BPOJ 4. BROD lajper SIICT 3A APYIITREHE, TOG.IOBE ‘It 3A. HAPO. AHO TIPOCBIERUBATLE. U3IA3H CBAKOT 1. n 19. ¥ MJRCELY. —— Buacome: apy sper" exam Bm CAPASEBO, 15. februara 1911, — vera 4 fa jo awony: a theory w Nepweromnay w AySHPO a usumone, asdy, penne w nese. 2 I roxnance, Ba eve ocrase sexe 10 far Mojagnus Gpojenn cxaiy 20 sex Monashena co mews ne mpwajy, pyecnnen eo ‘jy. — Iipergaara'w pyvonnen unay ce #8 apeey: Tajper™ — Capen 0» Y pean ne TOAMHA IY, GODINA Gajret LIST ZA DRUSTVENE PO- SLOVE | ZA. NARODNO PROSVJECIVANJE. IZLAZI SVAKOG 1. i 15. —— U MJESECU. — — Vinsnik: Drustvo ,Gajret®. - Urednik: Osman @jikié Ve si» — SARAJEVO, 15, dboopyapa 1911. a Bosna i Hercegovina 1 Auatro= Cijena je Vist: Ugarsku-inonaihij, a4 Glanove, alebu, wentke | tezake 2 Ky za neClanove 4 K goliénfe, Za sve ostale zemlje 10 franaka, Pojedini Hrojert staju 20 hel” Neplacena se pisina ne peimaju rukopisi so He vracaja.. —Preiplata | rukopist Saljy 86 na ‘udranui Gajrel* — Sarajevo. Osnivanje pododbora. Kao Sto smo veé javili, zomaljska viada je napokon odobrila nova drustvéha’ pravila, koja iamegju ostalih novina, propiguju i pododbore. © vatnosti pododhoxsi~ jé na takogior ovome mjestu govord; pa je apelovano na\ prij telje nasega napretka,.da se sto bolje zauamy da »Gajrete dobije Sto vise\takovih podruénih ustanova, koje bi blagotvorne ideje Gajretove Sto bolje prosirile megju asim elementom i njegove poslove sto narodnim slojevima, , vide razranale uw svima I taj nag apel nije ostao bez uspjeha. Od- mah se je u nekim mjestima pristupilo tome poslu i mi mozemo veé sada Konstatovali, da je »Gajrete dobio sedam pododbora i da ih je jos toliki broj u osnutku. Osim toga iz mnogih mjesta smo dobili pi sma, u kojima nas Gajretovi prijatelji pitaju za uputstva, na koji nagin ée da obrazuju drustveni pododbor? Ovim redovima je namjera, na, ta pitanja dati tagan odgovor i time pruziti_ uputstva za osnivanje pododbora svima onima, Koji bi tu ustanovu hitjeli u svome mjestu osnovati Da se u nekom mjestu pododbor osnuje, potrebno je, da u tom mjestu imade (ili da se prijavi) najmanje 50 élanova deustva ma kojega roda. Ako u mjestu ima povjerenik, to Ge on os- nivanje pododbora pt eduzeti u svoje ruke, -a gdje pOvJerenika nema, to moze udiniti i drugo uugledno i agilno Tice ili — jo8 boljo — odbor Gitaonice, vakuisko-mearifsko tijelo (kot. povje- renstvo ili déenats is). ‘To lice ili odbor, koje dsniva—pododbor, najprije ée se obratiti Sglaynom odborn wSarajevo, kojemu ée prijaviti “svoju jnainjoru i zatraziti, pododborska pravi Koja ¢e — dakako — odmah biti posiana, Kad pravila stigau, onda ¢e se zakazali SkupStina sa dnevnim redom: Osnivanje podod- ora, 0 kojoj treba ‘obavijestiti i mjesnu_ politi ku oblast, koja ima prava na skupstinu poslati svoga izaslanika, Na toj skupStini izabraée se pet upravu podorbora, kao sto to propisuju pod- odborska pravila, a potom ¢@ obrazovana upra- va pododbora, 5 primjeraka pravila podnijeti mjesnoj politickoj oblasti, da ih uputi zemaljskoj viadi sia odobrenje. No i ako je, prema propisima zakona o udruzenjima potrebno na odobrenje pravila'svakog. drustva Gekati Sest hefti, pa tek» onda preduzeti poslovanje, ipak se toga propisa kod pododbora ne trebe dréati, Jer glavni odkor drustva je is hodio od zemaljske viade prineipijelnu dozvolu za osnivanje pododbora, pa se rad moze odmah, hex smetnje, preduzeti, a pravila pododborsk: (koja su veé dobila usmeno, principijeino odo- brenje i koja su za sve podobore istovjetna) dogiée naknadno provigjena i formalnim odo- brenjem. medi lanova za,54 Kad se pododbor obrazuje, treba to odmah javiti glavnom odboru, oznadivsi imena élanova uprave, na Sto ée glavni odbor poslati podod- boru tiskanice, potvrde i druge stvari, koje su potrebne za rad i poslovanje. Na ovaj nagin se osniva pododbor, pa upu- éujuéi u tome bracu mustimane, mi ponova apelujemo na prijatelje nasega kulturnog una- pregjenja, da se sto srdaénije zauzmu za osni- vanje drudtvenih pododbora i nataj nadin ideju Gajretovu rasire megju svima slojevima nasega mi lela kakobi ,Gajret postao zajednisko kulturno sredi8te nas svih Muslimana. Herceg-Bosne bez raalike na drugtvene, stranacke i druge dife- rencije! Gajret braéo, gajret rodoljul YY saamny: .Bea wovraace” pprtao cau, aa je maue opeamaa jexan Komraomepar, caxyiivena m naSauanar0- mica Gea oraana mpanne, Ges yxpra nyra, Gea Wxeaaa, youhe Gea macje. Daan maxq/aatse, macja, Koja 6uitic comjy sajeanmaen vopero oxymitss, Aata max semBOTA a Yyamnuza, XA pax wojeqnmana ne uxe ua napaséertke, wer AAW Hajuaiba KoANUENA paxA, Chak nOTXDan, emAKA TOA Bur npuxoKoen To} sajexmmreKo) wach, xe je camy java H A0BOAH 40 weNIa peaaioDAEEd oANOCKO GemmApeRa. Tloxymahy cage xa maveaew Ana-mpm yapoxa ro} mamoj_Geanzejnoern. Kaxey camey max mpyska erais@ name y row n0- raexy mpnje oxynanuje? I omaa exo Gita Ges uaeje, jep xa exo mmam y coo peay nan x Tpatan ne Gu Mae wono spujewe oryuanuje onaKo oGearaamao. O xa Koso KYATypHON pany, o Kakvoj sajexunaxo} comm Aapwocrm, stam 0 KaKsO| Manmona.noj HaTpyxN Me Mowe 0 ¥ To A06a Gant rosopura. Han o6uaajx, mama npomacer, 2a Kojy exo ce BavloeuAtt, a Ha Kojy mt AA AAHae ynupeNo mperow, une pomsocr onora mapors, wojey um gaerausn pana avo. Ham oGuxajn x mpazmuje umajy nyno mapa Apyrora mapoxa, nox vijow exo manera Gum, Koj max je mapox no pacw ryhu, aan mje euo waesxe 3a caojo ‘puuuan,e Kojax xapogou m Aante anjeanmo upomazoer, Typuw cy esojux Aosackou w aayachewr mame x0- aosnye saysezm epma nama x ocjehsje mame, ma exo ant 38 xpaTKo spujewe nocraas no ocjehajaxa Typust, ume ot ce myHo Menpanmuja ona reopnja o waxujy, Koja n0- raace mumuie waxcKoors ma” yx, waxean x ocjekaje jeane ckyanHe seyAu, mend aM HA cam naNeKM manZex, HaNKo na jeox, o6ninje x nnewo, TI erora cramooumira no- aagehm woase ce 1 AaNAC MANIA seReR HAgBATH TypeKOM, Hamm ey yan no ocjebajy Ocuanauje, a pasaunyjy ‘co ox wax camo. no jeaney. Ha 1 raj 60 jeame, xa 6w Gnaw y cramy H RAK 6a Moran, BoxojenuaK ea ryperunK. To je jexam nonxoaomen womenar xyme entra, 0 nojex mpeGa pasywa osu. Kapawrepnermma je name pace, ax je maicaowena uxeascamy wonenar ocjehaja vaGuja enya ua nompi Mu ce moaajewo myHo epuy x a jawa, soauno ce aavocurm coujeraum raskaua ma 11p0- MIA0erH H 1UX WANOCUTH, KBAR Ce NOKAXE HeRoCKONILIA y caammrera, Taw aueaitvo, x4 exo oa6aan mpmronop oa eaxaummoer, Boaano ce aackatit m xenanearH ce, Aa exo cajecun m nohuH, Hero a cana cefe nponsjenuzn KoanKo camera npujeauwo. 3a ene neyenjexe caanyjeno ua apy- ror puny. Horpemke xpujeso 1 stuje aw 0 roma paro rosopari. Kaa xohewo Homro, xohevo ene uajegannyn, x0- hewo-zo en gros, a Naam Hac yeujeom He saqonosanajy, jop axl co unum, Aa He hemo Tua Masi pagon ike nnoctitha 090,28 ume m4exo. Hujeexo xakae npxerauie cursor paga m nocremesor pasnujaiss, Mea je, eax je xegumsjo nossexn consoaor, Koeason cx, epyntussin edenenar, Kojn je xaxep npousneerH aacrojo Y KYATYPM A OfpaTHO, aa KOjy TpeGa XA MpeABoxe yan neher mureaeera — nngunmayaanocr. Te ce anssoort ‘petajy yHekoamko Aa upiaaroge cavoj wacs. Hy 10 c¢ Mpyasrohusawe ansocTm acm me emuje yaerH KAO no- Aymbane x eaymane m yrabawe acu, wero xa nosioci stali na polovici puta. Kroz ove si godine. mnogo je kojedta izmijenjeno, a kao najvainije sportinjem ovdje sa to, da su u medrese zavedani neki svjetski predmeti pa makar iu malom opsegu. Sada su koracili jo8 jedan! korak i SejhubIsei Je ustanovio narodite Komisiju, kojoj. je stavljenorw duinost, da za medrese jzradi program, na temeljit ojega biée mogle odgovarati_svojo} svrsi i udovoliti svima potrebama i zahijevima danagnjeg vrerena, Ova se komisfja dva puta na hetin sasiaje u ,Fetva- hani¢, a Glanovi su joj Baban - zade Naim bey, lan medalisi mearifa, Mustafa Asim ef, profesor na davul- fanunu i carigradski zastupnik, Ubejdullah ef. i Cae mil ef, narodni zastupniei u parlamentu Sevkjet ef, muderris na Bajezida, Fatin ef, upravitelj darui-de- fekke i resadhane. te mladi Tatarin, Kazanli