}eg se cijenjenoj produkciji Kwang-su Parka. Animation/Blitz)
prikaziva~a. Olof stupa u kontakt s Debitira kao redatelj igranog filma Green 2. 9 (Shane Acker, Focus
radni~kim pokretom, te ~itaju}i pro{iruje Fish, koji kriti~ari nazivaju jednom vrstom Features/Discovery Film)
svoje znanje o elementarnim principima korejskog film noirea. 3. Kick Ass (Matthew Vaughn, Marv
socijalizma i viziju boljeg svijeta za slabo Films, Lionsgate/Blitz)
Ako je Green Fish bilo istra`ivanje
pla}enu radni~ku klasu... Prvi igrani film 4. Invictus (Clint Eastwood, Warner Bros.
`anrovskih konvencija i realnog svijeta, u Pictures/Continental Film)
Jana Troella i, po mnogima, jedno od sljede}em filmu: Peppermint Candy istra-
najboljih ostvarenja {vedske kine- 5. Na putu (Jasmila @bani}, @iva
`uje odnos `ivota i filma, a u Oasisu tra`i produkcija, Deblokada, Coop99
matografije.
zna~enje istinske ljubavi. Godine 2002. Filmproduktion/Blitz)
Ocjena: 5
imenovan je korejskim ministrom kulture i

72 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


CRVENI FENJER
Najstariji zanat na svijetu cvjeta na jugu Makedonije
Makedonski Las Vegas
\ev|elija je posljednjih godina postala
makedonski Las Vegas. Sve je, naime,
po~elo kockanjem. Sada tamo sve vrvi od
makedonskih djevojaka privu~enih parama
mnogobrojnih gostiju iz Gr~ke, koji dolaze
da oku{aju sre}u na kocki. Kasina su dovela
vikend turiste, a oni osim ruleta i pokera
imaju i druge potrebe i `elje. Tako je
\ev|elija postala grad seks-turizma, omi-
ljena destinacija Grka koji ne {tede pare za
kocku, ali ni za instant-ljubav. I dok dr`ava
i drugi nadle`ni {ute, neke djevojke iz toga
miljea slobodno govore o tome. “Moje je
samo da radim, sve ostalo je na gazdi. On
nalazi mu{terije, Grke i dogovara mjesto na
kojem }emo se na}i. Cijena je standardna -
50 eura. To je u \ev|eliji javna tajna.
Mnogi gledaju poprijeko na nas, djevojke iz
svih mjesta u Makedoniji“, pri~a za skopski
Dnevnik djevojka koja se prostitucijom
bavi tri godine. Ona obja{njava da je bila na
rubu egzistencije, a sada je dobro situirana.
To kako je gledaju ljudi ne doti~e je se, ka`e
da su va`ne samo pare. Po njenim rije~ima,
cijeli posao je dobro organiziran i ni{ta nije
prepu{teno slu~aju. I druge djevojke uklju-
~ene u ovaj biznis ka`u da je u posao
uklju~eno mnogo mu{karaca, posrednika,
ali ima i `ena. Sve djevojke rade sa
makroima koji imaju razra|en sistem kako
nalaze mu{terije. “Na{e dola`enje u \ev|e-
liju u po~etku je bilo povezano s kockom,
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
AUSTRALIJA
Emily Scott
Lijepa
Australka
voli pozirati
goli{ava pa
se tako
DOBROSUSJEDSKI ODNOSI ponovno
\ev|elija je postala omiljeno razodjenula
odredi{te gr~kih seks turista za ~asopis
Ralph. I
ovoga puta
njezine
fotografije
ostavljaju
bez daha,
{to i nije ~udno, s obzirom na to da je
mnogi svrstavaju me|u najseksepilnije
`ene na svijetu.
RUMUNIJA
Inna
Rumunska
pjeva~ica veli-
ka je zvijezda
u svojoj
domovini, a
zbog svojih
goli{avih
fotografija
ali je ubrzo dopunjeno novom uslugom. postaje sve
Nu|ene su nam djevojke, za na{e uslove po popularnija i
niskim cijenama, {to se brzo pro~ulo. izvan granica
Mnogi dolaze ovamo s dvostrukim ciljem - rodne grude.
uve~e kocka, prethodno seks“, ka`e Grk Atraktivna Inna
koji je svakog vikenda gost nekog kasina u ne srami se pokazati svoje adute u koje je
\ev|eliji. Po njegovim rije~ima, s djev- o~ito ulo`ila dosta vremena i novca.
ojkama se sre}u na raznim mjestima u zav-
isnosti od raspolo`enja i vremena na raspo-
laganju, naj~e{}e u hotelskim sobama ili po PARAGVAJ
iznajmljenim ku}ama, a nekad i u automo-
bilima. I za tri i po godine, od po~etka 2007. Larissa
do sredine ove godine, policija je za posre-
dovanje u prostituciji podnijela jednu jed- Riquelme
inu krivi~nu prijavu. Osumnji~en je bio Ilija
Paketov, vlasnik kafane, koji je optu`en da Najpoznatija nogometna navija~ica na
je na prostituciju primoravao dvije malo- svijetu, koja je na proteklom SP-u emo-
ljetnice. Osu|en je na ~etiri godine zatvora tivno do`ivljavala sve uspjehe i poraze
i sada robija. “Kako je mogu}e da dolaze Paragvaja, pristala je skinuti se za brazilski
stranci i za pare tra`e seks sa djevojkama? Playboy. Da sve ne bi ostalo samo na
Da se neko bavi podvo|enjem prostitutki? I fotosessionu, Larissa je na stranicama
da za to u Makedoniji nema nijedna lista osvanula u 3D tehnici.
krivi~na prijava? Pa, nadle`ni nijemo pos-
matraju i ne preduzimaju ni{ta“, ka`e
advokat Bojan ^adiev. U dva druga odvoje-
na slu~aja, dodu{e, {estoro \ev|elijaca,
me|u kojima i dvije prostitutke, dobilo je
ukupno 40 godina robije, ali ne za ilegalnu
prostituciju, ve} zato {to su namamili dvo-
jicu Grka, pa ih prebili i orobili, uzev{i im
pare, zlatni nakit i mobilne telefone.
(Pripremio: N. Hasi})
73
KULT MARKET
MATCHBOX
MUZIKA

