SMRTONOSNA

PRIJEVARA OKO
DDABETESA
Inzulin: na tihi ubojica
Thomas Smith
TELEdisk, 2006
Sadraj
Uvod 1
Nastanak ovog izvjetaja; Sustav za kontrolu eera u krvi; Stvarnost odnosa
pacijent - lijenik; Edukacijsko upozorenje.
Prepoznavanje problema 9
Klasifikacija dijabetesa; Dijabetes tipa 2 i njemu sline bolesti; Klasini
simptomi i rani znaci upozorenja; Reakcije koje su opasne po ivot; Kako
lijei ortoo'oksna medidna; Cesto prepisivani lijekovi.
Kontrolni sustavi 33
i
Koncept kcnlrolnih Sustava; Definicije kontrolnog sustav?; Primjer
kontrolnog sustava
ovjeji sustav za kontrolu eera u krvi 39
Pregied; Funkcije endokrinih lijezda; Ciljana toka; Stanina funkcija;
Uvoenja rtaruiavanja ecra u krvi.
NaruSavanje sustava 57
GreSka pomaka; Greka brzine; Privremeni odgovor glukoze; Problemi i
potekoe u vezi s testom toierancije glukoze; Djelotvoran test tolerancije
glukoze; Mjerne jedinice; Posljedice loe regulacije glukoze; Dodatne
komplikacije; Rezervni sustavi.
Ostala vana pitanja 77
Utjecaj Jeera; Candida albicans; Alergija; Veza s kolesterolom; Pretilost
Epidemiologija dijabetesa tipa 2 i hiperinzulinemije 97
Povijesni pregied dijabetesa; Razvoj industrije umjetnih masti i ulja;
Za to vrijeme na farmi; Digresija; Rast korporacijske kuhinje; Korelacije;
Nepobitan dokaz; Nevidljiva bolest; Intenzivna komercijalizacija naih
temeljnih institucija;
Neke osnove prehrane 127
Graevni blokovi ivota; ugljikohidrati; masti i ulja; bjelanevine; dodaci
prehrani; minerali; vitamini; enzimi; Ijekovite biljke; vlakna; Congee.
Oporavak i izljeenje 143
1 . korak: Prcmjena prehrambenih navika; Dodaci prehrani; 2. korak:Trikovi
za runo kontroliranje eera u krvi; 3. korak: Nastavite s programom kako
biste ponovo stekli kontrolu nad razinama inzulina; 4. korak: Popravite
sporednu tetu na drugirn tjelesnim sustavima; Praktini faktori; Saetak.
Dodatak A: Tablica glikemijskih indeksa 183
Rjenik manje poznatih rijei 187
Biljeke 195
Bibliografija 211
Saetak
Hiperinzulinemija i dijabetes tipa 2, zajedno s bolestima arterijskog
i krvoilnog sustava koje su s njima povezane, ine skrivenu epidemiju
koja ima utjecaja na vie od 40% godinjeg broja smrtnih sluajeva zbog
svih uzroka. Sam dijabetes tipa 2 pogaa izmeu 10% i 20% populacije;
to je rezultat porasta s 0,0028% kod iste populacije tijekom 1880-ih.
ini se da je hiperinzulinemija izravno povezana s preraivanjem naih
nckada prirodnih izvora hrane. Kao to je vidljivo iz ovog izvjetaja,
esencijalne hranjive tvari uklonjene su iz nae hrane kako bi se produio
njen lok trajanja. Tono definirani toksini produkti procesa proizvodnje
'nrane namnoili su se u naoj hrani na neregulirani nain. dvofazni
napad na nae zdravlje pokazao se ubojitim. Neke zemije zabranile su
uvoz odreenih amerikih prehrambenih proizvoda, a druge trenutno
razmatraju mogunost uvoenja zabrane, zbog tono utvrenih opasnosti
po zdravlje u amerikoj proizvodnji hrane koje nijedna vladina agencija
efektivno ne regulira.
Ove bolesti su u potpunosti izljeive. Vie nije potrebno postati
ovisan o bilo kakvim umjetnim lijekovima. Na poetku, defmirajui
simptom hiperinzulinemije je prisutnost suvinog inzulina u krvotoku;
ovo nenormalno stanje vodi do poviene razine kolesterola, ateroskleroze,
popustanja srca, impotencije, modanog udara, i konano do dijabetes?
tipa 2. Visoke razine inzulina javljaju se u krvi dijabetiara puno prije
pojave visokih razina glukoze; ipak, poviena glukoza i dalje ostaje klasini
simptom dijabetesa. Razine inzulina se rijetko, ili nikad, koriste kao
pokazatelji dijabetesa, osim kod znanstvenika koji se bave isfrazivanjem.
1949,kada je poela prava eksplozija broja sluajeva hiperinzulinemije,
znalo se da su ateroskleroza, popustanja srca, modani udar i impotencija
simptomi dijabetesa. Kad je ova epidemija prepoznata, u sklopu
medicinskog napada na bolest provedena je njena reklasifikacija u
nekoliko bolesti prema simptomima. Kada lijeimo hiperinzulinemiju,
takoder enormno smanjujemo rizik od dobivanja dijabetesa tipa 2,
ateroskleroze, sranog napada, modanog udara i impotencije. Sve vise se
otkriva povezanost nekoliko oblika raka s ovim kauzalnim odnosom, ali
za to jo uvijek nema konanih dokaza.
Ovaj izvjetaj u potpunosti dokumentira prirodu ovih bolesti, opisuje
nain na koji djeluje sustav za kontrolu razine eera u krvi, identificira
ulogu inzulina, definira korake prema potpunom izljeenju i opisuje
preventivne mjere opreza koje su potrebne da bi se sauvalo zdravlje.
Uvod
Nastanak ovog izvjetaja
Ovaj izvjetaj koncipiran je nedugo nakon moje uspjene borbe
s dijabetesom tipa 2. Na poetku sam prilikom pregleda kod io-
kalnog lijenika dobio medicinski savjet da se ponem lijeiti sul-
fonilureom i vanadijevim sulfatom. Kad sam pokuao razgovarati
s lijenikom o tom tretmanu, stvari su postale prilino maglovite.
J ednostavno me uvjeravao da se radi o preporuenom tretmanu
kod ove bolesti. Kad sam otvoreno upitao da li taj tretman ovu
bolest moc ili ne moe izlijeiti, opet sam dobio odgovor da je
to preporueni tretman.
Nakon toga sam, s poljuljanim povjerenjem u lijenika,
odluio sam eljene odgovore pronai u knjinici. Trebalo mi je
manje od trideset minuta istrazivanja po lijenikom priruniku
da otkrijem da je taj lijek beskoristan kao kurativno sredstvo za
dijabetes tipa 2. Njime se simptomatina visoka razina eera u
krvi pokuava sniziti umjetnom kontrolom. On nema apsolutno
nikakvog kurativnog uinka na sustav za kontrolu razine eera u
krvi (engl. Blood Sugar Control System, BSCS), iji je slom uzro-
kovao poveanje razine eera u krvi.
Kako se ispostavilo, ne samo sto je to sredstvo beskorisno u
smislu lijeenja, nego ima i nuspojave koje su neprihvatljive. Sul-
fonilurea nije nita vise ni manje nego stimulans guterae. Taj
stimulans povezan je s poveanom smrtnou od poputanja srca
i nepovratnim hipoglikemijskim oteenjem mozga.1Vanadijev
sulfat sadri mineral vanadij, koji je vaan kao element u tragov-
ima u dozama ispod 100 pg dnevno. Medutim, kada je prepisan
u dozama od 5 do 50 mg ili vise, postaje kontroverzan. Smatra
se da izaziva ozbiljne nuspojave sline onima kod steroida.2Nas-
i n/ i i hn nov uh, uboji ca
tavak istrazivanja pokazao je kako se ini da je pri kratkoronom
uzimanju pokusnih doza niih od 1mg/kg tjelesne teine taj lijek
bezopasan. Drugja istraivanja otkrila su da ozbiljne komplikacije
mogu nastati kod dugotrajnog uzimanja doza koje su djelotvorne
u lijeenju dijabetesa. Te komplikacije ukljuuju smrt u roku od 24
sata u nekim pokusima na laboratorijskim ivotinjama.3
Stimulirati guterau koja otkazuje onda kada joj zapravo treba
pomoi nije mi se inilo vrlo znanstvenim. To je otprilike kao da
tuete umornog konja kako bi iao bre umjesto da mu date zobi
kako bi obnovio energiju. Pored toga, uzimati kontroverzni lijek
koji izaziva brojne nuspojave koje su potencijalno gore od same
bolesti u to mi se vrijeme takoer nije inilo previse pametnim.
Budui da je vanadijev sulfat oralni hipoglikemik u irokoj
primjeni, postavlja se pitanje zbog ega je u irokoj primjeni. Bio
sam posebno zbunjen kada sam otkiio da ga koriste u nekim od
najuglednijih klinika za lijeenje dijabetesa u zemlji. Zbog toga,
iako sain ga odbacic u vezi s vlastitim tretiranjem, odluio sam
nastaviti s istraivanjem kako bih otkrio opravdanost njegove
primjene, ako ona uopc postoji. Kad sarn se upoznao s drugim
radovima4, moj se stav prema Vanadil sulfatu donekle ublaiio. Ot
krio sam da taj lijek, za razliku od veine lijekova o kojima emo
govoriti u ovom izvjetaju, a govorit demo o veini njih, moda
zaista ima ulogu u lijeenju dijabetesa. Meutim, iako moda
postoji opravdanje za kratkorocnu terapijsku primjenu vana-
dijevog sulfata, imajte na umu da je svaka dugotrajna upotreba
visokih doza ovog lijeka razlog da ozbiljno popriate s vaim
lijenikom.
U toj sam toki prestao gubiti svoje vrijeme i novae na taj lijek,
kao i na takvu vrstu medicinskih savjeta. U stvari, bio sam prilino
uzrujan to se ortodoksnom medicinskom establimentu, o kojem
sam ovisio, zapravo take malo moe vjerovati. Uskoro sam shvatio
da sam preputen samom sebi, s opasnom boleu o kojoj nisam
znao doslovno nita.
Trebala su mi neto vise od tri mjeseca visoko motiviranog
istrazivanja po knjinicama i paljivog promatranja prije nego
Uvod
to sam ovu bolest uspio natjerati na potpunu remisiju. Neko
liko tjedana posvetio sam uenju posebnog jezika koji se koristi
u medicinskoj zajednici za raspravu o ovoj pojavi. Ubrzo sam ot-
krio da je u istraivakoj zaiednici o ovoj bolesti poznato puno
vise od onoga to znaju lijenici koji rade s ljudima. Nakon dosta
vremena utroenog na kopanje po istraivakoj literaturi i sastavl-
janje podataka dobivenih od brojnih istraivaa, poela se nazirati
slika prave prirode ove bolesti. Ti rezultati izneseni su u ovom
izvjetaju.
Primjena informacija koje se nalaze u ovom izvjetaju rezulti-
rala je potpunim povlaenjem mog dijabetesa tipa 2 za oko 103
dana. Nije bilo nikakve potrebe za bilo kakvim sintetikim lijekcv-
ima ili rnedicinskim nadzorom. Nekoliko relativno lako provedi-
vih promjena zivotnog stila, zasnovanih na znanju o pravilnom
funkcioniranju tijela, s lakoom lijee bolest, i k tome pruaju pot
punu zatitu od ponovnog javljanja ove bolesti. Tijekom tog pro-
cesa uspio sam razjasniti veiik dio mitologije o hrani i lijekovima
koja je povezana s ovom boleu.
Ovaj izvjetaj pripremljen je uz minimalnu upotrebu tehnikog
argona, u skladu s naom eljom da ideje prenesemo, a ne da
ih prikrijemo. Na mjestima gdje se nije mogla izbjei upotreba
tehnikih termina, upotrijebili smo ih i objasnili u priloenom
rjeniku manje poznatih rijei.5Za one koje zanimaju izvorni
podaci, ukljuili smo popis koiitene literature na kraju ovog
izvjetaja.
Sustav za kontrolu eera u krvi
Ljudsko tijelo posjeduje sloeni mehanizam za kontrolu
koliine glukoze u krvotoku unutar vrlo uskih granica.6Taj meha
nizam zove se sustav za kontrolu eera u krvi, BSCS. On koristi
inzulin za signaliziranje poviene razine glukoze u krvotoku kada
jedemo. Taj signal, koji primaju sve stanice u tijelu, potie ih da glu-
kozu iz krvi unose u unutranjost stanice. Kada postimo i razina
glukoze u krvotoku opada, oslobaa se drugi hormon, glukagon.7
4 /.i/ii/in (i/ii u koji a]
Taj hormon potie jetru da u njoj pohranjenu glukozu oslobodi u
kxv. Naa guteraa izluuje inzulin ili glukagon kao odgovor na
koiiinu glukoze koju prepoznaje u naoj portalnoj veni.
BSCS funkcior.ira na taj nain kako bi osigurao isporuku
odgovarajue koliine inzulina i kako bi odrao odgovarajuu
koliinu glukoze u krvotoku. To se dogaa bez obzira da li smo
upravo pojeli obrok ili postimo ve tjedan dana. Produeni ili
kronini suviak bilo inzulina bilo glukoze dovest e do oteenja
krvnih ila.'
Kada imamo dijabetes, na je tjelesni sustav prestao pravilno
funkcionirati. Nijedan od trenutno dostupnih lijekova za dijabe
tes nema nikakvog terapeutskog djelovanja na popravljanje ovog
sustava kada on otkae. Dostupni sintetiki lijekovi djeluju na
razne naine kako bi snizili povieni eer u krvi bez popravljanja
BSCS-a.
Argumentacija za ovu umjetnu kontrolu glukoze u krvi je
oagadanje i nr.inimizacija oteivanja krvnih ila. Time pacijent
postaje sve jae ovisan o sve veim dozama lijekova, sve dok, na
kraju, nikakvi lijekovi vise ne djeluju. Do tada e akumulirana
steta na drugim tjelesnim sustavima od bolesti i sintetikih
lijekova izazvati brojne povezane bolesti. Pored pogoravanja
boiesti.ova politika tretiranja simptoma i zanemarivanja uzroka
igra vaznu ekonomsku ulogu u medicinskom i u farmaceutskom
biznisu.
BSCS, kao i svaki drugi kontrolni sustav, moze otkazati na
razne naine. Koji je od tih naina povezan s nastankom bolesti
ovisi o tome koji je dio BSCS-a otkazao.
Terapijakoja odgovara jednom problemu BSCS-a moda nee
biti djelotvorna kod drugog, ili jos gore, moe pogorsati bolest.
Ovaj izvjetaj koncentrira se na najrairenije naine otkazivanja
BSCS-a, koji esto dovode do dijabetesa tipa 2. Ta je bolest po-
sljedica toga sto inzulin gubi svoju djelotvornost u BSCS-u. Kad
se to dogodi, guteraa pokuava kompenzirati luenjem dodat-
nog inzulina. Pacijent tada trpi poviene razine i nedjelotvornog
inzulina i glukoze. To je glavni mehanizam koji izaziva veliku
11m l 5
fiziku tetu na arterijskom i krvoilnom sustavu. Hiperinzu-
linemija koja nastaje kao posljedica toga rijetko se prepoznaje i
jo rjee djelotvorno lijei. Ta hiperinzulinemija izravno je od
govorna za mnoge amerike bolesti. Poznato je da su dijabetes
tipa 2, modani udar, ateroskleroza, poputanje srca, impoten-
cija kod mukaraca, neuropatija, zatajenje bubrega, dijabetika
gangrena, oteenje jetre, kao i mnoge druge bolesti oslabljene
cirkulacije, povezane s hiperiuzulinemijom.
Sve spomenute bolesti, kac i mnoge druge, posljedica su
odreenog otkazivanja BSCS-a koje rezultira poveanim razina-
ma i glukoze i inzulina. U kasnijoj fazi, ako guteraa ne uspijc
stvoriti dovoljno inzulina. za bolest je tipina poviena razina
glukoze i sniena razina inzulina,. te slinost s dijabetesom tipa
1. U izvjetaju emo ovu bolest, po njenom najtetnijem simp-
tomu, zvati hiperinzulinemija. Iako druge bolesti, poput tumora
goterae, takoer mogu uzrokovati hiperinzulinemiju, ovdje
emo se baviti samo dijabetesom tipa 2 za koji je karakteristina
otpornost na inzulin.
S umnozavanjem posljedica nelijeene hiperinzulinemije,
pacijentima se esto prepisuju dodatni sintetiki lijekovi protiv
novih simptoma. Kod uznapredovalih sluajeva ove bolesti esto
se dogaa da pacijent mora islovremeno uzimati mnogo razliitih
nedjelotvornih: a esto i medusobno suprotstavljenih lijekova.
Dobro je poznato da su hiperinzulinemija i gore spomenute
degenerativne bolesti zapravo bolesti naina ivota koji dovodi do
masne degeneracije i nedostatka hranjivih tvari.9One su postale
epidemija zato to doputamo da nam pri izboru jela pomau
marketinki agenti proizvoaa hrane. Kada sami ponemo don-
ositi racionalne odluke u vezi s hranom, bez njihove pomoi, cijela
ova epidemija degenerativnih bolesti naglo e se zaustaviti.
U ovom izvjetaju opisat emo specifine promjene u nainu
prehrane, koje su nune za prevenciju ove bolesti ili njeno lijeenje
ako se ve pojavila.
Inteligentno biranje nae hrane iznenaujue je lak i jednosta-
van proces; jednostavno treba itati i razumjeti sitne natpise na
6 In/ .uli n has ti hi uboji ca
ambalai prije nego to hranu stavimo u kolica. Iako bi nae regu-
latorne agencije trebale promovirati poteno oznaavanje, sustav
ne funkcionira kako bi trebalo. J ednostavno postoji p revise rupa
u zakonu. nauiti itati deklaracije. Kad to nauimo,
prije nego to kazete keks, loa e hrana poeti nestajati iz
naih trgovina. U ovaj izvjetaj ukljuili smo neke od vanih pod-
muklih trikova s deklaracija koji slue obmanjivanju neopreznih
potroaa.
Stvarnost odnoss pacijent - Eijenik
Kako uloga lijenika u naem drutvu postaje sve kontrolira-
nija i sloenija, pacijent postaje odvojen od procesa lijeenja. Paci-
jenta se stavlja u nepodnoljiv poloaj da doputati i plaati
lijeenje koje rijetko kada razumije. Malo je hjenika koji odvoje
vremena da ga poue. Pacijent rijetko uvia da mnoge odobrene
terapije ne djeluju, ve ga ostavljaju u gorem stanju nego to je
bio prije lijeenja. On ne shvaa da ima pravo donositi s>roje vlas-
tite informirane medicinske odluke, budui da je on taj koji plaa
raune. Prisiljen je imati vie religijske vjere u lijeniku ordinac-
iju nego io obino ima u svoju crkvu. Sve to dogaa se u okolini
u kojoj je zauzeti doktor medicine esto sputan neprikladnim ob-
razovanjem, diktatima krupnog kapitala, pravnim ogranienjima
onoga to predstavlja njegov posao, pritiskom kolega, neprestanim
utjecajem prodavaa lijekova, uvijek prisutnom potrebom svakog
poslovnog ovjeka da plaa raune, kao i nuznou ozbiljnih i
oitih vlastitih financijskih interesa.
Oigledno je da u medicinskom biznisu postoji velik finan-
cijski pritisak da se tretira bez izljeenja.
Odobrena ortodoksna medicinska praksa je, uz rijetke izuzetke,
posveena konceptu da se odgovarajue nekirurko lijeenje de-
generativnih bolesti sastoji u tretiranju simptoma dizajnerskim li-
jekovima. Razlog tome je to se samo sintetiki dizajnerski lijekovi
7
mogu patentirati i time postati dovoljno profitabilni za proizvod-
nju. Ortodoksna medicina rijetko koristi prirodne lijekove koji se
ne mogu patenlirati; esto se i aktivno protivi njihovoj upotrebi,
ponekad i uz pomo zakona. Ta nesretna intenzivna komercijal-
izacija medicinske prakse stavlja savjesne lijenike u skoro jed-
nako nepodnoljiv poloaj kao i njihove pacijente.
Kad se hiperinzulinemija manifestira kao dijabetes tipa 2,
sve to cdobrene terapije rade je da manualno kontroliraju eer
u krvi pomou sintetikih lijekova.10Nema lijeka koji bi popravio
oteeni BSCS ili povratio piirodnu ravnoteu inzulina i glukoze
u naim tiielima. Poznato je da je sustavna zloupotreba ovih li
jekova, bilo oralnog hipoglikemika ili nekog od sintetikih inzu
lina, jedan od uzroka, a moda i glavni uzrok, nekih od groznih
popratnih pojava ove bolesti.11
Kad bi na automehaniar radio istu stvar svaki put kada nam
se automobil gasi i isputa udne zvukove, jednostavno bi ugra-
dio vei ispuni lonac, rekao nam da se ne brinemo, dignemo
pro7ore kako nas ne bi smetala buka mctora i da ga nazovemo
ujutro.
Veina nas odbila bi platiti automehaniaru koji se tako
ponaa; ali lijenicima plaamo bez pogovora, pogreno vjerujui
da nemamo izbora.
Nasreu, kao i u svakom poslu: i meu lijenicima ima pre-
danih ljudi s visokim moralnim integritetom. Zaista, to su ljudi
koji odravaju sustav netaknutim i opravdavaju nae povjerenje.
Mnogi savjesni lijenici traze odgovore koji se ne mogu pronai u
odobremm terapijama. Mnogi lijenici pokuavaju prevladati svoje
na lijekove usmjereno medicinsko obrazovanje. Sve vei broj
dobrih lijenika iri svoje osobne istraivake napore na alterna-
tivne metodologije. Trend se mijenja. Nepopustljivo pridravanje
odobrenih tretmana koji su pruali komercijalne prednosti po-
!ako slabi.
Meutim, kada odstupe od odobretiih sintetikih lijekova,
savjesni lijenici izlau se opasnosti od progona i optubi za
nadrilijenitvo. Progon vre grupe njihovih kolega. strukovni
8
l n/ i i l i n na l i hi uboji ca
sindikati, osiguravajua drutva i vladine regulatorne agencije.
Postoji jak pritisak da se zabrani upotreba bilo kakvog lijeka ili
tehnologije koja bi mogla voditi prema slabljenju povjerenja ja-
vnosti u sintetike dizajnerske lijekove ili utjecati na dohotke speci-
jalista koji zagovaraju opasnu kirurgiju. To je izravna posljedica
intenzivne komercijalizacije struke. I ronino je to je progon iz
struke kojoj tako puno doprmose12fokusiran na njene najbolje i
najsavjesnije pripadnike.
Kada pronaete alternativnog lijenika koji zaista pokuava
izlijeiti boiest, znajte da on ugroava svoju karijeru svaki put
kada odstupi od beskorisne odobrene terapije kako bi vam zaista
pokuao pomoi. Dajte takvom lijeniku svu podrku koju mu
moete dati.
Edukacijsko upozorenje
Medicinske dijagnoze i tretrnani po zakonu spadaju u
nadlenost lijenika s dravnom licencom. Ova bolest, poput
mnogih modernih bolesti, ozbiljna je i po ivot opasna stvar. Ni
sadraj ni namjera ovog izvjetaja ne bi se smjeli shvatiti kao da-
vanje medicinskih savjeta ili kao preporuka za bilo koju vrstu
terapije. Ovaj izvjetaj je iskljuivo za edukativnu upotrebu. Nje-
gova prava svrha je da stvori osnovu. za informiranu raspravu
izmeu pacijenta i lijenika, da podri koncept istinske suradnje
u odnosu pacijent-lijenik, da pacijentu pomogne shvatiti i pre-
poznati lijenika koji ide u korak s napretkom u svojoj struci, i
da pacijentu pomogne shvatiti i procijeniti razloge za medicinsku
terapiju koju prima.
Prepoznavanje problema
Kada se izgubi nadzor nad razincm eera u krvi zbog ot-
kazivanja naeg automatskog sustava za kontrolu eera u krvi,
BSCS-a, obino samo na temelju tog dokaza ne moemo rei kako
ga se moe izlijeiti. Kako je BSCS sloen regulatorni mehanizam,
on moe otkazati na razne naine. Obino prije dijagnosticiranja
dijabetesa tipa dva ve neko vrijeme bolujemo od hiperinzu-
linemije; estG to traje dugo. Razlog tome je to tijelo ima dobro
razvijen nain kompenziranja bolesti sve dok bolest ne postane
toliko teka da nikakva kompenzacija vise nije mogua. U sluaju
dijabetesa tipa 2, inzulin gubi svoju djelotvornost, a tijelo odgov-
ara luenjcm veih koliina inzulina. To neko vrijeme funkcionira
dobro. Medutim, uskoro inzulin postaje dovoljno nedjelotvoran
da vie u nikakvim koliinama ne moe kontrolirati eer u krvi.
Zatim se i guteraa moe iscrpiti i prestati stvarati inzulin. Kad
se to dogodi, mnogi simptomi koji zbog toga nastaju izgledaju kao
dijabetes tipa 1. Zato nije uvijek jednostavno postaviti dijagnozu.
Klasifikacija dijabetesa
Danas se dijabetes po Nacionalnom centru za informacije o
dijabetesu svrstava u etiri podkategorije. Te podkategorije su:
Dijabetes tipa 1
Trudniki dijabetes
Ostalo
Dijabetes tipai 2
10 I n/ . uLn - t:hi uhojica
Dijabetes tipa 1je izvorni tip dijabetesa koji potjee s poetka
dvadesetog stoljea. Ovaj tip dijabetesa potaknuo je uspjenu po-
tragu za inzulinom. Poznato je da je to autoimuna bolest s brojnim
utvrenim uzronim agensima. Ti agensi stimuliraju imunoloski
sustav da zabunom napada i unitava beta stanice u guterai.
Meu tim uzronim agensima1su kravlje mlijeko, Coxackie B4
virus, rubeola, meningitis, naknadni uinci zaunjaka, a postoje i
drugi.
Alergijska reakcija na kravlje mlijeko koja je povezana s raz-
aranjem beta stanica guterae vjerojatno je izvorno nastala zbog
prakse da se novim majkama daje hrana za bebe na bazi kravljeg
mlijeka.kako ne bi morale dojiti dijcte. U mnogim se bolnicama
do dananjeg dana odrala praksa bacanja kolostruma (majinog
prvog mlijeka) i davanja zaeerene vode djetetu.2Upravo taj ko-
lostrum djetetu usauje imunoloski sustav poinou majinih an-
titijela. To mu prua dobru osnovu za zdrav ivot. Uskraujui to
djetetu i dajui mu eernu vodicu djetetov imunoloski sustav
bacamo u smee i nameemo mu okus eera u najprijemcivijem
razdoblju njegovog ivota. Koritenjem pasteriziranog kravljeg
mlijeka riskiramo izazivanje autoimune reakcije koja unitava
beta stanice guterae djeteta. To moe potaknuti dijabetes tipa 1
kod djece koja su alergina. Procjenjuie se da na dijabetes tipa 1
trenutno otpada oko pet posto svih sluajeva dijabetesa u SAD-u.
Mlade majke nikada ne bi smjele na silu davati kravlje
mlijeko bebama koje imaju kolike, ali mnoge to ine.
Danas je postignut napredak u popravljanju tete nanesene
beta stanicama. Postoje biljni lijekovi koji navodno obnavljaju
funkciju guterae. Ti lijekovi su u nekim sluajevima ak u stanju
smanjiti ili eliminirati potrebu za inzulinom kod dijabetesa tipa
1. Premda se u ovom izvjetaju nismo usredotoili na dijabetes
tipa 1, spomenut emo ove biljke u naem poglavlju Oporavak i
Prcpotnavonjc prohl cma
izljeenje.
Trudniki dijabetes je u niskim razinama oduvijek bio prisu-
tan meu stanovnitvom. Nedavno je i on dosegao razinu epidemi-
je. Do njega dolazi kada ena zatrudni i kao posljedicu trudnoe
dobije dijabetes. Kada trudnoa zavri i dijete se rodi, trudniki
dijabetes obino nestaje. Trudniki dijabetes je izravna posljedi
ca ozbiljnog nedostatka hranjivih tvari. U majinoj prehrani
nema dovoljno hranjivih tvari za zadovoljenje njenih potreba i
potreba djeteta koje se razvija. Zato dijete u razvoju od majinog
sustava krade vitalne hranjive tvari.
U takvim situacijama nije neuobiajeno da se dijete rodi s jed-
nom ili vie bolesti ili deformitetom, to je povezano s nedostatkcm
jedne ili vise hranjivih tvari kada ih ne moe ukrasti dovoljno za
normalan razvoj. Cistina fibroza je tipian primjer brojnih bolesti
koje se mogu u potpunosti eliminirati odgovarajuom prehranom
u razdoblju prije zaea i za vrijeme trudnoe.3Medutim, umjesto
eliminiranja bolesti, medicinskoj je zajednici ekonomski puno
smislenije za bolest okriviti lose gene. Postalo je politiki kore-
ktno kriviti genetiku za neodgovarajuu prenatalnu i prekon-
cepcijsku ishranu koja ne samo to moe uzrokovati trudniki
dijabetes, nego moe dovesti i do raanja deformirane i bole-
sne djece.
Ostalo je iroka kategorija koja ukljuuje brojne raznolike
bolesti koje izazivaju dijabetiki set simptoma. Tu spadaju tumori
guterae, pankreatitis, cistina fibroza, razna oteenja guterae
izazvana traumama, lijekovima, kemikalijama ili infekcijama, gen-
etskim defektima, strukturnim defektima, i odreenim egzokrin-
im poremeajima.
Dijabetes tipa 2 i njemu sline bolesti
Moderna medicinska istraivanja identificiraju hiperinzu-
linemiju kao javljanje nenormalnih razina inzulina i glukoze u krvi
12 In/ .iihn m/s' nl n iihti/ ii
povezanih s dijabetesom, uz oteenja krvnih ila, aterosklerozu,
impotenciju i neuropatiju. Kod dijabetesa razina inzulina moe
biti neuobiajeno visoka ili niska, uz visoku razinu glukoze u krvi.
Razlog je to to u njegovim ranim fazama guteraa pojaano lui
inzulin, dok u kasnijim fazama bolesti moe doi do slabljenja
funkcije guterae.
Zbog razliitog manifestiranja dijabetesa, kao i zbog postojan-
ja bolesti koje su mu vrlo sline, vano je zasebno dijagnosticirati
svaki pojedini sluaj prije uputanja u proces lijeenja. Takoer
je poeljno paljivom dijagnozom iskljuiti. iz razmatranja brojne
dijabetesu sline bolesti. To je najbolje postii laboratorijskim pre-
tragama krvi i mokrae pod nadzorom iskusnog lijenika. Taj lab-
oratorijski rad moe biti prilino skup. Zbog tih trokova se veina
laboratorijskih pretraga obino ne obavi. Uspjena dijagnoza se
esto temelji na postojeim simptomima i razgovoru o ivotnom
stilu pacijenta. Budui da je dijabetes tipa 2 daleko najei meu
bolestima u ovoj kategoriji, ova metoda je mahom uspjena.
Od 1940-ih, kada je dolo do eksplozije hiperinzulinemije,
velika veina sluajeva dijabetesa u SAD-u odnosila se, i jo uvi-
jek se odnosi, na dijabetes tipa 2.4Usprkos tome, dobro je znati
da postoje druge sline bolesti, takoer svrstane pod poremeaje
metabolizma ugljikohidrata, koie mogu biti prisutne.5Ovdje emo
ukljuiti kratko objanjenje drugih oblika dijabetesa i nekih di
jabetesu slinih bolesti, kako bismo naglasili potrebu za panjom
prilikom dijagnosticiranja.6Radi se o tome da je lake lijeiti bolest
koja je ispravno identificirana.
Renalna glikozurija
Dijabetesu slina bolest kod koje se eer javlja u mokrai
pacijenta koji ima normalan test tolerancije glukoze.
Ponekad se smatra da ova bolest prethodi dijabetesu. Dife-
rencijalna dijagnoza je relativno jednostavna.
Pr cpo/ ni i voi i j c pn t h l r n u i
Fruktozurija
Radi se neuobiajenom javljanju fruktoze u mokrai i
krvotoku. Trenutno se vjeruje da je to autosomalni rece-
sivni genetski defekt. To je obino relativno bezazlen
nedostatak, osim kad, kao to se ponekad dogaa, dovede
do pogreno dijagnosticiranog dijabetesa.
Pentozurija
To je neuobiajeno izluivanje L-ksiluloze mokraom. Tre
nutno se vjeruje da je to autosomalni recesivni metaboliki
poremeaj. Nema preporuenih terapija za ovo relativno
bezopasno stanje. Njegova prisutnost ponekad dovodi do
pogrene dijagnoze dijabetesa.
Nasljedna netol erandj a fruktoze
To je metabolika nesposobnost metaboliziranja fruktoze.
Trenutno miljenje je da je to autosomalni recesivni gen
etski defekt. Ako nije ispravno prepoznat i lijecen, dovodi
do ozbiljne hipoglikemije i do posljedinog otkazivanja
brojnih sustava.
Dijabetes insipidus
To je dijabetesu slina bolest kod koje se stvaraju velike
koliine mokrae. Postoji nekoliko tipova ove bolesti s
raznim uzronim mehanizmima. Potrebna je diferenci-
jalna dijagnoza, jer se uestalo mokrenje obino via kod
dijabetesa tipa 2.
Dijabetes mellitus, mladalaki7
Takoer je poznat i kao dijabetes tip 1ili dijabetes ovisan
o inzulinu. Za njega je karakteristino da se esto javlja
rano, dok se dijabetes tipa 2, sve do nedavno, javljao kod
odraslih osoba. Kako se dijabetes tipa 2 sada poeo ja-
vljati i u godinama prije puberteta, razlika izmeu ova
dva tipa postaje pomalo nejasna. On se povezuje s niskim
14 I n/ . j hri - na.tuh/ uhojicn
ili nikakvim stvaranjem inzulina u guterai. Smatralo
se da je genetskog porijekla. Dokazi govore da se radi o
autoimunoj bolesti kod koje imunoloski sustav napada i
unitava vane dijelove guterae. Utvrdena je korelacija
s alergijama na hranu, posebno na kravlje mlijeko, te sa
zaunjacima i coxackie virusom. Iako je u usporedbi s
dijabetesom tipa 1 relativno rijetka, ova bolest, kako se
ini, ima brojne uzrone korelacije. To je bolest koja je u
prolosti potaknula razvoj inzulina za ubrizgavanje.
Dijabetes tipa 2
Takoer poznat kao staraki dijabetes ili dijabetes neovisan
o inzulinu. Iako se ova bclest mahom tretira sintetikim
lijekovima, poznato je da je uzrokovana masnom degen-
eracijom i nedostatkom hranjivih tvari. Na ovu bolest ot-
pada barcm 90% sluajeva dijabetesa u SAD-u.
Navedeni popis nipoto ne obuhvaa sve bolesti. Ukljuili smc
ga kako bismo privukli pa.nju na injenicu da u nasoj okolini
postoje sline, ali nepovezane bolesti.
Dijabetes tipa 2 esto se klasificira kao bolest metabolizma
ugljikohidrata. Iako je ovo tehniki tono, plodonosnije je na nju
gledati kao na simptom uznapredovale hiperinzulinemije. Do
vremena kada slaba kontrola eera u krvi povezana s dijabete
som tipa 2 postane primijeena, ve mogu biti prisutni i drugi
tetni simptomi. Meu tim simptomima su povieni kolesterol,
poputanje srca i modani udar.
Klasini simptomi i rani znaci upozorenja8
U idealnom sluaju, tona dijagnoza trebala bi biti postavljena
prije nego sto se bolest raz'dje do toke u kojoj se manifestiraju
popratne bolesti, koje dijabetes esto uzrokuje. Rani simptomi di
jabetesa tipa 2 su:
/ prohlcma
Ze, uestalo mokrenje, lagani osjeaj arenja oko onih kapa-
ka, pospanost, umor, prekomjerna tezina, poviena razina
cera u krvi, miris acetona u dahu, eer u mokraci, normalna
nedijabetika medicinska povijest. Moe postojati obiteljska pre-
dispozicija za dijabetes. To moe biti uzrokovano genima, ili re-
zultat lose prenatalne ishrane ili nauenih prehrambenih navika.
Paljivo ispitivanje pacijenta e redovito otkriti sjedilaki ivotni
stil, izrazenu sklonost prehrani bogatoj hidrogeniranim mastima
i rafiniranim ugljikohidratima, i skoro potpunu odsutnost ome
ga 3 esencijalr.ih masnih kiselina u prehrani.
J avljanje ovih simptoma je postupno, i mogue je, pa ak i vje-
rojatno.da se simptomi nee pojaviti tjednima ili mjesecima nakon
to je gubitak kontrcle naa eerom u krvi postao tetan. Tijekom
tog vremena tijelo lui poveane koliine inzulina u nastojanju
da eer u krvi stavi pod kontrolu. Taj suvini inzulin takoer
izaziva tjelesna oteenja, posebno na artenjskom sustavu.9Te vi-
soke razine seera i inzulina uzrokovat e ozbiljne tete, u nekim
sluajevima nepovratne, na drugim tjelesnim sustavima. U k.asni-
jim stadijima poiavit e se i drugi simptomi:
Povieni kolesterol, ateroskleroza, povieni krvni tlak, sporo
zarastanje rana, neuropatija, mikrovaskularna bolest, mcdani
udar, neosjetljivost ili trnci u udovima, zamagljeni vid i mogu
razvoj glaukoma do toke sljepila, gangrcnozna oteenja tkiva
koja obino poinju na udovima i kone infekcije.
Valja primijetiti da mnogi od ovih dodatnih simptoma nastaju
zbog arterijskih i krvoilnih oteenja koje tijelu nanosi produena
prisutnost visokih razina inzulina i glukoze u krvotoku.