Hslim Sabit ef. Ovaj Sejhul-Islamov korak naidao je na silno odo- bravanje turske Stampe i svak nastoji, da prema svo- jim silama pomogne ostvarenju ove plemeaite zami- sli, Pogam od talebe pa do starih muderrisa — svak se interesuje 2a ovu stvar i svak iznosi svaje mislje- nje i nastoji, da komisiji olakia posao. Neki su dnev- nici otvorili posebne rubrike za ovu stvar, a drugi ‘opet posveéuju ovo} stvari posebne brojeve. ‘Tako ugledni »Sirati Mustekim* u svom posvetnom broju douosi krasnu i opfirnu raspravu élana komisije, Ha- lim Sabit efendije, koja opseze Zitayih trinaest stra- nica, i u kojoj je na jasan i nedvojben nadin doke- zana potreba reforama kao i uzroci, zbog kojih jo na- stao zasto} i mrtvilo u nasim medresama. Posto je prekidanjem aukete na neko vrijeme odgodjeno i velo vadno pitanje 0 reformi nagih me dresa, mislimo, da demo veSiti svoju patriotsku duz- al nost, ako ovaj krasni élanak, makar uizvodu prenesemo i njime okitimo po nekoliko stranica iduéih brojeva »Gajreta", Poznavaocima turskog jezika. a osobito mu- derisima i talebi, najtoplije preporuéujemo, da sva- kako nabave 124. broj »Sirati Mustekima« u kojemu je inifla ova rasprava, Ibni Munib. Teuflk Fikret: " Jesenska vila. Na dugeku mekom od povehle trave, Pokrivena li8éem, spavala je vila, Pa mahmurno oti otvorila plave — Sjekira je kraj nje zvuk metalni lila; I gle, vila tiho Sumi prislu8kiva... Na sve strane pokoj ... samo iz daljine Ko’ priguSen da se neki jecaj krili; 1 taj jecaj vili kad kroz duu mine, Ber éuza i glasa ona nijemo evil, K-svaki tas lice druktije joj biva... 1 gdje toga Vica odraze se boje, Tu se samo boli sa SeZnjama roje I svuda se éuti hladnih suza viaga I gaje rosni pogled s ot joj pane, ‘Ondje se ma tlima razvijati stane Cvijetna ljepota, magiiska i naga. . S turskog: Cazim. shmed Décor: — 3 Carigradski utisci. ‘Moja prva jasna uspomena je 8 pjesmom: aKad ja pojdem, draga, 2 Yoo grade, Prati mene, draza, Sve do Carigrada!e — — koja su mi pjevali, kad sam jo8 posve maleéan leéa0 Dolestan, pa mi ee je jo8 tada, zajedno sa Zalovitom kkajdom ove pjesme, usjeklo u pamet i ime ,Carigrad”. Pa i kasnije sam uvijek vise volio slufati pride o carevi uj sultanijama nego li basne o lisici i vuku, dak i nego pripovjetke o aGilderue i »Hadzijie, Ove prive 1 Kojima se puno spominje Stambol, gdje Zivi as damdeset i jedno millee i stanuje turski ear i njegovi veriri, mnogo su zabavljale moja magtu i u srew mi je aajeduo sa mnom rasla i Zelja, da vidim taj grad, koji se ne mote okom progledati i gdje se insan poslije i neke slike od im, da nije nudno opsieno govoriti 0 osjeéa- jima, koji su-me obuzeli kad sam krenuo prema tom52 davno Zeljkovanom gradu i dovolino je ako katem, da sam jedva dekao éas,u kom éu ugledati Cerigrad Nekako wu zoru progje vlak mimo Kuéuk Gek- medie i prulazedi kroz jednoligan i dosta pust kraj pribliti se Aja-Stefanosu, nadomak kojoga se ‘primje Euje ve6a pitomina,njive,basge i jetaiovei, uéi dalje proma Makri-Koju, ugleda se jo8 i2daleka serasker kula munaro i kubbetas-velikih damija i neki dio grada, za tim se grad stane opet pomalo gubiti s vidika jer ga zaklone starinske zidine, Viak juri, a pred ‘ogima se hitro izmjenjuju velo raznolike slike, smjes- tene tako, da se gotovo svagdje us lijepe prizore uka zuju ruZni, uza svaku ruzicu po ten, 8to bi rekli pjesnici. U blizini grada ukazaée se stara, tiha musliman” ska groblja, obrasla krasaim tamno-zelenim sevlijama (Gempresimal, do kojih se je prutio stari gradski zid, sa svojim kulama i opkopom, lijep i u rugevinama, a na drugoj strani Zeljeznidhe pruge stoje garave, uukodene, rune fabrigetine uz disto, nemirno i pri- vlagivo Mramorsko more. T kao usprkcs, ave se jedna do druge redaju ve~ like opreke: uz goleme, veliganstvene Jedikule ~ silne, trofne i jadne kuéice of lima; uz statke starih vre- mena — prozaiéne i reklamne table: Tirings, Steina i The Coq Rouge Company. ‘Nw kid se progje-ne- izgledna gréka mahala Psamatifa, te se viak priblidi velikom Vlaoga-bostanu, Geyjek odmah cabins Holi uugodni dojam, sto su ga na njega udinile fabrike nteneke-mehallesi,, jer mu se akaze Stambol wdilayaj svojoj ljepoti: divno razasut pp brezuljcima wa! more, slikovito ispremijegan zelentlom drveéa, okiéen) imu narama i diamijskim kubbetima od kojih ‘osobito upada_u oi Sultan Fatihova, Sultan Bajezidoya, Laleli diamije, te Sest_munara sultan Ahmedove déamije, Ovaj krasni prizor ne traje dugo, jervvlak zagje megjn nesrazmjerne kuée nemuslimanskih mahala Kapu i Kum-Kapu, muogo neukusnijih'oa mu- imanskih dijelova grada, u kojima ima mnogo zele- nila, dok su naprotiv krééanske mahale gotovo easvim bez drveéa, pa Sovjek i nehotice stane misliti o pro: tivitinama, koje sve upadnije postaju, ito se dalje zalazi prema sredini grada, Iza »Kum Kapijee nastaje druga »teneéeli mahalac, sagragjena iz rugevina ne- kakva staro-bizantinskog dvora, 2a tim 80 iza nekoliko @asova progie kroz jeduu muslimansku mahalu sa dr- venim kugama kao. &to gotovo i po svim ostalim ma- halama, koje nijesu u zadnje vrijeme gorjele, i tada vlak izagje na girinu, odakle se ugleda milovidua Sultan-Ahmedova déamija, malo podalje Aja Sofije, 0} Blasovitosti nimalo ne odgovara crveno Zuta boia njene vanjétine (kao da je farana po Kallayevu nalogul, izmegju te dvijo glasovite dtamije pruvilo se du. gatko, bez stila ministarstvo pravde, da im kvari ingled vréeéi ulogu, koja kanda nije ni njemu ugodna, Pa se je za to proteglo i kao od umora ili dosade zijeva na sve svoje prozore, laa ovog iznenagjenja dogje mi jos veée, kad ugledah Eski-Saraj, u kojem se duvaju hiljadugodignjo hazreti Pejgamberovi amaneti i earsko blago skorainje, dute-baruthane, do stoljetnog drveéa carskih basi — ljetosnju prasu! Da ironija bude veéa, i crua je Zeljezna krtica ovuda prorovila sebi put i njene su tragnice provedens ba&éom, po kejoj su nekada hodala carske kéeri. Ukupni dojam ovih slika nije bas ugodan, pa se putnik dosta razogara, i kad ne bi sa drugih strana vidio — Carigrada, ne bi se iz njeg vrativ osobito zadovoljan. Zabavijen ovim asovitim inpresijama trgoh so radi otegnutog zviddanja Zeljeznice, koja se iza_ne- koliko trenutaka ustavi u zadnjoj carigradskoj stanioi Serkedziji. Profavsi kroz ,dzumruk* (carinaru), gdje se mijesam mnogo zadréao, jer mi nijesu, kao prije traZili_,sumnjivih papira“, niti sam imao na sto pla éati arinu (sid sone plaéa uzaludno carina niti se strd@arima daju baksifi], odoh u jedan blignji domaéi hotel. ~Gim sam se malo odmorio, sjednem uz pendzer koji gledase na, ,Hamidijje-d#addesis, jednu od naj 4ivljih vlica i ostaloh promatrati ono silno komesanjo i strku, Pravi vafar sa mnodtvom muskinja, Zenskinja te\masom kunja, kola, tramvaja: sve jedno gore dru- ‘a prolaznicima ima svakakvih odijela i vi- 8 elegantue oficirske uniforme, chic" tijesna odijela, suknene gazalice, dzubbeta, svileni crni zarovi, suknje, ‘mantije na Ljudima raznih tipova i boje liea. Pri svemu najvise upada u oi velika raznolikost kapa, po¥evsi od ervenog fess, pa do silno golemih Sedira s¢ zoolotkom zbirkom ili suhim botaniskim vetom u malom razmjeru_ na glavama Evropejki i Levantinki osijega stasa.... Smije li se suditi po perugkama ua glavi, onda bih rekao, da su. mnoge i kokodije pa- me! Osobitu paznju svraéa konjski tramvaj>pravo prav cato ruglo: pod dugatak, nizak vagon, upregnuti okusani i mrfavi magjarski konji, koje yoni kogijas dugom kandtijom u jednoj, a trubom u drugoj ruc Pred konjima tréi posebni »vardadzijae trubeci u znak da se svijet uklanja (na raskrSdima stoji joS posebni vardadtija), Sastavite liu jedno konjski topot, dendanje ola, pueketanjo biéa i glas trube, onda su vam na brojeni svi instrumenti emuzikes, kojom dan na dan »zabavijae carigradski svijet milostiva tramvajska kom: panija, dja je uprava i vegina dioniea u rukama — »kulturnih« Evropejaca, Premda mi se vrtio mozak od umora i nospa- vanja ipak sam jzi8&o, da se malo prosetam u okolici konaéista i krenem niz tramvajsku prugu, Najprije mi zape 2a oko veliki broj sarrafau m: me duéandigima te jo8 neke stvari kojih u Bosni nema kao na primjer : hamali sa samarom na legiima; sit rAddije, koji trée za konjanici ccipelo, te prodavaéi novina, megju kojima ima mnogo posve maletne bosonoge djece. Za tim svraéaju pad ‘ju muballebiddijski duéani i aiginice, pred kojima pogijesie uz diner — kebab stojiaitja vigudi: *Buj- run, efendim! — »Oriste!