RATKO MLADI]: GENERAL MORILLON ME SAVJETOVAO O SVEMU

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

FOTO: REUTERS

EKSKLUZIVNO EMIR
KUSTURICA ZA SB
Bakir Izetbegovi} me je www.slobodna-bosna.ba

u gimnaziji molio da ga
ne zovem @uti nego Zeleni
 SADR@AJ
18 IZBOR DIREKTORA
FEDERALNE POLICIJE
Tko }e naslijediti Zlatka Mileti}a
Iako je natje~aj za izbor novog direktora
FEDERALNE UPRAVE POLICIJE zavr{en
pro{log tjedna, imena kandidata bit }e poz-
nata tek u ~etvrtak, 28. oktobra, za kada je
zakazana sjednica ~lanova Nezavisnog
odbora; na{a novinarka je istra`ila koji su
policajci konkurirali na mjesto nasljednika
dosada{njeg direktora ZLATKA MILETI]A,
kakve su njihove profesionalne reference i
da li }e prvi ~ovjek federalne policije biti
imenovan bez strana~kih pritisaka i lobiranja
46 NEKI BOLJI MOSTAR
28 SU\ENJE KARAD@I]U
Godinu dana “procesa stolje}a”
Prije godinu dana pred Tribunalom u
Haagu po~elo je su|enje RADOVANU
KARAD@I]U, ratnom predsjedniku
Republike Srpske, optu`enom za najte`a
krivi~na djela, uklju~uju}i i genocid; na{a
novinarka rezimira dosada{nji tok sudskog
procesa, analizira dokaze Tu`iteljstva i
strategiju Karad`i}eve odbrane
58 PRI^A IZ MILJEVINE
34 SLOBODNA BOSNA ZNA SVE
Mladi}evi dnevnici na dlanu /III/
Izru~enje Ratka Mladi}a Ha{kom tribunalu
aktuelizovano je pro{le nedjelje od
me|unarodnih zvani~nika, prilikom proslij-
e|ivanja kandidature Srbije za ~lanstvo u
EU; u ovom broju ekskluzivno objavljuje-
mo dijelove Mladi}evih dnevnika koji svje-
do~e koliko je Srbija bila upletena u mon-
struozne pohode koje je u BiH provodio
general Mladi} te kako su mirovne snage
pri UN-u iz desetak zemalja pomagale
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
Mladi}u u njegovim vojnim operacijama na
terenu
68 RUNDEKOV STARI SAN
Historijski uspjeh mostarskih doktora
Tim mostarskih ljekara napravio je podvig
do sada nezabilje`en u bh. medicini, za
svega 16 minuta pacijentici su uspjeli izva-
diti bubreg sa tumorom koji se pro{irio do
srca i tako joj spasili `ivot; na{i reporteri
posjetili su ujedinjene mostarske doktore
koji su izveli ovaj operativni zahvat jedin-
stven u historiji na{e urologije i kardio-
hirurgije
Stvarna verzija scenarija
Angeline Jolie
U mjestu Miljevina pored Fo~e za vrijeme
rata 1992. - 1995. dogodili su se neki od
najstravi~nijih zlo~ina silovanja i mu~enja
djevoj~ica i `ena bo{nja~ke nacionalnosti,
koje su srpski vojnici, pod vodstvom PERE
ELEZA i NE\E SAMARD@I]A, dr`ali
zatvorene u zloglasnoj KARAMANOVOJ
ku}i; jedna od rijetkih `ena koje su uspjele
izbje}i torturu bila je Bo{njakinja HABIBA
koja se u ratu udala za RADMILA
ZELOVI]A ZELU, biv{eg vlasnika kafane
www.slobodna-bosna.ba
iz Miljevine, u koju su dolazili i pomenuti
ratni zlo~inci sa svojim zarobljenicama...
“Cargo trio” u BiH
^uveni hrvatski glazbenik DARKO
RUNDEK 15. novembra }e promovisati
svoj novi studijski album PLAVI AVION;
nakon ”Cargo Orkestra”, sada ima novu
formaciju: CARGO TRIO, u kojem pored
njega sviraju i violinistica ISABEL te
sarajevski multiinstrumentalista DU[AN
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET
^ARTER LET ZA
POLUSVIJET
Biznismen Zijad
Bleki} svatove u
Tursku odveo
~arter letom
Sedam dana nakon okon~anih op}ih
izbora u BiH kontroverzni biznismen i
predsjednik FK Sarajeva Zijad Bleki}
otputovao je na svadbu svoje k}erke u
Tursku. Za transport mnogobrojne
familije, prijatelja i poslovnih partnera iz
Sarajeva do glavnog grada Turske,
Ankare, Zijad Bleki} je platio ~arter let
sa sarajevskog aerodroma. Iako
vjen~anju navodno nisu bili nazo~ni nje-
govi crnogorski partneri koje predvodi
Veselin Barovi}, a izostao je i
Fahrudin Radon~i}, veselje je svojim
prisustvom uveli~ao Senad [ahinpa{i}
[aja koji, na sre}u i odu{evljenje
mladenaca, nije stigao u pratnji svoga
ve} legendarnog ”crnca”. (M.F.)
Senad
[ahinpa{i}
[aja
4 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
ODBIJENA PREMIJERSKA PONUDA PREMIJERA
Dodikov savjetnik Slavko
Mitrović odbio ponudu svog
šefa da postane novi
premijer RS-a
Bez obzira na sve te{ko}e koje o~ekuju
novog predsjednika Vlade RS-a, u redovi-
ma SNSD-a vodi se prava bitka za premi-
jersku fotelju. U banjalu~koj ~ar{iji mo`e se
~uti da su najozbiljniji kandidati za ovo
mjesto Dodikov savjetnik Slavko Mitrovi},
aktuelni ministri finansija i zdravlja RS-a
Aleksandar D`ombi} i Ranko [krbi} te
sada{nji ministar civilnih poslova BiH
Sredoje Novi}.
Kako na{ list saznaje, osim Mitrovi}u,
Milorad Dodik ni jednom drugom kandi-
datu nije ponudio premijersku fotelju.
Naime, Novi}, [krbi} i D`ombi} su, kako
navodi na{ dobro upu}eni izvor, sami
plasirali glasinu o svojoj kandidaturi koja se
po banjalu~koj ~ar{iji brzo pro{irila.
“D`ombi} ima najmanje {ansi, jer je
apsolutno neomiljen u samom SNSD-u,
gdje mu se spo~itava prepotentnost i aro-
gancija. Iako Ranka [krbi}a i Dodika ve`u
kumovske veze, [krbi} }e biti posljednji
kome }e Dodik ponuditi mandat jer smatra
da je nesposoban za bilo kakvu vrstu vla- KO ]E SJESTI U
davine, posebno za upravljanje ~itavim PREMIJERSKU FOTELJU
ministarskim timom”, ka`e na{ dobro Milorad
Milorad Dodik
Dodik okupiran
okupiran je
je izborom
izborom svog
svog
upu}eni izvor. nasljednika
nasljednika sastavljanjem
sastavljanjem nove
nove Vlade
Vlade RS-a
RS-a
Velike {anse da zauzme premijersku
poziciju dobio je Slavko Mitrovi}, ~ovjek Istovremeno, borbu za premijersku
od najve}eg povjerenja Milorada Dodika i fotelju prati sijanje straha iz Dodikovog
jedan od njegovih najbli`ih saradnika najbli`eg okru`enja, najavljivanje ~istke u
tokom njegove politi~ke karijere, me|utim, institucijama vlasti, kako u Vladi RS-a tako
kako nezvani~no saznajemo, Mitrovi} je tu i u kabinetu predsjednika. Razgovori o
funkciju odbio! ministarskim kombinatorikama kod novoiza-
Na{ izvor tvrdi da se u SNSD-u vodi branog predsjednika RS-a Milorada Dodika
pravi rat izme|u potencijalnih kandidata za vode se do kasno u no}. Otvoreno se govori
predsjednika Vlade. Bitka je puna niskih da me|u sada{njim ministrima ima onih
udaraca i najprljavijih podmetanja. Neki od koji nisu dobro radili i koji su svoj nerad
njih ve} sastavljaju svoje kabinete, vrbuju skrivali iz Dodikovog autoriteta, zbog ~ega
ljude i obe}avaju im pozicije u novoj vladi. se mo`e o~ekivati da novi sastav Vlade RS-a
Me|utim, Dodiku na ~elu Vlade treba bude zna~ajnije izmijenjen.
poslu{na osoba, koja }e na svoja le|a primi- Za sada je izvjesno da }e Igor Radoji~i},
ti prvi talas socijalnih udara i koja bi nakon aktuelni predsjednik Skup{tine RS-a, biti
nekoliko mjeseci bila zamijenjena na pre- ministar inostranih poslova, dok }e na nje-
mijerskoj funkciji. Budu}i premijer RS-a govo mjesto do}i Slobodan Gavranovi},
}e, po svemu sude}i, biti potro{na roba, s sada{nji predsjednik Skup{tine grada Banja
obzirom na te{ku ekonomsku i socijalnu Luka. Gavranovi}a je na tu funkciju pred-
situaciju koja tek o~ekuje ovaj entitet, te lo`io njegov dugogodi{nji prijatelj Neboj{e
evidentan nedostatak novca u bud`etu.. Radmanovi}. (M. Dedi})
 MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] KAD JAGANJCI UTIHNU

Pravda za Iliju Jaganjac i

zatočenik srbijanskih zatvora Ilija
Jurišić u posjeti Predsjedništvu BiH
Nizam nisu
pro{li provjeru
SIPA-e
Svi kandidati za mjesto direktora i
zamjenika direktora Dr`avne agencije
za prevenciju korupcije pro{li su
provjeru Centralne izborne komisije, ali
kako nezvani~no saznajemo, dvojica
kandidata nisu pro{la provjeru Dr`avne
agencije za istrage i za{titu (SIPA).
Radi se o Jasminu Jaganjcu, generalu
HVO-a koji je zapovjedao HVO-om
Mostara do po~etka hrvatsko-
bo{nja~kog sukoba, i Izetu Nizamu,
aktuelnom direktoru Slu`be za poslove
sa strancima koja djeluje pri
Ministarstvu sigurnosti BiH, a koji je po
profesiji in`enjer za{tite od po`ara!
(M. F.)

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
VESELJE SE [IRI NA SVE STRANE
- BAKIR U PREDSJEDNI[TVU BiH
Pi{e: SENAD AVDI]
Jasno je Bakiru da bi otvaranje priče o tome kako je stvarno izgledalo
utemeljenje “utemeljitelja“ Radončića od strane vrhovne bošnjačke
civilne i vojne vlasti, na čelu sa njegovim ocem, Alijom, otvorilo
Pandorinu kutiju koja bi moguće dohakala predsjedničkom kandidatu
Radončiću, ali bi, van svake razumne sumnje, potpuno urušila stranku
koja je njegov “projekat“ logisticirala
^
udno je neko olak{anje nastupilo kada se definitivno
pokazalo da je Bakir Izetbegovi} novi bo{nja~ki ~lan
Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Ta se vrsta te{ko
obja{njivog olak{anja dala osjetiti u politi~ki i interesno kra-
jnje heterogenim, pa i nepomirljivim krugovima. Da ne
okoli{am, ni meni takav rasplet nije bio nimalo mrzak.
Mnogo mi je bilo va`nije ko ne}e pobijediti u toj utakmici,
nego ko }e na njenom kraju slaviti. Haris Silajd`i} je definit-
no pometen sa ovda{nje politi~ke i dr`avne scene, i to je
dugoro~no vi{e nego dobra i ugodna vijest. Izborni poraz
Fahrudina Radon~i}a je, tako|er, vrlo va`na, ohrabruju}a
vijest. Trijumf Bakira Izetbegovi}a, je, dakle, najmanje lo{e
{to se moglo desiti. Ali je daleko, predaleko od dobrog.
U prolje}e 1994. godine, u vrijeme kada je Silajd`i} bio
predsjednik Vlade BiH, prema nekim zbrdozdoljenim, amaterski
pravljenim anketama, bio je najpopularniji politi~ar u Bosni i
Hercegovini, ispred do tada neupitnog Alije Izetbegovi}a. Bio je
to signal za Izetbegovi}ev porodi~no-jaranski kabinet da se
krene u ekspresno kompromitiranje i strmoglavljivanje
Proevropsku orijentaciju Bakir Izetbegovi} }e najlak{e dokazati kad
Silajd`i}a. Nemam dokaza da je taj projekat operativno vodio sin
Bakir, ali, opet, ne vidim nikoga drugoga ko bi se toga prihvatio
i tako efikasno realizirao. Imam, me|utim, materijalni dokaz da
je, jedan drugi Bakir, tada{nji ministar policije BiH Alispahi}
(priru~ni ku}ni drot familije Izetbegovi}) na ceduljici tra`io od
neke policijske ~inovnice zadu`ene za arhiviranje kriminalnih
dosjea da i{~upa iz krivi~ne evidenciju fajl s imenom Husreva
Silajd`i}a, Harisovog brata. Ta je dokumentacija, presjek policij-
skih saznanja, prepun pikanterija iz Husrevove kriminalne
pro{losti, ubrzo osvanula u “Bo{nja~kom avazu“, polumje-
se~niku kojeg je tek “utemeljio“ Fahrudin Radon~i}. Je li
cinizam, nesretni slu~aj zlosretnih okolnosti htio da se trojica
glavnih aktera ovog policijsko-medijskog skandala, Izetbegovi},
Silajd`i}, Radon~i}, {esnaest godina kasnije na|u na izbornom
megdanu za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH? I {ta smo mi
Bogu zgrije{ili da smo prisiljeni opredjeljivati se izme|u njih tro-
jice, pa se jo{ pomalo i radovati {to je pobijedilo najmanje zlo!
Tokom neke predizborne televizijske debate Bakir
Izetbegovi} je blago podsjetio Fahrudina Radon~i}a “da smo
mi“ (stranka, familija, nije precizirao) “pomagali Dnevnom
avazu i gospodinu Radon~i}u“. Gospodin Radon~i} je na to
posko~io i tra`io od Izetbegovi}a da mu ka`e ta~no i precizno
{ta su on, Bakir, i njegovi (stranka, familija...) dali i ~ime su
6 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
zadu`ili Dnevni avaz. Izetbegovi} je, potom, naglo priko~io,
nije reagirao na Radon~i}evu “ispravku krivog navoda“. Ne}e
biti da mla|i Izetbegovi} pojma nema kako je i kojim je meto-
dama i tehnikama Stranka demokratske akcije pomagala, logis-
ticirala Fahrudina Radon~i}a i njegov “najtira`niji dnevni list u
BiH“, ali i druge njegove poslovno-infrastrukturno-gra|evin-
ske operacije u posljednjih deceniju i pol.
M
oji izvori iz politbiroa Stranke demokratske akcije
tvrde da se uo~i izbora unutar vrha stranke odvijala
prava drama oko pitanja treba li ili ne treba
objelodaniti sve dokumente, ra~une, virmane, uplate... koje su
u prvim godinama nakon rata stizale na konto Radon~i}a i
Dnevnog avaza. Navodno je jedna frakcija te stranke (od koje
nije daleko ni njen predsjednik Sulejman Tihi}) predlagala da
se ide do kraja, odnosno da se definitivno ra{~iste uzro~no-
posljedi~ne veze ove stranke sa Fahrudinom Radon~i}em. Da
se pred javnost iza|e sa svim finansijskim i drugim injekcijama
koje je SDA godinama ubrizgavala u krvotok Radon~i}evog
“poslovnog carstva“. Ne radi se tu uop}e i samo o opipljivoj,
`ivoj lovi, postojalo je jo{ milion na~ina da vladaju}a
bo{nja~ka stranka pomogne Radon~i}u i njegovim novinama
da “stanu na noge“. Recimo tako da se hiljade policajaca i
vojnika obavezno moraju pretplatiti na Dnevni Avaz, a
tro{kove }e snositi ministarstva vojske i policije, odosno svi
mi poreski obveznici. Kada se tome jo{ dodaju hiljade ~lanova
SDA razbacanih po dr`avnim institucijama, kantonima,
op}inskim odborima, nema te budale koja ne bi uspjela
napraviti “najtira`niji dnevni list“. Pamtim kolektivni o~aj
menad`menta, urednika i novinara Oslobo|enja zbog toga {to
sve do potpisivanja Dejtonskog sporazuma oni nisu, a
Radon~i} jeste, mogli svoje novine kroz tunel distribuirati na
tzv. slobodne teritorije. Mislim da je tada{nji direktor
Oslobo|enja Salko Hasanefendi} javno prozvao ministra
policije BiH Bakira Alispahi}a (opet on!) zbog toga {to nje-
govi policajci raznose nezamislive tira`e “Avaza“ {irom “slo-
bodnih teritorija“, dok je “Oslobo|enje“ osu|eno/diskrimini-
rano da se zadovolji sarajevskom kotlinom, zaklju~no sa
Dobrinjom.
Znam tu novinsku, izdava~ku paradigmu uspje{nog
dogovornog poslovanja jako dobro: ure|ivao sam takve
novine, jugoslovensku omladinsku reviju Mladost, koja je

odmah na po~etku bud`etske godine bila unaprijed razgrabljena, “pret-
pla}ena“ od strane JNA, dr`avnog aparata, te komsomolske omladin-
sko-pionirske infrastrukture u svim na{im zbratimljenim republikama i
autonomnim pokrajinama, {ta god pisao, o ~emu god informirao, bilo
ti je zagarantirano tih 10-15 hiljada vjernih ~itatelja koji novine dobi-
jaju besplatno. Nije postojao na~in da bude{ na gubitku, osim eventu-
alno zbog rebalansa saveznog bud`eta. Kako, pak, znam za ovu drugu
~arlamu oko tunelske distribucije novine? Fino, i ja sam, nedugo
dodu{e, imao tu privilegiju da uz odgovaraju}e strana~ko-dr`avne
povlastice istim kanalima ovaj list 1994. godine doturam od Hrasnice,
Zenice, Tuzle, pa sve do Kalesije. Dozvolu za “nesmetan prolazak kroz
DB /Dobrinja- Butmir/ objekat“, famozni sarajevski tunel, potpisali
kada transparentno dokumentira ~ije su pare on i “Dedo Alija“ tro{ili i donirali...
su mi tada{nji komandant vojske i ministar policije. Te su mi “finte“
debelo poznate i nema nikoga ko o njima vi{e od mene zna.
Nego, {ta se desilo u vrhu SDA kada je zatra`eno da se iz strana~ke
riznice/sehare izvade papiri koji }e pokazati {ta ta stranka duguje
Radon~i}u, a {ta, pak oblakoderski medijski tajkun duguje toj stranci?
Protiv izno{enja “dvosmjernog“ prljavog ve{a, demaskiranja Radon~i}a,
ka`u mi “ovi moji“, insideri, najglasniji je bio njegov ljuti
izvorni/izborni rival Bakir Izetbegovi}. Jasno je Bakiru da bi otvaranje
pri~e o tome kako je stvarno izgledalo utemeljenje “utemeljitelja“
Radon~i}a od strane vrhovne bo{nja~ke civilne i vojne vlasti, na ~elu sa
njegovim ocem, Alijom, otvorilo Pandorinu kutiju koja bi mogu}e
dohakala predsjedni~kom kandidatu Radon~i}u, ali bi, van svake
razumne sumnje, potpuno uru{ila stranku koja je njegov “projekat“
logisticirala. Projicirajmo o{trim pogledom u pro{lost, ali bez karikiranja,
~injenicu da je SDA dala Radon~i}u deset miliona maraka, a izgleda
(me{~ini) da jeste, “da mu se na|e“. Odakle toj stranci tolika lova, preko
kojeg je ra~una to upla}eno, iz kojih je fondova SDA prikupila taj novac?
(Iz strana~ke ~lanarine? Te{ko, dabogda....) Imaju li poresko-finansijske
institucije ikakvoga traga o tim transakcijama? Nemaju. A i da imaju,
odakle (h)im. Kako su Otac i Sin, Alija i Bakir Izetbegovi}, prvi predrat-
ni penzioner, a drugi predratni podstanar, iz ~ista mira nakupili dva mili-
ona dolara da plate tu`bu protiv New York Timesa, koji ih je optu`io za
korporativni familijarni kriminal? Otkrili smo tu finansijsko-pravnu
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Zvonimir A`daji}
POSTIZBORNA
POSTIZBORNA
KO[MARNA
KO[MARNA NO]
NO]
^elnici
^elnici SDA
SDA pomno
pomno prate
prate
televizijske
televizijske izvje{taje
izvje{taje
oo ishodu
ishodu izbora
izbora
|akoniju - lova je stigla iz Be~a (poslao neki mladomuslimanski diplo-
matski {aner, \ur|evi}, premijeru Federacije BiH Edhemu Bi~ak~i}u, a
ovaj br`e-bolje proslijedio Velikom vo|i Aliji i Malom princu Bakiru.)
Pri~a je komplicirana dozlaboga, a, uostalom, ve} je na ovim stranicama
do u dlaku ispri~ana i dokumentirana.
U
Dubrovniku su se ove nedjelje sastali hrvatski predsjednik prof.
dr. Ivo Josipovi} i bo{nja~ki lider Bakir Izetbegovi}. Josipovi} je
tokom izborne kampanje morao dokazivati svaki nov~i} koji je
zaradio na osnovu tantijema od svojih kompozitorsko-glazbenih
anga`mana. Izetbegovi} nije morao dokazivati koliko je novca zaradio
nadziru}i (stru~no, arhitektonski vjerodostojno, a kako bi druga~ije?)
tokom izgradnje Gazi Husrev-begove biblioteke, zgrade BBI centra... i
sli~nih kapitalnih nacionalnih projekata.
Ako bi Stranka demokratske akcije, odnosno njena liberalna frakci-
ja, otvorila sehare koje bi posvjedo~ile o finansiranju Radon~i}evog
Avaza, odnosno vlasni~kog udjela u toj novinsko-prera|iva~koj firmi,
pretpostaviti je da bi to bio kraj te stranke kao demokratske, transpare-
ntne institucije, ~lanice proevropske desni~arske internacionale. Sve je u
tom projektu po~elo kao “vitalni nacionalni projekat“ a okon~ano kao
“dru{tvo jednog lica“. Od banditske prevare poznate kao Bosanska
investicijska organizacija /(BIO), koja je u osnovi dala alibi opasnom
tipu Hasanu ^engi}u da bez pare i dinara poklopi UPI-jevu zgradu u cen-
tru Sarajeva, pa do Radon~i}evih kula, tornjeva i oblaka. Mislim, a
moglo bi se re}i i da znam da je i prvi i drugi “projekat“, Hasanov i
Radon~i}ev, osmi{ljen na istom mjestu, u kabinetu “do`ivotnog pred-
sjednika“ svih Bo{njaka (i onih koji se tako osje}aju) Alije Izetbegovi}a.
Jezivo je odjeknula telefonska prijetnja, koje se ni markiz De Sade
ne bi postidio, gospodina Senada [ahinpa{i}a [aje upu}ena ~estitom i
prilje`nom policijskom du`nosniku; ne o~ekujte da je citiram, jer to
pristojne u{i ne mogu ~uti, a odgovoran jezik nipo{to ne smije izgov-
oriti. “[aja je brz na jeziku, ali to nije razlog da s njim prekinem
dugogodi{nje prijateljstvo“.
Kazao je to Bakir Izetbegovi}, budu}i kolektivni predsjednik Bosne i
Hercegovine, ~ijem se izboru svi mi, neko manje, neko vi{e, radujemo... 
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 21. OKTOBAR
Nema dana a da mi ne usfali konsultaci-
ja sa Bo{nja~kim pravopisom Senahida
Halilovi}a. Ne znam da li se ka`e “orgije”
ili “horgije”, je li pravilno “um” ili “hum”.
Nema ni bosanskog jezi~kog ekvivalenta za
pojam volonter. Pomogne mi danas drug:
volonter (na bosanskom) halal-hamal.
PETAK, 22. OKTOBAR
Sa ovim ~udom, medicinskim pre-
poroditeljem Mekijem Torabijem o~ito se
nije zezati; ta po{ast se ne smije potcjenji-
vati. Kakav Silajd`i}, kakav He}o, kakav
Safa Oru~evi}, Vuk Hamovi} i Vojin
Lazarevi}, kakvi bakra~i, Torabi je {ef en-
ergetske mafije! Kako se god zavr{ila pri~a
o konstituiranju vlasti u Federaciji, Torabiju
treba osigurati mjesto u Ministarstvu ener-
getike. Ti njegovi energetski potencijali
nadilaze sve {to direktor Elektroprivrede
Amer Jerlagi} planira izgraditi u narednoj
petoljetki. Zamislite kako bi sve procvjeta-
lo da Ajvaz-dedo na dionici auto-ceste
Sarajevo - Mostar bu{i tunele, a Torabi ih
energetski podr`ava: pa do mora bi se u
roku godinu-dvije putovalo desetak minuta!
SUBOTA, 23. OKTOBAR
Nije bilo nasilja, niti huliganskog pira
na dana{njoj utakmici, derbiju srbijanske
(“Jelen”) lige izme|u Zvezde i Partizana.
Lucidni vojvo|anski socijaldemokratski
opozicioni lider NENAD ^ANAK neki je
dan navija~ke horde nazvao pravim
imenom - “fa{isti~ki manevristi”. Potom ga
je go{}a u studiju, {efica neke evrofilske
srbijanske institucije (ina~e k}erka Milo{a
Mini}a, nekada{njeg jugoslovenskog diplo-
mate i tu`itelja Dra`i Mihailovi}u), priupi-
tala za{to se on sa istom tom fa{isti~kom
bagrom “okupio” na mitingu podr{ke srbi-
janskom policajcu, {efu `andarmerije
Sretenu Luki}u prije nego {to }e ovaj biti
transferiran u Haag. Znoji se ^anak, mu~i s
rije~ima i na kraju ka`e da je Luki}a,
klju~nog Milo{evi}evog policajca za nje`ne
zlo~ine (i njihovo zata{kavanje), “podr`ao
isklju~ivo kao profesionalca”. Ma da, vraga
bi Milo{evi} tako slo`ene zlo~ina~ke
operacije (od Vi{egrada do hladnja~a sa
tijelima likvidiranih Albanaca) prepustio
amateru, neprofesionalcu.
8 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
^anak je simpati~an, lucidan, odli~an
tip, ali, burazeru, “kad ugazi{ u govno, stani
i stepuj”.
NEDJELJA, 24. OKTOBAR
Sino} kod SENADA HAD@IFEJZO-
VI]A na TV1, a ve~eras na B92 u Utisku
nedjelje kod OLJE BE]KOVI] gledam
JELENU KARLEU[U, kolumnisticu i
pevaljku op}eg smjera. Njena kolumna
povodom “parade ponosa”, objavljena u
opskurnom listu Kurir ve} danima je balkan-
ska novinarska senzacija podlo`na razli~itim
socio-kulturolo{kim i medijsko-fenomeno-
lo{kim analizama.
Kako jedna turbo-pevaljka silikonske
strukture i cyber arhitekture mo`e proizvesti
takav medijski i socijalni tsunami, to mo`e
{okirati, zadeverati samo one koji ne razumi-
ju “krajnju poruku” turbo-folka? Turbo folk,
kojem, htjela-ne htjela, pripada i Karleu{a,
medij je emancipiranih, bezobraznih/besram-
nih, osvije{tenih tranzicijski promu}urnih,
uglavnom lijepih, bistrih gradskih djevojaka.
Turbo-folk je forma kroz koju se jezgrovito
artikuliraju pamet i ambicije tog novog
`enskog gradskog nara{taja na tranzicijsko-
tr`i{noj pustopoljini. Treba pa`ljivo anali-
zirati o ~emu, i kako, bez stida, mrve obzira
i grama samokontrole pjevaju nove narodnj-
a~ke zvijezde. Uklju~uju}i i Karleu{u, nara-
vno. I dok mi u trenutku `ara tvoja burma
ko`u para...” pjeva otvoreno jedna takva
umjetnica, popularna vjerovatno. “Da me
nema, da ne postojim, znam da bi platila, al
priznaj da sam ti ga uvek boljega vratila”,
dodaje druga.
Karleu{a je drska, precizna, ta~na i ne-
dvosmislena, jer joj to muzi~ki `anr nala`e,
ba{ kao ona snajka koju je nakon pola
godine zabavljanja de~ko zamolio da ga
upozna sa svojom familijom. “Nemoj danas,
mu` mi je na poslu, a djeca su mi u {koli.”
PONEDJELJAK, 25. OKTOBAR
Do~itavam autobiografsku ispovijest,
knjigu EMIRA KUSTURICE koja je
posljednjih godina promijenila dva-tri
naslova. Jedan od propalih naslova bio je
“\e sam ja u toj pri~i”. Kusta citira sara-
jevskog mitskog {anera Keru, kojeg naziva
sjecikesom, a koji ga je ~esto znao posjetiti
i zagotiviti tokom Emirovih studentskih
ranih jada u Pragu.
Znam da je Kera umro u Sarajevu, prije,
recimo, ~etiri-pet godina. Bez para, bez
ponosa, a, Boga mi, i bez pameti. Terorisao
je ljude po kafanama u kojima mu nije bila
taraba, grebao se za marku-dvije, cigaru-
dvije-tri.
Jednom sam, prije milion godina,
nabasao u Kerinu kafanu u Vogo{}i (Ro-
mantik, ili tako ne{to) sa jednom od mno-
gobrojnih `ena svog `ivota; jedva da sam
imao para za prosje~nu pivu i ispo-
tprosje~an sok; Kera nam je “od sebe”
donio karton pive i stotinu sokova...
Niko koga sam ovih dana pitao kako se
Kera zvao i prezivao, to ne zna. Ime mu je
navodno bilo Muhamed, ili Selim, a oko
prezimena su svi nesigurni - Keri}, Kerovi},
a mo`da ni tako. Posljednji put kada sam
mu, prizivaju}i nezaboravnu no} u Vogo{}i,
dao lovu, on ju je potro{io da taksijem ode
do Bugatija. Tamo mu je opet neko dao para
da se mo`e, opet taksijem, dobaciti ku}i.
Navike ostale, ali ~ovjeka nigdje!
UTORAK, 26. OKTOBAR
^im sam sino} vidio da u kafani, neko-
liko stolova dalje od mene, sjedi gazda
“reformisanog” FK Sarajeva ZIJO BLEKI],
platio sam {ta se imalo platiti i iza{ao
gologlav na toplu jesenju ki{u. “Ja sam samo
pratio svoje navija~e”, komentira Bleki} vul-
garnosti i nasilni~ki primitivizam koji su “u
odsutnosti” oda{iljale “Horde zla” tokom
jadnog derbija @elje i Sarajeva na Grbavici.
“Zvao sam Amara Osima, on mi se nije
javio”, obrazla`e. Amar Osim ka`e da mu je
omiljeni pisac Orhan Pamuk, pa kako }e se
javiti harlovini, sportskom radniku i finansij-
skom me{etaru (Bleki}u) koji je udao k}erku
u Tursku a da nikada nije ~uo za Orhana
Pamuka?!
SRIJEDA, 27. OKTOBAR
Danas/jutros mi je po~ela NBA sezona, i
to na najbolji mogu}i na~in: Miami Heat igra
protiv Boston Celticsa. Navijam unaprijed za
“Heatse”, jer je nebeska nepravda da Le
Brone James nema nijednog {ampionskog
NBA prstena (kao ni brojni drugi ko{arka{ki
giganti), a bezvezni hrvatski centar @an
Tabak ima jedan; ima Tabak vi{e “pr{}enja”
nego li je minuta odigrao za veli~anstvene
Houston Rocketse iz devedesetih...
MINI MARKET
PET VAKATA AVAZA
Zahladnili
odnosi izme|u
Radon~i}a i
Ceri}a
Primjetno je zahla|enje odnosa izme|u
dugogodi{njih provjerenih prijatelja i
saveznika, reisa Mustafe ef. Ceri}a i
lidera SBB-a Fahrudina Radon~i}a.
Ceri} je naprasno is~eznuo sa stranica
Radon~i}evog Avaza a povrh toga
Radon~i} mu preko Avaza ve} neko vri-
jeme {alje {ifrirane poruke vlastitog
nezadovoljstva. Radon~i} je naime
krajnje nezadovoljan Ceri}evim predi-
zbornim dr`anjem: mlakom podr{kom
SBB-u i obilatom podr{kom Bakiru
Izetbegovi}u za koga je Ceri} navodno
lobirao preko d`amijskih imama.
^injenica je da su muftije listom
podr`ale Izetbegovi}evu kandidaturu,
no veliko je pitanje je li za to zaslu`an
reis Ceri} ili se podr{ka muftija razvijala
suprotno njegovoj volji.
Upu}eni tvrde da je Ceri} personalno
stajao uz Radon~i}a, ali da je njegov
autoritet na terenu prili~no poljuljan i da
za svog pulena Radon~i}a jednostavno
nije mogao uraditi ni{ta vi{e. Radon~i}
je me|utim uvjeren da ga je reis Ceri}
izdao i da se u odsudnom trenutku
opredijelio za Bakira Izetbegovi}a.
(A.M.)
Mustafa
ef. Ceri}
10
SNJE@ANA I SEDAM POLICIJSKIH PATULJAKA
Skromni rezultati policijske
istrage o bombaškim
napadima na Snježanu Jukić
Iako prvi nalazi policijske istrage o palj-
evini dva skupocjena automobila BMW
ispred obiteljske ku}e Snje`ane Juki} u
Grudama jo{ nisu poznati, posve je izvjesno
kako }e inspektori MUP-a Zapadno-
hercegova~ke `upanije u ovom slu~aju imati
dosta posla. Nekada{nja ~asnica HVO-a, a
kasnije vrlo utjecajna slu`benica u Uredu za
obranu u Grudama, poznata po prisnosti s
brojnim hrvatskim generalima (a navodno i
s Antom Jelavi}em) bila je, podsjetimo,
uhap{ena po~etkom 2008. u Hrvatskoj, zbog
sumnje da je posredovala u nezakonitom
umirovljenju najmanje 200 pripadnika HV-a
i HVO-a. No, premda se tada spasila kaz-
POKAJNIK IL’ POKOJNIK
Novinari svjetski poznatih
agencija opsjedaju Tribunal
s pitanjem da li je
Radovan Karadžić mrtav!
Radovan Karad`i}, biv{i predsjednik
RS-a, u posljednjih dvadesetak dana `alio
se na zdravstvene probleme i govorio da
mu se “stanje sve vi{e pogor{ava”. Iako
Karad`i}evo zdravstveno stanje nije
ozbiljno ugro`eno jer se pored problema
sa nervima, vratom i le|ima nije `alio da
su mu ugro`ene vitalne `ivotne funkcije,
nenog progona, Juki}eva je nastavila s pre-
varama lakovjernih sugra|ana, pozivaju}i se
upravo na bliske veze s utjecajnim prijatelji-
ma, zbog ~ega je stekla brojne neprijatelje.
U Grudama se tako pri~a kako je Snje`ana
Juki}, prije izvjesnog vremena, nestala na
nekoliko dana i da je bila zato~ena na
nepoznatoj lokaciji od strane vi{e osoba
kojima je dugovala novac. Otmicu, me-
|utim, nikada nije prijavila. Dva luksuzna
BMW-a u vlasni{tvu Snje`ane Juki} i
njezinog sina Josipa zapaljena su Molo-
tovljevim koktelima u rano jutro 26. okto-
bra, a {teta se procjenjuje na vi{e od sto
tisu}a eura. (S. M.)
pojedini novinari svjetski poznatih medij-
skih ku}a o~ekuju da }e biv{i lider bosan-
skih Srba zavr{iti kao Slobodan Milo{evi}.
Naime, kako saznajemo, novinari najti-
ra`nijih novina svakodnevno pozivaju
Ha{ki tribunal i od njegovih uposlenika
tra`e povjerljivu informaciju - da li je
Radovan Karad`i} preminuo! (M. D.)
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
 MINI MARKET
RASUTI BISERI
PRO ET CONTRA
Bosancu
Dajete li novac Jasenku
prosjacima ili to smatrate Selimovi}u za
bacanjem novca ? dlaku izmakla
funkcija
VAHIDIN NINO pljenih dnevno nekako
uspijevaju pre`ivjeti.
Dajem onim koji ne tra`e, a
za koje znam da im treba. {vedskog
PR[E[ Kao {to bi i vlast trebalo dati
onima koji ju ne tra`e. ministra kulture
Pjeva~ LEJLA TUR^ILO
DA Docent na
FPN-u
LANA DELI] Zeni~anin Jasenko Selimovi}, dugogo-
di{nji direktor teatra u Geteborgu i
Glumica po~asni gra|anin ovog {vedskog grada,
Da. Sadaku (milostinju) DA/NE imenovan je za dr`avnog sekretara u
smatram svojom
obavezom.
NE/DA kabinetu Erika Ullenhaga, novog
Naj~e{}e ne dajem, jer sma- ministra za integraciju u Vladi [vedske.
tram da je rije~ o organizira- Ne dajem djeci romske Na nedavno odr`anim izborima u ovoj
nom “biznisu” u kojem naj- nacionalnosti, zbog toga {to skandinavskoj zemlji Selimovi} je, kao
ADNAN RONDI] manje koristi od tog novca taj novac zavr{i u rukama nji- kadar Folk stranke, bio kandidat za
Novinar imaju oni kojima ga dam. hovih o~eva koji ga naj~e{}e ministra kulture te za mjesto poslanika
Ipak, povremeno “popustim”, tro{e na alkohol. ^esto im u parlamentu. Me|utim, nije uspio u toj
DA/NE osobito ako je rije~ o starijim kupim ne{to da pojedu ako nakani, jer mu je nedostajalo svega 17
osobama. ka`u da su gladni. glasova! Ipak, vodstvo ove partije povj-
Ve}ini NE, nekima DA. Za{to erilo mu je mjesto dr`avnog sekretara.