Tako na poetku epizode dijabetesa tipa 2 nastaje malo tete
koja je nepovratna. Ako se dopusti da se bolest razvija bez djelot-
vorne terapije, tete koje ona nanosi tijelu postat e ozbiljne. Zbog
jedne ili vise ovih komplikacija rnoze nastupiti i smrt. Pri postav-
ljanju dijagnoze mora se diferencijalno dijagnosticirati prisutnost
16
I n / u l i n t l i h t l h l u h o j h \
slicnih bolesti, ako se razmilja o terapiji jednim ili vie sintetikih
lijekova.
Izravna manifestacija dijabetesa uvijek ukljuuje poviene
razine glukoze u krvi. U sluaju hiperinzulinemije, koja esto
prethodi dijabetesu tipa 2, ona takoer ukljuuje povisene ra
zine inzulina; barem do prestanka rada guterae. .e i uestalo
mokrenjejednostavnosumehanizmipomoukojih tijelo pokuava
izluiti suvini eer u krvi mokraom.
Preporueni raspon razine eera u krvi od priblino 70 mg/dl
za vrijeme posta do oko 120 mg/dl nakon obroka prisutan je kod
mnogih ljudi. Taj raspon nije precizan. On se mijenja ovisno o
dobi, relativnoi djelotvornosti BSCS-a, i ovisno o glikemijskoj vri-
jednosti hrane koju jedcmo. Na taj raspon utjeu lijekovi, alkohol,
stres, tjelesna aktivnost, prevelika koliina ugljikohidrata i drugi
faktori.10U dobi od trideset godina, razina je obino oko 10 mg/di
nia, i ima sklonost ka poveanju od oko 2 mg/dl po desetljeu.
Do dobi u kojoj dijabetes tipa 2 postaje rasirena poja^'a, razumni
preporueni raspon je od 80-90 mg/dl kod posta do 140-150 mg/
dl nakon cbroka. Treba biti na oprezu kod primjene ovih opal,
vrijednosti specifinu situaciju, zato sto nismo svi biokemijski
identidni i zato sto na vrijednosti utjeu gore navedeni faktori.
Trenutna rnedicinska praksa je da se definira razina eera u
krvi za vrijeme posta koja se koristi kod dijagnosticiranja dijabe
tesa. Ta razina se s vremenom mijenja. Trenutna utvrdena razina
(lipanj 2000) je 126 mg/dl.
Kod hiperinzulinemije, razine inzulina u krvi bit e povisene
puno prije nego to glukoza u krvi poraste do vrijednosti
karakteristinih za dijabetes, zato to e BSCS pokuavati odrati
odgovarajue razine eera u krvi lucenjem dodatnog inzulina.
Kako djelotvornost inzulina opada, guteraa e ga luiti u sve veim
koliinama. Proces se nastavlja sve dok ga guteraa vise ne mce
pft' l>o/nuvonjc pr obUmu 17
luiti dovoljno za odravanje normalne razine eera u krvi. U toj
toki eer u krvi poinje rasti, i dijagnosticira se dijabetes tipa 2.
Meutim, vano je primijetiti da tijekom ranih faza ovog procesa ra
zina eera u krvi izgleda normalno, ali samo zbog dodatnog inzulina.
Tako niska razina glukoze u krvi ne iskljuuje prisutnost
bolesti. Nakon to detaljnijeobjasnimo nacin na koji BSCS radi;ovo
i t postati jasnije. Ovo je vazan koncept, jer su neotkrivene visoke
razine inzulina glavni uzrokpovienog kolesterola i aterosklerotsk-
og plaka.1' J edna od glavnih potekoa kod ove bolesti je sto ona
nanosi veliku tetu sustavu prije nego sto vidljivi simptomi, dovolj-
ni da privuku panju lijenika, postanu primijeeni.
Na prisutnost bolesti moe se ozbiljno posumnjati ako se
opaze gore istaknuti poetni simptomi, i ako razina eera u krvi
izmjerena ujutro na prazan eludac prclazi 120 mg/dl, ili ako je
postprandijalna12razina eera u krvi visa od 150 mg/dl etrdeset
pet minuta nakon obroka.
Reakcije koje su opasne po ivot
BSCS je stvoren (ili razvijen evolucijom, ovisno o vaem te-
ligijskom gleditu), kako bi odriao razinu glukoze u krvi unutar
uskih granica. On to i ini, r.eovisno o tome da li smo nedavno jeli
ili vjebali. Ako razina glukoze izade predaleko izvan ovih granica,
stanja opasna po ivot poet e se razvijati velikom brzinom. U
vezi s tim vana su dva stanja.
Ako eer u krvi padne ispod 40 mg/dl, moe doi do hipog-
likemijske kome; to se takoer naziva inzulinskim okom. Rije je
o ozbiljnom i po ivot opasnom stanju. Ono trai hitno, struno
tretiranje kako bi se spasio ivot. Ako eer u krvi postane previ-
sok, moe doi do dijabetike ketoacidozne kome. To je takoer
po ivot opasno stanje koje zahtijeva hitno struno tretiranje kako
bi se spasio zivot.
Simptomi koji se javljaju kod ove dvije potpuno razliite kome
vrlo su slini.1'1Hitni tretmani potrebni za spaavanje ivota di-
jametralno su suprotni za ova dva stanja; tj., ispravan tretman za
jedno stanje Iako se moe pokazati fatalan kod drugog. Zbog toga
j e diferencijalna dijagnoza komatoznog stanja, koja omoguava
trenutnu primjenu ispravne terapije, od presudne vanosti za
ouvanje ivota.
Tablica 1: Simptomi komatoznih
stanja izazvanih eerom u krvi
1 8 I n/A. hn - na> t i lu u^i j i u i
Simptom Inzulinski ok Dijabetiki ok
previe inzulina previse glukoze
hipoglikemija hiperglikemija
bljedilo acetonsk: dah
slabost munina
lupanje srca slabost
temperatura zimica/ znojenje niska
krvni tlak
normalan nizak
puls bubnja slab
disanje normalno pretjerano
mokrenje promjenjivo obiino
bolovi u trbuhu nisu uobiajeni esti
povraanje nije uobiajeno esto
e nije uobiajena jaka
glad ponekad prisutna jaka
usta obilno sline suha
glukoza u krvi <50 mg/ dl >150 mg/ dl
glukoza u mokrai nema je visoka
P r c p o / . n a v a n j ' ' p r o b h r n a 19
Ponekad je teko biti siguran u dijagnozu bez laboratorijskih
pretraga ili znanja o prethodnom stanju razine inzulina. Zbog
toga, kao i zbog drugih razloga, svaka sumnja na bilo koje koma-
tczno stanjc razlog je za trenutni transport na hitnu pomo ili u
bolnicu. Ako je mogue, s pacijentom bi trebao poi i netko tko je
upuen u njegovu noviju medicinsku povijest.
U bolnici se mogu obaviti defmitivni testovi kako bi se tono
utvrdilo o kojem od ovih stanja se radi. Ti testovi ukljuuju ketone
u urinu, ketone u serumu i bikarbonate u serumu.
U bolnikom okruzenju postoje laboratoriji koji mogu brzo
podrati tonu dijagnozu. Ako je u bolnici osoblje hitne pomoi
krivo protumailo simptome i odredilo pogreni tretman, oni
imaju opremu za pruanje hitne pomoi koja im moe omoguiti
da ipak spase pacijentov ivot. Ako se u hitnoj situaciji kod kue
krivo protumae simptomi i primjeni krivi tretman, mnogo su
manji izgledi da e pacijent prezivjeti.
Poznati simptomi navedeni su u tablici 1. Obratite panju na
slinost simptoma kod dva potpuno razlidta stanja. To je jedno
od podroja u kojima nae bioloke razlike postaju vrlo znaajne.
Oba ova stanja razlog su da nazovete 94 ili se odmah zaputite na
hitnu pomo.
Ako je dijagnoza inzulinski ok,14problem je u niskoj razini
eera u krvi i povienom inzulinu.Kao to emo vidjeti kasni-
je, to moe biti otkazivanje BSCS-a zbog zasienosti15u smjeru
niskog eera u krvi. Prihvaeni tretman su tablete glukoze i
intravenozni glukagon. Ako nita od toga nije dostupno, onda
bolesniku dajte bombon ili neto drugo to i t brzo podii ra-
zinu eera u krvi. Kad se konzumira glukoza, eer u krvi je
trenutno poremeen i opet i t naglo pasti zbog pojaane stimu-
lacije inzulinom koji i t se dodatno otpustiti zbog ovog eera.
To je razlog zato nakon ove terapije mora brzo uslijediti obrok
20 ln/ulm - na uhi ubonca
od bjelanevina, masti i ugljikohidrata s niim glikemijskim in-
deksom kako bi se stabilizirao eer u krvi. Takva reakcija moe
biti posljedica predoziranja inzulinom u sluaju da se dijabetes
runo kontrolira injekcijama inzulina. Do toga moe doi i zbog
ozbiljne hipoglikemijske reakcije na prevelik unos eera; to je
razlog zato uvijek postoji odreeni rizik povezan s tretiranjem
hipoglikemije glukozom.
Ako je prisutna normalna hiperinzulinemija, ona e biti
povezana s visokim eerom u krvi i hipoglikemijski simptomi
nee biti prisutni. Osim u izuzetnim situacijama kao to je ozbiljna
hipoglikemija, ili moda tumor guterae, hiperinzulinemija koja
prati dijabetes tipa 2 nee izazvati inzulinski ok. Inzulinski ok je
obino povezan s grekama u primjeni injekcija inzulina.
Ako je dijagnosticiran dijabetiki , mora se dati inzulin.16
Taj tip reakcije najee se dogaa kod pacijenata koji su ovisni o
inzulinu. Relativno je rijetka kod dijabetesa tipa 2. Takva reakcija,
koja se dogaa kada u krvotoku prisutno malo ili nimalo inzulina
uz dsoku razinu glukoze, izaziva pojavu ketoacidoze. To je vrlo
opasno stanje. J avljanje reakcije ovog tipa obino je postupno. Tak
va reakcija ilustrira gubitak sposobnosti stvaranja odgovarajuih
koliina inzulina u guterai. Daleko je tipinija za dijabetes tipa 1
nego za dijabetes tipa 2. Ovo stanje zahtijeva lijenika koji moe
prepisati odgovarajue doze i tipove hipoglikemika.
BSCS je prilagoden da brzo i precizno transportira glukozu iz
probavnog sustava do mitohondrija u stanicama. Kada on otkae,
dijabetes je obino prisutan tjednima, mjesecima, a ponekad i
godinama prije nego to ga se otkrije. Obino ne biva otkriven
na vrijeme da se sprijei popratna teta na cirkulacijskom siis-
tavu. Meutim, kao to emo pokazati, dijabetes tipa 2 obino
prilino dobro reagira na alternativnu terapiju bez pribjegavanja
sintetikim lijekovima. Kod ranog utvrdivanja bolesti, nema za-
mjene za sveobuhvatne krvne pretrage, posebno GI TT.17Kasnije,
/ [nobl e 21
kada budemo procjenjivali uinke dijete, otkrit emo dijetalne
pretee ove bolesti koji imaju dijagnostiku vrijednost.
Pored toga to je polipeptidni hormon guterae, inzulin je
takoder proizvedena tvar. Proizvodi se u brzo, srednje brzo i spo-
ro djelujuim oblicima. Budui da je za dijabetes tipa 2 obino
karakterislina poviena razina inzulina, barem u ranim fazama,
inzulin se obino ne prepisuje za ovo stanje. Meutim, ponekad
se koristi kada druge metode ne uspijevaju kontrolirati eer u
krvi. Inzulin se ne bi trebao prepisivati kod visokih razina glu
koze; trebao bi se koristiti samo tamo gdje postoje dokazi da
guteraa ne lui dovoljno inzulina. Potrebni dokazi mogu se
dobiti pomou testa tolerancije glukoze i inzulina. Dobro je za-
pamtiti da je povieni inzulin jednako tetan, ako ne i tetniji, od
poviene glukoze.
Kako lijei ortodoksna medicina
Na ovom bi mjestu bilo pouno istaknuti vazan dodatni
tetni aspekt ove bolesti uzrokovar, tretiranjem sintetickim hipo-
glikemizantnim lijekovima (hipoglikemicima). Kad se hipoglike-
mizantni lijekovi koriste za umjetno sniavanje razine eera u
krvi, nita se ne poduzima u vezi s visokom razinom inzulina. U
stvari, ponekad se stimulira porast inzulina do jo viih i tetnijih
razina nego sto bi ih tijelo normalno stvaralo. Osim toga, nita
se ne ini kako bi se popravio BSCS, ije otkazivanje je osnovni
uzrok ovog stanja.
Kad se slom BSCS-a ne lijei, on se nastavlja pogoravati. To
stvara konstantnu potrebu za sve veim i veim koliinama hipo-
glikemika. Na kraju, kada lijekovi jednostavno prestanu djelovati,
gubi se kontrola nad eerom u krvi. Kronina poviena razina
eera u krvi izravno izaziva zatajenje bubrega. Tada pacijent
mora odiaziti na dijalizu kako bi preivio. To je razlog zato je
prognoza za dijabetes tipa 2 tako loa. S ortodoksnim medicin-
22 I n / A i h n iju.v t i h i u b o j u a
skim tretmanom, uz malobrojne iznimke, prognoza je redovito
rapidno, skupo propadanje do statusa invalida i rana smrt. Taj
scenarij nipoto nije izolirani sluaj. Napredovanje bolesti tako je
raireno da je dovelo do raanja komercijalno vanih segmenata
brojnih industrija povezanih s lijeenjem.
Ova neuspjenost ortodoksnog medicinskog tretmana
u lijeenju bolesti zapravc nije najgora posljedica Iretiranja
sintetikim lijekovima. Najvei tjelesni organ za detoksifikaciju je
jetra. Kad se u krvotoku pojave sintetike kemikalije, ona poinje
detoksificirati tijelo od njih, i alje ih u bubrege ili crijeva radi
izluivanja. Na taj nain jetra detoksificira lijekove koji se koriste
u kontroli eera u krvi. U normalnom slijedu dogaaja to bi lijek
ove uinilo nedjelotvornima, jer bi ih jetra brzo iistila izkrvoto-
ka bez veih teta. Meutim, kako bi se lijek uinilo djelotvornim,
doziranje je prilagoeno tako da zagui detoksifikaciju koju obav-
lja jetia.
Tvrdi se da bi nekontrolirana visoka razina glukoze ionako
otetila jetru i bubrege, i zato ju je potrebno kontrolirati sintetikim
lijekovima. Takvom argumentacijom opravdava se koritenje
tvari za koje je poznato da oteuju bubrege i jetru barem jed-
nako djelotvorno kao to bi to uinila glukoza. Kada djelotvorne,
prirodne i sigurne zamjene za ove sintetike lijekove ne bi bile
dostupne, takav bi argument moda i imao smisla.
Meutim, vrlo djelotvorne, prirodne i sigurne alternative
postoje.
Nije neuobiajeno da osoba s uznapredovalim dijabetesom
tipa 2 istovremeno uzima mnogo razliitih sintetikih lijekova.
Oni su potrebni kako bi se kompenziralo slabljenje funkcije jetre
i bubrega, poremeeni krvni tlak, visoki kolesterol, kao i druge
sistemske probleme. To predstavlja zlatni rudnik za farmaceu-
tske kompanije i medicinski establiment; za dijabetiara pred-
/ / j mi hl ci mi
2 3
stavlja propast. To je razlog zato sam radije bio spreman suoiti
sc s nepoznatim kako bih izlijeio samoga sebe, nego pristati na
lijeenje voeno takvom logikom.
esto prepisivani lijekovi.
Ovi tretmani zasluuju vise od samo usputnog nabrajanja,
budui da su u irokoj primjeni kod lijeenja dijabetesa ti pa 2.
Ovaj odjeljak ukljuili smo radi onih citatelja koji ele razumjeti
sto lijenik zaista radi. Informacije sadrane u ovom odjeljku ra
zlog su zato je autor odbio ortodoksni tretman.
Oralni hipoglikemizantni agensi u irokoj upotrebi mogu se
razvrstati u pet skupina. Te skupine defmirane su prema njihovom
biofizikalnom nainu djelovanja.18Te skupine su:
Bigvanidi
I nhibitori glukozidaze
Meglitinidi
Sulfoniluree
Tiazolidindioni
Pored ovih sintetikih lijekova, lijeniku su na raspolaganju
brojni razni oblici inzulina. U ovom odjeljku razmotrit emo sve
ove agense.
Kao sto je ranije spomenuto, nijedan od lijekova koje nudi
farmaceutsko-lijenika osovina ne Iijeci ni dijabetes tipa 2
ni hiperinzulinemiju. Zato itajui ovaj odjeljak imajte na umu
da se sve o emu razgovaramo zapravo odnosi na ublaavanje
karakteristinog simptoma povisenog eera. Obratite panju
na injenicu da neki od ovih lijekova poveavaju razinu inzulina
kod pacijenata koji vjerojatno ve imaju previse inzulina u svom
krvotoku.
24 In/ .ulin - na.f ti hi ubojica
Bigvanidi
Trenutno se u ovoj kategoriji nalazi samo jedan lijek, a to je
Glucophage. To je popularan lijek kojeg proizvodi kompanija
Bristol Meyers Squibb. Njegova aktivna tvar je metaformin. Pa-
kiran je u malim bijelim tabletama koje sadre doze od 500 mg
ili 850 mg. On djeluje, na nain koji nije jasno objanjen u PDR-
u,19na sniavanje razina glukoze u krvi pomou tri mehanizma:
sniava oslobaanje glukoze iz jetre,20sniava apsorpciju glukoze
u ciijevima i poveava periferni unos glukoze. Prema tvrdnjama,
ini se da su njegove glavne pozitivne strane to ne stirnulira
stvaranje inzulina u guterai, izgleda da ga jetra ne metabolizira, i
ne uzrokuje hipoglikemiju. Meutim, PDR tvrdi da nisu provede-
na nikakva istraivanja na ljudima s disfunkcijom jetre. Izluuje se
putem bubrega; kontraindiciran je kod ljudi s bolestima bubrega.
Ovaj lijek prepisuje se kod dijabetesa tipa 2.
Nuspojave ukljuuju: nizak postotak rizika od mogue
mlijene acidoze, izazvane akumuliranjem metaformina u sustavu;
medutim, to j e fatalno kod 50% cnih koji to doive. Studija UGDP-
a,21kojase u PDR-u navodi kao izvor podataka.otkrila je poveanu
kardiovaskularnu smrtnost kod ovog proizvoda. On esto uklanja
vitamin B]2 iz sustava. Druge nuspojave ukljuuju ketoacidozu,
hiperventilaciju, mijalgiju, klonulost, neobinu pospanost, proljev,
muninu, povraanje, nadimanje, vjetrove i anoreksiju.
I nhibltori glukozidaze
Ova kategorija lijekova sadravala je samo jedan lijek, Pre
cose. Proizvodi ga Farmaceutski odjel Rxkorporacije Bayer. Nje-
gov aktivni sastojak je akarboza. Postoje tablete od 50 mg i od 100
mg. Svojim nainom djelovanja izaziva kompetitivnu, reverzibilnu
inhibiclju probavnog enzima alfa amilaze. To znai da se uplie u
djelovanje vanog enzima guterae koji probavlja ugljikohidrate.
Tim mehanizmom usporava probavu ugljikohidrata i tako sniava
postprandijalnu razinu eera u krvi. Preporua se kao dodatna
terapija uz sulfonilureu za dijabetes tipa 2.
Prcpo/ nawnj c problcma 25
Nuspojave ovog lijeka ukljuuju poviene transaminaze u se
rumu i hiperbilinemiju. I jedno i drugo povezano je s umijeanosu
jetre u metabolizam lijeka. On sniava razinu kalcija u serumu i
vitamina B6. Nije preporudjiv kod osoba s oteenom funkcijom
bubrega. Sigurnost njegove primjene u trudnoi nije ispitana; li
jek se javlja u majdnom mlijeku ako majka uzima lijek, i moe
utjecati na dojene. Ostale nuspojave ukljuuju bolove u trbuhu,
proljev i vjetrove.
Meglitinidi
I ova kategorija sadrii samo jedan lijek, Prandin. Proizvoa
Frandina je Pfizer. Postoje ute tablete od 1 mg i crvene tablete
od 2 mg. Njegov aktivni sastojak je repaglinid. Djeluje tako to
stimulira guterau na stvaranje inzulina. J etra ga metabolizira.
Osnovni putevi su izravna oksidativna pretvorba i vezanje glu-
kuronskim putem. Metabolizam zahtjijeva potpuno funkcionalan
sustav dtokroma P450.22Neki od najvanijih jetrenih metabolita
su: oksidirana dikarboksilna kiselina, aromatski amin i acil gluku-
ronidaza.
Lijek se ne preporuca kod osoba s oteenom funkcijom bu
brega ili jetre, Ovaj lijek se javlja u majdnom mlijeku kada lijek
uzimaju dojilje.
Nuspojave ukljuuju ozbiljnu hipoglikemiju, poveanu kar-
diovaskularnu smrtnost, infekcije gornjih dinih puteva, sinusitis,
munina, proljev i glavobolje.
Sulfoniluree
U ovoj kategoriji nabrojano je est lijekova. To su:
Amaryl Glucotrol
Diabeta Glynase
Diabinese Micronase
I n / u h n - rwv ni . I uhojwu
Budui da lijekovi iz ove kategorije djeluju na slian nain i
openito se malo razlikuju, izabrali smo jednog od najpopularni-
jih kojeg emo poblie prouciti. Lijek koji smo izabrali je Dia-
bmase. Ovaj lijek proizvodi Pfizer u tabletama od 100 mg i 250
mg. Aktivni sastojak je klcrpropamid. Djeluje tako sto stimulira
guterau da lui inzulin.
Ova stranica PDR-a23zanimljiva je po tome to sadri neke
tvrdnje koje, pravilno shvaene, mogu potaknuti ljude da odbiju
uzimati ovaj lijek. Citiram:
<'Ovaj lijek indiciran je za primjenu kao sekundarni dodatak di-
jeti za djelotvornu glikemijsku kontrolu
i
Utvrdeno je da samo kontroliranje eera nije djelotvorno kao
prevencija dugoronih kardiovaskularnih ili neurolokih kom-
plikacija dijabetesa.
Prije nego to nastavimo, zastat emo na trenutak i prevesti
ove dvije tvrdnje iz prirunika o ovom lijeku na bazi sulfoniluree.
Prva tvrdnja nam kaze da ovaj lijek nee izlijeiti na dijabetes, i
ako elimo ikada postii kontrolu eera u krvi moramo kontro-
lirati svoj apetit za Imanu koje uzrokuje dijabetes tipa 2.
i
Druga se tvrdnja vise od bilo ega drugog sto sam vidio iz-
van istraivakih krugova pribliava tome da nam kae kako
je povieni inzulin pretea ateroskleroze i kardiovaskularnih
bolesti.
Ovaj lijek, naravno, podie razinu inzulina kod pacijenta koji
najvjerojatnije ve ima viak nedjelotvornog inzulina. Lijenik e
u vrlo rijetkim sluajevima provjeriti razinu inzulina prije nego
to prepie ovaj lijek. Na primjer, moj lijenik mi je prepisao ovaj
lijek bez da mi je napravio GITT.
/ . ' j trohl ami 27
Ovaj lijek je kontraindiciran ako je primjetna ketoacidoza;
umjesto njega preporuuje se inzulin. ak i uz ove lijekove, kon-
trola nad eerom u krvi gubi se pod stanjem stresa. Postoji ozbilj-
no upozorenje o poveanom riziku od kardiovaskularnih prob-
lema. To znai od sranih udara. Dojilje e ovaj lijek prenijeti
svojim bebama; bebe e zbog toga trpjeti reverzibilnu hipoglike-
miju. Ovaj lijek poznat je po tome to izaziva hipogiikemiju.
Nuspojave i neeljene reakcije koje su doivljene za vrijeme
uzimanja ovog lijeka izgledaju kao popis moguih bolesti koje
moemo dobiti. One ukljuuju hipogiikemiju, kolestatsku uticu,
muninu, proljev, povraanje, anoreksiju, glad, pruritus, urtikariju,
makulopapulozni osip, porfmju, kutanatardu, hepatiku porfmju,
fotoosjetljivost, anemiju, eksfolijativni dermatitis, leukopeniju,
eozinofiliju i zadravanje vode. Pravi popis je dui od ovoga. Ovd-
je sam naveo same koliko je potrebno za ilustraciju.
T iazolidindioni
U ovoj kategoriji naveden je samo jedan lijek, ali taj je poseban.
Zove se Rezulin. Ovaj lijek proizvodi Parke-Davis. Njegov aktivni
sastojak je troglitazon. On ne djeluje na poveavanje luenja inzu
lina u guterai. Ne djeluje tako to utjee na probavni proces. On
djeluje tako to smanjuje luenje glukoze iz jetre i .poveava od-
laganje glukoze u skeletnim miiima. Navodno ublazava hiper-
glikemiju, hiperinzulinemiju, i hipertrigliceridemiju. Primjenjuje
se kod dijabetesa tipa 2.
Lijek se metabolizira u jetri putevima sulfata i glukuroni-
dacije. Zahtijeva zdrav jetreni detoksifikacijski sustav citokroma
P450.
Tvrdi se da je ovaj lijek kompatibilan sa sulfonilurejskom kla-
som oralnih hipoglikemika o kojima smo ve govorili, i koristi
se kao dodatna terapija uz inzulin kod pacijenata s dijabetesom
tipa 2.
28 / / if/ in - nos f i / u/ n'jiuj
K ontraindiciran je kod trudnica i dojilja.pacijenata soteenom
funkcijom jetre, i kod pacijenata sa sranim problemima.
Na popisu moguih neeljenih reakcija nalaze se: hipoglike-
mija, reverzibilna utica, disfunkcija jetre, hepatitis, munina,
povraanje, bolovi u trbuhu, umor, anoreksija, tamna mokraa, i
nenormalna funkcija jetre.
Ovaj lijek moe oralne kontraceptive uiniti nedjelotvornima.
Lijek moe potaknuti ovulaciju kod ena koje nisu ule u meiio-
pauzu.
Denver Post je prije nekog vremena ponovno objavio lanak
iz Los Angeles Timesa o ovom lijeku Rezulinu. U lanku se spo-
minjalo da je proizvoa lijeka Warner-Lambert, iako novija in-
formacija iz PDR-a kao proizvoaa navodi P a r k e - D a v i s . Naslov
je bio:
Po kratlcom postupku odobreni lijek protiv dijabetesa
povezan s barem 33 smrtna sluaja
lanak je dalje govorio o tome kako je britanski pandan FDA
(Driavne uprave za hranu i lijekove) uklonio ovaj lijek s britansk-
og trita. I skusni medicinski slubenik FDA zaduen za procjenu
ovog lijeka odbacio ga je zbog tete koju lijek nanosi jetri. Pre
ma lanku, ovog su slubenika, dr. J ohna L. Gueriguiana, njegovi
nadreeni nakon toga uklonili iz procesa ocjenjivanja lijekova.
Nakon prvih nekoliko smrtnih sluajeva pripisanih ovom lijeku,
drugi medicinski slubenik FDA, dr. Robert 1. Misbin, procijenio
je da e vise od 12.000 korisnika Rezulina pretrpjeti oteenje
jetre. Poruio je svojim nadreenima da e 2.000 tih pacijenata
vjerojatno umrijeti od zatajenja jetre, ako ne budu pod strogim
nadzorom svojih lijenika. FDA je kasnije po kratkom postupku
odobrila ovaj lijek, i on se trenutno prepisuje amerikim pacijen-
tima oboljelim od dijabetesa.
29
Dok je ovaj izvjetaj bio u pripremi za tisak, doli smo do dvije
nove vijesti u vezi s ovim lijekom Rezulinom. Prema dr. J ohnu
J. Brooksu, FDA je upravo povukla ovaj lijek s amerikog trita
zbog njegovc povezanosti s rakom jetre.24ini se da odvjetnika
tvrtka25iz Minnesote priprema veliku tubu protiv proizvoaa
Rezulina. Ova odvjetnika tvrtka objavila je 25. travnja 2000. u
novinama Denver Rocky Mountain oglas u kojem poziva bive ko-
risnikc Rezulina da im se jave radi razgovora o moguoj odteti.
ovjek se mora zapitati postoji li neka veza izmeu tube i
povlaenja lijeka s trita.
I nzulin
Iako se obino smatra da su injekcije inzulina korisne prvenst-
veno kod dijabetesa tipa 1, on se u odreenim sluajevima koristi
i kod dijabetesa tipa 2.
Inzulin su prvi izolirali Banting, Best i Macleod, kanadski
istraivaki tmi koji je dobio Nobelovu nagradu.26Oni su spasili
ivot jedne etrnaestogodinjakinje koja je u Opoj bolnici Toron
to urnirala od dijabetesa. To je bilo 1922. Terapija injekcijskim
inzulinom, koji je bio predmet intenzivnog istraivanja od 1889,
bila je uspjesna po prvi put. Terapija je uspjela zato sto je tretirani
dijabetes, iako to lijenicima nije bilo poznato, bio onaj kojeg da-
nas zovemo dijabetes tipa 1. U to vrijeme se dijabetes tipa 2 tek
poeo javljati kao velika epidemija,1i nije bio smatran potpuno
drugaijom boleu kao sto danas znamo da jest.
Tijekom tog razdoblja dijabetes je buknuo od relativno rijetkog
tipa 1, obuhvativi golemu populaciju neprepoznatih dijabetiara
tipa 2. Tada je medicinska struka poela uviati vezu izmedu
bolesti i prehrane u kontroli ove epidemije. Do toga je dolo zato
to se pokazalo da inzulin nije univerzalna panaceja kakvim ga
je proglasila farmaceutska kompanija. Kasnije, kada je utvrdena
razlika izmeu dva tipa dijabetesa, problem je nestao.
30 I nr.ubn - nas ti hi uboji ca
Danas se inzulin proizvodi iz svinjske ili govee guterae; i
stvara se uz pomo rekombinantne genske tehnologije. I nzulin je
bjelanevina; sastoji se od jedinstvenog lanca aminokiselina. Inzu-
Un dobiven od krava ili svinja razlikuje se od ljudskog inzulina
po jednoj ili vise aminokiselina. Injekcija onoga to ljudsko tijelo
doivljava kao stranu bjelanevinu ponekad izaziva alergijsku
reakciju. I nzulin koji se genetskim tehnikama dobiva iz bakterija
navodno je idcntian ljudskom inzulinu, ime je mogunost aler-
gijske reakcije svedena na minimum.
Postoji iroki spektar raznih oblika inzulina. Razvrstani su
prema nainu proizvodnje i prema brzini djelovanja. Neki sadre
konzervanse; neki ne bi trebali sadravati konzervanse. Dijele se u
tri grupe prema tome koliko vremena prode od ubrizgavanja do
javljanja hipoglikemizantnog uinka:27
Brzodjelujui
Djelovanje jboinje nakon 20 minute, najjae je nakon 2 do
4 sata, traje 6 do 8 sati.
Srednje dugodjelujui
Djelovanje poinje nakon 1do 3 sata, najjae je nakon 6 do
10 sati, traje 18 do 26 sati.
Dugodjelujui
Poinju djelovati za 6 sati, traju 28 do 36 sati.
Proizvoai mijeaju i uskladuju inzuline ova tri osnovna tipa
kako bi dobili bolju kontrolu nad vremenom i reakcijom pacijenta
na dozu.
Nakon sto je izoliran 1922, inzulin je uskoro stekao reputa-
ciju spasitelja ivota, jer su bez njega dijabetiari nakon odredenog
vremena padali u dijabetiki ok i umirali. Cinjenica da je pacijent
morao nastaviti uzimati inzulin smatrana je bitnim nedostatkom
Prcpo/ ntivi injc prohl cnm 31
tretmana. Koristio se samo zato to je spaavao ivote. Mnogi su
zeljeli tretman koji bi izlijeio bolest bez potrebe za nastavkom
tretmana. Meutirn, oigledno je da unutar medicinske zajednice,
s njenim dananjim ustrojem, ne postoji ekonomski poticaj da se
pronae pravi lijek koji bi eliminirao neprekidno tretiranje.
U medicinskoj zajednici se uvelike raspravljalo o ovoj losoj
strani tretmana. 1955, kad su se poeli pojavljivati oralni hipog-
likemici, dijabetiku zajednicu prestala je mudti trajna ovisnost o
lijekovima za kontrolu eera u krvi. Tako, kad je nestao pritisak
da se pronade bolji lijek, prestala je i potraga za njim. Danas su svi
naviknuti na ideju o neprekidnom tretiranju bez pravog lijeka na
vidiku. Zaista, ova rije na 1 vise ni ne postoji u medicinskom
vokabularu.
Danas je sve oriodoksnc lijekove za dijabetes potrebno uzi-
mati neprekidno i trajno.
Nasreu, postoji alternativna metoda lijeenja koja u veini
sluajeva moe brzo, potpuno, trajno, prirodno i ekonomino
izlijeiti dijabetes tipa 2, bez potrebe za beskrajnim tretiranjem.
Detaljnije emo obraditi ovo pitanje i predstaviti alternativnu
metodologiju kada budemo govorili o programu oporavka.
U svjetlu iznesenih informacija, moda postaje jasnije zato
je pisac ovog izvjetaja odluio otkriti vlastiti lijek za dijabetes
tipa 2, umjesto da pristane na ovisnost o protokolu tretiranja
sintetikim lijekovima.
Na ovom mjestu, prije nego to prouimo kako na BSCS zaista
radi, bilo bi korisno napraviti digresiju i objasniti prirodu kontrol-
nih sustava. Kada kasnije prijedemo na objanjavanje kako BSCS
tono funkcionira i sto je potrebno za njegov popravak kada pres-
tane raditi, ovaj novi uvid u kontrolne sustave uinit e sve puno
shvatljivijim. Molim vas da ostanete s nama dok budemo post-
32 I n / . u h n t i h t n h o f : c i f
avljali temelje za razumijevanje i lijeenje grozne skupine bolesti
izazvanih hiperinzulinemijskim otkazivanjem BSCS-a.
Kontrolni sustavi
Naa su tijela zastraujue i zadivljujue graena. Dok ih
prouavamo, otkrivamo sve kompleksnije razine naih podsus-
tava. Mnoge suptilnosti ak i najjednostavnijih meu naim sus-
tavima jo uvijek nisu potpuno shvaene, ak ni unutar medicin-
ske istraivake zajednice. Meutim, poznato nam je dovoljno
toga o mehanizmu za kontrolu eera u krvi da bi nam njegova
usporedba s teorijom klasinog strojnog kontrolnog sustava mo-
gla posluiti kao korisna vjeba. Osim u kontroli eera u krvi,
koncept regulacije sustava povratnom spregom karakteristian je
za mnoge druge unutarnje regulatorne mehanizme tijela.
Najjednostavniji kontrolni sustav je prekida za ukljuivanje
i iskljuivanje svjetla. Neto sloeniji prekidai mogu prilikom
koritenja osjetiti da li je svjetlo ukljueno ili iskljueno prije nego
to pokuaju promijeniti njegovo stanje. J o sloeniji sustavi mogu
podeavati jainu svjetla na mnoga stanja izmeu iskljuenog i
ukljuenog, ovisno o tome koliko je svjetla potrebno. Svaki au-
tomatski kontrolni sustav odrava unaprijed odreeno stanje
ravnotee u onome to kontrolira, bez obzira na to da li je sustav
podvrgnut vanjskim utjecajima ili ne.
Koncepti kontrolnih sustava
Svi kontrolni sustavi spadaju u jednu od ove dvije kategorije:
1 Sustavi otvorene petlje
2 Sustavi zatvorene petlje
34 I n / i i h n - na.< t:hi uhoj /
Sustavi otvorene petlje uzrokuju da stvar koju kontroliraju
poprima vrijednost koja ovisi samo o naredbi, a ne o bilo kakvom
ve postojecm stanju. Ako je naredba neodgovarajua, sustav
ulazi u neodgovarajue stanje. J edan primjer takvog sustava je
kada osoba uzme oralni hipoglikemik. Taj lijek odmah poinje
sniavati razinu glukoze, bez obzira na to kolika je ta razina bila
prije nego to je lijek uzet. Ako je osoba pogrijeila, doivjet e
hipoglikemijsku reakciju. Ako je ispravno procijenila, njen eer
u krvi snizit te se za koliinu koju lijek neovisno uzrokuje. To
rnozda jest, a moda i nije koliina koja je potrebna.
Sustav zatvorene petlje uzrokuje da stvar koju kontrolira re-
agira na naredbu uzimajui u obzir ono sto je radila prije primanja
nareabe. Naredba ne moe biti neodgovarajua, jer ju prilagoava
dinamika zatvorene petlje. U naem spomenutom primjeru, za-
tvorena petlja BSCS-a prvo osjea kolicinu glukoze u naem
krvotoku, a zatim lui odgovarajuu kolicinu inzulina za regu-
liranje tono te koliine glukoze. U ovom sluaju ne moe doi
do hipoglikemije. Takoder, u ovom se sluaju glukoza snizava za
tono onu koliinu za koju je treba sniziti.
Definicije kontrolnog sustava
Mnogi kontrolni sustavi uredeni su tako da kontroliraju cil-
janu toku. Oni su poznati kao sustavi pomaka ili sustavi1tipa 0.
Klasini kontrolni sustavi ureeni su tako da provjeravaju svoj izlaz
(output) i vraaju ovu vrijednost u svoj ulaz (input), na nain da
omoguuju kontrolnoj funkciji da djeluje samo na razliku izmeu
izlaza i ulaza. Ovaj tip sustava, kada ispravno radi, vrlo je toan;
osim toga, prilino je neovisan o degradaciji svojih pojedinih kom-
ponenti. Drugim rijeima, ne samo to kontrolira varijablu koju
treba kontrolirati (u ovom sluaju eer u krvi), nego takoer
kompenzira nesavrsenost svojih komponenti. Tako BSCS nastavlja
funkcionirati ak i kada imamo prilino oteenu jetru, guterau,
nadbubrene lijezde ili drugi vaan sastavni dio sustava.
