Uzmemo li u obzir da uzimanje lijekova bez recepta i dodataka prehrani postaje sve raširenija pojava,

jasno je da interakcije lijekova i dodataka prehrani predstavljaju potencijalan problem za velik broj ljudi.
Učinak specifičnih interakcija hrane i lijekova nerijetko je različit za svaku osobu, a ovisi o dozi lijeka,
sastavu i dozi dodatka prehrani, dobi, spolu te prehrambenom i zdravstvenom statusu pojedinca

Odavno je poznato da su određeni lijekovi u međuigri sa spojevima porijeklom iz hrane i obrnuto – da

određene tvari iz hrane i nutrijenti utječu na učinkovitost pojedinih lijekova. U današnje doba, brojna
znanstvena istraživanja bave se ovom problematikom, a čini se da su interakcije lijekova i nutrijenata
učestalije i brojnije nego što se ranije mislilo.

Najugroženije skupine

Učinak specifičnih interakcija hrane i lijekova nerijetko je različit za svaku osobu, a ovisi o dozi lijeka,
sastavu i dozi dodatka prehrani, dobi, spolu, tjelesnoj masi te prehrambenom i zdravstvenom statusu
pojedinca. Konzumacija alkohola i pušenje također mogu pridonijeti pojavi interakcija. Osobe koje su
najpodložnije interakcijama su osobe starije dobi, djeca i adolescenti, loše uhranjene osobe i kronični
bolesnici.

Vrste interakcija koje mogu nastati između istovremenog korištenja lijeka i dodatka prehrani uključuju
pojačanje učinka, smanjenje učinka, promjene apsorpcije, direktne kemijske interakcije, promjene
metabolizma i raspodjele, kompeticiju za mjesto djelovanja te promjene u eliminaciji i izlučivanju lijeka, ali
i dodatka prehrani.

Oralni kontraceptivi smanjuju apsorpciju vitamina C

Vitamin A povećava učinkovitost antikoagulansa te se povećava rizik od krvarenja pa stoga tu

kombinaciju treba izbjegavati ili uzimati pod nadzorom liječnika.

Retinoidi (preparati za liječenje akni) povećavaju toksičnost vitamina A pa se radi toga ne smiju uzimati
zajedno.

Vitamin C pospješuje apsorpciju željeza iz biljnih izvora. Kada se vitamin C i acetilsalicilna kiselina
uzimaju zajedno dolazi do povećanog gubitka vitamina C putem mokraće što snizuje pH mokraće.
Također, oralni kontraceptivi smanjuju apsorpciju vitamina C. U kombinaciji s antipsihoticima (flufenazin)
vitamin C smanjuje plazmatske koncentracije lijekova. Osobe koje uzimaju paracetamol ne smiju uzimati
više od 3 g vitamina C jer vitamin C produžuje prisutnost paracetamola u tijelu

Antibiotici smanjuju učinak folne kiseline

Učinak folne kiseline smanjuju antibiotici kloramfenikol i trimetoprim/sulfametoksazol, antikonvulzivi

(lijekovi za liječenje epilepsije) te izoniazid.

Sulfasalazin je lijek koji se učestalo primjenjuje kod liječenja upalnih bolesti crijeva. Poznato je da ovaj
lijek smanjuje apsorpciju folne kiseline, te oboljelima često nedostaje ovaj važan nutrijent. Dodatak
prehrani koji sadrži folnu kiselinu pomaže ovim bolesnicima i često se rutinski propisuje uz terapiju
spomenutim protuupalnim lijekom.
Kalcij i vitamin D u formi suplementa djeluju sinergijski i smanjuju rizik od fraktura u muškaraca i žena.
Dodaci kalcija i vitamina D ocijenjeni su kao neškodljivi i polučuju korisne učinke koji nisu vezani samo uz
prevenciju i terapiju osteoporoze. Vitamin D pojačava aktivnost antacida koji sadrže magnezij, a smanjuje
učinkovitost blokatora kalcijskih kanala. Apsorpciju vitamina D i njegovu koncentraciju u krvi smanjuju
antikoagulansi, antikonvulzivi, ketokonazol (antimikotik), diuretici tiazidi te dugotrajna terapija
kortikosteroidom prednizolonom.