ADIS ARAPOVI] NEDIM [ABI]

ve}ini NE: u prvom redu jer Pored kulture, glavninu Selimovi}evog
je rije~ o organiziranom pros- politi~kog programa predstavljaju pitanja
Basista
ja~enju, u kojem su prosjaci Menad`er uspje{ne integracije imigranata u
u slu`bi organiziranog krimi- grupe
CCI {vedsko dru{tvo, posebice pripadnika
nala. Posebno je te{ko vidjeti Predgrupa brojne bh. dijaspore koja ve} skoro dva
djecu u raljama ove po{asti.
Za{to nekima DA: jer, stica-
NE/DA DA desetlje}a `ivi u ovoj zemlji. (N. H.)
jem okolnosti, znam da nisu
dio spomenute mre`e i da od Uglavnom ne dajem Samo u slu~aju da se radi o Jasenko
tih nekoliko maraka priku- onima koji tra`e. staroj ili bolesnoj osobi. Selimovi}
SEDMICNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 11

POSTIZBORNI OBRAT

VELIKA
VELIKA
^ETVORKA
^ETVORKA
ZA
ZA NOVI
NOVI PO^ETAK
PO^ETAK
Okosnicu
Okosnicu nove
nove vlasti
vlasti
~init
~init }e
}e SDA,
SDA,
SNSD,
SNSD, HDZ
HDZ ii SDP
SDP

Nakon neuspjelih pokušaja Zlatka

Lagumdžije da formira novu Alijansu
s manjinskim partijama, lider SDA Sulejman
Tihić započeo je konsultacije o formiranju
KRAH LAG
koalicione vlasti “velike četvorke“; Slobodna
Bosna otkriva kako je Tihić preuzeo štafetnu ALIJANSE, VL
“VELIKA ^
palicu od Lagumdžije i kako će izgledati
nova parlementarna većina koju
zagovara lider SDA

12 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

 LAGUMD@IJA ODUSTAO OD ALIJANSE

GUMD@IJINE
Okosnicu nove
LAST FORMIRA parlamentarne ve}ine
^ETVORKA” ~init }e SDA, SNSD,
HDZ i SDP
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 13
POSTIZBORNI OBRAT
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
M
jesec dana nakon odr`anih par-
lamentarnih izbora naziru se
konture nove parlamentarne
ve}ine koja }e formirati
izvr{nu vlast na svim razina-
ma. Rije~ je o koaliciji “velike ~etvorke“
(SDP+SDA+SNSD+HDZ) koju je relativni
pobjednik parlamentarnih izbora - SDP -
bezuspje{no nastojao zaobi}i formiranjem
neke nove Alijanse sastavljene od desetak
manjih partija iz oba entiteta. Na tom pro-
jektu SDP i njegov lider Zlatko Lagumd`ija
predano su radili protekle tri sedmice nakon
izbora, no nisu se makli s mjesta. Tek kada
je Lagumd`ija udario glavom o zid, i kada
je i njemu i drugima postalo jasno da od
nove Alijanse ne}e biti ni{ta, na scenu je
stupio lider SDA Sulejman Tihi}, koji je u
samo nekoliko dana uspio preokrenuti
smjer doga|aja. Tihi} se najprije sastao s
~elnikom HDZ-a Draganom ^ovi}em a
istovremeno je utana~io i termin sastanka
sa {efom SNSD-a Miloradom Dodikom, s
kojim je ina~e na stalnoj telefonskoj vezi.
Trojac Tihi}-^ovi}-Dodik jo{ je daleko od
postizanja ~ak i na~elnog dogovora o pro-
gramskim ciljevima nove parlamentarne
ve}ine i raspodjeli vlasti, ali je posve jasno
da }e “novi po~etak“ krenuti s mjesta gdje
je BiH bila prije ~etiri godine, kada je bio
usugla{en tzv. aprilski paket ustavnih prom-
jena. Zanimljivo, sporazum o aprilskom
TIHI] U MIROVNOJ MISIJI
Lider SDA preuzeo je na sebe
obavezu da spoji Lagumd`iju s
Dodikom i ^ovi}em
14
BO[NJACI POSLU[ALI POZIV NA PROMJENE
Izbori po mjeri međunarodne
zajednice
Uprkos bu~nim pozivima na promjene,
na parlamentarnim izborima 3. oktobra
potvr|ena je dominacija ve}ine vladaju}ih
partija. Jedina zna~ajnija promjena do-
godila se na bo{nja~koj sceni, gdje su
Stranka za BiH i SDP zamijenili uloge.
Izbori su potvrdili politi~ki legitimitet partija
paketu ustavnih promjena postignut je
upravo u krugu stranaka koje bi u naredne
~etiri godine trebale ~initi ki~mu parlamen-
tarne i izvr{ne vlasti na svim razinama.
POVRATAK “APRILSKE KOALICIJE“
Mada su u posljednje ~etiri godine
odnosi unutar “aprilske koalicije“ (SDP,
SDA, SNSD, HDZ) prili~no naru{eni, oso-
bito izme|u dvije socijaldemokratske parti-
je, SNSD-a i SDP-a, “aprilska koalicija“,
prema tvrdnjama u vrhu SDA, naprosto
nema ozbiljnu alternativu. Za tu tvrdnju
nude dva klju~na razloga.
Prvo, zato {to koalicija bez SNSD-a i
HDZ-a, kakvu namjerava sklopiti lider
SDP-a Lagumd`ija, ne bi imala fakti~ku
vlast na golemom dijelu BiH i {to takva
vlast ne bi u`ivala respekt najve}eg dijela
“aprilske koalicije“ kako su manje-vi{e
otvoreno pri`eljkivali i zagovarali neki od
najutjecajnijih diplomata me|unarodne
zajednice u BiH, koji su preko mre`e
nevladinih organizacija i utjecajnih medija
presudno oblikovali ishod parlamentanih
izbora. 
srpskog i hrvatskog naroda u BiH. Golema
ve}ina Srba i Hrvata dala je povjerenje
SNSD-u odnosno HDZ-u, i bilo bi krajnje
rizi~no ignorirati ve}insku izbornu volju
dva konstitutivna naroda.
Drugo, unutar me|unarodne zajednice
ne postoji ni minimum entuzijazma za
formiranje neke nove Alijanse po mjeri
SDP-a. Dapa~e, evropski diplomati listom
zagovaraju formiranje koalicije “velike
~etvorke“ koja bi imala komotnu parlamen-
tarnu ve}inu i koja bi mogla obezbijediti
stabilnu i respektabilnu izvr{nu vlast.
TIHI] PREUZIMA LIDERSTVO
U politi~kim kuloarima navodi se i tre}i
razlog zbog kojeg je Tihi} pokrenuo diplo-
matsku ofanzivu, rizikuju}i otvaranje suko-
ba s liderom SDP-a Zlatkom Lagumd`ijom.
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

NEIZVJESNA UTRKA LAGUMD@IJE I ^OVI]A
Izbor mandatara u rukama Dodika
Odluku o mandataru Vije}a ministara
BiH donijet }e tro~lano Predsjedni{tvo BiH
u sastavu Neboj{a Radmanovi}, @eljko
Kom{i} i Bakir Izetbegovi}. Posve je izvj-
esno da }e Radmanovi} glasati za ^ovi}a
a Kom{i} za Lagumd`iju, {to zna~i da }e
presuditi glas Bakira Izetbegovi}a. No,
Predsjedni{tvo BiH je samo prva instanca
a kona~nu odluku o izboru mandatara
donosi Predstavni~ki dom Parlamenta BiH
DIPLOMATSKA PODRŠKA: Evropski diplomati listom
zagovaraju formiranje koalicije “velike četvorke“ koja
bi imala komotnu parlamentarnu većinu i koja bi
mogla obezbijediti stabilnu i respektabilnu izvršnu vlast
PROBIJEN LED
Lider SDA Sulejman
Tihi} i lider HDZ-a
Dragan ^ovi} odr`ali
su sastanak nakon
vi{emjese~nog
prekida suradnje
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
ve}inom glasova koja podrazumijeva i
famoznu entitetsku ve}inu. Prema trenut-
nom rasporedu politi~kih snaga, Lagum-
d`ija bi uprkos protivljenju HDZ-a mogao
obezbijediti dovoljnu podr{ku zastupnika iz
Federacije BiH, ali te{ko da }e obezbijedi-
ti dovoljan broj ruku zastupnika iz RS-a.
Tim prije {to je u me|uvremenu Dodik
uspio razbiti jedinstvo predizborne koalici-
je “Zajedno za Srpsku“. 
POMIRLJIVI
TONOVI IZ BANJE LUKE
Lider SNSD-a Milorad Dodik ipak
je pristao na sastanak s liderom
SDP-a Zlatkom Lagumd`ijom
LAGUMD@IJA ODUSTAO OD ALIJANSE
Preuzimanjem {tafetne palice iz ruku
Zlatka Lagumd`ije Tihi} se poku{ava
nametnuti kao centralna figura nove vlasti,
kao najmanji zajedni~ki sadr`ilac, i kao
jedini, nezaobilazni most izme|u zava|enih
koalicionih partnera -Lagumd`ije i Dodika,
te Lagumd`ije i ^ovi}a. Uspije li u svojoj
nakani, Tihi} }e se nametnuti kao neformal-
ni lider “velike ~etvorke“, mada mu izborni
rezultati nikako ne idu na ruku. Tihi} je
toga svjestan i zato je u prvih nekoliko sed-
mica nakon izbora prepustio inicijativu
relativnom izbornom pobjedniku Zlatku
Lagumd`iji. U akciju je krenuo tek kad je
postalo jasno da Lagumd`ijin SDP nema
potrebni koalicioni kapacitet za formiranje
efikasne i stabilne vlasti.
No, bez obzira na neuspjeli poku{aj formi-
ranja Alijanse, Lagumd`ija se, sasvim izvjes-
no, ne}e pomiriti s namijenjenom epizodnom
ulogom u budu}oj koaliciji “velike ~etvorke“.
SPORAN IZBOR MANDATARA
Najve}i problem pred koalicionim part-
nerima i dalje ostaje izbor formalnog lidera
budu}e koalicije, koji }e preuzeti vodstvo u
Vije}u ministara BiH. Odranije je poznato
da na ovu funkciju pretendiraju Zlatko
Lagum`dija, koji se poziva na izborne
rezultate, i Dragan ^ovi}, koji se poziva na
nepisano pravilo nacionalne rotacije u cen-
tralnoj instituciji izvr{ne vlasti BiH. Prema
pravilu na koje se poziva ^ovi}, novi pred-
sjedavaju}i VM BiH trebao bi biti Hrvat,
budu}i da je aktuelni predsjednik Srbin i da
je njegov prethodnik bio izabran iz reda
bo{nja~kog naroda. ^ovi} se tako|er zala`e
da hrvatski mandatar bude iz reda partije
koja je dobila najve}u podr{ku hrvatskog
naroda, a to je nesumnjivo HDZ BiH.
Blistav izborni uspjeh SDP-a prili~no je
zasjenila ~injenica da je ostvaren na pros-
toru s predominatnom bo{nja~kom ve}i-
nom: u Republici Srpskoj i kantonima s
hrvatskom ve}inom SDP je dobio zane-
marljivu podr{ku, koja prili~no kompromi-
tira multietni~ki karakter ove partije.
Prema trenutnom rasporedu snaga,
^ovi} je u osjetnoj prednosti, budu}i da ima
punu podr{ku Milorada Dodika i da je i
naju`i vrh SDA sklon rje{enju koje bi
smirilo politi~ke frustracije hrvatskog naro-
da izazvane reizborom @eljka Kom{i}a.
Znakovita je ~injenica da se iz SDP-a
jo{ uvijek nisu oglasili oko Tihi}evog sus-
reta s ^ovi}em i najavljenog susreta s
Dodikom. Ne ra~unaju}i, naravno, nez-
vani~ne poruke upu}ene ^ovi}u s SDP-ove
Federalne televizije, koja lidera HDZ-a vidi
u zatvoru a nikako na ~elu Vije}a ministra
BiH. Izostanak slu`benih reakcija mogao bi
se protuma~iti i kao pre{utni pristanak
SDP-a na formiranje parlamentarne ve}ine
s do ju~er neprihvatljivim partnerima,
SNSD-om i HDZ-om. 
15

SDP spreman i na crveno-najcrnju koaliciju sa SDS-om
SDP na najboljem putu da izigra predizborno
obećanje kako neće praviti matematičku nego
isključivo programsku koaliciju
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
N
ebrojeno puta ~elnici SDP-a tokom
predizborne kampanje ponavljali su
obe}anje kako }e se nova vladaju}a
ve}ina predvo|ena SDP-om razlikovati od
prethodne po tome {to ne}e biti formirana
na raspodjeli funkcija nego na raspodjeli
posla i odgovornosti. Ne{to kasnije, SDP je
lansirao novu, jo{ preciznije sro~enu kri-
laticu: “Ne zanima nas matemati~ka nego
isklju~ivo programska koalicija.“ To bi tre-
balo zna~iti da }e nova vlast predvo|ena
SDP-om imati makar minumum zajedni~ki
usugla{enih programskih ciljeva, makar
kad je rije~ o glavnim, magistralnim pravci-
ma dru{tvenog i ekonomskog razvoja BiH.
Koliko je vrh SDP-a posve}en raspod-
jeli posla i odgovornosti a koliko raspodjeli
vlasti, vidljivo je po izboru potencijalnih
koalicionih partija s kojima SDP poku{ava
obezbijediti parlamentarnu ve}inu. Pored
16
ostalih, SDP je u Sarajevu ugostio i ~elnike
SDS-a, partije koja s ponosom isti~e
privr`enost liku i djelu R adovana
Karad`i}a. Mo`e li SDP s SDS-om formi-
rati “proevropski orijentiranu vladu koja }e
ubrzati bosanskohercegova~ki put u EU i
NATO“, kako je istaknuo lider SDP-a
Zlatko Lagumd`ija u razgovoru s britan-
skim ambasadorom u BiH Michaelom
Tathamom, s kim se sastao samo koji minut
nakon {to je delegacija SDS-a iza{la iz nje-
govog kabineta.
Mogu}e je, ali je malo vjerovatno.
Samo nekoliko dana ranije, potpredsjednik
SDS-a Predrag Nikoli} jasno je rekao da
njegova partija nikada i ni pod kakvim
uslovima ne}e glasati za ulazak BiH u
NATO.
“NATO ne slu`i za o~uvanje kolektivne
bezbjednosti. Oni koji zagovaraju ulazak u
NATO ne znaju da je NATO prevashodno
instrument sile i da je u funkciji geo-
politi~kih interesa SAD-a. Ulaskom BiH u
SKANDAL NEDJELJE
NEPRINCIPIJELNA
KOALICIJA
Koje programske
ciljeve dijele SDP i SDS
NATO, RS bi dala legitimitet njihovoj
vojnoj intervenciji iz 1995. godine“, rekao
je Nikoli}. Treba li uop}e podsje}ati na
stavove SDS-a o drugim va`nim pitanjima
za budu}nost BiH koji su dijametralno
suprotstavljeni programskim ciljevima i
stavovima SDP-a?
I o ~emu onda SDP pregovara s SDS-om?
Bit }e da se ipak pregovara o
matemati~koj koaliciji, o raspodjeli funkci-
ja a nikako o raspodjeli posla i odgovornos-
ti. Naime, u dosada{njim pregovorima s
potencijalnim koalicionim partnerima, SDP
je dobio (na~elnu) podr{ku SDA, HDZ
1990 i HSP-a, no zajedno s ovim partijama
SDP ima samo 18 glasova, ~etiri manje od
potrebnog broja za ve}inu u Predsta-
vni~kom domu Parlamenta BiH. SDP-u
fale jo{ samo ~etiri glasa - a upravo toliko
ruku u Parlamentu BiH ima SDS!
SDP-ove parole o programskoj koaliciji
padaju u vodu pred zahtjevima matema-
ti~ke koalicije. 
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
IZBOR DIREKTORA FEDERALNE POLICIJE

Iako je natječaj za izbor

novog direktora
FEDERALNE UPRAVE
POLICIJE završen prošlog
tjedna, imena kandidata
bit će poznata tek u
četvrtak, 28. oktobra, za
kada je zakazana sjednica
članova Nezavisnog
odbora; naša novinarka je
istražila koji su policajci
konkurirali na mjesto
nasljednika dosadašnjeg
direktora ZLATKA
MILETIĆA, kakve su
njihove profesionalne
reference i da li će prvi
čovjek federalne policije
biti imenovan bez
stranačkih pritisaka i
lobiranja
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

D
irektor Federalne uprave policije
(FUP-a) Zlatko Mileti} nije se
ponovno kandidirao na funkciju
koju je obavljao u proteklih osam
godina, unato~ tvrdnjama poje-
dinih sarajevskih medija, koji su posljednjih BITKA
BITKA ZA
ZA
dana otvoreno agitirali protiv njegovog FEDERALNU
FEDERALNU POLICIJU
POLICIJU
Na
Na natje~aj
natje~aj za
za izbor
izbor direktora
direktora
reizbora. Premda je Ured za zakonodavstvo FUP-a
FUP-a konkuriralo
konkuriralo je
je {est
{est policajaca,
policajaca,
Vlade Federacije BiH dao tuma~enje kona~na
kona~na odluka
odluka oo najboljem
najboljem
federalnog Zakona o unutarnjim poslovima kandidatu
kandidatu bit
bit }e
}e poznata
poznata
prema kojem se aktualni direktor FUP-a najkasnije
najkasnije za
za mjesec
mjesec dana
dana
mo`e kandidirati za jo{ jedan mandat,

NAJOZBILJNIJI KANDIDAT
ZA DIREKTORA FEDERALNE
POLICIJE JE DRAGAN LUKA^
18 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

Mileti} se do kraja pro{log tjedna, odnosno
do isteka roka, nije prijavio na natje~aj, {to,
dakako, ne zna~i da }e manjkati pretende-
nata na mjesto njegovog nasljednika.
Prema posljednjim informacijama, do sri-
jede, 27. oktobra, za upra`njenu poziciju
direktora federalne policije stiglo je ukup-
no {est prijava. Imena i kona~an broj kandi-
data bit }e poznati u ~etvrtak poslijepodne
(kada ovaj broj Slobodne Bosne ve} bude u
HDZ otvoreno prote`ira policijskog
komesara iz Livna Rafaela Pivi}a
prodaji), nakon {to ~lanovi Nezavisnog
odbora za policijska imenovanja federalnog
Parlamenta otvore sve koverte.
PROFESIONALNI STANDARDI ILI
POLITI^KE PROTEKCIJE
Sude}i, me|utim, prema spekulacijama
iz policijskih krugova, posve je izvjesno
kako je najozbiljniji kandidat za novog-
starog direktora FUP-a Dragan Luka~, ujed-
no i jedini policajac koji je do sada potvrdio
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
TKO ]E NASLIJEDITI ZLATKA MILETI]A
ROTACIJA NAKON OSAM GODINA
Najve}e {anse ima Dragan Luka~,
koji se sa funkcije direktora federalne
policije povukao u novembru 2002.,
kada ga je zamijenio Zlatko Mileti}
da se prijavio na natje~aj. Sada{nji {ef
Odjela za osiguranje osoba i objekata u
Dr`avnoj agenciji za istrage i za{titu bio je
direktor federalne policije od marta 2001. do
sredine novembra 2002., kada je imenovan
za jednog od trojice ~elnika SIPA-e. Budu}i
da se radi o vrsnom profesionalcu s dugogo-
di{njim iskustvom na rukovode}im polic-
ijskim du`nostima, jasno je da }e se me|u
njegovim protukandidatima te{ko na}i poli-
cajac s referencama kakve ima Luka~. No,
kako je nedavni izbor {efova krovnih policij-
skih agencija u BiH pokazao da dobri profe-
sionalni rezultati nisu nu`no i jedina pre-
poruka za imenovanje policajaca na najva-
`nije pozicije, jer su na koncu presudile poli-
ti~ke protekcije, tako je za pretpostaviti da i
odabir budu}eg direktora FUP-a ne}e pro}i
bez strana~kih pritisaka i lobiranja. U tom bi
smislu presudan utjecaj mogli imati ministri
iz hrvatskih politi~kih stranaka u Federaciji
BiH, a posebice iz HDZ-a, jer bi na funkci-
ju direktora federalne policije trebao biti
postavljen Hrvat. Podsjetimo da je u maju
ove godine Vlada Federacije BiH na prijed-
log Nezavisnog odbora ponovno imenovala
Samira D`ebu za zamjenika direktora FUP-
a, zbog ~ega je isklju~ena mogu}nost da i na
du`nost direktora bude izabran bo{nja~ki
kandidat. Navodno da se na natje~aj prijavio
samo jedan Bo{njak - Sead Lisak, raniji
zamjenik direktora SIPA-e, a trenuta~no sav-
jetnik direktora Grani~ne policije BiH Vinka
Duman~i}a.
Kako nezvani~no doznajemo, osim
Dragana Luka~a i njegovog nekada{njeg
najbli`eg suradnika iz SIPA-e Seada
Lisaka, na listi kandidata za Mileti}evog
nasljednika na{ao se i @eljko ]ori}, zapovj-
ednik Terenskog ureda Grani~ne policije
BiH “Jug“ u ^apljini. ]ori} je posljednjih
godina konkurirao na vi{e natje~aja za
izbor rukovode}ih policijskih slu`benika:
bio je kandidat za policijskog komesara u
MUP-u Hercegova~ko-neretvanske `upani-
je, prijavljivao se na natje~aje za izbor
direktora Federalne uprave policije i SIPA-e,
ali bez uspjeha. U slu~aju da mu se ovoga
puta posre}i, @eljko ]ori} bi se u federalni 
19
 IZBOR DIREKTORA FEDERALNE POLICIJE

TAJNE I JAVNE KANDIDATURE

Za razliku od Dragana Luka~a, koji je jedini
potvrdio da se prijavio na mjesto direktora
FUP-a, o kandidaturama Seada Lisaka, Rafaela
Pivi}a i Ljubomira Dominkovi}a jo{ se uvijek
samo naga|a

 MUP vratio poslije deset godina, budu}i da
je svojedobno radio u Odjelu uniformirane
policije, ali se povukao nakon {to je ostao
bez politi~kih skrbnika iz HDZ-a. Karijeru
je ]ori} nastavio u Grani~noj policiji BiH,
gdje je posao dobio, tako|er po strana~koj
preporuci, a na intervenciju jednog od
biv{ih direktora Tome Mihalja.
I mada }e imena svih kandidata biti poz-
nata do konca tjedna, notorna je ~injenica da
je Dragan Luka~ jedini me|u njima koji u
posljednjih desetak godina nije imao rali njegovo imenovanje na sve policijske
politi~ke potpore HDZ-a, budu}i da su i du`nosti, {to se nikako ne bi moglo kazati i
biv{i i aktualni du`nosnici te stranke saboti- za Luka~eve protukandidate. Jednako kao i
POLITIČKI PRITISCI: Presudan utjecaj mogli bi imati
ministri iz hrvatskih političkih stranaka u Federaciji
BiH, a posebice iz HDZ-a, jer bi na funkciju direktora
federalne policije trebao biti postavljen Hrvat

DA LI JE NEZAVISNI ODBOR UISTINU NEZAVISAN

Federalna uprava policije protiv policijskog službenika

Seada Selmana
Kona~nu odluku o izboru najboljeg kandidata za novog direkto- jevskom Pravnom fakultetu Kanita Imamovi} ^izmi}, mostarski
ra Federalne uprave policije donijet }e, i to ve}inom glasova, srednjo{kolski profesor i magistar medija Zoran Zeki}, te Branka
sedam ~lanova Nezavisnog odbora, na ~elu sa Seadom [ekari} za koju je poznato tek da je po struci pravnica. 
Selmanom, ~iji mandat u Federalnoj upravi policije osporavaju
vi{e od godinu dana. Selman, naime, kao policijski slu`benik u
MUP-u Federacije BiH, koji je zaposlen na mjestu {efa Odsjeka za
sanitarnu, biokemijsku i ekolo{ku za{titu, nikada nije tra`io
odobrenje, odnosno suglasnost svog {efa Zlatka Mileti}a za rad u
Nezavisnom odboru, zbog ~ega je bio prijavljen Disciplinskoj
komisiji, radi povrede slu`bene du`nosti i sukoba interesa. U
Federalnoj upravi policije smatraju da bi se zbog nezakonitog rada
predsjedavaju}eg Nezavisnog odbora natje~aj za izbor direktora
mogao prolasiti nelegalnim i poni{titi, dok je Sead Selman, u
kratkoj izjavi za “SB“, kazao kako u njegovom anga`manu nema
ni~eg spornoga, budu}i da je ~lan Odbora ve} pune tri godine.
Osim Seada Selmana, u Nezavisnom odboru za izbor i imenovanje
direktora federalne policije nalaze se dvojica umirovljenih policaja- ME\UPOLICIJSKI SUKOBI
ca, Jasmin Zlatanovi} i Bo`e Bagari}, pravnik u dr`avnoj Slu`bi Zbog povrede slu`bene du`nosti direktor FUP-a Zlatko Mileti}
za poslove sa strancima Muhamed Mujaki}, asistentica na sara- podnio je disciplinsku prijavu protiv Seada Selmana

20 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.


@eljko ]ori} i sljede}i, za sada jo{ uvijek
nezvani~ni kandidat za direktora FUP-a
Rafael Pivi}, kojeg su neki hercegova~ki
novinari ve} progasili favoritom, mo`e
ra~unati na podr{ku HDZ-a. Pivi}u, naime,
na du`nosti policijskog komesara u MUP-u
Hercegbosanske `upanije ovih dana istje~e i
drugi mandat, a uistinu bi bilo naivno povj-
erovati da bi na tom mjestu proveo punih
osam godina bez jakog politi~kog zale|a.
NOVI DIREKTOR DO KRAJA NOVEMBRA
Posebice ako se zna da MUP Herceg-
bosanske `upanije, pod Pivi}evim vod-
stvom, gotovo da nije imao niti jedne
ozbiljnije policijske akcije, dok su rezultati
njihovog rada vi{e nego skromni, iako se
radi o tranzitnom podru~ju, u blizini dr`avne
granice s Republikom Hrvatskom, preko
kojeg vode {vercerski putevi za krijum~arenje
droge, ljudi, automobila. S druge strane, pak,
Pivi}u na ruku ide nesumnjivi utjecaj livan-
jskih HDZ-ovaca u naju`em vodstvu te
stranke (BBorjana Kri{to i Mate Franji~evi}),
koji }e zasigurno prote`irati “svog policaj-
ca“, kao i blisko prijateljstvo s njegovim
zemljakom iz Tomislavgrada Ivanom ]o-
si}em, nekada{njim ministrom policije u
Hercegbosanskoj `upaniji, a danas general-
nim inspektorom u Obavje{tajno-sigurnos-
noj agenciji BiH, te dr`avnim ministrom
pravde Bari{om ^olakom.
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
TKO ]E NASLIJEDITI ZLATKA MILETI]A
Prema tvrdnjama nekih njegovih tuzlan- ti“, posljednjih godina, izvodili pripadnici
skih kolega, kandidaturu na poziciju direktora SIPA-e i Federalne uprave policije (o “profe-
FUP-a najavio je i na~elnik Policijske uprave sionalizmu“ komesara Drage Vukoje u istrazi
Tuzla Ljubomir Divkovi}. Iako u dosada{njoj protiv bugojanskih terorista i njihovih za{tit-
policijskoj karijeri nije rukovodio va`nijim nika op{irno smo pisali u jednom od pro{lih
sigurnosnim slu`bama, lokalni policajac brojeva “SB-a“).
Divkovi}, navodno, ra~una na podr{ku ^lanovi Nezavisnog odbora Parlamenta
doministra sigurnosti BiH Mije Kre{i}a Federacije BiH zakazali su sjednicu u
FAVORIT IZ LIVNA: Piviću, naime, na dužnosti
policijskog komesara u MUP-u Hercegbosanske županije
ovih dana istječe i drugi mandat, a uistinu bi bilo
naivno povjerovati da bi na tom mjestu proveo punih
osam godina bez jakog političkog zaleđa
(tako|er utjecajnog HDZ-ovca), sa kojim je, ~etvrtak poslijepodne, kada }e otvoriti
kako se naga|a, u bliskim ro|a~kim vezama. koverte s imenima svih kandidata. Nakon
[esti kandidat koji je konkurirao na natje~aj {to se zavr{i provjera ispunjavaju li policaj-
za direktora federalne policije mogao bi biti ci kriterije iz javnog natje~aja, uslijedit }e
Drago Vukoja, policijski komesar u MUP-u pojedina~no testiranje, a potom i intervjui
Srednjobosanskog kantona, koji je, ba{ kao i sa svakim kandidatom ponaosob, prije nego
njegov kolega Rafael Pivi}, pri kraju manda- {to ~lanovi Nezavisnog odbora naprave
ta. No, osim {to i Pivi} i Vukoja ve} godina- listu najbolje rangiranih i dostave je federa-
ma u`ivaju simpatije lokalnih HDZ-ovskih lnom ministru policije, odnosno, Vladi
vlasti, dvojica policijskih komesara “dijele“ i Federacije BiH koja }e, u kona~nici,
iste, iznimno skromne rezultate rada, {to imenovati direktora FUP-a. O~ekuje se da
potvr|uje ~injenica da su sve zna~ajnije poli- }e novi direktor federalne policije du`nost
cijske operacije u njihovoj “zoni odgovornos- preuzeti za mjesec dana. 
21
 FINANSIJSKA AFERA
Foto: Mario Ili~i}

Finansijska policija FBiH donijela je prije dvadesetak dana rješenje prema kojem
je kompanija PREVENT obavezna platiti 10,1 milion KM na ime neispunjenih
obaveza po kupoprodajnom ugovoru i dodatnih 11,63 miliona maraka zateznih
kamata; iz Preventa odgovaraju da je Finansijska policija prekoračila ovlaštenja, i
da naplatu spornih potraživanja može naložiti samo nadležni sud

PREVENT GROUP NIKOM

NI[TA NE DUGUJE
Od dr`ave tra`imo samo da nas ostave na miru!
24 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
 JE LI PREVENT DU@AN 21 MILION KM

PREVENTOVA Pi{e: MIRSAD FAZLI]

P
TVORNICA U VISOKOM
Prevent je prema oslovna imperija Nijaza Hastora,
poslovnim rezultatima jedna
koja godi{nje napravi promet od
od najuspje{nijih kompanija u BiH
oko 800 miliona KM, za pred-
stavnike bosanskohercegova~kih
medija organizovala je posjetu
kompaniji AD Plastik iz Solina, ~iji vlasnik
je od 2007. godine Prevent grupacija, a koja
se bavi proizvodnjom jedrilica i gumenih
~amaca. Posjeta je organizovana samo
nekoliko dana nakon {to je u javnost
procurila informacija da je Finansijska poli-
cija FBiH izdala rje{enje kojim se preduze}u
Prevent Sarajevo sa sjedi{tem u Visokom
nala`e da isplati ugovorne obaveze. Radi se
o sumi od 21,73 miliona maraka.

KO JE KOME DU@AN
Naime, 17. oktobra 2001. godine pot-
pisan je ugovor kojim je Prevent Sarajevo
od Unis Holdinga kupio udio u vlasni{tvu
firme Volkswagen Sarajevo, ~ije je sjedi{te
u Vogo{}i. Ugovor su potpisali Adnan
Smailbegovi}, direktor Preventa, i Faruk
Smailbegovi}, direktor Unis Holdinga, a
ovjerila ga je i Agencija za privatizaciju
FBiH. Po tom dokumentu, Prevent Sarajevo
se obavezao da }e preuzeti 57 uposlenika u
Volkswagenu i da }e do kraja kraja 2002.
godine zaposliti jo{ 1.400 radnika. Tako|er
se obavezao da }e u Volkswagen pet dana
nakon potpisivanja investirati tri, a do kraja
2001. godine jo{ 15 miliona maraka.
Me|utim, investirano je 7,9 miliona maraka.
Prema rje{enju Finansijske policije, Prevent
je obavezan platiti 10,1 milion maraka na
ime neupla}enih obaveza po ugovoru i
11,63 miliona maraka na ime zateznih
kamata. “Ja sam razgovarao s na{im
advokatima koji misle da je izvje{taj
Finansijske policije presedan. Prvo, oni su
prekora~ili svoja ovla{tenja jer ne mo`e
USPJE[NI DIREKTORI Finansijska policija nalo`iti Preventu da to
Adnan Smailbegovi} i Kre{imir Se~ak,
plati. To mo`e jedino sud. Druga stvar, oni
direktor kompanije AD Brodovi koja
postoji u okviru Prevent nala`u jednoj privatnoj kompaniji, dakle ne
grupacije u BiH radi se o javnoj, dr`avnoj kompaniji, da
uplati 10 miliona KM drugoj privatnoj kom-
paniji, ra~unaju}i i zatezne kamate od 11,6
miliona KM”, ka`e Adnan Smailbegovi},
direktor divizije proizvodnje Preventa u
BiH. Prema njegovim rije~ima, ukoliko bi
Prevent uplatio nepla}ene obaveze ulaganja
i zatezne kamate, kompanija Volkswagen
Sarajevo, istog dana bi te pare vratila
Preventu. “Kada smo u jesen 2001. godine
za 2,1 milion KM kupili 42 posto udjela u
kompaniji Volkswagen Sarajevo sa
Volkwagenom Wolfsburg dogovoreno je da
se ne mijenja vlasni~ka struktura, odnos-
no da Prevent kontroli{e 42 posto a
Volkswagen 58 posto vrijednosti
Volkswagen Sarajevo. Dakle, ako mi sada
investiramo 10 miliona KM, Volkswagen bi 

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 25

 FINANSIJSKA AFERA
Foto: Mario Ili~i}

ASA AUTO
Kompanija koja je iskoristila carinske olak{ice

NA UDARU INSPEKTORA CARINSKE KALKULACIJE

Dio izvje{taja Finansijske policije u kojem se

Po čijim nalozima radi kalkuli{e o carinskim da`binama koje ASA

Auto po va`e}em zakonu nije bila du`na platit

Finansijska policija  nas morao pratiti sa investicijom od 14 mili-

Adnanu Smailbegovi}u, direktoru
divizije proizvodnje Preventa, nisu poznati
razlozi zbog kojih su se pojedine firme iz
grupacije Prevent na{le na udaru inspek-
tora Finansijske policije. “Ne znam, ne
mogu to objasniti. Kada razgovaram sa
na{im advokatima koji znaju i prate tu
materiju, oni ka`u da ako ovo pro|e u
Tu`ila{tvu, onda treba kupit prnje.
Finansijska policija prekora~ila je svoja
ovla{tenja i donijela je rje{enje koje }e
biti oboreno jer je neodr`ivo. Me|utim,
kada se u javnosti plasira informacija
da je Prevent du`an 20 miliona, to je
velika stvar i te{ko je popraviti nastalu
{tetu. Ne vjerujem da su inspektori i
direktor Finansijske policije toliko
neuki da bi na svoju ruku napravili
takvu jednu stvar”, ka`e Smailbegovi}
ne `ele}i iznositi u javnost spekuacije o
mogu}im razlozima inspekcijskog nalaza
Finansijske policije. 
Foto: Milutin Stoj~evi}
ona KM da ne bi do{lo do promjena u vlas-
ni~koj strukturi, a Volkswagen nije zain-
teresovan za takvu investiciju koja ne bi bila
rentabilna”, obja{njava Smailbegovi}.
Kompletan kupoprodajnu ugovor, pre-
ma Smailbegovi}evim rije~ima, oslanjao se
na dokument pod nazivom “Projektna studi-
ja 1998.-2002. godina“ u kojem se govorilo
o proizvodnji 30.000 automobila godi{nje u
Sarajevu. “Pretpostavka za ostvarenje te
studije bila je da se dogovore bescarinski

NERENTABILNA
INVESTICIJA: Ako mi
investiramo 10 miliona
KM, Volkswagen bi nas
morao pratiti sa
investicijom od 14
miliona KM da ne bi došlo
do promjena u vlasničkoj
strukturi, a Volkswagen
“NESALOMLJIVI”
“NESALOMLJIVI”
Zufer
Zufer Dervi{evi}
Dervi{evi} nije zainteresovan za
glavni
glavni inspektor
inspektor
Finansijske
Finansijske policije
policije FBiH
FBiH
takvu investiciju koja ne
bi bila rentabilna”
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
26

AFERA REKET
Poslovanje ASA Prevent Groupa
nije ugroženo aferom
Afera “reket“ u kojoj, kao {to je poznato,
centralno mjesto zauzima Nihad
Imamovi}, direktor ASA Prevent Groupa,
prema rije~ima Adnana Smailbegovi}a, nije
se odrazila na poslovanje ASA Prevent
Groupa. “Gospodin Nihad Imamovi}
morao je da reaguje onako kako je
reagovao. Dakle, radilo se o takvim cifra-
ma da je to prevr{ilo svaku mjeru”, ka`e
Smailbegovi} navode}i kako vjeruje u na{e
pravosu|e koje }e, po njegovim rije~ima,
~itav slu~aj okon~ati po slovu zakona. 
JE LI PREVENT DU@AN 21 MILION KM
preuzeo 15.605 vozila ukupne vrijednosti
247,5 miliona KM koja su sklopljena u slo-
bodnoj zoni Vogo{}a i kao takva oslobo|ena
su uvozne carine. Me|utim, da je kojim
slu~ajem ASA Auto platio carinu od 15 pro-
cenata, dr`ava bi inkasirala 37,1 milion
KM. Tako|er, u periodu od polovine 2003.
do kraja decembra 2005. godine ASA Auto
je od Volkswagena Sarajevo preuzeo 3.029
Volkwagenovih vozila i 374 Audi vozila
ukupne vrijednosti 103 miliona KM.
Nenapla}ena carina po propisanoj carinskoj
stopi iznosila bi 15,4 miliona KM. “Prije
dvije, tri godine Finansijska policija
napravila je jedan takav nalaz po kojem je

Foto: Milutin Stoj~evi}

firma ASA Auto navodno bila du`na nekih
osamdesetak miliona KM za pla}anje carina
~ega smo mi, po tada va`e}em zakonu, bili
oslobo|eni. To je naravno palo u vodu.
Tresla se gora, rodio se mi{“, ka`e
Smailbegovi} navode}i da je dr`ava donijela
i usvojila zakone i mjere da podr`i proi-
zvodnju automobila. “To je Volkswagen
Sarajevo koristio, ali isto tako bilo ko je
mogao koristiti te olak{ice. Niko nije
zabranio ni Renaultu, ni Hyndaiu, ni
Peugeotu da uradi isto, da uveze dijelove i
sastavlja auta. Nama su prebacivali da u
Vogo{}i samo navr}emo to~kove na
uvezena vozila. Ako je to bilo tako, gospodi
iz, recimo, Renaulta niko nije branio da
uvezu auta, navr}u to~kove u nekoj gara`i i
koriste zakonske olak{ice”, ka`e Smail-
begovi} navode}i da pri~a o povla{tenom
statusu ASA Auta apsolutno ne stoji. “Mi
VLASNI^KI smo definitivno uvozili rastavljena auta.
DVOJAC Tamo je radilo stotinjak ljudi koji su to sas-
Nihad
Nihad Imamovi}
Imamovi} tavljali i prodavali”, ka`e Smailbegovi},
direktor
direktor ASA
ASA Prevent
Prevent
Groupa
Groupa ii Nijaz
Nijaz Hastor
Hastor
navode}i da su povlastice ukinute a da ASA
Auto nije izgubio tr`i{ni udio i da se to nije
odrazilo na ukupno poslovanje ASA Auta. 
re`imi sa potencijalnim tr`i{tima kao {to su
Turska, Sirija, Tunis, Libija... Me|utim, to
se jednostavno nije desilo, a ni na{a Vlada,
ni Volkswagen nisu mogli u~initi mnogo da
se to ostvari. Sve skupa ta studija je bila
nerealna i mi nismo imali interesa da
investiramo u Volkswagen Sarajevo”, ka`e
Smailbegovi} navode}i da se trenutno
kompanija Volkswagen Sarajevo dr`i na
“toplom re`imu”, da je zaposleno 400
radnika i da je u skladu sa odlukama
Nadzornog odbora do sada investirano oko
11 miliona KM.