Ta sposobnost kontrolnog sustava da kompenzira oteenja
vlastitih sastavnih diielova istovremeno je blagoslov i prokletstvo.
Sjajno je sto ne dolazi do katastrofalnog raspada BSCS-a kada se
oteti jedna od njegovih komponenti. Prokletstvo je utoiiko to
se, zbog maskiranja problema oteenja komponente, komponen-
ta moe sve vise oteivati. Na primjer, kad se u naem BSCS-u
razvije poveana otpornost na inzulin, bilo bi razumno oekivati
da e naa razina glukoze porasti. Medutim, zapravo se dogada
to da guteraa jednostavno lui dodatni inzulin. To nadjaava
poveanu otpornost na inzulin i odrava normalnu razinu ecera
u krvi. Sve se to dogada bez da mi ita primijetimo. Poveana ot
pornost na inzulin na taj je nain prikrivena i teko ju je opaziti.
Medutim, dok kontrolni sustav moe kompenzirati propadanje
svojih komponenti, ne moe kompenzirati kada dode do katastro
falnog otkazivanja neke komponente. U gore navedenom primjeru,
ako se otpornost na inzulin beskonano poveava, kompenzacija
guterae poveavat e se samo u granicarna njene sposobnosti
opskrbljivanja sustava inzulinom. Nakon te tocke kontrola nad
eerom u krvi bit e izgubljena, i moe doi do katastrofalnog
sloina funkcije guterae.
Izlazna vrijednost bilo kojeg sustava pomaka uvijek je neto
malo nia od traene vrijednosti. Ta mala razlika poznata je kao
greska pomaka. Na primjer, ako namjestite kuni termostat na
temperaturu od 21C, njegovu ciljanu toku, pe e se paliti samo
kada je temperatura nia od te ciljane toke. Vrijednost za koju
temperatura padne ispod ciljane toke zove se pomak. Pe e ostati
iskljuena sve dok temperatura u kui ostane 21 stupanj. Vrijed
nost za koju temperatura mora pasti ispod ciljane toke da bi se
pe ukljuila zove se greka pomaka.
Kad se pe upali i kua se zagrije, temperatura e rasti sve dok
se razlika izmedu temperature i ciljane toke ne izjednai sgrekom
pomaka, i tada e se pe ugasiti. Obratite panju na to da tempera
I S
36
hi 'ithn - /v alii ubojiiii
tura nikada ne poraste do ciljane toke. Vrijednost greike pomaka
karakteristina je za svaki pojedini kontrolni sustav, i predvieno
je da bude relativno mala. Ako postane velika, moramo popraviti
sustav. Za dijabetes tipa 2 karakteristicne su velike bazalne i post-
prandijalne greske pomaka vrijednosti glukoze.
Kontrolni sustav je takoer osjetljiv na uestalost ili brzinu
potrebnih promjena u njegovom izlazu kada dode do narusavanja.
To znai, kada na sustav djeluju vanjski dogaaji. Kada kontrolni
sustav radi dovoljno sporo, tj. kada je naruavanje sporo, izlaz e
ispravno odgovoriti na ulaz s malom grekom pomaka. Ako se
od sustava trai da djeluje bre nego to mu doputaju njegove
mogunosti, tj. uz jaka naruavanja, pojavit e se jo jedna sistem-
ska greska zvana greska brzine. Ako ta greka postane dovoljno ve
lika, sustav e ponekad dosegnuti granicu brzine i potpuno prestati
raditi. ak i kada bude radio, njegov rad bit e obiljeen velikim
vremenskim pcmakom izmeu traenog izlaza i dcbivenog izlaza.
Kada dosegne granicu brzine i potpuno prestane raditi, kae se da
je u stanju zasienja. Novi pojmovi u naem prouavanju BSCS-a
su:
1 Ciljana toka
2 Greska pomaka
3 Greska brzine
4 Granica brzine
5 Zasienje
Ovaj kontrolni sustav tipa 0 est je u prirodi.2Mnogi takvi
sustavi funkcioniraju na prilino jednostavan nain; neki su pak
tako sloeni da prkose analizi. U svijetu tehnike oni su detaljno
prouavani. Postoji veliki korpus matematike posveen analizi
rada ovih sustava. Velik dio proucavanja posveen je ponaanju
sustava pod naruavanjem, tj. kada na njih utjee vanjski dogaaj.
Ovo narusavanje kontrolnog sustava, kao i njegovih pet po-
jednostavljenih obiljezja, iako mogu izgledati donekle zbunjujue,
37
zapravo prilino dobro prikazuju dogaaje u stvarnom svijetu.
Sljedei primjer ilustrira kako radi jedan kontrolni sustav i pov-
ezuje ovo s konceptom pet funkcionalnin obiljcja i idejom o
narusavanju.
Primjer kontrolnog sustava
Pretpostavimo da vozimo automobil niz cestu. Smjerom
kretanja automobiJ a upravJ ja jednostavni kontrolni sustav koji
odrava automobil na njegovoj kolnikoj traci. Vrijednost sredine
kolnike trake je ciljana toka. Sustav se sastoji od vozaa, ceste
i mehanizma za upravljanje automobilom. Dok on jednostavno
vozi ravno, nema nikakvih narusavanja. Ako poblie prouimo
komponente sustava, vidjet emo da postoji volan, kotai auto
mobile, miii ruku vozaa, oi koje registriraju kada automobil
pone skretati iz svoje trake i mozak koji alje signale miiima da
isprave kretanje automobila kada on pone izlaziti iz trake. Nara-
vno, detaljna analiza ovog kontrolnog sustava otkrit e mnoge
druge komponente sustava pored ovih koje smo istaknuli. Greska
pomaka u sustavu je najmanja vrijednost pomaka izvan trake koju
e sustav dopustiti prije nego to pokua obaviti ispravljanje. Ako
se ispravljanje obavlja sporo, bit e primjetna malagre/c pomaka;
to je razmak izmeu sredine trake i pozicije automobila na njoj.
Meutim, nee postojati nikakva greska brzine.
Ali ako se neki drugi automobil pojavi na krizanju i mi ga
pokuamo izbjei previe energino, moe se dogoditi da previse
skrenemo na jednu stranu. Tada e biti potrebno izvriti isprav
ljanje u suprotnom smjeru. To je greska brzine. Pojavljivanje au
tomobila, na koje smo reagirali, bilo je narusavanje. Ako slijed is-
pravljanja i prejakog ispravljanja izmakne kontroli, to se rnoze
dogoditi neiskusnom vozau, automobil e poeti nesigurno
krivudati po cesti i ni u jednom trenutku nee stabilno ii svojim
putem. Tada se kae da je taj sustav na granici brzine.
38 I n/ u l i n (1<n h i uboiicii
Ako se prijee granica brzine sustava, voza e izgubiti kon
trolu i automobil e se slupati. Kada se izgubi kontrola, kae se da
je sustav u zasienju. Sistemi u zasienju ponekad se mogu opor-
aviti; ponekad se to ne dogodi. Kada se ne oporave, esto dolazi
do samounistenja. Nije nimalo neobino da stroj kojim upravlja
kontrolni sustav bude uniten kada sustav ue u zasienje. To je,
naravno, prognoza i za ljudsko tijelo kada se dopusti propadanje
BSCS-a i kontrola eera u krvi hipoglikemizantnim agensima za-
mjenskog sustava otvorene petlje.
Automobil nee puno skretati sa svoga puta osim ako ne dode
do vanjskog narusavanja, ili ako njegov kontrolni sustav pres-
tane funkcionirati.3Ovo naruavanje ima uinak unoenja velike
greske pomaka u sustav, na koju treba odgovoriti. Prilikom anal-
ize kontrolnog susiava vano je uzeti u obzir snagu narusavanja
i njegovu brzinu. Bolji sustavi mogu spremno ispraviti jaa i bra
narusavanja; slabiji sustavi doseu granicu brzine i zasienje u
prisutnosti narusavanja kojima su izloeni.
Obratite panju na to da je ovaj kontrolni sustav, po svojoj
prirodi, relativno neovisan o kvaliteti njegovih komponenti. Zais
ta je nebitno da li je ruka koja upravlja volanom jaka ili slaba,
to nema veeg utjecaja na kontrolu. Ali ako ruka postane paral-
izirana, kontrola e biti izgubljena. Isto se moe rei za sve kom
ponente sustava.
Sve dok oni barem u nekoj mjeri funkcioniraju, kontrola
e se u nekoj mjeri odrzati.
ovjeji sustav za kontrolu eera u krvi radi ba poput prim-
jera o kojima smo upravo govorili. Meutim, neto je sloeniji. O
njemu emo govoriti u sljedeem poglavlju.
ovjeji sustav za kontrolu eera u krvi
Pregled
ovjeji sustav za kontrolu eera u krvi ima karakteristinu
ciljanu toku, greku pomaka, gre'sku brzine, granicu brzine i uinak
zasienja koje se moze nai u svakom kontrolnom sustavu. Naru-
avanja na koja mora odgovarati sastoje se od zahtjeva aktivnosti
koje sagorijevaju glukozu, kao i od glukoze nastale procesom pro-
bave. I vjebanje i probava naruavaju eer u krvi. Uloga sustava
je da odri razinu glukoze u krvi blizu njene ciljane toke, bez obzi-
ra da li su narusavanja p.rimjetna ill ne. U mnogim kontrolnim su-
stavima elementi kontrole su mehaniki, elektrini ili elektronski.
U BSCS-u kontrolne komponente su biokemijske.
Kako starimo, na BSCS gubi dio svoje sposobnosti reagiranja
na narusavanja. To je vidljivo iz toga sto se s godinama kod ncdi-
jabetiara povisuje ciljana toka razine eera u krvi.1Ta postupna
degradacija ciljane toke u kontrolnom sustavu jasan je znak po-
stupne degradacije kljunih komponenti kontrolne petlje od kojih
se kontrolni sustav sastoji. Drugim rijeima, jetra stara ezdeset
godina, iakojo moe biti dosta funkcionalna, openito nijejedna-
ko dobra kao jetra stara dvadeset godina.2Neprekidna degradacija
ovih komponenti, iako esto prikrivena, moe na kraju dovesti do
katastrofalnog otkazivanja jedne ili vise njih. Ta degradacija e,
naravno, takoer uzrckovati postupno gubljenje sposobnosti su
stava da kontrolira eer u krvi. To e biti vidljivo po postupnom
porastu koliine inzulina potrebne da se zadri kontrola nad ee-
rom u krvi. Kada se manifestira hiperinzulinemija, akumulirani
gubitak kontrole postao je opasan po ivot.
40 Ir./ .uhn natti hi uvojtca
Budui da svaki kontrolni sustav ispravlja odstupanja od nje-
gove ciljane toke, ova postupna odstupanja uzrokovana starenjem
takoer bivaju ispravliena; zato ih je teko otkriti prije nego to
doe do ozbiljne degradacije. To je razlog zato su oteenja gute-
rae, oleenja jetre i funkcionalna slabost nadbubrenih lijezda
esto maskirane ovom sposobnou BSCS-a da kompenzira ku-
mulativnu unutarnju tetu. Ta je teta u odreenoj mjeri neizbje-
an dio procesa starenja.
Meutim, ovaj normalan proces starenja uvelike je u'or-
zan pogubnim prehrambenim navikama koje se prakti-
ciraju kroz due vrijeme.
BSCS radi tako to lui odreene hormone u krvotok kako
bi izazvao odgovor ciljanih tjelesnih stanica. Proizvodnju, oslo-
badanje i kontrolu ovih hormona obavlja endokrini sustav. To je
sustav lijezda sa i bez kanala strateki razmjetcnih po tijelu radi
kontroliranja njegovog rada. Para lei ni sustav koji provodi kontro
lu kroz upotrebu prostaglandina takcder se rnoze smatrati dijelom
ovog kontrolnog mehanizma. jedna od brojnih vitalnih kontrol-
nih funkcija endokrinog sustava je kontrola glukoze u krvi. Kada
radi kako treba, on ovo obavlja precizno i uz minimalnu upotrebu
inzulina bez obzira na to da li smo upravo jeli ili postimo ve tje-
dan dana.
Uloga BSCS-a je da opskrbljuje bilijune stanica naega tijela
optimalnom koncentracijom glukoze u krvi kojom su one oku-
pane. Bez ove glukoze one nee uspijevati. Svaka od naih stanica
mora nezavisno biti sposobna crpiti iz te krvne kupke vitalne hra-
njive tvari koje su joj potrebne za rad. Neke stanice, masne stanice,
samo pohranjuju masti; druge, poput stanica sranog miia, nio-
raju biti u stanju obavljati koristan rad kako bi odrzavale organi-
zam kao cjelinu.
41
Glukoza je stanici ono to je benzin automobilu. Ona je gorivo
lcoje omoguava da sve radi. Druge prehrambene potrebe stanice
odgovaraju, u naoj analogiji s automobilom, gumama, ulju, anti-
frizu, presvlakama za sjedala, novom akumulatoru i drugim stva-
rima potrebnim za servis. Sve ove hranjive tvari stanice moraju
dobiti iz nae prehrane preko krvotoka. Kada dode do dijabete
sa, neto ozbiljno ne valja s ovom opskrbnom linijom do stanice.
Kada se opskrbna linija narui, stanica e to kompenzirati koliko
god bude mogla snalazei se s onim sto ima.
Unutar BSCS-a komponente sustava su stvari kao jetra, gu-
teraa, nadbubrene lijezde, titnjaa, probavni proces i druge
manje oigledne komponente. Kada nas pogodi dijabetes ti pa 2,
kontrola nad eerom u krvi je izgubljtna i negdje je doslo do ve-
ega kvara. U mjesecima koji su prethodili dijagnosticiranju dija-
bctesa, taj kvar postajao je sve vaniji. Tijekom tog vremena BSCS
je je kompenzirao kvar, kako bi onemcguio.odgodio i prevenirao
gubitak kontrole nad eerom u krvi. Kvar koji moemo vidjeti
progresivni je gubitak dielotvornosti inzulina. To se kompenzira
postupnim povisenjem razine inzulina u serumu.
Osim arsena, cijanida, kukute i nekih drugih sistemskih otro-
va, moemo jesti skoro sve to poelimo, uz malo ili nimalo brige
oko trenutnih zdravstvenih posljedica. To mozerno zahvaliti za-
divljujuoi sposobnosti tijela da kompenzira i sna!azi se uz lou
prehranu. Medutim, postoji nekoliko namirnica, o kojima emo
govoriti kasnije, koje izravno uzrokuju dijabetes tipa 2 i hiperin-
zulinemiju kad ih se redovno konzumira kroz due vremen-
sko razdoblje. Nakon to se dijabetes izlijei, namirnice koje ga
uzrokuju opet se mogu povremeno jesti; medutim, nikada ih se
ne rnoze redovno konzumirati due vrijeme bez da se ponovno
izazove bolest.
42
Funkcije endokrinih lijezda
Kad se inzulin, moni anaboliki hormon, izluuje u krvotok
iz beta stanica guterae, u njemu se kupaju stanine membrane
svake stanice u tijelu.3Ovisno o tipu stanice, taj inzulin pokree
razne oblike aktivnosti. 1u stanicama guterae i u perifernim sta
nicama, inzulin pokree pohranjivanje glukoze u dugim lancima
glikogena.4Glikogen pohranjen u jetri dostupan je za prijenos po
cijelom tijelu, do svake stanice kojoj je poireban. Oko 30% naih
ugljikohidrata preraduje se ovim putem (glikogenezom). Medutim,
glikogen pohranjen u naim perifernim stanicama dostupan je
za upotrebu samo njima. U drugim stanicama guterae taj in
zulin pokree proizvodnju masti iz glukoze koja je prisutna. U
naim masnim stanicama, inzulin pokree pohranjivanje masti.
U ostalim naim stanicama inzulin pokree apsorpciju glukoze
iz krvotoka. Kada u naoj prehrani nema dovoljno ugljikohidrata
za pretvorbu u giikogen, jetra t e u glikogen pretvarati dio masti i
bjelanevina. Taj glikogen pohranjuje se u jetri. Ovaj proces zove
se glukoneogeneza.
Kada se povisi razina glukoze u portalnoj veni, beta stanice
guterae oslobaaju inzulin u malim mlazovima. Detektori glu
koze u guterai neprekidno nadziru glukozu u krvotoku. Sve dok
je ta razina glukoze visoka, beta stanice povremeno luce inzulin.
U normalnim okolnostima inzulin brzo djeluje tako to glukozu
povue u nau staninu populaciju, ime se smanji njena razina u
krvi. Otputanje inzulina ubrzo prestaje. To je naa trenutno do-
stupna, postprandijalna zaliha glukoze. Medutim, kad je inzulin
nedjelotvoran, razina glukoze ostaje visoka i luenje inzulina se
nastavlja. To je nain na koji se manifestiraju klasina hiperinzu
linemija zbog otpornosti na inzulin i dijabetes tipa 2.
Kada senzori u gusteraci utvrde nisku razinu glukoze u krvi, to
je stanje hipoglikemije. Guteraa lui glukagon kako bi potaknula
jetru da otpusti glukozu iz svojih zaliha. Normalno se, kada jede-
4 3
, dio glukoze iz naih ugljikohidrata pohranjuje u jetri kao gli
kogen. Taj pohranjeni glikogen jetra razgraduje na glukozu koju
zatim lui. U jetri se, pohranjena u obliku glikogena, nalazi glukoza
(J ovoljna za est do osam sati. To se smatra naom kratkorocnom
i brzo dostupnom zalihom glukoze. Ona postoji zato to mozak
zahtijeva trenutnu i kontinuiranu opskrbu glukozom. Za razliku
0d veine drugih stanica u tijelu, on ne rnoze raditi na temelju
razgradnje masti i bjelanevina; mozak u normalnim okolnostima
mora imati neprekidnu opskrbu glukozom.5To je razlog zasto hi-
poglikemiari doivljavaju mentalnu iscrpljenost, kratkotrajan
gubitak pamenja i tekoe s racionalnim razmiljanjem.
To je primarni nain na koji nae alfa i beta stanice gutera-
e rade kako bi stabilizirale glukozu u naem serumu. Medutim,
koliko god da je stabilizacija eera u krvi vana, ona je samo dio
posla kojeg obavlja BSCS.
Kada se nae zaiihe glukcze snize, naa jetra moe razgraivati
glicerolnu osnovu masti kako bi scvarala piruvat. Zatim moe spa-
jati po dvije molekule piruvata i stvarati glukozu. Nakon toga ovu
glukozu koristimo u normalnim putevima.
Kada nam ponestane masti, ali i esto kada samo imamo viak
glukoze, naa jetra moe razgraivati molekule glukoze i stvarati
trigliceride. Taj proces zove se lipogeneza. Umjesto da bude kori-
stan rezervni mehanizam za uvanje energije, lipogeneza je postala
mehanizam pretilosti. To je prije svega uzrokovano naom preko-
mjernom konzumacijom eera. Kod hiperinzulinemije. povie-
na prosjena razina inzulina ubrzava ovaj proces.
I nzulin takoer pokree pohranjivanjc ovih triglicerida.6 I
trigliceridi koje unosimo hranom i trigliceridi koje proizvodimo
iz glukoze pohranjuju se u naim masnim stanicama. Ta zaliha
predstavlja na dugoroni, sporo dostupni izvor energije. Broj
masnih stanica koje imamo obino je oreen u djetinjstvu ; nn
44 I n / u h n , t i h i u b o f i m
em prenatalnom razvoju. Kada one nabujaju zbog suvinih zaliha
masti, postajemo izoblieni i pretili.Taj mehanizam pohranjivanja
masti, iako je dio BSCS-a, reguliran je jo jednom kontrolnom pet-
Ijom, petljom neuropeptida-leptina.
Kada nam postane glukoze za nase stanine vatre, mnoge nae
stanice poinju sagorijevati masti. Ako sagorijevamo previse ma
sti, kao kad smo na dijeti s niskim unosom ugljikohidrata. viak od
dva fragmenta aktivirane octene kiseline stvara se kao pepeo.
Taj pepeo mora se uklanjati iz stanica da bi stanini metaboli
zam ostao stabilan. Tijelo ih meusobno sastavlja i pohranjuje u
masnim stanicama kao zasienu mast.7Smisao toga je opet da se
stvore zalihe energije kada energije ima u suviku i iskoristi ih se
kasnije kada se ukae potreba. Kada na Krebsov ciklus sagorije-
va previse masti, acetoctena kiselina i ostali pepeo od izgaranja
pojavljuju se u krvotoku. To uzrokuje ketoacidozu koja je ka-
rakteristir.a za dijabetes, dijete s niskim unosom ugljikohidiata i
gladovanje.8
Tako, kao to moemo vidjeti, hrana koju jedemo obino se
prerauje u sljedee tri kategorije:
1 Odmah dostupan postprandijalni izvor energije
u obliku glukoze za nau staninu populaciju.
2 Glikogenska zaliha energije za kratkoronu
upotrebu u hitnim sluajevima.
3 Dugorona, sporo dostupna lipolitika zaliha za
sagorijevanje masti.
Vano je primijetiti da probavni proces djeluje kao narusa-
vattje i uzrokuje da BSCS reagira na nain koji smo opisali. To
narusavanje djeluje u takvom smjeru da uzrokuje tendenciju
porasta seera u krvi. Na sustav odgovara sniavanjem razine
eera u krvi natrag na njegovu ciljanu toku.
Svi gore spomenuti mehanizmi za uklanjanje glukoze iz -
votoka i opskrbljivanje stanine pei energijom zapravo su meha-
nizmi za tednju glukoze. To jest, svi oni, na neki nain, nastoje
s p r e m i t i glukozu za budue potrebe nekim nadnom skladitenja.
Tijelo takoer rnoze eliminirati glukozu putem mokrac. Ako sve
ostalo propadne i glukoza u serumu ostane poviena, poet e ju
eliminirati preko bubrega. Kada visoka koncentracija glukoze u
renalnoj cirkulaciji nadilazi kapacitet bubrega da ju sauva, ona se
izluuje. To je razlog zato se eer javlja u mokrad dijabetiara.
To je takoer razlog karakteristine ei dijabetiara i uestalog
mokrenja.
Kada tijelo ima nedovoljne zalihe glukoze i masti, ili kada ima
veliki suviak aminokiselina, stanice mogu ui u fazu metabo-
lizma u kojoj se sagorijevaju bjelanrevine. To je zadnji rezervni
nain kojem se obino pribjegava radi ouvanja ivcta u najek-
stremnijim prilikama. Sustav ie tako prilagoen da odrava ivot,
makar i ovom stanju gladovanja, to je due mogue. Pri ovom
nainu rada stanice sagorijevaju aminokiseline u njihovim mo-
torima s Krebsovim dklusom.9Kada taj proces zapone, a u pre
hrani nema dovoljno bjelanevina, tijelo moe poeti sagorijevati
bjelanevine od kojih je izgraueno. Pepeo ove stanine vatre je
amonijak. Amonijak je vrlo toksian za tijelo. J edna od funkcija
jetre je detoksifikacija od amonijaka i njegovo pretvaranje u ureu.
Urea je vodotopiva tvar koja mokrai daje njen karakteristian
smrad.
Kada konzumiramo hranu, na probavni proces, djelujud kao
naruavanje, izaziva tendenciju porasta glukoze u portalnoj krvi.
Na BSCS odgovara sniavanjem eera u krvi natrag na njegovu
ciljanu toku. Kada postimo, na BSCS, narusen niskom razinom
eera u krvi, djeluje tako to izvlai glukozu iz jedne ili vise
svojih zaliha i l ud je u krvotok kako bi sprijeio pad eera
u krvi. Postoji jos jedna vrsta narusavanja na koju BSCS mora
odgovarati.
4 j
46
I n/ . uhn - na ti hi uhojHii
Vjebanje ima uinak poveavanja nae osjetljivosti na inzu
lin.10Ono poveava nau perifernu apsorpciju glukoze iz krvo-
toka i djelotvorno uklanja glukozu iz naeg tijela. Ako se period
vjebanja nastavi i nakon toke u kojoj se na eer u krvi sma-
nji do njegove ciljane toke, sustav e tada pokrenuti oslobadanje
energije iz brzo dostupnih zaliha. BSCS ovdje djeluje tako sto
odgovara na poremeaj nastao vjezbanjem sniavanjem razine
eera u krvi do ciljane toke, da bi je onda poeo dizati ako
padnc ispod ciljane toke. Ova vrsta poremeaja dogaa se kada
je tijelo ukljueno u neku aktivnost i mora trositi energiju vise od
njegove metabolike norme. U praksi ie teko, osim ako riemate
intenzivne treninge, stimulirati dodatno otputanje glukoze snia-
vanjem njene razine ispod ciljane toke. Zbog tog razloga dijabe-
tiar tipa 2 smije i treba vjebati kad god je u prilici. Vjeba je
izvrsna dodatna terapija za kontrolu glukoze. (Dijabetiari tipa
1imaju drugaiji problem; njihove tjelesne aktivnosti moraju biti
promilieno koordinirane s ir.jekcijama inzulina na puno paljiviji
nain.)
Ova narusavanja nastala vjebom, kao prethodna narusavanja
uzrokovana probavnim sustavom, stimuliraju 3SCS da vrati razi
nu glukoze na njenu ciljanu toku. On e to nastojati uiniti, bez
obzira na smjer ili vrijednost odstupanja od toke.
Ciljana toka
Nije dovoljno samo poticati BSCS na reguliranje koncentracije
eera u krvi. Potreban nam je i mehanizam za odreivanje kolika
bi koncentracija eera u krvi trebala biti. Mehanizam mora odr-
avati dovoljno visoku razinu glukoze za prehranjivanje nae sta-
nine populacije, mora osigurati odgovarajue razine dugoronih
i kratkoronih zaliha iz unesene hrane, i mora odrzavati dovoljno
niske koncentracije inzulina i glukoze da sprijei tetu na naim
putevima za transport krvi. Mora osigurati stabilnu ciljanu toku
eera u krvi bez obzira na nedavne obroke i vjeibanje. Mora odr-
47
avati bazalni metabolizam. Takoer mora omoguavati promjenu
nominalne razine eera u krvi u sluaju nude. Ukratko, moramo
imati prilino kompleksan mehanizam ciljane toke.
U BSCS-u, prosjenu ciljanu toku odreuje os hipofiza-tit-
njaa kada titnjaa regulira koliinu T4 u krvotoku. Ta ciljana
toka je ono to odreuje brzinu nascg bazalnog metabolizma."
Kada se metabolika aktivnost u normalnom, neizvanrednom sta-
nju ubrza ili uspori, titnjaa e prilagoditi koliinu T4 u krvo-
tcku. Ovo prilagoavanje T4 uzrokuje odgovarajuu prilagobu
metabolike aktivnosti svake stanice u tijelu, budui da stanine
membrane osjeaju prisutnost T4.
Kad smo hiperaktivni, u izvanrednoj situaciji, pod stresom ili
u strahu, nadbubrene lijezde izluuju adrenalin i noradrenalin.
Oba ova hormona su kateholamini. Cni djeluju tako to stavljaju
tijelo u stanje pripravnosti. Dio njihove aktivncsti je izmjena ci
ljane toike glukoze; oni u serumu uzrokuju poveanje razine glu
koze dobivene iz glikogenskih zaliha u jetri. Oni takoer povea-
vaju metaboliku aktivnost. Dodatna glukoza slui za da osigura
dodatnu energiju za mogue neoekivane potrebe. Tu aktivnost
stimulira autonomni ivani sustav. Poticaj dolazi od osi hipota-
lamus-hipofiza-nadbubrene lijezde (HPA). To ukljuuje suelje
um-mozak i mnoge sloene interakcije koje su vrlo slabo shva-
ene.
Taj zaobilazni nadbubreni mehanizam kontrole djeluje isklju-
ivo kako bi osigurao dodatnu glukozu za hitan odgovor sustava
na nepredviene zahtjeve. On djeluje slino kao to djeluje pumpa
rasplinjaa naeg automobila kada ubrzavamo kako bismo prete-
kli drugi automobil.
Kako bi povisila razinu glukoze u krvi, kora nadbubrene li-
jezde takoer moe luiti glukokortikoide, snane steroidne hor
mone. To su hormoni koji reguliraju sagorijevanje masti i bjelan-
48 I t i / u l i n n a i iil. i ubofi co
evina na staninoj razini.12To je obino dugoroni hiperglikemij-
ski uinak i posebno je vaan za dijabetiare. Kada dijabetiar ne
metabolizira dcbro glukozu i pribjegava koritenju ovog puta za
dobivanje energiie, stanje moe postati kronino. Kao to e posta-
ti jasno, ovo stanje praeno je neeijenim posljedicama.13
Pod kontrolom hipotalamusa, aktivnost osi hipofiza-titnjaa i
nadbubrenih lijezda regulirana je brojnim specifinim izluina-
ma.Tri glavna hormona kojima hipoftza ostvaruje ovu kontrolu su
GH, ACTS i TSH. - je hormon rasta, koji stimulira metabolizam
i igra ulogu u metabolizmu masti. ACTH izravno kontrolira lue-
nje gore spomenutih glukokortikoida. TSH je hormon koji stimu
lira titnjau; on preko titnjae regulira razinu T4 u krvotoku.
Ova interakcija titnjae, nadbubreinih lijezda, hipofrze, pa
ak i hipotalamusa,14moe se promatrati kao mehanizam ciljane
toke. To orooguava tijelu da prilagodi metaboliku ctljanu toku
za sljedea tri stanja:
1 Ncrmalne metabolike potrebe
2 K ratkcrone izvanredne potrebe
3 Dugorone kronine potrebe
Za funkcioniranje naeg BSCS-a od temeljne je vanosti da
nae tijelo prepoznaje razinu ciljane toke zasnovanu na trenutnoi
aktivnosti sustava. Ta ciljana tocka je standard za usporedbu iz-
meu bilo kojeg trenutnog stanja BSCS-a i njegovog nenaruenog
stanja. Ta usporedba omoguuje rad sustava.
K od dijabetiara, kada stanice ne metaboliziraju dobro glu
kozu za dobivanje energije, stanice poinju sagorijevati masti i
bjelanevine. Taj metaboliki put uzrokuje stvaranje ketona u kr
votoku. Ta nastala poviena razina ketona u krvotoku uzrokuje
da jedan povezani, ali drugaiji, kontrolni sustav postaje zasien.
Taj kontrolni sustav odgovoran je za odravanje pH krvi unutar
Covj cj i sustav / kontrol-i sccra krvi
49
uskih granica. Kada taj pH sustav izgubi kontrolu, krv postaje
kisela i dolazi do stanja koje se zove ketoacidoza. To je razlog jav-
ljanja dijabetikog ili ketoacidnog stanja.
I
Ovdje je kljuna ideja ta da je tijelo najbolje prilagodeno sa-
gorijevanju ugljikohidrata. Njihovo masovno zamjenjivanje ma-
stima ili bielanevinama kada tijelo ne moe dobro metabolizirati
ugljikohidrate nosi ozbiljne negativne posljedice. Dijeta s niskim
unosom ugljikohidrata, popularna meu nekim lijenicima, te
melji se na ideji da ako ne moete metabolizirati ugljikohidrate,
onda ih ne treba jesti. To je otprilike kao kad biste rekli da ako va
automobil ima problema s rasplinjaem treba ga prestati puniti
benzinom i poeti koristiti dizel gorivo. Medutim, kao to emo
uskoro vidjeti, postoji bolji nain postupanja sa sustavom koji ima
potekoa s metaboliziranjem ugljikohidrata.
Stanina funkcija
Nekada se mislilo da inzulin, djelujui na stanine receptore na
plazmatskoj membrani, izravno olakava prolaz glukoze iz krvoto-
ka u unutranjost stanice. Smairalo se da on to postie vezivanjem
za molekule giukozc u krvotoku, tako mijenjajui oblik i elektrini
potencijal nastale molekule. To je nekako trebalo olakati'prolaze-
nje molekule kroz membranske receptore u unutranjost stanice.
U posljednjih nekoliko godina istraeni su neki mehanizmi
i iznesene su teorije da oni predstavljaju mehanizam transporta.
Problem je u tome to jo nisu rasvijetljeni svi biokemijski putovi
i potpuna teorija jos nije dostupna. Ipak, dovoljno toga je poznato
da bismo jasno mogli vidjeti koji je glavni uzrok dijabetesa ti pa 2
i hiperinzulinemije.
Danas o staninoj biokemiji znamo vie nego ikada ranije.
Uloga inzulina je da stanicama signalizira da je glukoza dostupna
u krvnoj plazmi. On to ini jednostavno svojom prisutnou i ve-
50
/ / / in - \: n/ ii [iboj
zivanjem za stanine receptore. Sjetite se da ta ista glukoza, kada
je prisutna u portalnoj cirkulaciji, uzrokuje da guteraa lui ovaj
inzulin. Tako, osim u sluajevima tumora guterae ili u drugim
nenormalnim okolnpstima, kada god se pojavi inzulin sigurno je
da je prisutna i glukoza.
Sada se ini da vezivanje inzulina za receptor na staninoj
membrani pokree sloenu kaskadu biokemijskih dogaaja unu-
tar stanice. To uzrokuje da mala vojska GLUT4, prenosioca gluko
ze, napusti svoje parkiralite u unutianjosti stanice i preseli se na
unutarnju povrinu stanine membrane. Nakon to dodu tamo,
ovi prenosioci moraju migrirati kroz staninu membranu do po-
sebnog prostora zvanog caveolae.15Tu pokupe teret molekula
glukoze za transport do staninih mitohondrija. Mitohondriji su
mjcsto gdje glukoza izgara kao gorivo. Ako dovoljan broj ovih
GLUT4 prenosioca, u dovoljno velikom dijelu nae stanine po
pulacije moe provoditi ovu rutinu, glukoza se brzo uklanja iz kr
votoka. Kad se glukoza ukloni iz krvotoka, guteraa prestaje luiti
inzulin i na sustav se brzo vraa na normaine vrijednosti ciljanih
toaka glukoze i inzulina.
Kod dijabetesa tipa 2 ovaj proces prestaje raditi kako treba, i ni
glukoza ni inzulin se djelotvorno ne uklanjaju iz naeg krvotoka.
Plazmatske membrane koje sadrze receptcre za inzulin igraju
vitalnu ulogu u transportu glukoze u stanicu. Same membrane
sastoje se od lipida. Njih stanica proizvodi iz masti koje su joj do-
stupne za izgradnju. Neke su masti zasiene, a neke su nezasiene
s raznim stupnjevima nezasienosti. Kolesterol se takoder koristi
u strukturi membrane. Receptore ugradene u membranu obino
tvore bjelanevine. Uloga membrane je da titi stanicu od vanj-
skog svijeta i da omoguava transport materijala u stanicu i izvan
nje. Transport raznih kemijskih spojeva kroz staninu membra
nu obavlja se procesima pasivnog i aktivnog transporta. Sustav
GLUT4 prenosioca spada u aktivne procese.
C o v j c j i sustdv / k u n t r o i u Zcc r a u irrvi
Da bi GLUT4 prenosioci bili djelotvorni, moraju pouzdano
dolaziti na posao i moraju se pojavljivati u dovoljnom broju na
unutarnjoj povrsini membrane. Izgleda da kod dijabetiara taj
dio procesa funkcionira.16Dio koji, kako se ini, ne funkcionira,
ukljuuje translokaciju GLUT4 prenosioca s toke u kojoj ulaze
na unutarnju povrinu stanine membrane do dijela membrane
bogatog kaveolama. To je mjesto gdje mogu pokupiti glukozu za
transport.17Nakon to pokupe glukozu, transportiraju je do mi-
tohondrija.
ini se da je pokretljivost ovih prenosioca u staninoj mem-
brani kod dijabetiara tipa 2 naruena. To je razlog zato oni nisu
u stanju uklanjati glukozu iz naeg krvotoka onoliko djelotvorno
koliko bi trebali.
Izgleda da je kod dijabetiara tipa 2 stanina membrana lie-
pljiva i kiuta umjesto klizava i glatka. To je tono ono to se moe
oekivati ako je membrana izgraena od zaliha tjelesnih lipida u
kojima nedostaje esencijalna masr.a kiselina omega 3. U torn slu-
aju bi u staninoj membrani prevladavale zasiene masti i masne
kiseline omega 6 i omega 9. Ona bi bila relativno kruta i ljepljiva.
Tada bi se moglo oekivati da je pokretljivost Gl UT4 prenosioca
smanjena.
Postoje i drugi dokazi koji takoer podravaju ovu ideju. Kada
raspravimo o ulozi masti i ulja u naoj prehrani, doi emo do
otkria da nisu sve masti i ulja jednaka. Neka su podmukli otro-
vi; neka su od vitalne vanosti za nae tjelesne funkcije. Uskoro
emo pokazati da postoje i vrlo dobri epidemiolo.ki razlozi da se
za nau epidemiju dijabetesa tipa 2 okrive odreene specifine
masti i ulja.
Iako je gubitak pokretljivosti prenosioca GLUT 4 zacijelo va-
an nain otkazivanja, to vjerojatno nije i jedini nain otkaziva-
nja. Kao to smo ranije istaknuli, kompleksni sustavi kao to ie
52
I n/ultn - na* tihi ubojica
BSCS mogu otkazati vise od jednog naina. Oni takoer mogu
imati nekoliko istovremenih naina otkazivanja. U vrijeme kad
se manifestira dijabetes tipa 2, mnoge stanine promjene postaju
oigledne. J os uvijek nisu potpuno shvaene sve posljedice svih
tih promjena. Dovoljno toga je poznato da bi bilo jasno da je dija-
bctes tipa 2 sistemska bolest koja je rezultat stanine disfunkcije
svih stanica naega tijela koje korisie glukozu.
