You are on page 1of 4

PREZIME ARDALIĆ

www.actacroatica.com

 Prezime Ardalić u modernoj Hrvatskoj

Ardalići u Hrvatskoj većinom su Srbi, dobrim dijelom iz okolice


Knina, ali su često i Hrvati (iz Pule). U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici
Knina i u Gradu Benkovcu. U naseljima Đevrske i Zečevo u
okolici Knina svaki deseti stanovnik prezivao se Ardalić.

Bosna i HercegovinaSlovenijaMadjarskaBosna i
HercegovinaSlovenijaMadjarskaKnin

 Rasprostranjenost

U Hrvatskoj danas živi oko 130 Ardalića u 80 domaćinstava.


Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 170, pa se njihov broj
smanjio za 20 posto.
Prisutni su u većini hrvatskih županija, u 17 gradova i 15 manjih
naselja, najviše u Zagrebu (25), Đevrskama u okolici Knina
(20), Zadru (15), Smilčiću (10), te u Labinu (<10).
 Izvan Hrvatske

Prezime Ardalić prisutno je u 7 država na dva kontinenta.


 Karakteristična imena

Marija Ardalić, Milan Ardalić, Milica Ardalić, Katica Ardalić, Voji


slav Ardalić, Andrej Ardalić, Saša Ardalić, Gojko Ardalić, Rajko
Ardalić, Branka Ardalić, Kristijan Ardalić, Ljubica Ardalić, Zoran
Ardalić, Alan Ardalić, Dubravko Ardalić, Sonja Ardalić, Slobodan
Ardalić, Damir Ardalić, Sanja Ardalić
=====================================================================================

Aleksandar Bačko –Porodice dalmatinskih Srba,str.35 I 36:

Ardalić – Đevrske,sveti Đorđe (11).Stojan Ardalić,deda Vladimira Ardalića,pisca


“Bukovice” bio je vojnik za vreme francuskih vlasti u Dalmaciji.Krajem 19.veka su živeli
u sredini sela.Imaju porodični nadimak Čitrići.Ova familija je srodna Ardalićima u Zečevu
i Smilčiću.

Ardalić –Zečevo,sveti Đorđe.Poreklom sui z Đevrsaka.Krajem 19.veka su živeli u


južnom delu sela.Imaju porodične nadimke Svićankovići,Stejankovići,Tanasovići I
Simišići.

Napomene: Đevrske i Zečevo – naselja u općini Kistanje u Šibensko-kninskoj županiji;


Smilčići – naselje u općini Benkovac u zadarskoj županiji.

Francuska uprava u Dalmaciji je bila u period 1806.-1813.godine.U gornjem tekstu


spomenuti Stojan Ardalić koji je bio vojnik za vrijeme francuske uprave je tada
vjerovatno bio u starosnoj dobi 20-30 godina.Taj podatak znači da je prezime Ardalić u
Dalmaciji potječe najmanje s kraja 18.stoljeća (1803.godina minus 20 godina).

Vladimir Ardalić – Bukovica – Narodni život i običaji, Zbornik za narodni život I


običaje,knj.4.JAZU,Zagreb,1899. (knjiga dostupna za download-preuzimanje na
internetu)

Bukovica

Koordinate: 44°08′54″N 15°45′07″E

Tipični krajolik Bukovice (ovdje prikazan s ruševinama srednjovjekovne kule plemićke obitelji Keglević u blizini
naselja Mokro Polje na sjeveroistoku Bukovice)

Bukovica je krševit kraj u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, u trokutu


između Benkovca, Obrovca i Knina. Na sjeveru je omeđen dolinom rijeke Zrmanje, na
zapadu Karinskim morem, a na istoku i jugoistoku Krkom. Južnom granicom Bukovice
djelomično prolazi željeznička pruga Zadar - Knin, kojoj se s južne strane nalaze Ravni
kotari. U reljefnom pogledu, riječ je o vapnenačkoj zaravni nadmorske visine 250 - 300
m, prošaranoj manjim uzvisinama (Jurišinka - 674 m).

