Kompletan spisak svih nahija Bosanskog

Pašaluka

https://www.bosanskehistorije.com/forum/viewtopic.php?t=617

Ovdje ću dati spisak svih nahija Bosanskog Pašaluka, i opis istih, te uz par
riječi iz knjige Bosanski Pašaluk, rahmetli Hazima Sabanovića, poznatog
orijentaliste

Pa da krenemo

Kadiluk Srebrenica s slijedećim nahijama je bio sastavni dio Smederevskog

Sandžaka u danas može se reći ''Srbiji '' između 1460.-1480 godine i
Zvorničkog Sandžaka između 1480-1830-1878 godine.Objašnjenje za
nahije oduzete Bosni ću označiti s PS(Predano Srbiji između 1830.-1867.

1)Nahija Srebrenica spominje se tek 1533 godine,ali je morala nastati

odmah poslije osnivanja ovog kadiluka..Srebrenica je imala i svoj grad
Srebrenik u koju su Turci stavili odmah svoju posadu i nazvali ga
Srebrenica..Ova nahija je obuhvatala varos, grad i blizu okolinu Srebrenice

2) Nahija Subin nazvana je po srednjovjekovnoj župi Subin ali se ne

spominje prije popisa iz 1476/1478 godine kada se javlja ne samo nahija
nego i napušteni grad Subin, koje ni Turci nisu koristili?

3)Nahija Kušlat nosi ime starog srednjevjekovnog grada na uscu Jadra u

Drinjaču.Poznat je od 1345 godine.Trg pod njim spominje se od 1369
godine kao Podkuslat a od 1476/1478 kao Podgradje.I ova se nahija prvi
put spominje 1476/1478 u Srebrenickom kadiluku u cijem je sastavu trajlno
ostala.Turci su u Kuslatu drzali posadu

4)Nahija Zvornik spominje se prvi put 1476/1478 a nazvana je po

istoimenom gradu koji se prvi put spominje 1412 godine.Zvornik je
definitivno dosao pod Tursku vlast najkasnije 1462 godine.On je uvijek
predstavljao vrlo znacajnu tvrdjavu pa je s tog ne samo nazvana ova nahija
nego i sam Zvornicki sandzak
5) Nahija Soko nazvana je po Soko-gradu na desnoj strani Drine,
jugoistocno od Krupnja u klisuri odvojeno od Razanj planine gdje mu se i
danas vise rusevine.Godine 1476/1478 spominje se kao tvrdjava i srediste
ove nahije koje je to ime sacuvala sve do 19 stoljeca. PS

6)Nahija Jadar:Nosi ime predjela u podrucju istoimene rijeke,desne pritoke

Drine.Taj se predio i danas zove Jadar.Ova nahija se spominje 1523 i
1549,ali je svakako nastala znatno ranije PS

7)Nahija Ptičar:Javlja se prvi put 1533 godine,a prostirala se u predjelu u

kome lezi Loznica, koja se spominje 1548 godine kao selo.Tamo je spadalo
i selo Bijela Rijeka, koje se spominje te iste godine PS

8)Nahija Krupanj:Prostirala se juzno od nahije Radjevine i planine

Jagodnje.Sjediste joj je bila danasnja varosica Krupanj,koji je poznat od
1415 godine.Ta se nahija prvi put spominje 1533 godine PS

9)Nahija Radjevina:Dobila je ime po srednjovjekovnom imenu istoimenog

predjela sto se prostire izmedju Sokolackih planina,Bornje i rijeke
Jadra.Ova se nahija prvi put tek spominje 1533 godine.Danasnji pojam
Radjevina siri je od ove nahije.Tom predjelu sada pripada i varosica
Krupanj,koja je u Tursko doba bila zasebna nahija a spominje se uporedo s
nahijom Radjevina PS

10)Nahija Bohorina,Buhorina ili Bihorina nalazila se tamo gdje je danas

selo Borina, na rjecici istoimenog imena,desnoj pritoci rijeke Drine.Bohorina
je poznata jos od 1415 godine.Poznat je po obliznjem selo Radalja gdje je
despor Djurad Brankovic pregovarao s Bosanskim kraljem Stjepanom
Tomasom.Na teritoriji te nahije spominju se sela Kobiljaca ili
Koviljaca,Bastovac,Gornja Bohorina,Lepoglav i Zajaca,opet staro rudarsko
mjesto.Tako znamo ne samo gdje je lezala nahija Bohorina nego donekle i
njen teritorijalni opseg PS

11)Nahija Perin ime po istoimenom gradu na Drinjaci u nekadasnjoj oblasti

Bosanske vlastelinske porodice Stanicica.Gospodar tog kraja bio je Tvrtko
Stanjicic,vojvoda Usore.Preko Perina vodio je jedan od puteva za
Zvornik.Perin je 1515 imao svoju varos.Turci su u gradu drzali posadu koja
se spominje od 1515-1550

12)Nahija Ludmer javlja se u izvorima 1533 i 1548 godine zapisana oba

puta kao Budmir i Budimir ocito pogresno.Pisuci o porijeklu stanovnistva
Tuzlanske oblasti R.Jeremic kaze da narod te oblasti ima svoju podjelu sa
narocitim nazivima predjela i da se jedan dio predjela zove Ludmir u koji se
broji sjeverni predio Srebrenickog sreza izmedju potoka Krizevca,,Drine,
Drinjace i Jadra

13)Nahija Gostilj.Spomen Gostilja nalazi se u jednom starom grobnom

natpisu na grobu nekog plemica Gostiljanina u selu Puskovci,opcina Koraj,
srez Bijeljina.Kao nahija Gostilj se prvi put spominje 1533 godine pa dalje
sve do kraja 18 stoljeca a prostirala se u podrucju, istoimene rijeke,lijeve
pritoke Sprece.To je svakako bila srednjovjekovna zupa

14) Nahija Dramesin spominje se prvi put 1533 godine i svakako je

identicna s onim Dramesinom sto se spominje u srednjovjekovnom natpisu
na grobnom mramoru Bozicka Banovica u selu Banovici, srez Tuzla koji
lezi na svojoj zemlji plemenitoj u Dramesinu.Ova se nahija spominje sve do
18 stoljeca.U 17 stoljecu bila je u sastavu Gracanickog kadiluka

15)Nahija Spreča.Prvi se put spominje 1533 godine pa sve do kraja 18

stoljeca kraj Sprece zove taj regij istim imenom i dijeli ga na
Zvornicku,Tuzlansku i Gracanicku Sprecu

16) Nahija Paske se spominje samo 1711 godine a nalazila se sjeverno od

nahija Gostilja

17) Nahija Memleha i Bala(Gornja Tuzla) javlja se prvi put 1515 godine
zatim 1533 u sastavu Srebrenickog kadiluka u kojem je ostala sve do
sredine 16 stoljeca kada je prikljucena Zvornickom Sandzaku u kome se
spominje 1572 godine

18) Nahija Sapna prozvana je po istoimenoj rijeci, lijevoj pritoci Drine,na

cijem prostoru se prostirala.Prvi put se spominje 1533,zatim 1548,1630 i
1711 godine

19)Nahija Završ u Turskom Zavsa bila je dosta malena i prostirala se

izmedju nahije Teocaka,Koraja,Srebrenika.Jasenice, Smoluce i
Paske.Spominje se od 1533-1711 godine.U juznom dijelu te nahije nalazilo
se istoimeno selo koje se spominje 1548 godine