«*) Ne smije sejo3 zaboraviti silni broj smahalske paiéadi*) Pred veter se stadoie zatvarati duéani po demu sam zakliudio da se u Carigradu i sad Zivi vdla,tureac i dim se smrée no stado buke ispraznide se ule i peatvarsée svi lokalt osim kahvi, aiginiea i muhale biddinca. Tidinu je prekidao tutanj fijakera i ruka parvbroda w luci, koji pustaju razne.glasove koji nognoj titin’ Badnovato djeluju na nenavikouto ube, jor neki slige udaljenu jauku kakva nesretnika, plata jetta ita, Ualjed toa nijesam mogao 2 dugo aaspati, kad sam ved pofeo zavoditi u san trie me do tad nikad nefuveni rkoneerate: stotine, a motda i hiliade past slotige w jedan las vinti tazaljivo, otegnuto, iz bliza, iz daleka, kao da se dozivaju i jade jedat Arvgima, Po svoj sv priliei — Sto Tekno na’ narod = Iajali na mjesee (bilo f> nekako. ¢ uétapu) i tek kad prestadoge ja kao auklarr zaspah prvi san u Cari- radu... Gazanter — Sarajevo: Sentimentalna vizi Svome prijtelja M. Od kopna daleko, na Sirokom moru: Putinama Zelje gdje ligjicy gone, . U ponogi jedne majske, tarne noéi Giedali smo krasne, gdjesirene rone... I ti, dugu jednu pritao si pritu: O robu, u mratnim tamnicam, Sto trufe; Tne ide iz njih na suntane 2rak A ja sam osje¢’o kako srce trne. — — ija. j\n Vali su nosili nase sjene tamne, Daleko, pro morske povrSine ravne, Daleko, do zemlje, gdje nema robova. Tu sretai smo bili: gdje se braéa ljube, “Gdie tiranstvo, sila, svoje moti gube, SluSali smo zadnji 2vek teSkih okova. — — S 1a bt Menara proveo! N-...1 Aslamskim utenjacima, 0 Wi, koji ste pazvani, da unosite 1ud prosyjete w narod; vi, kojima je zapoyjegjeno, da narod napu- Gréka rije8. Znadi sto { bajrun! Letos su ova paitad otpreinliena na pusty ada yHajrsye- sdasi“y Mramoraom moru, ee svers toga vi ste metv, 53 Gujete na sve, Sto je dobro, da narod branite od zla; dda narod o€uvate 0@ propasti, Viste _napustili 6vo}, poziv, ne vrlite svoje zadaée, ne dajele sayjete na rodu, ne upucujete ga, te su mnogi posli_ krivom stazom, vi ste odgovorni za nj i pred Boxom di. i pred ljudima, Danas, had se svako Zuri, svako bori za svoj op- stanak, brine 2a to bolju buduénost, vegina vas 2ivi duhom od prije nekuliko stotina godina. Pa ne samo to, nego megiu vamaimade 6ak i takovih, koji narod po- vlage za sobom u oditu propast zbog ovog evog kon- zervatizma. Doduée su neki od vas shvatili duh vremena i prilagodili mu se, ali vas je veéa vetina, koji to ne ste, Neki od vas preporusuju marodu uéenje raznih ananosti, bez hojih se ne mote Zivjeti uovem vijeku, fli za njima ida uzastopce oni drugi, nazadnjac, koji -odyraéaiu narod od tih znanosti, te su za to syakome pa stetu Danas, kad sljedbenici drogih vjera, pa i idolo- poklonici uw Tndiji Osnivaja humanitarna drustva, kad verskiprvaci drugih, vjera, osnivaju svoje vjerske udruge, odgajaju narod u yjerskcm duhu (makar so to vama i ne inilo), kad s0-toliki misjonari plagaju za.prevogienje-w-njihovom vjeru, — — — — kaj miele. Zaito sto rnostali? Kua vidite, da se jo8 i dan danas narod ugleda uw yas, i ini ono, sto mu vi pre- porudijete, 2a Sto ne osnivate humanitaroa drustva i ‘vjerska udruge i ne okreneto ga pravim putem, kad ‘¥i to najbolie modete ? Na ovaj upit neki od vas tyrde, da vas narod ne ée materijalno da potpomade u tu svrhu, ne zn judi, da danagoji mustimani nisu nigta drugo nego po- tomei onihvelikih islamskih dobrotvora, koji su to- lika svoja imanja Zrtvovali u dobrotvorae svrhe, ito jm najbolje svjedote nasi vakufi. Treba uzeti dobar program, ne Zaliti truda, pa ée vas i narod potpoma- aati Nikakvo zlo nije nam dodlo, a da mu mi nijesmo Dili uzrok — nag razdor, nage nesuglasice. Dobro nam je poanato, da smo mi izmegju sebe zavagjeni i naj- vie zbog toga da propadamo, to biste vi trebali taj razdor dignuti, jor vi to najlakie motete —— —, Sto do daoas ne ubiniste, nego ravnoduino gledate agua ujedno i vain propast, Zoate da prvaci Muslimana w Indiji osnivaju hu- manitarna druftva i vjerske udruge (kao sto je »Ne velek Ulema®), buduéi jo8 pod tugjom engleskom vladom, & vi w islamskim dréavama, u ustaynoj gdje motete i trebate se pokazati, da ste dobrotel telji naroda, vi — —- — spavate Radite ozbijno na tom, dase muslimani na cijelom svijetu, bez razlikw narodnosti, jedni drugima Priblize, jedni 2a drugo osjeéaju, budite svaki svojb4 narod iz sredovjoénog mrtvila, upuéujte ga na dobro jer ée se samo tako odazvati svom uzvisenom pozivu, Ovaj @lanak je skoro’ objelodanjen_u »EI-Me- narus, a upravijen je islamskim uéenjacima u Tur- skoj carevini i Perziji, Ja sam ga preveo za »Gajret*, da upozorim nage glime, da se late posla i savjesno iaveduju svoju zadacu, jer je vrijeme, da se mote i njime ovako ta porudivati. & Setika Nesterin B. Dogju éasi ... Dogiu %asi, kad bi druga zaplakala tako tuino. Ne znajuéi Sta mi fali, za Sim mlado srce 2udi, Na oti mi suze navru i sve laglie srce bije, ‘Moje misli lanci spute, a eterom masta bludi. Podigem se — €ini mi se — nestaje me uv te tase, Radi Zelje nepoznate niSta biva moje bice, Eto yie nisam ona %edo praha i gnjiloée, Moj duh se je vind gore, gdjeno novo sunce svige. ‘Ah, tamo je tako lijepo — ah, to sunce toplo grijet I tamo se sretan svijet pod njegovim trakam smije, Ah, tamo je sve u snazicopijéno rajskim. piéem, Ne znajuci Sto su boli o ljubavi slatko sni U tom carstvu, pod tim suncen, megju sretnim, au steci U Jiubavi, zaboravi Zivim i ja kratke Ease; Onda zagje sunce ono, cio svijet mrak pokrije, Misli moje dolaze mi, duh moj tijeli povrata se, 1 ja gledam oko sebe, trazim ne8to izgubljeno, Nepoznato, obeéano, pred im sree, duSa strepi, Sto ée u Gas jedan, poput sunca, znanja i prosvjete, Da ogrije srea naa, due nage da okrije U tim asim najragie bih zaplakala tako tuzno, Ne znajuéi Sto bih htjela, za dim mlado srce Budi; Na oti mi suze navru, stee moje laglje bije — Otekujué kasak jedan — n RAVE 3. Besvor 7 tai Kad ugledah... Kad ugledah tvoje lice bijelo, Uieze mi slabo 7iée cijelo ‘Moéna |jubay, strasna, mila sila. A kad milo smijeit se stalo, Radosnicom suzom proplakalo, Sree moje, 0, djevojko milal Mey Hazim Muttic, Tuzla: Spavanje hodajuci. Nekakay se doviek bavio prouavanjem tivotin skih govorova i ustanovljavao, &to po xvuku, a sto po kajdi, ata bi koji hajvanski glas- moguo znagiti w ljud~ skom prevodu. Do§ao je do zakljuska, da koko vise: koko ko, a tukae: turlu, turlu, ada oboje znadi jedno te isto, samo Sto tukac svoju tvrdaju izgovara turskim jezikom A to znafi, kada bi ko upitao kokw n. p.: kako se taj i taj posao vrsi, ili kako treba spavati, ona bi od~ govorila: kako ko, dogim bi tukac odgovorio na to pitanje sa: turlu, turlu! Biva, ima i spavanja na razne nadine, Jedan se gjak tutio svome drugu, nekom vese- Jom i dosjetljivom gjaku, kako mu je tedko za spa- vanje, jer da je po zavodskom rasporedu mnogo vre- mena odregjeno za poutavanje i izragjivanja zadaéa, dosim da je za spavanje i odmor ostavljeno vrlo malo sal =Nista.za to; — odgovori mu veseli drug — mi éemo se poteti vjesbati u spavanju najprije sjedeci, pa onda stojeti, te hodajuéi, a poslije demo moti spavati i razgovarajuci, pa i vrdeéi evakdanje poslove i tako éemo moéi uvijek biti u spavanju. Ta govjek ¥¢ dade svademu priviknuti! Tome se je mladi gjak smijav i nije mogao vie: rovati, da éovjek mote hodajuéi spavati, sve dok nije odrastao, svréio nauke i stupio u jayni Zivot ‘Toga sam gjaka poznavgo, poznam se snjime jos i danas i ime mu je Ahmet, Ja se 8’Ahmetom druzim, raspravijam s njim i koristim se sa onim, ato od njega tujem, jer je raz- borit, pronicava uma i budna pogleda. On