Rockabilly Rebel “Blood Like Lemonade”, sedmi studijski album

grupe “Morcheeba”
(aka Matchbox) i
Midnite Dynamos Dobro je, od “Morcheebe” je!
(reizdanja)
Za nekoliko dana u
prodaji }e ponovo biti
dva albuma benda
Matchbox iz Irske.
Njihovu tre}u plo~u:
Rockabilly Rebel (aka
Matchbox), ali i ~etvr-
tu, koja se zove Midnite Dynamos, reiz-
da}e ku}a Cherry Red Records. Uz dva TRIP HOP IZ LONDONA
diska dobi}ete i bonus materijal. Matchbox Potpuno je intimisti~ki, pametno poslagan i
je postojao od 1971. do 2008. godine. bolesno uredan Blood Like Lemonade. Ba{ kao
da je Morcheeba ovaj album osmislila, snimila i
producirala samo za vlastite potrebe
STEVE MILLER BAND
Eh, dragi moji, mislili ste da se Svoj sedmi studijski album: Blood Like
Fly Like An Morcheeba idealno uklapa negdje izme|u Lemonade, ovaj trio objavio je prije tri
rije~i one genijalne, latinske izreke: Sic mjeseca. Malo kasnimo, ali ko }e to sve
Eagle (reizdanje) transit gloria mundi. Ne, ne, po{tovani
~itaoci, vratila im se Skye Edwards, nakon
pohvatati. Na ovo izdanje, pak, uvrstili su
deset pjesama, a ukupno trajanje je ne{to
sedmogodi{njeg izbivanja, pa su stvari vi{e od ~etrdeset minuta. Lijepog, ugodnog
Steve Miller Band je prije
legle na svoje mjesto... Opet! i skladnog dru`enja sa muzikom burazera i
trideset i ~etiri godine
objavio plo~u Fly Like An
Snimila je ova dama sa bra}om savr{enim glasom na{e Skye.
Eagle. Od 4. oktobra u Godfrey, Paulom i Rossom, ~etiri studijska Potpuno je intimisti~ki, pametno posla-
prodaji }e biti dopunjeno albuma. Pa su zajedno bili okosnica bri- gan i bolesno uredan Blood Like
izdanje ovog albuma, sa tanske trip hop scene jo{ u pro{lom vijeku. Lemonade. Ba{ kao da je Morcheeba ovaj
jo{ tri demo snimka na Jedna od razlika u odnosu na Massive album osmislila, snimila i producirala samo
CD-u, od ukupno petnaest Attack, Portishead ili Trickyja, vode}e za vlastite potrebe. Iz nekog, samo njima
pjesama koliko ih je uvr{teno na “ovaj” Fly izvo|a~e ovog muzi~kog `anra na ostrvu, znanog razloga. Recimo da se taj razlog
Like An Eagle. A sa CD-om je upakovan i jeste ta {to Morcheeba nije iz Bristola, ve} zove - }eif. Pa u kompozicije sa ovog CD-a
DVD, snimljen na koncertu prije pet godina. iz Londona. Ima jo{ razlika, ali je iznad, uranjate koji sat du`e nego {to ste navikli
ispod i sa strana sve slo`eno u trip hop onih godina kada su vam oni “dostavljali”
mozaik. pjesme na ku}nu adresu. Sporo, ali sigurno.
R.E.M.
Blood Like Lemonade mo`da vam se i
R.E.M. Live ne svidi na prvo preslu{avanje. Mada ima
potreban kvalitet da bude “na prvu”. Kako
From Austin, god, Morcheeba nam se vratila sa obrazom!
(D. Bajramovi})

TX (DVD)
TOP LISTA
Kad god R.E.M. (iz “Top 40” BH radija 1)
najavi novi album,
bez obzira da li je 1. Skepta: Rescue Me
rije~ o fri{kim kom- 2. Underworld: Always loved a film
pozicijama, koncer- 3. The Losers: Flush
tnim snimcima na 4. Blue King Brown: Moment of truth
CD-u i DVD-u ili o 5. Royksopp: The Drug
studijskim kompilacijama, to je vijest koja 6. We Have Band: Oh!
ima svoje mjesto u vrhu de{avanja na svjet- 7. Kele Okereke: Everything you wanted
skoj muzi~koj sceni. Njihov novi live DVD: 8. Magnetic Man ft. Angela Hunte: I need air
R.E.M. Live From Austin, TX bi}e promo- 9. Rusko feat. Amber Coffman: Hold On
visan krajem oktobra. Toliko za sada... Skye Edwards 10. Jamiroquai: White Knuckle Ride

74 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.