20)Nahija Teočak ili Telčak dobila je svoje ime po istoimenom

srednjovjekovnom gradu koji se prvi put spominje 1432 godine.Pod Tursku
vlast dospio je izmedju 1512-1515 godine a kao nahija spominje se od
1533 do 1711 godine.Njemu su gravitirale nahija Sapna i Zavrs.Teocak je
od 1533 imao posadu

21)Nahija Smoluća prostirala se na desnoj strani srednjeg toka Sprece,

vaznija naselja ove nahije u srednjem vijeku bila su Smoluc.Gornja i Donja
Lukavica,Mrcine, Srednja i Donja Smoluca,Krusevica i Divljak i sva se
spominju 1533 godine

22) Nahija Jasenica prostirala se ispod Srebrenika u gornjem toku rijeke

Tinje desne pritoke Save.Spominje se 1533 godine sa selima Gornja,
Srednja i Donja Jasenica,Obornica,Dragolja,Podrec i Moraca

23) Nahija Srebrenik dobila je svoje ime po istoimenom gradu koji se prvi
put spominje 1333 godine.To je bio glavni grad Srebrenicke ili Usorske
banovine.Kad je pao pod Tursku vlast 1512 godine pretvoren je u sjediste
Srebrenicke nahije koja se prvi put spominje 1533 godine

24)Nahija Sokol nazvana je po istoimenom gradu kod Gracanice.Prvi put

se spominje 1429 godine, a mozda i jos 1426 godine.Vjerovatno je i Sokol i
u predtursko doba bio srediste zupe kad je 1533 godine bio srediste
istoimene nahije koja se tad prvi put spominje.U istom izvoru spominju se u
toj nahiji sela:Gracanica,Drenovac,Luko Polje ..itd

25) Nahija Koraj.V.Skarić je našao prvi spomen Koraja 1711 godine pa je

mislio da nije bio poznat u ranije vrijeme premda su stariji stanovnici Koraja
jos prije pola stoljeca pricali da je nekad bio jedno od najvaznijih mjesta
Posavine.Kako se vec 1533 spominje nahija Koraj koja je svakako nazvana
po istoimenom mjestu ta narodna sjecanja na znacaj Koraja imaju podlogu
u izvorima

26) Nahija Bijeljina,Belina ili Bilina.U Stanojevicevoj enciklopediji stoji da se

Bijeljina prvi put spominje tek 1658 godine kao selo s jednim hanom a u
enciklopediji Jugoslavije tek 1654 godine.Medjutim Bijeljinu spominje jedan
Dubrovacki izvor 1446 godine pa Nesri oko 1463 godine.Slijedeci spomen
imamo 1533 godine kada je selo Bijeljina bila srediste istoimene nahije.Na
teritoriji ove nahije spominju se 1533 godine sela
Tvrtkovac,Ponikve,Crkviste itd

27) Nahija Gračac ili Nenavište.Na mjestu današnjeg Gradačca postojao je

u srednjem vijeku grad-tvrdjava koji se zvao Gracac.Ne spominje se prije
1533 godine kada je vec bio napusten.Zupa Nenaviste se u
srednjovjekovnoj Bosni spominje 1323 godine i u njoj sela Jakes i
Modrica.Pod imenom Nenaviste ova se nahija spominje i kasnije sve do 19
stoljeca.Najvaznije naselje te nahije bilo je Modrica u kome se 1548 godine
odrzavao sajam ili pazar.U njoj se istovremeno spominju
i :Tolisa,Domanovac,Krizanac,Slatina.Orahovina,Milutin
Seliste,Koprivna,Polje Nenaviste i Brestovo Polje

28)Nahija Visori spominje se prvi put 1533 godine i u njoj selo Piperi koje
postoji i danas u Brcanskom srezu

29) Nahija Kobaš dobila je ime po istoimenom malom kastelu na desnoj

obali Save pod planinom Motajicom.Bio je u vlasti Berislavica od kojeg ga
je uzeo Husrefbeg 1530 godine ali je on definitivno pod Turskom vlascu tek
od 1535 godine.Spomije se 1536 i 1554 godine.U 17 stoljecu Kobas je bio
samo palanka u Banjaluckom kadiluku

30) Nahija Levač dobila je svoje ime po poznatom Livač polju sto lezi u
kutu izmedju Save i Vrbasa gdje je nekad lezao i grad Livac po cijem imenu
se polje i naziva.Ova se nahija prvi put spominje 1540 godine na teritoriji
kobaskog kadiluka kome je pripadala i 1560 godine.Na teritoriji ove nahije
nalazio se 1540 godine varos i grad Gradiska na desnoj obali Save koja je
pala pod Tursku vlast 1535 godine a ne 1537 godine kako neki tvrde i
postala srediste istoimene nahije i Savske kapetanije sa sjedistem u
Gradisci

31) Nahija Dubica nosi ime stare zupe ali je potrebno ispitati da li se
protezala na cijeloj teritorijoj srednjovjekovne zupe.Ova je nahija osnovana
odmah poslije 1538 godine kada su Turci zauzeli Dubicu,glavni grad
Dubicke zupanije.Do 1562 godine pripadala je Kobaskom,a kasnije i
novoselskom kadiluku.Varos Dubica nalazila se 1562 godine na onoj dakle
na Hrvatskoj strani rijeke Une

32)Nahija Zmijanje ide u red onih oblasti koje su od vremena imale

filurindzijski status i unutrasnju samoupravu.

Filurija je vlaski namet za one koji ne znaju

33) Nahija Vinčac.Grad Vinčac na desnoj obali Vrbasa,oko 13 km juzno od

Jajca poznat je od 1453 godine.Turci su ga zauzeli jos 1489 godine.ali se u
Turskim popisima spominje tek 1562 godine kao utvrdjen grad i srediste
istoimene nahije

34) Nahija Jajce.Premda se Jajce nalazilo u turskoj vlasti od decembra

1527 godine ova se nahija spominje tek 1562 godine.Tada se na podrucju
jajacke nahije nalazilo i varos grada Grebena koji se drugacije zvao i
Vrhkrupa.Ime stare zupe Luka sacuvalo se u imenu sela Dnoluka.Ovoj je
nahiji pripadao i grad Bocac na lijevoj strani Vrbasa

35) Nahija Trebovo spominje se prvi put 1516,zatim 1528 godine pa 1540 i
1562 godine.Negdje krajem 1562 godine izvjestio je kobaski kadija Portu
da je potrebno cuvati predio Trebovo,sto lezi izmedju Jajca i Banja
Luke.Tad je dosao ferman a drugom dekadom dzumada 970 ili 1562
godine kojim je dat muafijet tamosnjem stanovnistvu da cuva prolaze.Kako
se na tom prostoru i danas nalazi selo Trebovo to je polozaj ove nahije
sasvim utvrdjen.Na teritoriji ove nahije osnovan je 1591 godine Varcar
Vakuf, danasnji Mrkonjic Grad.Godine 1562 spominju se u ovoj nahiji sela
Ponor,Papratnica,Gornje i Donje Trebovo

36) Nahija Banjaluka.Premda je Banjaluka poslije Jajca,najznacajniji grad

jajacke banovine,pala u turske ruke jos krajem 1527 godine ova se nahija
spominje tek 1540 godine.Grad Banjaluku spominju izvori tek 1494
godine.Pod gradom je bila varos s katolickim samostanom.Stari Banjalucki
grad lezao je u danasnjem Gornjem Seheru na brezuljku iznad ljeve obale
Vrbasa i nema nikakve veze s Vrbaskim gradom.To su bila dva sasvim
razlicita grada
37)Nahija Vrbaski.Srednjovjekovna zupa Vrbas poznata je od 1244 godine
a njen Castro Urbaz spominje se vec 1293 pa 1321 i dalje cesto sve do
1527 godine