ZAKONSKE OLAK[ICE
Osima naloga za pla}anje 10,1 milion
maraka na ime neupla}enih obaveza po
ugovoru i 11,63 miliona maraka na ime
zateznih kamata, u izvje{taju Finansijske
policije problematizirana je i prodaja
gotovih proizvoda, odnosno automobila
marke Volkswagen, Audi i [koda preko
ASA Auta. Naime, prema dostupnim
podacima, ASA Auto je od [kode auta BH

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 27

SU\ENJE KARAD@I]U

GODIŠNJICA SUÐENJA RADOVANU

Prije godinu dana pred Tribunalom u Haagu počelo je suđenje RADOVANU
KARADŽIĆU, ratnom predsjedniku Republike Srpske, optuženom za najteža krivična
djela, uključujući i genocid; naša novinarka rezimira dosadašnji tok sudskog
procesa, analizira dokaze Tužiteljstva i strategiju Karadžićeve odbrane

KO JE [TA DOKAZAO
I OPOVRGAO da postoji mogu}nost mijenjanja pravila u ma Vije}a da mora bolje formulisati pitanja,
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] (Haag) Tribunalu, on ne bi dozvolio optu`enima da da se mora uzdr`ati od komentara...

P
se sami brane, kao {to se brani Karad`i}. Postupak odugovla~e i ~esti prigovori koje
rije ta~no godinu dana, 26. okto- upu}uje optu`eni, nerijetko pra}eni zahtj-
bra, tu`ilac Alan Tieger iznio je “^OVJEK OD RIJE^I” evom za odga|anje nastavka su|enja i
uvodnu rije~ na po~etku su|enja Sudsko vrijeme, oko 70 posto od dono{enje odluka koja to omogu}ava. Kako
Radovanu Karad`i}u, ratnom utro{enih vi{e od 250 sati, uglavnom je bi uvelo, koliko je to mogu}e, reda u njego-
predsjedniku Republike Srpske. potro{eno na Karad`i}eva unakrsna ispiti- vo konfuzno ispitivanje svjedoka, Vije}e je
Tog prvog dana Karad`i}eva stolica u sud- vanja, ~esto konfuzna, pra}ena upozorenji- u jednom trenutku odlu~ilo ograni~iti vri- 
nici bila je prazna jer je on smatrao da mu
treba jo{ vremena da se pripremi za
su|enje, te je postavio uslov da }e bojkoto- SVJEDOCI KOJI ^EKAJU NA RED
vati su|enje ako ne dobije jo{ vremena.
Vije}e je odlu~ilo da je njegov ~in “dobro-
voljno i nedvosmisleno odricanje od prava Novinar Martin Bell, general
da prisustvuje postupku”, te su dozvolili
tu`ila{tvu da otvori svoj slu~aj. Ipak,
naknadno su dali optu`enom dodatno vri-
Ruperth Smith i zaštićeni svjedoci
Tokom novembra u sudnici Ha{kog tri- ske bolnice dr. Jusuf Had`ir, ekspert za
jeme za pripremu te je on 1. marta naredne
bunala kao svjedoci na su|enju Karad`i}u naoru`anje Berko Ze~evi}, te Fahra
godine iznio svoju uvodnu rije~. Prvi svje-
trebali bi se pojaviti nekada{nji BBC Mujanovi}, Sead Be{i}, Ned`ib \ozo,
dok Tu`ila{tva Ahmed Zuli}, biv{i logora{
izvje{ta~i iz Bosne Martin Bell i Jeremy Harry Konings, Ismet Svraka, Almir
sa Manja~e, u sudnicu je u{ao 13. aprila. Bowen, Ruperth Smith, britanski oficir Begi}, Charles Kirudja, Zaim Kosari},
Nakon {est mjeseci, Tu`ila{tvo je uspje- koji je komandovao snagama UN-a u BiH Sanija D`evlan, Thorbjorg Overgard i
lo saslu{ati ne{to malo vi{e od 30 svjedoka tokom 1995. godine, ratni direktor dobrinj- nekoliko za{ti}enih svjedoka. 
koji su uglavnom govorili o ta~ki optu`nice
koja se ti~e opsade Sarajeva. Posljednje,
reklo bi se optimisti~ne, procjene Sudskog
vije}a, su da bi presuda mogla biti izre~ena
izme|u augusta 2013. i aprila 2014. godine.
I to pod uslovom da prona|u na~in da
osiguraju da se postupak, kako su rekli, “ne
otme kontroli”. Ne treba zaboraviti da je
vi{e od godine trebalo da postupak uop}e
po~ne nakon njegovog hap{enja u
Beogradu, a 13 od podizanja optu`nice do
Karad`i}evog hap{enja. Predsjedavaju}i
sudija O-Gon-Kwon, govore}i nedavno na ^EKAJU]I SVJEDO^ENJE
Britanski novinar Martin Bell i general Rupert Smith
jednoj konferenciji u Haagu, rekao je kako,

Karad`i}eva taktika je relativiziranje zlo~ina i “iscrpljivanje”

svjedoka, Tu`ila{tvo ra~una na nedvosmislenu “snagu dokaza”
28 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
 GODINU DANA “PROCESA STOLJE]A”

REKAPITULACIJA
REKAPITULACIJA
SUDSKOG PROCESA
Sam
Sam protiv
protiv
svih
svih -- Radovan
Radovan Karad`i}
Karad`i}

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 29

 SU\ENJE KARAD@I]U
 jeme za unakrsno ispitivanje, te donijelo
odluku da se ro~i{ta odr`avaju ~etiri puta
sedmi~no i traju nekada i vi{e od pet sati
dnevno.
Tu`ila{tvo je vjerovalo da mo`e u{tedi-
ti na vremenu ako poziva samo svjedoke
koji su ve} bili pred sudom i ~ijim izjavama
su vije}a poklonila povjerenje. U prosjeku
sa svjedokom provedu oko sat i po,
uglavnom nagla{avaju}i najva`nije dijelove
njihovih ranije datih izjava. Istovremeno je
ulo`eno na hiljade dokumenata, a ve}ina
njih tako|er je ve} kori{tena u prethodnim
su|enjima. Me|u novim su ratni dnevnici
Ratka Mladi}a koji su Haagu predati u feb-
ruaru i maju ove godine i koji, kako ih je
Tu`ila{tvo najavilo, predstavljaju “nove
klju~ne dokaze” u ovom, ali i jo{ nekoliko
su|enja koja su u toku.
Dnevnici, 18 svesaka sa oko 3.500
stranica, prona|eni su krajem pro{le i
po~etkom ove godine u porodi~noj ku}i
Mladi}evih u Beogradu, zajedno sa video i
audio snimcima, koji su tako|er ulo`eni i
ve} se koriste na su|enju. Mladi} je, ~ini se,
vrlo pa`ljivo bilje`io detalje svojih sastana-
ka sa visokim zvani~nicima Srbije i
Republike Srpske, ali i me|unarodnim
predstavnicima tokom rata u BiH. Karad`i}
nije osporio autenti~nost dnevnika, ali jeste
njihovu upotrebljivost zbog “jezi~ke nepot-
punosti” jer je, kako je rekao, rije~ o
kratkim zapisima koji su Mladi}u trebali
poslu`iti kao memoari, {to sudije nisu prih-
vatile. General Michael Rose, kojem su
predo~eni dijelovi dnevnika u kojima je
opis njegovih sastanaka sa Mladi}em,
primijetio je druga~iji ugao od onog koji je
imao UN pri uzimanju zabilje{ki na istim
sastancima, ali nije osporio njihov sadr`aj.
Unakrsno ispitivanje generala Rosea
trajalo je ~etiri dana, a prethodilo mu je
direktno ispitivanje tu`ila{tva koje je
prilo`ilo ranije datu izjavu u kojoj je biv{i
UN-a zapovjednik rekao da je Sarajevo,
kada je do{ao u februaru 1994. godine, bilo
grad “sveden gotovo na srednjovjekovno
stanje, bez struje, vode i plina”. Rose je
tako|er ustvrdio da su prekidi vatre slu`ili
VRS-u da oja~a polo`aje. Te godine Karad`i}
je kontrolisao skoro 70 posto teritorija a,
pojasnio je Rose, cilj mu je bio dogovoriti
mir koji bi omogu}io zadr`avanje stanja na
terenu ili eventualnu trgovinu teritorijem,
ali samo dijelovima koje Karad`i} nije
smatrao korisnim. Ovakav stav Karad`i} je
promijenio nakon stvaranja Federacije u
martu 1994. godine, {to je ozna~ilo prom-
jenu snaga na terenu.
Tu`ila{tvo je u uvodnim rije~ima najavi-
lo da }e dokazivati kako je Karad`i} imao
punu kontrolu nad Vojskom Republike
Srpske (VRS) i policijom, da je bio gospo-
dar `ivota i smrti. Dokaz za to im je pru`io
i Rose posvjedo~iv{i o Karad`i}evom
30
OMILJENI SVJEDOCI TU@ILA[TVA
Potresno svjedočenje doktora
Bakira Nakaša Karadžić je
okarakterisao kao “rekla-kazala”
Prvi svjedok na su|enju Karad`i}u bio
je Ahmet Zuli}, biv{i zato~enik logora
Manja~a. Zuli} se prepoznao na snimku
koji je prikazan u sudnici i koji pokazuje
halu punu zarobljenika. “To sam ja, ispod
tog kao krsta u bijeloj majici, drugi sa
desne strane”, pojasnio je Zuli} rekav{i
da je uhap{en u Sanskom Mostu u junu
1992. godine. Nakon {to je svjedok
ispri~ao o onom {to je pro{ao tokom
zato~eni{tva, Karad`i} ga je nazvao
“dobro treniranim”, pristrasnim i neiskrenim.
Poku{ao je dokazati da je Zuli} bio
naoru`an te da je zbog toga priveden i
zadr`an, rekav{i kako je jedan njegov brat
napustio grad u konvoju, a drugi ostao
`ivjeti ~itav rat u Sanskom Mostu. “Jedina
razlika izme|u vas je bila da oni nisu
imali oru`je”, zaklju~io je Karad`i}.
Za{ti}eni svjedok KDZ064 govorio je o
de{avanjima u Srebrenici u julu 1995.
godine. Svjedok je rekao da je grad napus-
tio u koloni mu{karaca koja je poku{avala
da se probije do slobodne teritorije, ali da
je 13. jula uhva}en te preba~en u {kolu u
POTRESNO I
UVJERLJIVO
SVJEDO^ENJE
Doktor Bakir Naka{
ispunjenom obe}anju o primirju tokom fud-
balske utakmice izme|u FK Sarajevo i tima
UN-a, 20. marta 1994. godine na stadionu
Ko{evo. Rose je rekao da tokom tih 90 minu-
ta nijedan metak nije ispaljen, za{to je
zasluge pripisao predsjedniku RS-a opisu-
ju}i ga kao “~ovjeka od rije~i”.
Rose je 10. aprila 1994. godine pozvao
NATO da djeluje na polo`aje VRS-a oko
Orahovcu gdje je pre`ivio masovno strijelj-
anje kriju}i se ispod mrtvih tijela. Karad`i}
je ustvrdio da se svjedoka ne mo`e sma-
trati `rtvom rata jer je bio vojnik, optu`uju}i
i njega da la`e. “Vjerujem da ste Vi, iz
nekog razloga, omiljen svjedok i da
nikada niste bili strijeljani, da nikada
niste bili na mjestima o kojima govorite,
da nikada niste spasavani… I da ni{ta
od onog {to ste rekli nije istina.”
Tu`ila{tvo je pozvalo i dr. Bakira
Naka{a, direktora Vojne bolnice u
Sarajevu, koji je govorio o tome kako je
bolnica namjerno ga|ana sa polo`aja
VRS-a. Ju`na strana bolnice je bila najvi{e
izlo`ena vatri i toliko izbu{ena mecima i
granatama da su je stranci nazivali “bolni-
ca {vajcarski sir”. Naka{ je ustvrdio da se
~inilo da je namjera VRS-a bilo uni{titi
vitalne dijelove bolnice jer su granate
naj~e{}e usmjerene prema dijelovima
zgrade gdje se nalaze nosivi stubovi, kao i
na operativni blok i tehni~ke kapacitete
bolnice. Karad`i} je Naka{eve izjave
svrstao u kategoriju “rekla-kazala”. 
Gora`da. Ovo je bila prva takva akcija
NATO-a od osnivanja organizacije, a on je
opisuje kao “krajnju mjeru”. Karad`i} je, u
namjeri da uka`e kako VRS nije imao
namjeru zauzeti Gora`de, iskoristio dio
dnevnika u kojem Mladi} pi{e da je taj
akcija bila “odgovor” na prethodnu
ofanzivu Armije BiH. “Zauzeli smo vi{e
nego {to smo namjeravali, a cilj je bio da se
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

onemogu}e napadi iz Gora`da”, stoji u
zabilje{ci koju je Karad`i} pro~itao.
U unakrsnom ispitivanju generala
Rosea, Karad`i} je jo{ jednom poku{ao da
na|e potvrdu za svoju teoriju da VRS nije
odgovoran za dva masakra po~injena na
Markalama (prvi u februaru 1994. godine,
a drugi u augustu 1995. godine). Da su
granate u oba slu~aja do{le sa polo`aja
VRS-a utvr|eno je ranije u najmanje dva
slu~aja pred Tribunalom, tokom su|enja
Dragomiru Milo{evi}u, komandantu
Sarajevsko-romanijskog korpusa od augus-
ta 1994. godine koji je 2009. godine
osu|en na 29 godina zatvora, te njegovom
prethodniku Stanislavu Gali}u, koji je
2006. osu|en na do`ivotni zatvor. Njihov
vrhovni komandant danas tvrdi da je prva
istraga, u februaru 1994. godine, koju su
vodili pripadnici francuskog bataljona UN-a,
pokazala da je granata ispaljena sa
polo`aja Armije BiH. Rose je odbacio ovu
teoriju poja{njavaju}i kako je vo|ena
druga, temeljitija istraga koja je pokazala
da je granata “najvjerovatnije” do{la sa
polo`aja VRS-a, ponoviv{i ono {to su rekli
i ostali biv{i pripadnici UN-a koji su bili
pozvani u sudnicu kao svjedoci. David
John Harland, biv{i slu`benik UN-a u
Sarajevu, prisjetio se kako su gra|ani bili
izlo`eni “konstantnom teroru” `ive}i u
strahu zbog akcija VRS-a. UN je zaklju~io
kako su granatiranje i snajperska vatra
kori{teni po odre|enom modelu i kon-
trolisani iz jednog centra. I Harland je
rekao da je, iako na sastancima sa vlastima
NOVI DOKAZI: U prosjeku sa svjedokom provedu oko
sat i po, uglavnom naglašavajući najvažnije dijelove
njihovih ranije datih izjava. Istovremeno je uloženo na
hiljade dokumenata, a većina njih također je već
korištena u prethodnim suđenjima. Među novim su
ratni dnevnici Ratka Mladića
RAZVLA^ENJE PAMETI SVJEDOCIMA
Taktika
Taktika optu`enog
optu`enog Radovana
Radovana Karad`i}a
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
KARAD@I]EV ZID
Novinar Van Lynden svjedočio o
Karadžićevim planovima da se
Sarajevo podijeli kao Berlin
Aernout Van Lynden, biv{i dopisnik
SKY Newsa sa Balkana, rekao je da mu je
Karad`i} pri jednom neformalnom sas-
tanku 1992. godine rekao kako `eli sagra-
diti zid koji bi podijelio Sarajevo. Karad`i}
je to negirao pitaju}i svjedoka za{to o
tome nikada nije izvijestio. “Spomenuli
ste to kada nisam imao kameru niti bilo
{ta i nisam to mogao koristiti u svojim
izvje{tajima. Ali se jasno sje}am kada
ste mi govorili o izgradnji zida u
Sarajevu”, odgovorio je Lynden koji je
Sarajevo sa kraja maja 1992. godine naz-
vao gradom duhova. “Ako ste vidjeli
ljude na ulici, oni su tr~ali… Nikada
nisam bio u takvom gradu gdje su ljudi
u RS-u nikada nije vidio Karad`i}a kako
izdaje naredbe, iz na~ina kako je on govo-
rio i kako se dr`ao, bilo jasno da on donosi
posljednju odluku.
SDS - PARAVOJNA FORMACIJA
Jedno od najva`nijih svjedo~enja do
sada bilo je ono ameri~kog histori~ara
Roberta Donie, koji je prije ovog su|enja
Karad`i}a je
je odugovla~enje
odugovla~enje ii relativiziranje
relativiziranje
GODINU DANA “PROCESA STOLJE]A”
morali da tr~e preko ulice”, rekao je
novinar koji je prije Sarajeva izvje{tavao iz
Libanona, Hrvatske, Iraka i Afganistana. 
VI[ESTRUKI
SVJEDOK
Aernout
Van Lynden
15 puta bio na mjestu svjedoka u Haagu.
Donia, ekspert za Jugoisto~nu Evropu i
Bosnu i Hercegovinu, na zahtjev Tu`ila{tva
prije dvije godine sastavio je tri ekspertska
izvje{taja: o porijeklu Republike Srpske,
rukovodstvu bosanskih Srba i opsadi
Sarajeva. Izvje{taji su sastavljeni, izme|u
ostalog, na osnovu analiza medijskih
sadr`aja, transkripata sa sjednica i presret-
nutih razgovora izme|u lidera bosanskih
Srba. Karad`i} je poku{ao dovesti u pitanje
kredibilitet ovog svjedoka pitanjima o nje-
govom honoraru za izvje{taje i svjedo~enja,
koja je Sudsko vije}e zabranilo smatraju}i
ih nerelevantnim.
U sedam dana unakrsnog ispitivanja,
Donia je odgovarao na Karad`i}eva pitanja
o sukobima na Balkanu u pro{lih nekoliko
vijekova, o historiji SAD-a, Drugom svjet-
skom ratu, pri~ao o Davidu Crocketu,
Robin Hoodu… i tek manji dio vremena o
onom o ~emu je Donia zaista svjedo~io.
Prema Doniji, najva`niji od {est
strate{kih ciljeva koje je Narodna skup{tina
RS-a usvojila 12. maja 1992. godine bilo je
razdvajanje naroda i stvaranje etni~ki ~iste
srpske dr`ave na teritoriji BiH. Kao pre-
ostalih pet ciljeva definisano je: podjela
Sarajeva na srpski i muslimanski dio,
uspostava koridora od Semberije do
Krajine kako bi se Republika Srpska
Krajina povezala sa Srbijom, brisanje Drine
kao granice izme|u srpskih zemalja,
uspostava granica na rijekama Uni i Neretvi
i izlaz srpske dr`ave na more.
Donia smatra da su ovi ciljevi definisani
prije nego ih je usvojila Skup{tina i
provo|eni na djelu, te da se mogu prepozn- 
31
 SU\ENJE KARAD@I]U
 ati u Karad`i}evim i govorima drugih lide-
ra. On je dataljno razradio svaki element
provo|enja ove strategije, od “programa
regionalizacije” op}ina, progla{enja RS-a i
usvajanja Ustava, preko metoda koje su bile
kori{tene za provo|enje ovih ciljeva u
djelo.
DVA PLANA ZA RASPAD BiH
Karad`i} je najvi{e insistirao na pitanji-
ma vezanim za dokument poznat kao
“Varijante A i B” koji je prema Tu`ila{tvu
Glavni odbor Srpske demokratske stranke
izdao 19. decembra 1991. godine. Varijanta
A sadr`i uputstva za “organizovanje srp-
skog naroda”, odnosno preuzimanje vlasti u
op}inama u kojima Srbi ~ine ve}inu, dok
varijanta B nala`e kako postupati u
op}inama sa manjinskim srpskim stano-
vni{tvom. Karad`i} je ustvrdio da je izda-
vanje takvog uputstva regionalnim i
op}inskim {tabovima SDS bila “defa-
nzivno-protektivna mjera”, odnosno
“iznu|eni odgovor” na postupke SDA,
odnosno formiranje Patriotske lige 31.
marta 1991. godine, potom Savjeta za
za{titu Muslimana 10. jula iste godine, a
kasnije i Kriznog {taba Predsjedni{tva BiH,
sa ~im se Donia nije slo`io. Rezultati nje-
gove analize govore da su potezi SDS-a
imali “ofanzivni” karakter, a samo uputstvo
sa varijantom A i B je bilo “klju~ni dio u
rasprostranjenom planiranju SDS-a” da
preuzme vlast. SDS je prema ovom svje-
doku bio paravojna formacija koja je
naoru`avala svoje ~lanstvo od maja 1991.
godine.
Ni{ta manje va`no nije bilo ni
svjedo~enje ameri~kog ambasadora Her-
berta S. Okuna, koji je 1992. i 1993. godine
kopredsjedavao Me|unarodnom konferenci-
jom o biv{oj Jugoslaviji, te bio specijalni
savjetnik UN izaslanika za Jugoslaviju do
1997. Okun, koji se u vi{e navrata sretao sa
rukovodstvom RS-a, uklju~uju}i i Ka-
rad`i}a, posvjedo~io je o tome da je njihov
cilj bio objedinjena srpska teritorija, da
osiguraju granicu sa Srbijom, da imaju
etni~ki ~istu teritoriju, specijalne odnose sa
Srbijom, podijeljeno Sarajevo i pravo na
veto za bosanske Srbe ukoliko bude
uspostavljena centralna vlada. Prisjetio se
kako mu je Karad`i} rekao da ljudi razli~itih
nacionalnosti u BiH ne mogu `ivjeti zajedno
zbog prevelike mr`nje me|u njima. I Okun
je vodio dnevnike o sastancima kojima je
prisustvovao te je u jednom zapisao kako je
Karad`i} opsjednut genocidom po~injenim u
pro{losti nad Srbima. “Jednom sam mu
rekao da ako nastavi stalno govoriti o geno-
cidu, na kraju }e Srbi biti ti koji }e ga
po~initi”, rekao je Okun koji je pro~itao dio
iz svojih bilje{ki u kojima je zapisao kako je
Karad`i} taj dan uspio govoriti a da ~itave tri
minute ne spomene rije~ genocid.
32
IZMJENE OPTU@NICE
Skraćenjem optužnice do
efikasnijeg suđenja
Radovan Karad`i} se u 11 ta~aka
optu`nice tereti za genocid, istrebljenje,
ubistvo, progone, deportaciju, ne~ovje~na
djela, djela nasilja s primarnim ciljem {irenja
terora me|u civilnim stanovni{tvom, protiv-
pravne napade na civile i uzimanje pripad-
nika UN-a za taoce. Prema navodima
optu`nice, on je bio jedan od osniva~a
Srpske demokratske stranke (SDS), pred-
sjednik SDS-a do 19. jula 1996. kad je
podnio ostavku, predsjedavaju}i Saveza
za nacionalnu bezbjednost takozvane
Srpske Republike Bosne i Hercegovine
(kasnije Republika Srpska), predsjednik
tro~lanog predsjedni{tva RS-a od osnivanja
12. maja 1992. do 17. decembra 1992., a
nakon tog jedini predsjednik i vrhovni ko-
mandant oru`anih snaga RS-a.
Prva optu`nica protiv Karad`i}a, koja
je uklju~ivala i navode protiv Ratka
Mladi}a, potvr|ena je 25. jula 1995. i
teretila ih je za genocid i druge zlo~ine
po~injene nad civilima u BiH. Dana 14.
novembra iste godine tu`ilac je podnio
STRATEGIJA
TUŽILAŠTVA: Tužilaštvo
je u uvodnim riječima
najavilo da će dokazivati
kako je Karadžić imao
punu kontrolu nad
Vojskom Republike Srpske
(VRS) i policijom, da je
bio gospodar života i
smrti
Maratonsko je bilo i svjedo~enje
Mom~ila Mandi}a, biv{eg ministra pravde
u Karad`i}evoj vladi. Svjedok i optu`eni su
se toplo pozdravili u sudnici i na po~etku i
na kraju oslovljavaju}i jedan drugog sa
“ministre” i “gospodine predsjedni~e”.
Mandi} je Karad`i}u na kraju svjedo~enja
po`elio sre}u. Tokom svjedo~enja Mandi},
koji se u optu`nici protiv Karad`i}a spomi-
nje kao jedan od u~esnika udru`enog
zlo~ina~kog poduhvata sa ciljem uni{tenja
bosanskih Muslimana i Hrvata, rekao je
kako je jedan od ciljeva bosanskih Srba bilo
razdvajanje Sarajeva, te da je Karad`i} bio
posebnu spojenu optu`nicu protiv
Karad`i}a i Mladi}a, koja je potvr|ena 16.
novembra i odnosila se samo na doga|aje
u Srebrenici u julu 1995. godine.
Optu`nice su objedinjene u maju 2000.
godine, da bi tu`ila{tvo u septembru 2008.
podnijelo zahtjev za izmjenu tra`e}i,
izme|u ostalog, uklanjanje navoda za
sau~esni{tvo u genocidu te da se ta~ka
optu`nice za genocid podijeli u dvije od
kojih se svaka odnosi na ta~no odre|eno
vremensko razdoblje i lokaciju. Tako|er su
smanjili broj op}ina u kojima su po~injeni
zlo~ini za koje terete Karad`i}a sa 41 na
27. Vije}e je ove zahtjeve odobrilo u febru-
aru 2009. godine te je tada podnesena i
tre}a izmijenjena optu`nica. Naknadno je
vije}e zatra`ilo da se iz optu`nice ukloni
jo{ op}ina a sve zbog efikasnosti su|enja,
tako da su na kraju iz optu`nice izdvojeni
Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac,
^ajni~e, Donji Vakuf, Ilija{, Kalinovik i
Kotor Varo{, a broj incidenata u Vi{egradu
je sveden na samo jedan slu~aj. 
“apsolutni broj jedan” u RS-u, a da je na
drugom mjestu bio Mom~ilo Kraji{nik, koji
je osu|en na 20 godina u Haagu. No, do
kraja svjedo~enja Mandi} je donekle
promijenio stav rekav{i da Karad`i} ipak
nije mogao imati efektivnu kontrolu jer nije
mogao kontrolisati vojsku koja je bila pod
Mladi}evom komandom koji je bio “izvan
kontrole”. Na insisitranje vije}a da da prim-
jer, Mandi} je ispri~ao incident iz 1993.
godine kada je Mladi} naredio hap{enje
Mi{e Ninkovi}a i jo{ deset ministara u
Vladi i prisilio ih da danima hrane svinje na
farmi u Han - Pijesku ne obaziru}i se na
Karad`i}eve naredbe da ih pusti.
Tu`ila{tvo je tokom ispitivanja Mo-
m~ila Mandi}a prikazalo snimak postroja-
vanja Srpske dobrovolja~ke garde @eljka
Ra`natovi}a Arkana organizovano 23.
oktobra 1995. godine u Banjoj Luci u ~ast
Radovana Karad`i}a. Arkan je Karad`i}u
raportirao kao “vrhovnom komandantu”, a
on je je njemu uzvratio izrazima “duboke
zahvalnosti” za sve {to je ovaj uradio za
srpski narod u BiH. Karad`i} je u sudnici
rekao da pripadnici Garde na snimku
izgledaju “prili~no disciplinovano i
opremlj eno”, dodav{i da protiv Arkana
tokom rata nije podnesena nijedna krivi~na
prijava. Mandi} je rekao da Arkan nije bio
krivi~no gonjen u Srbiji, a “{to se ti~e
drugih dr`ava”, nije mu poznato. 
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
SLOBODNA BOSNA ZNA SVE

OGOLJAVANJE
MONSTRUOZNOG UMA
Ratko
Ratko Mladi}
Mladi} je
je od
od generala
generala
Briquemonta,
Briquemonta, komandanta
komandanta
UNPROFOR-a,
UNPROFOR-a, tra`iotra`io da
da ”tunel
”tunel
spasa”,
spasa”, jedinu
jedinu vezu
vezu opkoljenih
opkoljenih
Sarajlija
Sarajlija sa
sa svijetom,
svijetom, zatrpaju
zatrpaju
oficiri
oficiri Vojske
Vojske RS-a
RS-a

34 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

 MLADI]EVI DNEVNICI NA DLANU /III/

Izručenje Ratka Mladića Haškom tribunalu aktuelizovano je prošle nedjelje od

međunarodnih zvaničnika, prilikom prosljeđivanja kandidature Srbije za članstvo
u EU; u ovom broju ekskluzivno objavljujemo dijelove Mladićevih dnevnika koji
svjedoče koliko je Srbija bila upletena u monstruozne pohode koje je u BiH
provodio general Mladić te kako su mirovne snage pri UN-u iz desetak zemalja
pomagale Mladiću u njegovim vojnim operacijama na terenu

SLOBODAN MILO[EVI]
JE ^ITAV SAVEZNI BUD@ET
POTRO[IO ZA RAT U BiH
uporno i tvrdoglavo odbijalo. Me|utim, iz
Pi{e: MIRHA DEDI] Mladi}evih dnevnika saznajemo da

P
o~etkom ove nedjelje od srbijan-
skih i me|unarodnih zvani~nika
moglo se ~uti da je hap{enje i
izru~enje Ratka Mladi}a Ha{kom
tribunalu prioritet koji Srbija
nakon proslje|ivanja kandidature za ~lanstvo
u EU mora {to prije rije{iti.
Vladan Bati}, biv{i srbijanski ministar
pravde, kazao je: “Onaj ko je naredio strelj-
anje vi{e hiljada nenaoru`anih ljudi u
Srebrenici, a izbegava da se na sudu suo~i
sa tom ~injenicom, je kukavica, a ne heroj.
Onaj ko se od suo~avanja sa stvarno{}u
skriva po raznim }umezima nije nikakav
junak nego slabi}.” Bati} je, po~etkom ned-
jelje, pozvao i druge politi~ke stranke da
pozovu Mladi}a da se preda u interesu
Srbije i njenih gra|ana.
Pro{lonedjeljna istra`ivanja novinara
The New York Timesa i International
Herald Tribuna pokazala su da se Mladi}
nalazi u Beogradu, naru{enog zdravlja,
okru`en trojicom svojih vjernih pratilaca.
Novinari ovih novina ~ak su i locirali
Mladi}a, navode}i da se odbjegli general,
za kojim navodno tragaju tajne slu`be
najmo}nijih zemalja u Evropi, krije u
novobeogradskom naselju u ulici Jurija
Gagarina. Serge Brammertz, glavni tu`itelj
Ha{kog tribunala, po~etkom nedjelje za
New York Times izjavio da je ovo kriti~ni
momenat za hap{enje i izru~enje Mladi}a
tribunalu. “Njegovo hap{enje mora biti pri-
oritet broj jedan.“ Po njegovom mi{ljenju
Srbija je napredovala u saradnji sa Ha{kim
tribunalom samim tim {to je ovom sudu
dostavila Mladi}eve dnevnike koji }e biti
klju~ni dokaz na su|enjima osmorici ha{kih
optu`enika.
Mladi}evi dnevnici, ~ije najinteresantni-
je dijelove na{ list objavljuje posljednjih sed-
mica, izazvali su ogromnu pa`nju javnosti. S
pravom, jer se u njima otkriva na koji na~in
je rukovodstvo SR Jugoslavije na ~elu sa
Slobodanom Milo{evi}em vuklo konce
tokom rata u BiH, koje zapadne zemlje su
tajno pomagale snagama Ratka Mladi}a, kao
i brojni detalji o kriminalu u koje je duboko
bilo ogrezlo rukovodstvo RS-a.
U pro{lom broju smo objavili Mla-
di}eve zapise sa nekoliko sastanaka koje je
vojno-politi~ko rukovodstvo RS-a imalo sa
dr`avnom delegacijom SR Jugoslavije. Na
svima njima, po~ev{i od 1993. pa do 1995.
godine, Slobodan Milo{evi} je insistirao na
tome da se rat u Bosni i Hercegovini mora
{to prije zavr{iti, {to je rukovodstvo RS-a
Milo{evi}evo insistiranje nije bilo posljed-
ica pritisaka me|unarodnih zvani~nika koji
nisu izlazili iz Milo{evi}evog kabineta, ve}
ekonomskog kolapsa SR Jugoslavije, koji
je te 1993. godine bio nezapam}en u
svijetu.
Na sastanku u Dobanovcima 28. maja
1993. godine Radoje Konti}, predsjednik
savezne vlade SRJ, prisutnima je otkrio da
je samo u prvih pet mjeseci SR Jugoslavija
finansirala rat u BiH sa vi{e od pola
dr`avnog bud`eta!!!
SRJ JE ISPORU^ILA
MLADI]U MUNICIJU VRIJEDNU
14 MILIJARDI DINARA
Po sastavu prisutnih reklo bi se da se
radilo o sjednici Vrhovnog savjeta odbra-
ne u u`em sastavu. Prisustvovali su
Nikola [ainovi}, Dobrica ]osi}, @ivota
Pani}, Vladislav Jovanovi}, Momir Bu-
latovi}, Pavle Bulatovi}. Zapisnici sa sas-
tanaka VSO SR Jugoslavije trebali su biti
me|u klju~nim dokumentima koji }e
potvrditi ne~asnu ulogu Srbije i Crne
Gore u ratovima u BiH i Hrvatskoj i
odgovornost najvi{ih vojnih, policijskih i
civilnih zvani~nika za po~injene zlo~ine.
Me|utim, oni su odlukom Sudskog vije}a
Ha{kog tribunala postali za{ti}eni doku-
menti. 

Komandant UNPROFOR-a, francuski general Philippe

Morillon svesrdno je pomagao Ratku Mladi}u u njegovim
genocidnim poduhvatima
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 35
 SLOBODNA BOSNA ZNA SVE

PREGOVORI O BiH
Politi~ko-vojni
Politi~ko-vojni strateg
strateg Slobodan
Slobodan
Milo{evi}
Milo{evi} predsjedniku
predsjedniku Hrvatske
Hrvatske
Franji
Franji Tu|manu
Tu|manu nudio
nudio je
je sve
sve
muslimane
muslimane uu BiH,
BiH, {to
{to je
je
Tu|man
Tu|man odbio
odbio

SRPSKO-FRANCUSKA VEZA: Morillon je od Mladića tražio savjet gdje da ”ćušne”

pakistansku brigadu UN-a i u koja mjesta u BiH da rasporedi Srbima lojalne
Ukrajince, Tunižane, Kanađane i Engleze
 Na tom sastanku je Radoje Konti}, pre-
mijer SRJ, istakao: “Gajimo iluzije da mi
mo`emo re{iti na{e probleme odvojeno od
situacije u BiH. To su spojeni sudovi. Na{a
je ekonomska situacija katastrofalna. Za
dve godine nacionalni dohodak je pre-
polovljen, sa tri milijarde dolara do kraja
ove godine }emo si}i na 900 miliona
dolara. Mi smo Republici Srpskoj isporu~ili
14 milijardi dinara u municiji, a to je pola
bud`eta. Prose~ni li~ni dohodak sa 300
dolara do{ao je na 30 DM. Dvije tre}ine
stanovni{tva `ivi ispod op{teg minimuma.
U poslednja ~etiri mjeseca inflacija je bila
13,5 hiljada, a ako nastavi, bi}e 150 miliona
i prema{i}e nema~ki rekord iz 1923.
godine. Ja ve~eras ne vidim izlaz iz tunela.
Ja uskoro vidim bunt u Jugoslaviji.”
Dobrica ]osi} je dopunio Konti}a
informacijom da privreda SR Jugoslavije
“izdr`ava 400 hiljada vojnika, od ~ega je
300 hiljada u ratu“!
Na tom sastanku insistiralo se na daljoj
saradnji Vojske Jugoslavije i VRS-a, na
dostavljanju municije i svega ostalog {to je
potrebno Vojsci RS-a. Dogovorena je
zajedni~ka proizvodnja municije i istaknuto NEMORALNI
NEMORALNI
da Vojska RS-a i RSK ne mo`e da opstane GENERAL
GENERAL MORILLON
MORILLON
bez SR Jugoslavije, zbog ~ega savezna Komandant
Komandant UNPROFOR-a,
UNPROFOR-a,
vlada mora da zasjeda i donese hitne mjere. francuski
francuski general
general Philleppe
Philleppe
Morillon
Morillon imao
imao je
je ulogu
ulogu Mladi}evog
Mladi}evog
[ainovi} je insistirao da je potrebno inten-
obavje{tajca
obavje{tajca ii operativca
operativca nana
zivirati namjensku proizvodnju i da je SRJ teritoriji
teritoriji ~itave
~itave BiH
BiH
cjelokupno gorivo koje je namijenila za

36 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

 MLADI]EVI DNEVNICI NA DLANU /III/

KO SU BILI NAJVE]I BANJALU^KI PROFITERI

Rajko Kasagić i Vitomir Popović tokom rata iznosili su

iz suda vreće para
U Prnjavoru }e se Ratko Mladi} sresti sa
sudijom Ankicom Iva{tinom, 8. septembra
1993. godine. Sudija Ankica je insistirala na sas-
tanku sa Mladi}em kako bi mu pru`ila kompromi-
tuju}e informacije o Rajku Kasagi}u, predsjed-
niku banjalu~ke gradske vlade, i Vitomiru
Popovi}u, tada{njem predsjedniku Osnovnog
suda u Banjoj Luci. Popovi} je, podsjetimo,
poslije rata bio obdusmen za ljudska prava BiH
i dekan na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci.
Jedno vrijeme je bio i sudija Ustavnog suda.
Ankica Iva{tina bila je ogor~ena na mafija{ko
pona{anje Kasagi}a i Popovi}a, a Mladi}u je
potanko govorila o svim njihovim malverzac-
ijama.
“Potpredsednik Vlade Vitomir Popovi} ima
vi{e funkcija, kao i Rosi} koji ho}e sve da stave
pod svoju kontrolu. Kasagi} tako|e ho}e da ima Vitomir Popovi}
sve pod svojom kontrolom. Sprega Kasagi}a i
Popovi}a je od jo{ od prije 15 godina, a pravosu|e je na nivou
1945. godine. Popovi} {iri vesti da Karad`i}, Kraji{nik i Mladi}
ne}e da odobre dolazak u Banju Luku Vlade RS-a. Popovi} je bio
portir i vanredno je polo`io pravo. Vojno je nesposoban. Kasagi} je
dao Popovi}u golf boje trula vi{nja, da bi tim golfom, obu~en u
vojnu uniformu, uzimali naftu.
Popovi} je doktorirao u Beogradu. Golf je i{ao u Beograd po
profesora Antonijevi}a. Ispeklo se neko prase i jagnje i on je
postao doktor prava. Njegovu knjigu ’Zastojak od kupnje’ pisao je
profesor Antonijevi}. Sve mi sudije znamo da je Vito Popovi} dva
puta pre{ao most i bio na rati{tu u Slavoniji.
Vito Popovi} vodi Fond Kapetana Dragana kao i sva sredstva
CK (Crvenog krsta op.a), Kolo srpskih sestara, a tu su i dobrotvori
i ugradili su svugdje svoje ljude koji mogu kamione humanitarne
pomo}i da vam usmere. Zato Vito ho}e sada da
bude v.d. ministra unutra{njih poslova. Vito je dis-
tribuirao i oru`je koje je oduzimao od prekr{ilaca,
dao ga je u 16. brigadu pukovniku Makragi}u. Sve
{to je poku{ao uradio je preko vojske. On je
povezan i sa ljudima iz Sidneja koji daju pomo}.
Pred sudom stoji mercedes automatik i audi 80 koji
je oklopljen i kada Kasagi} naredi, taj se i vozi, a
tre}i auto je kod Popovi}a. Popovi} je doveo ~ovje-
ka koji se zove Dragan Sali}, ima oko 120 kg, {ef
je finansija, takvog mahera nisam srela. On se bavi
svim i sva~im. Sud je pretvorio u tezgu na pijaci. To
{to radi je ~ist kriminal. Napla}uje takse i provizije i
udara pe~ate suda. Tu su vre}e para koje uzima
sud iz taksi. Ja i druge sudije mislimo da napustimo
sud. Mi smo sau~esnici tog kriminala. Mi ne znamo
ni ko ni od kuda nas ispla}uje. Nas pla}aju svaka tri
do ~etiri dana. Ne{to nam kane iz tog dela takse, ali
niko ne zna kuda ide ostatak. Mobilisanim u vojsku,
iz suda, ne daju nikakve plate. Popovi} je rekao da je vojska
i`vakana stvar. Kasagi} dr`i pod svojom kontrolom cijeli SDS.
Kasagi} i Popovi} imaju najve}e ambicije, ~ak i do najvi{ih funkci-
ja. Popovi}ev cilj je da ode do suda u Hagu, a ni jedan jezik ne zna.
Svastika Stojana @upljanina je postavljena za zamenika tu`ioca,
nepristojno se obla~i, a postavljena je radi usluga u SUP-u.
General Suboti} preko Kasagi}a puca ~ak na va{e mjesto. Nas je
ponekad strah. Popovi} je do{ao na ~elo suda da bi pretvorio sud
u tezgu. Popovi} je kupio i registrovao vi{e firmi, ima registrovanu
pumpu sa Tepav~evi}em u Titogradu, ima i u Bugarskoj, isto ne{to
vezano sa naftom. Pre pet dana dolazili su mu neki ljudi iz
Bugarske. Popovi} pravi zakon o stambenim odnosima i
prilago|ava ga kako bi prikrio svoje mahinacije...”, kazala je
otvoreno sudija Ankica Iva{tina. 