Prosjean broj inzulinskih receptora smanii se s oko 2000 po
stanici na oko 1000 po stanici ili manje s pojavom dijabetesa tipa
2. To se moze protumaiti kac neka vrsta stanine autodesenzibi-
lizacije zbog prisutnosti kronino povienih razina inzulina. Kada
se ponovno uspostave normalne razine inzulina i glukoze, broj
receptora inzulina na staninoj plazmatskoj membrani vraa se
na normalan broj.
Kada stanice -sagorijevaju glukozu, one proizvode otpadnu
tvar koja se zove sorbitol. To je ecrni alkohol koji se u normal
nim okolnostima kod osoba koie nisu dijabetiari pretvara u oblik
koji se moe izbaciti iz stanice. S dijabetesom se ova; proces naru-
ava i sorbitol se nakuplja unutar stanice. To nakupljanje uzrokuje
da stanica reagira gubei ve'ik dio zaliha vitalnih minerala i vita-
mina, kao i drugih kemijskih spojeva potrebnih stanici. Rezultat
je da se tanina aktivnost izopauje. Neke e stanice razviti kata-
raktu, neke t e umrijeti, neke stanice u venama poet t e propustati,
a sve te prestati napredovati.
Uvoenje narusavanja eera u krvi
Dosad smo razjasnili kakc funkcioniraju kontrolni sustavi,
1razjasnili smo kako bi trebao raditi BSCS. Takoder smo poeli
ukazivati na neke od problema koji se razvijaju s dijabetesom tipa
2 kada sustav ne radi kako bi trebao. Medutim, da bismo procije-
nili kako radi BSCS, moramo ga naruiiti. Kontroliranjem narusa
vanja i proucavanjem reakcije BSCS-a na naruavanje moiemo
Co^jcqi suxtjv /.a kontro/ u eera u km
nauiti jako puno o BSCS-u. ak i najbjedniji kontrolni sustavi
mogu izgledati stabilno ako ih se ne narusava. Postoje tri osnovna
naina da se naruj na BSCS. Mozerno:
1 Pojesti neto hrane
2 I zazvati stres sustava vjebom
3 I zazvati stres sustava postom
U praksi je dobar nain testiranja BSCS-a taj da se pojede
malo hrane, jer moemo kontrolirati kolicinu i vrstu hrane i
tako kvantificirati nae rezultate. Takoer moemo mjeriti eer
u krvi u odreenim vremenskim ^ntervalima nakon jela. Anali-
zom te informacije mogue je izvui mnoge korisne zakljuke o
tome kako je najbolje kontrolirati dijabetes tipa 2, ako je on pri-
sutan. Kada budemo govorili o lijeenju ove bolesti, ova ideja o
kontroliranju odstupanja naeg eera u krvi i inzulina pomou
onoga sto jedemo i kada jedemo postat e jasnija.
Kada jedemo obrok, on se prvo pretvara u masu zakiseljene
poluprobavljene kae i eluanih izluina, a potom odlazi u dva-
naesnik. Prisutnost unutarnjeg faktora i drugih zelucanih izlu-
ina u ovoj kai potie guterau na luenje probavnih enzima.
To takoder uzrokuje oslobaanje ui iz jetre i unog mjehura u
dvanaesnik radi emulgiranja masti. Ovdje se, u alkalnom dvana-
csniku, ugljikohidrati razbijaju na glukozu. Tu se masti razgradu-
ju na glicerol i masne kiseline, i tu se bjelanevine razgrauju na
njihove sastavne dijelove - aminokiseline. Ti katabolizirani proi
zvodi, kao i sve druge hranjive tvari potrebne tijelu, zatim se ap-
sorbiraju kroz resice u dvanaesniku. Taj proces apsorpcije, zapoet
u dvanaesniku, nastavlja se kako hrana prolazi kroz tato crijevo,
vito crijevo, i na kraju kroz debelo crijevo. Do vremena kada se
nade na izlazu iz tijela, u probavljenoj hrani ostalo je jos malo ili
nimalo hranjivih tvari.
54 / /im nj.\r nfii t/ fiojiai
Kako te izdvojene hranjive tvari ulaze kroz stijenku crijeva u
portalnu cirkulaciju, one postaju dostupne jetri i guterai. Kada
guteraa osjeti prisutnost glukoze, poinje luiti inzulin u krvo-
tok. Cijelo tijelo odgovara na ovaj inzulinski znak za preraivanje
glukoze iz krvotoka. Kao to smo ve objasnili, svaki tip naih
tjelesnih stanica s ovom dozom glukoze posiupa na svoj nain.
Hrana s visokim glikemijskim sadrzajem i niskim sadrzajem
vlakana brzo prolazi ovim kanalom. Hrana s visokim sadrzajem
eera uzrokuje da se velike koliine eera brzo se transportiraju
do portalne cirkulacije. Nakon sto jetra obradi ove hranjive tvari,
ona ih prva ima ansu iskoristiti. Ono to ne iskoristi jetra, odlazi
dalje u opu cirkulaciju. Ovaj dvofazni proces nain je na koji kr-
votok prenosi nutrijente koje dobivamo hranom do naih miia i
drugih perifernih stanica.
Prerada ovih katabolikih produkata u jetri sastoj: se od tisua
anabolikih organskih kemijskih reakcija, kataliziranih enzimima,
koji se dogaaju kao odgovor na nas izbor hrane. ledan od krajnjih
produkata nekih od ovih reakcija, glukoza, od posebne je vazno-
sti u naem proucavanju narusavanja. Ostali eeri, monosaharid',
posebno fruktoza i galaktoza, takoer su vani. Nakon to dospiju
u jetru, tamo bivaju pretvoreni u glukozu. Oni taj nain doprinose
naem ukupnom unosu glukoze.
Postoji jedna vana prednost kod uzrmanja fruktoze umjesto
rafiniranih ugljikohidrata. Fruktoza ima nizi glikemijski indeks od
mnogih rafiniranih ugljikohidrata.18Zbog tog razloga ona podie
eer u krvi manje nego, na primjer, bijelo brasno. Proces pretva-
ranja fruktoze u glukozu usporava apsorpciju glukoze u krvotok i
tako smanjuje uinak brzine.
Vano je imati a umu to se dogada s glukozom koju prera-
duje jetra. jedan dio te glukoze transportira se naim krvotokom
do otprilike ezdeset i pet bilijuna stanica naega tijela, gdje sluzi
('m'jcji uisnn' /.j kontloiu sccra u J?/ri s s
kao primaini izvor goriva. J edan dio te glukoze ostaje u jetri i po-
hranjuie se kao glikogen. Dio te glukoze jetra pretvara u masti za
kasnije pohranjivanje u naim masnim stanicama.
Na bazalni metabolizam svakodnevno zahtijeva odredenu
kolicinu kalorija koja ovisi o velikom broju stvari. To su stvari koje
nas cine biokemijski posebnim.
Naa razina aktivnosti. naa tjelesna temperatura, naa dob,
nae zdravstveno stanje, naa metabolika djelotvornost, hrana
koju volimo jesti i brojni drugi slini faktori svi zajedno odreduju
razinu kalovijskih zahtjeva. Kada jedemo vise kalorija nego sto ih
trosimo, postajemo pretili, bez obzira na to jesmo li dijabetiari ili
ne. Kada trosimo vise kalorija nego sto jedemo, gubimo teinu iz
naih zaliha masti.
BSCS moemo takoer narusiti i vjebom. Kada vjebamo i ne
jedemo. tijelo sagorijeva kalorije. Dok nae stanice sagorijevaju
kalorije, one sniavaju eer u krvi. To nije previse djelotvoran
nain skidanja kilograma, to moze potvrditi svatko tko je ika-
da pokuao troenjem kalorija skinuti masne naslage. Na primjer,
potreban je jedan sat intenzivnog igranja tenisa da bi se sagorjele
kalorije sadrane u jednoj kriki pite od jabuka.19
Vjeba takoer poveava nau osjetliivost na inzulin. To uzro
kuje da stanice crpe glukozu ak i u odsutnosti inzulinskog si-
gnala. Ta reakcija je vrlo korisna dijabetiarima.20Zato je vjeba-
nje od velike pomoi u sniavanju postprandijalne razine eera
u krvi. Ako vjebamo dok je na eer u krvi iznad ciljane toke,
uinak sagorijevanja kalorija i poveanje osjetljivosti na inzulin
pomoi e nam da brzo smanjimo razinu eera u krvi natrag na
ciljanu toku.
Vjeibanje takoer pomae u uklanjanju suvinog inzulina iz
naeg krvotoka.21
56 ln/ .ulin - na l i h i ubojica
Kasnije, kada objasnimo tehnologiju lijeenja dijabetesa tipa
2, uloga vjebanja postat e oiglednija. U biti, kada pokuamo
izlijeiti bolest otkrit emo da do izljeenja ne dolazi ojednom.
Tijekom vremenskog intervala dok se bolest bude povlaila i
prije nego to bude izlijeena, morat emo koristiti sva raspo-
loiva sredstva da nae razine seera u krvi zadrimo u grani-
cama kontrole. V jeibanje je jedno od vanih naina postizanja
tog cilja.
Kada postimo, izazivamo stres sustava. Sjetimo se da BSCS
djeluje tako da odrava eer u krvi unutar nekog raspona. Kada
je eer u krvi previsok, on pomou inzulina signalizira stanicama
da ga snize. Medutim, kada je eer u krvi prenizak, jetra pretvara
dio svog pohranjenog glikogena u glukozu i alje ju u krvotok. Ako
se post produzi. mogu se ukljuiti i nadbubrene lijezde. Kada se
to dogodi, jetra prima poticaj da otpusti glikogen.
Ako tijekom posta sustav ue u izvanredno stanje, nadbubre-
ne lijezde mogu preuzeti kontrolu kako bi na taj nain odrale
razine eera u krvi kada nemamo dostupnih izvora hrane. To nas
rnoze potaknuti da uemo u nain rada sagorijevanjem masti o
kojem smo ranije govorili, radi tednje glukoze za one stanice koje
ne mogu na lak nain koristiti masti kao gorivo.
Naruavanje sustava
Nain na koji sustav za kontrolu eera u krvi, BSCS, radi kada
je naruen, za dijabetiare predstavlja pitanje od najvee vanosti.
U ovom poglavlju detaljnije emo govoriti o ovoj vanoj funkciji
i povezat emo je s principima kontrolnih sustava o kojima smo
ranije raspravljali.
Greska pomaka
Nakon stc pojedemo obrok i glukoza se pojavi u krvotoku,
nastaje greska pomaka; to je nasa glukoza u serumu odstupila od
ciljane tocke do neke vise vrijednosti. Kada dode do toga, guteraa
oslobada inzulin kako bi povratila vrijednost glukoze na njenu
ciljanu toku. Guteraa uvijek poinje djelovati nakon to osjeti
glukozu. Nakon to guteraa otpusti inzulin, potrebno je dodat-
no vrijeme da inzulin ude u krvotok. Za to vrijeme, glukoza se
ulijeva u opi krvotok. Zato uvijek postoji odredena greska poma
ka glukoze kada konzumiramo ugljikohidrate. Kao to se sjeamo
iz nae rasprave o pei s termostatom, mala greska pomaka mora
postojati da bi ovakav tip kontrolnog sustava radio. Kada jedemo,
ta mala greska postaje vea, i sustav se pokuava vratiti na ciljanu
toku to brie moe. Veliina ove greke pomaka na vrlo vazan
nain ovisi o sljedee dvije stvari:
1 Kolicini katabolizirane glukoze
2 Brzini kojom se dna asimilira
58
l n / u h n rj.v n h i ubojico
Kod dijabetesa tipa 2, postprandijalna greka pomaka glu
koze velika je i smanjuje se sporo ili nikako. To je posljedica
neispravnosti BSCS-a.
Oteeni BSCS imat e ciljanu toku eera u krvi iji raspon
esto dosee 120 mg/dl, pa i vise. Postprandijalne vrijednosti e-
era u krvi mogu biti puno vise. Vrijednosti izmeu 150 mg/dl i
200 mg/d) eslo se mogu vidjeti kod dijabetesa tipa 2. Vrijednosti
u rasponu od 350 mg/dl do dobrano preko 600 mg/dl nisu neu-
obiajene prilikom manifestiranja ove bolesti. Kada je pisac ovog
izvjetaja bolovao od dijabetesa, njegov glukometar pokazivao je
350 mg/dl,1i to zato to je to bila najvia vrijednost koju je mogao
pokazati. To stanje potrajalo je nekoliko tjedana dok je on uio
kako izlijeiti ovu bolest.
Ova visoka prosjecna vrijednost glukoze kod dijabeticara tipa
2 izravno uzrokuje javljanje visoke prosjene vrijednosti inzulina,
jer tijelo pokuava kontrolirati razinu eera u krvi. Dva notorna
rezultata toga su:
1 I nzulin i glukoza u previsokim koncentracijama
oteuju arierijski i krvozilni sustav.
2 Tjelesnc stanice, koje trcbaju glukozu, ne dobivaju
je. Taj izostanak opskrbljivanja povezan je s
umiranjem stanica, gangrenom, a moe imati
ulogu i u izazivanju raka.2
Cesto nemamo dobru kontrolu nad kolicinom glukoze koju
jedemo. Minimalna koliina glukoze potrebna je za odravanje z\-
. vota. Sjetite se da mozak i zivcani sustav troe velike koliine glu
koze. Iako ti organi mogu koristiti ketone i glutaminsku kiselinu,
to je samo rezervna mogunost za odravanje ivota u izvanred-
nim okolnostima. Oni u normalnim uvjetima zahtijevaju velike
koliine glukoze. I zazovno je mijenjati kolicinu masti i bjelan-
Nurud\ 'dnj c SWitCVd 59
evina u naoj prehrani s ciljem da se olaka kontrola nad uku-
pnim unosom glukoze. Meutim, prihvatimo li ovu strategiju,
to mora biti tek nakon to su se sva ostala sredstva kontrole
pokazala neuspjesnim.
Sjetimo se, ova sposobnost koritenja masti i bjelanevina kao
primarnog izvora energije predstavlja rezervni nain rada. Njega
obino automatski pokree na BSCS kada na primarni sustav za
sagorijevanje ugljikohidrata ne radi kako bi trebao. Postoje veliki
nedostaci dugotrajnog oslanjanja na masti i bjelanevine, o emu
smo ranije govorili. Ako kronino ovisimo o mastima i bjelane-
vinama kao gorivu, ti nedostaci ubrzo postaju oigledni. Ako se
moramo oslanjati na ove rezervne sustave, od vitalne je vanosti
da istovremeno popravliaino metabolizam ugljikohidrata.
Kada se kroz staninu plazmatsku membranu transportira ne-
dovoljnc glukoze, masne kiseline iz krvotoka unose se u stanicu
radi sagorijevanja. Aminokiseline kratkog i srednje dugog lanca
izgaraju relativno Iako. Njihovo izgaranje pospjeuju glukokorti-
koidi iz naih nadbubrenih lijezda. To je razlog zato neki li-
jenici preporuuju dijete s ogranicenim unosom ugljikohidrata.
One dovode do prisilnog sagorijevanja masti. Dobro je zapamdti
da je zadatak nadbubrenih lijezda iskljucivo da sustavu prue
rezervnu mogunost za prilagodbu kratkotrajnim izvanrednim
situacijama. Nije rnudro dopustiti da to postane kronino stanje.
Osim toga, kao to smo ve rekli, postoje mnogo bclji naini rje-
avanja ovog problema.
Takoder, dok se oslanjamo na ovaj rezervni sustav, trebali bi-
smo unositi onu vrstu masti koju na sustav moe I ako iskori-
stiti. Neke su masti priidadne; neke su vrlo, vrlo neprikladne.3
60 In/Ailin tu* nl i i uh<>jn\i
Greska brzine
Kada naruavamo ovaj tip kontrolnog sustava, otkrivamo da
je osjetljiv na brzinu kojom ga se naruava. Slab kontrolni sustav,
kao to je onaj kod dijabetiara, mora se narusavati polako, kako
bi se izbjeglagreiita brzine. Nasreu, na raspolaganju su nam teh-
nike, o kojima emo govoriti, koje nam omogucuju da znatno
smanjimo brzinu narusavanja i tako uvelike smanjimo odstu-
panja cera u krvL To jednostavno znai da smanjujemo brzinu
koiom se glukoza apsorbira u nau opu cirkulaciju. To bolje od-
govara sporoj brzini reakcije naeg BSCS-a. Ako usporimo apsor-
pciju, BSCS se puno bolje moe nositi s odstupanjima glukoze. Jos
uvijek emo apsorbirati potrebnu kolicinu glukoze. Samo emo to
initi sporije kako bismo izbjegli gresku brzine u odgovoru naeg
BSCS-a.
Kada obavljamo trosatni.sestosatni, i!i neki drugi tip testa glu
koze, sve to mocmo dobiti je slika toga kako se razina glukoze
s vremenom mijenja nakon to je narusena. Ne moemo razludti
koliko ovoj slici doprinosi greska pomaka, a koliko greska brzine.
Vidimo samo njihov zbroj.
Nemaju svi ugljikohidrati isti udnak na na eer u krvi
nakon to ih pojedemo. J ednostavno tvrditi da je dijeta s ni
skim unosom ugljikohidrata prikladna za dijabeticara, ili da
dijeta bogata mastima i bjelanevinama prua bolju glikemij-
sku kontrolu, nepraktina su i pretjerana pojednostavljivanja
uloge ugljikohidrata u naem metabolizmu.
Neki ugljikohidrati asimiliraju se vrlo brzo i javijaju se u naoj
opoj cirkulaciji nekoliko sekundi nakon sto ih pojedemo. Drugi
se asimiliraju polako i potrebno je vise minuta ili sati da izvre
utjecaj na na eer u krvi. Ugljikohidrati s visokim glikemijskim
indeksom brzo podiu eer u krvi; oni s niskim glikemijskim in-
deksom cine to sporije.
Kroz normalnu portalnu cirkulaciju kontroliramo brzinu na
rusavanja naeg eera u krvi, i njom izazvane greke brzine, kon-
troliranjem glikemijske vrijednosti i sadraja vlakana u naim
ugljikohidratima. Uskoro emo o tome raspraviti detaljnije. Ako
jedemo hranu s previsokim glikemijskim indeksom, eer e se
apscrbirati prebrzo i inzulinski odgovor nae guterae mogao bi
biti prejak. Ako i ne bude prejak, moda nee biti u stanju za-
dovoljiti potrebe naeg sustava za inzulinom. U svakom sluaju,
doivjet emo povienu razinu eera u krvi.
Pored normalnog puta ugljikohidrata kroz nau portalnu cir
kulaciju, postoji jo jedan nain. J ednostavni eeri apsorbiraju se
u opu cirkulaciju podjezinim putem. Glukoza se izravno apsor-
bira u krvotok kroz eludac i sluznice usta i grla. Kad se to do
gada, ta glukoza zaobilazi portalnu venu i ne stimulira guterau
na stvaranje inzulina, sve do puno kasnije. Takocr, velik dio teg
eera nije dostupan jetri za pretvorbu u glikogen. To ie zbog toga
to ulazi u opu cirkulaciju prije nego to se pojavi u portalnoj
cirkulaciji.
Kad se to dogaa, guteraa ne poinje stvarati inzulin sve dok
eer u krvi nije ve narastao do vrlo visoke razine. Kada zatim
pone stvarati inzulin, prejako reagira i izlui previse inzulina.
Tako je ovaj tip narusavanja puno bri ak i od onoga za to je
sustav predvien da ispravlja. Velike koliine glukoze pojavljuju
se u sustavu puno bre nego to se inzulin moe mobilizirati kako
bi je uklonio. Takvo stanje uskoro biva popraeno suvinim in
zulinom u krvotoku kada guteraa prejako reagira. Tijekom te
prejake reakcije guteraa jednostavno lud inzulin to bre moe,
osjea da je glukoza u krvi puno visa od onoga s im se ona
u stanju nositi. U tom intervalu BSCS je zasien. Ako ne izade iz
stanja zasienja, doi e do samounitenja tijela.
Zdravi sustavi za kontrolu eera u krvi izad e iz zasienja
i pouzdano e se vratiti na normalne razine glukoze i inzulina.
62
I n / u h n v a l i h i u b o n c i
Sustavi za kontrolu ecera u krvi kod uznapredovalog dijabetesa
izlaze iz zasienja sporije i manje pouzdano. Kako to traje, visoke
razine inzulina postaju kronine. Na kraju e guteraa otkazati.
Injekcije inzulina mogu postati nunost.
Ova pretjerana reakcija guterae na naruavanje izazvano
uzimanjem jednostavnih eera je greska brzine. Ona se javlja zato
sto je narusavanje BSCS-a previse brzo da bi guteraa mogla pra-
vilno reagirati. Kako sustav propada i sve ee postaje zasien,
dijabetes tipa 2 postaje oigledan. Tako ova tri uinka:
1 Brzina irenja glukoze opom cirkulacijom
2 Nedostupnost dijela glukoze jetri za pohranjivanje
u obliku glikogena
3 Greka brzine uzrokovana pretjeranim luenjem
inzulina iz gusterae
djelujui zajedno, uzrokuju da sustav za kontrolu eera u krvi
dosee granicu brzine. Nakon toga i eer u krvi i inzulin rastu do
nenormalno visokih razina. Takve razine se kod zdravih osoba
obicno ne mogu dosegnuti, osim uzimanjem ugljikohidrata koji
imaju visok glikemijski indcks.4 Ova previscka, ali privremena,
vrijednost eera u krvi izazvana je greskom brzine u BSCS-u.
Kako na BSCS propada zbog kumulativnih posljedica degenera-
cije izazvane hranom, on progresivno gubi sposobnost rjeavanja
narusavanja izazvanog namirnicama sa sve niih razina tablice
glikemijskih indeksa. Takoer, ako ova situacija postane kronicna,
to se esto dogada, neke komponente sustava mogu postati iscr-
pljene, i tada e se puno lake zasititi u prisutnosti jednostavnih
ugljikohidrata. Sustav koji je na granici brzine obino se oporav-
lja ako dovoljno inzulina ostane u krvotoku dovoljno dugo. Sada
se postavlja pitanje to znai dovoljno dugo?. To je tema naeg
sljedeeg odjeljka.
.YoruCijvar./ c v(i\-r<rvu 63
Privremeni odgovor glukoze
Brzina kojom kontrolni sustav moe odgovoriti na narusava
nja izravna je mjera njegove kontrolne djelotvomosti. Kako po-
jedine komponente BSCS-a slabe, vjeruje se da dolazi do gubitka
djelotvomosti u kontroli eera u krvi. Smatra se da se to mani-
festira kao r.enormalna krivulja privremenog odgovora glukoze.
Te krivulje privremenog odgovora obino se iscrtavaju na temelju
rezultata testa tolerancije glukoze, GTT.
GTT je nain davanja standardiziranog poticaja BSCS-u. To
stvara standardno narusavanje koje lijeniku omoguuje da uspo-
redi odgovor eera u krvi kod pacijenta s normom koju oekuje
kod zdrave osobe. Iako u teoriji ovo ima smisla, u praksi ovaj test
ima mnogo nedostataka. Premda je u irokoj upotrebi, ovaj bi test
trebalo interpretirati s velikim oprezom. Osncvna idcja da se dij a
betes tipa 2 moe dijagnosticirati u lijenikoj ordinaciji pomou
ovog testa, premda opeprihvaena, notpuno je pogresna. Kao to
emo vidjeti, dijabetes tipa 2 ne rnoze se odmah dijagnosticirati iz
ovog testa, jer odgovor glukoze u krvi ovisi i o drugim faktorima
osim o nedavnom unosu jednostavnih eera.
Test tolerancije glukoze obavlia se na sljedei nain. Pacijen-
tu se savjetuje da posti barem osam sati prije nego to se javi u
ordinaciju na test. Uzima se uzorak krvi i provjerava se razina
eera. To se identificira kao razina eera u krvi kod posta. Paci-
jentu se zatim daje standardizirano pie koje sadri 100 mg glu
koze. Zatim se sljedeih tri ili est sati uzimaju uzorci krvi u in-
tervalima od sat vremena. U svakom od uzetih uzoraka mjeri se
razina serumske glukoze. Ti rezultati se zatim unesu na dijagram
kao funkcija vremena. Postoje razne metode izrade dijagrama.
Svaka metoda jednostavno predstavlja razliit nain prikaziva-
nja podataka. Naravno, koliina podataka koju prua dijagram
ovisi o vrijednosti krvnih uzoraka, i neovisna je o nainu pri-
kazivanja. Dijagram na slici 1prikazan je radi ilustracije naina
64 Ir./. ulin - vo.f ti hi ubojica
na koji se informacije esto prikazuju. I lustrirat emo nekoliko
estih situacija.
Dijagram na slici 1(a) ilustrira ncrmalan postprandijalni od
govor na narusavanje eera u krvi i dijabetiki odgovor. Idealan
raspon eera u krvi kod posta prikazan je radi usporedbe Svi
smo mi, u odreenoj mjeri, biokemijski posebni. Ista veliina odje-
e ne odgovara svima, a isto tako ni jedna krivulja privremenog
odgovora glukoze ne odgovara svima nama. Te su vrijednosti pa-
ljivo izabrane kako bi ilustrirale tipir.ne vrijednosti koje se esto
susreu. Provjerite jesu li vae piosjene vrijednosti osjetno vie
od prikazane norme. Ako jesu, onda kod vas, najvjerojatnije, dola-
zi do otcivanja arterijskog i krvoilnog sustava.
Obratite painju kako se na slici 1(a) ini da dijabetiki raspon
ima ravan vrh na 350 mg/dl. To znai da instrument koji je kori-
ten za mjerenje nije mogao izmjerici vise vrijednosti. Ta anoma-
lija ukljuena je u dijagram zato to bi instrument koji koristite
mogao pokazivati isli uinak. injenica da instrument ne rnoze
izmjeriii vise vrijednosti zapravo nije problem. Ako vaa razina
eera u krvi stoji na 350 mg/dl due vrijeme, to je dovoljan ra
zlog za uzbunu. K od dijabetesa nije rijetkost da razina eera u
krvi prede i 600 mg/dl. Ako te razine eera u krvi potraju duie
vrijeme, one su vise nego dcvoljnc za nastanak sveobuhvatnih ar-
terijskih i krvoilnih teta.
Vrijednost eera u krvi u dijagramu na slici 1(a) prikazana je
kao raspon od oko 65 mg/dl do oko 85 mg/dl. U odjeljku klasicni
simptomi i rani znaci upozorenja objasnili smo da se ta vrijed
nost rnoze mijenjati s godinama i zivotnim stilom. Neke osobe ne-
maju veih problema kad im razina eera u krvi kod posta prelazi
95 mg/dl. Ipak, ako je trajno visa od 100 mg/dl trebalo bi uloiti
napore da ju se snizi. Iako se to tehniki ne smatra dijabetesom u
medicinskom smislu, razina eera u krvi je nenormalno viso
ka.
/ vu.vrjvj
65
Vrijeme nakon narusavanja u satima
Privremeni odgovor glukoze u serumu u mg/dl
Slika 1(a):
Dijagramom na slici 1(b) prikazali smo tipinu hipoglike-
ijsku krivulju eera u krvi. Takva krivulja karakteristina je za
ejak inzulinski odgovor na slozene ugljikohidrate, kao i za nor-
alan odgovor na prevelik unos jednostavnih eera. To ilustrira
inak greske brzine na djelu. Na BSCS pomou inzulina signa-
ira stanicama da uklanjaju glukozu. Obino nastoji upotrijebiti
.govarajuu kolicinu inzulina. Kada prejako reagira i upotrijebi
evie inzulina, dolazi do hipoglikemijskog uinka prikazanog na
ci 1(b).
66 I n/ .uhn - rcjv ti hi ubojica
Vrijeme nakon naruavanja u satima
Privremeni hipoglikemijski odgovor u mg/dl
Slika 1(b)
Brzi pad postprandijalne razine eera u krvi prcdstavlja kla-
sian simptom hipoglikemije. Dugo vremensko razdoblje tijekom
kojega eer u krvi ostaje ispod bazne linije openito uzrokuje da
osoba osjea loe. Golema doza glukoze koja se daje u ordi-
naciji esto izaziva ovakav odgovor ak i kod zdravog pacijenta.
Pacijent s hipoglikemijom moe se osjeati lose nekoliko dana
nakon GTT-a.
Taj hipoglikemijski odgovor izazvan je vikom inzulina u kr
votoku. Iako je eer u krvi nizak, arterijska teta ipak nastaje zbog
suvinog inzulina. Takva reakcija esta je kod ljudi ija prehrana
sadri visok udio eera. Na tablici 1 rnoze se vidjeti detaljniji
prikaz pratedh simptoma.
Sar us av anj c sustava 67
Problemi i potekoe u vezi s testom tolerancije glukoze
Postoje brojni problemi u vezi s testovima ovog tipa. Prvo, nu-
meriki rezultati obino se usporeuju s normom ope populacije.
To je ista populacija u kojoj ima 20% do 50% oboljelih od dijabetesa.
Ako se usporedba vri s grupom koja je prilagoena po godinama,
tada je usporedba jo gora. Razlog je to to je uestalost dijabetesa
jo vea kod starijih ljudi, i normativne vrijednosti jo su udaljenije
od idealnih. Pravilna usporedba moe se napraviti samo onda kada
je ideal predstavljen populacijom koja ne naginje dijabetesu.
Kad bi nam bilo poznato kolike su prosjene vrijednosti glu
koze u serumu potrebne za nastanak tete na cirkulacijskom su
stavu, mogli bismo pronai idealni pcredbeni standard za ovaj tip
testa. Za usporedbu bismo mogli jednostavno izabrati vrijednost
glukoze u krvi ispod vrijednosti za koju znamo da oteuje krvne
ile. Medutim, ini se da ne znamo5koliko ta vrijednost tono
iznosi.
Vrijeme uzimanja uzoraka krvi takoder je problem. Ako se,
kao sto je to openito sluaj, drugi uzorak nakon uzorka na pra-
zan eludac uzme sat vremena nakon konzumiranja glukoze, Iako
se moe propustiti najvia razina eera u krvi. Krivulja eera u
krvi prikazivat e vrh koji je znatno nii od onoga koji se stvarno
dogodio.
Kada se provede narusavanje glukoze, pacijent odmah poinje
uklanjati glukozu iz krvotoka izbacivanjem inzulina. Ako je paci
jent ozbiljno hipoglikemian, narusavanje e izazvati izrazito pre
jako luenje inzulina. Ta prevelika koliina inzulina nije vidljiva
iz dijagrama GTT-a. Zbog te visoke razine inzulina pacijent e se
osjeati grozno, ponekad i danima nakon testa. Tako e test esto
dokazati da postoji potreba za sintetikim hipoglikemizantnim
lijekovima, ak i kod pacijenata koji ne boluju od dijabetesa. Takva
situacija prikazana je na slici 1(b).
68 (n/ .itlin - "as tihi ubojica
Lijenici vole standardizirani test. To je zato to su takvi te
stovi navodno imuni na sluajne faktore stresa, nedavno uzimanje
hrane, lijekova i druge faktore okoline kojima je pacijent izlczen,
a koji mogu obezvrijediti test. Osim toga test, uz odgovarajuu
manipulaciju podacima, moe pruiti brojke koje se koriste za di-
jagnosticiranje bolesti. Ta vjerovanja temelje se na pretpostavci da
na razinu eera u krvi utjeu samo post i narusavanje glukozom.
Ako na trenutak razmislimo, brzo emo uvidjeti da ta vjerovanja
jednostavno nisu znanstveno validna.
Sam test na razliite ljude ima razliito stresno djelovanje, i
to se ne rnoze odvojiti od rezultata testova. Odsutnost potrebnog
lijeka rnoze stvoriti umjetne okolnosti koje obezvreduju rezultate
testa. Ostali faktori okoline mogu u lijenikoj ordinaciji biti dru-
gaiji nego kod kue, i mogu utjecati na test. Na primjer, nije neo-
bino da pacijent doivi alergijsku reakciju na hranu ili 11a alerge-
ne iz okolia. Vrijednosti eera u krvi mogu odraziti, i odrazavajn
ove reakcije do te mjere da Iako mogu obezvrijediti test.
Poznato je da je kontrola nad eerom u krvi u osjetljivoj ovi-
snosti o tome kako se pacijent hranio u proteklih tjedan dana.
Postiti preporuenih osam sati nije ni blizu dovoljno da se test uini
neovisnim o unosu hrane tijekom prethodnih tjedana. Kako se mi
jenja prehrana, mijenjaju se rezultati testa. Raspon ovog izvora gre-
ke tako je ekstreman da esto dovodi do lanih pozitivnih rezultata;
to jest, dijabetes se dijagnosticira tamo gdje ga zapravo nema,6
Dr. J ulian Whitaker jedan je od rijetkih lijenika u zemlji koji
su stvarno uspjeni u rutinskom lijeenju dijabetesa tipa 2. On je
primijetio da je dr. Marvin Siperstein 1979. otkrio da je test tole
rancije glukoze potpuno pogresan u 80% do 90% sluajeva kada
se koristi za postavljanje dijagnoze.7Prava velika prednost testa je
to to je jednostavan, jeftin, i moe djelovati utjeno na neinformi-
ranog pacijenta jer izgleda kao da postavljanje dijagnoze moda
ima veze s pravom znanou.
Nar j i i i wui j C ausidva
Moda najgori problem u vezi s testom tolerancije glukoz-v.,
taj to on ne mjeri pravi krvni parametar. Zakljuak o povienoj
razini inzulina donosi se na temelju injenicc da on mora biti pri-
sutan jei se inae eer u krvi ne bi vratio na normalnu razinu.
Test ne pokazuje ni razinu inzulina prilikom posta ni kvantita-
tivne podatke o naruavanju inzulina. To je sluaj usprkos dobro
poznatoj injenici da kvantificirane vrijednosti inzulina, ucrtane
na krivulju GITT-a, o pravom stanju BSCS-a otkrivaju puno vise
od GTT-a. Svaki test koji slui za procjenu stanja BSCS-a, a ne
daje podatke o vrijednostima inzulina, nepotpun je i podloan
ozbiljnim grekama. Na primjer, na dijagramu na slici 1(b) neto
uzrokuje da eer u krvi rapidno opada i ostaje ispod bazne linije
neuobiaieno dugo. To nesto je suvisan inzulin u krvotoku. Do
toga se mora doi zakJ juivanjem, jer se ne mjeri izravno.
J edine korisne stvari koje test prua su poetna razina kod
posta i izmjerena razina glukoze. Ako sc rezultati testa interpreti-
raju s ovim stvarima na umu, i ako dijagnoza nije slijepo ovisna
o njima, tada oni mogu biti korisni. Sigurno je da je svaka inter-
pretacija rezultata testa bez paljive procjene prehrane tijekom
prethodni h tjedana znanstveno bezvrijedna.
i
Nekada su ovi testovi zahtijevali uzorke krvi i laboratorijski
rad. Danas s t GTT moe obaviti kod kue, pomou kapljice krvi
dobivene ubodom igle u prst. Budui da je to test koji se Iako
obavlja kod kue, postaje mogue definirati test na blago dru-
gaiji nain koji e pruziti puno tonije rezultate.
Kada pacijent obavlja test kod kue, svojim vlastitim jeftinim
glukometrom, on moe izbjei nedostatke koje isti test ima kada
se obavi u lijenikoj ordinaciji. Sada kada razumijemo o emu se
ovdje zapravo radi, razmotrit emo jedan test glukoze koji je djelo-
tvoran, i koji prua informacije koje su nam potrebne za lijeenje
bolesti.
70 I n / u l i n rcj.v (:hi uhoji ca
Djelotvoran test tolerancije glukoze
Ako od polazne pretpostavke da e nenormalno vi
soka razina glukoze u serumu tijekom dueg vremenskog razdo-
blja otetiti na cirkulacijski sustav, moemo definirati djelotvoran
test glukoze. Ono to stvarno elimo znati je koliku razinu glukoze
imamo svakoga dana, a ne samo jednoga dana u lijenikoj ordi-
naciji. elimo znati koji prehrambeni utjecaji uzrokuju da glukoza
bude previsoka. elimo vidjeti rezultate koje dobivamo kada na-
stojimo kontrolirati nau razinu eera u krvi. Budui da smo svi
biokemijski razlidti, nije od primarne vanosti kako se usporedu-
jemo s nacionalnom, dijabetesu sklonom normom. Takoder, ako
smo alergini na hranu ili nesto drugo, elimo biti u stanju utvrditi
utjecaj alergija na na eer u krvi.
Osnovna ideja testiianja postprandijalne privremene razine
glukoze je dobra. Medutim, kao to smo vidjeli, jedna doza umjet-
ne tvari koju obino ne jedemo (glukoze) radi umjetnog naru
savanja sustava u umjetlnom okruenju lijenike ordinacije nije
dobra
Moramo stei naviku svakodnevnog mjerenja nae glukoze u
krvi kod kue, dok smo na naoj normalnoj prehrani. Time rnoze-
mo brzo doi do izvrsne slike o tome kako na BSCS funkcionira
u naem vlastitom stvarnom okoliu. Uskoro emo otkriti da li je
naa prosjena razina glukoze previsoka ili ne. Ubrzo emo vidjeti,
na nain koji ne ostavlja mjesta sumnji, koje namirnice uzrokuju
njegovo povienje. Otkrit emo kada nae nadbubrene lijezde
utjeu na eer u krvi.8Ako su alergijske reakcije dio slike, ovo
kuno praenje glukoze pomoi e u prepoznavanju alergena.
Moi emo pratiti na napredak dok budemo radili na lijeenju
bolesti. Ta neposredna slika otkriva duboke udnke prehrane na
krivulju glukoze. Ta neposredna slika nije podlona grekama
uzrokovanim ordinacijskim narusavanjima o kojima smo go-
vorili.
