LAGUMD@IJA, FAZLI], HAD@IOMEROVI], RADON^I] PROTIV SB

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

INTERVIEW

Bernard Henri Levy

MOJE
SARAJEVO
“Alija Izetbegovi} mi je plakao na telefon prije
nego {to }e potpisati Dejtonski sporazum”
www.slobodna-bosna.ba
Omot-2:CRNA.qxd 10.4.2012 13:01 Page 78
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 11.4.2012 19:50
SADR@AJ
16 STRANA^KO-DIPLOMATSKA
KRI@ALJKA
Ko su novi-stari ambasadori BiH
U posljednjih mjesec i pol dana ~lanovi
PREDSJEDNI[TVA BiH su
detaljno pretresli bh. diplomatsko-
konzularnu mre`u i imenovali dvadesetak
ambasadora i konzula; na{a novinarka
otkriva kako su ~elnici SDA, SDP-a, HDZ-a,
SNSD-a i SDS-a d`entlmenski podijelili
atraktivne diplomatske pozicije, jesu li
ponovno strana~ke preporuke bile va`nije
od profesionalnih referenci i koji }e
veleposlanici ubudu}e predstavljati BiH
diljem svijeta
28 RAZOTKRIVANJE MILORADA
PELEMI[A
Sve tajne desetog diverzantskog
odreda
MILORAD PELEMI[, komandant
zloglasnog Desetog diverzantskog odreda,
{pijun i pla}enik za kojim je po nalogu Suda
BiH raspisana crvena Interpolova potjernica
zbog zlo~ina po~injenih u Srebrenici, a koji
se slobodno kre}e po Beogradu, pro{le
nedjelje je na RTRS-u ponudio svoju
friziranu ratnu biografiju; “Slobodna Bosna“
donosi dokumente koji svjedo~e o ulozi
ovog optu`enog ratnog zlo~inca u
Srebrenici i Sarajevu, a koji su izazvali
pravu dramu u Sudu BiH protekle nedjelje
34 DESET GODINA EUPM-a U BiH
Kraj najdu`e misije u povijesti EU-a
Uo~i skorog okon~anja mandata Policijske
misije Evropske unije u BiH, Stefan Feller,
{ef ove Misije, u razgovoru za Slobodnu
Bosnu govori o novom odjelu pri Delegaciji
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 3
www.slobodna-bosna.ba
EU-a, koji 64 @IVOT NA CRVENOJ LINIJI
}e djelimi~no
nastaviti
Sarajevo, 20 godina poslije
aktivnosti koje
je provodio [esti april 2012.
EUPM, je dan kao i
nedostatku svaki drugi,
saradnje poslije njega
izme|u ne}emo biti ni{ta
ministarstava bolji, ni gori ljudi.
unutarnjih Pomirenje je
poslova i ovdje rije~ koja
policijskih komesara, strahu od politi~kih ne postoji; no}ne
pritisaka i nepostojanju zajedni~ke vizije o more mogu se
tome kako policijske strukture trebaju biti pobijediti samo
organizirane u BiH snagom volje,
ljubavlju
porodice,
54 IPAK, SARAJEVO ponekom
Nepoznato o poznatom ~a{icom vi{e i
smijehom
U Sarajevu je, na njegov dan, 6. aprila, u Fikreta
Narodnom pozori{tu otvorena Ali}a
reprezentativna izlo`ba o pet i po vijekova
postojanja bosanskohercegova~ke
prijestolnice; HARIS ZAIMOVI], direktor
“Historijskog arhiva Sarajevo” koji je
SLOBODNA BOSNA
priredio izlo`bu SARAJEVO: SVJETLOST nezavisna informativna revija
PRO[LOSTI IZ ARHIVSKIH
IZDAVA^
DOKUMENATA, govori o pripremama za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
ovu postavku i bogatstvu koje imamo a da Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
toga ~esto nismo ni svjesni Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
46 SARAJEVSKI ^ELIST e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Pucajte, ne mo`ete mu ni{ta
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Reporter “Slobodne Bosne” nekoliko dana
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
dru`io se po Sarajevu i sarajevskim
kafanama sa “sarajevskim ~elistom” Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
VEDRANOM SMAILOVI]EM; upoznali su
se na “Facebooku”, i na{ reporter je HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
prihvatio Vedranov poziv da ga s foto- MOJA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
aparatom prati po kafanama, u pripremama
za koncert i na List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
koncertu, uz ogradu brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
da osim dru`enja nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
prije 9. aprila zbog [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
ugovora ne smije Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
govoriti za novine - PDV broj 200333040003
nakon isteka roka, e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vedran je otvorio
du{u i SB prvi put Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
donosi njegovu
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
pravu pri~u
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 11.4.2012
MINI MARKET
U NERADI[E SVEGA BI[E
Dopredsjednik
Vije}a ministara
Nikola [piri}
mjese~no
zara|uje vi{e od
10.000 KM
Aktuelni ministar finansija i trezora u
Vije}u ministara BiH, poslovi~no
{tedi{ni Nikola [piri} za deset
procenata skresao je bud`et Grani~ne
policije BiH {to bi, prema ocjeni
mnogih, moglo dovesti u pitanje
funkcioniranje ove policijske agencije
na dr`avnom nivou. To ne zabrinjava
ministra [piri}a koji spada u red
najbolje pla}enih dr`avnih funkcionera.
[piri}eva mjese~na ministarska pla}a
iznosi oko 4.500 KM, a jo{ toliko [piri}
zara|uje na ime ~lanstva u dva
nadzorna odbora - u Upravi za
indirektno oporezivanje i u Agenciji za
za{titu depozita.
Osim toga, [piri} uredno prima i 700
KM mjese~no za smje{taj u Sarajevu
mada u glavom gradu BiH jo{ od prije
rata u vlasni{tvu ima dvosoban stan.
(M.F.)
Nikola
[prii}
4 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
23:56 Page 4
BUD@ETSKI UDAR NA SIGURNOST BiH
Nacrtom budžeta BiH
dodatno smanjena ionako
skromna sredstva za
sigurnosne agencije BiH
Prema novom prijedlogu bud`eta, pred-
sjedavaju}i Vije}a ministara BiH i njegova
dva zamjenika }e, za teku}e rezerve, imati
na raspolaganju po 480 hiljada KM vi{e
nego pro{le godine. Istovremeno dok se
pove}ava iznos kojim oni mogu raspolagati,
dovodi se u pitanje rad sigurnosnih agenci-
ja u BiH jer su ionako skromna bud`etska
izdvajanja za njihov rad, nabavku opreme
itd. dodatno smanjena.
Kako je najavljeno, Vije}e ministara
BiH trebalo bi uskoro usvojiti Nacrt bu-
d`eta BiH za 2012. godinu prema kojem bi
Ministarstvu sigurnosti, u odnosu na
pro{logodi{nji, bud`et trebao biti srezan za
milion i pol KM. Ovo ministarstvo reagi-
ralo je po~etkom sedmice, zabrinuto da }e,
ukoliko bude usvojen bud`et u ovom
obliku, biti ugro`en sigurnosni sektor na
UGRO@AVANJE
dr`avnom nivou, te do}i u pitanje odr`ava-
nje njegovih osnovnih funkcija, ali i SIGURNOSNOG SEKTORA
Sadik Ahmetovi} ministar sigurnosti BiH,
obaveza koje BiH ima na putu ka Evropskoj upozorio je da smanjenje bud`eta dovodi u
uniji. Predstavnici sedam agencija koje su u pitanje i obaveze koje BiH ima prema EU
sastavu Ministarstva u razgovoru sa min-
istrom Sadikom Ahmetovi}em tako|er su hilj ada KM. Procjena Agencije za foren-
iznijeli stav da ne mogu normalno zi~ka istra`ivanja i vje{ta~enja je da joj je
funkcionisati i izvr{avati zadatke iz svoje potrebno oko pet i po miliona, a prema
nadle`nosti sa predlo`enim bud`etima. nacrtu bud`eta na raspolaganju }e imati tek
Tako je, recimo, za Grani~nu policiju BiH, ne{to vi{e od milion KM. Direkcija za koor-
koja je tra`ila 90.000.000 iz bud`eta, pred- dinaciju policijskih tijela tra`ila je
lo`eno 72.472.000 odnosno tek 619.253 31.391.470 KM, a nacrt bud`eta za ovu
vi{e u odnosu na pro{lu godinu. Ovako Agenciju predvi|a 27.185.000 KM.
skroman bud`et nedostatan je za kapitalna Agencija je, naime, tra`ila tri miliona za
ulaganja, nabavku opreme i novih uniformi, opremu i kupovinu automobila, jer koristi
{kolovanje i prijem novih policajaca za stare preuzete od SIPA-e kojoj je, ina~e
potrebe kontrole granice koja }e od idu}e tako|er, smanjen bud`et za oko milion i
godine ve}im dijelom biti granica sa EU-om, dvjesto hiljada KM.
kao i drugih stavki bitnih za operativni rad Pomenimo jo{, da prema novom nacrtu,
policije. Da stvari budu gore, u prva tri pojedina ministarstva imaju itekako razloga
mjeseca ove godine zabilje`eno je biti zadovoljna - Ministarstvu komunikacija
pove}anje priliva ilegalnih imigranata za i prometa trebalo bi pripasti oko pet miliona
60%, a procjena je da }e ovaj trend biti jo{ vi{e u odnosu na prethodnu godinu, a
izra`eniji sa pribli`avanjem datuma ulaska Ministarstvu civilnih poslova skoro tri mili-
Hrvatske u EU. Grani~na policija, me|utim, ona vi{e. Najve}e pove}anje, oko 11 i po
~ak i bez ovih novih tro{kova, ionako nije u miliona prema nacrtu, planirano je za
mogu}nosti da osigura nadoknade za poli- Ministarstvo odbrane, a smanjenje bud`eta
cajce koji se iz jednog dijela zemlje {alju u je jo{ predvi|eno za Ministarstvo vanjskih
drugi. Za Slu`bu za odnose sa strancima poslova BiH za blizu 800.000 KM u odno-
predvi|a se bud`et od oko devet stotina su na 2011. godinu. (D. Savi})
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 11.4.2012 23:57 Page 5

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] IZBORNA FAR(I)SA

Uskršnji prijam kod Kantonalni

odbor SDA
kardinala Vinka Puljića tijesnom
ve}inom
izglasao
podr{ku Farisu
Gavrankapeta-
novi}u
Kantonalni odbor SDA Sarajevo skoro
puna dva sata raspravljao je o
kandidaturi doktora Farisa
Gavrankapetanovi}a za mjesto
direktora Zavoda zdravstvenog
osiguranja Sarajevo. Ranijim
dogovorom crveno-zelenih koalicionih
partnera, ova pozicija pripala je SDA pa
se ve}ina ~lanova kantonalnog
partijskog rukovodstva usprotivila izboru
Farisa Gavrankapetanovi}a, ~iji trenutni
partijski status nije posve jasan, no
posve je jasno da nije ~lan SDA.
Dugu i na momente vrlo polemi~nu
raspravu o izboru Gavrankapetanovi}a
prekinuo je predsjednik kantonalnog
partijskog rukovodstva Denis
Zvizdi}, koji je otkrio da je je
Gavrankapetanovi}a predlo`io
partijski {ef Sulejman Tihi}.
Prijedlog je dobio ”zeleno svjetlo“ ali
skoro svaki drugi ~lan kantonalnog
rukovodstva SDA glasao je ”protiv“.
(M.F.)

Faris
Gavrankapetanovi}

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 5

Iluzije:Iluzije.qxd 11.4.2012 23:02 Page 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
OSJE]AJ ZA OLUJU:
RANO OTKRIVANJE RATA
Pi{e: SENAD AVDI]
Otprilike takav intelektualni, akademski i medijski status imao je
Ervin Peratoner u Hrvatskoj. Dakle, ukratko ogoljeno - nikakav!
Svašta čovjek znao, o svemu bio informiran, na svakoj važnoj,
sudbinskoj ideji angažiran, ali ga niko nije bendao. Rasporedili ga
na “treći program“ - neka tamo prosipa pamet, najbezbolnije je po
javno mnijenje i stanje nacije
O
vih prvih aprilskih dana,, tegobnog, potresnog i
nu`nog (tu`nog) podsje}anja na uzroke i posljedice
bosanskohercegova~kog “u`asa, otpora i ponosa“
najednom mi se ukaza lik, i ne znam kako, ali, znam
za{to, sjetih se jednog jednog starog gospodina - zvao se
ERVIN PERATONER. Radio je na Tre}em programu
Radio Zagreba. Takva je bila komunisti~ko-nacionalna
matrica; kad nekog po`eli{ da neutralizira{, pacifizira{,
isklju~i{ iz relevantnog, utjecajnog javnog prostora, a da
ga ba{ do kraja ne ponizi{ i pojeftini{,, po{alje{ ga na Tre}i
program radija. Nabasam na nekom portalu na
Peratonerovo kriti~ko i dobronamjerno prosu|ivanje (ne
presu|ivanje) o “ljudima i doga|ajima“. Stari gospodin
pored ostalog glasno konstatira: “M Muhamed Filipovi}: sa
njim sam imao mnogo relacija, ali on u neku ruku bija{e
~udak, pa ~as jedno, pa ~as drugo... I on taj koji spada u
na{u jugoslovensku zajednicu filozofa, {to je ~ista
glupost. Jer su ti filozofi ga|ali njegovo Sarajevo i grana-
tama sa Pala {to na posljetku i prizna u Londonu, gdje ga
Podsje}anje na ljude koji su na vrijeme optu`ili Hitlera za
Jevreji lijepo primi{e... I kasnije sam se sretao sa
Muhamedom i mnogim drugim Bosancima i jednog ga
zapitam: [ta }e biti s‘ Bosnom? ‘Pa to }e biti Srbija‘,
odgovori on sa nekim izrazom prezira na licu.” (okon~an
citat)
Tako su u Beogradu, kao Peratonera u Zagrebu, ure-
dno, u~tivo, elegantno iz medijsko-intelektualnog main-
streama izop}ili Radomira Konstantinovi}a - gurnuli ga,
“uhljebili“, na “tre}i program radija“. To ionako, rezo-
niraju vladaju}i pragmatici, niko ne slu{a, napraviti privid
posla, da se negdje ~ovjek ujutro “tuspasio“: treba imati
radijski aparat koji “fata“ ultrakratki zvuk-frekvenciju...
Ima jedna anegdota, kojom }u, nadam se, ilustrirati i
zavr{iti “dokazni postupak“ kako se d`entlmenski
otfikarila ta “dru{tveno opasna stvar“ - gurnuti je, skloniti
je u medijsku marginaliziranost i uzaludnost “tre}ih
programa“ na nekada{njim republi~kkim radijima.
Razgovaraju, primjerice, “u`ivo“ pokojni genije Radomir
Konstantinovi}, uposlen na beogradskom “Tre}em pr-
6 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
ogramu“ i slovena~ki filozof, esteti~ar Taras Kermauner.
Svaki put kada zazvoni telefon, javi se voditelj Rade
(pokoj mu dobroj i plemenitoj du{i) i ka`e: “Izvolite
gospodine Vlaj~i}u“. “Gospodin Vlaj~i}“ je izvrsni, ~asni
novinar Politike Milan Vlaj~i}: Konstantinovi} je znao,
nije imao dilema, da ga u to vrijeme, kada on i Kermauner
raspredaju o ozbiljnim filozofsko-estetskim temama niko
drugi ne slu{a, osim Vlaj~i}a. “Po slu`benoj du`nosti“, ili
iz intelektualne znati`elje? Prije }e biti ovo drugo. Iz tih
marginalija Radomira Konstantinovi}a, koje je izgovarao
nepostoje}im slu{ateljima, nastalo je epohalno djelo u
deset tomova Bi}e i jezik...
Ko je, ikada, u predratnom Sarajevu ~uo za profesora
Edina [ar~evi}a? Mo`da rijetki fanatici, prijatelji i
rodbina, mazohisti koji su slu{ali Tre}i program Radio
Sarajeva. Gdje god bio uposlen, skrajnut, postojala je
kriti~na masa svijeta koja je imala potrebu, perverznu
naviku kupovati istoimeni ~asopis “Tre}i program“ u
knji`ari “Kod Stipe“. [ar~evi} je danas jedan od
relevantnijih pravnih autoriteta u Njema~koj, to jeste u
Evropi.
O
tprilike takav intelektualni, akademski i medijski
status imao je Ervin Peratoner u Hrvatskoj. Dakle,
ukratko ogoljeno - nikakav! Sva{ta ~ovjek znao, o
svemu bio informiran, na svakoj va`noj, sudbinskoj ideji
anga`iran, ali ga niko nije bendao. Rasporedili ga na
“tre}i program“ - neka tamo prosipa pamet, najbezbolnije
je po javno mnijenje i stanje nacije.
“A, zna{ li ti“, pita me jednog mamurno-burnog jutra
sredinom ‘80-ih u Fa`ani stari gospodin, profesor Vanja
Sutli}, filozof, recimo, svjetskog zna~aja, “da je Ervin
Peratoner po~etkom tridesetih godina u austrijskim
novinama polemisao sa Hitlerom?“ “Ne znam.“ “Sa~ekaj
samo da obavim, {to bi rekao stari Marks, ‘rane radove‘».
Profesor Sutli} je pod “ranim radovima“ podrazumijevao
jutarnju higijenu - brijanje, tu{iranje i sli~ne oblike dijale-
kti~kog materijalizma.
 Iluzije:Iluzije.qxd 11.4.2012 23:03 Page 7
Zanimljivo, pou~no, edukativno, beskrajno izazovno. Dakle,
austrijski Jevrej Ervin Peratoner, pri~a mi prof. Sutli}, dok ja u ba{ti
kafane u Fa`ani naru~ujem duplu kafu (malo kra}u) sa viskijem, a
za fa{izam, a Staljina da koristi “staljinisti~ke“ totalitarne metode
prof. Vanja dupli viski bez kafe, u nekom je austrijskom listu
tridesetih godina pro{log stolje}a gra|anski odgovorno, nacionalno
ugro`eno alarmirao javnost na mogu}u kataklizmu globalnih
razmjera ukoliko se na vrijeme ne sprije~i, ne obuzda, po svaku
cijenu zaustavi nacional-socijalisti~ka po{ast koja vreba iz
Njema~ke. Navodno je Hitler u istom tom listu te{ko napao
Peratonera, bez ikakvog osnova i argumenata.
I
ma u knjizi “Deca komunizma“, koju je prije dvadeset i pet
godina napisao Milomir Mari}, potresna, jeziva pri~a: Mari}ev
intervju sa dr. Antom Ciligom, valjda prvim komunisti~kim
pionirom u ovom dijelu Balkana. U isto vrijeme kada na drugom
kraju Evrope Ervin Peratoner polemi{e sa Hitlerom, doktor Ciliga
u svojoj knjizi polemizira sa Staljinom.
Moji dobri drugovi, {aljivd`ije, sarajevski mangupi, dobra i
pametna ~eljad okupljeni u, valjda, prvoj neformalnoj nevladinoj
organizaciji JOKS (Jebo nas onaj ko nas sastavi) iz ~iste {ege i
puste dokolice osnovali pred rat kancelariju na kojoj je pisalo:
“Institut za rano otkrivanje dojki“. Svako normalan bi skontao da
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
MASKIRNI ESTRADNI
DIPLOMATA
Prvo grlo Eurosonga Carl
Bildt: ko je prvi po~eo
tu ne{to fali, da je mu`ja~ka podvala, da je trebalo pisati “rano
otkrivanje raka dojki“, ali, malo je normalnog svijeta. Pa navalilo i
staro i mlado, i udato i neudato, i vino i nevino, da im JOKS-ovci
utvrde ~injeni~no stanje glede dojki. Pipali, ispipavali,
dijagnosticirali, tje{ili, upozoravali, pa poslije prepri~avali zgode i
nezgode radoznalom, zlobnom puku.
Ima neka (bjelo)svjetska organizacija, UNDP, tako ne{to, ne
znam, koja se bavi “ranim otkrivanjem“ ne~ega - korupcije,
nezakonitosti u javnim nabavkama, korporativnog me{etarenja...
Dana{njoj Bosni i Hercegovini, pa, ne bih zalazio o
pretencioznost, i Evropi, nu`na je, neophodna, neka agencija za
“rano otkrivanje fa{izma, rasizma“. Kad ve} na dr`avnom nivou
postoje institucije za nuklearnu energiju, za{titu bijesnih lisica... ni
takva jedna administrativna cijena ne bi puno {tetila prora~unskoj
sehari - kasi.
Kada bandit iz Lakta{a, gazda “bolje polovine BiH“, predsjednik
Republike Srpske Milorad Dodik ka`e na srbijanskoj televiziji da je
“Sarajevo od svojih `rtava napravilo medijski spektakl“, koji on “u
osnovi osu|uje, ali ne podr`ava“, ta bi fiktivna agencija, koje nema
a trebalo bi je biti, mogla efikasno djelovati: agencija za preventivu,
rano (ratno) spre~avanje svakog oblika fa{izma, nacionalizma,
ksenofobije, netolerancije, netrpeljivosti... 
7
Iluzije:Iluzije.qxd 11.4.2012 23:18 Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 5. APRIL
Od svega {to sam danas upamtio, a dug
je dan bio, ne sje}am se kada je po~eo, ni
za{to je okon~ao, ostalo mi deset-petnaest
va`nih ljudi na izlo`bi fotografija mog
prijatelja FEHIMA DEMIRA. Milo mi i
drago vidjeti da su u kondiciji drage kolege
MIRKO [AGOLJ i IVICA MI[I]. Lijepo
mi, uzbudljivo, slu{ati NADU SALOM.
Obraduje me razgovor sa HAMDIJOM
DEMIROVI]EM. Ganut sam svaki put
kada vidim da se svi iz pravne struke
usuglase da je MLADEN [UTEJ najve}i
bosanskohercegova~ki advokat-odvjetnik,
prebacio je osamdeset godina, a prije svega
je intelektualac. Pita me ve~eras [utej:
“Ima li iko od novinara da za~epi gubicu
onom uli~arskom neznalici Pavlu Pavlo-
vi}u?” Ima, kona~no! BORO KONTI], sa
kojim se svaki put oko ne~ega ne slo`im,
majstorski je to napisao. Onaj koji je
razru{io va`nu stvar, u koju smo Boro i ja
ulo`ili podosta truda (maligni tekst:
“Otrovni dim Zabranjenog pu{enja“), iz
Nizozemske kuka kako je bio neshva}en u
vrijeme komunizma kada se ognjem i
ma~em gu{io rock and roll. Ima jedna fina
osoba, doktorantica Ljubica Spasovska,
strpljiva i sistemati~na osoba, bavi se
ulogom subkulture u biv{oj Jugoslaviji, i iz
njene disertacije }e biti razvidno ko je kriv
a ko je prav. Boro Konti} i ja sasvim
sigurno nismo krivi.
PETAK, 6. APRIL
Krenuo sam iza podneva prema Vje~noj
vatri da se poklonim `rtvama sarajevskog
ratnog logora, dobacio do prodavnice
Benettona, deset metara od prvih crvenih
stolica u nepreglednom redu svjedo~an-
stava o onome {to smo u ovom gradu platili
ljudskim `ivotima. Nisam mogao dalje,
noge mi se potkratile, “srce me je
otkucalo”.
Svrnem, velikom brzinom, u kafanu kod
mog druga Hame, spucam brzinsku pivu i
otpo~nem razgovor sa starim kafanskim
saveznikom Dometom. Pitate ko je Dome?
Jedan obi~an, samozatajni gradski bekrija,
meraklija, gledao svaku utakmicu ko{arka{a
Bosne, bio na svakom koncertu Indexa. “A
zna{ li ti“, pita me Dome, “kada smo Mirza
8 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
Deliba{i}, Davor Popovi} i raja i{li na
sahranu pokojnom Vuletu Vukalovi}u u
Crnu Goru? Vule tra`io da ga se sahrani u
odijelu, da ima {al KK Bosna i na reveru
zna~ku — [estoaprilsku nagradu grada
Sarajeva.“ Da bih stvar novinarski istjerao
na ~istac, Dometa pitam, izvinjavaju}e i
pokorno, kako mu je ime i prezime. “O Omer
Ba{i}, citiraj me slobodno.“ Citiro. Ima jo{
jedna Dometova dana{nja misao za koju
nisam tra`io autorizaciju, no nadam se da mi
ne}e zamjeriti - “vi{e volim crnu maslinu,
nego mater ro|enu“.
SUBOTA, 7. APRIL
Lijepo je, ugodno je jutros biti sa
Florence Hartmann u Sarajevu. Ju~er je
biv{a glasnogovornica Tu`iteljstva u Haagu
ljigavom {efu {vedske diplomacije Carlu
Bildtu u lice izgovorila sve on {to bih i ja,
da imam muda i te~no govorim engleski,
golobradom diplomati skresao u brk. Sav
kom{iluk u okru`enju kafane SOS, u kojoj
jutros pijemo kafu (kako ko), ljudi, `ene,
djeca, gleda Florence sa ogromnim po{to-
vanjem, rado{}u, zahvalno{}u. Dobra je
Florence Hartmann izvan Sarajeva, a samo
ona zna kako ta stvar funkcionira kada nije
u Sarajevu.
NEDJELJA, 8. APRIL
Vje~no ponavljanje istog: odgovorio je
na svojoj oficijelnoj web stranici Carl Bildt,
ministar vanjskih poslova [vedske, na
“uli~arske“ uvrede Florence Hartmann i Eda
Vulliamyja, da nijedno ni drugo nisu
pro~itali njegovo epohalno djelo “Operacija
Mir“. Drznem se, trznem se, pa uzmem u
ruke taj ukori~eni dokaz Bildtovog svjedo-
~enja o na{em paklu. Pi{e ministar (strana
227.) sljede}e “zapa`anje“ iz Daytona:
“Nabasam na Milo{evi}a. Ne li~i ba{ na
sebe. Popustio sam vi{e nego {to sam smeo.
Svojoj delegaciji se ~ak nisam ni usudio re}i
na {ta sam pristao. Dajte mi bilo {ta, ali ne
mogu pristati ispod 49 posto. Dajte mi bilo
{ta, pustare, litice, nema uop}e veze {ta, ali
shvatite me da moram imati tih 49 posto.“ I
kad mu neko na ulici ka`e da je zlo~in sa
ratnim zlo~incem na taj na~in govoriti i
pregovarati o teritoriju druge dr`ave, ovaj se
{vedski konj narogu{i!
PONEDJELJAK, 9. APRIL
Ne{to kratko, ali va`no, u svakom
slu~aju nezaobilazno, popri~am ve~eras sa
dr. OGNJENOM [IMI]EM. Ognjen, uva`e-
ni kardiolog, koji je ne{to zabrljao sa mitom
i korupcijom u Hrvatskoj, “sa srcem na
dlanu“ le`i u zatvoru poluotvorenog, ili
poluzatvorenog tipa na Igmanu, isto mu ga
do|e. Pustili ga na slobodu tokom uskrsnih
blagdana, do{la mu familija. @ena i djeca iz
Njema~ke, da ne detalji{em, nazo~ili
obilje`avanju Dvadeset godina od po~etka
opsade Sarajeva. “Svi smo pod stra{nim
utjecajem toga veli~anstvenog, elegantnog,
gospodskog performansa; ne mo`emo se
oduprijeti tom dojmu”, veli mi Ognjen.
Br`e-bolje, nazovem HARISA PA[OVI-
]A, kvalitetnog “neprijatelja“ ~ovjeka sa
kojim se mo`e{ nasmrt posva|ati a da to ne
poremeti prijateljstvo, i prenesem mu to
neovisno, ljudsko zapa`anje. Do`ivljaj, ne
moj, nego Ognjenove djece koja nisu imala
nijedan razlog da pla~u; a plakali su...
UTORAK, 10. APRIL
Budim se i gledam Jutarnji program
program TV Pinka koji se emituje iz studija
u Beogradu. Tu je Jovana Jankovi}, supru-
ga @eljka Joksimovi}a... Cijeli sat su gosti
~lanovi grupe Beogradski sindikat. Pametni
su, inventivni, dragi momci, sa sna`nim
porukama. Najavljuju svoj koncert u beogr-
adskoj Areni, 28. aprila: ako ovi momci
napune Arenu, ja }u vjerovati da je
sinergija izme|u Beograda i Sarajeva,
Evrope mogu}a, kao {to je neophodna.
Ka`u momci za koje navijam i strepim u
pjesmi Diskretni heroji: “Za sve moje ljude,
{to uporno se trude, da svima bolje bude...”
SRIJEDA, 11. APRIL
Nasrtljiv je i bezobrazan, agresivan i
nepristojan taj neki Damir Fazli}, koji mi
svako malo {alje otvorena pisma koja me
op}enito ne bi trebala zanimati. Imam ja
pametnijih, va`nijih, dru{tveno odgovor-
nijih poslova. U najnovijem “otvorenom
pismu“, }oravi britanski {pijun Fazli} me
poziva da se na nekoj televiziji “Alfa“
na|emo i rije{imo nesuglasice koje nas
dijele. Ba{ me briga za Fazli}a, uglednog
biznismena sa srednjom stru~nom spre-
mom. [ta ja i o ~emu imam polemizirati sa
tim prononsiranim banditom? Neka mi crno
na bijelo poka`e diplomu {kole koju je
zavr{io i koja bi ga trebala kvalificirati i
preporu~iti za dijalog sa mnom. Ne dr`im ja
previ{e do sebe, ali mi nije jednostavno kad
takvi ho}e da sa mnom raspravljaju? Usput,
uzgredno, neobavezno, za{to njegov save-
znik u plja~ki energetskih dobara, Lagu-
md`ija Zlatko, ne ugosti ovog regionalnog
menad`era: Fazli} Damir, kada je u
Sarajevu, spava kod Edhema Bi~ak~i}a. Ne
insinuiram, nego konstatiram.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.4.2012 19:54 Page 2
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 12.4.2012
MINI MARKET
MINISTAR ZA OKOLI[ANJE
Umjesto
podataka o
utro{ku bud`eta,
Lijanovi} izlo`io
“nau~ni
elaborat“
o razvoju
poljoprivrede
Federalni dopremijer i ministar
poljoprivrede Jerko Ivankovi}
Lijanovi} oglu{io se na zahtjev
federalne Vlade koja je tra`ila precizan
izvje{taj o utro{ku “poljoprivrednog
bud`eta“ u pro{loj godini te{kog 54
miliona KM i plan utro{ka bud`eta u
2012. godini koji je dvadesetak miliona
ve}i. Umjesto preciznog izvje{taja,
Ivankovi} je kolegama ministrima
prezentirao “nau~ni elaborat o razvoju
poljoprivrede“ koji su skoro puna tri sata
obja{njavali i tuma~ili Lijanovi}evi
savjetnici, ne navode}i niti jedan opipljiv
podatak o utro{ku bud`eta i raspodjeli
poticaja farmerima u protekloj godini.
Ve} nakon prvog sata prezentacije
Lijanovi}evog “elaborata“, u sali su bila
tek tri-~etiri ministra, a na kraju
prezentacije samo premijer Nik{i} i
resorni ministar Lijanovi}! (S.B.)
Jerko Ivankovi}
Lijanovi}
10
0:12 Page 10
RADNA RUPA
Strateške zakone u federalnoj
Vladi piše tim s krajnje
oskudnim stručnim
referencama
Federalni su ministri na pro{lotjednoj
sjednici Vlade jednoglasno podr`ali Nacrt
zakona o oduzimanju imovinske koristi
pribavljene kaznenim djelom i prekr{ajem,
koji bi se uskoro trebao na}i u parla-
mentarnoj proceduri.
Pored Nacrta zakona o oduzimanju
nelegalno ste~ene imovine, premijer Ner-
min Nik{i} je najavio da }e Vlada ubrzo
pripremiti i zakon o formiranju agencije za
borbu protiv korupcije i organiziranog
kriminala, po uzoru na hrvatski USKOK. I
mada predsjednik federalne Vlade nije
precizirao kome je ovoga puta povjerio
specijalnu zada}u pripreme novih zakon-
skih rje{enja, sve su prilike da je ponovno
anga`irao istu Radnu grupu, u kojoj, kako
smo pisali prije petnaest dana, nema niti
jednog pravnog eksperta.
Podsjetimo da je Radnom grupom koja
je pripremila (zapravo, prepisala) Nacrt
zakona o oduzimanju imovinske koristi
SLAVKO PAZI (I)METAK
Hrvatski ministar Slavko
Linić obećao podršku
Fikretu Abdiću
Otkako je prije mjesec dana, nakon
odslu`ene dvije tre}ine zatvorske kazne
zbog ratnih zlo~ina koji su po~injeni na
podru~ju tzv. Autonomne pokrajine
Zapadna Bosna, iza{ao iz zatvora u Puli,
Fikret Abdi} je okupiran poslovnim
obavezama. Osim anga`mana u obitelj-
skoj firmi ~ije se sjedi{te nalazi u
Maljevcu, u blizini dr`avne granice
izme|u Hrvatske i BiH, Abdi} je u svom
domu kod Opatije imao vi{e sastanaka sa
nekada{njim poslovnim partnerima. No,
svakako je najzanimljiviji susret Fikreta
Abdi}a i ministra financija u Vladi
Republike Hrvatske Slavka Lini}a, koji je
pribavljene kaznenim djelom, prema
Nik{i}evoj odluci, predsjedavala tajnica
Vlade Federacije BiH Edita Kalajd`i}.
Tajnica Kalajd`i} se u Vladi FBiH zaposlila
prije nekoliko godina, i to kao daktilo-
grafkinja, a Pravni fakultet je zavr{ila
naknadno, {koluju}i se uz rad. Stoga ne
~udi da je “pravna ekspertica“ Kalajd`i}
pravosudni ispit polagala vi{e puta.
Pored Edite Kalajd`i}, Nacrt zakona jo{
su pripremali premijerovi savjetnici
Jasenko Muharemovi} (koji se kratko i
neuspje{no bavio odvjetni~kim poslom, a u
Ured premijera ga je preporu~io ro|ak
Zlatko Lagumd`ija), Admir Mujanovi}
(novinar propalog dnevnog lista San), te
docent na sarajevskom Fakultetu krimi-
nalisti~kih nauka Eldan Mujanovi} i vi{a
asistentica na Pravnom fakultetu u Sarajevu
Amila Ferhatovi}, ~iji je nagli akademski
uspon jednako upitan.
(S.M.)
odr`an po~etkom ovog tjedna u Rijeci.
Kako nezvani~no doznajemo, ministar
Lini} i Abdi} su dugo razgovarali o
Babinim planovima za pokretanje proiz-
vodnje u Agrokomercu, i ponovno o`i-
vljavanje pogona u Hrvatskoj i BiH.
Ministar Slavko Lini} je obe}ao
Abdi}u pomo} hrvatske Vlade, a kao
prioriteti su navedeni objekti u mjestu
Batnoga (u op}ini Cetingrad) gdje se
nalaze 24 farme Agrokomerca i u
Maljevcu, gdje ova posrnula kompanija
jo{ uvijek u vlasni{tvu ima preko 400
hektara zemlje.
(S.M.)
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 12.4.2012 0:39 Page 11

MINI MARKET
SVENE, POVEDI MENE!
Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA
Pred odlazak u
Da li treba pokrenuti inicijativu @enevu Alkalaj
za smjenu neefikasnih dobio brojne
ministara i u Vladi FBiH? ponude
savjetni~kih
FADILA GRADIMIR GOJER SAFET SOFTI]
MEMI[EVI] Potpredsjed- Poslanik kandidata
Predsjednica nik Stranke Predstav-
Dru{tva za za BiH ni~kog Biv{i ministar vanjskih poslova BiH
ugro`ene DA doma Sven Alkalaj preselio se sredinom
narode
Smatram da treba pokrenuti DA sedmice u @enevu, gdje }e preuzeti
du`nost izvr{nog sekretara Ekonomske
DA inicijativu za smjenu
neefikasnih ministara u Vladi
Vrijeme je da se nakon godinu
dana razmisli o u~inku poje-
komisije UN-a za Evropu (UNECE).
Kako doznajemo, Alkalaj je u @enevi
Mi{ljenja sam da sve politi~are FBiH. Ve}ina ministara nije dinih ministara. [to se ti~e mog
odgovorila svojoj funkciji, kao
“naslijedio“ prili~no veliki savjetni~ki tim,
koji su dobili glasove na izbori- poslani~kog glasa za tu inicija-
ni premijer Federacije. tivu, bio bih svakako za.
no ipak je ostalo upra`njeno nekoliko
ma a obe}ali su promjene i
nisu ih ispunili treba smijeniti. vrlo atraktivnih pozicija na koje }e
Treba da budu smijenjeni svi imenovati savjetnike po
oni koji ne rade dobro. vlastitom izboru.
EDIN BORKA RUDI] Na novom radnom mjestu Alkalaj }e
ADNAN D@EMID@I] NUMANKADI] Predsjed- navodno zara|ivati 15.000 eura a
Akademski nica njegovi savjetnici “samo“ 8.000 eura!
Sekretar
slikar Udru`enja Stoga ne ~udi {to se nekoliko dana
dru{tva
“BH novi- pred odlazak u @enevu Alkalaj “skrivao“
“Tobacco
Press” nari” u Sarajevu - gdje god se pojavio bio je
DA DA
opkoljen kandidatima koji su mu nudili
DA Svako ko ne radi svoj posao
svoje savjetni~ke usluge. (A.M.)

Smatram da treba pokrenuti treba da bude smijenjen i sma- Apsolutno podr`avam inicijativu
inicijativu jer na~in njihovog tram da pod hitno treba da se smijene neefikasni
poslovanja je neefikasna provesti inicijativu da se zami- ministri jer ne vidim razlog da
ma{inerija koja se hvali jene ne samo ministri ve} i neko ko ne radi svoj posao
rezultatima koje nisu drugi politi~ari koji ne rade svoj bude na dobro pla}enom
opravdali u ovih godinu dana. posao. ministarskom mjestu.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
V

Sven
Alkalaj

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 11

Asim:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 23:40 Page 12

POLITI^KA ZA[TITA “NAUKE”

“Slobodna Bosna“ otkriva nepoznate detalje iz akademskih karijera Lagumdžijinih

pulena - Dženane Muračević iz “BH Telecoma“ i Fahrudina Oručevića, aktuelnog
ministra obrazovanja u Vladi Sarajevskog kantona

D@ENANA MURA^EVI] PLAGIRALA

DOKTORSKU DISERTACIJU, A
INSPEKCIJA PONI[TILA IZBOR
FAHRUDINA ORU^EVI]A U ZVANJE
VANREDNOG PROFESORA!!!
Pi{e: ASIM METILJEVI] AKADEMSKA
AKADEMSKA FLEKA
FLEKA

S
Dr.
Dr. Fahrudin
Fahrudin Oru~evi}
Oru~evi}
jedan
jedan je
je od
od rijetkih
rijetkih
vi na{i poku{aji da doznamo vi{e profesora
profesora kome
kome je je
detalja o toku i eventualnom poni{ten
poni{ten izbor
izbor
ishodu interne istrage u BH
Telecomu pokrenute protiv D`ena-
ne Mura~evi} i Kemala Ka~apora
nai{li su na neprobojni zid {utnje. Po-
tvr|eno nam je da je “istraga pri kraju“, no
vi{e detelja nismo uspjeli doznati. Mur-
a~evi}eva i Ka~apor sumnji~e se za grubo
kr{enje Zakona o javnim nabavkama,
odnosno za nezakonito prote`iranje i
favoriziranje privatne informati~ke tvrtke iz
Sarajeva BS Telecom, koja je zahvaljuju}i
povla{tenim insajderskim informacijama
glatko pobijedila na sedam tendera BH
Telecoma objavljenih u pro{loj godini.
Mura~evi}eva i Ka~apor imenovani su na
prijedlog SDP-a, odnosno lidera ove partije
Zlatka Lagumd`ije, koji je ina~e vrlo blizak
prijatelj s vlasnicima informati~ke tvrtke
BS Telecom.