sjetvu usmjerila ka vojsi RS-a i RSK.
Mladi} je podvukao da je [ainovi} govorio
vrlo dobro i u korist jedinstva i zajedni~kog
cilja.
Mjesec dana kasnije, 2. jula 1993.
godine, Mladi} se u Malom Zvorniku sus-
reo sa Nikolom [ainovi}em, Jovicom
Stani{i}em, Radovanom Karad`i}em,
Mom~ilom Kraji{nikom i Radovanom
Stoji~i}em Bad`om (na~elnikom Slu`be
javne bezbjednosti Srbije i zamjenikom
ministra unutra{njih poslova).
OFICIRE VOJSKE RS-a PLA]ALA JE SRJ
Mladi} je tra`io da se intenzivira isporu-
ka municije i svega ostalog {to je neophod-
no Vojsci RS-a a Nikola [ainovi} je kazao
da je “odneto tri {lepera municije
Majevi~koj brigadi i da general @ivota
Pani} odlu~uje o artiljerijskoj municiji”.
“Nemamo nameru da bilo {ta smanjimo,
ali da za{titimo podatke! Ljudi koji
sprovode sede za stolom a to su Stani{i},
Bad`a i ja”, kazao je [ainovi}. Stani{i} se
nadovezao: “Najve}i deo onog {to nam
treba neka se trebuje preko MUP-a Srbije.“
Tom prilikom [ainovi} je govorio o
Bo{njacima iz Prijepolja koji su oteti u
[trpcima i ubijeni.
“Problem je gra|ana iz Prijepolja.
Moramo re}i istinu i koje su mere preduzete,
je li uhap{en Petar ili Pavle... Na{ je interes
da to odse~emo. Ne mo`emo da dozvolimo
da je odgovornost na VRS ili na Srbiji.
Dvoje-troje treba izvesti na postupak i pri~u
smo zavr{ili. U taj slu~aj je u{la strana slu`ba
koja ho}e da potpiri rat u Sand`aku. Mora se
neko zatvoriti i povesti postupak. Od majora
Krsti}a je po{ao Luki} ( Milan Luki}, osu|en
u Haagu na do`ivotnu robiju, op.a)”.
[est dana kasnije 8. jula 1993. godine,
Milo{evi} je pozvao Karad`i}a i Mladi}a
kod sebe na sastanak na kojem je bio prisu-
tan i general Pani}. Milo{evi} je odmah
Karad`i}u i Mladi} stavio do znanja da ne
daju preveliku podr{ku Hrvatima kako se ne
bi stabilizovali u centralnoj Bosni. “Musli-
manima treba nuditi prihvatljive opcije, ali
na rati{tu im ruinirati pozicije. Ne bih ja i{ao
na presecanje muslimana na dve autonomi-
je. Mi smo ih sve nudili Hrvatima, a
Tu|man je rekao uzmite ih Vi. Veliko je
pitanje kako ekonomski izdr`ati rat.“
General Pani} je Mladi}u obe}ao da }e
SRJ dati Vojsci RS-a sitnu municiju, i od
njega tra`io da Vojska RS-a sve kapacitete
za proizvodnju krupne municije prebaci na
teritoriju SR Jugoslavije i da }e srbijanski
stru~ni tim rije{iti lanac fabrika za ratnu
proizvodnju municije.
“Najva`ije su prese za artiljerijsko
naoru`anje. Da sednemo i da se ~vr{}e
dogovorimo oko rada Kosomosa i Rudija 

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 37

 SLOBODNA BOSNA ZNA SVE
NAORU@ANJE JE I[LO PREKO MILO[EVI]EVOG TROJCA
Nikola [ainovi}, premijer Srbije, Jovica Stani{i}, na~elnik Dr`avne bezbjednosti Srbije, i Radovan Stoji~i} Bad`a,
na~elnik Slu`be javne bezbjednosti, redovno su se tokom rata sastajali sa Mladi}em na terotoriji RS-a radi isporuke oru`ja Vojci RS-a
 ^ajevca (Banja Luka op.a.). Sve koman-
dante koji se samovoljno pona{aju treba
smeniti. Svi pripadnici VRS ovde da dolaze
u civilnom odelu“, izri~it je bio general
Pani}.
Karad`i} je tra`io da se pomogne
Hrvatima kako bi se Muslimani prisilili na
podjelu Bosne i da Srbija redovno pla}a
oficire u RS-u.
“Pla}anja stare{ine da vr{ite kao i do
sada“, zatra`io je Karad`i} od generala
Pani}a. “Ako Hrvati napadnu RSK, mi
moramo oba kraji{ka korpusa okrenuti
tamo radi odbrane naroda.“
Sastanak Vrhovne komande RS-a
odr`a}e se 19. juna 1993. godine na
Palama. Na tom sastanku Karad`i} je u
prisustvu naju`eg politi~kog i vojnog
rukovodstva Republike Srpske iznio svoje
vi|enje kako }e izgledati mapa Republike
Srpske.
“Po na{oj oceni i oceni sveta mi smo
pobedili i dobi}emo dr`avu. I mi i Hrvati
trebamo u~initi ne{to da Muslimani dobiju
ne{to od centralne Bosne. Prvo je bilo re~i
o 38, pa o 34 op{tine, a sada mi govorimo o
blagu Bosne u 30 op{tina. Amerika mora
na}i krivca u Nema~koj, da promeni poli-
tiku. Nema~ka je u zadnjoj sedmici pretpela
dva poraza (optu`ena je za rat u BiH i odbi-
jen je zahtev Nema~ke i Japana da budu
stalne ~lanice SB s pravom veta). Predvi|a
se konfederacija BiH. Dobro }e biti da to
budu tri dr`ave. Zahvalju}i na{em oru`ju,
verovatno za nekoliko nedelja mi }emo
imati dr`avu. Hrvati }e morati vi{e da ustu-
paju. Slobova (Slobodana Milo{evi}a op.a)
je ideja da im dajemo pustaru, a da dobije-
mo kvalitet. Od nas se tra`i da damo ne{to
uz granicu, tra`i se od nas Br~ko. I}i }emo
na slobodnu zonu u Br~kom. Porasli su nam
izgledi za izlazak na more. Za nas se sve
predvi|a u Posavini Oven je legao za V1,
Zvornik, Rogaticu...“, kazao je Karad`i}.
On je odao priznanje Vojsci jer je zah-
valju}i njenim rezultatima stvorena dr`ava i
38
RADOVAN KARADŽIĆ:
“Zahvaljući vašem oružju,
mi ćemo verovatno za
nekoliko nedelja imati
državu. Hrvati će morati
više da ustupaju. Slobova
je ideja da im dajemo
pustaru, a uzmemo
kvalitet”
tra`io da oficirima VJ koji nemaju smje{taj
dodijele stanovi u Banjoj Luci i Trebinju.
Na sastanku je donijet zaklju~ak da vojska
SRJ finansira 1.000 profesionalnih vojnika
u RS-u i da se potpi{e ugovor o zajedni~koj
proizvodnji municije.
MILO[EVI]: “TU\MAN JE
POLITI^KI GLUPAK”
Da je Slobodan Milo{evi} vukao glavne
konce rata u BiH, dokazuje i Mladi}ev
zapis sa sastanka koji je imao sa predsjed-
nikom Milo{evi}em 24. septembra u
Beogradu. Milo{evi} je tom prilikom
kazao:
“Sve planove praviti kao da }e rat stati,
a na politi~kom planu raditi da do mira
do|e. Ja sam sa Tu|manom dugo razgo-
varao, on je politi~ki glupak, ali je u te{koj
situaciji... Ako mu pustimo Maslenicu i
dozvolimo komuniciranje obodom, izbi-
}emo mu adut da je Dalmacija ostrvo... Ako
do|e do mira u Bosni, ima}emo slede}i
problem: UN }e tra`iti svoje prisustvo na
prostoru RS, {to }emo mi odbiti. Mladi}
mora da predvodi dovoljno jake snage kao
rezervu za upotrebu ka RSK i da budu u
funkciji za{tite RS i RSK. One trebaju biti
dovoljna pretnja usta{ama. Nije re~ o ustu-
panju teritorije, mi smo dobili RS i pitanje
je ho}e li ona biti 0,5 odsto ve}a ili manja.
Bosanska Republika nema izglede na trojan
sastanak. Promene }e vrlo brzo nastati i mi
ra~unamo na Tuzlanski bazen sve do
Zenice, kao i dolinu Neretve, {to sada ne
mo`emo re}i Hercegovcima. Fikret Abdi}
ide na povezivanje sa Hrvatskom. Sada
moramo posti}i kona~nu verifikaciju RS
koja je na 28.000 km kvadratnih. To su dve
Slovenije. Moram ja razgovarati sa
rukovodstvo RS, ne mogu oni i}i na neki
vulgarni kapitalizam. Nisu profesori dobili
rat, ve} sirotinja. Ne mo`e narod biti
porobljen od nekih svojih bogata{a.
Kriminalu se moramo vrlo ~vrsto suprot-
staviti.”
MLADI]EVI UNPROFORCI
Pored ~itavog vojnog i politi~kog
rukovodstva SRJ koji su se bezrezervno
stavili na raspolaganje Mladi}u i njegovoj
vojci, tokom rata snagama bosanskih Srba
bi}e na raspolaganju jo{ jedna va`na polu-
ga - mirovne snage UN-a.
Viktor Andrejev, koordinator UNPRO-
FOR-a za civilna pitanja, sredinom maja
1993. godine }e Ratka Mladi}a uputiti da se
mo`e vi{e osloniti na francuskog generala
Philippea Morillona, koji je u to vrijeme bio
komandant UNPROFOR-a. “Za Sarajevo
mo`ete koristiti Morillona, a kod va`nih
odluka vi{e mo`e pomo}i general Wa-
hlgren ({vedski general, op.a)”, kazao je
Andrejev.
Iz povjerljivog razgovora izme|u gene-
rala Morillona i Mladi}a, sazna}emo da su
bataljoni nekoliko zemalja (Francuske,
Engleske, Tunisa, Banglade{a, Kanade)
koji su bili u misiji UN-a radili isklju~ivo
za interese Mladi}eve vojske.
Posjeta francuskog generala Morillona
Mladi}u na Palama 25. juna 1993. godine i
ono {to je tom prilikom kazao potpuno }e
demaskirati njegovu ulogu u ratu u BiH.
Naime, francuski general i zapovjednik
UNPROFOR-a je na svom “opro{tajnom“
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

sastanku generalu Mladi}em doslovno
kazao: “Smijenjen sam, recite mi {ta mogu
prije odlaska da uradim jo{ za vas!“ Iz nji-
hovog razgovora mo`e se vidjeti da je
Morillon bio glavni Mladi}ev informator iz
Sarajeva.
“Ja i general Wahlgren smo smenjeni.
General Kot }e biti biti postavljen umesto
Wahlgrena, a UN ne}e da imaju francuskog
generala u Sarajevu. Za mene jo{ nije
odre|ena zamena, mora}u otputovati 14.
jula 1993. Ovo nam je posljednji radni sas-
tanak, ali smatram ne i zadnji. U Sarajevu
je situacija prili~no konfuzna. Postoji
opozicija Izetbegovi}u i Gani}u, i ishod je
nepoznat. Nastavak borbi u centralnoj
Bosni daje vam prednost boljeg polo`aja.
Bi}u u poziciji da otvorim svoje srce.
Tra`io sam od Alije Izetbegovi}a da govori
jasnim jezikom. On sa jedne strane poziva
na mir, a sa druge strane tra`i da dobije
oru`je. [to se ti~e Fikreta Abdi}a,
predlo`i}u mu sastanak sa vama. On je
spreman da ne{to sprovede s vama u
Cazinskoj Krajini (Kladu{a, Biha}, Cazin)
ako bi tamo povukli svoje snage, {to bi bilo
vrlo korisno. Sre}an sam {to ste uspostavili
kontakt s Viktorom Andrejevim. On mi je
preneo prioritete. Otvaranje puteva, slobod-
no kretanje stanovni{tva... Ako imam ne{to
KOMPLETNU
KOMPLETNU MLADI]EVU
Dobrica
Dobrica ]osi},
na
na sjednici
sjednici Vrhovnog
da
da SRJ
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
da prenesem mom nasledniku, ja bih pre-
neo. Grad Sarajevo je blokirao Alija
Izetbegovi}. Tra`io sam od njega da pri-
menjuje @enevsku konvenciju. Da se bar
porodice spoje...“, kazao je Morillon i nas-
tavio: “[to se ti~e bezbednosnih zona, za
Biha}, Tuzlu i Sarajevo ne}e biti te{ko, dok
je za Gora`de, @epu i Srebrenicu vrlo te{ko.
Svestan sam va{eg zahteva da se te zone
stave pod va{u kontrolu. Trebate izbe}i
`elju za etni~kim ~i{}enjem tih teritorija. Za
svet }e biti neprihvatljiva evakuacija musli-
manskog stanovni{tva. Trebate poja~ati
snage UN-a kako bi se izgradilo poverenje.
Pre nekoliko meseci Kraji{nik nam je
ponudio Rajlovac, a ja mislio da je to dobro
da se tu smesti jedan francuski bataljon.
Gora`de i @epu mislim da preuzme
Ukrajinski bataljon, mo`da i Srebrenicu. Tu
vidim mo`da i jedan ruski bataljon. U
Cazinskoj krajini osta}e francuski bataljon,
mo`da }e do}i jo{ jedan, a mo`da do|e i
jedan tuni{ki bataljon. Prednost Tuni`ana je
{to govore francuski i Francuzi su ih vaspi-
tivali. U Tuzli treba staviti kanadske snage
(ja~ine brigade). Mo`emo li postaviti,
pitam se, zajedni~ke snage Tuzla -
Srebrenica. Da li bi tu mogli do}i vojnici iz
Banglade{a. Tu bi bila kombinacija kanad-
sko ili englesko-bengalska. Ponudili su mi
pakistansku brigadu, pitam se kakvo je va{e
mi{ljenje. Ako dobijemo Pakistan, gde ih
mo`emo }u{nuti? Zanima me va{a prva
reakcija. [panski bataljon osta}e u dolini
Neretve, ali Britance treba poja~ati da
pokriju Konjuh, Jablanicu i Zenicu“.
SRBIJA
SRBIJA JE
JE PLA]ALA
PLA]ALA
MLADI]EVU VOJSKU
VOJSKU
]osi}, biv{i
biv{i predsjednik
predsjednik SR
SR Jugoslavije,
Jugoslavije,
Vrhovnog savjeta
savjeta odbrane
odbrane priznao
priznao jeje
SRJ izdr`ava
izdr`ava 300
300 hiljada
hiljada vojnika
vojnika koji
koji ratuju
ratuju
MLADI]EVI DNEVNICI NA DLANU /III/
Potom je Mladi} iznio svoje zahtjeve i
tra`io da ih Morillon prenese njegovom
nasljedniku. “Tra`im da se reducira pomo}
muslimanima iz vazduha, da ide kopnom,
da se obezbedi struja za Krajinu, da nam
platite tro{kove za odr`avanje puteva.
Muslimanima staviti pod kontrolu hemijska
postrojenja u Tuzli, jer }e oni to upotrebiti
za ratne svrhe. Vi bi nam se odu`ili ako bi
oslobodili zatvorene Srbe u Sarajevu,
Zenici i Tuzli”.
Na kraju razgovora Morillon je kazao
da je njegova misija u BiH bila fascinantna.
U Kalinoviku }e 23. jula 1993. godine
general Mladi} od tek postavljenog zapovj-
ednika UNPROFOR-a, belgijskog generala
Francisa Briquemonta, koji }e u vrlo
kratkom roku pokazati svoju naklonost
prema srpskom generalu, tra`iti da se skine
blokada i sankcije sa SR Jugoslavije i da se
slobodno mogu uvoziti lijekovi, nafta i
ostale stvari potrebne za vojsku. Zatim je
Mladi} od ovog generala zatra`io da se
zatrpa tunel ispod Aerodroma koji je tokom
opsade Sarajeva bio jedina veza sa “vanj-
skim svijetom”, kojeg su Sarajlije nazivale
“tunelom spasa”.
“Postoje dve mogu}nosti: da taj tunel
bude pod mojom kontrolom, i to je spo-
razum o naoru`avanju aerodroma. Druga
opcija je da tunel UN stave pod svoju kon-
trolu, a da ga zatrpaju moji oficiri i da ga
dva puta sedmi~no prekontroli{u, kao i rov
Dobrinja - Aerodrom.”
Mladi} je, tako|e, od ovog generala
tra`io da se u Gora`de razmjesti jedna ~eta
ukrajinskog bataljona i da se problem
Srebrenice i @epe rije{i tako {to }e musli-
mani predati oru`je snagama UN-a. Tako|e
je od belgijskog generala tra`io da orga-
nizuje sastanak komandanata svih su-
kobljenih strana (Mladi}, Deli}, Bobetko,
Petkovi}) u Kalinoviku ili Ankoni koji
}e se odr`ati pod rukovodstvom gener-
ala Briquemonta.
Sedam dana kasnije do{lo je do sastan-
ka Mladi}a sa generalima Rasimom Deli-
}em, Jovanom Divjakom i Milovojem
Petkovi}em kojem je prisustvovao general
Briquemont. Sastanak je prekinut nakon
petnaestak minuta jer je Mladi} zahtijevao
da se iz muslimanske delegacije isklju~i
general Jovan Divjak “zbog komandovanja
napada na vozila UN-a, 4. maja 1992.
godine u Dobrovolja~koj ulici u Sarajevu”.
Nakon dvosatne pauze dogovoreno je da se
razgovori nastave na nivou komandanata
bez generala Divjaka.
General Briquemont, tada{nji zapovjed-
nik UN-a sa sjedi{tem u Sarajevu, na sas-
tanku sa Mladi}em 28. septembra 1993.
godine u Banjoj Luci Mladi}u }e doslovno
re}i: “Na{ belgijski ambasador Debanst je
spreman da brani va{e stavove!” 
(Nastavlja se)
39
 EVROPA, ODMAH
BUGARSKA, Bosna i Hercegovina u Međunaro
RUMUNIJA I GR^KA
PRISTUPILE MO]NA ASOCIJACIJA
PROJEKTU VIA Organizacija frankofonije danas broji 70
zemalja ~lanica i vlada koje zajedno
CARPATIA predstavljaju jednu tre}inu dr`ava ~lanica
Ujedinjenih naroda i populaciju od
preko 870 miliona ljudi
Bugarska, Rumunija i Gr~ka su pro{le
sedmice pristupile inicijativi kojom bi se
putovanje od sjevera do juga Evrope
trebalo znatno skratiti gradnjom
me|unarodne autoceste kroz srednju
Evropu. Tri zemlje priklju~ile su se inici-
jativi za gradnju Via Carpatiae na sas-
tanku ministara prometa i infrastrukture,
koji je odr`an u Lancutu na jugu
Poljske. Projekt je, ina~e, pokrenut u
tom poljskom gradu 2006. godine, kada
su Litva, Poljska, Slova~ka i Ma|arska
potpisale odgovaraju}i sporazum, a on
predvi|a gradnju autoceste koja }e
povezivati dr`ave uz Balti~ko more na
sjeveroistoku Evrope s onima na
Crnome moru i gr~kom jugu i prolazit }e
kroz “neke od trenutno najslabije razvi-
jenih regija EU-a”, prenosi agencija.
Ovaj projekt vrijedan vi{e milijardi eura,
koji }e se dijelom finansirati sredstvima
EU-a, trebao bi biti dovr{en do 2020.
godine.

PONAVLJA
SE SU\ENJE
WILDERSU
Sud u Nizozemskoj je pro{le sedmice
naredio novo su|enje pred novim sud-
skim vije}em antiislamskom politi~aru
Geertu Wildersu zbog govora
mr`nje. Wilders se suo~ava s
optu`bama za poticanje na mr`nju pro-
Status posmatrača u Međunarodnoj organizaciji
tiv muslimana, uklju~uju}i njegovo izjed- frankofonije donosi nove mogućnosti za stipendiranje,
na~avanje islama s fa{izmom i nasilj-
em, te pozivanje na zabranu Kur’ana i kao i za naučnu saradnju, te poboljšanje ekonomske i
uvo|enje poreza na no{enje musliman-
skih pokrivala. Na brzinu sazvano vije}e
turističke saradnje sa frankofonim zemljama
u amsterdamskom oblasnom sudu pre-

N
sudilo je u pro{li petak da su poslova BiH je podnijelo krajem aprila ove
a Samitu Me|unarodne organizacije
Wildersove pritu`be utemeljene. To godine. Status promatra~a u Me|unarodnoj
frankofonije (l’Organisation interna-
zna~i da se sudski proces koji je po~eo organizaciji frankofonije zna~i da ta zemlja
tionale de la Francophonie — OIF)
u januaru mora ponoviti od po~etka s nema pravo glasa, ali u smislu pristupa pro-
koji je pro{log vikenda odr`an u {vica-
novim sudijama. Wilders je, prenose gramima nema nikakvih drugih ogra-
rskom Montreauxu, BiH je bila u grupi pet
agencije, tra`io da sudsko vije}e bude ni~enja. On tako|er donosi nove mo-
zemalja koje su primljene u Me|unarodnu
raspu{teno nakon {to se svjedok gu}nosti za stipendiranje, kao i za nau~nu
organizaciju frankofonije u svojstvu pos-
odbrane po`alio na neprimjereno saradnju, te pobolj{anje ekonomske i turi-
matra~a. Pored BiH, ovaj je status u regiji
pona{anje ~lana `albenog vije}a sti~ke saradnje sa frankofonim zemljama.
dobila i Crna Gora. Zvani~nu aplikaciju za
direktno umije{anog u slu~aj. Na Samitu frankofonije odr`anom prije
posmatra~ki status Ministarstvo vanjskih

42 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

rodnoj ogranizaciji frankofona
Foto: REUTERS
~etiri godine u Bukure{tu, pored Srbije, u
svojstvu posmatra~a primljena je i
Ukrajina, dok su pridru`eni ~lanovi postali
Albanija, Gr~ka, Andora i Kipar. Me|una-
rodna organizacija frankofonije je politi~ka
organizacija i predstavlja jednu od najve}ih
lingvisti~kih zajednica u svijetu. Organi-
zacija danas broji 70 zemalja ~lanica i vlada
(56 zemalja ~lanica i 19 zemalja posma-
tra~a) koje zajedno predstavljaju jednu
tre}inu dr`ava ~lanica Ujedinjenih naroda i
populaciju od preko 870 miliona ljudi.
Govorna zona francuskog jezika obuhvata
oko 19% svjetske trgovine robama, a fran-
cuski je slu`beni jezik u 32 zemlje.
Francuski jezik je drugi naj{ire rasprostra-
njen jezik u EU. OIF ima status posmatra~a
na sjednicama Vije}a sigurnosti UN-a.
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
POGODNOSTI ČLANSTVA
U FRANKOFONSKOJ
ORGANIZACIJI: Ulazak u
ovu veliku organizaciju je
vrlo koristan i za zemlje
koje teže članstvu u
Evropskoj uniji, a najbolji
primjer za to su Bugarska
i Rumunija, koja čak ima i
ministarstvo za
frankofoniju
Francuski je zvani~ni jezik Evropske unije,
ali i brojnih drugih organizacija kao {to su
OUN, Vije}e Evrope, NATO, Me|unarodni
olimpijski komitet, Crveni krst i UNESCO.
OIF, koji ove godine slavi 40 godina
postojanja, ima bud`et od 80 miliona
eura, u koji najvi{e ula`e Francuska,
skoro 40 posto. Me|unarodni dan franko-
fonije obilje`ava se 20. marta. ^lanstvo u
ovoj organizaciji tako|er je vrlo korisno
za zemlje koje te`e ~lanstvu u Evropskoj
uniji. Rumuniji i Bugarskoj je, recimo,
~lanstvo u Me|unarodnoj organizaciji za
frankofoniju bilo od velike pomo}i.
Rumunija, koja ima ~ak i ministarstvo za
frankofoniju, upravo u Francuskoj na{la
je veliku podr{ku na putu ka EU.
(D. Savi})
DUGOVI
EVROPSKIH
ZEMALJA
Irska je pro{le godine imala najvi{i
bud`etski manjak u EU dok je najvi{i
nivo dr`avnog duga zabilje`ila Italija,
pokazale su pro{losedmi~ne nove proc-
jene evropskog statisti~kog ureda
Eurostat. Ako se izuzme Gr~ka, ~ije }e
podatke Eurostat objaviti sredinom
novembra, irski je bud`etski manjak u
visini 14,4 posto udjela u BDP-u bio
najvi{i u EU. Svih 26 zemalja u 2009. je
zabilje`ilo manjak u bud`etu, pri ~emu
je u njih 24 do{lo do pogor{anja u
odnosu na godinu ranije, dok je tek u
dvije zemlje, Estoniji i Malti, stanje u
bud`etu pobolj{ano u vidu smanjenja
udjela manjka u BDP-u, saop{tio je
Eurostat. Najve}i dr`avni dug proma-
tran kroz udio u BDP-u zabilje`en je
pak pro{le godine u Italiji i iznosio je
116 posto.
FRANCUSKI
DIPLOMATA ^ELNIK
DIPLOMATSKE
SLU@BE EU-a
Pierre Vimont, aktualni francuski
ambasador u Washingtonu, imenovan
je za ~elnika nove evropske diplo-
matske slu`be. Vimont }e biti izvr{ni
glavni tajnik evropske slu`be za vanjske
akcije, tijela koje }e imati oko 3.700
diplomata s namjerom da {to bolje
predstavi Evropu u svijetu. Vimont je
tridesetak godina francuski diplomat, a
izme|u ostalih funkcija bio je i vele-
poslanik Francuske pri EU-u od 1999.
do 2002. godine. Za operativnog
glavnog direktora zadu`enog za admin-
istrativna pitanja imenovan je Irac
David O’Sullivan. Visoka predstavnica
za vanjsku politiku i sigurnost EU-a
Catherine Ashton bi tokom ove sed-
mice trebala imenovati Njemicu Helgu
Schmid i Poljaka Macieja Popowskog
na mjesta pomo}nika glavnoga tajnika.
Pierre
Vimont
43
 BUSINESS
 Internetski i kablovski provajderi skrivaju profit
 I Slovenci odustali od autoceste Banja Luka - Doboj
 Objavljeni podaci o dugu evropskih dr`ava
 Prosje~ne pla}e u regiji
Finansijski Eldorado
privatnih provajdera
Uprkos sna`nom rastu tr`i{nog udjela,
ve}ina privatnih internetskih i kablovskih
provajdera u BiH prikazuje skromnu, skoro
zanemarljivu finansijsku dobit, ~ija se visi-
na nije bitnije promijenila u posljednjih pet-
{est godina! Ve}ina privatnih provajdera
posluje unutar “sive zone“ u kojoj je prak-
ti~no nemogu}e provjeriti ostvareni stvarni
bruto promet i usporediti ga s prijavljenim:
korisnicima usluga, ~iji se broj stalno mijenja
i nije ga lako precizno utvrditi, ra~uni se
izdaju na privatnim paragon blokovima ~iji
broj varira u skladu sa slobodnom voljom
provajderskih vlasnika. Kontrola izdatih
ra~una prakti~no je nemogu}a jer bi
podrazumijevala da tr`i{ni inspektori idu za
inkasantima od vrata do vrata kako bi provj-
erili visinu ra~una i utvrdili je li izdati ra~un
stvarno evidentiran u knjizi prometa.
Prema nekim procjenama, privatni
kablovski operateri pokrivaju oko 65 posto
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
UTAJA
UTAJA PRIHODA
PRIHODA
Kablovski
Kablovski operateri
stvarni
stvarni broj
operateri skirvaju
broj korisnika
skirvaju
korisnika usluga
usluga
doma}instava u BiH, no prema zvani~nim
podacima o ostvarenom prometu, broj
pokrivenih doma}instava je duplo manji -
svega 29 posto! Svojevrsni je cinizam da
svi korisnici internetskih i kablovskih uslu-
ga uz ra~un obavezno pla}aju i porez na
dodanu vrijednost (PDV) od 17 posto, {to
dodatno uve}ava profit koji vlasnici privat-
nih provajdera trpaju u svoje d`epove.
Nadle`ne poreske uprave, koliko nam
je poznato, rijetko kontroliraju privatne
internetske i kablovske provajdere, i {to je
jo{ opasnije i gore, ne poduzimaju ni{ta
kako bi se ova iznimno profitabilna djelat-
nost stavila pod odgovaraju}u poresku
kontrolu.
A, ponavljamo, rije~ je o iznimno krup-
nom biznisu u kojem se godi{nje vrti vi{e
od 400 miliona KM koji se pak u
zvani~nim poreskim knjigama “istope“ na
svega 150-200 miliona KM!
Prometni
krah
Dodikove
vlade
Bombasti~no najavljeni aran`man
premijera RS-a Milorada Dodika i
slovena~ke gra|evinske kompanije
CPM o izgradnji autoceste Banja Luka
- Doboj jedan je u nizu predizbornih
trikova lidera SNSD-a. Posve je naime
jasno da CPM ne mo`e obezbijediti
podr{ku odgovaraju}e bankarske gru-
pacije, niti je u stanju “zatvoriti“
finansijsku konstrukciju za gra|evin-
ski projekat vrijedan vi{e od milijardu
KM, ~ija je ekonomska isplativost
krajnje upitna. Na ovom projektu ve}
se pokliznula puno ja~a austrijska
kompanija Strabag s kojom je Dodik
bezuspje{no pregovarao pune dvije
godine. “Strabag“ se iz projekat defini-
tivno povukao u julu 2010. godine,
nekoliko mjeseci pred parlamentarne
izbore, {to je uzdrmalog lidera SNSD-a
primoralo da na brzinu prona|e neko
alternativno rje{enje kako bi spasio
politi~ki obraz.
Dodik je svojevremeno najavljivao
ubrzanu izgradnju cijele mre`e autopu-
teva u RS-u, no rezultat njegove
prometne politike je porazan: do sada
je izgra|eno tek {est kilometara autopu-
ta na dionici Banja Luka — Gradi{ka,
koja je ina~e duga 40 kilometara i koja
se gradi ve} punih deset godina!
Stanje u tom sektoru ne}e se bitni-
je promijeniti sve dok Vlada RS-a
bude tvrdoglavo insistirala na promet-
noj stratagiji koja je u suprotnosti s
regionalnom politikom. Jedini promet-
ni pravac za koji je mogu}e obezbi-
jediti izda{an a pri tome i povoljan
kredit jest koridor 5C, koji ima
me|unarodnu verifikaciju i punu
podr{ku najzna~ajnijih evropskih
kreditora - EBRD-a i EIB-a.
Naravno, autocestu je mogu}e gra-
diti i bez kredita EBRD-a i EIB-a, uz
podr{ku nepovoljnih komercijalnih
kredita s visokom kamatom i kratkim
rokom otplate. Dodik se u proteklih
nekoliko godina mogao uvjeriti da
takvih kredita na tr`i{tu ima jako malo,
da su nedostupni i pri tome vrlo skupi.
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
 BiH u grupi najmanje zaduženih država
Krajem protekle sedmice Eurostat je objavio a`urirane podatke za sve ~lanice i kan-
didate EU-a o udjelu dr`avnog duga u bruto doma}em proizvodu. Na ovoj listi nema
BiH jer nije formalno kandidat za ~lanstvo u EU, a u slu~aju da je rangirana nalazila bi
se pri samom dnu evropske tabele, gdje su smje{tene dr`ave s najmanjim dugom. Na
vrhu liste nalazi se Italija, jedina evropska dr`ava ~iji je dr`avni dug prema{io ukupnu
vrijednost BDP-a. U gornjem dijelu tabele smje{teno je ukupno deset evropskih dr`ava
~iji je dug dr`ave prema{io 60 posto BDP-a. Donji dio tabele zauzimaju nisko zadu`ene
evropske dr`ave, s udjelom dr`avnog duga u BDP-u ispod 30 posto. Da je rangirana,
BiH bi bila u skupini najmanje zadu`enih evropskih dr`ava s udjelom dr`avnog duga u
BDP-u od svega 23 posto. Bolju poziciju od BiH trenutno zauzimaju samo Bugarska,
Luksemburg i Estonija.
S prostora biv{e Jugoslavije rangirane su samo dvije dr`ave:
Slovenija kao punopravna ~lanica i Hrvatska kao kandidat za
~lanstvo u EU. Obje su rangirane u donjem dijelu tabele,
me|u skupinu dr`ava s relativno povoljnim udjelom
dr`avnog duga u BDP-u od oko 40 posto.

Plaća u Hrvatskoj 120 posto viša od plaće u Srbiji

Uprkos usporavanju
privrednog rasta izazvanog
recesijom, prosje~ne neto
pla}e u Srbiji, BiH i
Hrvatskoj porasle su u
rasponu od 6,5 do 10,7
posto. Najve}i rast pla}a
zabilje`en je u Srbiji a
najsporiji u Hrvatskoj, no
razlika u pla}ama u ove
dvije dr`ave jo{ je uvijek
velika: Hrvat u prosjeku
zara|uje 402 eura vi{e od
prosje~nog Srbina odnosno
325 eura vi{e od prosje~nog
uposlenika u BiH.