S\ %rilUH(lll[C Sl l' i lcn 0 71
Da bismo mogli provesti kuno praenje stanja glukoze u krvi
moramo kupiti glukometar s iglom. Oni sc mogu nabaviti u lokal-
noj apoteci. Prouite uputstva kako biste postali vjeti u njegovom
koritenju. Sjetite se da ga kalibrirate onoliko esto koliko to trae
uputstva, a takoer i onda kada daje neoekivane rezultate. Kada
ovladate koritenjem instrumenta, moete se posvetiti problemu
istraivanja vaih vlastitih osobnih karakteristika eera u krvi.
la sam koristio instrument Exactec. Taj instrument davao mi je
dobre rezultate, a proizvoa je bio usluan kad god su mi trebale
informacije. Dostupan je velik broj drugih instrumenata koji vje-
rojatno pruaju priblino jednako dobre rezultate.
Prvoga dana mjerite i u dnevnik zapisujte svoje vrijednosti
eera u krvi. Nakon obroka mjerite eer u krvi svakih petnaest
minuta tijekom prvih sat vremena. Nastavite dok se dio postpran-
dijalne reakcije s brzim promjenama ne uspori. Nakon toga vrite
mjerenje svakih pola sata do jedan sat. Napravite dijagram shear,
onom na slici 1. To e vam pruiti sliku o interakciji izmeu vaseg
BSCS-a i hrane koju jedete. Nakon sto ovo budete radili nekoliko
dana, uinak hrane koju jedete postat e jasan. Hrana s niskim
glikemijskim iiideksom uzrokovat e manje postprandijalno na
rusavanje od hrane koja je visoko na indeksu. Prestanete li kon-
zumirati lose masti9, primijetit ete da e se kroz nekoliko tjedana
vaa prosjena razina eera u krvi poeti sniavati.
Dok budete obavljali ove testove obratite panju na mogue
alergijske reakcije na hranu. Kod osoba koje naginju bilo dijabe
tesu bilo hipoglikemiji one se Iako mogu pojaviti. Odnosi izmeu
hiperinzulinemije, dijabetesa, hipoglikemije i alergijskog sindro-
ma prilino su esti i nisu iroko poznati. Naravno.one ine neva-
eim test obavljen prilikom njihovog javljanja. Test se tada mora
obaviti ponovno, bez hrane koja izaziva alergijsku reakciju. Pot-
puni oporavak od alergijske epizode moe potrajati od jednog do
etiri dana. Vano je naglasiti da svaki prisutni alergen iz okolia
moe komplicirati testiranje eera u krvi. Postoji jednostavan i
72 / nxu/ i n V(j.f 1 1 /-j rl i oyKd
jasan nain za procjenu ove komplikacije o emo raspraviti
u odjeljku Alergije.
Mjerne jedinice
U A merici eer u krvi mjerimo u mg/dl. Medutim, u Kana-
di i drugim zemljama eslo se mjeri u mmol (milimolima). Za
konverziju iz jednog sustava u drugi potrebno je obaviti sljedee
matematike operacije.
(Vrijednost u mg/dl) podijeljena s 18 daje
(Vrijednost u mmol)
ili
(Vrijednost u mmol) pomnoena s 18 daje
(Vrijednost u mg/dl)
Kao tipian primjer, kada primijenimo ovu formulu:
vrijednost eera u krvi od 120 mg/dl
postaje vrijednost od 6,66 mmol
i
Vrijednost od 8,9 mmol postaje vrijednost od 160,2 mg/dl.
Posljedice lose regulacije glukoze
Kada je sustav u zasienju zbog greske pomaka, normalna ra
zina inzulina u krvotoku poveava se u usporedbi s normom ne-
dijabetike populacije. To je klasina otpornost na inzulin koja
izravno uzrokuje hiperinzulinemiju o kojoj smo govorili. Tako
hiperinzulinemija zbog otpornosti na inzulin postaje kronina
bolest puno prije nego to glukoza u krvi izmakne kontroli. Obi-
no u vrijeme kada nam se dijagnosticira dijabetes tipa 2 ve
dugo bolujemo od hiperinzulinemije.
t\ arusavar. j c sustava 73
Kada je sustav zasien zboggreke brzine, inzulin te se na kraju
izluiti i stvari e se vratiti u normalno stanje. Kada je sustav za-
sien zbog kronine greke pomaka, obino se nee oporaviti bez
promiljene terapije.
To kronino stanje rnoze dovesti do iscrpljenosti guterae.
Zato poviena glukoza, kada postane kronina, stvara poviene
razine inzulina sve dok se guteraa ne iscrpi. Kada se guteraa
iscrpi, razine inzulina mogu postati sniene. Najlaki nadn na koji
dijabetiar inoze izazvati iscrpljenost gusterare je da konzumira
eer i jednostavne ugljikohidrate.
Dodatne komplikacije
Kada, a ne ako, se guteraa na kraju iscrpi, pojavit e se nes-
posobnost stvaranja odgovarajuih koliina inzulina. Hiperinzu-
linemija e naizgled nestati. To je esto. u sluaju dijabetesa tipa
2, praeno otpornou na inzulin. Tako zavrsni stadij ove bolesti
rnoze ukljudvati i nedovoljne razine inzulina i ncdjelotvorncst
inzulina. Prije nego to doe do te situacije, pacijent t e poeti po-
kazivati znakove mnogih drugih popratnih bolesti koje se javljaju
kod dugorone hipermzulmemije.
Poznato je da poviena glukoza uzrokuje propustljivost krvnih
ila; to jest, ini da vene i male kapilare proputaju. Kada se radi
o venama u oima, rezultat je retinopatija. Ako su pogoene vene
bubrega, na kraju emo doivjeti zatajenje bubrega. To je razlog
zato je tako velik broj dijabetiara na dijalizi. Ako su pogoene
vene u naim udovima, nedovoljna koliina hranjivih tvari dolazi
do stanica i one umiru; to se zove dijabetika gangrena.
Osim toga, dijabetiar koji neprekidno ima povienu razinu
glukoze kroz due vremensko razdoblje postat te vrlo podloan
rastu gljivice Candida albicans, kao i drugih vrsta iz roda Candida.
To te, s vremenom, uzrokovati alergije na hranu, crijevne poreme-
74 I n/ chn iM tth: uhojico
aje, disbiotsku crijevnu floru, i na kraju hipersenzitivnost na utje-
caje iz okolia, kao i ozbiljne probleme s imunolokim sustavom.
Vie o ovoj temi rei emo neto kasnije.
Kada imamo kronine poviene razine inzulina, na arterijski
sustav se oteuje. K ao to smo ve pokazali, postoji obilje dokaza
za demonstriranje povezanosti izmeu povienog inzulina i ate-
roskieroze. Inzulin je snaan polipeptidni hormon koji oteuje
arterije i stimulira ih na reakciju obnavljanja. To je izvor svog ar-
terijskog plaka koji blokira nae arterije. Imati kroninu povienu
razinu inzulina slino je kao kad bismo pustili da bakrenim cije-
vima u naoj kui kola kiselina iz akumulatora, s torn razlikom to
bakrer.e cijevi ne pokuavaju popraviti same sebe.
Visoke razine glukoze uzrokuju jo jednu pojavu, poznatu kao
glikozilacija. To je reakcija vezivanja koja se dogada izmeu uglji
kohidrata i jedne aminokiseline u lancu bjelanevine. Ono se od-
vija u nekoliko faza i na kraju ovodi do unakrsnog povezivanja u
proteinskom tkivu. To uzrokuje skrutnjavanje i otvrdnjavanje tki-
va, koje postaje manje savitljivo. U ovu reakciju esto su ukljuene
crvene krvne stanice. To takcer dovodi do ubrzanog starenja. Taj
proces je ukljuen u smee obojenje vezivnog tkiva. Napredova-
nje dijabetesa kod neadekvatno lijeenog pacijenta tada se moe
pratiti mjerenjem postotka glikozilacije hemoglobina (crvenih
krvnih stanica).
Zrtve dijabetesa ti pa 2 esto trpe pothranjenost ak i pored
dobre prehrane sa svim dodacima. Razlog je to to se velik dio
hranjivih tvari topivih u vodi bre izluuje mokraom nego to se
metabolizira iz hrane. Uvrijeeno, ali vrlo ignorantsko miljenje
lijenika da vitamini stvaraju skupu mokrau u ovom je sluaju
moda tono. Medutim, netono je njihovo miljenje da vam vita
mini nisu potrebni zato to se izluuju. U ovom sluaju vitaminski
dodaci su vam jo potrebniji nego to bi bili da ih djelotvorno
metabolizirate.
Nar usavanj e sustava 75
J edna vana dodatna komplikacija javlja se kada se adrenalin
izluuje u pokuaju obuzaavanja razina eera u krvi. U tom slu-
aju tijelo izluuje adrenalin kako bi podiglo razinu eera u krvi
dok istovremeno izluuje inzulin kako bi je snizilo. To je takozvani
krhki dijabetes, opisan u literaturi. Ako se nalazite u bolnikom
okruju kada do njega dode, on se moe tono utvrditi odgova-
rajuim krvnim pretragama. U drugim sluajevima potrebno je
znatno iskustvo da ga se brzo prepozna.
Kada glukoza poraste, poraste i inzulin kako bi je obuzdao, ali
kasnije. Najvia razina eera u krvi obino se javlja prije najvie
razine inzulina. Ponekad se najvia razina glukoze moe javiti ak
dva ili tri sata prije najvie razine inzulina. Ako se radi o dijabe-
tiaru ovisnom o inzulinu, lijenici esto ne razumiju dobro ovaj
pomak u fazi. To moe uzrokovati prepisivanje previsokih doza
inzulina. To je poznato kao Somogy-umak. To se takoer po-
nckad naziva krhkim dijabetesom, jer ostavlja krivi dojam da u
krvotoku nema dovoljno inzulina.
To ;e potencijalno vrlo razoran unutarnji konflikt.
Lijenici bi trebali biti vrlo oprezni kod prepisivanja
inzulina u ovakvim situacijama.
Rezervni sustavi
Kada tijelo doivi slom jednog od svojih sustava, ono preuredi
svoj nain funkcioniranja kako bi kompenziralo taj kvar prebaci-
vanjem tereta na druge tjelesne sustave. Time ulazi u rezervni
nain rada. Kada je u tom nainu rada, nikada ne funkcionira jed-
nako dobro kao to bi inilo da je potpuno zdravo, ali ipak nastav-
lja djelovati sa smanjenom djelotvornou. Ovdje emo govoriti o
ovim rezervnim sustavima i njihovim posljedicama.
Kada BSCS nije u stanju smanjiti gresku pomaka eera u krvi
pomocu mehanizama za tednju glukoze o kojima smo ve go-
76 I n z u l i n - v o t i h i u b o j i c o
vorili, on ulazi u netedljivi nain rada. Nadbubrene lijezde u
krvotok luce hormon aldosteron. Taj hormon potie bubrege da
pokuaju ukloniti suvinu glukozu mokraom. Kroz to vrijeme
cjevice i mikrovaskularni sustav u bubrezima rade u okruenju s
nenormalno visokom koncentracijom glukoze. To okruenje pre-
zasieno glukozom na kraju dovodi do zatajenja bubrega. Kroz
to vrijeme. dok je sustav u nainu rada s povienim izludvanjem
mokrae, prije eventualnog zatajenja bubrega, sustav izluuje ve-
inu svojih minerala.
Kada je tijelo u ovom nainu rada, potrebno je uzimati do -
datne koliine minerala. O tome emo detaljnije govoriti u na-
em poglavlju Oporavak i izljeenje.
Kada doe do narusavanja metabolizma ugljikohidrata kao
to je to sluaj kod dijabetesa tipa 2, sustav moe u nudi pri-
bjei sagorijevanju masti ili bjelanevina (aminokiselina). Zbog
toga e u krvotoku biti prisutni ketoni odnosno amonijak. Kao
to smo ranije pokazali, dijeta s malo ugljikohidrata rnoze dovesti
do prisilne aktivacije ovog naina rada. Kada doe do toga, po
trebno je poklanjati veliku panju glikemijskoj vrijednosti naih
ugljikohidrata.Takoer je vano i racionalno uzimati vlakna, vje-
bati i poklanjati ogovarajuu panju drugim aspektima procesa
ozdravljenja kojeg emo ukratko opisati u poglavlju Oporavak i
izljeenje.
Tijelo e esto ui u metaboliki snieni nain rada koji iza-
ziva letargiju. U tom nainu rada sustav nastoji tedjeti energiju.
Pacijent osjea da nije u stanju raditi gotovo nita. Postaje lako
prejedati se, jer tijelo pokuava obnoviti svoje zalihe energije.
Osim toga, u ovom rezervnom nainu rada jetra poinje pojaano
stvarati masti iz preobilja glukoze koju ne uspijeva metabolizirati.
Visoka razina inzulina uzrokuje da se glukoza pohranjuje u naim
masnim stanicama. Postajemo pretili.
Ostala vana pitanja
Dijabetes tipa 2 i hiperinzulinemija rijetko, a moda i ni-
kada, postoje kao odvojene nezavisne bolesti. Ljudsko tijelo gra-
deno je tako da svaki njegov dio utjee na cjelinu. Da bi mogli
funkcionirati kao cjelina, dijelovi tijela, u vrlo velikoj mjeri, ovise
jedan o drugom. U ovom odjeljku raspravit emo brojna uz to
vezana pitanja. Neka od njih specifina su za dijabetes ti pa 2
i hiperinzulinemiju. Druga, premda nisu iskljuivo vezana uz
dijabetes, ipak su vana za osobe oboljele od dijabetesa i hipe-
rinzulinemije.
Utjecaj eera
U popularnoj znanosti naega doba dijabetes i seer neraz-
dvojno su povezani. To povezivanje izvorno je poelo kada su
lijenici primijetili da mokraa dijabetiara sadri visoku razinu
eera.1Usprkos tome, i dalje prevladava velika konfuzija oko toga
kakva je tono veza izmeu eera i dijabetesa.
Ranije sam govorio o tome kako brzina apsorpcije jednostav
nih eera, kako podjezine tako i sistemske, ozbiljno naruava
BSCS i uzrokuje prejako luenje inzulina. Zbog njegove brze ap
sorpcije, eer zapravo zaobilazi na BSCS i izravno podie eer u
krvi do razina koje on inae ne bi mogao dosegnuti. Na taj nain
eer tako ozbiljno destabilizira BSCS da to na kraju dovodi do
njegovog sloma.
78
/ / u / i n - r ms ci / i i u b o j i c u
eer je takoer sirovina za proizvodnju masti u jetri. Kada
imamo viak eera u naem sustavu, jetra ga pretvara u masti i
pohranjuje u naim masnim stanicama.
eer takoer preastavlja idealnu hranu jedne klase gljivica
koja u normalnim okolnostima na simbiotski nain ivi u naem
debelom criievu u umjerenom broju. Kada konzumiramo veli
ke koliine eera, ta gljivica, Candida albicans,2 nekontrolirano
se razmnoava, naseljava se na ostalim dijelovima naega tijela i
uzrokuje mnoge nuspojave povezane s dijabetesom tipa 2. Zbog
velike vanosti koju ova veza izmeu eera i kandide ima za di-
jabetiare, jedan odjeljak ovog izvjetaja posvetili smo detaljnoj
raspravi o njoj.
U veini svojih oblika, ecer je jednostavno oirov. To posebno
vrijedi za svakoga tko ima dijabetes tipa 2. Zbog sve ireg pri-
znavanja ove injenice, u posljednjih dvadesetak godina razvilo se
trite umjetnih sladila. Zato bi bilo prikladnc rasprzviti o ovim
umjetnim sladilima dovoljno detaljno da dijabetiarima omogu-
imo donoenje inteligentnih odluka u vezi s njihovom upotre-
bom.
O mnogima od njih jo od vremena njihovog izlaska na tri-
te bjesne estoke rasprave. Mogu se uti optube za kriminalne
aktivnosti, podmiivanja i nedoline utjecaje na Kongres, kao i
za lanu i nekorektnu znanost, falsificiranje studija o toksinosti i
namjestene testove.
U biti, etiri umjetna sladila dominiraju tritem prehrambe-
nih aditiva i nasirn stolovima. To su:
Ciklamat
Saharin
A spartam
siilf 17
O. i ali i i j n a 79
Ciklamat je umjetno sladilo kojeg su 1950-ih proizveli Abbot
Laboratories. Ovaj proizvod je 1969. s amerikog trita uklonila
FDA, objavivi njegovu potpunu zabranu. Istraivanja na ivoti-
njarna ukazivala su na mogunost da ciklamati zajedno sa sahari-
nom izazivaju tumor mjehura. Iako su Abbot Laboratories poku-
ali ukinuti zabranu na osnovu toga to zakljuak o raku mjehuva
nije bic definitivno potvren testiranjima, u tome nisu uspjeli.
Takoer se vjerovalo da ciklamati uzrokuju genetska oteenja,
pospjeuju razvoj tumora i uzrokuju atrofiju testisa. Velika kon-
troverzija izbila je kada je otkriveno da stav FDA o zabrani ovog
sladila nije bio utemeljen na zdravoj znanostl 1989. FDA se sloila
da je pogrijeila. Danas je ovo sladilo odobreno u vise od pedeset
zemalja irom svijeta.3 Njegova provjera je u tijeku, i amerika
FDA e ga vjerojatno uskoro odobriti.
Saharin je sluajno otkriven 1879. inilo se da je to bezopa-
sno umjetno sladilo, posebno prikladno za dijabetiare. Bio je jef-
tin, i zato posebno privlaan preraivaima hrane. Zbog metalnog
okusa kojeg je ostavljao u ustima, preraivai hrane nauili su ga
kombinirati s ciklamatom; to je rijeilo problem okusa. Nakon to
je ciklamat 1969. zabranjen zbog kancerogenosti, urotreba saha-
rina vrtoglavo je porasla. U to vrijeme testiranja su otkrila da iza-
ziva rak mjebura kod laboratorijskih takora. 1977.kanadski ekvi-
valent amerikoj FDA objavio je veliku studiju koja je povezivala
saharin s rakom mjehura kod laboratorijskih takora.
Uslijedila je velika politika bitka, ali proizvod je ostao na tri-
tu Sjedinjenih Drava.
Neke od monih organizacija iz nae industrije raka zauzele
su stajalite da saharin nije kancerogen. Meu tim organizacija-
ma su Nacionalni institut za rak i Nacionalna akademija znanosti.
Meutim, u Britaniji je zabranjen kao kancerogen; u Francuskoj
je za njegovu upotrebu potreban recept, a u Americi je skinut s
FDA- i nnp noDisa Dotvreno sieurnih aditiva (General ly Recoeni
80 In/. iiltn - $ ti hi uhoji ca
zed As Safe, GRAS). Danas ga se svrstava meu kancerogene tvari,
i FDA zahtijeva da se na njemu nalazi deklaracija s upozorenjem
Utvrdeno )e da saharin izaziva rak kod laboratorijskih zivotinja.
Njegovo najpoznatije trgovako ime je Sweetn Low.4
Na ovom mjestu bilo bi prikladno istaknuti da e onoga dana
kada se pronae lijek protiv raka, industrija raka veim dijelom,
ako ne i potpuno, ostati bez posla. Briga za vlastiti interes koja je
vidljiva iz njihovih proglasa o politici esto je toliko oigledna da
je to sramotno. To su ljudi koji su desetljeima uporno obeavali
da e pronai lijek protiv raka bez da su to uinili. Medutim, u
MeKsiku i Europi godinama se lijee mnogi oblici raka tretmani-
ma koji su u Americi zabranjeni i uvelike suzbijani pomou pro-
gona.
Aspartam je danas najupotrebljavanijc umjetno sladilo. Po
znato je da slabi inteligenciju i kratkotraino pamenje.5Nazivaju
ga kemijskim orujem stvorenim za masovni utjecaj na ljudsku
populaciju. Nekada se nalazio na listi biolokog oruzja podnesenoj
Kongresu.6Neka od njegovih trgovakih imena su Nutrasweet,
v<F.qual, Benevia i Canderel. Siroko je rasprostranjeno milje-
nje da se radi o potencijalnom neurotoksinu.
Razvila ga je kompanija G. D. Searle 1966. u Skokieu, Illinois.
Kasnija istraga koju je prcvela FDA otkrila je aljkavu znanost, pri-
jevare kod testiranja i interpretacije rezultata testova te druge kri-
minalne aktivnosti. Searleovi slubenici su politikim putem stekli
naklonost Nixonove i Fordove administracije. U jednom trenutku
kada je Searle bio pod ozbiljnom istragom zbog kriminalnih ak
tivnosti, federalni tuitelj zaduen za istragu, Samuel Skinner, dao
je otkaz i nakon toga se zaposlio u odvjetnikoj tvrtki Sidney &
Austin koja je zastupala Searle. Povukao se iz sluaja, i zamijenio
ga je ameriki odvjetnik William Conlon koji se spremno posvetio
sluaju. Nakon to se pojaao pritisak da se podigne optunica
protiv Searleovih slubenika, Conlon je takoder dao otkaz, povu-
( h i o U i M / n o p i t a n j d HI
kao se iz sluaja i prikljuio Searleovoj odvjetnikoj tvrtki. Takva
podmukJ a politika borba traje od pokretanja sluaja 1974. do
danas.7 1983. je odobrena upotreba aspartama u bezalkoholnini
piima. 1985. kompaniju Searle kupio je Monsanto. ini se da je to
tipian primjer kako nae pravne zatite protiv doputanja proda-
je otrova na naem triitu stvamo djeluiu.
Medu fiziolokim uinrima upotrebe ovog sladila spominju se
propadanje inteligencije i pamenja, jake glavobolje, mucnina, vr-
toglavica, nesanica, gubitak kontrole nad miiima, nerazgovijetan
govor, depresija, hiperaktivnost, zamagljen vid i sljepilo, gastroin-
testinalni poremeaji, epileptiki napadi, kone lezije, osipi, napadi
tjeskobe, bolovi, psiholoki poremeaji, slabost, srcani problemi i
gubitak sluha. Ukupno je s upotrebom aspartama povezano skoro
dvjesto ozbiljnih simptoma. Ove smo naveli samo kao ilustraciju.
Ovo sladilo povezuje se sa sindroniom kronicnog umora, Parkin-
sonovom boleu, promjenama u kemiji mozga, multiplom sklero-
zom, rakom, epilepsijorn, retinopatijom, mentalnoni zaostalosu,
fibromialgijom, urodenim defektima i Alzheimerovom boleu.8
Prema izvjetajima, neke osobe koje su koristile aspartam u veli-
kim koliinama oboljele su od Alzheimerove bolesti ve sa trideset
godina.
Aspartam je posebno lo za dijabetiare tipa 2 jer ozbiljno
ometa djelctvornu kontrolu eera u krvi.
Informacijski centar za toksinost aspartama (Nutrasweeta)
nalazi se na web-lokaciji:
http://www.holisticmed.com/aspartame
Grupa za podrku zrtvama aspartama (Nutrasweeta) nalazi se
na web-lokaciji:
http://presidiotex.com/aspartame
82 / / ti/ in nd.s uho^jro
Prvu u onome to e, kako izgleda, biti niz tubi protiv Nu
trasweeta (Monsanta) pokrenuo je 11. oujka 1998, na okrunom
sudu ckruga Tulsa, drava Oklahoma, odvjetnik J eff Martin.
Dosad smo o problemu aspartama govorili s gledita onih koji
ga koriste dobrovoljno, iako samo zbog neznanja. Mogue je da
u vezi s aspartamom postoji jo jedan perfidan problem. Postoji
sumnja da s e aspartam stavija u neke prehrambene proizvode a
da se to ne spominje u deklaraciji. Ovo trenutno istrauju osobe
s web-stranice Holistic Healing. Za itatelje koji imaju kompjuter,
njihov URL yer.
http://www.holisticmed.com
Sukraloza je derivat eera (saharoze) koji ima oko est sto-
tina puta jai uinak zaslaivanja od stolnog eera. Takoer je
poznat kao Spler.da. FDA je 1. travnja 1998. odobrila njenu upo
trebu u sirokom spektru namirnica. Kao proizvoa navodi se
McNeil Speciality Products, u vlasnitvu J ohnson and J ohnson iz
New Brunswicka, New J ersey. FDA je pregledala vise od stotinu
testova koje je obavic proizvoa. Neki su pokazali da postoje ri-
zici povezani s ovim sladilom. Ne postoje testovi provedeni od
strane FDA Ili neke tree strane koja nema financijskih inte-
resa. I nformacijski centar za toksinost sukraloze testove smatra
oigledno nedovoljnim. Istraivanja koja prethode odobravanju
pokazala su da sukraloza^zaziva skupljanje stitne lijezde do 40%
te poveanje jetre i bubrega. Iako se smatra da sukraloza nije ni
blizu tako toksina kao aspartam, jasno je da se njenom potenci-
jalnom tetnom utjecaju na zdravlje ne poklanja dovoljna painja.
Ovaj zakljuak temelji se na testovima koji prethode odobrenju i
kemijskoj prirodi same sukraloze. Dugotrajna upotreba ovog spo-
ja u prehrani moe doprinijeti ozbiljnim, kroninim imunolokirn
i neuroloskim poremeajima.
Os t al a i'dzmi /lirnn/ti 83
Informacijski centar za toksinost sukraloze nalazi se na web-
lokaciji:
http://www.holisticmed.com/splenda
Pored velike etvorke o kojoj smo raspravili postoji jo neko
liko umjetnih sladila. To su:
Neotam
Acesulfam-K, takoer poznat kao Sunette, Sweet & Safe,
Sweet one
Sladila s visokim udjelom fruktoze
eerni alkoholi kac to su ksilitol i sorbitol
Ova industrija ima jasnu reputaciju neprikladnog testiranja,
namjetenog testiranja, politikog manipuliranja regulatornim
agencijama, preranog izbacivanja na trite i navodne kriminal-
ne zloupotrebe regulatornog procesa, pored potpune traljavosti i
nesposobnosti. Nakon to se sve to uzme u obzir, autor ne moe
pmporuiti nijedno od ovih sladila. Imajte na umu da se veina
ovih umjetnih sladila dodaje hrani i napicima koje konzumiramo
kao dio njihovog proizvodnog procesa.
Najdjelotvorniji nain da se izbjegnu ovi otrovi je taj da se
itaju deklaracije i ne kupuje hrana koja sadri ova sladila. Bu-
dite sumnjiavi prema deklaracijama; vise nisu pouzdane kao
nekada. Ako doete u nedoumicu, nazovite proizvoaa.
Dosad nismo stekli visoko miljenje o umjetnim sladilima ak
ni za potrebe sire populacije, a kamoli za specifine potrebe dija-
betiara. Medutim, pokazalo se da ipak postoji odreen broj rela
tivno sigurnih sladila. Kao to ste moda i oekivali, to su potpuno
prirodni proizvodi koji se vrlo rijetko reklamiraju. Neka od tih
relativno sigurnih sladila su:
84 tn/. ul in - na l i hi uhoju i
Stevija
J emeni slad
Evaporirani sok eerne trske
Voni sok
Riin sirup
Med
Sirup sladia (Likviricije)
Amasake
Stevija je posebno sigurno sladilo za dijabetiare. Dokazano je
da stevija pomae stabiliziranju eera u krvi. Moe se nabaviti u
trgovinama zdrave hrane, koje vam trenutno ne smiju rei da se
radi o sladilu.
Steviju je 1887. otkrio Antonio Bertoni meu paragvaiskim
indijancima. Poznata je kao Stevia rebaudiana, iz porodice krizan-
tema. Kasnije su je istraivali Bridel i Lavielle, koji sa otlaili bijeli
kristalini sastojak kojeg su nazvali steviozid, i koji je 300 puta
slai od eera. Otkriveni su i drugi korisni ekstrakti stevije, uklju-
ujui rebaudozide, glikozide, dulkozide, steviolbiozide. J apanski
preraivai hrane koriste steviju u mnogim njihovim proizvodi-
ma, ukljuujui ak i njihova bezalkoliolna pia. Kad su u J apanu
60-ih zabranjena neka umjetna sladila, upotreba stevije
nagio je porasla. Iako je J apan najvei potroa, stevija se uzgaja u
vise od dvanaest zemalja, i sve vie stjee popularnost kao sladilo
koje je superiorno svim ostalim. U irokoj je upotrebi kao sladilo
u doslovno svim industrijaliziranim zemljama osim Amerike. U
Paragvaju i Brazilu, stevija se reklamira kao lijek za dijabetes.
Naravno, ona ne moe izlijeiti dijabetes. Ipak, vrlo je koristan do-
datak kurativnom reimu.
Ovdje u Americi naa industrija zdrave hrane pokuava se iz-
boriti da stevija dobije status GRAS. Dosad uglavnom nije imala
uspjeha. GRAS znai da je neto openito priznato kao sigurno
(Generally Recognized As Safe). Stevija ve due od sto godina u
OsliiJ t. va/ j>th:nj o
85
skoro svim zemljama svijeta ima reputaciju sigurnog i korisnog
sladila u daleko veoj mjeri od bilo koje sintetike zamjene. 1991.
FDA je zabranila uvoz stevije. 1994. novi zakon o uvozu hrane
stavio je biveg uvoznika slevije u netc povoljniji poloaj, i on je
uspjeno prisilio FDA da ukine zabranu na uvoz. Trenutno je si-
tuacija takva da se stevija moe uvoziti i prodavati kao nadopuna
prehrani, ali se ne moe prodavati kao sladilo.9To ju djelotvorno
sprjeava da nakodi tritu umjetnih sladila. Sva oslala prirod-
na sladila korisna su i dostupna. Imajte na umu da se dijabetiki
sindrom esto javlja s alergijom na hranu kada eksperimentirate s
bilo kojim od ovih zaslaivaa. O tome emo govoriti detaljnije u
odjeljku o alergijama.
Candida albicans
Kada je autor ovog izvjetaja obolio od dijabetesa lipa 2, imao
je sree to nije obolio i od kandidijaze. To vjercjatno moe za-
hvaliti tome sto je njegov dijabetes tipa 2 otkriven tako rano. Od
vremena kad je otkrio da boluje od-dijabetesa tipa 2 do vremena
kad je u potpunosti povratio kontrolu nad svojim eerom u krvi
prolo je samo oko tri i pol mjeseca. Vei dio tog vremena bio je
na strogom programu vracanja zdravlja. Taj program vracanja
zdravlja pruio mu je, kao dodatnu korist, dobru zatitu od kan
didijaze. Naalost, mnogi dijabetiari, koji ne otkriju svoju bolest
rano, nisu tako sretni. Oni obole od kandidijaze!
K andidijaza je, esto, neizbjena posljedica kroninog
dijabetesa tipa 2.
ini se da je svrha ove gljivice da izaziva brzo raspadanje na-
eg tijela nakon sto umremo. Kada se ova gljivica proiri iz svoga
doma u naem debelom crijevu na ostale dijelove naeg tijela dok
smo jo ivi, ona uzrokuje kaskadu ozbiljnih sistemskih teta. Vrsta
tete koju uzrokuje ovisi o tome gdje se nastani prilikom migracije
iz naeg debelog crijeva.
86 / / u/ in - rni.f nhi ubojica
Candida albicans, zajedno s drugim gljivicama i oko etiri sto-
tine razliitih bakterija, obino ivi u naim crijevima. Pod nor
malnim uvjetima one s nama koegzistiraju u simbiotskom odno-
su. Mi od tog odnosa imamo mnoge koristi. Ovi neprimjetni sta-
novnici obino pomau u probavnom procesu, stvaraju neke od
nama potrebnih vitamina poput vitamina iz grupe B, pomau
u kontroliranju pH vrijednosti raznih dijelova probavnog trakta
i, djelujui zajedno, korisne bakterije suzbijaju razvoj patogenih
organizama u naim crijevima.10
Kada se taj simbiotski odnos poremeti, poinju nevolje. On
se rnoze poremetiti uzimanjem antibiotika. Antibiotici ubijaju ko
risne bakterije i omoguuju razvoj patogenih organizama, uklju-
ujui i Candidu albicans. Kandida, koja normalno ivi u donjem
dijelu debelog crijeva, iri se na ileum, jejunum, i dvanaesnik. To
su podruja u kojima se probavlja najvei dio nae hrane. Kada
se tu naseli, kandida puta korijenje kroz stijenke naeg crijeva
Poput malih stabala, kandide poinju krasti hranjive tvari iz na-
eg krvotoka. Ona takoer otputa toksine ostatke u na krvotok.
Uskoro u debelom sloju obloi stijenke naeg crijeva i pone nam
onemoguavati da dobivamo hranjive tvari iz nae hrane. Rezultat
toga je malapsorpcija.
teta koju ovo korijenje nanosi stijenkama naih crijeva ini
da ona pustaju. Tako estice neprobavljene i djelomino pro-
bavljene hrane mogu ui u na krvotok. Te strane estice uz^okuiu
reakciju naeg imunolokog sustava i stvaranje antitijela. Tako s
vremenom razvijamo antitijela za nau hranu i dobivamo alergij
ske reakcije na ono to jedemo,
Za ovo bujanje patogenih organizama, ukljuujui Candidu
albicans, krivi su antibiotici koje daju lijenici i upotreba pilula
protiv zaea. Tek sam nedavno nauio da postoji vise od 500.000
raznih tipova gljivica slinih Candidi albicans. Sve one stvaraju
mikotoksine.11Neki od tih mikotoksina su tako snani otrovi da
Ov/ci/d VO/IUi pitiinjcl
87
ubijaju za nekoliko sati. Mnogi od tih mikotoksina ispitivani su i
jos se ispituju kao antibiotici. Dok te gljivice rastu, one pokuavaju
onemoguiti drugim suparnkim bakterijama da rastu na istom
mjestu. To ine isputanjem mikotoksina koji ubijaju suparnike
bakterije. To je razlog zato se testiraju kao antibiotici. Penicilin
je jedan od tih mikotoksina. Veina naih antibiotika zapravo su
mikotoksini ovih gljivica. Nije ni udo sto tako djelotvorno uni-
tavaju nau crijevnu ekologiju.
Medutim, mi inimo i druge stvari koje dovode do neravno-
tee crijevne flore. Pilule protiv zaea poznate su po tome to
uzrokuju bujanje kandide. Prekomjerna upotreba eera takoer
moe potaknuti neravnoteu u naim crijevima koja uzrokuje
bujanje kandide.12Alkohol u naem sustavu djeluje slino kao
eer. Kandida se povezuje s dijabetesom tipa 2 takoder i zato to
eer potie buianje kandide.
Kada obolimo od dijabetesa tipa 2, imamo poviene razine
eera u svim arterijama i venama po cijelom tijelu. To ukljuu-
je i one koje opskrbljuju crijeva. Taj povieni eer u krvi hrani
kandidu i suzbija korisne bakterije koje bi inae obuzdavalc rast
kandide. Kao rezultat toga, kandida se brzo iri naim tijelom.l3To
je razlog zato su dijabetiari tipa 2 skloni dobivanju kandide.
Criievna kandida uzrokuje sindrom propustljivog crije-
va. U arterijama pronalazi dijelove oteene inzulinom i tame
se ukorjenjuje. (To je razlog zato su svi najbolji lijekovi protiv
ateroskleroze antimikotici). Kada stigne do jetre, guterae ili bilo
gdje drugdje, kandida rapidno izaziva bolest u tim organima. Zato
je Iako razumjeti zato neki od mehanizama bolesti povezanih s
dijabetesom tipa 2 stvaraju prognozu rapidnog propadanja i rane
smrti kada se tretiraju na ortodoksan nain.
Dosad smo raspravljali samo o opasnostima i problemima po-
vezanim s dijabetesom tipa 2. Kada doemo do poglavlja Opo-
88 I n/ ul i n - no i thi 'ibofica
ravak i izljeenje, otkrit emo da nema razloga da se bilo tko boji
ove bolesti. Ona se moe zaustaviti; njen razvoj se moe obrnu-
ti. Veina onih koji boluju od ove bolesti moe povratiti elino
zdravlje. ak i oni koji su dopustili bolesci da napreduje preko
toke u kojoj dolazi do nepovratnih oteenja mogu osjetiti po-
boljanje.
Alerqija
Alergijske reakcije su uobiajena pojava kod ljudi koji imaju
kronine probleme sa eerom u krvi i/ili inzulinom. U poetku je
veina alergijskih reakcija izazvana hranom. One su obino rezul
tat stanja zvanog sindrom piopustljivog crijeva koje smo ranije
opisali.
Prvo pravilo koje treba upamtiti kada imamo posla alergi-
jama je da prakticiramo izbjegavanje. To znai izbjegavajte jesti
bilo koju hranu na koju ste alergini. U irem smislu to znai da
morate izbjegavati sve na to ste alergini. Obino se djelotvornim
rjeavanjem temeljnog uzroka alergije moe postii njen nesta-
nak.
Kada doemo do poglavlja Oporavak i izljeenje, raspravit
emo o tome kako se moemo rijeiti temeljnih uzroka bolesti.
Zasad emo govoriti o tome kako alergijske reakcije djeluju i
kako moemo prepoznati alergene koji izazivaju alergijske reak
cije. Nakon to prepoznamo alergene, moemo ih ukloniti iz nae
okoline.
Kada se u naem krvotoku pojave estice neprobavljene hrane
ili bilo kakva strana tijela, na sustav TH2 citokina krece u akciju.
To je sloen obrambeni mehanizam koji nae tijelo koristi za mo-
bilizaciju makrofaga.T limfocita, pomonih stanica, stanica supre-
sora, i brojnih drugih specijaliziranih stanica. Njihov zapovjedni
i kontrolni sustav sastoji se od intcrferona, interleukina i drugih
O s t a b v o/ na p t t a n j j 89
slabije poznatih elemenata. Taj sklop djeluje kao obrambena voj-
ska. Oni patroliraju krvotokom, okruuiui i neutralizirajui sva-
ku tvar na koju naiu i koja tamo ne bi trebala biti. Sve krhotine
s bojnog polja zavravaju u jetii, gdje se detoksificiraju i alju na
izbacivanje iz tijeia.