mi je sam pripovijedao dozivljaje in’ ovoga gjatkog Zivota, pa i razgovor sa svojim duhovitim drugom, koji ga je bio obeéao nausiti spavanju hoda- jaéi i razgovarajuci. Skoro mi Ahmet dogje i nakon to se pozdravi- smo stade mi say usplahiren i nekakav zabrinut pri- povijedati. — Ne znaé kud sam dan igao? — upita me, — Pa Sta si tamo vidio? — Vidio sam svega i svadega, A najglavnije je, osvjedodio sam se istom danas, da ljudi mogu i umiju spavati hodajuéi, sjedeéi i razgovarajuéi se! — Ma kako to, kazuj!? — Nijesam ti ja isso na Kiseljak, da samo otefe- rigim, nego da usput vidim, Sta tamo jma i ata ondje svijet radi. Mislio sam, da svijet onamo ide, da se u nom éistom zraku odmori od napornih yradski poslova, da se na vrelu napije one zdrave vode, ko- jom je Bog ono mjesto odlikovao, da se tu svijetiskuplia i da’ se ondafnja siromagna okolica imade prilike okoristiti od svojih bogatijih gosti. Ali ala sam tamo vidio!.. Jali smo lijepo izgragienom eestom; koja je ston sxdje posuta nekakvim crvenkastim pijeskorn, pa ingleda, kao da je od merdéana. Kad smo doili na. Kiseljak, odjehali amo. pred jednim starim hanom, Pred hanom imade puno svijeta; jedni stoje, jedni sjede na klupama i svi gledaju u nas i smiju se, kao da smo mi izgledali_ smijesni jedne strane hana prutili se dugatki stolovi_ nad kriveni negdje krovom od daske, a negdje od pleha ili sijena i krovavi se. oslanjaju_ na dircke, koji su megiu sobom spojeni ljetvama. Za tim dugaékim sto- lovima sjede hrpimico Muslimani, mladiéi ralititog staleza i mjesto kiselika pija — rakiju, ‘Ti mladiéi su veéinom blijedi i meiavi i mjesto dia 50 to 0 posta trijezno razgovaraju, oni neito razuinjivo pjevaju, podcikuju, bulazne i deru se. Meziw fnima ito pred hanom stoje, imade ih pun, koje rabunaju u pametne i odligne Fue. U prvi imah miu o8i upade megju,Ijudima pred hanom gdje stoji jedno gurbetsko dijete u slamnatom edira on glavi, od jedno 810 wodina, golo, jer od odijela imade na ijemu samo olseana, ratka i plieanjiva kofulia, had, u_djee,~kakvo mnogo susreée u nai siromaénim ciyantucima: ‘Teferiglije se pred hanom malom gurbettetu ‘smiju i Sale se s njimé; a ono svakom prolaznikw pruia ration i itte krajcar. Kad mi stigosme, poleti imal gurbet u slamna- tom defira i pred nas i pote iakati paray da kupi hijeba Ja i moji drugovi ne hfjedosmo odmah davati malom novaca, nego okrenusmo raspitivati, gdje je Iinelo vrelo, da ga razgledamo. Mi krenusmo navrelo 41 mali gurbet posje s nama Posto jo mali u dedira, driao sam da je kriéan ko dijete, ali poito je mene obitaj svakoga pri po- znanstvu ‘upilati za ime, to) upitam i nafeg_malog druge —Ime mi je Nazif! daj mi, Bog ti dao, jedan kraj- car! — odgovori mi cigante. Mali me vrlo iznenadi, jer nositi ime Nazif, a felirimati na glavi i jo8 pred otima onoliko, svjesnih »Turakat, nijesam mogao vjerovatiy da to mote biti na javie Upitam maligana, je li ,Turdin*, a on odgovori da jest, « uvjeri me jodi tim, kad’ mi kaza imena msi’ mu siromaénih roditelja Tevadim nokoliko krajeara, predam ih malom i protumagim mu w kratko, ta znati kod as nositi feiir na glavi Djedak odmah skine defir, stade ga treati i ko- made bacati u grabu, Kad je malian trgao Seiir, a pomagao mu je skoro svo jo$ i jedan njegov drug, oni su sé »Turci« pred ha- om gore opet &mijali. Za vrijeme toga jo8 sam Suo, gdje nekakva kei éanska Sena dovikuje Nazifovu pomagagu: — »A sto mu, bolan, podera desir. Sta ti smeta? Ina to su su oni ,Turei pred hanom opet smijali E sad pomisli, molim te, u ste bih ja ove nase »Tarke« ubrojio!? Da rekned: nijesu pravi Turci, oni to ne daju ni za iva glavu reéi; da rekne’, jesu pravi i dobri, no moted ni to, jer ave rade ono, sto ne valja i ne vode nikakve brige o sebi, svome imetku i svojoj zadruzi. Oni bi se valjda smijali i onda, kad bi neko malog Nazifa odveo u kakav samostan, ili ga izbrivao iz muslimanskog nufusa. Pa ne reci, da to nije spavanje hodajuéi i 2azgo- varajudi — Tutlu, turlu, Ahmete!— odgovorih svome prit jatelja ea bolaim osmjeham. 77 Mrxaves, Moerap diam Te, Mom4e, mITO Jby Onur mene! , wax 6a suaxa nyry m Goze, Tro wi ux Gyan ejehawe wa re, ‘Tyey u Goae sapKe m mpeze, Axopax amps mroao ux opar:l. ©, up'jere wn, wenuno sexo! Kaaa we nau neceza, neapa, He sincam Aa je To cauka ayme, Becesxa aymme Aa ey To jeapa~ ¥ wore ao6a, naga amt unxuct Taje ocwjex aaran mp0 aaa some, ¥ wero xo6a epue y TpyaMa ‘Tyoyje, nenan, jena w rstMe.. ‘A waza wohna na sexy awe Weaua ¢ wupow pauinpx xpua, Tipexa ae rane ankezoror ana Baanja soja suaunexa, wi Ta eax am onaam y oy eysy Kaxo ee aya Goano Gaucra, Tiponaase maxo nusnja Tnoje Ambeaona sta, Wo poca wae, A naas joj 6pyin wo anynm obept, Bo njecua uohu wax jecen nen: TL ayjew aso aanjona xpoa naas: Bam Te, Mouse, ro .eyGum wene".. ; ate56 Semsuddin Sarai Danica je tekala mjeseca.. . (SvrSetak.) ‘Toga istoga dana, u petak prije podne, sjedila je, na Ramizu — u selu pokraj Carigrada vise Sultan Ejjuba, ‘koje je samo Bosancima nastanjeno — mlada, sla- bunjava djevojka kraj pendzera majei uz koljeno. Gledala je na morSki zaljev Zlatnoga Roga kako su ga pritisli mali Gamei, Sklizu tamo i ovamo, a naj- vide ih upravlja gore prema Kjathani. Na keilu joj je nekakay day, ali ona ne dije. Ruke joj klonule na kr lo, pogled otisla dolje prema Zlatnom Rogu, a u mi: slima prevrée svoju proslost,. — — Sest yodina je proglo kako se sa svojim roditelji- ima iselila iz Bosne, mugnih i dugih Zest godina, kao fest decenija, Dok je bila u Bosni nije anal ni za kakve brige, pa se razvila u Jjepoti, da je milota bilo pogledati. Tako j@ u potpunom - jeka svoje Ijepote ostavila Bosnu i presla u Tursku, da zbog svoje Ije- pote vie puta strada... Potueali su se iz mjesta-w jesto, mijefajuéi se uvijek 2a busanskisy ma, Turei ih nijesu primali, a” Bosanci,su_ nj puta napastovali i progesili. Zapinjala je mlagjem svi- jetu njezina ljepota za oko, pa jusjejedan put jedan osori momak gonio preko. baste, da je uhvati i odvuée’sebi. Drugi put joj je jedan odailr vide bi nesto trebalo nabaviti, a nije se imala zasto... Pei tom bi se samo suznim ofima obazrla po sirumagny, urexjenoj sobici, izasla tiho uw avliju, pa neinajuéi kud dalje, povratila se opet u odaju, da pritajeno uzdise Onda bi se sjeéala svoje udobnosti u Bosni, kad bi se u punom veselja nazanjala s drugarieama po svje- oj zelenoj bagi, Pa sijela punih smijeha, pa: teferiéa i sastanaka, pa njega... A sad, niga od toga svega tek samoéa, vjegna, tuzna samoéa, Sinoé je usoula, da je odnekle dobila’na poklon nov fesié ali ga je brzo izgubila. Odjutros je razmis- Jjala, je li i taj san iz varave nade, Pa je samo Sutjela, Klonula i gledala na morski zaljev, kako po nje- tou lagje plove. Oko nje grobna ti8ina, da se je tu jedva zamjecivala zaglusna buka zadumanljenog Ca rigrada {amo prema moru. A sunce sija iznad svega isto i Hjupko.. Gesti signali parobroda i po nekad lahorom na- noketit hitri edject tegkih dekiéa po gvo2gju iz ror Aogfadilisa, kazivali su, Kolikom se Zurbom kreée carigradshi Zivot, Pa ono vjeéno komeSanje, kav i ne bFimuéisse jedno za drugo, pa silan svijet. A tu na Ramiza — tisita, vjeéna, tuzoa samoga i tisina, Ova bi tisina umarala Govjeka, ali nagoj djevojoi za njezine raétrkanc misli, kao da je godila, Ta i say njezin Zivot ved je potisnut u pozadinu, kao sto je u 0 komad, rubiava_nBsspyzaitini i sidanje njetino Ramiz selo prema cari ulici, kad je bila s materont ~~ htio je potegn Bdkdm ARoust dan put im je neko ofet udario na kuéu yess) 0¢a nije bilo doma, da grata obije i da nju inv 1 jo8 dosta takvih napadaja, Koji su nju istravili «ad njih se jedva spagavala vriskom i pomaganjem, Ae joj se tek rijevima predbacivalo! 