38)Nahija Vrhovine.Planinska oblast izmedju Jajca i Banjaluke s obje

strane Vrbasa nazvana je jos u srednjem vijeku Vrhovine.U Turskim
izvorima Vrhovine se prvi put spominju 1528 godine kao oznaka cijele
oblasti kojem je pripadala i nahija Vrbanja, odnosno Kotor,za koju se tada
kaze da pripada Vrhovinama.Poslije se nahija Vrhovina dijeli na nahije
Vrbanja,Zmijanje, Trebovo i Vrhovine negdje oko 1540 godine.Istocni dio
Vrhovine je nazvan Ravna Vrhovina.Srediste te nahije postao je svakako
kasnije Skender Vakuf.Nahija Vrhovine se ponovo spominje 1562 godine

39) Nahija Vrbanja ili Kotor odgovara staroj zupi Vrbanja u porjecju
istoimene rijeke,desne pritoke Vrbasa.Srediste srednjovjekovne zupe bio je
grad Kotor na istoj rijeci.I grad i zupa se prvi put spominju u prvoj polovini
14 stoljeca.Nahija Vrbanja spominje se 1516 godine kao nahija koja
pripada gradu Kotoru i kadiluku Brodu.Od 1540-1711 godine nahija se
obicno naziva Kotor.Iz te nahije je nastao grad Kotor Varos

40)Nahija Budimlja spominje se prvi put 1477 godine u sastavu

Hercegovackog sandzaka.Kasnije je ukljucena u Prizrenski
Sandzak.Danasnja Budimlja kod Berana, za one koji ne znaju

41) Nahija Ljubovic je stara zupa Ljubovidja oko danasnjih Sehovica gdje
joj je bio centar.Prvi put se spominje 1477 godine.Pripadala je oblasti
Polimlja i predstavljala vlasku nahiju u kojoj je bilo vise dzemata vlaha

42) Nahija Mataruge spominje se 1477 kao vlaska nahija u sastavu

Prijepoljskog Sandzaka

43) Nahija Poblaće spominje se 1469 godine kao vlaska nahija.Isto tako i
1477 i 1519 kao Turska nahija

44) Nahija Krička spominje se prvi put 1477 godine kao vlaska nahij.Ona je
nazvana po Kričku izmedju Pljevlja i planine Sinjajevine.Spominje se i u
popisu vlaha s kraja 15 stoljeca i u njoj sela Bobovac,Borak..itd.Njeni vlasi
bili su podijeljeni u vise džemata.Na čelu jednog dzemata nalazio se i Alija
Kričko umjesto tada Branislava Kričke

45) Nahija Kukanj pripadala je drinskom kadiluku sve do osnivanja

Milesevskog odnosno Prijepoljskog kadiluka..Kukanj pripada Polimlju i bio
je i sjediste te regije do 1532 godine kada Pljevlja postaju glavni centar tog
kraja

46) Nahija Gorska Župa kaze svojim imenom da je identicna s istoimenom

srednjovjekovnom zupom kojoj je bilo srediste u gradu Vrgorcu.Vrgorac se
spominje medju turskim utvrdjenim gradovima tek 1503 godine.Tursku
posadu imao je i 1519 godine kada je gradom zaposjedao dizdar Sulejman

47) Nahija Luka identicna je s starom zupom koja se prostirala u donjem

toku Neretv ispod Pocitelja odnosno Opuzena.Prvi put se spominje 1477
godine.Glavno mjesto nahije Luka bila je Gabela stara Drijeva koju su Turci
zvali Neretva.Tu je bio i grad Novi kod Gorice poznat od 1452 godine ali se
pod Turcima ne spominje

48) Nahija Buško Blato prostirala se juzno od Roske nahije.Spominje se tek

pocetkom 16 stoljeca.Pripadala je prvo Focanskom a od 1519 godine
Mostarskom kadiluku.Tada je u njoj bilo 6 dzemata vlaha

49) Nahija Posušje.Mjesto Posusje spominje se prvi put 1403 godine a

1408 i istoimena zupa po kojoj se prozvala i ova nahija.Prvi put se
spominje 1502 godine ali je svakako osnovana nesto ranije.Godine 1516
predstavljala je brojne mezre koje su drzali Muslimani.Mnoge je drzao
Kasim beg Kopčić(Gradac,Borovac..itd)

50) Nahija Imota odgovara staroj istoimenoj župi koju spominje

Porfirogenit.Središte župe bilo je u gradu Imotskom koji su Turci zauzeli
najkasnije 1493. godine kada su zaposjeli sav zapadni Hum i Makarsko
primorje.Drugi put se spominje u turskoj vlasti 1503 godine.Tada je Imotski
imao posadu.Prvo je pripadao Focanskom, a zatim Mostarskom kadiluku u
cijem se sastavu izricito spominje 1519 godine.Tih vremena imao je 4
dzemata vlaha.Najveci je bio dzemat Tomasa, sina Ivaniseva.Dzemat
Martina, sina Radova,pripadao je tvrdjavi Proloscu.Dzemat Luke sina
Stjepanova nalazio se u blizini grada Roga
51) Nahija Bobovac se spominje prvi put u sastavu Brodskog kadiluka 1485
godine . Kraljeva Sutjeska,majdani Vares i Borovica koji su ranije pripadali
ovoj nahiji su oko 1470 godine prikljuceni Dubrovackoj nahiji.Zove se po
srednjovjekovnom gradu Bobovcu.Spominje se 1503 godine kao i u raznim
izvorima do kraja 18 stoljeca.Poznato je srediste srednjekovne Bosanske
drzave

52) Nahija Lašva se prvi put spominje 1470 godine sve do 19

stoljeca.Srediste nahije postao je Travnik koji je od 1463-1475 godine bio
nenastanjen pa je tada dat kao knezina nekom Stjepanu Brankovicu sa
zadatkom da ga cuva i naseli,naravno vlasima.Da bi to ubrzali Turci su svo
stanovnistvo Travnika oslobodili vanrednih poreza i nameta ali se on pored
svega tog veoma sporo razvijao jer je bio izlozen uznemiravanju i
napadima iz Jajca.Godine 1485 godine imao je samo 11 Muslimanskih i 36
krscanskih porodica.Prva Travnicka dzamija nosila je ime sultana
Mehmeda II pa je prema tome podignuta prije 1480 godine.1485 je Travnik
bio pazar(trg) negdje krajem 16 stoljeca postao je kasaba i srediste
Brodskog kadiluka

53) Nahija Vranduk.Kao Turska tvrdjava spominje se Vranduk 1469

godine.Dalje mu nema spomena sve do 1516 godine kada se prvi put javlja
i kao nahija.Tada je grad Vranduk imao posadu kojem je zapovjedao dizdar
Ali-aga.Ova se nahija spominje u sastavu brodskog kadiluka sve do kraja
16 stoljeca.Kasnije se spominje kao tvrdjava u Zenickoj nahiji

54) Nahija Maglaj dobila je svoje ime po istoimenom gradu koji je poznat
jos od 1408 godie.I grad i nahija se spominju u turskoj vlasti prvi put 1485
godine.Tada je selo imalo 32 porodice.Maglaj su tad naseljavali vlasi koji
su dosli izvana i tu se nastanili.Tada ih je bilo popisano 90
porodica.Srediste nahije bilo je u Maglaju