SPORT
Što ne funkcionira u politici, funkcionira na terenu
Tenisko čudo
Indijsko-pakistanski dvojac Bopanna/
Qureshi izborio se za plasman u finale US
Opena dokazuju}i tako da je izme|u
Indijaca i Pakistanaca ipak mogu}a suradnja.
Stop War, Start Tennis. Ovim sloganom
teniski dvojac Rohan Bopanna i Aisam
Qureshi ve} neko vrijeme na sebe privla~i
pa`nju i to ne samo teniske javnosti. Ono
{to ovaj dvojac ~ini zanimljivim jeste ne
samo igra na terenu nego i ~injenica da
dolaze iz nacija koje ve} godinama zvecka-
ju oru`jem. Bopanna kao hindu i Qureshi
kao pakistaski musliman (15. na ATP listi)
pi{u sportsku povijest ove dvije zemlje koje
od razdvajanja 1947. `ive na rubu rata.
Pri~a o Indijsko-pakistanskom expressu,
kako su mediji nazvali ovaj dvojac, u
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Peugeot 508
Peugeot je objavio sve detalje vezane za
novi 508 sedan i karavan model, sa kojim
}e debitovati na salonu u Parizu. Klasa
508 }e imati nekoliko dostupnih motora i
to dva benzinska i ~etiri dizela, koji }e biti
upareni sa {estostepenim manuelnim i
automatskim mjenja~em.
FINALISTI
FINALISTI US
US OPENA
OPENA
Indijsko-pakistanski
Indijsko-pakistanski
dvojac
MOTOCIKLI
dvojac Bopa
Bopanna/
nna/ Qureshi
Qureshi
me|uvremenu se pro{irila svijetom. Tokom
Kawasaki W800
US Opena Qureshija slu~ajni prolaznici
zaustavljaju na ulici i ohrabruju u njegovom Kawasaki }e
sportsko-mirovnom naumu. “To me za narednu
sezonu lju-
odu{evilo, da ljudi u SAD-u znaju ta~no o
biteljima
~emu se radi i to je dokaz da smo na pravom klasi~nog
putu“, ka`e 30-godi{nji Qureshi. Zbog svog dizajna
ignoriranja pojma “zabranjeni partner“ ponuditi novi
Qureshi se ve} odavno nalazi u sukobu s model
pakistanskim nacionalnim teniskim save- W800. Umjesto dosada{njeg W650, novi
zom. Zbog toga {to je na nekoliko turnira model }e sa dodatnih 150 ccm radne
odigrao dvojac s igra~em hebrejske vjere zapremine iz rednog dvocilindra razvijati
Amirom Hadadom, savez ga je izbacio iz oko 70 KS i direktno konkurirati Triumph
Davis Cup mom~adi. No to Qureshija nije Bonneville 800 modelu.
omelo u njegovoj sportsko-mirovnoj misiji.
Kao dokaz ispravnosti svojih svjetonazora
pakistanski igra~ spominje finale jednog
turnira u indijskom Mumbaiju. “Pogledao DESIGN
sam u publiku i vidio mnoge gledatelje koji
su na jednom obrazu imali naslikanu paki- Mazda BT-50
stansku a na drugom indijsku zastavu. To
mi je dalo nadu da mo`emo mnogo toga
pokrenuti“, ka`e Qureshi. Njegov partner
Bopanna je za indijski tisak malo su-
zdr`aniji. “Mi se zapravo ne bavimo poli-
tikom, ali ako mo`da dva ili tri posto ljudi
ka`e: ako se njih dvojica mogu slo`iti
mo`emo i mi, tada smo ne{to postigli“,
ka`e Bopanna za Times of India. Jedan
veliki projekt ovaj dvojac priprema ve} 14 Mazda }e predstaviti novi BT-50 compact
godina. Na jedinom pakistansko-indijskom pick-up na sajmu u Australiji. Nova Mazda
cestovnom grani~nom prijelazu u Wagahu, BT-50 osmi{ljena je kao vozilo namije-
poznatom po teatralnim smjenama stra`a, njeno aktivnom `ivotnom stilu koje
Bopanna i Qureshi pripremaju teniski sus- konvencionalni imid` ove vrste vozila
ret. Indijac Bopanna bi trebao igrati na pa- transponira u kompaktni pick-up
kistanskoj, a Pakistanac Qureshi na indijskoj modernog i rafiniranog stila.
strani. (Pripremio: N. Hasi})
75
 U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO HARIS BURINA, glumac Bosanskog

narodnog pozorišta Zenica
Na po~etku Tjedna europskog filma u
Mostaru, 14. septembra, prikazan je, u
OKC-u Abra{evi}, gr~ki film Prvi put kum, a
BNP Zenica sada ima
narednog dana i italijansko ostvarenje
Razli~it od koga? Do kraja Tjedna, 17.
mlado, obrazovano i
septembra, mostarska publika }e biti u
prilici gledati i filmove Iza oblaka te U ambiciozno rukovodstvo
gradu bez granica.

Trenutno pripre- zadu`en sam i za kom-
mate predstavu Arapska pletan scenski pokret,
no}, u kojoj igrate jednu koji je jako bitan za ovu
Jo{ smo malo u Mostaru... U petak, 17.
od uloga, a ~ija je premi- predstavu.
septembra, prvi put }e u Hrvatskom
jera zakazana za 14. okto-
Da li ste zadovoljni
narodnom kazali{tu Mostar biti izvedena
bar u Bosanskom narod- anga`manom novog me-
predstava Antuna [oljana Romanca o tri
nom pozori{tu Zenica. nad`menta Bosanskog
ljubavi, u re`iji Jo{ka Juvan~i}a. U ovoj
Pored Vas uloge tuma~e i narodnog pozori{ta Ze-
predstavi igraju: Velimir P{eni~nik Njiri},
An|ela Ili}, D`enana nica?
Sanda Krgo-Soldo, Nikolina Mari},
D`ani}, Sini{a Udovi~i} i Mislim da je Hazim
Robert Pehar i Igor Kun{tek.
Adnan Omerovi}. Begagi} idealan izbor
Ta~no, a Arapska za novog direktora
no} jedan je od naj~i- BNP-a, jer ova ku}a je
Od 16. do 19. septembra u Bosanskom
tanijih i najigranijih zaslu`ila da kona~no
Petrovcu }e se prvi put odr`ati Festival
komada u savremenom ima mladog, perspek-
igre, a organizator je tamo{nji Centar za
evropskom teatru. Ve} je tivnog i ambicioznog
kulturu i obrazovanje. “Program Festivala
do sada Arapska no} do`ivjela vi{e od ~ovjeka na svom ~elu. I nekog, tako|e
obuhvataju edukativne radionice iz oblasti
dvije stotine razli~itih postavki. I bilo je mladog, ali i jako darovitog i obrazo-
teatarske, likovne, muzi~ke i knji`evne
jako uzbudljivo odlu~iti se na igranje vanog na mjestu umjetni~kog direktora,
umjetnosti, a na{ cilj je da postanemo
ovog teksta. Sada sam asistent mladom kao {to je to Selma Spahi}. I sve u sjen-
tradicionalno mjesto okupljanja djece i
beogradskom reditelju Filipu Grin- ci jednog velikog intelektualca Ned`a-
omladine”.
valdu, uporedo igram i glavnu ulogu, a da Fejzi}a.