Kada se taj sustav pokrene u akciju, nai mastociti ubrzano
stvaraju limfocite koji odlaze u bitku. U tom procesu oni takoer
stvaraju histamine i druge upalne tvari. Te upalne tvari uzrokuju
oteivanje tkiva. J edan uoljiv rezultat mobilizacije naeg imuno-
lokog odgovora je da to dramatino i ndglo ubrzava na puls.
Alergijske reakcije se prirodno dijele u dvije kategorije. To su:
Trenutna reakcija
Naknadna reakcija
Trenutna reakcija ie ta koja ubrzava puls. Ta injenica omo-
guava vrlo korisno testiranje kojim mozemo otkriti na koju smo
hranu alergini. Test alergijskog pulsa obavlja se na sljedei na-
in:
I ..korak Utvrdite kolika vam je brzina pulsa za vrijeme odmora.14
To napravite tako to ete izmjeriti svoj puls prije nego
to pokuate provjeriti svoju reakciju na sumnjivu hranu.
Radite to svakoga dana prije nego to bilo to pojedete i
dok se odmarate. Nemojte dopustiti da tjelesni napor ili
uzbuenje ubrzaju va puls iznad onoga koliki bi bio pri
odmoru. Kada utvrdite koliki vam je puls pri odmoru, za-
biljeite to u svoju biljenicu i prijeite na sljedei korak.
2. korak Dok sjedite za stolom nakon to ste nedavno izmjerili
puls pri odmoru, pojedite zdjelicu sumnjive hrane. U to
vrijeme nemojte jesti nikakvu drugu hranu, osim ako
ne pokuavate namjerno otkriti alergiju na kombinaciju
90
I n / i i h n - n a t i l u u h o j i c a
hrane. Priekajte deset sekundi i zatim si izmjerite puls.
Zapiite izmjerenu vrijednost. Kada jedete hranu na koju
ste alergini, puls e brzo, unutar deset sekundi, porasti za
barem deset otkucaja u minuti
3. korak Ponavljajte korake 1i 2 nekoiiko dana dok ne budete si-
gurni da dobivate pouovljive rezuitale. U toj toki, kada
otkrijete trenutnu aJ ergijsku reakciju, hranu koja ju
uzrokuje morate trajno izbaciti iz svoje prehrane sve dok
se alergijska reakcija u potpunosti ne ukloni.
Neke namirnice na koje smo alergicni uzrokuju naknadnu re
akciju. Takve naknadne alergijske reakcije neto je tee ldentifici-
rati, i moramo im pristupiti na drugi nain. Preporuena tehnika
temelji se na izmjeni etverodnevnih programa prehrane. Gpa-
ieno je da su etiri dana dovoljno vremena da se sustav oisti od
alergijske reakcije nakon sto pojedemo hranu koja nam smeta.
Ova tehnika naknadne reakcije radi na sljedei nain. Morate
voditi precizne biljeke s paljivim opisom svega sto pojedete ili
popijete. U njima mora biti zapisano doba dana ili noi kada je
neto pojedeno. Zapiite da li je to izazvalo bilo kakvu trenut
nu reakciju. U svoje biljeke ukljuite sve eventualne alergijske
simptome i kada su se dogodili, bilo da je to u vrijeme dok je
dete sumnjivu hranu ili ne. Nauite marljivo i paljivo sastavljati
biljeke o alergijskim reakcijama i konzumiranoj hrani. Nemojte
pokuavati donositi nikakve vrijednosne prosudbe dok niste pri-
kupili biljeke o barem trideset dana. To je vrijeme koje e vam
trebati da postanete strunjak u pisanju biljeki i opaanju stvari.
Dok budete zapisivali svoje alergijske reakcije, nemojte zaboraviti
zapisati i razinu svog eera u krvi. Zabiljeite vrijeme i datum
svakog opaanja u svoj dnevnik.
Kada steknete dojam da ste izradili reprezentativnu sliku poje-
dene hrane i doivljenih reakcija, prouite popis kako biste utvrdili
( I si i . / j lU^nu f mo n/11
korelacije. Moda ete u ovoj fazi poeljeti zatraiti pomiu drugc
osobe, radi objektivnosti. Pokuajte otkriti alergijske reakcije koje
se dogaaju od jednog do etiri sata nakon uzimanja su.nnjive
hrane. Ako je prisutna krcnina naknadna alergijska reakciju na
hranu, to e se brzo otkriti u vaim biljeskama.
Pored ova dva jednostavna testa koji se obavljaju kod kxtce
nostoie mnogi profesionalni alergijski testovi do kojih se umv.e
doi preko lijervika.15Dva takva testa su: ELISA i RAST. El . ISA je
krvni test koji mjeri imunoglobuline IgG4 i IgE u krvi. RAST u-st
je takoer krvni test koji mjeri kolicinu IgE u krvi. Postoje lake,dor
i kozni testovi, te drugi tipovi testova. Svi su oni skupi, podlcrfni
grekama i donekle kontroverzni u pogledu koristi od rc/.uliala
koje pruzaju pacijentu.
Medutim, mi prepcruujemo kunc testove zatc sto su pre-
cizniji, jeftiniji, mogu se obavljati ee, praktiniji su i -j
vrijedno iskustvo uenja kako funkcionira vase tijelo.
Test pulsa i biljeke sredstva su od neprocjenjive vrijednost,.
Vazno je postati vjest u njihovoj upotrebi.To se postize isMj.,MVo
praksom. Rezultati koje moete dobiti dat c vrijedno novo -uuU-
nje ideji o samopomoi.
Veza s kolesterolom
U popularnoj medicinskoj literaturi pridaje se velika v*iVA,
potrebi za smanjenjem koliine kolesterola u prehrani. Na^yrtt,
vei dio toga su besmislice koje navode na krivi put i ne daju r.,ri
naslutiti da postoji veza izmedu inzulina i problema s W ; t -
rolom. Oko 85% zaliha kolesterola u nasim tijelima proizv<x.. %
u jetri. To je hranjiva tvar od vitalne vanosti, koja se -. u
izgradnji staninih membrana.moidanih stanica, ivanih ovor,.-
ca i mnogih drugih neophodnih komponenti naega tijela Jt
15% naega kolesterola dolazi iz nae prehrane. Imamo
92 I n / j i h n - na li hi ubojica
za kontrolu kolesterola, CCS, koji nastoji regulirati nau ukupnu
razinu kolesterola. Taj sustav, djelovanjem njegove ciljane toke,
neprekidno potie stvaranje kolesterola kada osjea da je njegova
razina preniska. Kada smanjimo kolesterol u prehrani, CCS jed
nostavno naredi jetri da ga proizvodi vise. Pokusavati smanjiti na
ukupni kolesterol smanjivanjem kolesterola u prehrani slino je
kao pokusavati isprazniti ocean zlicorn; izuzetno je nedjelotvor-
no.
J edna od vanih stvari koje kolesterol ini je da s kalcijevim
supstratom stvara zakrpe na unutarnjim dijelovima arterija svug-
dje gdje se javljaju tete. To se dogada u sklopu reakcije poprav-
ljanja koju izaziva hiperizulinemija, a mozda i drugi debalansi
i/ili patogeni organizmi u naem krvotoku.17
Podozrijevam da ova pseudoznanost o kolesterolu u hrani
vodi porijeklo od markctinkih odiela prcizvoaa umjetnih masti
i ulja. Sigurno je da ne potjee od ugledne znanstvene zajednice.
Kolesterol, kao sterol, nije topiv u krvi koja se uglavnom sa-
stoji od vode. Kada se krvotokom transportira po tijelu, moraju
ga prenositi specijalni prenosioci kolesterola. Oni su poznati kao
LDL i HDL.
Preko dobro prouenog lanca dogadaja, inzulin povisuje razi-
nu LDL-a (takozvanih loih masti).18On takoer smanjuje stva
ranje HDL-a (takozvanih dobrih masti) inhibiranjem aktivnosti
enzima lipoproteinske lipaze. To uzrokuje sniavanje razine HDL-
a i povienja razine serumskih triglicerida. I jedno i drugo ukazuje
na arterijska oteenja i aterosklerozu.
LDL u normalnim okolnostima prenosi novonastali kolesterol
iz jetre u ostale dijelove tijela putem krvotoka. HDL normalno
prenosi kolesterol iz krvotoka u jetru radi recikliranja i odlaganja
u u. Tako se u sluaju hiperinzulinemije (poviene razine inzu-
(Aid/ d ui/ ncj pi tanj a 93
lina u krvotoku), kao kod dijabetesa tipa 2, proizvodi normalna
koliina kolesterola, ali tjelesni mehanizam za njegovu kontrolu
ne funkcionira kako bi tiebalo.19Trigliceridi su povieni i omjer
LDL i HDL je poremeen u nezdravom smjeru.
Dijagnozu povisenog kolesterola trebalo bi shvatiti kao po-
trebu za testiranjem razine inzulina.20Takvu dijagnozu trebalo
bi shvatiti kao vjerojatni indikator poetka razvoja hiperinzuli-
nemije i dijabetesa tipa 2. Sjetimo se da e se hiperinzulinemi-
ja javiti puno ranije od hiperglikemije, koja je klasini pokazatelj
dijabetesa tipa 2. Pored naruavajueg uinka kojeg visoke razine
inzulina imaju na sustav za kontrolu kolesterola, one su takoder
povezane s mnogim drugim pcremeajima metabolizma masti.
Dijabetes tipa 2 je bolest poremeenog metabolizma masti barem
a istoj mjeri kao i netolerancije ugljikohidrata.
Pretilost
Pretilost se u naoj kulturi obino smatra posljedicom slabe
discipline za kuhinjskim stolom, a mozda k tome i lijenosti. Kao
i mnogo toga to smo nauili vjeiovati, to je najobinija besmi-
slica. Kao to emo vidjeti u cvom odjeljku, pretilost je prirodna
posljedica fiziolokih faktora koji se mogu shvatiti i ispraviti; u
najmanju ruku, djelomino je shvaena i ponekad se rnoze ispra
viti.
Porast pretilosti tijesno prati dramatine promjene u naem
okoliu i porast dijabetesa tipa 2 koji je povezan sa sustavnim
kvarenjem nae prehrane. Postoji jednako mnogo objanjenja pre
tilosti kao to ima raspaavaa tableta za mrsavljenje. Nedavno su
mediji izvjetavali o tome da se ozbiljno istrauje ak i mogunost
povezanosti s virusima.21
Previse toga to mislimo da znamo o pretilosti potjee od
prodavaa dijetalnih prograina, pilula za kontrolu teine i nadri-
94 I n/ t i hn - t i hi j K' j i co
lijenika. Literature je prepuna neznanja i loih savjeta, ponekad
i vrlo loih. Kada se upustimo u pokuaj razumijevanja problema
pretilosti, moramo potrositi puno vremena na lutanje kroz masu
marketinkih gluposti kako bismo otkrili korisne informacije. J o
nije poznata cijela pria o pretilosti. Ovdje emo predstaviti sae-
tak onoga sto smo pronali u kompetentnoj znanosti, bez komer-
cijalnih pristranosti u cilju prodaje dijetalnih panaceja.
Prilino smo detaljno objasnili BSCS, to jest na sustav za kon
trolu eera u krvi. Takoer smo usput spomenuli kontrolni su
stav koji nae tijelo koristi za kontrolu pH vrijednosti i jo jedan
kontrolni sustav koji koristi za kontrolu razine kolesterola. Tijelo
koristi mnoge kontrolne sustave tipa 0 i vieg reda za kontrolu
velikog dijela njegove makro i mikro aktivnosti. Postoji kontrolni
sustav masti-apetit koji bi trebao regulirati kolicinu hrane koju
jedemo. Tako automatskom kontrolom apetita kontroliramo svoju
teinu. To je automatski kontrolni sustav; to jest, on djeluje bez
naeg svjesnog znanja ili kontrole. Budui da, kao to emo kasnije
vidjeti, on ukljuuje suelje um-mozak, mi imamo sposobnost
da 11a njega utjeemo loim prehrambenim navikama.
Mnogi od nas doprinose naem problemu prekomjerne teine
loim izborom hrane i pica. Podlijezemo marketingu i agresivnim
reklamama ne primjer.ujud posljedice, Lo izbor hrane i pia ne
uzrokuje samo pretilost, on uzrokuje i hiperinzulinemiju i dija
betes tipa 2. Pretilost je sanjio jedan od brojnih simptoma uzroko-
vanih ovim losirn izborom, i to ne najgori.
Kada obolimo od hiperinzulinemije, suvina razina inzulina
koju imamo uzrokuje poveanje lipogeneze. Lipogeneza22je pre-
tvorba glukoze u trigliceride, masti, posredstvom inzulina. (Sjetite
se da smo govorili o raznim aktivnostima koje inzulin uzrokuje u
razliitim tipovima tjelesnih stanica s kojima komunicira). Viso-
ke koncentracije inzulina i glukoze u krvotoku ubrzavaju lipoge-
nezu.23Povieni serumski trigliceridi koji nastaju kao posljedica
()<tiila vu/. na p i t anj a
95
toga pohranjuju se u masnim stanicama u cijelom tijelu. Te masne
stanice postaju nabrekle. Kako se one poveavaju, potrebno je sve
vie inzulina za omoguavanje obavljanja njihovih metabolikih
procesa. Broj masnih stanica u tijelu ogranien je i nepromjenjiv.
Taj broj se utvruie kod roenja i moe se, do neke mjere, mi-
jenjati samo dok traje rast. Kada pohranjujemo suvinu koliinu
triglicerida, ove stanice jednostavno postaju vee. Dobivamo na
teini, postajemo izoblieni i razvijamo Ietargian pogled na ivot.
J ednom kad ovaj proces zapone i nae se prehrambene navike
uvrste, teko ih je promijeniti bez dubokog uvida u proces.
Dok ove stanice apsorbiraju suvian teret triglicerida, one u
krvotok isputaju biokemijski spoj zvan leptin. Taj spoj uzroku
je smanjenje koliine ivanog polipeptida zvanog NPY (Neural
Polypeptide Y, ivani polipeptid Y) koji se stvara u hipotalamu-
su. Hipotalamus je dio naeg mozga za kojeg znamo da nadgleda
mnoge tjelesne regulaiorne mehanizme. ini se da tjelesna tezina
ovisi o omjcru leptina, kojeg oslobaaju masne stanice, i NPY ko
jeg stvara hipotalamus. Kada ima previse NPY-a, a moda i drugih
slabije poznatih neuropeptida, inhibiran je prijenos glukoze u sta
nice naeg tijela, stimulira se lipogeneza, i trigliceridi se proizvode
i pohranjuju u nasirn masnim stanicama.24Postajemo debeli. Kada
ima previse leptina, pohranjivanje masti je inhibirano.
Ovaj isti hipotalamus25takoder stoji iza kontrole apestat2 (re-
gulatora gladi). Uloga NPY-a i leptina u refleksu gladi, ako uope
postoji, jo nije razjanjena. Ali oigledno je da postoji nekakva
veza, zato to je jedini nain da se dobiju dodatni trigliceridi za
pohranjivanje u naim masnim stanicama taj da se stimulira re-
fleks gladi koji nas potie jedemo vise ugljikohidrata, masti i ulja.
U sluaju pretilosti, razine NPY-a i leptina ostaju poviene.
ini se da odgovarajui receptori za leptin u hipotalamusu postaju
neosjetljivi.26(Ovo podsjea na smanjenje broja receptora inzulina
kod sindroma dijabetesa). Rezultat je da hipotalamus nastavlja in-
96 I n/Aihn - <1\tt hi uboficn
zistirati na pohranjivanju triglicerida u naim masnim stanicama,
oslobaajui NPY, i nastavlja odravati refleks gladi svake
razumne potrebe za njim.
J edna teorija, koja ima odreenu epidemioloku podrku, mo-
gla bi biti od koristi. Prema njoj, na refleks gladi ostaje aktiviran
i uloga leptina ostaje potisnuta zato to je hrana koju jedemo tako
siromana potrebnim hranjivim tvarima. Prejedanje se nastavlja
zato to tijelo oekuje da e se, ako jedemo dovoljno, potrebne
hranjive tvari na kraju nekom arolijom pojaviti u krvotoku. Pret-
postavka je da e os Leptin-NPY ponovno proraditi i da e se naa
teina stabilizirati onda kad se potrebne hranjive tvari konacno
pojave. Poznato je da je kod dijabetiara pretilost jedan od naina
koje tijelo koristi za smanjenje koliine glukoze u krvi.27Kako se
ini, kod nekih dijabetiara kontrolni sustav Leptin-HPA priguen
je kako bi se cmoguio nastavak pohranjivanja masti.
Epidemiologija dijabetesa tipa 2
i hiperinzulinemije
U ovom poglavlju raspravljat emo o epidemiologiji ovih po-
vezanih poremeaja. Epidemiologija se definira kao disciplina koja
prouava epidemije i epidemijske bolesti.1Da bismo razumjeli
neku bolest, posebno degenerativnu bolest, ponekad je dobro da
prouimo njenu povijest. Posebno je korisno prouiti promjene
u okoliu koje su se mogle dogoditi istovremeno s javljanjem bo
lesti. Treba napomenuti da dokaz takve vrste, iako je koristan, ne
rnoze sam po sebi dokazati uzrono-posljedinu vezu. To je zato
to uvijek postoji mogunost da se radi o nepovezanim sluajno-
stima. Medutim, kada se pone pojavljivati velik broj sluajnosti
izmeu javljanja bolesti i potencijalnih uzroka u okoliu, to izaziva
sumnju. S poveanjem uestalosti ovih slucajnosti, ta sumnja
moe posluiti kao vodi ozbiljnun istrazivacima koji tragaju za
osnovnim biokemijskim uzrono-posljedinim odnosima bolesti.
Nakon to ih otkriju, nepobitni dokazi postaju oigledni.
U ovom poglavlju govorit emo o povijesti ove bolesti. Ra
spravljat emo o rastu industrije umjetne hrane. U ovom po
glavlju takoer emo ukazati na neke sluajnosti izmeu ova
dva paralelna razvoja koje su istraivae dovele do otkria nepo-
bitnih dokaza.
98 l n/ . ui m - nii t i hi ubojica
Povijesni pregled dijabetesa
1880. je uestalos* dijabetesa u opoj populaciji bila 2,8 slua-
jeva na 100.000 ljudi. 1949. popela se na 29,7 sluajeva na 100.000
ljudi.2 1949. se pronnijenio nain voenja siatistika. i kasniji -
zultati nisu vie izravno usporedivi. Kad bi se statistike iz 1949
preraunale novom metodom, 29,7 sluajeva na 100.000 postalo
bi 16,4 sluaja na 100.000. Oito je da je nova metoda praenja
bolesti dovela do prividnog pada njene uestalosti. Do 1949. dija
betes se definirao mikrovaskularnim, vaskularnim i arterij-
skim simptomima koje je izazivao, kao i prema gubitku kontrole
nad eerom u krvi. Nakon 1949, vaskularni i arterijski simptomi
kategoriziraju se odvojeno.
Velika posljedica ove promjene papirologije bilo je
zamagljivanje nevjerojatnog porasta uestalosti ove bolesti
i definiranje velikog broja novih bolesti u medicinskim
specijalnostima.Medicinska zajednica postala je razdijeljena
na odjele.
Rano medicinsko znanje o ovoj bolesti poelo je s pokusima
na psima 1889. koji su povezali dijabetes s javljanjem eera u
urinu psa nakon to mu se odstrani guteraa. Iako danas zna
mo velik broj uzroka razliitih tipova dijabetesa, u to vrijeme to
nije bilo poznato. Nakon smjene stoljea uestalost bolesti poela
se postupno poveavali. To je potaknulo potragu za zagonetnim
tjelesnim sokom guterae za kojeg se znalo da je povezan sa
eerom u krvi. Od poetka prvog svjetskog rata do ranih 1920-ih
dijabetes je napredovao do statusa male epidemije. Ranih 1920-ih
lijenici su razvili primitivnu glikemijsku tehnologiju koja im je
omoguila da kontroliraju bolest.3Tehnologija je ukljuivala test
mokrae na prisutnost eera i sposobnost povezivanja eera u
mokrai s tipom konzumiranih ugljikohidrata.
Epi demiolofl ij a di jabetesa t i pa 2 ; h i p e r i n z u l i n e n i j c 99
Ukratko, pacijent je testirao eer u mokrai ubacivanjem ne
koliko kapi mokrae u epruvetu s Fehlingovom otopinom. Ako
uzorak u epruveti ostane plave boje dok se epruveta zagrijava, pri-
sutno je malo ili nimalo eera. Ako otopina prilikom zagrijavanja
postane crvena poput cigle, prisutna je velika koliina eera. Voe
i povre bilo je klasificirano kao 5%-tno, 10%- tno ili 15%-tno voe
i povre. Kod uzimanja 15%-tnog voa i povra razina eera u
krvi se poveavala; kod uzimanja 5%-tnog voa i povra, razina
eera u krvi se smanjivala. Na taj nain pacijenti su biii u stanju
kontrolirati dijabetes bez pomoi naih modernih dizajnerskih li
jekova. Kada budemo govorili o naem modernom glikemijskom
indeksu, opirnije emo objasniti ovu primitivnu ali djelotvornu
kontrolnu tehniku.
Meutim, ta kontrolna tehnika nije bila djelotvorna kod svih
pacijenata. Gledano iz dananje perspektive, jasno je da bi ovo
imalo ogranien uinak na dijabetes tipa 1, ali bi vjerojatno omo-
guilc kontrolu dijabeiesa tipa 2. Tako se nastavila potraga za za-
gonetnim guterainim elementom povezanim s ovom boleu.
Nakon sto su Banting, Best i Macleod 1922. dokazali vrijednost
injekcija inzulina, kompaniji Eli Lilly dali su licenciju za proizvod-
nju ovog novog udesnog lijeka. Sada je postojao djelotvoran
tretman za one sluajeve koji nisu reagirali na dijetalnu terapiju.
Medicinska zajednica uivala je u slavi zbog dobro obavljenog po-
sla. Dijabetes je neko vrijeme bio bolest koju se moglc kontrolirati,
ako ve ne i izlijeiti. Nikome se nije sviala ideja da e pacijenti s
dijabetesom morati primati injekcije inzulina do ivota, ali ta
je ideja postala prihvaena kao bolja od prerane smrti.
Tijekom ovog ranog razdoblja, ova se bolest jednostavno zvala
dijabetes. Razlika izmeu dijabetesa tipa 1, uzrokovanog nedo-
voljnim inzulinom, i dijabetesa tipa 2, uzrokovanog nedjelotvor-
nim inzulinom, nije bila shvaena jos narednih 28 godina. Vidljivi
simptomi bili su tako slini da je jadni lijenik pod pritiskom esto
100 I n/ i ' hn - na ahi uboj ud
donosio pogrenu odluku, i pacijent je patio ili umirao. 1933. u
svom znanstvenom radu J oslyn, Dublin i Marks4izvjetavaju o ek-
sploziji dijabetesa kao potpuno razmahale epidemije. U ovom pri-
jelomnom radu raspravljalo se o velikoj epidemiji bolesti koja je
izgledala vrlo nalik dijabetesu od prije 1920-ih, s tom razlikom sto
nije reagirala na udesni lijek, inzulin. Naravno, danas znamo da
je inzulin pomagao samo osobama koje boluju od dijabetesa tipa
1; kod osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2 esto nije djelovao.
Ova epidemija dijabetesa tipa 2, koji je u poetku bio prepoznat
kao komplikacija ali ne i jasno definiran, ista je epidemija iji su
simptomi danas vidljivi kod polovice Amerikanaca.5
Dijabetes tipa 2 nije bio otkriven sve do 1950., kada jc postalo
mogue testiranjem utvrditi razinu inzulina u serumu.6Prije tog
otkrica, dijabetes je bio klasificiran kao bolest kod koje se u tijelu
stvaralo nedovoijno inzulina. Tada se terapija sastojala od ubriz-
gavanja inzulina injekcijama. Nakon 1950. prihvaeno je postoja-
nje druge bolesti kod koje su tijelu dostupne odgovarajue, esto i
suvine koliine inzulina. Kako je dvadeset godina pogreno zva-
na dijabetesom, bilo je prirodno da ju se nazove dijabetes tipa 2.
Tijekcm tograzdoblja prije 1950. medicinska zajednica postu-
pno je izgubila vjeru u inzulin, budui da je on tako esto ubijao
pacijente. Dijetalno iskustvo steeno je na mnogim dijabetia-
rima, vjerojatno dijabetiarima tipa 2 koji jos nisu bili ispravno
identificirani. Tijekom 1930-ih, 1940-ih i 1950-ih, dijabetes tipa
2 kontrolirao se iskljuivo pomou prehrane jer, kada inzulin nije
djelovao, nije bilo druge mogunosti. U tom razdoblju puno je
naueno o dijetalnoj kontroli. Danas o dijetalnoj kontroli znamo
jos puno vise.
Meutim, budui da se na dijetalnoj kontroli nije moglo zara-
diti, nastavljena je utrka za dizajnerskim lijekom kako bi se kapi-
talizirala sada ve prava eksplozija dijabetesa tipa 2. Idealan lijek
bio bi, poput inzulina, tretman koji bi trebalo primati cijeli ivot.
h. pidcn. ol oyi j a (lijubcicsa ti pa 2 i hipcri n/ . it Ji ncmij c
101
On bi uspjeno ublaavao oigledne simptome, ali ne bi izlijeio
osnovnu bolest. Bio bi ekonomian u pogledu proizvodnje i dis-
tribucije. Moglo bi ga se patentirati. Bila bi potrebna obavezna do-
zvola vlade. Testiranje radi dobivanja takve dozvole bilo bi toliko
skupo da bi to uguilo konkurenciju. Ako bi lijek imao nuspojave,
njih bi se moglo zanemariti uz obianjenje da je bolest gora od
nuspojava. Ako bi pacijent umro, pa, mi smo uinili sve to smo
mogli, ali to je na kraju krajeva jedna opasna bolest.
Kad se 1955. . trzitu konano pojavio prvi oralni hipoglike-
mik, ispunjavao je sve ove komercijalne kriterije. Medicinsko zani-
manje za kontrolu dijabetesa tipa 2 prehranom kolabiralo je. Od
prodaje lijekova za dijabetes stvoren je nepresusan zlatni rudnik.
Roena je industrija dijabetesa. Pacijenti su obuavani da pri-
hvate beskonano tretiranje. Nakon toga nikada vise nije ozbiljno
razmatrana moguiiost stvarnog izljeenja bolesti. I nzulin se sada
mogao pametnije prepisivati i nije ubijao tako mnogo pacijenata.
I nzulin je povratio svoj status udesnog lijeka. Novi oralni hipo-
glikemici hvaljeni su kao jo jedan trijumf medicine. Medicinska
zajednica opet je uivala u slavi zbog dobro obavljenog posla.
Nitko nikada nije postavio pitanje intenzivne komerctjali-
zacije medicinskog zvanja. Ideja da bi izljeenje bolesti trebalo
biti cilj svake potene terapije potpuno je naputena. Tretiranje
simptoma postalo je jedini politiki korektan pristup prakticira-
nju medicine. Lijenik je postao prodava dizajnerskih lijekova.
Amerika medicinska zajednica i farmaceutske kompanije postale
su dvije najbogatije zajednice na Zemlji. Hipokrat bi se okrenuo u
grobu kad bi mogao vidjeti kako se njegova zakletva7prostituira
zbog novca.
Nacionalni centar za informacije o dijabetesu procjenjuje daje
uestalost dijabetesa 15,7 milijuna sluajeva, ili 9,7% od 174 mili-
juna pregledanih u njihovoj bazi podataka. Ako to ekstrapoliramo
na dananju populaciju od 260 milijuna ljudi, dobivamo ukupno
102 //u/in /ii ufiojicu
23,5 milijuna ljudi pogoenih ovom kobnom boleu. Od toga je
oko 2/3 dijagnosticirano, a oko 1/3 ima ovu bolest bez da je toga
svjesna. Sjetimo se, ove broike izraunate su po novom sustavu.
Drugi promatrai! procjenjuju da danas dijabetes pogada
20.000 na svakih 100.000 ljudi, od ega je 10.000 na 100.000 ljudi
ozbiljno do teko oslabijeno. Neki primjeuju da neki simptomi
dijabetesa, poput neprirodno visokih razina kolesterola, pogada-
ju vise od pola nase populacije. Kada izraunamo smrtnost od
dijabetesa u 1995. koristenjem podataka Amerike demografije
za 1995. po metodi od prije 1949, dobivamo zanimljive rezultate.
Primjeujemo da je te godine vise od 40% prijavljenih smrtnih
sluajeva bilo od dijabetesa ili s njim povezanih zatajenja. To su
tono ista sporedna zatajenja za koje se nekada znalo da su simp
tomi dijabetesa, ali su 1949. odvojena u zasebne medicinske spe-
cijalnosti. Sada se ta ista bolest prilikom upisivanja uzroka smrti
na smrtovnice naziva prema specijalnosti lijenika koji ispunjava
smrtovnicu. Zbog ove zbrke sa smrtovnicama prava uestalost
bolesti postala je vrlo opskurna.
Ozbiljni znanstveni istraivai na zanimljiv su nam rijeili
ovaj problem zbrke izazvane medicinskom reklasifikacijom. J ed
nostavno su defmirali bolest koju su nazvali sindrom X. Taj sin-
drom X ima sve osnovne simptome koje je imao dijabetes tipa
2 prije reklasifikacije 1949.Hiperinzulinemija koja zaepljuje
arterije i poviena glukoza koja izaziva mikrovaskularne te-
te oigledno su karika koja povezuje dijabetes tipa 2, moda-
ni udar i poputanje srca. Neke od tih medicinskih specijalnosti
formiranih 1949. izrasle su u najvee i najunosnije specijalnosti u
cijeloj medicinskoj zajednici. Medu njima su specijalisti za srce,
endokrinolozi, specijalisti za bubrege, specijalisti za jetru
i u i mnogi drugi. Bolesti koje oni lijee nekada su bile vrlo
dobro poznate kao simptomi uzapredovalog dijabetesa tipa 2, a
danas su poznate kao simptomi sindroma X. Svaka od ovih spe
cijalnosti razvila je vlastitu izoliranu tehnologiju tretiranja, bez
Ef'idcmioiotfij a J tfabci csa tipa 2 i h>pcri n/ .uii ncmij c
lijeenja bolesti koju prisvajaju. Cijelo vrijeme od redefiniranja
1949, pristup medinske zajednice bio je rasciepkan, difuzan i nc-
koordiniran. Svaka specijalnost fokusirala se na svoj vlastiti izdvo-
jeni set simptoma. Rije na 1 (lijek) vise se ak niti ne spominje
u pristojnom drutvu. U nastavku izvjetaja ovu bolest zvat emc
sindrom X.
Neki od tretmana koje su razvile ove specijalnosti ine da-
leko vie tete nego koristi. U veini sluajeva, poznato je da tre-
tmani specijalista za srce kao to su '<angioplastika, ugradnja
prijemosnice i transplantaciia srca nemaju znanstvene vrijed
nosti.9 Pacijenti koji se tretiraju tim metoama ponekad umiru
na operacijskom stolu. Prosjeno cekivano trajanje ivota nakon
tretmana nije nita due nego kada nema nikakvog tretmana.10
Tako moemo primijetiti da se uestalost dijabetesa, prema
objavljenim podaoima, u 110 godina poveala s 0,0028% na 20%
populacije. Dodatnih 25% do 30% imaju simptome koji su se
ranije povezivali s dijabetesom, ali se danas smatraju zasebnim
bolestima. Danas se trudnice esto susreu s trudnickim dija
betesom, boleu koja je medu njihovim bakama bila relativno
rijetka. Danas su simptomi dijabetesa poznati svakom lijeniku.
1900. dijabetes je bio tako rijetka bolest da ju je mali broj liienika
ikada vidio, a mnogi ga nisu mogli prepoznati. ak i s klasifika-
cijskim sustavom nakon 1949. koji minimizira njegovu prividnu
uestalost, dijabetes se nalazi medu deset vodeih uzroka tegoba
i smrti; k tome, priznaje se da poveava rizik dobivanja barem
jo dvije s popisa od deset najubojitijih bolesti - poputanja srca i
modanog udara.11
Danas su medicinska zajednica i farmaceutski karteli medu
najbogatijim populacijskim podgrupama u svijetu. Nema sumnje,
postigli su ciljeve koje su si bili zacrtali. Naalost, njihovi pacijenti,
sada puno brojniji nego nego ikad, od toga nisu imali koristi.
104 I n / j h n nas t i hi ubojica
I ronino je da je ivotni vijek lijenika, u prosjeku, preko se-
damnaest godina krai nego kod osoba izvan medicinske struke.12
Glavni uzroci smrti meu lijenicima su srane bolesti, mozda-
ni udar, dijabetes i samoubojstvo. S izuzetkom samoubojstva, ovi
uzroci isti su kao i kod ostatka populacije, s tom razlikom to se
kod liienika javljaju oko sedamnaest godina ranije. Mogu se uti
tvrdnje da je to vjerojatno posljedica visoke razine stresa poveza-
ne s profesijom. Medutim, mnoga zanimanja uzrokuju stres. Na
primjer, policajci, vatrogasci i inkasatori, da spomenemo samo
neke, imaju stresna zanimanja, kao i mnogi drugi. Izgleda da ako
ne odete na medicinski fakultet i sami preuzmete odgovornost za
svoje zdravlje, moete svoj oekivani ivotni vijek produiti za vise
od sedamnaest godina. Iz toga moemo zakljuiti da je lijenik,
ako nita drugo, iskren u svojim uvjerenjima, iako je oigledno u
mnogim sluajevima u smrtnoj zabludi (igra rijei je nenamjer-
na). Moramo se zapitati da li ie medicinskoj zajednici u njihovim
medicinskim kolama intenzivna komercijalizacija njihovog posla
isprala mozak. To bi, ako nita drugo, moglo objasniti zasto nai-
zgled prihvaaju svoj relativno kratak ivotni vijek dok istovreme-
no tvrde da se razumiju u zdravstvena pitanja.
Razvoj industrije umjetnih masti i ulja
Ovdje emo razmotriti promjene u okoliu i prehrani koje su
se dogodile u ovom istom stogodinjem razdoblju u kojem smo
vidjeli izbijanje epidemije dijabetesa. Pritom emo pokazati kako
postoje mnoge podudarnosti izmedu skoro potpunog kvarenja
naih izvora hrane i nae epidemije bolesti.
J os od vremena Napoleona poduzimani su napori da se prava
hrana zamijeni umjetnom. Motivacija je oduvijek bila enorman
potencijal za ostvarivanje profita na umjetnoj hrani. Hippolyte
Mege-Mouries, francuski znanstvenik, izumio je ono to danas
znamo kao margarin. Uinio je to kako bi pobijedio na natjeaju
za kreiranje ukusne stolne masti sto ga je raspisao Napoleon III.
E p i d e m i o l o g i j a d i j a b e t e s a t i p a 2 i h i p c n n / u l m ; m i j e 105
Kasnije je patentirao svoj izum u Engleskoj 1869.13Prema dana-
njim standardima, ta tvar jedva da je bila jestiva.
1874. margarin je uvezen u SAD. Ti rani margarini bili su
daieko manje ukusni od dananjih margarina. Sastojali su se od
takvih tvari kao to su svinjska mast, bjelila, elatina, masti, pire
od krumpira, gips i kazein.14Trite se sastojalo samo od najvee
sirotinje koja si nije mogla priutiti nikakvu bolju hranu. Slabo se
probio na tritu jer su u to vrijeme na farmama postojali veliki
vikovi proizvoda, a i zato to je ta generacija Amerikanaca bila
uroeno sumnjiava prema umjetnoj hrani. Osim toga, dvadeset i
dvije drave odmah su uvele zakone o zabrani njegove distribuci-
je. Neki zakoni bili su prilino ekstremni. Na primjer, u Engleskoj
je 1887. u parlamentu izglasan zakon po kojem ie margarin morao
biti erne boje.
1889. Wesson Oil uveo je proces dezodoriranja uija iz sjemen-
ki pamuka pomou vakuuma i visokih temperatura, postupkom
kojeg je izumio David Wesson. Sljedee godine David Wesson iz-
bacio je na trite Wessonovo ulje preko kompanije Southern
Oil.15Godinu dana kasnije poeo je raditi na procesu hidrogena-
cije koji bi omoguio koritenje ovih jeftinih ulja u proizvodnji
margarina. Davidu Wessonu trebalo je vise od deset godina da do
kraja razvije svoj proces hidrogenacije. 1903, proces hidrogenacije
patentirao je engleski kemiar William Norman. Tim engleskim
procesom nezasiene masne kiseline pretvarane su u zasienc
masti kako bi se sprijeilo da se uegnu.16Kombinacija ova dva
procesa omoguila je upotrebu najjeftinijih ulja i dui rok trajanja
ove jestive stolne masti. Trite se poelo iriti. Ne uzimajui u
obzir relativno zanemarivu proizvodnju margarina u SAD-u, do
kraja stoljea proizvodilo se vise od 2000 tona margarina tjedno.
Najvei proizvoai bili su Nizozemska i Engleska. Zanimljivo je
primijetiti da je Nizozemska kasnije postala prva zemlja koja je
zakonom zabranila upotrebu margarina.17
106
hl/ !l/ in Fill? 1ihl uN^K'fi
Proizvodnja umjetnih masti poela se tehnoloki razvijati tek
oko 1911. Margarin je postao skoro ukusan. Te umjetne masti nisu
se kvarile i postajale ueglc kao to se to dogaa s prirodmm pro-
izvodima koji se ne dre u hladnjaku. Takoer, te se godine na
sceni pojavio Crisco; njegova je pria zanimljiva. Radi se o jednom
od najbezonijih pseudoznanstvenih propagandnih napora u
industriji do tog vremena.