PLAGIRANA DISERTACIJA
No, u me|uvremenu su na povr{inu
isplivali neki drugi, ni{ta manje interesantni
fakti koji dodatno osvjetljavaju “lik i djelo“
do ju~er potpuno anonimne ~lanice uprave
BH Telecoma D`enane Mura~evi}, ali i
njenih glavnih pokrovitelja i za{titnika iz
vrha SDP-a. Pored ostalog je otkriveno i to
da se D`enana Mura~evi}, uz nesebi~nu
podr{ku {efa SDP-a Zlatka Lagumd`ije,
prije godinu dana “umalo“ okitila akadem- 

Prof. dr. Zlatko Lagumd`ija prihvatio disertaciju

D`enane Mura~evi}, za koju je utvr|eno da je plagirana
12 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
Asim:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 23:41 Page 13

AKADEMSKI KRAH LAGUMD@IJINIH PULENA

NEZAKONITI IZBOR
Faksimil Rje{enja kojim Prosvjetni inspektorat za visoko obrazovanje nala`e Elektrotehni~kom fakultetu da poni{ti izbor Fahrudina Oru~evi}a u
zvanje vanrednog profesora

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 13

Asim:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 23:42 Page 14

POLITI^KA ZA[TITA “NAUKE”

AKADEMSKA
AKADEMSKA
DEVALVACIJA
DEVALVACIJA
Dr.
Dr. Zlatko
Zlatko Lagumd`ija
Lagumd`ija stao
stao
je
je iza
iza izbora
izbora Fahrudina
Fahrudina
Oru~evi}a
Oru~evi}a ii plagiranog
plagiranog
doktorata
doktorata D`enane
D`enane
Mura~evi}
Mura~evi}

 skom titulom doktora informacionih

tehnologija. SKANDALOZNA
To se ipak nije desilo a zasluge za PREPISKA
spre~avanje ovog skandala pripadaju Uprava BH Telecoma
nekolicini profesora s Elektrotehni~kog privodi kraju istragu o
fakultata Sarajevo, koji su blagovremeno namje{tanju tendera u
re`iji D`enane
prikupili nesumnjive dokaze iz kojih je Mura~evi}
vidljivo da je D`enana Mura~evi} od slova
do slova plagirala svoju doktorsku
disertaciju! [est dana pred zakazanu
odbranu doktorske disertacije, u dnevnom
listu Oslobo|enje i na web stranici
Elektrotehni~kog fakulteta naprasno je
objavljena kratka vijest da se “otkazuje
odbrana doktorske disertacije mr. D`enane
Mura~evi}, zakazana za 14.4.2011. go-
dine“.

SUMNJIVE REFERENCE
Jednako je zanimljiv i podatak da je
mentor nesu|ene doktorice informacionih
tehnologija D`enane Mura~evi} bio dr.
Fahrudin Oru~evi}, vanredni profesor na
Elektrotehni~kom fakultetu Sarajevo i
aktuelni ministar obrazovanja u Vladi
Sarajevskog kantona kojeg je na tu funkciju
imenovao SDP, nakon {to je prethodni
ministar Emir Suljagi} podnio neopozivu
ostavku.

14 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 23:42 Page 15

AKADEMSKI KRAH LAGUMD@IJINIH PULENA

Sarajevo, koja je utvrdila da izbor “nije
PONI[TIO
PONI[TIO IZBOR
IZBOR proveden u skladu s odredbama Zakona o
Biv{i
Biv{i dekan
dekan visokom obrazovanju“.
Elektrotehni~kog
Elektrotehni~kog fakulteta
fakulteta U Rje{enju Prosvjetne inspekcije, ~iju
dr.
dr. Kemal
Kemal Sokolija
Sokolija smo kopiju uspjeli dobiti, eksplicitno je
prihvatio
prihvatio je
je preporuku
preporuku naveden stav da Oru~evi} ne ispunjava
prosvjetne
prosvjetne inspekcije
inspekcije uslove za izbor u zvanje vanrednog
profesora jer nema potreban broj obja-
vljenih nau~nih radova! Istovremeno,
Komisiji kojom je predsjedavao Lagum-
d`ija spo~itano je da Izvje{taj o izboru
Oru~evi}a nije sa~inila “u skladu sa
odredbama Zakona o visokom obrazovanju
koje ure|uju proceduru izbora nastavnika
na visoko{kolskim ustanovama Univerzi-
teta u Sarajevu. Naime, navedeni Izvje{taj
ne sadr`i dokaze na osnovu kojih je
utvr|eno da predlo`eni kandidat ispunjava
uslove za izbor u zvanje vanrednog
profesora u pogledu objavljenih nau~nih
radova, kako je to propisano odredbama
Zakona o visokom obrazovanju.“

ZA DLAKU DOKTOR: Uz nesebičnu podršku šefa
SDP-a Zlatka Lagumdžije, Dženana Muračević se prije
godinu dana “umalo“ okitila akademskom titulom
doktora informacionih tehnologija
Uz Oru~evi}a, u Komisiji pred kojim je
Mura~evi}eva trebala braniti doktorsku
disertaciju bio je i Zlatko Lagumd`ija, koji
jednako kao i mentor Oru~evi} nije
prona{ao ni{ta sporno u njenoj doktorskoj
disertaciji! [tavi{e, i Lagumd`ija i Oru~e-
vi} ostali su ustrajni u odbrani Mura~e-
vi}eve, ~ak i nakon {to je tada{nji dekan
Elektrotehni~kog fakulteta dr. K emal
Sokolija, pritisnut neoborivom dokazima o
plagiranju, bio prisiljen otkazati odbranu
doktorske disertacije.
Sli~an skandal obilje`io je i akademsku
karijeru dr. Fahrudina Oru~evi}a, aktuelnog
ministra obrazovanja u Vladi Sarajevskog
kantona. Oru~evi} je za vanrednog
profesora sarajevskog Elektrotehni~kog
fakulteta izabran 2008. godine, na
preporuku Komisije Nastavno-nau~nog
vije}a kojom je predsjedavao Zlatko
Lagumd`ija!
No, samo dvadesetak dana kasnije,
izbor je poni{ten na intervenciju Prosvjetne
inspekcije za visoko obrazovanje Kantona
PONI[TEN IZBOR
Prosvjetna inspekcija Sarajevskog
kantona reagirala je na izravnu intervenciju
vi{eg asistenta na Elektrotehni~kom faku-
ltetu Ingmara Be{i}a, koji je posumnjao u
Oru~evi}ev nau~ni opus. Be{i} je naime
otkrio da se me|u nekoliko “nau~nih
referenci“ koje je prilo`io dr. Fahrudin
Oru~evi} nalazi i njegov govor na nekom
simpoziju za koji je naknadnom provjerom
utvr|eno da nije ni odr`an ni verificiran!
Asistent Be{i} je problematizirao i neke
druge prilo`ene reference dr. Fahrudina
Oru~evi}a a na koje Komisija na ~elu s
Lagumd`ijom nije imala nikakvih pri-
mjedbi.
Naposlijetku se prosvjetni inspektor
obratio tada{njem dekanu Elektrotehni~kog
fakultata, dr. Kemalu Sokoliji, koji se
ogradio od Izvje{taja Lagumd`ijine
komisije. Sokolija je inspektoru rekao da je
o izboru dr. Fahrudina Oru~evi}a u zvanje
vanrednog profesora razgovarao s jednim
od ~lanova komisije, dr. Tadejom Matelja-
nom, i da mu je ovaj rekao da Komisija
“nije raspolagala dokazima da kandidat
ispunjava odnosno ne ispunjava utvr|ene
uslove“!
Izbor dr. Fahrudina Oru~evi}a u zvanje
vanrednog profesora poni{ten je 15.
oktobra 2008. godine. No, Lagumd`ijin
pulen nije se predavao: tokom narednih
dvadesetak mjeseci marljivo je prikupljao
“nau~ne reference“ na osnovu kojih je
ponovno predlo`en i izabran u zvanje
vanrednog profesora.
Nekoliko mjeseci nakon izbora u zvanje
vanrednog profesora, dr. Fahrudin Oru~evi}
je imenovan za mentora D`enane
Mura~evi}, a njegov prvi zadatak na
promoviranju nau~nog podmlatka okon~an
je potpunim fijaskom. 

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 15

Ambasadori Suzana:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:29 Page 16

STRANA^KO-DIPLOMATSKA KRI@ALJKA

U posljednjih mjesec i pol dana članovi PREDSJEDNIŠTVA BiH su detaljno

pretresli bh. diplomatsko-konzularnu mrežu i imenovali dvadesetak ambasadora i
konzula; naša novinarka otkriva kako su čelnici SDA, SDP-a, HDZ-a, SNSD-a i
SDS-a džentlmenski podijelili atraktivne diplomatske pozicije, jesu li ponovno
stranačke preporuke bile važnije od profesionalnih referenci i koji će veleposlanici
ubuduće predstavljati BiH diljem svijeta

DIPLOMATSKI
FEUDALIZAM - DOGOVORNA
RAZMJENA KADROVA
referenca bila preporuka predsjednika Krivo{i}-Prpi}, koja je nova veleposlanica
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
HDZ-a. BiH u [paniji, nakon {to je mandat istekao

M
inistar vanjskih poslova BiH i
predsjednik SDP-a Z latko
Lagumd`ija ispunio je obe}a-
nje koje je po~etkom godine
dao lideru HDZ-a Draganu
Čovi}u da }e u najnovijoj raspodjeli
diplomatskih destinacija nekoliko upra`-
njenih veleposlani~kih mjesta prepustiti
kadrovima te stranke, koje je u posljednjih
pet godina smijenio hrvatski ~lan Pred-
sjedni{tva BiH @eljko Kom{i}. Nakon {to
je prema politi~kim instrukcijama iz vrha
SDP-a pomeo sve hrvatske diplomate koji
su imenovani za mandata njegovih pret-
hodnika, poslu{ni je “vojnik partije“
Kom{i} prije mjesec i pol dana, dakako po
Lagumd`ijinom nalogu, zapo~eo tihu
rehabilitaciju otpisanih HDZ-ovih ambasa-
dora. Prema istom principu prema kojem je
ranije u diplomaciju lansirao cijelu plejadu
strana~kih kolega - opskurnih likova bez
ikakvog diplomatskog iskustva, pa ~ak i
bez elementarnog poznavanja engleskog
jezika, @eljko Kom{i} je proveo i posljed -
nju odluku predsjednika SDP-a o
imenovanju diplomata iz “kvote HDZ-a“.
No, apsurdno je da je Kom{i}, poslije
sramnog otkaza Čovi}u bliskim ambasa-
doricama koje su ostvarile zavidne
rezultate (L
Lidiji Topi}, Dariji Krsti~evi},
@eljani Zovko...) u diplomaciju vratio
tre}era zredne kadrove ~ija je jedina
POVRATAK TRE]ERAZREDNIH
DIPLOMATA
Na iznena|enje druga dva ~lana
Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a i
Neboj{e Radmanovi}a, @eljko Kom{i} je
na sjednici koja je odr`ana 29. februara za
novu bh. veleposlanicu u Vatikanu
predlo`io Slavicu Kara~i}. Do 2006. godine
anonimna slu`benica Hypo Alpe Adria
Banke u Mostaru, ova je profesorica
filozofije i kroatolog sa [irokog Brijega,
odlukom tada{njeg ~lana Predsjedni{tva
BiH Ive Mire Jovi}a imenovana za
veleposlanicu u Argentini. Na ambasador-
skoj se funkciji, me|utim, nije dugo
zadr`ala, jer je godinu dana kasnije
donesena odluka o zatvaranju Velepos-
lanstva BiH u Buenos Airesu, nakon ~ega je
njezina kratka diplomatska karijera zavr{e-
na. Po povratku u Hercegovinu Slavica
Kara~i} se po~ela aktivnije baviti politi-
kom. Na posljednjim Op}im izborima
2010. bila je na listi HDZ-a za Parlament
BiH, a koncem iste godine je na prijedlog
Vlade Zapadnohercegova~ke `upanije
izabrana za ~lanicu Upravnog vije}a
Sveu~ili{ta u Mostaru. Novoimenovana je
veleposlanica BiH u Vatikanu trenutno
anga`irana kao savjetnica za me|unarodne
odnose predsjednika HDZ-a i Hrvatskog
narodnog sabora Dragana Čovi}a. Slavica
Kara~i} }e u Vatikanu zamijeniti Jasnu
@eljani Zovko. Znakovito je, tako|er, da za
biv{u ambasadoricu BiH u Francuskoj i
[paniji, prema Kom{i}evom rasporedu,
vi{e nije bilo mjesta u diplomaciji, premda
je @eljana Zovko u svom dosada{njem radu
pokazala iznimno uspje{nom. Ranije smo
pisali da je @eljko Kom{i}, prije nego {to je
dobio nove naputke od strana~kog {efa, za
ambasadora BiH u Vatikanu u oktobru
pro{le godine imenovao Darka Zeleniku
(koji je u prethodnom mandatu slu`bovao u
Kraljevini [vedskoj), ali je odluku morao
povu}i, budu}i da Zelenika ni nakon
vi{emjese~nog i{~ekivanja, nije dobio
agreman - spekulira se da je razlog to {to je
razveden. U me|uvremenu je Kom{i} za
Darka Zeleniku prona{ao novo diplomatsko
namje{tenje - imenovan je za ambasadora
BiH u Jordanu.
Jednako kao i Slavica Kara~i}, bliski
Čovi}ev prijatelj je i novi ambasador BiH
pri Misiji OSCE-a i Uredu UN-a u Be~u
Tomislav Leko, koji }e odlukom @eljka
Kom{i}a zamijeniti dosada{njeg bh.
diplomatskog predstavnika Igora Davi-
dovi}a. Taj je zaboravljeni diplomata,
podsjetimo, na prijedlog Dragana Čovi}a
2003. postavljen za ambasadora BiH u
Beogradu, nakon {to se sa te funkcije povu-
kao @eljko Kom{i}. Imenovanje Zagre-
p~anina Leke je tada izazvalo brojne
kontroverze jer Čovi}ev kandidat ne samo
da nije imao diplomatskog iskustva, ve} ni

@eljko Kom{i} po nalogu Zlatka Lagumd`ije zapo~eo

rehabilitaciju HDZ-ovih diplomata
16 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
Ambasadori Suzana:TEKST osnova.qxd 11.4.2012
DOGOVOR LIDERA SDP-a I HDZ-a
Nakon sastanka Zlatka Lagumd`ije i
Dragana ^ovi}a za nove ambasadore BiH
u Vatikanu i Be~u imenovani su Slavica
Kara~i} i Tomislav Leko
bosanskohercegova~kog dr`avljanstva. Na-
~in na koji je Leko preko no}i dobio
dr`avljanstvo BiH, odnosno, kako je
naknadno u Grudama upisan u mati~ne
knjige svojedobno je istra`ivala i federalna
policija, dok je njegov anga`man u Zagrebu
bio predmet istrage zbog sumnje u
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
20:29 Page 17
milijunske financijske malverzacije. To-
mislav Leko je, naime, sredinom ‘90-tih
godina, kao kadar HDZ-a Hrvatske, izabran
za direktora Zra~ne luke Zagreb, a nakon
{to je 2001. smijenjen otkriveno je da je
poduze}e ostavio u gubicima od 46
milijuna kuna (preko 12 milijuna KM).
KO SU NOVI-STARI AMBASADORI BiH
Foto: Mario Ili~i}
Kako je kasnije pokazala financijska istra-
ga, golema nov~ana {teta nastala je zbog
nepovoljnih poslovnih ugovora koje je
biv{i direktor Zra~ne luke Zagreb, izme|u
ostalih, sklopio i sa mostarskom kom-
panijom Soko, i to u vrijeme dok je direktor
bio Dragan Čovi}. Tomislav Leko se po 
17
Ambasadori Suzana:TEKST osnova.qxd 11.4.2012
STRANA^KO-DIPLOMATSKA KRI@ALJKA
CENZURA MEDIJA
Zlatko Lagumdžija zabranio
službenicima MVP-a da čitaju
Slobodnu Bosnu!!!
Po nare|enju novog ministra vanjskih
poslova BiH Zlatka Lagumd`ije, slu`benici
tog Ministarstva od po{log tjedna vi{e ne
mogu naru~iti Slobodnu Bosnu. Unato~
inzistiranju nekolicine Lagumd`ijinih
pomo}nika da se nastavi s nabavkom
“SB“, u Sektoru za op}e poslove tvrde da
se radi o u{tedama, te da mogu ~itati
online izdanje na{e novine, premda u
Ministarstvu vanjskih poslova i dalje
uredno naru~uju zagreba~ki tjednik Globus
KOM[I]EVE DIPLOMATSKE UZDANICE
Odlukom hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH za novog ambasadora u Jordanu imenovan je
Darko Zelenika (1), u Vatikanu }e BiH predstavljati Slavica Kara~i} (2) a u Rimu Nerkez
Arifhod`i} (3)
1 2
18
20:30 Page 18
 okon~anju veleposlani~kog mandata u
Srbiji krajem 2007. posvetio privatnom
biznisu (navodno je radio na relaciji Zagreb
- Beograd), ali se zahvaljuju}i dugogo-
di{njim prijateljskim i poslovnim vezama s
Draganom Čovi}em vratio u bh. diplo-
maciju.
KAKO JE NERKEZ ARIFHOD@I]
POSTAO HRVAT
i beogradski Nin. No, kako u Globusu i Prijateljsko-strana~ke veze ponovno su
Ninu nema kriti~kih tekstova o Zlatku bile presudne i kod imenovanja mladog i
Lagumd`iji i njegovim strana~kim kolega- neiskusnog Ivana Barbali}a, doskora{njeg
ma, jasno je koji su motivi presudili da {efa Misije BiH pri Ujedinjenim narodima
ministar po~ne rezati tro{kove zabranom u New Yorku, za novog ambasadora u
kupovine Slobodne Bosne. Time je Rusiji. Dodajmo tome da se na spisku nov-
Lagumd`ija nastavio praksu svog prethod- opostavljenih “hrvatskih diplomata“ na{ao
nika Svena Alkalaja koji je, svojedobno, iz i dugogodi{nji Kom{i}ev savjetnik za
istih razloga naredio da Ministarstvo vanjsku politiku Nerkez Arifhod`i}, koji je
vanjskih poslova BiH obustavi pretplatu na imenovan za ambasadora u Italiji. No,
Dnevni avaz.  osim {to mjesto veleposlanika u Rimu,
prema nacionalnoj rotaciji (za dr`ave iz
skupine G8 plus jedan), pripada kandi-
Foto: Mario Ili~i}
datima hrvatske nacionalnosti, izbor
Arifhod`i}a je upitan i zbog ~injenice da je
on, i prije nego {to ga je Kom{i} uzeo za
svog savjetnika, oti{ao u mirovinu. Nerkez
Arifhod`i} je, naime, umirovljen kao
uposlenik Ministarstva vanjskih poslova
BiH, odnosno, diplomata s dugogodi{njim
radnim sta`om, jo{ iz vremena biv{e
Jugoslavije.
Nerkez Arifhod`i} }e u Italiji zamijeniti
dosada{njeg ambasadora Branka Kesi}a,
kojeg je srpski ~lan Predsjedni{tva BiH
Neboj{a Radmanovi} najprije predlo`io za
veleposlanika u [vicarskoj, gdje je trebao
preuzeti du`nost od Jakoba Fincija. Kako
je, me|utim, [vicarska uskratila Kesi}u
agreman, Radmanovi} se zainatio pa se na
njegovu odluku o izboru novog amba-
sadora u toj dr`avi jo{ ~eka. Istodobno je
Neboj{a Radmanovi}, ne odustaju}i od
njegovog diplomatskog anga`mana,
imenovao Bra nka Kesi}a za novog
veleposlanika BiH u Izraelu. Podsjetimo,
Foto: Milutin Stoj~evi}
3
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
Ambasadori Suzana:TEKST osnova.qxd 11.4.2012
tako|er, da [vicarska nije prva zemlja koja
je Kesi}u odbila gostoprimstvo, jer taj
diplomata ni 2005. nije dobio agreman u
Hrvatskoj, kada ga je na prijedlog Mladena
Ivani}a za amba sadora u Zagrebu
imenovao tada{nji ~lan Predsjedni{tva BiH
Borislav Paravac. Premda zvani~ni razlog
uskra}ivanja agremana nikada nije
objavljen, pretpostavlja se da je Kesi} bez
veleposlani~kog mjesta u Hrvatskoj ostao
zbog njegove ratne uloge, jer je kao
direktor Zavoda za izgradnju Banje Luke
sudjelovao u brisanju stanarskih prava
tisu}ama prognanih Bo{njaka i Hrvata.
Osim Branka Kesi}a, koji se kao kadar
PDP-a posljednjih godina uspio pribli`iti
SNSD-u, u novoj su podjeli diplomatskih
funkcija profitirali i SDS-ovi ambasadori:
Borivoje Marojevi} (biv{i veleposlanik u
Japanu) je na inzistiranje potpredsjednika
SDS-a Ognjena Tadi}a imenovan za
veleposlanika u Egiptu, A leksandar
Dragi~evi} (ranije veleposlanik u
Hrvatskoj) u Ujedinjenim Arapskim
Emiratima, Tanja Mila{inovi} iz Velike
Britanije odlazi u Austriji, a Dragan Dragi}
za generalnog konzula u Sttutgartu.
Kada su posrijedi bo{nja~ki kadrovi,
Bakir Izetbegovi} je, o~ekivano, u diplo-
AMBASADA BEZ AMBASADORA: Kako je, međutim,
Švicarska uskratila Kesiću agreman, Radmanović se
zainatio pa se na njegovu odluku o izboru novog
ambasadora u toj državi još čeka
PERSONAE NON GRATAE
U roku od tri mjeseca dvojici bh.
ambasadora uskraćeni agremani
^injenica da su u roku od nepuna tri
mjeseca Vatikan i [vicarska odbile dati
agremane dvojici imenovanih velepo-
slanika - Darku Zeleniki i Branku Kesi}u,
najbolje ilustrira katastrofalnu situaciju u
bh. diplomaciji. Ne ra~unaju}i probleme sa
susjednim dr`avama (odbijanje agremana
predlo`enim ambasadorima u Srbiji i
Hrvatskoj) posljednji me|unarodni diplo-
matski skandal dogodio se, podsjetimo,
2004. godine, kada je srpski ~lan Pred-
sjedni{tva BiH Borislav Paravac za
ambasadora u Vije}u Europe predlo`io
Dragana Bo`ani}a. Tada je Predsjedni-
{tvu BiH iz Strasbourga stigao diplomatski
demar{, odnosno, jasna poruka da }e Bo-
`ani} u Vije}u Europe biti progla{en
personom non grata, nakon ~ega je
nepo`eljni ambasador odustao od imeno-
vanja. 
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
20:30 Page 19
POSLJEDNJE KONZULTACIJE U PREDSJEDNI[TVU BiH
Bakir Izetbegovi} sa novoimenovanim ambasadorima Tanjom Mila{inovi}, Kemalom Mufti}em,
Borivojem Marojevi}em i Slavkom Pulji}em
maciju vratio stare SDA diplomate.
Tako je, nakon ~etverogodi{njeg prekida
diplomatske karijere, za ambasadoricu BiH
u Belgiji postavljena Bisera Turkovi},
Dragan
Bo`ani}
KO SU NOVI-STARI AMBASADORI BiH
Foto: Milutin Stoj~evi}
Fuad [abeta je ve} predao akreditivna
pisma u Indoneziji, Jusuf Pu{ina odlazi u
Bugarsku, Kemal Mufti} je raspore|en u
Dansku, Emir Poljo u Norve{ku a Edin
Dilberovi} u Njema~ku. Nakon isteka
mandata dugogodi{njem bh. veleposlaniku
u Libiji Ferhatu [eti, njega }e u Tripoliju
zamijeniti I brahim Efendi}, ranije
ambasador u Iranu.
TIHI]EVA PREPORUKA
IZETBEGOVI]U
Nova {efica Misije BiH pri UN-u bit
}e Mirsada Čolakovi}, biv{a zamjenica
ambasadora Ivana Barbali}a, koja je na tu
funkciju imenovana nenadano. Prije
Mirsade Čolakovi} bo{nja~ki ~lan Pred-
sjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} je
mjesto {efa Misije u New Yorku nudio
Huseinu @ivalju (koji je i ranije bio na toj
du`nosti) i Biseri Turkovi}, ali su oni
ponudu odbili. Potom je Izetbegovi}
predlo`io da se u SAD po{alju direktor
Klini~kog centra u Sarajevu Faris Gavra-
nkapetanovi} i biv{i dr`avni ministar
obrane Selmo Cikoti}, ali kako ni njih
dvojica nisu imali diplomatskih ambicija,
na koncu je odlu~eno da BiH u Uje -
dinjenim narodima predstavlja Mir-
sada Čolakovi}. Premda se spekuliralo
da }e bo{nja~ki ~lan Pre dsjedni{tva
BiH, ba{ kao i njegov hrvatski kolega
@eljko Kom{i}, po preuzimanju nove
du`nosti smijeniti sve diplomate koje je
postavio H aris Silajd`i}, ~ini se kako je
Bakir Izetb egovi} i pak poslu{ao
preporuku str ana~kog {efa S ulejmana
Tihi}a koji mu je savjetovao da svi
ambasadori Bo{njaci trebaju do~ekati
kraj mandata. 
19
Lokomotiva:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:24 Page 20

@ELJEZNICE FEDERACIJE BiH

BORBA
BORBA ZA
ZA OPSTANAK
OPSTANAK
Kako
Kako sprije~iti
sprije~iti nastavak
nastavak
vi{egodi{nje
vi{egodi{nje plja~ke
plja~ke
@eljeznica
@eljeznica FBiH
FBiH

KAKO SU, A NISU, TREBALE

PASTI @ELJEZNICE FBiH
Vernes Buljugija radi u interesu grupe
mo}nika koji su na nezakonit na~in privatizovali
najprofitabilniji dio @eljeznica FBiH, a ~iji kona~ni
cilj je uni{tenje i preuzimanje kompanije
20 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
Lokomotiva:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:25
Višegodišnja pljačka Željeznica FBiH s namjerom
da se državni kapital vrijedan 1,6 milijardi maraka
“pretoči“ u džepove sumnjivih poduzetnika
osujećena je dolaskom Nedžada Osmanagića na
mjesto generalnog direktora ovog javnog preduzeća.
To smeta moćnim pojedincima koji preko svojih
“glasnogovornika“, kakav je Vernes Buljugija,
smijenjeni predsjednik Sindikata
mašinovođa-strojovođa, pokušavaju kompromitovati i
optužiti Osmanagića za kriminal i korupciju koji su
cvjetali u Željeznicama FBiH do njegovog dolaska
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 21
VLAK U SNIJEGU
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
“Dolaskom Ned`ada Osmanagi}a na
mjesto generalnog direktora @eljeznica
Federacije BiH prije dvije godine, u tom
javnom preduze}u zavladao je kriminal i
korupcija“, stoji, izme|u ostalog, u pismo
koje je smijenjeni predsjednik Sindikata
ma{inovo|a/strojovo|a Vernes Buljugija
uputio Federalnoj upravi policije. Me|utim,
ve}ina od ~etiri hiljade uposlenika @elje-
znica FBiH ima puno povjerenje u dire-
ktora Osmanagi}a koji ~ini sve kako
bi konsolidovao firmu koja je sustavno
plja~kana u posljednjih dvadesetak godina.
“Buljugija, na`alost, radi u interesu grupe
pojedinaca koji su na nezakonit na~in
privatizovali najprofitabilniji dio @eljeznica
FBiH, `eljezni~ki operator, a ~iji kona~ni
cilj je uni{tenje @eljeznica FBiH i preuzi-
manje kompanije“, tvrdi na{ sagovornik
koji je `elio ostati anoniman.
CERTIFIKATIMA DO MILIONA
Ivan Knezovi}, nakada{nji direktor
@eljeznica Herceg-Bosne, postao je najve}i
pojedina~ni vlasnik `eljezni~kog operatora
~iji je osnovni posao pru`anje `eljezni~kih
transportnih usluga prijevoza robe i putnika.
O kako profitabilnom poslu se radi, najbolje
ilustruje podatak da je 2005. godine `elje-
zni~ki operator zaradio pet miliona KM. Da
je operator jedini profitabilni segment @elje-
znica FBiH, neosporna je ~injenica, me|utim
privatizacija operatora, okon~ana po~etkom
2005. godine, krajnje je sporna i veoma
upitna. Dakle, u januaru 2002. godine spaja-
njem @eleznica BiH i @eljeznica HZ HB
osnovano je javno preduze}e @eljeznice
FBiH, ~iji kapital je vrijedio 1,6 milijardi
KM. Polovinom oktobra 2004. godine
Agencija za privatizaciju FBiH odobrila je
program privatizacije i po~etni bilans prema
kojem je metodom javne ponude dionica
utvr|ena prodaja dijela dr`avnog kapitala.
Kako @eljeznice FBiH u to vrijeme nisu
raspolagale potpunom dokumentacijom o
vlasni{tvu nad nekretninama, Agencija je
nalo`ila da se do okon~anja privatizacije
zavr{i postupak dokazivanja vlasni{tva.
Me|utim, prije nego {to je taj posao okon~an
Agencija je polovinom marta 2005. godine
donijela rje{enje kojim je odobren upis
izvr{ene privatizacije u sudski registar kojim
je 49 procenata dr`avnog vlasni{tva opera-
tora pre{lo u privatne ruke, dok je infra-
struktura ostala u dr`avnom vlasni{tvu.
Dakle, Vlada je prodala dio kompanije, ~ija
vrijednost je tada procijenjena na 140
miliona KM, za sedam miliona KM u
certifikatima, a ~ija tr`i{na vrijednost je
iznosila 175 hiljada KM.
Tu se nisu zaustavile ambicije ljudi
poput Knezovi}a i Investicione grupe BIG, 
21
Lokomotiva:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:25
@ELJEZNICE FEDERACIJE BiH
 u kojoj zna~ajnu ulogu imaju biv{i
premijeri FBiH Edhem Bi~ak~i} i Ned`ad
Brankovi}, koji je i sam sjedio u fotelji
direktora @eljeznica FBiH. Naime, odlu-
kama organa upravljanja iz 2007. i 2008.
godine, tada{njeg direktora Narcisa D`um-
hura, koje su podr`ali premijer FBiH
Brankovi}, ministar prometa i komuni-
kacija u njegovoj Vladi Nail [e}kanovi},
Nadzorni odbor u kojem su sjedili Ivan
Knezovi} i Izet Mehinagi}, po osnovu
pokri}a gubitaka iskazanih u periodu 2004.
- 2007. godina smanjen je kapital @elje-
znica FBiH za 341 milion KM. A gubici su
nastali tako {to je Vlada FBiH za
odr`avanje `eljezni~ke infrastrukture
izdvajala svega 20 posto od ukupno potre-
bnih sredstava. Iako je po va`e}em zakonu
Vlada FBiH bila du`na osigurati sredstva,
ona to nije ~inila u punom iznosu, a razlika
je prikazivana kao gubitak preduze}a. U
2007. godine donesena je i odluka o pove}a-
nju privatnog u ukupnom kapitalu Dru{tva
po osnovu interno iskazanog potra`ivanja
operatora od infrastrukture, tako da je
vrijednost dr`avnog kapitala sa po~etnih 1,
6 milijardi svedena na milijardu KM, dok je
privatni kapital narastao na 93 miliona KM!
“Ista ta ekipa bila je spremila ugovor da
uzmu jednu `eljezni~ku stanicu, dio druge
`eljezni~ke stanice, zgradu ambulante i dio
pruge. Me|utim, dolaskom Ned`ada Osma-
nagi}a ti procesi su zaustavljeni. Nema vi{e
uzimanja provizije na raspisanim tenderima
i plja~ke @eljeznica FBiH. To je problem i
upravo zbog toga Osmanagi} je postao
meta pojedinaca koji ga `ele sru{iti preko
ljudi kakav je Buljugija“, tvrdi na{
sagovornik navode}i da posao oko popisa
imovine u vlasni{tvu @eljeznica FBiH
nikada nije priveden kraju. “Kad taj posao
budemo priveli kraju, to }e biti velika afera.
NEKAD I SAD
Biv{i direktor Narcis D`umhur i aktuelni direktor Ned`ad Osmanagi}
22
Page 22
PISMO FUP-u
Kriminal i korupcija Ned`ada Osmanagi}a po
mjerilu Vernesa Buljugije i njegovih
patronata
Recimo, tr`ni centri poput Koreje u Sar-
ajevu podignuti su na zatrpanim {inama i
zemlji{tu koje je bilo u vlasni{tvu @elje-
znica FBiH“, ka`e na{ izvor koji ne sumnja
da je su po vrijednosti nekretnina u svom
vlasni{tvu @eljeznice FBiH najja~a javna
firma u BiH.
POVEZANA GRUPA LICA
“Ista grupa ljudi, Brankovi}, [e}ka-
novi}, Mehinagi}, D`umhur i uvijek prisut-
ni Ivan Knezovi}, kupila je ‘talgo’ vagone
u [paniji {to se mo`e smatrati najgorom
mogu}om investicijom u posljednjih
dvadesetak godina“, ka`e na{ sagovornik
navode}i da se o problemu kargo vagona
kupljenih u [paniji razgovaralo i na
sastanku direktora Ned`ada Osmanagi}a
sa resornim ministrom Enverom Bije-
di}em odr`anom krajem pro{log mjeseca.
Tom prilikom Osmanagi} je ministru
Bijedi}u rekao da bi mu detalje oko
kupovine spornih vagona mogao prenijeti
njegov zamjenik Izet Mehinagi} koji je u
vrijeme potpisivanja ugovora sa [pancima
bio ~lan Nadzornog odbora @eljeznica
FBiH. “Ja ih nisam kupio i ne znam {ta }u
sa njima. Nudio sam ih [pancima nazad,
ne}e ni da ~uju, Talijanima, Nijemcima,
Austrijancima, Turcima... niko ih ne}e.
Ne}e ni da ih iznajme. A ta ‘igranka‘
ko{tala nas je 127 miliona KM“, navodno
je rekao Osmanagi} ministru Bijedi}u. Na
spomenutom sastanku raspravljalo se i o
otpisu duga u iznosu od 5,5 miliona KM
privatnoj kompaniji Gikil iz Lukavca.
Naime, prema tvrdnjama na{eg izvora,
godinu dana prije dolaska Osmanagi}a na
mjesto direktora @eljeznica FBiH,
premijer Brankovi} je samovoljno smanjio
cijenu prevoza sa 21,5 KM na 18,5 KM po
toni. “Gikil je na{ komitent, a ugovorom je
predvi|eno da istovar na{eg vagona traje
{est sati i ako zadr`i vagon sat vremena
du`e, to se pla}a kao le`arina 20 KM po
vagonu. Te le`arine se ‘nakupilo’, a {anse
da se ona naplati bile su minimalne. Stoga
je Osmanagi} uz saglasnost NO-a otpisao
5,5 miliona le`arine, ali je zato pove}ao
cijenu prevoza sa 18,5 KM na 22 KM po
toni“, ka`e nas sagovornik navode}i da sa
takvim ugovorom @eljeznice FBiH od
“Gikila“ godi{nje inkasiraju 11 miliona
maraka. Na sastanku Osmanagi}a i mi-
nistra Bijedi}a tako|er je otvoreno pitanje
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
Lokomotiva:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:25
PREMIJERSKA PUSTO[ENJA @ELJEZNICA FBiH
Biv{i premijeri FBiH, Edhem Bi~ak~i} i Ned`ad Brankovi}, duboko involvirani u (i)legalnu
privatizaciju @eljeznica FBiH
NEPOPULARNE MJERE
Raščišćavanje “vlastitog“ dvorišta
Neposredno nakon imenovanja na
mjesto direktora @eljeznica FBiH Ned`ad
Osmanagi} prvo se “obra~unao“ sa
zakupcima neplati{ama koji su izn a -
jmljivali poslovne prostore na `eljezni~kim
stanicama, posebno na glavnoj `elje-
zni~koj stanici u Sarajevu. Tako je
ustanovljeno da su neki od njih @elje-
znicama FBiH bili du`ni i po stotinu
hiljada KM. Osmanagi} im je ostavio rok
da plate dugovanja ili da se isele, jer bolje
je da prostori zjape prazni nego da
GLAVNA @ELJEZNI^KA STANICA
Neplati{ama iznajmljivanja poslovnih prostora uru~eni otkazi
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 23
@eljeznice FBIH moraju pla}ati jo{ i re`ije
za neplati{e. Osim toga, Osmanagi} je
uveo jo{ jednu (ne)popularnu mjeru.
Zabranio je upotrebu slu`benih auto-
mobila u privatne svrhe. “Ako ja na
posao dolazim i odlazim svojim
privatnim autom, onda niko, pa ni ja,
ne}u koristiti slu`bena vozila u
privatne svrhe“, rije~i su Osmanagi}a
koje nisu odu{evile direktore i vo|e
sektora naviknute na (zlo)upotrebu
slu`benih vozila. 
VLAK U SNIJEGU
revizije sporne privatizacije `eljezni~kog
operatora.
NARU^ENE OPTU@BE
“Ova Uprava @eljeznica FBiH dobila je
kredit od 80 miliona KM koji je utro{en na
veoma sumnjiv na~in, a dao od toga ni{ta
nije ulo`eno u odr`avanje lokomotiva,
vagona i `eljezni~ke infrastrukture. Rezu-
ltat toga je da je Centralna radiona Rajlovac
postala ‘groblje’ lokomotiva koje le`e zbog
banalno malih kvarova, dok sa druge strane
Uprava povla~i 18 na{ih lokomotiva iz
Turske koje su bile pod zakupom kako bi
zadovoljili vlastite potrebe prevoza“,
napisao je Vernes Buljugija Federalnoj
upravi policije, a {to je na{ sagovornik
prokomentarisao kao krajnje neutemeljene i
zlonamjerne optu`be na ra~un direktora
Ned`ada Osmanagi}a.
“Prilikom sastanka sa ministrom
Bijedi}em ragovaralo se i o poslovanju
@eljeznica FBiH u proteklih godinu i po
dana. [emsudin Zahirovi}, direktor za
ekonomske poslove, prezentirao je do-
kumentaciju iz koje je jasno vidljivo da je
od 80 miliona maraka kredita, 75 miliona
potro{eno na pla}anje dugova koji su ostali
iza biv{eg direktora Narcisa D`umhura.
Osim toga, Osmanagi} nam je isplatio ~etiri
neispla}ene pla}e i sada primamo plate
redovno“, tvrdi na{ sagovornik navode}i da
je Osmanagi} ispo{tovao sve {to je rekao
preuzimaju}i du`nost direktora @eljeznica
FBiH. [to se ti~e lokomotiva koje su date u
najam turskim `eljeznicama, one ne samo
da nisu povu~ene, nago je sa Turcima
potpisan novi ugovor po kojem je cijena
najma jedne lokomotive po danu sa 540
porasla na 950 eura.
“Sve opravke vr{ene su preko hrvatske
firme Gredelj - Revon Dobo{nica. Ina~e,
to je prije rata bila na{a radionica koja je
poslije rata prodata za jednu KM. To je
bila praonica para. Gredelj odradi posao
vrijedan 6 miliona maraka, a fakturi{e 12,
{to mu je bilo pla}ano do dolaska
Osmanagi}a. On je osposobio Centralnu
radionu u Rajlovcu i mi sada sami sebi
popravljamo lokomotive i vagone“, tvrdi
na{ izvor te dodaje kako Osmanagi}
namjerava ponovo otkupiti radionicu u
Dobo{nicama. “Sada se borimo da kupimo
ono {to je bilo na{e, a prodato je za jednu
KM. Tu radionicu moramo vratiti pa
makar za po~etak da budemo ve}inski
vlasnici 51 posto. Naime, sa Italijanima
vodimo pregovore da im mi radimo
popravke vagona, ako dobijemo Dobo-
{nicu, iz Italije nam sti`e 1000 vagona na
opravku“, ka`e na{ sagovornik koji je
ubije|en u iskrene i po{tene namjere
direktora Ned`ada Osmanagi}a, koji za
razliku od predhodnih direktora nema
oraha u d`epu. 
23
Rekonstrukcija:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 23:09 Page 24