4 Ona je sve gorko podnusila, a mnogo puta i odbolovala za to, Zeljela je mirnu, .sretnu udaju — pa za koga bilo, Ali nije bilo veijedna® momke,. ko- jemu bi ona svoje éisto sree poklonila, Od Turaka je nije niko-zatraZio, a poSla bi odmah makar i teska srea, U takvom nesnosnom poloZaju éesto bi se”spo menula svoje tajne ljubavi iz Bosne... Boze mili, kar ko je ta njena Ijubay bila slasna i lijepa, makar da nije nikad sa miljenikom svoga srea ni rijedi progo vorila! Ljubila je u njemu onu éistocu i plemenitost, pa to ni dan danas ne moze da zaboravi. I sada, kad god se spomene {ih sretnih gasova svoje mladosti, u grudima je podigie neka toplota, a blijedo, opalo lice probije laka rumen. Domastava svaku sitnicu i o tom ado sanjari, — — — Nedavno je doila s porodicom u Carigrad. Uzeli su polovicu kuée na Ramizu od jedne udovice pod kiriju. Otae od zadnjih novaea iznajmio jedan éarnac pa lagjario na moru. Ona s majkom dila tugja rub Ovaj niski polotaj ubijao je njezin ponos, peklo je u dui, Ali se nije mogao promijeniti. Nadala se sama, a ée se to kojim slufajem popraviti. Ali to je bila samo nada, Sto bi i ona ponekad gorko osjetild, kad ) | Slabunjava je, trogna, a najvigse od niisti. Najvige Je mislila o Bosni i nesugjenom Ijubimeu svoga srca, Nadala se, da éo i on iseliti u Tursku, pa da ée se ‘opet vidjeti i biti svoji. Ali eto njeza nema, Uzalud ga eka, zaludu plate i vehne. — — Pa kad bi i izaw 80, Bog ana, bige li se kad vidjeli, Carevina je pro- strana, pa ko zna gdje bi se on nastanio, a teiko da ée ikad dogi — misli djevojka, pa se jo vige rastuai. Stijesni joj se kuéa, pa bi najradije izaéla kuda. Udoviea ih je jutros zvala, da idu na moru obalu iza podne, a nju eto nesto vige vuklo danas na ivan, nego ikada, Pogledala je mater — Hogemo li iéi na more? — Mozemo! VL Spremile su se iza rudka i podle. Djevojka Behija 8 materom i sa udovicom, a uz njih posla i jedna kona sa svoje dvije kécri. DoSavii mora na. obalu i videdi, kako silan svijet kreée na Kjathanu, no mo- sole se ni one suzdrZati, neyo sjedose u gamac iz Podne i otiskose prema Kjathani. Behija je spokojno siedila u kajiuku i gledala kraj see u more kako $0 pjeni, éameem uzgibano, Zaokupljala je jednn po: tajna_ misao. : Nedavno jednoya petka, kad je bila na Kjathani, Vidjela jo jednog rumena miladiéa, kako je pozorno ljubopitno promatra, Ona je oborila ofi ne moxavsiadriati ujegova poyleda, a on se raspitivao za_nju. 1 Behija je Gula zanj, da je sin nekog binbae, da anu je ime Nedaib. Poslje ua je dya put nazrela, kad Ye prolazio na atu preko Ramiza, a kazali joj da od niekog vremena esto progje i raspituje so za svaku udu, ko stoji u njof. »Nijo li radi mene prolazio® — pomisli Behija, pa se zastidi sama oil svoje misli kad se sjeti svoz siromaénog polotaja, »Hoée li i danas Diti na Kjathani? — »pomisli« a disto joj drago. Kad bio — Ha... On, odligan mladié, nona_sirota mu haddirska kéer —~ prezreno stvorenjen famam Behija u takim mislima, kad je drugarica ‘Aiéa upozori na jedan gospodsk’ éamac, pored koa su prolaili, U njema su sjedila samo ya miladica Behija ih je pogledala, pa u malo, da glasno ne uz- dahnu, kad u jednom od njih prepczna — Neadiba, Sree joj malo Zivlje zakuca, Drugog, Rasima, pravog miljenika svoga srea, jo8 iz djetinjsiva, iz Bosne — nije dobro ni pogledala, posto su brzo promakli mimo: njih. Samo, na letimigan prvi pogled u gamao;- uti nilo joj se i to lice poznato. Nije se okrenula, Znala je, da je to neuljudno, As nije ni htjela, jer. eto Ne- dui ide za njima. 1 one na _Kjpthanu, tamo ée ga vidjet i Dofavéi na Kjathanu proili sh u najgornje redove Jenskinja i sjoli u okrus. Ai8\ Bebi mala je harmoniku, pa je po nekad tho zaavir pievala, Behija je Sutila. Pazila je kad je\ Ned iaigao sa svojim drugont iz gamea i pratila zak svijet, Dogie joj po nekad, da‘i sama ustane s ko# jom od svojih drugarica, da se umijess megju svijet, da ga sretne, da se pogiedaju All kako? Kad je eto su Setale, preljevale su seu elegantaim svilenim odi- jelima, Ne bi li okrenuo glavu od°nje, ao bi je pre- poznao? Stoga mora, da sjedi tu — u pozadini. Pa ako on slugajno tuda progie, moze ga sama vidjeti 1 Behiji_ se _stijesnilo oko srea, osjeéajuéi se tu- gjom, sitnom na tom veselom teferiéu. Povukla bi water, da odu odatlen, ali je prevlagjivala. Zelja, da se vidi s Nediibom. Pa je tuino sjedila, pratila pogledom kroz svijet i Gekala, da pokraj njih progje. Nije trebala dugo Gekati. Nediib je na jedan put upravio prema njima sa svojim drugom, Dok su dolazili, Behiji je silovito sree kucalo. Yaprijedila je Aigi, da dalje svira i pjeva, pa samo w ‘Nedaiba gledala. A on nije ni primjetio. Nedaleko od njih sio je sa drugom, koji ga je od Behije zaklonio. ‘Tako je Behiji Rasim bio prvi na pogledu.. Ona ga pogleda; umiljato lice, sjetna zamisljenost oko dela, 4 u svemu_neka trpeljivost, poharanje, pregaranje, Behija je vidjela samo desnu stranu_ toga lica, pa joj Je ipak izgledalo poznato. Mislila se, gdje li ga je vidjela u prostranom syijetu. Ali od prvox pogleda ‘osjeéala je, da joj je to lice drago, motda iz — sa- uéeaéa, Ili je Sto drugo? — — — uu obignom zara — boljeg nema, a Zenske, koje | Mexjutim se Nedaibu priblitila jedna mlada, go- naranéu, Behiji, kao spodska djevojka i pruzila mu da to bi krivo. A kad jo pruzila i drugu s kolagem, pogledavgi zaljubljeno u Nedibova druga i rekavi le kao za Resim begas, Bohiji zaSumlje u_usima. a da je indadose na éas, pa je jedva mogla tuti, kad je gdje djevojka odlazi, kako, Nedzib reée svomu vidjela ‘Ovo je moja sestra Saima.< i upitno 4a drugu pogleda.. z »Rasim-bej — Rasim«, Sumjelo je wu Behijinim ‘udima, Pozorno mu se zazledala w lice i kao da je 1u njemu vpoznala Rasima iz Bosne — svoga Rasima. Tek, iza nje je u Bosni ostao njezin Rasim lijep, kao jabuka, a sad je vidjela pred sobom jedno trosno, britno lice... Ali to je ipak on, mora da je — go- vorilo neéto Bohiji. I ona gutala Rasima pogledom, dok su joj se-slabaine gradi uzbugjeno talasale. Po- lajne misl-o Nediibu izgubile su se netragom u ovaj “ctas ix tjezine duse i ona je samo tiho Saputala ‘To ie oft Pwr kad_je-poslije oslusala i Eula, da se Nedaib i Rasim razgovoraju_o Bosni, uvjeri se, da je to nje- ain Rasim. Poznavalé\ga je i po glasu; samo joj taj ‘lag nije zvonio zvonko, kao prije u Bosni, nego je jo kao iz nekih dubina — nevosela srea. »Mora {Lon silno-pati, a sigumno bi i mene rao vidioe, ~pomiiljala djevojka, pa toliko puta polazila da rekne Agi: neka zapjeva koju bosansku pjesmu, da mu se [[prokste, Ali se susprezala, videgi, da Rasim nesto 4 pdugo jgovori Nedtibu, pai njemu ne da doéi do rijeti ©" Kad je Rasim ubutio, znokupi Behiju siloa 2elja, da mu se prokate, Sjoti se pjesme »Danica je dekala mieseca.... Ovom bi mu pjesmom rekla, koliko sam ‘ga dugo Zeljkovala — pomisli, pa rege Ajisi da jo zapjeva. Ajifa razvude harmonike, pa izdize tanko, glasovito: »Daniea je... Mnoge se glave njima okrenude, mnoge se oti u njih uprijese. Bebiji provrege prsa‘tokom milih Suv- stava, Vidjela je samo kako se Rasim bro okrenu prema njima, o8i su im se sukobile, rekle mnogo u jednom trenutku — ona nije nigta vide razumjela = Klonula je majei na rame, = —— — = — = Nil, Nedaib primivii lahko Rasima u naruéaj, pogleda i sam onamo, odakle jo pjesma dulazila, Prvi mu po gled pade na Ajigu, a odmah uz nju vidio je Behiju. T njemu srce jaée zakuca, u njemu se pojavi Suvstvo samilosti za to bijedno djevojée — slabo stvorenje, koje je nemoéno leéalo majei na ramenu ..