Amerike ene i domaice bile su uroeno sumnjiave prema
umjetnoj hrani. Sve one imale su dobro iskustvo s koritenjem ma-
slaca i svinjske masti tijekom mnogih generacija. Do ovog Cris-
covog marketinkog napada, potroai nikada nisu bili izloeni
tako intenzivnoj znanstvenoj propagandi i komercijalizaciji koje
danas vladaju na naem tritu.
Prilikom uvoenja Crisca, marketinki problem kompanije
Procter and Gamble bio je kako prevladati uoeni otpor prema
kupovanju ovog proizvoda. U tu svrhu objavili su da je Crisco
Znanstveno otkrie koje e utjecati na svako domainstvo u
Americi.18idovska zajednica brzo ga je prihvatila zato to je bio
koser. Usprkos tome, pokazalo se da su nai preci bili mudriji
nego sto im to obino priznajemo. To revolucionarno znanstve-
no otkrie;> u poetku je postizalo vrlo slab uspjeh u odvraanju
ljudi od ivotinjskih masti o kojima su oduvijek ovisili. Procter
and Gamble je poeo dijeliti besplatne konzerve Crisca od 1,14 kg
nastojei preobratiti ljude na novu umjetnu mast. ak i uza sav taj
intenzivni marketing i znanstveno obmanjivanje, udesni Cris-
co nikada nije postao stvarno prihvatljiv. Tek kada je drzava ula
u ratno stanje i kad su se 1916. pojavile nestaice hrane, Crisco je
uspio napredovati na triitu.
Do ranih 1920-ih svjetska proizvodnja margarina narasla je na
skoro 40% proizvodnje maslaca. Meutim, vei dio toga jos uvijek
je bio izvan SAD-a. Trebao je doi jo jedan rat da bi margarin u
Americi postao potpuno prihvatljiv. Nakon desetogodinjeg nad-
r. pidcmioltifjifii <Jij<ibctcsa fijui 2 i hijiLrin/u/ ii )cmij c 107
metanja s tuberkulozom, srane bolesti19su 1921. postale vodei
uzrok smrti u Sjedinjenim Dravama. To se dogodilo otprilike de
set godina nakon uvoenja umjetnih masti.
Ranih 1940-ih dolo je do nestaica maslaca. Eleanor Roo
sevelt provela je uspjenu kampanju za ukidanje 10% poreza na
umjetno obojeni margarin. Postignuti politiki kompromis traio
je od potroaa da dodaju boju u ueobojeni maslac.20S dolaskom
radija u 1930-ima, a kasnije i televizije, brzo se razvijala marke-
tinska tehnologija. S rastom marketinske tehnologije dolazilo je
do sve veeg prihvaanja ovih umjetnih masti.
Kad su se Sjedinjene Drzave ukljuile u Drugi svjetski rat, pro-
daja ovih umjetnih masti vrtoglavo je porasla. Sve do tada, mli-
jena industrija21 bila je glavni protivnik proizvoaa imitacije
maslaca. Nakon izbijanja rata uvedeno je racioniranje maslaca.
i mlijena industrija22izgubila je podrsku u svojoj opoziciji mar-
garinu. Zbog toga vise nisu bili u stanju braniti svoj dio trita od
industrije margarina. Na uobiajen nain iskoristavao se osjeaj
domoljublja za poticanje civilnog trita da prijee na upotrebu
margarina kako bi vojnici mogli dobivati maslac. Prijasnji restrik-
tivni zakoni o margarmu ukinuti su, i margarin je postao osnovni
prehrambeni proizvod, jednako ukorijenjen kao majinstvo i pita s
jabukama. Uskoro se isto dogodilo i s Criscom, umjetnom masti.
U tom istoin razdoblju rafmirana ulja postigla su proporcio-
nalno velik napredak na tritu. Starija hladno preana ulja koja su
se proizvodila u malim pogonima esto su bila mutna, cudne boje
i sadrzavala su talog. Ponekad je kupac trebao donijeti svoju bocu.
Mnoge vrste sjemena koje su ljudi jeli zbog njihovih esencijalnih
ulja poele su nestajati s trita. Takoer, starija hladno preana
ulja brzo su postajala uegla i trebalo ih je drati u hladnjaku. Na-
suprot tome, ova nova raiinirana ulja bila su privlana u svojoj
djevianskoj istoi. Imala su nepromjenjivu prozirnost, unifor-
mnu boju, i bila su bez taloga. Bila su pakirana u atraktivnim nla-
108 I nyuti n nus l i /i i uboj ic-a
stinim ili staklenim bocama; i, sto je najbolje od svega, mogla su
sc uvati u nehladenim skladitima, prevoziti u nehlaenim ka-
mionima i prodavati na policama trgovina na sobnoj temperaturi.
U vrijeme kad je veina domainstava imala ledene skrinje i
hladnjaci nisu bili esti, ovo je bila glavna prednost u odnosu na
hladno preana ulja.
Rafinirana ulja proizvoaima su donosila velike profite. Do-
maicama su olakavala ivot. Nitko nije primjecivao da ak ni
kukci nisu htjeli jesti ovo ulje kad bi se negdje prolilo. 1911. E.
T. Bedfordnv Corn Products Refining Company izbacio je na
trite rafinirano kukuruzno ulje pod nazivom Mazola ulje za
salate i kuhanje. Ono je postupno osvajalo trziste i populariziralo
ime MazoIa za koje danas svi znamo. 1925, reorganizacija Sou-
thern Cotton Oil Company* Davida Wessona dovela je do stvara-
nja Wesson Oila i Snowdrifta. To su kasnije postala svakome
poznata imena. Tijekom ovog razdoblja rodena je nova industrija.
Razvila se intenzivna borba za udio na tritu. Te godine, 1923,
Kongres je morao usvojiti zakone protiv krivotvorenja mlijeka
pomou novih rafiniranih biljnih ulja i drugih nemlijenih sasto-
jaka. Taj oblik krivotvorenja postao je dovoljno rasiren da je zbog
njega bilo potrebno uvoditi federalne zakone. Stigla je intenzivna
komercijalizacija industrije ulja.
1923, spajanjem dvije kompanije za proizvodnju lanenog ulja,
nastala je komparuja Archer Daniels Midland. Oni su proizvodili
najvei dio lanenog ulja na amerikom tritu sve do 1950. kada
su zatvorili proizvodnu liniju. Nastavili su s poslovima mljevenja
bijelog brana, za to su u to vrijeme imali osigurano trite. Kad
je Archer Daniels Midland prestao proizvoditi laneno ulje, zadnji
preostali iroko dostupni izvor kvalitetnog ulja s esencijalnim
omega 3 masnim kiselinama nestao je s trita. Amerikanci, sada
ovisni o umjetnim mastima i uljima, izgubili su zanimanje za siro-
ve sjemenke i hladno preana ulja koja su njihovi djedovi dodavali
prehrani bogatoj ivotinjskim mastima.
l i pal ci v.wl.yfl i j c. di j abci csa i i pu 2 i hi pcr i n/ul i nci ni j c 109
I zmeu ekonomskog uinka depresije 1930-ih, nedostatka hra
ne koji je pratio drugi svjetski rat, izvanredne trgovinske privla-
nosti ovih rafiniranih i hidrogeniranih proizvoda i propagande
kojom su potioai zasipani iskrivljenim znanstvenim podacima,
prava hrana nije imala anse. Umjetne masti i ulja zavladali su tr-
item. Nitko, ali ba nitko, nikada nije pomislio na dugorone
posljedice po zdravlje nacije koje su dole s idejom o jefitinoj
umjetnoj hrani.
Cijelo ovo razdoblje, od 1930-ih pa sve do danas, bilo je obi-
ljeeno sve veim irenjem tritem uvjetovane znanosti s ciljem
mijenjanja prehrambenih navika potroaa. Cilj je bio da ga se
odvrati od ivotinjskih masti i hladno preanih biljnih ulja i sje-
menki koje su mu generacijama bile dobre, i potakne ga se na
koritenje novih rafiniranih ulja. Trgovci koji su se predstavljali
kao znanstvenici, i pravi znanstvenici koji su prostituirali svoju
struku, proglasili su zasiene masti loima. Kolesterol je okrivljen
za aterosklerozu. Objavljeno je da su samo rafinirana biljna ulja
zdrava za srce.
Ameriki Eskimi, koji su ranije preivljavali na prehrani u ko-
joj je biic 60% ivotinjskih masti, generacijama su ostajali zdravi i
bez ikakvih znakova dijabetesa. Medutim, nakon to su se obogatili
zahvaljujui prihodima od naftovoda usvojili su tipinu ameriku
prehranu koja se sastoji od umjetnih mdsti, eera i prehrambeno
bezvrijedne hrane. Unutar jedne generacije degenerirali su do istog
zdravstvenog profila kojeg u Americi smatramo normalnim.23
Kako je znanost rasla, proizvoai umjetnih masti i ulja na-
ruivali su brojne obmanjujue studije u kojima se potvrdivala
vrijednost polinezasicenih ili mononezasienih ulja za zdrav
lje. Zakon od njih ne trai da vam kau da su to trans masti;
zato vam to i ne govore. Polir.ezasicena trans mast je otrov.
Polinezasiena cis, ili prirodna mast, poeljan je i neophodan sa-
stojak zdrave prehrane. Mononezasicena trans mast je otrov.
110 I n/. uhn - na t i hi nbofica
Mononezasiena cis mast je prirodna, zdrava mast. ak su i zakla-
de osloboene poreza poele otvoreno prihvaati ova opasna ulja
kao zrava za srce.
J ako veliku koliinu stvarno loe znanosti mediji su proglasili
dogmom; i mi smo im povjerovali do zadnje rijei. Kad god su se
pojavile suprotstavljene ideje o opasnostima od trans masnih ki-
selina i drugih toksinih izomera, bile su bespotcdno ismijavane i
suzbijane. I straujui za potrebe ovog izvjetaja.morao sam palji-
vo odvajati validnu znanost kojom se bave objektivni znanstvenici
od indoktrinacijskog smea koje su rastrubile marketinke grupe
izdajui se za znanstvenike.
Meu klasinim kandidatima za najiskrivljeniju znanost svih
vremena moramo spomenuti kampanju zmijskog ulja provede-
nu tijekom gradnje amerikog transkontinentalnog sustava elje-
znikih pruga. Ve poetkom dvadesctog stoljea primijeeno je
da kineska populacija gptovo nikada ne obolijeva od dijabetesa.
Saundby je 1908. ustvrdio24da ni on ni bilo tko od njegovih ko-
lega nikada nije vidio neki sluaj dijabetesa dok su radili medu
Kinezima.
Kasnije, za vrijeme gradnje pruga, zmijsko ulje postalo je po-
pularna ljekarija meu zapadnjakim radnicima na pruzi, koji su
to nauili od svojih kolega Kineza. Koriteno je za ublaavanje te-
goba i bolova koji se javljaju kod upale tetivnih ovojnica, istezanja
miia i artritisa. Kada je zmijsko ulje poelo potkopavati trite
patentiranih lijekova, protiv njega je pokrenuta kampanja ismi-
javanja, ocrnjivanja i insinuacija. Kampanja je bila tako uspjena
da je ak i danas, vise od sto godina kasnije, zmijsko ulje ostalo
sinonim za nadrilijenitvo.
Meutim, 1989. Richard Kunin25, kalifornijski lijenik, odluio
je istraziti medicinska svojstva zmijskog ulja. Nakon to je dao
ulje na analizu, otkrio je da je ono vrlo bogat izvor EPA i drugih
Epi demiologi ja tlijabeicsa t i pa 2 i hi pc n n / . uh n c mi j c
vrlo blagotvornih masnih kiselina. EPA je pretea prostaglandina
serije 3 koji indirektno djeluju na inhibiranje naih upalnih reak
cija. Kad je svoja otkria poslao asopisu New England Journal of
Medicine, odbili su ih objaviti.
Kad je svijet izgubio jos jedno jeftino, djelotvorno prirodno
ulje s iakim antidijabetikim i upainim svojstvima, od znanstve-
nika-trgovaca dobio je novi sinonim za arlatanstvo. Ako se ista
moe nauiti iz ove prie, to je da bismo trebali nastojati sau-
vati zdrav razum svaki put kada nas kompanije koje ele neto
prodati bombardiraju lanom znanou. ak se ni deklaracija-
ma na bocama i limenkama ulja vise ne moe vjerovati. Njih esto
piu ili prepravljaju pravnici ija je zadaa da osiguraju da dekla-
racija tehniki ne kri zakon, ali i da ne otkriva vaine zdravstvene
injenice o ulju.
Opet nioramo naglasiti, intenzivna korr.ercijalizacija jo jedne
vrlo vane industrije dogodila se dok nitko nije gledao.
Za to vrijeme na farmi
Na ovom mjestu posvetit emo panju nekim zanimljivim
procesima na farmi. Cijelo ovo razdoblje, od poetka dvadesetog
stoljea do dananjeg dana, bilo je obiljeeno vehkim promjena-
ma dok se zemlja razvijala i irila. Rastue stanovnitvo moralo
se prehranjivati jo neim osim umjetnim mastima i uljima. Po-
ljoprivredna zajednica dobila je nova oruda kako bi djelotvornije
iskoritavala sve vee povrine obradivog zemljita. Poela se -
ati znanost o ouvanju tla. Amerika se poela razvijati u itnicu
svijeta. Brz razvoj razmjene roba osiguravao je djelotvornu komer-
cijalizaciju poljoprivrednih proizvoda.
Komercijalna kemijska gnojiva uvedena su 1908. Iako je teorija
o obnavljanju hraniva u tlu bila dobra, njena provedba bila je vrlo
loa. ini se da je profitabilan nain gnojidbe taj da se svake godi-
112 / /i n - na u/i i ufooji cu
ne dodaju iskoriteni duik (N), fosfor (P) i kalij (K). Neke kultu-
re trae dodatna hraniva kako bi rasle. Na primjer, lucerna slabo
uspijeva ako ju se ne prihranjuje borom. ak i najprosvjeeniji
poljoprivrcdnici ne prihtanjuju zemljite s vise od osam hraniva
potrebnih za rast prehrambenih kultura. Kada je autor nedavno
otiao u trgovinu poljoprivrednim potreptinama s namjerom da
kupi nekoliko vrea elemenata u tragovima, doivio je iznenae-
nje. Prodava u trgovini nije ak ni znao to su to elementi u tra
govima. Velika veina poljopnvrednika nikada ne prihranjuje
zemljite mmerali ma u tragovima, kao ni bilo kojim drugim
hranjivom, osim ako usjevi potpuno ne podbace.
U dokumentu americkog Senata br. 264 iz 1936, objavljenom
na 2. sjednici 74. zasjedanja Kongresa, stoji:
Jeste li znali da veina nas danas pati od odreenih nedostataka
hranjivih tvari koji se ne mogu ispraviti sve dok se iscrpljena tla
iz kojih potjee naa hrana nc dovedu do odgovarajue ravnote-
e minerala? Alarmantna je injenica da nas hrana, voe, povre
i itarice koje se sada uzgajaju na milijunima hektara zemlje koja
vise ne sadri dovoljne koliine odreenih potrebnih minerala,
izgladnjuju bez obzira na to u kolikim ih koliinama jedemo.
To je bilo prije sedamdeset godina!
U neto novije vrijeme, dr. Albrecht, procelnik Odjela za tlo na
Sveuilitu Missouri, i legenda svog vremena, jednom je izjavio:
Slabljenje plodnosti tla, kao posljedica nedostatka organske
tvari, glavnih elemenata i minerala u tragovima, odgovorno je
lose usjeve, a time i za patoloka stanja kod ivotinja koje se hra
ne manjkavom hranom s takvih tala, a ljudska vrsta nije nikakav
izuzetak.
Dr. Albrecht26nastavlja s optubom:
lipuJ cmi oIiHj ij a dij abetesa tipa 2 i hi pcri nzul i ncmi j c
113
NPK formule, koje ministarstvo poljoprivrede ozakonjuje i
forsira, znae pothranjivanje, napadi kukaca, bakterija i gljivica,
bujanje korova, gubitak usjeva po suhom vremenu, opi gubitak
mentalne otrine kod populacije i vode do degenerativnih me-
tabolikih bolesti i rane smrti.
Oa 1920-ih, broj djelotvornih traktora s PTO-om27viestru-
ko se poveao. To je omogudlo obraivanje puno veih povrina
poljoprivrednog tla nego sto je to bilo mogue uz pomo konja.
Uskoro su se na sceni pojavili kombajni, etelice i drugi specijali-
zirani poljoprivredni strojevi za utedu rada. (jinilo se da sve ide
kako treba u zemlji koja je proizvodila vikove hrane. Amerika je
mogla prehranid svijet, a u odredenoj mjeri je to i dnila. Nitko
nije primjeivao da je sve to uvelike ubrzalo iscrpljivanje tla. Nit
ko nije primjedvao da su farme postale vee i jae usmjerene na
ostvarivanje profita.
Poljoprivrednici su plaeni da proizvode maksimaine pri-
nose traenih plodina po hektaru; nita ih ne potie na proi-
zvodnju hranjivih tvari.
U izvjetaju Svjetskog samita iz 1992. razmotreni su razmjeri
iscrpljivanja svjetskog obradivog zemljita i panjaka u posljednjih
100 godina. Kad su prikazali podatke po kontinentima, Sjeverna
Amerika bila je najiscrpljenija. Nae tlo izgubilo je 85% sadrzaja
minerala zbog modernih poljoprivrednih metoda. Vedna ostalih
zemalja izgubila je izmedu 70% i 75%. Australija je kontinent koji
je bio najmanje pogoden iscrpljivanjem minerala; pretrpjela je gu
bitak od samo 55% minerala na svojim obradivim povrsinama i
panjacima.
Da bi se hranu moglo prodati distributerima, ona mora izgle-
dati dobro; nitko nikada ne provjerava razinu minerala u hrani
kako bi utvrdio je li ona doista onakva kakvom se dni. Iz jedne
perspektive, dobra je stvar to nemamo zakone koji bi osiguravali
Insulin <7>' (i hi ubujicu
kvalitetu hrane; malo je poljoprivrednika koji bi im mogli udovo-
ljiti. Glavni faktori u poljoprivrednom biznisu su duina razdoblja
od sjetve do berbe, izgled >prohtabilnost. Na maloprodajnoj razi-
ni, a ponekad i na razini velsprodaje na farmama, poljoprivredni
proizvodi se rutinski tretiraju kako bi im se poboljsao'> vijek
trajanja. Nitko ne primjeuje udesan nain na koji svjei plodo-
vi zadre svoj izgled danima, a ponekad i tjednima bez kvarenja.
Potpuno smc zaboravili da bi se jestiva hrana trebala pokvariti
nakon par dana. Upr^vo su hranjivi faktori u naoj hrani, nama
tako oajniki potrebni, ono to uzrokuje kvarenje hrane. Cak su i
bakterije dovoljno parnetna da ne jedu neke od tih prehrambenih
proizvoda s neogranienim vijekom trajanja.
Trajnost i liranjivost meusobno su iskljuivi ciljevi u
proizvodnji hrane.
S iscrpljivanjem minerala u tiu, biljke uzgajane na njemu gu-
bile su sposobnost suprotstavljanja stetnicima : biljnim bolestima.
Poljoprivredna industrija odgovorila je na ovu novu krizu diza-
jnerskim pesticidima : genetski modificiranim hibridima. Te
krive, ali profitabilne ideje dovele su do sveopeg zagaenja okoli-
a. tetnici i bolesti koje su oni trebali iskorijeniti prilagodili su se
i danas su gori nego ikad.
Dr. J erome Weisner, znanstveni savjetnik predsjednika J ohna
F. Kennedya izjavio je 1963:
...upotreba pesticida u poljoprivredi opasnija je od radioaktiv-
nih oborina.
Istina, postoje i napori da se kontrolira upotreba pesticida.
Upotreba nekih od njih, kao sto je DDT, postala je protuzakonita.
Medutim, iste industrijske sile koje su otpustile dr. Albrechta kako
ne bi sirio istinu, jednostavno su se preorijentirale na uvoz hrane
iz drugih zemalja u kojima ti pesticidi nisu zabranjeni. NAFTA, na
L pi i l cmi ol oyi j a di j abetesa ti pu 2 i hi pcr i n/ul i ncmj j c 115
primjer, potpuno zaobilazi svu zatitu od upotrebe pesticida koju
smo dobili kongresnim zakonima. To postie doputanjem uvo-
za hrane zagaene pesticidima iz drugih zemalja. Danas u naoj
hrani ima barem jednako mnogo pesticida kao sto je bilo prije
nego sto je upotreba pesticida navodno ograniena.
Digresija
Na ovom mjestu napravit emo malo skretanje od nae analize
zapanjujueg, nevidljivog rasta jedne opskurne bolesti do statusa
najvee epidemije u pisanoj povijesti. To emo uiniti zato sto ima
jos negativne povijesti koju moramo spomenuti prije nego Sto do-
demo do dobrog dijela, a ne bismo vas htjeli zbuniti.
elimo vrlo jasno naglasiti da je ova bolest, bez obzira da li
je zvali dijabetes tipa 2, hiperinzulinemija, sindrom X ili neka-
ko drugaije, potpuno izljeiva. Moe se izlijeiti potpuno, trajno,
relativno brzo, prirodno i jeftino, u velikoj veini sluajeva. ak
su i sporedne tete koje je tijelu nanio razoreni cirkulacijski su
stav djelomino, iako naalost ne i potpuno, reverzibilne. Samo
u najteim sluajcvima, koji su rezultat dugogodisnjeg tretiranja
simptoma, moda nee doi do potpunog povlaenja bolesti. Za
takve sluajeve tipina su oteenja bubrega, periferna gangrena i
teka neuropatija. Meutim, ak se i takve situacije mogu uvelike
olakati, a ponekad i potpuno popraviti primjenom informacija s
ovih stranica.
U poglavlju Oporavak i izljeenje predstavit emo detaljne
informacije za edukaciju brojnih amerikih dijabetiara o kora-
cima koje moraju poduzeti kako bi povratili svoje zdravlje. Da
nas je sve manji problem pronai kooperativnog lijenika koji je
spreman raditi s pacijentom koji trazi pravo, prirodno izljecenje.
Stvari su danas bitno drugaije nego prije samo pet godina, kada
sam dobio ovu bolest i nisam mogao pronai korisnu pomo ili
prihvatljivu terapiju kod ortodoksnih lijenika.
116 Itr/ .vUn ' t i h i u h c j t n i
Sada erno se vratiti na raspravu o povijesti zadnjeg preosta-
log velikog faktora u naoj epidemiji degenerativnih bolesti.
Rast korporacijske kuhinje
Zla, ona prava i navodna, koja se povezuju s preraenom hra-
nom toliko su popularizirana u medijima orijentiranim na zdrav
ivot da nam se ini kako stvarno nema potrebe da u to ovdje du-
blje ulazimo. Istraujui ovo podruje s iznenaenjem smo utvrdi-
li da se mnogi proizvoai preraene hrane zaista trude proizvesti
kvalitetne proizvode. Otkrili smo brojne studije koje su proveli
kako bi otkrili prehrambene navike etnikih grupa. Otkrili smo da
se prehrainbenim potrebama, gurmanskim interesima, cijenama i
nacionalnim prehrambenim sklonostima daje ozbiljan prioritet u
ovoj visoko kompetitivnoj industriji.
Meutim, kad smo pogledali tamnu stranu ove industrije nije
narn trebalo dugo da otkrijemo zato je preraena hrana na tako
loem glasu. Otkrili smo tri osnovne stvari koje se tiu dijabeti-
ara.
1 Preraena hrana sadri aditive i ostatke pesticida
2 Preraena hrana puna je umjetnih masti, eera, umjetnih
sladila i drugih umjetnih sastojaka.
3 Industrija iroko koristi tehnologiju djelovanja na podsvi-
jest.
Ostaci pesticida i aditivi
Paragraf Federalnog zakona o hrani, lijekovima i kozmetikim
sredstvima, Delanyeva klauzula, zabranjuje da se hrani dodaje bilo
kakva tvar koja uzrokuje rak kod ivotinja ili Ijudi. Ne toleriraju se
ni najmanje koliine. Budui da su mnogi pesticidi povezani s ra-
/ iitArmo/ ojiyu rY><i 2i hipcrin/ uhncmijc
117
kom, i budui da je nemogue potpuno uldoniti ostatke pesticida
u masovnoj proizvodnji hrane, to stvara velike pravne probleme
industriji preraene hrane.
U pokuajima implementacije Federalnog zakona o insektici-
dima, fungicidima i rodenticidima i zfakona o hrani, lijckovima i
kozmetikim sredstvima, lanaka 408 i 409, dolo je do nevjerojat-
ne koliine cjepidlacnja. Fokus je na tome da se nekako pronae
pravni nain izvrdavanja nulte tolerancije po Delaneyevoj klauzu-
li. Ova dilema ima izuzetno ozbiljne posljedice po industriju, zato
to se openito smatra da je nemogue smanjiti kontaminaciju pe-
sticidima ispod mjerljive razine i time uovoljiti zahtjevima De-
laneyeve klauzule. Veina regulatornih i industrijskih promatraa
vjeruje da je koliina pesticida u preraenoj hrani ispod praga na
kojem bi predstavljala opasncst po zdravlje.
EPA je za pesticide pokuala dobiti izuzee od Delaneyeve
ldauzule. Tvrdila je da su pesticidi izuzetak koji predstavlja ie
minimisu opasnost, i da se zakon odnosi samo na prehrambene
aditive. Prizivni sud devetog okruga u odluci o sluaju Les protiv
Reillya odbacic je ovu blaiu interpretaciju EPA i odlucio da pesti
cidi u hrani podlijezu nultoj toleranciji odreenoj Delaneyevom
klauzulom. Ova odluka donesena je u srpnju 1992; nakon priziva
stupila je na snagu u oujku 1993.
U regulatornom zakonu EPA postoji lanak 18. Taj lanak do-
puta hitne izuzetke u trenutnom uklanjanju zabranjenih kemi-
kalija s trita. Poznato je da se taj lanak uveliko zloupotrebljava
tako to se doputa viegodinje izuzimanje kako bi se omoguio
nastavak prisutnosti zabranjenih kemikalija na trzistu.
Sigurno je, kako sada stvari stoje, da bi svatko tko dobije lak
kojeg se moze povezati s uzimanjem preradene hrane u kojoj se
nalaze mjerljive koliine pesticida imao vrlo jak sluaj i protiv
proizvoaa hrane i protiv regulatorne agencije.
I n / u h n n o s t i h< u h o j i c o
U ovom trenutku na popisu GRAS postoji vie od 300 -
hrambenih aditiva koji su u irokoj upotrebi u SAD-u.29Oni se
koriste za produenje upotrebljivosti, modifikaciju teksture ili
boje, poboljanje izgleda, olakavanje strojne obrade, promjenu
okusa ili mirisa, i vraanje hranjivosti u osiromaenu hranu. Bez
ekstenzivne, univerzalne upotrebe prehrambenih aditiva masov-
na, centralizirana distribucija koju provode veliki proizvoai
hrane ne bi bila mogua.
Rafinirane i hidrogenirane masti i ulja, kao i eer i
umjetni zaslaivai koji se dodaju preraenoj hrani
posebno su tetni za sustav za kontrolu eera u krvi
ljudi koji boluju od dijabetesa tipa 2.
Ba kao i teorija o prihranjivanju tla, ideja o upotrebi prehram
benih aditiva poela je kao dobra ideja. I, ba kao ideja o prihra
njivanju tla, upotrebu prehrambenih aditiva potpuno je iskvarila
motiviranost profitom. Dio krivnje za tu zloupotrebu mora snositi
potroa. Polroa je taj koji inzistira da njegova hrana izgleda
savreno; prava hrana ne izgleda savreno. I potroa i proizvo-
a inzistiraju na tome da hrana traje vjenc bez kvarenja. Mnogi
GRAS prehrambeni adiriv: koristeni za postizanje ovih ciljeva po-
vezani su sa irokim spektrom bolesti i poremeaja.30
Djelovanje na podsvijest
Tehnologija reklamiranja kojom se djeluje na podsvijest u i-
rokoj je upotrebi u industriji preraene hrane. Ta industrija po-
znata je po svojim skoro neprekidnim anketama radi utvrivanja
ukusa trita. Ta industrija koristi svaki postojei trik za zaobi-
laenje racionalnog uma potroaa i djelovanje izravno na podsvi
jest kako bi prodala svoje proizvode. Koristi tiskane medije, radio,
audio emisije, televiziju i filmsku tehnologiju kako bi se izravno
obratila nasern podsvjesnom umu, a da mi pritom nismo svjesni
da se radi o nagovaranju na kupnju. Ta je tehnika daleko napre-
Lpt demi ol ogi j a di jabci csu ti pa J i hi pe r i n/ ai i ncmi j c
dovala od podsvjesne naredbe jedi kokice koja je koristena za
poticanje prodaje kokica bljeskanjem na projekcijskim platnima
tik ispod naeg praga opaanja.
Korelacije
Na poetku ovog poglavlja istaknuli smo da povijesne korela-
cijc ne predstavljaju sigurne dokaze. Meutim, one su od koristi
pri rasvjetljivanju sumnjivih podruja za znanstvena istraivanja.
Postoji puno, puno vise bliskih paralela izmeu dijabetesa i ra-
sta nae prehrambene industrije kcje se mogu pronai u ovom
povijesnom razdoblju. Za one koji ele istrazivati ostale sumnjive
paralele pored ove tri koje smo spomenuli, kao dobru polaznu
toku preporuujemo ovu literaturu.3'-Potencijalno postoje deseci
vremenskih korelacija koje bi se moglo iskoristiti za utvrivanie
vremenskog razmaka od uvoenja toksine prakse u industriju
hrane i poljoprivredu i javljanja degenerativne bolesti u pogode-
noj populaciji.
Na ovom mjestu htjeli bismo ilustrirati povijesnu vezu izmeu
tri velika dogaaja u pcvijesti dijabetesa i sveope kontaminacije
nacionalnih izvora hrane koja se dogodila neto prije njih i isto-
vremeno s njima.
Uvodenje injekcijskog inzulina
U godinama koje su prethodile izolaciji inzulina 1922. nacija
je iskusila veliko poveanje uestalosti dijabetesa. To je osigu-
ralo financijski poticaj potrazi za komercijalnim injekcijskim in-
zulinom. To su bile iste godine u kojima su prihvaeni Crisco
i margarin. Tijekom tih godina su Mazola, Wesson i Snowdrift
ostvarili velik napredak na trzitu jestivih ulja. U tom su razdoblju
takoer uvedena komercijalna kemijska gnojiva, poela se iriti
poljoprivredna mehanizacija i poljoprivreda je postala orijentira-
na na profit.
120 In/ .ulin nas tihi ubojica
J osclyn, Dublin i Marks ukazuju na epidemiju dijabetesa
1933. J osclyn, Dublin i Marks prvi su skrenuli panju na ek-
sploziju dijabetesa u nekada relativno nedijabetikoj populaciji.
Neposredno prije i tijekom tog razdoblja, umjetna mast, umjetni
maslac i rafinirana ulja postigli su velike napretke na tritu. U
tom je razdoblju amerika poljoprivreda shvatila ekonominost
inasovne proizvodnje. S novim traktorima koji su postaii dosiu-
pni, farme su narasle do divovskih razmjera. iroko rasprostranje-
no iscrpljivanje minerala dokumentirano je 1936.
Roenje industrije dijabetesa
Ratne godine, od 1941. do 1945, donijele su potpuno prihva-
anje hidrogeniranih masti, rafmiranih ulja, iscrpljivanje minerala
i nastanak preraene hrane, uglavnom kao rezultat ratnih nestai-
ca prave hrane. Takoder, posljednji veliki distributer lanenog ulja
prestao je opskrbljivati trite 1950. I stovremeno s nestankom
ovog zadnjeg preostalog izvora omega 3 esencijalnih masnih
kiselina s ve opustoenog trita 1950, dijabetes se poeo ubr-
zano pretvarati u veliku epidemiju. Brzina kojom se irio bila
je tako velika da je igrala ulogu u reorganizaciji nae medicinske
zajednice.
U to vrijeme, 1949, amerika medicinska zajednica prola je
kroz veliku reorganizaciju. Epidemija dijabetesa postala je bo
lest kojom se bavilo vise konkurentnih medicinskih specijalno-
sti. I zravan uinak toga bilo je potpuno skrivanje veliine ove
eksplodirajue epidemije od oiju javnosti. Bolest je rascjep-
kana prema specijalnostima tako da to ni medicinska zajedni
ca, sada podijeljena, vise nije jasno vidjela. Kada su testovi na
inzulin 1950. postaii dostupni medicinskoj zajednici, pokrenuta
je potraga za oralnim hipoglikemicima i roena je industrija
dijabetesa.
lipiJ emiolotfip) ilijahctcsa tipa 2 i hipcrin/ ulin-'mijc 121
Nepobitan dokaz
Do disfunkcije stanine membrane dolazi kada nae tijelo
mora graditi i popravljati nae stanine membrane krivim ma-
snim kiselinama zato sto hranom ne dobiva one prave.32 Da bi
ispravno funkcionirale, nae stanine membrane trebaju nezasie-
ne omega 3 masne kiseline. Kada tijelo ima odgovarajuu koliinu
tih esencijalnih masnih kiselina, toksine masne kiseline i trans
masti uzrokuju puno manje tete nasim membranskim struktura-
ma. Ako ih tijelo ne posjeduje, nae stanine membrane rade kao
aktivni transportni mehanizam sa smanjenom djelotvornou. To
su ulja koja su bila postupno uklonjena iz nae prehrane i zami-
jenjena njihovim trans masnim izomerima. Ta promjena masnih
kiselina u prehrani povezana je s prestankom rada GLUT4 pre-
nosioca.34Danas gotovo da i nema sumnje da su rafinirana ulja,
hidrogenirane masti i ozbiljan nedostatak omega 3 esencijalnih
masnih kiselina u uzronoj vezi s naom epideinijom dijabetesa.
Moglo bi se pokazaii da je ta epidemija moda najvea degenera-
ti /na epidemija koju je svijet ikada doivio.
Kad smo raspravljali o prirodi BSCS-a, sustava za kontrolu e-
era u krvi, istaknuli smo da, kao i kod svakog sloenog sustava,
postoje brojni mogui naini otkazivanja. Na primjer, minerali su
od vitalne vanosti za mnoge nae metabolike procese. Ozbiljan
nedostatak minerala, koji je ve iscrpno dokumentiran, izravno
uzrokuje mnoge kvarove u naem BSCS-u. Cink35je neophodan
za metabolizam ugljikohidrata. Krom je potreban za formiranje
faktora tolerancije glukoze36i u jakoj je vezi s aktivnosu inzulina.
Vanadij je tako povezan s naim BSCS-om da se koristi kao tera-
pijsko sredstvo koje je po mnogim aspektima superiorno sinteti-
kim hipoglikemicima. Magnezij je od vitalne vanosti za mnoge
nae metabolike procese. K tome, zrtve dijabetesa tipa 2, kada
su u fazi pojaanog mokrenja, ubzano izluuju minerale topive u
vodi.
122 I n / . t i h n n a tt/ ii u h o j i c o
Kao to vidimo, nijedan od ovih minerala nije prisutan
u NPK mjeavini kojom poljoprivrednici obino
prihranjuju tlo.
Dok smo postajali sve uspjeniji u dobivanju veih prinosa s
istih povrina poljoprivrednog zemljita, takoer smo postajali
sve bolesniji zbog nedostatka esencijalnih hranjivih tvari i tro-
vanja pesticidima. Kako smo razvijali rafiniranje naih ulja na vi-
sokim temperaturama i hidrogeniranje masti, takoer smo posta
jali sve bolesniji zbog nedostatka esencijalnih hranjivih tvari i
zbog trovanja toksinim izomerima. Kako smo postajali vjeti u
popravljanju izgleda i produavanju trajnosti preraene hrane, ta-
koer smo postajali sve bolesniji zbog nedostatka esencijalnih
hranjivih tvari i zbog trovanja toksinim aditivima.
Nevidljiva bolest
Bolest kojom se ovaj izvjetaj prvenstveno bavi nekada je bila
poznata kao dijabetes. l o je bilo prije reklasifikacije bolesti po spe-
cijalnostima 1949. Otada je poznata kao dijabetes tipa 2, dijabetes
mellitus, dijabetes neovisan o inzulinu, otpornost na inzulin,
netolerancija glukoze i kiperinzulinemija. Dok ova zbrka, kako
se ini, u medicinskoj zajednici funkcionira dobro, istraivakoj
zajednici stvara potekoe. Istraziva mora znati kako precizno
karakterizirati bolest koju prouava kako bi mogao otkriti korisne
nove informacije.