DODIK NE ODUSTAJE OD REKONSTRUKCIJE VLADE RS-a

Velika previranja u Vladi RS-a, rivalstvo, ljubomora, neposlušnost i neefikasnost

ministara natjerali su Milorada Dodika, predsjednika RS-a, da zaprijeti ministrima
i premijeru Džombiću da će uskoro biti uklonjeni sa političke scene i biti predati
istražnim organima ukoliko ne promijene dosadašnju praksu; naš list otkriva koji
ministri se nalaze u nemilosti aktuelnog predsjednika RS-a

PRIJETE]I POLICIJOM, DODIK

ZAUSTAVIO RAT IZME\U
D@OMBI]EVIH, RADMANOVI]EVIH
I SVOJIH MINISTARA U VLADI RS-a
Pi{e: MIRHA DEDI]

P
ro{le nedjelje, nakon najave
Milorada Dodika da }e poslije
sastanka sa ministrima iz Vlade
RS-a mo`da do}i do smjena,
kompletna Vlada RS-a na ~elu sa
Aleksandrom D`ombi}em strahovala je da
su im dani odbrojani.
Naime, Dodik je i namjeravao da
napravi velike rezove. Svojim strana~kim
kolegama je u povjerenju govorio da }e svi
ministri na ~elu sa D`ombi}em letjeti iz
Vlade. Kada se primirio, donio je odluku da
smjena ministara ipak bude selektivna.
Njegov plan je, kako saznajemo od izvora iz
SNSD-a, da u prvom paketu smijeni Ranka DODIKOVI NAJJA^I ADUTI
[krbi}a, ministra zdravstva RS-a, i Antuna Ministrica @eljka Cvijanovi} i ministar Stanislav ^a|o pripadaju Dodikovom taboru u Vladi
Kasipovi}a, ministra prosvjete i kulture i RS-a i u`ivaju njegovo veliko povjerenje
potpredsjednika Vlade RS-a, koji je u
posljednje vrijeme postao desna ruka premi-
jera Aleksandra D`ombi}a. U drugom pake-
tu bi}e smijenjen D`erald Selman, ministar
pravde RS-a, koji ionako odlazi u Ustavni
sud RS-a gdje je konkurisao za sudiju.
Ministri su od Dodika dobili rok da
sami analiziraju svoj rad, {to je kod
upu}enih izazvalo dosta podsmijeha.
[krbi} je nakon sastanka sa Dodikom, sa
kojeg je iza{ao vidno nervozan, optu`io
medije da su oni krivi za lo{u percepciju o
zdravstvu RS-a. Dodik ministru [krbi}u
zamjera dosta toga. Prije svega, ~injenicu
da je njegovo ministarstvo bud`et RS-a

Iz Vlade RS-a ubrzo odlaze D`erald Selman,

Anton Kasipovi} i Ranko [krbi}
24 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
Rekonstrukcija:TEKST osnova.qxd 11.4.2012
D@OMBI]EVE UZDANICE
Ministri D`erald Selman i Anton Kasipovi}, najvjerniji D`ombi}evi ljudi, po svoj prilici }e
uskoro biti smijenjeni
zadu`ilo za 540 miliona KM. Pri tome, bol-
nice propadaju, a on kontinuirano kupuje
aparate i medicinsku opremu koja se jo{
neotpakovana gomila po skladi{tima.
Nakon nimalo ugodnih sastanaka sa
ministrima industrije, energetike i rudarstva
@eljkom Kova~evi}em, zdravlja i socijalne
za{tite Rankom [krbi}em, poljoprivrede,
{umarstva i vodoprivrede Miroslavom
Milovanovi}em i ministricom uprave i
lokalne samouprave Lejlom Re{i}, Dodik
je negirao navode medija da slijedi rekon-
strukcija Vlade RS-a, isti~u}i da je to “pro-
paganda Federacije BiH” na koju su, kako
je kazao, nasjeli mediji u RS-u.
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
23:47 Page 25
“Premijer D`ombi} i svi ministri redom
imaju moju nesumnjivu potporu. Ova vlada
ima punu potporu vladaju}e politi~ke parti-
je i moju kao predsjednika RS-a i nikakva
rekonstrukcija nije u planu niti se o tome
razmi{lja”, rekao je Dodik, dodaju}i da
aktualna vlada “maksimalno uradila svoj
dio posla”.
PUNO POSLA ZA POLICIJU RS-a
Dodik je po ko zna koji put pred medi-
jima bio neiskren. Samo dan ranije
nemilosrdno je “ribao” svoje ministre,
kritikuju}i ih za nerad, me|usobne sva|e,
iznose}i pred njih dokaze da bi njihovim
KO SU NEPOSLU[NI MINISTRI
radom mogli da se pozabave i istra`ni
organi i policija. Kompletna Vlada RS-a sa
Aleksandrom D`ombi}em na ~elu nije svo-
jim radom zadovoljila njegova o~ekivanja,
zbog ~ega }e mnogi biti smijenjeni.
Ina~e, ministri Vlade RS-a su podijelj-
eni na D`ombi}eve, Dodikove i Radma-
novi}eve, i me|u njima se vodi pravi rat.
D`ombi} je oko sebe okupio Kasipovi}a i
Selmana. Radmanovi}evi su @ eljko
Kova~evi}, ministar energetike, i Zoran
Tegeltija, ministar finansija RS-a. Dodikovi
su Ranko [krbi}, @eljka Cvijanovi}, min-
istrica ekonomskih odnosa i regionalne
saradnje u Vladi RS-a, i Stanislav ^a|o, min-
istar MUP-a RS-a. Ve} du`e vrijeme Ča|o i
[krbi} ne razgovaraju sa “D`ombi}evim
ministrima” Kasipovi}em i Selmanom.
Ina~e, D`ombi} ima beskrajno povjerenje u
Kasipovi}a i njega konsultuje o svim
pitanjima, {to se nimalo ne svi|a Dodiku.
Sam premijer Aleksandar D`ombi}
rekao je da je spreman podnijeti ostavku
ukoliko to od njega bude tra`io predsjednik
RS-a. D`ombi} je i prije desetak dana na
vanrednom sastanku Izvr{nog Odbora
SNSD-a koji se odr`avao na Mrakovici
ponudio ostavku. Upu}eni izvori tvrde da je
tim ~inom `elio testirati kakvu podr{ku
ima u stranci. Dodik ostavku nije prihvatio,
ali mu je dao dva mjeseca da poku{a
popraviti stanje. Ina~e, rasipni{tvo D`om-
bi}a i njegovih savjetnika, osim gra|ana,
po~elo je da iritira i same ~lanove vlade.
Anton Kasipovi} nedavno je sinu, dvade-
setjednogodi{njem studentu, kupio d`ip
vrijedan sto hiljada maraka. Rastro{an je
ovih dana bio i D`ombi}ev savjetnik
Bo`idar Plavljanin koji je kupio auto
tako|e vrijedan sto hiljada KM.
D`ombi} je, tvrde upu}eni izvori, u
haosu, osim {to mu tone medijsko carstvo
(dnevni list Fokus), u Dodikovoj nemilosti
na{ao se njegov blizak prijatelj Miroslav
Mi}o Kraljevi}, narodni poslanik SNSD-a
u Skup{tini RS-a, koji je priznao da je u
jesen 2010. godine izvr{io otmicu Laze
Vidakovi}a, odbornika Na{e stranke, i
dr`ao ga zatvorenog dvanaest dana u Srbiji.
Epilog ovog skandaloznog slu~aja je da
je Okru`no tu`ila{tvo u Bijeljini nedavno
sklopilo sporazum o priznanju krivice sa
Miroslavom Kraljevi}em iz Vlasenice zbog
krivi~nog djela otmice i izreklo mu kaznu u
visini 4.000 KM.
Lazo Vidakovi} iz Osmaka sredinom
septembra 2010. godine prijavio je policiji
da je bio kidnapovan i dr`an u zato~eni{tvu
u Srbiji dvanaest dana, jer nije pristajao da
se prikloni taboru odbornika tada{njeg
na~elnika op{tine Branislava Bo{kovi}a,
kome je ne{to prije toga na referendumu
izglasan opoziv. Vidakovi} je tada za
otmicu optu`io Bo{kovi}a i lokalni SNSD,
ali su njegov slu~aj ignorisali gotovo svi 
25
Rekonstrukcija:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 23:10 Page 26

DODIK NE ODUSTAJE OD REKONSTRUKCIJE VLADE RS-a

 re`imski mediji u RS-u. Ignorisale su ga i
sve stranke u RS-u, predvo|ene vladaju}im
SNSD-om koji o~ito ima velik uticaj na
pravosu|e pa je mogao da izdejstvuje da
Kraljevi} i Bo{kovi} budu ka`njen sa samo
~etiri hiljade KM.
Zanimljivo da se niko od ~elnika
SNSD-a, nakon priznanja ovog zlo~ina koji
je po~inio njihov visoki funkcioner, nije
oglasio tim povodom. No, u javnosti se
~uju tvrdnje da je Kraljevi} u nemilosti
vrha SNSD-a, ali da se taj sukob poku{ava
zadr`ati daleko od o~iju javnosti.

VLASENICA I SOKOLAC PROTIV

DODIKOVIH SMJENA
Prije nekoliko dana, nakon {to su smi-
jenjeni direktori {umskih gazdinstava u
Sokocu i Vlasenici i najavljen obra~un sa
svima onima u [umama Republike Srpske
koji vode {umska gazdinstva sa ostvarenim
gubitkom, Mi}o Kraljevi} je u Vlasenici sa
svojim istomi{ljenicima blokirao magistral-
ni put od Isto~nog Sarajeva prema Zvor-
niku.
Kraljevi} je ubije|en da su njegove RADMANOVI]EV DVOJAC
zasluge za ekspanziju SNSD-a na istoku Ministar Zoran Tegeltija i ministar @eljko Kova~evi} pripadaju Radmanovi}evom klanu u Vladi RS-a
RS-a ogromne, da ne smiju biti zaboravlj-
ene, zato je ustao direktno protiv Dodikovih
nare|enja i organizovao pobunu i blokirao
isto~ni dio RS-a.
Dodikove smjene funkcionera u [uma-
ma RS-a i na Sokocu su izazvale velika pre-
viranja.
Nedavno je na slavi Mirko Čolovi},
zamjenik na~elnika op{tine Sokolac, pote-
gao pi{tolj i ranio sebe i novoimenovanog
direktora {umskog gazdinstva u Sokocu.
Sve se to desilo u porodi~noj ku}i na~elni-
ka policije na Sokocu Radovana [arenca.
Na proslavi krsne slave pilo se i raspravl-
jalo o smjeni u [umskom gazdinstvu
Sokolac. Čolovi} je izvadio pi{tolj, vitlao
njim, a onda slu~ajno opalio raniv{i sebe i
To{i}a. Na slavlju je razmatrana nova strate-
gija u [umskom gazdinstvu “Romanija”
nakon {to je po nalogu Vlade RS-a smijenjen
dosada{nji direktor ovog preduze}a Rajko
Bulaji}, tako|e kadar SNSD-a.
“Da li je to bilo slu~ajno ili ne, sazna}e
se kad-tad. Ali je ~injenica da se o ovom
doga|aju saznalo tek po{to su povrije|ena
dvojica ~lanova SNSD primljeni u bolnicu
u Sarajevu, koja je po slu`benoj du`nosti
obavijestila Kantonalni MUP da su primili ranjavanje, no on nije, u skladu sa zako- Dragan Čavi}, predsjednik Demokratske
osobe povrije|ene vatrenim oru`jem. nom, insistirao da se odmah provede partije RS-a.
Zanimljivo je da su povrije|eni SNSD- utvr|ivanje ~injenica. Sve ukazuje na to Mi}o Kraljevi} i Mirko Čolovi}, SNSD-
ovci, umjesto da odu u bolnicu Kasindo u kako ima razloga za sumnju da je do ranja- ovi “kraljevi“ Romanije, nisu skloni
Republici Srpskoj, oti{li u bolnicu u vanja do{lo zbog smjene direktora i eventu- demokratskim smjenama svojih uzdanika,
Federaciji BiH. Umjesto da se odmah izvr{i alnog sukoba sive eminencije Sokoca ~ak i kada se to ~ini na inicijativu Milorada
uvi|aj od strane nadle`nog tu`ioca i MUP-a Čolovi}a i novoimenovanog direktora Dodika. Upravo zbog ovih incidenata pred-
RS-a u ku}i gdje se to dogodilo, tek {umskog gazdinstva. A mo`da i nije tako, sjednik RS-a je, tvrde upu}eni, prolongirao
naknadno se pristupilo tom slu`benom tek treba utvrditi {ta je prava istina. Razloga smjene ministara u Vladi RS-a, strahuju}i
poslu. Na~elnik MUP-a Sokolac je bio za sumnju ima. Ko jo{ u goste na slavu ide kojim argumentima ili ucjenama }e oni
doma}in slave, u njegovoj ku}i se desilo sa pi{toljem i metkom u cijevi?”, ka`e braniti svoje pozicije. 

26 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Skandal:Skandal.qxd 11.4.2012 20:50 Page 27

SKANDAL NEDJELJE

Javno-privatno partnerstvo za uništavanje košarke u Sarajevu

Hajriz Bećirović istjerao košarkaše “Bosne“ iz

“Skenderije“ zbog jaransko-fakultetskih veza sa
Nihadom Selimovićem, vlasnikom privatnog
košarkaškog kluba?!
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P
rije nekoliko dana ko{arka{i sarajev-
ske Bosne do`ivjeli su vjerovatno
najve}u blama`u u svojoj dugogo-
di{njoj historiji. Istjerani su, naime, iz
dvorane Mirza Deliba{i}, dvorane koja nosi
ime najve}eg sporta{a kojeg je BiH ikada
imala, sporta{a koji je prije ta~no 30 godina
sa svojim suigra~ima donio u Sarajevo
naslov prvaka Evrope. Bosna je trebala u
Skenderiji igrati prvenstvenu utakmicu
protiv vi{egradske Varde, no kada su
ko{arka{i i stru~ni {tab kluba stigli pred
dvoranu, redari su im zabranili ulaz,
poja{njavaju}i kako im je tako nalo`eno iz
Uprave ovog navodno kulturnog i vi{e
nimalo sportskog centra. Odnosno, tako je
nalo`io direktor Skenderije Hajriz
Be}irovi}. Da cijela stvar sa istjerivanjem
Bosne, koja je bila posljednji prvoliga{ki TU@NA SUDBINA NEKADA[NJEG PRVAKA EVROPE
sarajevski klub koji je trenirao i svoje Ko{arka{i Bosne na brutalan su na~in, zbog navodnog dugovanja, istjerani iz Skenderije
utakmice igrao u Skenderiji, iz dvorane
koja nosi Deliba{i}evo ime bude jo{ gdje }emo izvr{avati njegova nare|enja“, rovi} i u tom javno-privatnom partnerstvu
skandaloznija, dodajmo i kako je iz KSC kazao je nakon svega Admir Bukva, treba tra`iti razloge izbacivanja Bosne a
Skenderija poja{njeno da im se ulazak direktor Bosne o pona{anju Hajriza promoviranja igra~a i {kole Sparsa. Jer
zabranjuje zbog navodnog duga od 170 Be}irovi}a, poznatijeg po pisanju knjiga o kako druga~ije objasniti ~injenicu da je
hiljada maraka na ime kori{tenja dvorane. ratu u sarajevskom naselju Dobrinja i ko{arka{ima Bosne, primjerice, zabranjen
Navodnog duga, ka`emo, jer o tim predava~u na nekoliko privatnih fakulteta u ulaz u dvoranu kako bi igrali prvenstvenu
potra`ivanjima Skenderije prema Bosni BiH nego po menad`erskom umije}u. utakmicu, iako im je ispostavljena faktura
zbog kojih je ko{arka{ima zabranjeno Be}irovi}, naime, predaje na ~etiri privatna na kojoj stoji kako dug moraju platiti do
igranje utakmice nema nikakvog pisanog fakulteta, izme|u ostalog i u Travniku i subote, desetog aprila, dakle, nekoliko
traga, nikakve fakture, naloga za pla}anje Mostaru, profesor je komunikologije i u dana kasnije?! Isto tako, tra`eno im je da
ili bilo ~ega sli~nog. Tako sada, zbog tom se njegovom “nau~nom anga`manu“ se, dvije sedmice nakon utakmice sa
samovolje i suludog pona{anja uprave mogu tra`iti razlozi istjerivanja ko{arka{a Čapljinom, uplati novac za kori{tenje
Skenderije, odnosno ljudi koji su na te Bosne i njihovog sramo}enja neposredno dvorane. Na fakturi je stajalo odmah i
du`nosti u ovoj dvorani postavljeni pred utakmicu s Vi{egra|anima. Kako isporu~ena je u subotu, kada nije bilo
strana~ko-jaranskim kriterijima, kako bi se saznajemo, Be}irovi}, koji je tek odne- mogu}e obaviti tu nov~anu transakciju.
udomili oni koji nikada nigdje nisu radili, davno imenovan na du`nost direktora Uprava Skenderije nije imala ~ak ni toliko
kadrovi sa kojima njihovi strana~ki KSC Skenderija, odlu~io je na Bosni hrabrosti da rukovodstvu sarajevskog
du`nosnici nisu znali {ta da rade, u trenirati strogo}u ne zbog duga kojeg ovaj kluba saop}i odluku o istjerivanju, nego
Skenderiji mogu trenirati rekreativci i klub ima na ime kori{tenja dvorane za su to ko{arka{ima i ~lanovima stru~nog
vlasnici privatnih klubova. Ko{arka{i, treniranje i igranje utakmice, nego zbog {taba kazali redari. Isto tako, uprava
odbojka{i i ostali o tome mogu samo svojih jaranskih veza sa vlasnikom Skenderije oglu{ila se na zahtjeve
sanjati. Navodnog duga, ka`emo opet, jer privatnog ko{arka{kog kluba Spars revizorske ku}e koju je anga`irala Bosna
se njegova visina mijenja iz dana u dan tako Nihadom Selimovi}em, jednim od onih da im se dostave dokumenti na osnovu
da niko u ovome trenutku ne mo`e kazati je klubova koji su nastavili koristiti dvoranu kojih od kluba potra`uju nepla}ena
li i koliko je, zapravo, Bosna du`na platiti Skenderije. Selimovi} je osniva~ nekoliko sredstva. Ti im dokumenti iz Skenderije
za kori{tenje dvorane u Skenderiji. “Nismo fakulteta, izme|u ostalog i u onih u jo{ uvijek nisu i najvjerovatnije ne}e ni
u ratu u kojem smo mi njegovi vojnici i Travniku na kojima je anga`iran Be}i- biti dostavljeni. 

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 27

Pelemis:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 21:34 Page 28

RAZOTKRIVANJE MILORADA PELEMI[A

MILORAD PELEMIŠ, komandant zloglasnog Desetog diverzantskog odreda, špijun

i plaćenik za kojim je po nalogu Suda BiH raspisana crvena Interpolova potjernica
zbog zločina počinjenih u Srebrenici, a koji se slobodno kreće po Beogradu, prošle
nedjelje je na RTRS-u ponudio svoju friziranu ratnu biografiju; “Slobodna Bosna“
donosi dokumente koji svjedoče o ulozi ovog optuženog ratnog zločinca u
Srebrenici i Sarajevu, a koji su izazvali pravu dramu u Sudu BiH protekle nedjelje

ZA[TO BEOGRAD KRIJE

D@ELATA SARAJEVSKE DJECE?
SNAJPEROM PO
DJECI SARAJEVA
Tokom opsade Sarajeva
pripadnici Desetog
diverzantskog odreda
imali su zadatak da
snajperom ubijaju djecu

Petar Salapura naredio je Miloradu Pelemi{u,

a on Stanku Savanovi}u, da snajperom
ubija djecu u Sarajevu!
28 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
Pelemis:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 21:35
Pi{e: MIRHA DEDI]
R
odoljublje, patriotizam i ~asna
borba, rije~i su koje je Milorad
Pelemi{ stalno ponavljao dok je
govorio o svojoj ulozi na rati-
{tima {irom Hrvatske, Bosne i
Hercegovine i Kosova.
Ovaj biv{i komandant Desetog diverzan-
tskog odreda, za kojeg nadle`ni organi u
Srbiji tvrde da im je nedostupan, u svojoj
`ivotnoj i jedinoj ispovijesti pred kame-
rama tvrdio je da je bio u Prvom juri{nom
odredu na Vukovaru, prethodno u~estvovao
u obavje{tajnoj operaciji [pegelj, zatim
dvije godine kasnije preuzeo Juri{ni odred
Glavnog {taba Vojske RS-a. Krajem 1994.
godine postaje komandant zloglasnog
Desetog diverzantskog. Pelemi{ tvrdi da je
sa svojom grupom diverzanata ~esto
upadao na teritorije koje su bile pod
kontrolom Armije BiH. Upadao je, ka`e, u
Gora`de, Srebrenicu, Tuzlu, Biha}, gdje je
imao svoje insajdere koji su njega i njegovu
grupu prihvatali i kod kojih su spavali.
“Muslimani su bili na{i sau~esnici, svako je
imao neki zahtjev koji smo mi uvijek
ispo{tovali, ali njihova imena ja nikada ne
bih otkrio. De{avalo se da u|emo na
njihovu teritoriju i ostanemo i po 15 dana.
Gdje god smo ulazili, sve je bilo {uplje ko
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 29
SVE TAJNE DESETOG DIVERZANTSKOG ODREDA
sir i mogu slobodno re}i da smo mi vi{e bili imale za cilj likvidaciju na stotine civila
infiltrirani kod njih nego oni kod nas“, ka`e Bo{njaka, te da je u nekima i sam u~es-
Pelemi{. Sa pripadnicima Desetog diverzan- tvovao. Pelemi{evu ne~asnu ulogu u ratu
tskog bio je, ka`e, 5. maja u Tuzli kako bi BiH najbolje otkriva dokument u kojem
likvidirao pukovnika Vili}a. Po{to je stoji da je on odabrao trojicu pripadnika
atentat propao, vratili su se za Bijeljinu. To Desetog diverzantskog odreda koji }e
je, tvrdi, bio posljednji put da su bili u ubijati djecu u Sarajevu.
Tuzli. U~e{}e njegove grupe u masakru u U izvje{taju stoji da su Petar Salapura i
Tuzlanskoj kapiji, kada je ispod `utog golfa Dragan Pe}anac krajem marta 1995. godine
postavljena mina prud, kako su pos- do{li u vojni dio Desetog diverzantskog
vjedo~ili pojedini pripadnici Desetog voda i tra`ili od komandanta Milorada
diverzantskog pred Sudom BiH, Pelemi{ Pelemi{a da izabere trojicu najekstremnijih
izri~ito odbacuje. “To izmi{lja advokat pripadnika odreda koji }e djelovati kao
Du{ko Tomi} koji je od generala \uki}a snajperisti po muslimanskim civilima.
uzeo 250 hiljada KM kako bi ga oslobodio Salapura i Pe}anac su dali upute da se
krivice i izvukao iz zatvora. Ta~no znam da egzekutorima ka`e kako su nekoliko dana
smo mi 25. maja bili na odmoru u Vilinoj ranije na Grbavici ubijene dvije djevoj~ice
vlasi u Vi{egradu“, ka`e Pelemi{. On isto srpske nacionalnosti. Operacija dobija naziv
tako odbacuje mogu}nost da je bio na “Atentat na Aliju Izetbegovi}a“. Pelemi{ za
^OVJEK
SRBIJANSKIH
SLU@BI NA
RADNOM
ZADATKU
Milorada Pelemi{a,
komandanta
zloglasnog Desetog
diverzantskog
odreda, Srbija ne}e
da uhapsi uprkos
crvenoj Interpolovoj
potjernici
Branjevu i Pilici 16. jula 1995. godine kada tu akciju anga`uje Stanka Savanovi}a,
je nekoliko pripadnika Desetog diverza- Dragana Te{i}a i Darka Salami}a. Svakom
ntskog odreda strijeljalo oko 1.300 ponaosob daje zadatke. Savanovi} dobija
Srebreni~ana. U to vrijeme, ka`e, bio je zadatak da ubija djecu ispred {kole, Te{i}
povrije|en i le`ao u bolnici u [ekovi}ima. da djeluje po civilima, a Salami} da puca po
vojnicima UN-a. Njih trojicu na Grbavicu
DOKUMENTI SDB-a SRBIJE vodi Dragan Pe}anac. Smje{ta ih u soliter u
OTKRIVAJU TAJNE kojem su boravili sedam dana.
Me|utim, izvje{taji Slu`be dr`avne Stanko Savanovi} je iz snajpera pucao
bezbjednosti Srbije koje je sa~inio obavje- na djecu koja su se {etala i vozila na bi-
{tajac Zoran Mi{kovi}, a u koje je na{ list ciklu. U izvje{taju RDB-a Srbije, koji
imao uvid, govore da je Pelemi{ bio glavni potpisuje Zoran Mi{kovi}, stoji da je
organizator i nalogodavac akcija koje su Savanovi} pogodio dvoje djece. Njegovo
djelovanje je ocijenjeno neuspje{nim, ali se
nije moglo popraviti jer su se djeca
razbje`ala i narednih dana nisu izlazila
vani. Ni u~inak ostale dvojice snajperista
nije bio zadovoljavaju}i jer su ih locirali
UTEMELJITELJ pripadnici UN-a.
DESETOG Slijede}eg dana Salapura je naredio
DIVERZAN- granatiranje civila u Sarajevu.
U izvje{taju stoji da je o ovom planu bio
TSKOG upoznat Alija Delimustfi} i da ga je o
Petar Salapura,
kao na~elnik granatiranju civila obavijestio li~no Petar
Obavje{tajne Salapura. U ovom dokumentu RDB-a Srb-
uprave pri Glavnom ije pi{e da je Salapura sara|ivao sa stranim
{tabu VRS, izdavao obavje{tajnim slu`bama i da je ova
je borbene zadatke operacija trebala da poslu`i kao povod za
pripadnicima po~etak vazdu{nih NATO udara po srpskim
Desetog
diverzantskog
polo`ajima, za {ta je postojala saglasnost na
odreda najvi{em nivou. 
29
Pelemis:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 21:35 Page 30

RAZOTKRIVANJE MILORADA PELEMI[A

 Ovaj dokument koji je ulo`io Du{ko
Tomi}, advokat Franca Kosa, kojem se sudi
za genocid u Srebrenici, izazvao je pravo
dramu u Sudu BiH. Naime, drugooptu`eni
u ovom procesu Stanko Savanovi}, koji
ina~e na su|enjima sjedi iza advokata
Tomi}a, burno je reagovao. Po~eo je da ga
psuje, vrije|a, prijetio mu da }e biti ubijen,
zbog ~ega je morala reagovati sutkinja Mira
Smajlovi} i udaljiti Savanovi}a iz sudnice.
Savanovi} je sa lisicama u pratnji policije
istjeran sa su|enja.
Savanovi}, o~ito, ima razloga za nervo-
zu. On je na osnovu dokumenata koje smo
dobili na uvid bio saradnik Slu`be dr`avne
bezbjednosti Srbije i za potrebe slu`be
detaljno govorio o doga|ajima u Srebre-
nici. Izjava Stanka Savanovi}a koju je dao
operativcu Zoranu Mi{kovi}u dokazuje da
je Pelemi{ bio prisutan u vrijeme strije-
ljanja civila iz Srebrenice i da je ~ak u tome
uzeo u~e{}e.
“Po{to sam bio blizak komandi Desetog KRVAVI TRAGOVI VODE U BEOGRAD
diverzantskog odreda, a samim tim i Petru Klju~ni izvr{itelj paklenog Mladi}evog plana u Srebrenici bio je Milorad Pelemi{
Salapuri, poznato mi je da je prije pada
Srebrenice do{lo do nekoliko sastanaka mitraljez i pucali u masu. Zatim su bacali oboreni u rejonu Pala. Dovedeni su u Han
Petra Salapure sa francuskim oficirima i to bombe na njih. Li~no sam bio zadu`en da Pijesak. Kontrolu nad njima imao je
u Zvorniku, gdje je sklopljen neki dogovor dodajem bombe i municiju Draganu isklju~ivo Petar Salapura i tim njegovih
o predaji Srebrenice. Deseti diverzantski Pe}ancu. Brojao sam, li~no sam mu dao 18 saradnika: Zoran Manojlovi} Poskok,
odred se pred borbe oko Srebrenice nalazio bombi i deset okvira za automatsku pu{ku. Dragan Pe}anac, Milorad Pelemi{, Branko
u Bijeljini i Dragosavcima. Do Srebrenice Po{to su izmasakrirani civili kukali, li~no Vla~o. Petar Salapura je organizovao
smo preba~eni autobusima. U putu smo sam ih ja i jo{ neki iz odreda ‘overavali‘, njihovo vezivanje za stubove i snimanje
sretali vojnike IFOR-a kako se povla~e iz odnosno prekra}ivali im muke.” kamerom, za {ta je bio zadu`en Milorad
Srebrenice. U Srebrenicu smo u{li, takore}i Savanovi} je za potrebe RDB-a Srbije Pelemi{. Nikakvih novinara i snimatelja sa
bez borbe. Civili su gonjeni na gradski 2000. godine, kada je u Srbiji otvorena strane nije bilo, a kasnije su se ti snimci
stadion, a odatle autobusima vo`eni u vi{e pri~a o Srebrenici, detaljno govorio i o pojavili na stranim televizijama.”
pravaca. Ja sam odre|en za pratnju tome kakvu ulogu su imali Petar Salapura i Savanovi} dalje ka`e da su piloti u
autobusa koji je vozio u mjesto Kravice. Tu Milorad Pelemi{ nakon {to je Ratko Mladi} najstro`oj tajnosti preba~eni u Bijeljinu, u
je u jedan hangar zatvoreno oko tri hiljade naredio hap{enja francuskih pilota. centar Desetog diverzantskog odreda koji
civila. Milorad Pelemi{, Dragan Pe}anac “Upoznat sam sa doga|ajima oko zarob- se nalazio u garnizonu u centru grada. Petar
zvani Pe}ko i jo{ neki visoki oficiri ljavanja i ~uvanja francuskih pilota kao i sa Salapura je naredio Pelemi{u da izabere
Glavnog {taba su na ulazna vrata stavili detaljima oko njihove razmjene. Piloti su dvojicu najpovjerljivih ljudi koji }e obez-

PAKLENI PLAN PETRA SALAPURE

Brutalno granatiranje civila i ubijanje djece iz snajpera bio je zadatak koji je trebalo obaviti nekoliko pripadnika Desetog diverzantskog odreda
po nalogu Petra Salapure

30 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Pelemis:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 21:35
KRVNIK IZ SREBRENICE
Stanko Savanovi}, sada Stanko Koji}, egzekutor Srebreni~ana kome se u Sudu BiH sudi za
genocid, izvr{avao je nare|enja Milorada Pelemi{a
bje|ivati zarobljene francuske pilote. Pele-
mi{ je za taj zadatak odabrao Sr|ana Brezu
zvanog Tihi i Daliborka \uki}a. Njih
dvojica su ~uvali pilote u Bijeljini. Kada su
zarobljeni Francuzi preba~eni u bazu
Desetog diverzantskog odreda u Dragosav-
ce, ~uvali su ih Dragan Todorovi} [anga i
Pelemi{ev zamjenik Lule iz Vlasenice. U
Dragosavcima su, prema Savanovi}evom
svjedo~enju, po~eli da se pojavljuju
pripadnici francuskog kontingenta UN-a
nude}i torbe pune novca za informaciju
gdje se nalaze piloti.
“Tada se pojavljuju Petar Salapura i
Pe}anac i stacioniraju se u hotel Panorama
u Vlasenici. U tom hotelu su po~eli prego-
vori izme|u Petra Salapure i Francuza, oko
osloba|anja pilota. Francuzi su donijeli
ARHIVSKA GRA\A U SIGURNOJ KU]I
Petar Salapura je zahtijevao da se
dokumentacija Desetog
diverzantskog odreda prebaci kod
njega u Banju Luku
Dokumentaciju Desetog diverzantskog
odreda vezana za operaciju “osloba|anja“
Srebrenice, a`urirala su i nakon zavo|enja
po propisima arhivirala trojica pripadnika
Vojske RS-a. Me|u tom gra|om postoje i
video kasete na kojima su doga|aji oko
zauzimanja Srebrenice, pa ~ak i strijeljanje
civila. Dokumentacija je ostala smje{tena
u sanducima u Obavje{tajnom centru VRS
u Bijeljini. Jedno vrijeme ~uvao ju je Zoran
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 31
SVE TAJNE DESETOG DIVERZANTSKOG ODREDA
kofer sa parama. Da je novac predat
Salapuri, postala je javna tajna u hotelu
Panorama. Moji saborci iz Dedesetog
diverzantskog odreda Dragan Te{i} i
Dragan Todorovi} [anga, koji su
obezbje|ivali Salapuru, pri~ali su da su
vidjeli brojanje novca.
Tada sam li~no vidio Aleksandra
Dimitrijevi}a kako je do{ao u Vlasenicu.
Pelemi{ je naredio da se postavi stra`a i da
se ~itav kraj blokira. Li~no sam raportirao
Aleksandru Dimitrijevi}u. Milorad Pelemi{
ga je vodio, a nas borce izolovao tako da
nismo mogli vidjeti s kim se sastaje.
Dimitrijevi} je s Pelemi{em u{ao u zgradu
u kojoj su bili smje{teni piloti i tu se
zadr`ao 15 minuta. To je bilo prije otkupa
pilota, a odmah poslije toga Petar Salapura
Manojlovi} Poskok. Me|utim, originalna
dokumentacija koja se nalazila u Arhivi
VRS nedavno je preba~ena kod Petra
Salapure u Banju Luku, i to na njegov
zahtjev. Salapura, koji zna koliko je va`na
ta dokumentacija, o~ito nema povjerenja ni
u koga. Me|utim, s obzirom na zna~aj te
dokumentacije, jedan njen kopirani dio je,
kako saznajemo, preba~en u Vojni institut
u Beogradu. 
DRAMA U SUDNICI:
Stanko Kojić (Savanović),
burno je reagovao kada je
advokat Duško Tomić
uložio dokumente SDB-a
Srbije u kojima Savanović
svjedoči o događajima u
Srebrenici. Počeo je da ga
psuje, vrijeđa, prijetio mu
da će biti ubijen, zbog
čega je sa lisicama u
pratnji policije istjeran iz
sudnice
je postigao dogovor o razmjeni pilota”, na-
vodi Savanovi}.
Ina~e, Zoran Mi{kovi} operativac
Slu`be dr`avne bezbjednosti Srbije,
posjeduje oko 600 kucanih strana izvje{taja
koje su sa~inili saradnici SDB-a Stanko
Savanovi} i Dragan Te{i}, biv{i pripadnici
Desetog diverzantskog voda. Od toga 200
strana ~ine izvje{taji o zlo~inima u
Srebrenici.
KO [TITI SALAPURU?
Odbrana prvooptu`enog Kosa u spis je
ulo`ila nekoliko desetina ovih dokumenta
koji se uglavnom odnose na funkcionisa-
nje i akcije Desetog diverzantskog odreda
za vrijeme de{avanja u Srebrenici 1995.
godine, a koje potpisuje Zoran Mi{kovi}.
Ovi dokumenti dokazuju da je nakon rata
proveden niz aktivnosti kako bi se sakrila
istina o onome {to se de{avalo u Srebrenici
u julu 1995. godine. 
31
Pelemis:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 21:35
RAZOTKRIVANJE MILORADA PELEMI[A
 O njihovoj autenti~nosti spreman je
pred Sudom BiH svjedo~iti i sam Zoran
Mi{kovi}.
Zanimljivo je da Petar Salapura, koji je
tokom rata bio na~elnik Uprave za
obave{tajne poslove u Glavnom {tabu VRS,
nije optu`en ni pred jednim sudom.
Salapura je bio Mladi}eva desna ruka za
obavje{tajne poslove, raspolagao je infor-
macijama {ta }e se desiti u Srebrenici, bio
na vezi sa nalogodavcima strijeljanja
Srebreni~ana. Salapura, iako jedan od osni-
va~a zloglasnog Desetog diverzantskog
odreda, u Ha{kom tribunalu je svjedo~io
kao svjedok Tu`ila{tva u procesima koja se
vode protiv njegovih ratnih kolega i
komandanata. Prije nekoliko mjeseci
svjedo~io je u procesu koji se vodi protiv
generala Zdravka Tolimira. Me|utim,
nikada niko nije pokrenuo pitanje njegove
odgovornosti. Upu}eni izvori me|utim
tvrde da je Salapura pod za{titom francuske
obavje{tajne slu`be i da kod njih ima veliki
kredit jer je odigrao glavnu ulogu u
osloba|anju pilota.
Na{ list do{ao je u posjed dokumenta s
oznakom strogo povjerljivo koji je potpisao
Salapura, a koji se odnosi na zauzimanje
Srebrenice.
Petar Salapura pi{e nare|enje Desetom
diverzantskom vodu: 21. 06. 1995. godine
zapo~eti intenzivnu pripremu za izvr{enje
diverzantskih dejstava u narednom periodu.
Za prikupljanje podataka, planiranje i
izvr{enje zadataka odgovoran je komandant
10. odreda i na~elnik obavje{tajnog
odjeljenja Drinskog korpusa. Ubacivanje
odreda izvr{iti no}u. Pri izvr{avanju
zadataka strogo se pridr`avati slijede}eg:
“Pripadnici UNPROFOR-a ne smiju biti
ugro`eni, izbjegavati `rtve me|u `enama i
djecom. U slu~aju ranjavanja ili pogibije
bilo kog pripadnika odreda isti se mora
izvu}i po svaku cijenu, a u neprijateljske
ruke ne smije pasti ni jedan vojnik. Pred
polazak na zadatak od svih vojnika oduzeti
sva identifikaciona dokumenta. Obezbije-
diti punu tajnost akcije po mjestu i
vremenu. U slu~aju potrebe obezbijediti
artiljerijsku podr{ku jedinica u dodiru i
isplanirati vatru po dogovoru“. U potpisu,
na~elnik Obavje{tajne uprave Glavnog
{taba VRS pukovnik Petar Salapura.
Dakle, Salapura je direktno izdavao
nare|enja Pelemi{u i bio njegov nadre|eni.
Pored toga, operativno je razra|ivao akcije
koje je trebao izvoditi Deseti diverzantski.
Prema raspolo`ivim dokumentima
srbijanskog RDB-a, Pelemi{ je tako|e to-
kom i nakon rata sara|ivao sa stranim
obavje{tajnim slu`bama. U vi{e navrata je
i{ao u Tuzlu i Br~ko gdje je imao sastanke
s ameri~kim oficirima. Nakon jednog
sastanka u bazi SFOR-a u Br~kom pohvalio
se Draganu Te{i}u da je napravio nagodbu i
32
Page 32
PROGON, ISTREBLJENJE…
Pripadnici Desetog diverzantskog odreda utjerivali su Srebreni~anima strah u kosti
SAVANOVIĆ ZA SDB
SRBIJE: “U hangar u
Kravicama zatvoreno je
oko tri hiljade civila.
Milorad Pelemiš, Dragan
Pećanac zvani Pećko i još
neki visoki oficiri Glavnog
štaba su na ulazna vrata
stavili mitraljez i pucali u
masu. Zatim su bacali
bombe na njih. Lično sam
bio zadužen da dodajem
bombe i municiju
Draganu Pećancu”
da ga “vi{e ne}e juriti SFOR za Sud u
Haagu”.
Pelemi{ je nekoliko puta bio i u
Francuskoj, gdje je imao sastanke sa fran-
cuskim obavje{tajcima. Kao pla}enik bio je
anga`ovan u nekoliko afri~kih zemalja.
U VRS bio je borbeni komandant,
organizovao akcije i njima komandovao.
Pelemi{ je sa grupom “999” bio na Kosovu.
U grupi su bili jo{ Jugoslav Petru{i},
Branko Vla~o, Slobodan Ora{anin i Rade
Petrovi}. Po povratku u Beograd sve
petorica su optu`ena za {pijuna`u, iznudu i
ubistvo. Zanimljivo je da je prilikom pre-
tresa ku}e Milorada Pelemi{a prona|eno 28
falsifikovanih paso{a. Me|utim, policija je
sakrila sedam paso{a i to paso{e na ime
Mi~i} @ivka (Z Zijada @igi}a), zatim na ime
Milovana Gavri}a (paso{ Dobrosava Ga-
vri}a, ubica @eljka Ra`natovi}a Arkana),
potom paso{ na ime Du{ka Lazi}a. Tako|e
je prikrivena i slijede}a dokumentacija:
slu`bena dokumentacija Organa bezbjed-
nosti Vojske RS-a na ime Milorada
Pelemi{a, izdata 1997. godine, Vojna po{ta
VRS u Bijeljini sa metalnom zna~kom.
Sakriven je i paso{ Stanka Savanovi}a izdat
u Beogradu. Prilikom pretresa stana
Pelemi{u je oduzeta i jedna automatska
pu{ka M-70, pet pu{~anih okvira s
municijom, sedam bombi, za koje je on
tvrdio da ih je dobio od Dragomira Pe}anca
za potrebe obezbje|enja generala Ratka
Mladi}a. Prona|eno je i pet blanko
obrazaca Vojske Jugoslavije ozna~enih sa
vojna tajna, elaborat za grupu Pauk, koja je
formirana kako bi svoja ratna iskustva
plasirala na drugim ratnim `ari{tima {irom
svjeta, zatim shematski prikaz organizo-
vanja ove grupe, cjenovnik usluga, podaci o
60 pripadnika ove grupe.
Upravo skrivanje od javnosti i suda
Pelemi{evih la`nih paso{a, koji su izdati u
Srbiji i RS-u, mo`e dati odgovor na pitanje
zbog ~ega Srbija ne `eli uhapsiti Milorada
Pelemi{a. Upu}eni izvori tvrde da je
Pelemi{ ~ovjek Slu`be dr`avne bezbjed-
nosti Srbije i da ga je Srbija anga`ovala za
najprljavije poslove, a njegova uloga u
mnogim doga|ajima tek treba da bude
rasvijetljena. 
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.4.2012 19:54 Page 3
Feller:INTERVJU - osnova.qxd 11.4.2012 20:21 Page 34