— — — — Rasime! — Zovnuo je prijatelja: Rasime! Ovaj se nije odzivao, Oslonio se 0 Ned#iba, sklo- pljenih vegia, pa samo Sto duboko die. Nedtib ga nije hotio buniti, pa prigeka da se sam trene. Mexju- fim se je zabavljao sa syojim mislima, On je éedo gospodétine. Olae mu je vrlo uva- Zena lignost u vojnigkim krugovima. U najoovije vri-58 jeme oilikovay se strategiénim vjedtinama, pi se jo moglo nadati, da na skoro bude promakuut u veée avanje. Nediib pak svrsio je *idedijjue pa je sada tudirao filozofiju na sveudilidtu, Od naravi je bio velo mekana srea. Umjetnost je Wjubio nada sve, Imao je pronieav pogled. Zivio je bezbrizne — nije znao za amorovu strelicu, ‘Tek ta nedavno sjeknulo ga nesto u srev, kad je orazio na Kjathani mlado, slabunjavo Ajevojée — Behiju i s lica joj proditao, da je nekad sretna bila, a sada, da je bijeda tare, Opazio je tra- gove vilinske ljepote na njezinom lieu i pomislio, da Di se njoj mogla Ijepota opet povratiti, ako bi joj se u ivolu pomoglo. Stoga ju je zagledao pozorno, a kad se ona na to zastidjela, razumio je da je nevina i plemenita. Raspitan se za nju i prolazio preko Ramiza vike puta, neée li je vidjeti — ali wzalud, Danas je eto iznenada vidi... Zadovoljno je svrlao pogled na Behiju i proma: trav je. A ona je jo8 uvijek lezala nemoéno majei_o ramenu, Nediibu se saéalijevalo na Behiju, da. nt- dvzna strada, Pomosi bi joj se moralo = pomisli — nko ne druktije, pa makar se i ofeniti sa njom. To Ge reéi Rasimu ne ée Wi’ ga predobiti: za se. Tim ée mu najlakée pukazati, da i on dijeli s njim bol i suéut. ‘za njegov narod, tim ée udovgljiti Gistim pobudama svoga srea, a valjda i Rasima onda sklonuti,da wzmes Saimu i da ostane uza nj ca U to $0 Rasim Iahko trgnuo od NedZiba, pogles ao u Behiju i opet bolno uzdahnuo. — Rasime! — Nije mi nidta jo si se malo zanio. iuo sam glase svoje navodne pjesme. = to te tako uzbudilo! A, malo, priie mi rede, da ti vibe puta dogje, da se odrekneé svoga naroda .. — Ali ata éu — kad ga Zarko, istinski> Ijubim! jravo! kliknu Ned@ib, zagrli ga, a obadvojici im navrijege suze na oi U taj je tren dodla Saima i staln bratu iza legia, i Behija otvorila o8i. Prvo, sto je vidjela, bilo je, kako Ned%b zagrli Rasima, a iza njih stoji Saima i smijesi se. A njoj se uéini, kao da Saima grli Rasima brato- vim rukama i hoge da joj ga otme. — Ne — kriknu. Behija — pustite ga, . je moj....! i opet klone majei na rame, enske se na ove nevadne rijedi uzbunite i sa- keriée Behiju. Saima prirodnim darom Zenske, opazi u tom svoju nesreéu, duboko blijednu i kradom se po- vude natrag. Nedibu stade dah od iznenagienja, a Rasim drhtnu o@ miline Sta to znadi? — razogara se NedZib. —'To i mene moj rod ljubi — rege Rasim — makar u tugjini. Makar da me iz nepromisljenos costavlja u Bosni, opet me se sjeéa. Ljubi me, i svoju Ge djecu poudavati, da ne zaboraye sveje Bosne. Ovo me ohrabljuje, da se boljim danima nadam. A posto za boljitak treba rada, to ne smijom ostati ovdje, Idem u Bosnu, da uradim Sto mognem za svoj rod, pa makar bio prva, Zrtva u borbi. I onako ne vidim da éu dugo. — — Klica sudice je uhvaéena, — — U rad za dobrobit narodne cjeline, modda jo8 da dobro dogjem. A za pojedine osobe bojati se, da ne bi bio na toretu, usljed svoje tjelesne slabosti, koja navijesta nedalek pad — Ne, ti ne des igi — zamoli NedZil — Moram! Do dva dana je Rasim ostavio Carigrad. Brojavno su ga puzvali kuéi, jer mu so na smrt razbolio rogjak, od koga lijep imetak naslijegiuje. Ali se Rasim nije sam povratio uw Bosnu. Sa njim je potla i Behija, njegova zvijezda danica, koja ga jo duge Zeljkovala.... Do Biograda ih je pratio Nedtib, a odatle je obre- nuo a Francusku, da se u radu prikljvéi svojim — mladotureima, Xurnjena. Kpacrans oxoj4ag, — Kpacrana oxojsea oy xaxow wre mpexpasena na mxpoby.nana. I y jeanow m Apy~ row eaysajy, tox mx jaxa, aacna zpana [renaaB.EeHo waujeso). Tine mm co nowme aasarn omrasareno (wooo axaujexo), maw Gain x cawa eypyrea, Kpacre ce HOIRy ‘mterumu a anjure ovapann. Y raxaw eayyajenicua xajy jemi m waakemuny — eauo we sa ayro. Mory am sxe younar anjexone waa spujewe ajecermor mpaa? — 7Kena je oa wpujewe wjeromor paw ocjerssmonja, aakze, opexa coewy m neoToopanja ero o6irsno. To seeHe m cane oojehajy, merora he wexap ‘p30 veeTo ayrm manoMeny Ka mperume anjen: yA ja mwauc xa ceGn". A ro he pebut, wena opus, woawe at Y¥ tose crawy aujex yamuaru? Jbexapn o6usno gajy au jevooe asenana y mon apeneny — eawo He xajy jasmne 3a ummheme it jexnmema canna. Tnoache oe exnje aa 1 epijene yaumarm, m ako ra oe MHOrO aeMeKMGe Gojx. Kone nype ym. — Kax mexow ayro uype yun, asx. Kyou ¢8 ¥ ago: ‘ren pacroop 7.3. ,nep2uapoaa", w Toy pasyjeps 2 BA 100 poge, na ce cari Aan THM pacroopox saauea Go- weno yx0 onaxo. Pacroop nasa xa je crajao y co6u, Aa ne 6yx0 xaaxan. Boaecmue erme Taxo, 8 wy Gosceno yxo gohe manunie, na outa y wera macrte Tora pactsopa ‘oamKo, womuNo crane, w ape ra TAK” 10 acunyra, To- canje Tora ppenena ce Taj pactnop ms yxa mpocne (a: ifeaisex Taanc), mKosbKA o® OX wera MoMepE, MA ce oH1AA YO NEKIDE aaNOTY.5KOM RATE AGAHO saTHCHe. Mpormn ax: — Tpornn nagasmie mpenopayiy ce meSpojeint anexoan, ¥ uajronnjo x06 upahajy co avekapn u omer 6pomy, axu ne wucwo, e20 sujewanon wo 090% nawwny. Vane co y 800 Gpoovor xan arpyja x auonnja (Keiridm, Ammonium brom), eamjoum ce, ma oe ox 10 covjece eaten xan ptorsop 2 rp. y 3 xeugja (nowehy sams) noge. Va 7o eo Goseeme yea comm m exaamx jas. Ano cea 70 npnjewe jase nejeme n Go6y.omenan ano rajue ocjetctunoer H Gaapuna Gyzecunioes OnAA mache Rosy examuns. A exo nacmyan ne momyeme, waa 6poxe aujexa uowchars, u eve ro je cxawo cassan = Taj amjes me nowaaxe, weruma, opwax, a nema vajuane 2 roxeue npoayaca, exanyiy Kohe wero Aa noxorne Y managy neanxor Kantsa (puuasya). — iKecroxe ramaxe neawxor sauna rego je raexeri — naposstTo weox waae ajene, — Pry, noapiene, nowoape i aase ce simeamn, cag he maxaxnyrm. Ao je waniacs na oxojvemy, rnje ne yanuje ony nenaway cays an naan, ona je ome: oct Gain gowera ry. © nora muna ajerery uo upuje rowoha, 70 ma onaj maven, Basia ay pea xaaxsow ogoM npoxaTH — Tf, AR ONO AVGOKO HORKBATH, NA: aanagxa zo6uje, Ao m 0 He noworne, macsa_ xs senhit cnojnm mperow asGono y yera ux my jeams, naj je 9a spujene amare obvano xapemo aa jaye pine, Ha toe xt Ranpex npurruenfan, aa'aaseyxs A06sje xanmvano aujere. — ‘IIkaaa xjewn nsaeby roaxanmay yxnave. Kax anjore ofantsnn, a yafe y arp, of he My 30600 “WN, ano ce-6yae Ana ofmno, 70 onaKo, Cipeus e8 poga 0x35" : myo je m Tonaora wamera twjor), ma joj ce OMA aA ono pajene aox oe aujere ¥-A0j yma, uocTeHEHO Aon aaje Touanja « ronamja, x0% cee xoke 0 40°11. ¥ oj Gansu xp ce anjene 10 aatnyayia ce ova p20 ma6pume 1 nerape, ronso yanje x y xoaijonry (wan nocrey) sioaoaen, Ty xopa "Js eaxara xmpo aeskeri Aa ce o4ne ‘A 3a 0@ ne 6n orxpnao m paaroauned®, wae oe ys were ‘yrnjec xoje orapuje sexare, aa ra noxpana, Kaa ce ue oj 6pe0 ce ueSpuue wy “oto mpeonyse a ce nyriia nose wa6uerpm. — Myra nox suo ga uke. JJa ce msGiterput, xoweke joj ce meurro cmumce wt pee aoze. Hu xexroanrap WevHCTe HyAHE HORE PE aayitn 00 35. ap. emunce 8 sumapa xpevne enae. ax e& zo y noAy eaene, ewjecn ce Ao6po upownjems, ma onsa 2 axara a wnpy ooTant, 3a 70 vpnjexe oe oma) aya, mo ¢8 0g ermmven wpeua ¥ ROAK HORII, cnyenH AHO (eraxoweal. Arm eaymajybw co ma ano 24 coGox uonyse_ 1 TONEY uoanoTohy M8 wOAe, TE OM OCTANE HE cay ps nero AoxeRae a npesmmker. 6u Narodne umotvorine. Udoviea Alibegovica. ‘Tamo doli wu donjoj mahal Udoviea Alibezovica, 4o8 je milada joé bi se udala, ‘Al ne smije od sina Smajila. Njoj dolazi aga Ahmetaza, Govorila Alibegovicn; Sto ti meni dese ne dolazis’ Odgovara aga Ahmet aga: ‘Al nesmijem od tvog sina majo"? Govor.la Alibegovica: sLahko ée8 mi sina pogubi Sutra petak, sutra turski svetac, Svi de turei otié w déamiju, ‘A ja éu se mlada razboleti, ice ali naholiee, ali hezpostice. Ti otigii za ora na vodu, Ja cu poslat sina Ismmajila, Da donese-iza gore vode. Gledaj mi ga tude pogubiti® Ot'le ode aga Ahmet-aza, Osta mlada Alibegovica ‘Svauu petak, svanu turski svetac, Razbolje ‘ge Alibegovica. Njoj dolazi dijete Smajile: Mores, majko Zutoga Seéera It simita hijeba bijeloga"? Govorila Alibegoviea: da né mou futoga deéera, Ni simita hjeha bijeloxe, Veé da mi je iza gore vode' Skodi Smajil na noge lagahne, Pa uzima srebrenu mastrafu, Da on ide za goru na vodu ‘Njemu seka pusat dodavala: Uzi pusat, brate Ismajile, Na vodi je aga Ahmetaga, Da nam tebe ne pogubi mlada" Uze pusat dijete Smajite, Ton ode 2a goru na vodu. Kad je bio kroz goru zelenu, Gavran grakée na jelovoj rani, A vuk vije u zelenoj. travit Govorilo dijete Smajile: Ne vij vude, ne grakéi gavrane, Bide mesa i orvu i mrava, A najvige vaku i gavranut!