Između vitamina K i lijekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi (primjerice varfarina) može doći do
značajne interakcije i ometanja metabolizma. Ovi lijekovi sprječavaju grušanje krvi tako što se upliću u
djelovanje vitamina K, odgovornog za grušanje krvi. Djelotvornost ovoga lijeka ovisi o dozi, a u uskoj je
vezi s količinom vitamina K koji se uzima putem dodataka prehrani i još češće hrane. Povisi li se unos
vitamina K hranom, što se nerijetko i događa ljeti kad se konzumira više zelenog povrća, treba se povisiti i
doza lijeka, jer može doći do nedjelotvornosti lijeka. Izrazito visoke doze vitamina E imaju potpuno
suprotan učinak od vitamina K. Naime, ovaj vitamin može «pojačati» djelovanje antikoagulansa i izazvati
krvarenja. Osim interakcija s antikoagulansima, Vitamin E pokazuje interakcije s acetilsalicilnom
kiselinom, cisplatinom (kemoterapeutik) te nekim laksativima.

Dijuretici pojačavaju učinak kalcija

Željezo u kombinaciji s L-tiroksinom (lijek koji se primjenjuje kod bolesti štitnjače) smanjuje njegov učinak
pa može dovesti do hipotireoze. Željezo smanjuje apsorpciju dodataka kalcija, zatim lijekova
penicilamina, karbidope i levodope (može doći do pogoršanja simptoma Parkinsonove bolesti) te
antibiotika tetraciklina. Antacidi (lijekovi za ublažavanje želučanih tegoba) smanjuju apsorpciju željeza iz
probavnog sustava. Apsorpciju suplemenata željeza povećava antibiotik kloramfenikol.

Magnezij u obliku dodataka prehrani smanjuje apsorpciju i farmakološki učinak penicilamina, digoksina,
tetraciklina, nitrofurantoina, a povećava učinak antikoagulansa dikumarola.

Kada se kalcij uzima zajedno s nadomjescima tiroidnih hormona, dolazi do njihove smanjene apsorpcije.
Neki diuretici pojačavaju učinak kalcija, a posljedica može biti hiperkalcemija ili povišenje koncentracije
kalcija u krvi. Kombinacijom kalcija i nekih lijekova za liječenje epilepsije smanjuje se apsorpcija kalcija, a
isto tako i učinkovitost spomenutih lijekova. Kalcij smanjuje učinkovitost beta blokatora, te antibiotika
tetraciklina i norfloksacina. Kombinacijom suplemenata kalcija s estrogenima pojačava se učinak
estrogena na prevenciju osteoporoze pa je ta kombinacija preporučljiva.

Q10 i antidepresivi, dobar su spoj

Cink smanjuje apsorpciju antibiotika fluorokinolona i tetraciklina te suplemenata folne kiseline. ACE
inhibitori (lijekovi za sniženje krvnog tlaka), zidovudin (protuvirusni lijek) i željezo smanjuju apsorpciju
pripravaka cinka.

Ubikinon ili koenzim Q10 korisno uzimati je uzimati uz terapiju statinima jer tako smanjujemo rizik od
miopatija te s lijekovima za sniženje povišenih vrijednosti šećera u krvi, antidepresivima i beta
blokatorima.

Omega-3 nezasićene masne kiseline (alfa-linolenska, EPA – eikozapentaenska i DHA –

dokozaheksaenska) koriste se kao dodaci prehrani za prevenciju koronarne bolesti s najvećim učinkom
na sniženje koncentracije triglicerida te kao sekundarna prevencija nakon preboljenog infarkta miokarda.
Dodatak omega 3 masnih kiselina klasičnoj terapiji statinima odnosno lijekovima za sniženje masnoća,
pridonosi normalizaciji vrijednosti triglicerida kod pacijenata s hiperlipidemijom. U kombinaciji s
hematološkim lijekom pentoksifilinom omega 3 masne kiseline smanjuju učinak lijeka na zgrušavanje krvi,
a zajedno sa široko korištenom acetilsalicilnom kiselinom povećavaju rizik od krvarenja.