DESET GODINA EUPM-a U BiH

INTERVIEW
Stefan Feller šef evropske policije u BiH
Uoči skorog okončanja mandata Policijske misije Evropske unije u BiH, Stefan
Feller, šef ove Misije, u razgovoru za Slobodnu Bosnu govori o novom odjelu pri
Delegaciji EU-a, koji će djelimično nastaviti aktivnosti koje je provodio EUPM,
nedostatku saradnje između ministarstava unutarnjih poslova i policijskih
komesara, strahu od političkih pritisaka i nepostojanju zajedničke vizije o tome
kako policijske strukture trebaju biti organizirane u BiH

Napu{tam BiH zabrinut {to su

klju~ni ljudi iz policijskog sektora u
BiH u stalnom sukobu, umjesto da
djeluju kao tim
mi~no nastaviti rad ove Misije. [ta }e ta~- nsena. Jedan mali broj stru~njaka visokog
Razgovarala: DANKA SAVI]
no biti njegov posao? kalibra }e, dakle, nastaviti sli~ne aktivnosti
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
S obzirom da BiH te`i ~lanstvu u EU, koje sam ja radio sa mojim saradnicima u

P
olicijska misija Evropske unije
(EUPM) }e za nepuna tri mjeseca
okon~ati svoj mandat u Bosni i
Hercegovini. Stefan Feller, kome-
sar EUPM-a, u razgovoru za na{
list, ka`e: “Tridesetog juna, zavr{avamo
svoj desetogodi{nji mandat, tokom kojeg
smo bili posve}eni uspostavi sistema sigur-
nosti i vladavini prava. Ovo je prva EU
misija za upravljanje kriznim situacijama i
misija koja je trajala najdu`e, u tom smislu
je izuzetak u odnosu na sve druge.“ U
razgovoru sa SB, Feller govori o novom
odjelu pri Delegaciji EU-a, koji }e djeli-
mi~no biti nastavak aktivnosti koje je
provodio EUPM, odlukama koje BiH sama
mora donijeti, nedostatku timskog rada
izme|u ministarstava unutarnjih poslova i
policijskih komesara, strahu od politi~kih
pritisaka i nedostatku zajedni~ke vizije o
tome kako policijske strukture trebaju biti
organizirane u BiH...
NAU^ENE LEKCIJE U BiH
 Nakon isteka mandata EUPM-a u
BiH krajem juna, unutar Delegacije EU-a u
BiH }e biti osnovan odjel koji }e djeli-
34
dolazimo u situaciju u kojoj nema vi{e
razloga za upravljanje kriznom situacijom.
Treba pomenuti da je EUPM u zna~ajnoj
mjeri u~estvovao i u kreiranju instrumenta
za dalju pretpristupnu pomo}, (IPA 2010),
tako da }e po~etkom maja ove godine do}i
12 eksperata koji }e pru`ati pomo} za deset
agencija za provedbu zakona u naredne
dvije godine. To }e se odvijati pod kontro-
lom Delegacije EU-a. Uspostavi}e se i
Odjel za vladavinu zakona pod vodstvom
specijalnog izaslanika EU-a Petera Sore-
POLITIKA, PREPREKA
POLICIJSKOM
PROFESIONALIZMU:
Policijske agencije i
agencije za provedbu
zakona rade dobro svoj
posao, a vlast je glavni
krivac za njihovu lošu
koordinaciju
proteklim godinama - strate{ko planiranje i
savjetovanje. Oni }e davati savjete specijal-
nom izaslaniku EU-a i bi}e u stalom
kontaktu sa ministrima, policijskim du`no-
snicima u dr`avnim agencijama za proved-
bu zakona, u Federaciji BiH, RS-u, Br~ko
Distriktu. Oni }e osiguravati da sistem
funkcionira kao cjelina... Mislim da postoji
nekoliko stvari koje treba imati na umu - za
uspostavu vladavine prava u dr`avama i
dru{tvima koja su iza{la iz rata potrebna je
velika posve}enost i zauzimanje dugoro-
~nog pristupa. Nema lakih rje{enja za
kompleksne situacije. Mi se pripremamo da
prezentiramo iskustva iz BiH ste~ena u
posljednjih deset godina, na konferenciji na
visokom nivou sa doma}im i stranim
stru~njacima, koja }e biti organizovana
po~etkom juna.
 Prije nekoliko godina, va{ pretho-
dnik na ~elu EUPM-a tvrdio je da je
uspostavljanje evropskih principa u BiH
zna~i uspostavljanje jedinstvene po -
licijske strukture u BiH. No, to se kod nas
nikada nije desilo. Pokazuje li nam to da
je EU u BiH odustala od sopstvenih
principa? 
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
Feller:INTERVJU - osnova.qxd 11.4.2012 20:21 Page 35

KRAJ NAJDU@E MISIJE U POVIJESTI EU-a

[TA
[TA OSTAJE
OSTAJE IZA
IZA EUPM-a
EUPM-a
Stefan
Stefan Feller,
Feller, {ef
{ef Evropske
Evropske policije
policije uu BiH,
BiH, ka`e
ka`e da
da se
se operativna
operativna
saradnja
saradnja izme|u
izme|u agencija
agencija za
za provedbu
provedbu zakona
zakona ii Tu`iteljstva
Tu`iteljstva zna~ajno
zna~ajno
pobolj{ala,
pobolj{ala, ali
ali da
da nedostaje
nedostaje napretka
napretka uu saradnji
saradnji na
na nivou
nivou dr`ave
dr`ave

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 35

Feller:INTERVJU - osnova.qxd 11.4.2012
DESET GODINA EUPM-a U BiH
 Vlasti u BiH moraju same izna}i rje-
{enja. Standardi prihvatljivosti za EU su oni
standardi koji se zahtijevaju prema
Sporazumu o stabilizaciji i pridru`ivanju.
Poznato je da se u nekim dokumentima iz
2003. godine navodi da je Evropska
komisija predlagala jedinstvenu policiju, ali
recimo to ovako: ja pripadam policijskoj
organizaciji u zemlji (Njema~ka, op.a.) koja
ima 18 policijskih uprava. Imamo 16
dr`avnih i jednu federalnu strukturu, u
mojoj saveznoj dr`avi policija ima 45.000
pripadnika i zadu`ena je za 18 miliona
gra|ana. Ono {to mi imamo je {iroko
prihva}en princip dobrovoljne saradnje,
koji postoji du`e od 50 godina. U Evropi
imate centralizovane na~ine organizacije
kao {to je, recimo, to slu~aj u Francuskoj,
ali tako|er }ete vidjeti da postoje
decentrolizovana rje{enja, kao {to je u
Njema~koj, i svi rade jako dobro jer to i
`ele. Ako se sada pitate da li je EU u BiH
odustala od svojih principa, `elim vam re}i
da EU nije organizacija koja misli da ima
svu pamet svijeta, EU u~i, komunicira,
razmatra i ~ini kompromise, mislim da je to
dobar pristup i da BiH treba u~initi isto.
Dakle, na vama je da odlu~ite {ta `elite.
IMATE DOBRE AGENCIJE, ALI
NEDOSTAJE POLITI^KI DOGOVOR
 Smatrate li da bi jedan od modela koje
ste pomenuli, recimo, njema~ki model,
ovdje bio prihvatljiv? Ili BiH treba na}i svoj
model?
Ne bih ni pomislio da BiH treba usvojiti
njema~ki, niti bilo koji drugi sistem,
definitivno treba do}i do opcije koja }e joj
najvi{e odgovarati. EU mo`e samo pomo}i,
ali ne i umjesto vas na}i rje{enje koja vama
najvi{e odgovara, a to je bh. rje{enje.
 Mo`e li EU pomo}i u suzbijanju
politi~kog pritiska na policiju i kako?
Ako pru`ate pomo}, onda to mo`ete
raditi samo do onog stepena do koje postoji
sporazum oko toga da se ti savjeti i
prihvataju. Tamo gdje nema politi~kog
sporazuma na{a pomo} se ne mo`e provesti.
Bili smo vrlo uspje{ni u svim onim
podru~jima u pru`anju na{e pomo}i gdje
god je postojao zajedni~ki dogovor. Ali, u
oblasti koju mi u EU opisujemo kao
institucionalizovana saradnja, jo{ uvijek
nema doma}eg konsenzusa. U izvje{taju
Evropske komisije o napretku 2011. godine
jasno se govori da je to potrebno. U BiH
postoje visokostru~ne policijske organiza-
cije koje su se razvile u proteklih deset
godina. Operativna saradnja izme|u agen-
cija za provedbu zakona i Tu`iteljstva
zna~ajno se pobolj{ala, ali nedostaje
napretka u onome {to nazivamo instituci-
onalna strate{ka saradnja. Ona mora uklju-
~itivati i viziju i strategiju koju dr`ava, enti-
36
20:22 Page 36
TOKOM
TOKOM JEDNE
JEDNE OD
OD POSJETA
POSJETA SIPI
SIPI
Uo~i
Uo~i odlaska
odlaska iziz BiH
BiH Feller
Feller za
za na{
na{ list
list ka`e
ka`e
da
da ga
ga zabrinjavaju
zabrinjavaju poku{aji
poku{aji politizacije
politizacije
policije,
policije, ali
ali da
da je
je previ{e
previ{e politi~kih
politi~kih izjava
izjava ii
od
od strane
strane policijskih
policijskih slu`benika
slu`benika
jem, to ne bih u~inio. Morate mudro koris-
NEZAVISNA POLICIJA, titi ovlasti koje su vam date. Ovo nije moja
ALI NE I IZNAD zemlja i to ka`em uz puno po{tovanje, kao
gost i prijatelj.
ZAKONA: Govorimo o
procesu izrade zakona,  Pomo} koju ovdje pru`ate trebala je
dovesti do toga da BiH dobije profesionalne
što je već samo po sebi policijske snage, a posljednjih mjeseci
ovdje su se koplja lomila zbog poku{aja da
političko pitanje. U tom se zakonima nametne politi~ki pritisak na
procesu od policije očeku- policiju. Ovih je dana, naime, Skup{tina
Kantona Sarajevo usvojila Pravilnik kojim
jemo da daje savjete, ali je otvorila put za ve}e uplitanje politike u
rad policije.
policija nije dio procesa To je ono {to neki doma}i akteri ka`u, a
donošenja zakona drugi se izra`avaju druga~ije. Ovo je
pozitivna realnost jednog demokratskog i
teti i Br~ko `ele da provode. Mi smo u va`nog diskursa. Dozvolite mi da ka`em {ta
Njema~koj na{li na{e rje{enje, i ono {to mi mislim. Govorimo o procesu izrade zakona,
ka`emo je - vidite, ukoliko i vi `elite, {to je ve} samo po sebi politi~ko pitanje. U
mo`ete isto uraditi. I na tom mjestu moja tom procesu od policije o~ekujemo da daje
ekspertiza se zavr{ava. Ja vam samo mogu savjete, ali policija nije dio procesa dono-
re}i da je to mogu}e, ali ni{ta dalje o tome, {enja zakona. Drugo, dono{enje zakona se
na koji na~in, to zavisi od va{e politi~ke de{ava unutar ustavno-zakonskog okvira,
volje... tako da ako neko ka`e da je do{lo do kr{enja
propisa ili pravila, onda je na ustavnim
KRIVI^NE PRIJAVE mehanizmima da ustanovi da li je to tako ili
OSTAVITI SUDOVIMA nije. Tre}e, ako neko uputi krivi~nu prijavu
 Politi~ka volja za to, kao {to znamo, zbog kr{enja ovlasti, onda je na nadle`nim
ne postoji, imamo samo me|unarodnu institucijama, kao {to je tu`iteljstvo ili
zajednicu sa velikim ovlastima... sudovi, da utvrdi da li je to ta~no. Svaka
Bio sam u nekim drugim misijama gdje diskusija koja to podupire, treba to
je bilo odre|ene vrste nametanja rje{enja podsticati. U nekoliko navrata, vidio sam
kao {to je Kosovo, ali smo ~ak i u tom nastupe nekih aktera koji su se ~inili kao
slu~aju, i to od prvog dana, uspostavili manipulacija ili spekulacija. Ja ne `elim biti
partnerstvo sa policijom koje je krenulo od dio takvih razgovora. Tako|er ne}u
nule. Zato je danas policija Kosova jedna od dozvoliti da nas se odvu~e na bilo koju od
priznatih organizacija na Kosovu jer smo strana u tim diskusijama, mi smo samo na
pru`ali pomo}, ali nismo nametali rje{enja u strani vladavine prava, i jasno smo rekli {ta
kasnijim fazama. Čak i da sam imao tu je na{ stav. Svijet nije crno-bijel kad
politi~ku mogu}nost da druga~ije odlu~u- govorimo o politi~kom pritisku...
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
Feller:INTERVJU - osnova.qxd 11.4.2012 20:22
BiH BEZ STRATE[KE VIZIJE NA NIVOU DR@AVE
Zabrinut sam zbog stepena
političke i policijske tolerancije
prema korupciji
 Kakve danas u BiH imamo sigur-
nosne agencije i kakva je saradnja
izme|u njih?
Policijske agencije i agencije za
provedbu zakona, prema na{em mi{ljenju, u
mnogim oblastima rade odli~an posao, ali je
zbog poteza vlasti, koordinacija izme|u ovih
agencija slaba. U operativnoj saradnji
postoje odre|eni pomaci, i to jako
podr`avamo, ali ponekad imamo utisak da
su u nekim segmentima radile bolje prije
nekoliko godina nego sad, zbog politi~kog
uticaja koji mene zabrinjava - razli~iti stavovi
o tome kako i na koji na~in agencije trebaju
raditi i kakvu ulogu u tome trebaju imati
agencije na dr`avnom nivou. Aktuelni su
stalni razgovori o operativnoj nezavisnosti,
npr: nije dovoljno dobro obavljati samo takve
razgovore. Ako obavljate javnu funkciju,
onda je to naporan i te`ak rad u slu`bi
gra|ana. @elio bih vidjeti da se gra|ane pita
{ta im je potrebno, a ne da se samo pri~a o
vlastitim uspjesima. Institucije treba mjeriti
prema njihovoj posve}enosti zajedni~kom
radu, dok su vlastiti statisti~ki podaci samo
mali pokazatelj za takva mjerenja.
 Mo`ete biti malo precizniji?
Mnoge stvari koje mene zabrinjavaju,
tako|er zabrinjavaju i ministra Ahmetovi}a,
{to je jo{ i va`nije. Postoji erozija u onome
{to nazivamo politi~ka posve}enost na
^ITANJE ZAKONA PREMA VLASTITIM @ELJAMA
[ef EUPM-a smatra da se u BiH na razli~ite na~ine tuma~i mi{ljenje Venecijanske
komisije o nacrtu zakona o unutarnjim poslovima
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 37
KRAJ NAJDU@E MISIJE U POVIJESTI EU-a
entitetskom nivou u aspektima koji uklju-
~uju doprinos svih, uklju~uju}i i dr`avu.
Naglasak se stavlja na sopstvene interese,
radije nego da se doprinosi zajedni~kom
radu na strate{kom nivou, od ~ega bi sve
agencije imale koristi. Ne bih `elio dalje
ulaziti, samo ukazujem na trend koji je
prisutan u mnogim dijelovima BiH. Ovo nije
poruka samo nekima. Dozvolite mi da dam
primjer: nakon napada na policijsku stanicu
u Bugojnu, i tako|er nakon napada na
ameri~ku ambasadu, razgovarao sam sa
predstavnicima 17 agencija, 13 mi -
nistarstava pitaju}i ih kako oni vide aspekte
saradnje. Svi su bili nezadovoljni, ali kada
sam ih pitao za{to nedostaje saradnje, svi
su drugdje na{li razloge. To nije pristup koji
vodi do rje{enja. Svi bi trebali iza}i sa
svojim prijedlozima o tome kako mo`emo
pobolj{ati situaciju. Svako ko `eli pristupiti
EU mora raditi na taj na~in jer je to upravo
na~in kako mi radimo u EU. Prije dolaska u
BiH, ~etiri godine sam radio u Briselu, to je
ogroman aparat, sve je izgra|eno na
zajedni~kom radu i nala`enju kompromisa.
Ako `elite biti dio toga, morate raditi isto...
U BiH, na`alost, prepoznajem sebi~nost na
politi~kom nivou i kada je u pitanju problem
korupcije. Postavlja se i ovo pitanje - gdje je
ta ozbiljna posve}enost vlasti borbi protiv
korupcije, kako policija ne bi bila prepu-
{tena sama sebi u tom procesu? 
 Pitanje se nije odnosilo na ~ijoj ste Vi
strani, nego isklju~ivo na principe. Mo`emo
li, dakle, imati zakone koji omogu}avaju
politi~ki pritisak na policiju? Vi ste tako|er
bili jedan od me|unarodnih slu`benika koji
je reagirao, imao zamjerke...
Ja predstavljam stajali{te EU-a, to nije
samo stajali{te EUPM-a, ve} zajedni~ki
stav unutar EU-a. Prvo, mora se pa`ljivo
pro~itati mi{ljenje Venecijanske komisije.
Primje}ujem da doma}i akteri na razli~ite
na~ine tuma~e ono {to je ova komisija
napisala. Postoji zna~ajna razlika u tome
kako zainteresovane strane gledaju na
mi{ljenje VK. Moj stav je da Komisija nije
kazala ovo je najbolji zakon koji smo mi do
sada vidjeli, ali je kazala da jeste prihvaljiv
unutar okivira evropske prakse i unutar
okvira izrade nacrta zakona. Komisija je
tako|er kazala da postoje djelovi koji se
mogu bolje uraditi. Ali, nije kazala da se u
nacrtu zakona radi o nametanju politi~ke
volje.
RAZLI^ITA TUMA^ENJA ISTOG ZAKONA
 Ali, jeste upozorila da se u nekim
njegovim odrednicama otvara prostor za
tako ne{to...
[to se ti~e same su{tine zakona, moj
odgovor je da se detaljno prou~i mi{ljenje
Venecijanske komisije. Ono {to mene
zabrinjava jesu politi~ki uticaji koji se
odnose na politizaciju policije. Svi u
me|unarodnoj zajednici su zabrinuti zbog
~injenice da postoji politizacija odre|enih
pitanja vezanih za policiju, a to se ne bi
trebalo de{avati. Neki `ele da ovo prika`u
kao borbu izme|u politi~ara i policajaca.
Vidim previ{e politi~kih izjava od aktera,
uklju~uju}i i policijske slu`benike, dok je
nedovoljno javne rasprave o su{tini. I tu
upravo le`i sna`na preporuka EUMP-a.
Proces dono{enja zakona je politi~ki proces
i ja o~ekujem da policija pru`a tehni~ke
savjete u tom procesu. Provedba zakona
nema prostora za politiku i od nje se
o~ekuje da provodi zakone bez politi~kog
uticaja. Policija }e imati operativnu
nezavisnost, ali to ne zna~i da je policija
iznad zakona. Policija se dr`i zakona i ne}e
odgovarati na o~ekivanja politike u ovome.
U tom procesu policija mora biti
odgovorna, {to zna~i da direktor policije ili
komesar mora biti odgovoran za rad svoje
policije. Mi nemamo specifi~nu preporuku
kako }e to biti organizovano, da li kroz
nezavisni odbor ili putem ministra. Ono {to
je va`no jeste da sistem funkcionira.
Odgovornost mora postojati na najvi{em
nivou. Ne mo`ete `eljeti policiju koja sebe
ne smatra odgovornom. Tako|er smatram
da se treba dati prostora i ministru i
komesaru da objasne javnosti kako kon-
kretno misle pobolj{ati sigurnost. Zabri -
njavaju}a je situacija da su klju~ni ljudi iz 
37
Feller:INTERVJU - osnova.qxd 11.4.2012 20:22 Page 38

DESET GODINA EUPM-a U BiH

BH. POLICAJCI U MIROVNIM MISIJAMA EU-a

BiH policajci su
profesionalni kao i
njihove kolege iz Evrope
 Kada bi bh. policajci mogli po~eti sudjelovati u misijama
EU-a?
Nadam se da }e do kraja godine biti potpisan ugovor, to je
ne{to o ~emu se dogovaraju EU i bh. vlasti nakon izlaska iz
situacije u kojoj se jo{ uvijek koriste mehanizmi za krizne situacije.
Nakon ovoliko vremena koje sam proveo na du`nosti u BiH, li~no
}u biti ponosan ukoliko bh. policajci budu dio evropskih misija. Jer,
oni su profesionalci u istoj mjeri u kojoj je to moje osoblje u EUPM-u,
imam veliko po{tovanje prema njima... 

DOKAZ NAPRETKA BH. POLICIJE

Do kraja godine bi trebao biti potpisan ugovor na temelju kojeg }e
i bh. policajci ubudu}e biti dio evropskih misija

 ovog sektora u stalnom sukobu, a trebali bi djelovati kao tim. Imam

utisak da se nismo fokusirali na najva`nija pitanja. Mogu razumjeti
da npr. postoje nesuglasice izme|u komesara i ministra u Kantonu
Sarajevo, to je dio dobrog i va`nog demokratskog procesa. Ali je
neupitno da oni moraju raditi zajedno. Javnost nema utisak da oni
rade zajedni~ki, a iz mnogih razgovora ~ujem kako su ljudi zbog toga
zabrinuti.

 Smatrate li kako se, uslijed razloga zbog kojeg je pokrenuta

istraga protiv Dragana Luka~a (radno-pravni odnosi, slanje u
mirovinu Dragana Viki}a), mo`e re}i da je ovo primjer politi~kog
pritiska na rad policije?
Za{to je politi~ki pritisak ako tu`itelj pokre}e istragu? Ako tako
zaklju~ujemo, onda se i svaka krivi~na prijava od strane policije
mo`e tako|e smatrati politi~kim pritiskom. Odgovor na pitanje da li
tu`itelj radi svoj posao mo`e se dobiti uvidom u meritum slu~aja,
pre~esto se de{ava da to zanemarimo i donesemo zaklju~ak da je
rije~ o politi~kom pritisku... 

38 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.4.2012 19:55 Page 4
Mara:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:18 Page 40

LETE]I MOSTARAC ZA SB

ENVER MARIĆ
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILI^I]

E
nver Mari} je dobio svoju najve}u
`ivotnu bitku. Vidjeti Bronsona

ZA ONE
kako {eta Mostarom, kako u`iva
na proljetnom suncu nakon te{kog
mo`danog i sr~anog udara, mo`da
je i najbolja vijest koja je iz tog grada stigla
posljednjih mjeseci. “Zdravlje je dobro,
stabilizovao sam se. Nemam nekih velikih

ŠTO GA VOLE
posljedica nakon {logiranja i operacija na
srcu i nadam se da }e biti jo{ bolje“, ka`e
nam Mari}. “Uti~e i to {to sam do{ao u
Mostar, odmah se bolje osje}am, jer je
psiha najva`nija. Tu je puno ljudi koji su
prijateljski raspolo`eni, svaki me dan neko

“Zemlja koja nema ~estit

fudbalski stadion ne}e se jo{ za
deset godina plasirati na SP“

40 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Mara:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:18
od njih prijatno iznenadi. Sve mi ovdje
odgovara jer volim Mostar. Volim ~ak i
vru}ine iako se zbog toga moja `ena uvijek
ljuti.“ Ka`e da se bojao da ne}e pre`ivjeti
kada je prevezen u berlinsku bolnicu. “Ko
god govori da se nije prepao kada je bio
bolestan, la`e. Dok ne legne{ u krevet, dok
ne ostane{ sam u sobi, kada shvati{ kakva je
bolest, ako imalo zna{ {ta ona zna~i,
itekako se prepadne{. Imao sam sre}u da
me je dobar prijatelj operisao. Kompli-
kacije su nastupile poslije, {logiranje i
ostalo. Oti{ao sam u bolnicu na sedam
dana, rekli su da ne}e biti problema, a bio
sam samo u komi 17 dana. Nisam shvatao
{ta se de{ava, imao sam halucinacije, vidio
stvari oko sebe koje su potpuno neshv-
Prije godinu i po
dana, ENVER MARIĆ
(68) u Berlinu je
preživio težak srčani i
moždani udar, boreći se
sedamnaest dana u
komi sa smrću; nakon
oporavka penzionirao se
i vratio u rodni Mostar i
reporterima SB pričao
zašto je razočaran
podijeljenim rodnim
gradom, o razlozima
neuspjeha bh.
nogometa, uživanju u
ribolovu na Neretvi
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 41
atljive“, pri~a Mari} dodaju}i da se spasio
zahvaljuju}i beskrajnoj podr{ci svoje
porodice, supruge, sinova i k}erke koji su
neprestano bdjeli uz njega. “Ni{ta bez
familije. Oni su mi davali snagu. Bio sam u
bolnici koja je bila 52 kilometra daleko od
Berlina i oni su svaki dan dolazili do mene,
a to ba{ i nije jednostavno. Njima sam se
radovao kao malo dijete. Ostavili su svoje
porodice i poslove da budu uz mene. Sin
do|e dva mjeseca iz Mostara, ostavi posao
i `enu, pa onda drugi do|e iz Amerike. A ja
ih nisam zvao, oni su sam do{li i to ne{to
govori o nama. Ako ima{ u porodici respekt
i po{tovanje, sve se mo`e posti}i.“
U BOSNI HRONI^NO FALI MORALA
Mostar, podijeljen na svoje dvije obale,
grad u kojem djeca sa zapadne strane i ne
znaju kako izgleda Stari most, nakon rata
ima ljude koji su dobrodo{li u jednom, a
nisu dragi gosti u drugom dijelu grada. Ima
i one koje niko ne voli vidjeti kako na
lijevoj tako i na desnoj obali. Enver Mari}
je jedan od onih koji je svuda dobrodo{ao.
Čovjek kojeg svi vole vidjeti. “Mene nikad
niko nije krivim okom pogledao u Mostaru.
Kada sam uklju~io telefon u bolnici, imao
sam toliko poruka i propu{tenih poziva da
nisam mogao vjerovati. To nikada i nikome
ne mogu zaboraviti.“ Enver ve} mjesec
dana odmara i u`iva u svom Mostaru.
Priprema se za sezonu ribolova i o pecanju
bi mogao, kao i Bla` Sli{kovi} ili Sa{a
Papac, pri~ati satima. “Nemoj me s Bakom
porediti, on je krivolovac, najve}i na
svijetu. Ja sam ipak ozbiljan pecaro{“, ka`e
slatko se smiju}i. Ribolov mu je, nakon
nogometa, ovih dana najva`nija stvar na
svijetu. A svoju ljubav obja{njava veoma
jednostavno. “Ko nije ljeti, rano ujutro oko
tri, ~etiri sata bio na Neretvi, kada svi}e,
kada slavuj pjeva, taj ne zna {ta je ljepota.
To je neopisiv do`ivljaj. Ja vi{e volim
ujutro ugaziti u Neretvu nego biti na moru
tri dana. Riba i {tigli}, to je ono {to ljudi
vole. Imam dobrog prijatelja, Miralema
Velagi}a, `ivi na Buni, on je napravio
veliku letaljku za {tigli}e i to je u`ivanje.
Kod njega do|em i oporavim se od svega
{to me mu~i.“ Kada ne peca, Mara
uglavnom {eta Mostarom. Neve~e je sa
svojim dru{tvom u kojem, kako ka`e,
glavnu rije~ vodi Du{ko Bajevi}. “Lijepo
mi ga je vidjeti kad pro|e gradom, nije on
d`aba dobio nadimak Princ“, ka`e Mari}.
“Imamo svoju raju, ljude s obje strane
grada. Du{ko voli dru{tvo i muziku, voli da
se fe{ta i da se pjeva. I voli da on pla}a.
D`aba, to moram kazati jer je to tako. On
nikome ne da platiti ra~un. U na{oj raji ima
dosta ljudi koji nisu iz fudbala, recimo,
doktor Gaga Čustovi}, Alica Rizikalo... da
sad koga ne zaboravim, da se ne naljute...
To je {irok krug ljudi koji sjednu, provesele
O MOSTARU, PODJELAMA, NERETVI
se, popri~aju... Odem u kafi} kod Matije-
vi}a, odem kod Sko~aji}a s kojima sam ja
igrao, iako su mla|i od mene. Vladi}a sam
vidio dva puta. Kada sam primio nagradu
za `ivotno djelo, bilo mi je drago {to su
moji drugovi do{li i {to ih vidim. Ina~e, ta
je nagrada znak da sam u penziji, to obi~no
dobiju ljudi nakon smrti ili kad su pri kraju,
a nadam se da ja jo{ nisam pri kraju. Drago
mi je {to su sjetili, nisu morali, ali je meni
to priznanje ogromno jer sam ga dobio od
grada koji meni sve zna~i.“ No, nakon
dru`enja, Mostar kojeg voli vi{e od bilo
kojeg grada na svijetu, udari ga svojom
surovom realno{}u. “Da li je grad
podijeljen? Nije mi jednostavno odgovoriti
sa da ili ne. Osjeti se da ovo nije grad kakav
je bio prije. Dovoljno je pogledati koliko
ljudi ide na jednu ili drugu stranu i da vam
bude jasno da ne valja. Dovoljna vam je
samo ljudska komunikacija da shvatite da
nije kao prije. [to se mene li~no ti~e, gdje
god do|em, vidim ljude kojima je drago {to
me vide. Grad i ne mora biti onakav kakav
je bio prije rata, ali mora biti uva`avanja
me|u ljudima. Va`no je da postoje
zajedni~ka rje{enja i zajedni~ki interesi.
Onda grad mo`e i}i naprijed. Ako se gleda
interes samo jedne strane, onda tu nema
napretka.“ Ka`e i kako njegov Vele` vi{e
nikada ne}e svoje utakmice igrati na
stadionu pod Bijelim brijegom. “Nikada.
Te {anse vi{e nema. Ako ju je i bilo, ona je
propu{tena. Dvadeset godina je pro{lo i
mislim da vi{e ne}e nikada biti prilike za to.
[teta. Taj stadion je mogao poslu`iti za oba
kluba, i Vele`u i Zrinskom, ali je to bila
stvar politike koja se mije{ala gdje joj nije
mjesto“, kazat }e Enver, dodaju}i: “Zna{,
meni je te{ko pri~ati, jer sam u Njema~koj
navikao na neki red, da se zna ko {ta radi.
Znam ja da Mostar nije Njema~ka, ali
ipak... Pita{ ljude {to je prljav grad, ka`u
mrtvi hladni, jer nije o~i{}en. Pijem kafu
ujutro, pri~aju o sajmu. Ja im ka`em, {ta
sjedite na kafi, idite na sajam, tamo se
dogovaraju poslovi, od pri~e kako vam oni
drugi ne daju da do|ete nema ni{ta. Ovdje
dva sata prije dolaska {panskog kralja nisu
zavr{ili radove na trgu. Nisu kralja trebali
ni zvati ako nisu bili u stanju sve zavr{iti.
Kralj dolazi, a niko ni{ta. Ovdje se niko
niza{ta ne sekira. Pitanje je samo morala,
ne samo u Mostaru, nego u cijeloj BiH.
Ni{ta vi{e.“ I kazat }e jo{ i ovo. “Mostaru,
ali i cijeloj zemlji fali ~vrsta ruka i fale
pare. Plati ljude pa }e raditi. Sve je u
parama, ostalo je {uplja pri~a. Kada ima
para, sve funkcioni{e.“
Novac je i u nogometu klju~ uspjeha,
dodaje. Nogomet je danas postao skup
sport, zahtijeva mnogo ulaganja u eduka-
ciju i infrastrukturu. A nogometnu infra- 
Nastavak na 46. stranici
41
EUROPA:EUROPA.qxd 11.4.2012 16:25 Page 42

EVROPA, ODMAH
PRIPREME BiH ZA
USKLA\IVANJE
Regionalna škola za javnu upravu
DOMA]EG SA EU je EU inicijativa za podršku ovoj
ZAKONODAVSTVOM
[KOLA
[KOLA II CENTAR
CENTAR ZA
ZA
Tristo pedeset dr`avnih slu`benika na
dr`avnom, entitetskim i nivou Br~ko
SARADNJU
SARADNJU U U REGIJI
REGIJI
Unutar
Unutar ReSPA-e
ReSPA-e radi
radi se
se
Distrikta u protekle su dvije godine ii na
na umre`avanju
umre`avanju javnih
javnih
pro{li obuke, radionice, kurseve u uprava
uprava dr`ava
dr`ava regije,
regije, te
te
sklopu projekta Transponiranje EU uspostavljanju
uspostavljanju drugih
drugih
zakonodavstva u pravni sistem BiH, koji oblika
oblika saradnje
saradnje
je Ured koordinatora za reformu javne
uprave vodio zajedno s Direkcijom za
evropske integracije (DEI). U projekt su
bili uklju~eni dr`avni slu`benici iz
ministarstava koja direktno rade na
transponiranju zakonodavstva EU-a,
ministarstva saobra}aja, okoli{a,
prostornog ure|enja, uredi za
zakonodavstvo... Tako je dio dr`avne
administracije stekao znanje o tome
kako se evropsko zakonodavstvo
prenosi u bh. pravni sistem i to po svim
aspektima, od prevo|enja,
transponiranja, utjecaja na druge
propise... U Uredu za reformu javne
uprave ka`u da je cilj ovog projekta bio
da slu`benici koji su pro{li obuku
iskoriste ta znanja i vje{tine u svom
poslu, ali i da ih prenesu na druge
dr`avne slu`benike, te je u sklopu ovog
projekta {tampana i zbirka
“Transponiranje EU zakonodavstva u
pravni sistem BiH”. “Sadr`aj zbirke
pru`a prakti~na znanja ne samo na
uskla|ivanju i pra}enju doma}ih
propisa sa tekovinom EU (Acquis)
ve} i za razumijevanje djelokruga
poslova koje obavljaju institucije
Evropske unije. U njoj su, pored
ostalog, sadr`ana i iskustva
susjednih zemalja na koja smo nai{li
u toku realizacije projekta“, naveo je
u uvodu ove zbirke slovena~ki profesor
Gorazd Trpin, redovni profesor na
Univerzitetu u Ljubljani.
Naredne sedmice će biti održana Godišnja konferencija
Regionalne škole za javnu upravu u Danilovgradu
(ReSPA), kojom do oktobra ove godine predsjedava BiH

S
tvaranje profesionalne, odgovorne,
politi~ki neutralne i efikasne javne
uprave, to je bit reforme koje sve
zemalje u regiji trebaju “pro}i“ u procesu
pristupanja Evropskoj uniji. U izvje{taju o
napretku BiH u 2011. stoji da je u oblasti
javne uprave postignut ograni~en napredak,
dok stalna rascjepkanost i politiziranje
dr`avne slu`be i dalje predstavlja problem.
Upravo zbog toga, posebno je zna~ajno da
dr`avni slu`benici iz BiH imaju priliku da
prolaze obuke iz ove oblasti - Regionalna
{kola za javnu upravu (Regional School of
Public Administration, ReSPA), u Danilov-
gradu ve} godinu i pol dana odr`ava
vrhunske seminare i obuke za dr`avne