* Kad je dofo za gora na vodu Al na vodi aga Ahmet aga — Na dugu se puéku naslonio, ‘latoom sabljom hladnu vodu muti Govori mu dijete Smajile: Mi tu molbu opet ponavljamo, pase nadamo, da ée nan povjerenici ove kasice — koje ne rade — postati, da bi smo ih mogli na zgodna mjesta smijestiti. ‘Ovom prilikom ne moZemo, a da ne spomene- mo jednu ruznu Ginjenicu, za koju smo doznali. — Naime, Cujemo, da neke Gajretove kasice bivaju upo- trebljavane u viastite svrhe onih, gdje se nalaze, a eke opet pojedini zaslijepljeni strantari i Gajretovi protivnici upotrebliuju za sakupljanje priloga u svrhe drugih ustanova, pa je ak na jednoj kasici Gajre- tovoj zalijepljeno ime ,Gajret*, a napisarto ime jedne druge ustanove, Osim toga imade i takovih slugajeva gdje su kas’ce bezob zirmo bagene megiu du¢anski espap ili date djeci kao igratke. Radi toga je odbor odluio, da u stvari kasica poduzme energigne korake, kako bi 0 svakoj dobio taéna ratuna, Stoga je u viastitom interesu svakoga ‘onioga, Koji ima Gajretovu kasicu, a njome nista ne privregiuje druStvu, da ‘je drustva odmah posalje. Jer svaka zloupotreba kasica biée javno bez ikakvih obzira Zigosana, Javne poturde — darovi. Zeno po 210 poste Hilmt ef, Hatibovié Ser. sudac uw Sarajevu rovao je .Gajretu* 10 K mjesto odgovora na éestitke prijatelima povodom njegova unapregienia. Ibrahim ef. Sarié, Ahined ef, Burek i Mustafa cf Islamovig darovali po 2 K ,Gajretu* mjesto Ees~ Sakib ef. Korkutw prilikom njegova imenovanja imufettiSem vakufa Camil ef. Karamehmedovié sakupio je u drustvu prijatelja Gajretovih dobrovoljnin priloga K 4°50. Hafiz Mustafa ef, Buturovié muallim i imam w Slonici sakupio je poslie klananja_bajcam-namaza fod svojih déematlija 9K 16 h, te 2K od oklada iamegiu Zulfage Bajraktarevica, Haf, Mustafa ef. Bu- turoviga sjedne strane i Omer ef. Alikadica s druge strane, Jsti je poslao i7 kasice 2 K 60 hel, koja se da- _cnalazi ‘kod, Eminbega_Alikadiéa. Salih ef, Sirubié iz Srebresice poslao je 10K, Rij je-svotu sakupio Abdurahmanaga Begovie pr fikom denidbe Salihage Sirutiéa sina H, Mahmutage Sirutiaveleposjednika iz Srebrenice. Priloge da- dofe po 1 K: Galt eb Hafizovig, Mustafa ef, Sirutig, ‘Aref Ismailovie i Salhaga. Siatié. Ostlih 6 K dali 31 drigi darovatelit tija lmena nisu oznagena, “SSH. Abdaga Nalié, Vejsilaga Siruéié i Abdulah ‘ef, Staréevié iz Srebrenice sakupili su pred musal- Jom 14 K dobrovoljnih priloga za ,Gajret". Vejsilaga Siruéié sakupio je u petak u Bra~ fuheu' pred tamofnjom dzamijom K 720 hel. za tim je postao Salih et. SiruGié iz kasice Koja se_nalazi Winjegovom dufand 5 K 70 hel. te iz. kasice, koja fe nalazi u tam, islamskoj titaonici 1 K 30 hel. Mustafa Asim ef, Sarallé povjer. iz Stoca po- slao je Gajretu 11 K 67 hel i to: 5 K darovao je M. A. Sarajlié (kao zeéat) a 6 K 67 hel sakupili pred tam, dzamijom Lutfiia Piié ¢ Muhamed Mehmedba- Be th Mehmedagin. Radi prolacka u opSinskim iborima_darovali su Gajretu Celebija Musié 5 K i Ago Hadzié 2 K oba iz B. Krupe. Ahmed Kapetanovié iz Capline poslao je Gaj- relu 15 K-49 hel | to 12 K 42 hel, koje je. sakupio Spomenuti prilikom njegove svadbe megiu.svojim piijateljima te istidaruje od sebe 3 K. Sakib ef, Korkut mufetis vakufske uprave da- rovao je Gajretu 10 K mjesto odgovora na brzojavne festtke prigodom njegova, unapregienia Muslimanski klub u Banjalucl posiao je Gajretu 7K 70h, Sto je sakupljeno u oti (musi) nove godine Tbrahim ef. Hadtié Ser. sudac u Prozoru poslao je ta kasice 5 K 34 hel, koja se kod istog nalaz Na sijelu kod Zulfage U ziéa na predlog Hamdi ‘ef. Spahe sakupljeno za ,Gajret* 23 K 30 h.62 ‘Muhamed ef, Diabija pototio je iz kasice 7K 36 hel, koja se nalazi kod uprave Gazina Vakuta, Hamid ef, Fazlagié iz Capliine poslao je 10 K 12 hel. koju je svotu sakupio poslije klanjanja_bai- ram-namaza pred tam. déamijom. Isti je poslao 20 K 32 heel, Sto je izbaveno na tambak na zabavi tam. musi. kiraethane. Dru8tvo ,Muslimanska sloga" u Cajniu poslalo je od zabave’ dréane 1/1. 1911. pripadajuci dio »Gajretu" w iznosu od 23 K. Ahmed MI, Sarié iz Starog-Majdana poslao ie 7 K 99 hel, koju je svotu sakupio sa Fehimom Mu- jigem na svadbi DerviSage Sariéa Jahja Cerié i Ibrahim Cesko iz Liubuskog sa- kupili su w veselom drustvu 7 K 60 hel. za ,Gajret* Priloge darovaie: Ibrahim Ce8ko 3 K; po 1 K: Jahja Cerié, Memigaga Jakié, Ahmed H. Konjhodzié i Suk- rija Cesko, Mehmed Dizdarevie 40 hel, te Mehmed. Gerimovié 20 hel. “ Miesto odgovora na. testitke svojih prijateliay koji mu destitae izbor za naelnika, darova [e,»Gaj- retu* H. Hasaga Catié iz Zgoiée 8 K. Ahmetaga Curié iz, Mostara- polodio je ,Gajretu« 4K povodom posiete druBtvesih prostorija Iz kasice, koja se nalazi u/vakufu polozeno je 31 K 73 hel. iy fe Abdullah ef, Berberovié posiao 9 K 20 nelekojl je svotu sakupio prilikom glavne skupStine islamske Gtaonice u Gacku, Osman ef Zametica iz Gacka, sakupio je 6 K prilikom svadbe Be8ira Kurtovie Camil Sarié sakupio je megiu svatovima Muhj rema Sariga 3 K. Alijehanuma Sarié kéi Arif ef. Sax rida sakupila je na sijelu 11 K 40 hel. za_,Gajret Mustafa Asim ef. Sarajlié opé..piljeznik i Gaj- Titov povjerenik u Stocu sakupio je 6 K 50 hel. do- brovoljnih priloga Gajretu. i darovase: Alija. Bagié radi izravnanja jedne parnice 5 K, Sali Zaklan (8to mu je molbu napravio M. A. Sarajlié) 1 K, te Zaim= aga Puzié (prilikom rodjenja unuka) 50 helera Nadalje je pomenuti M. A. Sarailié poslao 27 K 90 hel iz kasice koje se nalaze kod: Smajil ef. Bu- zaljka uw njegovoj m njegovo}_magazi K 2 njegovoj kahvi K 155, Junuz ef, Mehmedbasiéa u njegovoj magazi K 3:40, Musl. kiraethana u velikoj sali K 1°54, Musi. zanatl, udruéenja K 236, Suleiman Behmena u njegovoi magazi 2%2, Muhamed ef. Rizvanovié u duéanu 0°56, Ali ef. Sunje u njeg. duéanu 080, Mustafe Sarajlica (Suljagina u kahvi 294, Ahmed- age Behmena u hanu K 2—, Mahmuta Alihodziéa uw duganu K 153, Ibrahima Vranjaliéa u duéanu K 082, Ibrahima Fildiéa w brijatnici K 219, Mehmeda Tur- koviéa Hasanagina u brijaénici K 060, te kod Meh- med ef. Salti¢a u duanu K 084, Ukupno 27 K 90 helera Hajdar ef, Fazlagi¢ ufitelj u Travniku polozio je kao svoj priiog Gajretu 10 K, te sakupljenih pri- godom dolazka Dr. Stiglina u Travnik 2K, Miesto odgovora na testitke prilikom ,Kurban- bajrama darovao je Mustajbeg Halilba8ié 2K ,Gajretu*. Prilikom glavne skupStine must, kiraethane u Prnjavoru, sakupic je Camil BakalbaSié 3 K ,Gaj- retu*, Semsibeg Filipovié iz Glamota postao je 10 K, koju je svotu sakupio na sijelu uw tamofnjoj must. kiraethani. Hafiz Mehmed ef. Jakié, ué. Ser. sud. Skole po- lofio je 5 K koju je svotu darovala Nafija Karié kao dobrovoljni prilog ,Gajretu". Iz kasice, koja se nalazi u klubu poslanika mu slimana polozio je K 2270. Vaso Gj. Varenika trg. putnik iz Gacka polozio je za izgubljenu opkladu sa Suljagom Ribiéem iz Je~ za 5K ,Gajretu® Mjesto bajramskih Cestitki prijateljima darova’e -Gajretu ovirrodoljubi iz Tuzle: Sefki ef. Gluhié fat. posianik 10 K, Muratbeg Zaimoyié 6 K, Dr, Vik- tor Jankijevié 5.K, Kadraga Kunosié 5 K; po 2 Sakib ef. Korkut, Babrija Kadié, Adem ef. Bise i Ni Mehmedovié 1 K, Mehmed Ali-Riza ef. Ahmetovié darovao je 2 K (Sto je Dr. Safetbeg BaSagié imeno- wan predsjednikom bos-here. sabora). ~~ Hasanaga Bakal iz Priboja darovao je ,Gaj- ret’ 4K. PRAVILA »Gajreta“ prosvjetnog ikulturnog drustva muslimana u BosniiHercegovin § 32. Pododbori se sastaju u svojim sjednicama_ce- dovito svakog mjeseca. Zakljuéei pododbora vrijede samo onda, ako su u sjednici najmanje tri podod- borska lana i megiu: njima predsjednik ili prvi_re- vizor, kao njegov zamjenik. U pododborsko} siednici odlutuje apsolutna vegina glasova. Predsjednik glasa samo onda, kad se glasovi raspolove, pa on yalja da odluti, § 33. ‘Ako dva tana pododbora zatraze izvanredmt sjednicu mora je sazvati predsjednik ili prvi revizor najdalje do 15 dana. $34 Predsjednik pododbora zastupa drusivo prema svom djelokrugu u javnosti i kod mjesne vlasti, saziva pododborske sjednice i skupStine i