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 45

NEKI BOLJI MOSTAR

Tim mostarskih ljekara napravio je podvig do sada

nezabilježen u bh. medicini, za svega 16 minuta
pacijentici su uspjeli izvaditi bubreg sa tumorom koji
se proširio do srca i tako joj spasili život; naši
reporteri posjetili su ujedinjene mostarske doktore
koji su izveli ovaj operativni zahvat jedinstven u
historiji naše urologije i kardiohirurgije

JO[ JEDNO ^UDO

U HERCEGOVINI
marokanskom vra~u prave specijalizirane
Pi{e: NEDIM HASI]
emisije u ve~ernjim satima.
Foto: MARIO ILI^I] U razmaku od tri dana, lije~nici

U
isto vrijeme dok su se kolone
ljudi slijevale ka sarajevskoj dvo-
rani Juan Antonio Samaranch, u
kojoj je samozvani iscjelitelj,
Marokanac Mekki Torabi sekun-
du kratkim dodirom ruke lije~io tumore,
padavicu, ~ireve, impotenciju, i{ijas i {ta
sve jo{ ne, 61-godi{nja nana Hava iz
Mostara pre`ivljavala je najte`e dane svoga
`ivota. Na kontroli u mostarskoj bolnici
Safet Muji} otkriven joj je tumor na
bubregu koji se venama pro{irio do srca.
Nesretnoj je starici doslovce ostalo svega
nekoliko dana `ivota, vene su joj bile
za~epljene, noge su joj po~ele oticati i tre-
balo joj je ~udo. I ono se desilo. I to ne ono
“sa gigantskim kornja~ama i energijom pet
planeta“ pomo}u kojih, kako on to sam
tvrdi, djeluje {arlatan Torabi nego ~udo
koje su napravili doktori dviju mostarskih
bolnica udru`eni u jedan tim.
mostarske bolnice izveli su dva operativna
zahvata koji sasvim sigurno spadaju u anale
moderne medicine, kako u na{oj zemlji, tako
i u regionu. Prvo su, u Bosni i Hercegovini
dosada nezabilje`enim zahvatom, spasili
`ivot 61-godi{njoj Mostarki Havi, kojoj je
sasvim sigurno, iako mostarski doktori o
tome ne `ele pri~ati, ostalo svega dan-dva
`ivota prije operacije tumora bubrega. Tim
mostarskih doktora, “s obje strane“ treba i to
naglasiti, pro{le je srijede Havi odstranio
tumor koji se pro{irio do srca. Hava je bolo-
vala od karcinoma bubrega koji se venama
pro{irio sve do srca, zbog za~epljenja vene
krv se zgru{ala i napravila tromb sve do
nogu. @ivot joj je bio u opasnosti, kako zbog
tumora tako i zbog za~epljenog krvotoka, te
HISTORIJSKI
HISTORIJSKI PODVIG
PODVIG
Mostarski
Mostarski ljekari
ljekari
tokom
tokom operacije
operacije
bubrega
bubrega ii srca
srca

SPASAVANJE NAVE HAVE

Zahvaljuju}i suradnji stru~njaka dvije
mostarske bolnice, one u kojoj je Havi
dijagnosticiran tumor te Sveu~ili{ne
klini~ke bolnice gdje je operirana pro{le
srijede, nad Havom je izvedena jedinstvena
operacija, prva takve vrste u historiji bh.
medicine. No, ~udo koje su napravili
mostarski lije~nici ostalo je skoro pa neza-
bilje`eno u ovda{njim medijima kojima je
puno zanimljivije svakodnevno izvje{tavati
o tome koliko je pacijenata dodirnuo Torabi
te koja je vidovnjakinja pred njim pala u
trans. Fedralna je televizija, primjerice, o
uspjehu mostarskih lije~nika izvijestila tek
tri dana nakon operacije, i to u dvadesetoj
minuti svog dnevnika, BHT 1 ~ak ni tada,
no to ih sve skupa nije sprije~ilo da o

46 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

 HISTORIJSKI USPJEH MOSTARSKIH DOKTORA

TIM
TIM ZA
ZA POBJEDE
POBJEDE
Doktori
Doktori Goran
Goran \uzel,
\uzel, Zoran
Zoran
Karlovi}
Karlovi} ii Davor
Davor Tomi}
Tomi} sa
sa svojim
svojim
suradnicima
suradnicima iziz mostarske
mostarske klinike
klinike

Tim mostarskih doktora “sa obje strane grada” za

960 sekundi odstranio tumor sa bubrega koji se venama
pro{irio do srca!
poreme}aja rada srca i embolije. “Hava je
pacijentica bolnice Safet Muji}“, pri~a nam
urolog Davor Tomi}, jedan od ~lanova tima
koji je izveo historijski zahvat. “Na{e dvije
bolnice sura|uju od prvog dana, radimo
zajedno i svakodnevno komuniciramo. Tako
je bilo i u ovom slu~aju. Kolege su prilikom
kontrole otkrili tumor na bubregu i zvali su
nas da vide {ta mo`emo napraviti. Kolega
Bazard`anovi} iz bolnice Safet Muji} nas je
kontaktirao, zatim i na{eg kardiologa, dokto-
ra Mulahasanovi}a i pacijenticu su prebacili
kod nakon {to su je kardiolozi pregledali i
suglasili se da je operiraju. Tada su i nas
urologe pitali mo`emo li, usu|ujemo li se
uraditi jedan takav zahvat. I tada smo kazali
da idemo napraviti tu operaciju.“ Kako
tumor nije bilo mogu}e odstraniti uz otkuca-
je srca, tim mostarskih doktora Havu je
operisao u stanju umjetne smrti. Urolozi su
joj izolirali bubreg s tumorom i glavnu venu
tijela koja prolazi kroz stomak do srca.
Potom su je kardiohirurzi prebacili na aparat
za vantjelesnu cirkulaciju. Cijelo tijelo
pothla|eno je na {esnaest stepeni Celzija i
zaustavljena je cirkulacija krvi. Nakon toga,
doktorima je trebalo svega {esnaest minuta 

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 47

 NEKI BOLJI MOSTAR
 da razre`u glavnu venu tijela i srce te
odstrane bubreg s tumorom, tumorsku masu
iz vene i iz srca a odstranjena je i zgru{ana
krv. U venu je ugra|en za{titni ki{obran koji
spre~ava prolazak zgru{ane krvi do srca.
Nakon toga je Hava preba~ena na intenzivnu
njegu, gdje se i danas nalazi. U dobrom stanju,
svjesna svega {to se oko nje doga|a, kazala
nam je da je beskrajno zahvalna doktorima
koji su joj spasili `ivot. “Nemam rije~i da
vam opi{em kako se osje}am, hvala im
svima, od doktora do sestara.“ Ovakva
operacija, prvi put izvedena u na{oj zemlji,
na prostorima nekada{nje Jugoslavije ura-
|ena je samo jednom, prije dvije godine u
Zagrebu, kada je doktorima sa klinike Rebro
za sli~an zahvat trebalo 20 minuta. Poduhvat
mostarskih doktora sam je vrh svjetske
medicine i izvodi se samo u najopremljeni- POBJEDA @IVOTA
jim i kadrovima najizvrsnijim centrima svi- Pacijentica Hava sa
jeta. “Treme je bilo, kao i svaki put kada doktorima koji su joj
spasili `ivot
radimo operativni zahvat. Nije dobro kada
doktor nema pozitivnu tremu“, pri~a kardio-
hirurg Goran \uzel, dio tima koji je operi- Urolog
rao Havu, ina~e prvi diplomac mostarskog Davor
Sveu~ili{ta koji je specijalizirao u ~uvenom Tomi}
berlinskom Centru za srce i vratio se raditi u
Mostar. Nakon operacije, za Havu se na
odjelu intenzivne njege brine tim doktora
Zorana Karlovi}a, {efa Odjela za reanimaci-
ju i intenzivnu njegu, koji je, uz urologa
Marija Kordi}a i Manuela Tipuri}a, kardio-
hirurga A ntu Bo{njaka, anesteziologe
Seniju Jahi}, Borisa Mati}a, @eljku Mari}, Odjel
radiologe J osipa Ma{kovi}a i A ndreu intenzivne
Kordi} instrumentarke Paulinu Raiji} i Anu njege
Zaradi}, anesteziologa Anitu Prusinu, per-
fuzionista Alena Ko{a te anesteti~ara Alena
D`idi}a, bio dio tima koji je napravio ovaj
zahvat. “I{lo se br`e nego {to smo to mi
htjeli, jer je situacija bila takva da se nije
moglo ~ekati“, poja{njava doktor Karlovi}.
“Po~ele su joj oticati noge, tumor je toliko
komprimirao da se krv nije mogla vra}ati u
srce i morali smo hitno obaviti zahvat.
Me|utim, moram naglasiti da je ova
operacija dobar primjer suradnje dvije bol-
nice, ona je znak da u BiH mo`emo posti}i
mnogo vi{e kada sura|ujemo na ovakav Kardiohirurg Dedo [erif
na~in. Mi ina~e imamo dobre kontakte sa Goran \uzel nakon operacije srca
svim klini~kim centrima, posebice sa
Tuzlom i tamo{njom kardiokirurgijom i kar-
NAJMODERNIJA KLINIKA
dioanestezijom.“
U NA[OJ ZEMLJI
Sveu~ili{na bolnica u Mostaru
NA DOBROM PUTU
U isto vrijeme dok se Hava oporavljala
na odjelu intenzivne njege, u operacijskoj
Sali kardiohirurgije mostarski su lije~nici
napravili jo{ jedan podvig. U njihovu je
bolnicu nekoliko dana ranije stigao te{ko
bolesni [erif iz Zenice. Sr~ane aorte bile su
za~epljene, iz bolnica u Sarajevu i Tuzli
vra}en je na ku}no lije~enje jer mu nije bilo
pomo}i. No, tim mladih mostarskih kardi-
ologa, predvo|en svjetski ~uvenim Seadom

48 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

 HISTORIJSKI USPJEH MOSTARSKIH DOKTORA

DR. SEAD MULAHASANOVI], SVJETSKI PRIZNATI KARDIOHIRURG

“U Mostar sam se vratio zbog nostalgije, zbog Blagaja i

ruža, ali i da napravim centar kojim će se ponositi BiH“
Oni koji poznaju tokove savremene medicine ustvrdili su kako
je njegov povratak u Mostar za Klini~ki centar zna~io otprilike isto
ono kao kada bi se u Vele` ove sezone vratio Hasan
Salihamid`i}. Doktor Sead Mulahasanovi}, svjetski priznati kar-
diohirurg, koji je desetak godina bio primarijus u berlinskom
Centru za srce, prvi je ~ovjek kardiohirurgije u mostarskoj
Sveu~ili{noj klinici. U Berlinu je dr. Mulahasanovi} bio voditelj pro-
grama za tranplantaciju plu}a i u vrijeme dok je radio u Centru za
srce napravio je 210 takvih zahvata. No, nostalgija za Mostarom,
za Blagajem, “za ru`ama, {ipcima i p~elama“, kako sam ka`e,
KARDIOLOG
KARDIOLOG
SVJETSKOG
SVJETSKOG RENOMEA
Sead
Sead Mulahasanovi}
Mulahasanovi}
vratila ga je u Hercegovinu. “Bilo je planirano da u Mostar
do|em raditi sa ekipom iz Berlina, no sedam dana prije na{eg
dolaska, te{ko se razbolio jedan od kolega iz na{eg tro~lanog
tima, doktor Wang. Taj kolega iz Kine, doktor Miralem Pa{i} i
ja smo ~inili berlinski tim za najte`e operacije. Tada mi je {ef
klinike kazao kako ne mogu i}i u Mostar, da moram ostati u
Berlinu i raditi dok se ne na|e zamjena za te{ko oboljelog
kolegu“, pri~a nam doktor Mulahasanovi}. Ka`e kako je tada
odlu~io dati otkaz na cijenjenom i iznimno dobro pla}enom poslu
u njema~koj prijestolnici. “Otkaz je u Berlinu odjeknuo kao
bomba, jer mislim da nikada prije niko nije dao otkaz u toj
klinici. Tada su mi kazali da se ne mogu vratiti, da }e
pokrenuti ~ak i postupak pred sudom. Ipak, bio sam odlu~an
da se vratim, uzeo sam i advokata jer sam `elio nazad u
Mostar. U me|uvremenu sam se sreo s direktorom klinike,
razgovarali smo o svemu otvoreno i on je shvatio da me vu~e
nostalgija za ku}om, za mojim gradom i potpisao mi je doku-
ment o sporazumnom raskidu ugovora.“ Nakon svega,
Mulahasanovi} je iznimno ponosan na rad mostarske kardio-
hirurgije te na mlade kolege koji ka`u kako im je on kao otac, uvi-
jek tu da pomogne, da ih za{titi i posavjetuje. “Ne `elim biti
neskroman, ali mislim da je Odjel kardiologije u Mostaru
mogao pokrenuti samo neko ko je iz ovog grada, te
poro|ajne muke te{ko da bi podnio neko ko nije iz ovog
kraja, neko ko toliko ne voli Mostar i Hercegovinu kao mi koji
smo sada tu“, ka`e nam i zaklju~uje: “Mlade generacije koje
sada imamo su dobre, obe}avaju}e. S ponosom mogu re}i
da su svi postali iznimni stru~njaci. Znate, ja sam se u `ivotu
te{ko probijao, nisam imao nikoga ko bi me podr`avao i sve
{to sam postigao u karijeri, postigao sam sam. Znam kako je
njima, tu mladi ljudi su svugdje na svijetu prepu{teni sami
sebi, ostavljeni na milost i nemilost, i zato sam se trudio da
im pomognem, da im prenesem ovo svoje znanje. ^ovjek koji
iza sebe ne ostavi ne{to takvo, nije imao razloga ni da `ivi.“ 

Mulahasanovi}em, uspje{no je operirao luk
aorte i njezin silazni dio. Operativni je zah-
vat uspio i [erifu je spa{en `ivot, {to niko u
njegovoj porodici nije o~ekivao. Kroz suze,
sretan {to je dobio priliku za `ivot, ka`e
nam kako ni sam nije vjerovao da }e se `iv
vratiti iz Mostara. “Pozdravio sam se sa
`ivotom, bio sam u te{kom stanju, mislio
sam da je gotovo. Ali eto, hvala svima
ovdje, ovim divnim doktorima i sestrama
{to su me uspjeli operisati“, ka`e nam [erif
dok se oporavlja na odjelu intenzivne njege.
Pri~e pacijenata iz bolnice na Bijelom bri-
jegu dokaz su kako je jedan novi Mostar,
daleko od slike sukoba i podjela, zaista
mogu} kada se ujedine njegovi gra|ani
~ista srca i iznimne stru~nosti. Doktorski
timovi su, na`alost, zasada jedino {to zaista
funkcionira u ovome duboko podijeljenom
gradu koji je na naslovnim stranama na{ih
novina uglavnom zbog sukoba maloljetnika
na [panskom trgu ili politi~kih previranja.
Mostar ima najopremljeniju bolnicu u
ovom dijelu Balkana, kadrove poput Anite
Kosjerine ili poput doktora Bakovi}a,
Martinovi}a i ^olaka, koji su se, nakon tro-
godi{njeg studija na akademiji berlinskog
Centra za srce, vratili lije~iti u svome gradu
i educirati budu}e kolege. “Radili smo na
staroj urologiji koja je bila obi~na {upa“,
pri~a nam doktor Tomi} i slikovito
poja{njava: “Svinje i krave kod Lijanovi}a
su bolje `ivjeli nego na{i pacijenti. To je
bila na{a realnost godinama. Na{i pacijenti
na Odjelu za urologiju i dje~ija kirurgija su
koristili jedan toalet, bilo je neopisivo.
Deke su se stavljale na prozore zbog zime.
Ljudi su na to navikli i nisu htjeli dolaziti
kod nas u bolnicu. Danas je sve druga~ije,
imamo hotelski smje{taj i skoro 600 zahva-
ta godi{nje. A u staroj smo zgradi radili
jedva stotinu. I zaista smo ponosni {to smo
tu za ljude iz cijele BiH, ne samo za
Mostarce.“ Kako se dobar glas daleko ~uje,
tako su i mostarski lije~nici brzo povratili
povjerenje svojih pacijenata. Podatak koji
to dokazuje jeste i brojka od oko 500 paci-
jenata godi{nje iz Hercegova~ko-neretvan-
skog kantona koji su i{li na operativne zah-
vate srca u Tuzlu. Sada svi ostaju kod svoje
ku}e. “Tek sada postajemo svjesni {ta smo
uradili, puno je posla svaki dan pa nemamo
vremena za razmi{ljanje“, pri~a doktor
\uzel. “Svaki dan su novi izazovi, dolaze
sve te`i i te`i slu~ajevi i nemamo vremena
za neko pretjerano slavlje niti razmi{ljanje
o zahvatima koje smo izveli.“ A jedan takav
zahvat ~eka ih ve} narednih dana. Tim
mostarskih doktora sprema se za jo{ jedan
poduhvat, operaciju tumora na jedinom
bubregu kojeg ima njihov pacijent. Izvadit
}e ga iz tijela, o~istiti od karcinoma i vrati-
ti natrag. 

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 49

INTERVJU
Emir Kusturica
EMIR KUSTURICA, jedan od najvećih svjetskih filmskih režisera, nakon promocije
svoje knjige satima je odgovarao na delikatna, otvorena pitanja novinarke “SB“
Prebolio sam Sarajevo, red je
da i Sarajevo preboli mene
Razgovarala: DANKA SAVI]
Foto: PREDRAG MITI], ARHIVA “SB”
I DRAGAN TEODOROVI] ZEKO
“Hiljadu devetsto sedamdeset i tre}e ja
sam zakora~io u svijet filma, ubaciv{i pola
tone ugljena u podrum Jugoslovenske
kinoteke. Za grijanje hrama filmske umjet-
nosti bile su spremne dvije i po tone uglje-
na, a ~itav posao smo zavr{ili Pa{a, Njego,
Truman i ja.“ Ovo je po~etak jednog
odlomka iz knjige Emira Kusturice Smrt je
neprovjerena glasina, koja je uz veliki publi-
citet, u izdanju Ve~ernjih novosti, promovi-
rana po~etkom sedmice na beogradskom
Sajmu knjiga. Opisuju}i “poetiku neima{tine“
odrastanja u radni~kom naselju Gorica,
bri`nu i energi~nu majku koja je velike nade
polagala u sina, o~evu predanost politici i
velikim svjetskim pitanjima, blisku rodbinu,
Kusturica govori o `ivotu u “starom“
Sarajevu, filmskom sazrijevanju, uspjesima
u Cannesu, politi~kim stavovima zbog kojih
je postao nepo`eljan u rodnom gradu,
odlasku iz BiH...
Izlazak iz {tampe knjige, koja }e biti
prevedena u Francuskoj i Italiji, bio je
povod za razgovor za Slobodnu Bosnu, koji
je, na putu za Mokru Goru, vo|en nakon
njene promocije u Beogradu.
 Knjiga je nastajala petnaest godina?
Moja pozicija je po svemu neobi~na i
mo`da pogodnija za film nego bilo ~ija
knjiga. Ja sam prve pri~e ispisao po~etkom
osamdesetih, postoje tri ili ~etiri pri~e iz tog
perioda kojim sam htio da doka`em da ja,
pored toga {to znam da pola`em kameru,
znam da posla`em svoje misli. Moram priz-
nati da je u tome veliki uticaj imalo
uo~avanje Sidranove pismenosti, Drago-
50
INTERVIEW
grešnik, otpadnik, vjernik, besmrtnik
slava Mihajlovi}a i pisaca koje sam do
tada prepoznavao kao neke svoje junake.
Tada Ivo Andri} nije bio tu zato {to taj stil
nije podrazumijevao dramsku gra|u koju je
Andri} pronalazio u istoriji. Mo`da je zgod-
no re}i da ova knjiga jeste nastala na kraju
istorijskog djelovanja i odgovora na pitanje
gdje sam ja u toj pri~i. Jer, kako je vrijeme
odmicalo i kako sam se udaljavao od
osamdesetih godina, ta je gra|a bivala, kako
bih rekao, dramska, odnosno sve vi{e i vi{e
se pribli`avala Andri}evoj ideji da je svaka
drama koja se desi na Balkanu ujedno dio
istorijsko-politi~ke gra|e. Kako je ta moja
RASTALJIVANJE S
BOSNOM: Kako je ta moja
neobična pozicija
podrazumijevala hiljadu
tumačenja, bilo je
neophodno da ja
artikulišem vlastito
tumačenje. Jer, ja sam iz
Bosne otišao 1988.
godine, a tada je već
izvjesna Miloševićka
pisala da je film “Dom za
vešanje“ najgori koji je
ikada snimljen. Film je,
inače, proglašen jednim
od sto najboljih ikada
snimljenih
neobi~na pozicija podrazumijevala hiljadu
tuma~enja, bilo je neophodno da ja
artikuli{em vlastito tuma~enje. Jer, ja sam iz
Bosne oti{ao 1988. godine, a tada je ve}
izvjesna Milo{evi}ka pisala da je film “Dom
za ve{anje“ najgori koji je ikada snimljen.
Film je, ina~e, progla{en jednim od sto
najboljih ikada snimljenih. Ali, nisam ja
oti{ao zbog toga {to mi je neko rekao da
radim najgore filmove na svijetu i {to je
postojala jedna teza o tome sam ja snimio
samo dva filma a da ostalo nije valjalo. To
je, ustvari, bio podupira~ za moju politi~ku
poziciju, potcrtano mojim tada{njim javnim
iskazima u kojima sam upu}ivao na ono
zbog ~ega i danas trpim konsekvence, a to
su uzroci tog rata. Efekti mog govora su
mogli biti efikasni dok rat nije krenuo, jer
kad krene to stanje isto je i kao sa te{kom
bole{}u, zavr{i{ na hemoterapiji.
 Nedostajala je, me|utim, osuda
onoga {to je potom uslijedilo...
Sla`em se. Ali, ja se nisam ni mije{ao u
to i ja sam upravo i kriv {to se nisam uklapao
u tada{nje tokove — tipa do|i da umremo
zajedno. Sve {to je nakon toga i{lo je bila je
kazna, ne zato {to sam ne{to uradio nego {to
nisam ispunio ne~ija o~ekivanja. Pa je onda
krenuo spektar la`i - da sam pio viski sa
Milo{evi}em dok su ljudi ubijani, razne
izmi{ljotine stru~njaka za dezinformacije jer
sve kad bih uzeo papir i rekao hajde da
svedemo ra~un deset sa lukom, mala kisela i
kad bih do{lo do krajnjeg ra~una, opet bi
morao dobro da se potrudi{ da vidi{ gdje je
to zlodjelo izuzev iznevjerenih o~ekivanja...
 Neki smatraju da ste svojim postupci-
ma dovoljno kazali o sebi. Danis Tanovi},
sarajevski re`iser koji je, usput, dobio sto-
tine nagrada, pored ostalih i Oskara, reci-
mo, prije nekoliko dana je kazao da 
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
 EMIR KUSTURICA, SARAJEVSKI RE@ISER ZA SB

PRVA VELIKA
I ISKRENA ISPOVIJEST
ZA MEDIJE U BiH
Emir Kusturica

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 51

 INTERVJU

POMAMA, HISTERIJA
I PRIKLJU^ENIJA
Sa
Sa promocije
promocije knjige
knjige Emira
Emira Kusturice
Kusturice
na
na beogradskom
beogradskom Sajmu
Sajmu knjiga
knjiga

HERCEGOVAČKA APOTEOZA ČOVJEKU: Ja sam “Underground“

snimao parama Francuza, a Tanović bi morao da naraste pa da shvati
kako se prave ozbiljni filmovi. Bolje bi mu bilo da se pozabavi time
što ga njegovi producenti opisuju kao reditelja jednog filma
 dovoljno govori to {to ste se u govoru
povodom dodjele nagrade 1995. godine RANI
RANI JADI
JADI
Slavni
Slavni re`iser
re`iser uu periodu
periodu
zahvalili JNA koja je ubijala po Srebrenici.
dokazivanja
dokazivanja sebi
sebi ii drugima
drugima
Ako `eli{ da pravi{ profil modernog
~ovjeka, a da pri tom stvar u~ini{ univerzal-
nim, snima{ ratni film, snima{ ga u New
Yorku. Eh, sada, ako imamo u vidu da
Amerika uvijek vodi neke ratove, ti bi onda
morao da odustane{ od snimanja filma u toj
zemlji, koja je, ina~e, najve}a ratna ekonomi-
ja. Morao bih da uskladi{ svoje stavove i da
oni postanu svjetski, to su o~igledno ideje
jednog mladi}a koji na taj na~in pokazuje da
nije zadovoljan svojim radom pa onda
smi{lja {ta sam rekao 1993. godine a {ta
1995. godine. Ja sam “Underground“ snimao
parama Francuza, a Tanovi} bi morao da
naraste pa da shvati kako se prave ozbiljni
filmovi. Bolje bi mu bilo da se pozabavi
time {to ga njegovi producenti opisuju kao

52 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

 EMIR KUSTURICA, SARAJEVSKI RE@ISER ZA SB
reditelja jednog filma. Istina, ja to ne mogu
da ka`em jer ja njegove filmove ne gledam,
osim jednog koji meni li~i na demo snimak.
Poznato je da Oskar vrlo ~esto preska~e
dobre filmove pa ga ni Orson Welles nije
dobio. Ja nisam morao da znam {ta je JNA u
tom trenutku radila u Srebrenici, ali to je bila
vojska u kojoj je slu`io i njegov otac, a
morala je da iza|e pola sata nakon priznanja
BiH jer je progla{ena agresorskom.

DANIS JE PRERANO POLETIO

 Ovdje moram biti ta~na i odgovorna.
Danisa su tenkovi “neutralne“ JNA ga|ali i
“profulili“ barem dvije godine opsade
Sarajeva. Nikada Danis nije rekao da je
Sarajevo vi{e njegov grad nego {to je Va{...
Polako, polako... Dakle, ona, JNA, tu
nije zate~ena nego je rashodovana po{to je u
grunt uvedena kao agresorska jer se
pona{ala kao srpska, a ne muslimanska.
Tanovi} niti }e opstati niti }e `ivjeti dugo na
tome {ta on misli i govori o meni, i trebao bi
znati da }e njegov opstanak biti zasnovan
na njegovom umjetni~kom kapacitetu, nje-
govom radu. Ja sam 1995. godine bio u
Cannesu, prolazio kroz te`ak period svog
`ivota u kojem sam izgubio zemlju, grad,
nisam bio po`eljan, ali napravio sam film
koji je do{ao u Cannes.
 Dobro, bila ili ne bila “uvedena u
grunt“, ta je vojska po~inila ili nadzirala
nepojmljive zlo~ine... Vratimo se na knjigu
koju ste napisali. Je li knjiga, na neki na~in,
izraz potrebe da se predstavite druga~ije u
odnosu na sliku koja ovdje postoji o Vama?
Nije, ali je potreba da se umjetni~kim
jezikom ili metaforom odbrani od konstruk-
cije prema kojoj sam ja iznevjerio neka
o~ekivanja. Ja sam trebao da budem neko ko
je u toj tu~i izme|u jednih i drugih stajao na
braniku Sarajeva i Bosne. Tako da ti ovo {to
govorim nije neko bistrenje pogleda na vidik,
ali je zanimljivo stvari izvesti na ~istac i ja
mislim da ta knjiga u nekom metafori~kom
KAPITALAN STICAJ SRETNIH OKOLNOSTI
“Sa
“Sa Sidranom
Sidranom sam
sam bio
bio kom{ija
kom{ija ii oo svim
svim
va`nim
va`nim pitanjima
pitanjima smo
smo se
se dogovorili
dogovorili ’na
’na prvu’”
prvu’”
TRODIOBA DRŽAVE I EMOCIJA: Sarajevo i Bosna nisu
jedino muslimanske nego su bile za mene recept za koji
sam se ja zalagao, zemlja u kojoj Srbi, Muslimani, Hrvati
žive zajedno. Kako sam prozreo da je u razvoju događaja
klerikalna muslimanska struja pobijedila svjetovnu, ja
sam predvidio tada da to ide u veliku nevolju...
smislu mene dovodi do toga. Jer, taj isti sam se ja zalagao, zemlja u kojoj Srbi,
~ovjek koji je odrastao uz Gagarinov let u Muslimani, Hrvati `ive zajedno. Kako sam
vasionu, dakle ja, 1992. godine dobio je prozreo da je u razvoju doga|aja klerikalna
obavijest da ne smije da do|e u Sarajevo da muslimanska struja pobijedila svjetovnu, ja
}e ga neko tamo ubiti, poslije toga dobio sam predvidio tada da to ide u veliku
informaciju da mu je otac bio terorista itd. nevolju...
Sarajevo i Bosna nisu jedino musli-
manske nego su bile za mene recept za koji  Ista je opcija preovladala unutar srp-
skog nacionalnog korpusa...
Da, ali nemoj zaboraviti da su Srbi svoju
nacionalnu partiju osnovali nakon Musl-
imana.

 Kad imamo u vidu etni~ko ~i{}enje,

zlo~ine, logore... i zvjerstva koja su potom
uslijedila u isto~noj Bosni, Krajini, to ih
nimalo ne amnestira.
Ako se, kako ka`e{, poziva{ na ~injenice,
pusti mene da i ja to uradim. Nakon izbora
koje su komunisti izgubili u Hrvatskoj formi-
rana je SDA, a ljudi koji su se tu okupili ni po
~emu nisu obe}avali Evropu, ali ba{ ni po
~emu, osim po shemama obavje{tajnih slu`bi
koje su trebale da rekonstrui{u Jugoslaviju,
RADOST
RADOST NA
NA MOKROJ
MOKROJ GORI
GORI pa je prema tome raspad Jugoslavije i{ao
Kusturicina
Kusturicina misterija
misterija `eljezni~kog
`eljezni~kog kroz njihove povjerenike. E, kako ja nisam
povezivanja
povezivanja Srbije
Srbije ii BiH
BiH
bio jedan od njih, ja sam sebi zadr`ao pravo 

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 53

 INTERVJU
 da se od toga distanciram jer konsekvence
onoga {to je uslijedilo su se mogle ranije
naslutiti, a ja sam postao `rtva propagandne
ma{inerije za ne{to {to nisam uradio, zbog
toga {to nisam ispunio odre|ena o~ekivanja.
Knjiga koja je nastala kao potreba da se
uobli~i jedan `ivotni put je tako od po~etne
~etiri pri~e stvarala kontinuitet koji }e me
dovesti do formule Bertoluccijevog “20.
vijeka“. Centralna ta~ka moje knjige je poro-
di~na slika, mislim da je, uop{teno govore}i,
mitski centar umjetnosti porodica pa je uto-
liko ta porodica koja jeste `ivjela u Sarajevu
povukla iz tog ambijenta razne sokove.
Ovdje je postojala jedna predrasuda da sam
ja napravio dva filma, ali u svijetu mene
znaju po svim filmovima, samo ne po ta dva
prva, za koje se u Sarajevu vjerovalo da je
moja du{a ostala na ta dva filma. Onda ka`u
to su dva Sidranova filma koje je re`irao
Kusturica. Moramo, ipak, uva`avati tr`i{te.
^ovjek sazrijeva, promijeni nekoliko mjesta
i shvati da njegova arena, pozornica postaje
mnogo ve}a, ona obavezuje nekoga ko je iz
Bosne da ne razmi{lja samo kao Bosanac. Jer
LEKCIJA KOJU NIKO NE
ŽELI ČUTI: Ne pravi se
film za Bosnu i nečije
ukuse, nego za svijet,
ljubavne priče Šekspirove
nisu smještene u
Engleskoj. Ja te upućujem
na to da je čitav problem
u tome da je percepcija i
prošlosti i budućnosti
zaptivena i ona živi u
buđi koja ne dozvoljava
da se napravi promaja i
da se u ideji o ratu, o
životu, o smrti, da se
napravi novo viđenje toga
pored Bosanaca, postoje, recimo, Argentinci.
Undergraund je 1995. godine progla{en za
najbolji strani film u posljednjih deset godi-
na. E, sada to jeste problem da li ti shvata{ da
li ugao iz kojeg gleda{ svijet ostaje bosanski
ili ti iskustvo nala`e da ide{ u ne{to drugo, pa
se onda mijenjaju i kriteriji. Ho}u da ka`em
kako je vrijeme odmicalo tako su se i moji
kriteriji korigovali pa je i moje `ivotno
iskustvo s novim informacijama promijenilo
~ak i moju estetiku. Me|utim, kada sam ja
54
MUZI^KI ANGA@MAN
Sviramo gdje nas god pozovu
 ^esto ste na muzi~ki turnejama,
a i na promociju knjige do{li ste iz
Rusije gdje ste sa grupom No Smoking
Orchestra danima imali koncerte. Treba
li svjetski poznatom re`iseru, a Vi to
jeste, ta vrsta samoiscrpljivanja?
To je ista pri~a kao i sve drugo, slabo
se o tome zna kod nas, ali se zato zna u
svijetu. Zato {to se mi lako odreknemo od
obrazaca uklju~uju}i i muziku... pa se
muzika No Smoking Orchestra javlja na
ideju originalne muzike kao sudar tih stilo-
va razli~itih pa je stvorena krajnje
eklekti~ka kategorija koja je zapravo
jedanaest godina protutnjala svijetom i
koja je posebno energijom koja je ro|ena
iz te muzike uspjela da omami taj svijet. E,
sad teritorija u koju uklju~ujem i Srbiju, a
da ne govorim za BiH i Hrvatsku, to su teri-
torije koje opona{aju a koje potiskuju svoju
originalnost. Bilo je logi~no da tr`i{te
muzike koje stvara No Smoking Orchestra
htio da napravim film koji se zove @ivot je
~udo na temelju istinite pri~e o ljubavi
izme|u Srbina i Muslimanke, onda su pisali
da je to antimuslimanski film, eto, to je to
sljepilo u kojem `ivite...
[TA SA EKSTERITORIJALNI M
ZLO^INIMA
 Nije, naravno, u tom bila sporna nji-
hova ljubav nego ignorisanje onoga {to se u
tom momentu doga|a na prostoru o kojem
film govori...
Ne pravi se film za Bosnu i ne~ije
ukuse, nego za svijet, ljubavne pri~e
[ekspirove nisu smje{tene u Engleskoj. Ja
te upu}ujem na to da je ~itav problem u
bude ono isto koje su moji filmovi,
isklju~uju}i ova prva dva, stvorili, od Doma
za ve{anje pa do Undergraunda i Crne
ma~ke, koja je ustvari najuspje{niji moj film
na tr`i{tu. Muzika je samo nai{la istim
tragom kojeg je film napravio...
 U Beogradu se ovih dana
najavljuje izvo|enje opere Vreme
Cigana koju ste prije dvije godine pred-
stavili u Parizu. Planirate li jo{ negdje
i}i sa operom?
To je ogroman i skup projekat. Mi smo
pro{le godine svirali na Montreal d`ez fes-
tivalu koji je vjerovatno najve}i d`ez festi-
val na svijetu. Okupili smo, mislim, 100 hilj-
ada ljudi, ka`u, najvi{e otkako se pamti
Festival, i onda su odlu~ili i da pozovu
operu, a kako je u me|uvremenu stala,
ona je ovako prakti~no vra}ena u `ivot.
Beograd }e sada biti katapult za nova ugo-
varanja. 
MUZIKA
MUZIKA JE
JE
GENIJALAN
GENIJALAN
MEDIJ
MEDIJ
Kusturica
Kusturica na
na jednom
jednom od
od
brojnih
brojnih koncerata
Smoking
koncerata “No
“No
Smoking Orchestra”
Orchestra”
tome da je percepcija i pro{losti i
budu}nosti zaptivena i ona `ivi u bu|i koja
ne dozvoljava da se napravi promaja i da se
u ideji o ratu, o `ivotu, o smrti, da se
napravi novo vi|enje toga. Oni koji su
stradali u Bosni su stradali ne samo zato {to
su Srbi zli nego {to je stradanje priroda
ljudskog `ivota. Pazi ovako, ja sam u
Crvenom krstu na vrlo visokom nivou
tra`io pred taj film koji se zove “@ivot je
~udo“ da vidim koji je raspon tih `rtava i
do{ao sam do nekih rezultata za koje ja
nisam mogao da vjerujem da je negdje
izme|u sto, sto deset, sto dvadeset hiljada
ljudi pobijeno u Bosni... od ~ega 35 hiljada
Srba. Za{to sam ja napravio Undergraund?
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
 EMIR KUSTURICA, SARAJEVSKI RE@ISER ZA SB
Zato {to je on metafora za propagandu kao
UZORI II najja~e ratno sredstvo.
OBO@AVATELJI
Emir
Emir Kusturica
Kusturica ii JA SAM PREPOZNATLJIV
Diego
Diego Armando
Armando  Da li su Va{i politi~ki stavovi
Maradona
Maradona “ugrozili“ profesionalne ambicije? Nakon
Turske, novine u Njema~koj su nedavno
objavile tekst u kojem Vas predstavljaju
kao promotora velike Srbije...
Upravo sada pravim njema~ki film i ovo
mi je pitanje malo ~udno. Za pet dana idem u
Francusku da primim Legiju ~asti. Morate
stvari gledati malo {ire, jer generalno moje
ideje o bosanskom ratu su njima nezanimljive.
Producent jednog od filmova na kojim trenut-
no radim me je nazvao da me pohvali zbog
mog pona{anja u Turskoj, uostalom, reagovan-
ja na moj dolazak u tu zemlju nisu autenti~no
turska, mogao bih navoditi primjere onih koji
su osjetili potrebu da se zbog toga izvinu, jer u
Turskoj je mnogo ljudi koji uop{te nisu mogli
FILM JE NEPROVJERENA INFORMACIJA: Producent da vjeruju da se ministar kulture spominje
nekoga ko se nije distancirao od genocida? U
jednog od filmova na kojim trenutno radim me je ovom svijetu ovakvom kakav jeste, hrabrost je
biti na strani Pentagona i State Departmenta, a
nazvao da me pohvali zbog mog ponašanja u Turskoj, kukavi~luk je biti na strani manjine. Ja se zaista
uostalom, reagovanja na moj dolazak u tu zemlju nisu osje}am jako komotno, zapravo, da budem
iskren, nikada se bolje nisam ni osje}ao. Moj
autentično turska, mogao bih navoditi primjere onih `ivot je na to~kovima, sada gradim malu hidro-
koji su osjetili potrebu da se zbog toga izvinu, jer u centralu, zavr{avam za dr`avu jedan centar
parka prirode, zavr{ili smo 15-ak kilometara
Turskoj je mnogo ljudi koji uopšte nisu mogli da kanalizacije, dakle to je mno{tvo jedno,
zavr{ava se Me}avnik sa jedne strane, to je kad
vjeruju da se ministar kulture spominje nekoga ko se ~ovjek ostane na ledini, on od te livade `eli da
nije distancirao od genocida? napravi ugodno mjesto za `ivot, a taj kapacitet
koji nosi u svom prtlja`niku on iza|e, recimo,
kroz knjigu koju sam napravio i kroz filmove
DOVR[ENI koji slijede.
RAZGOVOR
Emir Kusturica i novinarka  ^ime se trenutno bavite?
Slobodne Bosne intervju Ja sada pravim film o Palestincima zato
su zapo~eli prije godinu {to je ta pri~a sa Bliskog istoka ustvari
dana u italijanskom jedna od glavnih pri~a koje se lako presni-
gradu Anconi
mavaju s tih sukoba o kojima mi ovdje gov-
orimo. Potpisan je ugovor, po~inje sniman-
je do nove godine, pet dana u Hamburgu a
onda iza toga u Nazaretu, u Izraelu, toliko
mi je te{ko oko tih mojih izjava da su
Nijemci odlu~ili da finansiraju moj film.

 Nedavno je bila najava da }ete sni-

mati film u Rusiji?
Imam ideju da sada napi{em tri pri~e
vezano za Dostojevskog i imam, naravno,
gotov scenarij filma o Pan~u Vilji. To se
mora prolongirati zato {to ovaj film nije
po~eo na vrijeme, a i glavni junak Johnny
Depp treba da snimi jo{ jedan film u
me|uvremenu. Stra{no me zanima taj pro-
jekat koji }u da radim u Rusiji zato {to on ima
elemente koji su podupirali moj razvoj, moje
ideje o umjetnosti, dakle, Dostojevski kao
centralna tema, tri pri~e o tri razli~ita tipa koja
`ive u skladu sa idejama Dostojevskog }e biti
potpuno pora`eni u ovom vremenu. 