42 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

 EUROPA:EUROPA.qxd 11.4.2012 16:25 Page 43
vu u Danilovgradu najuspješnija
oj regiji
Suad Musi}, direktor
Regionalne {kole za
dr`avnu upravu (ReSPA)
slu`benike iz cijele regije. Suad Musi}, prvi
direktor ReSPA u Danilovgradu, imenovan
iz BiH, smatra da je ova {kola najuspje{nija
EU inicijativa za po dr{ku zemljama
Zapadnog Balkana kojom je “nakon osam
godina razvoja, pregovora i dogovora
uspostavljena ‘zajedni~ka institucija’ ze-
malja u regiji, me|unarodnim ugovorom
ovih zemalja koje upravljaju ReSPA-om
kroz Upravni odbor. Osoblje {kole tako|er
dolazi iz cijele regije. Direktor Musi}
dodaje: “Uz pomo} Evropskog instituta za
javnu upravu sa sjedi{tem u Luksemburgu,
razvili smo procedure izbora osoblja za
ReSPA-u. Danas ovdje imamo 15 zaposlenih
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
iz regije, iz Beograda, Zagreba, Sarajeva,
Skoplja, Podgorice. ReSPA nije samo {kola
ve} i svojevrstan centar za saradnju, pa u
tom smislu sve vi{e radimo i na umre-
`avanju javnih uprava dr`ava regije, uspo-
stavljanju raznih oblika saradnje. “
Minela Alibegovi}, iz Ured Vlade Fede-
racije Bosne i Hercegovine za zakono-
davstvo i uskla|enost sa propisima Evrop-
ske unije, jedna je od dr`avnih slu`benika
iz BiH koji su imali priliku poha|ati {kolu
u Danilovgradu. Ona je poha|ala jedan
modul u ReSPA-i, posve}en me|unaro-
dnim protokolima, po~etkom godine.
“Imali smo vrhunske predava~e, to nije bila
“obi~na“ obuka, sve o ~emu smo govorili,
vje`bali smo na konkretnim primjerima.
Zaista sam odu{evljena {to sam imala
priliku u tome u~estvovati“, dodaje Minela.
Inicijativa za njeno formiranje javila se
2003. godine, na Solunskom samitu
zemalja ~lanica EU-a, kada je zemljama
Zapadnog Balkana otvorena perspektiva za
pridru`ivanje EU. Nakon {to je Protokol o
saradnji u osnivanju ReSPA potpisan 2006.
godine od strane svih {est dr`ava regije, u
augustu 2010. godine je me|unarodni
sporazum o osnivanju ReSPA-e stupio na
snagu. Prethodno je ratifikovan u
parlamentima svih dr`ava potpisnica -
Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske,
Makedonije, Crne Gore i Srbije. Kosovo
formalno nije ~lanica ReSPA-e, ali u svim
seminarima i obukama i kosovskim slu`be-
nicima je omogu}eno da u~estvuju. Zemlje
potpisnice preuzele su obaveze i u pogledu
finansiranja i u pogledu upravljanja {ko-
lom. Ratifikacijom sporazuma, naime,
svaka zemlja osniva~ se obavezala da }e na
godi{njem nivou upla}ivati jednake dopri-
nose za ReSPA-u, za pro{lu godinu je to bio
iznos od 150 hiljada eura, pojedina~no za
svaku dr`avu ~lanicu. Za rekonstrukciju
objekta kod Danilovgrada i izgradnju
prate}eg objekta za smje{taj u~esnika u
programima ReSPA-e vlada Crne Gore
ulo`ila vi{e od pet miliona eura. [kola je
otvorena sredinom novembra 2010. godine,
a me|unarodnim ugovorom je definisano
da se ona osniva kao me|unarodna organi-
zacija, tako da ima status diplomatske
misije u Crnoj Gori. EU je osigurala oko
900 hiljada eura za opremanje ovih
objekata u Danilovgradu, kao donaciju za
nabavku namje{taja i ra~unarske opreme.
Slu`benik jezik u ReSPA-i je engleski.
(D. Savi})
PO PRVI PUT
AZIJA PRESTIGLA
EVROPU PO
VOJNOJ POTRO[NJI
Prvi put u povijesti, u 2012. godini,
azijska }e vojna potro{nja nadma{iti
evropsku, pokazalo je istra`ivanje
londonskog Me|unarodnog instituta za
strate{ke studije, koji }e ovo
istra`ivanje objaviti u svojoj godi{njoj
publikaciji “Military Balance“ (“Vojna
ravnote`a“). Dok Evropa smanjuje
bud`et za odbranu zbog finansijske
krize, zemlje u razvoju ga pove}avaju
~ime ja~a njihova vojna mo}, {to dovodi
do geopoliti~ke promjene na
me|unarodnoj razini, ka`e Gergely
Varga, gostuju}i suradnik u SAIS-u,
Centru za transatlantske odnose
Sveu~ili{ta Johns Hopkins, te ~lan
mladih atlantista organizacije Atlantsko
vije}e, a prenosi EuActiv.
TURSKA I DALJE
@ELI U EU
Turska ne}e odustati od Evropske
unije, poru~io je to turski ministar
vanjskih poslova Egemen Bagis
evropskim politi~arima koji misle da }e
obeshrabriti Tursku stvaraju}i joj
probleme na putu prema EU. “Nijedna
zemlja nije suo~ena s toliko
prepreka, izazova i te{ko}a kao moja
u svojem procesu pristupa EU“,
izjavio je on tokom posjete Bukure{tu.
“Ali, svaka zemlja koja je po~ela
pregovore s EU-om uspje{no ih je
privela kraju. Turska ne}e biti prva
iznimka“, dodao je. On je podsjetio da
je njegova zemlja morala ~ekati 45
godina samo da bi dobila datum za
po~etak pregovora. Podsjetimo, nakon
{to su otpo~eli pregovore 2005. godine,
Turska je otvorila samo 13 od 35
pregovara~kih poglavlja, dok je nekoliko
poglavlja blokirano zbog nepriznavanja
gr~kog dijela Kipra.
43
BIZNIS:BIZNIS.qxd 11.4.2012 21:44 Page 44
BUSINESS
 Ministar [arovi} protiv ostanka bescarinskog re`ima
 Agencija Moody’s bez milosti
 Revolucionarni prijedlog poreske reforme
 Zna~ajan rast profita Centralne banke BiH
Ulaskom u EU Hrvatska
gubi povlastice CEFTA-e
Ministar vanjske trgovine i ekonomije
BiH Mirko [arovi} decidirano se izjasnio
protiv ostanka bescarinskog re`ima izme-
|u BiH i Hrvatske nakon {to se na{
zapadni susjed naredne godine priklju~i
Evropskoj uniji.
“U pregovorima o dodatnim protoko-
lima sa EU-om, koji se zbog ulaska
Hrvatske u EU ve} najavljuju, bh. strana
mora pokazati da ima osmi{ljenu ekonom-
sku i poljoprivrednu politiku. Bez obzira
na to {to }emo biti izlo`eni odre|enom
pritisku, mi imamo pravo i legitimni inte-
res da u pregovorima {titimo doma}e tr`i-
{te i doma}u proizvodnju, jer postoje}e
stanje ekonomije zemlje ne dozvoljava
dalju liberalizaciju tr`i{ta od onog ve}
dogovorenog Sporazumom o stabilizaciji i
pridru`ivanju“, rekao je [arovi} prije
nekoliko dana novinarima, pori~u}i mogu-
}nost da Hrvatska nakon ulaska u EU
zadr`i trgovinske privilegije (bescarinski
re`im) iz asocijacije CEFTA.
[arovi} nije preciznije govorio o
pritiscima kojima }e BiH biti izlo`ena, no
posve je jasno da je ciljao na pove}anje
broja grani~nih prelaza izme|u BiH i
Hrvatske. Ranijim sporazumom izme|u
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
ZA[TITA DOMA]E
PROIZVODNJE
Ministar vanjske
trgovine i ekonomije
BiH Mirko [arovi}
dvije dr`ave dogovorena su samo dva
grani~na prelaza (Bosanska Gradi{ka i
Doljani) preko kojih }e se od naredne
godine izvoziti i uvoziti proizvodi ani-
malnog porijekla. BiH nastoji pove}ati
broj grani~nih prelaza s Hrvatskom, no
Hrvatska na to ne}e pristati bez izvjesnih
ustupaka bh. strane: zauzvrat }e tra`iti
ostanak bescarinskog re`ima izme|u dvije
dr`ave i nakon {to Hrvatske u|e u EU!
Hrvatska strana polazi od pretpo-
stavke da je Bosni i Hercegovini vi{e
nego Hrvatskoj stalo do pove}anja broja
carinskih prelaza izme|u dvije dr`ave, {to
je po svemu sude}i potpuno pogre{na
kalkulacija. Naravno da bi ve}i broj
carinskih prelaza s Hrvatskom pojeftinio
transport proizvoda iz BiH namijenjenih
izvozu, ali to je istovremeno i hrvatski
interes jer je Hrvatska neuporedivo ve}i
izvoznik prehrambenih i poljoprivrednih
proizvoda od BiH. [tavi{e, u BiH se
kalkulira s pretpostavkom da }e uvo|enje
carina na neke prehrambene proizvode iz
Hrvatske otvoriti prostor za ja~anje
lokalne proizvodnje i ponude koju je
gu{io dosada{nji bescarinski re`im s
Hrvatskom.
Kreditni
rejting BiH
pao na dno
Me|unarodna agencija Moody‘s Inves-
tors Service snizila je po~etkom aprila kre-
ditni rejting BiH sa “B2“ na “B3“ i
promijenila izgled sa “stabilno“ na “negati-
vno“, {to je zapravo najgora ocjena koju je
Moody‘s izrekao otkako je anga`iran u
BiH i ocjena koja BiH svrstava na samo
dno evropskih dr`ava. Gori rejting od BiH
ima samo Gr~ka (“C“).
[ta zapravo zna~i ocjena “B3“ i je li
Moody‘s bio prestrog prema na{oj dr`avi
koja se prema svim relevantnim pokaza-
teljima ubraju u grupu umjereno zadu`enih
dr`ava i koja nema, niti bi u doglednoj
budu}nosti trebala imati ozbiljnijih proble-
ma s vra}anjem ino kredita? Kreditni rejting
neke dr`ave izri~e se na osnovu cijelog niza
pokazatelja koji bi skupa trebali dati odgo-
vor na pitanje je li dr`ava objektivno u stanju
vra}ati pozajmljeni novac i postoji li nesum-
njiva politi~ka volja da se kredit servisira na
vrijeme i u potpunosti.
Nema nikakve dileme da BiH mo`e
servisirati svoj vanjski dug koji u ovom
trenutku iznosi oko 6 milijardi KM, {to je
tek tre}ina (33 posto) bruto doma}eg
proizvoda BiH. Po tom kriteriju, BiH spa-
da u nisko zadu`ene dr`ave, ~ak me|u
dr`ave s najpovoljnijim odnosom vanjs-
kog duga i GDP-a. Visoko zadu`ene
dr`ave imaju dug jednak bruto doma}em
proizvodu ili ~ak ve}i (Gr~ka, Italija,
Portugal, [panija). BiH je dakle objektivno
u stanju servisirati svoj vanjski dug, tim
prije {to se glavnina ino duga odnosi na
dugoro~ne kredite Svjetske banke i MMF-a
s vrlo niskim kamatama i dugim rokovima
dospije}a.
Cijeli problem proizvela je politi~ka
elita koja se najprije mjesecima nije uspije-
vala dogovoriti oko raspodjele izbornog
plijena a potom ni oko fiskalnog okvira i
dr`avnog bud`eta. Po~etkom januara ove
godine, BiH nije na vrijeme uplatila samo
jednu kreditnu ratu, u prakti~no zanema-
rljivom iznosu od svega nekoliko miliona
KM, i to je bio dovoljan razlog agenciji
Moody‘s da ponovo snizi kreditni rejting i
da BiH svrsta u grupu rizi~nih i nesolidnih
du`nika. Ocjena je nesumnjivo prestroga i
ne odra`ava stvarno stanje stvari, ali takva
su pravila igre: dug se mora vra}ati u
potpunosti i na vrijeme!
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
BIZNIS:BIZNIS.qxd 11.4.2012 21:44 Page 45

Zdravstveno osiguranja na teret budžeta

Federalni zavod za programiranje
razvoja nedavno je iza{ao u javnost s
prili~no revolucionarnim prijedlogom
poreskih reformi u FBiH. U najkra}em, u
ovom Zavodu smatraju da je potrebno
maksimalno rasteretiti privredu koja zbog
visokih nameta na zamjerke gubi kon-
kurentnost i na doma}em i na ino tr`i{tu, te
predla`u da se zbirna stopa nameta na neto
pla}e sa 73 posto smanji na 44, a u nekim
varijantama jo{ ni`e - na svega 36 posto! Iz
ovog je Zavoda lansirana ideja da se ukinu
doprinosi na zdravstveno osiguranje i
doprinosi za nezaposlenost i da poslodavci
ubudu}e pla}aju samo doprinose za
penziono osiguranje dok bi se sistem
zdravstvenog osiguranja i osiguranja od
nezaposlenosti ubudu}e finansirao iz
bud`eta.
“Cilj predlo`ene reforme je da se
stimuli{u investicije, proizvodnja i izvoz, a
destimuli{u potro{nja i uvoz“, pi{e u
dokumentu pod nazivom “Poreska reforma
u funkciji investicija i zapo{ljavanja“. NOVI MODEL FINANSIRANJA
Autori dokumenta referiraju se na Federalni zavod za programiranje razvoja predla`e da se zdravstvo finansira iz bud`eta
poznati model britanskog ekonomiste i
socijalnog reformatora Williama Henryja prihoda prikupljenih od PDV-a, od poreza Ovaj model poreskih reformi u
Beveri dgea, koji je postavio temelj na imovinu, na kapitalnu dobit itd. izravnom je sukobu s modelom koji
modernog britanskog zdravstvenog osigu- Rije~ju, teret finansiranja skida se s preferira aktuelna Vlada Federacije BiH,
ranja, suprotstavljaju}i ga puno ra{irenijem ple}a poslodavaca i prevaljuje na ple}a odnosno Ministarstvo finansija ~iji
Bismarckovom modelu koji se primjenjuje dr`ave, odnosno poreskih obveznika. eksperti, na ~elu s nezaobilaznim Marinom
i u BiH. Autori ovog prijedloga smatraju da “ni`a Ivani{evi}em, zagovaraju ostanak Bismar-
Prema ovom modelu, zdravstveno cijena rada uti~e na ve}u potra`nju za ckovog modela finansiranja penzionog i
osiguranje uposlenih radnika ne pla}aju radnom snagom“ i procjenjuju da bi zdravstvenog osiguranja iz doprinosa
poslodavci preko doprinosa, nego se cijeli primjena ovog modela u BiH “za deset poslodavaca, uz postupno rastere}enje
sistem zdravstvenog osiguranja finansira iz godina dovela do dvostruko ve}eg broja poslodavaca za oko 10 posto do 2014.
dr`avnog bud`eta, dakle, finansira se iz zaposlenih u odnosu na dana{nji broj“! godine.

Profit CBBiH sa 33,1 porastao na 45,9

miliona KM
Nakon trogodi{njeg uzastopnog pada,
Centralna banka BiH u protekoj godini
ostvarila je zna~ajan rast neto profita - sa
33,1 milion KM u 2010. godini na 45,9
miliona KM u 2011. godini.
Najve}i neto profit u povijesti
CBBiH ostvaren je u 2008. godini (199,4
miliona KM) koja je po mnogo ~emu
bila rekordna.
No, ve} naredne godine, obilje`ene
recesijom, profit Centralne banke BiH
pao je za 52 posto a godinu kasnije za
dodatnih 60 posto.

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 45

Mara:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:19
Nastavak s 41. stranice
 strukturu smatra klju~nom kada je u pitanju
i uspjeh reprezentacije BiH. “Da budemo
odmah na po~etku jasni. Zemlja koja nema
stadion ne mo`e oti}i na Svjetsko ili
Evropsko prvenstvo. A ovo {to imamo je
katastrofa, uslovi su nula i ne mo`emo se
ni~emu nadati“, kazat }e Mari}, dodaju}i
kako misli da se reprezentacija BiH, u
narednih deset godina, ne}e plasirati ni na
jedno veliko me|unarodno takmi~enje.
“Volio bih da budemo na svakom EP-u,
ali... Ne}u da me ljudi pogre{no shvate, da
mislim kako mi nemamo kvalitet. Mi
imamo kvalitet, ali nemamo konstantnost.
Mi ne mo`emo da u dvije utakmice dva
puta pobijedimo Albaniju, a nadamo se
prolasku. To su bitne utakmice, ta i ona sa
Rumunijom, koje se moraju dobijati.“
Dodaje i kako ga u`asavaju pri~e i
prognoze o lakoj kvalifikacijskoj grupi za
odlazak na SP u Brazilu 2014. godine.
“Vidim kako ljudi sada pri~aju da nam je
laka grupa u kvalifikacijama za SP. Gr~ka,
Slova~ka... sredi}emo mi to. Ne znam po
~emu Slova~ka nije favorit a mi jesmo? Oni
su, ako ni{ta, igrali na zadnjem SP-u, i to
igrali vrlo dobro. Nama, kao, jedino Gr~ka
predstavlja mali problem, ostalo }emo lako.
Ne}e ni sa kim biti lako. Volio bih, zaista
bih volio da odemo na SP, jer vidim da se
svi u reprezentaciji trude. Ali nema
kontinuiteta. Ne mo`e{ ti u kvalifikacijama
biti u grupi sa Albanijom i ne osvojiti {est
bodova. Ekipa koja ne pobijedi oba puta
Albaniju ne}e nigdje oti}i. Do|e{ u
situaciju da se vadi{ protiv Francuske i da
onda pri~a{ o penalu za njih. Penal je bio. I
gotovo. Ta se lopta nabija na tribinu, ima
hiljadu drugih rje{enja osim onoga {to je
napravljeno. Pogotovo se nije moglo tra`iti
prolaz protiv Portugala, tu nismo imali
nikakvih {ansi. Mi na kraju uvijek ostanemo
ku}i pa pri~amo {ta bi bilo... Osim toga, ne
mo`e ni D`eko sve sam. Ili Ibi{evi}, koji
blista u Njema~koj, a ovdje de~ku, ~im
do|e, na|u hiljadu mana. A on je odli~an
igra~, momak koji je uvijek u pokretu, koji
stalno ide naprijed. Samo mu daj loptu i bi}e
golova.“ Ogroman problem za selektora
Safeta Su{i}a kojeg Mari}, kako ka`e,
iznimno cijeni, svakako je i ~injenica da bh.
reprezentativci uglavnom ne igraju u svojim
klubovima ove sezone. “Oni imaju motiva,
ho}e ne{to napraviti, ho}e pobijediti, ali
fizi~ka sprema je problem jer ne igraju.
Utakmice se rje{avaju u zadnjih 20 minuta a
mi tada padamo. Pada nam snaga, pada nam
koncentracija i rje{avamo utakmice, ali u
korist protivnika“, ka`e Mari}, dodaju}i
kako je `alosna ~injenica da niko iz bh.
nogometnog prvenstva nema mjesta u
nacionalnom timu. “Ne{to se tu mora
u~initi. Dok ne bude igralo 30 posto igra~a
iz bh. lige u reprezentaciji, nama nema
46
Page 46
LJUDSKA
LJUDSKA II
SPORTSKA
SPORTSKA VELI^INA
VELI^INA
Enver
Enver Mari}
Mari} nedavno
nedavno je
je
od
od grada
grada Mostara
Mostara dobio
dobio
nagradu
nagradu za
za `ivotno
`ivotno djelo
djelo
napretka. Kakva je da je, na{a liga je temelj
uspjeha i budu}nosti. Recimo, najgore
utakmice u `ivotu sam gledao u Bundesligi,
a ne u BiH. Jer ovdje ima kvaliteta. Ima
mladih igra~a na kojima se vidi da znaju
igrati.“
BAYERN JE NAJVE]I NA SVIJETU
Zadovoljan je radom Komiteta za
normalizaciju, no smatra kako se, nakon
{to su preuzeli du`nost u NS BiH, moraju
beskompromisnije boriti s nelogi~nostima
u ovda{njem nogometu. “O~ito je da ima
pomaka, ali nije ni njima lako. Stanje u
klubovima ne valja, a ne mo`e onda valjati
ni Savez. Neke se stvari moraju presje}i
jednog dana. Igra~ ne mo`e igrati a da ne
bude pla}en. Dogovori sa njim 500 maraka
pla}e, ali to i plati. Ko to ne mo`e
ispo{tovati, ne treba ni igrati u ligi.
Komitet to mora presje}i pa nek‘ ostane
pet klubova koji su solventni, ali da se
po~ne raditi kako treba. U nekim stvarima
moraju biti beskompromisni jer momci od
toga `ive, a ne od obe}anja. Ako vara{, to
vi{e nije sport.“ Mari} tvrdi kako je danas
Edin D`eko najbolji igra~ nogometne
reprezentacije BiH, no `ali {to nije ostao
igrati u Njema~koj. Smatra kako bi to za
Edinovu karijeru bio korak unaprijed a ne
unatrag kakav je napravio oti{av{i na
Ostrvo. “D`eko vi{e nije onakav kakav je
bio u Njema~koj. Tamo je za njega bila
sasvim druga situacija. Bio je fizi~ki
izvanredno spreman, poznato je kako se
kod Magatha trenira. Imao je, zatim, uz
sebe Grafitea koji je pravi centarfor,
sidra{. D`eko je igrao iza njega, bio
prakti~no ofanzivni vezni igra~. Vra}ao
se, djelovao iz dubine, tr~ao, davao
golove...“, ka`e Mari}, nastavljaju}i:
“Sada vidim da je, kada gledam duele
glavom, on obi~no na zemlji. On je i dalje
na{ najbolji igra~, ali mislim da je u
Njema~koj imao najbolje doba dosada{nje
karijere. Volio bi da to po~ne ponavljati i
u Engleskoj.“ Mari} ka`e kako je, da je
bilo mogu}e, za Edina bilo najbolje
karijeru nastaviti u minhenskom Bayernu.
“Ne mogu re}i da je pogrije{io {to je
oti{ao u Englesku, nekada ne mo`e{ ni
birati gdje }e{. Da sam bio na njegovom
mjestu, da se to ikako moglo, oti{ao bih u
Bayern. Jer Bayern je najbolji klub na
svijetu. Mogu ljudi misliti da sam mahnit i
smijati se tome, ali je to istina i ta~ka.
Manchester, Real, Milan, Barcelona... svi
na papiru izgledaju ve}i, ali... Bayern je
najstabilniji klub na svijetu, finansijski
najmo}niji, klub bez dugova... S
Riberyjem i Robbenom bi D`eko napravio
~uda. On poznaje taj mentalitet, na~in igre
tamo je njemu odli~no pasao. Vjerujem da
}e opet biti na nivou kakav je bio u
Njema~koj. Dobar je momak, nije
podivljao, odli~an igra~. Često ~itam
njegove intervjue. Ne pri~a gluposti a to je
danas rijetko.“ 
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.4.2012 19:55 Page 5
Levy:INTERVJU - osnova.qxd 11.4.2012 20:14 Page 48

BERNARD-HENRI LEVY

INTERVIEW
Bernard-Henri Levy pisac, filozof, kosmopolita
Prije dvadeset godina, BERNARD-HENRI LEVY (63) bio je među onima koji su
najglasnije pozivali na vojnu intervenciju i zaustavljanje agresije na BiH; u
intervjuu za “SB“, poznati francuski filozof i pisac otvoreno govori o svom
prijateljstvu i divljenju prema ALIJI IZETBEGOVIĆU, sramnoj ulozi međunarodne
zajednice u Bosni, negatorima zločina iz Republike Srpske i budućnosti BiH

“Alija Izetbegovi} mi je plakao

na telefon prije nego {to }e
potpisati Dejtonski sporazum“
pozivao na vojnu intervenciju u Bosni i u`asne slike i doga|aji, ubistva, patnja...
Razgovarala: MAJA RADEVI] otvoreno govorio o koncentracionim lo- Sve do|e u sje}anje i nosim to sa sobom
Foto: MARIO ILI^I]
gorima koje je dr`ala srpska vojska. kao neki stra{an suvenir“, ka`e Bernard-

K
ada u Francuskoj ka`ete “BHL“,
svi }e znati o kome se radi.
Svjetski poznati filozof i intelek-
tualac koji je svoju karijeru
zapo~eo kao ratni izvje{ta~ za
Combat, francuske novine pokrenute za
vrijeme nacisti~ke okupacije koje su vodili
najve}i intelektualci i pisci tog vremena
poput Camusa, Jean-Paula Sartrea i Andrea
Malrauxa, ~ovjek ~ije su pisanje poredili sa
Victorom Hugom, Baudelaireom i Zolom,
energi~an i britkog uma, Bernard-Henri
Levy jedan je od najve}ih kriti~ara
savremenog dru{tva koji je svoj intelektu-
alni anga`man u cijelosti posvetio borbi za
etiku i pravdu. Sa druge strane, godinama
ga je pratila reputacija Casanove i najve}eg
“manekena“ me|u piscima i filozofima -
slikao se za svjetske magazine poziraju}i u
stilu top modela, u bijelim raskop~anim
ko{uljama i odijelima vrhunskih modnih
kreatora, uvijek sa besprijekornom frizu-
rom, pa je tako jedan novinar napisao
poznatu izreku o njemu: “Bog je mrtav, ali
moja kosa je perfektna.“
DEJTON JE UBIO JEDNU IDEJU O BOSNI
Devedesetih godina, Levy je bio jedan
od prvih francuskih intelektualaca koji je
Bernard-Henri Levy ovih dana ponovo je
boravio u Sarajevu, uz obilje`avanje 20
godina od po~etka opsade grada.
“Kada razmi{ljam o Sarajevu i Bosni
danas, osje}am istovremeno tugu i radost.
Radost zato {to sam ponovo u ovom gradu
koji toliko volim i zemlji prema kojoj
osje}am duboko moralno dr`avljanstvo. To
nije fraza, zaista se osje}am kao gra|anin
Sarajeva i Bosne. Svaki put kad do|em u
Sarajevo, do{ao sam ku}i. Ali u isto
vrijeme, onog trenutka kada kro~im na tlo
Sarajeva u svijest mi se vra}aju mnoge
RAT BEZ ORUŽJA:
“RS bi trebala biti
sankcionirana svaki put
kada neki od tamošnjih
političara izjavi da se u
Srebrenici nije dogodio
genocid, ili da Sarajevo
nije četiri godine bilo pod
opsadom. To se zove
ratovanje bez oružja“
Henri Levy na po~etku razgovora za Slobod-
nu Bosnu.
 Mnogi ljudi }e re}i da rat u Bosni i
dalje traje, samo se vodi drugim sredstv-
ima. [ta Vi mislite o tome?
Rat sje}anja i rat uspomena jo{ uvijek
traje, to je sigurno. Mnogi ljudi u Bosni i
dalje odbijaju prihvatiti ono {to su istorijske
~injenice, mnogi jo{ negiraju genocid u
Srebrenici i govore o gra|anskom ratu... To
nije bio gra|anski rat, nego rat agresora koji
je napao civile. Dakle, ako govorimo o toj
vrsti rata za pravdu i za istinu, on jo{ traje.
To je ono {to osje}am i vidim svaki put
kada do|em u ovu zemlju. I dok god taj rat
bude trajao, Sarajevo ne}e biti onaj grad
kakav je nekada bio.
 Povod za Va{ ponovni dolazak ovdje je
scensko ~itanje Va{eg dnevnika o ratu u Bosni
“Ljiljan i pepeo“, koje je organizovano u
Sarajevskom ratnom teatru, u okviru pro-
grama Modul memorije festivala MESS. U
tom dnevniku ste, izme|u ostalog, objavili dio
Va{ih razgovora sa Alijom Izetbegovi}em,
prvim predsjednikom Predsjedni{tva neza-
visne BiH. Mislite li i danas, sa ove distance,
da je Izetbegovi} bio “bosanski De Gaulle“,
kako ste ga jednom nazvali? 

48 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Levy:INTERVJU - osnova.qxd 11.4.2012 20:14 Page 49

MOJE SARAJEVO

BERNARD-HENRI LEVY
Rat sje}anja i rat uspomena jo{
uvijek traje, to je sigurno. Mnogi
ljudi u Bosni i dalje odbijaju
prihvatiti ono {to su istorijske
~injenice, mnogi jo{ negiraju
genocid u Srebrenici i govore o
gra|anskom ratu...

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 49

Levy:INTERVJU - osnova.qxd 11.4.2012 20:14 Page 50

BERNARD-HENRI LEVY
 Da. Jedna vrsta bosanskog De Gaullea.
Ali samo sa jednom razlikom: Izetbegovi} GRA\ANIN
nije bio vojnik kada je postao inkarnacija EVROPE I BOSNE
odbrane Bosne i Hercegovine. Zbog toga “Svaki put kad
mo`da ima i ve}e zasluge u odnosu na De do|em u Sarajevo,
Gaullea, jer to {to je na koncu ipak uspio do{ao sam ku}i”
sa~uvati Bosnu i odbraniti svoj narod u ratu,
a pri tome nije imao vojni~kog iskustva,
nije mala stvar.

 Mo`ete li se malo prisjetiti Va{ih

susreta sa bosanskim politi~arima za vrijeme
rata - Alija Izetbegovi} vas je posje}ivao u
Parizu, ~esto ste se susretali i sa Harisom
Silajd`i}em... Po ~emu pamtite te razgovore?
To su bili susreti koji su se uvijek
odvijali u jednom ozra~ju hitnosti, jer bilo
je takvo vrijeme. Uvijek se odlu~ivalo
bukvalno dan ranije ko }e od politi~ara
do}i, s kim }e se sastati... Izetbegovi} je u
tri navrata dolazio u Pariz na moj poziv pa
smo, izme|u ostalog, jednom i{li u
u svemu tome uspjeli prona}i i vremena za
SJEĆANJE NA ALIJU: “On jeste bio musliman, istinski nekoliko zaista dubokih, ozbiljnih razgo-
vora, uprkos tom stanju neprestane hitnosti.
vjernik, i bio je konzervativan, to su činjenice. Ja Ni do danas mi nije jasno kako smo to
uspjeli, ali eto - Alija i ja znali smo dugo
nisam nijedno od to dvoje. Ali uprkos našim razlikama, razgovarati o politici, religiji, filozofiji i to
svih ovih godina zadržao sam ubjeđenje da Alija dobro pamtim. Sje}am se jedne no}i, kada
smo cijelu no} vodili diskusiju, Alija je
nikada nije odustao od multikulturalne i multietničke govorio o dijalogu izme|u civilizacija,
BiH i njenog identiteta kao takvog“ izme|u islama, judaizma i kr{}anstva, na
veoma iskren i otvoren na~in u kojem je
svaki od nas izrazio svoje stavove, slaganja
audijenciju kod pape Ivana Pavla II. Sada intervenciju u Bosni, kako zvani~nim i neslaganja...
mogu re}i da je to zaista bio historijski putem, tako i kroz neke nezvani~ne kanale.
susret - katoli~ki poglavar primio je [to se ti~e mojih razgovora sa Izetbego-  Spomenuli ste razgovore o religiji.
predsjednika jedne zemlje koja je u ratu, vi}em, Silajd`i}em i drugima, to su ugla- Ve}ina Izetbegovi}evih kriti~ara tvrde da je
muslimana. Njih dvojica dugo su razgo- vnom bili razgovori o onome {to se trenutno poku{ao od Bosne napraviti islamsku
varali i mo`da to ne znate, ali Papa je bio doga|a u Bosni, o vojnoj i humanitarnoj dr`avu...
iskreno fasciniran Izetbegovi}evom borbom situaciji, o posljednjim dejstvima srpske Ne vjerujem u to. On jeste bio musli-
za Bosnu. Zapravo, nakon tog njihovog vojske na Sarajevo... Vrijeme se tada ~inilo man, istinski vjernik, i bio je konzervativan,
susreta, Vatikan je po~eo lobirati za vojnu ubrzano, ali ono {to je pravo ~udo je da smo to su ~injenice. Ja nisam nijedno od to
dvoje. Ali uprkos na{im razlikama, svih
Foto: Alexis Duclos

ovih godina zadr`ao sam ubje|enje da Alija

nikada nije odustao od multikulturalne i
multietni~ke Bosne i Hercegovine i njenog
identiteta kao takvog. Sje}am se Alijinih
suza na dan kada je trebao i}i da potpi{e
Dejtonski mirovni sporazum. Znao je da
Dejton vrlo lako mo`e postati smrt multi-
etni~ke, kosmopolitske, nenacionalisti~ke
Bosne. Bio je veoma svjestan toga i pamtim
njegovu tugu i o~aj. Nazvao me je tog jutra,
na dan potpisivanja, iz Dejtona i plakao je.
Rekao je da oklijeva da potpi{e, ali da mu je
Richard Holbrooke rekao da mora potpisati.
Priznao mi je da se osje}a kao da mu je
prislonjen pi{tolj na ~elo. Vi ste iz Bosne, pa
mo`da imate bolji uvid nego ja, ali moj li~ni
utisak kad se sjetim svih tih doga|aja je da
Izetbegovi} nikada nije `elio podjelu
RATNI SUSRETI Bosne, ali u jednom trenutku jednostavno je
Alija Izetbegovi} i Bernard-
Henri Levy u Parizu, 1994.
morao odustati od tog bosanskog sna. I to je
uradio sa velikom tugom. Bio je primoran

50 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Levy:INTERVJU - osnova.qxd 11.4.2012 20:15
Foto: Alexis Duclos
SLIKE IZ OPKOLJENOG SARAJEVA, 1993. GODINE
“Stradanja, ubistva, patnja... Sve do|e u sje}anje i nosim to sa sobom kao neki stra{an suvenir”, ka`e Bernard-Henri Levy
da potpi{e sporazum koji je zaustavio
krvoproli}e, ali je i ubio jednu ideju o
Bosni.
 Izetbegovi}ev sin Bakir sada je pred-
sjedavaju}i Predsjedni{tva BiH. Pretpostav-
ljam da ga poznajete, {ta mislite o njemu?
Poznajem Bakira, ali ne tako dobro kao
{to sam poznavao njegovog oca. Mogu vam
samo govoriti o onome {to je bilo prije
dvadeset godina. Bakir je tada bio veoma
mlad ~ovjek i u to vrijeme je, naravno, bio
u sjeni svog oca, ali sje}am se da je bio
dobar sin, veoma privr`en Aliji. Ipak, nisam
imao nekog dubljeg kontakta s njim. Alija je
bio taj s kojim sam kontaktirao, kojeg sam
odveo kod Pape, Johna Majora i Margaret
BORBA ZA SJE]ANJA, ISTINU I PRAVDU
“Ono što radi Milorad Dodik zove
se negacionizam, to je krivično
djelo i sarajevski političari trebaju
ga tužiti“
 Nedavno ste napisali veoma pohva-
lan tekst o filmu Angeline Jolie “U
zemlji krvi i meda“. Vjerovatno znate da
je film izazvao vrlo burne reakcije u
Republici Srpskoj, te da su tamo{nji
distributeri odbili da ga prika`u u
kinima. [ta mo`emo o~ekivati od
budu}nosti Bosne ako imamo ~ak i
takve prakti~ne zabrane prikazivanja
filmova o ratu, koji su, uzgred, fikcija?
To je upravo ono {to sam mislio kada
sam govorio o borbi za sje}anja, istinu i
pravdu. Svi mi koji smo Evropljani i Bosanci
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 51
Thatcher, i{li smo i u [paniju... Bakir je
ponekad i{ao s njim, a nekad ne. U svakom
slu~aju, nadam se da danas vodi dobru
politiku.
 Rekli ste u jednom intervjuu prije
nekoliko godina, govore}i o religiji, da ste u
Bosni prona{li jednu vrstu modernog,
sekularnog islama. Me|utim, danas se sve
~e{}e vode debate o tome je li BiH
sekularna ili vjerska dr`ava, nedavno smo
imali velike rasprave o vjeronauci u
{kolama, vjerski lideri sve dublje zalaze u
politi~ku sferu... Kako to komentirate?
Kao Francuz koji je dobio bosanski
Orden ~asti, re}i }u vam svoje mi{ljenje jer
mislim da mi taj orden daje za pravo: nadam
u srcu osudi}emo takve stvari i {to se mene
ti~e, Republika Srpska bi zbog toga trebala
biti sankcionirana, kao i svaki put kada neki
od tamo{njih politi~ara izjavi da se u
Srebrenici nije dogodio genocid, ili da
Sarajevo nije ~etiri godine bilo pod
opsadom. To se zove ratovanje bez oru`ja i
to su veoma ozbiljne stvari. Ono {to radi
Milorad Dodik zove se negacionizam, to je
krivi~no djelo i mislim da bi sarajevske vlasti
trebale na}i advokate i tu`iti ga, jer postoje
pravnici u Evropi koji su specijalizirani za ta
pitanja negacionizma. 
MOJE SARAJEVO
se da }e sekularno i moderno u Bosni pre-
vladati i oduprijeti se takvim poku{ajima
pretvaranja Bosne u dr`avu kojom }e
dominirati religija. Ustvari, nije samo da se
nadam, nego vjerujem u to. Ne mogu
zamisliti Bosnu koja bi `ivjela prema
nekakvim vjerskim zakonima i pravilima i
vodila takvu regresivnu politiku. I u
Francuskoj imate neke politi~ke partije koje
te`e ka tome, poput Nacionalnog fronta ili
nekih fundamentalisti~kih kr{}anskih strana-
ka, ali oni su u manjini. Mislim da je i u
Bosni tako i siguran sam da }e sekularni
identitet Bosne pobijediti.
VELIKI POLITI^KI HULIGANI
 [estog aprila u Sarajevo je na
obilje`avanje 20. godi{njice od po~etka
opsade do{ao i Carl Bildt, biv{i visoki
predstavnik u BiH. Va{a kolegica, novina-
rka i biv{a glasnogovornica Ha{kog
tribunala Florence Hartmann, rekla mu je da
nema {ta raditi ovdje, kada je za vrijeme
rata bio na Milo{evi}evoj strani. [ta Vi
mislite o tome - treba li Sarajevo oprostiti
ljudima kao {to je Bildt koji nisu nosili
oru`je, ali i nisu u~inili prakti~no ni{ta da
zaustave rat?
Siguran sam da je Florence mislila
svaku rije~ koju je izgovorila i bila je u
pravu. Čovjek kao {to je Carl Bildt bi trebao
imati bar toliko dostojanstva da se ne
pojavljuje ovdje, a posebno ne na takav dan.
Neki ljudi, poput Bildta, ili kanadskog
generala Lewisa MacKenzieja, ne bi trebali
nikad do}i u Sarajevo. To je minimum
dostojanstva koji trebaju imati prema
gra|anima Sarajeva i njihovoj patnji. Jedno
je sje}ati se, a drugo oprostiti. Ja vjerujem u
pra{tanje, ali samo onda ako je istina re~ena
i ako ljudi ne poku{avaju prepraviti istoriju.
Najgore {to se mo`e dogoditi zemlji kao {to
je Bosna jeste falsificiranje i prepravljanje 
51
Levy:INTERVJU - osnova.qxd 11.4.2012 20:16 Page 52

BERNARD-HENRI LEVY

Foto: Alexis Duclos

Podr{ka privredi u iznosu
od milijardu KM
Raiffeisen banka
Michael
Müller zaklju~ila je prethodnu
godinu uspje{nim rezul-
tatima poslovanja.
Dobit vode}e banke u
BiH iznosila je 43,85
miliona KM, ukupna
aktiva 4,048 milijardi
KM dok je kapital
Banke iznosio 501,10
miliona KM.
Ukupni krediti
iznosili su 2,5 milijardi
KM a ukupni depoziti
2,9 milijardi KM.
Povrat na kapital u
prethodnoj godini bio je
8,75 procenata.
U pore|enju sa
GLAS PROTIV 2010. godinom
BEZUMLJA Raiffeisen banka je u
Bernard-Henri Levy od 2011. godini ostvarila
po~etka rata zagovarao je
vojnu intervenciju u BiH
znatno ve}u dobit.