55) Nahija Ozren.Planina Ozren s naseljima na njoj i njenim padinama

predstavljala je u pocetku turske vlasti posebnu vlasku nahiju koja se
spominje od 1516-1574 godine.U toj nahiji spominju se 1562 godine sela
Bresnica,Pridol.Ostruznica.Pripadala je Brodskom kadiluku sve do druge
polovine 16 stoljeca.Kasnije se ne spominje pa je vjerovatno ukljucena u
Maglajsku nahiju

56)Nahija Usora ili Tešanj javlja se 1516 godine a zapremala je porjecje

istoimene rijeke i nije odgovarala srednjovjekovnoj zupi Usora.U njoj su
1562 godine bila sela Gracanica,Gomionica..itd.Srediste nahije kao i
srednjovjekovne zupe bio je grad Tesanj koji su Turci zauzeli prije 1489
godine a ne 1520 godine kako se dosad mislilo.Tad je bio u Turskoj vlasti
zajedno s Maglajem i Zepcem.Drzali su ih vlasi koje su pripadali carskom
hasu.Ova se nahija do 1535 godine protezala lijevom stranom Bosne sve
do Dobora tako da se u njoj nalazio i grad Doboj.Pripadala je Brodskom
kadiluku do 1566 godine kada je osnovan Tesanjski kadiluk

57) Nahija Trebetin bila je vrlo malena.Spominje se 1516 i 1528 godine a

nalazila se negdje u Usori.Na podrucju te nahije spominju se 1562 godine
sela Musici,Domoselice i Ormanica

58)Nahija Belgrad ili Dlamoč odgovara staroj župi Dlamoč(Glamoč).Prvi put

se spominje 1516 godine kao vlaska nahija u kadiluku Neretva.Tada je u
ovoj nahiji bilo 9 dzemata vlaha s svega 32 porodice i 8 samaca u 5 sela a
placali su 1760 akci.Poslije tog pripojena je skradinskom kadiluku u kome
se spominje 1550 i 1574 godine.Kasnije je pripadalo Novoselskom kadiluku

59) Nahija Saramise zapisana je sasvim jasno u prvom obliku mnogo puta
u raznim Turskim izvorima.Spominje se od 1516 do 1711 godine.Spominje
se u predjelima kraj grada Livna a mnogi to vezuju za Grahovo.Spominju
se lokaliteti 1528 godine imena Sajkovici,Crna Suma.U njoj se 1528 godine
nalazila i crkva svetog Ivana

60) Nahija Grahovo prostirala se preko istoimenog polja sjeverozapadno od

Livanjskog polja.Srediste nahije bilo je u istoimenom mjestu na
Dalmatinskoj granici koje i danas glavno mjesto Grahova polja.Ova nahija
se spominje prvi put 1528 godine kao vlaska nahija u Skradinskom
kadiluku ali je osnovana svakako ranije i pripadala prvo kadiluku Neretva

61) Nahija Kupres spominje se prvi put tek 1516 godine u sastavu kadiluka
Neretva,kao i 1528 godine.U toj se nahiji nalazilo 12 dzemata vlaha u isto
toliko sela u kojim je bilo 79 porodica i 17 neozenjenih vlaha.Starjesina
jednog sela je bio Musliman, sin Muslimana.Kupreska nahija ostala je u
sastavu ovog kadiluka do kraja 16 stoljeca a onda je prikljucena
akhisarskom sandzaku

62) Nahija Skoplje ili Uskopje s gradom Susidom poznata je od 1469

godine ali se ne zna sta je bilo s njom sve do 1501 godine kada je
definitivno potpalo pod Tursku vlast.Drugi put se spominje 1516 godine i
tad je imala 24 sela naseljena iskljucivo vlasima koji su bili rasporedjeni u
24 dzemata.Na celu prvog dzemata nalazio se vojvoda Vojin, a na celu
drugog knez Nikola, sin Vladislavov.Placali su 8920 akci

63) Nahija Prusac.Srednjovjekovna zupa Skoplje bila je pod turskom vlascu

podijeljena u 2 nahije Skoplje s Susidom i Prusac koje je obuhvatao Donje
Skoplje.Danasnji Prusac se je u srednjem vijeku zvao Biograd pa su ga
Turci nazvali Akhisar.Ova nahija se prvi put spominje tek 1540 godine.Tada
je pripadao kadiluku Neretvi

64) Nahija Janj prozvala se po istoimenom predjelu rijeke, desne pritoke

Plive.Prvi put se spominje 1540 godine a nastala je svakako znatno
ranije.Srediste nahije je bilo u mjestu Janju.Pripadalo je prvo kadiluku
Neretvi a zatim Akhisaru

65) Nahija Soko.Zupa u kojoj je lezao grad Soko zvala se je Pliva.Spominje

se od Porfirogenita do 1434 godine.Nahija se zvala Soko po glavnom
gradu te zupe..Lezao je na lijevoj obali Plive a poznat je od 1363
godine.Turci su ga prvi put zauzeli 1463 godine,drugi put 1496 godine a
definitivno 1518 godine.Spominje se prvi put kao nahija 1528 godine
prostirala se od Plive prema sjeveru desnom stranom rijeke Sane.Drugi put
se spominje 1540 godine.Pripadala je kadiluku Neretvi a poslije 1580
godine Akhisarskom kadiluku

66)Nahija Golhisar ili Jezero.Premda je grad Jezero na Plivi poznat od

1477 godine pod tursku vlast je dosao definitivno 1518 godine.Prvi se put
spominje kao nahija 1528 godine.Pripadala je kadiluku Neretvi a poslije
1580 godine Akhisarskom kadiluku,dok kasnije nije postalo sjediste
posebnog kadiluka

67) Nahija Sana ili Ključ.U porjecju rijeke Sane bilo je u srednjem vijeku
nekoliko zupa koje su tokom 16 stoljeca pretvorene u odgovarajuce
nahije.Prva se javlja nahija Sana,koja odgovara istoimenoj zupi a spominje
se 1528 godine pod imenom Sana i u njoj varos Kljuc pod istoimenim
srednjovjekovnim gradom poznatim od 1322 godine kada je bio srediste
srednjovjekovne zupe Banica.U tursko doba Kljuc je bio srediste Sanske
nahije koja se stoga ponekad zove i kljuckom nahijom.Banica se u Tursko
doba vise ne spominje.Iako se spominje 1528 godine ona je sigurno
nastala nesto prije

68) Nahija Sanica odgovara staroj istoimenoj zupi koja se prostirala u

porjecju rjecice Sanice,lijeve pritoke Sane.Zupa je poznata od 1305 godine
a nahija se prvi put spominje tek 1574 godine i to na teritoriji
kamengradskog kadiluka ali je osnovana svakako ranije i bila u sastavu
kadiluka Neretva

69) Nahija Blagaj.Stari grad Blagaj na Sani cije ime nosi ova nahija bio je u
turskoj vlasti od 1512 godine pa je ova nahija nastala negdje sredinom 16
stoljeca kada se prvi put i spominje u izvorima

70) Nahija Bilaj dobila je ime od Bilaja/Bjelaja glavnog mjestau Bilajskom

Polju u sjeverozapadnoj Bosni izmedju ogranaka Osjecnice i Gonac
planine.Ova nahija spominje se prvi put 1540 godine pod imenom Bilaj
zatim 1559 godine zajedno s Blagajem kao nahija Bilaj-Blagaj.Isto tako i
kasnije sve do 18 stoljeca