U Jevrejskoj op{tini u Sarajevu, 16.

septembra u 19 sati, bi}e predstavljena
reedicija knjige @aka Fincija Sefardski STEFAN PEJOVIĆ, portparol festivala
nokturno. O knjizi }e govoriti rabin Eliezer
Papo, prof.dr. Midhat Ri|anovi}, “Sarajevo Green Design”
akademik prof.dr.Vladimir Premec,
Borivoje Boro Spasojevi}, Seka-Erna
Debevec i Jakob Finci.

Federalno ministarstvo kulture i sporta

organizuje u Konjicu, 6. i 7. oktobra,
kulturnu manifestaciju Dani evropskog
naslije|a. “Manifestacija se organizuje u
svim evropskim zemljama, s ciljem da
skrene pa`nju javnosti na potrebu o~uvanja
zajedni~ke evropske ba{tine”, saop{tavaju
iz Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Tokom desetog mjeseca, u Vije}nici u Br~kom

}e biti postavljena izlo`ba likovnih radova sa
jedanaeste likovne simpozijum-radionice Sava STEFAN
STEFAN PEJOVI]
PEJOVI]
2010. Autori su slikari iz Slovenije Srbije, “Najve}i
“Najve}i dio programa Sarajevo
dio programa Sarajevo
Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su Green
Green Design
Design Festivala
Festivala bi}e
bi}e odr`an
odr`an
sudjelovali u radu Likovne kolonije, od 21. do uu Collegiumu
Collegiumu Artisticumu
Artisticumu ii na
na
Arhitektonskom
Arhitektonskom fakultetu
fakultetu uu Sarajevu”
Sarajevu”
28. augusta ove godine.

76 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

 EDINA PAPO, direktorica “Baleta” Narodnog pozorišta Sarajevo

Dani ruskog, njema~kog i

bosanskohercegova~kog baleta u Sarajevu

[ta }e biti na programu Balet festa, kojom su obi{li pola Evrope. A 23.
koji }e u Sarajevu trajati od 18. do 25. septembra imamo Ve~er njema~kog
septembra? baleta, kada }e nastupiti umjetnici iz
Na sve~anom otvaranju Festivala, 18. Münchena i Dresdena, i to je sami
septembra, organiziramo Gala koncert, na vrh savremenog teatra. Tu no} nastu-
kojem }e sudjelovati ruske baletne zvi- pamo i mi, sa dijelom predstave
jezde, prvaci njihovih teatara kao {to su Plavo. I na kraju Festivala, 25. sep-
Bolj{oj, Marinski i Mihajlovski. Pozvali tembra, na programu je predstava
smo zaista mnogo ljudi na otvaranje, Baleta Narodnog pozori{ta Sarajevo:
samo {to ne znamo da li }e mnogi od njih Meu amor i Carmen, zajedno sa
mo}i do}i zbog predizborne kampanje. Sarajevskom filharmonijom.
Ve} naredni dan u Bo{nja~kom institutu u
Sarajevu nastupa vokalni trio... Mo`da
Ove godine Balet NPS-a obi-
vam zvu~i ~udno, po{to govorimo o Balet lje`ava {ezdeset godina postojanja.
festu, ali Udru`enje Baleti, koje orga- Da li }ete ponovo uspjeti postaviti
nizira ovu manifestaciju, bavi se razvojem Labudovo jezero?
kulture i umjetnosti. Uglavnom, taj trio i Nadam se. Ako pove}amo
ve} spomenuti ruski baletski igra~i dolaze Ansambl i ako budemo imali
u BiH ba{ u vrijeme kada se u dovoljno novca da do kraja godine
Jugoisto~noj Evropi organiziraju dani nji- finansijski izdr`imo. Vi znate da nas
hove kulture. BITEF Ballet Company iz je u Ansamblu dvadeset i pet, pa
Beograda dolazi nam u goste 21. septem- }emo morati anga`ovati i prvake
bra, sa predstavom Mirisi cimeta. To je nekih drugih teatara, te nekoliko
vrlo atraktivna, savremena predstava, sa mu{kih igra~a.

Kvalitetni, zeleni i odr`ivi design

U Sarajevu }e od 17. do 24. septembra biti odr`an Sarajevo Sarajevo, USAID
Green Design. “Ovaj festival za cilj ima promovisati va`nost Sida FIRMA projek-
kvalitetnog, zelenog i odr`ivog designa”, vele organizatori. ta, UNDP-a i Grada
“Najve}i dio programa Sarajevo Green Design Festivala Sarajeva”, nagla{ava
bi}e odr`an u Collegiumu Artisticumu i na Arhitektonskom Pejovi}.
fakultetu u Sarajevu, a neki od programa i u Kur{umli medresi, U sklopu
Hotelu Hungarija na Ilid`i i na platou KSC Skenderija. Namjera Sarajevo Green
ovog doga|aja jeste na~initi Sarajevo centrom debate, razvoja i Designa bi}e
primjene principa i tehnologija zelenog designa”, ka`e Stefan otvoreno i
Pejovi}, portparol Sarajevo Green Designa. jedanaest me|una-
Ovogodi{nji Sarajevo Green Design posebno }e se pozaba- rodnih izlo`bi, ali i
viti mogu}no{}u transformacije napu{tenih industrijskih zona u odr`ani poslovni
“kreativne gradove”. Kao uzorak }e poslu`iti sarajevska susreti pod
Tvornice `ice. “Veoma zanimljiva je i radionica Drugi `ivot, pokroviteljstvom
koja }e obra|ivati ponovno kori{tenje ve} iskori{tenih materi- Holandske
jala. Na Festivalu }e biti odr`ana i predavanja na teme: Zelena ambasade u BiH,
budu}nost, Kulturni kontinuitet i dru{tvena samoodr`ivost, “zelena” gradska
Transfer tehnologija, Zeleni gradovi. Sarajevo Green Design tura, promocija
predstavlja zajedni~ki napor Arhitektonskog fakulteta u BH Slow
Sarajevu, Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, Fooda... Cjelokupan program
Collegiuma Artisticuma, Udru`enja likovnih umjetnika primi- Festivala i lokacije odr`avanja programa mogu se na}i na
jenjenih umjetnosti BiH i Univerziteta Twente iz Holandije. zvani~noj web stranici Sarajevo Green Designa: www.sarajevo-
Festival je podr`an od predsjedavaju}eg Skup{tine Kantona greendesign.com.