Prema rije~ima direktora Banke Michaela Müllera, faktori

 istorije. A tih velikih politi~kih huligana treba se sje}ati kao
takvih. Mora se ta~no znati ko je ko, ko je {ta izjavio ili u~inio.
 Ubrajate li i biv{eg francuskog predsjednika Francoisa
Mitterranda me|u te “politi~ke huligane“?
Veoma mi je te{ko govoriti o tome, jer sam veoma po{tovao
Mitterranda. Poznavao sam ga jako dugo i vjerovatno sam i
djelimi~no odgovoran za ono {to je rekao, odnosno uradio
tokom svoje posjete Sarajevu u junu 1992. kada je zaustavljena
intervencija NATO-a. Mislim da se ponio jako lo{e i da snosi
ogromnu odgovornost zbog toga {to na vrijeme nije do{lo do
intervencije. Znate, dobro sam poznavao Mitterranda, bili smo
veoma bliski jo{ od ‘70-ih godina i tako je bilo sve do 1993.,
kada sam shvatio da je opstruirao akcije me|unarodne zajednice
u Bosni, odnosno da je bio jedan od onih koji su opstruirali.
Kada sam to spoznao, to je bila prelomna ta~ka u na{em
prijateljstvu. Posljednji put sam radio intervju s njim krajem
1993. U tom intervjuu mi je, na`alost, priznao u`asnu ulogu koju
je odigrao u Bosni. Nikad ga vi{e poslije toga nisam vidio.
 [ta mislite o francuskoj spoljnoj politici danas?
Podr`avate li aktuelnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja?
Zavisi od teme, ali mogu Vam re}i da vjerovatno ne}u glasati
za njega na idu}im izborima. Ja sam ljevi~ar, ali kada je u pitanju
spoljna politika Francuske, mogu re}i da smo imali veoma dobru
saradnju, posebno kada je rije~ o Libiji. Zna~i, nije sve crno-
bijelo. 
koji su uticali na pove}anje dobiti jesu smanjenje administra-
tivnih tro{kova, tro{kova rizika i tro{kova refinansiranja. Prema
njegovim rije~ima, uprkos pove}anju kreditnog portfelja, u
pro{loj godini je do{lo do blagog smanjenja prihoda od kamata
jer su smanjene prosje~ne kamatne stope klijentima. S druge
strane ostvaren je porast prihoda od naknada kao rezultat uv|enja
novih proizvoda te pove}anja ukupnog obima poslovanja.
“Uradili smo ono {to je neophodno u doba krize — stabi-
lizirali se, optimizirali poslovanje i na{u poslovnu mre`u, te
implementirali mjere tro{kovne konsolidacije. Na ovaj na~in
smo poja~ali stabilnost i ure|enost na{eg poslovanja“, zaklju~io
je Müller.
Iako je stopa rasta kredita ni`a u odnosu na prethodne
godine, ipak je zna~ajno ista}i ~injenicu da je ukupan iznos
kredita koji je Raiffeisen banka plasirala stanovni{tvu i malom
biznisu bio ne{to vi{e od pola milijarde KM (534 mio KM),
dok je ukupan volumen kredita odobrenih u 2011. postoje}im i
novim korporativnim klijentima, dakle privredi, bio ne{to iznad
milijardu KM.
U protekloj godini potvrdeno je i povjerenje gradana u
Raiffeisen brend, stabilnost i poslovnu politiku ove banke.
Naime, u cijelom bankarskom sektoru depoziti su porasli za
300 miliona KM, dok su depoziti unutar Raiffeisen banke
porasli za 350 miliona KM!

52 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.4.2012 19:56 Page 7
Izlozba:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:11 Page 54

IPAK, SARAJEVO

U Sarajevu je, na njegov dan, 6. aprila, u Narodnom pozorištu otvorena

reprezentativna izložba o pet i po vijekova postojanja bosanskohercegovačke
prijestolnice; HARIS ZAIMOVIĆ, direktor “Historijskog arhiva Sarajevo” koji je
priredio izložbu SARAJEVO: SVJETLOST PROŠLOSTI IZ ARHIVSKIH
DOKUMENATA, govori o pripremama za ovu postavku i bogatstvu koje imamo
a da toga često nismo ni svjesni

VOŽNJA SARAJEVOM
DUGA 550 GODINA
OBAVEZNO
OBAVEZNO POGLEDATI!
POGLEDATI!
“Izlo`ba”
“Izlo`ba” posve}ena
posve}ena 550.
550.
godi{njici
godi{njici osnivanja
osnivanja Sarajeva
Sarajeva
bi}e
bi}e otvorena
otvorena do
do 21.
21. aprila
aprila

Haris Zaimovi}: “Historijski arhiv Sarajevo prava je

riznica i stalno se iznenadite pronalaskom nekog djeli}a
slagalice koja se zove Sarajevo“
54 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
Izlozba:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:11
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILI^I]
U
mjesecu kada obilje`avamo {ez-
deset i sedam godina oslobo|enja
Sarajeva i dvadeset godina od
po~etka opsade glavnog grada
BiH, te 550 godina od osnivanja
ovog grada, Historijski arhiv Sarajevo
priredio je, postavio i predstavio izlo`bu
Sarajevo: svjetlost pro{losti iz arhivskih
dokumenata, koja je 6. aprila otvorena u
foajeu Narodnog pozori{ta. A kada su
uposlenici ove ustanove po~eli sa pripre-
mama za obilje`avanje ovih va`nih
godi{njica, pitamo H arisa Zaimovi}a,
direktora Historijskog arhiva Sarajevo:
“Zamoljeni smo od Gradske uprave da
jednim svojim sadr`ajem doprinesemo
ovim obljetnicama i mi smo se odlu~ili za
izlo`bu koja bi mogla zaintrigirati
posjetioce na na~in da nastave tragati i
postavljati pitanja, i da se kod istih mo`da
rodi `elja da pokucaju na vrata sarajevskih
ba{tinskih ustanova i tamo otkriju taj plam
svjetlosti sarajevske pro{losti. Ideja za
ovakvu izlo`bu nastala je prije nekoliko
mjeseci, a sama realizacija trajala je mjesec
dana. Zapravo, izlo`be su samo dio na{e
djelatnosti i rade se uporedo s ostalim
arhivskim poslovima.”
JEDINSTVEN OSJE]AJ
Od 1462., kada ga je osnovao Isa-beg
Ishakovi}, Sarajevo je prolazilo kroz periode
osmanske i austrougarske vladavine, Prvog
svjetskog rata, Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, Drugog
svjetskog rata, socijalisti~ke Jugoslavije,
osamostaljenja BiH i rata od 1992. do 1995.,
te period nakon Dejtonskog sporazuma.
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 55
NEPOZNATO O POZNATOM
Vrlo sistematski, lucidno, ali i eduka-
GRAD JE ROÐEN: tivno, uposlenici Historijskog arhiva Sa-
rajevo uspjeli su, na dvadesetak panoa,
Vakufnama Isa-bega poslo`iti sve bitnije doga|aje vezane za
Ishakovića, o osnivanju Sarajevo od osnivanja do danas. Intereso-
vale su nas njihove smjernice, jer nije to ba{
njegovih zadužbina, lagan posao, te {ta su `eljeli prikazati
kojima je, zapravo, Sarajlijama i njihovim gostima na izlo`bi
Sarajevo: svjetlost pro{losti iz arhivskih
počelo urbano formiranje dokumenata. “Probat }u to objasniti kroz
popularno kori{ten termin key words/klju~-
Sarajeva, datirana je u ne rije~i, odnosno klju~ne odrednice ove
izlo`be, a to su: zadu`bina za op}e dobro,
vrijeme od 1. februara kultura, uva`avanje i tolerancija, Sarajevo
do 3. marta 1462. kao centar svijeta i svjetskih zbivanja, otpor
te duh optimizma i nade. A to su zapravo
godine (dolje) fundamenti/stubovi Sarajeva. Mogu slobod-
no re}i da su to bile smjernice za izradu ove
izlo`be. Izlo`ba, dakle, prati Sarajevo kroz
nekoliko vremenskih perioda. Nismo se
htjeli baviti politi~kom niti historijom
ratova, o tome je dosta pisano i izlagano
ranije. Nas su interesirale klju~ne godine u
historiji grada te smo nastojali povremeno
prikazati neke nepoznate momente o
poznatim doga|ajima u historiji Sarajeva.
Ti detalji sadr`ani su u arhivskoj gra|i koju
~uva Historijski arhiv Sarajevo, tako da se
tu mogu vidjeti interesantni dokumenti,
posteri, fotografije, {tampana izdanja i sl., a
koja ne mo`ete na}i u historijskim ~itan-
kama niti ste ih mogli vidjeti u novinama i
na televiziji”, obja{njava Haris Zaimovi}.
U emisiji TV kalendar, koja se na
Hrvatskoj televiziji emituje ve} trideset i
{est godina, postoji rubrika: Nepoznato o
poznatome. E, ba{ bi i jedan od podnaslova
izlo`be Sarajevo: svjetlost pro{losti iz
arhivskih dokumenata, mogao biti satkan
upravo od tih rije~i. Na{eg sagovornika 
55
Izlozba:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:11 Page 56

IPAK, SARAJEVO
 pitamo i {ta je to, dok je pripremao izlo`bu,
njemu bilo najupe~atljivije? Mo`da neka
fotografija, ili tekst, za koji do sada nije POSREDNO I NEPOSREDNO
znao... “Mnogo je interesantnih detalja, a
mnogo toga nismo, zbog prostornih i
vremenskih ograni~enja, uspjeli izlo`iti na
Sadržajno, i “Ahdnama” i
na{e panoe. No, skoro svaki pano ima ne{to
svoje {to ga ~ini upe~atljivim. Fascinantna
“Dokument” Gazi Husrev-bega
je i navodi na razmi{ljanje ~injenica da je
ovaj grad nastao na ideji op}eg - kulturnog, čine fundament na kojem su
duhovnog i materijalnog dobra. Uvijek
`elim razmi{ljati na na~in da ne mo`ete sazdani BiH i Sarajevo
uni{titi ideju dobra, ideju na kojoj je
zasnovan, na kojoj se gradio i na kojoj Ve} smo u osnovnom tekstu spominjali mi Zaimovi}a pitamo da li je to i njegovo
istrajava ovaj grad. Historijski arhiv nekada{njeg direktora Historijskog arhiva mi{ljenje: “Iskoristit }u ovdje priliku i od
Sarajevo Sejdaliju Gu{i}a i podsje}ali se srca zahvaliti redakciji Slobodne Bosne {to
Sarajevo prava je riznica i stalno se
na{eg teksta objavljenog prije desetak cijeni zna~aj ove ba{tinske institucije.
iznenadite pronalaskom nekog djeli}a
mjeseci. No, uvijek je dobro podsje}ati se. Dokumenti o kojima govorite jednako su
slagalice koja se zove Sarajevo. Prave}i
“Dokument Gazi Husrev-bega o slobodi va`ni i ne treba ih porediti na taj na~in.
ovu izlo`bu, autori su od jutra do nave~er
vjeroispovijesti svih `itelja Sarajeva iz Oba su naredbe koje dolaze od sultana,
provodili vrijeme u Arhivu putuju}i kroz
1532. najvrjedniji je u bogatoj gra|i jedna neposredno, a druga posredno.
vrijeme - jedinstven osje}aj.”
Historijskog arhiva Sarajevo. Ne volim Sadr`ajno, oba ~ine fundament na kojem
govoriti u tim kontekstima, ali je mo`da su sazdani Bosna i Hercegovina i Sara-
KOLEKTIVNO PAM]ENJE va`niji i od Ahdname. I danas mo`da va`- jevo. Na{a sre}a, zadovoljstvo, ali i odgo-
Sejdalija Gu{i}, Zaimovi}ev prethodnik, niji nego ikada!”, govorio je tada Gu{i}, a vornost jeste ~uvati jedan od njih.” 
pro{le godine govorio nam je da je u
Historijskom arhivu Sarajevo pohranjen i
rukopis Kur’ana, za koji se pretpostavlja da
je iz XIV stolje}a! Kao i da }e trebati i KA@I,
KA@I, BE@E
BE@E
Emer-nama
Emer-nama Gazi
Gazi
vremena i novca kako bi se to utvrdilo. Husrev-bega
Husrev-bega iziz
“Malo }u preformulirati ovo va{e pitanje, pa 1532.
1532. oo slobodi
slobodi
}u ga postaviti na ovaj na~in: da li Historijski svih
svih vjeroispovijesti
vjeroispovijesti
arhiv Sarajevo ima svoju restauratorsku- svih
svih `itelja
`itelja
konzervatorsku radionicu, laboratoriju te Sarajeva
Sarajeva
knjigoveznicu? Nemamo, snalazimo se kako
znamo i umijemo. Ba{tinski sektor u Bosni i
Hercegovini prolazi kroz te`ak period, ali to
nas ne}e pokolebati da ipak izna|emo neka
rje{enja. Na`alost, dru{tvo i dr`ava nemaju
ba{ sluha, nekad mi se ~ini da nemaju
nikako, prema onome {to se zove o~uvanje
ba{tinskog blaga. Potrebna nam je podr{ka
ali najprije razumijevanje za va`nost
ba{tinsko-informacijskog sektora, arhivi,
muzeji, biblioteke, zavodi za za{titu
kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a.
@elimo dr`ati korak sa susjedima i Evropom
kada je u pitanju informatizacija ba{tinskog
sektora i sve ono {to ovakvo {to podra-
zumijeva: softverska rje{enja, mikrofilmo-
vanje i digitalizacija, e-arhivi/e-biblioteke/e- Sarajevo. Ili bi trebalo da je tako, barem Zaista bi bilo lijepo kada bi ova izlo`ba
muzeji, online katalogizacija, online ana- pribli`no. Jer, tamo su vakufname, emer- bila postavljena i u nekim drugim sredinama
liti~ki inventari, dostupnost, za{tita, edu- name, popisi mahala, defteri, med`mue, u na{oj dr`avi, izvan nje, u Evropi, na
kacija i sl. Kao {to vidite, rije~ je o vrlo bujuruldije, pir-name, karta BiH iz 1878., ostalim kontinentima... A, da li }e?
kompleksnom problemu”, tvrdi Haris panorama Sarajeva snimljena godinu “Naravno, kako u BiH, tako i u
Zaimovi}. kasnije, prora~un Gradske op}ine iz 1882., inostranstvu. Historijski arhiv Sarajevo
A ima li Historijski arhiv Sarajevo, nacrt Josipa Vanca{a, fotografija sa sara|uje s brojnim arhivima u regiji i ova
uop{te, procjenu koliko je vrijedno blago Bosanskog sabora nakon aneksije izlo`ba obi}i }e brojne gradove. Jer,
koje ~uva? “Te{ko je izraziti vrijednost Austrougarske, optu`nica protiv Gavrila Sarajevo: svjetlost pro{losti iz arhivskih
onoga {to ~ini na{e kolektivno pam}enje. Principa i njegove ekipe, Sarajevski list, dokumenata je, definitivno, kao jedno
Ono vrijedi onoliko koliko je nama stalo do bud`et Drinske banovine, oglasi, plakati, malo putovanje Sarajevom kroz vrijeme.
nas samih, odnosno do na{eg identiteta i istorijski atlas, Oslobo|enje, zlatne plakete, Svaki period dao je svoj jedinstveni
pro{losti, a samim tim, i do na{e sada- bilteni, izvje{taji o radu, Slu`bene novine doprinos razvoju grada. Posjetioci su na
{njosti, odnosno budu}nosti.” A svim grada Sarajeva , tramvaji, Olimpijada , otvaranju 6. aprila bili iznena|eni
Sarajlijama stalo je do onoga {to je trenutno Vu~ko, opsada, otpor, Bono, festivali i... izborom, odnosno raznovrsno{}u arhiv -
izlo`eno u foajeu Narodnog pozori{ta Jo{ sva{ta ne{to. skog materijala koji je prezentiran, dakle,

56 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Izlozba:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:12
OGROMAN TRUD
“Arhiv želi biti otvoren za sve
generacije građana”
Haris Zaimovi} je na funkciji direktora
Historijskog arhiva Sarajevo i zvani~no od
1. januara ove godine. I ve} na po~etku
imao je ogroman zadatak: organizovati
izlo`bu o 550 godina postojanja glavnog
grada Bosne i Hercegovine. Sa svojim
saradnicima uradio je zaista veliki posao.
Vrlo lako }e to uo~iti svaki posjetilac
izlo`be Sarajevo: svjetlost pro{losti iz
arhivskih dokumenata. A ima li Historijski
arhiv Sarajevo namjeru, nekada, i dopuniti
ovu izlo`bu, jer za ono {to vi posjedujete
nije dovoljna samo jedna prezentacija?
“Svakako da ima. Mi imamo jo{ mnogo
toga {to `elimo pokazati na{oj javnosti.
@elja nam je sarajevske u~enike i studente
zainteresirati i privu}i na na~in da infor-
miraju}i se kroz na{e fondove obogate
svoja obrazovna iskustva. Usto, Arhiv `eli
biti otvoren za sve generacije gra|ana,
grade}i njihova obrazovna, nau~na i
kulturna iskustva. Na{a vrata uvijek su im
otvorena”, ka`e Haris Zaimovi}. 
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 57
NEPOZNATO O POZNATOM
vrijedno{}u arhivske gra|e koja se nalazi u
Historijskom arhivu Sarajevo.
MALI VELIKI GRAD
[ta posjetilac ove izlo`be treba ili mo`e
zaklju~iti? Mo`da, da Sarajevo nije samo
grad izme|u istoka i zapada, nego mnogo,
mnogo, mnogo vi{e... “Sarajevo je grad
Haris izme|u Huma i Trebevi}a. Ovo je
Zaimovi} definitivno grad historijskih zbivanja, grad
u kojem su se susrele raznolike civili-
zacijske tekovine, stvoriv{i od njega
prostor modernog evropskog dru{tva i
`ivljenja. Izlo`ba nas na neki na~in
podsje}a na neke prijelomne godine iz
historije grada te nas povremeno sje}a na
doprinos Sarajeva svjetskoj i evropskoj
historiji, ali i na doprinos onome {to nam je
poznato kao sarajevski duh . Ba{ taj
doprinos Sarajeva svjetskoj historiji,
sarajevski duh, prepoznatljivi emotivni
naboj i simbolika svega onoga {to u sebi
nosi 6. april ~ine ovaj naizgled mali grad
velikim”, veli Haris Zaimovi}.
Izlo`ba Sarajevo: svjetlost pro{losti iz
arhivskih dokumenata otvorena je do 21.
aprila. Ako je `elite pogledati tokom dana,
dakle, mimo repertoarskih doga|aja, samo
zamolite na portirnici da vam malo upalo
svjetlo... 
57
Panjeta:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:07 Page 58

SARAJEVSKI ^ELIST

Reporter “Slobodne
VEDRAN SMAILOVI]
Nikada nije izdao ljude u Bosne” nekoliko dana
Sarajevu, ali zato su oni
izdali njega družio se po Sarajevu i
sarajevskim kafanama sa
“sarajevskim čelistom”
VEDRANOM
SMAILOVIĆEM; upoznali
su se na “Facebooku”, i
naš reporter je prihvatio
Vedranov poziv da ga s
fotoaparatom prati po
kafanama, u pripremama
za koncert i na koncertu,
uz ogradu da osim
druženja prije 9. aprila
zbog ugovora ne smije
govoriti za novine -
nakon isteka roka,
Vedran je otvorio
dušu i SB prvi put
donosi njegovu pravu
priču
Tekst i foto: ALMIR PANJETA

I
za{av{i dan poslije masakra u tada{njoj
Ulici Vase Miskina u Sarajevu da uz
zvuk ~ela otuguje 26 poginulih,
“sarajevski ~elist” Vedran Smailovi}
nije ni slutio da }e se godinu i pol
poslije na}i u Ankoni sa 150 njema~kih
maraka u d`epu, dva para farmerica i
kutijom fotografija. Ono {to mu se izde-
{avalo od kraja maja kad se poslije jednog
od najkrvavijih masakara odlu~io tugu
iskazati sviraju}i sjetni Albinonijev Adagio
na ulici ne obaziru}i se na granate, i dana
kada je u decembru 1993. godine morao
napustiti grad ~iji je simbol otpora u
me|uvremenu postao, sve je osim tipi~ne
pri~e o otporu nesalomivog grada. Pri~a je
to o poku{aju da se slomi otpor ponosnog
~eliste kojeg granate nisu mogle otjerati
dok je svirao na ulici, nije ga otjerao ni
protivavionski mitraljez koji je po njemu
pucao dok je svirao na sahrani svog
prijatelja na groblju Lav, ali su ga otjerali
oni zbog kojih je riskirao `ivot.

58 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Panjeta:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:07
EKSKLUZIVNO
DUHOVNI OTPOR
NA ČELU S VEDRANOM
SMAILOVIĆEM
KAKO KUPITI SEBE U SARAJEVU
Posteri s Vedranovom fotografijom iz spaljene Vije}nice prodaju se na Ba{~ar{iji
“Meni su dolazili i govorili da pro -
mijenim ime u Vahid, kao, bi}e isti inicijali.
Ka`em im ja: Vi mene okre}ete protiv mog
mrtvog oca i majke Munire! Meni je moj
otac Avdo Smailovi} dao to ime, i ja }u ga
nositi svi|alo se to vama ili ne!”, pri~a nam
Vedran 9. aprila, nekoliko dana od 20.
godi{njice od po~etka opsade Sarajeva.
Prije nego je otvorio du{u, obi{li smo s
Vedranom brojne kafane, od Baze preko
“Niko normalan ne bi uradio to {to sam
ja uradio tada: iza}i s ~elom na ulicu i svirati bez
obzira na granatiranje“
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 59
Pozori{ne s njegovim najboljim drugom
Rafaelom Dru`novi}em, pa do Sloge, bili s
njim kad je na Ba{~ar{iji “kupovao sebe”,
posjetili amid`e u Visokom i muzi~ku {kolu
koja nosi ime po njegovom ocu.
STARI BOEM PUN GOR^INE
Iako jedan od najvedrijih ljudi koje
~ovjek mo`e sresti, stari boem ipak je pun
gor~ine. Cigareta mu je stalno u ustima, ali
PUCAJTE, NE MO@ETE MU NI[TA
ga skoro nikada ne mo`ete vidjeti s
upalja~em u ruci jer “{tikla” cigaretu na
cigaretu. U Sarajevu nije svirao otkako su
mu u oktobru 1993. upali u stan u
Strossmayerovoj ulici, uni{tili ~elo na
kojem je svirao, kao i ostale instrumente i
sve uspomene koje ranije nije uspio iznijeti.
Do{ao je na poziv stranih novinara i
fotografa koji su se okupili da obilje`e
godi{njicu opsade grada u kojem su `ivjeli
i radili tokom opsade.
“I danas su u mom stanu okupatori, u
ulici u kojoj sam se rodio. Kako druga~ije
nazvati one koji ti ilegalno upadnu u stan i
otmu ga? Meni je kom{inica, kad sam se
vratio s kopanja rovova na Trebevi}u,
kazala da mi je pametnije da tamo ne idem,
jer me ~eka mitraljez. I nisam i{ao. Danas
sam ovdje na poziv stranih novinara, do{ao
sam u svoj grad kao Englez, imam i
dr`avljanstvo. Stranci su mi platili sobu u
hotelu Evropa, 100 metara od moje
babovine. Pro|em pored Strossmayerove,
ne mogu da pogledam na tu stranu,
okrenem glavu prema Estradi, boli”, pri~a
nam Smailovi}, pa pri~u vra}amo na
po~etak, kad je iza{ao da svira ispred
Tr`nice. Plan je bio da svira po jedan dan za
svakog poginulog, ali kad je odsvirao i
posljednji dan, jednostavno mu nisu dali da
prestane: “Pitaju me raja u Raguzi jesam li
i sutra na starom mjestu. Kad sam im rekao
da sam zavr{io sa sviranjem, rekli su mi da
je to nemogu}e i da je ~injenica da ja
sviram dokaz da ludilo jo{ nije zavladalo do 
59
Panjeta:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:08 Page 60

SARAJEVSKI ^ELIST

naredi da njegovi vojnici ne pucaju u mene.

TUGA SARAJEVSKOG ČELISTE: “Imam dovoljno tuge On zbunjen, ali ja napadan pa on naredi.
Izvadim ~elo, i raspalim na jednoj `ici k’o
u sebi da ne želim više da se patim ni oko čega. Bavim na guslama: “Ro-ma-ni-jo-je-bem-li-ti-
se ljubavlju, komponovanjem i uživanjem u životu” maj-ku-{to-~et-ni-ke-u-nje-dra-spre-ma{...”
Nastade pucnjava, totalni rat. Zovu da do|e
vozilo po nas iz komande, niko ne smije
 kraja, iako niko normalan ne bi uradio to Jednom prilikom i{ao je skupa s pje- krenuti. Zamolim komandanta da mi da
{to sam ja uradio tada. Iza}i s ~elom na snikom Admiralom Mahi}em na liniju na vezu i ka`em: ‘]elo specijalac treba vozilo
ulicu i svirati bez obzira na granatiranje. Ja Grdonj, da sviraju borcima i ~itaju poeziju. na Grdonju’, a kako je tad bilo 100 nekih
sviram, ode zgrada u pizdu materinu, onaj “Kakav je to bio prizor! Penjemo se mi uz ]ela a o ~elu je malo ko {ta znao, do|e
me snima iz podruma sa {ljemom na glavi! Grdonj, nose borci ~elo ko da je tabut, za~as ‘Puch’ po nas.”
Nisam mogao iznevjeriti ljude i nastavio ‘}etenije’ odozgo kontaju kakvo je ovo Prisjeti}e se Vedran i dana kad je svirao
sam svirati.” I nije iznevjerio ljude, nasta- novo oru`je. Do{li mi na liniju, Admiral na sahrani svog prijatelja Mome Vla~i}a iz
vio je svirati na ulici. ~itao poeziju, a ja zamolim komandanta da Sarajevskog guda~kog kvarteta na groblju

60 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Panjeta:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:08 Page 61

PUCAJTE, NE MO@ETE MU NI[TA

Lav: “Do{ao ja da sviram, uz mene ova TV
ekipa, ~ekaju da me ne{to spuca pa da
imaju snimak karijere. Krenem ja svirati, a KUPITI SEBE NA “BA[^AR[IJI”
odozgo PAM po meni. Ovi se razbje`ali, ja
sviram a meci lete naokolo. Spakujem
gospodski ~elo i u Selju. Tamo dolazi
Po ocu Avdi nazvali škole i ulicu,
poznanik iz MUP-a, s radio-veze: Ima{
selam od onih gore. Neki tu odmah za
Vedranu prodali njegov plakat za
pi{tolje i prema meni, ovaj im objasni da su
zvali jer su me vidjeli na Lavu. Ka`e mi 10 KM
poznanik: Javio mi se lik, ka`e vidio te i da S jednim od plakata kupljenih na ravili, a od svog opusa tek ponegdje ~ujem
te pozdravim od Mileta [ofera. Poru~io ti je Ba{~ar{iji Vedran je oti{ao kod Ize u izvode Kasaba i Za Jana jer imaju taj neki
da vi{e ne dolazi{ na groblje jer ne}e on Paletu koji mu izlazi u susret i za kratko sad o~ito moderan, orijentalni prizvuk”,
uvijek biti na smjeni. Vidio sam tog vrijeme uokviruje plakat na koji je srebrnim poja{njava Vedran. Po Avdi Smailovi}u
~ovjeka poslije rata, znali smo se i prije.” markerom napisao: Za muzi~ku {kolu u nazvani su jo{ {kola i ulica u Sarajevu. I
Visokom koja nosi ime moga oca, uz Vedranove sestre su visoko muzi~ki
BOMBE U SJEVERNOJ IRSKOJ potpis. Potom slijedi posjet Osnovnoj obrazovane, a Olga je magistar muzike.
Ako Vedran nije iznevjerio ljude, ljudi muzi~koj {koli Avdo Smailovi} u Visokom. Vedran je ro|en 1956. a ~elo svira od
jesu iznevjerili njega. U neko doba stigla je Zadovoljan je Vedran dok prolazi hodni- svoje 11 godine i profesor je muzike.
naredba da se javi u Narodno pozori{te gdje cima {kole koja nosi ime njegovog oca, a “Sje}am se, sestre sviraju violine i klavir u
ga je ~ekao poziv na kopanje rovova: na zidu vidi o~evu fotografiju. Sa zado- sobama, ja s ~elom na hodniku, svi se tek
“Ka`u, oti{ao je dopis [iberu, bi}e sve u voljstvom poklanja plakat, obilazi u~ionice i u~imo i to {kripi. Otac se zatvorio u sobu i
redu, od [ibera oti{ao Deli}u, a od Deli}a razgovara sa u~enicima. komponuje, a mati Munira iza|e iz kuhinje
na kraju zavr{im kod Cace. Ka`e mi Caco: “Drago mi je da se Visoko na ovaj i udara po {erpi: Haj’mo ru~ak!, prisje}a se
Vedrane, care, ni{ta se ti ne sekiraj. Mjera na~in odu`ilo mom ocu, kompozitoru i atmosfere iz stana u Strossmayerovoj ulici
je svima tri metra, a ti zavr{i{ metar i to je muzikologu kojeg su danas mnogi zabo- u Sarajevu. 
to. Po{alju me na Bostari}e, i tu shvatim da
se metar ne odnosi na 100 centimetara, ve}
da je to zatvorska mjera od mjesec dana.”
Tako je Vedran zavr{io kod Mu{ana
Topalovi}a Cace gdje je “opalio” ne{to ja~e
od metra: 49 dana. Tada su mnoge estradne
li~nosti zavr{ile kod Cace na kopanju
rovova, ali Vedran poput ve}ine njih nije
imao 300 maraka koliko je ko{tala sloboda.
Kopalo se po danu, od Bostari}a, preko
Vranja~a, Curinih njiva pa do Jevrejskog
groblja: “Najgore je bilo no}no kopanje.
Koga prozovu na no}no, ~esto se ne
vrati...”
Najve}a privilegija koju je u vrijeme
kopanja imao, osim ~injenice da su ga
mnogi borci “gotivili” i pomagali mu
koliko su mogli, bila je da ponekad mo`e
oti}i i okupati se. Tada bi porodicama onih
koji nisu bili “te sre}e” prenosio poruke i
pisma, a njima od porodica donosio po koju SIN I OTAC
Vedran je posjetio Osnovnu muzi~ku {kolu u Visokom koja nosi ime po njegovom ocu,
cigaru. Kad je napokon pu{ten, 15. oktobra kompozitoru Avdi Smailovi}u
1993., upali su mu u stan, i ve}inu stvari
uni{tili, me|u njima i ~elo na kojem je
svirao do odvo|enja na kopanje. Neko na kojoj je Vedran u netom izgorjeloj “Kad smo ~uli da gori Vije}nica, nas
vrijeme `ivio je u prostorijama dru{tva Vije}nici sa svojim ~elom, u fraku i s nekoliko iz Sartra smo oti{li da vidimo
Seljo, nije prelazio dalje od Vje~ne vatre, i rukom koja prekriva lice. mo`emo li pomo}i da se {ta spasi. Do{li mi
onda je uz pomo} prijatelja u decembru tamo, uletili na neki sporedni ulaz i izba-
1993. napustio opkoljeni grad, lutao po NEMA POPUSTA ZA - MENE cujemo velike kutije s knjigama, drama,
Evropi i stanio se u Warrenpointu u “Po{to poster?”, pita Vedran. dok mi nije ispala jedna od kutija i otvorila
Sjevernoj Irskoj. “Nisam smio tek tako oti}i “Deset maraka”, odgovara mu radnica se, a raspu se knjige, pogledam {ta je kad
odmah gdje je potpuni mir da se ne dok iznosi stolice u ba{tu. tamo neki Kongres KPJ... Mislim se, ne}u
{okiram. Tu u Sjevernoj Irskoj i dan-danas “Ima li popusta za mene?” valjda zbog toga poginuti”, ispri~a}e nam
pukne poneka bomba pa se osje}am nekako “Nema ni za koga. Deset maraka!” kasnije Vedran. Kad je sve izgorjelo, dok su
doma}e, za razliku od Sarajeva danas.” “Dobro, daj mi pet komada”, govori zidovi jo{ skoro bili topli od po`ara, Vedran
Da je velikim dijelom u pravu, uvjerili Vedran i daje novac, a radnica mu pakuje je odlu~io da do|e u aulu Vije}nice i
smo se odlaze}i s njim do restorana na pet postera. odsvira Adagio: “Ponio sam sa sobom
Ba{~ar{iji u ~ijem izlogu stoje dva poznata “To na slici sam ja, upravo si mi prodala jedan o~ev portret, sjeo na stolicu i po~eo
postera Sarajevske zime ‘93. s fotografijom mene”, govori Vedran dok izlazimo. da sviram. Sa mnom po{ao Dubravko 

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 61

Panjeta:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:09
SARAJEVSKI ^ELIST
 Brigi} da snima i meni je sve to bilo
preemotivno i u jednom momentu sam
pokrio o~i i po~eo da pla~em. Kad je to
emitovano, vidio Ibro Spahi} i predlo`io
nam da napravimo fotografiju s tim
motivom za plakat. Fotografisao je Kemal
Had`i}, a Enis Selimovi} koji je tu prak-
ti~no dodao stolicu poslije se potpisivao
kao dizajner i prodavao plakat za 10
maraka. Prodavali su ga meni usred rata u
Holiday Innu!”, ogor~en je Smailovi}.
O povratku u Sarajevo Vedran uop{te ne
pomi{lja, niti je pretjerano zainteresovan da
se za sada bori za svoj stan. “Pro{le godine
sam bio tu, htio sam ostati du`e, ali sam ve}
nakon nekoliko dana oti{ao za Dubrovnik.
Ako ja od Strossmayerove do nekada{njeg
Korza ne sretnem 100 ljudi s kojima }u se
pozdraviti, stati, porazgovarati, to onda nije
onaj moj grad.”
U Warrenpointu u Sjevernoj Irskoj
Vedran stanuje uz obalu, a `ivi od penzije
koja mu mo`e pokriti sve tro{kove, od onih
za “re`ije”, pa do pi}a i putovanja. Ima i
jednog u~enika kojeg jednom sedmi~no
NEMIRNI DUH VEDRANOV
Peugeotom 806 planira se uputiti iz
Sjeverne Irske do Kuala Lumpura
Vedran svojom pojavom, s kaubojskim
{e{irom i sav obu~en u ko`u, sa `ivopis-
nim ko{uljama i metalnim nakitom koji
zve~i na njemu, privla~i pa`nju gdje god
62
Page 62
VEDRAN O UMJETNI^KIM DANIMA
Galloway mu ukrao identitet,
mnogi mu se odužili iskrenim
djelima
Ime koje Vedranu ne treba spominjati ni
kad je najraspolo`eniji je Steven Galloway,
kanadski pisac koji je inspirisan njegovom
pri~om napisao knjigu Sarajevski ~elist u
kojoj je njegovu pri~u pomije{ao sa fikcijom.
Vedran smatra da mu je tu ukraden identitet,
a da je lo{om krvavom fikcijom uprljana
stvarna pri~a.
“Koliko sam ~uo u pripremi je i film, i ako
se taj film snimi na dan premijere }u iz
protesta spaliti ~elo, a to se radi jednom u
`ivotu!”, bijesan je Vedran. Likovi inspirisani
Vedranom pojavljuju se i u filmu Welcome to
Sarajevo, David Wilde napisao je solo za
do|e. Naru~uje viski, ~asti sve u
kafani, i ka`e da mu to nije ni{ta
strano {to mogu potvrditi oni koji ga
du`e znaju. “Prije rata sam za 30.
april organizovao Dan boema. Bilo je
12 kafana u gradu, svaka bi imala
svoj fijaker, i vozili smo se po cijelom
gradu a pratila nas je ciganska
muzika. Jednom mati pobjegla kod
svojih pored Zenice da ne gleda to, a
ja iznajmim kamion i s fijakerom pravo
u Zenicu. Kad me tetka vidjela s
prozora, ka`e Muniri. Eno onog
tvog...”, kroz smijeh se prisje}a
vedrijih dana. Nemiran duh ni danas
mu ne da mira, pa za ljeto planira
turneju od Sjeverne Irske preko
Isto~ne Evrope, Azije i sve do
Australije. “Kupio sam Peugeot 806
koji se ovih dana preure|uje, i na ljeto
idem na put. Planiram pro}i dio
Evrope, pa na istok prema Rusiji, oti}i
na Tibet pa onda produ`iti kud budem
mogao pro}i sve do Kuala Lumpura.
Tu }u posjetiti prijatelja Dragana
Cicovi}a Cileta, ostaviti auto kod
njega pa avionom u Australiju i kad
sve obi|em idem nazad”, poja{njava
nam plan vi{emjese~nog putovanja na
koje se namjerava uputiti bez ta~nog roka
za povratak.
~elo Cellist of Sarajevo, a Nigel Osborne
napisao je Adagio for Vedran Smailovi} za
komad A cellist in Sarajevo koji je premijeru
imao u londonskoj Royal Opera House.
Ameri~ki folk-muzi~ar John McCutcheon
inspirisan Vedranom, pak, napisao je In the
streets of Sarajevo. Me|u poznatijim
prizorima iz rata, osim onih sa groblja i iz
Vije}nice, jeste i onaj kada Joan Baez, koja
je tako|er nastupila u opkoljenom Sarajevu,
ispred tr`nice nailazi na Vedrana koji svira
Adagio, klekne pored njega i pla~e, nakon
~ega se zagrle i pla~u zajedno. Snimak i
fotografija obi{li su svijet. 
podu~ava ~elo, de~ko je talentovan pa mu
to uz posao ~ini i zadovoljstvo. “Ne sviram
~esto, a kad sviram tra`im bezobrazno
mnogo. Nekoliko takvih svirki godi{nje i ja
sam prezadovoljan, ni{ta mi ne fali”, ka`e
Vedran. Mogao bi ka`e vi{e raditi, ali
jednostavno ne `eli. U `ivotu je imao {est
vjen~anih supruga i devetero djece. Ka`e,
sva djeca su mu u Evropi i u kontaktu je s
njima, najmla|a k}erka ima 17, a najstariji
sin 33 godine: “Imam dovoljno tuge u sebi
da ne `elim vi{e da se patim ni oko ~ega.
Bavim se ljubavlju, komponovanjem i
u`ivanjem u `ivotu”, veli Vedran. Zadovo-
ljan je bio i koncertom u Sarajevu, u auli
Holiday Inna, ali smo sigurni da bi bio jo{
sretniji da ga je pozvao njegov grad, uz svu
zahvalnost Williamu Lustu koji je zaslu`an
za njegovu prvu svirku u Sarajevu poslije
rata, bez granata i rafala PAM-a. S njim su
svirali i pjevali njegovi prijatelji iz
ansambla - Prijatelji, bio je tu Kamerni
orkestar, guda~ki kvartet, izvedeno je i
jedno njegovo autorsko djelo.
Odsvirao je Vedran znala~ki i iskreno
svoj solo u Sarajevu, jedan od glavnih
uslova bio mu je da ulaz bude besplatan i da
ne trebaju nikakve VIP propusnice, i bilo je
publike taman koliko ih mo`e stati u aulu
Holiday Inna. Da je svojevremeno pristao
da bude instrument jedne politike i ime koje
su mu dali otac Avdo i majka Munira
promijeni u Vahid, ili da je poslije rata poput
nekih “do{ao tobe”, ne bi Vedran “opalio”
49 dana kopanja na jednom od najopasnijih
sarajevskih rati{ta, ne bi se snalazio sam po
svijetu u jeansu i sa 150 maraka. Svirao bi u
punoj Zetri, {etao pod ki{obranom sa
eminentnim TV licima i preko reda i{ao na
CT. Ali nije, i nije mu `ao. 
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.4.2012 20:01 Page 8
Opsada:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:03 Page 64

ŠESTI
@IVOT NA CRVENOJ LINIJI

Šesti april 2012. je dan

kao i svaki drugi, poslije
njega nećemo biti ništa
bolji, ni gori ljudi.
Pomirenje je ovdje riječ

APRIL
koja ne postoji; noćne
more mogu se pobijediti
samo snagom volje,
ljubavlju porodice,
ponekom čašicom više i
smijehom Fikreta Alića

JEDAN SASVIM
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

OBIČAN DAN
“Poginuo mi je sin. Imao je 14 godina.
Sad }e njegovo ime, ~ekam da vidim...“,
ka`e jedna `ena dok stoji pored sarajevske
“crvene linije“ o~ekuju}i da se na velikom
ekranu, na kojem se smjenjuju imena
11.541-og ubijenog stanovnika Sarajeva,
pojavi ime njenog djeteta. Nebo iznad
Sarajeva je tmurno i po~inje padati sitna,
dosadna ki{a. Ona nosi sun~ane nao~ale.
Gledam je i poku{avam da shvatim {ta to
zna~i, za{to je njoj toliko va`no da na
sekundu ugleda ime svog mrtvog sina na
ekranu.