predsjeda im, potpisuje sve isprave, koje spadaju uw, djelokrug pododbora,§ 35, Tajnik vodi zapisnik u pododborskim sjed- nicama i skupStinama, sastavlja spise i potpisuje ih sa predsjednikom pododbora, Svi spisi pododbora u njegovim su rukama, : $36. Blag.ajnik prima drugivene priloge u mjestu Pododbora i Sale ih glavnom odboru svaka tri mje- seca, svigia sve pismene poslove, Koji se titu drust- venog imanja u mjestu pododbora, potpisuje sa pred sjednikom pododbora spise, Sto spadajy u njegov dielokrug. Ako w mjestu pododbora ima koji novéani zavod, drustveni se novac mora u nj wloditi za ona tri mjeseca dok se ne posalje glavnom odboru 837. Revizori pregledaju druStvene ratune i bla- gajnu pododbora i 0 tom izvjeS8uju pododbor naj-< ‘manje svaka tri mjeseca. Prvi revizor zastupa._pred= siednika $38 Upravni trotkovipododbopi,namiry se iz drustvenih prihoda u mjestu, a radun se Balje glav- nom odboru zajedno sa ubfaniih noveem. ) Povjerenici § 39, as Gudje je manje of 50 Gianova imenuje. lava odbor jednog povjerenika prvt put. ! Povjerenik skuplia Glanoyé, Mlanarine | darove, a novac Salje glavnom odboru syakog mjeseca, —* On izvjescuje glavni odbor svim drustvenim poslovima svoga miesta..Povjerenici -imaju pravo sastavijati predloge za podjeljenje pripdmoti. vil. Pripomoéi. § 40. Pripomoéi su redovite i izvanredne a daju se prema novéanim prilikama dru8tva u svrhe, koje su spomenute u § 3. i to u prvom redu ude cima, koji sti siromasni, sposobni i mariivi $41 Redovite pripomosi (Stipendije) podjeljuju se najdulje na jednu godinu, Za podielienje Stipendije valja glavnom odboru spremiti molbenicu preko mjes- nog pododbora ili povjerenika, Molbenicivalja_pri- loziti posljednu skolsku svjedodzbu, rodovni_ list svjedodzbu siromastva. § 42. Kad mladié iguéi zanat, a nema kapitala, da otvori samostalnu radnju, drustvo mu mode iz svoje 63 glavnice u tu svehu podijeliti zajam, uz malen interes i potpunu sigurnost, da ce se taj zajam wu primjer- nim obrocima drustvu opet povratiti, vu. ‘Skupstine. Skupitine sazivaju: a) glavni odbor; 1) pododbori; ¢) povjerenici. a) SkupStine koje sazivaglavni odbor. ga. Redovitu glavmu skup8tinu saziva glavni odbor svake godine u mjesecu july Predsiednik treba, da javi dan sastanaka mjesee dana sanife sym pododborima i povjerenicima pis aieno, a élanovima preko novina ~ § 46. Redovita glaviha skupitina odriaée se, ako se sastane 100 (sto) ¢latova, koji imaju prava spome- ruta u § 13, inate se odgagia na 8 dana i tada ce se odrlati bez obzira na broj prisutnih élanova, § 46. Redovita glavna skupStina vrSi ove poslove: 4) zakljuéuje o promjeni ili dopunama pravila; 2) raspravlia iavjeSéa glavnog odbora o godiSnjem radu. drustva; ) odtegiuje godisnjt drustve @) bira glavni odbor; 6) raspraviia i rieSava tatke dnevnog reda, 3to ga ustanovijuje glavni odbor. proratun; $a. Pododbori, povjerenici i tlanovi drustva, koji dele, da se 0 nithovim predlozima raspravlja u redo vitoj glavnoj skupitini, moraju svoje predioge pis- meno podnijeti glavnom odboru najmanje 5 dana ranije $48 lavanredow glavnu skup3tinu saziva predsiednile kad to zakljuti glavni odbor ii tri pododbora, i est povjerenika ili toliko tlanova, koliko iznosi po- lovica sarajevskih, ana njoj se ‘raspravlja dnevni red, Sto ga predlaze glavni odbor. 849. O vijeéanju glavne skupétine vodi se zapisnik, koji potpisuje predsjednik ili njegov zamjenik, tajnik i tri skupStinska Clana, koji se u skupStini narotito za to izaberu. 1) SkupStine, koji sazivaju pododbori,64 8 50. Svaki pododbor saziva redovitu odborsku ekup- Stinu uw mjesecu junu, Predsjednik pododbora javlja dan i dnevni red skupStine glavnom odboru i svojim Hlanovima 15 dana ranije (Serie se) Maan raacunr. Beawiea narpa y Mavurpaay. Sepsaa nacoxe nopre (Ba6y-Aaaje) je onoweque naropjeaa. Barpa ee nojanmaa y 4 cara y iytpo y cpeaumry arpaye. Cue apocropaje ApacasHor eanjera, Kao st neanpara uropHe ey. KaKo ce nojasnaa narpa, nnje jew noanato, rere ey noauke. Kyra y Asim, Hs Onece jamoaiy, 2a ¢@ y cxnp: 0] ryGepaujx Opensypry nojannaa xsra Ms Ternara erirxy rac, aa knnecxe naactit ayjepavajy xa cnaze sirrany napom dyqcjaxjan, ¥ Kojo} ANA RTA, a ocTeraR CTANORMIMTHA. Aa WaozMyaiy. Hopanjanum Gojxoryiy pyeny pooy. a Lepsnie ormay mijecrs, xa Tepaujannu, 1arosopox caewteHersa, Gojxoryiy pyexy posy. Bojsor nponosiexaiy cseurremicms Y auujana wo exsnomiia, na ee Gojsor mp pamMaHo ako, aa ke ofyxnari srany aeuty. Yeranax y Jexeny. [aparpaxcsa auctonn jan.najy, AA cy ce yeranne mpuGargaae aapoma Xuzejx eaxara, Bpoj yeranmna, oxo Xauiejute wewoes -i4aa, Boj ¢F ce copewaam sa Hiamaqa m saydeK@ 096 tA) poms. — ¥ Canyacy Acupy ghax xaia oo xecu.x0 name awn eyKoGa maweby aojeko st yeraua; & rpag Cana je ox yeranma Guan sayaers; aan je xypeKo] nojeitit How0 sa pysoM, AX Mx nOHOBA M9 napown BpoTjepa. Ms Uapnrpasa ce ma.ey, eraku Aas wom xpaute~ opr sojexe m wyxuuaje y no6yneHe xpajene, wo x 6poj te cancun xtOw mpuaosyje, — Crake y Jaxeny je Koaepa y Xuufay. Y Meuit paabosseao c@ ox 28. ao 81. janyapa 40 anna yeanjex woaepe; 18. amua je ypao. ‘Typewa x Furaecka. Uapsun auer »Koho de Paris goGuea sujeer ua sTowgoua, aa jo Bucosa Hopra sjanusa omraecko} saan akony: aa yhy ¥ uperesope y urrarbura Mesonoraxnje w Tlepenckor Suauna, Enraecia saan he wa re mperonope mpuerans ona, naan ee ¢ mM carmen a cbpanuyess. One nujecr stapmmy a von pasar esjercee noauruse. Typena upweranumra, cbpamuycse nownaunje ey oguajece rypesoj sagm mperaor 2a yerpojene mpx- eranmura y Kanaan, Teammony, Japm nm Anexcan apory. Tpomxons 24 70 Ga mano ‘ppanara. ‘Taj mpex.ror tam ono 100 wuaujyna poy'ana uistmerapeTHO rpakeomma, Ho Mapurpara ee jana, aa jo ymyo AGayaax ama, oj je uxenovart npxonuw sanoujeananom parse exeneamije ¥ Jexeny. Bnieern 0 pyexo anrajeKow pary. — erporpaa- Za urednisive odgovara: Osman @jikié, ~ Isanska din, Mampaif, - 8 ypeam ewowe ,Honome Bpeweny" janna xonmemue us Tosnurar An 6 ca, a npossehe worao Aoh x0 pata mauehy Py- cuje m Kae, A saxo ce nauax Karaja nojasnaa penura sonjeaxa, Koran ey pao ya6yhem, naposuro y ejenep- nome Kmrajy, raje ee akuno ronopn o npeaeojehew pary, Sale i dostjetke. alata) nat doko Zudan éovek, Svakom avon bo Tesnikut vell, da je uw veliko} opasnosti. “pa sasvinn prirodao. On to misli zate, sto jo ajemu pao Saka. Na pitanje sta ye°to ljubav? — odgovorio je jedan apo tekarsi pornosnik: Ljubav je kiped! pragak, koji se. pije dok hip jor tada samo ima’ dejstva, a kad Se pope," dart neka selina Jedan jevee)in koji je trgevao sa naogarima, ponuii svojy roby neko aie a se vidl kro naokare? ‘Sve gospodine sto god hotote vo jasno i rango- setae te jedne naogare, metou ih na nox i pogte Ikroa.njih Urgovea s naotarima i jo8 nekoliko jevreja, ko} stajat-urnaokolo, — Ovo jeingjavo'staklot, uzviknu on ~ skroz njega vidim sve’ samné inagarce*- <"eTa nije moguée!* — uzviknu Jevrejin, Dajte da vidimo® a ae “Tevtejin metna miobare nanos | pogleda mlaloga éo- vioke — Waist imate potpune pravo!* — vaviknu on i wia- Sta 68 mali? Pragak 2a stjeniec, Za oliko? Pa bige th oko hiljadu, Poruke i odgovori urednistva. Salih, — Ova stvar nije za ,Gajret*. Posaljite onaj Slanak o zemljeradnitkim zadrugama, pa éemo ga rado uvrstiti, ako bude za to. Sal. R, — No mozemo uvrstiti, nije za na¥ list. Uostalom prvi pokuSaji* su malo kome uspjeli i nisu samo Vase prve stvari otisle u ko8. TjeBite se time, a pri tome Gitajte mnogo, a pisite — manje, L, — U danainjem broju donosimo ovu stvar, a upotrebigemo i one druge. Citajte mnogo, pa éete sigurno uspjeti. Lj, B. — Slaba rabota Myxawea. Xnaaa! Jlanue xowoenwo ony jeany ernap, a aohuhe mono pyre wa pax. Coax! Gg. saradnicima, — Molimo poStovane saradnike da nam radove Salju titko — mastilom i samo na jednoj strani pisane, Apelujemo na sv bracu i sestre, koji se u ma kom praveu perom bave, da nas u na’em radu po- mognu, kako bi smo sod ,Gajreta”. stvorili_ pravu narodnu knjigu, pristupaénu svima slojevima nagega milleta, no oarosapa: Oenan ‘Buruh,