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 55

INTERVJU
IZ KNJIGE EMIRA KUSTURICE SMRT JE NEPROVJERENA GLASINA
Sarajevo je provjerena glasina
O DAVORINU POPOVI]U
Harlemovski ko{arka{ koji je pjevao bolje od “Beatlesa“
Igraju}i ko{arku, htio sam da prevazi|em sarajevskog junaka
Davorina Popovi}a Pimpeka. On je nevi|enom brzinom proturao
loptu igra~ima kroz noge, presijecao protivni~ke akcije, dodavao iz
dvokoraka, iza le|a. Uspijevao je biti najbolji, iako je rastom, u
odnosu na ostale igra~e, li~io na dijete me|u d`inovima. Igrao je
ko{arku skoro kao oni crnci iz Harlema. Za vrijeme time-outa uzi-
mao je cigaretu i pu{io. Pa{a je, kao najja~i u raji, {to je zna~ilo i
najpametniji, protuma~io Pimpekov potez:
- Tako, ~ovjek napravi propuh u plu}ima. K’o kad u autu
da{ gas, onda dim iza|e pod pritiskom iz auspuha. I ja to
radim, povu~e{ dim duboko do jaja i ispu{e{ dim natrag.
Zna{ kakav je osje}aj?
- Ne znam - rekao sam, a on je shvatio da ga zajebavam, pa
me potjerao po pomo}nom terenu FIS-a. Obi~no smo u takvim
situacijama izgledali k’o mladi medvjedi koji o{tre kand`e, udaraju
se u namjeri da oja~aju. Bez obzira koliko su sna`ni bili udarci, mi
smo se smijali.
Dok je, za Osmi mart Pimpek pjevao sa Indexima u sali FIS-a,
ja sam stajao u prvom redu i zajedno sa njim pjevao omiljenu pjes-
mu “Da sam ja neko ...”. Tekst te pjesme potpuno je odgovarao
mojim `eljama, jer sam i ja htio da postanem neko. Divio sam se
sarajevskom junaku sa ulice i zavidio mu iskreno: igra ko{arku,
cuga, pu{i slobodno na sred utakmice, pjeva u grupi koja li~i na
“Beatlese”. I, {to je najva`nije, ne mora u {kolu! Ja sam, da bih se
{to vi{e pribli`io tom `ivotnom idealu, promijenio govor. Promuklim
glasom sam imitirao sarajevskog idola. Nave~er sam, kad me niko
ne vidi, ispred ogledala, dr`ao nevidljivi mikrofon i pjevao: “Ruke
pru`am sada prema tebi ...”
O KAFANI [ETALI[TE:
Johnny Depp je podr`ao nezavisnost i suverenost “[etali{ta“
Jedino mjesto u Sarajevu u kome su ratne pri~e gubile na te`ini
i gdje su postajale manje opasne, bila je upravo kafana [etali{te.
Prema toj pojavi stalni gosti su se odnosili ba{ kao i lo{ student koji
odlazi da sebi prizna kako }e sutra propasti na ispitu. On nije
proveo nad knjigom ni jednu minutu, ali je, unato~ tome, odlu~io
sutradan pogleda u o~i profesora. Iako ni{ta nije znao, nadao se
da ne}e propasti! Rat nikako nije dolazio na dnevni red i ozbiljno
razmatranje u [etali{tu. Najpijaniji gost iz starije generacije je
govorio:
- [to ste se usrali. Otkako je svijeta i vijeka ljudi se tuku i
jebu, ja ne mogu ni jedno ni drugo, ali bih volio da makar
gledam, da me mine `elja!
- [to da gleda{, prvo ili drugo?
- Svejedno, nema tu razlike, sjedi{ i gleda{ rat, polovku
ispred tebe, nare`e{ gavrilovi}ke i travni~kog sira i Bog te
veselio!
Kafana [etali{te bila je svojstvo bankrotiranog ugostiteljskog
preduze}a Balkan, a ve} su ni{and`ije iz krugova bogatih piljara
56
PRIJATELJSTVO
ZAUVIJEK
Emir Kusturica i Johnny Depp
vidjeli ovaj objekt kao svoje vlasni{tvo. Tako nisu mislili moji pri-
jatelji iz djetinjstva. Nitko od njih nije imao novca da kupi ovu
kafanu, ali nisu dali nakupcu vo}a i povr}a, biv{em policajcu
Delimustafi}u da im, kupiv{i “[etali{te”, otme prima}u sobu.
Iz sirotinjskog ro{tilja mr{avo je dimio drveni ugljen, jaka vazdu{na
depresija u~inila je svoje. Jedino su, na ulju, ponosno cvr~alo
ra`nji}i. Moji drugovi su dr`ali u rukama transparente: “NE DAMO
NA[U KAFANU! DOLE kapitalista! LOPOVI MAR[ IZ NA[EG
OBJEKTA!“ Sve to ganulo je Johnnyja Deppa, ali i kamere tele-
vizije Sarajevo.
“What a proud people“, progovorio je osjetljivi umjetnik Johnny.
“They fight for there bar, I have never seen it in my life.“
O ABDULAHU SIDRANU
Sve {to je Sidran govorio bila je veli~anstvena recitacija
Abdulah Sidran je u okvir moje `ivotne slike stigao kao
stradalnik. On je u pri~i “Otac je ku}a koja se ru{i” iscrtao svoju
porodi~nu dramu, a glavni lik bio je njegov otac, golooto~ki
mu~enik. Zbog njega Sidran nije bio omiljen u sarajevskim
politi~kim krugovima. Sreli smo se u kantini Radio-televizije
Sarajevo, na kojoj sam, u to vrijeme, bio zaposlen. Sidran je tada,
kao i mnogo puta u njegovom `ivotu, vezao nekoliko dana i no}i uz
pi}e i no}ne zabave. Darovitost je ovog Sidrana izdvajala iz
pejsa`a kantine zasi}ene namr{tenim televizijskim radnicima i
mirisom pregorelog ulja. Sidranov pjesni~ki dar i vje{tina govorenja
~inili su da izgleda kao mali knji`evni aristokrata. On je govorio kao
da diktira daktilografkinja gotove dijaloge za svoju novu pri~u. Tu
nikada nije bilo vi{ka ni jednog zareza, o vi{kovima rije~i da i ne
govorimo. Kasnije sam shvatio da on, u stvari, pi{e, a da se nama
~ini da govori. Na tom jeziku on mi je rekao:
- Ja sam bolji u pisanju od drugih, pa i od Gordana Mihi}a,
u to nemoj da sumnja{. Imam scenarij za tebe!
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

Mjesec dana kasnije napisao je kratku verziju scenarija u kome
je glavni junak Dino, sarajevski pubertetlija, uhva}en u trenutku
kada `ivot sa njim zapo~inje va`nu igru otvaranja duhovnih proce-
sa. Sidran je vje{to ukrstio obiteljsku dramu koja kulminira o~evom
smr}u i osobnu dramu mladi}a Dine koji se zaljubljuje u seljan~icu,
dovedenu sa sela na gradsku pripremu za prostituciju u Milanu.
Veli~anstvene su bile scene umiranja Dinovog oca Mahe, komu-
niste i zanesenjaka, koji odlazi na onaj svijet, dok mu sin iz
“Politikinog zabavnika” ~ita o znanstveno mogu}em vje~nom
`ivotu. Autobiografska uvjerljivost i melodi~nost Sidranovih dijalo-
ga gradile su veliku snagu ove scene.
O ALIJI I BAKIRU IZETBEGOVI]U
Bakir se ljutio kad smo ga u {koli zvali “@uti“; “nisam ja
“@uti“, ja sam “Zeleni“, govorio je
Izetbegovi} je bio ~ovjek umiruju}e spolja{njosti. Taj dojam je
upotpunjavala trudna snaha i njegov crvenokosi sin Bakir koga
sam znao jo{ iz {kole. Kada je Alija robijao zbog knjige “Islamska
deklaracija”, preko Dobrice ]osi}a sam organizovao peticije za
njegovo osloba|anje. One su valjano djelovale na moral njegovog
oca, tada zatvorenika.
“Ti zna{, Emire, da smo se svi mi Izetbegovi}i u pro{losti
pisali k’o Srbi. Nama je Beograd bli`i od Zagreba“, rekao je
Alija, dok je njegova snaha slu`ila kavu sa rahat-lokumom.
“Nisam znao, zanimljivo“, rekao sam i dodao:
[KOLSKI DRUG
Bakir Izetbegovi}
“Svi smo se smijali ^kalji, obo`avali njegov humor. Za Nelu
Er`i{nik je moja majka govorila, da je ne uvrijedi: “Pa nije lo{a!”
“Jedino {to, eto, kada gleda{ kako se Srbi odnose prema
Albancima, meni je jasno kako bismo se mi Muslimani proveli
u zajedni~koj dr`avi?!”
On je reagovao na sporazum izme|u Muslimana i Srba koji je
ve} potpisao Milo{evi}, a htio je da ga potpi{e Zulfikarpa{i}, vo|a
umjerenije i evropskije politi~ke partije.
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
EMIR KUSTURICA, SARAJEVSKI RE@ISER ZA SB
“Jeste, ali zamisli sebe u njihovoj poziciji, tebi je teritorija
va`na, manastiri, Lazarev zavjet, stvar je ozbiljna?”
- Rekao sam vi{e kao advokat Jugoslavije, manje kao srpski branilac.
“Ma nema veze, Emire, to je srpska propaganda. Da njih
Albanci protjeruju, to je samo biolo{ka eksplozija, majke mi,
nema niko plan da nekoga istjeruje.“
Trudio se Izetbegovi}ev sin da me ubijedi, pomjeri moja ~vrsta
uvjerenja. Bakira Izetbegovi}a sam pamtio iz gimnazije. On je na
odmoru izme|u dva sata, s ga|enjem iz hljeba vadio hrenovku, pa
je, sa odgovaraju}om grimasom nosio preko ~itavog bifea i teatral-
no “peksinluk”, uz neizbje`no “fuj”, bacao u kantu za sme}e.
Kada su ga zbog `u}kasto-crvene kose zvali: “Alo, @uti” - on se tru-
dio da bude duhovit:
“Nisam ja `ut, ja sam zelen!“, podsje}aju}i tako na svoju
`estoku islamsku orijentaciju.
“Dobro, ali kako }emo nau~iti Albance na Kosovu da
pla}aju struju? Ima li da neko ubere porez od tih velikih
zemlji{nih transakcija?“ - pitao sam: “Koliko ja razumijem,
tamo osiguravaju}i zavodi, najzna~ajnije ustanove dr`ave, ne
funkcioniraju jo{ od Tita. Nije to Milo{evi}eva izmi{ljotina.“
Izetbegovi} me gledao s visine i pojasnio mi jednu va`nu stvar:
- Ja mislim da ti, nemoj me krivo shvatit, suvi{e filozofira{.
Nije to sada na redu, moramo razmi{ljat o kapitalnim stvarima
- zaustavio se predsjednik i k’o pravi glumac napravio pauzu,
taman toliku koliko je trebalo da sljede}a re~enica zvu~i ozbiljno:
“Zna{ Emire, Srbi vi{e ne}e imati ovoliko generala u Bosni.
Mora}e da se naviknu na to.“
Govorio je to meni, pretpostavljaju}i da }e sve biti preneseno
Dobrici ]osi}u. Mislio je da on ima presudan utjecaj na Milo{evi}a.
[to se, ubrzo, pokazalo kao neta~no. Ja sam mu rekao u {ali:
“ Dobro, ako je Beha gra|anska, onda bi logi~no bilo da gen-
erali budu stru~ni vojnici, zanatlije.“
Nije pokazivao smisao za {alu kao u slu~aju simpati~nih “Vox”-
ovaca:
“Naravno da je logi~no. Bi}e jo{ logi~nije kada budu
Muslimani!“
Da sam nastavio ovaj razgovor iskreno, sukob bi bio
neizbje`an. Nije red da gost u tu|oj ku}i pravi sranja - pomislio
sam, ali i nastavio da insistiram na strahu od rata. Izetbegovi} je
rekao:
“Vidje}emo, mi }emo probati sve mirne varijante. Ako
budemo morali da se borimo, borit }emo se. Zna{, ja bih
najra|e, da se sa Srbima dogovorimo. Slo`io bih se da
preseljavamo na{e iz regija u kojima smo manjina a Srbi
ve}ina, u na{a ve}inska podru~ja. Isto bi vrijedilo za Srbe. Da
na{i `ive sa na{ima, a njihovi sa njihovima i mirna Bosna!“
Kako je zamislio da preseljava narode, samoupravlja~a, kod
kojih najobi~niji autobus u~enika nije u stanju da krene na
ekskurziju bez skandaloznih propusta u organizaciji?
Izetbegovi}u je Turska bila velika inspiracija. Vjerujem da mu je
neko od istori~ara to sugerisao, po uzoru na op{tepoznati dio
turske istorije, preseljavanja iz 1922. Preseljeni su u Izmir Turci iz
isto~nih gr~kih otoka, a Grci su iseljeni iz Izmira. Tako je napravl-
jen premje{aj u dva dana, a do nas je do{la gr~ka undergraund
rebetiko muzika, nastala u tim nevoljama. Ne znam da li je znao da
je tada, 1922. godine, stradalo 300.000 Grka u samo dva dana?
Pitao sam Izetbegovi}a da li se boji rata? On je odgovorio:
“Ja se bojim samo Alaha, ali vjerujem da ima i mirnog rje{enja
za moj i za druge narode.“ 
57
PRI^A IZ MILJEVINE

U mjestu Miljevina pored

Foče za vrijeme rata
1992.- 1995. dogodili su
se neki od najstravičnijih
zločina silovanja i
mučenja djevojčica i žena
bošnjačke nacionalnosti,
koje su srpski vojnici,
pod vodstvom PERE
ELEZA i NEÐE
SAMARDŽIĆA, držali
zatvorene u zloglasnoj
KARAMANOVOJ kući;
jedna od rijetkih žena
koje su uspjele izbjeći
torturu bila je Bošnjakinja
HABIBA koja se u ratu
udala za RADMILA
ZELOVIĆA ZELU,
bivšeg vlasnika
kafane iz Miljevine, u
koju su dolazili i
pomenuti ratni
zločinci sa svojim
zarobljenicama...

LJUBAV SRBINA I BO[NJAKINJE

U PAKLU ISTO^NE BOSNE
njihovo mjesto, pitaju}i se kakve su im Perom Elezom, tada{njim komandantom
Pi{e: MAJA RADEVI] namjere... Miljevinskog bataljona. Ve}ina Bo{njaka,
Foto: MARIO ILI^I] Tokom rata Miljevina je bila popri{te prijeratnih stanovnika Miljevine, ne `ele se

R
udarsko naselje Miljevina u blizi-
ni Fo~e pomalo podsje}a na
ambijent iz serije Twin Peaks:
ra{trkane, stare ku}ice ~ija su
dvori{ta ve}inom obrasla ko-
rovom i tek poneka nova, uredna, obnovlje-
na ku}a, rijetki stanovnici koji prolaze pus-
tom cestom i sumnji~avo, ispod oka gledaju
“strance“ koji su iznenada do{li u
nekih od najsvirepijih zlo~ina mu~enja i
silovanja djevoj~ica i `ena bo{nja~ke
nacionalnosti koje su `ivjele u ovom kraju.
Kao stalni podsjetnik na ratni pakao u selu
i danas stoji napu{tena ku}a Nusreta
Karamana, koja je kasnije, na su|enjima
optu`enima za ratne zlo~ine, ~esto spomin-
jana kao Karamanova ku}a, improvizirani
logor za `ene koji je u avgustu 1992. formi-
rala Vojska Republike Srpske na ~elu sa
ovdje vratiti. Tek rijetki su obnovili ku}e,
ali dolaze samo povremeno, u obilazak.
PRIJATELJI OD DJETINJSTVA
Kao i ve}ina novinarskih ekipa koje
danas posje}uju ovo pomalo zaboravljeno
mjesto, i mi smo do{li zbog jedne ratne
pri~e. Ali ova je, za razliku od stotina
drugih iz tog vremena, bila pozitivna -
ljubavna. I iako se doga|ala protivno svim

58 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

 STVARNA VERZIJA SCENARIJA ANGELINE JOLIE

“ZABRANJENA
“ZABRANJENA LJUBAV”
LJUBAV”
SA
SA SRETNIM
SRETNIM ZAVR[ETKOM
ZAVR[ETKOM
Habiba
Habiba ii Radmilo
Radmilo Zelovi}
Zelovi} zajedno
zajedno
su
su pro{li
pro{li kroz
kroz ratni
ratni pakao,
pakao, aa danas
danas
`ive
`ive sa
sa dvojicom
dvojicom sinova
sinova uu Australiji
Australiji

tada{njim politi~ki-vojno nametnutim nor-

(NE)MOGU]A
(NE)MOGU]A mama i nepisanim pravilima, imala je sre-
BOSANSKA
BOSANSKA RATNA
RATNA PRI^A
PRI^A tan zavr{etak. Na{i sagovornici iz Miljevine
UU Bosni
Bosni ii Hercegovini
Hercegovini ne
ne u po~etku nas gledaju sa nepovjerenjem, ali
prestaju
prestaju polemike
polemike oo scenariju
scenariju kada smo im rekli zbog ~ega smo do{li, na
rediteljskog
rediteljskog prvijenca
prvijenca Angeline
Angeline Jolie
Jolie licu im se pojavi {irok osmijeh. Pristaju da
govore - ali sa odre|enom rezervom - i
imaju jedan uslov: da nigdje u tekstu ne
spominjemo njihova imena.
“A, ho}ete da radite pri~u o Zeli“, ka`e
jedna stanovnica ovog mjesta. “Na pravom
ste mjestu i ve} smo se pitali kada }e neko
do}i. Kunem vam se, kad sam pro~itala o
~emu se radi u filmu Angeline Jolie, odmah
sam pomislila na Zelu i Habibu! Mislila
sam, ovo je nevjerovatno, pa to je njihova
pri~a, sigurno je Angelina nekako ~ula za to
i onda je napisala scenarij.“
Porodica Zelovi} spada me|u najstarije
stanovnike Miljevine. Stara, tro{na poro-
di~na ku}a, u kojoj i danas `ive Janko i 

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 59

 PRI^A IZ MILJEVINE

PORUKA BAKIRI HASE^I]

“Nisu svi srpski vojnici bili zločinci, neki su i pomogli

Bošnjakinjama da se spase“
Stanovnici Miljevine nerado govore o ratu i zlo~inima nad nam je poka`e. Nevoljko klimne glavom u pravcu ku}e, onda se
Bo{njacima koji su se doga|ali na ovom podru~ju. Kad se to odmi~e par metara od fotoreportera Marija i pomalo nervozno
spomene, u njihovom glasu osje}a se strah i brzo se povla~e u osvr}e oko sebe. Na povratku prema automobilu ka`e:
sebe. Me|utim, iako to ne}e otvoreno re}i, svjesni su da su poje- “Zbog nekoliko lu|aka koji su radili to {to su radili, danas
dini komandanti i pripadnici Vojske RS-a koji su bili ovdje za vri- mi ovdje `ivimo kao da smo na kraju svijeta...“ 
jeme rata ~inili monstruozne stvari.
“Zela je spasio `ivot Habibi, u to nema nikakve sumnje“,
ka`e nam jedan mje{tanin, biv{i pripadnik Vojske RS-a. Onda,
pogled mu iznenada negdje odluta i dodaje, vi{e za sebe: “A meni
je `ao {to nisam mogao da spasim malu Amru... Nikad to ne}u
zaboraviti.“
@ena koja sjedi pored njega uputi mu jedan brz, o{tar pogled,
kao da govori: prestani da pri~a{ o tome. U tom trenutku kroz glavu
mi prolazi svjedo~enje jedne od biv{ih zato~enica Karamanove
ku}e koje sam ~itala na putu u Miljevinu, o djevoj~ici koju su otrgli
majci iz naru~ja pred polazak autobusa kojim su njeni oti{li u
Gora`de: Sje}am se da je 12-godi{nju Amru prvi silovao Ne|o
Samard`i}, pa onda njegov brat Zoran, Radovan Stankovi}, Nikola
Br~i}, Du{ko Pr`ulj... Pr`ulj je Amru jednom napio i onda je silovao,
ona je plakala i povra}ala. Kad je zavr{io, oti{la sam na sprat,
dr`ala sam joj glavu u krilu i tje{ila je. Tada sam vidjela da joj je
kosa puna va{ki. Poslije se Ne|o hvalio da ju je prvi silovao kako
bi zajebao Peru, koji je kasnije do{ao, vidio da je silovana, ali i on
joj je to u~inio, a Ne|o mu se smijao...
“^itali smo {ta je Bakira Hase~i} izjavljivala o scenariju
Angeline Jolie, i kako mnogi misle da je ’nemogu}e’ da srpski
vojnik spasi Bo{njakinju iz logora... Ali recite Bakiri, nisu svi
vojnici u ratu bili zlo~inci i monstrumi! Pouzdano znam KU]A
KU]A U@ASA
U@ASA
Ku}a
Ku}a Nusreta
Nusreta Karamana
Karamana uu Miljevini,
Miljevini,
za nekoliko `ena koje su uspjele pobje}i uz pomo} srpskih
nekada{nji
nekada{nji logor
logor uu kojem
kojem su
su
vojnika“, ka`e jedna stanovnica Miljevine. srpski
srpski vojnici
vojnici sistematski
sistematski mu~ili
mu~ili ii
Na kraju na{e posjete Miljevini, `elimo fotografisati silovali
silovali djevoj~ice
djevoj~ice ii `ene
`ene Bo{njakinje
Bo{njakinje
Karamanovu ku}u i zamolimo jednog od na{ih sagovornika da

 Desanka Zelovi}, izgra|ena je davne 1937.

godine. Janko i Desa u Miljevini su podigli BRUTALNA LOGIKA:
djecu - sina Radmila, koji je me|u svojim
drugovima bio poznat po nadimku Zela, i “Vojnik bi došao u
k}erku Vesnu. Zela je, ka`u njegovi pri- Karamanovu kuću i
jatelji iz djetinjstva, bio pomalo neobi~an
~ovjek i odudarao je od tipi~ne predod`be o odabrao sebi djevojku
ljudima iz malih mjesta u isto~noj Bosni.
“Bio je, onako, boemski tip. Volio je ili ženu, odveo je u svoj
umjetnost, pratio kulturne doga|aje, volio stan i tamo bi ostajale
je i kafanu i dru`enje... @ivio je dugo u
Sarajevu i tamo je imao dosta prijatelja od nekoliko sedmica,
me|u pjesnicima, umjetnicima... Dru`io se
i sa pokojnim Sini{om Glava{evi}em (novi-
do nekoliko mjeseci.
nar i publicista, ubijen krajem 1991. u Bile su zatočenice, ali
Vukovaru, tijelo mu je ekshumirano iz
masovne grobnice na Ov~ari, op.a.). Prije mislile su: bolje mi je
rata je ovdje u Miljevini otvorio kafi}, koji da pristanem da živim
je nazvao Boemija. Tu se skupljala sva
omladina iz kraja, jer je to bilo jedno od samo sa jednim, nego PRAVDA PRED
rijetkih mjesta za izlazak“, pri~a Zelin {kol- SUDOM BiH
ski drug. da se na meni Ne|o Samard`i}, jedan
od glavnih organizatora zlo~ina
U kafi} je redovno dolazila i djevojka ‘izreda’ cijela četa” na podru~ju Op{tine Fo~a
Habiba, koja je sa roditeljima i trojicom

60 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.


bra}e `ivjela u Miljevini. Zela i Habiba
poznavali su se od ro|enja, odrasli su zajed-
no u mjestu u kojem “svako svakog zna“ i
bili su dugogodi{nji prijatelji. Ali, sve do
po~etka rata, me|u njima nije bilo ni{ta vi{e
od prijateljstva.
Sa prvim danima rata, u Miljevinu su
po~eli dolaziti komandanti JNA, koji su
mobilizovali mu{karce i mladi}e u vojsku.
Neki su se prijavili dobrovoljno, drugi nisu
imali izbora. Iako je njegov svjetonazor bio
daleko od ratovanja i nije `elio uzeti pu{ku,
od Zele se, kao i od ostalih mu{karaca u
selu, ipak o~ekivalo da se opredijeli i da
poka`e na ~ijoj je strani.
“Kada bih vam sad pri~ao da neko od
nas nije bio u vojsci — lagao bih.
Jednostavno, bila su takva vremena. Morao
si ili da uzme{ pu{ku i bude{ vojnik, ili da
bude{ jako blizu vojske i da ih podr`ava{,
na ovaj ili onaj na~in. Tako je bilo, mada
mnogi od nas nisu `eljeli da ratuju“, iskren
je jedan od na{ih sagovornika.
Negdje u to vrijeme ubijeni su Habibin
otac i brat. Drugi brat bio je prisilno mobi-
lizovan u srpsku vojsku, poginuo je 1994.
na rati{tu kod Olova. Majka i najmla|i brat
uspjeli su pobje}i iz Miljevine (danas `ive u
jednom naselju pored Sarajeva, op. a.).
Habiba je u selu ostala sama, bez porodice
i bilo kakve za{tite. Poput mnogih drugih
djevojaka bo{nja~ke nacionalnosti, nije
je ~ekala nimalo lijepa budu}nost: u
najboljem slu~aju — protjerivanje, u
najgorem — Karamanova ku}a i svakodnevna
zlostavljanja.
“Kada su Zela i ona po~eli emotivnu
vezu, niko za to nije znao, ~ak ni njegova
najbli`a porodica. Habiba je bila izuzetno
lijepa i draga djevojka, ali nije to bila neka
velika, strastvena ljubav. Jednostavno,
po{tovali su se i voljeli kao prijatelji, posto-
jale su obostrane simpatije i u jednom
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
STVARNA VERZIJA SCENARIJA ANGELINE JOLIE
trenutku su odlu~ili da po~nu `ivjeti zajed-
no. Pretpostavljam da mu je ona bila jako
zahvalna jer je odlu~io da je za{titi u takvoj
situaciji, pa ~ak i po cijenu da rizikuje
vlastiti `ivot“, pri~a Zelina rodica.
Habiba je uselila u ku}u iznad Zeline
kafane i po~eli su zajedni~ki `ivot. Iako su
ve} svi manje-vi{e slutili {ta se doga|a, njih
dvoje i dalje nisu `eljeli javno otkriti vezu.
Zelina porodica nije imala ni{ta protiv,
voljeli su djevojku i bilo im je `ao {to je
ostala sama. Sa vojskom je, ipak, bila druga
pri~a. Mnogima nije bilo drago {to jedna
Bo{njakinja `ivi sa Srbinom i Zela je
poku{avao da je za{titi na sve mogu}e
na~ine.
U PRISILNIM “BRAKOVIMA“
U to vrijeme mnoge Bo{njakinje sa
podru~ja isto~ne Bosne `ivjele su privre-
ZAJEDNI^KI @IVOT
USRED RATNOG PAKLA
Ku}a u kojoj je Radmilo Zelovi}
dr`ao kafanu i gdje je privremeno
`ivio sa suprugom Habibom
ZABORAVLJENO
ZABORAVLJENO MJESTO
MJESTO
U
U rudarskom
rudarskom naselju
naselju Miljevina
Miljevina
danas
danas `ive
`ive uglavnom
uglavnom stanovnici
stanovnici srpske
srpske
nacionalnosti,
nacionalnosti, dok
dok se
se Bo{njaci,
Bo{njaci, prijeratni
prijeratni
`itelji
`itelji Miljevine,
Miljevine, ve}inom
ve}inom ne
ne `ele
`ele vratiti
vratiti
meno sa srpskim vojnicima u prisilnim
zajednicama.
“Vojnik bi do{ao u Karamanovu ku}u i
odabrao sebi djevojku ili `enu, odveo je u
svoj stan i tamo bi ostajale od nekoliko
sedmica, do nekoliko mjeseci. Bile su
zato~enice, ali mislile su: bolje mi je da
pristanem da `ivim samo sa jednim, nego
da se na meni ‘izreda’ cijela ~eta. To je bila
brutalna logika, ali znale su da jedino tako
imaju {ansu da izvuku `ivu glavu“, ka`e
jedan na{ sagovornik.
Nije pro{lo dugo i neki mje{tani su
po~eli govoriti da je i Habiba u prisilnom
braku sa Zelom.
“Zela je jo{ prije rata bio veliki vjernik,
ali u onom najboljem, pozitivnom smislu.
Danas kad ka`ete da je neko vjernik, to se
odmah povezuje s ne~im negativnim. @ivio
je svoj `ivot pridr`avaju}i se Bo`jih
zapovijedi i ba{ zato je i bio u stanju da
u~ini tako dobro djelo i da za{titi Habibu.
Neki su ga zbog njegove vjere nazivali
‘velikim Srbinom’ i ~etnikom, i bilo je ljudi
koji su stvarno mislili da je takav. Ali, mi
koji smo ga poznavali znali smo da nije
tako i da nikada nije bio nacionalista“, tvrde
Zelini prijeratni prijatelji iz Miljevine.
Glasine o “prisilnom braku“ sa Habi-
bom, kao i o njegovom navodnom velikosr-
pstvu Zeli su na neki na~in i{le u korist, jer
je znao da }e samo ako neki ljudi budu mis-
lili tako, mo}i da spasi svoju `enu. Pero
Elez, Ne|o Samard`i} i njima najbli`i ljudi
znali su dolaziti u Zelinu kafanu, dovode}i
sa sobom djevojke, Bo{njakinje koje su
“odabrali“ za taj dan. Zela ih je do~ekivao
nevoljko, izigravaju}i ljubaznog doma}ina,
kako bi izbjegao provokacije.
“(...) Sutradan je @aga u auto stavio
Lejlu, Selmu i mene. Vozio nas je u
Miljevinu kod Pere Eleza. Do{li smo do 
61
 PRI^A IZ MILJEVINE
 kafane koju je dr`ao Zela. Istjerali su nas iz
auta i stavili za sto da jedemo. Pero me
gonio da jedem, ali ja nisam mogla, uzela
sam jedan komad sud`uke i bacila sam ga
jer ga nisam mogla progutati. Nikola Br~i}
zvani Ro|o je pokazao na mene i rekao:
‘Ova je gotova. Izvedite je ‘vamo da je ja
ubijem.’ Do{ao je Ne|o Samard`i}, potrpao
nas u auta i odvezao u ku}u Nusreta
Karamana“, ispri~ala je jedna svjedokinja
nakon rata.
“Jeste, dolazili su kod njega nekoliko
puta, ali on nikada nije bio u dobrim
odnosima s njima. Puno je problema imao i
trpio je veliko maltretiranje... Morao je,
ina~e bi ga ubili. Ali, ne}emo vi{e o tome“,
odmahuje rukom na{ sagovornik.
Po~etkom 1994. godine Habiba je osta-
la trudna. Nevjerovatno, ali istinito, trud-
no}u je uspje{no skrivala svih devet mjese-
ci i niko nije mogao ni naslutiti {ta se
doga|a.
“Bila je mr{ava i nosila je {iroke majice
i tunike, stvarno nismo imali pojma da je
trudna i saznali smo tek na dan poro|aja!
OSU\ENI ZA RATNE ZLO^INE U FO^I
Radovan Stankovi} Dragoljub Kunarac
(20 godina) (28 godina)
 Za silovanja djevojaka i `ena
bo{nja~ke nacionalnosti na podru~ju
Op{tine Fo~a do sada su na Sudu Bosne
i Hercegovine osu|eni: Radovan
Stankovi} (20 godina zatvora), Ne|o
Samard`i} (24 godine) i Gojko Jankovi}
(34 godine).
 Na Me|unarodnom tribunalu u
Haagu zbog ratnih zlo~ina, me|u kojima
su i dr`anje u zato~eni{tvu, silovanja i
protjerivanja stanovnika bo{nja~ke
nacionalnosti, osu|eni su Dragoljub
62
NOVA [OKANTNA SVJEDO^ENJA
“Znam za priču o ženi koja živi u
braku sa svojim silovateljem“
Dok se filmska ekipa koja je trenutno u
Budimpe{ti priprema za nastavak snimanja
u Sarajevu, koje bi trebalo po~eti u novem-
bru, burne rasprave o scenariju filma
Angeline Jolie u Bosni i Hercegovini ne
jenjavaju. Jedan anonimni ~italac na foru-
mu internet-portala Sarajevo-x.com napisao je:
“Ja sam iz krajeva gdje su se u toku
proteklog rata de{avala masovna silovanja
i zato~eni{tva bo{nja~kih `ena i djevojaka.
Znam dosta pri~a i me|u njima postoji
jedna sli~na ovoj (iz filma, op.a.). Djevojka,
studentica tre}e godine je po{la u rodni kraj
da proslavi bajramske praznike. Na
Lapi{nici je zaustavljen autobus kojim je
putovala i tu su po~ele njene muke. Pro{la
Dragan Zelenovi}
(15 godina)
Kunarac (28 godina zatvora), Radomir
Kova~ (20 godina), Zoran Vukovi} (12
godina) i Milorad Krnojelac (12 godina)
i Dragan Zelenovi} (15 godina zatvora).
 U januaru 2007. Zelenovi} je u
Haagu priznao krivnju za sedam silovanja,
uklju~uju}i grupna silovanja i mu~enja
`ena i djevojaka u Fo~i 1992.
 Za Peru Eleza, biv{eg komandanta
Miljevinskog bataljona, smatra se da je
poginuo u toku rata. 
je mnoge logore, silovatelje, mu~itelje... I
pojavio se on, njen d`elat i spasitelj.
Silovao je pred nekoliko njih i poveo na stri-
jeljanje. Odveo je do jedne napu{tene ku}e
i predomislio se. Tu je bila zato~ena dva
dana. Nakon toga odvodi je u jedan grad u
Srbiji i tamo joj nalazi stan gdje sa njom
zasniva brak. Poslije su do{la i djeca.
Ostatak njene porodice je pronalazi 2000.
godine i nagovaraju je da pobjegne. Nije
htjela. Redovno posje}uje rodbinu u
Sarajevu i Njema~koj. ^ak je dva puta i{la
sa djecom i u Ameriku kod brata. E sad,
kako je ona sve potisnula i nastavila `ivot
sa silovateljem nikad ne}u shvatiti. Ali
sigurno je da postoji jo{ sli~nih pri~a.“ 
Rodio im se sin. Zelina porodica je bila
presretna, rekli su: samo nek’ je `ivo i zdra-
vo, kao i njih dvoje. Ina~e, Zelina majka je
voljela Habibu kao svoju k}erku. Sje}am
se, u ratu, Habibi su cigarete bile kao hrana,
bez svega je mogla, ali ne bez cigara! Onda
je njegova majka prodavala vunu od ovaca
i za taj novac kupovala njoj cigarete“, pri~a
jedna mje{tanka.
@IVOT U AUSTRALIJI
Habiba i Zela do~ekali su kraj rata u
Miljevini i tu su ostali do 1998. godine. Te
godine odlaze u izbjegli~ko naselje u
Podgorici, a u me|uvremenu su dobili jo{
jednog sina. U Podgorici su ostali neko vri-
jeme, a onda se ukazala {ansa da dobiju
papire za inostranstvo. Zbog ~injenice da su
bili u “mje{ovitom“ braku, ponu|eno im je
da biraju izme|u nekoliko zemalja. Oni su
izabrali Australiju.
“Pitala sam ga za{to ba{ Australija,
za{to ne negdje bli`e? Rekao mi je: Odoh
na kraj svijeta...“, sje}a se Zelina rodica.
Habiba i Zela danas `ive sa djecom u
Australiji i ve} vi{e od deset godina nisu
dolazili u rodni kraj. Preko njegovih ro|aka
uspijevamo stupiti u kontakt sa Zelom.
Ka`e nam da ne `eli da se vra}a u pro{lost i
da govori o ratu, te{ko mu je sje}ati se svega
kroz {ta su on i njegova supruga pro{li, ali
valjda je tako moralo biti. O svom `ivotu u
Australiji ka`e: “Ne mogu re}i da sam pot-
puno sretan i zadovoljan. @ivimo solidno u
ekonomskom smislu, ni{ta nam tu ne
nedostaje, ali Australija je prazna zemlja,
bez su{tine, bez te`ine, bez ljubavi, bez
mirisa... Ponekad sanjamo o tome da se vra-
timo. Ali, snovi su samo snovi...“ 
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
 VESNA PARUN (1922. - 2010.)