KAKO PRE@IVJETI MIR

Istog dana, 6. aprila, moja kolegica
Dina postavila je na svom Facebook profilu
fotografiju sa imenom svoga brata, koje je
na trenutak zasvijetlilo na tom istom
ekranu, me|u imenima hiljada ubijenih.
Dinin brat imao je dvanaest godina kad je
poginuo.
“Umrli su niza{to. Takvo besmisleno,
besmisleno ubijanje“, ka`e Ed Vulliamy,
novinar britanskog Guardiana, koji je prije
dvadeset godina zajedno sa kolegicom
Penny Marshall sa ITN-a, prvi u svijet
poslao slike iz koncentracionih logora
Omarska i Trnopolje. Logora za koje taj
svijet do tada, navodno, nije znao da
postoje.
Vulliamy nije jedan od onih za koje je
Bosna bila samo reporterska zada}a, zemlja
koja je po~etkom ‘90-ih privla~ila strane
izvje{ta~e iz svih krajeva planete, koji su
nepogre{ivo pratili atraktivni trag krvi.
Svih ovih godina uspio je ostati u kontaktu
sa mnogim ljudima koje je tih dana sreo u
Omarskoj i Trnopolju i koji su nakon rata
poku{ali ponovo izgraditi svoje `ivote,
mnogi od njih u nekim dalekim zemljama,

64 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Opsada:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:04
11.541
11.541 STOLICA
STOLICA ZA
ZA
UBIJENE
UBIJENE SARAJLIJE
SARAJLIJE
Cvije}e
Cvije}e ii dje~ije
dje~ije igra~ke
igra~ke sa
sa
kojima
kojima se
se niko
niko ne}e
ne}e igrati
igrati
sa duboko zakopanim sje}anjima koja stoje
izme|u njihovih sada{njih biografija u
[vedskoj, [vicarskoj, Americi, i u`asa
pro{losti. Oni su sada pomogli Vulliamyju
da napi{e knjigu o bosanskom ratu i
njegovim posljedicama, koju je predstavio
u Sarajevu, na obilje`avanju 20-te
godi{njice od po~etka opsade.
Fikret Ali}, ~ovjek koji je stajao iza
bodljikave `ice u Trnopolju i kojeg je
onomad snimio Ed Vulliamy, zorno
predo~iv{i svijetu kako izgleda logora{
usred Evrope na kraju 20. stolje}a, poslije
rata `ivio je u Danskoj. Sada obnavlja svoju
porodi~nu ku}u u Ali}ima, mjestu u blizini
Kozarca. Ta je za njegovu majku, a gradi
jo{ jednu, za sebe i svoju porodicu.
Dvadeset godina poslije, Ed ga je pitao
kako je pre`ivio. Ne logor i rat, nego ono
{to je do{lo kasnije.
“Dvije stvari“, odgovara Fikret. “Prvo,
ja sam ~ovjek koji se smije. I to mi je
spasilo `ivot. Pre`ivio sam zbog blesavih
{ala koje su vi{e tu`ne nego smije{ne. Ali
da nisam nau~io kako da se smijem, ne bih
pre`ivio.“
A {ta je drugo?
“Ovo ovdje“, ka`e Fikret, pokazuju}i
rukom na Ali}e. “Ova vukojebina. Da nije
ovog mjesta, bio bih odavno mrtav.“
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 65
RECEPT ZA ŽIVOT: “Ja
sam čovjek koji se smije.
I to mi je spasilo život.
Preživio sam zbog blesavih
šala koje su više tužne
nego smiješne. Ali da
nisam naučio kako da se
smijem, ne bih preživio“
Naslov Edove knjige - “Rat je mrtav,
dugo nam `ivio rat“ (The War is Dead,
Long Live the War) nevjerovatno precizno
opisuje stanje u kojem se Sarajevo i Bosna
nalaze danas. Dvadeset godina poslije,
Sarajevo je su{tinski promijenjen grad - i to
ne samo po svojoj demografskoj strukturi,
kako je to ovih dana primijetila neka vrsna
novinarka-komentatorica Glasa Srpske koja
se zala`e za prava prognanih sarajevskih
Srba, koji su, uglavnom, sami sebe prognali
na brda iznad Sarajeva. Pri~e o sarajevskom
“duhu“, “otporu“ i “raji“ sada su samo
izlizane fraze, u koje vi{e ne vjeruju ~ak ni
SARAJEVO, 20 GODINA POSLIJE
oni koji se njima pre~esto slu`e u uzalud-
nim poku{ajima da doka`u kako taj “duh“
tolerancije, ljubavi i me|usobnog razu-
mijevanja jo{ uvijek `ivi. Dovoljno je,
recimo, samo pro~itati komentare ispod
tekstova na bilo kojem od doma}ih web
portala i sve }e vam se samo kazati.
Sarajevo danas zna da mrzi kao nikad prije.
“Za ono Sarajevo, ja bih sve ponovio.
Za ovo nikad“, ka`e glumac Nermin Tuli}.
Ki{ni je dan 6. aprila 2012. Grad je
nekako ~udno utihnuo. Sa grupom stranih
novinara stojim ispred hotela Holiday Inn,
njihove nekada{nje ratne “baze“, u koji su
se mnogi od njih sada prvi put vratili. Hotel
je obnovljen izvana i iznutra, oni se ~ude
kako sada sve druga~ije izgleda, a ipak im
je nekako poznato i blisko. Ka`u da grad
generalno izgleda lijepo, sve se fino
obnovilo, mnogo je novih zgrada koje ne
prepoznaju... A ljudi, jesu li se ljudi uspjeli
obnoviti?
Znati`eljno gledaju preko ulice, prema
Zgradi zajedni~kih institucija BiH, kako se to
sada zove (mislim da im ni u ludilu ne smijem
re}i kako se zove, nekako me je sramota i ~ak
i meni zvu~i blesavo). Ispred Zgrade {atori, u
{atorima neki ljudi, {trajkuju.
“A za{to {trajkuju?“, pita me francuska
novinarka. 
65
Opsada:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:04 Page 66

@IVOT NA CRVENOJ LINIJI

POLAGANJE CVIJE]A  “[trajkuju jer tra`e svoje penzije, koje

^lanovi Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine @eljko Kom{i} i Bakir Izetbegovi}, zagreba~ki im je Vlada obe}ala“, odgovaram.
gradona~elnik Milan Bandi}, djeca i gra|ani Sarajeva odali su po~ast ubijenim sugra|anima “Zna~i, oni su penzioneri?“
“Jesu.“
Gleda u mene kao da sam skrenula s
uma, onda ponovo gleda prema {trajka-
~ima. Nikada u svom `ivotu nije vidjela
tako mlade penzionere, od kojih svaki
izgleda kao da volu rep mo`e i{~upati, {to
bi se reklo ovdje u Bosni.
Dok pu{imo ispred hotela ~ekaju}i da
po~ne neka konferencija, jedan u nizu
doga|aja predvi|enih za obilje`avanje
dvadesete godi{njice od po~etka opsade, neko
primje}uje da danas na polaganju cvije}a i
komemoraciji nije bio tre}i, srpski ~lan
Predsjedni{tva BiH. Za razliku od ~udnog
fenomena mla|ahnih penzionera, koncept
tro~lanog Predsjedni{tva moje strane kolege
dobro poznaju. [kolski su prou~ili Dayton
koji je, uostalom, u njihovim zemljama
kreiran, ali i dalje im nije jasno za{to su na
dana{nji dan samo dvojica od trojice polo`ili
cvije}e za ubijene Sarajlije.

(Iz teksta objavljenog na blogu reporterke CNN-a

CHRISTIANE AMANPOUR O BOSNI I OPSADI SARAJEVA Christiane Amanpour, koja je izvje{tavala iz Bosne tokom rata)

“Oni nisu bili vojnici - ubijali su ih u redu za vodu i hljeb“

Nikada ne}u zaboraviti
sahranu male Almedine.
Sje}am se da joj je na
posmrtnoj plo~i falilo slovo
“a“. U Sarajevu je falilo
svega. Nikada ne}u
zaboraviti majke i o~eve koji
su prelazili Sarajevski
aerodrom kako bi pre{li u dio
grada gdje su mogli kupiti
svje`e vo}e i povr}e, ne{to
{to }e nadopuniti oskudne
obroke i suhu hranu koju su
dobijali od humanitarnih
organizacija.
Jedne no}i, dok sam bila
tamo, vidjela sam jednog oca
koji je prona{ao jabuku za
svoje dijete. Za jabuku je on
riskirao `ivot. Danas je vi{e od
11.000 praznih stolica
postavljeno u glavnoj
sarajevskoj ulici kao tiho, bolno
i sna`no sje}anje na poginule u
ratu. Uz ubijene gra|ane
Sarajeva, mnoge moje kolege
su poginule ili su ranjene tamo.
A ko bi ikada mogao zaboraviti
logore smrti, izgladnjele
zatvorenike koji podsje}aju na
u`asne zlo~ine Drugog
svjetskog rata. To je bio kraj
20. stolje}a. To je bilo doba
satelita. Mi smo bili tamo i
izvje{tavali smo iz dana u dan,
iz sedmice u sedmicu... godine
u godinu.
Ovo je bila era “nikad vi{e“,
a ponovo se doga|a, etni~ko
~i{}enje i genocid u na{em
dvori{tu, pred na{im o~ima.
Borimo se svom snagom na{ih
medija. Za mene, Bosna je bila
mjesto gdje sam nau~ila istinu.
Bila sam u`asnuta kad su mi
govorili da sam pristrasna,
neobjektivna, da sam stala na
jednu stranu i prekri`ila zlatno
novinarsko pravilo.
Ba{ kao u Bosni, sirijskim
pobunjenicima/opoziciji je
odbijeno pravo na odbranu,
zbog straha od ubrzanja i
pro{irenja konflikta. Ba{ kao u
Bosni, kad su SAD i saveznici
rekli da ne}e intervenisati, jer je
to civilni rat i sve strane su
jednako krive (iako to nije bio
slu~aj, znalo se ko je agresor),
u Siriji danas ne znaju kome da
pomognu, koga da naoru`aju,
opozicija je razjedinjena.
Lekcija Bosne je ta da na{e
demokratsko i slobodno
dru{tvo, koje te`i ka najvi{im
vrijednostima ljudskosti, nije
vi{e moglo gledati kako su civili
kasapljeni.

66 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Opsada:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:05 Page 67

SARAJEVO, 20 GODINA POSLIJE

1 2

3
OBILJE@AVANJE 20. GODI[NJICE OD PO^ETKA OPSADE
1. Alija Behmen i francuski novinar Remy Ourdan; 2. Fotograf Rikard Larma; 3. Ed Vulliamy;
4. Danilo Krstanovi}, Zoran Kanli} i Dejan Veki}; 5. Jovan Divjak na promociji svoje knjige

“Pa dobro, On jeste Srbin i sve to, ali

5
pro{lo je ve} dvadeset godina? Zar ne bi
bilo normalno da do|e?“, pita opet
znati`eljna Francuskinja.
Bilo bi normalno, naravno, ali samo u
njenoj normalnoj, evropski ure|enoj,
demokratskoj zemlji. U Bosni je normalno
sve {to je bilo gdje drugo na svijetu
nenormalno i niko se od ovda{njih novinara
nije ni zapitao gdje je danas Neboj{a
Radmanovi}. U sebi se molim da moja
radoznala francuska drugarica ne spomene
Mevlida Ja{arevi}a i zatra`i da joj objasnim
napad na Ameri~ku ambasadu. To bi mi ve}
bilo previ{e. Gasim cigaretu i bje`im u
sigurnost hotela koji je onda, prije dvadeset
godina, bio jedno od najsigurnijih mjesta u
gradu. Znalo se da su tamo strani novinari i
srpska vojska ga nije granatirala.
Sarajevska crvena linija, 11.541 prazna
crvena stolica u Titovoj ulici, od kojih
svaka simbolizira jednog od nas kojeg vi{e
nema, danas je bila udarna vijest u svim 

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 67

Opsada:TEKST osnova.qxd 11.4.2012 20:05
@IVOT NA CRVENOJ LINIJI
 svjetskim medijima. Slike iz Sarajeva, lica
ljudi koji pla~u pored praznih plasti~nih
stolica, ukra{enih samo ponekim cvijetom i
dje~ijim igra~kama sa kojima se niko ne}e
igrati, prenijeli su BBC, CNN i sve druge
velike televizijske mre`e. Zami{ljam nekog
bezbri`nog, debelog Amerikanca koji to
sada gleda kod svoje ku}e. Treba mu par
sekundi da shvati {ta se doga|a, ravno-
du{no ka`e “ah, opet Sarajevo...“ i brzo
prebacuje na sportski kanal. Istom brzinom
68
Page 68
kojom Sarajlije prebacuju kanal kad se na
ekranu pojave vijesti iz Sirije.
Po ~emu }e ostati upam}en dana{nji
dan? Suada Kapi} predstavila virtuelni
Muzej opsade Sarajeva, sjajno osmi{ljen i
ura|en projekat, koji se sada putem
interneta mo`e vidjeti u cijelom svijetu.
U Titovoj ulici, biv{a glasnogovornica
Ha{kog tribunala F lorence Hartmann
verbalno napala Carla Bildta, {vedskog
ministra inostranih poslova, i pitala ga {ta
Foto: Almir Panjeta
}e on ovdje kada svi znaju da je podr`avao
Slobodana Milo{evi}a. U jednoj od
sporednih ulica, pred gra|ane Sarajeva
postavili barikadu i ne daju im da pro|u do
mjesta komemoracije, ka`u “morate okolo,
ovo je samo za VIP“. Reditelj Ahmed
Imamovi} sva|a se sa za{titarima, ali
prolaska nema - on danas nije VIP. Na
podijumu ispred Vje~ne vatre, hor Art Vivo
izvodi ~udan repertoar u kojem su se,
sasvim neo~ekivano, na{li i hitovi Hanke
Paldum Ja te pjesmom zovem i Dine
Merlina Hajde no}as mi do|i, svega mi
donesi... Kad otpjevaju stih iz slijede}e
pjesme “a ti nemoj zaplakati“, svi stoje i
pla~u. Jedan fotograf uslikao je u krupnom
planu etiketu zalijepljenu na jednoj od
crvenih stolica na kojoj pi{e: “Zemlja
porekla: Srbija“. Jedan dje~ak pravi balone
od sapunice iz “puhalice“, kolega Almir
Panjeta svojim fotoaparatom “hvata“
njegov balon u vazduhu, ba{ prije nego {to
}e pasti i rasplinuti se na crvenoj stolici.
POVRATAK KU]I
[esti april 2012. je dan kao i svaki drugi,
poslije njega ne}emo biti ni{ta bolji, ni gori
ljudi. Ja danas mislim kako me, za~udo, nije ni
najmanje briga za Milo{evi}evog obo`avatelja
Carla Bildta, Neboj{u Radmanovi}a koji `ivi
u bla`enom ignorisanju i “srpske“ stolice
naru~ene iz Stare Pazove. Mislim na bolno
istinite re~enice Eda Vulliamyja da je
pomirenje ovdje rije~ koja ne postoji i da se
no}ne more mogu pobijediti samo snagom
volje, ljubavlju porodice, ponekom ~a{icom
vi{e i smijehom Fikreta Ali}a.
Mislim na ratne reportere koji }e se ve}
sutra vratiti svojim ku}ama, prepuni utisaka
iz “novog“ Sarajeva - hvala im, dobri su
ljudi, puno su nam pomogli onda kad je
trebalo i daj Bo`e da ih vi{e nikad ne
vidimo ovdje.
Mislim na kolegicu iz Oslobo|enja,
moju vr{njakinju Jasminu Durakovi} ~iji se
`ivot danas ugasio, ali je zahvaljuju}i nje-
nim organima spa{eno nekoliko drugih
`ivota. Mislim da to {to ljudi kao Jasmina i
ja, u ranim tridesetima, svaki dan umiru od
mo`danih udara mora imati neke veze sa
ratom. Mislim na moju kolegicu Dinu koja
je slikala ime svog brata na velikom ekranu,
i kako je njoj svaki dan 6. april. Mislim
kako me je stid jer sve do prije neki dan
nisam ni znala da je Dina imala brata koji je
poginuo, iako ve} vi{e od tri godine radimo
zajedno. O takvim stvarima mi ne pri~amo
dok pijemo na{e jutarnje kafe u redakciji.
Pri~amo o bezveznim, neva`nim stvarima,
razmjenjujemo recepte za komplikovana
jela koja nikad ne}emo praviti i smijemo se
budalastim naslovima iz novina. Emotivni
invalidi, hrabro kora~amo kroz `ivot
ulicama Sarajeva, grada koji sve manje
poznajemo. 
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.4.2012 20:01 Page 9
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 11.4.2012 17:11 Page 70

KULT MARKET
TONY BENNETT MUZIKA

Isn’ It Romantic Umjesto “in memoriama”

Kompilacijski
album za
romanti~are.
Umro je drug Marshall
Isn’ It
Romantic ODLAZAK
slavnoga “GOSPODARA
Tonyja BUKE”
Bennetta Jim
~ini petnaest Marshall
pjesama koje preminuo
su obilje`ile je u 88.
njegovu karijeru. Tony je poznat i kao godini
posljednji pjeva~ s kojim je pjesmu snimila
pokojna Amy Winehouse. Romanti~ni
album potpisuje Universal Music.

JACK STARR’S BURNING

Land Of the
Dead Moj prvi bliski susret sa Marshallom
dogodio se u ljeto 1986. godine ni manje ni
vi{e nego u sarajevskom naselju Vojni~ko
Jack Starr, polje. Moj gitarist i ja teglili smo ~etrdesetak
“izbjeglica”
kilograma te{ku skalameriju iz njegovog sta-
iz bandova
Virgin
na u tom naselju u obli`nje naselje Mojmilo,
Steele i gdje smo u nekakvoj memljivoj prostoriji
Guardians odr`avali probe.
Of the Pamtim to kao da je bilo danas, bijeli
Flame, Marshall “lampa{“, sa te{kom, odvojenom
snimio je glavom, koja bi u principu uvijek zapala
{esti mene, i velika zvu~na kutija. Skoro svaki
samostalni drugi dan bi prelazili put od petstotinjak
album. Gosti su mu Ross the Boss i metara, uz pokoju psovku u stilu “jest te`ak,
David Shankle iz Manowara. Album Land ko ga izmisli”. A izmislio ga je nedavno
Of the Dead sadr`i jedanaest pjesama, a preminuli Jim Marshall davnih {ezdesetih
potpisuje ga izdava~ka ku}a Limb Music. godina pro{loga stolje}a. U to vrijeme samo
su rijetki imali sre}u da gitarski banana jack
ANNA CALVI ukop~aju u Marshalla. A ako bi kojim
slu~ajem u Marshall, koji je imao sopstvenu
Anna Calvi distorziju i filtere, bio ukop~an Fender
Stratocaster, uslijedio bi zvuk koji je obilje`io
glazbenu eru, ili barem posljednjih {ezdese-
U prodaji se tak godina.
nalazi U to postolimpijsko vrijeme kod nas su
prvijenac bili najzastupljenija poja~ala Peavey i Vox, a
britanske najdostupnije, naravno zbog cijene, bilo je
glazbenice s
poja~alo doma}e prizvodnje ^ajavec, koje bi
diplomom,
Anne Calvi.
svako malo trebalo generalno servisirati.
Album sadr`i Uglavnom, za sva tada{nja poja~ala Marshall
deset je bio “Tito”. A Jim Marshall je po~eo
pjesama glazbenu karijeru kao bubnjar. Godine 1962.
svrstanih u osnovao je tvrtku Marshall Ampflication.
pravac kojeg zovu indie rock. Anna Calvi Radilo se tada o pionirskim projektima na
vrsna je poznavateljica `i~anih glazbala, a unapre|enju zvuka, a za kratko vrijeme s
posebne afinitete gaji prema onima koja
timom stru~njaka Jim je napravio prvo
nose oznaku Fender Telecaster.
poja~alo prepuno inovacija, koje je ubrzo
morao imati svaki bolji svjetski gitarist.
Zapravo, Jim Marshall, ili odmilja the
“Father of Loud”, jedan je od ~etvorice krea-
tora rock zvuka kakav danas poznajemo. Uz
Jima to su zasigurno jo{ Leo Fender i Les
Paul koji su svojim specifi~nim izradama
elektri~nih gitara glazbu podigli na vi{u
razinu i Seth Lover, izumitelj pickup i
gitarskih magneta s dvije zavojnice.
Čitav svoj `ivot Jim je posvetio drugima.
Godinama je slagao poja~ala koja su trebala
zadovoljiti ukuse gitarskih veli~ina poput
pokojnog Jimmyja Hendrixa, Erica Claptona,
Ritchieja Blackmorea, ili u novije vrijeme
Slasha, Joe Satrianija, Yngwie Malmsteena.
Ono {to je relativno nepoznato jeste ~injenica
da je Jim bio veliki humanitarac. Svake
godine, u proteklih nekoliko desetlje}a, Jim
Marshall bi donirao nekoliko milijuna funta u
dobrotvorne svrhe. Zato je vijest o smrti Jima
Marshalla i potresla svjetsku gitaristi~ku
scenu. Dru`e Marshalle: Rest in Peace.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Band Of Skulls: Sweet Sour
2. Nero: Reaching Out
3. Holy Ghost: Some Children
4. Spank Rock ft. Santigold: Car Song
5. Michael Kiwanuka: Tell me a tale
6. Orbital: New France (feat. Zola Jesus)
7. SBTRKT ft. Sampha: Hold On
8. Pepe Deluxe: A night and a day
9. Youngman: Who Knows
10. Whiskey Jax: No stopping

70 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 11.4.2012 19:04 Page 71

KULT MARKET
KINO KRITIKA POSLJEDNJA
BIOSKOPSKA PREDSTAVA
Film “The Untouchables” (Francuska, 2011.); scenaristi
i reditelji: Olivier Nakache & Eric Toledano Peter
Drugarstvo kroz interakciju Bogdanovich
Crno-bijeli
igrani film
iz 1971.
godine.
Posljednja
bioskopska
predstava
snimljena
je prema
romanu ameri~kog pisca Larryja
McMurtryja. I to je najpoznatije
ostvarenje Petera Bogdanovicha. Rije~
je o drami o odrastanju koja se de{ava u
teksa{kom gradi}u pedesetih godina
ZALU\ENI FRANCUZI pro{log stolje}a. Film je nagra|en sa dva
^ak vi{e od pola Francuza izjasnilo se da su Nedodirljivi Oscara te 14 nagrada na zna~ajnim
ni manje ni vi{e nego najve}i kulturni doga|aj godine svjetskim festivalima. Ocjena: 5

Samo devet tjedana nakon premijernog dobro. Od svakog minusa da se napraviti

prikazivanja, Nedodirljivi su postali drugi
po redu najgledaniji francuski film svih
vremena. Naravno da taj podatak ne uma-
njuje vrijednost mno{tva remek-djela koja
su nastala od strane francuskih autora kroz
dosada{nju povijest. No, ipak, na neki na~in
sve u Francuskoj ovaj film je naprosto
zaludio.
^ak vi{e od pola Francuza izjasnilo se
da su Nedodirljivi ni manje ni vi{e nego
najve}i kulturni doga|aj godine. A film je
inspiriran istinitom pri~om iz dokumentarca
realiziranog 2004. godine. Rije~ je o dva
~ovjeka koji samo naizgled nemaju ni{ta {to
bi ih moglo povezati. S jedne strane je
milijuna{ aristokratskog porijekla, koji
nakon nesre}e s padobranom nastavlja
`ivjeti prikovan za invalidska kolica,
nepokretan od vrata na dolje. S druge
strane, pak, je imigrant iz predgra|a Pariza,
koji je nedavno iza{ao iz zatvora i izba~en
je iz stana. On odlazi na razgovore za posao
ne sa `eljom da se zaposli, ve} sa `eljom da
dobije samo potvrdu da je poku{ao. Nakon
jednog takvog poku{aja biva odabran da se
brine o nepokretnom mu{karcu.
Iako je film u Franuskoj primljen s eufo-
rijom, u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama
kritika ne misli ni blizu kao Francuzi.
Tamnoputi glumac Omar Sy tuma~i proble-
mati~nog Senegalca Drissa. Za tu ulogu je
nagra|en je Cesarom, a bio je u konku-
renciji s tuma~em glavne uloge filma Artist.
Ovo je drama s elementima komedije,
pri~a o prijateljstvu, o nenormalnim uvjeti-
ma bez kojih se ova dva karaktera ne bi ni
srela. Ali, u svemu lo{em postoji i ne{to
plus. Ovakvi filmovi, koji se bave spojem VU^JA USTA
samo naizgled nespojivog, smatram i
prikladnim i korisnim za pripadnike na{eg
dru{tva, koje je duboko podijeljeno. A
Francisco Jose
podijeljenost je osnova za vladavinu. Ovdje
se dva ~ovjeka, jedan siroma{an, drugi
Lombardi
bogat, jedan crn, drugi bijel, jedan okri-
vljenik drugi ne, jedan pokretan, drugi ne... Kroz
kroz zajedni~ka iskustva i interakciju doga|aje u
zbli`e. (D. Jane~ek) selu Chuspi
gledamo
prikaze iz
AMERI^KI BOX OFFICE gra|anskog
rata u
1. The Hunger Games (Gary Ross) Peruu.
2. American Reunion (Jon Hurwitz & Mladi vojnik Vitin Luna, u situaciji kada su
Hayden Schlossberg) vladine trupe pritisle gerilce, prisiljen je da
3. Titanic (James Cameron) se sukobi sa svojim zapovjednikom.
4. Wrath of the Titans (Jonathan Ocjena: 4
Liebesman)
5. Mirror Mirror (Tarsem Singh)
ZDRAVICA
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
Shai Agosin
1. Monty Python i Sveti Gral (Terry Gilliam
& Terry Jones, 20th Century Fox / Blitz Zamr{ena
film i video) pri~a o
2. Ratnik (Gavin O’Connor, Lionsgate, mladoj
Blitz film i video) fotografkinji
3. Dama i Skitnica (Hamilton Luske, koja nije
Clyde Geronimi, Wilfred Jackson, Walt vidjela oca
Disney Productions/Continental film) jo{ od
4. Avanture Tintina (Steven Spielberg, maj~ine
Columbia Pictures, Paramount Pictures, smrti. Ona
Blitz film i video) je iz Meksika i na njegov poziv odlazi u
5. Planet majmuna: Postanak (Rupert ^ile. Tamo upoznaje o~evu novu obitelj,
Wyatt, Twentieth Century Fox Film ali i zaljubljuje se u lokalnog rabina. Time
Corporation, Continental film) sve postaje jako komplicirano. Ocjena: 4

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Mercedes GL
Udobnost, sigurnost, elegancija,
u~inkovitost… Nova GL-klasa pokazuje
liderske kvalitete u svim bitnim SUV
disciplinama. Aktivnu sigurnost
pove}avaju inovacije poput pomo}i u
slu~aju bo~nog vjetra, STEER CONTROL
sistema za pospje{ivanje upravljanja,
ESPR-a koji prepoznaje nivo optere}enja i
sistema za spre~avanje sudara (CPA)…
MOTOCIKLI
Ducati
Diesel je
postao
sponzor
Ducatijevog
motoristi~kog
tima, a
suradnja je
oti{la malo
dalje. Naime,
zajedno su napravili Ducati Monster
Diesel, prekrasan, bu~an motor. Uz njega
dolazi i odgovaraju}a modna linija iz
Diesela.
DESIGN
Jaguar F-Type
Jaguar je potvrdio da }e po~eti
proizvodnju potpuno novog sportskog
modela pod imenom F-Type, poslije
pozitivne reakcije javnosti na
pro{logodi{nji koncept C-X16. F-Type }e
imati karoseriju od aluminijuma, a bi}e
lansiran kao kabriolet sa dva sjedi{ta.
72
11.4.2012
SPORT
Milioni zarade za telekom i tehnološke kompanije
Zarada i gubitak od Olimpijade
OLIMPIJSKI
STADION U LONDONU
Britanska prijestolnica
potro{ila je milijardu eura
samo na osiguranje
u~esnika i turista
Tehnolo{ke, medijske i telekom kompa-
nije, kao i trgovci trljaju ruke u o~ekivanju
dobre zarade od ljetnjih Olimpijskih igara u
Londonu. Nasuprot tome, svaka deseta
kompanija ve} je spremna da se pomiri sa
gubicima zbog grandioznog sportskog
doga|aja. Vi{e nego drugima, olimpijska
gu`va od 27. jula do 12. avgusta }e donijeti
zaradu tehnolo{kim i telekom kompanijama,
kao i javnim glasilima, a u pitanju je ukupno
14 firmi, prenio je ruski poslovni dnevnik
RBK Daily na svojoj internet strani.
Reklamni gigant WPP je objavio da }e
Olimpijada, kao i Evropsko prvenstvo u
fudbalu u Poljskoj i Ukrajini, te predsjedni~ki
izbori u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama
podsta}i rast reklamnog sektora u Velikoj
Britaniji za jedan posto. Tehnolo{ka kom-
panija Cobham, koja radi uglavnom za vojnu
industriju, dobro }e zaraditi na videoka-
merama i drugoj opremi koja }e biti kori{tena
u okviru programa Bezbjedan grad. Lond-
onske vlasti su, naime, za bezbjednost izd-
vojile 900 miliona dolara.
Da im Igre idu na ruku, izjasnilo se i deset
kompanija iz sektora nekretnina, u kojima
smatraju da }e porast interesovanja za London
uve}ati broj potencijalnih kupaca, kao i osoba
koje `ele iznajmiti stan. Tradicionalno, od
sportskih manifestacija svjetskih dimenzija
korist imaju kompanije koje prodaju suvenire
sa simbolikom doga|aja, me|u njima i firma
Zetar. Talas turista uvijek donosi ve}u prodaju
hrane i na tome }e zaraditi trgovinski lanac J
Sainsbury, pekare Greggs i jo{ sedam kom-
panija u ~ijem su vlasni{tvu restorani i pabovi.
Da }e im Igre pove}ati zaradu, smatra i 12
gra|evinskih kompanija, operater `eljeznice
Go-Ahead i turisti~ke agencije.
21:34 Page 72
No niz gra|evinskih i transportnih
kompanija o~ekuje gubitke, kako je na osnovu
provedene ankete utvrdio londonski dnevnik
Telegraf. Radi se o tome da su objekti za
Olimpijske igre ve} izgra|eni, a vlada je
zabranila nove projekte. Rudarsko-tehnolo{ki
koncern Anglo American je objavio da je
smanjena potra`nja betona poslije zavr{etka
izgradnje Olimpijskog sela. Infrastrukturna
kompanija Hill&Smith strahuje od moratorija
radova na putevima na jugu Velike Britanije.
Gra|evinske kompanije, me|utim, ne bi
trebalo da se `ale, po{to im je vlada izda{no
platila za pripremu Igara. Izgradnja Olim-
pijskog sela u Londonu organizatore je ko{tala
1,1 milijardi funti. Ni sve transportne
kompanije nisu odu{evljene zbog predstoje}e
Olimpijade.
Tako Intenational Consolidate Airlines (u
okviru koje su zrakoplovne kompanije British
Airways i Iberia) strahuje od pada tra`nje
avio-karata po~etkom avgusta, kao {to je bio
slu~aj sa drugim gradovima koji su ranije
organizovali Olimpijske igre. Eksperti
savjetuju oprez ~ak i kompanijama koje su
~vrto uvjerene da ne}e imati gubitke.
Analiti~ari kompanije Rubicon, spe-
cijalizirane za marketin{ka istra`ivanja,
smatraju da hotelijeri rizikuju da zbog
pohlepe upla{e korporativne klijente, kako u
vrijeme odr`avanja Olimpijade tako i u
dugoro~nijem periodu. Londonski hoteli su
ve} dva do tri puta podigli cijene boravka u
vrijeme OI. Rubikon prognozira da }e zbog
toga do 80 posto poslovnih klijenata odustati
od putovanja u London, dok }e se mnogi
turisti odlu~iti za hotele van britanske
prijestolnice.
(Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
LIFESTYLE
Velika očekivanja i strah od budućnosti
Patite li od burnout sindroma?
PUNO BRIGA, MALO ZABAVE
Burnout sindrom sve ~e{}e poga|a studentsku populaciju
Glavobolje, umor, iscrpljenost, depre-
sija, poreme}aji s koncentracijom, bolovi u
`elucu - samo su neki od simptoma od kojih
pati sve ve}i broj ljudi, a posebno su
izra`eni me|u studentskom populacijom.
Razlozi su pove}an pritisak i strah od
budu}nosti. O nekom opu{tenom i ugod-
nom studentskom `ivotu o~igledno vi{e ne
mo`e biti ni govora.
Psiholo{ka savjetovali{ta na njema~kim
fakultetima ve} du`e vrijeme upozoravaju:
83 posto savjetnika u ovim ustanovima
primje}uju kod studenata sve ja~i pritisak i
optere}enja, kao i hroni~ne znakove umora
i depresije. To su sve klasi~ni simptomi
takozvanog “burnout“ sindroma. Ova
zapa`anja potvr|uje i istra`ivanje sociolo-
ginje Doreen Liebold iz Chemnitza, pi{e
Deutsche Welle.
“Burnout je stanje sveop}eg umora i
iscrpljenosti; kako tjelesne, emocionalne,
tako i duhovne. Ovaj proces te~e polako i u
pravilu je potrebno du`e vrijeme dok se ovo
stanje potpuno ne razvije. Va`no je,
me|utim, znati kako nije rije~ o bolesti u
klasi~nom smislu, ve} o jednoj vrsti
takozvanih ‘dodatnih‘ simptoma i sindroma
koji se nalaze na me|unarodnom popisu
bolesti. To konkretno zna~i da se burnout
ne mo`e dijagnosticirati kao primarna
bolest, nego je to obi~no dodatak depresiji
ili nekom drugom psihi~kom poreme}aju“,
obja{njava Doreen Liebold.
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
10.4.2012 16:02 Page 73
KULT MARKET
IZRAEL
ImMucin
Nau~nici Univerziteta u Tel Avivu stvorili
su preparat pod nazivom ImMucin, koji
poma`e organizmu da prepozna i uni{ti
kancerogene }elije. ImMucin ja~a imunitet
i poma`e u borbi protiv bolesti, a smatra
se da mo`e postati efikasno sredstvo u
borbi protiv rasprostranjenih bolesti kao
{to su rak plu}a i prostate. U slu~aju
uspje{nog testiranja, vakcina }e se na}i
na tr`i{tu u narednih {est godina.
NJEMA^KA
Sretna ku}a
Takozvana
“Sretna Rizzi
Kada je rije~ o studentima, oni pate od ku}a“ nalazi se
vrlo razli~itih simptoma. Kod nekih su u u njema~kom
prvom planu problemi s koncentracijom, gradu
poreme}aji sna i spavanja i `elu~ane te- Braunschweigu
gobe. Drugi se pak osje}aju razo~arani i i prava je
turisti~ka
demotivirani, bez i najmanjeg osje}aja
atrakcija.
radosti ili interesa prema studiju. Jedan od Sagradili su je arhitekt Konrad Kloster i
razloga pove}anja ovih simptoma kod ameri~ki umjetnik James Rizzi 1999.
studenata u posljednjih desetak godina, godine. Ku}a se nalazi na ostacima
prema mi{ljenju Lieboldove, le`i u novom nekada{nje kne`evske pala~e, ali u njoj
na~inu studija: “Bolonjskom reformom niko ne `ivi ve} slu`i kao kancelarijski
pove}an je psihosocijalni pritisak na prostor.
studente. Studij je stro`ije organiziran i
mnogi se studenti boje da ne}e uspjeti
ispuniti sve ono {to se od njih tra`i, te da }e FRANCUSKA
time kasnije na tr`i{tu rada imati i slabije
{anse.“ (Ne)kultura
Prema njenim rije~ima, oba spola su
jednako ~esto zahva}ena iako se razlikuju u Prema
simptomima. Mu{karci ~e{}e pokazuju rezultatima
smetnje u u~enju, skloniji su prisilnim ankete
neurozama, socijalnim fobijama kao i stranice za
raznim oblicima ovisnosti, poput ovisnosti putnike
o internetu, dok `ene vi{e boluju od Skyscanner,
psihosomatskih smetnji i depresije. Francuzi su
“Ovaj problem se ne}e smanjiti, nego najnekulturnija
samo pove}ati. Pritisak i konkurencija u nacija kada je
na{em dru{tvu ne}e u narednim godinama rije~ o odnosu
prema turistima. Na drugom mjestu na{li
oslabiti, ve} naprotiv - mo`emo o~ekivati da
su se Rusi, a slijede ih Britanci i Nijemci.
}e se poja~ati, a samim tim i pritisak na Hrvatska je zauzela petnaesto mjesto na
studente da ne samo da daju 100 posto od ovoj neslavnoj listi, prenosi Associated
sebe, nego i daleko vi{e od toga“, zaklju~uje Press.
Doreen Liebold. (Priredila: M. Radevi})
73
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
KULT MARKET
GR^KA
Tonia
Sotiropoulou
Grkinja je nova Bond djevojka a u film je
uba~ena u zadnji tren. Tonia }e se tako
pridru`iti Bernice Marlohe i Naomie
Harris u najnovijem filmu o agentu 007
nazvanom Skyfall.
SAD
Katarina Law
^ak i kada ne snima, lijepa glumica se
voli pobrinuti za svoje obo`avatelje, {to je
u~inila i sa slikom koju je objavila na svo-
joj Twitter stranici.
ENGLESKA
Leilani Dowding
Editorijal koji je TV voditeljica i dizajnerica
snimila na pla`i pokazao je da bi, iako su
joj 32 godine, s lako}om mogla biti zamij-
enjena za 19-godi{nju djevojku.
74
CRVENI FENJER
Neobičan izbor za mistera u Africi
Mister Gay dolazi iz Njemačke
Jedan je do{ao sa Filipina i ima meha-
ni~ka krila, drugi iz Meksika sa majanskim
ukrasom za glavu, tre}i iz Finske odjeven
samo u pe{kir. U~esnici svjetskog takmi-
~enja za najzgodnijeg gej mu{karca, Mr.
Gay, okupili su se prvi put u Africi,
kontinentu gdje je u ve}ini zemalja homo-
seksualnost zabranjena, a negdje i ka`njiva
smr}u. Na ~etiri do sada odr`ana takmi~e-
nja za najzgodnijeg homoseksualca, bjelci
iz Ju`ne Afrike su pobijedili na dva.
Ove godine pobijedio je visoki Nijemac
koji `ivi na Novom Zelandu Andreas
Derleth, koji je AFP-u rekao da je njegov
prioritet “stvaranje zajednica {irom svijeta
gdje osoba koja je gay ili lezbijka ili
transrodna mo`e bez straha da izrazi svoju
seksualnost i ne pla{i se nasilnika”. Derleth
je porazio 21 takmi~ara, uklju~uju}i i prve
crne takmi~are iz Afrike ~ije je u~e{}e na
{ampionatu bilo prili~no te{ko. Taurai
Zanje iz Zimbabvea gdje predsjednik
Robert Mugabe redovno za homoseksualce
govori da su “gori od svinja i pasa”,
povukao se po{to su mu vladini agenti
zastra{ivali porodicu. “Postojao je veliki
pritisak na delegata iz Zimbabvea da se
povu~e“, rekao je direktor takmi~enja Koni
Kukkuk. “Njegovu porodicu su pratili
re`imski agenti. Njegova majka radi za
vladu i sigurno bi ostala bez posla, a sa
nezaposleno{}u koja je 80 procenata, ona je
brinula o mnogima”, dodao je on.
Predstavnik Etiopije Robel Hailu studira u
Ju`noj Africi, a porodica ga se odrekla kada
je Radio Adis Abeba objavio da se i on
takmi~i.
Kontrast izme|u ostatka kontinenta i
Ju`ne Afrike ne mo`e biti ve}i. U Ju`noj
Africi, prava gej populacije ustavom su
11.4.2012 21:46 Page 74
ANDREAS
DERLETH
Najljep{i
homoseksualac
svijeta, po izboru
stru~njaka
zagarantovana, a dozvoljeni su i istospolni
brakovi i usvajanje djece. Ovogodi{nji
predstavnik Lans Vejer ~lan je parlamenta u
priobalnom gradu East London. On je
pohvalio Ju`nu Afriku za podr{ku gej
pravima. “Moramo naporno da radimo sa
vladama (drugih afri~kih zemalja) kako
bismo ih educirali. Ne mo`ete tek tako da
odlu~ite da po{tujete neka, a ignori{ete
druga prava“, poru~io je on sa scene. Mnogi
crni homoseksualci u Ju`noj Africi i dalje
su `rtve diskriminacije i napada. Lezbijke
su naro~ito ugro`ene i ~esta su meta
“korektivnih silovanja” kada njihovi
napada~i tvrde da je silovanje “lijek” za
njihovu homoseksualnost.
U nekim afri~kim zemljama, poput
Bocvane ili Malavija, mladi gejevi
udru`uju se u grupe i formiraju organizacije
u poku{aju da promijene svoj polo`aj u
dru{tvu. Nisu, me|utim, samo Afrikanci
suo~eni sa te{kim izazovima. U Bugarskoj,
biv{i olimpijac ^avdar Arsov izgubio je
posao trenera sanka{kog tima zbog u~e{}a u
takmi~enju. Kina je tako|e zabranila u~e{}e
na takmi~enju svom jedinom predstavniku
Ksijao Daiju. Ve}ina takmi~ara dolazi iz
Evrope i Amerike, niko iz muslimanskog
svijeta i rijetki iz Afrike i Azije. I dok je
takmi~enje poznato po ekstravagantnim
kostimima i manjku odje}e, Kukkuk smatra
da bi moglo da prouzrokuje i promjenu.
“Tragamo za globalnim gej ambasadorom
koji bi predstavljao ljudska prava”, ka`e on.
Sudija na izboru za Mister Gaya Endru
Kreag objasnio je da `iri tra`i nekoga ko je
dobro obavije{ten o politi~kim pitanjima
va`nim za gej zajednicu, artikulisan i
fotogeni~an kako bi privukao pa`nju
televizije i medija. (Priredio N: Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
PREKO EX-YU GRANICA
U Beogradu, 6. aprila, film o Šabanu
Sjećanje na velikana
Dokumentarni film [aban glumca i re-
ditelja Milo{a Stojanovi}a, snimljen godinu
dana prije smrti legendarnog romskog
pjeva~a i kantautora [abana Bajramovi}a
(1936 - 2008), prikazan je 6. aprila u Domu
omladine Beograda, a kao i [abanova
muzika, privukao je {aroliku publiku.
Stojanovi} je proveo tri godine istra-
`uju}i i snimaju}i jedinstven `ivot i rad
ovog svjetski priznatog pjeva~a, nazvanog
“kraljem ciganske muzike”. Film je snim-
ljen 2007. godine, a prikazan je, izme|u
ostalog, i na ~uvenom Womex world music
festivalu.
Bajramovi} je preminuo 8. juna 2008. u
bolnici u Ni{u, u 72. godini. Po~ast su mu
odali obo`avaoci {irom biv{e Jugoslavije,
uz podsje}anje na njegovu dugogodi{nju
karijeru, desetine albuma i stotine snim-
ljenih pjesama, kao i tu`nu ~injenicu da je
kraj `ivota do~ekao gotovo na prosja~kom
{tapu.
Muzi~ko obrazovanje [aban Bajramo-
vi}, kao i ve}ina pripadnika romskog
naroda, stekao je na ulici. Kao mladi} je
pobjegao zbog ljubavi iz vojske, zbog ~ega
je osu|en na tri godine zatvora na Golom
otoku. Po{to je na Vojnom sudu izjavio da
niko ne mo`e da ga osudi onoliko koliko on
mo`e da izdr`i, kazna mu je pove}ana na
pet i po godina. Na Golom otoku je,
me|utim, osnovao zatvorski orkestar koji je
svirao i jazz, {ansone, {panske i meksi~ke
melodije. Kasnije je govorio da mu je Goli
otok bio “`ivotni univerzitet”.
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
10.4.2012 15:59 Page 75
KULT MARKET
ZAGREB
Selma Banich
Samostalna
plesna
umjetnica
Selma
Banich
“darivala“ je
Gradski
ured za kulturu Grada Zagreba, pred ~ijim
je vratima ostavila kutiju s vlastitim
izmetom kao odgovor na kulturnu politiku
te institucije. Iz Gradskog ureda za
obrazovanje, kulturu i sport poru~ili su da
nemaju komentar na ovaj “performans“
FILMSKI Banicheve.
HOMMAGE
KRALJU
SUBOTICA
ROMSKE
MUZIKE
Dokumentarac je
Lutkafest
snimljen godinu
dana prije Me|unarodni
Bajramovi}eve festival
smrti pozori{ta za
decu
Prvu od dvadesetak plo~a snimio je Lutkafest u
1964. godine, a objavio je i pedesetak sin- Subotici bi}e
glova i napisao i komponovao oko 700 odr`an od 20.
pjesama. Vi{e od 20 godina vodio je grupu do 26. maja, a
Crna Mamba sa kojom je nastupao {irom prikaza}e predstave iz 15 zemalja, uz
svijeta. Bajramovi} je snimio filmove fokus na poljsko lutkarstvo. Za u~e{}e u
takmi~arskom programu 19. Festivala
An|eo ~uvar (1987) sa Goranom Paskalje-
prijavljene su 204 predstave iz 41 zemlje,
vi}em, Nedeljni ru~ak (1982) sa Milanom a odabrane su 23 iz BiH, ^ilea, Egipta,
Jeli}em i Ciganska magija (1970) sa Francuske, Hrvatske, Ma|arske, Italije,
Stoletom Popovim, a pojavio se i u filmu Makedonije, Poljske, Rumunije, Rusije,
Crna ma~ka - beli ma~or Emira Kusturice. Slovenije, Srbije, [panije i Velike Britanije.
Nakon smrti, u Ni{u mu je postavljen
spomenik koji je, na`alost, proteklih godina
~esto bio meta vandala. BEOGRAD
O [abanu Bajramovi}u ispisano je na
hiljade tekstova. Andy Gill u Independentu
svojevremeno je napisao da Bajramovi}
Filharmonija
“posjeduje ogroman talenat, koji se na svoj Beogradska
na~in mo`e porediti sa onim koji imaju filharmonija objavila
Nusrat Fatah Ali Khan ili Mari Bonie Persen, je konkurs za
koji svoju muziku donose sa duhovno{}u podr{ku nekoj od
koja sa lako}om premo{}uje ina~e nepr- politi~kih stranaka na
emostive kulturne barijere. Njegov glas predstoje}im
kombinuje patos isto~nja~ke muzike i izborima, pod
duhovnost fadoa (...), njegova muzika je vrsta uslovom da doka`u
balkanskog ciganskog d`eza”. prisustvo vi{e od
A reditelj Milo{ Stojanovi} o [abanu je jednog ~lana naju`eg
rekao: “[aban me i dalje fascinira na isti na~in rukovodstva na koncertima BGF-a u
kao i pre na{eg li~nog poznanstva. To je protekle ~etiri godine. Za u~e{}e na
konkursu potrebno je “svedo~enje, ne
mogu}e samo onda kada imate sre}u da
manje od dva svedoka, overeno u op{tini,
sretnete ~oveka kome i dalje kane suza i da su u protekle ~etiri godine imale vi{e
ozbiljno se zamisli nad svakim stihom pesme od jednog ~lana glavnog odbora koji je
koju je pre toga izveo milion puta, a zatim, kao prisustvovao nekom od koncerata
da to nije dovoljno, ogreje vas svojim Beogradske filharmonije“.
razoru`avaju}im osmehom.“ (M. Radevi})
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd 11.4.2012 22:21 Page 76