16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 77

 PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}

Donovi Afganistana
Desetak luksuznih vila u Perzijskom ili nimalo volje da obuzda svoju pohlepnu
zaljevu u vlasni{tvu je porodice Hamida bra}u, uprkos intenzivnom pritisku slu`bi i
Karzaija, afganistanskog predsjednika. Ta napora da mu se objasni koliko je nepoti-
spoznaja zabrinula je Zapad i navukla zam {tetan za borbu protiv talibana.
oblake sumnje o tome kako zapadna Imamo epidemiju pobuna. Talibani koriste
pomo} i novac koji se {alju u Afganistan, bogatstvo Karzaijevih za regrutaciju i ne
jednu od najsiroma{nijih zemalja svijeta, treba im drugi argument. Ahmed Vali
mo`da zavr{avaju negdje sasvim drugdje. Karzai (48), koji u gradu Kandaharu
Londonski Daily Telegraph objavio je upravlja poslovima nekretnina, transporta i
dokaze o vlasni{tvu nad vilama u Dubaiju, privatnog obezbje|enja tvrdi da su optu`be
koje zajedno vrijede vi{e od 90 miliona protiv njega ustvari usmjerene protiv nje-
funti, a svima su vlasnici bliski ro|aci afga- govog brata. “Ho}e da oslabe Hamidovu
nistanskog predsjednika. Predsjednik poziciju“, tvrdi Ahmed, ne obja{njavaju}i
Afganistana i dugogodi{nji agent CIA-e kako je za nekoliko godina od anonimnosti
Hamid Karzai na sebe je navukao ogro- do{ao do statusa jednog od najmo}nijih
man bijes naroda, po{to je njegova porod- ljudi u zemlji. I Mahmud Karzai (54), koji se
ica, od njegovog dolaska na vlast 2002. bavi rudarskom industrijom, proizvodnjom
godine, “iznenada“ postala najbogatija u cementa i nekretninama, odlu~no deman-
zemlji. Talibani koriste ovu ~injenicu i tuje da je utjecaj njegovog brata imao bilo
nezadovoljstvo naroda izazvano njome pa kakve veze sa ~injenicom da je za nekoliko
im je popularnost opet na onom nivou koji godina vladavine Hamida od vlasnika
su imali dolaskom na vlast 1996. godine. kafane naprasno postao najbogatiji ~ovjek
Protivnici optu`uju Karzaija da za sedam u Afganistanu. Izjava predsjednika
godina, koliko je na vlasti, nije uspio da Karzaija o njegovom imovinskom stanju,
uradi ba{ ni{ta, osim {to se vrijednost na koju je nedavno bio primoran, izazvala
tr`i{ta za vrijeme talibana iskorijenjenog je prave salve smijeha kako u Afganistanu,
opijuma procjenjuje na tri milijarde dolara. tako i u diplomatskim krugovima na
Mla|i brat Hamida Karzaija, Ahmed Vali Zapadu. Hamid je, naime, rekao da “pos-
Karzai, preuzeo je, {to tvrde ~ak i britans- jeduje 10.000 dolara gotovine i ne{to
ki i ameri~ki izvori, kontrolu nad meha- nakita“, mada je svima poznato da spada
nizmima preprodaje droge, dok je u red najbogatijih ljudi u zemlji.

Mahmud Karzai, stariji brat, koriste}i utje-
caj svog brata predsjednika, uspio da
postane najbogatiji ~ovjek u Afganistanu,
istina bez ve}e umije{anosti u trgovinu
opijumom. “Postoji mi{ljenje da se ~la-
novi njegove porodice bogate zbog nje-
gove pozicije. To je jako lo{e za napore
me|unarodne zajednice protiv pobun-
jenika“, rekao je Max Booth, vi{i savjetnik
ameri~kog Savjeta za vanjske odnose.
Glasine o korupciji, kra|i i nezasitim
apetitima bra}e Karzai, kao i bestidno
pokazivanje bogatstva su sve {to je bilo
potrebno talibanima da se opet “dignu iz
mrtvih“, regrutuju}i mnoge siroma{ne,
nezadovoljne i pravde `eljne mlade ljude
{irom Afga nistana. “Gubimo ovaj rat
zbog korupcije. Korupcija je glavni
problem ovdje“, izjavio je nedavno jedan
zapadni diplomata. Zapadni diplomati
tvrde da Hamid Karzai pokazuje vrlo malo

78 SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

 PATINASTA KUTIJA

Merci beaucoup, monsieur Chabrol!

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

MAESTRO SNIMLJEN
1959. GODINE
Claude Chabrol, ugledni
francuski reditelj, prvi
dugometra`ni igrani film
snimio je kada je imao
dvadeset i osam godina