Nakon višegodišnjeg bolovanja i bolničkog egzila u hrvatskim Stubičkim

Toplicama u ponedjeljak, 25. oktobra, preminula je jedna od najvećih pjesnikinja
južnoslovenskog kulturnog prostora, VESNA PARUN; žena burne biografije,
iznimnog talenta i nesalomljivog duha ostavila je iza sebe više od devedeset
knjiga a prošle godine je svoje monumentalno djelo sumirala izborom i
bilješkama u knjizi “Ja koja imam nevinije ruke“

O^I SE NAVIJEK OPRA[TAJU

Pi{e: ADISA BA[I]

“O~i se navijek opra{taju, bez prestanka

otkidaju se o~i od vidokruga./ Spu{taju se
tame na ti{inu li{}a, tame i golubovi.// Tko
}e hodati sutra obalom ne~ujnih rijeka?/
Mo`da jo{ nigdje nismo bili, tko }e
vjerovati srcu!// Treba plakati mnogo, dugo
treba plakati {utke/ ~udnu ovu jesen, zalu-
talu no} u prozorima,/ i na{e tihe ruke
izgubljene“, pjevala je davno, u jednoj od
svojih prvih pjesma velika hrvatska
knji`evnica Vesna Parun. Ba{ u jednoj
takvoj jeseni njene su se o~i u ti{ini navijek
otkinule od vidokruga. Preminula je u 89.
godini u bolnici Stubi~ke Toplice, nakon
dugogodi{njeg bolovanja i usamljenosti.
Njenom smr}u kao da je na bizaran na~in
laknulo onima koji su je proteklih godina
ignorisali, skrajnuli na marginu dru{tvenih
de{avanja i samo deklarativno priznavali da
je jedna od najve}ih pjesnikinja ju`no-
slovenskog kulturnog prostora. To isprazno
veli~anje nije obavezivalo ni na {ta, i stari-
ca izmu~ena bole{}u godine je provela u
bolni~kom egzilu, kako je sama govorila.
“Tko mi je kriv {to jo{ `ivim? Nisam vi{e
zanimljiva, ni za izdava~e, ni za knji`are, ni
za kriti~are. A za ~itatelje?“, napisala je
Odlazak velike pjesnikinje
godinu dana pred smrt Vesna Parun u svo-
joj kapitalnoj knjizi Ja koja imam nevinije dana bunila protiv “`ivota pod mu{kim prohladnim ve~erima. Pjesnikinja je
ruke (ova knjiga u izdanju Naklade ZORO ki{obranom“ a u isto vrijeme je mu{karce vi{estruko bila vezana za Bosnu i
sastoji se od izbora iz njenog impresivnog voljela, predavala im se i posve}ivala im Hercegovinu a jedan davni boravak u
opusa koji je pjesnikinja sama na~inila i od svoje najljep{e stihove. Njena antologijska na{oj zemlji bio je za nju sudbinski. U
bilje{ki koje je dodala u poznim godinama). pjesma Ti koja ima{ nevinije ruke poznata poslijeratnim godinama je u~estvovala u
je i ljudima koji o poeziji malo znaju, a velikom poduhvatu gradnje pruge [amac -
PROTIV @IVOTA POD napisana je davne 1953. godine za vrijeme Sarajevo i dok je fizi~ki napor nekako i
MU[KIM KI[OBRANOM vi{emjese~nog lije~enja nakon poku{aja podnosila, tifus od kojeg je oboljela umalo
Hrvatska pjesnikinja po~ela je objavlji- suicida. Tek u poznoj starosti }e za ovo ju je ko{tao `ivota. Oporavljala se u sara-
vati prve radove jo{ kao desetogodi{nja pretu`no obra}anje `ene upu}eno novoj jevskoj bolnici Ko{evo i tad su nastali neki
djevoj~ica, a za svoje plodne karijere objavila ljubavnici svog mu{karca Vesna Parun od njenih stihova za koje }e kasnije re}i da
je preko devedeset knjiga poezije, satire, napisati da je to neoprostiva samooptu`ba. su joj davali snagu u najte`im `ivotnim
drama i knji`evnosti za djecu. Njen `ivot ku{njama: “Ako mi o~i budu siromasi/ ako
obilje`ile su tragi~ne ljubavi, bolesti, kao i VEZA SA BOSNOM mi ruke budu udovice/ {to ih prisu}e
beskompromisnost i dosljednost sebi samoj Vesna Parun autorica je pjesme ljubavi ne krasi/, (...) neka mi jutro na prag
koja ju je ko{tala sinekura i sli~nih udob- Sarajevo, ti si ~esma, zale|ena usred grudi ne stizava/ neka me zemlja iz milosti
nosti. Britkog uma i jezika, Vesna Parun se kao i niza pjesma inspirisanih bosanskim bri{e./ I ako `ivim ko jalova trava/ neka
od rane mladosti pa do svojih posljednjih jesenima, maglama, studeni, {umama i me sunce i ne grije vi{e.“ 

SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010. 63

PAKLENI [UND

SEKS, POLITIKA,
LA@NI MORAL
64 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
 KRIMI ROMAN O BH. STVARNOSTI

Trebinjski novinar PASIONIRANI ^ITALAC KRIMI]A

SINIŠA ŠIJAKOVIĆ
napisao je krimi
Izlet u književne vode
Sini{a [ijakovi} ro|en za Oslobo|enje, Radio
roman “GRAD“, je u Sarajevu 1966. godi- Federacije BiH, BH
ne gdje je `ivio prve radio 1, Avaz,
nesvakidašnji za bh. ~etiri godine `ivota, a Slobodnu Dalmaciju,
zatim je njegova porodi- Nezavisne novine,
prilike; njegov glavni ca iz zdravstvenih razlo- Fenu... Bio je prvi
junak, inspektor Kovač ga odselila u mediteran- direktor trgova~kog
sko Trebinje. U pisanju centra Interex u
rješava misteriozno se prvi put oku{ao sa Trebinju, a neko vrije-
kratkim komadima za me oku{ao se i kao vla-
ubistvo lokalnog lokalno pozori{te a u ratu snik knji`are. Danas `ivi
je neko vrijeme proveo u od raznih sitnih poslo-
hercegovačkog moćnika Podgorici, gdje je diplomi- va, povremeno pi{e za
rao pravo i uz podr{ku Privrednu {tampu i
koji je u svojoj seoskoj re`isera Bobe [}epano- po{to nema stalni
vili organizovao vi}a pisao scenarij za posao, odlu~io je ispu-
televizijski film koji nikada niti sebi dugogodi{nju
svingerske orgije a nije snimljen. Radio je u ZANIMLJIVA `elju i napisati krimi}
trebinjskom Domu zdravl- KARIJERA ~ija je radnja smje{tena
zatim ucjenjivao ja, a kao novinar je radio
Sini{a [ijakovi}
u BiH. 
učesnike, sve odreda
tehnikom, a istraga }e pokazati da je napra- svoje supruge po~eo je da pi{e
“ugledne građane“; za vljena za seksualne orgije roman. “Nakon {to bih otpratio
gradske elite: direktorice svoje troje djece u {kolu vra}ao
naš list Šijaković govori banaka i bolnica, grado- sam se ku}i i pisao. U romanu
šta ga je motivisalo da na~elnik, vjerska lica, misi- sam“, ka`e Sini{a, “htio opisa-
ce mature i gradski ljepota- ti stvarnost koja je ista u cije-
napiše socijalno ni, sve odreda “ugledni loj BiH: desetak-petnaest
gra|ani“ odavali su se na tom mo}nih ljudi vlada cijelim
angažovani krimić koji mjestu razvratu a Popovi} ih gradom, ostali trpe i {ute, ali
je kri{om snimao. Inspektor ne znamo do kada. Nisam
narod poziva na Kova~ na svoje zaprepa{tenje pisao o stvarnim ljudima, ali
pobunu, objašnjava otkriva da su Popovi}evu smrt }e se mnogi mo}i prepozna-
mnogi do~ekali sa olak{anjem, ti jer su likovi inspirisani
zašto su mu stranački a istragu ote`ava ~injenica da je bh. realno{}u: korumpirane
skoro svako od najbogatijih do doktorice i direktori, bes-
poslušnici i vjerska lica onih poni`enih, osiroma{enih i krupulozni poslovni ljudi
bijesnih stanovnika grada imao ili nepo{tena vjerska lica,
dežurni negativci, te motiv za ubistvo. oni su prisutni u cijeloj
zbog čega je tavla jak
faktor ujedinjenja Glavni junak krimića “Grad“ je bh.
u BiH
inspektor koji voli pravdu, pitu i ćevape
Pi{e: ADISA BA[I] Inspektor Kova~ glavni je junak romana BiH, oni su univerzalni. To su naprimjer
Grad, knji`evnog prvijenca trebinjskog strana~ki poslu{nici koji na nekoj istaknutoj

I
nspektor Kova~ je {ef krim slu`be u
malom hercegova~kom mjestu gdje je
`ivot prili~no jednoli~an i gdje su ~ak i
zlo~ini sasvim predvidivi. Jednoga
dana on dobiva zadatak da istra`i
nesvakida{nje ubistvo: lokalni mo}nik i
biznismen Popovi} na|en je ustrijeljen i go
na podu neobi~ne ku}e u zaba~enom i
napu{tenom selu Dub. Ku}a je opremljena
najluksuznijim namje{tajem i skupocjenom
novinara Sini{e [ijakovi}a. Kao pasionirani
ljubitelj krimi romana koji ih je, kako ka`e,
~itav `ivot naprosto gutao, Sini{a je odlu~io
da i sam napi{e jedan.
RADNJA KRIMI]A SMJE[TENA U BiH
Iako na po~etku romana nagla{ava da su
i likovi i mjesto radnje fikcija, on je `elio da
koriste}i jedan popularan `anr oslika savre-
menu bh. stvarnost. Po{to proteklih mjeseci
svakako nije imao stalni posao, na nagovor
funkciji ostaju bez obzira na promjenu vre-
mena ili okolnosti. Takav je lik naprimjer
prevrtljivi direktor radija koji ostaje vje~no
na svojoj poziciji, takve ljude imate posvu-
da po BiH, u raznim gradovima i na raznim
funkcijama. Eto, naprimjer, Nikola [piri}
je takav ~ovjek, mijenja stranke ali ne sila-
zi sa funkcija.“
Na naslovnoj strani romana Grad (autor
naslovnice je Filip Andronik, a [ahinpa{i}
izdava~ knjige ~ija je promocija najavljena 

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 65

 PAKLENI [UND
 za 11. novembar u 19 sati u Me|unarodnoj
knji`ari [ahinpa{i}, pored hotela Evropa u
Sarajevu) u mozaik su spojeni djeli}i
razglednica Mostara, Sarajeva, Trebinja,
Banje Luke, Br~kog i Travnika. Ovih {est
gradova su, po Sini{inom mi{ljenju, svoje-
vrsni simboli Bosne i Hercegovine, sli~ni
po tome {to u njima jednako ima kriminala,
korupcije i nesrazmjerne razlike izme|u
bogatih i siroma{nih. “Popovi}, mo}nik
koji u romanu biva ubijen, on je lik kakvih
danas u svim gradovima po Bosni i
Hercegovini ima bezbroj. Popovi}i su vla-
snici neregularno privatiziranih firmi, oni
radnike pla}aju mizerno i poni`avaju, oni
raznim metodama ucjenjuju i potkupljuju
policiju, direktore, ljekare, profesore... A
narod se na to sve ne buni. Zato je u mom
romanu ubistvo ovakvog lika svojevrsna
narodna pobuna, a ubica (iako sugeri{em ko
bi to mogao biti) ostaje do kraja neotkriven
jer takvog bi ~ovjeka po`elio ukloniti svako
od tih poni`enih potla~enih ljudi koji rade
za 400 KM, ~iju djecu seksualno
iskori{tavaju vjerski slu`benici, kojima se
brakovi raspadaju zbog bijede, kojima siro-
ma{tvo uni{tava `ivote... Raspon izme|u
bogatih i sirotinje je tako ogroman da }e se
neki bunt koji je Evropa nekad davno ve}
pro`ivjela, morati desiti prije ili kasnije“,
uvjeren je [ijakovi}.
Autoru Grada na meti su posebno vjers-
ka lica koja su uz politi~are i sirove kapital-
iste, de`urni negativci. “U romanu je i lik
biskupa, gre{nika okru`enog rasko{om,
koji je mje{avina vi{e religija, ~ime sugeri-
{em da su te vjerske institucije u su{tini
NETIPIČNI KRIMIĆ: “Ubica (iako sugerišem ko bi to mogao biti) ostaje do kraja
neotkriven jer bi lokalnog kabadahiju poželio ukloniti svako od tih poniženih potlačenih
ljudi koji rade za 400 KM, čiju djecu seksualno iskorištavaju vjerski službenici, kojima
se brakovi raspadaju zbog bijede, kojima siromaštvo uništava živote...”
vrlo nalik jedna na drugu. Jako me nervira
ogroman uticaj koji danas religija ima na
svakodnevni `ivot. Sada je do{lo do neke
vrlo iritantne ekspanzije vjere, do njenog
sveop{teg prisustva i to je po mom mi{ljenju
lo{a stvar. Oni ne smiju biti politi~ki faktor
niti vlast, a kod nas u BiH se vjerska lica
pitaju za sve, oni odlu~uju o nekim stvari-
ma kao da su legitimno izabrana vlast.“
POPOVI VOLE RASKO[,
HOD@E PROKOCKAJU NOVAC
ZA GRADNJU D@AMIJE
Sini{a potcrtava da su likovi u njegovom
romanu izmi{ljeni, ali svjestan je da bh.
publika mo`da ne}e biti do kraja spremna
da njegovu knjigu pro~ita kao fikciju.
O~ekuje da tu bude poistovje}ivanja sa
stvarnim likovima, a smatra da }e reakcija
sigurno biti burna, bilo u pozitivnom, bilo u
66
KAKO SMO UJEDINILI BiH
Državno prvenstvo u tavli
Pored krimi}a, Sini{a [ijakovi} ima
jo{ jednu strast, a to je igranje tavle.
Jednom junaku u romanu (korumpira-
nom hod`i koji novac za gradnju
d`amije prokocka na tavli) pripisao je
ovu svoju pasiju. Sa svojim prijateljima
Sini{a rado gostuje na turnirima po
Bosni i Hercegovini a u sje}anju mu je
ostala dogodov{tina sa jednog gosto-
negativnom smislu. Va`no mu je ipak da
~itaoci shvate da on ne oslikava jedan kon-
kretan grad jer su pojave o kojima pi{e pri-
sutne posvuda u BiH. Dana{nji `ivot u svom
gradu i u cijeloj zemlji on opisuje kao
veoma te`ak: “Nemogu}e je dobiti posao
ako nisi ~lan vladaju}e partije, jedino te
mo`e zaposliti neko strano predstavni{tvo.
Imam sre}u da sam relativno ekonomski
nezavisan pa mogu izbje}i kompromise, ne
ovisim o dnevnoj politici. Ina~e se funkcije,
kao i svugdje u BiH, dijele po politi~koj
podobnosti. Mnogi su ljudi na vrlo visokim
polo`ajima a zapravo su samo politi~ke
marionete, poslu{nici koji sami ne smiju ni
toalet papir da naru~e. Gnu{am se tih ljudi
koji po svaku cijenu rade sve da im bude
dobro. Ja sam uvijek nekako bio dio kon-
struktivne nezavisne manjine i mislim da
upravo ona uvijek pokre}e stvari. Tako|er
vanja u Stocu. “U tamo{njem kafi}u
Nota bilo je takmi~enje i pisalo je da
je to prvenstvo Federacije BiH u
igranju tavle. Mi smo se predstavili
kao ekipa iz Trebinja i pitali mo`emo
li igrati s njima, a oni su nas odu{evl-
jeno primili i natpis za~as promijeni-
li u Dr`avno prvenstvo BiH“, sa smije-
hom se sje}a Sini{a. 
`elim kritikovati i ljude koji su indiferentni,
koji trpe, {ute, dopu{taju da ih se poni`ava,
da ih predvode oni koji su daleko nesposob-
niji od njih samih.“
Pored politike, seks zauzima va`no mje-
sto u romanu Grad. Svingerske orgije su
svakodnevica [ijakovi}evih likova, i to ne
samo zato {to takve pikanterije treba da
razonode publiku i {to spadaju u konvenci-
ju ovakve literature, nego zato {to, prema
autorovim rije~ima, dobro opisuju licemjer-
je tih gradskih uglednika. “Droga se spo-
minje u ovoj pri~i jer je ona prisutna u
ve}ini bh. pograni~nih krajeva, a seks je bio
zahvalan kao tema jer je na njemu bilo naj-
lak{e pokazati taj la`ni moral u kojem
`ivimo. Licemjeri o kojima ja pi{em su
ljudi koji su tobo` vrlo smjerni, predstavlja-
ju se kao pouzdani porodi~ni ljudi, a ~im
iza|u preko vrata sasvim je druga pri~a.
Oni prostitui{u i sebe i druge na razne
na~ine, `ive sasvim suprotno od na~ela koja
promovi{u. Zato sam u sirotinjski kraj u
kojem nema ni{ta stavio takvu jednu ku}u
za u`ivanje koja je sva kao svemirski brod,
luksuzna, blje{tava i bezobrazno skupa u
pore|enju sa svime okolo. Takva nepravda
koju svakodnevno gledaju oko sebe neke
ljude na kraju dovede na rub. Mnogi danas
hodaju okolo naoru`ani i ubistva likova
poput Popovi}a su mogu}i rasplet, ona se
de{avaju“, smatra [ijakovi}.
Grad je netipi~an krimi} u kojem pravda
ba{ i ne pobijedi na kraju a inspektor Kova~
zavr{i kao antijunak, razo~aran u svoje ide-
ale. Samo je nagovije{teno ko bi mogao biti
ubica a autor o tom iznevjeravanju `anra
ka`e: “Nije toliko va`no ko je povukao
obara~. Va`no je govoriti o atmosferi poput
ove u kojoj mi danas `ivimo i u kojoj je to
mogao biti bilo ko.“ 
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
 TAXI DO GALERIJE

Mladi bh. konceptualni umjetnik MLADEN MILJANOVIĆ je nakon dobivanja

prestižne “Henkel Art Award” i izložbe u Beču, izlagao i u Sarajevu gdje je posjetioce
svojim stojadinom pet dana besplatno dovozio u Umjetničku galeriju BiH; provozali
smo se s njim i porazgovarali o simbolici jugoslovenskog vozila koje je dio
“kolektivne intime” i koje preko trideset godina nije promijenilo svoj izgled

RAZLI^ITA PUBLIKA
U Be~u su me uglavnom pozivali mla|i ljudi

UMJETNIK
zainteresovani za umjetnost, informisani
unaprijed o izlo`bi, u Sarajevu su putnici u
mom taksiju bili raznovrsniji

divne gospo|e koje su za projekat saznale

iz medija i pozvale me. One su nekad

NA USLUZI
Pi{e: ADISA BA[I]
“Ovog stojadina sam kupio za 1000 KM
od jednog momka, vozi}u ga dok traje moj
umjetni~ki projekat Taxi do galerije, onda
}u ga dati majci i ocu na selu da se voze”,
ka`e umjetnik Mladen Miljanovi} dok nas
kupi na dogovorenoj adresi. Svi gra|ani
Sarajeva mogli su Mladena od 23. do 28. 10.
(osim nedjelje) u radnom vremenu Umje-
tni~ke galerije pozvati da ih besplatno
odveze na svoju izlo`bu. Istu stvar radio je i
u Be~u gdje je nedavno izlagao u MUMOK
“Neki su htjeli sa mnom podijeliti
svoje priče, drugi su htjeli samo
besplatan prevoz”
galeriji, {to je bio dio presti`ne nagrade za
mlade umjetnike Henkel Art Award (o ~e-
mu je svojedobno za SB, u Banjoj Luci gdje
`ivi, dao i op{iran intervju).
KOLEKTIVNA INTIMA
Mladenov crveni stojadin izgleda
prili~no anahrono na ulicama dana{njeg
Sarajeva, {rafciger podupire prozor koji se
ne mo`e otvoriti, stakla magle u hladnom
ki{nom danu a o dvadeset i prvom vijeku
svjedo~e samo savremeni navigacijski
ure|aj i mala kamera na suvoza~kom mjes-
tu. “Ba{ sada sam prije vas vozio dvije
tako|er imale stojadina pa ih je zaintereso-
vala mogu}nost da evociraju uspomene.
Meni se dopala pomisao da u galeriju dove-
dem ljude koji ina~e tamo ne bi i{li, da se
otvorim prema publici i u~inim se dostupnim:
u ovoj maloj limenoj kutiji, u vrlo prisnoj
atmosferi mo`emo pri~ati o umjetnosti i to
j e s j a j n o”, k a`e M l ad en d ok v o z i
zakr~enim sarajevskim ulicama.
“ORTOPEDSKA” ULOGA UMJETNOSTI
Stojadina je izabrao kao vozilo koje se
proizvodilo u biv{oj Jugoslaviji preko
trideset godina, ne mijenjaju}i nikada bitno
izgled. “Ta oko{talost forme ukazivala je na
oko{talo stanje svijesti u dr`avi koja se u
kona~nici raspala”, obja{njava Mladen moti-
vaciju za svoj rad. I sam ima porodi~ne
uspomene na ovo vozilo i ujaka koji ga je
njime vozio, ali je stojadina izabrao kao sim-
bol ne svoje sopstvene, nego “kolektivne
intime”. U galeriju su njegovi radovi koji
problematiziraju odnos prema formi, prom-
jeni, oko{tavanju, kanonu i “ortopedskoj”
ulozi umjetnosti u ispravljanju dru{tvenih
deformiteta, a izlo`ba Sarajevo Service koju
svakako treba pogledati, otvorena je u
Umjetni~koj galeriji do 13. novembra. 

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 67

RUNDEKOV STARI SAN

Čuveni hrvatski glazbenik DARKO RUNDEK 15. novembra će promovisati

svoj novi studijski album PLAVI AVION; nakon “Cargo Orkestra”, sada ima
novu formaciju: CARGO TRIO, u kojem pored njega sviraju i violinistica
ISABEL te sarajevski multiinstrumentalista DUŠAN VRANIĆ

Interview I DARKO RUNDEK

KO MNOGO PUTA DO SADA...

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] DARKO RUNDEK: “U oktobru 2008.

N
a svoj novi studijski album Plavi
avion Darko Rundek je uvrstio
dvanaest pjesama. Prvi singl je
pjesma Para ljude vara, a dva
naredna: Indijanska i Sanjala si
da si sretna mo}i }e se poslu{ati ve} od 9.
novembra, {est dana prije oficijelne pro-
mocije Plavog aviona. “Para ljude vara
predjelo je za album, a pjesme Indijanska i
Sanjala si da si sretna zvani~na najava
Aviona”, ka`e Darko Rundek. U ba-
njolu~kom DFK-u njegov novi bend -
Cargo Trio svira 19. i 20. novembra, u
tuzlanskoj Palmi su 25. novembra, dan
kasnije u klubu Cinemas - Sloga u
rekao sam da više nikada neću sudjelovati
na paradama novovalnih veterana”
Sarajevu, a 27. novembra i u mostarskom
Oxygenu.
DUGOGODI[NJI SAN
 U narodu bi se kazalo: Spade pri~a na
tri slova. Je li zajedno sa recesijom i Va{
nekada{nji Cargo Orkestar bio prinu|en
smanjiti svoje ~lanstvo, pa vas je sada u
bendu samo troje?
Ne, nije bio prinu|en. A i za{to bi bio?
Dodu{e, istina jeste da je grupa skupa, jer je
glomazna za putovanja. Dakle, postojali su
i neki prakti~ni razlozi da se Cargo smanji.
Me|utim, moj dugogodi{nji san, koji
nikako nisam uspijevao realizirati, bio je da
napravim - trio. Pa sam, eto, iskoristio vje-
tar vremena i okolnosti da taj moj stari san
postane i stvarnost.
 Kako funkcioni{e Cargo Trio, u
kojem su uz Vas i violinistica Isabel i
Sarajlija Du{an Duco Vrani} na klavijatura-

68 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.


ma i perkusijama, s obzirom da to i nije ba{
klasi~na muzi~ka kombinacija sa tri ~lana u
rock bendu?
Cargo Trio funkcionira na jedan vrlo
interesantan na~in. Duco je multiinstru-
mentalist i on se uvijek na|e na mjestima
na kojima je u tom trenutku potreban. Tako
postaje, ne samo klavijaturista i perkusioni-
sta, nego i bas gitarista, i bubnjar, i har-
monika{, i pjeva~. Pa su stvari svedene na
ono {to je stvarno bitno. Puno je pregledni-
je i, nekako, meni ljep{e.
 Da li ste zadovoljni zvukom koji
reprodukuje Cargo Trio?
Jesam, jer mislim da smo na tragu jednog
zvuka koji je prili~no jedinstven. Trio u rock
muzici nije ni{ta novo: od The Policea,
preko Azre do [arlo akrobate. Mislim, znali
smo puno trija, u kojima su sva tri ~lana pod-
jednako eksponirana, vizuelno, scenski i
muzi~ki. Dok se publika u isto vrijeme mo`e
identificirati sa svim ~lanovima benda, a ne
sa pjeva~em plus bendom. Jedino po ~emu
“CARGO
“CARGO TRIO”
TRIO” NA
NA TURNEJI
TURNEJI
Darko
Darko Rundek,
Rundek, Isabel
Isabel ii Du{an
Du{an Duco
Duco Vrani}
Vrani}
se Cargo Trio bitno razlikuje od bendova
koje sam spomenuo jeste to da su oni imali
bubanj, bas i gitaru. A u ovoj kombinaciji
Cargo Trio nema basista, ali ima solistica.
Koristim pedalu kako bih odsvirao neke bas
dionice, a i Duco Vrani} ponekad odsvira
basove na klaviru.
 Je li to sad jedna komornija varijanta,
u kojoj je i bliskiji kontakt sa publikom?
To jeste komornija varijanta, a mi
poku{avamo da sviramo {to je vi{e mogu}e
u dvoranama u kojima se sjedi i slu{a muzi-
ka, u prostorima u kojima se mo`e napravi-
ti jedna fina dinamika. Kako bi mogli muzi-
cirati, jer nismo vi{e djeca. Nau~ili smo svi-
rati i htjeli bi da imamo situaciju u kojima
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
se ta muzika slu{a. A ne samo da se pije
pivo i muzika slu{a jednim uhom. Mo`e se
na na{im koncertima, naravno, i zaplesati,
kad do|e vrijeme za to.
BOS IL’ HAD@IJA
 [ta karakteri{e Plavi avion, koji }e
oficijelno biti objavljen 15. novembra i prvi
je u produkciji Cargo Trija? Pro~itah u
najavi da ima “akusti~niji zvuk, odi{e inti-
mom i sa prepoznatljivim je Rundekovim
senzibilitetom”.
Te{ko je o muzici govoriti tako
pau{alno. Ima pjesama koje su intimnije, a
ima i pjesama koje su manje intimne. Meni
je to, zapravo, te{ko procijeniti, kao {to mi
je i te{ko re}i {ta je autor toga {to vi ~itate
mislio pod “prepoznatljivim Rundekovim
senzibilitetom”. Kad ja to iznutra ne vidim.
Bolje se vidi sa strane.
 Kojim temama se bavi Plavi avion?
Bavi se `ivotom i svi njegovim
vidljivim i nevidljivim vidovima. A prije
svega ljubavi, putovanjima, poslu, ku}i...
Naravno da postoje i pjesme o tome kako
dru{tvo funkcionira.
 Ima li politike?
Direktno, nema. Nikad se ni nisam poli-
tikom bavio direktno. Jer, mislim da poezi-
ja i politika ne idu zajedno. Jedino idu
zajedno kada ima{ ove pisce koji pi{u ode
re`imu.
 U BiH svirate u drugoj polovini
novembra... No, kako je bilo na nedavnoj
{vedsko-norve{koj turneji, koja to publika
gleda Cargo Trio?
To je uglavnom bila bosanska publika.
[to je i normalno, zato {to su [vedska i
“CARGO TRIO” U BiH
Norve{ka za vrijeme rata primale puno
izbjeglica iz Bosne. Moja dana{nja publika
su ratna djeca, koja su tamo odrasla, dobro
se {kolovala i integrirala se do odre|ene
mjere. Za razliku od 1999., kada sam svirao
u Göteborgu. Tada sam vidio jednu tu`nu
sliku, bosansku mlade` koja je bila potpuno
izolirana. Sad su se malo razbahatili, nisu
oni tu vi{e samo gosti, lagano postaju
had`ije. Odli~na ekipa, dosta mlada, obra-
zovana, puna samopouzdanja, optimizma.
U tim zemljama ni nema ba{ neke stra{ne
krize, pa su tako i oni manje upla{eni za
budu}nost nego mi ovdje. Bilo je po
dvjestotinjak ljudi na svakom od tri koncer-
ta: u Oslu, Göteborgu i u Malmeu.
 Kakav je repertoar Cargo Trija?
Ve}inom se, na ovim prostorima, od Darka
Rundeka tra`e, kako se to veli, hitovi
Haustora. [ta Vi pomislite kada po hiljaditi
put izvodite [ejn?
[ejna, konkretno, izvodimo dosta
rijetko. Kao triju ta pjesma nam ne odgo-
vara, jer puno ovisi o trubama. Ali, sviramo
dosta pjesama Haustora: Enu, Uzalud pita{,
Sejmene, Bi mogo da mogu... I u triju te
pjesme zvu~e odli~no, zato {to ostaje vi{e
mjesta za publiku kako bi i ona sudjelovala.
I da pjeva, i da trubi. Te pjesmu su do sada
ve} toliko puta bile u zraku, da ih treba
samo pozvati, pa se one same materijali-
ziraju. A, meni to nikad nije dosadno.
 Sara|ivali ste, pored Du{ana Vrani}a,
i sa jo{ dvojicom Sarajlija: \anijem
Pervanom, koji je bio ~lan Cargo Orkestra,
te sa Dinom [aranom. Da li su i oni
u~estvovali u stvaranju Plavog aviona?
Nisu, zbog toga {to sam odlu~io da
Cargo Triju treba dati diskografski legiti-
mitet. Kako bi bio ura|en kao projekt, a ne
kao nekakav prirepak Cargo Orkestru.
 Kako god, nekako se uvijek vra}amo
na period Novog vala. No, ne}u Vas gnjavi-
ti pitanjima o periodu koji je daleko iza nas
i zagarantovanim reminiscencijama. Samo
ovo: bio sam na koncertu 30 godina kasnije
- Sedmorica veli~anstvenih, u oktobru
2008. u Zagrebu. Kako je Vama bilo tu
no}?
Meni nije bilo ba{ prijatno. Ne volim
takve priredbe, ali dao sam se nagovoriti.
I, ~im sam do{ao u Tvornicu bilo mi je
`ao. Ali, drago mi je da sam tu no} vidio
ekipu iz Elektri~nog orgazma, koji je svi-
rao odli~no. Ba{ kao i Vlada Divljan i nje-
gova Nevladina organizacija. Djelovali su
vrlo svje`e i samo zbog njih je ta no}
imala smisla. Sve ostalo, uklju~uju}i i
mene, djelovalo mi je kao podgrijana
juha. Tada sam rekao da vi{e nikada ne}u
sudjelovati na paradama novovalnih vet-
erana. 
69
KULT MARKET
KADER ABDOLAH
Poslanik
Roman Kadera
Abdolaha Poslanik:
pripovijest
(Buybook, Sarajevo,
2010.), govori o
Muhammedovom
`ivotu a autor odmah
u uvodu ka`e: Iako
su pri~e i doga|aji iz
Poslanika temeljeni
na historijskim
~injenicama, sve se
mo`e ~itati prema knji`evnim uzusima.
Cijena je 22 KM.
ELDIN SMAJLOVI]
Kli{e
Ona i ti/ kad sam
te/ nekad prije/
~ekao ispred NPS/
znala si zakasniti/
5 minuta.../ al bi
do{la!/ kasni{,
opet... jebi ga./ u
me|uvremenu,/
upoznao sam
drugu./ izlije~ila
me, tu./ kako je
samo divna!/ ah,
ah./ ponekad,/ le`imo u krevetu/ kao ti i
ja:/ ona tako isto gola,/ ja isto onako
pijan,/ uli~na svjetiljka ba{ isto za{lja{ti na
nj guzovima,/ isto se i na{i prijatelji dru`e/
i sve to... Cijena je 16 KM.
STEVAN TONTI]
Sjaj i mrak:
izabrane i nove
pjesme
@ivot nije tako lo{.
@ivot nije lo{ tako.
@ivot tako nije lo{.
@ivot tako lo{ nije.
@ivot lo{ nije tako.
@ivot lo{ tako nije...
Nova knjiga Stevana
Tonti}a Sjaj i mrak:
izabrane i nove
pjesme objavljena je
u sarajevsko-zagre-
ba~koj Nakladi Zoro. Cijena je 29 KM.
70
KNJI@EVNA KRITIKA
Zbirka pjesama Gorana Sarića “Ikar, u nebo zaljubljena
kokoš“ (Buybook, Sarajevo, 2010.)
Ipak ljubavne pjesme
IKAR,
U NEBO ZATRESKANA KOKO[
Naslovna pjesma je zapis o
ljudskoj deziluzioniranosti, o najranijem (jo{
u kolijevci pro`ivljenom) iskustvu
ograni~enja i sputanosti
Prevoditelj sa holandskog jezika i pjesnik
Goran Sari} ovih dana objavio je dvije nove
knjige: prijevod romana Poslanik iransko-
holandskog knji`evnika Kadera Abdolaha i
svoju zbirku pjesama duhovitog naslova Ikar,
u nebo zaljubljena koko{. U ovoj knjizi
izabranih pjesama, nalaze se one napisane
prije ~etvrt stolje}a, kao i one sasvim
skora{nje. Tako kroz ovaj kratki izbor od
~etrdesetak pjesama pratimo Sari}eve
mijene, od pretjeranih mladala~kih odu{evlj-
enja knji`evnim uzorima, preko stidljivih
klica dru{tvenog anga`mana i kritike, do
smirenije, intimnije i emotivnije poezije zre-
lih dana.
U ovoj zbirci se svojom ekspresivno{}u
izdvajaju minijature, svedene na najkra}i naj-
jezgrovitiji izraz li{en svih suvi{nih detalja
(Kontroverza// Na stolu cvijet/ u metalnoj
vazi/ od granate.) i naslovna pjesma Ikar, u
nebo zaljubljena koko{. Ova potonja je zapis
o ljudskoj deziluzioniranosti, o najranijem
(jo{ u kolijevci pro`ivljenom) iskustvu
ograni~enja i sputanosti. “Nosaju te, cma~u,/
Bacaju u zrak. Nije li gruba sli~nost
ponovnog vra}anja/ u kolijevku,/ Iskustvo
prvog padanja? (...) I {ta ti preosta drugo nego
da pla~e{,/ U nebo zatreskana koko{i?“,
kazuje vrlo gorko pjesnik.
Posebno mjesto u zbirci imaju pjesme
nadahnute likom majke. Bilo da ona `ustro
mijesi hljeb paze}i na svaku mrvicu bra{na,
bilo da pije prvu jutarnju uz konjak - da lak{e
podnese dan ili da do~ekuje hordu Sari}a u
staroj opustjeloj ku}i (uz pogled prestra{enog
pti}a a du{u i ruke {iroke kao stepa) svaki
zapis o njoj sa~injen je sa velikom toplinom.
@ivotnost ovih stihova je u tome {to majka
nije idealizirana, sa njom se tako|er katkad
`estoko sklapi jer sviju na umornim
stara~kim nogama poslu`uje, `ive}i za te
posjete cijele joj preduge godine. Sli~na nos-
talgi~na ljubav prema starim ro|acima
(ali kroz njih iskazana i ljubav prema neka-
da{njem svijetu i biv{em `ivotu) oslikana je i
u pjesmama Je{o, Dajo, Ujna i Djed.
Sari} u zbirci ima i nekoliko druga~ijih,
prpo{nijih pjesama, u kojima govori o tje-
lesnoj ljubavi probu|enoj u poznijem dobu.
Na sli~an na~in njegovo lirsko ja biva mnogo
starije od ovog pedesetogodi{njeg pjesnika i
u nekolicini stihova gdje se sa smr}u koketi-
ra, pregovara, ali gdje joj se na kraju ipak
drsko suprotstavlja.
(A. Ba{i})
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1.
2.
Ryan North: Machine of Death
Keith Richards: Life
3.
4.
John Grisham: The Confession
Jeff Kinney: Diary of a Wimpy Kid
5. Nora Roberts: Happy Ever After
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knji`ara V.B.Z.)
1. Paulo Coelho: Valkire
2. Elizabeth Gilbert: Jedi, moli, voli
3. Steve Berry: Proro~anstvo
Romanovima
4. Vedrana Rudan: Dabogda te majka
rodila
5. Josip Mlaki}: Ljudi koji su sadili drve}e
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

LIFESTYLE
Holandski centar “Maliebaan“ u Amersfoortu liječi
alkoholičare uz propisane dnevne doze piva
Pićem protiv pića
Godinama je zlatno pravilo lije~enja
alkoholi~ara bilo - apstinencija. Me|utim, u
Holandiji eksperimentiraju s programom
koji dozvoljava alkoholi~arima i do pet
litara piva na dan! Dosada{nja iskustva
svjedo~e o uspjehu, iako se uspjeh ovdje
mjeri relativno...
“Glavni cilj ovog programa jest da se
sprije~i opijanje. Jer kad se nalo~u, tada ne
znaju {ta rade“, ka`e holandski psihijatar
Eugene Schouten, prenosi Deutsche Welle.
Prije ne{to vi{e od godinu dana Centar
Maliebaan u Amersfoortu, dvadesetak kilo-
metara udaljena od Amsterdama, po~ela je
primati prve alkoholi~are u programu koji
dozvoljava alkohol. Na rubu centra je bar
gdje se pacijentima dopu{ta ispijanje do pet
litara piva na dan - naravno, pod odre|enim
pravilima. Prvo, svoje pivo moraju piti na
licu mjesta. Drugo, mora pro}i sat vremena
prije nego {to dobiju slijede}u “porciju“ od
0,5 litara. Stanovnici centra mogu dobiti
svoje prvo pi}e u 7.30 sati, a posljednje u
pola deset nave~er.
Schouten opisuje problem sa kojim se
susre}u mnogi gradovi, ne samo u
Holandiji: ~esto se vide skupine alkoholi-
~ara koji su ostali bez krova nad glavom i
koji polako umiru na ulici. Prije nekoliko
godina je vlada odlu~ila pomo}i tim ljudi-
ma, ali je postalo o~ito da ima i okorjelih
pijanica kod kojih ne poma`u nikakve
mjere odvikavanja: “Za tu skupinu najgorih
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
WHO
Vakcina
Tokom klini~kih
ispitivanja nove vrste
vakcine protiv dje~ije
paralize ustanovljeno je
smanjenje broja oboljelih
KAD SE NALO^U, za skoro 95 odsto.
NE ZNAJU [TA RADE To je objavljeno u
Holandski ljekari tvrde da je oktobarskom broju medicinskog ~asopisa
alkoholi~are lak{e lije~iti Lancet, a predstavnici Svjetske zdravstvene
ako im se povremeno
organizacije (WHO) isti~u da bi nova vakci-
dozvoli da piju
na kona~no mogla osloboditi svijet te opake
bolesti. Jo{ 1988. godine dje~ija paraliza je
bila rasprostranjena u 125 zemalja svijeta,
a danas je prisutna u samo ~etiri: Indiji,
Afganistanu, Nigeriji i Pakistanu.
SAD
Krvne grupe
Krvne grupe mogu
utjecati na
mogu}nost za~e}a,
tvrde ameri~ki
ovisnika, po na{em mi{ljenju, potpuno odri- nau~nici. Podaci
canje od alkohola nije realisti~an cilj. prikupljeni od 560
Barem ne u ovom trenutku, pa tome ne ispitanica prosje~ne
treba niti te`iti.“ dobi 35 godina, koje
Schouten podsje}a da se i heroinski su prolazile kroz postupke potpomognute
ovisnici odvikavaju postepeno, uz pomo} oplodnje, pokazuju kako su `ene s krvnom
metadona. Isti~e i kako je ovaj program grupom 0 imale najve}e izglede za premali
namijenjen za manje od jedan posto alko- broj jajnih stanica. Kod sudionica
holi~ara. istra`ivanja s ovom krvnom grupom je
Voditelji projekta ka`u kako je alko- zabilje`ena najvi{a prosje~na koncentraci-
ja hormona FSH, {to je znak ubrzanog
holi~arima puno lak{e pomo}i da se suo~e
smanjivanja “zalihe“ preostalih jajnih }elija.
sa svojim problemima ako im se kontinuira-
no odr`ava odre|eni nivo alkohola u krvi:
“Uvjereni smo da bi ovi ljudi, da nisu kod
nas, sebi na~inili mnogo {tete: po~eli bi piti VELIKA BRITANIJA
rano ujutro i opijali bi se tokom dana. U
na{em programu su malo opijeni, ali su
mnogo pristupa~niji i mo`ete razumno raz-
Muzika
govarati s njima. Vidimo da se bolje
osje}aju, jer u pravilu dolaze s ranama na Muzika grupe
Coldplay najbr`e
nogama od `ivota na ulici. A i hranimo ih
uspavljuje ljude, rezul-
tri puta na dan.“ tati su studije koje je
Dvadesetak stanovnika centra dobiva i objavio britanski
vitamine i lije~ni~ku njegu koja im poma`e Telegraph. Na drugom
obuzdati simptome preko no}i. Doktor mjestu popisa izvo|a~a ~iju muziku ljudi
Schouten je uveo pravilo da sa svakim slu{aju prije po~inka je kanadski pjeva~
stanovnikom postigne dogovor koliko piva Michael Buble, na tre}em grupa Snow
treba na dan - niko ne dobije vi{e od 10 Patrol, a slijede Alicia Keys, Jack
konzervi od pola litre. Niko nije ni Johnson, Taylor Swift, Mozart, Barry
optere}en iluzijom da }e njihova te{ka ovis- White, Leona Lewis i Radiohead. Studija
nost prestati preko no}i, ali ih se barem pokazuje da 84 posto ljudi slu{a muziku u
spa{ava od smrti na cesti. krevetu kako bi lak{e zaspali.
(Priredila: M. Radevi})
71
KULT MARKET
KINO KRITIKA
GO HOME
Li Chensheng Film ”Eksperiment” (SAD, 2010.), reditelja
Paula T. Scheuringa
Zhang,
pjeva~ u
pekin{koj
operi, te{ka
je i tem-
Ima nade za nas...
peramentna
SAMAC, SAMO
osoba.
K}erka, MI NE BUDI SAMAC
Eksperiment govori o
koja ga je davno napustila, {alje mu sudbini pojedinca u
unuka. Maleni dje~ak ne zna da mu je okolnostima koje
Zhang djed. Me|utim, Zhang, ne mogav{i dana{njica nudi
se suo~iti sa sje}anjem na k}er koja je
napustila obe}avaju}u opernu karijeru i
oti{la iz zemlje udav{i se za stranca,
otjera dje~aka. Ipak, na nagovor prijatelja,
popu{ta i prima ga...
Ocjena: 4

GOLA]I
Miklos Jancso Veoma zanimljiv film, kako zbog teme
koju obra|uje, tako i zbog gluma~ke podjele
koja ~ini ovo ostvarenje. Radi se o sudbini
Drama pojedinca u okolnostima koje dana{njica
koja se nudi. Nije samo stvar u tome dokle te dovode
temelji na u `ivotu ve} to {to ti nude kao daljni put
istinitu
nakon tog stanja.
doga|aju.
Prikaz
Po{to `ivimo na prostorima gdje egzisti-
uhi}enja i raju ljudi ~ije karakterne slabosti ga ~ine
likvidacije nekada{njih Kossuthovih mogu}im, smatramo ovaj film pogodnim
prista{a 1848. godine. Nakon {to je polici- poticajem za razmi{ljanje o tome, pa potom i
ja slijedila sumnjivce, uhitila ih je i podvr- mijenjanje nabolje.
gla gotovo ritualnoj psihi~koj torturi... Film Mladi Travis, ina~e samac, radi u jednom
u maniri modernog dokumentarca, stara~kom domu. Zbog ekonomske krize on
prikazan na filmskom festivalu u Cannesu dobiva otkaz sa radnog mjesta. Potaknut
1966., postigao je golem me|unarodni ljubavlju, a ne nalaze}i drugi na~in da zaradi
uspjeh. novac, on se dobrovoljno prijavljuje na jedan
Ocjena: 4 eksperiment kako bi zaradio. U eksperimen-
tu u~estvuje 26 ljudi. Oni trebaju izdr`ati 14
dana u zatvoru u kojem igraju uloge. Snima
@ENE ^EKAJU ih se kamerama. Manjina su policajci. Da bi
Ingmar Bergman imali pravo na novac, moraju izdr`ati do
kraja eksperimenta. Ukoliko jedan odustane,
eksperiment se prekida. Tenzije rastu. Strah
Tri supruge je ono ~ime se manipulira.
provode vrijeme u ^ovjek doveden u situaciju da nema
vikendici, ~ekaju}i osnovno za `ivot podlo`an je sva~emu i
da im se vrate spreman da sva{ta prihvati. Ovaj film nije
mu`evi. Vrijeme mnogo opa`en, ostaju}i u sjeni ljetnih block-
krate pri~ama iz
bustera. Eksperiment je remake njema~kog
bra~nih `ivota.
Rakelu suprug ne mo`e seksualno zado-
filma Das Experiment iz 2001. godine.
voljiti pa se okre}e biv{em ljubavniku Kaju, Adrien Brody i Forest Whitaker sjajno su
no njezin mu` ih otkriva. Marta se prisje}a obavili zadatke dvojice protagonista. Re`iser
svoje ljubavne veze i braka s pari{kim filma je Paul T. Scheuring. Stvorio je jako
umjetnikom ~iji roditelji nisu odobravali nji- zanimljivu seriju: Zakon bra}e.
hovu vezu, a Karin se ponovno zbli`ila sa Upe~atljivi su segmenti filma u kojima
suprugom nakon {to su se zajedno vidimo likove dok su na intervjuu prije
zaglavili u dizalu. Ocjena: 4 po~etka eksperimenta govorili o svojim
motivima zbog kojih su pristali. Pojedinac u
grupi, pojedinac kojem je nametnuta
uloga, funkcija, postaje opasan pojedinac
zbog okolnosti u kojima se nalazi. Ali i
vlastitim odabirom. Razmi{ljanje i pona-
{anje na razini pojedinca i na razini grupe
vrlo je dobro prikazano u ovom filmu. Koji i
kakvi karakteri se unutar grupe javljaju kao
vo|e i kako }e zavr{iti? Kakvo je pona{anje
tirana nakon {to krizni uvijeti zavr{e? Citat iz
filma: “Misli{ li jo{ uvijek da su ljudi po
evolucijskom razvoju na vi{oj razini od maj-
muna?” “Da, jer jo{ uvijek ne{to mogu
u~initi po tom pitanju”, mnogo govori.
Dakle, nade ima.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Imaginarij Dr. Parnassusa (Terry
Gilliam)
2. Salt (Phillip Noyce)
3. Pri~a o igra~kama 3 (Lee Unkrich)
4. Po~etak (Christopher Nolan)
5. Zakon bra}e (Jim Sheridan)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Kako izdresirati zmaja (Chris Sanders,
Dean Deblois, DreamWorks
Animation/Blitz)
2. 9 (Shane Acker, Focus
Features/Discovery Film)
3. Kick Ass (Matthew Vaughn, Marv
Films, Lionsgate/Blitz)
4. Invictus (Clint Eastwood, Warner Bros.
Pictures/Continental Film)
5. Na putu (Jasmila @bani}, @iva
produkcija, Deblokada, Coop99
Filmproduktion/Blitz)

72 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.