71) Nahija Vodenica,danas Vodjenica prostirala se u okolini Bosanskog

Petrovca a spominje se tek 1574 godine.Kako je taj kraj dosao pod tursku
vlast znatno ranije ova je nahija i znatno starija.U ataru te nahije spominje
se 1574 godine i selo Varosiste

72) Nahija Unac odgovara staroj istoimenoj zupi u porjecu Unca, desne
pritoke Une.Prvi put se spominje 1528 godine a zatim 1540 godine u
sastavu kadiluka Neretva.Tada je gravitirala Bilaju.Poslije 1562 godine
pripadala je kadiluku Novoselu

73)Nahija Srb prostirala se u izvoristu rijeke Une a nazvana je po svom

sredistu Srbu.glavnom mjestu stare Unske zupe i srbske nahije.To mjesto
poznato je jos od 1245 godine.Drugi put se spominje 1322 godine.Nahija
Srb se prvi put spominje 1540 godine a zatim 1550 godine
74)Nahija Zupci.Predjeli ispod juznog dijela Konavala svao se prvo Vrsinje
a od 1305 godine spominje se i pod imenom Zupci svakako po istoimenom
stocarskom bratstvu.U turskim izvorima 1466 godine to znaci da je tad
postojala i istoimena nahija.Zupci su s Lugom i Popovom bili 1482
pogranicni predjeli Hercegovackog sandzaka prema Vlatkovoj Hercegovini

75) Nahija Vrm ili Klobuk upisana je 1477 godine kada se prvi put spominje
kao nahija Klobuk koji pripada Vrmu.Vrm je stara zupa poznata od 10
stoljeca a Klobuk je bio njen grad.On je 1477 godine imao posadu pa je
prema tome definitivno tad i dosao pod vlast turaka.Jos u 14 stoljecu
postali su Korjenici gospodari te zupe pa se je ona nazivala ponekad po toj
porodici Korjenici.Tako se ponekad zove ova nahija.U toj nahiji se je 1472
godine nalazio jedan dzemat vlaha,sigurno Korjenica

76) Nahija Ljubomir odgovara istoimenoj zupi koja se prostirala sjeverno od

Trebinjskog kraja.Tu zupu spominje vec Dukljanin.Turci su je posjeli u
jesen 1465 godine a kao nahija spominje se 1477 godine

77) Nahija Rudine je identicna s istoimenom Dukljaninovom zupom u

Travuniji istocno od Bilece.Spominje se prvi put 1477 godine kada je u njoj
jedan dzemat vlaha bez vojvode i kneza.Srediste nahije bilo je u
Bilecoj.Sastavni je dio Novskog kadiluka izmedju 1557-1589
godine.Kasnije je pripojena Cernickom kadiluku u kome se spominje 1646
godine

78) Nahija Riđani nazvala se po istoimenom stocarskom bratstvu poznatom

od 1430 godine.Spominje se prvi put 1477 godine ali kako su Ridjani imali
subasu Sirmerda jos 1466 godine te je sasvim jasno da je nahija tad i
formirana.Ona je 1477 predstavljala vlasku nahiju u kojoj su vlasi bili
organizovani u tri dzemata.Srediste nahije bilo je u Grahovu pa se stoga i
nahija nazivala Grahovo

79)Nahija Gračanica ili Nikšić upisana je 1477 godine prvi put medju vlaske
nahije kao nahija Gracanica koja se drugacije zove Niksic.Prvo ime dobila
je po rijeci Gracanici u Niksickom Polju.Godine 1477 bilo je u toj nahiji dva
dzemata vlaha.Na celu jednog dzemata stojao je vojvoda.Ovu nahiju treba
razlikovati od nahije Onogosta koje se spominje 1469 i 1477 godine kao i
od nahije Niksic u Bosanskom sandzaku i Novopazarskom vilajetu

80) Nahija Rojci spominje se prvi put 1477 godine.Tad je bila naseljena
vlasima koji su bili organizovani u jednom dzematu s 51 porodicom ili
kucom

81) Nahija Komarnica zvala se 1477 godine jos i Drobnjaci pa je vec po

tom jasno da prvo ime dolazi od istoimene rijeke i predjela a drugo od
imena starog i velikog stocarskog bratstva poznatog od 1285 godine koje je
1477 godine bilo rasporedjeno u 17 dzemata ili katuna.Na celu jednog
dzemata nalazio se knez

82)Nahija Donji Vlasi spominje se prvi put 1473 godine.Tad je bila

naseljena vlasima na cijem celu je bio jedan vojvoda i knez.Ova nahija
prostirala se izmedju Trebinjske i Popovske nahije s druge strane te rijeke
Trebisnjice i dubrovacke teritorije.Glavno mjesto Donjih Vlaha bila je
Svitava poznato od ranije a spominje se i 1477 godine

83) Nahija Piva.Dukljaninova zupa Piva spominje se 1477 godine kao

vlaska nahija pod dva imena Piva i Banja.Tad je imala 19 dzemata vlaha i
jednog kneza

84) Nahija Banjani nazvana je tako po istoimenom predjelu na

hercegovacko-crnogorskoj granici a ovaj opet po starom istoimenom
stocarskom bratstvu koje se tu sigurno spustilo iz Banje.Banjani se
spominju vec 1319 godine.Turci su zauzeli Banjane i Korita 1466 godine i
povjerili ih jednom subasi.Tad je vjerovatno i nastala ova nahija ali se ona u
Turskim izvorima spominje tek 1477 godine

85) Nahija Gornja Morača.Medju zupama Podgorja, Dukljanin spominje i

Moracu u podrucju istoimene rijeke koja se 1477 godine djelila na dvije
vlaske nahije Gornju i Donju Moracu.Prva se prostirala u gornjem toku
rijeke Morace.Ona je 1477 godine imala jedan dzemat vlaha s vojvodom na
celu

86) Nahija Donja Morača sastojala se u donjem toku rijeke Morace.Imala je

dva dzemata vlaha.Ovom su dzematu pripadala i 4 dzemata vlaha nahije
Bjelopavlovici a spominje se prvi put 1477 godine kao vlaska nahija.Na
celu prvog dzemata nalazio se vojvoda

87)Nahija Dubrave upisana je 1469 godine kao pusti predio.Pocitelj glavno

stratesko uporiste u toj zupi podignut je u prvoj polovini 15 stoljeca i drzala
ga je Ugarska posada sve do 1471 godine kada ga je zauzeo hercegovacki
sandzakbeg Hamza-beg.Turska vlast je tad brzo pokorila sve do usca
Neretve,Dubrave se prvi put upisuju kao naseljena nahija 1477 godine kad
je tamo bilo 19 dzemata vlaha.Tu se nalazio dzemat vojvode Radivoja i
njegovih drugova.Pretpostavlja se da je to bio Radivoj Vlatkovic najbolji
muz u Dubravama kako pise to na njegovom stecku u selu Oplicici.On je
1477 godine drzao nekoliko mezri u podrucju
Popova,Luke,Pocitelja,,Vidoske,Blagaja i drugih nahija

88) Nahija Ljubinje spominje se u turskim izvorima prvi put 1469 godine
kao pusta, zatim 1477 s selom Prakosa.A treci put 1519 godine i u njoj selo
Osoje

89) Nahija Burnaz/Burmaz spominje se krajem 15 stoljeca kao vlaska

nahija s 11 dzemata vlaha.Na celu prvog nalazio se Obrad,sin
Tvrtkov.Glavna sela njegova dzemata bila su sela Ubosko i Hrasno.Na celu
jednog dzemata nalazio se vojvoda.Naziva se po vlasima Burmazima
poznati od 1305 godine.Gdje im je bilo sjediste, jos se ne zna

90) Nahija Ljubuški.Ne zna se kad su Turci tacno zauzeli grad Ljubuski ali
je sigurno da je to bilo poslije 1468 a prije 1477 godine kada je imao tursku
tvrdjavu s jakom posadom.Medju tom nahijom javlja se i selo Ljubuski
ispod grada sto upucuje da je on dosao pod tursku vlast i nesto ranije

91) Nahija Duvno ili Rog.Odgovara staroj Duvanjskoj zupi.Glavni grad te

zupe bio je Rog koji je lezao na granici Roskog polja prema jugu sto se
prostire jugozapadno od Duvanjskog polja.Prvi put se spominje 1477
godine pod imenom Rog a kasnije i pod imenom Duvno.Rog se prvi put
javlja 1444 godine u posjedu hercega Stjepana.U tursko doba se javlja
1477 godine, zatim 1503 godine oba put kao utvrdjen grad.Posadu je imao
i 1519 godine

92)Nahija Osanica lezala je u porjecju istoimene rijeke izmedju nahije

Bistrica i Goražde.Poznata je od 1469 godine.Ranije je svakako
predstavljala istoimenu župu.Gdje je bilo središte ove nahije se ne zna

93) Nahija Bistrica odgovara istoimenoj zupi u porjecju Bistrice lijeve

pritoke Drine.U nju su spadali gradov Prilep,Ostrovica a mozda i grad
Bistrica ali se u popisima 1469 i 1477 godine spominje samo nahija Bistrica
i u njoj stari trg Ustikolina koja je 1469 godine imala 60 porodica i 21
neozenjenog a 1477 82 porodice i 11 neozenjenih krscana

94) Nahija Goražde.Gorazde je poznato jos od 1383 godine a zupa od

1444 godine.Nahija se prvi put spominje 1469 godine i u njoj trg Gorazde
poznat od 1415 godine sa 144 porodice i 115 neozenjenih kao srediste
nahije.Grad Novi se ne spominje

95) Nahija Zagorje dobila je svoje ime po predjelu izmedju gornje Neretve i
Drine koje je predstavljao staru istoimenu zupu.Nahija se spominje prvi put
1469 godine.Stari gradovi Veletin i Obalj se poslije 1469 godine ne
spominju

96)Nahija Tođevac nazvana je po gradu sto je lezao ljevo od Sutjeske

bilizu Tjentišta gdje se danas nalazi planina i selo istoimenog imena.Grad
je poznat od 1398 godine.Srednjovjekovna zupa u kojoj je bio Todjevac
zvala se Drinavljevo poznata od 1405 godine.Spominje se prvi put 1469
godine

97) Nahija Viševa odgovara istoimenoj srednjovjekovnoj zupi koja se

prostirala u izvorisnom dijelu rijeke Neretve.Spominje se prvi put 1469
godine.Glavno mjesto zupe bilo je Ulog.u toj nahiji se 1469 i 1477 godine
spominju sela Borac,Trnovi i Strane koja postoje i danas

98)Nahija Kom se podudara s Dukljaninovim tekstom o podgorskoj zupi

Com.Lezala je odmah iza Viseve na zapad kako to upucuju brojni toponimi
koje se spominju 1469 i 1477 godine poput
Ribara,Dobretica,Racice,Janjine..itd

99) Nahija Neretva u zemlji Hercegovoj predstavljala je stari dio zupe

Neretva na lijevoj gornjoj strani Neretve oko danasnjeg Konjica.Srediste te
nahije bio je trg Biograd koji je 1469 godine imao 13 porodica i 4
neozenjena stanovnika
100)Nahija Nevesinje odgovara staroj zupi.Spominje se prvi put 1469
godine s vojvodom Huseinom.Nevesinje spominje i pop Dukljanin kao
jednu od zupa Podgorja.Glavni grad te zupe u srednjem vijeku bio je
Vinacac poznat od 1435 godine.Najznacanije naselje Nevesinjske nahije u
15 i 16 stoljecu bio je Biograd koji postoji i danas a poznat je od 1436
godine.U njemu se 1454 godine spominje Kastel.Prvi put se u turskim
izvorima javlja 1469 godine kao selo sa 132 porodice i 24
neozenjena.Godine 1477 trg Biograd je imao samo 13 kuca.U ovoj nahiji se
spominje i selo Zobdol 1469 godine koje se je kasnije razvilo u kasabu

101)Nahija Blagaj obuhvatala je grad i podrucje oko starog grada

Blagaja.Prvi put se spominje 1469 godine sa nekoliko naselja.Cudno je da
popisi iz 1469 i 1477 godine ne spominju broj kuca u Blagaju koji je bio
srediste nahije i citavog kadiluka,dok je njegovu podgradju selu Blagaju
upisano samo nekoliko kuca

102)Nahija Trebinje odgovara istoimenoj srednjovjekovnoj zupi a ne citavoj

staroj oblasti Trebinjskoj.Spominje se prvi put 1469 godine ali je svakako
starija kad je vec 9/4/1467 spominje subasa u Trebinju.Subasa Trebinja
pominje se sve do kraja 1470 godine.U toj nahiji spominje se selo Micevo a
nema grada Miceva.U medjuvremenu od 2-11/2/1471 i sve do 25/9/1473
ova nahija je bila u vlasti hercega Vlatka zajedno s nahijama
Popovo.Kasnije je oko 1482 godine granicila s ostatcima teritorija hercega
Vlatka

103)Nahija Popovo upisana je u turski defter 1469 godine pod imenom

Popovska.Odgovara staroj istoimenoj zupi koja je dosla pod tursku vlast
prije 12 Novembra,1467 .16/7/1468 slao je herceg Vlatko svoje ljude da
pljackaju Popovo.Dalje je dijelila sudbinu Trebinjske nahije

104)Nahija Vidovska ili Vidoška odgovara srednjovjekovnoj zupi Vidovu

Polju koja se prostirala u porječju rijeke Bregave koja se nekad zvala
Vidoštica ili Vidova rijeka dok je nahija nazvana po srednjovjekovnom
gradu Vidoškom ili Vidovskom kako se nekad zvao Stolački grad pa su ga
Turci stoga zvali grad Vidoški.Kasnije se je i Stolačka kapetanija zvala
Vidoškom kapetanijom.Središte nahije bilo je u Stocu koji je poznat iz
srednjeg vijeka
105)Nahija Dabri je istovjetna s starom župom koju spominje Dukljanin.
Spominje se prvi put 1469 godine a drugi put 1477 godine.U toj nahiji se
1469 godine spominje i selo Predol koje je do sredista 17 stoljeća razvilo u
malu kasabu koju spominje Evlija Ćelebija.

106) Nahija Konac polje odgovara istoimenoj maloj zupi poznatoj 1406
godine na kraju Nevesinjskog polja.Prvi put se spominje 1469 godine.Kao
srednjovjekovna zupa smatrana je dijelom Nevesinja pa je vjerovatno tako
bilo i u tursko doba jer se rijetko spominje samostalno iako se odrzalo do
kraja 18 stoljeca.Glavno mjesto ove zupe u srednjem vijeku bilo je selo
Zaborani koje se spominje i 1477 godine

107)Nahija Fatnica je identicna s starom istoimenom zupom izmedju Stoca

i Bilece.Ona se u srednjem vijeku spominje cesto a u turskim izvorima tek
od 1469 godine ali rijetko.Zanimljivo je da je u Turskim izvorima zapisana u
obliku Vatnice 1469

108)Nahija Gacko odgovara staroj Gatackoj zupi u oblasti Podgorja.Zupa je

poznata od 12 stoljeca a kao nahija spominje se prvi put u popisu iz 1469
godine i u njoj trg Cernica sa 81 porodicom i 18 neozenjenih.Tu nema
grada Kljuca vise Cernice pod cijim je nadzorom stajao najvazniji trgovacki
put Dubrovnik-Trebinje-Gacko-Cemerno-Foca.Pored Blagaja Kljuc je dao
najjaci otpor Turcima i ne zna se kad je definitivno pao u njihove
ruke.Cernica je 1469 godine bila Turska ali se ne zna ciji je tada bio Kljuc

109)Nahija Mostar spominje se u izvorima tek 1460 godine u obliku Mostar-

Kopruhisar ili utvrda na mostu sa istoimenim trgom koji je tada imao 19
kuca.To je zasad najstariji spomen Mostara pod njegovim danasnjim
nazivom.On se krajem 15 stoljeca zvao jos i Most i Mostici.Turski naziv se
kasnije ne spominje.Nahija je dobila ime po gradu a prostirala se i na
teritoriji srednjovjekovne zupe Blato jer se na teritoriji ove nahije spominju
mnoga sela koja su nekad pripadala toj srednjovjekovnoj zupi.Interesantno
je da trg(pazar) Mostar ni 1477 godine nije imao vise od 19 krscanskih kua
i 1 neozenjenog krscanina.Prihodi Mostara spadali su u sandzakbegov has

110)Nahija Drežnica odgovara istoimenoj maloj srednjovjekovnoj zupi sto

se prostirala u porjecju Drezanke desne pritoke Neretve.Kao zupa
spominje se od 1408 godine a kao nahija od 1469 godine kada je
predstavljala jedinu nahiju u Hercegovini na zapadnoj strani Neretve

111)Nahija Onogošt zapisana je u obliku Onogošte a odgovara istoimenoj

župi Dukljaninova Podgorja.Prvi se put spominje 1469 godine pod gornjim
imenom.Isto tako se 1477 godine javlja paralelno s Hercegovackom
nahijom Nikšić koja se drugačije zvala Gračanica pa se prema tome radi o
dvije zasebne nahije

112)Nahija Dubrava odgovara istoimenoj staroj župi.Premda su Mađari

držali Počitelj ranije vjerovatno glavni grad stare župe Dubrave sve do 1471
godine.Turci su ovu župu upisali u svoj tefter jos 1469 godine kao nahiju sa
16 sela koja su tad bila pusta.

113) Nahija Višegrad dobila je ime po istoimenom gradu.Mjesto je poznato

od 1449 godine a tvrdjava Visegrad spominje se tek pod Turcima prvi put
1469 godine kada je imala posadu ali je svakako postojala i ranije kad je
vec pocetkom 1462 godine postojao i Visegradski kadiluk.Nahija je
obuhvatala grad,obje varosi i blizu okolinu Visegradsku.U njoj je bilo i selo
Sasi koje je spadalo u carski has sto znaci da je tad i ovaj rudnik bio
eksploatisan.Visegrad je bio sjediste ne samo ove nahije nego starog
vilajeta Pavli i kadiluka zemlje Pavlovica i Kovacevica

114) Nahija Dobrun.Od 1420 godine spominje se podgradje Dobrun ili

Sotto Dobrun pa je tada svakako postojao i istoimeni grad.On je morao
imati i svoju zupu kada se vec 1469 godine spominje nahija Dobrun.Turci
su u grad postavili posadu prije 1469 godine.Ona je tu bila i 1516 godine.U
ovoj nahiiji nalazila se i predturska varos Priboj koja je 1463 godine
oslobodjena svih obaveza s tim da njihovi stanovnici cuvaju derbend.U toj
nahiji nalazio se 1485 godine timar Gerz Eljasa koji je mislim historijska
licnost Djerzelez Alija

115) Nahija Hrtar prostirala se u predjelu istoimenog grada na Drini kod

danasnjeg sela Staribroda.Ni grad ni zupa ne spominju se nigdje.Tu su
Turci zatekli trg Hrtar sa 81 porodicom i 20 neozenjenih.Grad je bio sjediste
ove male nahije koja se spominje od 1469 godine do kraja 18 stoljeca

116)Nahija Brodar prostirala se u podrucju istoimenog srednjovjekovnog

grada na lijevoj strani Drine iznad usca Lima,blizu Medjedje,zeljeznicke
stanice na pruzi Sarajevo-Beograd via Visegrad.Ivanis Pavlovic je 1442
izdao jednu povelju za Brodar.Oko 1446 godine ovdje se je izvozila i olovna
ruda.Stoga je i sultan imao svoje hasove.Nahija se javlja prvi put 1469
godine pa dalje sve do 18 stoljeca.U njoj je 1485 bio timar visegradskog
kadije

117) Nahija Prača-Cataldza.U poznatoj povelji Bele IV iz 1244 godine u

kojoj se navode posjedi katolicke biskupije u Bosni spominje se medju
ostalim i Praca.Spominje se prvi put kao nahija 1469 godine.Vaznija
naselja u nahiji Praca te 1469 godine pored Prace sa 74 porodice i 15
neozenjenih jos sela Vrhpraca.Grabovica i Kamenica

118) Nahija Borač u donjem toku rijeke Prače blizu željezničke stanice
Mesići vide se i danas prostrane ruševine Borča, glavnog grada zemlje
Pavlovića.Poznat je od početka 15 stoljeća a od 1421 godine spominje se
prvi put.Svakako je i stariji od tog.Nahija se održala do kraja 19 stoljeća.
Glavna naselja u toj nahiji 1469 godine bile su varoš sa 90 porodica i 26
neoženjenih. i trg Rogatica sa selom Ustiprača koje je imala 44 porodice i 8
neoženjenih

119) Nahija Mokro ili Glasinac.Vec 1402 godine javlja se prvi put ovo ime
kao karavanska stanica u vlasti Kosače a 1426 godine to je očito područje
Pavlovića pa je stoga i nahija Mokro 1469 godine smatrana sustavnim
dijelom zemlje Pavlovica.Ona se ponekad spominje i kao Glasinac po
obližnjem planinskom masivu.Te 1469 godine kada se prvi put spominje
nalaze se samo 4 sela u ovoj nahiji:Pridvorica,Mijošić,Košutica i Strmac

120) Nahija Bogazi Yumru, prokleti klanac ili Pale.Spominje se 1469 godine
kao mala nahija.Prije je bila u zemlji Pavlovica.Imala je samo 6 sela od
kojih se jedno zove Podgradje