==================================================================
Teritorijalna rasprostranjenost prezima osnove ardal u Bosni I Hercegovini (osnov
telefonski imenici BH TELECOM-a i M-Tel-a)

Ardalić Prnjavor Prnjavor H


Ardov Čirkin Polje Prijedor H
Ardov Lamovita Prijedor H
Ardov Prijedor Prijedor H

=======================================================

Đorđe Janjatović – Prezimena Srba u Bosni,Prosveta- Trgovina,Sombor,


Sombor,1993.,str.27

Prezime Krsna slava Parohija Protoprezviterat

Ardalović Sveti Ilija Sarajevograd Sarajevski

Ardović Đurđevdan Bistrica Prijedorski

Napomena – izvor podataka je Šematizam pravoslavne mitropolije i arhidijeceze Dabo-


bosanske za 1882.godinu

=====================================================

https://slobodni.net/t121094/ Podsetnik starih reči i zraza -Srem

ardala – deo zapuštenog zemljišta obraslog u korov, kaže se : „Da mu se otac digne i
vidi ovu ardalu, tuk`o bi ga usranom motkom !“ Ima slučajeva kada osoba zbog svog
zapuštenog izgleda, pa još ako je i alkoholičar, zasluženo dobije nadimak ardala, kao
jedan Sava Aradala iz Surčina. Nažalost u svakom selu ili varoši ima takvih nesretnika.

=================================================================

Milan Nosić – Rječnik posuđenica iz turskog jezika,Maveda,Rijeka,2005.,str.290:

hardal – 1.slačica,gorušica,sinapsis; 2. korov,stričkovina,trnje tur.hardal < ar.hardal

hardalija – piće od zgnječenog voća (mošt,šira) u koje je dodano hardala tur.hardaliye <
ar.hardaliyyä

Marija Đinđić – Yeni türkçe – sırpça sözlük,Ankara,2014.,str.610 :


hardal – ar. 1.bot. gorčica (Brassica nigra) 2.senf

hardaliye – ar.sok od grožđa sa ukusom gorčice

Mate Šimundić – Rječnik osobnih imena,Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb,


1988.,str.21:

Arduin – tal.Arduino od njem. Hartwin – hrabar prijatelj: Od svnjem. Harti,herti –


hrabar,smion i wini –prijatelj. Hipokoristici (nadimci) su: Arda,Arde,Ardi, Ardo,
Ardoja,Ardoje; Jardo.

==================================================================

Zaključak: Prezimena Ardalić i Ardalović mogu imati osnov u nadimku Ardal za osobu
zapuštenog izgleda (od ardal ili ardala u značenju korov) ili u riječi hardalija-sok od
grožđa sa ukusom gorčice (slačice,senfa) ukoliko je predak nositelja ovih prezimena bio
osoba koja je bila ljubitelj tog pića. Hipokoristik (nadimak) Ardal od imena Arduin ne
navodi Mate Šimundić u svojoj knjizi,a i samo ime Arduin je vrlo rijetko u području bivše
Jugoslavije,te je mala vjerovatnoća da je to ime bilo osnov postanka navedenih
prezimena.

==================================================================

Petar Šimunović (knjiga “Hrvatska prezimena”),Zagorka Vavić Gros (knjiga Prezimena


su čuvari našeg jezika”) i Velimir Mihajlović (knjiga “Srpski prezimenik”) ne navode
prezimena Ardalić i Ardalović.

=================================================================

Dodatna informacija

Årdal [o:'rda:l], industrijsko naselje u unutarnjem dijelu fjorda Sogne, jugozapadna


Norveška; 5601 st. (2011). Jedno od najvećih norveških središta proizvodnje aluminija.

Citiranje:
Årdal. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža,
2021. Pristupljeno 7. 3. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3620>.

Naravno,naziv naselja Ardal u Norveškoj nikako ne može biti osnov za prezimena


Ardalić i Ardalović,jer nema historijskog pokrića za norveško porijeklo osoba navedenih
prezimena.

You might also like