Uz svoje sunarodnike Francoisa
Truffauta, Jeana Luca-Godarda, Jacquesa
Rivettea i Érica Rohmera, reditelj Claude
Chabrol bio je jedna od glavnih figura tzv.
francuskog novog talasa. Na`alost, premi-
nuo je 12. septembra u 81. godini. Iste ove,
2010. u kojoj je na drugi svijet oti{ao i njegov
kolega i ”saborac” Rohmer, a obojica dvade-
set i {est godina nakon smrti Truffauta.
Claude Chabrol ro|en je 24. juna 1930.
godine. Prvi dugometra`ni igrani film: Le
Beau Serge snimio je kada mu je bilo 28
ljeta. Filmove od tada premijerno nije
prikazao tek 1979., 1981., 1983., 1996.,
1998., 2001., 2003., 2005. i 2008. godine. A
s obzirom da je znao, i htio, snimiti i dva filma
u dvanaest mjeseci, Chabrolov prosjek je
jedno dugometra`no igrano ostvarenje
godi{nje, i to u vi{e od pola vijeka aktivne
rediteljske karijere. Golemo!
Kriti~ari i teoreti~ari filma smatraju da su
njegova najzna~ajnija djela Nevjerna `ena,
Ovaj ~ovjek mora umrijeti, potom prvijenac
Lijepi Ser`, zatim Ko{ute, pa Dvostruka
turneja i Dr. Popaul sa Jeanom-Paulom
Belmondom u glavnim ulogama... Poslje-
dnji njegov film: Bellamy, prikazan je pro{le
godine, a Chabrol je u filmskoj industriji sud-
jelovao i kao glumac, scenarista i producent,
dok je prije po~etka karijere pisao kritike za
magazin Cahiers du Cinéma. Nagradu za
`ivotno djelo, pak, dobio je na Berlinaleu,
prije sedam godina.
Negdje na sajtovima mo`ete pro~itati i
podatak da je Chabrol itekako uticao na
filmske opuse Scorsesea, Lucasa, Spi-
e lberga, Tarantina... Po{ten i pametan
~ovjek bio je Claude Chabrol. Neka mu je
lahka francuska zemlja!

STRIP ARTIST

16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA 79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA
BIJEDA OD TAKMI^ENJA
Pi{e: SEAD FETAHAGI]
Što da se za izbore pravi ovolika gužva, frka je pred golom velika,
troši se novac, a ljude se samo zavitlava. Pa onda nije ni čudo što se
pravi negativna selekcija, jer narod bira poznate nevaljaste, što bi se
mučio s nekim novim? A mnogi se oko ovih spiskova uopšte ne muče,
ništa ih to ne zanima, biće kako će biti, sudbinu smo sebi skrojili da
nam ne bude nikako
N
e znam ima li neko ko je pro~itao spisak kandidatskih
lista za predstoje}e izbore, koji je javno objavljen.
Smogao sam kuveta, pa sam te liste protabirio, za {ta
mi je bilo potrebno puno radno vrijeme, ali sam obnevidio i
zaboljela me glava od fraza i gluposti. Ve}ina stranaka se
naziva demokratskim, a da zapravo i ne znaju {ta to zna~i.
Bolje bi im bilo da su svoju partiju nazvali fa{isti~kom, vi{e
bi odgovaralo istini, a i po mnogim analiti~arima u civilizo-
vanim zemljama pristaje uz fa{iste. Zanimljivo je da me|u
strankama nema ni jedne koja se zove komunisti~kom, valj-
da su se organizatori prepali da narod masovno ne pristane
uz ovu partiju, pa bi valjalo me|unarodnom faktoru
obja{njavati kako ljudi tr~e za propalom dogmatskom
strankom.
Zanimljivo je da na spisku ima nekoliko penzionerskih
stranaka. A penzionera ima raspr{enih i po drugim partija-
ma. [ta ho}e te starkelje, koje samo bauljaju po pijaci, kada
im je pamet sasvim isparila? Ti penzioneri zasjedaju pred tv
ekranom i ~itaju tekst koji im je neko napisao, zala`u se u
borbi protiv korupcije i lopova, a njima niko nije hapio ni
feninga, jer im `ena nije dala ni tu crkavicu. [ta ima oni da
pri~aju o omladini, i ne sje}aju se kada su oni bili mladi.
Utrpavaju se ovi umirovljenici ne bi li kako dospjeli u par-
lamente, jer im je dozlogrdilo da `ive od jadne penzije. Tako
se oni motaju po ovim spiskovima, ne bi li se do~epali
kakve sinekure.
A budala{tina ima raznih. Tako su sve srpske stranke
istakle u svom programu na prvom mjestu da se bore za
Republiku Srpsku. A ukidanje RS-a na miran na~in jedino ne
daju srpski poslanici u Domu naroda dr`avnog Parlamenta.
Pa ispada da se te srpske stranke bore protiv svojih sunaro-
dnika u Domu naroda da ne izdaju, da ne popuste.
Hrvatski poglavari Bo`o Ljubi} i naro~ito Zvonko
Juri{i} bori}e se sa svojim strankama da njihov narod dobi-
je neovisnu republi~ku jedinicu, gdje }e Hrvati imati sva
prava, a ostali kako im grah padne. U toj hrvatskoj
demokratskoj republici na vlasti }e zvani~no biti samo
Hrvati, jer im je dosta da budu pod tutorstvom drugoga. A
pripadnici ostalih naroda ima}e demokratsko pravo da {ute
ili da se isele.
Na spisku sam na{ao i kokuze. To je stranka koja je
skoro formirana, pa me ~udi {ta su do sada radili! Ali ovi
kokuzi su mi potpuno neuvjerljivi, jer se bore protiv neza-
poslenosti, a za pravdu i tako neke fraze, umjesto da se
80
zala`u za lovu. Ako su pravi kokuzi, onda im treba samo
para, jer {to bi se oni borili za neke druge, kad su njima jedi-
no potrebne marke.
Ovdje se mo`e na}i mnogo apsurda i raznih kerefeka.
Jedna od tih budala{tina je borba za jedinstvo svih musli-
mana, {to proklamuje novooformljena Stranka za bolju
budu}nost Fahrudina Radon~i}a. Pa kad se zala`u za jedin-
stvo muslimana, uz svesrdnu pomo} muslimanskog
drvenog filozofa Muhameda Filipovi}a, {to ga svojim
formiranjem jo{ vi{e razjedinjuju? Ali kao i mnoge
demokratske stranke i ova je smi{ljena da bi Fahro pored
vlasti u medijima imao i vlast u politici.
N
a spisku je i Partija pravog puta, ~iji predstavnici
izjavljuju da im taj put odre|uje Kur’an ~asni. Uz to
jo{ dodaju da su otvorena stranka za svakoga, pa tako
i za inovjerce. Pa kakav je to put vo|en Kur’anom, kada ga
mogu voditi i Vlasi, da ne ka`em ~etnici?
A na spiskovima ima puno strana~kih kandidata koji
nisu mogli pro}i ni kod svojih hanuma ni s kakvim prijed-
lozima. Ovo im je jedina {ansa da se poka`u va`ni, da rod-
bina vidi da nisu ma~iji ka{alj. Ko bi za nekog Antona
Jekauca ~uo da nije na nekom spisku? Va`no je uslikati se
me|u mnogobrojnim dunsterima, pa se okolo hvaliti kako si
uspio u `ivotu i u politici.
Po spiskovima vidim koliko je i dalje va`na borba za
nacionalni presti`, pa je ugro`eno svako nacionalno pravo
ako nas je manje u foteljama nego njihovih. Dakle, i dalje }e
biti borba neprestana izme|u na{ih i njihovih.
Baviti se ovim spiskovima ko ne}e - ne mora. Ali je
stra{na mora kada nam se ovi sa spiskova na televiziji
po~nu prikazivati. Mnogi se prave prikaze, ne znaju da
misle, a ne znaju ni da govore. Sve im se svodi na po{tapa-
lice, izme|u kojih je naj~e{}a ”zna~i”. Me|u ovolikim
mufljuzima te{ko je prona}i nekog dobrog i pametnog.
Moglo bi se re}i da je takav Ibrahim Spahi}, samo da ono-
liko ne brblja.
[to da se za izbore pravi ovolika gu`va, frka je pred
golom velika, tro{i se novac, a ljude se samo zavitlava. Pa
onda nije ni ~udo {to se pravi negativna selekcija, jer narod
bira poznate nevaljaste, {to bi se mu~io s nekim novim? A
mnogi se oko ovih spiskova uop{te ne mu~e, ni{ta ih to ne
zanima, bi}e kako }e biti, sudbinu smo sebi skrojili da nam
ne bude nikako.