U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO EMIN ŠVRAKIĆ, mutevelija u “Bakr-babinoj

džamiji” u Sarajevu
U Sarajevu je, 4. aprila, od posljedica
mo`danog udara, preminula novinarka
Jasmina Durakovi}. Tekstove je
Svjetlo u “At mejdanu”
objavljivala u Maxu, dnevnim novinama Levha, na kojoj su uklesani
Foto: Mario Ili~i}
San, te u Oslobo|enju. Zavr{ila je dijelovi Nur dove , duga je 45
`urnalistiku na Fakultetu politi~kih nauka metara, odnosno, sastoji se od 45
u Sarajevu. Posljednji je put ispra}ena na kamenih plo~a te{kih po pedeset
groblju Vlakovo, 7. aprila. kilograma. Postavljena je cijelom
du`inom Bakr-babine d`amije u Sa-
Tuga, tuga, jedna za drugom - tuga! U rajevu.
Narodnom pozori{tu Sarajevo u srijedu, “Autor levhe je sarajevski arhi-
11. aprila, odr`ana je komemoracija tekt Mufid Garibija, a na papiru ju je
povodom smrti istaknutog baletnog postavio Hazim Numanagi}“, ka`e
umjetnika Antuna Marini}a, “koji je za Slobodnu Bosnu Emin [vraki},
svojim radom zasigurno u{ao u istoriju mutevelija u Bakr-babinoj d`amiji:
sarajevskog baleta”. Antun Marini} je “Kada je u pitanju izrada, ona je
sahranjen istog dana, u 15 sati na groblju trajala tri mjeseca, odnosno, u
Lav. gostima nam je bio mladi} koji je na
njoj radio cijelo ljeto. Tri mjeseca je
Iz direkcije Demofesta, u Banjoj Luci, kuckao dlijetom i ~eki}em kako bi
javljaju se sa ponudom za medijsko je ispisao u kamenu. Sada smo
sponzorstvo njihovog predstoje}eg zavr{ili i iluminaciju i zaista smo
Festivala. “Sve opcije su na raspolaganju. ponosni na nju, jer je ova levha
Pogledajte, uputite se, pa se mo`emo najdu`a u Evropi.”
nadalje dogovarati. Svaka va{a pomo}, Privrednik iz Burse H usein
objava, ustupanje medijskog prostora nama Durman finansirao je izradu i pos-
}e biti od velike pomo}i”, pi{e Brankica tavljanje levhe. Bakr-babina d`a-
Stojanovi}, portparol Demofesta. Treba im mija, pak, ponovo je izgra|ena u
pomo}i, u svim opcijama! parku At mejdan, 2010. godine.

U Galeriji Aluminij u Mostaru, 10.

aprila predstavljena je humanitarna izlo`ba
^udnovati svijet, u~enika i zaposlenika
mostarske Osnovne {kole za djecu s TAJIB ŠAHINPAŠIĆ, direktor TKD
posebnim potrebama. Izlo`ba }e biti
otvorena do 13. aprila, a posjetioci }e mo}i
“Šahinpašić“ iz Sarajeva
pogledati sedamdeset i pet radova koji su
Foto: Milutin Stoj~evi}

izra|eni u razli~itim tehnikama. TAJIB [AHINPA[I]

“Ostvarili smo
racionalizaciju
“Ove subote, 14. aprila, u Bosanskom izlo`benog
kulturnom centru u Sarajevu, agencija prostora u odnosu
Gramofon priprema premijerni koncert na ukupan prostor
dueta koji je ve} osvojio srca publike - dvorane“
Zorana Predina i Matije Dedi}a. Na
koncertu }e biti izvedene pjesme
objavljene na njihovom zajedni~kom
albumu Tragovi u sjeti”, najavljuju iz
Gramofona.

U ~etvrtak, 19. aprila, caffe bar

JazzBanjaluka proslavlja svoj prvi
ro|endan. Do sada su organizovali dvije
stotine i {est doga|aja na kojima je
nastupilo vi{e od 200 izvo|a~a. Publici od
10. do 22. aprila poklanjaju ro|endanski
maraton!

76 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd 11.4.2012 22:23 Page 77

EMIR PAŠANOVIĆ, potpredsjednik sarajevskog Udruženja “Drugi ugao”

Niko sretniji od mene!

 Hajde da krenemo od kraja
press saop{tenja o 1. Stripiti Festu,
koji }e od 12. do 15. aprila biti
odr`an u Sarajevu. Posljednjeg dana,
dakle, “u kinu Meeting Point bi}e
odr`ana tribina o stanju bh. stripa
danas”. Pa, kakvo je stanje?
Bolje svakog dana, hahaha. Malo
je to neobi~no re}i u ovakvom
dru{tvu u kakvom `ivimo ali zaista, s
obzirom na entuzijazam koji sve vi{e
ljudi pokazuje za pokretanje do-
ma}eg izdava{tva i manifestacija kao
{to je Stripiti Fest, prezadovoljan
sam! Naravno, nemam nikakvu
garanciju da ne}e sve to propasti u Raznolikost
vodu dok si rekao keks, ali ~im Festivala je posljedica takve struk-
dobijem strip na konkurs za najbolji ture organizacija koje su nam dale
strip iz Livna s jedne, i Bosanskog Novog s druge strane, a onda podr{ku - imat }emo izlo`be bosanskohercegova~kog, nje-
jo{ masa ranije nepoznatih ljudi izme|u... Niko sretniji od mene! ma~kog i hrvatskog stripa, imat }emo diskusiju o zna~aju stripa
kod nas i u Njema~koj, imat }emo promociju prvog sarajevskog
 Krenuli smo od kraja, a zavr{avamo - na po~etku. [ta }e se izdava~a koji }e se koncentrirati na strip jo{ od vremena SAF
doga|ati u ~etiri dana trajanja Stripiti Festa, koji organizuje Productions i Strip Art magazina Ervina Rustemagi}a. Imat
Udru`enje Drugi ugao, u saradnji s Goethe-institutom u }emo i stand-up Ebemu `ivot, Rockabilly Party i, naravno,
Sarajevu, Fondacijom CURE i Ministarstvom kulture i sporta stripova za po`eljeti po, nadam se, na{im posjetiocima
Kantona Sarajevo? prihvatljivim cijenama.

Okru`enje u kojem radimo mo`emo nazvati

skoro neprijateljskim
Od 18. do 23. aprila u Sarajevu }e se odr`ati 24. sajam knjige i u~ila. [ta je to novo ovaj put?
“Nova je dvorana u kojoj se odr`ava Sajam, zbog ~injenice da se uru{io krov u Velikoj sajamskoj
dvorani. Primorani smo da odr`imo Sajam u dvorani Mirza Deliba{i} i pripadaju}im galerijama
i foajeima. Ako govorimo o izdanjima koja }e se pojaviti na Sajmu, gotovo je sigurno da }e biti
reduciran broj noviteta, jer je ekonomska situacija krajnje nepovoljna za ovu industriju, a
okru`enje u kojem radimo mo`emo nazvati skoro neprijateljskim. Ipak, prezentirat }emo deset
novih naslova, objavljenih samo za ovaj Sajam. Uz njih, tu je jo{ dvadesetak naslova koje smo
objavili od pro{log Sajma do danas. Sve u svemu, mislim da je ovo ipak zna~ajna produkcija”,
obja{njava Tajib [ahinpa{i}, direktor TKD [ahinpa{i} iz Sarajeva.
A broj izdava~a, {tandova, kao i koliko posjetilaca o~ekuje organizator uz moto: Bosanska
ku}a - Ku}a knjige? “Sajam je prostorno smanjen zbog ve} navedenih problema. Ipak,
ostvarili smo racionalizaciju izlo`benog prostora u odnosu na ukupan prostor dvorane i
pripadaju}ih galerija, pa smo, prema statistici, na istom nivou kao i pro{le godine. Ukupno
3.000 kvadrata izlo`benog prostora - {tandova }e biti postavljeno na ovogodi{njem Sajmu,
{to je enorman uspjeh i rezultat rada i iskustva ljudi koji su u direktnoj vezi sa Sajmom. Broj
izlaga~a je oko dvije stotine, s tim da ima znatno vi{e izdava~a ~ija su izdanja zastupljena
na {tandovima - samo na na{em {tandu vi{e od 100 izdava~a. Nadamo se da }e broj posjetilaca biti kao
i u prethodnim godinama. Tome u prilog ide i ~injenica da smo cijenu ulaznice vratili na 1 KM”, veli Tajib [ahinpa{i}.
Nekoga }e, od potencijalnih posjetilaca, vjerovatno interesovati da }e “Sajam u potpunosti zadovoljavati sve tehni~ke uvjete za
izlaganje, a mislim da }e i izlaga~i biti zadovoljni”.

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 77

CRNA:CRNA.qxd 10.4.2012 18:20 Page 78

PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}

\avolov
advokat
N a sudu je branio teroriste, fa{iste i
diktatore, od naciste Klausa
Barbieja do Slobodana
Milo{evi}a i teroriste Carlosa, pa je
nadimak svakako zaslu`io. Na pitanje
za{to je branio neke od najve}ih
zlo~inaca 20. vijeka, advokat
Jacques Verges mirno odgovara u
stilu: “I zlo~inci su ljudi i to
zanimljivi.“ I nastavlja: “Freud je
jednom rekao: ’Da biste nekog
razumjeli i pobijedili, morate da
znate ko je ta osoba.’ Mediji su skloni
da potpiruju ma{tu publike, stvaraju}i
utisak da su ti zlo~inci ~udovi{ta. Ali to
nije ta~no. Jevrej Primo Levi pisao je o
tome da kancelarije koncentracionog
logora nisu bile pune ~udovi{ta. Bili su to
sasvim obi~ni ljudi. Barbie je, naprimjer,
bio veliki katoli~ki vjernik. Htio sam da
razumijem kako je takva osoba mogla da
postane nacista“, rekao je Verges u razgovoru
za be~ki Profil.
Podsje}a da je su|enje odr`ano 45 godina
poslije Drugog svjetskog rata. “Do`ivio sam
Barbieja kao reakcionarnog Francuza. Nije
u~estvovao ni u planiranju koncentracionih logora,
niti je nare|ivao masovna uni{tenja. Ne `elim da
pravdam njegove zlo~ine. Ali u to vrijeme kao {ef
Gestapoa u Francuskoj bio je naprosto oficir koji u
okupiranoj zemlji prima nare|enja i obavlja svoju du`nost.
Ono {to je on radio u Francuskoj, to je u isto vrijeme radio i
jedan francuski vojnik u Al`iru. Ni metode u Gvantanamu
danas nisu ni{ta druga~ije.“ \avolov advokat Verges, kako mu
“tepa“ {tampa, sada zastupa Kije Sampana, biv{eg vo|u koju je namet-
ultraljevi~arskih Crvenih Kmera, sa kojim ga vezuje i nuo SAD.“ Uprkos tome {to je ve} napunio 87 godina, Verges je
dugogodi{nje prijateljstvo i koji je kao predsjednik Kambod`e preuzeo i taj proces. “To mi je strast. Svaki dobar proces li~i
(tada komunisti~ke Republike Kampu}ije) optu`en pred na [ekspirovu dramu. Ja sam dramaturg, igram [ekspira.“
Tribunalom UN-a u Pnom Penu za genocid nad sopstvenim Ka`e da mu novac nikad nije bio najva`niji i da je brane}i
narodom. Za vrijeme Sampanove vladavine stradalo je najmanje teroristu Carlosa, tako|er htio da sazna s kim ima posla. Ne `ivi u
dva miliona ljudi, nemilosrdno je ubijeno stotine hiljada iluziji da sud uvijek otkrije istinu.
Kambod`anaca. Verges, me|utim, ka`e da je on nevin. “U tome i jeste gre{ka. Pred sudijom se od optu`enih
“Ni{ta nije znao o masovnim ubistvima. Zapad ga uglavnom tra`i da odgovaraju samo sa ’da’ ili ’ne’, ali to nije
do`ivljava kao vojnog lidera, ali on to nije bio. Bio je ve}i na~in da se do|e do istine. Zbog toga sudije ~esto ne mogu
intelektualac od Pola Pota i kao predsjednik nije imao da obave posao kako treba i donose pogre{ne odluke.
nikakve veze sa politikom podre|enih slojeva... Osim toga, Slu~aj Sadama Huseina to veoma dobro pokazuje. Istina
Amerikanci su bacili na Kambod`u tri puta vi{e bombi nego koja je mogla da proiza|e iz ovog su|enja jeste i ~injenica
na Japan. Napali su zemlju prije dolaska Crvenih Kmera. da je Zapad provocirao rat protiv Iraka. Oru`ja za masovno
Ameri~ki intelektualac Noam Chomski je rekao da pred sud uni{tavanje nije bilo. To je bila la`. Dio istine bilo bi i to da su
zapravo treba izvesti ameri~kog ministra vanjskih poslova SAD imale bliske odnose sa Sadamom tokom prethodnih
Henryja Kissingera. Ljudi su umirali od gladi i zbog blokade decenija.“ 

78 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

PATINA:PATINA.qxd 11.4.2012 22:24 Page 79

PATINASTA KUTIJA

Sve crno na bijelo

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]


SIDNEY, OSKAROVAC
Poitier u dru{tvu sa Harryjem
Belafonteom i Charltonom Hestonom

U ovoj rubrici ve} smo pisali o Mar{u na
Washington za posao i slobodu, koji je 28.
augusta 1963. predvodio Martin Luther
King Junior. I tada izgovorio ~uvenu
re~enicu: “I Have a Dream.”
Vjerovatno je, ustvari sigurno, i Sidney
Poitier u ranoj mladosti govorio da mu je
san dobiti Oscara. Posre}ilo mu se, realno,
najrealnije. Ne samo da je dobio najzn-
a~ajniju filmsku nagradu na svijetu, i to za
glavnu mu{ku ulogu u filmu Lilies of the
Field, ve} je i prvi crnac koji je uzeo kipi}a u
svoje ruke. Dogodilo se to 13. aprila 1964.
godine.
Sidney Poitier, porijeklom sa Bahama,
ro|en je 20. februara 1927., u Miamiju. I
stvarno je poduga~ak niz filmova u kojima je
igrao, a da bi ga sada prepisivali. Ipak,
ozbiljan svijet je izdvojio ostvarenja: To Sir,
with Love, In the Heat of the Night i Guess
Who’s Coming to Dinner. No, ne vjerujete vi
ozbiljnima, nego sebi i svojim osje}anjima.
Dobio je Poitier i Zlatni globus, i BAFTA-u,
i Grammyja... I re`irao, izme|u ostalih, fil-
move Uptown Saturday Night i Let’s Do It
Again, i dokazao se kao ambasador zemlje
svog porijekla, i bio holivudska zvijezda, i
pisac. I bio, i ostao, veliki!
Na fotografiji desno, vidimo ga snim -
ljenog zajedno sa Harryjem Bela -
fonteom i Charltonom Hestonom ve}
spomenutog 28. augusta 1963., u
Washingtonu. 

STRIP ARTIST

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA 79

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 11.4.2012 17:40 Page 80

KO:
MLADEN JELIČIĆ TRpOočnem
“Jedem jednom dnevnop-onoći”

Foto: Milutin Stoj~evi}

by ALMIR PANJETA
ujutro u devet pa do

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? 18. Osoba koja vas `ivcira?
Nalazi se u {tampi, ~ekam na sponzora. [ta jedna, pa cijeli politi~ki
establi{ment.
2. Da li ste kao m
ali sa
Na ovo pitanje ne}u njali da }ete biti budni? 19. Nosit
e
odgovoriti, jer dan da koju? li hranu na pla`u
danas budan sanjam i ako
. Pa, pla`a
je prepun
rajevu? hrane za a prelijep
3. Kako se osje}ate u Sa o~i... e
od naj lje p{ih bazena na
Sarajevo je jedan
ali nam niko jo{ nije
svijetu sa bistrom vodom,
go dugo zaga|ena.
,
rekao da je voda ve} du

4. [ta morate imati u fri`ideru?

Hranu. Ja zapravo jedem jednom
dnevno, po~nem oko devet ujutro, a
zavr{avam oko pono}i.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Nije zgodno objavljivati imena jer su neke od njih udate.

6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku a mu{karac u ta{ni?

Nov~anik. Naravno ne{to ke{a i par kartica. Ta{na. Pomadu za
ruke, kutiju Vijagre i nekoliko prezervativa.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Vjerovatno @abac koji i{~ekuje poljubac k}erke
potpredsjednika ili gradona~elnika, princeza mi je previ{e.

8. Da je danas smak svi

jeta {ta biste sutra u~inil
^uj {ta, pa morao bih ga i?
ponovo stvoriti.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Sje}am se kao kroz maglu da nisam bio
du`an i imao sam solidan kreditni rejting. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta
ne biste u~inili?
Dobro se odmorio ne rade}i ni{ta.
10. Jeste li meteoropata?
Patim i na litre i na kilograme i na
metre, patim na kubike... 15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i?
“Ko je to?” Je l’ to bilo u tri rije~i?
20. [ta obla~ite kad `elite
11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se izgledati sexy?
usranom do potoka?” 16. Vjerujete li da u radiju Marbu e{arpu i crvene tange
To }ete morati pitati nekoga ko se usrao. Mene `ive mali ljudi? sa zlatnim ukrasima, naravno
su posrali i to kontinuirano rade. Danas znam da u svim naopa~ke.
medijima, a ne samo na
radiju, `ive i to najsitnije
12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? du{e, mini ljudi, koji se 21. Poruka ~itaocima
Na{ narod je mudar od pamtivijeka, {to dokazuje uvla~e onim “velikim”. na{eg magazina?
svaki put na izborima. Dobar vam je izbor {tiva
17. S kim biste voljeli otplesati tango? za ~itanje, ~ak sam i ja
13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? S nekim ko me ne}e gaziti po nogama nekada pisao za ovaj
Za`alim {to ja nisam u toj Me~ki sa {oferom. za vrijeme plesa. magazin.

80 SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd 11.4.2012 16:30
Faruk ^ard`i} - Uredni{tvu
“Avaz” je avion kupio
od kompanije Air Link
Salzburg iz Austrije, a ne
od Željka Mitrovića,
odnosno kompanije “Pink”
iz Beograda
(“Radon~i} bio prvi putnik vlastite
aviokompanije”, SB, br. 804)
U informaciji o tome da je kompanija
“Avaz” kupila mlazni avion potkrale su se
dvije gre{ke koje, ako dozvoljavate, `elimo
ispraviti:
1. Avion nije kupljen od gospodina @eljka
Mitrovi}a, odnosno kompanije PINK iz
Beograda, ve} od kompanije AIR LINK
SALZBURG iz Austrije, i to je lako utvrditi
uvidom u kupoprodajni ugovor i podatke
Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
2. Avion nije parkiran na aerodromu u
Banjoj Luci, niti je to ikada bila na{a opcija,
ve} se od prvog dana nalazi i nalazit }e se
na Sarajevskom aerodromu.
S po{tovanjem,
Direktor “Avaza”
Faruk ^ard`i}
Vilim Primorac - Uredni{tvu
Za predsjednika Uprave
HT-a Mostar izabran sam
dvije godine poslije
potpisivanja spornog
ugovora
(“Inspektori SIPE za petama Stipe”,
SB, br. 804)
U zadnjem broju Va{eg lista, od petka,
6. travnja 2012. godine, u rubrici Mini mar-
ket, objavljen je tekst pod naslovom “Inspek-
tori SIPE za petama Stipe” u kojem je
izme|u ostalog spomenuto moje ime u
negativnom kontekstu, kao “nezvani~no
saznanje”, {to me u kona~nici diskreditira. S
obzirom da je Va{ novinar, pod inicijalima
M.F. (Mirsad Fazli}), napisao, a Vi objavili
“nezvani~no saznanje“, du`an sam Vam
pojasniti isto i molim Vas da u sljede}em
broju Va{eg lista isto i objavite. Naime, Va{
novinar tvrdi, prema “nezvani~nom sazna-
nju”, kako se tijekom obna{anja du`nosti
predsjednika Uprave HT d.o.o. Mostar, upr-
kos ~injenici da sam daleko uspje{nije vodio
firmu koja je u ve}inskom vlasni{tvu Vlade
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 81
REAGIRANJA
FBiH, nisam odupro isku{enju nepotizma te
da sam odobrio preseljenje sredi{njice HT
Eroneta u Sarajevu u Kulovi}evu ulicu
bb, gdje je nekada bio smje{ten kafi}
Hemingway, vlasni{tvo Slavice Balta, a koji
je izdat HT-u d.o.o. Mostar za 16. 000 km
plus PDV, mjese~no, i to na rok od 14 godi-
na. Va{ izvor je vjerojatno u svemu u pravu,
osim moje malenkosti u glavnoj ulozi.
Naime, sporni Ugovor koji Va{ novinar
navodi potpisan je jo{ 2009. godine. Vama,
pa i cjelokupnoj bosanskohercegova~koj
javnosti, poznato je da sam ja za predsjed-
nika Uprave HT d.o.o. Mostar izabran kra-
jem sije~nja 2011. godine, zna~i dvije
godine poslije potpisivanja spornog
Ugovora koji navodite u tekstu. U vrijeme
kada se sve to de{avalo ja sam bio na
du`nosti zamjenika ministra vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH, {to se
naravno mo`e provjeriti u dokumentaciji
ministarstva - sektor za pravne i op}e
poslove. Moja du`nost zamjenika ministra
prestala je sa 15. prosincem 2010. godine
kada sam razrije{en du`nosti na vlastiti
zahtjev od strane Vije}a ministara BiH.
Kako je iz nepobitnih ~injenica, odnosno
vremenskim razmakom od gotovo dvije
godine od potpisivanja spornog navedenog
ugovora i mog dolaska na ~elo HT-a d.o.o.
Mostar vidljivo da sa tim nemam apsolutno
ni{ta, molim Vas da detaljnije informacije
oko svega potra`ite kod biv{e odnosno
trenutne Uprave HT-a i biv{ih ~lanova
Nadzornog odbora HT-a.
Cijene}i Va{u profesionalnost, uvjeren
sam kako }e moje reagiranje, kao Va{eg
dugogodi{njeg vjernog ~itatelja, objaviti u
cijelosti u sljede}em broju Va{eg tjednika.
Sa osobitim po{tovanjem,
Vilim Primorac
MINI MARKET
INSPEKTORI SIPE ZA
PETAMA STIPE
KRATAK FITILJ MLA\AHNOG MUHOVI]A
“Eronet“ za Prije godinu dana Mirza
osam mjeseci Muhović polupao prozore na
pod upravom kući svoje tadašnje djevojke
Primorca Op}inski sud u Sarajevu odredio je
jednomjese~ni pritvor dvadesetdevetogo-
zaradio duplo
vi{e nego za
di{njem Mirzi Muhovi}u, koji je u nedjelju
ujutro na Igmanu pucao i lak{e ranio svoju
djevojku, manekenku Eminu Kari{ik, ina~e
aktivisticu SDP-a. Prema zvani~nom,
godinu pod policijskom zapisniku Muhovi} je ispucao
sedam metaka od kojih je samo jedan lak{e
upravom Prili}a ranio Kari{ikovu koja je u Klini~ki centar
Krajem septembra pro{le godine
odlukom Vlade Federacije, koja je
primljena tek oko devet sati, a kasnila je i
intervencija policije. Igman je podru~je
koje pripada policijskoj upravi Trnovo, no
donesena na insistiranje ministara iz
SDP-a, smijenjen je dotada{nji
predsjednik Uprave HT Mostar Vilim
kako ta op}ina nema kriminalisti~ku slu`bu,
~ekalo se na dolazak policajaca i inspektora
sa Ilid`e koji su i uhapsili Muhovi}a te
obavili uvi|aj. U isto vrijeme kada je LJUBAV OKON^ANA
Primorac, a na njegovo mjesto ponovno
vra}en Stipe Prli} protiv kojeg je julu
2010. Dr`avna agencija za istrage i
Muhovi}u odre|en pritvor (izazivanje op}e
opasnosti i lak{e tjelesne povrede), zbog
METKOM
Mirza Muhovi} i Emina Kari{ik
za{titu (SIPA), odnosno njen Odjel za ~ega }e se najvjerovatnije veoma brzo
borbu protiv organiziranog kriminala i
korupcije u saradnji sa Uredom za
suzbijanje korupcije i organiziranog
braniti sa slobode, jedan od organizatora
vatrenog skupa na Igmanu, na~elnik
sarajevske Op}ine Centar D`evad Be}irevi}
pri~alo se da je u ovoj zemlji prije dvije
godine privedena sa jo{ nekoliko prijatelja
zbog posjedovanja kokaina, no ta
informacija nije ta~na jer redovito putuje u
kriminala (USKOK) Republike Hrvatske
Kantonalnom tu`ila{tvu u Mostaru
proslijedio krivi~nu prijavu. Primorac je
podnio je tu`bu protiv Muhovi}a jer mu je
prijetio pi{toljem. Tu`ba, najvjerovatnije,
zna~i i kraj prijateljstva izme|u Muhovi}a i
ovu zemlju u kojoj je, uostalom, pro{log
ljeta i odmarala. Odmah nakon {to mu je
kadrova SDP-a s kojima je proteklih godina odre|en pritvor, Adem Muhovi} uz pomo}
“skinut“ iako je za osam mjeseci u
2011. godini ostvario dobit od 14,8
miliona KM i investirao zna~ajna
bio veoma blizak. Posebice kada je u
pitanju potpredsjednik SDP-a BiH Damir
supruge, advokatice Bahrije, krenuo je u
pravnu i svaku drugu ofanzivu kako bi sina
spasio zatvora. Muhovi} je u Sarajevu ve}
sredstva u nove tehnologije, dok je Prli} Had`i}. Muhovi}, Kari{ikova te Had`i} i
u cijeloj prethodnoj godini ostvario
upola manju dobit - svega 7,5 miliona
KM!
njegova supruga Alma nerijetko su odlazili
na zajedni~ke odmore, kao i na skijanje u
{vicarskom Kitzbühelu. Muhovi}, pripad-
odavno poznat kao razuzdan. Godinama se
dru`io sa turskim dr`avljaninom Kadirom
Dilanijem Yazicijem, vlasnikom nekoliko
poslovnih prostora u sarajevskom shoping
Uprkos ~injenici da je daleko uspje{nije
vodio firmu koja je u ve}inskom
vlasni{tvu Vlade FBiH, Vilim Primorac
nik, ako se to tako mo`e nazvati, zlatne
sarajevske mlade`i, sin Adema Muhovi}a,
vlasnika dvije benzinske pumpe Green Oil,
centru Alta. Kadir je, kako se tvrdi, dugo
bio Muhovi}ev najbolji prijatelj a osim
u Sarajevu nije se po prvi put silom izlazaka u diskoteku Reina u Bosmal City
za vrijeme svog {efovanja ipak se nije
odupro isku{enju nepotizma. Naime,
kako nezvani~no saznajemo, dok je bio
obra~unavao sa svojim djevojkama. Prije
godinu dana, nakon {to mu nije odgovarala
centru, Basement, ilid`anski restoran Bosnu
ili Malu pivnicu, vezivao ih je i posao sa
naftom. No, Yazici i Muhovi} su se, iz samo
na ~elu HT Mostar, Primorac je odobrio na telefonske pozive, odlu~io se razra~unati
preseljenje sredi{njice HT Eroneta u
Sarajevu u Kulovi}evu ulicu bb. gdje je
nekada bio smje{ten kafi} Hemingway.
sa svojom tada{njom djevojkom. Do{ao joj
je pred ku}u u sarajevskom naselju
Grbavica i polupao prozore. Oni koji ga
njima poznatih razloga, sporje~kali i ve}
nekoliko mjeseci uop}e ne komuniciraju.
Muhovi}evo dru{tvo su i sinovi bogatih
roditelja kakvi su, recimo, Kenan Hajrovi},
Kako se vlasnik Hemingwaya
prezadu`io, poslovni prostor prodao je
Tariku Balti zvanom Riki, koji je
poznaju ka`u da je Muhovi} posljednjih pet
godina konstantno pijan a sve zbog smrti
djevojke Sabine, koja je poginula u
sin vlasnika fabrike namje{taja Dallas,
zatim i sin vlasnika firme Penny Plus. U
saobra}ajnoj nesre}i. Nakon pucnjave u njihovom dru{tvu neizbje`ni su i Alen Bule
poslovni prostor uknji`io na ime svoje
supruge Slavice Balta, ~ije je
djevoja~ko prezime, sasvim slu~ajno,
ovda{njim se medijima naveliko raspravlja
i o sklonosti Kari{ikove ka alkoholu, no oni
Ni{i}, vlasnik jednog sarajevskog kafi}a,
zatim E mir Hamidovi}, sin E dhema
Hamidovi}a, vlasnika firme Zaklopa~a
Primorac! Poslovni prostor navodno je koji je poznaju tvrde kako je, iako je voljela
izdat HT Eronetu, po cijeni od 16 hiljada
KM mjese~no plus PDV, a Eronet bi u
zaviriti u ~a{icu, ve} godinu dana trijezna.
Tako|er, nisu ta~ne ni pri~e kako joj je
zabranjen ulazak u Hrvatsku. Naime,
komerc, koja se bavi proizvodnjom i
prodajom nove i polovne bijele tehnike i
namje{taja. (Emir Hod`i})
4 SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.
81
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.4.2012 20:01 Page 11
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

 od 26.3. medijska senzacija
portal slobodne bosne

najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba