SMRTONOSNA

PRIJEVARA OKO
DDABETESA
Inzulin: na tihi ubojica

Thomas Smith

TELEdisk, 2006
 Sadraj
Uvod 1
Nastanak ovog izvjetaja; Sustav za kontrolu eera u krvi; Stvarnost odnosa
pacijent - lijenik; Edukacijsko upozorenje.

Prepoznavanje problema 9
Klasifikacija dijabetesa; Dijabetes tipa 2 i njemu sline bolesti; Klasini
simptomi i rani znaci upozorenja; Reakcije koje su opasne po ivot; Kako
lijei ortoo'oksna medidna; Cesto prepisivani lijekovi.

Kontrolni sustavi 33
i
Koncept kcnlrolnih Sustava; Definicije kontrolnog sustav?; Primjer
kontrolnog sustava

ovjeji sustav za kontrolu eera u krvi 39

Pregied; Funkcije endokrinih lijezda; Ciljana toka; Stanina funkcija;
Uvoenja rtaruiavanja ecra u krvi.

NaruSavanje sustava 57
GreSka pomaka; Greka brzine; Privremeni odgovor glukoze; Problemi i
potekoe u vezi s testom toierancije glukoze; Djelotvoran test tolerancije
glukoze; Mjerne jedinice; Posljedice loe regulacije glukoze; Dodatne
komplikacije; Rezervni sustavi.

Ostala vana pitanja 77

Utjecaj Jeera; Candida albicans; Alergija; Veza s kolesterolom; Pretilost

Epidemiologija dijabetesa tipa 2 ihiperinzulinemije 97

Povijesni pregied dijabetesa; Razvoj industrije umjetnih masti i ulja;
Za to vrijeme na farmi; Digresija; Rast korporacijske kuhinje; Korelacije;
Nepobitan dokaz; Nevidljiva bolest; Intenzivna komercijalizacija naih
temeljnih institucija;
Neke osnove prehrane 127
Graevni blokovi ivota; ugljikohidrati; masti i ulja; bjelanevine; dodaci
prehrani; minerali; vitamini; enzimi; Ijekovite biljke; vlakna; Congee.

Oporavak i izljeenje 143

1 . korak: Prcmjena prehrambenih navika; Dodaci prehrani; 2 . korak:Trikovi
za runo kontroliranje eera u krvi; 3. korak: Nastavite s programom kako
biste ponovo stekli kontrolu nad razinama inzulina; 4. korak: Popravite
sporednu tetu na drugirn tjelesnim sustavima; Praktini faktori; Saetak.

Dodatak A: Tablica glikem ijskih indeksa 183

Rjenik manje poznatih rijei 187
Biljeke 195
Bibliografija 211
 S a e ta k

H iperinzulinemija i dijabetes tipa 2, zajedno s bolestima arterijskog

i krvoilnog sustava koje su s njima povezane, ine skrivenu epidemiju
koja im a utjecaja na vie od 40% godinjeg broja sm rtnih sluajeva zbog
svih uzroka. Sam dijabetes tip a 2 pogaa izmeu 10% i 20% populacije;
to je rezultat porasta s 0,0028% kod iste populacije tijekom 1880-ih.
ini se da je hiperinzulinemija izravno povezana s preraivanjem naih
nckada prirodnih izvora hrane. Kao to je vidljivo iz ovog izvjetaja,
esencijalne hranjive tvari uklonjene su iz nae hrane kako bi se produio
njen lo k trajanja. Tono definirani toksini produkti procesa proizvodnje
'nrane namnoili su se u naoj hrani na neregulirani nain. dvofazni
napad na nae zdravlje pokazao se ubojitim. Neke zemije zabranile su
uvoz odreenih amerikih prehram benih proizvoda, a druge trenutno
razm atraju mogunost uvoenja zabrane, zbog tono utvrenih opasnosti
po zdravlje u amerikoj proizvodnji hrane koje nijedna vladina agencija
efektivno ne regulira.
O ve bolesti su u potpunosti izljeive. Vie nije potrebno postati
ovisan o bilo kakvim um jetnim lijekovima. Na poetku, defmirajui
sim ptom hiperinzulinemije je prisutnost suvinog inzulina u krvotoku;
ovo nenorm alno stanje vodi do poviene razine kolesterola, ateroskleroze,
popustanja srca, impotencije, modanog udara, i konano do dijabetes?
tipa 2. Visoke razine inzulina javljaju se u krvi dijabetiara puno prije
pojave visokih razina glukoze; ipak, poviena glukoza i dalje ostaje klasini
sim ptom dijabetesa. Razine inzulina se rijetko, ili nikad, koriste kao
pokazatelji dijabetesa, osim kod znanstvenika koji se bave isfrazivanjem.
1949,kada je poela prava eksplozija broja sluajeva hiperinzulinemije,
znalo se da su ateroskleroza, popustanja srca, modani udar i impotencija
sim ptom i dijabetesa. Kad je ova epidemija prepoznata, u sklopu
medicinskog napada na bolest provedena je njena reklasifikacija u
nekoliko bolesti prema simptomima. Kada lijeimo hiperinzulinemiju,
tak o d er enorm no smanjujemo rizik od dobivanja dijabetesa tipa 2,
ateroskleroze, sranog napada, modanog udara i impotencije. Sve vise se
otkriva povezanost nekoliko oblika raka s ovim kauzalnim odnosom , ali
za to jo uvijek nema konanih dokaza.
O vaj izvjetaj u potpunosti dokum entira prirodu ovih bolesti, opisuje
nain n a koji djeluje sustav za kontrolu razine eera u krvi, identificira
ulogu inzulina, definira korake prema potpunom izljeenju i opisuje
preventivne mjere opreza koje su potrebne da bi se sauvalo zdravlje.
Uvod
Nastanak ovog izvjetaja

Ovaj izvjetaj koncipiran je nedugo nakon moje uspjene borbe

s d ijab eteso m tip a 2. Na poetku sam prilikom pregleda kod io-
kalnog lijenika dobio m edicinski savjet da se ponem lijeiti sul-
fonilureom i vanadijevim sulfatom. Kad sam pokuao razgovarati
s lijenikom o tom tretm anu, stvari su postale prilino maglovite.
Jednostavno m e uvjeravao da se radi o p reporuenom tretm an u
kod ove bolesti. Kad sam otvoreno upitao da li taj tretm an ovu
bolest m oc ili ne moe izlijeiti, opet sam dobio odgovor da je
to preporueni tretm an.
Nakon toga sam, s poljuljanim povjerenjem u lijenika,
odluio sam eljene odgovore pronai u knjinici. Trebalo mi je
manje od trideset m inuta istrazivanja po lijenikom p riruniku
da otkrijem da je taj lijek beskoristan kao kurativno sredstvo za
dijabetes tip a 2. Njime se sim ptom atina visoka razina eera u
krvi pokuava sniziti um jetnom kontrolom . O n nem a apsolutno
nikakvog kurativnog uinka na sustav za kontrolu razine eera u
krvi (engl. Blood Sugar C ontrol System, BSCS), iji je slom uzro-
kovao poveanje razine eera u krvi.
Kako se ispostavilo, ne samo sto je to sredstvo beskorisno u
smislu lijeenja, nego im a i nuspojave koje su neprihvatljive. Sul-
fonilurea nije nita vise ni m anje nego stim ulans guterae. Taj
stim ulans povezan je s poveanom sm rtnou od poputanja srca
i nepovratnim hipoglikem ijskim oteenjem m ozga.1 Vanadijev
sulfat sadri m ineral vanadij, koji je vaan kao elem ent u tragov-
ima u dozam a ispod 100 pg dnevno. M edutim , kada je prepisan
u dozam a od 5 do 50 mg ili vise, postaje kontroverzan. Smatra
se da izaziva ozbiljne nuspojave sline onim a kod steroida.2 Nas-
 in /iih n nov u h , u b o ji c a

tavak istrazivanja pokazao je kako se ini da je pri kratkoronom

uzim anju pokusnih doza niih od 1 m g/kg tjelesne teine taj lijek
bezopasan. Drugja istraivanja otkrila su da ozbiljne komplikacije
m ogu nastati kod dugotrajnog uzim anja doza koje su djelotvorne
u lijeenju dijabetesa. Te kom plikacije ukljuuju sm rt u roku od 24
sata u nekim pokusim a na laboratorijskim ivotinjam a.3
Stim ulirati guterau koja otkazuje onda kada joj zapravo treba
pom oi nije mi se inilo vrlo znanstvenim . To je otprilike kao da
tuete um ornog konja kako bi iao bre um jesto da m u date zobi
kako bi obnovio energiju. Pored toga, uzim ati kontroverzni lijek
koji izaziva brojne nuspojave koje su potencijalno gore od same
bolesti u to m i se vrijeme takoer nije inilo previse pam etnim .
Budui da je vanadijev sulfat oralni hipoglikem ik u irokoj
prim jeni, postavlja se pitanje zbog ega je u irokoj prim jeni. Bio
sam posebno zbunjen kada sam o tk iio da ga koriste u nekim od
najuglednijih klinika za lijeenje dijabetesa u zemlji. Zbog toga,
iako sain ga odbacic u vezi s vlastitim tretiranjem , odluio sam
nastaviti s istraivanjem kako bih otkrio opravdanost njegove
prim jene, ako ona uopc postoji. Kad sarn se upoznao s drugim
radovim a4, moj se stav prem a Vanadil sulfatu donekle ublaiio. O t
krio sam da taj lijek, za razliku od veine lijekova o kojim a em o
govoriti u ovom izvjetaju, a govorit demo o veini njih, m oda
zaista im a ulogu u lijeenju dijabetesa. M e u tim , iako m o d a
p o sto ji o p ra v d a n je za k ra tk o ro c n u te ra p ijsk u p rim je n u v an a-
dijevog su lfata, im ajte n a u m u d a je svaka d u g o tra jn a u p o tre b a
v iso k ih d o z a ovog lijeka razlo g d a o zb iljn o p o p ri a te s vaim
lijen ik o m .
U toj sam toki prestao gubiti svoje vrijem e i novae na taj lijek,
kao i na takvu vrstu medicinskih savjeta. U stvari, bio sam prilino
uzrujan to se ortodoksnom m edicinskom establim entu, o kojem
sam ovisio, zapravo take malo m oe vjerovati. Uskoro sam shvatio
da sam preputen sam om sebi, s opasnom boleu o kojoj nisam
znao doslovno nita.
Trebala su mi neto vise od tri mjeseca visoko m otiviranog
istrazivanja po knjinicam a i paljivog prom atranja prije nego
Uvod

to sam ovu bolest uspio natjerati na p o tp u n u remisiju. N eko

liko tjedana posvetio sam uenju posebnog jezika koji se koristi
u m edicinskoj zajednici za raspravu o ovoj pojavi. U brzo sam ot-
krio da je u istraivakoj zaiednici o ovoj bolesti poznato puno
vise od onoga to znaju lijenici koji rade s ljudim a. N akon dosta
vrem ena utroenog na kopanje po istraivakoj literaturi i sastavl-
janje podataka dobivenih od brojnih istraivaa, poela se nazirati
slika prave prirode ove bolesti. Ti rezultati izneseni su u ovom
izvjetaju.
Prim jena inform acija koje se nalaze u ovom izvjetaju rezulti-
rala je p o tp u n im povlaenjem mog d ijab etesa tip a 2 za oko 103
dana. Nije bilo nikakve potrebe za bilo kakvim sintetikim lijekcv-
im a ili rnedicinskim nadzorom . Nekoliko relativno lako provedi-
vih prom jena zivotnog stila, zasnovanih na znanju o pravilnom
funkcioniranju tijela, s lakoom lijee bolest, i k tom e pruaju p o t
p u n u zatitu od ponovnog javljanja ove bolesti. Tijekom tog pro-
cesa uspio sam razjasniti veiik dio mitologije o h ran i i lijekovima
koja je povezana s ovom boleu.
Ovaj izvjetaj priprem ljen je uz m inim alnu up o treb u tehnikog
argona, u skladu s naom eljom da ideje prenesem o, a ne da
ih prikrijem o. Na m jestim a gdje se nije m ogla izbjei upotreba
tehnikih term ina, upotrijebili smo ih i objasnili u priloenom
rjeniku m anje poznatih rijei.5 Za one koje zanim aju izvorni
podaci, ukljuili sm o popis koiitene literature na kraju ovog
izvjetaja.

Sustav za kontrolu eera u krvi

Ljudsko tijelo posjeduje sloeni m ehanizam za kontrolu

koliine glukoze u krvotoku unutar vrlo uskih granica.6 Taj m eh a
nizam zove se su stav za k o n tro lu eera u k rv i, BSCS. O n koristi
inzulin za signaliziranje poviene razine glukoze u krvotoku kada
jedem o. Taj signal, koji prim aju sve stanice u tijelu, potie ih da glu-
kozu iz krvi unose u unutranjost stanice. Kada postim o i razina
glukoze u krvotoku opada, oslobaa se drugi h o rm o n , glukagon.7
4 /.i/ii/in (i/ii ukojia]

Taj horm on potie jetru da u njoj p o hranjenu glukozu oslobodi u

kxv. Naa guteraa izluuje inzulin ili glukagon kao odgovor na
koiiinu glukoze koju prepoznaje u naoj portalnoj veni.
BSCS funkcior.ira na taj nain kako bi osigurao isporuku
odgovarajue koliine inzulina i kako bi odrao odgovarajuu
koliinu glukoze u krvotoku. To se dogaa bez obzira da li smo
upravo pojeli obro k ili postim o ve tjedan dana. Produeni ili
kronini suviak bilo inzulina bilo glukoze dovest e do oteenja
krvnih ila.'
Kada im am o dijabetes, na je tjelesni sustav prestao pravilno
funkcionirati. N ijedan od tren u tn o dostupnih lijekova za dijabe
tes nem a nikakvog terapeutskog djelovanja na popravljanje ovog
sustava kada o n otkae. D ostupni sintetiki lijekovi djeluju na
razne naine k ako bi snizili povieni eer u krvi bez popravljanja
BSCS-a.
A rgum entacija za ovu um jetnu kontrolu glukoze u krvi je
oagadanje i nr.inimizacija oteivanja k rv n ih ila. Tim e pacijent
postaje sve jae ovisan o sve veim dozam a lijekova, sve dok, na
kraju, nikakvi lijekovi vise ne djeluju. D o ta d a e a k u m u lira n a
steta na d ru g im tjelesnim su stav im a o d b olesti i sin te ti k ih
lijekova izazvati b ro jn e p o v ezan e bolesti. Pored pogoravanja
boiesti.ova politika tretiranja sim ptom a i zanem arivanja uzroka
igra vaznu ekonom sku ulogu u m edicinskom i u farm aceutskom
biznisu.
BSCS, kao i svaki drugi kontrolni sustav, m oze otkazati na
razne naine. Koji je od tih naina povezan s nastankom bolesti
ovisi o tome koji je dio BSCS-a otkazao.
T erapijakoja odgovara jednom problem u BSCS-a m oda nee
biti djelotvorna kod drugog, ili jos gore, moe pogorsati bolest.
Ovaj izvjetaj kon cen trira se na najrairenije naine otkazivanja
BSCS-a, koji esto dovode do d ijab etesa tip a 2. Ta je bolest po-
sljedica toga sto inzulin gubi svoju djelotvornost u BSCS-u. Kad
se to dogodi, guteraa pokuava kom penzirati luenjem dodat-
nog inzulina. Pacijent tada trp i poviene razine i nedjelotvornog
inzulina i glukoze. To je glavni m ehanizam koji izaziva veliku
11m l 5

fiziku tetu na arterijskom i krvoilnom sustavu. H ip erin z u -

lin em ija koja nastaje kao posljedica toga rijetko se prepoznaje i
jo rjee djelotvorno lijei. Ta h ip e rin z u lin e m ija izravno je od
govorna za m noge am erike bolesti. Poznato je da su dijab etes
tip a 2, m o d a n i u d ar, atero sk lero za, p o p u ta n je srca, im p o ten -
cija k o d m u k araca, n e u ro p a tija , zatajen je b u b reg a, d ijab etik a
g an g ren a , oteenje jetre, k ao i m n o g e d ru g e b o le sti oslabljene
cirkulacije, povezane s hiperiuzulinem ijom .
Sve spom enute bolesti, kac i m noge druge, posljedica su
odreenog otkazivanja BSCS-a koje rezultira poveanim razina-
ma i glukoze i inzulina. U kasnijoj fazi, ako guteraa ne uspijc
stvoriti dovoljno inzulina. za bolest je tipina poviena razina
glukoze i sniena razina inzulina,. te slinost s dijabetesom tipa
1. U izvjetaju emo ovu bolest, po njenom najtetnijem simp-
tom u, zvati h ip e rin zu lin em ija. Iako druge bolesti, p o put tum ora
goterae, takoer m ogu uzrokovati h ip e rin z u lin e m iju , ovdje
em o se baviti samo d ijab eteso m tip a 2 za koji je karakteristina
otpornost na inzulin.
S um nozavanjem posljedica nelijeene h ip e rin zu lin em ije,
pacijentim a se esto prepisuju dodatni sintetiki lijekovi protiv
novih sim ptom a. Kod uznapredovalih sluajeva ove bolesti esto
se dogaa da pacijent m ora islovrem eno uzim ati m nogo razliitih
nedjelotvornih: a esto i m edusobno suprotstavljenih lijekova.
D obro je poznato da su h ip e rin z u lin e m ija i gore spom enute
degenerativne bolesti zapravo bolesti naina ivota koji dovodi do
m asne degeneracije i nedostatka hranjivih tvari.9 O ne su postale
epidem ija zato to doputam o da nam pri izboru jela pom au
m arketinki agenti proizvoaa hrane. Kada sami ponem o don-
ositi racionalne odluke u vezi s hranom , bez njihove pom oi, cijela
ova epidem ija degenerativnih bolesti naglo e se zaustaviti.
U ovom izvjetaju opisat emo specifine prom jene u nainu
prehrane, koje su nune za prevenciju ove bolesti ili njeno lijeenje
ako se ve pojavila.
Inteligentno biranje nae hrane iznenaujue je lak i jednosta-
van proces; jednostavno treba itati i razum jeti sitne natpise na
6 I n / . u li n h a s t i h i ub o ji ca

am balai prije nego to hranu stavimo u kolica. Iako bi nae regu-

latorne agencije trebale prom ovirati poteno oznaavanje, sustav
ne funkcionira kako bi trebalo. Jednostavno postoji p revise rupa
u zakonu. n a u iti itati d ek laracije. Kad to nauimo,
prije nego to kazete keks, loa e h ran a poeti nestajati iz
naih trgovina. U ovaj izvjetaj ukljuili sm o neke od vanih pod-
m uklih trikova s deklaracija koji slue obm anjivanju neopreznih
potroaa.

Stvarnost odnoss pacijent - Eijenik

Kako uloga lijenika u naem drutvu postaje sve kontrolira-

nija i sloenija, pacijent postaje odvojen od procesa lijeenja. Paci-
jenta se stavlja u nepodnoljiv poloaj da doputati i plaati
lijeenje koje rijetko kada razumije. Malo je hjenika koji odvoje
vrem ena da ga poue. Pacijent rijetko uvia da m noge odobrene
terapije ne djeluju, ve ga ostavljaju u gorem stanju nego to je
bio prije lijeenja. O n ne shvaa da ima pravo d onositi s>roje vlas-
tite inform irane m edicinske odluke, budui da je on taj koji plaa
raune. Prisiljen je im ati vie religijske vjere u lijeniku ordinac-
iju nego io obino im a u svoju crkvu. Sve to dogaa se u okolini
u kojoj je zauzeti d o k to r m edicine esto sp u tan neprikladnim ob-
razovanjem , d iktatim a krupnog kapitala, p rav n im ogranienjim a
onoga to predstavlja njegov posao, pritiskom kolega, neprestanim
utjecajem prodavaa lijekova, uvijek p risu tn o m p o treb o m svakog
poslovnog ovjeka d a plaa raune, kao i n u zn o u ozbiljnih i
oitih vlastitih financijskih interesa.

Oigledno je da u medicinskom biznisu postoji velik finan-

cijski pritisak da se tretira bez izljeenja.

Odobrena o rto d o k sn a m edicinska praksa je, uz rijetke izuzetke,

posveena konceptu da se odgovarajue nekirurko lijeenje de-
generativnih bolesti sastoji u tretiranju sim ptom a dizajnerskim li-
jekovim a. Razlog to m e je to se samo sintetiki dizajnerski lijekovi
 7

m ogu patentirati i tim e postati dovoljno profitabilni za proizvod-

nju. O rtodoksna m edicina rijetko koristi prirodne lijekove koji se
ne m ogu patenlirati; esto se i aktivno protivi njihovoj upotrebi,
ponekad i uz pom o zakona. Ta nesretna intenzivna komercijal-
izacija medicinske prakse stavlja savjesne lijenike u skoro jed-
nako nepodnoljiv poloaj kao i njihove pacijente.
Kad se h ip e rin z u lin e m ija m anifestira kao d ijab ete s tip a 2,
sve to cdobrene terapije rade je da m anualno kontroliraju eer
u krvi pom ou sintetikih lijekova.10Nema lijeka koji bi popravio
oteeni BSCS ili povratio p iiro d n u ravnoteu inzulina i glukoze
u naim tiielima. Poznato je da je sustavna zloupotreba ovih li
jekova, bilo oralnog hipoglikem ika ili nekog od sintetikih in z u
lina, jedan od uzroka, a m oda i glavni uzrok, nekih od groznih
popratnih pojava ove bolesti.11
Kad bi na autom ehaniar radio istu stvar svaki p u t kada nam
se autom obil gasi i isputa udne zvukove, jednostavno bi ugra-
dio vei ispuni lonac, rekao nam da se ne brinem o, d ignem o
pro7ore kako nas ne bi sm etala buka m ctora i da ga nazovem o
ujutro.
Veina nas odbila bi platiti autom ehaniaru koji se tako
ponaa; ali lijenicim a plaam o bez pogovora, pogreno vjerujui
da nem am o izbora.
N asreu, kao i u svakom poslu: i m eu lijenicim a im a pre-
danih ljudi s visokim m oralnim integritetom . Zaista, to su ljudi
koji odravaju sustav netaknutim i opravdavaju nae povjerenje.
M nogi savjesni lijenici traze odgovore koji se ne m ogu pronai u
odobremm terapijama. M nogi lijenici pokuavaju prevladati svoje
na lijekove usmjereno m edicinsko obrazovanje. Sve vei broj
dobrih lijenika iri svoje osobne istraivake napore na alterna-
tivne metodologije. Trend se mijenja. Nepopustljivo pridravanje
odobrenih tretmana koji su pruali komercijalne p red n o sti po-
!ako slabi.
M eutim , kada odstupe od odobretiih sintetikih lijekova,
savjesni lijenici izlau se opasnosti od progona i optubi za
nadrilijenitvo. Progon vre grupe njihovih kolega. strukovni
8 l n / i i l i n n a l i h i ub o ji ca

sin d ik ati, osiguravajua d ru tv a i vladine regulatorne agencije.

P ostoji jak pritisak da se zabrani upotreba bilo kakvog lijeka ili
tehnologije koja bi m ogla voditi prem a slabljenju povjerenja ja-
v n o s ti u sintetike dizajnerske lijekove ili utjecati na dohotke speci-
ja lista koji zagovaraju opasnu kirurgiju. To je izravna posljedica
in ten ziv n e komercijalizacije struke. Ironino je to je progon iz
s tru k e kojoj tako puno d o p rm o se12 fokusiran na njene najbolje i
najsavjesnije pripadnike.
Kada pronaete alternativnog lijenika koji zaista pokuava
izlijeiti boiest, znajte da on ugroava svoju karijeru svaki put
k a d a odstupi od beskorisne odobrene terapije kako bi vam zaista
p o k u ao pom oi. D ajte ta k v o m lijen ik u svu p o d rk u k o ju m u
m o e te dati.

Edukacijsko upozorenje

M edicinske dijagnoze i tretrnani po zakonu spadaju u

n ad len o st lijenika s dravnom licencom . Ova bolest, poput
m n o g ih m odernih bolesti, ozbiljna je i po ivot opasna stvar. Ni
sad raj ni nam jera ovog izvjetaja ne bi se smjeli shvatiti kao da-
v an je m edicinskih savjeta ili kao preporuka za bilo koju vrstu
terapije. Ovaj izvjetaj je iskljuivo za edukativnu upotrebu. Nje-
g o v a prava svrha je da stvori osnovu. za inform iranu raspravu
iz m e u pacijenta i lijenika, da podri koncept istinske suradnje
u o d n o s u pacijent-lijenik, da pacijentu pom ogne shvatiti i pre-
p o z n a ti lijenika koji ide u k orak s napretkom u svojoj struci, i
da pacijentu pom ogne shvatiti i procijeniti razloge za m edicinsku
te ra p iju koju prima.
Prepoznavanje problema

Kada se izgubi nadzor nad razincm eera u krvi zbog ot-

kazivanja naeg autom atskog sustava za kontrolu eera u krvi,
BSCS-a, obino sam o na temelju tog dokaza ne m oem o rei kako
ga se moe izlijeiti. Kako je BSCS sloen regulatorni m ehanizam ,
on moe otkazati na razne naine. O bino prije dijagnosticiranja
dijabetesa tip a d v a ve neko vrijeme bolujem o od h ip e rin z u -
linem ije; estG to traje dugo. Razlog tom e je to tijelo im a dobro
razvijen nain kom penziranja bolesti sve dok bolest ne postane
toliko teka da nikakva kom penzacija vise nije m ogua. U sluaju
dijabetesa tip a 2, inzulin gubi svoju djelotvornost, a tijelo odgov-
ara luenjcm veih koliina inzulina. To neko vrijem e funkcionira
dobro. M edutim , uskoro inzulin postaje dovoljno nedjelotvoran
da vie u nikakvim koliinam a ne moe kontrolirati eer u krvi.
Zatim se i guteraa moe iscrpiti i prestati stvarati inzulin. Kad
se to dogodi, m nogi sim ptom i koji zbog toga nastaju izgledaju kao
dijabetes tipa 1. Zato nije uvijek jednostavno postaviti dijagnozu.

Klasifikacija dijabetesa

Danas se dijabetes po N acionalnom cen tru za inform acije o

dijabetesu svrstava u etiri podkategorije. Te podkategorije su:

D ijabetes tip a 1
T ru d n ik i dijabetes
O stalo
D ijabetes tipai 2
10 I n / . u L n - t:hi uhojica

D ijabetes tip a 1 je izvorni tip dijabetesa koji potjee s poetka

dvadesetog stoljea. Ovaj tip dijabetesa p o tak n u o je uspjenu po-
tragu za inzulinom . Poznato je da je to au to im u n a bolest s brojnim
utvrenim uzronim agensim a. Ti agensi stim uliraju im unoloski
sustav da zabunom napada i unitava beta stanice u guterai.
M eu tim uzronim agensim a1 su kravlje mlijeko, Coxackie B4
virus, rubeola, m eningitis, naknadni uinci zaunjaka, a postoje i
drugi.

Alergijska reakcija na kravlje mlijeko koja je povezana s raz-

aranjem beta stanica guterae vjerojatno je izvorno nastala zbog
prakse da se novim m ajkam a daje hrana za bebe na bazi kravljeg
m lijeka.kako ne bi m orale dojiti dijcte. U m n o g im se bolnicam a
do dananjeg dana odrala praksa bacanja k o lo stru m a (m ajinog
prvog mlijeka) i davanja zaeerene vode djetetu .2 U pravo taj ko-
lostrum djetetu usauje im unoloski sustav p o in o u m ajinih an-
titijela. To m u prua d o b ru osnovu za zdrav ivot. Uskraujui to
djetetu i dajui m u eernu vodicu djetetov im unoloski sustav
bacam o u sm ee i nam eem o mu okus eera u najprijem civijem
razdoblju njegovog ivota. Koritenjem pasteriziranog kravljeg
mlijeka riskiram o izazivanje autoim une reakcije koja unitava
beta stanice guterae djeteta. To moe p o tak n u ti dijabetes tipa 1
kod djece koja su alergina. Procjenjuie se da na dijabetes tipa 1
tren u tn o otpada oko pet posto svih sluajeva dijabetesa u SAD-u.

M lade m ajke n ik a d a n e b i sm jele n a silu d av ati kravlje

m lijeko b e b a m a k o je im a ju kolike, ali m n o g e to ine.

Danas je postig n u t napredak u popravljanju tete nanesene

beta stanicam a. Postoje biljni lijekovi koji n av o d n o obnavljaju
funkciju guterae. Ti lijekovi su u nekim sluajevim a ak u stanju
sm anjiti ili elim inirati p o treb u za inzulinom k o d dijabetesa tipa
1. Prem da se u ovom izvjetaju nismo usredotoili na dijabetes
tipa 1, spom enut em o ove biljke u naem poglavlju O p o rav ak i
Prcp o tn a vo n jc prohlcm a

izljeenje.
T ru d n i k i d ijab etes je u niskim razinam a oduvijek bio prisu-
tan m eu stanovnitvom . N edavno je i o n dosegao razinu epidem i-
je. Do njega dolazi kada ena zatru d n i i kao posljedicu tru d n o e
dobije dijabetes. Kada tru d n o a zavri i dijete se rodi, trudniki
dijabetes obino nestaje. T ru d n i k i dijab etes je iz ra v n a p o s lje d i
ca o zb iljn o g n e d o s ta tk a h ra n jiv ih tv ari. U m ajinoj prehrani
nem a dovoljno hranjivih tvari za zadovoljenje njenih potreba i
potreba djeteta koje se razvija. Zato dijete u razvoju o d m ajinog
sustava krade vitalne hranjive tvari.

U takvim situacijam a nije neuobiajeno da se dijete rodi s jed-

nom ili vie bolesti ili deform itetom , to je povezano s n ed o statk cm
jedne ili vise hranjivih tvari kada ih ne m oe ukrasti dovoljno za
norm alan razvoj. C istina fibroza je tipian prim jer brojnih bolesti
koje se m ogu u potpunosti elim inirati odgovarajuom p reh ran o m
u razdoblju prije zaea i za vrijem e trudnoe.3 M edutim , um jesto
elim iniranja bolesti, m edicinskoj je zajednici ekonom ski puno
smislenije za bolest okriviti lose gene. P ostalo je p o liti k i k ore-
k tn o k riv iti g en etik u za n e o d g o v a ra ju u p re n a ta ln u i p rek o n -
cepcijsku is h ra n u koja n e sam o to m o e u zro k o v ati tru d n i k i
dijabetes, n eg o m oe d o v esti i d o ra a n ja d e fo rm ira n e i bole-
sne djece.

O stalo je iroka kategorija koja ukljuuje brojne raznolike

bolesti koje izazivaju dijabetiki set sim ptom a. Tu spadaju tum ori
guterae, pankreatitis, cistina fibroza, razna oteenja guterae
izazvana traum am a, lijekovima, kem ikalijam a ili infekcijama, gen-
etskim defektim a, stru k tu rn im defektim a, i odreenim egzokrin-
im porem eajim a.

Dijabetes tipa 2 i njemu sline bolesti

M oderna medicinska istraivanja identificiraju h ip e rin z u -

linem iju kao javljanje n enorm alnih razina inzulina i glukoze u krvi
12 In/.iihn m/s' n l n iihti/ii

povezanih s dijabetesom , uz oteenja k rvnih ila, aterosklerozu,

im potenciju i neuropatiju. Kod dijabetesa razina inzulina moe
biti neuobiajeno visoka ili niska, uz visoku razinu glukoze u krvi.
Razlog je to to u njegovim ran im fazam a guteraa pojaano lui
inzulin, dok u kasnijim fazama bolesti m oe doi do slabljenja
funkcije guterae.

Zbog razliitog m anifestiranja dijabetesa, kao i zbog postojan-

ja bolesti koje su m u vrlo sline, vano je zasebno dijagnosticirati
svaki pojedini sluaj prije uputanja u proces lijeenja. Takoer
je poeljno paljivom dijagnozom iskljuiti. iz razm atranja brojne
dijabetesu sline bolesti. To je najbolje postii laboratorijskim pre-
tragam a krvi i m okrae pod nadzorom iskusnog lijenika. Taj lab-
oratorijski rad m oe biti prilino skup. Zbog tih trokova se veina
laboratorijskih pretraga obino ne obavi. Uspjena dijagnoza se
esto temelji n a postojeim sim ptom im a i razgovoru o ivotnom
stilu pacijenta. B udui da je d ijab etes tip a 2 daleko najei m eu
bolestima u ovoj kategoriji, ova m etoda je m ahom uspjena.

Od 1940-ih, kada je dolo do eksplozije h ip e rin zu lin em ije,

velika veina sluajeva dijabetesa u SAD-u odnosila se, i jo uvi-
jek se odnosi, n a d ijab etes tip a 2.4 U sprkos tom e, dobro je znati
da postoje d ru g e sline bolesti, tak o er svrstane p o d porem eaje
m etabolizm a ugljikohidrata, koie m ogu biti prisutne.5 Ovdje em o
ukljuiti k ratk o objanjenje dru g ih oblika dijabetesa i nekih d i
jabetesu slinih bolesti, kako bism o naglasili potrebu za panjom
prilikom dijagnosticiranja.6 Radi se o tom e da je lake lijeiti bolest
koja je ispravno identificirana.

R enalna g lik o z u rija

Dijabetesu slina bolest kod koje se eer javlja u m okrai
pacijenta k o ji im a norm alan test tolerancije glukoze.
Ponekad se sm atra da ova bolest p rethodi dijabetesu. Dife-
rencijalna dijagnoza je relativno jednostavna.
Prcpo/niivoiijc pn th lr n u i

F ru k to zu rija
Radi se neuobiajenom javljanju fruktoze u m okrai i
krvotoku. T renutno se vjeruje da je to autosom alni rece-
sivni genetski defekt. To je obino relativno bezazlen
nedostatak, osim kad, kao to se ponekad dogaa, dovede
do pogreno dijagnosticiranog dijabetesa.

P en to zu rija
To je neuobiajeno izluivanje L-ksiluloze m okraom . Tre
nutno se vjeruje da je to autosom alni recesivni m etaboliki
poremeaj. N em a p reporuenih terapija za ovo relativno
bezopasno stanje. Njegova prisutnost ponekad dovodi do
pogrene dijagnoze dijabetesa.

N asljedna n e to le r a n d ja fru k to ze
To je m etabolika nesposobnost metaboliziranja fruktoze.
Trenutno miljenje je da je to autosom alni recesivni g en
etski defekt. Ako nije ispravno prepoznat i lijecen, dovodi
do ozbiljne hipoglikem ije i do posljedinog otkazivanja
brojnih sustava.

D ijabetes in sip id u s
To je dijabetesu slina bolest kod koje se stvaraju velike
koliine m okrae. Postoji nekoliko tipova ove bolesti s
raznim uzronim m ehanizm im a. Potrebna je diferenci-
jalna dijagnoza, jer se uestalo mokrenje obino via kod
dijabetesa tip a 2.

D ijabetes m ellitu s, m la d a la k i7
Takoer je poznat i kao dijabetes tip 1 ili dijabetes ovisan
o inzulinu. Za njega je karakteristino da se esto javlja
rano, dok se dijabetes tipa 2, sve do nedavno, javljao kod
odraslih osoba. Kako se d ijabetes tip a 2 sada poeo ja-
vljati i u godinam a prije puberteta, razlika izm eu ova
dva tipa postaje pom alo nejasna. On se povezuje s niskim
14 I n / .j h r i - n a . t u h / uhojicn

ili nikakvim stvaranjem inzulina u guterai. Sm atralo

se da je genetskog porijekla. Dokazi govore da se radi o
autoim unoj bolesti kod koje im unoloski sustav napada i
unitava vane dijelove guterae. U tvrdena je korelacija
s alergijam a na hranu, posebno na kravlje mlijeko, te sa
zaunjacim a i coxackie virusom . Iako je u usporedbi s
d ijab ete so m tip a 1 relativno rijetka, ova bolest, kako se
ini, im a brojne uzrone korelacije. To je bolest koja je u
prolosti potaknula razvoj inzulina za ubrizgavanje.

D ijab etes tip a 2

Takoer poznat kao staraki dijabetes ili dijabetes neovisan
o inzulinu. Iako se ova bclest m ahom tretira sintetikim
lijekovima, poznato je da je uzrokovana m asnom degen-
eracijom i nedostatkom hranjivih tvari. Na ovu bolest ot-
pada b arcm 90% sluajeva dijabetesa u SAD-u.

N avedeni popis nipoto ne obuhvaa sve bolesti. Ukljuili sm c

ga kako bism o privukli pa.nju na injenicu da u nasoj okolini
postoje sline, ali nepovezane bolesti.

D ijab etes tip a 2 esto se klasificira kao bolest m etabolizm a

ugljikohidrata. Iako je ovo tehniki tono, plodonosnije je na nju
gledati kao n a sim ptom uznapredovale hiperinzulinem ije. Do
vrem ena k ad a slaba kontrola eera u krvi povezana s d ija b e te
som tip a 2 p ostan e prim ijeena, ve m ogu biti p risu tn i i drugi
tetni sim ptom i. M eu tim sim ptom im a su povieni kolesterol,
poputanje srca i m odani udar.

Klasini simptomi i rani znaci upozorenja8

U idealnom sluaju, tona dijagnoza trebala bi biti postavljena

prije nego sto se bolest raz'dje do toke u kojoj se m anifestiraju
popratne bolesti, koje dijabetes esto uzrokuje. Rani sim ptom i d i
jab etesa tip a 2 su:
/ p ro h lcm a

Ze, uestalo m okrenje, lagani osjeaj arenja oko on ih kapa-

ka, pospanost, umor, prekomjerna tezina, poviena razina
cera u krvi, m iris acetona u dahu, eer u m okraci, norm alna
nedijabetika m edicinska povijest. M oe postojati obiteljska pre-
dispozicija za dijabetes. To m oe biti uzrokovano genim a, ili re-
zultat lose prenatalne ishrane ili nauenih prehram benih navika.
Paljivo ispitivanje pacijenta e redovito otkriti sjedilaki ivotni
stil, izrazenu sklonost prehrani bogatoj hidrogeniranim m astim a
i rafiniranim ugljikohidratim a, i skoro potpunu odsutnost o m e
ga 3 esencijalr.ih m asnih kiselina u prehrani.

Javljanje ovih sim ptom a je postupno, i m ogue je, pa ak i vje-

rojatno.da se sim ptom i nee pojaviti tjednim a ili m jesecim a nakon
to je gubitak kontrcle n aa eerom u krvi postao tetan. Tijekom
tog vrem ena tijelo lui poveane koliine inzulina u nastojanju
da eer u krvi stavi p o d kontrolu. Taj suvini inzulin takoer
izaziva tjelesna oteenja, posebno na artenjskom sustavu.9 Te vi-
soke razine seera i inzulina uzrokovat e ozbiljne tete, u nekim
sluajevima nepovratne, na drugim tjelesnim sustavim a. U k.asni-
jim stadijim a poiavit e se i drugi sim ptom i:

Povieni kolesterol, ateroskleroza, p ovieni krvni tlak, sporo

zarastanje rana, neuropatija, m ikrovaskularna bolest, m cdani
udar, neosjetljivost ili trnci u udovim a, zam agljeni vid i m ogu
razvoj glaukom a do toke sljepila, gangrcnozna oteenja tkiva
koja ob ino poinju na udovim a i kone infekcije.

Valja prim ijetiti da m nogi od ovih d o d atn ih sim ptom a nastaju

zbog arterijskih i krvoilnih oteenja koje tijelu nanosi produena
prisutnost visokih razina inzulina i glukoze u krvotoku.

Tako na poetku epizode d ijab etesa tip a 2 nastaje m alo tete

koja je nepovratna. Ako se dopusti da se bolest razvija bez djelot-
vorne terapije, tete koje ona nanosi tijelu postat e ozbiljne. Zbog
jedne ili vise ovih kom plikacija rnoze nastupiti i sm rt. Pri postav-
ljanju dijagnoze m ora se diferencijalno dijagnosticirati prisutnost
16 In /u lin tlih tlh l uh o jh \

s lic n ih b o le sti, a k o se ra zm ilja o terapiji je d n im ili v ie sin tetik ih

lijek ova.

Izravna m anifestacija dijabetesa uvijek ukljuuje poviene

razine glukoze u krvi. U sluaju h ip erin zu lin em ije, koja esto
prethodi dijabetesu tip a 2, ona takoer ukljuuje povisene ra
zine inzulina; barem do prestanka rada guterae. .e i uestalo
m ok ren jejed n o stav n o su m eh an izm ip o m o u k o jih tijelo pokuava
izluiti suvini eer u krvi m okraom .

Preporueni raspon razine eera u krvi od priblino 70 m g/dl

za vrijem e posta do oko 120 m g/dl nakon obroka prisutan je kod
m nogih ljudi. Taj raspon nije precizan. On se m ijenja ovisno o
dobi, relativnoi djelotvornosti BSCS-a, i ovisno o glikemijskoj vri-
jednosti hrane koju jedcm o. Na taj raspon utjeu lijekovi, alkohol,
stres, tjelesna aktivnost, prevelika koliina ugljikohidrata i drugi
faktori.10 U dobi od trideset godina, razina je obino oko 10 mg/di
nia, i im a sklonost ka poveanju od oko 2 m g/dl po desetljeu.
Do dobi u kojoj d ijab etes tip a 2 p o staje rasirena poja^'a, razum ni
preporueni raspon je od 80-90 m g/dl kod posta do 140-150 mg/
dl nakon cbroka. Treba biti na oprezu kod prim jene ovih o p a l,
vrijednosti specifinu situaciju, zato sto nism o svi biokemijski
identidni i zato sto na vrijednosti utjeu gore navedeni faktori.

Trenutna rnedicinska praksa je da se definira razina eera u

krvi za vrijem e posta koja se koristi kod dijagnosticiranja dijabe
tesa. Ta razina se s vrem enom mijenja. Trenutna utvrdena razina
(lipanj 2000) je 126 mg/dl.

Kod hiperinzulinem ije, razine inzulina u krvi bit e povisene

puno prije nego to glukoza u krvi poraste do vrijednosti
karakteristinih za dijabetes, zato to e BSCS pokuavati odrati
odgovarajue razine eera u krvi lucenjem dodatnog inzulina.
Kako djelotvornost inzulina opada, guteraa e ga luiti u sve veim
koliinama. Proces se nastavlja sve dok ga guteraa vise ne mce
pft'l>o/nuvonjc p r o b U m u 17

luiti dovoljno za odravanje norm alne razine eera u krvi. U toj

toki eer u krvi poinje rasti, i dijagnosticira se dijabetes tipa 2.
Meutim, vano je primijetiti da tijekom ranih faza ovog procesa ra
zina eera u krvi izgleda normalno, ali samo zbog dodatnog inzulina.

Tako n isk a ra z in a glukoze u k rv i n e iskljuuje p risu tn o s t

bolesti. N akon to detaljnijeobjasnim o nacin na koji BSCS radi;ovo
i t postati jasnije. Ovo je vazan koncept, jer su neotkrivene visoke
razine inzulina glavni uzrokpovienog kolesterola i aterosklerotsk-
og plaka.1' Jedna od glavnih potekoa kod ove bolesti je sto ona
nanosi veliku tetu sustavu prije nego sto vidljivi sim ptom i, dovolj-
ni da privuku panju lijenika, postanu primijeeni.

Na prisutnost bolesti moe se ozbiljno posum njati ako se

opaze gore istaknuti poetni sim ptom i, i ako razina eera u krvi
izmjerena ujutro na prazan eludac prclazi 120 mg/dl, ili ako je
postprandijalna12 razina eera u krvi visa o d 150 m g/dl etrdeset
pet m inuta nakon obroka.

Reakcije koje su opasne po ivot

BSCS je stvoren (ili razvijen evolucijom, ovisno o vaem te-

ligijskom gleditu), kako bi o d ria o razinu glukoze u krvi u n u tar
uskih granica. O n to i ini, r.eovisno o tom e da li sm o nedavno jeli
ili vjebali. Ako razina glukoze izade predaleko izvan ovih granica,
stanja opasna po ivot poet e se razvijati velikom brzinom . U
vezi s tim vana su dva stanja.

Ako eer u krvi padne ispod 40 m g/dl, moe doi do hipog-

likemijske kome; to se takoer naziva inzulinskim okom. Rije je
o ozbiljnom i po ivot opasnom stanju. O no trai hitno, struno
tretiranje kako bi se spasio ivot. Ako eer u krvi postane previ-
sok, moe doi do dijabetike ketoacidozne kome. To je takoer
po ivot opasno stanje koje zahtijeva hitno struno tretiranje kako
bi se spasio zivot.
18 I n /A .h n - na> t i lu u^i j i u i

Simptomi koji se javljaju kod ove dvije p o tp u n o razliite kome

v rlo su slini.1'1 H itni tretm an i potrebni za spaavanje ivota di-
ja m etra ln o su suprotni za ova dva stanja; tj., ispravan tretm an za
je d n o stanje Iako se m oe pokazati fatalan kod drugog. Zbog toga
je diferencijalna dijagnoza kom atoznog stanja, koja om oguava
tre n u tn u prim jenu ispravne terapije, od presudne vanosti za
ouvanje ivota.

Tablica 1: Simptomi komatoznih

stanja izazvanih eerom u krvi

Simptom Inzulinski ok Dijabetiki ok

previe inzulina previse glukoze

hipoglikem ija hiperglikem ija
bljedilo acetonsk: dah
slabost m unina
lupanje srca slabost
temperatura zim ica/znojenje niska
krvni tlak normalan nizak
puls bubnja slab
disanje norm alno pretjerano
m okrenje prom jenjivo obiino
bolovi u trbuhu nisu uobiajeni esti
povraanje nije uobiajeno esto
e nije uobiajena jaka
glad ponekad prisutna jaka
usta obilno sline suha
g lu ko za u krvi <50 mg/dl >150 m g/dl
g lu ko za u mokrai nema je visoka
P rcp o /.n a v a n j'' p r o b h r n a 19

Ponekad je teko biti siguran u dijagnozu bez laboratorijskih

pretraga ili znanja o p reth o d n o m stanju razine inzulina. Zbog
toga, kao i zbog drugih razloga, svaka sum nja na bilo koje kom a-
tczno stanjc razlog je za tren u tn i tran sp o rt na hitnu p om o ili u
bolnicu. Ako je mogue, s pacijentom bi trebao poi i netko tko je
upuen u njegovu noviju m edicinsku povijest.

U bolnici se m ogu obaviti defm itivni testovi kako bi se tono

utvrdilo o kojem od ovih stanja se radi. Ti testovi ukljuuju ketone
u urinu, ketone u serum u i bikarbonate u serum u.

U bolnikom okruzenju postoje laboratoriji koji m ogu brzo

podrati tonu dijagnozu. Ako je u bolnici osoblje hitne pom oi
krivo protum ailo sim ptom e i odredilo pogreni tretm an, oni
imaju oprem u za pruanje hitne pom oi koja im moe om oguiti
da ipak spase pacijentov ivot. Ako se u hitnoj situaciji kod kue
krivo protum ae sim ptom i i prim jeni krivi tretm an, m nogo su
manji izgledi da e pacijent prezivjeti.

Poznati sim ptom i navedeni su u tablici 1. O bratite panju na

slinost sim ptom a kod d v a po tp u n o razlid ta stanja. To je jedno
od podroja u kojim a nae bioloke razlike postaju vrlo znaajne.
Oba ova stanja razlog su da nazovete 94 ili se odm ah zaputite na
hitnu pom o.

Ako je dijagnoza inzulinski ok,14 problem je u niskoj razini

eera u krvi i povienom inzulinu.K ao to em o vidjeti kasni-
je, to m oe biti otkazivanje BSCS-a zbog zasienosti15 u sm jeru
niskog eera u krvi. Prihvaeni tretm an su tablete glukoze i
intravenozni glukagon. Ako nita od toga nije dostupno, onda
bolesniku dajte bom bon ili neto dru g o to i t brzo podii ra-
zinu eera u krvi. Kad se k onzum ira glukoza, eer u krvi je
trenutno porem een i opet i t naglo pasti zbog pojaane stim u-
lacije inzulinom koji i t se d o d atn o o tp u stiti zbog ovog eera.
To je razlog zato nakon ove terapije m ora brzo uslijediti obrok
20 ln/ulm - na u h i ubonca

od bjelanevina, masti i ugljikohidrata s niim glikem ijskim in-

deksom k ak o bi se stabilizirao eer u krvi. Takva reakcija m oe
biti posljedica predoziranja in zu lin o m u sluaju da se dijabetes
runo k o n tro lira injekcijam a inzulina. Do toga moe doi i zbog
ozbiljne hipoglikem ijske reakcije na prevelik unos eera; to je
razlog zato uvijek postoji o d re en i rizik povezan s tretiran jem
hipoglikem ije glukozom.

Ako je prisutna n orm alna hiperinzulinemija, ona e biti

povezana s visokim eerom u krvi i hipoglikem ijski sim ptom i
nee biti prisutni. Osim u izuzetnim situacijam a kao to je ozbiljna
hipoglikem ija, ili m oda tu m o r guterae, hiperinzulinemija koja
prati dijabetes tipa 2 nee izazvati inzulinski ok. Inzulinski ok je
obino povezan s grekam a u prim jeni injekcija inzulina.

Ako je dijagnosticiran dijabetiki , m ora se dati inzu lin .16

Taj tip reakcije najee se dogaa kod pacijenata koji su ovisni o
inzulinu. R elativno je rijetka kod dijabetesa tipa 2. Takva reakcija,
koja se d o g a a kada u krvotoku p risu tn o malo ili nim alo inzulina
uz dsoku razinu glukoze, izaziva pojavu ketoacidoze. To je vrlo
opasno stanje. Javljanje reakcije ovog tipa obino je postupno. Tak
va reakcija ilustrira gubitak sposobnosti stvaranja odgovarajuih
koliina in zu lin a u guterai. Daleko je tipinija za dijabetes tipa 1
nego za dijabetes tipa 2. Ovo stanje zahtijeva lijenika koji moe
prepisati odgovarajue doze i tipove hipoglikem ika.

BSCS je prilagoden da brzo i precizno tran sp o rtira glukozu iz

probavnog sustava do m itohondrija u stanicam a. Kada on otkae,
dijabetes je obino prisutan tjednim a, mjesecima, a ponekad i
godinam a prije nego to ga se otkrije. O bino ne biva otkriven
na vrijem e da se sprijei p o p ratn a teta na cirkulacijskom siis-
tavu. M eutim , kao to em o pokazati, dijabetes tipa 2 obino
prilino d o b ro reagira na alternativnu terapiju bez pribjegavanja
sintetikim lijekovima. Kod ranog utvrdivanja bolesti, nem a za-
mjene za sveobuhvatne krvne pretrage, posebno G IT T .17 Kasnije,
 / [ n o b l e 21

kada budem o procjenjivali uinke dijete, o tkrit em o dijetalne

pretee ove bolesti koji im aju dijagnostiku vrijednost.

Pored toga to je polipeptidni horm on guterae, inzulin je

takoder proizvedena tvar. Proizvodi se u brzo, srednje brzo i spo-
ro djelujuim oblicim a. Budui da je za dijabetes tipa 2 obino
karakterislina poviena razina inzulina, barem u ranim fazama,
inzulin se obino ne prepisuje za ovo stanje. M eutim , ponekad
se koristi kada druge m etode ne uspijevaju kontrolirati eer u
krvi. Inzulin se ne bi trebao prepisivati kod visokih razina glu
koze; trebao bi se koristiti samo tamo gdje postoje dokazi da
guteraa ne lui dovoljno inzulina. Potrebni dokazi m ogu se
dobiti pomou testa tolerancije glukoze i inzulina. D obro je za-
pam titi da je povieni inzulin jednako tetan, ako ne i tetniji, od
poviene glukoze.

Kako lijei ortodoksna medicina

Na ovom bi m jestu bilo pouno istaknuti vazan dodatni

tetni aspekt ove bolesti uzrokovar, tretiranjem sintetickim hipo-
glikem izantnim lijekovim a (hipoglikem icim a). Kad se hipoglike-
m izantni lijekovi koriste za um jetno sniavanje razine eera u
krvi, nita se ne poduzim a u vezi s visokom razinom inzulina. U
stvari, ponekad se stim ulira porast inzulina do jo viih i tetnijih
razina nego sto bi ih tijelo norm alno stvaralo. O sim toga, nita
se ne ini kako bi se popravio BSCS, ije otkazivanje je osnovni
uzrok ovog stanja.

Kad se slom BSCS-a ne lijei, on se nastavlja pogoravati. To

stvara konstantnu p o treb u za sve veim i veim koliinam a hipo-
glikemika. Na kraju, kada lijekovi jednostavno prestanu djelovati,
gubi se kontrola nad eerom u krvi. K ronina poviena razina
eera u krvi izravno izaziva zatajenje bubrega. Tada pacijent
m ora odiaziti na dijalizu kako bi preivio. To je razlog zato je
prognoza za dijabetes tipa 2 tako loa. S o rtodoksnim medicin-
22 I n / A i h n iju.v t i h i u b o j u a

skim tretm anom , uz m alobrojne iznimke, prognoza je redovito

rapidno, skupo propadanje do statusa invalida i rana sm rt. Taj
scenarij nipoto nije izolirani sluaj. N apredovanje bolesti tako je
raireno da je dovelo do raanja komercijalno vanih segm enata
brojnih industrija povezanih s lijeenjem.

O va neuspjenost ortodoksnog m edicinskog tretm ana

u lijeenju bolesti zapravc nije najgora posljedica Iretiranja
sintetikim lijekovima. Najvei tjelesni organ za detoksifikaciju je
jetra. Kad se u krvotoku pojave sintetike kemikalije, ona poinje
detoksificirati tijelo od njih, i alje ih u bubrege ili crijeva radi
izluivanja. Na taj nain jetra detoksificira lijekove koji se koriste
u kontroli eera u krvi. U norm alnom slijedu dogaaja to bi lijek
ove uinilo nedjelotvornim a, jer bi ih jetra brzo iistila izk rv o to -
ka bez veih teta. M eutim , kako bi se lijek uinilo djelotvornim ,
doziranje je prilagoeno tako da zagui detoksifikaciju koju obav-
lja jetia.

Tvrdi se da bi nekontrolirana visoka razina glukoze ionako

otetila je tru i bubrege, i zato ju je potrebno kontrolirati sintetikim
lijekovima. Takvom argum entacijom opravdava se koritenje
tvari za koje je poznato da oteuju bubrege i je tru barem jed-
nako djelotvorno kao to bi to uinila glukoza. Kada djelotvorne,
p riro dne i sigurne zam jene za ove sintetike lijekove ne bi bile
dostupne, takav bi argum ent m oda i im ao smisla.

M e u tim , v rlo d je lo tv o rn e, p riro d n e i s ig u rn e altern ativ e

postoje.

Nije neuobiajeno da osoba s uznapredovalim d ijab eteso m

tip a 2 istovrem eno uzim a m nogo razliitih sintetikih lijekova.
O ni su potrebni kako bi se kom penziralo slabljenje funkcije jetre
i bubrega, porem eeni krvni tlak, visoki kolesterol, kao i druge
sistem ske problem e. To predstavlja zlatni ru d n ik za farm aceu-
tske kom panije i m edicinski establim ent; za dijabetiara pred-
 / / jm ih lcim i 23

stavlja propast. To je razlog zato sam radije bio sprem an suoiti

sc s nepoznatim kako bih izlijeio sam oga sebe, nego pristati na
lijeenje voeno takvom logikom.

esto prepisivani lijekovi.

Ovi tretm ani zasluuju vise od sam o usputnog nabrajanja,

budui da su u irokoj prim jeni kod lijeenja d ijab ete sa tip a 2.
Ovaj odjeljak ukljuili sm o radi onih citatelja koji ele razum jeti
sto lijenik zaista radi. Informacije sadrane u ovom odjeljku ra
zlog su zato je autor odbio ortodoksni tretm an.

O ralni hipoglikem izantni agensi u irokoj u p otrebi m ogu se

razvrstati u pet skupina. Te skupine defm irane su prem a njihovom
biofizikalnom nainu djelovanja.18 Te skupine su:

B igvanidi
In h ib ito ri g lu k o zid aze
M eg litin id i
S ulfoniluree
T iazo lid in d io n i

Pored ovih sintetikih lijekova, lijeniku su na raspolaganju

brojni razni oblici inzulina. U ovom odjeljku razm otrit em o sve
ove agense.

Kao sto je ranije spom enuto, nijedan od lijekova koje nudi

farmaceutsko-lijenika osovina ne Iijeci ni d ijab etes tip a 2
ni h ip e rin z u lin e m iju . Zato itajui ovaj odjeljak im ajte na um u
da se sve o em u razgovaram o zapravo odnosi na ublaavanje
karakteristinog sim ptom a povisenog eera. O bratite panju
na injenicu da neki od ovih lijekova poveavaju razinu inzulina
kod pacijenata koji vjerojatno ve im aju previse inzulina u svom
krvotoku.
24 I n / . u l i n - n a .f t i h i u b o j i c a

B igvanidi
T renutno se u ovoj kategoriji nalazi sam o jedan lijek, a to je
G lucophage. To je popularan lijek kojeg proizvodi kom panija
Bristol M eyers Squibb. Njegova aktivna tvar je metaformin. Pa-
kiran je u m a lim bijelim tabletam a koje sadre doze od 500 mg
ili 850 mg. O n djeluje, na nain koji nije jasno objanjen u PDR-
u ,19 na sniavanje razina glukoze u krvi pom ou tri m ehanizm a:
sniava oslobaanje glukoze iz jetre,20 sniava apsorpciju glukoze
u ciijevima i poveava periferni unos glukoze. Prem a tvrdnjam a,
ini se da s u njegove glavne pozitivne strane to ne stirnulira
stvaranje in z u lin a u guterai, izgleda da ga jetra ne m etabolizira, i
ne uzrokuje hipoglikem iju. M eutim , PDR tvrdi da nisu provede-
na nikakva istraivanja na ljudima s disfunkcijom jetre. Izluuje se
putem bubrega; kontraindiciran je kod ljudi s bolestim a bubrega.
Ovaj lijek prepisuje se kod dijabetesa tip a 2.

N uspojave ukljuuju: nizak postotak rizika od mogue

mlijene acidoze, izazvane akum uliranjem m etaform ina u sustavu;
m edutim , to je fatalno kod 50% cnih koji to doive. Studija UGDP-
a,21 kojase u PD R -u navodi kao izvor podataka.otkrila je poveanu
kardiovaskularnu sm rtnost kod ovog proizvoda. O n esto uklanja
vitam in B]2 iz sustava. Druge nuspojave ukljuuju ketoacidozu,
hiperventilaciju, mijalgiju, klonulost, neobinu pospanost, proljev,
m uninu, povraanje, nadim anje, vjetrove i anoreksiju.

I n h ib lto ri g lu k o zid aze

Ova kategorija lijekova sadravala je sam o jedan lijek, P re
cose. Proizvodi ga Farm aceutski odjel Rx korporacije Bayer. Nje-
gov aktivni sastojak je akarboza. Postoje tablete od 50 m g i od 100
mg. Svojim n a in o m djelovanja izaziva kom petitivnu, reverzibilnu
inhibiclju p ro b av n o g enzim a alfa amilaze. To znai da se uplie u
djelovanje v an o g enzim a guterae koji probavlja ugljikohidrate.
Tim m ehanizm om usporava probavu ugljikohidrata i tako sniava
p ostprandijalnu razinu eera u krvi. Preporua se kao dodatna
terapija uz sulfonilureu za dijabetes tip a 2.
P r c p o / n a w n j c p ro b lc m a 25

Nuspojave ovog lijeka ukljuuju poviene transam inaze u se

rum u i hiperbilinem iju. I jed n o i drugo povezano je s umijeanosu
jetre u m etabolizam lijeka. O n sniava razinu kalcija u serum u i
vitam ina B6. Nije p rep o ru d jiv kod osoba s oteenom funkcijom
bubrega. Sigurnost njegove prim jene u trudnoi nije ispitana; li
jek se javlja u m a jd n o m mlijeku ako majka uzim a lijek, i moe
utjecati na dojene. O stale nuspojave ukljuuju bolove u trbuhu,
proljev i vjetrove.

M eglitinidi
I ova kategorija sa d rii sam o jedan lijek, P ra n d in . Proizvoa
Frandina je Pfizer. Postoje ute tablete od 1 m g i crvene tablete
od 2 mg. Njegov aktivni sastojak je repaglinid. Djeluje tako to
stim ulira guterau na stvaranje inzulina. Jetra ga metabolizira.
O snovni putevi su izravna oksidativna pretvorba i vezanje glu-
kuronskim putem. M etabolizam zahtjijeva po tp u n o funkcionalan
sustav dto k ro m a P450.22 Neki od najvanijih jetren ih metabolita
su: oksidirana dikarboksilna kiselina, aromatski am in i acil gluku-
ronidaza.

Lijek se ne preporuca kod osoba s oteenom funkcijom bu

brega ili jetre, Ovaj lijek se javlja u m ajd n o m m lijeku kada lijek
uzimaju dojilje.

Nuspojave ukljuuju ozbiljnu hipoglikem iju, poveanu kar-

diovaskularnu sm rtnost, infekcije gornjih dinih puteva, sinusitis,
m unina, proljev i glavobolje.

Sulfoniluree
U ovoj kategoriji nabrojano je est lijekova. To su:

A m ary l G lu co tro l
D iab eta G lynase
D iab in ese M icronase
 I n / u h n - rwv ni . I u ho jw u

Budui da lijekovi iz ove kategorije djeluju na slian nain i

openito se malo razlikuju, izabrali smo jednog od najpopularni-
jih kojeg em o poblie prouciti. Lijek koji sm o izabrali je D ia-
bm ase. Ovaj lijek proizvodi Pfizer u tabletam a od 100 m g i 250
mg. Aktivni sastojak je klcrpropam id. Djeluje tako sto stim ulira
guterau da lui inzulin.

Ova stranica PD R -a23 zanim ljiva je po tom e to sadri neke

tvrdnje koje, pravilno shvaene, m ogu p otaknuti ljude da odbiju
uzim ati ovaj lijek. Citiram :

<'Ovaj lijek indiciran je za prim jenu kao sekundarni dodatak di-

jeti za djelotvornu glikem ijsku kontrolu
i
Utvrdeno je da sam o kontroliranje eera nije djelotvorno kao
prevencija dugoronih kardiovaskularnih ili neurolokih kom -
plikacija dijabetesa.

Prije nego to nastavim o, zastat em o na tren u tak i prevesti

ove dvije tvrdnje iz prirunika o ovom lijeku na bazi sulfoniluree.

Prva tvrdnja nam kaze da ovaj lijek nee izlijeiti na dijabetes, i

ako elim o ikada postii kontrolu eera u krvi m oram o kontro-
lirati svoj apetit za Imanu koje uzrokuje d ijab etes tip a 2.
i
Druga se tvrdnja vise od bilo ega drugog sto sam vid io iz-
van istraivakih krugova pribliava tom e da nam kae kako
je povieni inzulin pretea ateroskleroze i kardiovaskularnih
bolesti.

Ovaj lijek, naravno, podie razinu inzulina kod pacijenta koji

najvjerojatnije ve im a viak nedjelotvornog inzulina. Lijenik e
u vrlo rijetkim sluajevim a provjeriti razinu inzulina prije nego
to prepie ovaj lijek. Na prim jer, moj lijenik m i je prepisao ovaj
lijek bez da mi je napravio GITT.
/.' jtro h la m i 27

Ovaj lijek je kontraindiciran ako je prim jetna ketoacidoza;

umjesto njega preporuuje se inzulin. ak i uz ove lijekove, kon-
trola nad eerom u krvi gubi se pod stanjem stresa. Postoji ozbilj-
no upozorenje o poveanom riziku od kardiovaskularnih prob-
lema. To znai od sranih udara. Dojilje e ovaj lijek prenijeti
svojim bebam a; bebe e zbog toga trpjeti reverzibilnu hipoglike-
miju. Ovaj lijek poznat je po tom e to izaziva hipogiikem iju.

N uspojave i neeljene reakcije koje su doivljene za vrijem e

uzimanja ovog lijeka izgledaju kao popis m oguih bolesti koje
m oem o dobiti. O ne ukljuuju hipogiikem iju, kolestatsku uticu,
m uninu, proljev, povraanje, anoreksiju, glad, pruritus, urtikariju,
m akulopapulozni osip, porfm ju, kutanatardu, hepatiku porfm ju,
fotoosjetljivost, anem iju, eksfolijativni derm atitis, leukopeniju,
eozinofiliju i zadravanje vode. Pravi popis je dui od ovoga. Ovd-
je sam naveo sam e koliko je potrebno za ilustraciju.

T ia z o lid in d io n i
U ovoj kategoriji naveden je samo jedan lijek, ali taj je poseban.
Zove se R ezulin. Ovaj lijek proizvodi Parke-Davis. Njegov aktivni
sastojak je troglitazon. O n ne djeluje na poveavanje luenja in z u
lina u guterai. Ne djeluje tako to utjee na probavni proces. On
djeluje tako to sm anjuje luenje glukoze iz jetre i .poveava od-
laganje glukoze u skeletnim miiima. N avodno ublazava hiper-
glikemiju, h ip e rin z u lin e m iju , i hipertrigliceridem iju. Prim jenjuje
se kod d ijab ete sa tip a 2.

Lijek se m etabolizira u jetri putevim a sulfata i glukuroni-

dacije. Zahtijeva zdrav jetren i detoksifikacijski sustav citokrom a
P450.

Tvrdi se da je ovaj lijek kom patibilan sa sulfonilurejskom kla-

som o raln ih hipoglikem ika o kojim a sm o ve govorili, i koristi
se kao d o d atn a terapija uz inzulin kod pacijenata s d ija b e te so m
tip a 2.
28 //if/in - nos f i / u/n'jiuj

K ontraindiciran je kod tru d n ica i dojilja.pacijenata soteenom

funkcijom jetre, i kod pacijenata sa sranim problem im a.

Na p o p isu m oguih neeljenih reakcija nalaze se: hipoglike-

mija, reverzibilna utica, disfunkcija jetre, hepatitis, m unina,
povraanje, bolovi u trbuhu, um or, anoreksija, tam na m okraa, i
n en o rm a ln a funkcija jetre.

Ovaj lijek moe oralne kontraceptive uiniti nedjelotvornim a.

Lijek m oe potakn u ti ovulaciju kod ena koje nisu ule u meiio-
pauzu.

D enver Post je prije nekog vrem ena ponovno objavio lanak

iz Los A ngeles Tim esa o ovom lijeku R ezulinu. U lanku se spo-
m injalo d a je proizvoa lijeka W arner-L am bert, iako novija in-
form acija iz PDR-a kao proizvoaa navodi P a r k e - D a v i s . Naslov
je bio:

Po k ratlco m p o stu p k u o d o b re n i lijek p ro tiv dijab etesa

p o v e z a n s b a re m 33 s m rtn a sluaja

lanak je dalje govorio o tom e kako je britanski pandan FDA

(D riav n e u prave za hranu i lijekove) uklonio ovaj lijek s britansk-
og trita. Iskusni m edicinski slubenik FDA zaduen za procjenu
ovog lijeka odbacio ga je zbog tete koju lijek nanosi jetri. P re
ma lanku, ovog su slubenika, dr. Johna L. G ueriguiana, njegovi
nadreeni nak o n toga uklonili iz procesa ocjenjivanja lijekova.
Nakon p rv ih nekoliko sm rtnih sluajeva pripisanih ovom lijeku,
drugi m edicinski slubenik FDA, dr. R obert 1. Misbin, procijenio
je da e vise o d 12.000 korisnika R ezu lin a pretrpjeti oteenje
jetre. P oruio je svojim nadreenim a da e 2.000 tih pacijenata
vjerojatno u m rijeti od zatajenja jetre, ako ne budu pod strogim
nadzorom svojih lijenika. FDA je kasnije po kratkom postupku
odobrila ovaj lijek, i on se tren u tn o prepisuje am erikim pacijen-
tim a oboljelim od dijabetesa.
 29

Dok je ovaj izvjetaj bio u priprem i za tisak, doli sm o do dvije

nove vijesti u vezi s ovim lijekom R ezulinom . Prem a dr. Johnu
J. Brooksu, FDA je upravo povukla ovaj lijek s am erikog trita
zbog njegovc povezanosti s rakom jetre.24 ini se da odvjetnika
tvrtka25 iz M innesote priprem a veliku tubu protiv proizvoaa
R ezulina. Ova odvjetnika tvrtka objavila je 25. travnja 2000. u
novinam a D enver Rocky M ountain oglas u kojem poziva bive ko-
risnikc R ezulina da im se jave radi razgovora o moguoj odteti.

ovjek se m ora zapitati postoji li neka veza izm eu tube i

povlaenja lijeka s trita.

In zu lin
Iako se obino sm atra da su injekcije inzulina korisne prvenst-
veno kod dijabetesa tipa 1, on se u odreenim sluajevima koristi
i k od dijabetesa tip a 2.

Inzulin su prvi izolirali Banting, Best i M acleod, kanadski

istraivaki tm i koji je dobio Nobelovu nagradu.26 O ni su spasili
ivot jedne etrnaestogodinjakinje koja je u Opoj bolnici Toron
to urnirala od dijabetesa. To je bilo 1922. Terapija injekcijskim
inzulinom , koji je bio predm et intenzivnog istraivanja od 1889,
bila je uspjesna po p rv i put. Terapija je uspjela zato sto je tretirani
dijabetes, iako to lijenicim a nije bilo poznato, bio onaj kojeg da-
nas zovemo dijabetes tipa 1. U to vrijeme se d ijab etes tip a 2 tek
poeo javljati kao velika epidem ija,1i nije bio sm atran potpuno
drugaijom boleu kao sto danas znam o da jest.

Tijekom tog razdoblja dijabetes je buknuo od relativno rijetkog

tipa 1, obuhvativi golem u populaciju neprepoznatih d ijab etiara
tip a 2. Tada je m edicinska struka poela uviati vezu izmedu
bolesti i prehrane u k ontroli ove epidemije. Do toga je dolo zato
to se pokazalo da inzulin nije univerzalna panaceja kakvim ga
je proglasila farm aceutska kom panija. Kasnije, kada je utvrdena
razlika izm eu dva tipa dijabetesa, problem je nestao.
30 I n r . u b n - n as t i h i u b o ji c a

Danas se inzulin proizvodi iz svinjske ili govee guterae; i

stvara se uz pom o rekom binantne genske tehnologije. Inzulin je
bjelanevina; sastoji se od jedinstvenog lanca am inokiselina. Inzu-
Un dobiven o d krava ili svinja razlikuje se od ljudskog inzulina
po jednoj ili vise am inokiselina. Injekcija onoga to ljudsko tijelo
doivljava kao stranu bjelanevinu ponekad izaziva alergijsku
reakciju. Inzulin koji se genetskim tehnikam a dobiva iz bakterija
navodno je idcntian ljudskom inzulinu, ime je m ogunost aler-
gijske reakcije svedena na m inim um .

Postoji iroki spektar raznih oblika inzulina. Razvrstani su

prem a nainu proizvodnje i prem a brzini djelovanja. Neki sadre
konzervanse; neki ne bi trebali sadravati konzervanse. Dijele se u
tri grupe p rem a tom e koliko vrem ena prode od ubrizgavanja do
javljanja hipoglikem izantnog uinka:27

B rzo d jelu ju i
Djelovanje jboinje nakon 20 m inute, najjae je nakon 2 do
4 sata, traje 6 do 8 sati.

S rednje d u g o d je lu ju i
Djelovanje poinje nakon 1 do 3 sata, najjae je nakon 6 do
10 sati, traje 18 do 26 sati.

D u g o d jelu ju i
Poinju djelovati za 6 sati, traju 28 do 36 sati.

Proizvoai mijeaju i uskladuju inzuline ova tri osnovna tipa

kako bi dobili bolju kontrolu nad vrem enom i reakcijom pacijenta
na dozu.

Nakon sto je izoliran 1922, inzulin je uskoro stekao reputa-

ciju spasitelja ivota, jer su bez njega dijabetiari nakon odredenog
vrem ena p ad ali u dijabetiki ok i um irali. Cinjenica da je pacijent
m orao nastaviti uzim ati inzulin sm atrana je bitnim nedostatkom
Pr c p o /n t iv i in jc p ro h l c n m 31

tretm ana. Koristio se sam o zato to je spaavao ivote. M nogi su

zeljeli tretm an koji bi izlijeio bolest bez potrebe za nastavkom
tretm ana. M eutirn, oigledno je da u n u tar medicinske zajednice,
s njenim dananjim ustrojem , ne postoji ekonom ski poticaj da se
pronae pravi lijek koji bi elim inirao neprekidno tretiranje.

U medicinskoj zajednici se uvelike raspravljalo o ovoj losoj

strani tretm ana. 1955, kad su se poeli pojavljivati oralni hipog-
likemici, dijabetiku zajednicu prestala je m u d ti trajna ovisnost o
lijekovima za kontrolu eera u krvi. Tako, kad je nestao pritisak
da se pronade bolji lijek, prestala je i potraga za njim. Danas su svi
naviknuti na ideju o neprekidnom tretiranju bez pravog lijeka na
vidiku. Zaista, ova rije na 1 vise ni ne postoji u medicinskom
vokabularu.

D anas je sve oriodoksnc lijekove za dijabetes potrebno uzi-

mati neprekidno i trajno.

Nasreu, postoji alternativna m etoda lijeenja koja u veini

sluajeva moe brzo, potpuno, trajno, prirodno i ekonom ino
izlijeiti d ijab etes tip a 2, bez potrebe za beskrajnim tretiranjem .
Detaljnije em o obraditi ovo pitanje i predstaviti alternativnu
metodologiju kada budem o govorili o program u oporavka.

U svjetlu iznesenih informacija, m oda postaje jasnije zato

je pisac ovog izvjetaja odluio otkriti vlastiti lijek za d ijabetes
tipa 2, um jesto da pristane na ovisnost o protokolu tretiranja
sintetikim lijekovima.

Na ovom mjestu, prije nego to prouim o kako na BSCS zaista

radi, bilo bi korisno napraviti digresiju i objasniti prirodu kontrol-
nih sustava. Kada kasnije prijedem o na objanjavanje kako BSCS
tono funkcionira i sto je potrebno za njegov popravak kada pres-
tane raditi, ovaj novi uvid u kontrolne sustave uinit e sve puno
shvatljivijim. M olim vas da ostanete s nam a dok budem o post-
32 In /.u h n tih t nhof:cif

avljali tem elje za razum ijevanje i lijeenje grozne skupine bolesti

izazvanih h ip e rin z u lin e m ijsk im otkazivanjem BSCS-a.
Kontrolni sustavi

Naa su tijela zastraujue i zadivljujue graena. D ok ih

prouavamo, otkrivam o sve kompleksnije razine naih podsus-
tava. M noge suptilnosti ak i najjednostavnijih m eu naim sus-
tavima jo uvijek nisu po tp u n o shvaene, ak ni u n u tar m edicin-
ske istraivake zajednice. M eutim , poznato nam je dovoljno
toga o m ehanizm u za kontrolu eera u krvi da bi nam njegova
usporedba s teorijom klasinog strojnog kontrolnog sustava mo-
gla posluiti kao korisna vjeba. Osim u kontroli eera u krvi,
koncept regulacije sustava povratnom spregom karakteristian je
za m noge druge u n u tarn je regulatorne m ehanizm e tijela.

N ajjednostavniji kontrolni sustav je prekida za ukljuivanje

i iskljuivanje svjetla. Neto sloeniji prekidai m ogu prilikom
koritenja osjetiti da li je svjetlo ukljueno ili iskljueno prije nego
to pokuaju prom ijeniti njegovo stanje. Jo sloeniji sustavi m ogu
podeavati jainu svjetla na m noga stanja izm eu iskljuenog i
ukljuenog, ovisno o tom e koliko je svjetla potrebno. Svaki au-
tom atski kontrolni sustav odrava unaprijed o d re en o stanje
ravnotee u onom e to kontrolira, bez obzira na to da li je sustav
podvrgnut vanjskim utjecajim a ili ne.

Koncepti kontrolnih sustava

Svi kontrolni sustavi spadaju u jednu od ove dvije kategorije:

1 Sustavi otvorene petlje

2 Sustavi zatvorene petlje
34 I n / i i h n - na.< t:h i uhoj /

Sustavi otvorene petlje uzrokuju da stvar koju kontroliraju

poprim a vrijednost koja ovisi sam o o naredbi, a ne o bilo kakvom
ve postojecm stanju. Ako je naredba neodgovarajua, sustav
ulazi u neodgovarajue stanje. Jedan prim jer takvog sustava je
kada osoba uzm e oralni hipoglikem ik. Taj lijek o d m ah poinje
sniavati razinu glukoze, bez obzira na to kolika je ta razina bila
prije nego to je lijek uzet. Ako je osoba pogrijeila, doivjet e
hipoglikem ijsku reakciju. Ako je ispravno procijenila, njen eer
u krvi snizit t e se za koliinu koju lijek neovisno uzrokuje. To
rnozda jest, a moda i nije koliina koja je potrebna.

Sustav zatvorene petlje uzrokuje da stvar koju kontrolira re-

agira na naredbu uzim ajui u obzir ono sto je radila prije prim anja
nareabe. N aredba ne moe biti neodgovarajua, jer ju prilagoava
dinam ika zatvorene petlje. U naem spom enutom prim jeru, za-
tv o re n a p e tlja BSCS-a p rv o osjea k o licin u g lu k o ze u naem
k rv o to k u , a z a tim lui o d g o v araju u k o licin u in z u lin a za regu-
liran je to n o te koliin e glukoze. U ovom sluaju ne m oe doi
do hipoglikem ije. Takoder, u ovom se sluaju glukoza snizava za
tono o nu koliinu za koju je treba sniziti.

Definicije kontrolnog sustava

M nogi kontrolni sustavi uredeni su tako da kontroliraju cil-

janu toku. O n i su poznati kao sustavi pomaka ili sustavi1 tipa 0.
Klasini kontrolni sustavi ureeni su tako da provjeravaju svoj izlaz
(output) i vraaju ovu vrijednost u svoj ulaz (input), na nain da
om oguuju kontrolnoj funkciji da djeluje samo na razliku izm eu
izlaza i ulaza. Ovaj tip sustava, kada ispravno radi, vrlo je toan;
osim toga, prilino je neovisan o degradaciji svojih pojedinih kom-
ponenti. D rugim rijeima, ne sam o to kontrolira varijablu koju
treba kontrolirati (u ovom sluaju eer u krvi), nego takoer
kom penzira nesavrsenost svojih kom ponenti. Tako BSCS nastavlja
funkcionirati ak i kada im am o prilino oteenu jetru, guterau,
nadbubrene lijezde ili drugi vaan sastavni dio sustava.
 IS

Ta sposobnost kontrolnog sustava da kom penzira oteenja

vlastitih sastavnih diielova istovrem eno je blagoslov i prokletstvo.
Sjajno je sto ne dolazi do katastrofalnog raspada BSCS-a kada se
oteti jedna od njegovih kom ponenti. Prokletstvo je utoiiko to
se, zbog m askiranja problem a oteenja kom ponente, kom ponen-
ta moe sve vise oteivati. Na primjer, kad se u naem BSCS-u
razvije poveana o tp o rn o st na inzulin, bilo bi razum no oekivati
da e naa razina glukoze porasti. M edutim , zapravo se dogada
to da guteraa jednostavno lui dodatni inzulin. To nadjaava
poveanu o tp o rn o st na inzulin i odrava norm alnu razinu ecera
u krvi. Sve se to dogada bez da mi ita prim ijetim o. Poveana o t
pornost na inzulin na taj je nain prikrivena i teko ju je opaziti.

M edutim , dok kontrolni sustav moe kom penzirati propadanje

svojih kom ponenti, ne moe kom penzirati kada dode do k atastro
falnog otkazivanja neke kom ponente. U gore navedenom prim jeru,
ako se o tpornost na inzulin beskonano poveava, kom penzacija
guterae poveavat e se sam o u granicarna njene sposobnosti
opskrbljivanja sustava inzulinom . Nakon te tocke kontrola nad
eerom u krvi bit e izgubljena, i moe doi do katastrofalnog
sloina funkcije guterae.

Izlazna vrijednost bilo kojeg sustava pom aka uvijek je neto

malo nia od traene vrijednosti. Ta mala razlika poznata je kao
greska pomaka. Na prim jer, ako nam jestite kuni term ostat na
tem peraturu od 21C, njegovu ciljanu toku, pe e se paliti samo
kada je tem peratura nia od te ciljane toke. V rijednost za koju
tem peratura padne ispod ciljane toke zove se pomak. Pe e ostati
iskljuena sve dok tem peratura u kui ostane 21 stupanj. V rijed
nost za koju tem peratura m ora pasti ispod ciljane toke da bi se
pe ukljuila zove se greka pomaka.

Kad se pe upali i kua se zagrije, tem peratura e rasti sve dok

se razlika izm edu tem perature i ciljane toke ne izjednai sgrekom
pomaka, i tada e se pe ugasiti. O bratite panju na to da tem pera
36 hi 'ithn - /v alii ubojiiii

tura nikada ne poraste do ciljane toke. Vrijednost greike pomaka

karakteristina je za svaki pojedini kontrolni sustav, i predvieno
je da bude relativno mala. Ako postane velika, m oram o popraviti
sustav. Za dijabetes tipa 2 karakteristicne su velike bazalne i post-
prandijalne greske pom aka vrijednosti glukoze.

K ontrolni sustav je takoer osjetljiv na uestalost ili brzinu

potrebnih prom jena u njegovom izlazu kada dode do narusavanja.
To znai, kada na sustav djeluju vanjski dogaaji. Kada kontrolni
sustav radi dovoljno sporo, tj. kada je naruavanje sporo, izlaz e
ispravno odgovoriti na ulaz s m alom grekom pomaka. Ako se
od sustava trai da djeluje bre nego to m u doputaju njegove
m ogunosti, tj. uz jaka naruavanja, pojavit e se jo jedna sistem-
ska greska zvana greska brzine. Ako ta greka postane dovoljno ve
lika, sustav e ponekad dosegnuti granicu brzine i p o tp u n o prestati
raditi. ak i kada bude radio, njegov rad bit e obiljeen velikim
vrem enskim p cm ak o m izm eu traenog izlaza i dcbivenog izlaza.
Kada dosegne granicu brzine i potpuno prestane raditi, kae se da
je u stanju zasienja. N ovi pojm ovi u naem prouavanju BSCS-a
su:
1 Ciljana toka
2 Greska pom aka
3 Greska brzine
4 G ranica brzine
5 Zasienje

Ovaj kontrolni sustav tipa 0 est je u p riro d i.2 M nogi takvi

sustavi funkcioniraju na prilino jednostavan nain; neki su pak
tako sloeni da prkose analizi. U svijetu tehnike oni su detaljno
prouavani. Postoji veliki korpus m atem atike posveen analizi
rada ovih sustava. Velik dio proucavanja posveen je ponaanju
sustava pod naruavanjem, tj. kada na njih utjee vanjski dogaaj.

O vo narusavanje k o ntrolnog sustava, kao i njegovih pet po-

jednostavljenih obiljezja, iako m ogu izgledati donekle zbunjujue,
 37

zapravo p r ili n o d o b r o p rik a zu ju d o g a a je u stv a r n o m sv ijetu .

Sljedei p rim jer ilu strira k a k o radi je d a n k o n tro ln i su sta v i p o v -
ezuje o v o s k o n c e p to m p e t fu n k c io n a ln in obiljcja i id e jo m o
narusavanju.

Primjer kontrolnog sustava

Pretpostavim o da vozim o autom obil niz cestu. Smjerom

kretanja automobiJa upravJja jednostavni kontrolni sustav koji
odrava autom obil na njegovoj kolnikoj traci. Vrijednost sredine
kolnike trake je ciljana toka. Sustav se sastoji od vozaa, ceste
i m ehanizm a za upravljanje autom obilom . Dok on jednostavno
vozi ravno, nem a nikakvih narusavanja. Ako poblie prouim o
kom ponente sustava, vidjet em o da postoji volan, kotai au to
mobile, miii ruku vozaa, oi koje registriraju kada autom obil
pone skretati iz svoje trake i m ozak koji alje signale m iiim a da
isprave kretanje autom obila kada on pone izlaziti iz trake. Nara-
vno, detaljna analiza ovog kontrolnog sustava otkrit e m noge
druge kom ponente sustava po red ovih koje smo istaknuli. Greska
pomaka u sustavu je najm anja vrijednost pom aka izvan trake koju
e sustav dopustiti prije nego to pokua obaviti ispravljanje. Ako
se ispravljanje obavlja sporo, bit e prim jetna malagre/c pom aka;
to je razm ak izm eu sredine trake i pozicije autom obila na njoj.
M eutim , nee postojati nikakva greska brzine.

Ali ako se neki drugi autom obil pojavi na krizanju i mi ga

pokuam o izbjei previe energino, moe se dogoditi da previse
skrenem o na jednu stranu. Tada e biti potrebno izvriti isprav
ljanje u suprotnom smjeru. To je greska brzine. Pojavljivanje au
tom obila, na koje smo reagirali, bilo je narusavanje. Ako slijed is-
pravljanja i prejakog ispravljanja izm akne kontroli, to se rnoze
dogoditi neiskusnom vozau, autom obil e poeti nesigurno
krivudati po cesti i ni u jed n o m trenutku nee stabilno ii svojim
putem. Tada se kae da je taj sustav na granici brzine.
38 In/ulin (1< n h i uboiicii

Ako se prijee granica brzine sustava, voza e izgubiti k o n

trolu i autom obil e se slupati. Kada se izgubi kontrola, kae se da
je sustav u zasienju. Sistemi u zasienju ponekad se m ogu opor-
aviti; ponekad se to ne dogodi. Kada se ne oporave, esto dolazi
do sam ounistenja. Nije nim alo neobino da stroj kojim upravlja
kontrolni sustav bude uniten kada sustav ue u zasienje. To je,
naravno, prognoza i za ljudsko tijelo kada se dopusti propadanje
BSCS-a i kontrola eera u krvi hipoglikem izantnim agensim a za-
m jenskog sustava otvorene petlje.

A utom obil nee p u n o skretati sa svoga puta osim ako ne dode

do vanjskog narusavanja, ili ako njegov kontrolni sustav pres-
tane funkcionirati.3 Ovo naruavanje im a uinak unoenja velike
greske pom aka u sustav, na koju treba odgovoriti. Prilikom anal-
ize kontrolnog susiava vano je uzeti u obzir snagu narusavanja
i njegovu brzinu. Bolji sustavi m ogu sprem no ispraviti jaa i bra
narusavanja; slabiji sustavi doseu granicu brzine i zasienje u
prisutnosti narusavanja kojim a su izloeni.

O bratite panju na to da je ovaj kontrolni sustav, po svojoj

prirodi, relativno neovisan o kvaliteti njegovih kom ponenti. Zais
ta je nebitno da li je ruka koja upravlja volanom jaka ili slaba,
to nem a veeg utjecaja na kontrolu. Ali ako ruka postane paral-
izirana, kontrola e biti izgubljena. Isto se moe rei za sve k o m
ponente sustava.

Sve dok oni barem u nekoj mjeri funkcioniraju, kontrola

e se u nekoj mjeri odrzati.

ovjeji sustav za kontrolu eera u krvi radi ba p o put prim -

jera o kojima sm o upravo govorili. M eutim , neto je sloeniji. O
njem u em o govoriti u sljedeem poglavlju.
ovjeji sustav za kontrolu eera u krvi

P regled
ovjeji sustav za kontrolu eera u krvi ima karakteristinu
ciljanu toku, greku pomaka, gre'sku brzine, granicu brzine i uinak
zasienja koje se m oze nai u svakom kontrolnom sustavu. Naru-
avanja na koja m ora odgovarati sastoje se od zahtjeva aktivnosti
koje sagorijevaju glukozu, kao i od glukoze nastale procesom pro-
bave. I vjebanje i probava naruavaju eer u krvi. Uloga sustava
je da odri razinu glukoze u krvi blizu njene ciljane toke, bez obzi-
ra da li su narusavanja p.rimjetna ill ne. U m nogim kontrolnim su-
stavima elem enti kontrole su m ehaniki, elektrini ili elektronski.
U BSCS-u kontrolne kom ponente su biokemijske.

Kako starimo, na BSCS gubi dio svoje sposobnosti reagiranja

na narusavanja. To je vidljivo iz toga sto se s godinam a kod ncdi-
jabetiara povisuje ciljana toka razine eera u krvi.1Ta postupna
degradacija ciljane toke u kontrolnom sustavu jasan je znak po-
stupne degradacije kljunih kom ponenti kontrolne petlje od kojih
se kontrolni sustav sastoji. D rugim rijeima, jetra stara ezdeset
godina, iakojo m oe biti dosta funkcionalna, openito n ijejedna-
ko dobra kao jetra stara dvadeset godina.2 N eprekidna degradacija
ovih kom ponenti, iako esto prikrivena, moe na kraju dovesti do
katastrofalnog otkazivanja jedne ili vise njih. Ta degradacija e,
naravno, takoer uzrckovati postupno gubljenje sposobnosti su
stava da kontrolira eer u krvi. To e biti vidljivo po postupnom
porastu koliine inzulina potrebne da se zadri kontrola nad ee-
rom u krvi. Kada se m anifestira h ip e rin z u lin e m ija , akum ulirani
gubitak kontrole postao je opasan po ivot.
40 Ir . / . u h n n a t t i h i uv o jt c a

Budui da svaki kontrolni sustav ispravlja odstupanja od nje-

gove ciljane toke, ova postupna odstupanja uzrokovana starenjem
takoer bivaju ispravliena; zato ih je teko o tk riti prije nego to
doe do ozbiljne degradacije. To je razlog zato su oteenja gute-
rae, oleenja jetre i funkcionalna slabost nadbubrenih lijezda
esto m askirane ovom sposobnou BSCS-a da kom penzira ku-
m ulativnu u n u tarn ju tetu. Ta je teta u odreenoj m jeri neizbje-
an dio procesa starenja.

Meutim, ovaj normalan proces starenja uvelike je u'or-

zan pogubnim prehrambenim navikama koje se prakti-
ciraju kroz due vrijeme.

BSCS radi tako to lui odreene ho rm o n e u krvotok kako

bi izazvao odgovor ciljanih tjelesnih stanica. Proizvodnju, oslo-
badanje i kontrolu ovih horm ona obavlja endokrini sustav. To je
sustav lijezda sa i bez kanala strateki razm jetcnih po tijelu radi
kontroliranja njegovog rada. Para lei ni sustav koji provodi ko n tro
lu kroz u potrebu prostaglandina takcder se rnoze sm atrati dijelom
ovog kontrolnog m ehanizm a. jedna od brojnih vitalnih kontrol-
nih funkcija endok rin o g sustava je kontrola glukoze u krvi. Kada
radi kako treba, on ovo obavlja precizno i uz m inim alnu upotrebu
inzulina bez obzira na to da li smo upravo jeli ili postim o ve tje-
dan dana.

Uloga BSCS-a je da opskrbljuje bilijune stanica naega tijela

optim alnom koncentracijom glukoze u krvi kojom su one oku-
pane. Bez ove glukoze one nee uspijevati. Svaka od naih stanica
m ora nezavisno biti sposobna crpiti iz te krvne kupke vitalne hra-
njive tvari koje su joj potrebne za rad. Neke stanice, m asne stanice,
sam o pohranjuju masti; druge, poput stanica sranog miia, nio-
raju biti u stanju obavljati koristan rad kako bi odrzavale organi-
zam kao cjelinu.
 41

G lukoza je stanici ono to je benzin automobilu. O na je gorivo

lcoje om oguava da sve radi. D ruge prehram bene p o treb e stanice
odgovaraju, u naoj analogiji s autom obilom , gum am a, ulju, anti-
frizu, presvlakam a za sjedala, novom akum ulatoru i d ru g im stva-
rima potrebnim za servis. Sve ove hranjive tvari stanice m oraju
dobiti iz nae prehrane preko krvotoka. Kada dode do dijabete
sa, neto ozbiljno ne valja s ovom opskrbnom linijom do stanice.
Kada se opskrbna linija narui, stanica e to kom penzirati koliko
god bude mogla snalazei se s onim sto ima.

U nutar BSCS-a kom ponente sustava su stvari kao jetra, gu-

teraa, nadbubrene lijezde, titnjaa, probavni proces i druge
manje oigledne kom ponente. Kada nas pogodi d ijab etes tip a 2,
kontrola nad eerom u krvi je izgubljtna i negdje je doslo do ve-
ega kvara. U mjesecima koji su prethodili dijagnosticiranju dija-
bctesa, taj kvar postajao je sve vaniji. Tijekom tog vrem ena BSCS
je je kom penzirao kvar, kako bi onem cguio.odgodio i prevenirao
gubitak kontrole nad eerom u krvi. Kvar koji m oem o vidjeti
progresivni je gubitak dielotvornosti inzulina. To se kom penzira
postupnim povisenjem razine inzulina u serumu.

O sim arsena, cijanida, kukute i nekih drugih sistem skih otro-

va, m oem o jesti skoro sve to poelim o, uz malo ili nim alo brige
oko tren u tn ih zdravstvenih posljedica. To mozerno zahvaliti za-
divljujuoi sposobnosti tijela da kom penzira i sna!azi se uz lou
prehranu. M edutim , postoji nekoliko nam irnica, o kojim a em o
govoriti kasnije, koje izravno uzrokuju dijabetes tip a 2 i h ip e rin -
zu lin em iju kad ih se re d o v n o k o n z u m ira k ro z d u e v rem e n -
sko razdoblje. Nakon to se dijabetes izlijei, nam irnice koje ga
uzrokuju opet se m ogu povrem eno jesti; m edutim , nikada ih se
ne rnoze re d o v n o k o n z u m ira ti d u e v rijem e bez da se p o n o v n o
izazove bolest.
42

Funkcije endokrinih lijezda

Kad se inzulin, m oni anaboliki horm o n , izluuje u krvotok

iz beta stanica guterae, u njem u se kupaju stanine m em brane
svake stanice u tijelu.3 O visno o tipu stanice, taj inzulin pokree
razne oblike aktivnosti. 1 u stanicam a guterae i u perifernim sta
nicam a, inzulin pokree pohranjivanje glukoze u dugim lancima
glikogena.4 G likogen p o hranjen u jetri dostupan je za prijenos po
cijelom tijelu, do svake stanice kojoj je poireban. Oko 30% naih
ugljikohidrata preraduje se ovim putem (glikogenezom). M edutim,
glikogen pohranjen u naim perifernim stanicam a dostupan je
za upotrebu sam o njima. U dru g im stanicam a guterae taj in
zulin pokree proizvodnju m asti iz glukoze koja je prisutna. U
naim m asnim stanicam a, inzulin pokree pohranjivanje masti.
U ostalim naim stanicam a inzulin pokree apsorpciju glukoze
iz krvotoka. Kada u naoj prehrani nem a dovoljno ugljikohidrata
za pretvorbu u giikogen, jetra te u glikogen pretvarati dio masti i
bjelanevina. Taj glikogen pohranjuje se u jetri. Ovaj proces zove
se glukoneogeneza.

Kada se povisi razina glukoze u portalnoj veni, beta stanice

guterae oslobaaju inzulin u m alim m lazovim a. D etektori glu
koze u guterai neprekidno nadziru glukozu u krvotoku. Sve dok
je ta razina glukoze visoka, beta stanice povrem eno luce inzulin.
U norm alnim okolnostim a inzulin brzo djeluje tako to glukozu
povue u nau staninu populaciju, im e se smanji njena razina u
krvi. O tputanje inzulina ubrzo prestaje. To je n aa tre n u tn o do-
stu p n a , p o s tp ra n d ija ln a zalih a glukoze. M edutim , kad je inzulin
nedjelotvoran, razina glukoze ostaje visoka i luenje inzulina se
nastavlja. To je nain na koji se m anifestiraju klasina h ip e rin z u
lin em ija z b o g o tp o rn o s ti n a in z u lin i d ijab etes tip a 2.

Kada senzori u gusteraci utvrde nisku razinu glukoze u krvi, to

je stanje hipoglikem ije. G uteraa lui glukagon kako bi potaknula
je tru da otpusti glukozu iz svojih zaliha. N orm alno se, kada jede-
 43

, dio glukoze iz naih ugljikohidrata pohranjuje u jetri kao gli

kogen. Taj pohranjeni glikogen jetra razgraduje na glukozu koju
zatim lui. U jetri se, p o hranjena u obliku glikogena, nalazi glukoza
(Jovoljna za est do osam sati. To se sm a tra n ao m k ra tk o ro c n o m
i brzo d o stu p n o m zalih o m glukoze. O na postoji zato to m ozak
zahtijeva tren u tn u i kontinuiranu opskrbu glukozom. Za razliku
0d veine drugih stanica u tijelu, on ne rnoze raditi na temelju
razgradnje m asti i bjelanevina; m ozak u norm alnim okolnostim a
mora im ati neprekidnu opskrbu glukozom.5 To je razlog zasto hi-
poglikemiari doivljavaju m entalnu iscrpljenost, kratkotrajan
gubitak pam enja i tekoe s racionalnim razmiljanjem.

To je prim arni nain na koji nae alfa i beta stanice gutera-

e rade kako bi stabilizirale glukozu u naem serum u. M edutim ,
koliko god da je stabilizacija eera u krvi vana, ona je sam o dio
posla kojeg obavlja BSCS.

Kada se nae zaiihe glukcze snize, naa jetra moe razgraivati

glicerolnu osnovu m asti kako bi scvarala piruvat. Zatim moe spa-
jati po dvije molekule piruvata i stvarati glukozu. Nakon toga ovu
glukozu koristim o u n orm alnim putevima.

Kada nam ponestane masti, ali i esto kada sam o im am o viak

glukoze, naa jetra m oe razgraivati molekule glukoze i stvarati
trigliceride. Taj proces zove se lipogeneza. Umjesto da bude kori-
stan rezervni m ehanizam za uvanje energije, lipogeneza je postala
m ehanizam pretilosti. To je prije svega uzrokovano naom preko-
m jernom konzum acijom eera. Kod h ip erin zu lin em ije. povie-
na prosjena razina inzulina ubrzava ovaj proces.

Inzulin takoer pokree pohranjivanjc ovih triglicerida.6 I

trigliceridi koje unosim o hranom i trigliceridi koje proizvodim o
iz glukoze pohranjuju se u naim m asnim stanicama. Ta zalih a
p red stav lja na d u g o ro n i, sp o ro d o stu p n i izvor energije. Broj
m asnih stanica koje im am o obino je oreen u djetinjstvu ; nn
44 In /u h n , tihi u b ofim

em prenatalnom razvoju. Kada one nabujaju zbog suvinih zaliha

masti, postajem o izoblieni i pretili.Taj m ehanizam pohranjivanja
masti, iako je dio BSCS-a, reguliran je jo jednom k ontrolnom pet-
Ijom, petljom neuropeptida-leptina.

Kada nam postane glukoze za nase stanine vatre, m noge nae

stanice poinju sagorijevati masti. Ako sagorijevam o previse m a
sti, kao kad sm o na dijeti s niskim unosom ugljikohidrata. viak od
dva fragm enta aktivirane octene kiseline stvara se kao pepeo.
Taj pepeo m ora se uklanjati iz stanica da bi stanini m etaboli
zam ostao stabilan. Tijelo ih m eusobno sastavlja i pohranjuje u
m asnim stanicam a kao zasienu mast.7 Smisao toga je opet da se
stvore zalihe energije kada energije ima u suviku i iskoristi ih se
kasnije kada se ukae potreba. Kada na Krebsov ciklus sagorije-
va previse masti, acetoctena kiselina i ostali pepeo o d izgaranja
pojavljuju se u krvotoku. To uzrokuje ketoacidozu koja je ka-
rakteristir.a za dijabetes, dijete s niskim unosom ugljikohidiata i
gladovanje.8

Tako, kao to m oem o vidjeti, hrana koju jedem o obino se

prerauje u sljedee tri kategorije:

1 O d m a h d o s tu p a n p o s tp ra n d ija ln i izvor en erg ije

u o b lik u g lu k o ze za n au stan in u p o p u la ciju .
2 G likogenska zalih a energije za k ra tk o ro n u
u p o tre b u u h itn im sluajevim a.
3 D u g o ro n a, s p o ro d o stu p n a lip o litik a z alih a za
sag o rijev an je m asti.

Vano je prim ijetiti da probavni proces djeluje kao narusa-

vattje i uzrokuje da BSCS reagira na nain koji sm o opisali. To
narusavanje djelu je u ta k v o m sm jeru d a u z ro k u je ten d en ciju
p o ra s ta seera u k rv i. Na su stav o d g o v ara sn iav an jem razin e
eera u k rv i n a tra g n a n jeg o v u ciljanu toku.
 4 j

Svi gore spom enuti m ehanizm i za uklanjanje glukoze iz -

votoka i opskrbljivanje stanine pei energijom zapravo su m eha-
nizmi za tednju glukoze. To jest, svi oni, na neki nain, nastoje
s p r e m it i glukozu za budue potrebe nekim n ad n o m skladitenja.
Tijelo takoer rnoze elim inirati glukozu putem m okrac. Ako sve
ostalo propadne i glukoza u serum u ostane poviena, poet e ju
eliminirati preko bubrega. Kada visoka koncentracija glukoze u
renalnoj cirkulaciji nadilazi kapacitet bubrega da ju sauva, ona se
izluuje. To je razlog zato se eer javlja u m o k rad dijabetiara.
To je takoer razlog karakteristine ei dijabetiara i uestalog
mokrenja.

Kada tijelo im a nedovoljne zalihe glukoze i masti, ili kada im a

veliki suviak am inokiselina, stanice m ogu ui u fazu m etabo-
lizma u kojoj se sagorijevaju bjelanrevine. To je zadnji rezervni
nain kojem se obino pribjegava radi ouvanja ivcta u najek-
strem nijim prilikam a. Sustav ie tako prilagoen da odrava ivot,
makar i ovom stanju gladovanja, to je due mogue. Pri ovom
nainu rada stanice sagorijevaju am inokiseline u njihovim m o-
torima s Krebsovim d k lu so m .9 Kada taj proces zapone, a u p re
hrani nem a dovoljno bjelanevina, tijelo moe poeti sagorijevati
bjelanevine od kojih je izgraueno. Pepeo ove stanine vatre je
amonijak. A m onijak je vrlo toksian za tijelo. Jedna o d funkcija
jetre je detoksifikacija od am onijaka i njegovo pretvaranje u ureu.
Urea je vodotopiva tvar koja m okrai daje njen karakteristian
smrad.

Kada konzum iram o hranu, na probavni proces, d jelu ju d kao

naruavanje, izaziva tendenciju porasta glukoze u portalnoj krvi.
Na BSCS odgovara sniavanjem eera u krvi natrag na njegovu
ciljanu toku. K ada p o stim o , n a BSCS, narusen n isk o m ra z in o m
eera u k rv i, djeluje tako to izvlai g lu k o zu iz je d n e ili vise
svojih zalih a i lu d je u k rv o to k kako b i sprijeio p a d eera
u krvi. Postoji jos jedna vrsta narusavanja na koju BSCS m ora
odgovarati.
46 I n / . u h n - na ti hi uhojHii

Vjebanje im a uinak poveavanja nae osjetljivosti na in zu

lin .10 O no poveava nau perifernu apsorpciju glukoze iz krvo-
toka i djelotvorno uklanja glukozu iz naeg tijela. Ako se perio d
vjebanja nastavi i nakon toke u kojoj se na eer u krvi sma-
nji do njegove ciljane toke, sustav e tada pokrenuti oslobadanje
energije iz brzo dostupnih zaliha. BSCS ovdje djeluje tako sto
odgovara na poremeaj nastao vjezbanjem sniavanjem razine
eera u krvi do ciljane toke , da bi je onda poeo dizati ako
padnc ispod ciljane toke. Ova vrsta porem eaja dogaa se kada
je tijelo ukljueno u neku aktivnost i m ora trositi energiju vise od
njegove m etabolike norm e. U praksi ie teko, osim ako riemate
intenzivne treninge, stim ulirati dodatno otputanje glukoze snia-
vanjem njene razine ispod ciljane toke. Zbog tog razloga dijabe-
tiar tipa 2 smije i treba vjebati kad god je u prilici. Vjeba je
izvrsna dodatna terapija za kontrolu glukoze. (D ijabetiari tipa
1 im aju drugaiji problem ; njihove tjelesne aktivnosti m oraju biti
prom ilieno koordinirane s ir.jekcijama inzulina na puno paljiviji
nain.)

O va narusavanja nastala vjebom, kao preth o d n a narusavanja

uzrokovana probavnim sustavom, stim uliraju 3SCS da vrati razi
nu glukoze na njenu ciljanu toku. O n e to nastojati uiniti, bez
obzira na sm jer ili vrijednost odstupanja od toke.

Ciljana toka

Nije dovoljno sam o poticati BSCS na reguliranje koncentracije

eera u krvi. Potreban n am je i m ehanizam za odreivanje kolika
bi koncentracija eera u krvi trebala biti. M ehanizam m ora odr-
avati dovoljno visoku razinu glukoze za prehranjivanje nae sta-
nine populacije, m ora osigurati odgovarajue razine dugoronih
i kratkoronih zaliha iz unesene hrane, i m ora odrzavati dovoljno
niske koncentracije inzulina i glukoze da sprijei tetu na naim
p utevim a za tran sp o rt krvi. M ora osigurati stabilnu ciljanu toku
eera u krvi bez obzira na nedavne obroke i vjeibanje. M ora odr-
 47

avati bazalni m etabolizam . Takoer m ora om oguavati prom jenu

nom inalne razine eera u krvi u sluaju nude. U kratko, m oram o
imati prilino kom pleksan m ehanizam ciljane toke.

U BSCS-u, prosjenu ciljanu toku odreuje os hipofiza-tit-

njaa kada titnjaa regulira koliinu T4 u krvotoku. Ta ciljana
toka je ono to odreuje brzinu nascg bazalnog m etabolizm a."
Kada se m etabolika aktivnost u norm alnom , neizvanrednom sta-
nju ubrza ili uspori, titnjaa e prilagoditi koliinu T4 u krvo-
tcku. Ovo prilagoavanje T4 uzrokuje odgovarajuu prilagobu
metabolike aktivnosti svake stanice u tijelu, budui da stanine
m em brane osjeaju prisutnost T4.

Kad sm o hiperaktivni, u izvanrednoj situaciji, pod stresom ili

u strahu, nadbubrene lijezde izluuju adrenalin i noradrenalin.
Oba ova h o rm ona su kateholam ini. C n i djeluju tako to stavljaju
tijelo u stanje pripravnosti. Dio njihove aktivncsti je izm jena ci
ljane toike glukoze; oni u serum u uzrokuju poveanje razine glu
koze dobivene iz glikogenskih zaliha u jetri. O ni takoer povea-
vaju m etaboliku aktivnost. D odatna glukoza slui za da osigura
dodatnu energiju za m ogue neoekivane potrebe. Tu aktivnost
stim ulira autonom n i ivani sustav. Poticaj dolazi od osi hipota-
lam us-hipofiza-nadbubrene lijezde (HPA). To ukljuuje suelje
um -m ozak i m noge sloene interakcije koje su vrlo slabo shva-
ene.

Taj zaobilazni nadbubreni m ehanizam kontrole djeluje isklju-

ivo kako bi osigurao d o d atn u glukozu za hitan odgovor sustava
na nepredviene zahtjeve. O n djeluje slino kao to djeluje pum pa
rasplinjaa naeg autom obila kada ubrzavam o kako bism o prete-
kli drugi autom obil.

Kako bi povisila razinu glukoze u krvi, kora nadbubrene li-

jezde takoer m oe luiti glukokortikoide, snane steroidne h o r
mone. To su horm o n i koji reguliraju sagorijevanje masti i bjelan-
48 I t i / u l i n n a i iil.i ubo fi co

evina n a staninoj razin i.12To je ob in o dugoroni hiperglikem ij-

ski u in a k i posebno je vaan za dijabetiare. Kada d ijab etiar ne
m etab o lizira dcb ro glukozu i pribjegava koritenju ovog p u ta za
d o b iv an je energiie, stanje m oe po stati kronino. Kao to e posta-
ti jasn o , ovo stanje p raen o je neeijenim posljedicam a.13

Pod kontrolom h ip otalam usa, ak tiv n o st osi hipofiza-titnjaa i

n a d b u b re n ih lijezda reg u liran a je brojnim specifinim izluina-
m a .T ri glavna h o rm o n a kojim a hipoftza ostvaruje ovu k o n tro lu su
GH, A C T S i TSH. - je h o rm o n rasta, koji stim ulira m etabolizam
i igra ulogu u m etabolizm u m asti. A CTH izravno k o n tro lira lue-
nje g o re spom enutih g lu k o kortikoida. TSH je h o rm o n koji stim u
lira titn ja u ; on preko titnjae regulira razinu T4 u krv o to k u .

O v a interakcija titnjae, n a d b u b re in ih lijezda, hipofrze, pa

ak i h ip o ta la m u sa ,14 m oe se p ro m atrati kao m eh an izam ciljane
toke. To orooguava tijelu da prilag o d i m etaboliku ctljanu toku
za sljedea tri stanja:

1 N c rm a ln e m e ta b o li k e p o tre b e
2 K ra tk c ro n e iz v a n re d n e p o tre b e
3 D u g o ro n e k ro n i n e p o tre b e

Z a funkcioniranje naeg BSCS-a od tem eljne je vanosti da

nae tije lo prepoznaje razinu ciljane toke zasnovanu na tren u tn o i
ak tiv n o sti sustava. Ta ciljana tocka je standard za u sp o red b u iz-
m eu b ilo kojeg tren u tn o g stanja BSCS-a i njegovog n en aru en o g
stanja. Ta usporedba om oguuje rad sustava.

K o d dijabetiara, kada stanice ne m etaboliziraju d o b ro g lu

kozu za dobivanje energije, stanice poinju sagorijevati m asti i
bjelanevine. Taj m etaboliki p u t uzrokuje stvaranje ketona u k r
votoku. Ta nastala poviena razina ketona u krvotoku uzrokuje
da je d a n povezani, ali drugaiji, k ontrolni sustav postaje zasien.
Taj k o n tro ln i sustav odgovoran je za odravanje pH krvi u n u tar
C o v j c j i s u s t a v / k o n t r o l - i s c c r a k r v i 49

uskih granica. Kada taj pH sustav izgubi kontrolu, krv postaje

kisela i dolazi do stanja koje se zove ketoacidoza. To je razlog jav-
ljanja dijabetikog ili ketoacidnog stanja.
I
Ovdje je kljuna ideja ta da je tijelo najbolje prilagodeno sa-
gorijevanju ugljikohidrata. Njihovo m asovno zamjenjivanje ma-
stim a ili bielanevinam a kada tijelo ne m oe dobro m etabolizirati
ugljikohidrate nosi ozbiljne negativne posljedice. Dijeta s niskim
unosom ugljikohidrata, po p u larn a m eu nekim lijenicima, te
melji se na ideji da ako ne m oete m etabolizirati ugljikohidrate,
onda ih ne treba jesti. To je otprilike kao kad biste rekli da ako va
autom obil im a problem a s rasplinjaem treba ga prestati puniti
benzinom i poeti koristiti dizel gorivo. M edutim , kao to em o
uskoro vidjeti, postoji bolji nain postupanja sa sustavom koji im a
potekoa s m etaboliziranjem ugljikohidrata.

Stanina funkcija

Nekada se m islilo da inzulin, djelujui na stanine receptore na

plazmatskoj m em brani, izravno olakava prolaz glukoze iz krvoto-
ka u unutranjost stanice. Sm airalo se da on to postie vezivanjem
za m olekule giukozc u krvotoku, tako mijenjajui oblik i elektrini
potencijal nastale m olekule. To je nekako trebalo olakati'prolaze-
nje m olekule kroz m em branske receptore u unutranjost stanice.

U posljednjih nekoliko godina istraeni su neki m ehanizm i

i iznesene su teorije da oni predstavljaju m ehanizam transporta.
Problem je u tom e to jo nisu rasvijetljeni svi biokemijski putovi
i potpuna teorija jos nije dostupna. Ipak, dovoljno toga je poznato
da bism o jasno m ogli vidjeti koji je glavni uzrok dijabetesa tip a 2
i h ip e rin zu lin em ije.

D anas o staninoj biokemiji znam o vie nego ikada ranije.

Uloga inzulina je da stanicam a signalizira da je glukoza dostupna
u krvnoj plazmi. O n to ini jednostavno svojom prisutnou i ve-
50 / / /in - \: n / ii [ ib o j

zivanjem za stanin e receptore. Sjetite se da ta ista glukoza, kada

je prisutna u p o rtaln o j cirkulaciji, uzrokuje da guteraa lui ovaj
inzulin. Tako, osim u sluajevima tum ora guterae ili u drugim
nenorm alnim okolnpstim a, kada god se pojavi inzulin sigurno je
da je prisutna i glukoza.

Sada se in i da vezivanje inzulina za receptor na staninoj

m em brani p okree sloenu kaskadu biokem ijskih dogaaja unu-
tar stanice. To uzrokuje da m ala vojska GLUT4, prenosioca gluko
ze, napusti svoje parkiralite u unutianjosti stanice i preseli se na
unutarnju p o v rin u stanine m em brane. N akon to dodu tamo,
ovi prenosioci m oraju m igrirati kroz staninu m em branu do po-
sebnog p ro sto ra zvanog caveolae.15 Tu pokupe teret molekula
glukoze za tra n s p o rt do staninih m itohondrija. M itohondriji su
m jcsto gdje glukoza izgara kao gorivo. Ako dovoljan broj ovih
GLUT4 prenosioca, u dovoljno velikom dijelu nae stanine p o
pulacije m oe p ro v o d iti ovu rutinu, glukoza se brzo uklanja iz k r
votoka. Kad se glukoza ukloni iz krvotoka, guteraa prestaje luiti
inzulin i na sustav se brzo vraa na norm aine vrijednosti ciljanih
toaka glukoze i inzulina.

Kod d ija b e te sa tip a 2 ovaj proces prestaje raditi kako treba, i ni

glukoza ni inzulin se djelotvorno ne uklanjaju iz naeg krvotoka.

Plazm atske m em brane koje sadrze receptcre za inzulin igraju

vitalnu ulogu u tran sp o rtu glukoze u stanicu. Same m em brane
sastoje se od lipida. Njih stanica proizvodi iz m asti koje su joj do-
stupne za izgradnju. Neke su m asti zasiene, a neke su nezasiene
s raznim stupnjevim a nezasienosti. Kolesterol se takoder koristi
u strukturi m em b ran e. Receptore ugradene u m em branu obino
tvore bjelanevine. Uloga m em brane je da titi stanicu od vanj-
skog svijeta i d a om oguava tran sp o rt m aterijala u stanicu i izvan
nje. T ransport razn ih kem ijskih spojeva kroz staninu m em bra
nu obavlja se procesim a pasivnog i aktivnog transporta. Sustav
GLUT4 prenosioca spada u aktivne procese.
C o v j c j i s u s t d v / k u n t r o i u Z c c r a u ir r v i

Da bi GLUT4 prenosioci bili djelotvorni, m oraju pouzdano

dolaziti na posao i m oraju se pojavljivati u dovoljnom broju na
unutarnjoj povrsini m em brane. Izgleda da kod dijabetiara taj
dio procesa funkcio n ira.16 Dio koji, kako se ini, ne funkcionira,
ukljuuje translokaciju GLUT4 prenosioca s toke u kojoj ulaze
na unutarnju povrinu stanine m em brane do dijela m em brane
bogatog kaveolama. To je mjesto gdje m ogu pokupiti glukozu za
tran sp o rt.17 N akon to pokupe glukozu, transportiraju je do mi-
tohondrija.

ini se da je pokretljivost ovih prenosioca u staninoj m em -

brani kod d ija b e ti a ra tip a 2 naruena. To je razlog zato oni nisu
u stanju uklanjati glukozu iz naeg krvotoka onoliko djelotvorno
koliko bi trebali.

Izgleda da je kod d ija b e ti a ra tip a 2 stanina m em brana lie-

pljiva i k iu ta um jesto klizava i glatka. To je tono o n o to se m oe
oekivati ako je m em b ran a izgraena od zaliha tjelesnih lipida u
kojim a nedostaje esencijalna masr.a kiselina omega 3. U torn slu-
aju bi u staninoj m em b ran i prevladavale zasiene m asti i m asne
kiseline om ega 6 i om ega 9. O na bi bila relativno k ru ta i ljepljiva.
Tada bi se m oglo oekivati da je pokretljivost G l U T4 prenosioca
sm anjena.

Postoje i drugi dokazi koji takoer podravaju ovu ideju. Kada

raspravim o o ulozi m asti i ulja u naoj prehrani, doi em o do
otkria da nisu sve m asti i ulja jednaka. Neka su p o dm ukli otro-
vi; neka su od vitalne vanosti za nae tjelesne funkcije. Uskoro
em o pokazati da postoje i vrlo dobri epidemiolo.ki razlozi da se
za nau epidem iju d ijab ete sa tip a 2 okrive odreene specifine
m asti i ulja.

Iako je gubitak pokretljivosti prenosioca GLUT 4 zacijelo va-

an nain otkazivanja, to vjerojatno nije i jedini nain otkaziva-
nja. Kao to sm o ranije istaknuli, kom pleksni sustavi kao to ie
52 I n/ u lt n - na* tihi ubojica

BSCS mogu otkazati vise od jednog naina. O ni takoer m ogu

im ati nekoliko istovrem enih naina otkazivanja. U vrijem e kad
se m anifestira dijabetes tipa 2, m noge stanine prom jene postaju
oigledne. Jos uvijek nisu p o tp u n o shvaene sve posljedice svih
tih prom jena. D ovoljno toga je poznato da bi bilo jasno da je dija-
b ctes tip a 2 sistem ska bolest koja je rezultat stanine disfunkcije
svih stanica naega tijela koje korisie glukozu.

Prosjean broj inzulinskih receptora sm anii se s oko 2000 po

stanici na oko 1000 po stanici ili m anje s pojavom d ijab ete sa tip a
2. To se moze protum aiti kac neka vrsta stanine autodesenzibi-
lizacije zbog prisutnosti kronino povienih razina inzulina. Kada
se ponovno uspostave n orm alne razine inzulina i glukoze, broj
receptora inzulina na staninoj plazmatskoj m em brani vraa se
na norm alan broj.

Kada stanice -sagorijevaju glukozu, one proizvode otpadnu

tvar koja se zove sorbitol. To je ecrni alkohol koji se u n o rm al
nim okolnostim a kod osoba koie nisu dijabetiari pretvara u oblik
koji se moe izbaciti iz stanice. S dijabetesom se ova; proces naru-
ava i sorbitol se nakuplja u n u tar stanice. To nakupljanje uzrokuje
da stanica reagira gubei ve'ik dio zaliha vitalnih m inerala i vita-
m ina, kao i drugih kem ijskih spojeva potrebnih stanici. Rezultat
je da se tanina aktivnost izopauje. Neke e stanice razviti kata-
raktu, neke te um rijeti, neke stanice u venama poet te propustati,
a sve te prestati napredovati.

Uvoenje narusavanja eera u krvi

Dosad sm o razjasnili kakc funkcioniraju kontrolni sustavi,

1 razjasnili sm o kako bi trebao raditi BSCS. Takoder sm o poeli
ukazivati na neke od problem a koji se razvijaju s d ijab eteso m tip a
2 kada sustav ne radi kako bi trebao. M edutim , da bism o procije-
nili kako radi BSCS, m oram o ga naruiiti. Kontroliranjem narusa
vanja i proucavanjem reakcije BSCS-a na n aru av an je m o iem o
C o ^ jcq i su x tjv /.a kontro/u eera u k m

nauiti jako puno o BSCS-u. ak i najbjedniji kontrolni sustavi

m ogu izgledati stabilno ako ih se ne narusava. Postoje tri osnovna
naina da se naruj na BSCS. Mozerno:

1 P ojesti n e to h ra n e
2 Izazv ati stres sustava v jebom
3 Izazv ati stres sustava p o sto m

U p ra k si je d o b a r n ain te stira n ja BSCS-a taj d a se p o jed e

m a lo h ra n e , je r m o em o k o n tro lira ti k o licinu i v rstu h ra n e i
ta k o k v a n tific ira ti n a e rezu ltate. Takoer m oem o m jeriti eer
u krvi u odreenim vrem enskim ^ntervalim a nakon jela. Anali-
zom te inform acije m ogue je izvui m noge korisne zakljuke o
tom e kako je najbolje kontrolirati dijab etes tip a 2, ako je on pri-
sutan. Kada budem o govorili o lijeenju ove bolesti, ova ideja o
kontroliranju odstupanja naeg eera u krvi i inzulina pom ou
onoga sto jedem o i kada jedem o postat e jasnija.

Kada jedem o obrok, on se prvo pretvara u m asu zakiseljene

poluprobavljene kae i eluanih izluina, a potom odlazi u dva-
naesnik. P risutnost unutarnjeg faktora i drugih zelucanih izlu-
ina u ovoj kai potie guterau na luenje probavnih enzima.
To takoder uzrokuje oslobaanje ui iz jetre i unog m jehura u
dvanaesnik radi em ulgiranja masti. Ovdje se, u alkalnom dvana-
csniku, ugljikohidrati razbijaju na glukozu. Tu se masti razgradu-
ju na glicerol i m asne kiseline, i tu se bjelanevine razgrauju na
njihove sastavne dijelove - aminokiseline. Ti katabolizirani p ro i
zvodi, kao i sve druge hranjive tvari potrebne tijelu, zatim se ap-
sorbiraju kroz resice u dvanaesniku. Taj proces apsorpcije, zapoet
u dvanaesniku, nastavlja se kako hrana prolazi kroz tato crijevo,
vito crijevo, i na kraju kroz debelo crijevo. Do vrem ena kada se
nade na izlazu iz tijela, u probavljenoj hrani ostalo je jos m alo ili
nim alo hranjivih tvari.
54 / / im nj.\r n f ii t/ fio jia i

Kako te izdvojene hranjive tvari ulaze kroz stijenku crijeva u

portalnu cirkulaciju, one postaju dostupne jetri i guterai. Kada
guteraa osjeti p risu tn o st glukoze, poinje luiti inzulin u krvo-
tok. Cijelo tijelo odgovara na ovaj inzulinski znak za preraivanje
glukoze iz krvotoka. Kao to sm o ve objasnili, svaki tip naih
tjelesnih stanica s ovom dozom glukoze posiupa na svoj nain.

H rana s visokim glikem ijskim sadrzajem i niskim sadrzajem

vlakana brzo prolazi ovim kanalom . H rana s visokim sadrzajem
eera uzrokuje da se velike koliine eera brzo se tran sp o rtiraju
do portalne cirkulacije. N akon sto jetra obradi ove hranjive tvari,
ona ih prva im a ansu iskoristiti. Ono to ne iskoristi jetra, odlazi
dalje u opu cirkulaciju. Ovaj dvofazni proces nain je na koji kr-
votok prenosi nutrijente koje dobivam o h ran o m do naih miia i
drugih perifernih stanica.

Prerada ovih katabolikih produkata u jetri sastoj: se od tisua

anabolikih organskih kem ijskih reakcija, kataliziranih enzim im a,
koji se dogaaju kao odgovor na nas izbor hrane. ledan od krajnjih
produkata nekih od ovih reakcija, glukoza, o d posebne je vazno-
sti u naem proucavanju narusavanja. Ostali eeri, m on o sah arid ',
posebno fruktoza i galaktoza, takoer su vani. N akon to dospiju
u jetru , tam o bivaju pretvoreni u glukozu. Oni taj nain doprinose
naem ukupnom unosu glukoze.

Postoji jedna vana p red n o st kod uzrmanja fruktoze um jesto

rafiniranih ugljikohidrata. Fruktoza im a nizi glikemijski indeks od
m nogih rafiniranih ugljikohidrata.18 Zbog tog razloga ona podie
eer u krvi m anje nego, na prim jer, bijelo brasno. Proces pretva-
ranja fruktoze u glukozu usporava apsorpciju glukoze u krvotok i
tako sm anjuje uinak brzine.

Vano je im ati a u m u to se dogada s glukozom koju prera-

duje jetra. jedan dio te glukoze tran sp o rtira se naim krvotokom
do otprilike ezdeset i p et bilijuna stanica naega tijela, gdje sluzi
( 'm 'jc ji u is n n ' /.j k o n t lo iu sc c ra u J?/ri ss

kao p rim a in i izvor goriva. Jedan dio te glukoze ostaje u jetri i po-
hranjuie se kao glikogen. Dio te glukoze jetra pretvara u m asti za
kasnije pohranjivanje u naim m asnim stanicam a.

Na bazalni m etabolizam svakodnevno zahtijeva o d red en u

kolicinu kalorija koja ovisi o velikom broju stvari. To su stvari koje
nas cine biokem ijski posebnim .

Naa razina aktivnosti. naa tjelesna tem peratura, naa dob,

nae zdravstveno stanje, naa m etabolika djelotvornost, hrana
koju volim o jesti i brojni d rugi slini faktori svi zajedno odreduju
razinu kalovijskih zahtjeva. Kada jedem o vise kalorija nego sto ih
trosim o, postajem o pretili, bez obzira na to jesm o li dijabetiari ili
ne. Kada trosim o vise kalorija nego sto jedem o, gubim o teinu iz
naih zaliha masti.

BSCS m oem o takoer narusiti i vjebom . Kada vjebam o i ne

jedem o. tijelo sagorijeva kalorije. D ok nae stanice sagorijevaju
kalorije, one sniavaju eer u krvi. To nije previse djelotvoran
nain skidanja kilogram a, to m oze potvrditi svatko tko je ika-
da pokuao troenjem kalorija skinuti m asne naslage. Na prim jer,
potreban je jedan sat intenzivnog igranja tenisa d a bi se sagorjele
kalorije sadrane u jednoj kriki pite od jabuka.19

Vjeba takoer poveava nau osjetliivost na inzulin. To u z r o

kuje d a stan ice crp e g lu k o zu ak i u o d s u tn o s ti in zu lin sk o g si-
gnala. Ta reakcija je vrlo korisna dijabetiarim a.20 Zato je vjeba-
nje od velike pom oi u sniavanju postprandijalne razine eera
u krvi. Ako vjebam o dok je na eer u krvi iznad ciljane toke,
uinak sagorijevanja kalorija i poveanje osjetljivosti na inzulin
pom oi e nam da brzo sm anjim o razinu eera u krvi natrag na
ciljanu toku.

V jeibanje takoer pom ae u uklanjanju suvinog inzulina iz

naeg krvotoka.21
56 ln / . u lin - n a l i h i u b o jic a

Kasnije, kada objasnim o tehnologiju lijeenja dijabetesa tip a

2, uloga vjebanja postat e oiglednija. U biti, kada pokuam o
izlijeiti bolest o tk rit em o da do izljeenja ne dolazi ojednom .
T ijekom v re m e n sk o g in te r vala d o k se b o le st b u d e povlaila i
p rije nego to b u d e izlijeena, m o r a t em o k o ristiti sva rasp o -
loiva sredstva d a n ae ra z in e seera u k rv i zad r im o u g ra n i-
cam a ko n tro le. V je ib a n je je je d n o o d v a n ih n ain a p o stiz an ja
tog cilja.

Kada postim o, izazivamo stres sustava. Sjetimo se da BSCS

djeluje tako da o d rav a eer u k rvi u n u ta r nekog raspona. Kada
je eer u krvi previsok, on po m o u inzulina signalizira stanicam a
da ga snize. M edutim , kada je eer u krvi prenizak, jetra pretvara
dio svog p o hranjen o g glikogena u glukozu i alje ju u krvotok. Ako
se post produzi. m o g u se ukljuiti i nadbubrene lijezde. Kada se
to dogodi, jetra p rim a poticaj da o tp u sti glikogen.

Ako tijekom p o s ta sustav ue u izvanredno stanje, nadbubre-

ne lijezde m ogu p reuzeti kontrolu kako bi na taj nain odrale
razine eera u k rv i kada nem am o d o stu p n ih izvora hrane. To nas
rnoze potaknuti d a uem o u nain rada sagorijevanjem masti o
kojem sm o ranije govorili, radi tednje glukoze za one stanice koje
ne m ogu na lak n a in koristiti m asti kao gorivo.
Naruavanje sustava

Nain na koji sustav za kontrolu eera u krvi, BSCS, radi kada

je naruen, za dijabetiare predstavlja pitanje od najvee vanosti.
U ovom poglavlju detaljnije emo govoriti o ovoj vanoj funkciji
i povezat em o je s principim a kontrolnih sustava o kojim a smo
ranije raspravljali.

Greska pomaka

N akon stc pojedem o obrok i glukoza se pojavi u krvotoku,

nastaje greska pom aka; to je nasa glukoza u serum u odstupila od
ciljane tocke do neke vise vrijednosti. Kada dode do toga, guteraa
oslobada inzulin kako bi povratila vrijednost glukoze na njenu
ciljanu toku. G uteraa uvijek poinje djelovati n a k o n to o sjeti
glukozu. Nakon to guteraa otpusti inzulin, po treb n o je dodat-
no vrijem e da inzulin ude u krvotok. Za to vrijeme, glukoza se
ulijeva u opi krvotok. Zato uvijek postoji odredena greska p om a
ka glukoze kada konzum iram o ugljikohidrate. Kao to se sjeamo
iz nae rasprave o pei s term ostatom , mala greska pom aka m ora
postojati da bi ovakav tip kontrolnog sustava radio. Kada jedem o,
ta mala greska postaje vea, i sustav se pokuava vratiti na ciljanu
toku to b rie moe. V eliina ove greke p o m ak a n a v rlo vazan
n ain ovisi o sljedee dvije stvari:

1 K olicini k atab o liziran e glukoze

2 B rzini ko jo m se d n a asim ilira
58 l n / u h n rj.v n h i ubojico

K od dijabetesa tip a 2, p o s tp ra n d ija ln a g rek a p o m a k a g lu

k o z e velika je i sm an ju je se sp o ro ili nikako. To je p o sljed ica
n e is p ra v n o s ti BSCS-a.

O teeni BSCS im at e ciljanu toku eera u krvi iji raspon

esto dosee 120 m g/dl, pa i vise. Postprandijalne vrijednosti e-
e ra u krvi m ogu biti p u n o vise. Vrijednosti izm eu 150 m g/dl i
200 mg/d) eslo se m ogu vidjeti kod d ijab etesa tip a 2. Vrijednosti
u rasponu od 350 m g/dl do dobrano preko 600 m g/dl nisu neu-
obiajene prilikom m anifestiranja ove bolesti. Kada je pisac ovog
izvjetaja bolovao od dijabetesa, njegov glukom etar pokazivao je
350 m g/dl,1 i to zato to je to bila najvia vrijednost koju je m ogao
pokazati. To stanje potrajalo je nekoliko tjedana dok je on uio
k ak o izlijeiti ovu bolest.

O va visoka prosjecna vrijednost glukoze kod dijabeticara tipa

2 izravno uzrokuje javljanje visoke prosjene vrijednosti inzulina,
je r tijelo pokuava kontrolirati razinu eera u krvi. Dva notorna
rezultata toga su:

1 In zu lin i glu k o za u p rev iso k im k o n c e n tra c ija m a

oteuju a rie rijs k i i k rv o z iln i sustav.

2 Tjelesnc stan ice, k o je trc b a ju glukozu, ne d o b iv aju

je. Taj iz o sta n a k o p sk rb ljiv an ja po v ezan je s
u m ira n je m stan ica, g an g ren o m , a m o e im ati
ulo g u i u iz aziv an ju ra k a .2

Cesto nem am o d o b ru kontrolu nad kolicinom glukoze koju

jedem o. M inim alna koliina glukoze potrebna je za odravanje z\-
. vota. Sjetite se da m ozak i zivcani sustav troe velike koliine glu
koze. Iako ti organi m ogu koristiti ketone i glutam insku kiselinu,
to je sam o rezervna m ogunost za odravanje ivota u izvanred-
n im okolnostim a. O ni u norm alnim uvjetim a zahtijevaju velike
koliine glukoze. Izazo v n o je m ijen jati kolicinu m a sti i b jelan-
N u r u d \ ' d n j c SWitCVd 59

evina u naoj p re h ra n i s ciljem d a se olaka k o n tro la n a d u k u -

p n im u n o so m glukoze. M e u tim , p rih v a tim o li o v u stra te g iju ,
to m o ra b iti te k n a k o n to su se sva o stala sred stv a k o n tro le
p o k azala n eu sp jesn im .

Sjetimo se, ova sposobnost koritenja m asti i bjelanevina kao

prim arnog izvora energije predstavlja rezervni nain rada. Njega
obino autom atski pokree na BSCS kada na p rim arni sustav za
sagorijevanje ugljikohidrata ne radi kako bi trebao. Postoje veliki
nedostaci dugotrajnog oslanjanja na m asti i bjelanevine, o em u
sm o ranije govorili. Ako kronino ovisim o o m astim a i bjelane-
vinam a kao gorivu, ti nedostaci ubrzo postaju oigledni. Ako se
m oram o oslanjati na ove rezervne sustave, o d v ita ln e je v an o sti
da isto v re m e n o p o p rav liain o m e ta b o liz a m u g ljik o h id ra ta.

Kada se kroz staninu plazm atsku m em branu tran sp o rtira ne-

dovoljnc glukoze, m asne kiseline iz krvotoka unose se u stanicu
radi sagorijevanja. A m inokiseline kratkog i srednje dugog lanca
izgaraju relativno Iako. Njihovo izgaranje pospjeuju glukokorti-
koidi iz naih nadbubrenih lijezda. To je razlog zato neki li-
jenici preporuuju dijete s ogranicenim unosom ugljikohidrata.
O ne dovode do prisilnog sagorijevanja masti. D obro je zapam dti
da je zadatak nadbubrenih lijezda iskljucivo da sustavu prue
rezervnu m ogunost za prilagodbu k ra tk o tra jn im iz v a n re d n im
situacijam a. Nije rnudro dopustiti da to postane k ro n i n o stanje.
Osim toga, kao to sm o ve rekli, postoje m nogo bclji naini rje-
avanja ovog problem a.

Takoder, d ok se oslanjam o na ovaj rezervni sustav, tre b a li bi-

sm o u n o s iti o n u v rs tu m asti k o ju n a su stav m o e Iako isk o ri-
stiti. Neke su m asti priidadne; neke su vrlo, vrlo neprikladne.3
60 In/Ailin tu* nl i i uh<>jn\i

Greska brzine

Kada naruavamo ovaj tip kontrolnog sustava, otkrivam o da

je osjetljiv na b rz in u kojom ga se naruava. Slab kontrolni sustav,
kao to je onaj kod dijabetiara, m ora se narusavati polako, kako
bi se izbjeglagreiita brzine. N asreu, n a ra sp o lag a n ju su n am teh-
nike, o kojim a e m o g o v o riti, koje n a m o m o g u c u ju da z n a tn o
sm an jim o b rzin u narusavanja i tak o uvelike sm an jim o o d stu -
p an ja cera u k rv L To jednostavno znai da sm anjujem o brzinu
koiom se glukoza ap so rb ira u nau opu cirkulaciju. To bolje od-
govara sporoj brzini reakcije naeg BSCS-a. Ako usporim o apsor-
pciju, BSCS se p u n o bolje moe nositi s odstupanjim a glukoze. Jos
uvijek emo apsorbirati potrebnu kolicinu glukoze. Samo em o to
initi sporije kako b ism o izbjegli gresku brzine u odgovoru naeg
BSCS-a.

Kada obavljamo trosatni.sestosatni, i!i neki drugi tip testa g lu

koze, sve to m ocm o dobiti je slika toga kako se razina glukoze
s vrem enom m ijenja nakon to je narusena. Ne m oem o razlu d ti
koliko ovoj slici d o p rin o si greska pom aka, a koliko greska brzine.
Vidimo sam o njihov zbroj.

N em aju svi u g ljik o h id ra ti isti u d n a k n a n a eer u k rv i

n ak o n to ih p o je d e m o . Jednostavno tv rd iti d a je d ijeta s n i
skim u n o so m u g ljik o h id ra ta p rik la d n a za d ija b e tic a ra , ili d a
d ijeta b o g a ta m a s tim a i b jelan ev in am a p ru a bo lju glikem ij-
sku k o n tro lu , n e p ra k ti n a su i p re tje ra n a p o jed n o stav ljiv an ja
uloge u g ljik o h id ra ta u naem m e tab o lizm u .

Neki ugljikohidrati asim iliraju se vrlo brzo i javijaju se u naoj

opoj cirkulaciji nekoliko sekundi nakon sto ih pojedem o. Drugi
se asim iliraju polako i potrebno je vise m inuta ili sati da izvre
utjecaj na na eer u krvi. Ugljikohidrati s visokim glikemijskim
indeksom brzo po d iu eer u krvi; oni s niskim glikemijskim in-
deksom cine to sporije.
 Kroz norm alnu p o rtaln u cirkulaciju kontroliram o brzinu na
rusavanja naeg eera u krvi, i njom izazvane greke brzine, kon-
troliranjem glikemijske vrijednosti i sadraja vlakana u naim
ugljikohidratim a. Uskoro em o o tom e raspraviti detaljnije. Ako
jedem o hranu s previsokim glikemijskim indeksom , eer e se
apscrbirati prebrzo i inzulinski odgovor nae guterae m ogao bi
biti prejak. Ako i ne bude prejak, m oda nee biti u stanju za-
dovoljiti potrebe naeg sustava za inzulinom . U svakom sluaju,
doivjet em o povienu razinu eera u krvi.

Pored norm alnog puta ugljikohidrata kroz nau p o rtaln u cir

kulaciju, postoji jo jedan nain. Jednostavni eeri apsorbiraju se
u opu cirkulaciju podjezinim putem. Glukoza se izravno apsor-
bira u krvotok kroz eludac i sluznice usta i grla. Kad se to d o
gada, ta glukoza zaobilazi po rtaln u venu i ne stim ulira guterau
na stvaranje inzulina, sve do puno kasnije. Takocr, velik dio teg
eera nije dostupan jetri za pretvorbu u glikogen. To ie zbog toga
to ulazi u opu cirkulaciju prije nego to se pojavi u portalnoj
cirkulaciji.

Kad se to dogaa, guteraa ne poinje stvarati inzulin sve dok

eer u krvi nije ve narastao do vrlo visoke razine. Kada zatim
pone stvarati inzulin, prejako reagira i izlui previse inzulina.
Tako je ovaj tip narusavanja puno bri ak i od onoga za to je
sustav predvien da ispravlja. Velike koliine glukoze pojavljuju
se u sustavu puno bre nego to se inzulin moe m obilizirati kako
bi je uklonio. Takvo stanje uskoro biva popraeno suvinim in
zulinom u krvotoku kada guteraa prejako reagira. Tijekom te
prejake reakcije guteraa jednostavno lu d inzulin to bre moe,
osjea da je glukoza u krvi puno visa od onoga s im se ona
u stanju nositi. U tom intervalu BSCS je zasien. Ako ne izade iz
stanja zasienja, doi e do sam ounitenja tijela.

Zdravi sustavi za kontrolu eera u krvi izad e iz zasienja

i pouzdano e se vratiti na norm alne razine glukoze i inzulina.
62 In/uhn va lihi u b o n c i

Sustavi za kontrolu ecera u krvi kod uznapredovalog dijabetesa

izlaze iz zasienja sporije i m anje pouzdano. Kako to traje, visoke
razin e inzulina postaju kronine. Na kraju e guteraa otkazati.
Injekcije inzulina m ogu postati nunost.

O va pretjerana reakcija guterae na naruavanje izazvano

uzim anjem jednostavnih eera je greska brzine. O na se javlja zato
sto je narusavanje BSCS-a previse brzo da bi guteraa m ogla pra-
v iln o reagirati. Kako sustav propada i sve ee postaje zasien,
d ija b e te s tip a 2 postaje oigledan. Tako ova tri uinka:

1 Brzina irenja glukoze opom cirkulacijom

2 Nedostupnost dijela glukoze jetri za pohranjivanje

u obliku glikogena

3 Greka brzine uzrokovana pretjeranim luenjem

inzulina iz gusterae

djelujui zajedno, uzrokuju da sustav za kontrolu eera u krvi

dosee granicu brzine. Nakon toga i eer u krvi i inzulin rastu do
n en o rm a ln o visokih razina. Takve razine se kod zdravih osoba
obicno ne m ogu dosegnuti, osim uzim anjem ugljikohidrata koji
im aju visok glikemijski indcks.4 Ova previscka, ali privrem ena,
vrijednost eera u krvi izazvana je greskom brzine u BSCS-u.
K ako na BSCS propada zbog kum ulativnih posljedica degenera-
cije izazvane hranom , on progresivno gubi sposobnost rjeavanja
narusavanja izazvanog nam irnicam a sa sve niih razina tablice
glikem ijskih indeksa. Takoer, ako ova situacija postane kronicna,
to se esto dogada, neke k o m ponente sustava m ogu postati iscr-
pljene, i tada e se puno lake zasititi u prisutnosti jednostavnih
ugljikohidrata. Sustav koji je na granici brzine obino se oporav-
lja ako dovoljno inzulina ostane u krvotoku dovoljno dugo. Sada
se postavlja pitanje to znai dovoljno dugo?. To je tem a naeg
sljedeeg odjeljka.
.Y o ru C ijv a r./c v(i\-r<rvu 63

Privremeni odgovor glukoze

Brzina kojom kontrolni sustav m oe odgovoriti na narusava

nja izravna je m jera njegove kontrolne djelotvom osti. Kako po-
jedine kom ponente BSCS-a slabe, vjeruje se da dolazi do gubitka
djelotvom osti u kontroli eera u krvi. Smatra se da se to m ani-
festira kao r.enorm alna krivulja privrem enog odgovora glukoze.
Te krivulje privrem enog odgovora obino se iscrtavaju na tem elju
rezultata testa tolerancije glukoze, GTT.

G TT je nain davanja standardiziranog poticaja BSCS-u. To

stvara standardno narusavanje koje lijeniku om oguuje da uspo-
redi odgovor eera u krvi kod pacijenta s norm om koju oekuje
kod zdrave osobe. Iako u teoriji ovo im a smisla, u praksi ovaj test
im a m nogo nedostataka. Prem da je u irokoj upotrebi, ovaj bi test
trebalo interpretirati s velikim oprezom . O sncvna idcja da se d ija
betes tip a 2 m oe dijagnosticirati u lijenikoj ordinaciji pom ou
ovog testa, prem da opeprihvaena, n o tp u n o je pogresna. Kao to
em o vidjeti, d ijab etes tip a 2 ne rnoze se odm ah dijagnosticirati iz
ovog testa, jer odgovor glukoze u krvi ovisi i o drugim faktorim a
osim o nedavnom unosu jednostavnih eera.

Test tolerancije glukoze obavlia se na sljedei nain. Pacijen-

tu se savjetuje da posti barem osam sati prije nego to se javi u
ordinaciju na test. U zim a se u zorak k rvi i provjerava se razina
eera. To se identificira kao razina eera u krvi kod posta. Paci-
je n tu se zatim daje stan d ard iziran o pie koje sadri 100 m g g lu
koze. Z atim se sljedeih tri ili est sati uzim aju uzorci krvi u in-
tervalim a od sat vrem ena. U svakom o d uzetih uzoraka m jeri se
razina serum ske glukoze. Ti rezultati se zatim unesu na dijagram
kao funkcija vrem ena. Postoje razne m etode izrade dijagram a.
Svaka m etoda jednostavno predstavlja razliit nain prikaziva-
nja podataka. N aravno, koliina p o d atak a koju prua dijagram
ovisi o vrijednosti k rvnih uzoraka, i neovisna je o nainu pri-
kazivanja. D ijagram na slici 1 prikazan je radi ilustracije naina
64 Ir./.ulin - vo .f ti h i ubojica

na koji se inform acije esto prikazuju. Ilu strirat em o nekoliko

estih situacija.

D ijagram na slici 1(a) ilustrira n crm alan postprandijalni od

govor na narusavanje eera u krvi i dijabetiki odgovor. Idealan
raspon eera u k rv i kod posta prikazan je radi usporedbe Svi
smo mi, u odreenoj mjeri, biokem ijski posebni. Ista veliina odje-
e ne odgovara svim a, a isto tako ni jed n a krivulja privrem enog
odgovora glukoze n e odgovara svim a nam a. Te su vrijednosti pa-
ljivo izabrane kak o bi ilustrirale tipir.ne vrijednosti koje se esto
susreu. Provjerite jesu li vae piosjene vrijednosti osjetno vie
od prikazane norm e. Ako jesu, onda kod vas, najvjerojatnije, dola-
zi do otcivanja arterijskog i krvoilnog sustava.

O bratite p ain ju kako se na slici 1(a) ini da dijabetiki raspon

ima ravan vrh na 350 mg/dl. To znai da in stru m en t koji je kori-
ten za mjerenje nije m ogao izmjerici vise vrijednosti. Ta anom a-
lija ukljuena je u dijagram zato to bi in stru m en t koji koristite
m ogao pokazivati isli uinak. injenica da in stru m en t ne rnoze
izm jeriii vise vrijed n o sti zapravo nije problem . Ako vaa razina
eera u krvi stoji n a 350 m g/dl due vrijem e, to je dovoljan ra
zlog za uzbunu. K od dijabetesa nije rijetkost da razina eera u
krvi prede i 600 m g/dl. Ako te razine eera u krvi potraju d u ie
vrijem e, one su vise nego dcvoljnc za n astanak sveobuhvatnih ar-
terijskih i krvoilnih teta.

Vrijednost eera u krvi u dijagram u na slici 1(a) prikazana je

kao raspon od oko 65 m g/dl do oko 85 m g/dl. U odjeljku klasicni
sim p to m i i ra n i z n a c i u p o zo ren ja objasnili sm o da se ta vrijed
nost rnoze m ijenjati s godinam a i zivotnim stilom . Neke osobe ne-
maju veih problem a kad im razina eera u krvi kod posta prelazi
95 m g/dl. Ipak, ako je trajno visa o d 100 m g/dl trebalo bi uloiti
napore da ju se snizi. Iako se to tehniki ne sm atra dijabetesom u
m edicinskom sm islu, ra z in a eera u k rv i je n e n o rm a ln o v iso
ka.
 / v u .v rjv j 65

Vrijeme nakon narusavanja u satima

Privremeni odgovor glukoze u serumu u mg/dl
Slika 1(a):

D ijagram om na slici 1(b) prikazali smo tipinu hipoglike-

ijsku krivulju eera u krvi. Takva krivulja karakteristina je za
ejak inzulinski odgovor na slozene ugljikohidrate, kao i za nor-
alan odgovor na prevelik unos jednostavnih eera. To ilustrira
inak greske brzine na djelu. Na BSCS pom ou inzulina signa-
ira stanicam a da uklanjaju glukozu. O bino nastoji upotrijebiti
.govarajuu kolicinu inzulina. Kada prejako reagira i upotrijebi
evie inzulina, dolazi do hipoglikem ijskog uinka prikazanog na
ci 1(b).
66 I n / . u h n - rcjv t i h i u b o j i c a

Vrijeme nakon naruavanja u satima

Privremeni hipoglikemijski odgovor u mg/dl
Slika 1(b)

Brzi pad p ostp ran d ijaln e razine eera u krvi prcdstavlja kla-
sian simptom hipoglikem ije. D ugo vrem ensko razdoblje tijekom
kojega eer u k rv i ostaje ispod bazne linije openito uzrokuje da
osoba osjea loe. G olem a doza glukoze koja se daje u ordi-
naciji esto izaziva ovakav odgovor ak i kod zdravog pacijenta.
Pacijent s hipoglikem ijom moe se osjeati lose nekoliko dana
nakon GTT-a.

Taj hipoglikem ijski odgovor izazvan je vikom inzulina u k r

votoku. Iako je eer u krvi nizak, arterijska teta ipak nastaje zbog
suvinog inzulina. Takva reakcija esta je kod ljudi ija prehrana
sadri visok udio eera. Na tab lici 1 rnoze se vidjeti detaljniji
prikaz p rated h sim ptom a.
S a r u s a v a n j c sustava 67

Problemi i potekoe u vezi s testom tolerancije glukoze

Postoje brojni problem i u vezi s testovim a ovog tipa. Prvo, nu-

meriki rezultati obino se usporeuju s norm om ope populacije.
To je ista populacija u kojoj ima 20% do 50% oboljelih od dijabetesa.
Ako se usporedba vri s grupom koja je prilagoena po godinam a,
tada je usporedba jo gora. Razlog je to to je uestalost dijabetesa
jo vea kod starijih ljudi, i norm ativne vrijednosti jo su udaljenije
od idealnih. Pravilna usporedba moe se napraviti sam o onda kada
je ideal predstavljen populacijom koja ne naginje dijabetesu.

Kad bi nam bilo poznato kolike su prosjene vrijednosti glu

koze u serum u potrebne za nastanak tete na cirkulacijskom su
stavu, mogli bism o pronai idealni p cred b en i stan d ard za ovaj tip
testa. Za usporedbu bism o m ogli jednostavno izabrati vrijednost
glukoze u krvi ispod vrijednosti za koju znam o da oteuje krvne
ile. M edutim , ini se da ne znam o5 koliko ta vrijednost tono
iznosi.

Vrijeme uzim anja uzoraka krvi takoder je problem . Ako se,

kao sto je to openito sluaj, d rugi uzorak nakon uzorka na pra-
zan eludac uzm e sat vrem ena nakon konzum iranja glukoze, Iako
se moe propustiti najvia razina eera u krvi. K rivulja eera u
krvi prikazivat e v rh koji je znatno nii od onoga koji se stvarno
dogodio.

Kada se provede narusavanje glukoze, pacijent o d m ah poinje

uklanjati glukozu iz krvotoka izbacivanjem inzulina. Ako je paci
jent ozbiljno hipoglikem ian, narusavanje e izazvati izrazito p re
jako luenje inzulina. Ta prevelika koliina inzulina nije vidljiva
iz dijagram a GTT-a. Zbog te visoke razine inzulina pacijent e se
osjeati grozno, ponekad i danim a nakon testa. Tako e test esto
dokazati da postoji potreba za sintetikim hipoglikem izantnim
lijekovima, ak i kod pacijenata koji ne boluju o d dijabetesa. Takva
situacija prikazana je na slici 1(b).
68 ( n / .it lin - "as t i h i u b o jic a

Lijenici vole standardizirani test. To je zato to su takvi te

stovi navodno im uni na sluajne faktore stresa, nedavno uzimanje
hrane, lijekova i druge faktore okoline kojim a je pacijent izlczen,
a koji m ogu obezvrijediti test. Osim toga test, uz odgovarajuu
m anipulaciju podacim a, m oe pruiti brojke koje se koriste za di-
jagnosticiranje bolesti. Ta vjerovanja temelje se na pretpostavci da
na razinu eera u krv i utjeu samo post i narusavanje glukozom.
Ako na trenutak razm islim o, brzo emo uvidjeti da ta vjerovanja
jednostavno nisu znanstveno validna.

Sam test na razliite ljude ima razliito stresno djelovanje, i

to se ne rnoze odvojiti od rezultata testova. O dsutnost potrebnog
lijeka rnoze stvoriti um jetne okolnosti koje obezvreduju rezultate
testa. Ostali faktori okoline m ogu u lijenikoj ordinaciji biti dru-
gaiji nego kod kue, i m ogu utjecati na test. Na prim jer, nije neo-
bino da pacijent doivi alergijsku reakciju na h ran u ili 11a alerge-
ne iz okolia. V rijednosti eera u krvi m ogu odraziti, i odrazavajn
ove reakcije do te m jere da Iako m ogu obezvrijediti test.

P oznato je d a je k o n tro la n a d eerom u k rv i u osjetljivoj ovi-

sn o sti o tom e kako se pacijen t h ra n io u p ro tek lih tjed an dana.
Postiti preporuenih osam sati nije ni blizu dovoljno da se test uini
neovisnim o unosu hrane tijekom prethodnih tjedana. Kako se m i
jenja prehrana, mijenjaju se rezultati testa. Raspon ovog izvora gre-
ke tako je ekstrem an da esto dovodi do lanih pozitivnih rezultata;
to jest, dijabetes se dijagnosticira tam o gdje ga zapravo nem a,6

Dr. Julian W hitaker jedan je od rijetkih lijenika u zemlji koji

su stvarno uspjeni u rutinskom lijeenju d ijab ete sa tip a 2. O n je
prim ijetio da je dr. M arvin Siperstein 1979. otkrio da je test tole
rancije glukoze p o tp u n o pogresan u 80% do 90% sluajeva kada
se koristi za postavljanje dijagnoze.7 Prava velika p rednost testa je
to to je jednostavan, jeftin, i moe djelovati utjeno na neinform i-
ranog pacijenta jer izgleda kao da postavljanje dijagnoze moda
im a veze s pravom znanou.
N a r j i i i w u i j C a us id va

M oda najgori problem u vezi s testom tolerancije glukoz-v.,

taj to on ne mjeri pravi krvni param etar. Zakljuak o povienoj
razini inzulina donosi se na tem elju injenicc da on m ora biti pri-
sutan jei se inae eer u krvi ne bi vratio na n o rm aln u razinu.
Test ne pokazuje ni razinu inzulina prilikom posta ni kvantita-
tivne podatke o naruavanju inzulina. To je sluaj usprkos dobro
poznatoj injenici da kvantificirane vrijednosti inzulina, ucrtane
na krivulju GITT-a, o pravom stanju BSCS-a otkrivaju p u n o vise
od GTT-a. Svaki te st k oji slui za p ro cje n u sta n ja BSCS-a, a ne
daje p o d a tk e o v rije d n o stim a in z u lin a, n e p o tp u n je i p o d lo a n
o z b iljn im grekam a. Na prim jer, na dijagram u na slici 1(b) neto
uzrokuje da eer u krvi rapidno opada i ostaje ispod bazne linije
neuobiaieno dugo. To nesto je suvisan inzulin u krvotoku. Do
toga se m ora doi zakJjuivanjem, jer se ne m jeri izravno.

Jedine korisne stvari koje test prua su poetna razina kod

posta i izm jerena razina glukoze. Ako sc rezultati testa interpreti-
raju s ovim stvarim a na um u, i ako dijagnoza nije slijepo ovisna
o njima, tada oni m ogu biti korisni. S ig u rn o je d a je svaka in ter-
p re ta c ija re z u lta ta testa b ez paljive p ro cjen e p re h ra n e tijek o m
p re th o d n ih tje d a n a zn an stv e n o b ezv rijed n a.
i
Nekada su ovi testovi zahtijevali uzorke krvi i laboratorijski
rad. Danas s t G TT moe obaviti kod kue, pom ou kapljice krvi
dobivene ubodom igle u prst. B udui d a je to te st k o ji se Iako
obavlja k od kue, p o staje m o g u e d e fin ira ti test n a b lago d ru -
gaiji n ain koji e p ru z iti p u n o to nije rezu ltate.

Kada pacijent obavlja test kod kue, svojim vlastitim jeftinim

glukom etrom , on moe izbjei nedostatke koje isti test im a kada
se obavi u lijenikoj ordinaciji. Sada kada razum ijem o o em u se
ovdje zapravo radi, razm otrit em o jedan test glukoze koji je djelo-
tvoran, i koji prua inform acije koje su nam potrebne za lijeenje
bolesti.
70 I n / u l i n rcj.v (:hi uhoji ca

Djelotvoran test tolerancije glukoze

Ako od polazne pretpostavke da e nen o rm aln o v i

soka razina glukoze u seru m u tijekom dueg vrem enskog razdo-
blja otetiti na cirkulacijski sustav, m oem o definirati djelotvoran
test glukoze. O no to stv arn o elim o znati je koliku razinu glukoze
im am o svakoga dana, a ne sam o jednoga dana u lijenikoj ordi-
naciji. elim o znati koji p reh ram b en i utjecaji uzrokuju da glukoza
bude previsoka. elimo vidjeti rezultate koje dobivam o kada na-
stojim o kontrolirati nau razinu eera u krvi. Budui da sm o svi
biokem ijski razlidti, nije od p rim arn e vanosti kako se usporedu-
jem o s nacionalnom , dijabetesu sklonom norm om . Takoder, ako
sm o alergini na h ranu ili nesto drugo, elimo biti u stanju utvrditi
utjecaj alergija na na eer u krvi.

O snovna ideja testiianja postprandijalne privrem ene razine

glukoze je dobra. M edutim , kao to sm o vidjeli, jed n a doza um jet-
ne tvari koju obino ne jedem o (glukoze) radi um jetnog naru
savanja sustava u umjetlnom okruenju lijenike ordinacije nije
dobra

M oram o stei naviku svakodnevnog m jerenja nae glukoze u

krvi kod kue, dok smo na naoj norm alnoj prehrani. T im e rnoze-
m o brzo doi do izvrsne slike o tom e kako na BSCS funkcionira
u naem vlastitom stvarnom okoliu. Uskoro em o otkriti da li je
naa prosjena razina glukoze previsoka ili ne. U brzo em o vidjeti,
na nain koji ne ostavlja m jesta sum nji, koje nam irnice uzrokuju
njegovo povienje. O tk rit em o kada nae nadbubrene lijezde
utjeu na eer u krvi.8 Ako su alergijske reakcije dio slike, ovo
kuno praenje glukoze pom oi e u prepoznavanju alergena.
M oi em o pratiti na napredak dok budem o radili na lijeenju
bolesti. Ta neposredna slika otkriva duboke u d n k e preh ran e na
krivulju glukoze. Ta nep o sred n a slika nije podlona grekam a
uzrokovanim ordinacijskim narusavanjim a o kojim a sm o go-
vorili.
S \ %r i l U H ( l l l [ C Sll'ilcn 0 71

Da bism o mogli provesti kuno praenje stanja glukoze u krvi

m oram o kupiti glukom etar s iglom. O ni sc m ogu nabaviti u lokal-
noj apoteci. Prouite uputstva kako biste postali vjeti u njegovom
koritenju. Sjetite se da ga kalibrirate onoliko esto koliko to trae
uputstva, a takoer i onda kada daje neoekivane rezultate. Kada
ovladate koritenjem instrum enta, m oete se posvetiti problem u
istraivanja vaih v la stitih o so b n ih k a ra k te ristik a eera u krvi.
la sam koristio instrum ent Exactec. Taj in stru m en t davao m i je
dobre rezultate, a proizvoa je bio usluan kad god su m i trebale
inform acije. D ostupan je velik broj drugih instrum enata koji vje-
rojatno pruaju priblino jednako dobre rezultate.

Prvoga dana mjerite i u dnevnik zapisujte svoje vrijednosti

eera u krvi. N akon obroka m jerite eer u krvi svakih petnaest
m inuta tijekom prvih sat vrem ena. Nastavite dok se dio postpran-
dijalne reakcije s brzim prom jenam a ne uspori. Nakon toga vrite
m jerenje svakih pola sata do jedan sat. Napravite dijagram shear,
on o m na slici 1. To e vam p ruiti sliku o interakciji izm eu vaseg
BSCS-a i hrane koju jedete. N akon sto ovo budete radili nekoliko
dana, uinak hrane koju jedete postat e jasan. H rana s niskim
glikem ijskim iiideksom uzrokovat e m anje postprandijalno na
rusavanje od hrane koja je visoko na indeksu. Prestanete li kon-
zum irati lose m asti9, prim ijetit ete da e se kroz nekoliko tjedana
vaa prosjena razina eera u k rvi poeti sniavati.

Dok budete obavljali ove testove obratite panju na m ogue

alergijske reakcije na hranu. Kod osoba koje naginju bilo dijabe
tesu bilo hipoglikem iji one se Iako m ogu pojaviti. O dnosi izm eu
h ip e rin z u lin e m ije , dijabetesa, hipoglikem ije i alergijskog sindro-
m a prilino su esti i nisu iroko poznati. N aravno.one ine neva-
eim test obavljen prilikom njihovog javljanja. Test se tada m ora
obaviti ponovno, bez hrane koja izaziva alergijsku reakciju. Pot-
puni oporavak od alergijske epizode moe potrajati od jed n o g do
etiri dana. Vano je naglasiti da svaki prisutni alergen iz okolia
moe kom plicirati testiranje eera u krvi. Postoji jednostavan i
72 /n x u /i n V(j.f 1 1 /-j rlio yKd

jasan n a in za procjenu ove kom plikacije o em o raspraviti

u odjeljku A lergije.

Mjerne jedinice

U A m eric i eer u k rvi m jerim o u mg/dl. M edutim , u Kana-

di i d r u g im zem ljama eslo se m jeri u m m ol (m ilim olim a). Za
k onverziju iz jednog sustava u d rugi potrebno je obaviti sljedee
m atem atike operacije.

(V rijednost u m g/dl) podijeljena s 18 daje

(V rijednost u m m ol)
ili
(V rijednost u m m ol) pom noena s 18 daje
(V rijednost u m g/dl)

Kao tipian primjer, kada primijenimo ovu formulu:

vrijednost eera u krvi od 120 m g/dl

postaje vrijednost od 6,66 mm ol
i
V rijed n o st od 8,9 m m ol postaje vrijednost od 160,2 mg/dl.

Posljedice lose regulacije glukoze

K ada je sustav u zasienju zbog greske pomaka, norm alna ra

zina in z u lin a u krvotoku poveava se u usporedbi s norm om ne-
dijabetike populacije. To je klasina otpornost na inzulin koja
izravno u zro k u je hiperinzulinemiju o kojoj sm o govorili. Tako
hiperinzulinem ija zbog otpornosti na inzulin postaje kronina
bolest pu no prije nego to glukoza u krvi izm akne kontroli. Obi-
no u vrijem e kada nam se dijagnosticira dijabetes tipa 2 ve
dugo bolujem o od hiperinzulinemije.
t\ a ru s a va r .j c su stava 73

Kada je sustav zasien zb o g greke brzine, inzulin te se na kraju

izluiti i stvari e se vratiti u norm alno stanje. Kada je sustav za-
sien zbog kronine greke pomaka, obino se nee oporaviti bez
prom iljene terapije.

To kronino stanje rnoze dovesti do iscrpljenosti guterae.

Zato poviena glukoza, kada postane kronina, stvara poviene
razine inzulina sve dok se guteraa ne iscrpi. Kada se guteraa
iscrpi, razine inzulina m ogu postati sniene. Najlaki n a d n na koji
dijabetiar inoze izazvati iscrpljenost gusterare je da konzum ira
eer i jednostavne ugljikohidrate.

Dodatne komplikacije

Kada, a ne ako, se guteraa na kraju iscrpi, pojavit e se nes-

p o so b n o st stvaranja odgovarajuih koliina inzulina. H ip e rin z u -
lin em ija e naizgled nestati. To je esto. u sluaju d ijab ete sa tip a
2, praeno otporn o u na inzulin. Tako zavrsni stadij ove bolesti
rnoze ukljudvati i nedovoljne razine inzulina i ncdjelotvorncst
inzulina. Prije nego to doe do te situacije, pacijent te poeti po-
kazivati znakove m nogih dru g ih popratnih bolesti koje se javljaju
kod dugorone h ip e rm zu lm em ije.

Poznato je da poviena glukoza uzrokuje propustljivost krvnih

ila; to jest, ini da vene i male kapilare proputaju. Kada se radi
o venam a u oim a, rezultat je retinopatija. Ako su pogoene vene
bubrega, na kraju emo doivjeti zatajenje bubrega. To je razlog
zato je tako velik broj dijabetiara na dijalizi. Ako su pogoene
vene u naim udovim a, nedovoljna koliina hranjivih tvari dolazi
do stanica i one um iru; to se zove dijabetika gangrena.

O sim toga, dijabetiar koji neprekidno ima povienu razinu

glukoze kroz due vrem ensko razdoblje postat te vrlo podloan
rastu gljivice Candida albicans, kao i drugih vrsta iz roda Candida.
To te, s vrem enom , uzrokovati alergije na hranu, crijevne porem e-
74 I n / c h n iM t t h : u h o jic o

aje, disbiotsku crijev n u floru, i na kraju hipersenzitivnost na utje-

caje iz okolia, kao i ozbiljne problem e s im unolokim sustavom.
Vie o ovoj temi re i em o neto kasnije.

Kada imamo k ro n i n e poviene razine inzulina, na arterijski

sustav se oteuje. K ao to sm o ve pokazali, postoji obilje dokaza
za dem onstriranje povezanosti izm eu povienog inzulina i ate-
roskieroze. Inzulin je snaan polipeptidni h o rm o n koji oteuje
arterije i stim ulira ih na reakciju obnavljanja. To je izvor svog ar-
terijskog plaka koji b lo k ira nae arterije. Im ati kroninu povienu
razinu inzulina slino je kao kad bism o pustili da bakrenim cije-
vim a u naoj kui k o la kiselina iz akum ulatora, s torn razlikom to
bakrer.e cijevi ne po k u av aju popraviti sam e sebe.

Visoke razine glu k o ze uzrokuju jo jednu pojavu, poznatu kao

glikozilacija. To je reak cija vezivanja koja se dogada izm eu uglji
kohidrata i jedne am in o k iselin e u lancu bjelanevine. O no se od-
vija u nekoliko faza i n a kraju ovodi do unakrsnog povezivanja u
proteinskom tkivu. T o uzrokuje skrutnjavanje i otvrdnjavanje tki-
va, koje postaje m an je savitljivo. U ovu reakciju esto su ukljuene
crvene krvne stanice. To tak c er dovodi do ubrzanog starenja. Taj
proces je ukljuen u sm ee obojenje vezivnog tkiva. N apredova-
nje dijabetesa kod n ead ek v atn o lijeenog pacijenta tada se moe
pratiti mjerenjem p o sto tk a glikozilacije hem oglobina (crvenih
krvnih stanica).

Zrtve d ijab etesa tip a 2 esto trp e po th ran jen o st ak i pored

dobre prehrane sa sv im dodacim a. Razlog je to to se velik dio
hranjivih tvari topivih u vodi bre izluuje m okraom nego to se
m etabolizira iz h ran e. Uvrijeeno, ali vrlo ignorantsko miljenje
lijenika da vitam ini stvaraju skupu m okrau u ovom je sluaju
m oda tono. M edutim , netono je njihovo miljenje da vam v ita
m ini nisu potrebni z a to to se izluuju. U ovom sluaju vitam inski
dodaci su vam jo p o tre b n iji nego to bi bili da ih djelotvorno
metabolizirate.
N a r u s a v a n j e sustava 75

Jedna vana do d atn a kom plikacija javlja se kada se adrenalin

izluuje u pokuaju obuzaavanja razina eera u krvi. U tom slu-
aju tijelo izluuje adrenalin kako bi podiglo razinu eera u krvi
dok istovrem eno izluuje inzulin kako bi je snizilo. To je takozvani
krhki dijabetes, opisan u literaturi. Ako se nalazite u bolnikom
okruju kada do njega dode, on se moe tono utvrditi odgova-
rajuim krvnim pretragam a. U drugim sluajevima p o treb n o je
znatno iskustvo da ga se brzo prepozna.

Kada glukoza poraste, poraste i inzulin kako bi je obuzdao, ali

kasnije. Najvia razina eera u krvi obino se javlja prije najvie
razine inzulina. Ponekad se najvia razina glukoze m oe javiti ak
dva ili tri sata prije najvie razine inzulina. Ako se radi o dijabe-
tiaru ovisnom o inzulinu, lijenici esto ne razum iju dobro ovaj
pom ak u fazi. To m oe uzrokovati prepisivanje previsokih doza
inzulina. To je poznato kao Somogy-umak. To se tak o er po-
nckad naziva krhkim dijabetesom , jer ostavlja krivi dojam da u
krvotoku nem a dovoljno inzulina.

To ;e potencijalno vrlo razoran unutarnji konflikt.

Lijenici bi trebali biti vrlo oprezni kod prepisivanja
inzulina u ovakvim situacijama.

Rezervni sustavi

Kada tijelo doivi slom jednog od svojih sustava, ono preuredi

svoj nain funkcioniranja kako bi kom penziralo taj kvar prebaci-
vanjem tereta na druge tjelesne sustave. Time ulazi u rezervni
nain rada. Kada je u tom nainu rada, nikada ne funkcionira jed-
nako dobro kao to bi inilo da je p o tp u n o zdravo, ali ipak nastav-
lja djelovati sa sm anjenom djelotvornou. Ovdje em o govoriti o
ovim rezervnim sustavim a i njihovim posljedicama.

Kada BSCS nije u stanju sm anjiti gresku pomaka eera u krvi

pom ocu m ehanizam a za tednju glukoze o kojima smo ve go-
76 Inzulin - vo tihi ubojico

vorili, on ulazi u netedljivi nain rada. N adbubrene lijezde u

krvotok luce h o rm o n aldosteron. Taj horm on potie bubrege da
pokuaju ukloniti suvinu glukozu m okraom . Kroz to vrijem e
cjevice i m ikrovaskularni sustav u bubrezim a rade u okruenju s
nenorm alno visokom koncentracijom glukoze. To o k ru en je p re-
zasieno g lu k o zo m n a k ra ju d o v o d i d o zatajenja b u b reg a. Kroz
to vrijeme. dok je sustav u nainu rada s povienim izludvanjem
mokrae, prije eventualnog zatajenja bubrega, sustav izluuje ve-
inu svojih m inerala.

K ada je tijelo u ovom n a in u ra d a , p o tre b n o je u z im a ti d o -

d a tn e koliine m in e ra la . O tom e em o detaljnije govoriti u na-
em poglavlju O p o ra v a k i izljeenje.

Kada doe do narusavanja m etabolizm a ugljikohidrata kao

to je to sluaj k o d d ijab etesa tip a 2, sustav moe u nudi pri-
bjei sagorijevanju m asti ili bjelanevina (am inokiselina). Zbog
toga e u krvotoku biti prisutni ketoni odnosno am onijak. Kao
to sm o ranije pokazali, dijeta s m alo ugljikohidrata rnoze dovesti
do prisilne aktivacije ovog naina rada. Kada doe do toga, p o
trebno je poklanjati veliku panju glikemijskoj vrijednosti naih
ugljikohidrata.T akoer je vano i racionalno uzim ati vlakna, vje-
bati i poklanjati ogovarajuu panju drugim aspektim a procesa
ozdravljenja kojeg em o ukratko opisati u poglavlju O p o ra v a k i
izljeenje.

Tijelo e esto ui u m etaboliki snieni nain rada koji iza-

ziva letargiju. U to m nainu rada sustav nastoji tedjeti energiju.
Pacijent osjea da nije u stanju raditi gotovo nita. Postaje lako
prejedati se, jer tijelo pokuava obnoviti svoje zalihe energije.
Osim toga, u ovom rezervnom nainu rada jetra poinje pojaano
stvarati m asti iz preobilja glukoze koju ne uspijeva m etabolizirati.
Visoka razina inzulina uzrokuje da se glukoza pohranjuje u naim
m asnim stanicam a. Postajem o pretili.
Ostala vana pitanja

D ija b etes tip a 2 i h ip e rin z u lin e m ija rijetko, a m oda i ni-

kada, postoje kao odvojene nezavisne bolesti. Ljudsko tijelo gra-
deno je tako da svaki njegov dio utjee na cjelinu. Da bi m ogli
funkcionirati kao cjelina, dijelovi tijela, u vrlo velikoj m jeri, ovise
jedan o drugom . U ovom odjeljku raspravit em o bro jn a uz to
vezana pitanja. N eka o d njih specifina su za d ijab ete s tip a 2
i h ip e rin z u lin e m iju . D ruga, p rem d a nisu iskljuivo vezana uz
dijabetes, ipak su vana za osobe oboljele od dijabetesa i h ip e -
rin z u lin e m ije .

Utjecaj eera

U popularnoj znanosti naega doba dijabetes i seer neraz-

dvojno su povezani. To povezivanje izvorno je poelo kada su
lijenici prim ijetili da m okraa dijabetiara sadri visoku razinu
eera.1Usprkos tom e, i dalje prevladava velika konfuzija oko toga
kakva je tono veza izm eu eera i dijabetesa.

Ranije sam govorio o tom e kako brzina apsorpcije jed n o stav

nih eera, kako podjezine tako i sistemske, ozbiljno naruava
BSCS i uzrokuje prejako luenje inzulina. Zbog njegove brze a p
sorpcije, eer zapravo zaobilazi na BSCS i izravno podie eer u
krvi do razina koje on inae ne bi m ogao dosegnuti. Na taj nain
eer tako ozbiljno destabilizira BSCS da to na kraju dovodi do
njegovog sloma.
78 / /u /in - r m s ci/ii u b o ji c u

eer je takoer sirovina za proizvodnju m asti u jetri. Kada

im am o viak eera u naem sustavu, jetra ga pretvara u m asti i
pohranjuje u naim m asn im stanicam a.

eer takoer p reastavlja idealnu hranu jedne klase gljivica

koja u norm alnim o k olnostim a na sim biotski nain ivi u naem
debelom criievu u um jeren o m broju. Kada konzum iram o veli
ke koliine eera, ta gljivica, Candida albicans,2 nekontrolirano
se razm noava, naseljava se na ostalim dijelovima naega tijela i
uzrokuje mnoge nuspojave povezane s d ijab ete so m tip a 2. Zbog
velike vanosti koju ova veza izm eu eera i kandide im a za di-
jabetiare, jedan odjeljak ovog izvjetaja posvetili sm o detaljnoj
raspravi o njoj.

U veini svojih oblika, ecer je jednostavno oirov. To posebno

vrijedi za svakoga tko im a d ijab etes tip a 2. Zbog sve ireg pri-
znavanja ove injenice, u posljednjih dvadesetak godina razvilo se
trite u m je tn ih slad ila. Z ato bi bilo prikladnc rasprzviti o ovim
um jetnim sladilima dovo ljn o detaljno da dijabetiarim a om ogu-
im o donoenje inteligentnih odluka u vezi s njihovom upotre-
bom .

O m nogim a od njih jo o d vrem ena njihovog izlaska na tri-

te bjesne estoke rasprave. M ogu se uti optube za krim inalne
aktivnosti, podm iivanja i nedoline utjecaje na Kongres, kao i
za lanu i nekorektnu zn an o st, falsificiranje studija o toksinosti i
nam jestene testove.

U biti, etiri um jetna sladila dom iniraju tritem prehram be-

nih aditiva i nasirn stolovim a. To su:

C ik la m a t
S a h a rin
A sp a rta m
siilf 17
O .i a li i i j n a 79

C ik lam a t je um jetno sladilo kojeg su 1950-ih proizveli Abbot

Laboratories. Ovaj proizvod je 1969. s am erikog trita uklonila
FDA, objavivi njegovu p o tp u n u zabranu. Istraivanja na ivoti-
njarna ukazivala su na m ogunost da ciklamati zajedno sa sahari-
nom izazivaju tu m o r m jehura. Iako su Abbot Laboratories poku-
ali ukinuti zabranu na osnovu toga to zakljuak o raku mjehuva
nije bic definitivno po tv r en testiranjim a, u tom e nisu uspjeli.
Takoer se vjerovalo da ciklam ati uzrokuju genetska oteenja,
pospjeuju razvoj tu m o ra i uzrokuju atrofiju testisa. Velika kon-
troverzija izbila je kada je otkriveno da stav FDA o zabrani ovog
sladila nije bio utem eljen na zdravoj z n an o stl 1989. FDA se sloila
da je pogrijeila. D anas je ovo sladilo odobreno u vise od pedeset
zem alja irom svijeta.3 Njegova provjera je u tijeku, i am erika
FDA e ga vjerojatno uskoro odobriti.

S ah arin je sluajno otkriven 1879. inilo se da je to bezopa-

sno um jetno sladilo, posebno prikladno za dijabetiare. Bio je jef-
tin, i zato posebno privlaan preraivaim a hrane. Zbog m etalnog
okusa kojeg je ostavljao u ustim a, preraivai hrane nauili su ga
kom binirati s ciklamatom; to je rijeilo problem okusa. N akon to
je ciklam at 1969. zabranjen zbog kancerogenosti, u ro tre b a saha-
rina vrtoglavo je porasla. U to vrijem e testiranja su otkrila da iza-
ziva rak m jebura kod laboratorijskih takora. 1977.kanadski ekvi-
valent am erikoj FDA objavio je veliku studiju koja je povezivala
saharin s rakom m jehura kod laboratorijskih takora.

Uslijedila je velika politika bitka, ali proizvod je ostao na tri-

tu Sjedinjenih Drava.

N eke od m onih organizacija iz nae industrije raka zauzele

su stajalite da saharin nije kancerogen. M eu tim organizacija-
m a su N acionalni institut za rak i N acionalna akademija znanosti.
M eutim , u Britaniji je zabranjen kao kancerogen; u Francuskoj
je za njegovu upotrebu p o treban recept, a u Americi je skinut s
F D A - in n p noDisa D o tv r e n o sieu rn ih aditiva (G e n e r a lly R e c o e n i
80 In/.iiltn - $ ti h i uhoji ca

zed As Safe, GRAS). D anas ga se svrstava m eu kancerogene tvari,

i FDA zahtijeva da se na njem u nalazi deklaracija s upozorenjem
U tvrdeno )e da sah arin izaziva rak kod laboratorijskih zivotinja.
Njegovo najpoznatije trgovako ime je Sweetn Low.4

Na ovom m jestu bilo bi prikladno istaknuti da e onoga dana

kada se pronae lijek protiv raka, industrija raka veim dijelom,
ako ne i potpuno, ostati bez posla. Briga za vlastiti interes koja je
vidljiva iz njihovih proglasa o politici esto je toliko oigledna da
je to sram otno. To su ljudi koji su desetljeim a u p orno obeavali
da e pronai lijek protiv raka bez da su to uinili. M edutim , u
MeKsiku i Europi godinam a se lijee m nogi oblici raka tretm ani-
ma koji su u A m erici zabranjeni i uvelike suzbijani pom ou pro-
gona.

A sp a rtam je danas najupotrebljavanijc um jetno sladilo. Po

znato je da slabi inteligenciju i k ratkotraino pam enje.5 Nazivaju
ga kem ijskim orujem stvorenim za m asovni utjecaj na ljudsku
populaciju. Nekada se nalazio na listi biolokog oruzja podnesenoj
Kongresu.6 Neka o d njegovih trgovakih im ena su Nutrasweet,
v<F.qual, Benevia i Canderel. Siroko je rasprostranjeno milje-
nje da se radi o potencijalnom neurotoksinu.

Razvila ga je kom panija G. D. Searle 1966. u Skokieu, Illinois.

Kasnija istraga koju je prcvela FDA otkrila je aljkavu znanost, pri-
jevare kod testiranja i interpretacije rezultata testova te druge kri-
m inalne aktivnosti. Searleovi slubenici su politikim putem stekli
naklonost N ixonove i Fordove adm inistracije. U jednom trenutku
kada je Searle bio p o d ozbiljnom istragom zbog krim inalnih ak
tivnosti, federalni tuitelj zaduen za istragu, Samuel Skinner, dao
je otkaz i nakon toga se zaposlio u odvjetnikoj tvrtki Sidney &
Austin koja je zastupala Searle. Povukao se iz sluaja, i zam ijenio
ga je am eriki odv jetn ik W illiam C onlon koji se sprem no posvetio
sluaju. N akon to se pojaao pritisak da se podigne optunica
protiv Searleovih slubenika, C onlon je takoder dao otkaz, povu-
(hioUi M /n o pitanjd HI

kao se iz sluaja i prikljuio Searleovoj odvjetnikoj tvrtki. Takva

podm ukJa politika borba traje od pokretanja sluaja 1974. do
danas.7 1983. je o dobrena upotreba aspartam a u bezalkoholnini
piima. 1985. kom paniju Searle kupio je M onsanto. ini se da je to
tipian prim jer kako nae pravne zatite protiv doputanja proda-
je otrova na naem trii tu stvam o djeluiu.

M edu fiziolokim uinrim a upotrebe ovog sladila spom inju se

propadanje inteligencije i pamenja, jake glavobolje, m ucnina, vr-
toglavica, nesanica, gubitak kontrole nad miiim a, nerazgovijetan
govor, depresija, hiperaktivnost, zam agljen vid i sljepilo, gastroin-
testinalni porem eaji, epileptiki napadi, kone lezije, osipi, napadi
tjeskobe, bolovi, psiholoki poremeaji, slabost, srcani problem i i
gubitak sluha. U kupno je s upotrebom aspartam a povezano skoro
dvjesto ozbiljnih sim ptom a. Ove sm o naveli sam o kao ilustraciju.
Ovo sladilo povezuje se sa sindroniom kronicnog um ora, Parkin-
sonovom boleu, prom jenam a u kemiji mozga, m ultiplom sklero-
zom, rakom , epilepsijorn, retinopatijom , m entalnoni zaostalosu,
fibrom ialgijom , u rodenim defektim a i Alzheimerovom boleu.8
Prem a izvjetajima, neke osobe koje su koristile aspartam u veli-
kim koliinam a oboljele su od Alzheimerove bolesti ve sa trideset
godina.

A spartam je posebno lo za d ijab etiare tip a 2 jer ozbiljno

om eta djelctvornu kontrolu eera u krvi.

Inform acijski centar za toksinost aspartam a (N utrasw eeta)

nalazi se na web-lokaciji:

h ttp ://w w w .h o listicm ed .co m /asp artam e

G rupa za podrku zrtvam a aspartam a (N utrasweeta) nalazi se

na web-lokaciji:

h ttp ://p resid io tex .co m /asp a rtam e

82 / /ti/ in nd.s uho^jro

Prvu u o n o m e to e, kako izgleda, biti niz tubi protiv N u

trasweeta (M o n sa n ta) pokrenuo je 11. oujka 1998, na okrunom
sudu c k ru g a T ulsa, drava O klahom a, o d v jetn ik Jeff M artin.

Dosad s m o o problem u aspartam a govorili s gledita onih koji

ga koriste dobrovo ljn o , iako sam o zbog neznanja. Mogue je da
u vezi s a sp a rta m o m postoji jo jedan perfidan problem . Postoji
sum nja da s e aspartam stavija u neke prehram bene proizvode a
da se to ne sp o m in je u deklaraciji. O vo tren u tn o istrauju osobe
s w eb-stranice Holistic Healing. Za itatelje koji im aju kompjuter,
njihov URL yer.

http ://w w w .h o listicm ed .co m

S u k ra lo z a je derivat eera (saharoze) koji im a oko est sto-

tina puta ja i uinak zaslaivanja od stolnog eera. Takoer je
poznat kao Spler.da. FDA je 1. travnja 1998. odobrila njenu u p o
trebu u siro k o m spektru nam irnica. Kao proizvoa navodi se
McNeil S peciality Products, u vlasnitvu Johnson and Johnson iz
New B runsw icka, New Jersey. FDA je pregledala vise od stotinu
testova koje je obavic proizvoa. Neki su pokazali da postoje ri-
zici povezani s ovim sladilom. N e p o sto je testo v i p ro v ed en i o d
stra n e FDA Ili neke tre e s tra n e k o ja n e m a financijskih inte-
resa. Inform acijski centar za toksinost sukraloze testove sm atra
oigledno nedovoljnim . Istraivanja koja prethode odobravanju
pokazala su d a sukraloza^zaziva skupljanje stitne lijezde do 40%
te poveanje je tre i bubrega. Iako se sm atra da sukraloza nije ni
blizu tako to k si n a kao aspartam , jasno je da se njenom potenci-
jalnom te tn o m utjecaju na zdravlje ne poklanja dovoljna painja.
Ovaj zakljuak temelji se na testovim a koji prethode odobrenju i
kemijskoj p r iro d i sam e sukraloze. D ugotrajna upotreba ovog spo-
ja u preh ran i m o e doprinijeti ozbiljnim , kroninim im unolokirn
i neuroloskim porem eajim a.
O stala i'dzmi /lirnn/ti 83

Informacijski centar za toksinost sukraloze nalazi se na web-

lokaciji:

http://www.holisticmed.com/splenda

Pored velike etvorke o kojoj sm o raspravili postoji jo neko

liko um jetnih sladila. To su:

Neotam
Acesulfam-K, takoer poznat kao Sunette, Sweet & Safe,
Sweet one
Sladila s visokim udjelom fruktoze
eerni alkoholi kac to su ksilitol i sorbitol

O va industrija im a jasnu reputaciju neprikladnog testiranja,

nam jetenog testiranja, politikog m anipuliranja regulatornim
agencijama, preranog izbacivanja na trite i navodne krim inal-
ne zloupotrebe regulatornog procesa, pored p o tpune traljavosti i
nesposobnosti. N akon to se sve to uzm e u obzir, autor ne moe
pm poruiti nijedno od ovih sladila. Imajte na um u da se veina
ovih um jetnih sladila dodaje hrani i napicim a koje konzum iram o
kao dio njihovog proizvodnog procesa.

Najdjelotvorniji nain da se izbjegnu ovi otrovi je taj da se

itaju deklaracije i ne kupuje hrana koja sadri ova sladila. Bu-
dite sumnjiavi prema deklaracijama; vise nisu pouzdane kao
nekada. Ako doete u nedoumicu, nazovite proizvoaa.

D osad nism o stekli visoko miljenje o um jetnim sladilima ak

ni za potrebe sire populacije, a kam oli za specifine potrebe dija-
betiara. M edutim , pokazalo se da ipak postoji odreen broj rela
tivno sigurnih sladila. Kao to ste m oda i oekivali, to su potpuno
prirodni proizvodi koji se vrlo rijetko reklam iraju. Neka od tih
relativno sigurnih sladila su:
84 tn /. ul in - n a l i h i u h o ju i

Stevija
Jem eni slad
E v a p o rira n i s o k eerne trsk e
Voni so k
R iin s iru p
M ed
S iru p slad ia (Likviricije)
A m asake

Stevija je posebno sigurno sladilo za dijabetiare. Dokazano je

da stevija pom ae stabiliziranju eera u krvi. Moe se nabaviti u
trg o v in am a zdrave hrane, koje vam trenutno ne smiju rei da se
radi o sladilu.

Steviju je 1887. otkrio A ntonio B ertoni m eu paragvaiskim

indijancim a. Poznata je kao Stevia rebaudiana, iz porodice krizan-
tema. K asnije su je istraivali Bridel i Lavielle, koji sa o tlaili bijeli
kristalini sastojak kojeg su nazvali steviozid, i koji je 300 puta
slai od eera. O tkriveni su i d rugi korisni ekstrakti stevije, uklju-
ujui rebaudozide, glikozide, dulkozide, steviolbiozide. Japanski
preraivai hrane koriste steviju u m nogim njihovim proizvodi-
ma, ukljuujui ak i njihova bezalkoliolna pia. Kad su u Japanu
6 0 -ih zabranjena neka um jetna sladila, upotreba stevije
nagio je porasla. Iako je Japan najvei potroa, stevija se uzgaja u
vise od dvanaest zemalja, i sve vie stjee popularnost kao sladilo
koje je su p erio rn o svim ostalim . U irokoj je upotrebi kao sladilo
u doslovno svim industrijaliziranim zemljama osim Amerike. U
Paragvaju i Brazilu, stevija se reklam ira kao lijek za dijabetes.
N aravno, o n a ne moe izlijeiti dijabetes. Ipak, vrlo je koristan do-
datak k u rativ n o m reimu.

O vdje u A m erici naa industrija zdrave hrane pokuava se iz-

boriti da stevija dobije status GRAS. D osad uglavnom nije imala
uspjeha. GRAS znai da je neto openito priznato kao sigurno
(G enerally Recognized As Safe). Stevija ve due od sto godina u
O s li i Jt . va/ j > t h : n j o 85

skoro svim zem ljam a svijeta im a reputaciju sigurnog i korisnog

sladila u daleko veoj m jeri od bilo koje sintetike zamjene. 1991.
FDA je zabranila uvoz stevije. 1994. novi zakon o uvozu hrane
stavio je biveg uvoznika slevije u netc povoljniji poloaj, i on je
uspjeno prisilio FDA da ukine zabranu na uvoz. T renutno je si-
tuacija takva da se stevija m oe uvoziti i prodavati kao nadopuna
prehrani, ali se ne m oe prodavati kao sladilo.9 To ju djelotvorno
sprjeava da nakodi tritu um jetnih sladila. Sva oslala prirod-
na sladila korisna su i dostupna. Imajte na um u da se dijabetiki
sindrom esto javlja s alergijom na h ranu kada eksperim entirate s
bilo kojim o d ovih zaslaivaa. O tom e em o govoriti detaljnije u
odjeljku o alergijama.

Candida albicans

Kada je autor ovog izvjetaja obolio od dijab etesa lip a 2, imao

je sree to nije obolio i od kandidijaze. To vjercjatno moe za-
hvaliti tom e sto je njegov d ijab etes tip a 2 otkriven tako rano. O d
vrem ena kad je otkrio da boluje o d -d ijab etesa tip a 2 do vrem ena
kad je u potpunosti povratio kontrolu nad svojim eerom u krvi
prolo je sam o oko tri i pol mjeseca. Vei dio tog vrem ena bio je
na strogom program u vracanja zdravlja. Taj program vracanja
zdravlja pruio m u je, kao d o d atn u korist, dobru zatitu od kan
didijaze. Naalost, m nogi dijabetiari, koji ne otkriju svoju bolest
rano, nisu tako sretni. O ni obole od kandidijaze!

K an d id ijaza je, esto, n eizb jen a p o sljed ica k ro n i n o g

d ijab etesa tip a 2.

ini se da je svrha ove gljivice da izaziva brzo raspadanje na-

eg tijela nakon sto um rem o. Kada se ova gljivica proiri iz svoga
dom a u naem debelom crijevu na ostale dijelove naeg tijela dok
sm o jo ivi, ona uzrokuje kaskadu ozbiljnih sistem skih teta. Vrsta
tete koju uzrokuje ovisi o tom e gdje se nastani prilikom migracije
iz naeg debelog crijeva.
86 / / u / in - rni.f n h i ub ojica

Candida albicans, zajedno s d ru g im gljivicama i oko etiri sto-

tine razliitih bakterija, obino ivi u naim crijevima. Pod n o r
m alnim uvjetim a one s nam a koegzistiraju u sim biotskom odno-
su. M i od to g odnosa im am o m noge koristi. Ovi neprim jetni sta-
novnici o b in o pom au u probavnom procesu, stvaraju neke od
nam a p o treb n ih vitam ina p o p u t vitam ina iz g rupe B, pom au
u k o n troliranju pH vrijednosti raznih dijelova probavnog trakta
i, djelujui zajedno, korisne bakterije suzbijaju razvoj patogenih
organizam a u naim crijevim a.10

Kada se taj sim biotski o d nos porem eti, poinju nevolje. O n

se rnoze p o rem etiti uzim anjem antibiotika. A ntibiotici ubijaju k o
risne bakterije i om oguuju razvoj patogenih organizam a, uklju-
ujui i C andidu albicans. K andida, koja norm alno ivi u donjem
dijelu debelog crijeva, iri se na ileum , jejunum , i dvanaesnik. To
su po d ru ja u kojima se probavlja najvei dio nae hrane. Kada
se tu naseli, kandida puta korijenje kroz stijenke naeg crijeva
Poput m alih stabala, kandide poinju krasti hranjive tvari iz na-
eg krvotoka. O na takoer otputa toksine ostatke u na krvotok.
Uskoro u debelom sloju obloi stijenke naeg crijeva i pone nam
onem oguavati da dobivam o hranjive tvari iz nae hrane. Rezultat
toga je m alapsorpcija.

teta k o ju ovo korijenje nanosi stijenkam a naih crijeva ini

da ona pustaju. Tako estice neprobavljene i djelom ino pro-
bavljene h ra n e m ogu ui u na krvotok. Te strane estice uz^okuiu
reakciju naeg im unolokog sustava i stvaranje antitijela. Tako s
vrem enom razvijam o antitijela za nau h ran u i dobivam o alergij
ske reakcije na ono to jedem o,

Za ovo bujanje patogenih organizam a, ukljuujui Candidu

albicans, k riv i su antibiotici koje daju lijenici i upotreba pilula
protiv zaea. Tek sam nedavno nauio da postoji vise od 500.000
raznih tip o v a gljivica slinih Candidi albicans. Sve one stvaraju
m ikotoksine.11 Neki od tih m ikotoksina su tako snani otrovi da
Ov/ci/d VO/IUi pitiinjcl 87

ubijaju za nekoliko sati. M nogi od tih m ikotoksina ispitivani su i

jos se ispituju kao antibiotici. D ok te gljivice rastu, one pokuavaju
onem oguiti d rug im suparnkim bakterijam a da rastu na istom
m jestu. To ine isputanjem m ikotoksina koji ubijaju suparnike
bakterije. To je razlog zato se testiraju kao antibiotici. Penicilin
je jedan od tih m ikotoksina. Veina naih antibiotika zapravo su
m ikotoksini ovih gljivica. Nije ni udo sto tako djelotvorno uni-
tavaju nau crijevnu ekologiju.

M edutim , m i inim o i druge stvari koje dovode do neravno-

tee crijevne flore. Pilule protiv zaea poznate su po tom e to
uzrokuju bujanje kandide. P re k o m je rn a u p o tre b a eera ta k o e r
m oe p o ta k n u ti n e ra v n o te u u n aim crijev im a k o ja u zro k u je
b u ja n je k a n d id e .12 A lkohol u n aem su stav u djeluje slino kao
eer. K andida se povezuje s d ijab ete so m tip a 2 takoder i zato to
eer potie buianje kandide.

Kada obolim o od d ijab etesa tip a 2, im am o poviene razine

eera u svim arterijam a i venam a po cijelom tijelu. To ukljuu-
je i one koje opskrbljuju crijeva. Taj povieni eer u krvi hrani
kandidu i suzbija korisne bakterije koje bi inae obuzdavalc rast
kandide. Kao rezultat toga, kandida se brzo iri naim tijelom .l3To
je razlog zato su d ija b e ti a ri tip a 2 skloni dobivanju kandide.

Criievna kandida uzrokuje sindrom propustljivog crije-

va. U arterijam a pronalazi dijelove oteene inzulinom i tam e
se ukorjenjuje. (To je razlog zato su svi najbolji lijekovi protiv
ateroskleroze antim ikotici). Kada stigne do jetre, guterae ili bilo
gdje drugdje, kandida rapidno izaziva bolest u tim organim a. Zato
je Iako razum jeti zato neki od m ehanizam a bolesti povezanih s
d ijab eteso m tip a 2 stvaraju prognozu rapidnog propadanja i rane
sm rti kada se tretiraju na ortodoksan nain.

Dosad sm o raspravljali sam o o opasnostim a i problem im a po-

vezanim s d ija b e te so m tip a 2. Kada doem o do poglavlja O p o -
88 I n / u l i n - n o it h i 'ibofica

ravak i izljeenje, otkrit emo da nem a razloga da se bilo tko boji

ove bolesti. O n a se moe zaustaviti; njen razvoj se moe obrnu-
ti. Veina o n ih koji boluju od ove bolesti moe povratiti elino
zdravlje. a k i oni koji su dopustili bolesci da napreduje preko
toke u kojoj dolazi do nepovratnih oteenja m ogu osjetiti po-
boljanje.

Alerqija

A lergijske reakcije su uobiajena pojava kod ljudi koji im aju

kronine p ro b lem e sa eerom u krvi i/ili inzulinom . U poetku je
veina alergijskih reakcija izazvana hranom . O ne su obino rezul
tat stanja zvanog sindrom piopustljivog crijeva koje sm o ranije
opisali.

Prvo p rav ilo koje treba upam titi kada im am o posla alergi-
jam a je da p rakticiram o izbjegavanje. To znai izbjegavajte je sti
bilo koju h r a n u n a k o ju ste alergini. U irem smislu to znai da
m orate izbjegavati sve na to ste alergini. O bino se djelotvornim
rjeavanjem tem eljnog uzroka alergije m oe postii njen nesta-
nak.

Kada d o em o do poglavlja O p o rav ak i izljeenje, raspravit

em o o to m e kako se m oem o rijeiti tem eljnih uzroka bolesti.
Zasad em o govoriti o tom e kako alergijske reakcije djeluju i
kako m o em o prepoznati alergene koji izazivaju alergijske reak
cije. N akon to prepoznam o alergene, m oem o ih ukloniti iz nae
okoline.

Kada se u naem krvotoku pojave estice neprobavljene hrane

ili bilo k ak v a strana tijela, na sustav TH 2 citokina krece u akciju.
To je sloen obram beni m ehanizam koji nae tijelo koristi za mo-
bilizaciju m akrofag a.T limfocita, p o m onih stanica, stanica supre-
sora, i b ro jn ih drugih specijaliziranih stanica. Njihov zapovjedni
i k o ntrolni sustav sastoji se od intcrferona, interleukina i d rugih
O sta b vo/na ptta n jj 89

slabije poznatih elem enata. Taj sklop djeluje kao obram bena voj-
ska. Oni patroliraju krvotokom , okruuiui i neutralizirajui sva-
ku tvar na koju naiu i koja tam o ne bi trebala biti. Sve krhotine
s bojnog polja zavravaju u jetii, gdje se detoksificiraju i alju na
izbacivanje iz tijeia.

Kada se taj sustav pokrene u akciju, nai m astociti ubrzano

stvaraju limfocite koji odlaze u bitku. U tom procesu oni takoer
stvaraju histam ine i druge upalne tvari. Te upalne tvari uzrokuju
oteivanje tkiva. Jedan uoljiv rezultat mobilizacije naeg im uno-
lokog odgovora je da to dram atino i ndglo ubrzava na puls.

Alergijske reakcije se p riro d n o dijele u dvije kategorije. To su:

T re n u tn a reakcija
N a k n a d n a reakcija

Trenutna reakcija ie ta koja ubrzava puls. Ta injenica om o-

guava vrlo korisno testiranje kojim m ozem o otkriti na koju smo
hranu alergini. Test alergijskog pulsa obavlja se na sljedei na-
in:

I..korak Utvrdite kolika vam je brzina pulsa za vrijem e o d m o ra.14

To napravite tako to ete izmjeriti svoj puls prije nego
to pokuate provjeriti svoju reakciju na sum njivu hranu.
Radite to svakoga dana p rije nego to bilo to pojedete i
dok se odm arate. N em ojte dopustiti da tjelesni n ap o r ili
uzbuenje ubrzaju va puls iznad onoga koliki bi bio pri
odm oru. Kada utvrdite koliki vam je puls p ri od m o ru , za-
biljeite to u svoju biljenicu i prijeite na sljedei korak.

2. korak Dok sjedite za stolom nakon to ste nedavno izmjerili

puls pri o d m o ru , pojedite zdjelicu sum njive hrane. U to
vrijeme nem ojte jesti nikakvu drugu h ranu, osim ako
ne pokuavate nam jerno otkriti alergiju na kom binaciju
90 In/iihn - na tilu uhojica

hrane. Priekajte deset sekundi i zatim si izmjerite puls.

Zapiite izm jerenu vrijednost. Kada jedete h ranu na koju
ste alergini, puls e brzo, u n u tar deset sekundi, porasti za
barem deset otkucaja u m inuti

3. korak Ponavljajte korake 1 i 2 nekoiiko dana dok ne budete si-

gu rn i da dobivate pouovljive rezuitale. U toj toki, kada
otkrijete tr e n u tn u aJergijsku reakciju, h ran u koja ju
uzrokuje m orate trajno izbaciti iz svoje prehrane sve dok
se alergijska reakcija u p o tp u n o sti ne ukloni.

N eke nam irnice na koje sm o alergicni uzrokuju n a k n a d n u r e

akciju. Takve naknadne alergijske reakcije neto je tee ldentifici-
rati, i m o ram o im pristupiti na d ru g i nain. Preporuena tehnika
temelji se na izm jeni etverodnevnih program a prehrane. G pa-
ie n o je d a su etiri dana dovoljno vrem ena da se sustav oisti od
alergijske reakcije nakon sto pojedem o hranu koja nam smeta.

O va teh n ik a n a k n a d n e reak cije radi na sljedei nain. M orate

voditi precizne biljeke s paljivim opisom svega sto pojedete ili
popijete. U njim a m ora biti zapisano doba dana ili noi kada je
neto pojedeno. Zapiite da li je to izazvalo bilo kakvu tr e n u t
n u reak c iju . U svoje biljeke ukljuite sve eventualne alergijske
sim ptom e i kada su se dogodili, bilo da je to u vrijem e dok je
dete sum njivu hran u ili ne. N auite marljivo i paljivo sastavljati
biljeke o alergijskim reakcijam a i konzum iranoj hrani. N em ojte
pokuavati donositi nikakve vrijednosne prosudbe dok niste pri-
kupili biljeke o barem trideset dana. To je vrijem e koje e vam
trebati d a postanete strunjak u pisanju biljeki i opaanju stvari.
Dok b u d ete zapisivali svoje alergijske reakcije, nem ojte zaboraviti
zapisati i razinu svog eera u krvi. Z abiljeite v rijem e i d a tu m
svakog o p a a n ja u svoj d n ev n ik .

K ada steknete dojam da ste izradili reprezentativnu sliku poje-

dene h ra n e i doivljenih reakcija, prouite popis kako biste utvrdili
( I s i i . / j lU ^ n u f m o n /11

korelacije. M oda ete u ovoj fazi poeljeti zatraiti pom iu drugc

osobe, radi objektivnosti. Pokuajte otkriti alergijske reakcije koje
se dogaaju o d jednog do etiri sata nakon uzimanja su.nnjive
hrane. Ako je prisu tn a krcnina n a k n a d n a alerg ijsk a reakciju na
hranu, to e se brzo otkriti u vaim biljeskama.

Pored ova dva jednostavna testa koji se obavljaju kod kxtce

nostoie m nogi profesionalni alergijski testovi do kojih se umv.e
doi preko lijervika.15 Dva takva testa su: ELISA i RAST. El .IS A je
krvni test koji m jeri im unoglobuline IgG4 i IgE u krvi. R A S T u-st
je takoer krvni test koji m jeri kolicinu IgE u krvi. Postoje lake,dor
i kozni testovi, te d ru g i tipovi testova. Svi su oni skupi, podlcrfni
grekam a i donekle kontroverzni u pogledu koristi od rc/.uliala
koje pruzaju pacijentu.

M edutim , m i prepcruujem o kunc testove zatc sto su pre-

cizniji, jeftiniji, m ogu se obavljati ee, praktiniji su i -j
vrijedno iskustvo uenja kako funkcionira vase tijelo.

Test p u lsa i biljeke sredstva su o d neprocjenjive vrijednost,.

Vazno je postati vjest u njihovoj upotrebi.T o se postize isMj.,MVo
praksom . Rezultati koje moete dobiti dat c vrijedno novo -uuU -
nje ideji o sam opom oi.

Veza s kolesterolom

U popularnoj m edicinskoj literaturi pridaje se velika v*iVA,

potrebi za sm anjenjem koliine kolesterola u prehrani. N a ^ y rtt,
vei dio toga su besmislice koje navode na krivi put i ne daju r.,ri
naslutiti d a postoji veza izm edu inzulina i problema s W ; t -
rolom . O ko 85% zaliha kolesterola u nasim tijelima proizv<x.. %
u jetri. To je hranjiva tvar o d vitalne vanosti, koja se -. u
izgradnji staninih m em b ran a.m o id an ih stanica, ivanih ovor,.-
ca i m nogih d ru g ih neophodnih kom ponenti naega tijela Jt
15% naega kolesterola dolazi iz nae prehrane. Imamo
92 I n / j i h n - n a li hi ub ojica

za kontrolu kolesterola, CCS, koji nastoji regulirati nau ukupnu

razinu kolesterola. Taj sustav, djelovanjem njegove ciljane toke,
neprekidno potie stvaranje kolesterola kada osjea da je njegova
razina preniska. Kada sm anjim o kolesterol u prehrani, CCS je d
nostavno naredi jetri da ga proizvodi vise. Pokusavati sm anjiti na
ukupni kolesterol sm anjivanjem kolesterola u prehrani slino je
kao pokusavati isprazniti ocean zlicorn; izuzetno je nedjelotvor-
no.

Jedna od vanih stvari koje kolesterol ini je da s kalcijevim

supstratom stvara zakrpe na unu tarn jim dijelovim a arterija svug-
dje gdje se javljaju tete. To se dogada u sklopu reakcije poprav-
ljanja koju izaziva h ip e riz u lin e m ija , a m ozda i d rugi debalansi
i/ili patogeni organizm i u naem k rv o to k u .17

Podozrijevam da ova pseudoznanost o kolesterolu u hrani

vodi porijeklo od m arkctinkih odiela prcizvoaa um jetnih m asti
i ulja. Sigurno je da ne potjee od ugledne znanstvene zajednice.

Kolesterol, kao sterol, nije topiv u krvi koja se uglavnom sa-

stoji od vode. Kada se krvotokom tran sp o rtira po tijelu, m oraju
ga prenositi specijalni prenosioci kolesterola. O ni su poznati kao
LDL i HDL.

Preko dobro prouenog lanca dogadaja, inzulin povisuje razi-

nu LDL-a (takozvanih loih m asti).18 O n takoer sm anjuje stva
ranje HDL-a (takozvanih d obrih m asti) inhibiranjem aktivnosti
enzim a lipoproteinske lipaze. To uzrokuje sniavanje razine HDL-
a i povienja razine serum skih triglicerida. I jedno i dru g o ukazuje
na arterijska oteenja i aterosklerozu.

LDL u norm alnim okolnostim a prenosi novonastali kolesterol

iz jetre u ostale dijelove tijela putem krvotoka. HDL norm alno
prenosi kolesterol iz krvotoka u je tru radi recikliranja i odlaganja
u u. Tako se u sluaju h ip e rin z u lin e m ije (poviene razine inzu-
( A id / d u i/ n c j p i t a n j a 93

lina u krvotoku), kao kod d ijab ete sa tip a 2, proizvodi norm alna
koliina kolesterola, ali tjelesni m ehanizam za njegovu kontrolu
ne funkcionira kako bi tieb alo .19 Trigliceridi su povieni i om jer
LDL i HDL je porem een u nezdravom smjeru.

D ijag n o zu p o v isen o g k o lestero la tre b a lo bi sh v atiti k a o p o -

tre b u za te stira n je m ra z in e in z u lin a .20 Takvu dijagnozu trebalo
bi shvatiti kao vjerojatni indikator poetka razvoja h ip e rin z u li-
n em ije i d ijab ete sa tip a 2. Sjetimo se da e se h ip e rin z u lin e m i-
ja javiti puno ranije od hiperglikem ije, koja je klasini pokazatelj
d ijab ete sa tip a 2. Pored naruavajueg uinka kojeg visoke razine
inzulina im aju na sustav za kontrolu kolesterola, one su tak o d er
povezane s m nogim drugim pcrem eajim a m etabolizm a masti.
D ijabetes tip a 2 je bolest porem eenog m etabolizm a masti barem
a istoj mjeri kao i netolerancije ugljikohidrata.

Pretilost

Pretilost se u naoj kulturi obino sm atra posljedicom slabe

discipline za kuhinjskim stolom , a m ozda k tom e i lijenosti. Kao
i m nogo toga to sm o nauili vjeiovati, to je najo b in ija b esm i-
slica. Kao to em o vidjeti u cvom odjeljku, pretilost je p riro d n a
posljedica fiziolokih faktora koji se m ogu shvatiti i ispraviti; u
najm anju ruku, djelom ino je shvaena i ponekad se rnoze isp ra
viti.

Porast pretilosti tijesno prati dram atine prom jene u naem

okoliu i porast d ijab etesa tip a 2 koji je povezan sa sustavnim
kvarenjem nae prehrane. Postoji jednako m nogo objanjenja p re
tilosti kao to im a raspaavaa tableta za mrsavljenje. N edavno su
m ediji izvjetavali o tom e da se ozbiljno istrauje ak i m ogunost
povezanosti s virusim a.21

Previse toga to mislimo da znam o o pretilosti potjee od

prodavaa dijetalnih prograina, pilula za kontrolu teine i nadri-
94 In /tih n - tihi jK 'jico

lijenika. Literature je prepuna neznanja i loih savjeta, ponekad

i vrlo loih. Kada se upustim o u pokuaj razum ijevanja problem a
pretilosti, m oram o potrositi p u n o vrem ena na lutanje kroz m asu
m arketinkih gluposti kako bism o otkrili korisne inform acije. Jo
nije poznata cijela pria o pretilosti. Ovdje em o predstaviti sae-
tak onoga sto sm o pronali u kom petentnoj znanosti, bez kom er-
cijalnih pristranosti u cilju prodaje dijetalnih panaceja.

Prilino sm o detaljno objasnili BSCS, to jest na sustav za k o n

trolu eera u krvi. Takoer sm o usput spom enuli k ontrolni su
stav koji nae tijelo koristi za kontrolu pH vrijednosti i jo jedan
kontrolni sustav koji koristi za k o ntrolu razine kolesterola. Tijelo
koristi m noge kontrolne sustave tipa 0 i vieg reda za kontrolu
velikog dijela njegove m akro i m ikro aktivnosti. Postoji kontrolni
sustav m asti-apetit koji bi trebao regulirati kolicinu hrane koju
jedemo. Tako autom atskom kontrolom apetita kontroliram o svoju
teinu. To je autom atski kontrolni sustav; to jest, on djeluje bez
naeg svjesnog znanja ili kontrole. Budui da, kao to em o kasnije
vidjeti, on ukljuuje suelje um -m ozak, mi im am o sposobnost
da 11a njega utjeem o loim p rehram benim navikama.

M nogi od nas doprinose naem problem u prekom jerne teine

loim izborom hrane i pica. Podlijezem o m arketingu i agresivnim
reklam am a ne prim jer.ujud posljedice, Lo izbor hrane i pia ne
uzrokuje sam o pretilost, on uzrokuje i h ip e rin z u lin e m iju i d ija
betes tip a 2. Pretilost je sanjio jed an od brojnih sim ptom a uzroko-
vanih ovim losirn izborom , i to ne najgori.

Kada obolim o od h ip e rin z u lin e m ije , suvina razina inzulina

koju im am o uzrokuje poveanje lipogeneze. Lipogeneza22 je pre-
tvorba glukoze u trigliceride, m asti, posredstvom inzulina. (Sjetite
se da sm o govorili o raznim aktivnostim a koje inzulin uzrokuje u
razliitim tipovim a tjelesnih stanica s kojim a kom unicira). Viso-
ke koncentracije inzulina i glukoze u krvotoku ubrzavaju lipoge-
nezu.23 Povieni serum ski trigliceridi koji nastaju kao posljedica
()<tiila vu/.na p i t a n j a 95

toga p ohranjuju se u m asnim stanicam a u cijelom tijelu. Te m asne

stanice postaju nabrekle. Kako se one poveavaju, po treb n o je sve
vie inzulina za om oguavanje obavljanja njihovih m etabolikih
procesa. Broj m asnih stanica u tijelu ogranien je i neprom jenjiv.
Taj broj se utvruie kod roenja i m oe se, do neke m jere, m i-
jenjati sam o dok traje rast. Kada pohranjujem o suvinu koliinu
triglicerida, ove stanice jednostavno postaju vee. D obivam o na
teini, postajem o izoblieni i razvijam o Ietargian pogled na ivot.
Jednom kad ovaj proces zapone i nae se prehram bene navike
uvrste, teko ih je prom ijeniti bez dubokog uvida u proces.

D ok ove stanice apsorbiraju suvian teret triglicerida, one u

krvotok isputaju biokemijski spoj zvan leptin. Taj spoj u zro k u
je sm anjenje koliine ivanog polipeptida zvanog NPY (N eural
Polypeptide Y, ivani polipeptid Y) koji se stvara u hipotalam u-
su. H ipotalam us je dio naeg mozga za kojeg znam o da nadgleda
m noge tjelesne regulaiorne m ehanizm e. ini se da tjelesna tezina
ovisi o om jcru leptina, kojeg oslobaaju masne stanice, i NPY k o
jeg stvara hipotalam us. Kada im a previse NPY-a, a m oda i d rugih
slabije poznatih neuropeptida, inhibiran je prijenos glukoze u sta
nice naeg tijela, stim ulira se lipogeneza, i trigliceridi se proizvode
i pohranjuju u nasirn m asnim stanicam a.24 Postajemo debeli. Kada
im a previse leptina, pohranjivanje m asti je inhibirano.

Ovaj isti hipotalam u s25 takoder stoji iza kontrole apestat 2 (re-
gulatora gladi). Uloga NPY-a i leptina u refleksu gladi, ako uope
postoji, jo nije razjanjena. Ali oigledno je da postoji nekakva
veza, zato to je jedini nain da se dobiju dodatni trigliceridi za
pohranjivanje u naim m asnim stanicam a taj da se stim ulira re-
fleks gladi koji nas potie jedem o vise ugljikohidrata, masti i ulja.

U sluaju pretilosti, razine NPY-a i leptina ostaju poviene.

ini se da odgovarajui receptori za leptin u hipotalam usu postaju
neosjetljivi.26 (O vo podsjea na sm anjenje broja receptora inzulina
kod sindrom a dijabetesa). Rezultat je da hipotalam us nastavlja in-
96 I n /A ih n - <1\ tt h i uboficn

zistirati na pohranjivanju triglicerida u naim m asnim stanicam a,

oslobaajui NPY, i nastavlja odravati refleks gladi svake
razum ne potrebe za njim .

Jedna teorija, koja im a o dreenu epidem ioloku podrku, mo-

gla bi biti od koristi. P rem a njoj, na refleks gladi ostaje aktiviran
i uloga leptina ostaje p o tisn u ta zato to je h ran a koju jedem o tako
sirom ana potrebn im hranjivim tvarim a. Prejedanje se nastavlja
zato to tijelo oekuje da e se, ako jedem o dovoljno, potrebne
hranjive tvari na kraju nekom arolijom pojaviti u krvotoku. Pret-
postavka je da e os Leptin-N PY ponovno proraditi i da e se naa
teina stabilizirati o n d a kad se potrebne hranjive tvari konacno
pojave. Poznato je da je kod dijabetiara pretilost jedan od naina
koje tijelo koristi za sm anjenje koliine glukoze u krvi.27 Kako se
ini, kod nekih dijabetiara kontrolni sustav Leptin-H PA priguen
je kako bi se cm oguio nastavak pohranjivanja masti.
 Epidemiologija dijabetesa tipa 2
i hiperinzulinemije

U ovom poglavlju raspravljat em o o epidemiologiji ovih po-

vezanih porem eaja. Epidem iologija se definira kao disciplina koja
prouava epidem ije i epidem ijske bolesti.1 Da bism o razum jeli
neku bolest, posebno degenerativnu bolest, ponekad je dob ro da
prouim o njenu povijest. Posebno je korisno prouiti prom jene
u okoliu koje su se mogle dogoditi istovrem eno s javljanjem b o
lesti. Treba napom enuti da dokaz takve vrste, iako je koristan, ne
rnoze sam po sebi dokazati uzrono-posljedinu vezu. To je zato
to uvijek postoji m ogunost da se radi o nepovezanim sluajno-
stim a. M edutim , kada se p o n e pojavljivati velik broj sluajnosti
izm eu javljanja bolesti i potencijalnih uzroka u okoliu, to izaziva
sum nju. S poveanjem uestalosti ovih slucajnosti, ta sum nja
m oe posluiti kao vodi ozbiljnun istrazivacima koji tragaju za
osnovnim biokem ijskim uzrono-posljedinim o d nosim a bolesti.
N akon to ih otkriju, nepobitni dokazi postaju oigledni.

U ovom poglavlju govorit em o o povijesti ove bolesti. Ra

spravljat em o o rastu industrije um jetne hrane. U ovom p o
glavlju takoer em o ukazati na neke sluajnosti izm eu ova
dva paralelna razvoja koje su istraivae dovele do otkria nepo-
bitnih dokaza.
98 l n / . u i m - nii t i h i ub ojica

Povijesni pregled dijabetesa

1880. je uestalos* dijabetesa u opoj populaciji bila 2,8 slua-

jeva na 100.000 ljudi. 1949. popela se na 29,7 sluajeva na 100.000
ljudi.2 1949. se pronnijenio nain voenja siatistika. i kasniji -
zultati nisu vie izrav n o usporedivi. Kad bi se statistike iz 1949
preraunale novom m e to d o m , 29,7 sluajeva na 100.000 postalo
bi 16,4 sluaja na 100.000. O ito je da je nova m etoda praenja
bolesti dovela do p riv id n o g pada njene uestalosti. Do 1949. dija
betes se definirao m ikrovaskularnim , vaskularnim i arterij-
skim sim ptom im a k o je je izazivao, kao i prem a gubitku kontrole
nad eerom u krvi. N ak o n 1949, vaskularni i arterijski sim ptom i
kategoriziraju se odvojeno.

Velika posljedica ove prom jene papirologije bilo je

zamagljivanje n evjerojatnog porasta uestalosti ove bolesti
i definiranje velikog broja novih bolesti u m edicinskim
specijalnostim a.M edicinska zajednica postala je razdijeljena
na odjele.

Rano m edicinsko znanje o ovoj bolesti poelo je s pokusim a

na psim a 1889. koji s u povezali dijabetes s javljanjem eera u
u rinu psa nakon to m u se odstrani guteraa. Iako danas zn a
m o velik broj uzroka razliitih tipova dijabetesa, u to vrijem e to
nije bilo poznato. N ak o n sm jene stoljea uestalost bolesti poela
se postupno poveavali. To je potaknulo potragu za zagonetnim
tjelesnim sokom guterae za kojeg se znalo da je povezan sa
eerom u krvi. O d p o etk a prvog svjetskog rata do ranih 1920-ih
dijabetes je napredovao do statusa male epidemije. Ranih 1920-ih
lijenici su razvili p rim itiv n u glikemijsku tehnologiju koja im je
om oguila da ko n tro liraju bolest.3 Tehnologija je ukljuivala test
m okrae na p risu tn o st eera i sposobnost povezivanja eera u
m okrai s tipom k o n zu m iran ih ugljikohidrata.
E p i d em io lo fl ij a di ja be te sa t i p a 2 ; hiperinzulinenijc 99

Ukratko, pacijent je testirao eer u m okrai ubacivanjem n e

koliko kapi m okrae u epruvetu s Fehlingovom otopinom . Ako
uzorak u epruveti ostane plave boje dok se epruveta zagrijava, pri-
sutno je m alo ili nim alo eera. Ako otopina prilikom zagrijavanja
postane crvena p o p u t cigle, p risutna je velika koliina eera. Voe
i povre bilo je klasificirano kao 5% -tno, 10%- tn o ili 15% -tno voe
i povre. Kod uzim anja 15% -tnog voa i povra razina eera u
krvi se poveavala; kod uzim anja 5% -tnog voa i povra, razina
eera u krvi se smanjivala. N a taj nain pacijenti su biii u stanju
kontrolirati dijabetes bez pom oi naih m o dernih dizajnerskih li
jekova. Kada budem o govorili o naem m o d ern o m glikemijskom
indeksu, opirnije em o objasniti ovu prim itivnu ali djelotvornu
kontrolnu tehniku.

M eutim , ta ko ntrolna tehnika nije bila djelotvorna kod svih

pacijenata. G ledano iz dananje perspektive, jasno je da bi ovo
im alo ogranien uinak na dijabetes tipa 1, ali bi vjerojatno om o-
guilc kontrolu d ijab eie sa tip a 2. Tako se nastavila potraga za za-
gonetnim guterainim elem entom povezanim s ovom boleu.

Nakon sto su Banting, Best i M acleod 1922. dokazali vrijednost

injekcija inzulina, kom paniji Eli Lilly dali su licenciju za proizvod-
nju ovog novog udesnog lijeka. Sada je postojao djelotvoran
tretm an za one sluajeve koji nisu reagirali na dijetalnu terapiju.
M edicinska zajednica uivala je u slavi zbog dobro obavljenog po-
sla. Dijabetes je neko vrijem e bio bolest koju se m oglc kontrolirati,
ako ve ne i izlijeiti. N ikom e se nije sviala ideja da e pacijenti s
dijabetesom m orati prim ati injekcije inzulina do ivota, ali ta
je ideja postala prihvaena kao bolja od prerane smrti.

Tijekom ovog ranog razdoblja, ova se bolest jednostavno zvala

dijabetes. Razlika izm eu dijabetesa tipa 1, uzrokovanog nedo-
voljnim inzulinom , i dijabetesa tipa 2, uzrokovanog nedjelotvor-
nim inzulinom , nije bila shvaena jos narednih 28 godina. Vidljivi
sim ptom i bili su tako slini da je jadni lijenik pod pritiskom esto
100 I n / i'h n - na a h i u b o ju d

donosio pogrenu o d lu k u , i pacijent je patio ili um irao. 1933. u

svom znanstvenom ra d u Joslyn, Dublin i M arks4 izvjetavaju o ek-
sploziji dijabetesa k ao p o tp u n o razm ahale epidem ije. U ovom pri-
jelom nom radu raspravljalo se o velikoj epidem iji bolesti koja je
izgledala vrlo nalik dijab etesu od prije 1920-ih, s tom razlikom sto
nije reagirala na u d esn i lijek, inzulin. N aravno, danas znam o da
je inzulin pomagao sa m o osobam a koje boluju o d dijabetesa tipa
1; kod osoba koje b o lu ju od dijab etesa tip a 2 esto nije djelovao.
O va epidem ija d ijab ete sa tip a 2, koji je u poetku bio prepoznat
kao komplikacija ali n e i jasno definiran, ista je epidem ija iji su
sim ptom i danas vidljivi kod polovice A m erikanaca.5

D ijabetes tipa 2 n ije bio otkriven sve do 1950., kada jc postalo

m ogue testiranjem u tv rd iti razinu inzulina u serum u.6 Prije tog
otkrica, dijabetes je b io klasificiran kao bolest kod koje se u tijelu
stvaralo nedovoijno in z u lin a . Tada se terapija sastojala od ubriz-
gavanja inzulina injekcijam a. Nakon 1950. prihvaeno je postoja-
nje druge bolesti kod k o je su tijelu dostupne odgovarajue, esto i
suvine koliine inzulina. Kako je dvadeset godina pogreno zva-
na dijabetesom , bilo je p riro d n o da ju se nazove d ijab ete s tip a 2.

Tijekcm to g razd o b lja prije 1950. m edicinska zajednica postu-

pno je izgubila vjeru u inzulin, budui da je on tako esto ubijao
pacijente. Dijetalno iskustvo steeno je na m nogim dijabetia-
rim a, vjerojatno d ija b e ti a rim a tip a 2 koji jos nisu bili ispravno
identificirani. Tijekom 1930-ih, 1940-ih i 1950-ih, d ijab etes tip a
2 kontrolirao se iskljuivo pom ou prehrane jer, kada inzulin nije
djelovao, nije bilo d ru g e m ogunosti. U tom razdoblju puno je
naueno o dijetalnoj k o n tro li. Danas o dijetalnoj kontroli znam o
jos puno vise.

M eutim , budui d a se na dijetalnoj kontroli nije m oglo zara-

diti, nastavljena je u trk a za dizajnerskim lijekom kako bi se kapi-
talizirala sada ve p rav a eksplozija d ijab etesa tip a 2. Idealan lijek
bio bi, poput inzulina, tre tm a n koji bi trebalo prim ati cijeli ivot.
h . p id c n . o l o y i j a (lijubcicsa ti p a 2 i h ip c r i n/ .it Ji nc m ij c 101

O n bi uspjeno ublaavao oigledne simptome, ali ne bi izlijeio

osnovnu bolest. Bio bi ekonom ian u pogledu proizvodnje i dis-
tribucije. Moglo bi ga se patentirati. Bila bi potrebna obavezna do-
zvola vlade. Testiranje radi dobivanja takve dozvole bilo bi toliko
skupo da bi to uguilo konkurenciju. Ako bi lijek im ao nuspojave,
njih bi se m oglo zanem ariti uz obianjenje da je bolest gora od
nuspojava. Ako bi pacijent um ro, pa, mi smo uinili sve to smo
mogli, ali to je na kraju krajeva jedna opasna bolest.

Kad se 1955. . trzitu konano pojavio prvi oralni hipoglike-

mik, ispunjavao je sve ove komercijalne kriterije. M edicinsko zani-
m anje za kontrolu d ija b e te sa tip a 2 prehranom kolabiralo je. O d
prodaje lijekova za dijabetes stvoren je nepresusan zlatni rudnik.
R oena je in d u s trija d ijab etesa. Pacijenti su obuavani da pri-
hvate beskonano tretiranje. N akon toga nikada vise nije ozbiljno
razm atrana m oguiiost stvarnog izljeenja bolesti. Inzulin se sada
m ogao pam etnije prepisivati i nije ubijao tako m nogo pacijenata.
Inzulin je povratio svoj status udesnog lijeka. Novi oraln i hipo-
glikemici hvaljeni su kao jo jedan trijum f medicine. M edicinska
zajednica opet je uivala u slavi zbog dobro obavljenog posla.

N itk o n ik a d a n ije p o stav io p itan je in ten ziv n e komerctjali-

zacije m ed icin sk o g zvanja. Ideja da bi izljeenje bolesti trebalo
biti cilj svake potene terapije potpuno je naputena. Tretiranje
sim ptom a postalo je jedini politiki korektan pristup prakticira-
nju medicine. Lijenik je postao prodava dizajnerskih lijekova.
A m erika m edicinska zajednica i farmaceutske kom panije postale
su dvije najbogatije zajednice na Zemlji. H ipokrat bi se o k ren u o u
grobu kad bi mogao vidjeti kako se njegova zakletva7 pro stitu ira
zbog novca.

N acionalni centar za inform acije o dijabetesu procjenjuje d a je

uestalost dijabetesa 15,7 m ilijuna sluajeva, ili 9,7% o d 174 mili-
ju n a pregledanih u njihovoj bazi podataka. Ako to ekstrapoliram o
na dananju populaciju o d 260 m ilijuna ljudi, dobivam o ukupno
102 //u/in /ii ufiojicu

23,5 m ilijuna ljudi pogoenih ovom kobnom boleu. O d toga je

oko 2/3 dijagnosticirano, a oko 1/3 im a ovu bolest bez da je toga
svjesna. Sjetimo se, ove broike izraunate su po novom sustavu.

D rugi prom atrai! procjenjuju da danas dijabetes pogada

20.000 na svakih 100.000 ljudi, od ega je 10.000 na 100.000 ljudi
ozbiljno do teko oslabijeno. Neki prim jeuju da neki sim ptom i
dijabetesa, poput n ep riro d n o visokih razina kolesterola, pogada-
ju vise od pola nase populacije. Kada izraunam o sm rtnost od
dijabetesa u 1995. koristenjem po d atak a Am erike dem ografije
za 1995. po m etodi o d prije 1949, dobivam o zanimljive rezultate.
Prim jeujem o da je te godine vise od 40% prijavljenih sm rtnih
sluajeva bilo od dijabetesa ili s njim povezanih zatajenja. To su
tono ista sporedna zatajenja za koje se nekada znalo da su sim p
tom i dijabetesa, ali su 1949. odvojena u zasebne m edicinske spe-
cijalnosti. Sada se ta ista bolest prilikom upisivanja uzroka sm rti
na sm rtovnice naziva prem a specijalnosti lijenika koji ispunjava
sm rtovnicu. Z bog o v e zb rk e sa sm rto v n ic a m a p rav a u estalo st
bolesti p o stala je v rlo o p sk u rn a.

Ozbiljni znanstveni istraivai na zanim ljiv su nam rijeili

ovaj problem zbrke izazvane m edicinskom reklasifikacijom. Jed
nostavno su defm irali bolest koju su nazvali sin d ro m X. Taj sin-
d ro m X im a sve o snovne sim ptom e koje je im ao dijab etes tip a
2 prije reklasifikacije 1949. H ip e rin z u lin e m ija k o ja zaepljuje
arte rije i p o v ien a g lu k o z a koja izaziva m ik ro v ask u larn e te-
te oigledno su k a rik a k o ja povezuje d ijab etes tip a 2, m o d a-
ni u d a r i p o p u ta n je srca. Neke od tih m edicinskih specijalnosti
form iranih 1949. izrasle su u najvee i najunosnije specijalnosti u
cijeloj m edicinskoj zajednici. M edu njim a su specijalisti za srce,
endokrinolozi, specijalisti za bubrege, specijalisti za je tru
i u i m nogi d ru g i. Bolesti koje oni lijee nekada su bile vrlo
dobro poznate kao sim ptom i uzapredovalog dijab etesa tip a 2, a
d an as su p o zn ate k a o s im p to m i s in d ro m a X. Svaka od ovih sp e
cijalnosti razvila je vlastitu izoliranu tehnologiju tretiranja, bez
Ef'idcm io io tfija J t fa b c ic s a tipa 2i h >pcrin/.uiincm ijc

lijeenja bolesti koju prisvajaju. Cijelo vrijem e od redefiniranja

1949, p ristup m e d i n sk e zajednice bio je rasciepkan, difuzan i nc-
koordiniran. Svaka specijalnost fokusirala se na svoj vlastiti izdvo-
jeni set sim ptom a. Rije na 1 (lijek) vise se ak niti ne spom inje
u pristojnom drutvu. U nastavku izvjetaja ovu bolest zvat em c
sin d ro m X.

Neki od tretm ana koje su razvile ove specijalnosti ine da-

leko vie tete nego koristi. U veini sluajeva, poznato je da tre-
tm ani specijalista za srce kao to su '<angioplastika, ugradnja
prijem osnice i transplantaciia srca nem aju znanstvene v rijed
nosti.9 Pacijenti koji se tretiraju tim m etoam a ponekad u m iru
na operacijskom stolu. Prosjeno cekivano trajanje ivota nakon
tretm ana nije nita due nego kada nem a nikakvog tre tm a n a .10

Tako m oem o prim ijetiti da se uestalost dijabetesa, prem a

objavljenim podaoim a, u 110 godina poveala s 0,0028% na 20%
populacije. D odatn ih 25% do 30% im aju sim ptom e koji su se
ranije povezivali s dijabetesom , ali se danas sm atraju zasebnim
bolestima. D anas se tru d n ice esto susreu s trudnickim d ija
betesom , boleu koja je m edu njihovim bakam a bila relativno
rijetka. D anas su sim ptom i dijabetesa poznati svakom lijeniku.
1900. dijabetes je bio tako rijetka bolest da ju je mali broj liienika
ikada vidio, a m nogi ga nisu mogli prepoznati. ak i s klasifika-
cijskim sustavom nakon 1949. koji m inim izira njegovu prividnu
uestalost, dijabetes se nalazi m edu deset vodeih uzroka tegoba
i sm rti; k tom e, priznaje se da poveava rizik dobivanja barem
jo dvije s popisa od deset najubojitijih bolesti - poputanja srca i
m odanog u d ara.11

Danas su m edicinska zajednica i farm aceutski karteli m edu

najbogatijim populacijskim podgrupam a u svijetu. N em a sum nje,
postigli su ciljeve koje su si bili zacrtali. Naalost, njihovi pacijenti,
sada puno brojniji nego nego ikad, od toga nisu imali koristi.
104 In/ jh n n as t i h i ubojica

Ironino je da je ivotni vijek lijenika, u prosjeku, preko se-

dam naest godina krai nego kod osoba izvan m edicinske struke.12
G lavni uzroci sm rti m e u lijenicim a su srane bolesti, mozda-
ni udar, dijabetes i sam oubojstvo. S izuzetkom sam oubojstva, ovi
uzroci isti su kao i kod ostatka populacije, s tom razlikom to se
kod liienika javljaju oko sedam naest godina ranije. M ogu se uti
tvrdnje da je to vjerojatno posljedica visoke razine stresa poveza-
ne s profesijom. M edutim , m noga zanim anja uzrokuju stres. Na
prim jer, policajci, vatrogasci i inkasatori, da spom enem o samo
neke, im aju stresna zanim anja, kao i m nogi drugi. Izgleda da ako
ne odete na m edicinski fakultet i sami preuzm ete odgovornost za
svoje zdravlje, moete svoj oekivani ivotni vijek pro d u iti za vise
od sedam naest godina. Iz toga m oem o zakljuiti da je lijenik,
ako nita drugo, iskren u svojim uvjerenjim a, iako je oigledno u
m nogim sluajevima u sm rtn o j zabludi (igra rijei je nenam jer-
na). M oram o se zapitati da li ie medicinskoj zajednici u njihovim
m edicinskim kolama intenzivna komercijalizacija njihovog posla
isprala mozak. To bi, ako nita drugo, m oglo objasniti zasto nai-
zgled prihvaaju svoj relativno kratak ivotni vijek d o k istovrem e-
no tvrde da se razum iju u zdravstvena pitanja.

Razvoj industrije umjetnih masti i ulja

Ovdje em o razm o triti prom jene u okoliu i p reh ran i koje su

se dogodile u ovom istom stogodinjem razdoblju u kojem smo
vidjeli izbijanje epidem ije dijabetesa. Pritom em o pokazati kako
postoje m noge p o d u d arn o sti izm edu skoro p o tp u n o g kvarenja
naih izvora hrane i nae epidem ije bolesti.

Jos od vrem ena N apoleona poduzim ani su nap o ri da se prava

hrana zam ijeni um jetnom . M otivacija je oduvijek bila enorm an
potencijal za ostvarivanje profita na um jetnoj hrani. H ippolyte
M ege-M ouries, francuski znanstvenik, izum io je ono to danas
znam o kao m argarin. U inio je to kako bi pobijedio na natjeaju
za kreiranje ukusne stolne m asti sto ga je raspisao N apoleon III.
E p id e m io lo g ija dijabetesa tip a 2 i h ip cn n /u lm ;m ije 105

Kasnije je patentirao svoj izum u Engleskoj 1869.13 P rem a dana-

njim standardim a, ta tvar jedva da je bila jestiva.

1874. m argarin je uvezen u SAD. Ti rani m argarini bili su

daieko m anje ukusni od dananjih m argarina. Sastojali su se od
takvih tvari kao to su svinjska mast, bjelila, elatina, m asti, pire
od krum pira, gips i kazein.14 Trite se sastojalo sam o od najvee
sirotinje koja si nije m ogla priutiti nikakvu bolju hranu. Slabo se
probio na tritu jer su u to vrijem e na farm am a postojali veliki
vikovi proizvoda, a i zato to je ta generacija A m erikanaca bila
u ro en o sum njiava prem a um jetnoj hrani. O sim toga, dvadeset i
dvije drave odm ah su uvele zakone o zabrani njegove d istribuci-
je. Neki zakoni bili su prilino ekstrem ni. Na prim jer, u Engleskoj
je 1887. u parlam entu izglasan zakon po kojem ie m arg arin m orao
biti erne boje.

1889. Wesson Oil uveo je proces dezodoriranja uija iz sjem en-

ki pam uka pom ou vakuum a i visokih tem peratura, p o stu p k o m
kojeg je izum io David W esson. Sljedee godine David W esson iz-
bacio je na trite W essonovo ulje preko kom panije S o u th ern
O il.15 G odinu dana kasnije poeo je raditi na procesu h idrogena-
cije koji bi om oguio koritenje ovih jeftinih ulja u proizvodnji
m argarina. D avidu W essonu trebalo je vise od deset g o d in a da do
kraja razvije svoj proces hidrogenacije. 1903, proces hidrogenacije
patentirao je engleski kem iar W illiam N orm an. Tim engleskim
procesom nezasiene m asne kiseline pretvarane su u zasienc
m asti kako bi se sprijeilo da se uegnu.16 Kombinacija ova dva
procesa om oguila je u p o treb u najjeftinijih ulja i dui rok trajanja
ove jestive stolne masti. Trite se poelo iriti. Ne uzim ajui u
obzir relativno zanem arivu proizvodnju m argarina u SA D -u, do
kraja stoljea proizvodilo se vise od 2000 tona m argarina tjedno.
Najvei proizvoai bili su N izozem ska i Engleska. Z anim ljivo je
prim ijetiti da je Nizozemska kasnije postala prva zem lja koja je
zakonom zabranila upotrebu m argarina.17
106 h l/ ! l/ in Fill? 1ih l u N ^ K 'f i

Proizvodnja um jetn ih masti poela se tehnoloki razvijati tek

oko 1911. M argarin je postao skoro ukusan. Te um jetne masti nisu
se kvarile i postajale ueglc kao to se to dogaa s priro d m m pro-
izvodim a koji se n e dre u hladnjaku. Takoer, te se godine na
sceni pojavio C risco; njegova je pria zanimljiva. Radi se o jed n o m
od najbezonijih pseudoznanstvenih p ropagandnih napora u
industriji do tog vrem ena.

A m erike ene i dom aice bile su u roeno sum njiave prem a

um jetnoj hrani. Sve o n e imale su dobro iskustvo s koritenjem m a-
slaca i svinjske m a sti tijekom m nogih generacija. Do ovog Cris-
covog m arketinkog napada, potroai nikada nisu bili izloeni
tako intenzivnoj znanstvenoj propagandi i komercijalizaciji koje
danas vladaju na n aem tritu.

Prilikom uvo en ja Crisca, m arketinki problem kom panije

P rocter and G am ble bio je kako prevladati uoeni o tp o r prem a
kupovanju ovog proizvoda. U tu svrhu objavili su da je Crisco
Znanstveno o tk rie koje e utjecati na svako dom ainstvo u
A m erici.18 idovska zajednica brzo ga je prihvatila zato to je bio
koser. Usprkos to m e, pokazalo se da su nai preci bili m udriji
nego sto im to obin o priznajem o. To revolucionarno znanstve-
no otkrie;> u p o etk u je postizalo vrlo slab uspjeh u odvraanju
ljudi o d ivotinjskih masti o kojim a su oduvijek ovisili. Procter
and G am ble je p o eo dijeliti besplatne konzerve Crisca o d 1,14 kg
nastojei preobratiti ljude na novu u m jetnu mast. ak i uza sav taj
intenzivni m arketing i znanstveno obm anjivanje, udesni Cris-
co nikada nije p o stao stvarno prihvatljiv. Tek kada je drzava ula
u ratno stanje i kad su se 1916. pojavile nestaice hrane, Crisco je
uspio napredovati n a triitu .

Do ranih 1920-ih svjetska proizvodnja m argarina narasla je na

skoro 40% proizvodnje maslaca. M eutim , vei dio toga jos uvijek
je bio izvan SAD-a. Trebao je doi jo jedan rat da bi m argarin u
Am erici postao p o tp u n o prihvatljiv. Nakon desetogodinjeg nad-
r.pidcmioltifjifii <Jij<ibctcsa fi ju i 2 i hijiL rin /u/ ii )cm ij c 107

m etanja s tuberkulozom , srane bo lesti19 su 1921. postale vodei

uzrok sm rti u Sjedinjenim Dravama. To se dogodilo otprilike d e
set godina nakon uvoenja um jetnih masti.

Ranih 1940-ih dolo je do nestaica maslaca. Eleanor R oo

sevelt provela je uspjenu kam panju za ukidanje 10% poreza na
um jetno obojeni m argarin. Postignuti politiki kom prom is traio
je od potroaa da dodaju boju u ueobojeni maslac.20 S dolaskom
radija u 1930-ima, a kasnije i televizije, brzo se razvijala m arke-
tinska tehnologija. S rastom m arketinske tehnologije dolazilo je
do sve veeg prihvaanja ovih um jetnih masti.

Kad su se Sjedinjene Drzave ukljuile u D rugi svjetski rat, pro-

daja ovih um jetnih m asti vrtoglavo je porasla. Sve do tada, mli-
jena industrija21 bila je glavni protivnik proizvoaa imitacije
maslaca. N akon izbijanja rata uvedeno je racioniranje maslaca.
i m lijena industrija22 izgubila je podrsku u svojoj opoziciji m ar-
garinu. Zbog toga vise nisu bili u stanju braniti svoj dio trita od
industrije m argarina. Na uobiajen nain iskoristavao se osjeaj
dom oljublja za poticanje civilnog trita da prijee na upotrebu
m argarina kako bi vojnici mogli dobivati maslac. Prijasnji restrik-
tivni zakoni o m argarm u ukinuti su, i m argarin je postao osnovni
prehram beni proizvod, jednako ukorijenjen kao m ajinstvo i pita s
jabukam a. Uskoro se isto dogodilo i s Criscom , um jetnom masti.

U tom istoin razdoblju rafm irana ulja postigla su proporcio-

nalno velik napredak na tritu. Starija hladno preana ulja koja su
se proizvodila u m alim pogonim a esto su bila m utna, cudne boje
i sadrzavala su talog. Ponekad je kupac trebao donijeti svoju bocu.
M noge vrste sjem ena koje su ljudi jeli zbog njihovih esencijalnih
ulja poele su nestajati s trita. Takoer, starija hladno preana
ulja brzo su postajala uegla i trebalo ih je drati u hladnjaku. Na-
suprot tom e, ova nova raiinirana ulja bila su privlana u svojoj
djevianskoj istoi. Im ala su neprom jenjivu prozirnost, unifor-
m nu boju, i bila su bez taloga. Bila su pakirana u atraktivnim nla-
108 I n y u t i n n u s li/ ii ubojic-a

stinim ili staklenim bocam a; i, sto je najbolje od svega, mogla su

sc uvati u nehladenim skladitim a, prevoziti u nehlaenim ka-
m ionim a i prodavati na policam a trgovina na sobnoj tem peraturi.
U vrijem e kad je veina dom ainstava imala ledene skrinje i
hladnjaci nisu bili esti, ovo je bila glavna prednost u o dnosu na
hladno preana ulja.

Rafinirana ulja proizvoaim a su donosila velike profite. Do-

m aicam a su olakavala ivot. N itko nije prim jecivao da ak ni
kukci nisu htjeli jesti ovo ulje kad bi se negdje prolilo. 1911. E.
T. Bedfordnv Corn Products Refining Company izbacio je na
trite rafinirano kukuruzno ulje pod nazivom M azola ulje za
salate i kuhanje. O no je postupno osvajalo trziste i populariziralo
im e MazoIa za koje danas svi znam o. 1925, reorganizacija Sou-
thern C otton Oil Com pany* D avida W essona dovela je do stvara-
nja Wesson Oila i Snowdrifta. To su kasnije postala svakom e
poznata im ena. Tijekom ovog razdoblja rodena je nova industrija.
Razvila se intenzivna b orba za udio na tritu. Te godine, 1923,
Kongres je m orao usvojiti zakone protiv krivotvorenja mlijeka
pom ou novih rafiniranih biljnih ulja i d rugih nem lijenih sasto-
jaka. Taj oblik krivotvorenja postao je dovoljno rasiren da je zbog
njega bilo potrebno uvoditi federalne zakone. Stigla je intenzivna
komercijalizacija industrije ulja.

1923, spajanjem dvije kom panije za proizvodnju lanenog ulja,

nastala je kom paruja A rcher Daniels M idland. O ni su proizvodili
najvei dio lanenog ulja na am erikom tritu sve do 1950. kada
su zatvorili proizvodnu liniju. Nastavili su s poslovim a mljevenja
bijelog brana, za to su u to vrijem e imali osigurano trite. Kad
je A rcher Daniels M idland prestao proizvoditi laneno ulje, zadnji
preostali iroko dostupni izvor kvalitetnog ulja s esencijalnim
om ega 3 m asnim kiselinam a nestao je s trita. A m erikanci, sada
ovisni o um jetnim m astim a i uljim a, izgubili su zanim anje za siro-
ve sjem enke i hladno preana ulja koja su njihovi djedovi dodavali
prehrani bogatoj ivotinjskim mastim a.
lipalciv.wl.yflijc. d i j a b c i c s a i i p u 2 i h i p c r i n / u l i n c i n i j c 109

Izm eu ekonom skog uinka depresije 1930-ih, nedostatka h ra

ne koji je pratio drugi svjetski rat, izvanredne trgovinske privla-
nosti ovih rafiniranih i hidrogeniranih proizvoda i propagande
kojom su potioai zasipani iskrivljenim znanstvenim podacim a,
prava hrana nije im ala anse. U m jetne m asti i ulja zavladali su tr-
item. Nitko, ali ba nitko, nikada nije pom islio na dugorone
posljedice po zdravlje nacije koje su dole s idejom o jefitinoj
umjetnoj h ra n i.

Cijelo ovo razdoblje, od 1930-ih pa sve do danas, bilo je obi-

ljeeno sve veim irenjem tritem uvjetovane znanosti s ciljem
m ijenjanja prehram benih navika potroaa. Cilj je bio da ga se
odvrati od ivotinjskih m asti i hladno preanih biljnih ulja i sje-
m enki koje su m u generacijam a bile dobre, i potakne ga se na
koritenje novih rafiniranih ulja. Trgovci koji su se predstavljali
kao znanstvenici, i pravi znanstvenici koji su prostituirali svoju
struku, proglasili su zasiene masti loima. Kolesterol je okrivljen
za aterosklerozu. Objavljeno je da su sam o rafinirana biljna ulja
zdrava za srce.

A m eriki Eskimi, koji su ranije preivljavali na prehrani u ko-

joj je biic 60% ivotinjskih masti, generacijam a su ostajali zdravi i
bez ikakvih znakova dijabetesa. M edutim , nakon to su se obogatili
zahvaljujui priho d im a od naftovoda usvojili su tipinu am eriku
prehranu koja se sastoji od um jetnih mdsti, eera i prehram beno
bezvrijedne hrane. U nutar jedne generacije degenerirali su do istog
zdravstvenog profila kojeg u Americi sm atram o norm alnim .23

Kako je znanost rasla, proizvoai um jetnih masti i ulja na-

ruivali su brojne obm anjujue studije u kojima se potvrdivala
vrijednost polinezasicenih ili m ononezasienih ulja za zdrav
lje. Zakon od njih ne trai da vam kau da su to trans masti;
zato vam to i ne govore. Polir.ezasicena trans mast je otrov.
Polinezasiena cis, ili prirodna mast, poeljan je i neophodan sa-
stojak zdrave prehrane. Mononezasicena trans mast je otrov.
110 I n /. u h n - na t i h i nb ofica

M ononezasiena cis m ast je prirodna, zdrava mast. ak su i zakla-

de osloboene poreza poele otvoreno prihvaati ova opasna ulja
kao zrava za srce.

Jako veliku koliinu stvarno loe znanosti m ediji su proglasili

dogm om ; i mi smo im povjerovali do zadnje rijei. Kad god su se
pojavile suprotstavljene ideje o opasnostim a od trans m asnih ki-
selina i drugih toksinih izom era, bile su bespotcdno ismijavane i
suzbijane. Istraujui za potrebe ovog izvjetaja.m orao sam palji-
vo odvajati validnu znanost kojom se bave objektivni znanstvenici
od indoktrinacijskog sm ea koje su rastrubile m arketinke grupe
izdajui se za znanstvenike.

M eu klasinim kandidatim a za najiskrivljeniju znanost svih

vrem ena m oram o spom enuti kam panju zmijskog ulja provede-
nu tijekom gradnje am erikog transkontinentalnog sustava elje-
znikih pruga. Ve poetkom dvadesctog stoljea prim ijeeno je
da kineska populacija gptovo nikada ne obolijeva od dijabetesa.
Saundby je 1908. u stv rd io 24 da ni on ni bilo tko od njegovih ko-
lega nikada nije vidio neki sluaj dijabetesa dok su radili m edu
Kinezima.

Kasnije, za vrijem e gradnje pruga, zmijsko ulje postalo je po-

pularna ljekarija m eu zapadnjakim radnicim a na pruzi, koji su
to nauili od svojih kolega Kineza. Koriteno je za ublaavanje te-
goba i bolova koji se javljaju k o d upale tetivnih ovojnica, istezanja
miia i artritisa. Kada je zm ijsko ulje poelo potkopavati trite
patentiranih lijekova, protiv njega je pokrenuta kam panja ismi-
javanja, ocrnjivanja i insinuacija. Kampanja je bila tako uspjena
da je ak i danas, vise od sto godina kasnije, zmijsko ulje ostalo
sinonim za nadrilijenitvo.

M eutim , 1989. Richard K unin25, kalifornijski lijenik, odluio

je istraziti m edicinska svojstva zmijskog ulja. N akon to je dao
ulje na analizu, otkrio je da je ono vrlo bogat izvor EPA i d rugih
Ep i d e m io lo g i ja tlijabeicsa t i p a 2 i h i p c n n / . u h n c m i j c

vrlo blagotvornih m asnih kiselina. EPA je pretea prostaglandina

serije 3 koji indirektno djeluju na inhibiranje naih upalnih reak
cija. Kad je svoja otkria poslao asopisu New England Journal o f
Medicine, odbili su ih objaviti.

Kad je svijet izgubio jos jedno jeftino, djelotvorno p riro d n o

ulje s iakim antidijabetikim i upainim svojstvima, od znanstve-
nika-trgovaca dobio je novi sinonim za arlatanstvo. Ako se ista
m oe n a u iti iz ove p rie, to je d a b ism o tre b a li n a sto ja ti sau-
vati zd rav ra z u m svaki p u t k ad a n as k o m p a n ije koje ele n eto
p ro d a ti b o m b a rd ira ju la n o m zn an o u . ak se ni deklaracija-
m a na bocam a i lim enkam a ulja vise ne moe vjerovati. Njih esto
piu ili prepravljaju pravnici ija je zadaa da osiguraju da dekla-
racija tehniki ne kri zakon, ali i da ne otkriva v a in e zdravstvene
injenice o ulju.

O pet nioram o naglasiti, intenzivna korr.ercijalizacija jo jedne

vrlo vane industrije dogodila se dok nitko nije gledao.

Za to vrijeme na farmi

Na ovom m jestu posvetit em o panju nekim zanim ljivim

procesim a na farmi. Cijelo ovo razdoblje, od poetka dvadesetog
stoljea do dananjeg dana, bilo je obiljeeno vehkim prom jena-
m a dok se zemlja razvijala i irila. Rastue stanovnitvo m oralo
se prehranjivati jo neim osim um jetnim m astim a i uljima. Po-
ljoprivredna zajednica dobila je nova o ruda kako bi djelotvornije
iskoritavala sve vee povrine obradivog zemljita. Poela se -
ati znanost o ouvanju tla. A m erika se poela razvijati u itnicu
svijeta. Brz razvoj razm jene roba osiguravao je djelotvornu komer-
cijalizaciju poljoprivrednih proizvoda.

Komercijalna kem ijska gnojiva uvedena su 1908. Iako je teorija

o obnavljanju hraniva u tlu bila dobra, njena provedba bila je vrlo
loa. ini se da je profitabilan nain gnojidbe taj da se svake godi-
112 / / in - n a u / i i ufoojicu

ne dodaju iskoriteni duik (N), fosfor (P) i kalij (K). Neke kultu-
re trae d o d a tn a hraniva kako bi rasle. Na prim jer, lucerna slabo
uspijeva ako ju se ne prihranjuje borom . ak i najprosvjeeniji
poljoprivrcdnici ne p rihtanjuju zemljite s vise od osam hraniva
potrebnih za rast p reh ram b en ih kultura. Kada je autor nedavno
otiao u trg o v in u poljoprivrednim p o treptinam a s nam jerom da
kupi nekoliko vrea elem enata u tragovim a, doivio je iznenae-
nje. Prodava u trgovini nije ak ni znao to su to elem enti u tr a
govima. Velika v ein a p o ljo p n v re d n ik a n ik a d a n e p rih ra n ju je
zem ljite m m e ra lim a u trag o v im a, kao ni bilo kojim drugim
hranjivom , o sim ako usjevi potpuno ne podbace.

U d o k u m e n tu am erickog Senata br. 264 iz 1936, objavljenom

na 2. sjednici 74. zasjedanja Kongresa, stoji:

Jeste li znali da veina nas danas pati od odreenih nedostataka

hranjivih tvari koji se ne mogu ispraviti sve dok se iscrpljena tla
iz kojih potjee naa hrana nc dovedu do odgovarajue ravnote-
e minerala? Alarmantna je injenica da nas hrana, voe, povre
i itarice koje se sada uzgajaju na milijunima hektara zemlje koja
vise ne sadri dovoljne koliine odreenih potrebnih minerala,
izgladnjuju bez obzira na to u kolikim ih koliinama jedemo.

To je bilo prije sedam deset godina!

U neto novije vrijem e, dr. Albrecht, procelnik Odjela za tlo na

Sveuilitu M issouri, i legenda svog vrem ena, jednom je izjavio:

Slabljenje plodnosti tla, kao posljedica nedostatka organske

tvari, glavnih elemenata i minerala u tragovima, odgovorno je
lose usjeve, a time i za patoloka stanja kod ivotinja koje se hra
ne manjkavom hranom s takvih tala, a ljudska vrsta nije nikakav
izuzetak.

Dr. A lbrecht26 nastavlja s optubom :

l i p u J c m i o I i H j i j a d ij a b e t e s a t i p a 2 i h i p c r i n z u l i n c m i j c 113

NPK formule, koje ministarstvo poljoprivrede ozakonjuje i

forsira, znae pothranjivanje, napadi kukaca, bakterija i gljivica,
bujanje korova, gubitak usjeva po suhom vremenu, opi gubitak
mentalne otrine kod populacije i vode do degenerativnih me-
tabolikih bolesti i rane smrti.

O a 1920-ih, broj djelotvornih traktora s P T O -om 27 viestru-

ko se poveao. To je o m o g u d lo obraivanje puno veih povrina
poljoprivrednog tla nego sto je to bilo m ogue uz p om o konja.
Uskoro su se na sceni pojavili kom bajni, etelice i d ru g i specijali-
zirani poljoprivredni strojevi za utedu rada. (jinilo se da sve ide
kako treba u zemlji koja je proizvodila vikove hrane. A m erika je
m ogla prehranid svijet, a u odredenoj m jeri je to i d n ila. Nitko
nije prim jeivao da je sve to uvelike ubrzalo iscrpljivanje tla. N it
ko nije prim jedvao da su farm e postale vee i jae usm jerene na
ostvarivanje profita.

P o ljo p riv red n ici su p la en i d a p ro izv o d e m a k sim a in e p ri-

n o se tra e n ih p lo d in a p o h e k ta ru ; n ita ih n e p o ti e n a p ro i-
zv o d n ju h ra n jiv ih tv ari.

U izvjetaju Svjetskog sam ita iz 1992. razm otreni su razm jeri

iscrpljivanja svjetskog obradivog zemljita i panjaka u posljednjih
100 godina. Kad su prikazali podatke po kontinentim a, Sjeverna
A m erika bila je najiscrpljenija. Nae tlo izgubilo je 85% sadrzaja
m inerala zbog m o d ern ih poljoprivrednih m etoda. V ed n a ostalih
zem alja izgubila je izm edu 70% i 75%. Australija je k o n tin en t koji
je bio najm anje pogoden iscrpljivanjem m inerala; pretrpjela je g u
bitak od samo 55% m inerala na svojim obradivim povrsinam a i
panjacima.

Da bi se hran u m oglo prodati distributerim a, ona m ora izgle-

dati dobro; nitko nikada ne provjerava razinu m inerala u hrani
kako bi utvrdio je li ona doista onakva kakvom se d n i. Iz jedne
perspektive, dobra je stvar to nem am o zakone koji bi osiguravali
 In s u lin <7>' ( i h i u b u jic u

kvalitetu hrane; m alo je poljoprivrednika koji bi im mogli udovo-

ljiti. Glavni faktori u p oljoprivrednom biznisu su duina razdoblja
od sjetve do berbe, izgled >prohtabilnost. Na m aloprodajnoj razi-
ni, a ponekad i na razini velsprodaje na farm am a, poljoprivredni
proizvodi se ru tin sk i tretiraju kako bi im se poboljsao'> vijek
trajanja. Nitko ne prim jeuje udesan nain na koji svjei plodo-
vi zadre svoj izgled danim a, a pon ek ad i tjednim a bez kvarenja.
P o tp u n o sm c zab o ra v ili da bi se jestiva h ra n a trebala p o k v a riti
n ak o n p a r d an a. U pr^vo su hranjivi faktori u naoj hrani, nam a
tako oajniki potreb n i, ono to uzrokuje kvarenje hrane. C ak su i
bakterije dovoljno parnetna da ne jedu neke od tih prehram benih
proizvoda s neogranienim vijekom trajanja.

T rajn o st i lira n jiv o st m e u so b n o su iskljuivi ciljevi u

p ro izv o d n ji h ra n e .

S iscrpljivanjem m inerala u tiu, biljke uzgajane na njem u gu-

bile su sposobnost suprotstavljanja stetnicim a : biljnim bolestima.
Poljoprivredna industrija odgovorila je na ovu novu krizu diza-
jnerskim pesticidim a : genetski m odificiranim hibridim a. Te
krive, ali profitabilne ideje dovele su d o sveopeg zagaenja okoli-
a. tetnici i bolesti koje su oni trebali iskorijeniti prilagodili su se
i danas su gori nego ikad.

Dr. Jerome W eisner, znanstveni savjetnik predsjednika Johna

F. Kennedya izjavio je 1963:

...upotreba pesticida u poljoprivredi opasnija je od radioaktiv-

nih oborina.

Istina, postoje i napori da se kontrolira upotreba pesticida.

U potreba nekih o d njih, kao sto je DDT, postala je protuzakonita.
M edutim , iste industrijske sile koje su otpustile dr. A lbrechta kako
ne bi sirio istinu, jed n o stav n o su se preorijentirale na uvoz hrane
iz drugih zemalja u kojim a ti pesticidi nisu zabranjeni. NAFTA, na
L p i il c m i o lo y i ja d i ja b e t e s a tipu 2 i h i p c r i n /u li n c m j jc 115

prim jer, potpuno zaobilazi svu zatitu od upotrebe pesticida koju

sm o dobili kongresnim zakonim a. To postie doputanjem uvo-
za h rane zagaene pesticidim a iz drugih zemalja. D an as u naoj
h ra n i im a b a re m je d n a k o m n o g o p esticid a kao sto je b ilo p rije
nego sto je u p o tre b a p esticid a n av o d n o o g ran ien a.

Digresija

Na ovom m jestu napravit emo malo skretanje od nae analize

zapanjujueg, nevidljivog rasta jedne opskurne bolesti do statusa
najvee epidem ije u pisanoj povijesti. To em o uiniti zato sto im a
jos negativne povijesti koju m oram o spom enuti prije nego Sto do-
dem o do dobrog dijela, a ne bismo vas htjeli zbuniti.

elim o vrlo jasno naglasiti da je ova bolest, bez obzira da li

je zvali d ijab etes tip a 2, h ip e rin zu lin em ija, s in d ro m X ili neka-
ko drugaije, p o tp u n o izljeiva. Moe se izlijeiti potpuno, trajno,
relativno brzo, priro d n o i jeftino, u velikoj veini sluajeva. ak
su i sporedne tete koje je tijelu nanio razoreni cirkulacijski su
stav djelom ino, iako naalost ne i potpuno, reverzibilne. Samo
u najteim sluajcvim a, koji su rezultat dugogodisnjeg tretiranja
sim ptom a, m oda nee doi do po tp u n o g povlaenja bolesti. Za
takve sluajeve tipina su oteenja bubrega, periferna gangrena i
teka neuropatija. M eutim , ak se i takve situacije m ogu uvelike
olakati, a ponekad i p o tp u n o popraviti prim jenom inform acija s
ovih stranica.

U poglavlju O p o ra v a k i izljeenje predstavit em o detaljne

inform acije za edukaciju brojnih am erikih dijabetiara o kora-
cima koje m oraju poduzeti kako bi povratili svoje zdravlje. D a
nas je sve m anji problem pronai kooperativnog lijenika koji je
sprem an raditi s pacijentom koji trazi pravo, prirodno izljecenje.
Stvari su danas bitno drugaije nego prije sam o pet godina, kada
sam dobio ovu bolest i nisam mogao pronai korisnu pom o ili
prihvatljivu terapiju kod ortodoksnih lijenika.
116 Itr /.v U n ' t i h i u h c jtn i

Sada erno se vratiti na raspravu o povijesti zadnjeg preosta-

log velikog faktora u naoj epidem iji degenerativnih bolesti.

Rast korporacijske kuhinje

Zla, ona prava i navodna, koja se povezuju s preraenom hra-

nom toliko su popularizirana u m edijim a orijentiranim na zdrav
ivot da nam se ini kako stvarno nem a potrebe da u to ovdje du-
blje ulazimo. Istraujui ovo p o d ru je s iznenaenjem sm o utvrdi-
li da se m nogi proizvoai preraene hrane zaista tru d e proizvesti
kvalitetne proizvode. O tkrili sm o brojne studije koje su proveli
kako bi otkrili prehram bene navike etnikih grupa. O tkrili sm o da
se prehrainbenim potrebam a, gurm anskim interesima, cijenam a i
nacionalnim prehram benim sklonostim a daje ozbiljan prioritet u
ovoj visoko kom petitivnoj industriji.

M eutim , kad sm o pogledali tam n u stranu ove industrije nije

narn trebalo dugo da otkrijem o zato je preraena hrana na tako
loem glasu. O tkrili sm o tri osnovne stvari koje se tiu dijabeti-
ara.

1 Preraena hrana sadri aditive i ostatke pesticida

2 Preraena hran a puna je um jetnih masti, eera, um jetnih
sladila i drugih um jetn ih sastojaka.
3 Industrija iroko koristi tehnologiju djelovanja na podsvi-
jest.

Ostaci pesticida i aditivi

Paragraf Federalnog zakona o hrani, lijekovima i kozm etikim

sredstvim a, Delanyeva klauzula, zabranjuje da se hrani dodaje bilo
kakva tvar koja uzrokuje rak kod ivotinja ili Ijudi. Ne toleriraju se
ni najm anje koliine. Budui da su m nogi pesticidi povezani s ra-
 /iitA rm o / o jiy u rY><i 2 i h ip c r in / u h n c m ijc 117

kom , i budui da je nem ogue p o tp u n o uldoniti ostatke pesticida

u m asovnoj proizvodnji hrane, to stvara velike pravne problem e
industriji preraene hrane.

U pokuajim a im plem entacije Federalnog zakona o insektici-

dim a, fungicidim a i rodenticidim a i zfakona o hrani, lijckovima i
kozm etikim sredstvim a, lanaka 408 i 409, dolo je do nevjerojat-
ne koliine cjepidlacnja. Fokus je na tom e da se nekako pronae
p ra v n i nain izvrdavanja nulte tolerancije po Delaneyevoj klauzu-
li. O va dilem a im a izuzetno ozbiljne posljedice po industriju, zato
to se openito sm atra da je nem ogue sm anjiti kontam inaciju pe-
sticidim a ispod mjerljive razine i tim e uovoljiti zahtjevim a De-
laneyeve klauzule. Veina regulatornih i industrijskih prom atraa
vjeruje da je koliina pesticida u preraenoj hrani ispod praga na
kojem bi predstavljala opasncst po zdravlje.

EPA je za pesticide pokuala dobiti izuzee od Delaneyeve

ldauzule. Tvrdila je da su pesticidi izuzetak koji predstavlja ie
m inim isu opasnost, i da se zakon odnosi sam o na prehram bene
aditive. Prizivni sud devetog okruga u odluci o sluaju Les protiv
Reillya odbacic je ovu b la iu interpretaciju EPA i odlucio da pesti
cidi u h ran i podlijezu nultoj toleranciji odreenoj Delaneyevom
klauzulom . O va odluka donesena je u srpnju 1992; nakon priziva
stupila je na snagu u oujku 1993.

U regulatornom zakonu EPA postoji lanak 18. Taj lanak do-

puta hitne izuzetke u tren u tn o m uklanjanju zabranjenih kemi-
kalija s trita. Poznato je da se taj lanak uveliko zloupotrebljava
tako to se doputa viegodinje izuzim anje kako bi se om oguio
nastavak prisutnosti zabranjenih kem ikalija na trzistu.

S igurno je, kako sada stvari stoje, da bi svatko tko dobije lak
kojeg se moze povezati s uzim anjem preradene hrane u kojoj se
nalaze mjerljive koliine pesticida im ao vrlo jak sluaj i protiv
proizvoaa hrane i protiv regulatorne agencije.
 In /u h n n o s tih< u h o j i c o

U ovom trenutku na popisu GRAS postoji vie od 300 -

hram benih aditiva koji su u irokoj upotrebi u SAD-u.29 O ni se
koriste za produenje upotrebljivosti, modifikaciju teksture ili
boje, poboljanje izgleda, olakavanje strojne obrade, prom jenu
okusa ili mirisa, i vraanje hranjivosti u osirom aenu hranu. Bez
ekstenzivne, univerzalne upotrebe prehram benih aditiva masov-
na, centralizirana distribucija koju provode veliki proizvoai
hrane ne bi bila m ogua.

Rafinirane i hidrogenirane masti i ulja, kao i eer i

umjetni zaslaivai koji se dodaju preraenoj hrani
posebno su tetni za sustav za kontrolu eera u krvi
ljudi koji boluju od dijabetesa tipa 2.

Ba kao i teorija o prihranjivanju tla, ideja o upotrebi p reh ram

benih aditiva poela je kao dobra ideja. I, ba kao ideja o p rih ra
njivanju tla, upotrebu prehram benih aditiva p o tp u n o je iskvarila
m otiviranost profitom . Dio krivnje za tu zloupotrebu m ora snositi
potroa. Polroa je taj koji inzistira da njegova hrana izgleda
savreno; prava hran a ne izgleda savreno. I potroa i proizvo-
a inzistiraju na tom e da h ran a traje vjenc bez kvarenja. M nogi
GRAS prehram beni adiriv: koristeni za postizanje ovih ciljeva po-
vezani su sa irokim spektrom bolesti i porem eaja.30

Djelovanje na podsvijest

Tehnologija reklam iranja kojom se djeluje na podsvijest u i-

rokoj je upotrebi u industriji preraene hrane. Ta industrija po-
znata je po svojim skoro neprekidnim anketam a radi utvrivanja
ukusa trita. Ta industrija koristi svaki postojei trik za zaobi-
laenje racionalnog um a potroaa i djelovanje izravno na p o d sv i
jest kako bi prodala svoje proizvode. Koristi tiskane medije, radio,
audio emisije, televiziju i filmsku tehnologiju kako bi se izravno
obratila nasern podsvjesnom um u, a da mi pritom nism o svjesni
da se radi o nagovaranju na kupnju. Ta je tehnika daleko napre-
L p t d e m i o l o g i j a di ja bci cs u ti p a J i h i p e r i n / a i i n c m i j c

dovala od podsvjesne naredbe jedi kokice koja je koristena za

poticanje prodaje kokica bljeskanjem na projekcijskim platnim a
tik ispod naeg praga opaanja.

Korelacije

Na poetku ovog poglavlja istaknuli sm o da povijesne korela-

cijc ne predstavljaju sigurne dokaze. M eutim , one su od koristi
pri rasvjetljivanju sum njivih podruja za znanstvena istraivanja.
Postoji puno, puno vise bliskih paralela izm eu dijabetesa i ra-
sta nae prehram bene industrije kcje se m ogu pronai u ovom
povijesnom razdoblju. Za one koji ele istrazivati ostale sumnjive
paralele pored ove tri koje smo spom enuli, kao d o b ru polaznu
toku preporuujem o ovu literaturu.3'- Potencijalno postoje deseci
vrem enskih korelacija koje bi se m oglo iskoristiti za utvrivanie
vrem enskog razm aka od uvoenja toksine prakse u industriju
hrane i poljoprivredu i javljanja degenerativne bolesti u pogode-
noj populaciji.

Na ovom mjestu htjeli bismo ilustrirati povijesnu vezu izm eu

tri velika dogaaja u pcvijesti dijabetesa i sveope kontam inacije
nacionalnih izvora hran e koja se dogodila neto prije njih i isto-
vrem eno s njima.

Uvodenje injekcijskog inzulina

U godinam a koje su prethodile izolaciji inzulina 1922. nacija
je iskusila veliko poveanje uestalosti dijabetesa. To je osigu-
ralo financijski poticaj potrazi za komercijalnim injekcijskim in-
zulinom . To su bile iste godine u kojim a su prihvaeni Crisco
i m argarin. Tijekom tih godina su Mazola, Wesson i Snowdrift
ostvarili velik napredak na trzitu jestivih ulja. U tom su razdoblju
tako er uvedena kom ercijalna kemijska gnojiva, poela se iriti
poljoprivredna m ehanizacija i poljoprivreda je postala orijentira-
na na profit.
120 I n / . u lin n a s t i h i u b o jic a

Josclyn, D u b lin i M arks u k azu ju na epidem iju d ijab etesa

1933. Josclyn, D ublin i M arks prvi su skrenuli panju na ek-
sploziju dijabetesa u nekada relativno nedijabetikoj populaciji.
N eposredno prije i tijekom tog razdoblja, um jetna mast, um jetni
maslac i rafinirana ulja postigli su velike napretke na tritu. U
tom je razdoblju am erika poljoprivreda shvatila ekonom inost
inasovne proizvodnje. S novim traktorim a koji su postaii dosiu-
pni, farm e su narasle do divovskih razm jera. iroko rasprostranje-
no iscrpljivanje m inerala dokum entirano je 1936.

R oenje in d u s trije d ijab etesa

Ratne godine, od 1941. do 1945, donijele su p o tp u n o prihva-
anje hidrogeniranih m asti, rafm iranih ulja, iscrpljivanje m inerala
i nastanak preraene hrane, uglavnom kao rezultat ratn ih nestai-
ca prave hrane. Takoder, posljednji veliki d istributer lanenog ulja
prestao je opskrbljivati trite 1950. Isto v rem e n o s n estan k o m
ovog zad n jeg p re o sta lo g izv o ra om ega 3 esen cijaln ih m asn ih
kiselina s ve o p u sto e n o g tr i ta 1950, d ijab ete s se p o eo ubr-
zano p re tv a ra ti u veliku ep id em iju . Brzina kojom se irio bila
je tako velika da je igrala ulogu u reorganizaciji nae medicinske
zajednice.

U to vrijem e, 1949, am erika m edicinska zajednica prola je

kroz veliku reorganizaciju. Epidemija dijabetesa postala je b o
lest kojom se bavilo vise konkurentnih m edicinskih specijalno-
sti. Izrav an u in ak to g a bilo je p o tp u n o sk riv an je veliine ove
ek sp lo d iraju e ep id e m ije o d oiju jav n o sti. B olest je rascjep-
k an a p re m a sp e c ija ln o stim a tak o d a to n i m e d icin sk a zajed n i
ca, sad a p o d ijeljen a, vise nije ja sn o vidjela. Kada su testovi na
inzulin 1950. postaii dostupni medicinskoj zajednici, p o k re n u ta
je p o tra g a za o ra ln im h ip o g lik em icim a i ro e n a je in d u s trija
dijabetesa.
l ip iJ e m io lo t f ip ) ilija h c t c s a t ip a 2 i h i p c r i n / u l i n - 'm i j c 121

Nepobitan dokaz

Do disfunkcije stanine m em brane dolazi kada nae tijelo

m ora graditi i popravljati nae stanine m em brane krivim ma-
snim kiselinam a zato sto hranom ne dobiva one prave.32 Da bi
ispravno funkcionirale, nae stanine m em brane trebaju nezasie-
ne om ega 3 m asne kiseline. Kada tijelo im a odgovarajuu koliinu
tih esencijalnih m asnih kiselina, toksine m asne kiseline i trans
m asti uzrokuju puno m anje tete nasim m em branskim stru k tu ra-
m a. Ako ih tijelo ne posjeduje, nae stanine m em brane rade kao
aktivni transportni m ehanizam sa sm anjenom djelotvornou. To
su ulja koja su bila postu p n o uklonjena iz nae preh ran e i zami-
jenjena njihovim trans m asnim izom erim a. Ta prom jena m asnih
kiselina u prehrani povezana je s prestankom rada GLUT4 pre-
nosioca.34 Danas gotovo da i nem a sum nje da su rafinirana ulja,
hidrogenirane m asti i ozbiljan nedostatak om ega 3 esencijalnih
m asnih kiselina u uzronoj vezi s naom epideinijom dijabetesa.
M oglo bi se pokazaii da je ta epidem ija m oda najvea degenera-
ti/n a epidem ija koju je svijet ikada doivio.

Kad smo raspravljali o prirodi BSCS-a, sustava za k o ntrolu e-

era u krvi, istaknuli sm o da, kao i kod svakog sloenog sustava,
postoje brojni m ogui naini otkazivanja. Na prim jer, m inerali su
od vitalne vanosti za m noge nae m etabolike procese. O zbiljan
nedostatak m inerala, koji je ve iscrpno d o k u m en tiran , izravno
uzrokuje m noge kvarove u naem BSCS-u. C ink35 je n eo p h o d an
za m etabolizam ugljikohidrata. Krom je potreban za form iranje
faktora tolerancije glukoze36 i u jakoj je vezi s aktivnosu inzulina.
Vanadij je tako povezan s naim BSCS-om da se koristi kao tera-
pijsko sredstvo koje je po m nogim aspektim a su p erio rn o sinteti-
kim hipoglikem icim a. M agnezij je od vitalne vanosti za m noge
nae metabolike procese. K tome, zrtve d ijab ete sa tip a 2, kada
su u fazi pojaanog m okrenja, ubzano izluuju m inerale topive u
vodi.
122 In/.tihn n a t t / ii u h o j i c o

K ao to vidim o , n ijed an o d ov ih m in e ra la nije p ris u ta n

u N PK m jeav in i kojom p o ljo p riv re d n ic i ob in o
p rih ra n ju ju tlo.

D ok sm o postajali sve uspjeniji u dobivanju veih prinosa s

istih povrina poljoprivrednog zemljita, ta k o e r sm o p o stajali
sve b o le sn iji zbog n ed o sta tk a esen cijaln ih h ra n jiv ih tv a ri i tro -
v anja p esticid im a. Kako sm o razvijali rafiniranje naih ulja na vi-
sokim tem peraturam a i hidrogeniranje masti, ta k o e r sm o p o s ta
ja li sve b o le sn iji zb o g n ed o statk a esen cijaln ih h ra n jiv ih tv a ri i
zbog tro v a n ja to k si n im izo m erim a. Kako sm o postajali vjeti u
popravljanju izgleda i produavanju trajnosti preraene hrane, ta-
k o e r sm o p o stajali sve b o lesniji zb o g n e d o sta tk a esen cijaln ih
h ra n jiv ih tv a ri i zb o g tro v a n ja to k si n im ad itiv im a.

Nevidljiva bolest

Bolest kojom se ovaj izvjetaj prvenstveno bavi nekada je bila

poznata kao dijabetes. l o je bilo prije reklasifikacije bolesti po spe-
cijalnostim a 1949. O tad a je poznata kao dijab etes tip a 2, dijab etes
m ellitu s, d ijab etes n eo v isan o in z u lin u , o tp o rn o s t n a in zu lin ,
n eto le ra n c ija glukoze i k ip e rin zu lin em ija. Dok ova zbrka, kako
se ini, u m edicinskoj zajednici funkcionira dobro, istraivakoj
zajednici stvara potekoe. Istraziva m ora znati kako precizno
karakterizirati bolest koju prouava kako bi mogao otkriti korisne
nove informacije.

U skladu s tim , istraivaka zajednica im enovala je i karakte-

rizirala bolest koju zove s in d ro m X. Z ovu je sindrom om zato to
je d efin iran a iro k im ra sp o n o m sim p to m a koji ju zajed n o ka-
ra k te riz ira ju k ao je d n u b o le st.17Ti sim ptom i su velikim dijelom
isti sim ptom i za koje se nekada znalo da karakteriziraju dijabetes
prije 1949. Neki od tih sim ptom a su:
L p i J c n i i o i o f p j a d ija b e t e s a t ip a 2 t h ip c r m / u h n c w ijc 123

P orem eceni in zu lin

S m anjene frakcije H D L -a
O tp o rn o st n a in zu lin
Povieni kolesterol
M odani u d a r38
R etinopatija
Im potencija k o d m u sk araca
Povieni k rv n i tlak
N aru en m etab o lizam u g ljik o h id rata
Poviena ra z in a glukoze
A teroskleroza39
N aru sen m etab o lizam m asti
O teenja vena
Z atajenje b u b reg a
N eu ro p atija
A lergije n a h ra n u
P retilost
S in d ro m p o licistin ih jajn ik a
Sljepilo
Poviene frakcije LDL-a
M ik ro v ask u larn a bolest
Povieni trig lic erid i
P oputanje srca
Zatajenje jetre
P eriferna gan g ren a
Rast gljivica
H ip er uricem ija
Porem eena h em o staza

S in d ro m X je bolest koja tijekom godina razara m noge vane

podsustave u tijelu. Porem eaj tolerancije glukoze sam o je jedan
od m anjih, ranih sim ptom a. G ore navedeni popis ilustrira tipine
sim ptom e kasnijih stadija. Kako se razvijaju dodatni sim ptom i i
124 In/.uhn nu (:h i ubi>jico

bolest napreduje, obino se pozivaju dod atn i medicinski specijali-

sti radi tretiranja dod atn ih sim ptom a. Kasnije faze ortodoksnog
m edicinskog tretm an a esto ukljuuju m noge suprotstavljene li-
jekove koje daju konkurentski lijenici, usm jereni na sirnptom e
koji ih zanim aju. N itko n e p o d u z im a nikakve n a p o re k ak o bi
p o p ra v io o s n o v n i u z ro k - slom BSCS-a.40

U popis sim ptom a nism o uvrstili rak, jo uvijek ne postoje

neoborivi dokazi da je rak sim p tom sin d ro m a X. Im a istraivaa
koji misle d a su neki oblici raka,41 p o p u t raka debelog crijeva, je-
tre, guterae, dojke i m aternice izravna posljedica s in d ro m a X.
D rugi istraivai sm atraju da je p o treb an dodatni rad kako bi se u
p otpunosti razjasnila ova veza. Do ovog trenutka jo nisam uspio
dokuiti p o litik u ove znanstvene rasprave.

Jo je d n a popularna teorija koja nudi najbolje objanjenje

raka koje sm o ikad culi, dolazi od m ale grupe lijenika iz Svjet
ske zdravstvene organizacije (W H O ).42 Njihova je teorija da je to
izravan rezu ltat trovanja m ikotoksinim a gljivica koje zagauju
svjetske zalih e sucne hrane. O ni irnaju vrlo jake epidem ioloske i
izravne do k aze koji podravaju njihov zakljuak. M eu stvarim a
koje istiu je i injenica da su antim ikotici tren u tn o najdjelotvor-
nija terapija pro tiv ateroskleroze.

Budui d a je poznato da visoke razine glukoze potiu rast glji

vica po tijelu, rak se m oe povezati i s rastom gljivica i sa s in d ro -
m o m X. M oda e u narednih nekoliko godina ta veza postati
jasnija. Z asad, iako rak nism o uvrstili na popis sim ptom a s in d ro
m a X, bilo bi pam etno im ati na um u da bi i ovdje mogla postojati
jaka veza.

Intenzivna komercijalizacija naih temeljnih institucija

O d 1950-ih, brojni nezavisni istraivai pokuali su skrenu-

ti panju jav n o sti na ovu epidemiju. O ni su bili izloeni taktici
L p u lc m to l o tf i ja Jijiihctc40 t i p o 2 i h i f f c r i n / u h n c n n f c 125

podsm ijeha, ocrnjivanja i aluzija koja je bila usavrena tijekom

kam panje zmijskog ulja na prethodnoj generaciji. injenica da
se bolest ije sim ptom e im a skoro polovina populacije m oe tako
dobro prikriti dokazuje nau lakovjernost. Kad ne bi biia poznata
pod razliitim im enim a ovisno o sim ptom im a, i podijeljena izme-
u rascjepkane m edicinske zajednice koja tretira sam o sim ptom e,
bili bism o razgnjevljeni razm jerim a ove epidem ije jo prije etrde-
set godina. O va bolest postala ie komercijalno vlasnitvo.

D osad sm o u ovom izvjetaju govorili o tom e kako radi nae

tijelo, o prirodi bolesti, odnosu s m edicinskim i farm aceutskim
establim entom , o rtodoksnom tretiranju bolesti, uzrocim a bolesti,
povijesti bolesti, razm jerim a epidemije bolesti i nam etljivom utje-
caju njene komercijalizacije. M oram o obraditi jo jedno poglavlje
kako bism o predstavili dovoljno inform acija o pozadini potrebnih
za detaljno iznoenje program a o p o rav k a i izljeenja. U naem
sljedeem poglavlju raspravit em o neke od osnova prehram benih
potreba naeg tijela.

Kada doem o do dijela program a koji se bavi o p o rav k o m i iz-

ljeenjem , otkrit em o da je on cvrsto utem eljen na ideji izravnog
lijeenja bolesti bez ograniavajuih komercijalnih interesa.
Neke osnove prehrane

U ovom poglavlju predstavit em o neke osnovne konccpte u

vezi s prehranom . U Americi, s njenim zagadenim izvorim a h ra
ne i rairenom neishranjenou,1 prouavanje ove tem e postalo je
obavezno za svakoga tko eli postii dobro zdravlje. Iako je prou-
avanje toga vano za sve nas, za rtve sin d ro m a X ono je mozda
vaznije nego za bilo koju d ru g u grupu. itateljima preporuujem o
da stjecanje znanja o ljudskoj prehrani sm atraju neprekidnom po-
trebom . To je potreba koja ide dalje od samog lijeenja s in d ro m a
X.

Nije vano da li svjesno unitavam o svoje zdravlje loom hra-

nom ili stvarno vjerujem o reklam am a koje nas navode na stvara-
nje doivotnih loih p rehram benih navika. Razaranje naeg zdrav-
lja u oba je sluaja p o tp u n o jednako.

Naa hrana sastoji se od ugljikohidrata, m asti i bjelanevi-

na. O dgovarajua mjeavina, za zdravu osobu, sastojala bi se od
otprilike, u kalorijam a, 75% sloenih ugljikohidrata, 15% m asti i
ulja, i 10% iivotinjskih ili m lijenih bjelanevina. Kada dobijem o
sin d ro m X, potrebna nam je dijeta koja sadri m anji udio masti,
nula posto toksinih m asti i ulja te vii udio esencijalnih hranjivih
tvari i niskoglikemijskih ugljikohidrata. Svojoj prehrani m oram o
dodati nedostajue om ega 3 m asne kiseline. Nakon sto povratim o
dobro zdravlje, postaje p o ieljn o vratiti se na spom enutu prepo-
ruenu mjeavinu. U poglavlju o o p o rav k u i izljeenju detaljnije
em o govoriti o ovim prilagodbam a prehrane.
128 I n / u l i n - n a x t 'h i u b o jic a

Graevni blokovi ivota

Na metabolizam m ogao bi se opisati kao proces koji radi u

va koraka, a to su katabolizam i anabolizam . I kataboliki i ana-
boliki procesi katalizirani2 su enzim im a. Naa tijela izgrauju na
tisue ovih katabolikih i anabolikih enzim a na temelju genet-
skog nacrta. Kod veine nas golema veina naih enzim a prisutna
je i funkcionira norm alno. Kod nekih osoba nedostaje jedan ili
vise enzima. Kada en zim i nedostaju, odgovarajui procesi se ne
odvijaju. Ti su enzimi osjetljivi, i p o put osjetljive om ega 3 nezasi-
ene m asne kiseline, Iako m ogu biti uniteni kuhanjem na visokim
tem peraturam a.

Kataboliki procesi3 razgrauju h ranu koju jedem o na nje-

ne osnovne sastojke. A naboliki procesi ponovno sastavljaju te
osnovne sastojke u specifine, obino razliite, bioaktivne kemijske
tvari koje su potrebne nasern tijelu. Sve funkcije u tijelu koriste te
ponovno sastavljene kem ijske tvari u svojim norm alnim ivotnim
procesim a, kao i u n jihovim zadacim a izgradnje i preoblikovanja.

Neke od osnovnih kem ijskih tvari koje trebam o ne m ogu biti

proizvedene u naim anabolikim procesim a od osnovnih sasto-
jaka. Njih zovemo e se n cijaln im a, zato sto ih tijelo ne moe samo
izgraditi koritenjem d ru g ih kataboliziranih produkata naeg me-
tabolizm a. M oram o ili im a ti ove esencijalne h ra n jiv e tv a ri u na-
oj h ra n i, ili trp je ti d e g e n e ra tiv n e b o lesti k ad a o n e nedostaju.

Svi m in e ra li su v a n i; n ek o lik o ih je toksino, m n o g i su

esencijalni. Tri tip a m a s ti i ulja su esencijalna, n ek i d ru g i
su toksini. O sam d o d eset a m in o k iselin a je esencijalno.
V itam in C esen cijalan je za ljude, ali ne i za m n o g e d ru g e
sisavce. V itam in A, r e tin o l, esen cijalan je za m n o g e dija-
b etiare. Svi su v ita m in i esen cijaln i za p rev en ciju bo lesti
s ijim su o tk riem id e n tific ira n i. N ism o svi biokem ij-
ski id e n tin i, i zato p o s to je neke stv a ri koje su za nekoga
N c k c oinov c i>rchranc 129

esencijalne, a za d ru g e n isu . N eki h ra n jiv i e lem en ti e se n

cijalni su za djecu, ali n e i za o drasle.

Potpuna procjena onoga to jest i to nije esencijalno za sva-

koga pojedinca u veini sluajeva nije dostupna. N esum njivo p o
stoje m noge druge hranjive tvari, esencijalne za neke od nas, koje
jos nisu potpuno poznate. T akoder, Ireb a im ati n a u m u n a su bi-
okem ijsku jed in stv en o st. Ta jedinstvenost esto poprim a oblik
alergijskih reakcija i udnih uinaka s opskurnim m edicinskim
nazivima. Jos uvijek im a puno toga to ne znam o o naoj jedin-
stvenosti. To je vjerojatno zato sto je prodaju hrane i lijekova pro-
fitabilno usm jeriti na veinu, a ne na pojedince. Alergijske reakcije
rnalobrojnih m edu nam a na takve stvari kao sto su sulfiti i natrijev
glutam inat izravan su rezultat toga.

M etaboliki procesi p cm alo podsjeaju na kuu koja se graai.

Pretpostavdmo da za izgradnju ili preureenje kue m orate iskori-
stiti m aterijale neke druge kue. Prvo biste m orali rastaviti tu sta-
ru kuu na njene osnovne graevne dijelove: grede, cijevi, indru,
cigle, itd. Zatim biste njih m orali sloiiti u oblik nove kue. Ako
bi se pokazalo da u sruenoj staroj kui nedostaje nekih dijelova,
m orali biste ih nabaviti odvojeno. U suprotnom , nova kua ne bi
mogla biti sagradena prem a nacrtu.

U nasern tijelu gradevni m aterijal nastaje rastavljanjem drugih

kua. Te druge kue su obino tijela biljaka i iivotinja koja su izvor-
no bila sagradena od ovih osnovnih sastojaka. Ako je izvorna biljka
ili ivotinja bila izgraena od krivih stvari, nai anaboliki proce
si m orat e se snai s krivim graevnim materijalom. Naa tijela
tada nee biti izgradena u skladu s njihovim genetskim nacrtom .

U gljikohidrati
Ugljikohidrati se razgraduju na glukozu, m ineralne komplekse,
enzime, velik broj slabo poznatih sinergistikih faktora i celulozu.
Kao to sm o ve objasnili, ta se glukoza m oie koristiti u razliitim
I BO In / u h n n o t f :h i tib o /ici,

anabolikim procesim a ili sagorijevati radi energije. U n o rm aln o j

p re h ra n i veina u g ljik o h id ra ta k o risti se za d o b iv an je en e rg i
je.4 Kao sto sm o ve objasnili, dijabeticari im aju problem a sa <*sa-
gorijevaniem ugljikohidrata radi energije, jer njihov m ehanizam
za tran sp o rt glukoze u stanir.u pe ne radi kako treba. Zato njima
ugljikohidrati predstavljaju poseban problem . D ijabetiar se rooe
usporedili sa savrenc dobrom kuom koja im a savreno dobru
pe i zaepljene cijevi za plin.

M asti i u lja
M asti i ulja koriste se za izgradnju staninih m einbrana, hor-
m ona, prostaglandina, staninog tkiva, kolestcrola, ui, i m nogih
drugih tvari koje su tijelu potrebne da bi funkcioniralo kako treba.
V eina n a ih k u p o v n ih m a sti i u lja n isu p riro d n i p ro izv o d i; to
su u m je tn i proizvodi. Ti proizvodi napravljeni su tako da budu
privlani kupcim a, dugo traju na policam a, Iako se proizvode i
donose velik profit. Svaki p u t kada ih se m odificira, jedan ili vise
o d ovih dizajnerskih ciljeva dom inira odlukam a o prom jenam a.
Na temelju rezultata koje vidhno jasno je da se prehram bena vri-
jednost ne sm atra ozbiljnim faktorom u tom proeesu. Mali broj
naih m asti i ulja nisu um jetni proizvoa, nego se javljaju u prirodi.
Skloni sm o tim priro d n im m astim a i uljim a vjerovati vise nego
onim um jetnim .

U proeesu ekstrakcije5 i rafiniranja tih masti i ulja, izvorna

ulja bivaju izm ijenjena skoro do neprepoznatljivosti. Procesi ra
finiranja uklanjaju sva vlakna, bjelanevine, vitam ine, esencijal-
ne am inokiseline, esencijalne cis m asne kiseline, enzime, veinu
m inerala, lecitin, fitosterole i m noge druge elem ente u tragovim a
od vitalne vanosti za zdravlje. Ti procesi dodaju m noge toksine
produkte poput fosforne kiseline, D ranoa, toksinih peroksida i
m nogih toksinih izom era, ukljuujui zloglasne trans izomere.

Ta tvar na kraju ispadne tako loa da ju ak ni kukci i mievi

obino ne ele jesti. M eutim , neosporno je da na policam a izgle-
N chc p re h r a n e 1 31

da dobro sa svojom uniform nom prozirnou i odsustvom taloga,

u privlano oblikovanim plastinim i staklenim bocam a.

E k strak cija n a viso k im te m p e ra tu ra m a i proces ra fin ira n ja

p o tp u n o u n ita v aju sve o m eg a 3 m a sn e kiseline cis tip a k o je
su m o d a bile p ris u tn e u iz v o rn o m u lju i m ijen ja ih u n jih o v e
tra n s izom ere. Ti trans izom eri se zatim istiu na etiketi kao m o-
nonezasieni ili polinezasieni; s nam jercm da vas navedu da mi-
slite da se radi o cis izom erim a koji su vam potrebni i koji su bili
uniteni. Z akon to doputa. Jedine m asti i ulja koja im aju ikakvu
hranjivu vrijednost jesu ona koja ne prolaze kroz ovu preradu na
visokoj tem peraturi i tlaku.

B jelanevine
K atabolizam bjelanevina odvija se u elucu i dvanaesniku.
N jihovi ostaci sastoje se od p ep tid n ih i polipeptidnih lanaca am i-
nokiselina. Njih koristi jetra za izgradnju bjelanevina p o trebnih
za popravak stanine populacije u nasern tijelu. A m inokiselina
uglavnom ne nedostaje u am erikoj prehrani koja se sastoji od
mesa, cjelovitih itarica, m lijecnih proizvoda i jaja. Kod ljudi koji
izabiru prehranu koja nije zdravo uravnoteena ili pate od m alap-
sorpcije, neke esencijalne am inokiseline takoer Iako m ogu nedo-
stajati. Ako vaa prehrana nije uravnoteena, moglo bi biti vano
usporediti va am inokiselinski profil s dolje prikazanim popisom
i provjeriti m ogunost bilo kakvih dugoronih razlika u prehrani.
U svakom sluaju, am inokiseline zasad nisu tako izravno poveza-
ne sa sin d ro m o m X kao m asne kiseline.

Jednu am inokiselinu, cistein, dijabetiari ne bi smjeli d odatno

uzim ati, zato sto je poznato da im a uinak slabljenja aktivnosti
inzulina. M eutim , cistein je tak o er sastojak faktora tolerancije
glukoze (GTF) koji se nalazi u pivskom kvascu.6 Poznato je da
pivski kvasac popravlja stanje dijabetiara jaanjem osjetljivosti
na inzulin. Tijelo stvara GTF kada im am o odgovarajue koliine
krom a. U istraivanjim a na ivotinjam a prim ijeeno je da arginin
132 I n / u h n - na s t i h i ub ofi ca

slabi aktivnost inzulina. Karnitin igra vanu ulogu u m etabolizm u

m asti i u redukciji triglicerida. Kao to sm o rekli, poviene razine
triglicerida i lo m etabolizam m asti uobiajene su potekoe kod
dijabetiara,

E sencijalne am inokiseline za odrasle osobe su:

L -triptofan
L-izoleucin
L -fenilalanin
L-lizin
L -treonin
L-m etionin
L-leucin
L-valin

Kod djece takoer m ogu biti esencijalne:

L-arginin
L -histidin

Preostale am inoliseline koje se obino kataboliziraju iz

bjelanevina u hrani su:
L-c.istein
L-tirozin
L-alanin
L -karnitin
L-cistin
L-glutam inska kiselina
L-prolin
L-hidroksiprolin
L-glutam in
L -asparaginska kiselina
L-glicin
L-serin
L-asparagin
N c k c osnovc pr e h r a n e 133

Dodaci prehrani

D odaci prehran i su ono to lijenici n aturopati obino zovu

izoiati. To je izraz kojim se opisuje koristan sastojak nae p re
hrane koji je bio izoliran iz nae hrane. Ponekad se dobiva iz nae
hrane, a ponekad se sintetizira. Kod uzim anja ovih izolata vano
je zapam titi da se oni u vaem tijelu nee javiti u istom kontekstu
u kojem su bili dok su bili u izvornoj hrani. Na prim jer, vitam in C
je u sinergiji s kom pleksom bioflavonoida; to jest, daleko je djelo-
tvorniji s bioflavonoidim a nego bez njih. M nogi, m oda i veina
ovih izolata, u sinergiji su s drugim elem entim a iz hrane s kojima
su u prirodi povezani. Zato je kontekst prilino vaan za biokemij-
sku aktivnost svih dodataka prehrani.

Zbog tog razloga, puno je bolje d^obivati nae hranjive tvari

iz hrane nego iz dodataka prehrani. Prirodno je daleko bolje
od umjetnog.

N akon sto sm o ovo naglasili, vano je rei d a vise nije m ogu-

e zad o v o ljiti sve n ae p reh ram b en e p o tre b e n a o m h ran o m .
Intenzivna komercijalizadja izvora nae h ran e i lijekova tako ih
je iskvarila da je upotreba dodataka prehrani postala apsolutno
nuna za prevenciju nedostatka hranjivih t^ari, osim rnozda u slu-
aju kada ekoloki poljoprivrednik uzgaja h ran u na tlu koje nije
osirom aeno.

Kod uzim anja dodataka openito je pravilo da se verzije u

obliku praka, tekuine ili kapsula lake asim iliraju. Oni u table-
tam a obino se slabo asimiliraju, osim ako ih se prije uzim anja ne
zdrobi u prah. Tvari topive u mastima lake se asim iliraju kad su
u m iceliranom obliku. M nogo je proizvoaa dodataka prehrani
koji proizvode lose koncipirane i bezvrijedne proizvode. U SAD-u
se takoder nalaze i neki od najboljih svjetskih proizvoaa doda
taka prehrani. Posao s vitam inim a, nasreu, ne regulira FDA. Me-
dutim , zbog toga je vano biti oprezan i vjerovati sam o uglednim
134 I n s u l i n - n a s l i h i u b o jic a

m arkam a i uglednim prodavaim a. U naem poglavlju o oporav-

k u i izljeen ju predstavit em o popis dodataka koji su od posebne
vanosti za zrtve sin d ro m a X.

M in e ra li
M inerali su osnovni klju za doslovno sve tjelesne procese. Ve-
ini nas kronicno nedostaje jedan ili vise m inerala. To je jedan od
vanih razloga zato. je preiedanje, ak i m eu tnladim ljudim a u
naponu snage, postalo vrlo raireno.

M inerale m oem o podijeliti na toksine i one koji su esencijal

ni za ivotne procese. O dreeni m inerali kao to su olovo, iva, ar-
sen, fluor, kadm ij i neki drugi, toksini su za ovjekov sustav. O ni
predstavljaju ekoloke problem e kojih bism o m orali biti svjesni.

Neki m inerali, kao to je nikal, im aju dvostruku prirodu. Nikal

im a ulogu u aktivaciji od red en ih enzim skih sustava koji preraduju
glukozu, povezan je s djelovanjem ho rm o n a i s aktivnou nekih
bjelanevina. M edutim , on je i vaan alergen; posebno je povezan
s k o n tak tn im derm atitisom i ekcem om .

M nogi od ostalih m inerala n ecp h o d n i su za ivot. Iako u

ovom izvjetaju nem a m jesta za iscrpnu studiju m inerala, ozbilj-
nim studentim a zdravlja preporuujem o da se posvete njihovom
prouavanju. Ako ste bolesni, za vas p o defimciji im a smisla da se
posvetite ozbiljnom studiranju zdravlja.

M inerali magnezij, krom , m angan, vanadij, cink i kalcij igra-

ju vane i specifine uloge u radu BSCS-a. Ti m inerali su zapra-
vo sam o v rh sante leda. Izdvajam o ih kako bism o pokazali da su
m nogi m inerali osim vanadija i krom a prilino vani za kontrolu
eera u krvi. Kada oni kro n in o nedostaju u naoj prehrani, do-
ivljavamo problem e s kontrolom eera u krvi.
N e k e Q sn o vc p r e h r a n e

Vitamini
Vitam ini esto sadre m inerale povezane u velike m olekule s
vanim biokem ijskim svojstvima. Kada u naoj h ran i nedostaje
m inerala, nedostaje i vitam ina. U svom p riro d n o m stanju vitam ini
se uvijek nalaze u kom pleksu sa sinergistikim elem entim a po-
trebnim za djelotvornu apsorpciju. Ovi elem enti ukljuuju enzim e
koji kataliziraju njihov m etabolizam i proteinske prenosioce koji
om oguuju njihov tran sp o rt u stanicu.

Nae stanice nem aju receptore za vitam ine.ve sam o za njihove

proteinske prenosioce. Kada se vitam in pojavi bez njegovog preno-
sioca i njegovih enzima, nae tijelo ima problem a s njegovim pre-
poznavanjem i proizvodnjom nedostajueg proteinskog prenosioca
potrebnog za njegov transport. Iako apsorpcija varira zbog m nogih
faktora, nije nim alo neuobiajeno da iznosi sam o dva posto.

Tipina vrsta hran e koja prua vitam ine zajedno s njihovim

kofaktorim a jesu proizvodi poput zelenog jema i ldorele, te kli-
ce raznih sjemenki. U m nogim sluajevima takva hran a jo uvi
jek sadri vitam ine i m inerale koji su nam potrebni u njihovom
p riro d n o m vezanom obiiku. Kad god je to mogue, jedite h ranu
u njenom prirodnom , nekuhanom obliku. Enzim i i proteinski pre-
nosioci koje hrana sadri m ogu ak i pom oi u m etaboliziranju
vitam ina koje uzim ate u obliku dodataka.

Kao da ovi problem i nisu dovoljni za smanjivanje koristi od

vitam inskih dodataka, postoji jos jedan ozbiljan problem u vezi s
njim a. Kada su odvojeni od svojih enzim skih sustava i proteinskih
prenosioca, esto su nestabilni. Njihova m olekularna stru k tu ra
m oe se raspasti na bezvrijedne spojeve zbog utjecaja svjetlosti i
topline dok se nalaze na policama. Prilikom proizvednje vitam ini
se esto vezuju s drugim stabilizirajuim molekularna zato sto to
p ro d u z a v a n jih o v u trajn o st. Kada ih se kom prim ira u tablete,
neotopljena tableta esto prolazi kroz tijelo i izlazi sa stolicom.
N aravno, u tom je sluaju apsorpcija ravna nuli.
136 I n z u l i n - n a s l i h i u b o jic a

To su neki od razloga zato m o ra m o k o n z u m ira ti relativ n o

velike koliine v ita m in sk ih izolata k ak o b ism o d o b ili relativ
n o m ale koliine k o je su p o tre b n e za r.ae b io k em ijsk e procese.
M oda to objanjava zato postoji tako velika razlika izm edu pre-
poruene dnevne doze i koliine dodataka koju m oram o uzimati.
Zato se moe rei da je dogm a ortodoksne m edicine koja kae
da dodaci stvaraju skup urin tehnicki ispravna, ali navodi na
zabludu.

Vitam ini su u m alim kolidnam a n eophodni za ivot. O ni bi

se trebali nalaziti u naoj hrani. esto bivaju uklonjeni iz hrane u
procesim a mljevenja i rafmiranja. Ponekad ih se vraa natrag bez
njihovih sinergistikih faktora; hrana se tada naziva vitaminizira-
nom. Sadrzaj v ita m in a u h ra n i vise se ne m o e p ro cijen iti zato
sto h ra n a izgleda svjee i n o rm aln o . D ananja h ran a uvijek izglc-
da dobro, ak i kada je bezvriiedna. Svje izgled proizvoda esto se
postie prskanjem proizvoda sulfitima7 i d rugim kemikaiijama.

Neki od vitam ina B, kao i vitam in K, proizvode prijateljske

bakterije u naim crijevim a u sklopu svog ivotnog ciklusa. Me-
utim kada im am o povienu razinu glukoze dovoljno dugo da se
razvije kandida, sm anjuje se broj prijateljskih bakterija. To je jedan
od faktora koji doprinose nedostatku vitam ina B. Loa apsorpcija
koja se esto javlja kod s in d ro m a X zbog irenja kandide i suz-
bijanja prijateljskih bakterija drugi je vaan faktor u nedostatku
vitam ina.

Budui da ovi esencijalni elementi sada u velikoj m jeri nedo

staju u naoj hrani; i u svjetlu ovih poznatih nedostataka vitam in
skih dodataka, m ora se uloiti prom iljen napor kako bismo se
nauili pravilno hraniri.

Trebalo bi r e d koju rije o uglednim dobavljadm a. Neki do-

bavljai ulau velik tru d kako bi se inform irali i ponudili kvali-
tetan proizvod. M oete ih prepoznati po tom e to pruzaju uvid
S c k c o sn o v e p re h r a n e 137

i inform acije zajedno sa svojim proizvodom . uvajte se jeftinih

uvoznih dodataka. Z latno pravilo je: u p o zn ajte svog d o b av ljaa.

E nzim i
Enzimi su ugovarai i lacililatori biokem ijskog svijeta.8 N akon
to je neki enzim uzrokovao odvijanje biokem ijske reakcije, on
naputa produkte reaktanata i odlazi uzrokovati odvijanje druge
sline reakcije. O n to nastavlja initi sve dok postoje reaktanti i sve
dok su produkti reakcije potrebni. Neki enzimi, posebno probavni
enzimi, prisutni su u priro d n o j nekuhanoj hrani. O ni bivaju uni-
teni kuhanjem , preradom , rafim ranjem ili dodavanjem vitam ina
i m inerala. Kada u naoj h ran i nedostaju probavni enzim i, njih
m ora nadom jestiti ili proizvesti naa guteraa.

Enzimi su proteinskj kom pleksi izgradeni od am inokiselina.

O ni su sveprisutni utoliko sto ih im a u svakoj stanici naega tijela
i ukljueni su u odvijanje svake energetske ili kem ijske reakcije.
Kada nase tijelo ne m o ie proizvoditi potrebne enzim e u dovolj-
nim koliinam a, postajem o bolesni. Bez enzim a, ivotni procesi se
usporavaju i staju. Enzim i su rnozda jednako vazni kao vitam ini i
m inerali kojima obino svi poklanjam o panju. O ni su jednostav-
no jedni od brojnih za ivot vanih krajnjih proizvoda koje nae
tijelo izgrauje od am inokiselina koje dobiva hranom .

M nogi anaboliki (koji pornazu izgradnju) enzim i treba-

ju m ineralne i vitam inske kofaktore kao vane dijelove njihove
aktivnosti. Kada su ti m inerali i vit&mini p risu tn i i m i ispravno
funkcioniram o, nase stanice proizvode enzim e kada ih trebam o
prem a naem genetskom nacrtu. Posebno se istie naa jetra, koja
proizvodi i koristi vise od 2000 enzim a u obavljanju svoje funkcije
najvanijeg kem ijskog pogona za m ontazu u tijelu.

Ljekovite biljke
Ljekovite biljke ponekad im aju pozeljno svojstvo da lijee uz
malo ili niinalo nuspojava. M eutim , to nije n ep o g reiv o p rav i-
1 38 / / lf /in - nos ll/l l u h o j K u

lo. N eke biljke m o g u izazvati n ep o zeljn e n u spojave. Vjeruje se

da relativno velik b roj biljaka ima znaajna antidijabetika svoj-
stva. Neke djeluju ta k o to izravno sniavaju povicni k rvni eer,
druge djeluju na ublaavanje nastale stete na arterijam a i venama.
Neke poboljavaju vid i tite oi. Neke sm anjuju neuropatiju koja
obino prati kasne stadije dijabetesa m ellitusa. U naem poglavlju
O p o rav ak i izljeen ie spom enut em o nekoliko vanijih biljaka i
preporuiti literatu ru koja e vam pom oi ako odluite koristiti
ljekovite biljke. A u to r nije im ao potrebu za koritenjem biljaka ti
jekom svog lijecenja, ali d ru g i e ih m o id a p o ieljeti ispiobati.

Kod biljaka je jo vanije poznavati svog dobavljaa nego kad

se radi o drugim h ran jiv im tvarim a. Malo nas je toliko dobro upu-
eno u lijeenje b iljem da m ozem o prepoznati biljke na temelju
izgleda. Ima neetikih dobavljaa koji m ijeaju blagotvorne biljke
s bezvrijednim . O bjavljeno je da je jedan kineski uvoznik nedavno
uhvaen kako rnijea bilje za lijeenje dijabetesa u kapsulam a sa
sintetikim hipoglikem icim a.

Vlakna
Vlakna zapravo nisu hranjiva tvar, ali su za dijabetiare p o
sebno vana k o m p o n en ta zdravog plana prehrane. O na su vaan
elem ent u nasoj p re h ra n i koji se gubi prilikom prerade hrane. Na
probavni sustav, a k i kada nism o dijabetiari, jednostavno nije
predvien za probavljanje visoko koncentrirane hrane. Vlakna
koja se norm alno nalaze u nepreradenoj h rani slue kao regulator
brzine nae probave. V lakna uvelike usporavaju probavni proces.
Kada vlakna nisu p risu tn a , sto je kod preradene hran e uvijek slu-
aj, nau hranu probavljam o prebrzo. To dovodi do uinka greske
brzine, izazvanog k rv n im eerom koji prebrzo raste. Ako gutera-
ca, sto je ponekad sluaj, prejako reagira i izlui previse inzulina,
tada na eer u k rv j naglo padne i mi se osjeam o grozno.

D odavanje vlalcana prehrani odlian je nain za brzo uspo-

stavljanje kontrole n ad problem atinim postprandijalnim odstu-
\ c k c o tn o vc p re h ra n e

panjim a eera u krvi. M e u tim , to nee izlijeiti d ija b e te s. S

usporenim procesom probave razina glukoze m ijenja se sporije
i guteiaa nee reagirati s izluivanjem inzulina. Na taj
nain vlakna pom azu u uspostavljanju puno bolje k o n tro le nad
eerom u krvi za vrijem e procesa lijeenja. Na neki nain, vla
kna djeluju slino kao neki sintetild oralni hipoglikeniici, ali bez
nuspojava.9

Kako biste na p riro d an nain cbogatili preh ran u vlaknim a,

izbjegavajte svu preraenu h ranu. To ukljuuje bijelo brano, bi-
jelu riu, rafinirani eer, sm rzn u tu h ran u i okoladice. Tu spada
veina h ran e koja ne potjee izravno od biljaka ili nije nekada tr-
ala po panjaku. Koristite sam o cjelovite itarice i proizvode od
cjelovitih itarica. Poveajte koliinu povra u prehrani, p osebno
sirovog povra. Smanjite n a m inim um meso, mlijene proizvode
i jaja. Izbjegavajte slatkie, kolae i sirupe. Netko bi m ogao prim i-
jetiti da se bijela ria na tablici glikemijskih indeksa nalazi nie od
sm ee. To je istina, ali iz bijele rie uklonjen je vitam in B. Dobar,
p rem d a ne i nepogreiv vodi za prepoznavanje p rera en e h ran e
je provjeravanje da li ona sadri hidrogenirana ulja. Sam o -
raena hrana sadri tu tvar.

O sim to usporavaju probavu, vlakna takoer iste debelo cri-

jevo. Stolica e im ati vei volum en. Zbijeni m aterijal koji se m o-
da m jesecim a nalazio u debelom crijevu m ogao bi biti izbaen.
V lakna takoer vre detoksifikaciiu sustava. Veu se za toksine i
pom au u njihovom izbacivanju iz tijela.

Ako vlakna uzim ate u obliku dodataka, postupno ih dodajte

svojoj prehrani. N eka se.va sustav polako navikava na n o v u ruti-
nu. D oivjet ete prom jene, izm eu ostalog i u pogledu ravnotee
vode u donjem dijelu debelog crijeva. Ako imate celijanu bolest ili
sindrom iritabilnog crijeva, ili ste pod tretm anom zbog porem ea-
ja probave, o upotrebi vlakana raspravite sa svojim lijenikom .
140 / / / ndJ tiht u b a jica

D ostupni tipovi vlakana10 su: pektin, celuloza, hemiceluloza,

lignan, mekinje, kao i gum e i sluzi. Svi ti razni tipovi vlakana pri-
rodno se nalaze u povru, vou, sjem enkam a, crasim a, te u cjelo-
vitim itaricama, g rah u i graku.

Sve vrste vlakana uvelike pom au funkciju crijeva. Neka od

njih koja izravno p o m au kod dijabetesa su m ekinje, lignan, pek
tin te gum e i sluzi. O n i izravno pom au u sniavanju postprandi-
jalne razine eera u krvi, sm anjuju povieni kolesterol kod dija-
betiara, pom au redovitost, spreavaju opstipaciju i veu toksine
ui radi izbacivanja iz tijela.

esto ujem o da su mekinje izvrstan izvor vlakana. Kae se da

pahuljice od m ekinia za doruak i tnuffini s m ekinjam a za ruak
pruaju prijeko p o treb n a vlakna. Kada sam obolio od ove bolesti i
potrazio izvore m ekinja, brzo sam otkrio da su oni obino prepuni
secera. To nije prihvatljiva kombinaciia za dijabetiare. ak i kada
se eer ne dodaje za stolom , ve i letim ian pogled na kutiju s zi-
taricam a otkriva da su goieme koliine eera bile dodane tijekom
proizvodnje p rehram b en o g proizvoda.

D ok sam lijeio svoj dijabetes tip a 2, m eni je osobno doru-

ak bio najproblem atiniji obrok. inilo se da je sva altem ativna
hrana za doruak p rep u n a rr.asnoa, eera ili jednog i drugog. U
vrijem e dok sam svoju potronju m asti i eera pokuavao svesti
na nulu, za doruak sam jeo obino to stirano pecivc od cjelovitog
brana, bez iega na njem u. Ne m oe se rei da to potie apetit.
Kasnije sam otkrio izvanredan recep t11 za dijabetiarski doruak.
Ukljuit u ga ovdje zato to znam da bi vam ovaj recept mogao
biti vrlo koristan u vrijem e dorucka dok se budete nastojali drati
program a o p o rav k a i izljeenja, kada do njega doem o.
S 'c l'C <>\nov p r c h r o n c 141

C ongee

Sastojci:
1 alica raznih vrsta graha sitnog zrna
2 alice sm ee rie
1 salica pira (dinkela)
1/2 alice bisernog jem a
1 alica oraia (panjolskog kikirikija, sezam ovog sje-
mena, pecan oraha...)
2 alice suenog voa (groica, ananasa, datulja...)

Upute:
Preberite grah i izbacite losa zrna. Potopite grah u vodu i
ostavite da se nam ae preko noi. Sljedeeg ju tra dodajte sve
ostale sastojke, prekrijte vodom i kuhajte dok grah ne posta-
ne m ekan, ali ne i raspadnut. Zatim dodajte soli ili m orske
soli po ukusu. N em ojte doavati sol prije nego sto se giah
skuha, inae se nee skuhati kako treba.

Za stolom:
Zagrijte zdjelu p u n u ove mjeavine, zainite Braggovim
tekuim am inokiselinam a i/ili suenim ili paprikam a ili
drugim suhim zainskim biljem po ukusu. M oete dodati i
1/2 ajne liice lanenog ulja. Nakon to se va eer u krvi
spusti na no rm alnu razinu, laneno ulje m oete zam ijeniti s
1/2 ajne liice nerafiniranog sezamovog ulja12 radi pobolj-
anja okusa.

Zaliha ove m jeavine za nekoliko dana moe se uvati u hlad-

njaku i podgrijavati prem a potrebi. Vee koliine m ogu se spremi-
ti u zamrziva i izvaditi neko vrijem e prije jela. Ovaj recept moe
im ati skoro bezbroj varijacija ovisnb o osobnom ukusu i onom e
to se moe nai u lokalnoj prodavaonici zdrave hrane.
Oporavak i izljeenje

Ako sm o dobro objasnili p riro d u ove bolesti, proces o p o ra v k a

i izljeenja bit e gotovo oigledan. Program se temelji na ukla-
njanju uzroka s in d ro m a X i kasnijeg opskrbljivanja tijela hranji-
vim tvarim a potrebnim za vraanje zdravlja. Te dvije ideje djeluju
zajedno; nijedna od njih nee djelovati sam a za sebe. Dolje opisa-
ni etvrti korak tie se popravljanja sporednih teta koje su tijelu
nanijeli mjeseci nekontroliranih razina eera koji su prethodili
djeiotvornom tretm an u sindrom a. S tim je korakom najbolje za-
poeti nakon to se ponovno postigne kontrola nad eerom u
krvi. Naalost, sporedne tete nisu uvijek reverzibilne; m eutim ,
velik dio njih je reverzibilan.

D ok budem o prolazili kroz korake o p o rav k a i izljeenja,

im ajte na um u da m orate postati vjeti u prikupljanju p o d atak a
koji e vam rei u kojoj ste fazi procesa. Nauite m jeriti eer u
k rvi i voditi dobre biljeke s tonim vrem enom i datum im a. D ok
se vaa biljeinica s inform acijam a bude popunjavala, ubrzo ete
o svom lijeenju nauiti daleko vise nego to bi se ijedan lijenik
ikada m ogao i nadati da e otk riti u nekoliko m inuta pregleda u
ordinaciji.

Znajte da je Iako mogue da ete im ati alergije na hranu. N e

m ojte jesti hranu na koju ste alergini ako ju ikako m oete izbjei.
Kada ste u nedoum ici, napravite alergijske testove koje sm o opisa-
li. Koristite biljenicu kako biste otkrili naknadne alergije. Koristi-
te ju s tablicom glikemijskih indeksa pri donoenju izbora u vezi
144 I n z u l i n - n a .f t i h i u b o jic a

prehrane. Koristite ju kako biste biljeili bodove u utakm ici protiv

eera u k rv i.

Za o p o rav ak od ove bolesti korislim o program od etiri kora-

ka. P rva tr i koraka ne m o ra ju se p ro i p o red u ; zap o n ite ih sve
istog d a n a i n astav ite s n jim a sve d o k se p o tp u n o ne o p o rav ite.
Ovo su p rv a tri koraka:

1 P ro m jen e prehram benih navika. O dm ah prestanite jesti

h ra n u koja uzrokuje s in d ro m X. Ponite jesti hranu koja
sa d rz i hranjive tvari potrebne za njegovo lijeenje. K oristi
te dodatke prehrani u terapijskim kolicinama.

2 Sluite se rasp o lo iv im trik o v im a za k o n tro lu eera u

k r v i tijekom dana, tjedana ili mjeseci lijeenja koji e m o-
r a ti proci.

3 N a s ta v ite s go re o p isan im k o racim a 1 i 2 sve d o k p o n o v

n o n e stek n ete k o n tro lu n a d ra z in a m a in z u lin a, nakon
s to ste stekli kontrolu nad eerom u krvi. N em ojte se opu-
s titi i m isliti da ste rijeili problem nakon sto se eer u
k r v i vrati na norm alnu ili skoro norm alnu razinu.

4 P o p ra v ite sp o re d n e tete n a d ru g im tjelesn im sustav im a.

N astavite s program om nakon to se ponovno uspostave
n o rm a ln e razine inzulina. D odajte specifine terapije kako
b iste suzbili sporednu tetu nanesenu nekim podsustavi-
m a.

1. korak: Promjena prehrambenih navika

R asiren o je vjerovanje da su m nogi sporedni sim ptom i s in

d ro m a X posljedica konzum iranja prevelikih koliina masti. i-
njenica je d a se naa ukupna potronja m asti nije znaajnije pro-
m ijenila u posljednjih sto godina. Nasi preci jeli su u prosjeku 32%
do 37% m asti. Danas, ovisno o procjenam a, jedem o u prosjeku
O p o r a v n k i i/ .ljc c n jc 145

izm eu 30% i 43% m asti.1 O tkad je 1960-ih poela ludorija s ne-

m asnom prehrano m , p otronja m asti po glavi stanovnika pala je
s oko 40% u 1977. na 33% u 1996, prem a am erikom m inistarstvu
poljoprivrede. i

Nai preci, koji m ahom nisu bolovaJi od sindroma X, jeli su

uglavnom ivotinjske m asti i nerafinirane p riro d n e biljne masti.
Dobavljai m asti nauili su nas da su zasiene ivotinjske m asti
lose. Povierovali sm o u to kao u m edicinsku injenicu. Prava je
istina da je koritenje ivotinjskih m asti uglavnom lose za indu-
striju ulja i m asti. O ne nisu ni priblizno tako lose za nase zdravlje
kao rafinirana ulja i hidrogenirane m asti koje kupujem o je r su nas
tako istrenirali.

Ono to se u naoj prehrani promijenilo u posljednjih sto

godina nije koiiina pojedenih masti i ulja, nego tip m asti i ulja
koje jedemo.2 Presli smo sa zdrave mjeavine prirodnih iivo-
tinjskih i prirodnih biljnih masti i ulja na iskljuivo visoko
toksirne, rafinirane biljne masti. Prednosti ivotinjskih masti
postale su rupa u pamenju.

Prva i najvanija prom jena koju m oram o napraviti u naim

prehram benim navikam a je:

Privremeno smanjite koliinu masti i ulja u prehrani koliko

je g o d mogue, s izuzetkom dvije do tri lice hladno preanog
lanenog ulja3 dnevno, sve dok se ponovno ne uspostavi kon-
trola nad seerom u krvi. Koliko je god mogue, iz prehrane
uklonite sve oblike eera.

Nakon sto smo potpuno povratili kontrolu nad eerom u

krvi, m oem o u nau p reh ran u ponovno polako dodavati sam o
sljedee masti i ulja:
14b I n / i i h n n a t i h i t ih o jie a

Maslac
Kokosovo ulje
iste ivotinjske masti
Nastavite koristiti hlad.no preano laneno ulje
D odajte djeviansko ili extra djeviansko maslinovo ulje
Nerafitiirano sezamovo ulje

Pod p o tp u n im vraanjem kontrole nad eerom u krvi po-

drazum ijevam o da sedam jutara za redom razina eera u krvi
na prazan ie lu d ac nije visa od 100 m g/dl.4 Tijekom tog razdoblja,
kada p restan ete jesti m asti i ulja (s izuzetkom lanenog ulja), vae
tijelo e se p onovn o izgrajvati i popravljati tetu koju m u je na-
nijela loa prehrana. Koristan inentalni m odel je vizualizacija 65
bilijuna stan ica koje popravljaju svoje m em brane sam o lanenim
uljem, in te m o proizvedenim ko lestero lo m ; pohranjenim tjelesnim
m astim a. U skoro e se eer u krvi spustiti na norm alniju razinu.
U to; toki m oete poeti razm iljati o ponovnom ukljuivanju
p rep o ru en ih m asti i ulja u prehranu. O ne e obnoviti ravnoteu
vaeg m etaLoiizm a. To jo ne znai da je dijabetes izlijeen. To
sam o znai d a je p o n o v n o usposiavljena m inim alna kontrola nad
eerom u krvi. To znari da BSCS p o n o v n o funkcionira s otee-
nim k o m p o n e n tam a i vjerojatno uz poviene razine inzulina. To
m oe u tv rd iti m jerenjem razine inzulina. Ta procedura kota oko
pedeset dolara. Ako zelite izbjei trokove m oete bez opasnosti
pretpostaviti da je inzulin i dalje povien i nastaviti s program om
neogranieno dugo.

Kada b u d ete p o n o v n o dodavali ulja i m asti u svoju p reh ra

nu, inite to oprezno. Ako se to uini prerano, postoji tendencija
ponovnog p o rasta razine glukoze kod posta. Pored m asti i ulja
koje sm o spom en u li postoje brojne d ruge dobre i hranjive m asti
i ulja5 koje ete m ozda otkriti i koristiti kasnije; m edutim , ovo su
osnove.
O p o r a v a k i i/ .ljc c e n je 147

Da biste uvrstili postignuto i sprijecili povratak bolesti:

Nikada i ni pod kojim okolnostima ne smijete jesti rafinirana

ulja ili hidrogenirar.e masti. To ukljuuje margarin, lainu
mast, bilo kakva mononezasiena ili polinezasiena, nehla-
ena ulja osim djevianskog i extra djevianskog maslinovog
ulja ili nerafiniranog sezamovog ulja. To ukljuuje sve umjet-
ne masti. To ukljuujs svu preradenu, sm rznutu ili konzervi-
ranu hranu koja sadri rafinirana ulja ili bilo koja ulja osim
onih koja su ranije navedenn kao sigurna.

U klanjanjem eera iz prehrane uklanjate izvor hrane koji je

tra moe preraivati u m ast (lipogenezom ). To je nuzno za posti-
zanje kontrole nad cpskrbljivanjem tijela m astim a. N akon to se
k o n tro la n a d eero m u k rv i p o tp u n o p o v ra ti bit ete u stanju
podnijeti odreen u koliinu eera. Na prim jer, sada kada sam izli-
jeio svoj dijabetes, ja m ogu p o v rem e n o uivati u piti i sladoledu
ili kolacim a bez ozbiljnih posljedica. Ako s tim ponete prerano,
m ozete unazaditi svoj proces oporavka za vise tjedana.

Kada ponovno ponete jesti dobre masti i ulja vjerojatno ete

otkriti da kokosovo ulje, zapravo kokosov maslac, ubrzava va m e
tabolizam i uzrokuje prim jetan gubitak teine.

Ova faza program a o p o rav k a i izljeenja ovisna je o vrem enu.

Njeno trajanje ovisi o tom e koliko je dugo bolesti bilo doputano
da nekontrolirano traje u vaem tijelu. U m om sluaju, ja sam bio
bolestan nekoliko mjeseci prije nego sto sam to prim ijetio. Trebalo
mi je tri i pol mjeseca da p o tp u n o povratim kontrolu nad eerom
u krvi. To ukljuuje i vrijem e koje m i je bilo potrebno da nauim
kako to postii. Ako ste pretili, trebat e vam vise vrem ena. To je
dijelom zato to e se dio pohranjene tjelesne m asti moe nasta-
viti koristiti u proeesu popravljanja plazm atskih m em brana. Velik
dio pohranjenih m asti6 sastoji se od toksicnih izomera koji su i
uzrokovali problem .
148 I n / u i i n - n a t i h i u b o jic d

Dodaci prehrani

Minerali
M inerali n av ed en i na tab lici 2 p reporueni su kao dodaci p re
hrani radi p o m ag an ja u ispravljanju prehram benih neravnotea
povezanih sa s in d r o m o m X.

Tablica 2: Nadopuna prehrane mineralima

Kromov pikolinat - Vidi 1. napomenu 300 pg jednom dnevno

Vanadij - Vidi 2. napomenu 100 pg jednom dnevno
Bakar- Vidi 3. napomenu 3 mg jednom dnevno
Kalcij - Vidi 4. napomenu 1000 jednom dnevno
mg
Magnezij - Vidi 5. napomenu 500 jednom dnevno
mg
Molibden 200 pg jednom dnevno
Mangan - Vidi 6. napomenu 30 mg jednom dnevno
Kaiij - Vidi 7. napomenu
Selen - Vidi 8. napomenu 200 pg jednom dnevno
C in k - Vidi 9. napomenu 50 mg jednom dnevno
Jod - Vidi 10. napomenu 150 pg jednom dnevno
Sumpor - Vii 11. napomenu 500 jednom dnevno
mg
Bor - Vidi 12. napomenu 3-9 mg jednom dnevno
Silicij 10 mg jednom dnevno
2eljezo - Vidi 13. napomenu

D ok razm iljate o ulozi ovih m inerala u dijabetesu, dobro je

prisjetiti se p riro d e kontrolnih sustava. Sloeni kontrolni sustavi,
kao to smo ve rek li, obino m ogu otkazati na vise od jednog na-
ina. ini se da je n ed o statak om ega 3 m asne kiseline u kauzalnoj
O p o r a v a k i i/.ljc cn jc 149

vezi sa zatajenjem m em branskog transporta. M inerali u tab lici 2

su ili izravno povezani na jedan ili vie naina s radom BSCS-a
ili su na neki drugi nain vani za ope zdravlje. Kao to se va
autom obil m oe pokvariti na razne naine, tako se i BSCS moe
pokvariti na razne naine. Kako bism o osigurali popravak nekih
od ovih viestrukih naina zatajenja, vazno je osigurati odgovara-
jue koliine svih nedostajuih m inerala u kom pleksu koji tijelo
moe koristiti.

Trebalo bi dati neke ope kom entare u vezi s tab lico m 2. M i

nerali se najbolje asim iliraju u obliku kelata kao to su askorbati,
sukcinati i citrati. Ako ste krupnoga stasa i imate problem a s m a-
lapsorpcijom , p rep o ru en e vrijednosti trebalo bi poveati dok se
apsorpcija ne popravi. Ako ste sitnoga stasa i nem ate problem a s
m alapsorpcijom , koliine se m ogu smanjiti. Kada budete kupovali
m ineralne dodatke, nije vjerojatno da ete naii na tono ovakvu
mjeavinu u tono ovim relativnim koliinama, zato to razliiti
proizvodai koriste razhcite patentirar.e formulaciie. Inform acije
u tablici 2 m ogu posluiti kao vodi za nabavku hranjivih tvari
koje najizravnije djeluju na problem sin d ro m a X. Na tritu se
poinje pojavljivati velik broj lorm ulacija ovih hranjivih fakto
ra od posebne vanosti za dijabetiare. Te formulacije m ogu biti
korisne u sastavljanju ispravno fokusiranog program a nadopune
prehrane.

1. napomena o mineralima
Kromov pikolinat7 je neophodan mineral. Uz am eriku pre-
hranu esto dolazi do njegovog nedostatka. D obro je poznato da
su ti nedostaci faktor koji doprinosi slaboj kontroli glukoze. Ako
je dijabetes uzrokovan nedostatkom ovog m inerala, tada e nje-
govo dodavanje preh ran i brzo dovesti do dram atinog sniavania
i stabilizacije eera u krvi. Zajedno s niacinom, krom je pretea
GTF-a (faktora tolerancije glukoze) koji je vitalan kofaktor u dje-
lovanju inzulina.
150 In / .u lin - n a l i h i u b o jic a

2. n ap o m e n a o m in e ra lim a
Vanadij je m in eral u tragovim a koji je potreban u koliinam a
od 50 g do 150 pg d n ev n o . To je otprilike koliina koju m oem o
dobiti dobro uravn o teen o m dijetom . Kod ortodoksnog lijeenja
dijabetesa prepisuju se koliine od 100 do 2000 p u ta vee od ovih.
Spojevi vanadija, m e u kojim a i vanadat i vanadijev sulfat, n a
vodno im aju o d lian uinak snienja glukoze kod n ek ih od me-
hanizam a d ija b e te sa tip a 2. Deseci i deseci znanstvenih radova
govore o djeiotvornosti ove tvari kao hipogiikem izantnog agensa.
Ja nisam uspio p ro n ai nijedne objavljene rezultate dugoronih
tcstova. M noga o d objavljenih istraivanja provedena su na labo-
ratorijskim Streptozotocin ili Z uker-takorim a. U literaturi posto-
ji velika kontroverzija oko nuspojava kod dugotrajnog uzim anja
visokih doza. P ron aao sam neke indikacije da ako od vanadija
im a koristi, blagotvorni uinci pokazat e se za oko etiri tjedna
ili manje. Taj blago tv o ran uinak, ako postoji, nastavlja se osjeati
nekoliko tjedana n a k o n prestanka uzirnanja. Kada je m eni bio po-
nuen vanadijev su lfat kao standardni tretm an za dijabetes tipa
2, odbio sam ga.

Ako ne budete u stanju dovoljno sniziti eer u krvi prehra-

nom i drugim trik o v im a objanjenim u ovom izvjetaju, m oda
ete se odluiti na k o riten je ove tvari. Imajte u vidu da su tera-
pijske koliine koje m o g u biti blagotvorne golem e u usporedbi s
koliinam a koje su d o stu p n e u norm alnoj prehrani. U skladu s
tim , bilo bi dobro in iti to p o d nadzorom lijen ik a k o ji im a isku-
stva s njegovom u p o tre b o m . Iako se, kako izgleda, ne radi o uni-
verzalnoj panaceji, nesu m n jiv o postoje situacije u kojim a je vrlo
koristan. Neke od n ajb o ljih klinika za lijeenje dijabetesa u zemlji
rutinski prepisuju van ad ijev sulfat s velikim uspjehom .

3. n a p o m e n a o m in e r a lim a
B akar9 je ta k o e r n eo p h o d an m ineral u naoj prehrani. Ti-
pina am erika p re h ra n a esto je sirom asna bakrom . N edostatak
bakra povezan je p o v ien im razinam a glukoze u plazm i i zaka-
O p o r t n v k i t / ljc c n je 15 1

njelom reakcijom inzulina na unos glukoze. Laboratorijski takori,

kada ih se podvrgne nedostatku ', pokazuju sim ptom e osla-
bljenog vezivanja inzulina i poveane glikozilacije crvenih k rvnih
stanica. Pokusi s nedostatkom bakra na ljudim a pokazuju d a je
izravno povezan s povienom glukczom u serum u. Kada se bakar
vrati u prehranu, vraa se kontrola nad glukozom. Ako je dijabetes
rezultat nedostatka bakra, kontrola nad glukozom obino se po-
novno uspostavlja kada se bakar dodaje prehrani.

4. napomena o mineralima
Kalcij je neoph o d an m ineral. Kalcij je, izm eu ostalog, po-
treban za proizvodnju i rad m nogih naih h o rm o n a povezanih
s probavom i m etabolizm om masti. Naa tijela im aju kontrolni
sustav kalcij-fosfor koji osigurava ravnoteu ovih m inerala. Me-
utim , kada se u p reh ran i javlja previe fosfora, gubim o kalcij. Na
nae razine kalcija djeluje velik broj borm ona, m eu kojim a su i
inzulin.glutokortikoidi i h o rm o n titnjac. Kaicij je uspjeno kori-
ten za poveanje luenja inzulina kod pacijenata s dijabetesom .10
Frehrana bogata p reraenom h ran o m i gaziranim bezalkoholnim
piim a drastino sm anjuje nau sposobnost zadravanja kalcija.
Kalcij je povezan s osjetljivou na natrij i visokim k rv n im tla-
kom. Ako je vaa p reh ran a takva da postoje ovi faktori rizika, i ako
su niske razine inzulina posljedica nedostatka kalcija u prehrani,
dodavanje kalcija m oglo bi se pokazati vrio korisnim .

5. napomena o mineralima
M agnezij11 poboljava izluivanje inzulina i olakava m etabo-
lizam eera. N edostatak m agnezija u A m erici je vrlo est. esto
se javlja s dijabetesom , m alapsorpcijom i neishranjenou koja je
karakteristina za am eriku prehranu. O n je n eo phodan za stoti-
ne reakcija pokretanih enzim im a. ini se da u tijelu nem a puno
aktivnosti u kojim a ne sudjeluje. N edostatak m agnezija vodi do
niskih razina kalcija u serum u. Vjeruje se da je nedostatak m a
gnezija povezan s razvojem o tp o rn o sti na inzulin. Sm atra se da su
razine magnezija u plazm i inverzno povezane s razvojem retino-
152 I n / u t i n n u x t i h i n h o jic a

patije.12 Magnezij je vaan u tretiranju kardiovaskulrnih bolesti,

ateroskleroze i d ru g ih komplikacija sin d ro m a X. Ako se uklapate
u ovaj profil n ed o statk a, dodavanje ovog m inerala prehrani m oglo
bi im ati smisla.

6. napomena o mineralima
M angan13 je n e o p h o d an m ineral koji esto nedostaje u am e-
rikoj prehrani, p o scb n o kod pacijenata s dijabetesom . Iako sve
njegove uloge u ljudskom m etabolizm u nisu jo p o tp u n o razja-
njene, poznato je d a sudjeluje u pohranjivanju glikogena u jetri,
sintezi glukoze i m a sn ih kiselina, regulaciji eera u krvi i radu
beta stanica guterae. M angan igra vanu sinergistiku ulogu s
vitam inim a B, i E. N edostatak se povezuje s aterosklerozom .

7. napomena o mineralima
D ijabetiari bi treb ali posvetiti posebnu panju kaliju. Ako
vam nedostaje kalija, njegovo dodavanje prehrani poboljat e ko-
ritenie glukoze i sn iziti krvni tlak.14 M eut'm , ako vam ne n ed o
staje kalija, kao dijab etiari bit ete posebno osjetljivi na njegovu
toksinost.15 Z bog to g a je potrebno biti na oprezu ako odluite
dodavati ovaj m in e ra l svojoj prehrani. Siguran nain ogovara-
jueg unoenja o v o g m inerala je prehrana koja sadri odgovaia-
jue kcliine kalija. Kalij-i natrii u tijelu djeluju sincrgistiki. Kalij
nism o spom enuli n a popisu m ineralnih dodataka zato to ga je
rijetko potrebno d o d av ati prehrani.

N atrij je, m e u tim , neophodan m ineral i do njegovog n ed o

statka moe doi. V jerojatnost da e doi do nedostatka povea-
va se kada se zbog hipertenzije (povienog krvnog tlaka) prepie
dijeta s niskim u d jelo m natrija. Iako to lijenici esto rade, veza
izm eu natrija i k rv n o g tlaka sa znanstvenog je stajalita prilino
maglovita. Ako ste n a reim u s m alo natrija,16 razgovarajte s vaim
lijenikom o k o risti o d jednostavnog dodavanja kalija prehrani.
N edavna otkria p o k azu ju da su s poputanjem srca povezane
niske razine kalija, a ne visoke razine natrija. Sniavanje natrija,
O p o ra va k i i/ ljc u n j c 153

iako se sm atra dijelom o rtodoksne medicinske m udrosti, esto ne

rjeava pitanje nedostatka kalija. Veza izm edu ravnotee natrija i
kalija i visokog k rv n o g tlaka nije toliko maglovita.

8. napomena o mineralima
Selen17 je n eo p h o d an m ineral koji igra vanu ulogu kao si-
stem ski antioksidant. O n spreava ili usporava nastanak retinopa-
tije i katarakte. Selen popravlja netoleranciju na glukozu i neosjet-
ljivost na inzulin. Selen i vitam in E djeiuju sinergistilci.

9. napomena o mineralima
C in k 18 je esencijalan m ineral u ljudskoj prehrani. Poznato je
da nedostatak cinka uzrokuje poviene razine glukoze i sniene
razine inzulina. Njegovo d o d atn o uzim anje esto je korisno za di-
jabetiare. Izravno je povezan s kontrolom inzulina i glukoze u
plazmi.

10. napomena o mineralima

Jod se obino u dovoljnim koliinam a dobiva iz jo d iran e soli
i hrane iz m ora. Kod osoba koje su na dijeti s niskim unosom
soli nedostatak jo d a se m oe i ne m ora poiaviti. Kod on ih koji
koriste m orsku sol m oe doi do nedostatka. Kako biste utvrdili
da li vam nedostaje joda, obojite dio koe povrine otprilike 3,5
3,5 cm obinim jo d o m za vanjsku upotrebu. Ako nastala m rlja
nestane za par sati, m ogue je da vam nedostaje joda. Ako se mrlja
zadri dan ili dva, vjerojatno vam ga1ne nedostaje. Jod je osnovni
sastojak u proizvodnji ho rm o n a titnjae. Taj h o rm o n ukljuen
je funkcioniranje nae m etabolike ciljane toke. O n utjee na iz-
gradnju bjelanevina iz katabolizirane hrane. Takoer je ukljuen
u m etabolizam ugljikohidrata i pretvaranje karotena u vitam in A.
Dijabetiari esto ne m ogu stvarati vitam in A iz karotena.

11. napomena o mineralima

Sum por je po treb an za m etabolizam ugljikohidrata i masti.
Koristi se prilikom popravljanja tkiva, ukljuujui m renicu, sre-
154 In/.alin - nui ti /11 uhojK u

dinji ivani sustav i bubrege. Sum por je ukljuen u proizvodnju

inzulina. Vaan je fa k to r u probavljanju, te u m etabolizm u bjelan-
evina, tnasti i ugljikohidrata.

12. n ap o m en a o m in e ra lim a
Bor je n eo p h o d an m ineral u tragovim a koji je potreban u
neto veim koliinam a nego to je to uobidajeno za m inerale u
tragovim a. Sudjeluje u aktiviranju vitam ina Dj, koji je vazan re
gulator glukoze i inzu lin a. ini se da djeluje tako to poveava
osjetljivost na inzu lin . Takoder ima i druge uloge u m etabolizm u
kalcija i magnezija.

13. nap o m en a o m in e ra lim a

eljezo je n eo p h o d an m ineral kod kojeg relativno lako dolazi
do nedostatka ili p red o ziran ja. Obje ove alternative m ogu dovesti
do problem a. N ajbolji nain za dobivanje eljeza p rehranom je je-
sti istu teleu je tru je d n o m tjedno. Iako jetra detoksificira tijelo,
ne pohranjuje to k sin e u sebi, nego ih pohranjuje u inasne stanice
ako ih ne m oie iz iu o ti. Zbog toga telea je tra nije tako toksina
kao to se obidno m isli. M ogu se nabaviti i ekstrakti jetre u teku-
dem obliku i u kapsulam a. M noge osobe koje boluju o d s in d i e -
m a X imaju sm anjenu proizvodnju HC1 (klorovodicne kiseline) u
elucu. Taj nedostatak im oteava apsorpciju eljeza iz prehrane i
ponekad dovodi do n ed o statk a eljeza.

Popis na tablici 2 o d g o v a ra t e m nogim potrebam a, ali nee

odgovarati svima. N aa individualna biokem ijska jedinstvenost
nalae da postanem o in fo rm iran i19 o upotrebi dodataka prehrani.
Poznavanje sim ptom a nedostatka i predoziranja osobna je vjetina
koju svatko treba stei. Budui da u ovom izvjetaju ne m oem o
pruiti iscrpnu stu d iju dodataka prehrani, identificirat demo one
koji su faktori u s in d r o m u X i uputiti vas na literaturu koja rnoze
biti od velike pom oL T ablici 2 treba d o d ati m inerale u tragovim a
kako bi se zadovoljile vrlo m ale potrebe za do d atn im m ineralim a
kao to su kositar, litij, germ anij, lantan, nikal i brojni d rugi koji
O po rav ok r i/.ljccnjc 155

su se pokazali n eo p h o d n im u izuzetno malim koliinam a ili su

pronaeni u tjelesnim tkivim a gdie imaju korisnu ulogu.

Tablica 3: Vitamini

Vitamin A (retinol) - Vidi 1. napomenu 5000 U jednom dnevno

Vitamin D 400IJ jednom dnevno
Vitamin BI (tiamin)-Vidi 2. 100 jednom dnevno
napomenu mg
Vitamin B2 (niacin) - Vidi 2. 10 mg jednom dnevno
napomenu
Vitamin B3 (niacinamid) 50 mg triput dnevno
Vitamin B5 (pantetin)-Vidi 5. 400 triput dnevno
napomenu mg
Vitamin B6 (pirlrioksin HCI) - Vidi 6. 300 triput dnevno
napomenu mg
Vitamin B12 (metilkobalamln)-Vidi 100 jednom dnevno
7. napomenu mg
Vitamin C - Vidi 8. napomenu 2000 jednom dnevno
9
Karoteni (mijeiani) - Vidi 9. 600 triput dnevno
napomenu mg
Vitamin E (mijeSani tokoferoli) - Vidi 75.000 jednom dnevno
10. napomenu U
Biotln - Vidi 11. napomenu 400 IJ triput dnevno
Fosfatidilkolin - Vidi 12. napomenu lOmg jednom dnevno
Inozitol - Vidi 13. napomenu 500 triput dnevno
mg
Folna kiselina - Vidi 14. napomenu 300 triput dnevno
mg
Folna kiselina - Vidi 14. napomenu 400 jednom dnevno
mg
Bioflavonoid! iz sjemenki borovnice 500 triput dnevno
ili groa - Vidi 15. napomenu mg
156 I n z u l i n - n a t i h i u b o jic ii

V itam ini
Vitam ini su gru p a organskih spojeva koji su u m alim kolii-
nam a svakodnevno p o treb n i u naoj prehrani. V itam ini slue kao
kofaktori enzim skim sustavim a koji djeluju u svalcoj stanici naega
tijela. Veina njih otkrivena je prilikom pokuaja izljeenja bolesti
s kojom su najblie povezani. Preporuen popis vitam ina korisnih
kod lijeenja sin d ro m a X prikazan je na tab lici 3.

1. n a p o m e n a o v ita m in irna
V itam in A (retin o l)20 i vitam in D esto idu zajedno. O ba su
topiva u m astim a. V itam in A neophodan je za zdravlje oiju, i
taj vitam in pom ae u prevenciji i lijeenju retinopatije. Takoder
spreava kataraktu, i om oguuje noni vid. Potreban je za zdravu
kou. Vitamin A pojaava im unitet, i neophodan je za obnavljanje
tkiva. Djeluje kao an tio k sid an t i tako spreava rak. Retinol, aktivni
oblik vitainina A, m oe biti toksian u vrlo velikim dozam a, iznad
10.000 IJ (internacionalnih jedinica) kroz due vrem ensko razdo-
blje. Vitamin A moe se uz pom o cr.zim a stvarati iz m nogih la-
nova porodice karotena kada su dostupne dovoline koliine cinka,
vitam ina C i bjelanevina. Beta karoten je posebno koristan u ovoj
pretvorbi. Za m etabolizam vitam ina A po tieb n i su cink i vitam in
E. V itam in D u svom ak tiv n o m obliku D, (kalciferol), faktor je u
regulaciji inzulina i glukoze, te poveava osjetljivost na inzulin.
O scbe koje se redovno izlazu suncu vjerojatno ne m oraju uzim ati
dodatni vitam in D, zato to ultraljubiasta kom ponenta sunevog
svjetla proizvodi vitam in D u naoj koi. Rahitis je bolest uzro-
kovana pom anjkanjem vitam ina D, i ona je dovela do njegovog
otkria. Subkliniki nedostaci ovog vitam ina nisu rijetkost kod
osoba starijih od 55 godina, ena u postm enopauzi i osoba koje
esto piju alkohol.

2. n ap o m en a o v ita m in im a
V itam in Bj (tiam in )21 je u vodi topiv vitam in koji slui kao
kofaktor u pretvaranju glukoze u energiju. Sim ptom i nedostatka
su nesposobnost pretvaranja ugljikohidrata u energiju, slaba m en-
O p o r c v a k i iz ljc c n je

talna otrina i gubitak energetskih rezervi. Produen nedostatak

ovog vitam ina moe biti povezan sa depresijom. O dgovarajue
koliine tiam ina vane su za m odane i kariovaskularne funkcije.
ini se da tiam in takoer ima aktivnu ulogu u alkoholizm u. Alko-
holiari esto im aju jak nedostatak ove vane hranjive tvari. Bolest
nedostatka koja je izvorno dovela do njegovog otkria je beriberi.
est je subkliniki nedostatak ovc neophodne hranjive tvari.

3. napomena o vitaminima
Vitamin B2 (riboflavin) stvara kofaktor s enzim im a koji m eta-
boliziraju masti, ugljikohidrate i bjelanevine. U ainerikoj p reh ra
ni esto ga nem a dovoljno. Lako je m ogue da njegov nedostatak
igra vanu ulogu kod veine dijabetiara. U koliinam a od 10 mg
dnevno ili m anjim prilino je koristan u spreavanju boiesti oiju
ukljuujui i katarakte, koja je esto vana komplikacija dijabete-
sa.22 To je donekle kontroverzan dodatak prehrani. Sm atra se da
je u koliinam a p u n o veim od 10 mg dnevno sposoban izazvati
katarakte. Provedeni su pokusi na ivotinjam a koji p o tvruju ovu
pojavu. Vjeruje se da je koristan u ublaavanju m igrenskih glavo-
bolja kada se dodatn o uzim a u koliini od 400 mg dncvno.

4. napomena o vitaminima
N iacinam id i inozitol heksaniacinanat oblici su niacina koji se
dobro podnose i ne dovode do karakteristinih napada vruine
koje uzrokuje niacin. N iacinam id je vana kom ponenta faktora
tolerancije glukoze (GTF) koji je neophodan za kontrolu glukoze.
Poboljava m etaboliku kontrolu, sm anjuje potrebu za inzulinom
i pojaava funkciju beta stanica. Takoer se ini da je koristan kod
osoba s dijabetesom tipa 1 koje prvenstveno boluju od oteenja ili
disfunkcije beta stanica, i to tako to'pom ae njihovo obnavljanje.
N iacinam id snano sm anjuje kolesterol. Smanjuje LDL, povisuje
HDL, i sniava Slobodan kolesterol bolje od m nogih sintetikih
lijekova nam ijenjenih u tu svrhu. K tom e, djelotvoran je u sniava-
nju Lp(A), i zato je snana zatita od poputanja srca. P reporuena
doza niacinam ida kree se do 25 mg po kg tjelesne teine.23
158 In / . u lin - n a ( i h i u b o jic a

Inozitol heksaniacianat djeluje tako to sniava kolesterol, tri-

gliceride i razine eera u krvi, te popravlja in term itentnu klau-
dikaciju krvnih ila.24 T a j oblik niacina dobro se podnosi i, poput
njegovog roaka niacin am id a, sniava 1 kolesterol i povisuje
dobar kolesteroL P o v ise n i kolesterol jedan je o d klasinih in-
dikatora sin d ro m a X. In o zito l heksaniacianat m oe se koristiti u
dozam a do 1000 mg trq > u l dnevno uz obroke. U potreba ove tv a
ri u ovakvim visokim terap ijsk im koliinam a trebala bi se uvesti
postupno, uz testiranje n a alergijske reakcije i druge neoekivane
uinke.

5. n ap o m en a o v itn m in im a
Najaktivniji oblik v ita m in a B5je pantetin. U tom i sam o u torn
obliku on inhibira s in te z u kolesterola i stim ulira izgaranje m asti
u naim stanicam a.To j e vrlo koristan agens za sniavanje razine
lipida i kolesterola u k r v i. Djeluje donekle slino inozitol heksani-
acianatu. Ne utjee n a u c in a k kontrole eera u krvi d rugih pri-
rodnih hranjivih tvari. B u d u i da je skup, preporuljivo je uzim ati
ga dod atn o sanio ako d r u g i jeftiniji pristupi ne daju rczultate. P an
tetin je prilino blagotW>ran kod pacijenata s anginom .

6. n ap o m e n a o v ita u n in im a
Vitamin B4 p o n ek ad je koristan kod sniavanja eera u krvi.
U jednom m alom k o n tro lira n o m istraivanju p o tp u n o je elimi-
nirao dijabetiku n eu ro p atiju .25 Izvrsno je preventivno sredstvo
neuropatije koja esto p ra ti dijabetes. Inhibira glikozilaciju bje-
lanevina, vaan znak u brzanog starenja koji se esto via kod
dijabetiara. Poznato j e da p o tpuno uklanja tru d n ik i dijabetes.
Alkoholiari ne mogu p re tv a ra ti B6 u njegov aktivan oblik, i zato
esto pokazuju znakove nedostatka ovog vitam ina.

7. n ap o m e n a o v ita m in im a
Vitam in B[2, ko b alam in ,26 koristan je kod sm anjivanja tete od
dijabetike retinc^atije, a sm anjuje i krvi tlak. N eophodan je za
m etabolizam ugljikohidrata s kojim dijabetiari im aju potekoa.
O p r r a v a k i i/ .lje c n jc 159

U injekcijskom obliku tak o er smanjuje uestalost perniciozne

anem ije koja se kod dijabetiara javlja ee nego kod ope po-
pulacije.27

8. n ap o m e n a o v ita m in im a
UIaz vitam ina C u stanice olakava onaj isti inzulin koji sta-
nicam a signalizira d o stu p n o st glukoze. Jedan od rezultata d ijabe-
tesa tip a 2 je sm anjenje broja receptora inzulina na plazmatskoj
m em brani. Stoga kod dijabetesa moe postojati lokalni nedostatak
vitam ina C ier se inzulin i vitam in C natjeu za mjesto. O boje su
neophodni za zdravlje stanice. Takoer poznato je da vitam in C
inhibira glikozilaciju bjelanevina i smanjuje nakupljanje sorbito-
la u naim stanicam a. O ba ova uinka ozbiljne su stanine poslje-
dice dijabetesa. Sorbitol je otp ad n i produkt m etabolizm a glukoze
u stanici. M ehanizam kojim se sorbitol norm alno izluuje kod di-
jabetiara je naruen.

Vitamin C djeluje kao snano sredstvo za sniavanje kolestero-

la. Ubrzava zarastanje ran a koje se obino povezuju s d ijab eteso m
tip a 2. Vitamin C lijei tetu koju glukoza nanosi m alim venam a
i kapilaram a. Bolest uzrokovana nedostatkorn koja je dovela do
njegovog otkria je skorbut. Jedan od glavnih sim ptcm a skorbutc
je krvarenje m alih kapilara. Doze vitam ina C do nekoliko gram a
uglavnom ne izazivaju nuspojave, osim m ogueg reverzibilnog
proljeva.

9. n ap o m en a o v ita m in im a
Karoteni pripadaju porodici od nekoliko stotina organskih
molekula koje su bioloki aktivne tvari od velike vaznosti za ljud-
ski sustav. Oko pet posto od te grupe nai enzimski sustavi m ogu
pretvarati u vitam in A. to se tie pretvaranja u vitam in A, m eu
njim a je najvaniji b eta karoten. Taj je proces vaan zato to je
beta karoten netoksian u skoro bilo kojoj koliini, dok je v ita
m in A, retinol, toksian ako se uzim a u prevelikim koliinam a.
Za one koji m ogu p retvarati karoten u vitam in A ovo predstav-
160 I n / ' i l i n na s t i h i uhoji cu

lja siguran netoksian nain opskrbljivanja tijela odgovarajuim

koliinam a vitam ina A bez opasnosti od predoziranja. Naalost,
m nogi dijabetiari n e m ogu obavljati ovu pretvorbu. To je razlog
zato se retinol nalazi na popisu vitam ina vanih za dijabetia-
re. Pored njene uloge kao pretee vitam ina A, porodica karotena
im a dod atn u bioaktivnu vrijednost kao grupa visoko dielotvornih
antioksidansa. Kao tak v i pruaju znaajnu zatitu od tete koju
kolesterol nanosi arterijam a. Poznati su po tom e to im aju zatitni
uinak protiv raka.

10. n ap o m en a o v ita m in im a
Vitam in E je od p o m o i kod m inim iziranja dugoronih ui-
naka dijabetesa. D jeluje tako to sniava eer u krvi u sluajevi-
m a poviene glukoze2" uzrokovane nedostatkom vitam ina E. Taj
vitam in sinergistian je s m ineralom selenom , i kad ga se dodat-
no uzima, trebalo bi u zim ati i dodatnc koliins selena. V itam in
E pom ae osobam a s aterosklerczom i interm itentnom klaudika-
cijom udova. V itam in E otapa ugruke arterijske krvi i sm anjuje
stvaranje trom bina, tv a ri koja uzrokuie zgruavanje krvi. Na taj
nain sm anjuje opasn o st od m odanog udara. V itam in A n e sm iju
dodatno uzim ati o so b e s visokim krvnim tlakom ili kroninom
reum atskom sranom boleu.

11. n ap o m e n a o v ita m in im a
Biotin izravno sniava povienu glukozu u k rvi kod dijabeti-
ara facilitiranjem je d n o g od vanih koraka u m etabolizm u glu
koze. Djeluje tako to sniava o tp o rn o st na inzulin na staninoj
razini.29 Vaan je u m etab o lizm u ugljikohidrata, m asti i bjelan-
evina. M eu znakove nedostatka spadaju nezdrava kosa i koa.
Postoje vrsti anegdotalni dokazi da ublaava elavost. O bino ga
proizvodi korisna flora koja naseljava nae tanko crijevo. Biotin
je sinergistian s C o Q 10 i karnitinom . N avedena doza od 10 mg
velika je doza koja je posebno korisna dijabetiarim a. Ako niste
uzim ali d odatni b io tin u velikim koliinam a, ponite s m anjim
koliinam a i p ostu p n o ih poveavajte.
O p o n i v a k i i/.ljccnjc 161

12. napomena o vitaminima

Kolin je posebno koristan kod jaanja kapilara oka koje su e-
sto oslabljene visokim razinam a glukoze. Vrlo je koristan u ubla-
avanju ateroskleroze.30 Kljuan je elem ent u m etabolizm u m asti
i kolesterola. Im a ulogu u proizvodnji horm ona te u funkcijam a
jctre i ui.

13. napomena o vitaminima

Inozitol je koristan u lijeenju dijabetike neuropatije. Vana je
kom ponenta staninih m em brana. Vaan je za m etabolizam m asti
i kolesterola. U pu n o veim dozam a, koristan je kod lijeenja de-
presije. Kada se koristi za tretiranje dijabetike periferne n e u ro p a
tije, doze se krecu u rasponu od 1000 mg do 2000 mg d n ev n o .31

14. napomena o vitaminima

Folna kiselina djeluje kao koenzim u m etabobzinu bjelanevi-
na. Pom ae u stvaranju klorovodine kiseline u elucu. Pobolja-
va cirkulaciju kod ateroskleroze. U istraivanjima na ivotinjam a
sprijeio je hipoglikem iju uzrokovanu postom stim ulirajui jetru
na pretvorbu m asti u glukozu.32 Folna kiselina je snaan in h ib i
tor poputanja srca. Smanjuje proizvodnju hom ocisteina u tijelu.
H om ocistein je jak nezavisan rizicni faktor kod poputanja srca.
A m erikanci esto ne dobivaju dovoljno folne kiseline zato sto ga
nem a dovoljno u p rehrani i zbog sluajeva m alapsorpcije. PABA,
paraam ino benzojeva kiselina sastavni je dio folne kiseline.

15. napomena o vitaminima

Bioflavonoidi su sinergistini s vitam inom C i esto dolaze s
njim u form ulacijam a. O ni uvaju integritet malih kapilara i sma-
njuju kom plikacije kod propustljivih vena. Pomau kod dijabe-
tike retinopatije33 i kod dijabetike neuropatije. Bioflavonoidi,
posebno kvercetin, pom au tijelu da se oslobodi suvine glukoze.
Poboljavaju izluivanje inzulina i dostupnost unutarstaninog v i
tam ina C. Sm anjuju nakupljanje sorbitola, produkta m etabolizm a
glukoze, u unutranjosti stanice. To nakupljanje sorbitola glavni je
162 In / .u lin n a :f t ih i u b o jic a

razlog m n ogih staninih komplikacija kod dijabetesa.34 Bioflavo

noidi nisu toksini i m ogu se koristiti u velikim koliinama radi
ublaavanja nekih od ovih posljedica poviene glukoze.

D ru g i k o ris n i d o d aci p re h ra n i
U odravanju naeg zdravlja pored vitam ina i m inerals vanu
ulogu im aju i m nogi drugi sastojci p riro d n e hrane. Neki od njih
koji su se pokazali posebno korisnim kod sin d ro m a X prikazani
su ispod n a ta b lici 4.

T ab lica 4: O stale k o risn e h ra n jiv e tv a ri

Alfa lipoina kiselina - Vidi 1. 600 mg jednom dnevno

napomenu
Kvercetin - Vidi 2. napomenu 200 mg triput dnevno
CoQ10 - Vidi 3. napomenu 120 mg jednom dnevno
L-glutamin - Vidi 4. napomenu 200 mg triput dnevno
L-karnitin - Vidi 5. napomenu 100 mg jednom dnevno
Klorovodina kiselina - Vidi 6. ad lib3S
napomenu
Enzimi - Vidi 7. napomenu ad lib

1. n a p o m e n a o o stalim k o risn im d o d a c im a
Alfa lipoina kiselina priro d an je tretm an za dijabctiku ne-
uropatiju36 zahvaljujui svom antioksidativnom djelovanju. Ta-
koer im a sposobnost poveavanja osjetljivosti na inzulin ime
uzrokuje sniavanje poviene glukoze. Z ajedno s tiam inom i ni-
acinom igra presudnu ulogu u m etaboliziranju ugljikohidrata.37
Kako uinak sniavanja eera u krvi m oe biti drastian, trebali
biste paljivo pratiti kretanje eera u k rvi ako uzim ate bilo kakav
hipoglikem ik, ukljuujui inzulin. Moe izazvati sm anjenje potre-
be za hipoglikem icim a, i bez paljivog praenja moe uzrokovati
hipoglikem iju. N etoksina je, i u irokoj je prim jeni kao dodatna
terapija za perifernu neuropatiju.
O p o r a v a k i iz lje e n je 1 6 3

2. n a p o m e n a o o stalim k o risn im d o d acim a

Kvercetin je bioloki najaktivniji bioflavonoid. Iako su svi b i
oflavonoidi korisni, kvercetin posebno pom ae funkcioniranju
stanica kod dijabetiara. O n inhibira u n utarstaninu pretvorbu
glukoze u sorbitol. Sorbitol je povezan s m nogim sim ptom im a di-
jabetesa, m eu kojim a su i periferna neuropatija, katarakte i reti-
nopatija. Kvercetin poboljava luenje inzulina i titi beta stanice
guterae o d tete izazvane oksidacijom .38 Najbolji uinak postie
se ako se ovi dodaci uzim aju prije jela. Pored uzim anja m ijeanih
bioflavonoida, takoer je korisno odvojeno uzim ati dodatni kver
cetin, posebno zbog niegovog uinka sniavanja glukoze i zatite
kapilara.

3. n a p o m e n a o o stalim k o risn im d o d acim a

C oQ 10 je jedna od vanih hranjivih tvari po treb n ih za m eta-
bolizam ugljikohidrata.39 N eophodan je proizvodnju energije u
naim stanicam a. Potreban je za proizvodnju ATP-a u svim na-
im stanicam a. D ijabetiarim a esto nedostaje ova hranjiva tvar.
Taj nedostatak povezan je s hipertenzijom (povienim krv n im
tlakom ). Vjeruje se da prua zatitu protiv ateroskleroze. Velika
koliina C o Q 10 nalazi se u guterai gdje je ukljuena u stvaranje
inzulina. Istrazivanja pokazuju da C o Q 10 sniava povieni k rv n i
tlak kod 36% i ketone u serum u kod 50% sluajeva d ijab ete sa tip a
2. Prim ijeceno je da je nedostatak ove tvari povezan s m nogim
kom plikacijam a d ijab ete sa tip a 2.

4. n a p o m e n a o o sta lim k o risn im d o d a c im a

L-glutam in je jedna od neesencijalnih am inoliselina. Vrlo je
koristan dodatak p rehrani dijabetiara zato to ga m ozak i ivani
sustav m ogu sagorijevati kao gorivo kada glukoza nije dostupna.
D ijabetiari im aju veliku koliinu glukoze u krvotoku, ali ju sta
nice ne m ogu prim ati kroz plazmatsku m em branu zbog GLUT4
transportera, nakupljanja sorbitola i d rugih m oguih problem a.
Pored toga, L-glutam in detoksificira viak am onijaka koji nastaje
zbog dijete bogate bjelanevinam a koju preferiraju neki dijabeti-
164 I n / u h n n o s u n i u h o jic a

ari. S d o z ir a n je m bi treb a lo p o e ti k a k o je n a v e d e n o u ta b lici 4 , a

zatim n a k o n d r u g o g tjed n a u d v o s tr u iti d o z u . U d o z a m a o d 2 0 0 0
m g d o 4 0 0 0 m g v r lo je d je lo tv o r a n u sm a n jiv a n ju ra z o rn ih n u sp o -
java p r e k o m je r n o g u iv a n ja a lk o h o la .

5. napomena o ostalim korisnim dodacima

L-karnitin je neesencijaJna am inokiselina. Koristi se za treti-
ranje poputanja srca, vaskularnih bolesti i dijabetesa. Pomae iz-
garanje m asti u naim stanicam a, i dokazano je da sniava razinu
glukoze u krvi.40 Snizava serum ske lipide i povisuje HDL. Iako kar-
nitin nije esencijalna hranjiva tvar, njegovi nedostaci nisu rijetki u
sluajevima malapsorpcije, kod stresa uzrokovanog boleu i n e
dostatka njegovih pretea u prehrani. Zdravo tijelo moe stvarati
karnitin iz vitam ina C, niacina, vitam ina B4i lizina. L-karnitin po-
boljava i perifem u vaskularnu funkciju i ivanu funkciju41 kod
dijabetiara. Terapijske doze m ogu izazvati gastrointestinalne nus-
poiave i pojaani m iris tijela. Ako su prisu tn a osteenja bubrega, I
karnitin bi trebalo uzim ati iskljuivo p o d lijenikim nadzorom .

6. napomena o ostalim korisnim dodacima

K iorovodina kiselina je koristan dodatak p ieh ran i dijabeti-
ara zato to pom ae probavu i zakiseljuje tanko crijevo tijekom
posiprandijalnog praznjenja zeluca. To zakiseljavanja stvara nepo-
godne uvjete za kandidu i patogene bakterije, stvarajui okoli u
kojem bujaju prijateljske bakterije.

7. napomena o ostalim korisnim dodacima

Probavni enzim i su vrlo koristan dodatak koji pom ae pravi-
lan m etabolizam ugljikohidrata, m asti i bjelanevina.42 N aa gu-
teraa u stanju je stvarati ove enzim e kada ih ne dobivam o s hra-
nom . Kuhanje obino unitava probavne enzime. M eutim , kada
je gusteraca p o d stresom zbog dijabetike reakcije, im a smisla uzi
m ati ih o obliku dodataka prehrani. Svaka o d p o trebnih porodica
enzim a sad rii odreen broj raznih specifinih enzim a vaznih za
probavu. Tri porodice enzim a su:
()f>oroi\ik i ir.ljcnjc 165

Proteaze - za probavu bjelanevina

Lipaze - za probavu masti
Amilaze - za probavu ugljikohidrata

K oritenje d o d a ta k a p re h ra n i
D obro je poduzim ati neke mjere opreza. Kada uzim ate dodat-
ke, sjetite se da kao dijabetiar vjerojatno im ate alergije hra-
nu i problem s m alapsorpcijom . Pri upotrebi dodataka provjeiiie
da li je m arka koju koristite hipoalergena. N akon to saznate koji
su vai jedinstveni alergeni, izbjegavajte dodatke koji ih sare.
Tu e vam vaa biljenica biti od neprocjenjive koristi. Im ajte na
um u da se m nogi nekvalitetni proizvodi proizvode iz poznatih
alergena kao to su soja, kukuruz, penica, riba, laktoza i drugo.
Prouavajte etikete na boicam a kako biste otkrili aditive kao to
su sulfiti, benzoati i m altodekstrin. Uvijek budite svjesni injenice
da je m nogim proizvoaim a tra ja n ja proizvoda vaniji -
izvodn' kriterij o d hranjivosti. Pazite na konzervanse, zgunjivae,
bojila i glazure. Sjetite se da je apsopcija esto niska, koristite ih u
obliku koji se lako asim ilira.

Ljekovite biljke
Postoji m nogo biljaka koje m ogu biti korisne tako to ubr-
zavaju proces lijeenja, pom au u kontroliranju kretanja krvi za
vrijem e lijeenja, sm anjuju katarakte i retinopatiju, ublazavaju ne-
uropatiju i obavljaju druge funkcije korisne dijabetiaru koji se
oporavlja. U potreba ovih biljaka trebala bi se sm atrati pokusnom .
Neke bi mogle djelovati jako dobro; neke m oda uope nee djelo-
vati. Neke bi mogle izazvati alergijske reakcije. N em a nikakve ga-
rancije da e jednako djelovati kod svake osobe. M eutim , m noge
od njih stvarno djeluju, a kada djeluju ini se da su daleko bolje od
sintetikih lijekova protiv dijabetesa.

Prem a izvjetajima, biljka G. sylvestre (G ym nem a silvestre)

ublaava potrebu tijela za dodatnim inzulinom , sm anjuje istjeca-
nje glukoze iz krvi u m okrau, pa ak i regenerira beta stanice
 I n / u h n n a .f i i h i uh o ji ca

guterae. Ta regeneracija prim ijeena je kod preko 80% od 27

ljudskih p acijen a ta koji sa je uzim ali u sklopu pokusa.43 Ti lestovi
pro v ed en i s u na tipu 1, ozbiljnijem obliku dijabetesa. Perspektivna
je kao s ig u ra n i priro d an oralni hipoglikem ik za dijab etes tip a 2.44
Pacijenti s u uzim ali dozu od 400 m g d n ev n o bez ikakvih prijav-
ljenih n u sp o jav a. Prije toga su pro v ed en i uspjeni laboratorijski
pokusi n a s c ju m ieva s dijabetesom .

Biljka M. charantia (M om ordica charantia), ponekad zvana

gorka d in ja , u irokoj je upotrebi kao antidijabetiko sredstvo.45
Kao jak h ipoglikem ik , djeluje na sm anjenje poviene razine g lu
koze u k rv o to k u . U Indiji, gdje je proveden velik broj uspjenih
istraivanja s antidijabetikim tvarim a, lijenici u m odernirn bol-
nicam a r u tin s k i prepisuju ovu biljku. O va biljka je d obar prim jei
biljke k o ja m o e izazvati neeljene nuspojave. Kod nekih ljudi
moe izazr/ati reverzibilno poveanje k rv n o g tlaka K rvni tlak se
no rm alizira n ak o n prestanka uzim anja biljke. N avodno se u ne-
kim zem ljam a koristi za izazivanje pobaaja, pa ju zato tru d n ice
ne bi sm jele uzim ati.

U b ro jn im klinikim pokusim a o tkriveno je da Aloe vera po-

tie stv aran je inzulina46 i sniiava eer u k rvi kod osoba s d ija
b eteso m t i p a 2. U jed n o m istraivanju izazvana su drastina sni-
enja eera u krvi od preko 100 mg/'dl.47 Vanjska prim jena ovog
soka ta k o e r se pokazala blagotvornom u tretiran ju dijabetikih
lezija koje se esto javljaju na udovim a.

B o ro v n ica (Vaccinium m yrtillus) je uspjeno koritena za lije-

enje re tin o p atije povezane s dijabetesom m ellitusom .48 B orovni
ca se ta k o e r pokazala korisnom kod sm anjivanja katarakti. M o-
gue n u sp o jav e ove biljke ukljuuju proljev.

Ulje n o u rk a je vrlo korisno u sm anjivanju uinaka i poprav-

ljanju teta i bolov a uzrokovanih dijabetikom n eu rcpatijom .49
O p o ro vu k I i/.ljc h n ic 167

D okazano je da azijski ginseng sm anjuje odstupanja eera u

krvi poboljanjem otputanja inzulina iz guterae i poveanjem
broja receptors inzulina gotovo do nofm alne razine.50

Piskavica je drevna biljka s m nogim korisnim svojstvim a.51

N ekada se koristila za poticanje poroaja. U novije vriiem e dje-
lotvorno se koristi za sm anjenje serum skih triglicerida i glukoze
u krvi. Sm atra se da je vrlo korisna u prevenciji dijabetike atero-
skleroze. Tvrdi se da se m ora koristiti osam ili vise tjedana kako bi
pokazala svoje blagotvorne uinke.

Im a m nogo biljaka koje su navodno korisne u tretiranju d i

ja b e te sa tip a 2 i s in d ro m a X. Ovdje em o spom enuti neke od
njih kako bism o vas potaknuli na nezavisno istraivanje. Neke od
potencijalno najkorisnijih su:

T ablica 5: k o risn e ljekovite b iljk e

P. glabra Listovi buchua Korijen Uncaria

maslaka tomentosa
P. Jaborandi Hydrastis Stolisnik E. canadense
canadensis
Cikorija Sjemenke Jeruzalemska Medvjetka
piskavice artioka
Sjemenke Ginkgo biloba Sjemenke Pithecellobium
celera groa saman
Azijski Sibirski Stevija Crni aj
ginseng ginseng
Listovi lovora Cimet Kurkuma Klini
Aloe vera M. charantia Ulje nourka List masline
Borovnica enjak Sjemenke G. sylvestre
grejpa
 I n r u / i n - ni' t i h i uhofi ca
168

D obro je biti n a o p rezu . O pet em o upozoriti da to to su ove

biljke prirodni proizvodi ne znai da ne m ogu izazvati neoekiva-
uinke. Iako neke od ovih biljaka m ogu biti vrlo korisne, neke
takoer m ogu izazvati alergijske reakcije. Ako odluite isprobati
biljke, inite to s oprezom . O ne koje isprobate detaljno istrazite,52
pokuajte ih koristiti u m alim koliinam a i paliivo zapisujte re-
zuitate. Tipian am eriki stav koji kae ako 10 g djeluje, o n d a e
100 g djelovati jo bolje m oe vas dovesti u velike problem e.
N em ojte p o k u a v a ti u z im a ti te ra p ijsk e d o z e b iljak a, ili bilo
ega d ru g o g , d o k n is te sig u rn i d a n e izaziv aju alerg ijsk e reak c i
je ili d ru g e n e p o ze ljn e uinke.

2. korak:Trikovi za runo kontroliranje eera u krvi

Tijekom razdoblja rigoroznog prim jenjivanja m etoda lijeenja

iz prvog koraka, i p rije nego to va m ehanizam za autom atsku
kontrolu eera u k rv i p o n o v n o proradi, in o iate svjesno kontro-
lirati va eei u krvi. Ako to ne budete inili, n e k o n tro lira n e vi-
soke razin e eera k o je se jav ljaju tije k o m ovog ra z d o b lja op o -
rav k a i dalje e uzrokovati propadanje vena i arterija. To je jedini
dio naeg program a o p o ra v k a i izljeenja kojim se veina orto-
doksnih lijenika bavi; k tom e, oni za to obino koriste sintetike
lijekove. O vdje em o obiasniti nekoliko p riro d n ih tehnika koje se
m ogu koristiti za svjesno kontroliranje eera u krvi.

G likeinijski in d e k s.
Nauite se sluiti tablicom glikem ijskih indeksa h ran e koji se
nalazi u dodatku. To je poredak nam irnica prem a tom e koliko oz-
biljno naruavaju eer u krvi. N am irnice koje su nie na ljestvici
m anje naruavaju eer u krvi. Te nam irnice su vrlo korisne za
odravanje niskih postp ran d ijaln ih razina eera u krvi kod kon-
trole otvorenom petljom . Ako na popisu ne vidite neku nam irnicu
koju volite, prouite uputstva iz dodatka kako biste nauili ocje-
njivati hran u koju volite prem a toj ljestvici. Ako pravilno koristite
tablicu glikemijskih indeksa, kalorije e se obino b rinuti sam e za
\ t i/./fCc:i{r 169

sebe. Koritenje ovog indeksa pom ae u sm anjivanju po stp ran d i-

jalne greke brzine.

Kada razm iljate o o rtodoksnom dijabetikom sustavu za-

m jene h ran e koji se tem elji na kalorijskoj vrijednosti nam irnica
sjetite se da broj z a m ije n jen ih k a lo rija p red stav lja fak to r, ali
g lik em ijsk a v rije d n o s t h ra n e za d ija b e ti a re je dalek o vanija.
U vijek birajte ugljikohidrate koje jedete s dovoljno niskim glike-
m ijskim indeksom kako biste m inim izirali vae postprandijalno
kretanje glukoze u krvi. Ako nem ate ozbiljan problem s teinom
kojeg odvojeno rjeavatc, nem ojte se previe b rinuti oko kalorija.

N em ojte se gnjaviti traenjem eera u bilo kojem njegovom

obliku. Svi uobiajeni m onosaharidi visoko su na tablici glikem ij
skih indeksa i zato pruaju vrlo lou kontrolu eera u krvi. Nji-
hova velika brzina apsorpcije neizbjeno izaziva javljanje velike
grcke brzine. Pri koritenju indeksa birajte sam o h ran u koja je ni-
sko na ljestvici. Kada va sustav za kontrolu eera u krvi pono v n o
p roradi, m oete poeti po stu p n o ukljuivati h ranu koja se nalazi
na sve viim razinam a ljestvice. U odreenom tren u tk u pono v n o
ete povratiii sposobnost da p o v rem e n o ugodite svojoj elji za
slatkim .

R azm aci iz m e u o b ro k a.
U zim anjem veeg broja m anjih obroka svaka etiri sata m ogu-
e je zadrati niu prosjenu razinu eera u krvi. Postprandijalni
skok eera u krvi moe se ublaiti. M eutim , uzim anjem obroka
kasno naveer m oete izazvati povienje prosjene ju tarn je razine
eera u krvi. Ta tehnika pom ae u sm anjivanju greke pom aka
koja se javlja k od postprandijalnog seera u krvi.

V lakna.
P rehrana bogata vlaknim a usporava probavni proces i tako
sniava postprandijalnu glukozu. To je djelotvorno pom ae u svo-
enju postprandijaJnog naruavanja glukoze na m in im u m . Oni
 / n / u / in - nos i ' h i ubojica
170

dijelovi odstupanja eera u krvi koji su posljedica greke brzine i

greke pomaka ovom e m etodom biti m inim izirane. Sjetite sc da
se odstupanje eera u krvi sastoji od greke brzine i greske pom a
ka. Iako se u praksi ova dva utjecaia ne m ogu razdvojiti, moe ih
se odvojeno tretirati.

Vjebanje.
Vjebanje otvara jo jed an put za tran sp o rt glukoze u stanicu.
Vjebanjc iakoer uzrokuje ubrzano izgaranje glukoze u perifer-
nim miiima. Vjebanje barem tri puta dn ev n o po dvadeset mi-
nuta pokazat e se vrlo korisnim za odrzavanje kontrole glukoze u
krvi po principu otvorene petlje. Vjebajte d o k se ne ponete zno-
jiti ili dok vam puls ne b u d e oko 120 do 140 otkucaja u m inuti.53
Pratite kretanje svog pulsa, nem ojte prekoraivati sigurne granice
za vau dob, spol i stanje. To je vrlo djelotvorno i p u n o bezopasnije
od oralnih hipoglikem ika koje obino koristi orto d o k sn a medici-
na. To je vrlo d jelo tv o rra hipoglikem izantna terapija.

Prilikom razm iljanja o reim u vjebanja imajte na um u da bi

va cirkulacijski sustav m ogao biti oteen. Lo tran sp o rt kisika
po tijelu moe utjecati na sposobnosti srca. D ok vjebate, budite
oprezni. Nije m u d rc dobiti srani ili m odani ud ar d o k pokuava-
te izlijeiti dijabetes.

Prim jenom tab lice g lik em ijsk o g in d ek sa, o d g o v a ra ju ih raz-

m aka iz m ed u o b ro k a, v je b an ja , vlakana, la n e n o g ulja, Ijekovi-
tih biljaka, p re h ra n e s m a n je m asti i p re h ra m b e n ili d o d atak a,
eer u krvi trebao bi poeti padati za p ar tjedana ili, u najgorem
sluaju, za par mjeseci. M eutim , ako se to ne dogodi, m oda ete
od svog lijenika m crati zatraiti oralne hipoglikem ike. U vrijeme
pisanja ovog izvjetaja'daleko najbolji i najsigurniji m e u njima
bio je vanadijev sulfat. P o tru d ite se p ru iti p o te n u a n su p o t
p u n o p riro d n o m p r is tu p u p rije nego to p o n e te u z im a ti ovaj
o raln i hipoglikem ik. Iako ne elite odgaati sniavanje eera u
krvi ita due nego sto je to nuno, teta koju nanosi povieni
O po ra v ak i i / l j c c c n j ' 171

eer u krvi javlja se polako. Nije neobino da se loe k ontrolirani

eer u krvi mjesecim a kree oko 200 mg/dl.

3. korak: Nastavite s programom kako biste ponovo stekli

kontrolu nad razinama inzulina

Kad se ponu pokazivati koristi od prvog i drugog koraka

ovog program a doi ete u napast da olabavite p ro g ram i ispad-
nete iz vagona. Sjetite se da smo u naoj raspravi o kontrolnim
sustavim a rekli da sustav m oe raditi ak i ako su neke kom po-
nente oteene. Kada se u poetku povrati kontrola nad eerom
u krvi, razin e in z u lin a esto o staju n e n o rm a ln o visoke. To znai
da BSCS ponovno radi, ali ne sasvim dobro. Jo uvijek zahtjeva
previe inzulina za odravanie norm aine kontroie.54 V rlo je v an o
nastaviti s program om sve dok se i razine inzulina ne norm alizi-
raju.

Sjetite se d a su visoke ra z in e in z u lin a za su stav je d n a k o

tetn e kao i visoke ra z in e eera, ak o n e i tetn ije.

Upravo su visoke razine inzulina povezane s aterosklerozom .

m odanim udarom i m nogim sporednim sim ptom im a zaeplje-
nih arierija i propustljivih vena.Sm anjenje razina inzulina d o nor-
m alnog stanja nee popraviti tetu na arterijam a, ali e sprijeiti
dalinja oteenja do kojih bi inae dolo.

4. korak: Popravite sporednu tetu na drugim

tjelesnim sustavima

Nakon to se provedu prva tri koraka trebalo bi posvetiti pa-

nju popravljanju teta koje su uzrokovale poviene razine inzuli
na i glukoze. Budui da su te tete kod svakog pojedinca donekle
drugaije, nem ogue je pruiti jedinstveno rjeenje za ovu dilem u.
Rasprava o svim m oguim tetnim u d n cim a ove bolesti na sve
tjelesne sustave o d g led n o ne rnoze biti ukljuena u ovaj izvjetaj.
 h / . u l i n * n a tthi uboftat
172

O vdje em o objasniti neke od eih i vanijih posljedica sin d ro -

m a X i dati sm jernice a daljnje prouavanje.

A te ro s k le ro z a je jedan od najrazornijih sim plom a sin d ro -

- Intravcnozna terapija kelatim a navodno je brz i djelotvoran
nain ienja plaka s arterija i obnavljanja njihove m ladena-
ke djelotvornosti. Iako jc detaljna rasprava o ovoj terapiii izvan
okvira zadatka ove rasprave, ovaj izv o r55 sadri m noge korisne
inform acije o ovoj temi. Ovdje lijenik, u ovom sluaju lijenik al-
tern ativne m edicine, m oe biti od velike pom oi. Ako elite ispro-
bati o vu m ogunost, kontaktirajte A m eriki koled za napredak u
m ed icin i56 koji e vam pom oi da naete prikladnog lijenika u
vaoj blizini.

P reporueni dodaci imaju odreenog uinka kao form ula za

oralnu kelaciju. O ralna kelacija, kao sam ostalna kelacijska terapiia,
ne sm atra se jako djelotvornom . O na e u konacnici oistiti arte-
rijski plak, ali u tom e nije posebno djelotvorna. Kod intravenozne
terapije kelatim a lijenik obino kao d o d atn u terapiju prepisuje
fokusiraniju form ulu za oralnu kelaciju uz dodatak m inerala.

Postoje form ule za oralnu kelaciju57 koje su specijalno na-

pravljene za uklanjanje plaka iz arterija. Proces je puno sporiji i
m anje djelotvoran od intravenozne kelaijske terapije; ali kroz
due vrem ensko razdoblje navodno djeluje.

N athan Pritkin, inenjer i autor Pritkinove dijete navodno

je uspjeno izlijeio svoju aterosklerozu. To je postigao pom ou
dijete bez masti koja nosi njegovo ime. Kad je sa ezdeset godina
um ro zbog drugih razloga, autopsija je pokazala da imao arteri -
je tridesetogodinjaka. ini mi se da je ta m etoda, iako oigledno
djelotvorna, znatno sporija od intravenozne kelacijske terapije. G.
P ritkin im ao je dobru ideju, m eutim u to vrijem e nije se znalo za
vanost esencijalnih m asti i ulja u prehrani. Da je bio malo m anje
rigorozan u trajnom iskljuivanju svih m asti i ulja njegov bi sustav
O fw r a v a k i i/ l j c c r n j e 173

bio radio daleko bolje. O vo je dobra ilustracija ideje ako 10 g dje

luje pokuat u sa 100 g.

C an d id a alb ican s je gliivica iji je rast esto potaknut visokim

razinaina glukoze. To je tvrdokoran sistem ski poremecaj kcjeg je
ponckad teko lijeiti, a obino se m anifestira raznolikim simp-
torr.ima. Spektar sim ptom a je tako irok da nije rijetkost da orto-
doksni lijenik uputi takvog pacijenta psihijatru. To je zato to ne
razum ije ovaj sindrom i nije u stanju izlijeciti bolest. Ako lijenik
uspije id e n tin d rati bolest, obino prepie Nizoral, Nystatin ili oba
ova lijeka. Im a m n o g o v rlo d je lo tv o rn ih p riro d n ih lijekova za
ovu bolest; neki od njih djelotvorniji su od lijekova koji se izdaju
na recept i ne izazivaju nuspojave. M eutim , ako se odluite za
lijekovc na recept, ne zaboravite otii u knjinicu i pogledati u li-
jeniki p rirunik prije nego to potroite novce na recept. M oda
ete poeljeti u p o tp u n o sti razum ieti nuspojave.

M eu p riro d n im i djelotvornim tvarim a koje navodno lijee

Kandidu su kaprilna kiselina,58 enjak, Lactobacillus acidopbillus
i druge probiotske mjeavine, propolis, Hydrastis canadensis, ta-
heebo, tim ijan, ekstrakt sjem enki grejpfruta i klinii. To je tvrdo-
korna bolest koju je teko iskorijeniti, i obino su potrebni mjeseci
da se postigne uspjeh. To bi mogla biti jedna od onih prilika kada
su lijekovi koji se izdaju na recept korisni. Do izljeenja bolesti
dolazi kada se ubije gljivica koja oblae unutranjost crijeva. Kada
um re, ona preplavi sustav toksinim a i osjeam o se vrlo bolesno. U
tom razdoblju jetra detoksificira na sustav. To se zove Herkshei-
m erova reakcija. Kod lijeenja kandidc trik ie u tom e da se toksi-
na glji'dca ubija brzinom koja nee izazvati nepodnoljivo teku
H erksheim erovu reakciju.

A lergije n a h r a n u esta su posljedica sindrom a propustljivog

crijeva uzrokovanog crijevnom disbiozom. Do te disbioze dolazi
zato sto kandida i d ru g i patogeni organizm i naruavaju ekologiju
naih crijeva. Kada kandida naseli gornji dio crijeva, pusti korije-
1 7 4 In /. u l tn - n a n h i itho ju\ i

nje kroz stijenke crijeva do krvotoka i naa crijeva postaju pro-

puslljiva. Druge patogene bakterije i paraziti m ogu djelovati na
slian nain i izazivati perforacije u unutarnjoj stijenki criieva.
m nogobrojne perforacije crijeva om oguuju esticam a neprobav-
ljene hrane da uu u krv o to k zajedno s toksinim a kandide, bak-
terija i parazita. Na im unoloki sustav reagira na te neoekivane
estice hrane kao na alergene. O no razvija antitijela na te alergene
i m i postajem o alergini na tu vrstu hrane. S vrem enom m oem o
p o stati alergini na m nogo vrsta hrane.

Rjeenje je da izbjegavamo h ran u na koju smo postali alergi-

ni i lijeim o propustljivo crijevo. Lijeenje propustljivog crijeva
zahtijeva lijeenje disbioze. Ako radi o kandidi, odluite se za
neku od gore nabrojanih djelotvornih terapiia. Ako se radi o ne-
kom dru g o m patogenu, m oda e irebati obaviti ispitivanje stolice
kako b i se utvrdilo koji patogen izaziva problem e. K ada se utvrdi o
kojern se organizm u radi, m ogu se pronai odgovarajua p riro d n a
sredstva za provedbu lijeenja. Ako je ikako m o g u e, n em o jte
p i ib jei sin tetik im a n tib io tic im a . Dodavanje glutam ina p re
h ra n i ubrzat e proces lijeenja.

O teen je je tre m oe nastati izravno iz posljedica s in d ro m a

X. M eutim , ee je rezultat preoptereenja koje nam eem o jetri
up o treb o m sintetikih hipoglikem izantnih tvari koje uzim am o za
ko n tro lu eera u krvi. Jetra e se obino obnoviti i regenerirati
novo tkivo ako nije doivjela prevelika oteenja. Na ovom mjestu
m oda ete poeljeti p o n o v n o prouiti nuspojave sintetikih h i
poglikem izantnih tvari o kojim a smo raspravljali ranije. Rjeenje
ovog problem a je u tom e da nagovorite lijenika da vas oslobodi
tih lijekova. Zam ijenite ih m etodam a kontrole prejakih odstupa-
nja eera u krvi o kojim a sm o govorili u 2. koraku naeg poglavlja
o o p o ra v k u i izljeenju. Ako va lijenik to ne eli uiniti, m oda
ete trebati razm isliti o m ogunosti prom jene lijenika. N i u ko m
s lu a ju se n em o jte p o k u av ati sam i o d v ik av ati o d lijek o v a b ez
m e d ic in sk o g nad zo ra. P o n av ljam o , n i u kom slu aju n em o jte
( ) p o n } \ i i k I -/ 175

se p o k u av ati sam i o d v ik n u ti o d hipo g lik em ik a b ez n a d z o ra

vaeg lijenika.

Praktini faktori

D ok bude trajalo lijeenje ove ove bolesti, postoje brojni -

tini faktori koji e uvelike olakati proces. Na prirnjer, v o d ite
d n e v n ik s paljivo zab iljeen im d a tu m im a i v rem e n o m svega
to poduzim ate radi lijeenja ove bolesti. Pomou njega m oi ete
identificirati alergije, pratiti napredovanje eera u krvi, izbjegava-
ti ponavljanje istih greaka, i m oi ete brzo nauiti koristiti tabli-
cu glikem ijskih indeksa. O sim toga, nauit ete kako vae tijelo re-
agira na program . Z apam tite da m orate esto obavljati te stira n ia
n a alerg ije ak i onda kada m islite da nem ate alergije. I tren u tn e
i nak n ad n e alergiie prilino su este kod ovog sindrom a, i one e-
sto prikrivaju sim ptom e dijabetesa i hiperinzulinem ije. P o stan ite
v jeti u p rae n ju glukoze u k rv i; to je kao praenje rezuitata u
utakm ici. Kada ponete pobjeivati, o tkrit ele da to djeluje vrlo
ohrabrujue. Testirajte onolikc esto koliko elite kako biste dobili
do bru kliniku sliku onoga to se dogaa. N auite k o ris titi tra -
ke za m o k ra u k ak o biste m o g li p r a titi stanje m okrae. To je,
posebno u poetku, obar nain otkrivanja onoga to se dogaa
u vaem tijelu. Ako putujete, a im ate posebno ozbiljan dijabetes,
n o site sa so b o m d ijab etik u id en tifik acijsk u k artu . U sluaju da
vam zatreba hitna intervcncija, ne biste eljeli da vas m edicinsko
osoblje pogreno tretira zato to ne zna da st dijabetiar. Kada
se izljeite, m oete baciti identifikacijsku kartu u smee. Prilikom
irenja prehrane, u k lju u jte nove n am irn ic e je d n u po je d n u i
cijelo v rijem e se te stira jte n a alergije. Ako ste pod nadzorom
lijenika, s n jim d etaljn o ra sp ra v ite svoje sim p to m e i rezu ltate.
Paljivo sluajte to vam g o v o ri, v o d ite biljeke i b u d ite s ig u rn i
d a z n a te to m oete oek iv ati o d n jeg o v ih savjeta. Im a m nogo
izvanrednih lijenika, vrlo suosjeajnih i sposobnih m ukaraca i
ena; ali nisu svi takvi. '
176 I n s u l i n - nos ti h i uboji ca

Moda najvaniji od praktinih faktora koje em o ovdje spo-

inenuti im a veze s naim stavom prem a ovom program u op o rav -
ka i izljeenja. Nau bolest ne izaziva sam o loa hrana. Bolest iza-
ziva red o v n o k o n z u m ira n je lose h ra n e k ro z du e v rem en sk o
razdoblje. Kako bism o bili sigurni da em o ostati zdravi, nuno je
prom ijeniti prehram bene pavike koje su uzrokovale bolest. Kada
u prehranu budete uvodili prom jene koje su potrebne za obnav-
Ijanje vaeg zdravlja, postarajte se da se te prom jene odraavaju
u trajnim prom jenam a vaih ipentalnih navika. U sred o to ite se
n a tra jn u p ro m je n u io ih p re h ra m b e n ih navika, a ne sam o na
lijeenje bolesti. Ako to ne uinite, bolest e se vratiti im se vrate
i lose prehram bene navike. U doslovnom smislu rijei, mi nism o
samo to jedem o, nego sm o i ono to obino mislimo.

Ako stvarno vjerujete da danas zaslu u jele o d m o r , kada

sjednete za stol kako brste pojeli obrok, im at ete velikih problem s
s lijeenjem ove bojesti. Nee biti vano koliko sic o njoj nauili.

P re h ra m b e n e navike
Da biste ost'ali ^dravi nakon izljeenja bolesti, m orate stei
nove prehram bene navike, Ovdje em o dati pregled nekih novih
pravila koja ete m orati usvojiti tako da vam postanu norm alno
ponaanje:

Nem ojte jesti z a m rz n u tu hranu.

Nem ojte jesti b rz u hranu.
Nem ojte jesti la n u hranu.
Nem ojte jesti um jetne arom e.
Nem ojte jesti strojno p re ra e n u hranu.
Nemojte jesti duboko p ren u hranu.
Nemojte jesti m a sn u hranu.
Nemojte jesti zaeerenu hranu.
N em ojte jesti zag a en u hranu.
O p o r n v a h i i/ . lje r n jc 1 7 7

Kako bism o gore navedena pravila provodili u naem svakod-

nevnom dijetalnom ivotu, m oram o bit: sprem ni napraviti neke
m entalne prom jene u vezi s naim uobiajenim postupcim a. Na
prim jer, m anje od 10% polica sa hranom u trgovinam a mjeo-
vitom roboin sadravat e bilo to to bism o poeljeli kupiti za
na stol. O tk rit em o prodavaonice ekoloke hranc i zadruge koje
proizvode ekoloki uzgojenu hranu u naein susjedstvu. O tvorit
e nain se jedan po tp u n o nov svijet. Knjige, m agazini i drugi izvo-
ri inform acija, nepoznati piosjenom Am erikancu, poet e nas
voditi i ohrabrivati.

Pola svih restorana i restorana brze hrane za nas e biti zabra-

njeno. Kada budem o objedovali vam, poeljet emo kontaktirati
okrunog sanitarnog inspektora kako bismo otkrili restorane koji
ne posluuju zagaenu hranu. Na neki nain, to je prednost; iako
em o rjee jesti vam , init em o to u boljim restoranima.

U nasem poglavliu Neke o sn cv e preh ran e rekli sm o da se

zdrava m jeavina kalorija sastoji od olprilike 75% sloenih uglji
kohidrata, 15% m asti i uija i 10% ivotinjskih ili mlijenih bjelan-
evina. Me m orate se svakoga dana strogo drati ovih postotaka.
M eutim , ovo su ciljane vrijednosti koje biste trebali pokuati
postii tijekom tjedana i mjeseci koje ete provesti izgraujui
nove prehram bene navike. Budui da smo svi biokemijski posebni
i budui da se fiziki zahtjevi razlikuju od osobe do osobe, ovi
se postoci takoer m ogu razlikovati. M eutim , nije preporuljivo
dopustiti im da kroz due razdoblje znatnije odstupaju bez dobrog
m edicinskog razloga.

Da bism o dobili tako visok postotak sloenih ugljikohidrata

znai da m oram o nauiti kuhati zrnje u velikim koliinama. Re
cept na kraju poglavlja N eke osnove p re h ra n e moze posluiti kao
vodi za u potrebu m nogih itarica, oraha, sjemenki, raznih vrsta
graha, graska i dru g ih m ahunarki. Ta jela od zrnja nisu previe
ukusna u svom p riro d n o m stanju. M oram o im dodati suho voe,
178 lt)/uhn iuis nhi ii h o j i t \ i

povre, arom atino bilje, zaine, ukusne masti 1 ulja te druge do-
datke. Kada to uinimo, postaju iznenadujue ukusna.

D rugi nain dobivanja p o treb n ih koiiina sloenih ugljikohi

drata je pravljenje velikih salata od svjeeg, ekoloki uzgojenog
voa i povra. O pet m oram o nauiti dopuniti okus ovih jela bi-
ljem, zainima, orasim a, sjem enkam a, ivotinjskim i m lijeniin
bjelanevinama, ukusm m m astim a i uljima te dru g im priro d n im
sastojm a.

Ideja prehram bene piram ide, tako popularna u Am erici, jedan

je od razloga zaio je naa industrija hrane tako uspjena, a na
narod tako bolestan. Tradicionalna am erika ideja o m esu i kruni-
pirim a s prilogom od povra i krikom pite za ruak, ili doruak
od prenih jaja, krum pira i slanine sm rtno je pogrena (igra rijei
je nam jerna). Koristei m asti i ulja prvenstveno kao zaine u naoj
h ian i lako moemo dobiti koliine masti, ulja i bjelanevina po-
trebne za odravanje zdravog tij a.

Mlijeni proizvodi posebno su vano pitanje. Istrenirani smo

da sluimo mlijenoj industiiji. Kravlje mlijeko dobro je za telad;
nije dobro za ljude. M nogi ljudi, ukljuujui i djecu, jako su aler-
gini na tu tvar. Radi se o visoko preraenom , skoro um jetnom
proizvodu. Pasterizacija je p o treb n a zato to nije riiedak sluaj da
su krave bolesne, i zato to visoko autom atizirani n arin na koji
se m uzu dovodi do bakterijskog zagaenja. Torn pasterizacijom
uniteni su svi probavni enzim i. Doslovno sva prehram bena vri-
jednost izdvojena je, a nas uvjeravaju da je to obrano stanje po-
eljno. Zatim se u njega dodaju um jetni izolati koji nam ba i ne
trebaju. Kada se pojavi u trgovinam a, bezvrijedno je. Da imate
tele koje je ostalo bez m ajke i m orate ga hianiti na bocicu, mlijeko
iz trgovine najvjerojatnije bi ga ubilo. Ako ste dovoljno sretni da
ivite blizu farmera sa stadom koza, razm islite o tom e da ponete
kupovati svjee punom asno nepasterizirano kozje mlijeko i do-
mai kozji sir. O tkrit ete da su vrlo ukusni i hranjivi.
( I I/ Ifct cnj c 179

Koristite sir, m ladi sir, krem asti sir i vrhnje u m alim koliina-
ma. Paljivo itajte njihove etikete; svi oni imaju problem s du-
inom trajnosti. Maslac je najbolji m lijeni proizvod, ali maslac
dolazi u trgovine bez svojih p riro d n ih probavriih enzim a.

Paljivo kupujte svoje ivotinjske bjelanevine. Ribe i d rugi

m orski pioizvodi, govedina, svinjetina, janjetina, perad i d ru g i i-
votinjski proizvodi koji se alju na trite za m asovnu potrosnju
im aju problem e s kontm inacijom specifine za svaku od njihovih
industrija. Postanite dobro inform irani. Pronaite ekolokog far-
mera, kupite polovicu ili etv rtin u za va zam rziva i za p ar stoti-
na dolara im at ete cjelogodinju zalihu istoga mesa.

Kada usvojite ovaj reim s m alo bjelanevina, m alo m asti i s

pravom hranom , dogodit e se brojne stvari. Va e sin d ro m X
postati i ostati loa uspom ena. O sim to ete trebati podgriiavati
vae obroke od zrnja, m orat ete kuhati sam o jednom ili dvaput
tjedno. Kada otiete u restoran neete m orati riskirati trovanje
hranom . Puno ete utedjeti na budetu za hranu. N auit ete ui-
vati u tom e sto niste jo jedna rtva intenzivno komercijaliziranog
sustava prehrane. 1, sto je najbolje od svega, vase zdravlje i razina
energije vrtoglavo e porasti.

S aetak

Prije nekoliko godina kada sam se upustio u lijeenje svog vla-

stitog dijabetesa tip a 2, podsvjesno sam oekivao da u pronai
neki dram atini novi uzrok bolesti. To je vjerojatno bilo zato to je
uinak bolesti na moj ivot bio tako dram atian. Kada sam uzroke
bolesti otkrio u zam jeni hladno presanih ulja koja su mi potrebna
toksinim m astim a i uljima te u rairenom nedostatku om ega 3
m asnih kiselina i m inerala, bio sam skoro razoaran. Pa svi znaju
za to, m islic sam; to je tu onda novo? M edutim , bio sam u poran i
testirao sam to to sam otkrio. D rago mi je to sam to uinio, jer je
to izlijeilo moj dijabetes brzo, potpuno, trajno, p riro d n o i jeftino.
180 I n / u l i n nii li hi uhoii ca

Od tog vrem ena pom ogao sam m nogim drugim a da otkriju kako
uiniti to isto.

Posljednje vano otkrie do kojeg sam doao na torn podruju

bilo je da, iako svi znaju za ta tri preh ram b en a problem a, malo
je onih koji neto poduzimaju u svojim ivotim a. U vrijeme kad
sam dobivao ovu bolest, i ja sam dva iH tri puta tjedno uivao
u chilli rellenosim a prenim u dubokom ulju, a u pizzi i sonim
ham burgerim a kad god bih to poelio. N aravno, svoju prehranu
nisam nadopunjavao potrebnim m ineralim a. Moja preaodba o
m astim a i uljim a u to vrijeme bila je da trebam kupovati one koje
su na snicnju u trgovini kada mi zatrebaju.

I danas mi je teko shvatiti da sam na neki nain zr.ao za opa-

snosti od um jetne hrane, ali to sto sam znao nisam prim jenjivao
u vlastitom ivotu. N isam bio p o tp u n o svjestan da to uzrokuje
dijabetes tipa 2 predvidljivo i pouzdano, ali sam znao da to
nije dobro za mene. Radi se o problem u kada se od um e ne vidi
drvee. Svi sm o tako dobro upoznati s opim konceptom da loa
p reh ran a nije ba dobra za nas da je teko napraviti prijclaz na
to je izravan uzrok dijabetesa i hiperinzulinemije, i ubit e m e
polako i bolno.

Maglovita svijest o opasnosti od lose prehrane nije

dovoljna da nas zatiti od njenih stetnih uinaka.

Tijekom m nogih mjeseci koji su proli otkad sam poeo dis-

tribu irati ranu verziju ovog izvjetaja razgovarao sam s brojnim
dijabetiarim a iz cijelih Sjedinjenih A m erikih Drava i Kanade.
O stao sam zapanjen kada sam shvatio da neki od njih um jetnu
h ran u cijene vise od vlastitog zdravlja. Za takve nem a lijeka za
sindrom X ili bilo koju drugu degenerativnu bolest.

M eutim , takoer sam sa zadovoljstvom ustanovio da su oni

koji su u praksu sproveli lekcije iz ovog izvjetaja doivjeli isti dra-
( )f > \ t/' I l/ l/ r im / C 181

m atini oporavak kakvog sam i ja doivio. Kada doete do ovog

dijela izvjetaja znat ete vise nego to m nogi lijenici znaju o ovoj
bolesti. Meutim, ono to ste nauili nee vam biti ni od kakve
pom oi ako to ne provedete u praksi i n : usvojite nove pre
hrambene navike.

Ja sarn veliku m otivaciju da stvarno promijenim svoje navike

dobio kada sam shvatio kako sam bio stekao svoje stare lose p re
hram bene navike. Kada sam to razm otrio brzo sam otkrio kako
sam bio nauio birati h ranu koju sam kupovao. B ezbriino sam
sebi. doputao da b udem istreniran kupovati takvu hranu, od stra-
ne prodavaa koje nije briga za strane zdravstvene posljedice koje
um ietna hrana neizbjeno izaziva To me razbjesnilo dovoljno da
se prom ijenim . N adam se da e i vas dovoljno razbijesniti.
Dodatak A
Da biste napravili svoju osobnu tablicu glikemijskih indeksa:
) biste napravili svoju osobnu tablicu glikemijskih indeksa
m orate jednostavno m jeriti i biljeiti kakve posljedice po eer u
krvi ima uzim anje odreene hrane iji indeks zelite izmjeriti. Pro-
ces m jerenja i biljeenja m ora biti standardiziran kako biste svaku
hranu tretirali fer kada mjerite kakav glikemijski uinak izaziva
kod vas. Set standardiziranih uvjeta potrebnih za korektno indek-
siranje testnih vrijednosti eera u krvi je:

1 Kod svakog mjerenja jedite jednaku koliinu hrane,

testnu kolicinu; 100 gram a je prildadna koliina.
2 Svaki put kada obavijate mjeranje provjerite da se nije
javila alergijska reakcija.
3 Testiraite svaku hranu posebno; kod testiranja nem ojte
mijeati hranu osim ako ne zelite testirati reakciju na
m ijeanu hranu.
4 Svaku hran u testirajte na prazan eludac.
5 Sva m jerenja obavljajte u isto vrijem e u odnosu na za-
vretak obroka.
6 Paljivo vodite biljeke.
7 Ponovite isti test iste hrane nekoliko dana kasnije. Oe-
kujte da ete dobiti sline rezultate. Ako se rezultati bit-
no razlikuju m orat ete popraviti tehniku testiranja.
8 O sigurajte da vaa prethodna prehrana ostane konzi-
stentna. Ako se jedan tjedan prejedate, a sljedei tjedan
postite, testovi e biti nekonzistentni.
 T a b lic a g lik e m ijs k ih in d e k s a

K r u h i it a r i c e R azn o
V oe i p o * r e
96 Raieni krispi 100 Glukoza
97Pa*tmJafc.kuhan'
9 3 Pefenfk Kolai od ekspandirane 91 Med
66 Instant to""Pir rie 72 Kukuruzni -tips
85M rfcva,k^ana 8)1 Instant riia 69 Ryvita keksi
79 Feva grah Ekspandirana pienica 68 Mars okoladica
72 Pire k m n * " Frencuski kruh 65 Saharoza
72 Svedska P*pa Integralno zobeno 66 Keksi
66 Matellce^ * limenke braino 59 Keksi, dijetalni
64 OUa Zobene pahuljice 58 Keksi, ajni
64 Graidice itne pahuljice 56 Keksi od zobenog
61 Banana 83 Kukuruzne pahuljice braina
58 Kukuruz Jeerac 75 Proso ips od krumpira
Pinto g rah 72 Kruh, pienini integralni 38 Sladoled
Bubreiastf grah, iz konzerve Kruh, pSenini Jogurt
Kuhani knanpir Kruh, bijeli 36 Punomasno mlijeko
57V oAilkoM ri 70 Kukuruzna tortilja 35 Mlijeko, 2 % m.m.
54 Yam Muesli 33 Obrano mlijeko
Breskve, jrSm enke Zdrobljena penica 22 Fruktoza
51 Slatkl kruw plr 69 Raieni kruh 11 Kikiriki
50 S o k o d y iv jp t - 64 Raieni kruh, integralni
49 Sokod naaane 63 Zobeno brano
46 Sokod anonasa 59 Smeda riia
47 Smrznutl p a f a k 54 Bijela riia
46 Kruike, iz ' Mekinje
45 Groie . Heljda
43 Peeni grrffciz limenke 49 Pumpernickel kruh
Sokod jabwlca 47 Bulgur
42 KruJke . Instant riia
41 Bijell grah 46 Makaroni, bijeli
39 Smedl g r ^ Zrna plenlce
38 Jabuke 44 Spageti, smodi
37 Zeleno poem* 42 Spageti, bijeli kuhani
36 Zelenl gratalr 39 Zvjezdice (tjestenina).
Uma grah bijele
Garbanzo <pah Spageti od zobenog
Jagode : braira, bijeli
TreJnje 28 Spageti, obogaeni
Grejp 22 Jemena prekrupa
33 Bubreiastiprah
Cmooki grah
Suieni grah
Ma relice, su iene
31 Crni grah
29 Breskve
27 Crvena lea
25 Sljive
16 Soja, iz konzerve
15 Soja, suiena
7 Indijska smofcva
D o d a ta k A 185

Ako ste skloni dijabetesu trebate utvrditi koliko se povisio va

eer u krvi i koliko je dugo ostao povien; neete nuno m orati
utvrditi sam kratkotrajni vrhunac. U tom sluaju napravit ete tri
ili etiri m jerenja eera u krvi unutar jednog sata od uzim anja
sum njive hrane i zabiljeiti prosjek izm jerenih vrijenosti. Glike-
m ijski indeks e vam onda dati dobru relativnu procjenu kako va
sustav podnosi sum njivu hran u pokazujui vam prosjenu vrije-
nost eera u krvi tijekom prvih sat vrem ena nakon jela. Ako zelite
napraviti test m ijeane hrane, budite vrlo precizni u pogledu toga
koliko koje hrane uzim ate i vrem ena kada m jerite eer u krvi.

Ako ste sklom hipoglikemiji, m oda ete htjeti otkriti vau

najviu postprandijalnu vrijednost eera u krvi i napraviti tablicu
najviih vrijednosti eera u krvi. U tom sluaju m orate napraviti
dovoljan broj m jerenja kako biste otkrili vrhunac, a ostala m jere
nja m oete zanem ariti.

Da biste usporedili svoj glikemijski indeks s priloenom

tablicom glikemijskih indeksa:

Da biste usporedili svoj glikemijski indeks s prilozenom tabli

com glikemijskih indeksa, m orate ujednaiti vau tablicu glike
mijskih indeksa s relativnim vrijednostim a na referentnoj tablici
indeksa. To se m oe postii dijeljenjem svih vrijednosti eera u
krvi koje dobivate s vrijednou eera u krvi koju dobivate kada
pojedete testnu koliinu glukoze. Zatim dobivene rezultate po-
m noite sa 100. Sva testirana hrana tada e se nalaziti u n u tar Ije-
stvice od 0 do 100.

Ope smjernice:

Priloena tablica moe biti od pomoi kod procjene relativnog

glikemijskog uinka raznih vrsta hrane na prosjenog ovjeka.
Nemojte se zabrir.uti ako se vai indeksi donekle razlikuju od ovih
na tablici; ipak, ako nem a alergijskih reakcija, ne bi trebali biti jako
186 in /. ul in - n a ti h i nb\ jic a

razliiti. Z apam tite da u biokemijskom svijetu, iako sm o svi slini,

ista veliina ne odgovara svima.

Maltoza, koja nije uvrtena u tablicu, eer je s viim glikemij-

skim indeksom od referentne glukoze. Ova tablica ujednaena je
glukozi iji je indeks 100. Na ovoj ljestvici m altoza bi imala
indeks 110.

Moete m ijeati i usklaivati nam irnice kako biste dobili kom -

binirani glikemijski indeks za neki obrok, umjesto sam o za jedno
jelc. Kada to budete radili, dobivem kom binirani indeks obino
e biti nii od glikemijskog indeksa nam irnica koje su visoko na
tablici. Salatno ulje, na prim jer, obino sniava glikemijski indeks
salatc. Postoje neki izuzeci. Alkohol e obino povisiti glikemijsku
vrijednost hrane s kojom se konzum ira. Nem ojte se bojati ekspe-
rim entirati kako biste otkrili ste vam najbolje odgovara. M eutim ,
pazite da lie stek n ete n av ik u uzim anja hrane koja kronino po-
visuie eer u krvi.

Sada ete m oda poeljeti pono v n o prouiti odjeljak ProbIe-

m i i p o tek o e u vezi s testo m to leran cije glukoze kako biste
potpunije razum jeli nain na koji funkcionira ovaj testni protokol.
Nemojte oekivati da vai testni rezultati budu precizni, vaa
prchrana o d p reth o d n ih tjedana utjee na svako m jerenje koje
obavite. Takoer, dok budete postizali napretke u lijeenju bolesti,
reakciia vaeg tijela e se s v rem enom postupno mijenjati. Kori-
stite ove rezultate testova kao vodi kod procjenjivanja biofizikih
rezultata hrane koju jedete.

N em ojte esto jesti nam irnice koje su previse visoko na tablici

glikemijskih indeksa, jer e to uzrokovati kronino povienie razi-
na glukoze i, kao posljedicu toga, oteenja vena i arterija.

S iobodno u p reh ran u postupno ukljuujte nam irnice s viih

razina tablice kako vam se stanje bude poboljsavalo.
 R jenik m anje pozn atih rijei

A ld o stero n Horm on nadbubrene lijezde koji regulira

ravnoteu natrija i kalija.

A m ila ze Grupa enzim a za probavljanje

ugljikohidrata.

A n a b o lik i Koji se od nosi na proces p on ovn og

sastavljanja produkata razgradnje hranc u
ivo tkivo.

A n tio k sid ira ju i Koji neutralizira oksidirajue m olekule.

A sp artam Lani eer, poznat i kao Nutrasweet.

A terosk leroza Stvrdnjavanje arterija.

ATP A denozin trifosfat - najvanija m olekula

za pohranjivanje energije u naim naim
stanicama.

A u to im u n i Koii se od nosi na napadanje tijela vlastitim

antitijclima.

A u to so m a la n Koji se od n osi na nasljedne karakteristike

koje se prenose nespolnim krom osom im a.

Bazalan O snovna razina m etabolizm a

B ioak tivan Sposoban za kemijske interakcije s

organskim m olekulam a.

B io fla v o n o id i Grupa bioaktivnih spojeva koji se nalaze

u vou i povru. Smatra se da pojaavaju
djelovanje vitam ina C.

C elijaan O dnosi se na alergijsku bolest kod koje

dvanaesnik biva oteen glutenom .

C iljana v rijed n o st N om inalna vrijednost furikcije u odsutnosti

naruavanja.

Ci. fedinstveni oblik m olekule m asne kiseline

koji m oe biti m etaboliziran.
 ///| >: l l h l l l/ n^Ut J
188

Dijaliza M edicinska procedura d en ja krvi k o d

se primjenjuje u sluajevim a zatajenja
bilbrega.

Dvanaesnik D io tankcg crijeva koji se nadovezuje na

eludac.

Esencijalne m asne Posebna grupa n eophodnih m asnih kiselina

k iseline koje se uklanjaju iz preraene hrane.

FDA Am erika Uprava za hranu i lijekove.

Fitokemijski Prehrambena tvar koja se javlja . prirodan

n ad n .

Fitosterol Tvar koja blokira apsorpciju kolesterola u

naem dvanaesniku.

Fosfolipidi Molfckule masti koje sadre fosfor.

Fosforna kiselina Organski reagens.

Fruktozurija Bolest slina dijabetesu.

Gangrena Odum iranje tkiva.

GH H orm on rasta.

GITT Test toleiancije glukoze i inzulina.

Glicerol O sovina triglicerida. Povezuje tri m asne

kiseline.

Glikemijski Koji se odnosi na eer u krvi.

Glikogen Pon ranjeni oblik glukoze.

G likogeneza Stvaranje glukoze u jetri.

Glikozilacija Reakcija starenja tkiva koja se ubrzava kod

dijabetesa.

Glikozurija Dijabetesu slina bolest kod koje se eer

javlja u m okrad.

Glukagon H orm on guteiae; stim ulira otputanje

pohranjene glukoze u krvotok.
R tjzcntk m anjc p o z n a u h n jc zi 189

G lukokortikoidi Grupa horm ona koje otputa kora

nadbubrene lijezde.

G lukoza Vrsta eera, takoer poznata kao dekstroza

ili groi a n i eer.

GTT Test tolerancije glukoze.

HDL Lipoproteini visoke gustoe - takozvani

dobri iipoproteini koji pom au recikliranje
kolesterola.

H em iceluluza Vrsta vlakana.

H em ostaza Zaustavljanje krvarenja.

H iperglikem ija Poviena glukoza u krvotoku.

H iperinzulinem ija Povien inzulin u krvotoku.

K iperkolesterolem ij a P ovien kolesterol u krvotoku.

H ipertenzija P ovien krvni tlak

H ipcruricem ija Poviena mokrana kiselina u krvi.

Giht.

H ipoglikem ija N edovoljna koliina glukoze u krvotoku.

H ipoglikem izantni Koji sniava razinu eera u krvi.

H ipoinzulinem ija N edovoljna koliina inzulina u krvotoku.

H ipotalam us D io m ozga koj: je u interakji s endokrinim

organim a

Ileum io tankog crijeva koji je ileccekalnim

zaliskom povezan s debelim crijevom .

Insipidus O blik dijabetesa za kojeg je karakteristino

obilno mokrenje. Uzrokovan je nedovoljnim
luenjem ADH.

interm itentna Pojava bola u potkoljenicama za vrijeme

klaudikacija hodanja

Inzulin H orm on beta stanica guterae koji potie

tijelo na upotrebu glukoze.
 190 I n/.ulin - n u ti h i uboji ca

Izom eri Tvari s identinim m olekularnim teinam a

ali razliitim fizikalnim svojstvima.

Jejunum D io tankog crijeva koji je povezan s

dvanaesnikom i s ileum om .

Kataboliki Koji se odn osi na procese razgradnje hrane

na bioaktivne sastavne dijelove.

Kateholamini Grupa horm ona koje lui nadbubrena

m edula.

K ctoacido/a K iselo stanje krvi kao posljedic? prisutnosti

ketona.

Ketoacidozan Koji se od n osi na ketoacidozu

Ketoni M olekule acetona u krvotoku

Kofaktori D vije ili vise tvari potrebnih jedna drugoj

za pospjeivanje zajednike aktivnosti.

Ksiluloza M okrani marker za pentozuriju.

Kvercetin Hranjiva tvar; jedan od bioflavcnoida.

LDL L ipoproteini niske gustoe - distribuiraju

k o le ste r o l: druge m asne kiseline iz jetre do
stanica. Takozvani loi lipoproteini.

Lignan Vrsta vlakana.

Limfociti P osebna vrsta bijelih krvnih stanica koje

tvore dio naeg im unolokog sustava.

Lipaze Grupa enzim a za probavljanje m asti koji

nastaju u guterai.

Lipogeneza Proces u kojem jetra proizvodi masti iz

glukoze.

Lipolitiki Koji otapa masti.

Lipoproteini M asti povezane s bjelanevinam a

Makrofagi O bram bene stanice tijela, sposobne unititi

ili inaktivirati opasne m ikroorganizm e.
R ij c n i k p o/.ra tih rijeci 191

Malapsorpcija Nedovoljna apsorpcija hranjivih tvari.

O bino se o d n o si na resice u tankom
crijevu.

Mastociti Posebna vrsta stanica u im unolokom

sustavu koje pohranjuju antitijela za
specifirte antigene.

Metabolizam Proces kojim se hrana transformira i koristi

u naim tijelima i njegovim stanicama.

Metaloenzimi Enzimi s vezanim m ineralima, takva je

veina enzim a.

Mikotoksin Izluina gljivica. Ncki au otrovni, neki se

koriste kao antibiotici.

Mikrovaskularan Koji se od n osi na m ale vene u tijelu, m eu

stanicapia, u onoj jabuici itd.

Mitohondriji Energetska centrala stanice.

Monosaharidi Jednom olekularni eeri.

Mutagen Sposoban izazvdti bioloku mutaciju.

Neuropatija Bolest ivanog tkiva.

Noradrenalin H orm on nadbubrene lijezde.

Pentozurija Bolest slina dijabetesu

Peptid D vije ili vie povezanih am inokiselina.

Peroksid Spoj kisika u kojem kisik ima oksidacijski

b roj'l-,

Policiklini Grupa aromatskih ugljikovodika vanih u

organskoj kemiji.

Policistian S brojnim cistama.

Polipeptid M olekularna veza 50 ili manje

am inokiselina.

Portalan Koji se odnosi na posebnu venu koja

povezuje crijeva i jetru.
192 In/.u li n - f ihi (j hojico

Postprandijalan N akon jela.

Pretilost Ozbiljan sluaj prekom ierne tjelesne teine.

Prostaglanini Tvari sline horm onim a; nasiaju iz

nezasienih m asnih kiselina.

Proteaze G rupa enzim a za probavljanje bjelanevina.

Retmopatija B olest m reznice oka.

Sim biotski Koji se od nosi na ir.terakciju dvaju

organizam a koja m oe i ne m ora biti
korisna za oba sudionika.

Som ogy U inak na glukozu u krvi povezan s

upotrebom injekcijskog inzulina.

SulAti Kemijski konzervansi u irokoj upotrebi,

koriste se u hrani.

Sulfonilurea O pasna grupa oialn ih hipoglikcm ika koji

su u sirokoj upotrebi za tretiranje diabetesa
m ellitusa.

ok Po ivot opasan bioluki dogaaj, esto

praen ozbiljnim padom krvnog tlaka

T4 H orm on titnjae.

Tokoferoli Porodica hranjivih tvari u koju spada i

vitam in E.

Trans O vdje se od nosi na neprirodan i tetan

m olekularan poredak m asnih kiselina koje
se ne m ogu odm ah m etabolizirati.

Trans m asne N eprirodan, toksian poredak m asnih

kiselina koji se nalazi u preradenoj hrani.

Triglicerid Tri m asne kiseline m olekularno vezane za

gliceroln u osovinu.

Triptofan Jedna od osam esencijalnih m asnih kiselina.

TSH H o rm o n koji stim ulira titnjau.

R i j i c m k m a n jc p o :'n a t :h r i j c n 193

w -3 ili n-3 O m ega 3; grupa esencijalnih m asnih

kiselina.

u ukasta tekuina koju jetra lui u uovod.

Potrebna je za probavljanje masti i ulja.

u o v o d Posebni kanal koji povezuje jetru, uni

m jehur i vanaesnik.
 B iljeke
Uvod
1 j. Whittaker, dr. med, <Reversing Diabetes, 1937, str. 133
2 VRP Newsletter, listopad 1993; U. H. Malabu, S. Dryden, H. D. McCarthy, et ab,
Diabetes, 1994; 43:9-15
3 J. M. Llobet, J. L. Domingo, Acute toxicity o f vanadium com pounds in rats and
mice*, Toxicol Lett, 1984, studeni; 23(2):227-231L
Migliore et al., Cytogenic damage induced in hum an lymphocytes by
four vanadium com pounds and microneucleus analysis by florescence in
situ hybridization with a centrom etric probe*, Mutat Res, 1993 studeni;
319(3):205-213
4 Cam, M. C. et al., Distinct glucose lowering and Beta cell protective effects of
Vanadium and food restriction in streptozotocin-diabetes*, Eur J Endocri
nology, 1999; 141(5):546-554
Poucheret, P., Verma, S., Grympas, M. D., McNeill, J. H., Vanadium and
diabetes*, Mol Cell Biochem, 1998; 188(l-2):73-80
5 R. E. Rothenberg, dr. med, FACS. Medical dictionary and health manual*,
1992.
6 A. M. Thrash, dr. med., FACP, C. L Thrash, dr. med., MPH, Diabetes and the
hypoglycemic syndrome*, 1993, stir. 29
7 Elaine N. Marieb, RN, dr. sc., Essentials of human anatomy and physiology*,
5. izd., 1997, str. 283
8 M. P. Stern, The effect o f glycemic control on the incidence o f macrovascular
complications o f type II diabetes*. Arch Fam Med, 1998, oujak; 7(2): 155-
162
H. Haller, Postprandial glucose and vascular disease*, Diabet Med. 1997,
14. kolovoza, dodatak 3: S50-S56
S. V. Edelman, Type II mellitus*, Adv Intern Med, 1998; 43:440-500
G. M. Baillie et al., Insulin and coronary artery disease; is syndrome X the unify
ing hypothesis?*, Ann Pharmacother, 1998, veljaa; 32(2):233-247
9 U. Erasmus, dr. med., Fats that heal, Fats that kill*, 1996, str. 5
10 R. Berkow, dr. med, ur. The Merck manual of diagnosis and therapy*, trinaesto
izdanje, 1977, str. 1291-1293
11 L. Lepsanovic et al., Hyperinsulinemia as a key factor in the development of
many metabolic disorders*, Med Pregl, 1997, studeni; 50(ll-12):469-472
Krentz, A. J., Ferner, R. E Bailey, C. J., Comparative Tolerability Profiles of
Oral Hypoglycemic Agents*, Drug Saf, 1994, listopad; 11(4):223-241
196 In /.t ih n va< t i h i ah oji cd

12 ]. . W hitaker, Health and Healing, periodini dodatak, sredina veljae

1996.
J. D. W allach, DVM, ND, Let's play doctor, ref: Semmelwise incident,
1993, str. 75

Prepoznavanje problem a

1 M. Murray, ND, J. Fizzorno, Nl), ((Encyclopedia of Natural Medicine, 2.

do p unjeno izdanje, 1998., Prima Publishing, PO Box 1260BK, Rocklin,
CA95677, str. 405-407
2 Van N ostrands Scientific Encyclopedia, 8. izdanje,Diabetes VIII.34, str. 667
3 Doktor Joel W allach u svojoj knjizi Lets play Doctor (str.108-110) govori
0 svom o tk riu 'd a je cistina fibroza kod djeteta izravna posljedica
nedostatka selena u majinoj prehrani. Cistinu fibiozu se moe u pot-
punosti p revenirati davanjem dovoljnih koliina selena trudnim zenama,
1 moe se nSpjeno lijeiti davanjem selena djetetu koje je rodeno s ovom
boleu. D o k to r Wallach ogoreno dodaje da kad je podnio izvjetaj
o ovim o tkricim a, informacija je bila zalakana, a on je smjesta dobio
otkaz. 1
4 J. Feltman, Preventions giant book of health facts, 1991, str. 169
5 R. Berkow, dr. m ed., ur., op. cit. str. 1289
6 R. Berkow, dr. m ed., op. cit. str. 1305-1307
7 N. Appleton, dr. sc., Lick fhe sugar habit, 1988, str. 44
8 J. F. Balch, dr. m ed., P. A. Balch, CNC, Prescription for nutritional healing,
1990, str. 154
9 Goldstone, M. L. e t al., Ir.sulin potentiates platelet-derived growth factor
action in vascular smoothe muscle cells, Endocrinology, 1998, listopad;
139( 10):4067-4072
10 R. M. Berkow, d r. med., op. cit. str. 1291
11 Stout RW, Insulin as mitogeniv factor: role in the pathogenesis of Card'ovas-
cular disease." Am J Med 1991 Feb21;90(2A). 62S-65S
12 Ovo je m edicinski argon; znai nakon obroka'.
13 R. Berkow, dr. m ed:, op. cit. str. 1294
14 R. Berkow, dr. m ed, op. cit., str 1295-1298
15 Rijei u kurzivu imaju posebno znaenje koje e postati jasno nakon to
objasnimo kontrolne sustave.
16 R. Berkow, dr. m ed , op. cit., str 1295-1298
B il fc tkc 197

17 U ranirn fazama ovog otkazivanja vano je kvantificirati visoku razinu inzu

lina pom ou GITT-a, testa tolerancije glukoze i inzulina.
| Physicians Desk Reference, 53. izdanje, L999.
19 Physicians Desk Reference (lijeniki prirunik.)
20 Otputanje glukoze iz jetre objanjeno je u odjeljku Funkcije cndokiinih
lijezda
21 Studija oralnih hipogiikemizantnih agenasa u sklopu Sveuilinog grupnog
dijabetikog programa (University Group Diabetes Program)
22 Dobra uvodna rasprava o tome kako funkriom raju ovi putevi moe se
pronaci u Encyclopedia of natural medicine, Michael Murray, ND i
Joseph Pizzorno, ND, drugo izmijenjeno izdanje, 1998, str. 104-125
23 Physicians Desk Reference, 53. izdanje, 1999.
24 J.J. Brooks, dr. med. ((Alternative Medicine research, sv. 9,26. ozujka 2000.
25 Pravni uredi Charlesa H. Johnsona i suradnika, besplatni telefon: 1 (800) 535-
5727, od 26. travnja 2000.
26 J. A. O. Brown, M. B., B. Chir., Pears medical encyclopedia, illustrated, 1971,
str. 250
27 R. Berkow dr. med., glavn: urednik, Merck Manual of Medical Information,
1997, str. 721

K ontrolni sustavi

1 J. J. D'Azzo, C. H. Koupis, ((Feedback control system analysis and syntesis,

1960, str. 113-138
7 Kao i sustavi tipa 1, tipa 2 i mnogi drugi sloeni sustavi viega recla.
3 Unutarnja naruiavanja automatski se kompenziraju dinamil.om kontrolne
petlje sustava.

ovjeji sustavi za k o n tro lu eera u krvi

1 A. D. M ooradian et. al., ((Endocrinology in aging, Dis Mon, 1988, srpanj;

34(7):393-461
2 Vidi odjeljak Klasicni simptomi i rani znaci upozorenja
3 V. Baron, E. Van Obberghen, ((Mechanism of insulin action, CR Seances Soc
Biol Fil, 1995; 189(1):25 41
198 In/. ul in - i n f ti h i nhojira

4 Elaine N. Marieb, RN, dr. sc., Essentials of hum an anatomy and physiology,
peto izdanje, 1997, str. 434
5 Strogo uzevi, mozak takoder rr.oze koristiti glutaminsku kiselinu i ketone u
sluaju nude.
6 U. Smith e t al, Human adipose tissue in culture V. Studies on the metabolic
effects of insulin, Diabetologia, 1976, svibanj; 12(2): 137-143
7 U. Erasmus, dr. sc, Fats that Heal, Eats that Kill, str. 170
8 Elaine N Marieb, RN, dr. sc., op. cit., str. 430-435
9 Leon Chaitow, ND, D. O., Thorsons guide to am ino acids, str. 24 29
1C Goodyear L. J., Kahn B. B., Exerice, glucose transport and insulin
sensitivity, Annu Rev Med, 1988; 49:235-261
11 W. W. Wiersinga, Subclinical thyroidology, izloieno na simpoziju
Metabolism and action of thyroid hormone, ur. T. J. Viser, dr. sc, E. R
Krenning, dr. med., Rotterdam, Nizozemska. 4-1997.
12 E. N. Marieb, PN, dr. sc., op. cit., str. 272-282
13 Randle P. J. ct al, Glucose fatty acid interactions and the regulation of
glucose disposal, J Cell Biochem, 1994; 55 d o d a ta k l- ll
14 E. N. M arieb, RN, dr. sc op. cit., str. 267-288
15 Gustavsson J. et al., Insulin stimulated glucose uptake involves the transition
of glucose transporters to a caveolae-rich fraction within the plasma
m em brane: implications for type 2 diabetes. Mol Meds, 1996, svibanj;
2(3):367-372
16 Rea, S., James, D. E., Moving GLUT4: the biogenesis and trafficking of
GLUT4 storage vesicles, Diabetes, 1997, studeni; 46(11):1667-1677
l/ Kahn, B. B., Lilly lecture 1995. Glucose transport: pivotal step in insulin
action, Diabetes, 1996, studeni; 45(11): 1644-1654
18 S. Gregersen et al, Glycaemic and Insulinaemic Responses to Orange and
Apple Compared with W hite Bread in non-insulin Dependent Diabetis
Subjects, J Clin Nutr 46(1992):301-303
19 Dunne, L. J., Nutrition Almanac, tree izdanje, str. 4 i 274
20 Goodyear L. J. et al, Exercise, glucose transport and insulin sensitivity,
A nnu Rev Med, 1998;49:235-261
21 Tuom inen, J. A. et al, Exercise increases insulin clearance in healthy man
and insulin-dependent diabetes mellitus patients, Clin Physiol, 1997,
sijeanj; 17(1): 19-30
Biljchc 199

N aruavanje sustava

1 Usporedite to s idealnim vrijednostima spomenutim u naem odjeljku klasini

simptomi i rani znaci upozorenja*.
2 McCarthy, M. F., Up regulation of IGF binding protein-1 as an anticarcinoge-
nic strategy: relevance to caloric restriction, exercise and insulin sensitivi
ty*, Med Hypothesis, 1997, travanj; 48(4):297-308
McCarthy, M. F., Up regulation of intracellular signalling pathways may
play a central pathogenic role in hypertension, atherogenesis, insulin re
sistance and cancer prom otion - the PKC syndrome*, Med Hypothesis,
1996, ozujak; 46<3):191-221
3 Okolska, G., et al, [Current recomendations concerning the rational use of
fats. II. Value of polyunsaturated fatty acids for the n-6 and n-3 groups and
general recommendations], Rocz Panstw Zakl Hig, 1989; 40(3):17S-1S7
4 Glikemijski indeks* je popis namirnjea prema relativnom uinku to ga one
imaju na pcrast eera u krvi. Uinakgreske brzine m o ie se svesti na m ini
mum uzimanjem hrane koja je nisko na glikemijskom indeksu. Ponovno
emo se vratiti na ovaj glikemijski indeks radi detaljnije rasprave.
5 Autor je esto pokuiavao pronai ovu informaciju, <di bez uspjeha.
f Sweeny, J. S., Dietarv factors that influence the Dextrose Tolerance Test*, Arc
hives Int Med, 40:818-830, 1927.
7 Whitaker, J. M., dr. med., op. cit., str 34 .
Dr. M arvin Siperstein, profesor medicine, Veterans Adm inistration
Medical Center, San Francisco, Family Practice News*, 15. listopada
1979.
8 To se dogaa lead je naa razina eera u krvi na p'razan eludac, izmjerena
ujutro, visa od nae kasnoveernje razine eera u krvi a nismo nita jeli
tijekom noi. Pogledati nae odjeljke Funkcija endokrinih ilijezda* i Ci-
ljana tocka*.
9 O tome to tono znai lose masti* govorit cerno kasnije.

O stala vana pitanja

1 J. A. C. Brown, M. B., B. Chir., Pears Medical Encyclopedia*. Pelham Books Lt.

i Rainbird Reference Books Lt., 1971, London, England.
2 W. G. Crook, dr. med., 1he Yeast Connection*, 1992, Professional Books, p.p.
3246 Jackson, Tennessee, 38303. Ovo je odlian izvor podataka o Candidi
aibicans.
 0 I n / . u n n - va tih i u bo ji ra

^iklamat je odobreno sladilo prema Uredbi Europskog parlamenta i Vijea

94/35/EC od 30. lipnja 1994. o prehram benim sladilima. Zemlje lanice
poele su je provoditi 31. prosinca 1995.
Odobrio ga je Zajedniki struni odbor za prehram bene aditive (Joint
Expert C om m ittee on Food additives, JEFCA) FAO-a i WHO-a, i Znan-
slveni odbor z a hranu (Scientific Committee for food, SCF) Europske ko-
misije.
Savjetodavni o d b o r nacionalnih toksikolokih program a r.edavno se (u listopa-
du 1997) o sv n m o na status saharina u nlzvjestaju o kar.cerogcnim tvariman
federalne vladc. Ovaj odbor preporuio je da se nastavi s koritenjem de-
klaracije s upozorenjem
To se doznalo 1985. na sasluanju FDA koje je proveo senator Metzenbaum.
Prema Alexu C onstantinu u njegovom eseju Slatki otrov.
Radna grupa FDA z a istragu sluaja Seade, Final Report of Investigation of G.
D. Searle Company*, 24. oujka 1976.
Ameriko m inistarstvo zdravtva i socijalnih slubi, Report on all adverse
Reactions in th e Adverse Reaction M onitoring System*, 24. veljae i 28.
veljae 1994.
' Piica o steviji m oze sc pronai na mnogim mjestima na Internetu, ukliuujui i
http://wwv'.nowvitamins.com/stevia.htm
10 W. G. Crook, op. cit.
Cummings, J. H . et al, Role of Intestinal Bacteria in Nutrient Metabolism*,
J Clin Nutr, 1997; 16:3-11
11 A. V. Constantini, dr. med, direktor Svjetske zdiavstvene organizacije, H. Wie-
land, dr. med, Lars Qvick, dr. med, dr. sc, The Fungal/Mycotoxin Etiology
of Human Disease (particularly cancer)*.
12 A. V. Constantini, dr. med, direktor Svjetske zdravstvene organizacije, H. Wie-
land, dr. med, Lars Qvick, dr. med, dr. sc, op. cit.
13 N. Appleton, dr. sc., Lick the sugar habit)>, 1988, Avery Publishing Group,
Garden City, s te 67
14 Jeftini uredaji za m jerenje pulsa mogu se pronai u veini apoteka. Iako nisu
posve neophodni, mogu olakati mjerenje pulsa.
15 S. Faellen, The Allergy Self-Help Book*, 1983, Rodal Books, Rodale Press, Inc.
33 East M inor Street, Emmaus, Pennsylvania, 18049
16 E. N. Marieb RN, dr. sc., Essentials of Hum an Anatomy and Physiology*,
1997, str. 435-436, Benjamin/Cummings Publishing Company. 2725 Sand
Hill Road, M enlo Park, California 94025
Bihckc 201

17 Goalstone, M. L. Et al, Insu!in potentiates platelet-derived growth factor

action in vascular sm ooth muscle cells, Endocrinology, 1998, listopad;
139( 10):4067-4072
18 I takozvane dobre masti i takozvane lose masti apsolutno su neophodnc
za odvijanje nasih ivotnih procesa. To to su jedne postale poznatc kao
dobre, a druge kao loe, posljedica je nevjerojatnog neznanja moderne
popularne znanosti.
19 A. M. Thrash, dr. med., FACE, C. L. Trash, dr. med, MPH, ^Diabetes and the
Hypoglycemic Syndrome, str. 62-65,1994, New Lifestyle Books, Seale, AL
36875.
20 Nedavno finsko istrazivanje na 970 helsinkih policajaca, pod vodstvom Kalevi
Pyorala sa Sveuilita u Kuopiu, pokazalo je da su oni s najviim razinama
inzulina imali tri puta veu uestalost poputanja srca od onih s najniim
razinama inzulina.
21 Milwaukee Journal Sentinel nedavno je objavio da su Nikhil Dhurandhar i
profesor Richard Atkinson, dva vrlo poznata istraivaa pretilosti, povezali
adenovirus 36 s pretilou kod ljudi. Prema lanku, istraivanje je bilo do
voljno obeavajue za dobivanje financijske potuore Nacionalnog instituta
za zdravlje.
22 E. N. Marieb, RN, dr. sc., str 431
Triscari, J. et al, Changes in lipid matabolism in diet-induced obesity.
Metabolism, 1985,Iipanj; 34(6): 580-587
Koyama K. et al., Tissue triglycerides, insulin resistance, and insulin pro
duction: Implications for the Hyperinsulinemia of obesity. Am J Physiol,
1997, listopad; 273 (4.dio):E708-713
23 Morales, L. M. et al, Insulin and lipogenesis in rat adipocytes. 11. Effect o f high
levels of insulin and glucose on lipid synthesis in isolated rat adipocytes,
Biochem Biophys Res Commun 1994,30 oujka; 199(3): 1151-1157
24 Stejskal, D. et al, [Leptin, insulin and pioinsulin-their relationship], Vnirt
Lek, 1998, lipanj; 44(6):361-365
25 Rohner-Jeanrenaud E, Jeanrenaud B, Central nervous system and body wei
ght regulation, Ann Endocrinol (Paris), 1997; 58(2): 137-142
26 Stejskal, D. et al, ibid.
27 Steinberg, H. O. et al, Obesity/insulin resistance is associated with endothelial
dysfunction. Implications for the syndrome of insulin resistance. J Clin
Invest, 1996,1. lipnja; 97( 11):2601-2610
202 In / .u lin - i- tiv t i h i u h o jic d

E pidem iologija dijabetesa tipa 2 i hiperinzulinem ije

1 American Heritage Dictionary of the English Language, 1978, Houghton Mi

fflin Company.
2 Encyclopedia Am ericana, 1966 sv 9., str 54.
3 Newton Evans, dipl. ing., dr. med. et al, The Home Physician and Guide to
Health, 1923, Pacific Press Publishing Association, Mountain View, C a
lifornia.
4 Joslyn, E. ., D ublin, L. I., Marks, H. H Studies on Diabetes Mellitus, 1933,
American Journal of Medical Sciences, 186:753-773.
5 Ameriko kardioloko udruienje (American Heart Association) piocijenilo je
1998. da 51% Am erikanaca ima razinu kolesterola u krvi 200 mg/dl ili vise.
Zbog rascjepkanosti medicinske zajednice na specijalnosti, kao to s . tvo
objasriili, to se vise ne smatra posljedicom dijabetesa. Trenutano se sma-
tra da dijabetes samo poveava opasnost od dobivanja kardiovaskularnih
bolesti.
6 Levine. R., Historical view of the classification o f diabetes, 1986. Clinical Che
mistry 32 84-86, Van Nostrands Scientific Encyclopedia, 8. izdanje, V lll.34
Diabetes, str. 665-676
7 Hipokratova zakletva, odlomci: Zaklinjem se Apolonom lijenikom... u skladu
sa svojim sposobnostim a i prosubom... neu dati nikakav sm rtonosan lijek
ako se to od m ene zatrai, niti u dati takav savjet... u isioi i svetosti pro
vest u svoj ivot i primjenjivati svoju vjetinu...
8 Ameriko kardioloko udruzenje u jednom od svojih prvih informacijskih bil-
tena 1998. spom inje neke od ovih simptoma kao: pretilost, netolerancija
glukoze, o tp o m o st na inzulin, dijabetes, povieni trigliceridi, povieni krv-
ni tlak, ishemijska srcana bolest, hiperijizulinem ija.
9 J, Whittaker, dr. m ed., Is heart surgery necessary?, str. 52-62, 1995, Regnery
Publishing, iNc. 422 First Street, SE, Suite 300, Washington, DC 20003
10 J, Whittaker, dr. m ed., ibid, str. 13-27
11 American D em ographics, Deaths top ten, travanj 1997
12 J. D. Wallach, dipl. ing, DVM, ND, Ma Lan M. S., di. med., Rare Earths: For
bidden Cures, str 456-463,1996, Double Happiness Publishing Company
PO Box 1222, Bonita, CA 91908
13 Encyclopedia A m ericana, Library Edition, 1966. C. G. Snyder, savjctnik za pre-
hranu, Margarine, str. 279-300
14 J. Trager, The Food Chronolgy, 1995, Henry Holt 8c Company, N. Y., N. Y.
15 J. Trager, ibid.
R ilj c k c 203

16 Neke od ovih mehanizama objasnit emo u naem odjeljku Masti i ulja.

17 U. Erasmus, Fats That Heal, Fats That Kill, 1996, str. 104, Alive Books, 7436
Frazer Park Drive, Burnaby BC, Kanada. V5J5B9. Udo je takoder ukazao
na injenicu da je oeldvani zivotni vijek u Nizozemskoj pet godina duzi
nego kod nas.
18 J. Trager, The Food Chronology, 1995, Henry Holt & Company, N. Y., N. Y
Popis prema vreinenskom slijedu.
19 J. Trager, ibid.
20 Pisac se sjea kako je, kao dijete, mijeao paketie boje s obojenim margarinom
za svcju majku.
21 J-Trager, ibid.
22 Encyclopadia Americana, Library Edition, Margarine, str. 279-280
23 A. M. Thrash, dr. med., FACP, C. L. Thrash, dr. med., MPH, Diabetes and the
hypoglycemic syndrome, New Life Books, Seale, AL 36875, str 54-58
24 Van Nostrands Scientific Encyclopedia, 8. izdanje, Diabetes, VIII. 34, str. 673
25 U. Erasmus, Fats That Heal, Fats That Kill, 1996, str. 104, Alive Books, 7436
Frazer Park Drive, Burnaby, BC, Canada V5J5B9 pp 266-269
26 D Wallach BS, DVM. ND. MA Lan M .D . MS Rare earths Forbidden Cures '.
Double Happiness Publishing Company. PO Box 1222 Bonita, CA 91908
p 43
27 Neal Kinsley i Charlie Walters u svom bestseleru Hands on Agronomy
izvjetavaju (2. str.), da je dr. Albrechta sveuilite otjeralo u prijevre-
menu m irovinu neposredno nakon velikt financijske potpore od strane
Kompanije fosilnih goriva. Izgleda da ono sto je dr. Albrecht imao za
nauavati nije odgovaralo biznisu fosilnih goriva. Dr. Albrecht umirovljen
je 1955.
28 PTO je kratica od Power TakeOfF. Radi se o mehanikoj napravi na trakto-
rima koja im omoguuje da pckreu aktivne prikljuke kao to su rotacij-
ske drljae, utovarivae, prskalice za pesticide i drugu oprem u koja tedi
ljudski rad.
29 Skraeni oblik izreke de minimis non carat flex. To se u osnovi odnosi na
pravni princip koji kae da se trivijalna krenja zakona mogu ignorirati.
30 Detaljnijo informacije potraiti, na primjer, u: R. Buist, dr. sc., Food Chemical
Sensitivity, 1988, Avery Publishing Group, Inc.,Garden City Park, New
York.
31 M. C. Etiig, dr. sc., FACN, direktor, Nutritional Sciences Division Enig Associ
ates, Inc. Trans Fatty Acids in the Food Supply: A comprehensive report
covering 8c= years o f research, drugo izdanje. E-mail: marye@enig.com
2 0 4 I n / i t l i n ' t i h i uhojica

Van Nostrands Scientific Encyclopedia, 8. izdanje, V 111.34 Diabetes

J. Trager, The Food Chronology, 1995, Henry Hclt and Company. NY, NY.
32 Pan D. A. et al., Skeletal muscle m em brane lipid composition is related to adi
posity and insulin action, f Clin Invest, 1995, prosinac; 96(01:2802-2808
Field C. J. et al, Relationship between dietary fat, adipocyte m em bra
ne composition and insulin binding in the rat., J Nutr 1989, listopad;
119(10):1483 1489
Gustavsson J. et al, Insulin-stim u'ated glucose uptake involves the transi
tion of glucose transporters to a caveolae-rich fraction within the plasma
membrane: implications fo r type 2 diabetes*, Mol Meds, 1996, svibanj;
2(3):367-372
33 Kaunitz H, Biological effects o f transfatty acids, Zeitschrift. Fur Ernahrun-
gswissenshaft, oiujak 1976, 15( 1):26-33. engleski prijevod
Horrobin, D. F., Essential fatty acids and the complications of diabetes
mellitus*, Wein Klin W ochenschr 1989, 14. travnja; 10!(8):289-293
Simopoulous A. P., Is insulin resistance influenced by dietary linoleic acid
and trans fatty acids?*, Free Radio Biol Med, 1994, listopad; 17(4): 167-372
Mortensen, J. Z., Schmidt E. B., Neilsen A. H., Dyerberg J, The effect of N-6
and N-3 polyunsaturated fatty acids on hemostasis, blood lipids and blood
pressure.* Thromb Haem ost 1983,30. kolovcza; 50(2):543-546
34 Kahn, B. B., Lilly lecture 1995. Glucose transport: pivotal step in insulin acLi-
on, Diabetes, 1996, studeni; 45( 11): 1644 -1654
35 Waprir, R. A., Zinc deficiency, m alnutrition and the gastrointestinal tract, J
Nutr, 2000, svibanj; 130(5. dodatak) 138BS-1392S
36 Wallach, S., Clinical and biochem ical aspects of Chiom ium deficiency, J Am
Coll Nutr, 19R5; 4(1):107-120
37 Williams K. V., Korytkowski, O djel za endokrinologiju, Medicinski l'akultet
Sveuilita u Pittsburghu, Pittsburgh, PA, Syndrome X: Pathogenesis, cli
nical aspects and therapeutic aspects
Landsberg, L., Obesity a n d the Insulin resistance syndrome, Hypertens
Res 1996,lipanj 1996; 19 dodatak 1.-S51-S55.
Kaski, J. C., Rosso, G., Cardiac syndrome X: an overview, Hosp Pract
(kraj urednikog), 2000,15. veljae; 35(2):75-76; 79-82; 85-88
Calles-Escandon J. et al., Type 2 diabetes: one disease, multiple cardiovas
cular rise factors Coron A rtery Dis 1999; 10(l):23-30
Dustan, H. P., Nutrition a n d cardiovascular diseases of women, Public
Health Rep, 1987,sipanj-kolovoz; dodatak:22-2
38 Kamide, K. et al., Insulin resistance is related to silent cerebral infarction
in patiens with essential hypertension. Am J Hypertens, 1997, stude
ni; 10(11):1245-1249
Rilj ckc
205

Pyoraia, M., M iettinen, H Laakso, M., Pyoraia, K Hyperinsulinemia and

the risk of stroke in healthy middle-aged men: The 22 year follow-up results
of the Helsinki Policemen Study, Stroke, 199S, rujan; 29(9): 1860-1866.
39 Stout, R. W., Insulin as a mitogenic factor: role in the pathogenesis of cardio
vascular disease, Am J Med, 1991,21. veljace;90(2A):62S-65S
40 Nasreu, ova crna slika nije univerzalna. Postoje savjesni i upueni lijenici koji
vode ugledne klinike za lijeenje dijabetesa i rutinski lijee ovu bolest. Kada
naiete na nekog od njih, budite svjesni svoje srce i nemojte ga izgubiti.
41 Moore, M. A., Park, C. B., Tsuda, H Implications of the hyperinsulinemia-
diabetes-cancer link for preventive efforts, Eur j Cancer Prev, 1998, tra-
vanj;7(2):89-107
Bruning, P. F., et al., Insulin resistance and breast cancer risk, Int J Cancer,
1992, 21. listopada; 52(4):511-516
Rose, D. P., Dietary fatty acids and cancer, Am J Clin Nutr, 1997, listopad;
66(4. dodatak): 998S-1003S
Kromhout, D., The im portance of N=6 and N -3 fatty acids in carcinoge
nesis, Med Oncol Tum or Pharmacother, 1990;7(2-3):173-176.
Dippenaar, N. et al., The reversibility of cancer: evidence that malignacy
in melanoma cells is gamma-linolnnic acid deficiency-dependent, S Afr
Med J, 1982,2. listopada; 62Q5):505-509
42 A. V. Constantini, dr. med, H. Wieland, dr. med, Lars Qvick, dr. med, Jr. sc.,
Fungal Bionics, Cancer, drugi svezak; m oie se nabaviti od. Johann Fri
edrich Oberlin Verlag, Am Muhlbach 13,79114, Freiburg, Njemaka. ISBN
3-930939

Neke osnove prehrane

1 Neishranjenost u zcmljama treeg svijeta najee je uzrokovana nedostatkom

hrane. U Americi se radi o prikrivenoj epidemiii uzrokovanoj prehrambe-
no bezvrijednom, um jctnom hranom i varljivog reklamiranja hrane.
2 Katalizator uzrokuje odigravanje kemijskih reakcija u kojirna sam inae ne su-
djeluje. Nakon to reakcija zavri, reaktanti koji su sudjelovali u njoj doive
promjenu, ali katalizator, nepromijenjen, na raspolaganju je za stimuliranje
novih slinih reakcija. Uzmimo za primjer kataboliki proces razgradnje
triglicerida na glicerol i masne kiseline koju vri lipaza. Prije reakcije po
stoje lipaza i trigliceridi. Nakon reakcije postoje lipaza, glicerol i tri masne
kiseline.
3 Marieb EN, RN, dr. sc., Essentials of Anatomy and Physiology, peto izdanje,
1997, str. 430-442, The Benjamine/Cummings Publishing Company, Inc.
2725 Sand Hill Road, Menlo Park, California. 94025
206 I r i / t t h n r</v t t h t uhof /c< i

4 Marieb, EN, RN, dr. sc.. op. cit., str. 430-433.

5 U. Erasmus, Fats That Heal, Fats That Kill*, 1996, str. 104, Alive Books, 7436
Frazer Park Drive. Burnaby BC. Kanada. V5J5B9.
6 L. Chaitow, ND, DO, Thorsons guide to Amino Adds*. 1991, str. 39,79, Harper
Collins Publishers, 75-85 Fulham Palace Road, Hammersmith, London W6
8JB, ISBN 0 7225 2492 7
7 Poznato je da suifiii izazivaju migrenske glavobolie kod m nogih biokemijskih
individualista m e u nama, ali zato ine da 10 dana staro povre izgleda
kao da je uptavo sttiglo iz povrtnjaka.
8 Cichohe, A. J., The com plete book of Enzyme Therapy, 1999, Avery Publishing
Group, 120 old Broadway, Garden City Park, NY 11040, (800) 548 5757
9 Wursch, P., Pi-Sunyer FX, The role of viscous soluble fiber in the metabolic
control of diabetes. A review with special emphasis on cereals rich in beta-
glucan*, Diabetes C are, 1997, studeni; 20(11 );1774-1780.
10 Pogledati npr. \. F. Balch, dr. med, P. A. Balch, CNC, (Prescription for Nutritional
Healing*, 1990, str. 40-41. Avery Publishing Group, Garden City Park, NY.
11 Za ovu ideju moramo zahvaliti Blairu iz trgovine zdravom hranom The C rim
son Dragon* iz Logm onta u Coloradu. Njihov broja je: (30?) 682-1340.
12 Sezamovo ulje je bogat izvor omega 6 i omega 9 masnih kiseiina, kao i zasi-
enih masti. Bilo b i lcontraproduktivno koristiti ovo ulje prije nego ito se
eer u krvi stabilizira. Nakon to se seer krvi stabilizira, nerafinirano
sezamovo ulje m oe se pojaviti na vaem popisu korisnih ulja.

Oporavak i izljecenje

1 M. C. Enig, dr. sc. T ransfat Infoweb www.enig.com, citat lanka c prehrani iz

Er.cyclopadie Britannice iz 1911.
M. Fumento, C onsum ers Research Magazine, listopad 1997, Busting the
low fat myth*
2 W. C. Willett, dr. m ed, dr. sc., Nutrition and Cancer*, Salud Publica Mex,
1997;39:298-309
3 Prevelika koliina lane n o g ulja moze izazvati proljev. Ako dode do proljeva,
jednostavno sm cnjite koliinu lanenog ulja ispod razine na kojoj izaziva
ovaj problem.
4 Trenutna vrljednost za dijagnosticiranje dijabetesa je 126 mg/dl. Iako nije vje-
rojatno da se o tp o m o st tijela na tetu od glukoze i inzulina mijenja, ovaj
broj se s vremena n a vrijem e mijenja bez nekog oiglednog razloga. Uku-
pan dijagnosticirani broj dijabetiara jako ovisi o tome koliko ovaj broj u
odredenom vrem enu iznosi.
f t jljc lt c 207

5 Erasmus, U, dr. sc., op. cit., str. 237.

6 Bonaga, C, et al Nutritional aspects of transfattv acids. Note I. Their accu
mulation in tissue lipids of rats fed with normolipidic diets containing
margarine, Biochem Exp Biol, 1980; 16(l):?l-54
7 Potter, J. F et al., Gluccse metabolism in glucose-intolerant older people d u
ring chrom ium supplementation, Metabolism, 1885; 34:199-204
Martinez, O. B , et al.. Dietary Chromium and effect o f Chrom ium su
pplementation of Glucose tolerance in elderly Canadian women, Nutr
Res, 1985;5:609-620
6 Fagin, J. A., et al, Insulinothropic effects ov Vanadate, Diabetes, 1987:36:1448
Naylor, G., Vanadium and affective disorders, Bio Psychiat, 1983;18:103-112
Poucheret, P., et al, Vanadium and Diabetes, Mol Cell Biochem,
i998;188(l-2):73-80
9 Klevay, L. M., et al., Diminshed glucose tolerance in two men due to a diet low
in copper, Am J Clin Nutr, 1983, 37:717
10 Fugita, T, et al, Insulin secretion after oral calcium load. Endocrinology, Jpn,
1978: 25:645-678
11 Vanroeier, W. F., et a)., Serum and ethrocyte magnesium levels in Type I and
Type II diabetics, Acta Diabetol Lat, 1985;22:185-190
12 de Vaulk, H. W Magnesium in Diabetes Mellitus, Neth J Med, 1999, travanj;
54(4):139-146
13 Everson, G. J., et al., Abnormal glucose tolerance in manganese-deficient gui
nea pigs, J N utrition, 1968; 94:269
Norbiato, G., et al., Effects of potassium supplementation on insulin binding
and insulin action in hum an obesity: Protein modified fast and refeeding,
Eur J Clin Invest, 1984; 14:414-419
15 M. Murray, ND, J. Pizzorno, ND, Encyclopedia of Natural Medicine, 1998,
drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, str. 421, Prima Publishing. ISBN
0-7615-1157-1
16 Tijelo posjeduje kontrolni sustav natrij-kalij (kontrolni sustav renin-angio-
tenzin) za regulaciju krvnog tlaka. Kada predemo na dijetu s malo natrija,
nai bubrezi moraju raditi prekovremeno kako bi sauvali ono malo soli
o imamo. Visoki krvni tlak simptom je kontrolnog sustava koji je izvan
ravnotce.
17 Asayama, K et al., Effect of vitamin E deficiency and Selenium deficien
cy on insulin secretory reserve and free radical scavenging systems in
islets: Decrease of islet mangonosuperoxide dismutase, J Lab Clin Med,
1986;107:459-464
2 0 S In ' u l i n va i : h i u h o jic a

18 Arquilla E. R.,et al., The effect of zinc on insulin metabolism, Endocrinology,

1987; 103:1440-1449
19 Neke dobre knjige o ovoj temi su:
J. F. Balch, dr. med i P. A. Balch, PA, CNC. Prescription for Nutritional Healing,
1990. ili kasnija izdanja, Avery Publishing Group, Inc. Garden City Park,
NY.
M. T. Murray, ND, Encyclopedia of Ntritiona! Supplements, Prima Publishing
Company. ISBN 0-76) 5-0410-9
L. J. Dunne, Nutrition Almanac, 1990, 3. ili kasnija izdanja. McCraw Hill Pu
blishing Company
20 To je aktivan oblik vitam ina A topiv u mastima. Veina nas u tankoin crijevu
ima enzim koji cijepa molekule beta karotena na dvije molekule vitamina
A. Mnogim dijabetiarima nedostaje ta sposobnost, i zato bi trebali uzima-
ti dodatne koliine retinola.
21 Dijabetiarima esto nedostaje ovog vitamina. Vorhaus M. G. et al., Studies
on crystalline vitamin B,: Obsevations in diabetes, Am L Dig Dis, 1935-
6:2:541-557
22 L. J. Dunne, Nutrition Almanac, 3. izdanje. 1990, str 23-24. McGraw Hill
Publishing Company, ISBN 0-07-0349:7.-6
23 Tako npr. osoba od 100 kg moe dnevno uzeti do 250 mg niacinamida
24 M. Murray, ND, J. Pizzorno, ND, Encyclopedia of Natural Medicine, 2. dopu-
njeno izdanje, str. 418-419
25 Jone, C. L. et al., Pyrixidine deficiency: \ new factor in diabetic Neuropathy,
J Am Podiatry Assoc, 1978, 68:646-653
26 Cam eron, A. J. et al., Diabetic Retinopathy and cyancobalamin (vitamin B12),
a preliminary report, Br J Ophthalm al, 1955; 42:682-693
27 Cameron, A. J. et al., Diabetic Retinopathy and cyancobalamin (vitamin B12),
a preliminary report, Br J Ophthalmal, 1958; 42:682-693 M. Murray, ND,
J. Pizzorno, ND,
Chow, B. F. et al., The relationship of Vitamin B12 to carbohydrate m eta
bolism and diabetes mellitus, Am J Clin Nutr, 1957:5:431 -439
Wilkenson, J. F., Diabetes Mellitus and Pernicious Anemia, Br Med J,
1963;1:676-677
28 M. Murray, ND, J. Pizzorno, ND, op. cit., str. 420
29 Coggeshall, J. C. et al., Biotin status and plasma glucose in diabetics, Ann NY
Acad Sci, 1985; 447:389-393
30 L. J. Dunne, op. cit. str. 34
B ilj c k c 209

31 . Murray, ND, op. cit., str 142-144

32 Lifshitz, F. et al., Folic acid in the prevention of fasting induced hypoglyce
mia, Pediatr Res, 1977; 11:518
33 Chaudhry, P. S. et al., lnhibition of hum an lens aldose reductase by flavono-
ids, sulindac and indomethacin, Biochem Pharmacol, 1983; 32(13);1995-
1998
j4 M. Murray, ND: J. Pizzorno, ND, op. cit., str. 410-413
3s Medicinski argon, znai prema potrebi.
36 M. T. Murray, ND, Encyclopedia of Nutritional Supplements, str. 343-345
L. Packer et al., Neuroprotection by the metabolic antioxident alpha-lipoic acid,
Free Radic Biol Med, 1997; 22(l-2):359-378
37 P. Quillin, dr. sc, RD, ,<Healing Nutrients, 1987, str. 304, Vintage Books, ISBN
0-67972187-8
38 M. T. Murray, op. cit., str. 320-331
39 VRP Newsletter, listopad 1998, sv. 7; br 3.
40 Grandi, M. et al, EfFect o f acute C arnitine administration on glucose insu
lin metabolism in healthy subjects., Int J Clin Pharmacol Res, 1997;
17:41:143-147
41 M. T. Murray, ND, op. cit., str. 283-295
42 Radi dodatnih informacija pogledati: A. ). Cichoke, dr. med., dr. sc.m The
complete book of Enzyme , Avery Publishing Group, 120 Old
Broadway, Garden City Park, NY 11040 (800) 548-5757
43 Shanmugasundaram, E. R. C. et al. @ Dr. Ambedkar Institute of Diabetes, (Kil-
pauk Medical College Hospital), Madras. Possible regeneration of the
Islets of Langerhans in Streptozctocin Diabetic rats given Gymnema syl-
vestre leaf extracts, Journal of Ethnopharmacology, 199C, 30: 265-279
Shanmugasundaram, E. R. B. et al., Use of Gymnema sylvestre leaf extract
in the control of blood glucose in insulin-dependent diabetes mellitus,
Journal of Ethnopharmacology, 1990, 30: 281-294
44 Baskaran, K. et al., Antidiabetic of a leaf extract from Gymnema sylvestre in
non-insulin dependent diabetes mellitus, Journal of Ethnopharmacology,
1990; 30:295-305
45 Welihinda, J. et al., EfFect of Momorcordica charantia on the glucose tolerance
in maturity onset diabetes, Journal of Ethnopharmacology, 1986; 17:277-
282
46 Ghannam, N.. The antidiabetic activity of aloes: Preliminary clinical and
experimental observation. Hormone Res, 1986; 24:288-294
210 I n z u l i n - var. t>ni u b o j i c a

47 Yongchaiyudha, S. et al., Antidiabetic activity of Aloe vera juice. Clinical trial

in new cases of diabetes mellitus, Phytomed, 1996; 3:241-243
48 Murray, M., Pizzcrno, J., Diabetes mellitus, Encyclopedia of Natural Medici
ne, Prima Publishing, Rocklin, California. 1991,269-285
49 Reichert, R., Evening Primrose oil and diabetic neuropathy, Quarterly Rev
Natural M ed.ljeto 1995; 10:280-287
50 Zhang et al., Ginseng root: Evidence for numerous regulatory peptides and
insulinotropic activity, Biomed Res, 1990; 11:49-54
Waki, I. et a h Effects of a hypoglycemic component of ginseng radix on
insulin biosynthesis in norm al and diabetic animals, J Pharm Dyn, 1982;
5:547-554
Sotaniemi, E. A. et al, Ginseng therapy in non-insulin dependent diabetic
patients. Diabetes Care, 1995; 18:1373-1375
51 Sharma, RD, et al., An evaluation of Hypocholesterolemic factor of fenugreek
seeds, Nutr Rep Lot, 33:669-677
52 Dva dobra izvora za istraiivanje ljekovitih biljaka su: Just, J. ND, DBM, The
Herb Book, 1983, Bantam Books, 666 fifth Avenue, NY, NY 10103 i: Cas-
tleman, M. The Healing Herbs; The ultimate guide to the curative power of
Natures Medicines, 1995, Bantam Books, 154C Broadway, NY, NY, 10036
53 K. W. Donsbach, dn sc.,ND, DC, Diabetes, 1981, str. 23, The International In
stitute of Natural Health Sciences, Inc. 7422 Mountjoy Drive, Huntington
Beach, California. 92648 ISBN 0-86664-038-X (714) 848-0774
54 Dok je kontrola nad eerom u krvi bila izgubljena razine inzulina bile su po-
viene i broj receptora inzulina na plazmatskoj membrani bio je smanjen.
Nije neobino da broj receptora inzulina kod dijabetiara padne na polo-
vinu normalnog broja. I ovo se ponovno mora normalizirati.
55 M. Walker, D.P.M., H. H. Shah, dr. med., 1997, Everything you should know
about Chelation Therapy, Keats Publishing, Inc. 27 Pine Street, Box 876,
New Canaan, Connecticut. 06840-0876
56 American Academy for Advancement in Medicine, 23121 Verdugo Drive, suite
204, Laguna Hills, California. 92653 Tel: (800) 532-3688 (714) 583-7666
Fax: (714) 455-9679
57 K. W. Donsbach, dr. sc., ND, DC, Oral chelation Therapy, Wholistic Pu
blishers, Rosarita Beach, Baja California, Mexico. ISBN 0-86664-031-2
58 W. G. Crook, dr. med., The Yeast Connection, 3. izdanje, Professional Books,
PO Box 3246 Jackson, Tennessee. 38303
 B ibliografija

A llen F. M ., dr. m e d , en cik lo p e d ijsk i lan ak ,

D iab etes M ellitus, E n c y c lo p e d ia A m erican a,
m e u n a r c d n o iz d an je, 1966, sv. 9, str. 54-56.

A p p le to n N .. dr. sc., Lick th e su g a r h ab it , G a rd e n

C ity P ark , N e w Y ork, A v ery P u b lish in g G ro u p , Inc., 1988.

A rm s tro n g F. B., B io ch em istry , T h ird ed itio n , N e w

York, N e w York, O x fo rd U n iv e rsity Press, 1989.

B alch J. F., dr. m ed ., B alch P. A., C N C , P re s c rip tio n

fo r n u tritio n a l H ealin g , G a rd e n C ity Park, N ew York. T he
A v ery P u b lish in g G ro u p , In c., 1990.

B a teso n -K o ch C, D C , N D , A llergies D isease in

D isguise, B urnab y , B C , K a n a d a , A live B ooks, 1994.

B erk o w R dr. m e d ., u re d n ik ; The M erck M a n u a l

o f D ia g n o sis a n d T h era p y , R ahw ay, N . J., M erck S h a rp 8r
D o h m e R esearc h L a b o ra to rie s, 1977.

B ro w n J. A. C., M B, B. C h ir., P ears m e d ical

e n c y c lo p e d ia , Illu stra te d , L o n d o n , E n g lan d , R a in b ird
R eferen ce B o o k s LTD., 1971.

B uist R., dr. sc., F o o d C h e m ic a l S ensitivity, G a rd e n

C ity P ark , N ew York, A v ery P u b lis h in g G ro u p , Inc., 1988.

C a s tle m a n M ., The H e a lin g H erbs, N ew York, N ew

York, B a n ta m B ooks, 1995.

C h a ito w L., N D , D O , T h o rso n s g u id e to A m in o

A cids, H a m m e rs m ith , L o n d o n , E n g la n d , H a rp e r C o llin s
P u b lish in g , 1991.
2 1 2 ln /.u liii - n a s ti h i tb u jtca

C ic h o k e A. J., dr. m ed ., dr. sc., The co m p le te b o o k

o f E n z y m e T h erap y , A very P u b lis h in g G ro u p , G a rd e n C ity
P ark, NY, ISBN : 0-89529-817-1

D o u g la s s W. C., dr. m ed ., B ad M ed icin e , A tla n ta,

G eo rg ia, S e c o n d O p in io n P u b lish in g , 1995.

D u n n e L. J., N u tritio n A lm a n a c , M cG raw H ill

P u b lis h in g C o m p a n y , 1990.

D 'A z z o J. J., H o u p is C. H ., F eed b ack c o n tro l sy stem

analysis a n d syntesis, N ew York, N ew York, M cG raw H ill
B ook P u b lis h in g C o m p a n y Inc, 1960.

E ra s m u s U., Fats T h a t H eal, Fats T h at Kili,

B u rn a b y B C , K an ad a, A live B o o k s, 1996.

F a e ito n S., The A llerg y S elf-H elp B ook, E m m a u s,

P e n n s y lv a n ia , R odale P ress, 1983.

F e ltm a n J., P re v e n tio n s g ia n t b o o k o f h e a lth facts,

E m m a u s , P e n n sy lv a n ia , R o d ale P ress, 1991.

F re d e ric k s C, dr. sc., N ew lo w b lo o d su g a r a n d you,

N ew Y ork, N e w York, T he p u tn a m p u b lish in g g ro u p , 1985.

G o o d m a n J. I., D iab etes w ith o u t Fear, N e w York,

N ew Y ork, A von B ooks, 1978.

G riffith H . W., dr. m ed ., The co m p le te g u id e to

V ita m in s, M in e ra ls & S u p p le m e n ts , T u cso n , A rizo n a,
F ish er B o o k s, 1988.

J o h n s o n I. M ., C N , Jo h n so n J. R., dr. sc., F laxseed

(L in seed ) o il a n d th e p o w e r o f o m e g a-3 , N ew C a n a a n ,
C o n n ., K eats P u b lish in g , Inc., 1990.
H ibliofjrdjija 213

K rim m e l E. A., K rim m el P. T., lh e Low B lo o d S u g ar

H an d b o o k ;): B ry n M aw r, Pa., F ran k lin P u b lish ers, 1992.

L ust L, The H e rb B ook, N ew York, N ew York,

B a n ta m B oo k s, 1983.

M a rie b E. N .. R N , dr. sc., E ssentials o f H u m a n

A n a to m y a n d P h y sio lo g y , M en lo P ark, C alifo rn ia, T he
B e n ja m in /C u m m in g s P u b lish in g C o m p an y , 1997.

M a rtin L. A ., gl. ur. E n cy clo p ed ia A m e ric a n a ,

In te rn a tio n a l E d itio n , N ew York, N ew York, A m e ric a n a
C o rp o ra tio n , 1966.

M u rra y M . T., N D , E n cy clo p ed ia o f N u tritio n a l

S u p p le m e n ts , P rim a P u b lish in g 1966, P O Box 1260BK,
R o ck lin , C alifo rn ia . 95677 (916) 632-4400

M urray M., N D , Pizzorno J., ND, Encyclcpedia of

N atural M edicine, 2. dop u n jen o izdanje, Prim a Publishing, 1998.,
PO Box 1260BK, Rocklin, California. 95677 (916) 632-4400

P re s sm a n D., P ate n t it yourself, B erkley, C alifo in ia ,

N o lo P ress, 1988.

P a tric k Q u illin , dr. sc. RD, H ealin g N u trien ts ,

1989., V in ta g e B ooks, ISBN: 0-679-7 2 1 8 7 -8

R o th e n b e rg R. E., dr. m ed , FACS, M edical

D ic tio n a ry a n d H e a lth M an u al , N ew York, N ew York,
P e n g u in B ooks, 1992.

S tre itw e ise r A ., H e a th c o c k C. H ., In tro d u c tio n

to o rg a n ic c h e m istry . N ew York, N ew York, M cM illan
P u b lish in g C o., Inc. 1976.
214 In /.u lin - n o s l / h i t b o j t c a

T h o m p s o n W. A. R., dr. m e d ., M ed icin es fro m th e

E arth , N e w York, N ew Y ork, M c G ra w -H ill B o o k C o m p a n y ,
1978.

T h r a s h A. M ., dr. m e d ., FACP, T h ra s h C. L., dr. m e d .,

M P H , D ia b e te s a n d th e h y p o g ly c e m ic s y n d ro m e , Seale,
A la b a m a , L ifestyle B o o k s, 1994.

W a lla c h J. D., D V M , N D , L an M ., dr. m ed . M S,

Let's p la y d o c to r , B o n ita, C a lifo rn ia , D o u b le H ap p in e ss
P u b lis h in g C o m p a n y , 1996.

W a lla c h J. D., D V M , N D , L an M ., dr. m ed . M S,

R are E a r th s , F o rb id d e n C u res , B o n ita, C a lifo rn ia , D o u b le
H a p p in e s s P u b lish in g C o m p a n y , 1996.

W a lte rs C , F en zau C. J., A cres USA P rim e r , K ansas

City, M is s o u ri, A cres U SA , 1997.

W h itta k e r 1. M ., dr. m e d , R ev ersin g D iab etes , N ew

York, N e w Y ork, W a rn e r B o o k s, 1987.

W h itta k e r J. M ., dr. m e d , Is H e a rt S u rg ery

N e c e ssa ry ? , 1995, R e g n e ry P u b lish in g , Inc. 422 F irst S treet,
SE, S uite 3 0 0 , W a s h in g to n D C 20003.

W illia m s D. G., dr. m e d , H v p o g ly cem ia, T h e d e a d ly

ro lle rc o a s te r , In g ra m , Texas, M o u n ta in H o m e P u b lish in g
C o m p a n y , 1987