SLOBODNA BOSNA I 16.9.2010.

Slu`ba za odnose s javno{}u
SDA - Uredni{tvu
Bakir Izetbegović nije na
Facebooku nazvao Harisa
Silajdžića faktorom
pomutnje, u pitanju je
lažni profil
(“Predizborni internetski rat“, SB, br. 719)
Povodom teksta objavljenog u Slobodnoj
Bosni, pod nazivom “Predizborni internetski
rat“ autorice Merime Spahi}, broj 719. od
26.08. 2010. godine, demantiramo navode iz
dijela teksta podnaslova “Bakir Izetbegovi}
na Facebooku Silajd`i}a nazvao ’faktorom
pomutnje’“. Nagla{avamo, rije~ je o la`nim
profilima i pomenuti navodi u tekstu prene-
seni su sa jednog od njih. @elimo navesti da
je zvani~na stranica gospodina Bakira
Izetbegovi}a na Facebook dru{tvenoj mre`i
aktivirana 26. 08. u poslijepodnevnim sati-
ma, te je na njoj jasno nazna~eno da je rije~
o zvani~noj stranici. S ciljem istinitog
informisanja, obavje{tavamo Vas da na
zvani~noj stranici gra|ani mogu dobiti pot-
pune informacije o budu}im aktivnostima
gospodina Izetbegovi}a, kandidata SDA za
bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH.
Slu`ba za odnose s javno{}u SDA
Predrag Kari{ik - Uredni{tvu
Svijet kapitala, profita,
slobodnog tržišta, lične
inicijative i sveg što uz to
ide nužno je i svijet
korupcije
(“Korupcija nije ’s neba pala’ - ona je
legalno ugra|ena u svaki demokratski
dr`avno-pravni poredak“, SB, br. 720)
Po{tovano uredni{tvo!
Nakon ~itanja uvodnika va{eg urednika
o korupciji u pretposljednjem broju SB prvo
{to ~ovjeku pada na pamet jeste jedna, prije
rata veoma kori{tena fraza iz ”Nadrealista”:
- Bojim se, profesore, da se nismo
razumjeli!
Svijet kapitala, profita, slobodnog tr`i{ta,
li~ne inicijative i sveg {to uz to ide je i svijet
korupcije, nu`no. Nijedno dru{tvo ni u tzv.
razvijenom svijetu nije slobodno od korupci-
je. Nigdje tema nije ima li ili nema korupcije,
16.9.2010. I SLOBODNA BOSNA
nego da li je manje, vi{e ili nedopustivo
rasprostranjena. Nigdje se ne pi{e o iskorje-
njivanju korupcije nego o njenom suzbijanju.
Po{to je ona ro|ena sestra ”krupnog biznisa”
sa korupcijom se dakle `ivi i devera, negdje
ovako, negdje onako. Op{te je mjesto da {to
su biznismeni bli`i politi~kim vrhovima korup-
tivni dio biznisa je manje nedopustiv.
Ajmo za trenutak zanemariti Balkan: svaki
redovni ~italac novina }e se sjetiti bar jednog
imena s vrha evropske politike koje je, sa
izuzetkom Berlusconija, uvijek nakon {to ode
sa vlasti, spominjano u vezi sa nezakonitim
finansijskim transakcijama, nov~anim pokloni-
ma stranci, posredovanju u obezbje|ivanju
posebno povoljnih ugovora za kompanije svo-
jih bogatih prijatelja ili ~ak svoje djece
(Mitterand, Thatcher, Major, Chirac, Kohl npr.).
Ako zavirimo preko ”bare”, stvari su
mnogo gore. Na stranu guverner R.
Blagoevich i prodaja senatskog mjesta, na
stranu ubistvo predsjednika SAD-a i njegovog
brata od strane korumpiranog FBI-ja,
korumpiranog vojnog vrha i mafije,
zata{kanog od korumpirane Warrenove
komisije (uzgred budi re~eno, Kennedy
otac, Joseph, irski je ”biznismen” koji je
ogromno bogatstvo stekao u vrijeme pro-
hibicije {vercuju}i iz Kanade melasu za des-
tilaciju viskija koji je poslije ”firma” njegovog
poslovnog partnera Alfonsa Caponea dis-
tribuirala za ilegalnu prodaju a Kennedy je
na vol{eban na~in pare oprao i legalizirao,
vjerovatno onako kako je to lijepo pokazao
Sergio Leone u filmu ”Bilo jednom u USA”),
na stranu dakle sve to: pomajka demokrati-
je i slobode pokrenula je rat protiv druge
dr`ave fabrikuju}i razloge za njega da bi
omogu}ila povoljne ugovore i ogromne
zarade krupnom biznisu i vojnoj industriji!
Sje}ate li se jo{ Richarda Clarkea i nje-
govog svjedo~enja pred Kongresom da mu
je predsjednik 10. septembra 2001. ujutro
digao ka`iprst pred nosom i rekao: ”Na|i mi
ovdje Irak!” Dan ranije, 9. septembra Clarke
je na predsjednikov pisa}i sto dostavio plan
invazije Afganistana i ”brisanja Al Kaide sa
lica zemlje” izvijestila je kablovska mre`a
vijesti MSNBC. Clarke je bio u Bijeloj ku}i
od 1992. a u antiteroristi~kom biznisu od
1973. i kad bi mu novine objavile sliku pot-