121) Nahija Olovci odgovara srednjovjekovnoj zupi Olovci u podrucju stare

rudarske varoši Olova koje je 1469 godine imalo 126 porodica i 30
neozenjenih.Spominje se prvi put 1469 godine pa sve do kraja 19
stoljeca.S juzne strane je granicila s nahijama Borac i Studena pa su joj
pripadala i sela po sjevernim obroncima Romanije koja se spominju 1471
godine.U toj nahiji postojao je 1469 godine pazar Zrnovnica sa 38 porodica
i 3 neozenjena sada ne postoji i selo Knezina sa 13 porodica i 2
neozenjena i placalo 1623 akce koje se kasnije razvilo u kasabu i selo
Tekmir danas Sahbegovici pod Romanijom.Srediste nahije bilo je u Olovu
koje su Turci eksploatalisali jos od 1463 godine.Olovci su predstavljali
najsjeverniju zupu u zemlji Pavlovica izmedju Kraljevih zemalja s jedne
strane i oblasti Kovacevica s druge

122)Nahija Volujak spominje se 1469 godine medju nahijama zemlje

Pavlovica.Na podrucju te nahije nekad je postojao i grad Volujak koji se
spominje 1469 godine kao napusten

123) Nahija Vratar prostirala se na desnoj strani Drine graniceci s juga

visegradskom a sa zapada borackom nahijom u porjecju Zepe, lijeve
pritoke Drine.Oko 5 km sjeverno od usca Zepe postoji i danas selo Vratar
koje je 1469 godine predstavljalo trg s 32 porodice i 4 neozenjena
clana.Iznad tog sela na oko 400 metara visokom grebenu sto strsi iznad
desne obale Zepe uzdigao se grad Vratar cije se rusevine vide i
danas.Spominje se 1436 kao sastavnio dio srednjovjekovne Bosanske
zupe a kao nahija prvi put 1469,1485 i 1489 godine kada su u toj nahiji bili
timari Prijepoljskog kadije i Mumina seraskera vilajeta Pavli a 1528 godine
zijamet Murat vojvode,cehaje Husref bega.Nahija se spominje sve do kraja
18 stoljeca

124)Nahija Trebotić odgovara srednjovjekovnoj zupi Bosne Treboticu koji

se javlja negdje oko 1350 tih godina prvi put.U Turskim izvorima se
spominje prvi put 1469 godine a u njoj utvrdjen grad Kljucevac i selu
Sutiska ali se sad ni grad ni nahija ne mogu ublicirati.Njena teritorija je
kasnije ukljucena u nahiju Osat.Grad Kljucevac imao je posadu i 1485
godine

125) Nahija Birče ili Birač javlja se tek 1485 godine ali je morala postojati
ranije.Naziv Birač nosi danas sira okolina Vlasenice i dijeli se na Donji i
Gornji Birac.Gornji Birac je predio oko Zelenog Jadra,od Bukovice do
Zaklopace.Donji Birac je zapadno od Vlasenice oko Drinjace i njene pritoke
Tisce do Perinja.Nahija Birac nalazila se je u predjelu srednjeg i donjeg
toka Jadra sve do Drinjace.Srediste te nahije bila su sela Gojkovic,bastina
kneza Gojaka i Kovacici u kojem je oko 1463 godine podignuta Nova
Kasaba pa prema tome ova je nahija odgovarala predjelu koje narod danas
zove Gornji Birac.U nahiji su 1485 godine vlasi bili organizovani u 16
dzemata

126) Nahija Osat.U srednjem vijeku se spominje Osat 1426 godine.Kao

nahija Smederevskog sandzaka se spominje prvi put 1475 godine u
turskim izvorima.Kasnije je pripala Srebrenickom kadiluku

127)Nahija Kreševo nosi ime srednjovjekovnog grada koji je 1434 godine

imao svoje podgradje a mozda i svoju zupu iako se ona ne spominje.Kao
nahija se prvi put javlja 1469 godine.U Nahiji Kresevo bio je utvrdjeni grad
Kresevo i srebreni rudnik.Pomocni rudnici srebra su mu bili tada Dusina i
Dezevice.U stari kraljevski grad su Turci odmah postavili posadu koja je tu
bila i 1469 godine.Grad se spominje i 1503 godine ali je napusten izgleda
oko 1489 godine kada je utvrdjen Dubrovnik

128)Nahija Hvojnica danas Fojnica javlja se pocetkom 1400 godine i do

1500 godine je postao najznacajnije trgovacko mjesto u Bosni ali se ne
spominje kao zupa.1469 godine se spominje prvi put kao nahija i njoj trg
Fojnica sa gvozdenim majdanom i samostanom.Tada je bila najvece
naselje u Bosni 329 porodica i 20 neozenjenih stanovnika.Toj nahiji je
pripadalo i staro rudarsko selo Ostruznica

129) Nahija Brod nosi ime srednjovjekovne zupe koja se prvi i jedini put
spominje 1244 godine.Glavna sredista nahije Brod te 1469 godine kada se
prvi put javlja su bili trgovi Kakanj i Bzenica koji je ranije pripadao zupi
Trstionica.Jedini utvrdjeni grad u ovoj nahiji bio je Vranduk na lijevoj obali
Bosne poznat od 1410 godine

130) Nahija Pribic ili Kamenica javlja se prvi put 1469 godine.Poznato je
rudarsko podrucje.Te godine se javljaju u toj nahiji i sela
Magulica,Radicevic i Blaska.Pripadala je Kraljevoj zemlji 1489 godine

131) Nahija Jelaska.Župa je potpuno sačuvala ime stare župe koja se

nalazila na lijevoj strani Krivaje suprotno od nahije Kamenice.Spominje se
prvi put 1469 godine i u njoj sela Kruševo i Dolnje Podgorje gdje se vadilo
olovo.

132) Nahija Kladanj ili Klanac seslo prvi put se spominje 1469 godine a u
njoj trg Cetvrtkoviste.37 godina kasnije spominje se brdo Kladanj na putu
za Usoru pa je mozda vec tad i postojalo naselje Kladanj

133) Nahija Rzane spominje se od 1455 do 1489 godine.Predstavljao je

posebnu nahiju Novopazarskog kadiluka i u njoj trg Rzane naseljen s 47
porodica,3 neozenjena i 4 udovice u carskom hasu.Ovoj nahiji pripadala su
tada sela:Goranci,Morgoli.Crnica,Podstina,Krpci,Zajce,Donja
Trepca,Dobrojevici,Prosinje,Doljani itd

134)Nahija Novi Pazar.Podignuta je u istoj nahiji Rasu.Varos Novi Pazar je

za dvije decenije izrasla u vece naselje i postala srediste istoimene nahije
koja se prvi put spominje 1485 godine ali je osnovana vjerovatno nesto
ranije kada je Novi Pazar postao sudsko-administrativno srediste citave
oblasti.Novi Pazar je 1485 godine imao 5 Muslimanskih
mahala(Pasajigitova,Murata subase,Kadina Mahala,Mentesalijeva i
Dragomanova mahala u kojoj je bilo 167 porodica zatim 4 krscanske
mahale sa 71 porodicom,3 neozenjena stanovnika,3 udovice koloniju
dubrovackih trgovaca sa 2 porodice

135) Stara nahija Sjenica spominje se izricito u sastavu Novopazarskog

kadiluka izmedju 1516 do 1572 godine.Postojala je srednjovjekovna zupa
Senicah koja je bila pogranicno podrucje Bosne i Srbije.V Senicah je bila
neka vrsta moderne ''carine'' izmedju te dvije drzave.Naseljena je vlasima

136) Zupa Moravica spominje se od 1485 godine kao vlaska nahija u

sastavu novopazarskog kadiluka.16 vlaskih sela je prije pripadalo te 1516
godine hasu Bosanskog sandzakbega.Isto je pripadalo i 1530 godine