CRVENI FENJER
Nova, unosna grana turističke industrije
Ženski seks turizam
MODERNA ISTRA@IVANJA
Svijetom putuje vi{e od osamdeset
hiljada seks turistica
@enski seks turizam je u porastu, sve je
vi{e turistica koje putuju s namjerom u`ivanja
u seksualnim avanturama. Ukoliko ste mis-
lili da je to neka vrsta nove pojave, grije{ite.
Ve} u vremenima prvog vala femini-
zma, negdje 1840. godine, neke bogate `ene
putovale su u egzoti~ne dijelove svijeta s
posebnom namjerom: u`ivati u seksu s pot-
punim strancima. To je bilo razdoblje kada
se po~elo raspravljati o `enskim pravima i
neovisnosti, te o tome da `ene putuju same,
{to su si neke dame i priu{tile. Drugi udarni
val feminizma nastupio je poslije 1960-te,
koji je neposredno pomogao pove}anju
`enskog seks turizma. Sli~no kao i danas,
`ene su tada, prije svega francuske
Kana|anke, putovale na Barbados, u Indiju,
u Dominikansku Republiku, [paniju i
Gr~ku. O tom seks turizmu govori i doku-
mentarac Rent-a Rasta, koji prikazuje
mladi}e s Jamajke koji su pla}eni za seks.
Moderna istra`ivanja potvr|uju da svake
godine s namjerom tra`enja seksa po svijetu
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
VIJETNAM
Elly Tran Ha
Elly je plasirav{i svoje fotografije na inter-
net postala senzacija o kojoj se sve vi{e
pri~a, pogotovo u Aziji. U rodnoj zemlji
Elly se bavi manekenstvom i pjevanjem, a
na internet je stavila svoje fotografije kako
bi popularizirala svoj blog.
UKRAJINA
Tatjana Vorzeva
putuje vi{e od 80 hiljada `ena. Najpo-
sje}enije destinacije su i turisti~ki najzani-
mljivije poput Egipta, Indonezije, Senegala,
Ukrajine... Seks turizam se ne odnosi samo
na starce koji si vrlo rado priu{te mlade
Tajlan|anke, {to je ~esta asocijacija na ovu
temu. U skupini koja tra`i seks u inozemstvu
su i udane `ene, same, mlade i stare. Neke Nije Angelina Jolie, ali sli~nost je zaista
tra`e samo seks dok druge tra`e i ljubav. U nevjerojatna. Radi se o Ukrajinki ~ije je
usporedbi s mu{karcima `ene puno manje slike objavilo rusko izdanje magazina
obilaze striptiz klubove i javne ku}e. U XXL. Tatjana glumi, ple{e, pjeva, ~esto se
pojavljuje u reality projektima, a nije joj
Senegalu npr. `ene takve mu{karce naj~e{}e
mrsko ni stajati ispred fotoobjektiva.
upoznaju na pla`i ili u klubovima, potom ih
obasipaju darovima ili novcem. Profesorica
na Institutu za kulturu i dru{tvo na
Sveu~ili{tu u Yorku Kamala Kempadoo je ENGLESKA
nekoliko godina prou~avala `enski seks turi-
zam. Otkrila je da su bjelkinje odu{evljene
Rhian Sugden
crncima, od kojih uglavnom ne `ele
isklju~ivo seks. Neke se `ele ponovo osje}ati Britanski
kao ne{to posebno, `ele u`ivati u ma`enju i glamur model
koja je poznata
pa`nji op}enito. Ukoliko vas zanimaju osob-
po efektnim
ni utisci seks turistice pro~itajte knjigu naslovnicama
Romance on the road, autorice Jeannette mnogih velikih
Belliveau. Poslije dvanaest godina braka i ~asopisa, ovaj
gadnog razvoda glavna junakinja odlu~i se put se odva`ila
za seks avanturu bez intimne povezanosti. na foto session
Dok u`iva na Karipskom oto~ju zaljubi se u u automobilu i
mladog crnca s kojim se poslije vjen~a. jasno dala do
Knjiga obuhva}a zanimljive ~injenice o znanja da mali
`enskom seks turizmu, u kojem, otkriva, nije limeni ljubimci
uvijek presudan novac. “@ene na putovanju nisu ve}inom
nekog upoznaju a zatim s njim u`ivaju“, pi{e ljubav mu{kog
Belliveaujeva.  (Priredio: N. Hasi}) roda.
73
KULT MARKET
METALLICA
MUZIKA

Live At Grimey’s Dvadeset godina grupe “Pearl Jam”

U utorak, 26.
novembra,
Džemo voli “Jam”
Metallica je
objavila koncertno
izdanje: Live At
Grimey’s. Koncert
je snimljen 12.
juna 2008., u
podrumu
Grimey’s New & Preloved Musica u
Nashvilleu. Njihov nastup tu no} gledalo
je samo 150 “odabranih”. Ve} naredni
vikend Metallica je svirala na festivalu
Bonnaroo.

YELLO
The Singles
Collection
1980 - 2010
[vicarci u svo- DVA DESETLJE]A
joj istoriji nisu NA VRHU
imali bolji Grupa Pearl Jam
bend. Yello se
zovu i ove
godine “Ona `eli da sve bude sjajno; ako si oficijelnog. Jednostavno, ali originalno,
proslavljaju dovoljno dugo s njom pretvori}e te u umjet- pokrenuli su radio stanicu. Sve {to od njih
trideset godina postojanja. Uz jubilej, kao ni~ko djelo”, jedna je od karakteristika `elite ~uti, uklju~uju}i i ovo spomenuto,
sintelanom prilijepljena, ide i njihova
vage, zodija~kog znaka. ^ekajte malo... mo`ete poslu{ati na Sirius Internet Radiju
najnovija kompilacija: The Singles
Collection 1980 - 2010. Na koju su uvrstili
Grupa Pearl Jam ro|ena je u tom znaku, 22. ili XM Onlineu. Za po~etak emitovanja,
svoje najve}e hitove, jo{ od prve plo~e: oktobra. Dobro, nema sumnje da su oni, od kao {to i jeste red, fanovima su pru`ili pri-
Solid Pleasure, koja je objavljena 1980. svog osnivanja prije dvadeset godina, uvi- liku da preslu{aju njihov prvi, ikad odr`ani
godine. jek `eljeli da sve bude sjajno. No, koliko je koncert, te snimak sa nastupa koji su orga-
umjetni~kih djela do sada stvoreno? nizovali povodom obilje`avanja desete
Ne, ne, ne, svi oni koji su do sada bili s godi{njice bivstvovanja na svjetskoj
SEXA njima, dozvolili su tim istim umjetnicima muzi~koj sceni.
da budu na samom vrhu muzi~ke kolone. “Elegantna je i ima dobar ukus”. Vaga. I
U`ivo iz Kopra Zapravo, tokom svih ovih godina oni i jesu grupa Pearl Jam. Iz Seattlea.
(D. Bajramovi})
stvarali umjetni~ka djela, samo je neko tre-
23.1.1986. bao podr`avati tu sliku... U ovom slu~aju
zvu~nu. I to, stotine miliona njih. Nas. Vas.
Koji volite Pearl Jam! TOP LISTA
Eh, SexA. Nekada (iz “Top 40” BH radija 1)
su svirali na Proslavili su, dakle, jamovci, prije neko-
Otvorenoj sceni liko dana dvadeseti ro|endan. I u tom perio-
1. Jamaica: I think I like U2
Obala Akademije du objavili su devet studijskih albuma. Bez 2. Goldfrapp: Believer
scenskih umjet- fule! Ova ostala izdanja ne}emo ni spomin- 3. Prince: Compassion
nosti u Sarajevu. jati. Jer, nakon {to su 2000. promovisali 4. Tricky: Murder Weapon
“Splitski arhivsko- Binaural, odradili su svjetsku turneju, a 5. Interpol: Barricade
izdava~ki projekt objavljen je audio zapis sa ~ak dvadeset i 6. Robert Owens: Heart and soul
Guranje s litice, uz pet koncerata! 7. The Chemical Brothers: Another World
pomo} Dirty Old Labela iz Zagreba, Nisu za svoj ro|endan ~lanovi grupe 8. Magnetic Man ft. Katy B: Perfect
predstavlja integralnu verziju live Stranger
Peral Jam objavili kompilaciju sa njihovim
dokumenta U`ivo iz Kopra 23.1.1986., 9. Chase & Status ft. Mali: Let you go
skupine SexA”.
najve}im hitovima, B-strane singlova, kon-
certni album. Bilo je toga do sada i previ{e, 10. KT Tunstall: Fade like a shadow

74 SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.


SPORT
Poslovni planovi novih vlasnika engleskog kluba
Budućnost Liverpoola
Iako su se navija~i Liverpoola obra-
dovali promjeni vlasni{tva u klubu, nadaju}i
se kako }e novi vlasnici u klub dovesti
kvalitetna poja~anja koja }e omogu}iti i
osvajanje trofeja, ~elnici tvrtke NESV jasno
su dali do znanja kako u januarskom prije-
laznom roku ne}e biti skupih poja~anja,
smatraju}i kako je upravo pretjerano
tro{enje novca na igra~e usporilo napredak
kluba proteklih godina. U NESV-u su
zabrinuti zbog milijunskih iznosa tro{enih
na transfere i pla}e igra~a posljednjih godi-
na, {to su podaci do kojih su do{li
prou~avaju}i financijske dokumente prije
kupovine kluba sa Anfielda. Pod vodstvom
Rafaela Beniteza Liverpool je u {est godina
samo na kupovine igra~a potro{io preko 250
miliona eura, iako je dobar dio tog novca
vra}en prodajama igra~a, dok je od dolaska
Roya Hodgsona na Raula Meirelesa, Chri-
stiana Poulsena, Brada Jonesa i Paula
Koncheskog potro{eno oko 27 miliona eura.
Iako je kupovinom NESV-a oslobo|eno oko
40 miliona eura godi{nje, koji su ranijih
godina tro{eni na otpla}ivanje duga, i iako je
njihova ponuda uklju~ivala i financijsku
injekciju za poja~avanje igra~kog kadra,
ameri~ki konzorcij je dao do znanja da za
svoj ulo`eni novac o~ekuje pravu vrijed-
nost. “Moramo biti pametni. Moramo biti
efikasniji. Kada potro{imo dolar, to mora
biti mudro. Ne mo`emo si dopustiti
dugoro~ne ugovore sa igra~ima koji nemaju
smisla. Moramo biti pametni, odva`ni, agre-
sivni. To je veliki izazov“, rekao je John
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Saab 9-4X
FERNANDO TORES
Jedan od igra~a koje je kupila
stara uprava Liverpoola
[vedska kompanija predstavlja model koji
bi trebalo da poku{a da na|e svoje
mjesto me|u crossoverima, dijelu autoin-
dustrije u ekpanziji. Saab 9-4X, crossover
srednje klase, ima dosta detalja koji su
preuzeti iz aeronauti~kog segmenta kom-
panije. Saab, tako|e, tvrdi da 9-4X posje-
duje vrlo dobre vozne karakteristike te da
se novajlija u klasi mo`e suprotstaviti svim
aktuelnim bestselerima.
MOTOCIKLI
Henry, prvi ~ovjek NESV-a, koji }e preuzeti Triumph
mjesto i aktivnu ulogu u upravi kluba.
Pristup NESV-a, koji je donio uspjehe Daytona 675R
Boston Red Soxima, vjerojatno }e
Liverpool udaljiti od zvu~nih i skupih Triumph }e
poja~anja kojima su se mnogi navija~i prikazati svoj
nadali nakon odlaska biv{ih vlasnika Hicksa novi R svjetskoj
i Gilletta. Umjesto toga, nedavna aktivnost publici za neko-
klupskih skauta sugerira da bi se Liverpool liko dana na
mogao okrenuti Arsenalovom modelu, za Salonu u Milanu.
koji u NESV-u ne kriju divljenje, ili mo`da R model }e u
onom Manchester Uniteda, gdje se najbolji odnosu na stan-
ugovori daju mla|im igra~ima koji imaju dardni 675 biti unaprije|en sa Ohlins ogi-
potencijal da u budu}nosti budu prodani po bljenjem, Brembo monoblok ko~nicama i
dijelovima izra|enih od karbonskih
jo{ vi{oj cijeni. “U Boston Red Soxima smo
vlakana.
investirali puno novca u upravljanje i sustav
skauta. Mi vjerujemo da osnova svakog
uspje{nog sportskog kluba mora biti iskust-
vo, dobro procjenjivanje i razumijevanje DESIGN
skautiranja, tako da }emo i u to investirati
tako|er“, rekao je predsjednik NESV-a Tom
Peugeot RCZ
Werner. NESV ne krivi Hodgsona za lo{e
rezultate ove sezone, nego ih interpretira Peugeot je
kao dokaz da mnogi igra~i ne opravdavaju otkrio svoju
novu speci-
svoju reputaciju i novac koji im se ispla}uje.
jalnu ediciju
Henryevo iskustvo u trgovini budu}im zvi- baziranu na
jezdama i njegova opsesija sportskim i RCZ sport-
financijskim statisti~kim podacima dovode skom auto-
ga u idealnu poziciju da analizira takve mobilu. Pod imenom Asphalt prati RCZ
informacije. On je svjestan da u sportu u specijalnu ediciju koja je lansirana u sep-
pravilu rezultate mom~adi odre|uje iznos tembru 2009., a bi}e proizvedena u limiti-
koji se igra~ima ispla}uje za pla}e, pa statis- ranom broju jedinica. Cijena nije poznata
tike koje vrijede u Liverpoolu pokazuju da a pretpostavlja se da }e ko{tati oko 35
se novac ne tro{i mudro.  hiljada eura.
(Priredio: N. Hasi})
75
 U ^ETIRI OKA
BH. INFO
^edomil [ili}, ugledni bosanskoherce-
gova~ki botani~ar i biofil, penzionisani
nau~ni savjetnik Zemaljskog muzeja BiH u
Sarajevu, preminuo je 21. oktobra, u 74.
godini `ivota. “^edomil [ili} objavio je 54
nau~na rada, 129 popularnih i znanstveno-
popularnih radova, devet monografija...”
Zvani~na titula: “Akademski
Ambasador”, dodijeljena je, u okviru mani-
festacije Ars-Libraria 2010. u italijanskom
Urbinu, direktoru Nacionalne i univerzitetske
biblioteke BiH dr. Ismetu Ov~ini”, dobili
smo obavje{tenje iz Slu`be za informiranje
NUBBiH. Ismet Ov~ina nagra|en je “za
doprinos u promicanju me|unarodne kul-
turne i obrazovne saradnje i razvijanju kul-
turnih i akademskih veza”.
Knjiga-fotomonografija BiH: Bosna i
Hercegovina 1000 pitanja i 1000 odgovora,
autora Valerijana @uje, promovisana je 25.
oktobra u Domu Oru`anih snaga BiH u
Sarajevu; izdava~ je IK Sejtarija.
“Fotomonografija se sastoji od enciklopedij-
ski preciznih informacija o BiH, ljudima koji
su ozna~ili odre|eno vrijeme”...
Dio programa Off MESS je i izlo`ba
fotografija i promocija knjige Zijaha Gafi}a:
U potrazi za izgubljenim identitetom.
Izlo`ba je otvorena 26. oktobra u Sarajevu,
a realizovana je u saradnji Ureda za
odnose s javno{}u Ambasade Sjedinjenih
Ameri~kih Dr`ava u Sarajevu i agencije
Gramofon.
“Direkcija Me|unarodnog teatarskog
festivala MESS donijela je odluku da pored
Franka Castorfa, Zlatni lovorov vijenac za
doprinos umjetnosti teatra dodijeli i Mirjani
Karanovi}”. Ovoj istaknutoj glumici
nagradu }e uru~iti direktor Festivala Dino
Mustafi}, 31. oktobra u Sarajevu.
U sarajevskom kinu Meeting Point 28.
oktobra premijerno }e u Bosni i
Hercegovini biti prikazan film Piran-Pirano,
slovena~kog reditelja bosanskog porijekla
Gorana Vojnovi}a. Piran-Pirano prvi put je
prikazan 1. oktobra ove godine, na Danima
slovenskog filma u Portoro`u, gdje je
nagra|en za najbolji scenarij.
76
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
ARMIN BUŠATLIĆ, gitarista grupe
“Dubioza kolektiv”
Dva dana “Dubioze” u Zagrebu
 Na dan kada ovaj broj
Slobodne Bosne bude u prodaji grupa
Dubioza kolektiv odr`a}e prvi od dva
koncerta u zagreba~kom klubu
Aquarius...
Bilo je predvi|eno da sviramo
samo u petak, 29. oktobra, ali je zbog
velikog interesa publike zakazan jo{
jedan koncert, dan ranije. Karte za
koncert u petak rasprodate su sedam
dana unaprijed. Uglavnom, to je po
1.300 ulaznica za ~etvrtak i petak.
Prvi put u Zagrebu smo svirali prije
~etiri godine, u KSET-u. Poslije toga
radili smo Pauk dva puta, posljednji
put u martu pro{le godine. A svirali
smo ove godine i na festivalu
INmusic.
 Gdje Dubioza putuje iz
Zagreba?
Ku}i! Pa 1. i 2. novembra imamo
snimanje za MTV Adria, u njihovom
studiju u Beogradu. U Zürichu sviramo
12. novembra, a do kraja narednog
mjeseca jo{ dva puta smo u Sloveniji.
A decembar je cijeli popunjen.
MONJA ŠUTA-HIBERT, izvršna direktorica
Udruženja “Pravo ljudski”
MONJA [UTA-HIBERT
“Na{a
“Na{a publika
publika }e
}e imati
imati priliku
priliku
vidjeti
vidjeti najrecentnije
najrecentnije dokumentarne
dokumentarne
filmove
filmove iz
iz sezone
sezone 2009./2010.”
2009./2010.”
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
 NERMINA KURSPAHIĆ, glavna i odgovorna urednica “Odjeka”, revije za
umjetnost, nauku i društvena pitanja

Svjetlo i tama “Odjeka”

Objavljen je novi broj Odjeka, revije Zorana Ergarca su i aktualni, jer doti~u
za umjetnost, nauku i dru{tvena pitanja. i teme bitne za bh. dru{tvenu zbilju.
Na koji na~in }ete najaviti ovaj Odjek, Me|u doma}im autorima je i nekoliko
{ta }e to Va{i stalni, ali i potencijalni, talentiranih, mla|ih pjesnika/inja, ali i
~itaoci mo}i pro~itati u novom broju? kriti~ara/ki knji`evnosti. U sklopu bh.
I ovaj, najnoviji broj Odjeka, kao i galerije u ovom broju predstavljeni su
svi prethodni, sklopljen je od priloga radovi dizajnerke Dalide Kari}-
prevedenih sa stranih jezika, ali i od tek- Had`iahmetovi}. Nedavno je jedan stu-
stova pisanih na jezicima koji su u dent knji`evnosti iz Tuzle uputio email
upotrebi na podru~ju BiH. Tako u ovom redakciji, u kojem priznaje da mu je
broju Odjeka mo`ete ~itati Descartesovo “Odjek pomogao u studiranju”. Ako je
pismo iz 1647., ali i studiju Predraga tako, i ako takvih jo{ ima, onda sve u
Milidraga o Descartesovim idejama. U vezi s Odjekom ima smisla.
istom bloku je i dio iz uvijek zanimljivih Svaki put kada razgovaramo o
Cioranovih “Sveski”, pisanih od 1957. do Odjeku pitam Vas kako finansijski
1972. godine. Me|u prevedenim prilozi- opstajete. Da li }e nam ovaj put iz
ma je i ogled Giorgia Agambena, Odjeka sti}i neki vedriji tonovi?
objavljen 2005. godine. Kao prilog Na pitanje kakva je budu}nost
Odjekovih nastojanja da uvijek bude Odjeka gotovo da nemam odgovora, a
informativan i koristan, u smislu stjecan- u svjetlu, ili mo`da tami, vijesti da }e
ja novih saznanja, zanimljiv je prilog se na razini Federacije ukinuti dva
“Lektira” Marija Kopi}a. Autori priloga ministarstva: kulture i obrazovanja.
pisanih na jezicima koji se govore u BiH Ako to tako i bude, onda sve skupa i
su autori sa znanstvenim ambicijama i nema vi{e smisla. Ne samo za Odjek,
integritetom. Tekstovi Nerzuka ]urka i nego za znanje uop}e.

Ozbiljno i ljudski
Od 10. do 15. novembra u Sarajevu }e biti odr`an 5. filmski
festival o ljudskim pravima Pravo ljudski.
“Ovogodi{nji Festival se u svojoj programskoj, dakle,
sadr`ajnoj koncepciji bitno razlikuje od prethodnih, prije svega
zbog ~injenice da }emo po prvi put predstaviti takmi~arski pro-
gram pod nazivom Extra muros, a ti~e se debitantskih dokumen-
tarnih ostvarenja sa podru~ja Evrope. Mi smo jo{ proljetos
raspisali otvoreni poziv za prijavu radova, a selektorica
takmi~arskog programa Kumjana Novakova je izdvojila deset
naslova od oko stotinu prijavljenih. Osim toga, na{a publika }e i
dalje imati priliku vidjeti najrecentnije dokumentarne filmove iz
sezone 2009./2010., a ovaj program koji je ranije bio okosnica
Festivala kao svojevrsna “best of fests” selekcija sada je dobio i
svoj naziv - “re:versus”. Ukupno planiramo prikazati 42 filma, a
tako|er nastavljamo i sa Zumiraj prava programom koji,
posve}en isklju~ivo mladima, ove godine broji vi{e od 200 pri- Gdje }e svi zainteresovani mo}i gledati filmove iz programa
javljenih u~esnika/ca na konkursu za najbolju Pravo Ljudski Festivala Pravo ljudski, pitamo na{u sagovornicu: “Sve projekci-
fotografiju. Paralelno sa ovim, ovogodi{nji Pravo Ljudski festi- je }e biti odr`ane u kinu Meeting Point, dok }e se program za
val }e imati veliki broj popratnih festivalskih de{avanja, od kojih mlade Zumiraj prava odr`avati u Me|unarodnom centru za djecu
bih izdvojila master class sa Min-Chul Kimom i sa Khavn de la i mlade Novo Sarajevo. Filmski festival o ljudskim pravima ove
Cruzom”, obja{njava Monja [uta-Hibert, izvr{na direktorica godine najavljujemo video izlo`bom Eho tragova, koju potpisuje
Udru`enja Pravo ljudski. Guillermo Carreras-Candi.”

28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA 77

 PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}
Muslimanski punk
Punk, pobuna, sukob kultura… Sve to u filmu The
Taqwacore, dokumentarcu o muslimanskim pankerima. The
Taqwacore je film o ameri~kom punk bendu sa Zapadne obale
koji sam sebe definira kao islamisti~ki. Obradili su pjesmu Sex
Pistolsa Anarchy in UK, koja u njihovoj verziji ide ovako: Ja sam
islamist/ ja sam antihrist. Mo`e li se biti buntovniji od toga? “Svi
od nas o~ekuju da budemo dobri zapadnja~ki muslimani.
Samo zato {to se bunimo protiv konzervativnog islama,
sada bi trebalo da budemo superpatriotski republikanski
glasa~i. Ali svako ko `eli da nas shvati, vidje}e da mi, usred
tog tzv. sukoba kultura, pokazujemo srednji prst u oba
smjera“, obja{njavaju u filmu ~lanovi benda. Oni su djeca doselj-
enika iz Pakistana ili Irana, ali i ameri~ki konvertiti. Autor
istoimenog romana Mike Knight sam se nazvao Mike
Mohammad Knight. Poti~e iz iranske katoli~ke porodice, sa 16 je
pre{ao na fundamentalisti~ki islam saudijske provenijencije, a
onda ipak nekako zavr{io u punk vodama. U romanu je `elio
spojiti to dvoje. “Naravno da postoji islam koji je cool. Samo
ga treba prona}i“, tvrdi Mike. “Uve~e se svira rock po pubo-
vima, ujutru u pet cijeli bend je na molitvenom tepihu.“
Njihov smisao za samoinsceniranje svideo se reditelju Omaru
Mayedu, koji je i sam Kana|anin pakistanskog porijekla. U filmu
bend putuje po SAD-u u upadljivom zelenom autobusu i u`iva u
pa`nji koju privla~i. Naravno da uz to dolaze i povremene pro-
vokativne izjave. Naprimjer, kada upozoravaju mehani~ara kako
da im popravi motor. “Ne}emo da nam autobus eksplodira
prije nego {to mi `elimo da eksplodira.“ Vrhunac turneje je
78
nastup na Islamskoj konvenciji u Chicagu, najve}em susretu
muslimana u SAD-u. Tamo je postavljena otvorena pozornica za
mlade islamske umjetnike. Za vrijeme nastupa islamskih
pankera, publika, a prije svih mlade djevojke glava pokrivenih
maramama, nije ba{ sigurna {to bi trebalo da o njima misli.
Gledateljke, uglavnom {kolskog uzrasta, nisu sigurne da li njihov
nastup smije da im se dopada. Ljuljaju se u ritmu muzike, ali
sasvim oprezno. Me|utim, kada na pozornicu iza|e Senna
Hussain, `ena koja se obla~i u mu{karca, nivo dopu{tenog
definitivno je prekora~en. Obezbje|enje progla{ava da je koncert
zavr{en, a organizatorka obja{njava {to joj smeta: “Rekla sam
im bez pjeva~ica, bez plesa. Nastup mora da bude islamski
odmjeren. To da `ene ne smiju da pjevaju ne mislim samo ja.
To je na{a politika.“ Ipak, to je sve jo{ samo Amerika. A onda
se protagonisti filma zaista zateknu u `ari{tu sukoba izme|u
zapada i islama. Otputuju u Pakistan, posjete jedno sufijsko
svetili{te i ustanove da muzika i islam ipak nekako mogu zajed-
no. Jedino s nastupima stvari ba{ ne funkcioniraju. Tu film gubi i
na `estini kojom zra~i u prvoj polovini. Mladi i divlji ljudi polako
postaju zami{ljeniji i odjednom postane jasno da i nije ba{ tako
zabavno nalaziti se na raskr{}u kultura. Samouvjereni buntovni-
ci odjednom postaju nesigurni i oprezniji kad se radi o provokaci-
jama. Na kraju ipak odsviraju koncert i ~ak navedu publiku u kaft-
anima i tamo{nje mlade {minkere da ple{u uz njihovu muziku. Ali
ipak ne razbacuju se religioznim provokacijama kao na ameri~koj
turneji. Umjesto toga, psuju na pozornici Georgea W. Busha, {to
u Pakistanu i nije ba{ neka provokacija. 
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.

“Zbog njega su nene sebi sjekle vene...”
“Obuko sam bijelu kapicu i crveni
{al, u~itelj je rekao, dolazi nam
car/Puno ljudi ~ekalo je gosta iz daljina,
^ar{ijom da pro|e crna limuzina...”,
prva je to strofa pjesme Hajle Selasije,
legendarne sarajevske grupe Elvis J.
Kurtovich. Autor, koji se i danas zove isto
onako kako mu i nekada{nji bend, pisao je
te stihove i mislio na Mar{ala Tita,
spomenutog Cara, kao i na mnoge druge
lidere “Tre}eg svijeta”, ali ostanimo na
ovoj dvojici... Velikani su to!
STRIP ARTIST
28.10.2010. I SLOBODNA BOSNA
Haile Selassije I krunisan je za cara
Etiopije 2. novembra 1930. godine. Bio je
posljednji etiopski vladar, 225. po redu, iz
Salamonske dinastije. Na prijestolju je nasli-
jedio caricu Zauditu I. Carevao je, vedrio i
obla~io ~etrdeset i ~etiri godine.
Sa malom pauzom. Dakle, ukinuo je rop-
stvo i uveo svoju dr`avu u Ligu naroda. No,
premda je ustanovio parlament i sudski sis-
tem, bio je neprikosnoveni vladar. Me|utim,
pobjegao je iz Etiopije 1936., nakon {to je
Italija okupirala njegovu zemlju. Ipak, vratio
PATINASTA KUTIJA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

SLAVNI ETIOPSKI
VLADAR
Haile Selassije I krunisan
je za cara Etiopije 2.
novembra 1930. godine
se 1942., uz pomo} Engleza, koji su oslo-
bodili Etiopiju. Nastavio je obnavljati, svakog
dana u svakom pogledu, svoju domovinu.
Mirotvorac Haile Selassije bio je glavni
lik prilikom osnivanja Organizacije afri~kog
jedinstva, 1963. godine. Ipak, glad i su{a
pogodili su sjever te zemlje u prvoj polovini
sedamdesetih godina pro{log vijeka, pa je i
nesretni Car svrgnut sa prijestolja. Umire 27.
augusta 1975. godine.
Ro|en je iste godine kao i Josip Broz
Tito. A i danas je na Jamajci - Bog! 
79
HRONIKA IZ MALOG MOZGA
KOALICIONI PARTNERI
Pi{e: SEAD FETAHAGI]
Oni koji sebe smatraju pobjednicima, SDP, ima samo jednog člana,
Zlatka Lagumdžiju, a ostali su prišipetlje. Rado bih ja razgovarao sa
Zlatkom o koaliciji, ali što uzalud da pričam kada on čuje samo sebe.
Šta mu god kažeš nema veze, on tjera svoje
N
e mo`e ~ovjek da se probija kroz `ivot sam, potreb-
no je da ima drugove, partnere. Naro~ito je va`no
kada ima ulogu da svoju zemlju izvede na pravi put,
da je odvede u Evropsku uniju i NATO, pa i u druge
me|unarodne organizacije, kao {to su Crveni krst, oliti
Crveni kri`, a mo`e i Crveni polumjesec. Takav sam
zadatak sebi postavio, {to samo meni da bude dobro, neka
i drugi napa}eni narodi i pojedinci vide nekog hajra. Zato
sam odlu~io da u tu borbu za prosperitetniji `ivot na|em
i koalicione partnere.
Prvo sam izabrao jednog Todora, vrijednog i
sposobnog vodoinstalatera. U pregovorima s njim vidio
sam da ho}e ~ovjek pomo}i. Ali kada mi se ubrzo u hali
pokvarila {olja, Todora nigdje nije bilo. Morao sam neko-
liko dana pi{ati i srati kod kom{ije, a razumijete da je to
neugodna situacija i za mene i za kom{iju. Mnogi su mi
Bo{njaci rekli da su to kod Todora vla{ka posla.
O
nda sam se obratio Ramizu, ispravnom insanu, koji
svakog petka ide u d`amiju. Ramiz mi je, za razliku
od Todora, uvijek bio pri ruci. Jednom se Ramizu
po`alim da sam utanjio s lovom, a on mi ka`e da je to sve
maslo Milorada Dodika, koji u`iva kad mi Bo{njaci
ostanemo bez para u d`epu. Drugi put saop{tim Ramizu
da me je `ena ostavila, a on veli da Milorad Dodik voli
kada se bo{nja~ki brakovi raspadaju. A kada sam se tre}i
put po`alio Ramizu da @eljo slabo igra, on mi odvrati da
je Milorad Dodik vjerovatno bacio ~ini na na{e igra~e
kako ne bi umjeli {utnuti lopte. Pa se ~udim {ta oni tamo
u d`amiji u~e na{e ljude?
Zatim sam postao oprezan u izboru partnera, pa mi se
u~inilo da je An|elko veoma pouzdan u koaliciji, voljan
je pomo}i u svakom trenutku i u svakom obliku. Ali mi je
ve} na po~etku postavio uvjet: da nikako ne pregla{avam
ljude iz hrvatskog naroda i da glasam za samobitnost
Hrvata na Stupu u njihovoj vjekovnoj borbi za samostal-
nost. Pristao bih ja na te uvjete, ali mi se u~inilo da tu
nema nigdje mene.
Ubrzo sam skontao da od na{ih obi~nih gra|ana nema
velike fajde, nego se za koalicione odnose valja obratiti
onima koji ulaze u vlast, onima {to drmaju - politi~arima.
Ni po koju cijenu nisam htio da razgovaram sa Mirnesom
Ajanovi}em, jer on hvata na galamu, pa je tako i od
Izborne komisije udaren po d`epu zbog toga {to nije par-
lamentaran, pa nije ni u{ao u parlament. Tako|e nisam
htio da se obratim Seferu Halilovi}u, po{to nisam siguran
80
da mi i{ta mo`e pomo}i kad za njega nisu glasali ni sve
Sand`aklije, ina~e bi bio prvi dobitnik.
Naturala mi se Borjana Kri{to, ali ona nije moj tip, a i
ne znam kako bi se u ovom slu~aju pona{ao Dragan
^ovi}. A od kad sam ~uo da Borjana zagovara da se ukine
ministarstvo kulture u Federaciji, postalo mi je jasno da
ona ganja neku provincijsku kulturu, ekskluzivno samo za
Hrvate. U cijeloj situaciji name}e se taj ovi}, a do njega
nije izgleda do{ao haber da je jo{ pod istragom, ne mo`e
nikom ozbiljnom biti koalicija.
Ljudi Harisa Silajd`i}a uskoro ne}e imati nikakve
funkcije, a izgubi}e mjesta u svim va`nim dr`avnim insti-
tucijama. Pa {to onda da tra}im vrijeme pregovaraju}i s
njima?
M
o`da bi valjalo voditi bilateralne razgovore sa Fa-
hrudinom Radon~i}em, barem me ne bi njegov
Avaz uzimao na zub. Ali se ne treba zavaravati da
}e on stvarno nekome pomo}i, jedino se mo`e spasiti da
ga ne rezili u njegovim novinama. Svakako treba voditi
dijalog sa Fahrom, samo tu pri~u ne treba nikako zavr{iti
na obostrano zadovoljstvo.
Nije te{ko uspostaviti kooperativni odnos sa Sulejma-
nom Tihi}em i Bakirom Izetbegovi}em, ali {ta }u s onim
nesposobnim ~ankolizima oko njih, za koje ne zna{ jesu li
za reisa i muslimane, za Bosnu i Hercegovinu ili za arap-
sku bra}u. Kada bi se protabirilo ~lanstvo SDA uvjerili
bismo se da je to uglavnom skup neobrazovanih ljudi,
koji su umi{ljeni da ne{to znaju. Kako onda da ti neznal-
ica poma`e?
Oni koji sebe smatraju pobjednicima, SDP, ima
samo jednog ~lana, Zlatka Lagumd`iju, a ostali su
pri{ipetlje. Rado bih ja razgovarao sa Zlatkom o koali-
ciji, ali {to uzalud da pri~am kada on ~uje samo sebe.
[ta mu god ka`e{ nema veze, on tjera svoje. A i kako
da s njim stupim u odnos, kada se on odnosi krajnje
nekulturno. Nije izustio ni rije~i kada je Gavrilo
Grahovac zabranio umjetnost, odnosno snimanje filma,
a meni je sloboda umjetnosti ne{to najva`nije. Pa onda
je razumljivo da svi oko Zlatka, naro~ito Nermin
Nik{i}, kojeg guraju za predsjednika Vlade Federacije
BiH, ne smiju zucnuti oko slobode umjetnosti. Pa {ta
da pri~am sa Zlatkom, {ta da razgovaram sa ostalim
lutkama na kanafi?
Veoma je te{ko na}i koalicionog partnera. Izgleda da
}e se tra`iti sve dok ne svane, a pao je gusti mrak. 
SLOBODNA BOSNA I 28.10.2010.
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!