pisivale bi je sa ”car antiterorizma R. A.
Clarke”, toliko jak je bio u svom ”biznisu”.
Clarkeu je igra ”`mire” sa Irakom, Al Kaidom
i Afganistanom dosadila i dvije godine kas-
nije je zga|en oti{ao iz Bushovog biznisa.
Doku~iti za{to je Bush mla|i (najnekom-
petentniji politi~ar u istoriji poslije onog
Kaligulinog senatora) insistirao na Iraku nije
te{ko i ve} je poznato: tatini prijatelji, krupni
teksa{ki i drugi biznisi trebali su nekog svog
da ratuje jo{ malo sa Irakom jer onaj prvi rat
je nekako bio kratak i nije se zaradilo koliko
se moglo a naftni izvori su ostali izvan kont-
role. Po{to je mali Bush bio apsolutna katas-
trofa u svemu ~ega se u mladosti latio, kad
REAGIRANJA
je ”pobijedio” na namje{tenim izborima
postavljen mu je tutor, Dick Cheney (Richard
Bruce “Dick” Cheney), ministar odbrane u
vlasti tate Busha. To je ~ovjek koji stoji iza
rata sa Irakom i falsifikovanja obavje{tajnih
podataka o oru`ju za masovno uni{tenja te
vezama Iraka sa Al Kaidom. I to je poznato.
Manje je poznato da je Cheney prije izbora
za potpredsjednika bio u upravi korporacije
Hullibarton, koja nema ~ime se ne bavi, pa i
postavljanjem naftovoda i vojnom logis-
tikom. Kad je po~eo rat, glavni logisti~ar
ameri~ke vojske je, naravno, Hullibarton.
Vi koji ste toliko puta pisali o ”logisti~arima”
u Bosni i kako su svi do~ekali kraj rata kao
bogati biznismeni, znate koje su to pare za
izvu}i. Nakon nekoliko godina Hullibartona je
posla ko{tala njihova vlastita pohlepa i opet
korupcija: zara~unavali su vi{e nego {to su
isporu~ivali pa kad se bud`et malo istanjio
neko zavirio u ra~une i uhvatilo ih.
Sasvim je mogu}e da je Cheney i sam
bio dugme koje je neko ve}i pritiskao po
svom izboru, no to je za pri~u o najve}oj
korupciji nebitno. Biznis je odra|en, milioni
obrnuti, profit je ve} u drugom poslu. [ta sa
akterima? Ni{ta, pojeo vuk magare! Bush
se vozika po ran~u i mo`e sad da pije koliko
ho}e, Cheney na nekom vrlo skrovitom i
’ajmo se opkladiti utvr|enom mjestu u`iva
svoj dio tala, zara|en krvavo: samo mladih
Amerikanaca 4.000 ubijenih, ira~ke `rtve
nebrojene, jer nisu ni kona~ne, ko zna da li
}e i kada ratni haos tamo prestati i ko }e
ikad izra~unati ukupnu {tetu Iraka.
Mogu}e je da neko ima recept za efikas-
nu borbu protiv korupcije, ali ga do sada
krije. Kinesko otkidanje glava onima koji tu i
tamo pretjeraju vi{e govori o o~aju vlasti
zbog ra{irene korupcije nego {to mo`e
potvrditi efikasnost mjere. ^ak ni skandi-
navska dru{tva, po mnogo ~emu najtrans-
parentnija i za medije i za ”malog ~ovjeka”,
nisu imuna na korupciju. Tako kuknjava nad
korupcijom skoro do|e kao kuknjava nad
lo{im vremenom.
Za razvedrenje i utjehu da nije ba{ sve
na prodaju, evo jedne anegdote iz Monaka
iz usta jednog od aktera: navalili novobogati
Rusi i u Monako kao i na mnoga druga mon-
dena mjesta u svijetu sa koferima ke{a.
Pokupovali su oni {ta su htjeli da pokupuju e
sad bi da budu dr`avljani Monaka. Zovne
jedan od njih advokata, naravno najboljeg i
najskupljeg u Monte Karlu, i ka`e ja ho}u da
postanem dr`avljanin Kne`evine. Advokat
mu objasni da to nije jednostavno, on mo`e
tu da stanuje, ali dr`avljanstvo ne ide. ”Kako
ne ide, imam ja kofere pune razne valute,
plati}emo gdje treba i koliko treba!” ”Ali to je
nemogu}e“, ka`e advokat, “takav je zakon.“
”Ajde bje`i“, ka`e mu Rus, “moram na}i dru-
gog advokata…”
S po{tovanjem va{ ~italac
Predrag Kari{ik
81
 U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!

Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate
tekstove objavljene u na{em listu.
Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom
broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete
va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova.
Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod
teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.
Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je
SBK 5 ––––––––––––––––––-
(tekst komentara)
Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja.
Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!