U skladu s tim, istraivaka zajednica imenovala je i karakte-
rizirala bolest koju zove sindrom X. Zovu je sindromom zato to
je definirana irokim rasponom simptoma koji ju zajedno ka-
rakteriziraju kao jednu bolest.17Ti simptomi su velikim dijelom
isti simptomi za koje se nekada znalo da karakteriziraju dijabetes
prije 1949. Neki od tih simptoma su:
LpiJ cniioiofpj a dijabetesa tipa 2 t hipcrm/ uhncwijc
123
Poremeceni inzulin
Smanjene frakcije HDL-a
Otpornost na inzulin
Povieni kolesterol
Modani udar38
Retinopatija
I mpotencija kod muskaraca
Povieni krvni tlak
Naruen metabolizam ugljikohidrata
Poviena razina glukoze
Ateroskleroza39
Narusen metabolizam masti
Oteenja vena
Zatajenje bubrega
Neuropatija
Alergije na hranu
Pretilost
Sindrom policistinih jajnika
Sljepilo
Poviene frakcije LDL-a
Mikrovaskularna bolest
Povieni trigliceridi
Poputanje srca
Zatajenje jetre
Periferna gangrena
Rast gljivica
Hiper uricemija
Poremeena hemostaza
Sindrom X je bolest koja tijekom godina razara mnoge vane
podsustave u tijelu. Poremeaj tolerancije glukoze samo je jedan
od manjih, ranih simptoma. Gore navedeni popis ilustrira tipine
simptome kasnijih stadija. Kako se razvijaju dodatni simptomi i
124 I n/ . uhn nu (:hi ubi>jico
bolest napreduje, obino se pozivaju dodatni medicinski specijali-
sti radi tretiranja dodatnih simptoma. Kasnije faze ortodoksnog
medicinskog tretmana esto ukljuuju mnoge suprotstavljene li-
jekove koje daju konkurentski lijenici, usmjereni na sirnptome
koji ih zanimaju. Nitko ne poduzima nikakve napore kako bi
popravio osnovni uzrok - slom BSCS-a.40
U popis simptoma nismo uvrstili rak, jo uvijek ne postoje
neoborivi dokazi da je rak simp tom sindroma X. Ima istraivaa
koji misle da su neki oblici raka,41poput raka debelog crijeva, je-
tre, guterae, dojke i maternice izravna posljedica sindroma X.
Drugi istraivai smatraju da je potreban dodatni rad kako bi se u
potpunosti razjasnila ova veza. Do ovog trenutka jo nisam uspio
dokuiti politiku ove znanstvene rasprave.
J o jedna popularna teorija koja nudi najbolje objanjenje
raka koje smo ikad culi, dolazi od male grupe lijenika iz Svjet
ske zdravstvene organizacije (WHO).42Njihova je teorija da je to
izravan rezultat trovanja mikotoksinima gljivica koje zagauju
svjetske zalihe sucne hrane. Oni irnaju vrlo jake epidemioloske i
izravne dokaze koji podravaju njihov zakljuak. Meu stvarima
koje istiu je i injenica da su antimikotici trenutno najdjelotvor-
nija terapija protiv ateroskleroze.
Budui da je poznato da visoke razine glukoze potiu rast glji
vica po tijelu, rak se moe povezati i s rastom gljivica i sa sindro-
mom X. Moda e u narednih nekoliko godina ta veza postati
jasnija. Zasad, iako rak nismo uvrstili na popis simptoma sindro
ma X, bilo bi pametno imati na umu da bi i ovdje mogla postojati
jaka veza.
Intenzivna komercijalizacija naih temeljnih institucija
Od 1950-ih, brojni nezavisni istraivai pokuali su skrenu-
ti panju javnosti na ovu epidemiju. Oni su bili izloeni taktici
Lpulcmtol otf i ja Jijiihctc40 t i po 2 i hi f f cr i n/ uhncnnf c
125
podsmijeha, ocrnjivanja i aluzija koja je bila usavrena tijekom
kampanje zmijskog ulja na prethodnoj generaciji. injenica da
se bolest ije simptome ima skoro polovina populacije moe tako
dobro prikriti dokazuje nau lakovjernost. Kad ne bi biia poznata
pod razliitim imenima ovisno o simptomima, i podijeljena izme-
u rascjepkane medicinske zajednice koja tretira samo simptome,
bili bismo razgnjevljeni razmjerima ove epidemije jo prije etrde-
set godina. Ova bolest postala ie komercijalno vlasnitvo.
Dosad smo u ovom izvjetaju govorili o tome kako radi nae
tijelo, o prirodi bolesti, odnosu s medicinskim i farmaceutskim
establimentom, ortodoksnom tretiranju bolesti, uzrocima bolesti,
povijesti bolesti, razmjerima epidemije bolesti i nametljivom utje-
caju njene komercijalizacije. Moramo obraditi jo jedno poglavlje
kako bismo predstavili dovoljno informacija o pozadini potrebnih
za detaljno iznoenje programa oporavka i izljeenja. U naem
sljedeem poglavlju raspravit emo neke od osnova prehrambenih
potreba naeg tijela.
Kada doemo do dijela programa koji se bavi oporavkom i iz-
ljeenjem, otkrit emo da je on cvrsto utemeljen na ideji izravnog
lijeenja bolesti bez ograniavajuih komercijalnih interesa.
Neke osnove prehrane
U ovom poglavlju predstavit emo neke osnovne konccpte u
vezi s prehranom. U Americi, s njenim zagadenim izvorima hra
ne i rairenom neishranjenou,1prouavanje ove teme postalo je
obavezno za svakoga tko eli postii dobro zdravlje. Iako je prou-
avanje toga vano za sve nas, za rtve sindroma X ono je mozda
vaznije nego za bilo koju drugu grupu. itateljima preporuujemo
da stjecanje znanja o ljudskoj prehrani smatraju neprekidnom po-
trebom. To je potreba koja ide dalje od samog lijeenja sindroma
X.
Nije vano da li svjesno unitavamo svoje zdravlje loom hra-
nom ili stvarno vjerujemo reklamama koje nas navode na stvara-
nje doivotnih loih prehrambenih navika. Razaranje naeg zdrav-
lja u oba je sluaja potpuno jednako.
Naa hrana sastoji se od ugljikohidrata, masti i bjelanevi-
na. Odgovarajua mjeavina, za zdravu osobu, sastojala bi se od
otprilike, u kalorijama, 75% sloenih ugljikohidrata, 15% masti i
ulja, i 10% iivotinjskih ili mlijenih bjelanevina. Kada dobijemo
sindrom X, potrebna nam je dijeta koja sadri manji udio masti,
nula posto toksinih masti i ulja te vii udio esencijalnih hranjivih
tvari i niskoglikemijskih ugljikohidrata. Svojoj prehrani moramo
dodati nedostajue omega 3 masne kiseline. Nakon sto povratimo
dobro zdravlje, postaje poieljno vratiti se na spomenutu prepo-
ruenu mjeavinu. U poglavlju o oporavku i izljeenju detaljnije
emo govoriti o ovim prilagodbama prehrane.
128 I n/ ul in - nax t'hi ubojica
Graevni blokovi ivota
Na metabolizam mogao bi se opisati kao proces koji radi u
va koraka, a to su katabolizam i anabolizam. I kataboliki i ana-
boliki procesi katalizirani2su enzimima. Naa tijela izgrauju na
tisue ovih katabolikih i anabolikih enzima na temelju genet-
skog nacrta. Kod veine nas golema veina naih enzima prisutna
je i funkcionira normalno. Kod nekih osoba nedostaje jedan ili
vise enzima. Kada enzimi nedostaju, odgovarajui procesi se ne
odvijaju. Ti su enzimi osjetljivi, i poput osjetljive omega 3 nezasi-
ene masne kiseline, I ako mogu biti uniteni kuhanjem na visokim
temperaturama.
Kataboliki procesi3 razgrauju hranu koju jedemo na nje-
ne osnovne sastojke. Anaboliki procesi ponovno sastavljaju te
osnovne sastojke u specifine, obino razliite, bioaktivne kemijske
tvari koje su potrebne nasern tijelu. Sve funkcije u tijelu koriste te
ponovno sastavljene kemijske tvari u svojim normalnim ivotnim
procesima, kao i u njihovim zadacima izgradnje i preoblikovanja.
Neke od osnovnih kemijskih tvari koje trebamo ne mogu biti
proizvedene u naim anabolikim procesima od osnovnih sasto-
jaka. Njih zovemo esencijalnima, zato sto ih tijelo ne moe samo
izgraditi koritenjem drugih kataboliziranih produkata naeg me-
tabolizma. Moramo ili i mati ove esencijalne hranjive tvari u na-
oj hrani, ili trpjeti degenerativne bolesti kada one nedostaju.
Svi minerali su vani; nekoliko ih je toksino, mnogi su
esencijalni. Tri tipa masti i ulja su esencijalna, neki drugi
su toksini. Osam do deset aminokiselina je esencijalno.
Vitamin C esencijalan je za ljude, ali ne i za mnoge druge
sisavce. Vitamin A, reti nol , esencijalan je za mnoge dija-
betiare. Svi su vitami ni esencijalni za prevenciju bolesti
s ijim su otkriem identificirani. Nismo svi biokemij-
ski identini, i zato postoje neke stvari koje su za nekoga
Nckc oinovc i>rchranc 129
esencijalne, a za druge nisu. Neki hranjivi elementi esen
cijalni su za djecu, ali ne i za odrasle.
Potpuna procjena onoga to jest i to nije esencijalno za sva-
koga pojedinca u veini sluajeva nije dostupna. Nesumnjivo po
stoje mnoge druge hranjive tvari, esencijalne za neke od nas, koje
jos nisu potpuno poznate. Takoder, I reba imati na umu nasu bi-
okemijsku jedinstvenost. Ta jedinstvenost esto poprima oblik
alergijskih reakcija i udnih uinaka s opskurnim medicinskim
nazivima. J os uvijek ima puno toga to ne znamo o naoj jedin-
stvenosti. To je vjerojatno zato sto je prodaju hrane i lijekova pro-
fitabilno usmjeriti na veinu, a ne na pojedince. Alergijske reakcije
rnalobrojnih medu nama na takve stvari kao sto su sulfiti i natrijev
glutaminat izravan su rezultat toga.
Metaboliki procesi pcmalo podsjeaju na kuu koja se graai.
Pretpostavdmo da za izgradnju ili preureenje kue morate iskori-
stiti materijale neke druge kue. Prvo biste morali rastaviti tu sta-
ru kuu na njene osnovne graevne dijelove: grede, cijevi, indru,
cigle, itd. Zatim biste njih morali sloiiti u oblik nove kue. Ako
bi se pokazalo da u sruenoj staroj kui nedostaje nekih dijelova,
morali biste ih nabaviti odvojeno. U suprotnom, nova kua ne bi
mogla biti sagradena prema nacrtu.
U nasern tijelu gradevni materijal nastaje rastavljanjem drugih
kua. Te druge kue su obino tijela biljaka i iivotinja koja su izvor-
no bila sagradena od ovih osnovnih sastojaka. Ako je izvorna biljka
ili ivotinja bila izgraena od krivih stvari, nai anaboliki proce
si morat e se snai s krivim graevnim materijalom. Naa tijela
tada nee biti izgradena u skladu s njihovim genetskim nacrtom.
Ugljikohidrati
Ugljikohidrati se razgraduju na glukozu, mineralne komplekse,
enzime, velik broj slabo poznatih sinergistikih faktora i celulozu.
Kao to smo ve objasnili, ta se glukoza moie koristiti u razliitim
I BO In/ uhn not f :hi tibo/ ici,
anabolikim procesima ili sagorijevati radi energije. U normalnoj
prehrani veina ugljikohidrata koristi se za dobivanje energi
je.4Kao sto smo ve objasnili, dijabeticari imaju problema sa <*sa-
gorijevaniem ugljikohidrata radi energije, jer njihov mehanizam
za transport glukoze u stanir.u pe ne radi kako treba. Zato njima
ugljikohidrati predstavljaju poseban problem. Dijabetiar se rooe
usporedili sa savrenc dobrom kuom koja ima savreno dobru
pe i zaepljene cijevi za plin.
Masti i ulja
Masti i ulja koriste se za izgradnju staninih meinbrana, hor-
mona, prostaglandina, staninog tkiva, kolestcrola, ui, i mnogih
drugih tvari koje su tijelu potrebne da bi funkcioniralo kako treba.
Veina naih kupovnih masti i ulja nisu prirodni proizvodi; to
su umjetni proizvodi. Ti proizvodi napravljeni su tako da budu
privlani kupcima, dugo traju na policama, Iako se proizvode i
donose velik profit. Svaki put kada ih se modificira, jedan ili vise
od ovih dizajnerskih ciljeva dominira odlukama o promjenama.
Na temelju rezultata koje vidhno jasno je da se prehrambena vri-
jednost ne smatra ozbiljnim faktorom u tom proeesu. Mali broj
naih masti i ulja nisu umjetni proizvoa, nego se javljaju u prirodi.
Skloni smo tim prirodnim mastima i uljima vjerovati vise nego
onim umjetnim.
U proeesu ekstrakcije5i rafiniranja tih masti i ulja, izvorna
ulja bivaju izmijenjena skoro do neprepoznatljivosti. Procesi ra
finiranja uklanjaju sva vlakna, bjelanevine, vitamine, esencijal-
ne aminokiseline, esencijalne cis masne kiseline, enzime, veinu
minerala, lecitin, fitosterole i mnoge druge elemente u tragovima
od vitalne vanosti za zdravlje. Ti procesi dodaju mnoge toksine
produkte poput fosforne kiseline, Dranoa, toksinih peroksida i
mnogih toksinih izomera, ukljuujui zloglasne trans izomere.
Ta tvar na kraju ispadne tako loa da ju ak ni kukci i mievi
obino ne ele jesti. Meutim, neosporno je da na policama izgle-
Nchc prehrane
131
da dobro sa svojom uniformnom prozirnou i odsustvom taloga,
u privlano oblikovanim plastinim i staklenim bocama.
Ekstrakcija na visokim temperaturama i proces rafiniranja
potpuno unitavaju sve omega 3 masne kiseline cis tipa koje
su moda bile prisutne u izvornom ulju i mijenja ih u njihove
trans izomere. Ti trans izomeri se zatim istiu na etiketi kao mo-
nonezasieni ili polinezasieni; s namjercm da vas navedu da mi-
slite da se radi o cis izomerima koji su vam potrebni i koji su bili
uniteni. Zakon to doputa. J edine masti i ulja koja imaju ikakvu
hranjivu vrijednost jesu ona koja ne prolaze kroz ovu preradu na
visokoj temperaturi i tlaku.
Bjelanevine
Katabolizam bjelanevina odvija se u elucu i dvanaesniku.
Njihovi ostaci sastoje se od peptidnih i polipeptidnih lanaca ami-
nokiselina. Njih koristi jetra za izgradnju bjelanevina potrebnih
za popravak stanine populacije u nasern tijelu. Aminokiselina
uglavnom ne nedostaje u amerikoj prehrani koja se sastoji od
mesa, cjelovitih itarica, mlijecnih proizvoda i jaja. Kod ljudi koji
izabiru prehranu koja nije zdravo uravnoteena ili pate od malap-
sorpcije, neke esencijalne aminokiseline takoer Iako mogu nedo-
stajati. Ako vaa prehrana nije uravnoteena, moglo bi biti vano
usporediti va aminokiselinski profil s dolje prikazanim popisom
i provjeriti mogunost bilo kakvih dugoronih razlika u prehrani.
U svakom sluaju, aminokiseline zasad nisu tako izravno poveza-
ne sa sindromom X kao masne kiseline.
J ednu aminokiselinu, cistein, dijabetiari ne bi smjeli dodatno
uzimati, zato sto je poznato da ima uinak slabljenja aktivnosti
inzulina. Meutim, cistein je takoer sastojak faktora tolerancije
glukoze (GTF) koji se nalazi u pivskom kvascu.6Poznato je da
pivski kvasac popravlja stanje dijabetiara jaanjem osjetljivosti
na inzulin. Tijelo stvara GTF kada imamo odgovarajue koliine
kroma. U istraivanjima na ivotinjama primijeeno je da arginin
132 I n / u h n - nas t i hi ubofi ca
slabi aktivnost inzulina. Karnitin igra vanu ulogu u metabolizmu
masti i u redukciji triglicerida. Kao to smo rekli, poviene razine
triglicerida i lo metabolizam masti uobiajene su potekoe kod
dijabetiara,
Esencijalne aminokiseline za odrasle osobe su:
L-triptofan
L-izoleucin
L-fenilalanin
L-lizin
L -treonin
L-metionin
L-leucin
L-valin
Kod djece takoer mogu biti esencijalne:
L-arginin
L-histidin
Preostale aminoliseline koje se obino kataboliziraju iz
bjelanevina u hrani su:
L-c.istein
L-tirozin
L-alanin
L-karnitin
L-cistin
L-glutaminska kiselina
L-prolin
L-hidroksiprolin
L-glutamin
L-asparaginska kiselina
L-glicin
L-serin
L-asparagin
Nckc osnovc pr ehrane 133
Dodaci prehrani
Dodaci prehrani su ono to lijenici naturopati obino zovu
izoiati. To je izraz kojim se opisuje koristan sastojak nae pre
hrane koji je bio izoliran iz nae hrane. Ponekad se dobiva iz nae
hrane, a ponekad se sintetizira. Kod uzimanja ovih izolata vano
je zapamtiti da se oni u vaem tijelu nee javiti u istom kontekstu
u kojem su bili dok su bili u izvornoj hrani. Na primjer, vitamin C
je u sinergiji s kompleksom bioflavonoida; to jest, daleko je djelo-
tvorniji s bioflavonoidima nego bez njih. Mnogi, moda i veina
ovih izolata, u sinergiji su s drugim elementima iz hrane s kojima
su u prirodi povezani. Zato je kontekst prilino vaan za biokemij-
sku aktivnost svih dodataka prehrani.
Zbog tog razloga, puno je bolje d^obivati nae hranjive tvari
iz hrane nego iz dodataka prehrani. Prirodno je daleko bolje
od umjetnog.
Nakon sto smo ovo naglasili, vano je rei da vise nije mogu-
e zadovoljiti sve nae prehrambene potrebe naom hranom.
I ntenzivna komercijalizadja izvora nae hrane i lijekova tako ih
je iskvarila da je upotreba dodataka prehrani postala apsolutno
nuna za prevenciju nedostatka hranjivih t^ari, osim rnozda u slu-
aju kada ekoloki poljoprivrednik uzgaja hranu na tlu koje nije
osiromaeno.
Kod uzimanja dodataka openito je pravilo da se verzije u
obliku praka, tekuine ili kapsula lake asimiliraju. Oni u table-
tama obino se slabo asimiliraju, osim ako ih se prije uzimanja ne
zdrobi u prah. Tvari topive u mastima lake se asimiliraju kad su
u miceliranom obliku. Mnogo je proizvoaa dodataka prehrani
koji proizvode lose koncipirane i bezvrijedne proizvode. U SAD-u
se takoder nalaze i neki od najboljih svjetskih proizvoaa doda
taka prehrani. Posao s vitaminima, nasreu, ne regulira FDA. Me-
dutim, zbog toga je vano biti oprezan i vjerovati samo uglednim
134
Insulin - nas l i h i ubojica
markama i uglednim prodavaima. U naem poglavlju o oporav-
ku i izljeenju predstavit emo popis dodataka koji su od posebne
vanosti za zrtve sindroma X.
Minerali
Minerali su osnovni klju za doslovno sve tjelesne procese. Ve-
ini nas kronicno nedostaje jedan ili vise minerala. To je jedan od
vanih razloga zato. je preiedanje, ak i meu tnladim ljudima u
naponu snage, postalo vrlo raireno.
Minerale moemo podijeliti na toksine i one koji su esencijal
ni za ivotne procese. Odreeni minerali kao to su olovo, iva, ar-
sen, fluor, kadmij i neki drugi, toksini su za ovjekov sustav. Oni
predstavljaju ekoloke probleme kojih bismo morali biti svjesni.
Neki minerali, kao to je nikal, imaju dvostruku prirodu. Nikal
ima ulogu u aktivaciji odredenih enzimskih sustava koji preraduju
glukozu, povezan je s djelovanjem hormona i s aktivnou nekih
bjelanevina. Medutim, on je i vaan alergen; posebno je povezan
s kontaktnim dermatitisom i ekcemom.
Mnogi od ostalih minerala necphodni su za ivot. Iako u
ovom izvjetaju nema mjesta za iscrpnu studiju minerala, ozbilj-
nim studentima zdravlja preporuujemo da se posvete njihovom
prouavanju. Ako ste bolesni, za vas po defimciji ima smisla da se
posvetite ozbiljnom studiranju zdravlja.
Minerali magnezij, krom, mangan, vanadij, cink i kalcij igra-
ju vane i specifine uloge u radu BSCS-a. Ti minerali su zapra-
vo samo vrh sante leda. I zdvajamo ih kako bismo pokazali da su
mnogi minerali osim vanadija i kroma prilino vani za kontrolu
eera u krvi. Kada oni kronino nedostaju u naoj prehrani, do-
ivljavamo probleme s kontrolom eera u krvi.
Neke Qsnovc prehrane
Vitamini
Vitamini esto sadre minerale povezane u velike molekule s
vanim biokemijskim svojstvima. Kada u naoj hrani nedostaje
minerala, nedostaje i vitamina. U svom prirodnom stanju vitamini
se uvijek nalaze u kompleksu sa sinergistikim elementima po-
trebnim za djelotvornu apsorpciju. Ovi elementi ukljuuju enzime
koji kataliziraju njihov metabolizam i proteinske prenosioce koji
omoguuju njihov transport u stanicu.
Nae stanice nemaju receptore za vitamine.ve samo za njihove
proteinske prenosioce. Kada se vitamin pojavi bez njegovog preno-
sioca i njegovih enzima, nae tijelo ima problema s njegovim pre-
poznavanjem i proizvodnjom nedostajueg proteinskog prenosioca
potrebnog za njegov transport. Iako apsorpcija varira zbog mnogih
faktora, nije nimalo neuobiajeno da iznosi samo dva posto.
Tipina vrsta hrane koja prua vitamine zajedno s njihovim
kofaktorima jesu proizvodi poput zelenog jema i ldorele, te kli-
ce raznih sjemenki. U mnogim sluajevima takva hrana jo uvi
jek sadri vitamine i minerale koji su nam potrebni u njihovom
prirodnom vezanom obiiku. Kad god je to mogue, jedite hranu
u njenom prirodnom, nekuhanom obliku. Enzimi i proteinski pre-
nosioci koje hrana sadri mogu ak i pomoi u metaboliziranju
vitamina koje uzimate u obliku dodataka.
Kao da ovi problemi nisu dovoljni za smanjivanje koristi od
vitaminskih dodataka, postoji jos jedan ozbiljan problem u vezi s
njima. Kada su odvojeni od svojih enzimskih sustava i proteinskih
prenosioca, esto su nestabilni. Njihova molekularna struktura
moe se raspasti na bezvrijedne spojeve zbog utjecaja svjetlosti i
topline dok se nalaze na policama. Prilikom proizvednje vitamini
se esto vezuju s drugim stabilizirajuim molekularna zato sto to
produzava njihovu trajnost. Kada ih se komprimira u tablete,
neotopljena tableta esto prolazi kroz tijelo i izlazi sa stolicom.
Naravno, u tom je sluaju apsorpcija ravna nuli.
136 I nzul in - nas l i h i ubojica
To su neki od razloga zato moramo konzumirati relativno
velike koliine vitaminskih izolata kako bismo dobili relativ
no male koliine koje su potrebne za r.ae biokemijske procese.
Moda to objanjava zato postoji tako velika razlika izmedu pre-
poruene dnevne doze i koliine dodataka koju moramo uzimati.
Zato se moe rei da je dogma ortodoksne medicine koja kae
da dodaci stvaraju skup urin tehnicki ispravna, ali navodi na
zabludu.
Vitamini su u malim kolidnama neophodni za ivot. Oni bi
se trebali nalaziti u naoj hrani. esto bivaju uklonjeni iz hrane u
procesima mljevenja i rafmiranja. Ponekad ih se vraa natrag bez
njihovih sinergistikih faktora; hrana se tada naziva vitaminizira-
nom. Sadrzaj vitamina u hrani vise se ne moe procijeniti zato
sto hrana izgleda svjee i normalno. Dananja hrana uvijek izglc-
da dobro, ak i kada je bezvriiedna. Svje izgled proizvoda esto se
postie prskanjem proizvoda sulfitima7i drugim kemikaiijama.
Neki od vitamina B, kao i vitamin K, proizvode prijateljske
bakterije u naim crijevima u sklopu svog ivotnog ciklusa. Me-
utim kada imamo povienu razinu glukoze dovoljno dugo da se
razvije kandida, smanjuje se broj prijateljskih bakterija. To je jedan
od faktora koji doprinose nedostatku vitamina B. Loa apsorpcija
koja se esto javlja kod sindroma X zbog irenja kandide i suz-
bijanja prijateljskih bakterija drugi je vaan faktor u nedostatku
vitamina.
Budui da ovi esencijalni elementi sada u velikoj mjeri nedo
staju u naoj hrani; i u svjetlu ovih poznatih nedostataka vitamin
skih dodataka, mora se uloiti promiljen napor kako bismo se
nauili pravilno hraniri.
Trebalo bi red koju rije o uglednim dobavljadma. Neki do-
bavljai ulau velik trud kako bi se informirali i ponudili kvali-
tetan proizvod. Moete ih prepoznati po tome to pruzaju uvid
Sckc osnove prehrane 137
i informacije zajedno sa svojim proizvodom. uvajte se jeftinih
uvoznih dodataka. Zlatno pravilo je: upoznajte svog dobavljaa.
Enzimi
Enzimi su ugovarai i lacililatori biokemijskog svijeta.8Nakon
to je neki enzim uzrokovao odvijanje biokemijske reakcije, on
naputa produkte reaktanata i odlazi uzrokovati odvijanje druge
sline reakcije. On to nastavlja initi sve dok postoje reaktanti i sve
dok su produkti reakcije potrebni. Neki enzimi, posebno probavni
enzimi, prisutni su u prirodnoj nekuhanoj hrani. Oni bivaju uni-
teni kuhanjem, preradom, rafimranjem ili dodavanjem vitamina
i minerala. Kada u naoj hrani nedostaju probavni enzimi, njih
mora nadomjestiti ili proizvesti naa guteraa.
Enzimi su proteinskj kompleksi izgradeni od aminokiselina.
Oni su sveprisutni utoliko sto ih ima u svakoj stanici naega tijela
i ukljueni su u odvijanje svake energetske ili kemijske reakcije.
Kada nase tijelo ne moie proizvoditi potrebne enzime u dovolj-
nim koliinama, postajemo bolesni. Bez enzima, ivotni procesi se
usporavaju i staju. Enzimi su rnozda jednako vazni kao vitamini i
minerali kojima obino svi poklanjamo panju. Oni su jednostav-
no jedni od brojnih za ivot vanih krajnjih proizvoda koje nae
tijelo izgrauje od aminokiselina koje dobiva hranom.
Mnogi anaboliki (koji pornazu izgradnju) enzimi treba-
ju mineralne i vitaminske kofaktore kao vane dijelove njihove
aktivnosti. Kada su ti minerali i vit&mini prisutni i mi ispravno
funkcioniramo, nase stanice proizvode enzime kada ih trebamo
prema naem genetskom nacrtu. Posebno se istie naa jetra, koja
proizvodi i koristi vise od 2000 enzima u obavljanju svoje funkcije
najvanijeg kemijskog pogona za montazu u tijelu.
Ljekovite biljke
Ljekovite biljke ponekad imaju pozeljno svojstvo da lijee uz
malo ili niinalo nuspojava. Meutim, to nije nepogreivo pravi-
138
/ / lf/ in - nos ll/ ll uhojKu
lo. Neke biljke mogu izazvati nepozeljne nuspojave. Vjeruje se
da relativno velik broj biljaka ima znaajna antidijabetika svoj-
stva. Neke djeluju tako to izravno sniavaju povicni krvni eer,
druge djeluju na ublaavanje nastale stete na arterijama i venama.
Neke poboljavaju vid i tite oi. Neke smanjuju neuropatiju koja
obino prati kasne stadije dijabetesa mellitusa. U naem poglavlju
Oporavak i izljeenie spomenut emo nekoliko vanijih biljaka i
preporuiti literaturu koja e vam pomoi ako odluite koristiti
ljekovite biljke. A utor nije imao potrebu za koritenjem biljaka ti
jekom svog lijecenja, ali drugi e ih moida poieljeti ispiobati.
Kod biljaka je jo vanije poznavati svog dobavljaa nego kad
se radi o drugim hranjivim tvarima. Malo nas je toliko dobro upu-
eno u lijeenje biljem da mozemo prepoznati biljke na temelju
izgleda. Ima neetikih dobavljaa koji mijeaju blagotvorne biljke
s bezvrijednim. Objavljeno je da je jedan kineski uvoznik nedavno
uhvaen kako rnijea bilje za lijeenje dijabetesa u kapsulama sa
sintetikim hipoglikemicima.
Vlakna
Vlakna zapravo nisu hranjiva tvar, ali su za dijabetiare po
sebno vana komponenta zdravog plana prehrane. Ona su vaan
element u nasoj prehrani koji se gubi prilikom prerade hrane. Na
probavni sustav, ak i kada nismo dijabetiari, jednostavno nije
predvien za probavljanje visoko koncentrirane hrane. Vlakna
koja se normalno nalaze u nepreradenoj hrani slue kao regulator
brzine nae probave. Vlakna uvelike usporavaju probavni proces.
Kada vlakna nisu prisutna, sto je kod preradene hrane uvijek slu-
aj, nau hranu probavljamo prebrzo. To dovodi do uinka greske
brzine, izazvanog krvnim eerom koji prebrzo raste. Ako gutera-
ca, sto je ponekad sluaj, prejako reagira i izlui previse inzulina,
tada na eer u krvj naglo padne i mi se osjeamo grozno.
Dodavanje vlalcana prehrani odlian je nain za brzo uspo-
stavljanje kontrole nad problematinim postprandijalnim odstu-
\ ckc otnovc prehrane
panjima eera u krvi. Meutim, to nee izlijeiti dijabetes. S
usporenim procesom probave razina glukoze mijenja se sporije
i guteiaa nee reagirati s izluivanjem inzulina. Na taj
nain vlakna pomazu u uspostavljanju puno bolje kontrole nad
eerom u krvi za vrijeme procesa lijeenja. Na neki nain, vla
kna djeluju slino kao neki sintetild oralni hipoglikeniici, ali bez
nuspojava.9
Kako biste na prirodan nain cbogatili prehranu vlaknima,
izbjegavajte svu preraenu hranu. To ukljuuje bijelo brano, bi-
jelu riu, rafinirani eer, smrznutu hranu i okoladice. Tu spada
veina hrane koja ne potjee izravno od biljaka ili nije nekada tr-
ala po panjaku. Koristite samo cjelovite itarice i proizvode od
cjelovitih itarica. Poveajte koliinu povra u prehrani, posebno
sirovog povra. Smanjite na minimum meso, mlijene proizvode
i jaja. Izbjegavajte slatkie, kolae i sirupe. Netko bi mogao primi-
jetiti da se bijela ria na tablici glikemijskih indeksa nalazi nie od
smee. To je istina, ali iz bijele rie uklonjen je vitamin B. Dobar,
premda ne i nepogreiv vodi za prepoznavanje preraene hrane
je provjeravanje da li ona sadri hidrogenirana ulja. Samo -
raena hrana sadri tu tvar.
Osim to usporavaju probavu, vlakna takoer iste debelo cri-
jevo. Stolica e imati vei volumen. Zbijeni materijal koji se mo-
da mjesecima nalazio u debelom crijevu mogao bi biti izbaen.
Vlakna takoer vre detoksifikaciiu sustava. Veu se za toksine i
pomau u njihovom izbacivanju iz tijela.
Ako vlakna uzimate u obliku dodataka, postupno ih dodajte
svojoj prehrani. Neka se.va sustav polako navikava na novu ruti-
nu. Doivjet ete promjene, izmeu ostalog i u pogledu ravnotee
vode u donjem dijelu debelog crijeva. Ako imate celijanu bolest ili
sindrom iritabilnog crijeva, ili ste pod tretmanom zbog poremea-
ja probave, o upotrebi vlakana raspravite sa svojim lijenikom.
140 / / / n d J tiht ubajica
Dostupni tipovi vlakana10su: pektin, celuloza, hemiceluloza,
lignan, mekinje, kao i gume i sluzi. Svi ti razni tipovi vlakana pri-
rodno se nalaze u povru, vou, sjemenkama, crasima, te u cjelo-
vitim itaricama, grahu i graku.
Sve vrste vlakana uvelike pomau funkciju crijeva. Neka od
njih koja izravno pomau kod dijabetesa su mekinje, lignan, pek
tin te gume i sluzi. Oni izravno pomau u sniavanju postprandi-
jalne razine eera u krvi, smanjuju povieni kolesterol kod dija-
betiara, pomau redovitost, spreavaju opstipaciju i veu toksine
ui radi izbacivanja iz tijela.
esto ujemo da su mekinje izvrstan izvor vlakana. Kae se da
pahuljice od mekinia za doruak i tnuffini s mekinjama za ruak
pruaju prijeko potrebna vlakna. Kada sam obolio od ove bolesti i
potrazio izvore mekinja, brzo sam otkrio da su oni obino prepuni
secera. To nije prihvatljiva kombinaciia za dijabetiare. ak i kada
se eer ne dodaje za stolom, ve i letimian pogled na kutiju s zi-
taricama otkriva da su goieme koliine eera bile dodane tijekom
proizvodnje prehrambenog proizvoda.
Dok sam lijeio svoj dijabetes tipa 2, meni je osobno doru-
ak bio najproblematiniji obrok. inilo se da je sva altemativna
hrana za doruak prepuna rr.asnoa, eera ili jednog i drugog. U
vrijeme dok sam svoju potronju masti i eera pokuavao svesti
na nulu, za doruak sam jeo obino tostirano pecivc od cjelovitog
brana, bez iega na njemu. Ne moe se rei da to potie apetit.
Kasnije sam otkrio izvanredan recept11za dijabetiarski doruak.
Ukljuit u ga ovdje zato to znam da bi vam ovaj recept mogao
biti vrlo koristan u vrijeme dorucka dok se budete nastojali drati
programa oporavka i izljeenja, kada do njega doemo.
S'cl'C <>\nov prchronc 141
Congee
Sastojci:
1alica raznih vrsta graha sitnog zrna
2 alice smee rie
1salica pira (dinkela)
1/2 alice bisernog jema
1 alica oraia (panjolskog kikirikija, sezamovog sje-
mena, pecan oraha...)
2 alice suenog voa (groica, ananasa, datulja...)
Upute:
Preberite grah i izbacite losa zrna. Potopite grah u vodu i
ostavite da se namae preko noi. Sljedeeg jutra dodajte sve
ostale sastojke, prekrijte vodom i kuhajte dok grah ne posta-
ne mekan, ali ne i raspadnut. Zatim dodajte soli ili morske
soli po ukusu. Nemojte doavati sol prije nego sto se giah
skuha, inae se nee skuhati kako treba.
Za stolom:
Zagrijte zdjelu punu ove mjeavine, zainite Braggovim
tekuim aminokiselinama i/ili suenim ili paprikama ili
drugim suhim zainskim biljem po ukusu. Moete dodati i
1/2 ajne liice lanenog ulja. Nakon to se va eer u krvi
spusti na normalnu razinu, laneno ulje moete zamijeniti s
1/2 ajne liice nerafiniranog sezamovog ulja12radi pobolj-
anja okusa.
Zaliha ove mjeavine za nekoliko dana moe se uvati u hlad-
njaku i podgrijavati prema potrebi. Vee koliine mogu se spremi-
ti u zamrziva i izvaditi neko vrijeme prije jela. Ovaj recept moe
imati skoro bezbroj varijacija ovisnb o osobnom ukusu i onome
to se moe nai u lokalnoj prodavaonici zdrave hrane.
Oporavak i izljeenje
Ako smo dobro objasnili prirodu ove bolesti, proces oporavka
i izljeenja bit e gotovo oigledan. Program se temelji na ukla-
njanju uzroka sindroma X i kasnijeg opskrbljivanja tijela hranji-
vim tvarima potrebnim za vraanje zdravlja. Te dvije ideje djeluju
zajedno; nijedna od njih nee djelovati sama za sebe. Dolje opisa-
ni etvrti korak tie se popravljanja sporednih teta koje su tijelu
nanijeli mjeseci nekontroliranih razina eera koji su prethodili
djeiotvornom tretmanu sindroma. S tim je korakom najbolje za-
poeti nakon to se ponovno postigne kontrola nad eerom u
krvi. Naalost, sporedne tete nisu uvijek reverzibilne; meutim,
velik dio njih je reverzibilan.
Dok budemo prolazili kroz korake oporavka i izljeenja,
imajte na umu da morate postati vjeti u prikupljanju podataka
koji e vam rei u kojoj ste fazi procesa. Nauite mjeriti eer u
krvi i voditi dobre biljeke s tonim vremenom i datumima. Dok
se vaa biljeinica s informacijama bude popunjavala, ubrzo ete
o svom lijeenju nauiti daleko vise nego to bi se ijedan lijenik
ikada mogao i nadati da e otkriti u nekoliko minuta pregleda u
ordinaciji.
Znajte da je Iako mogue da ete imati alergije na hranu. Ne
mojte jesti hranu na koju ste alergini ako ju ikako moete izbjei.
Kada ste u nedoumici, napravite alergijske testove koje smo opisa-
li. Koristite biljenicu kako biste otkrili naknadne alergije. Koristi-
te ju s tablicom glikemijskih indeksa pri donoenju izbora u vezi
144 Inzulin - na.f tihi ubojica
prehrane. Koristite ju kako biste biljeili bodove u utakmici protiv
eera u krvi.
Za oporavak od ove bolesti korislimo program od etiri kora-
ka. Prva tri koraka ne moraju se proi po redu; zaponite ih sve
istog dana i nastavite s njima sve dok se potpuno ne oporavite.
Ovo su prva tri koraka:
1 Promjene prehrambenih navika. Odmah prestanite jesti
hranu koja uzrokuje sindrom X. Ponite jesti hranu koja
sadrzi hranjive tvari potrebne za njegovo lijeenje. Koristi
te dodatke prehrani u terapijskim kolicinama.
2 Sluite se raspoloivim trikovima za kontrolu eera u
krvi tijekom dana, tjedana ili mjeseci lijeenja koji e mo-
rati proci.
3 Nastavite s gore opisanim koracima 1 i 2 sve dok ponov
no ne steknete kontrolu nad razinama inzulina, nakon
sto ste stekli kontrolu nad eerom u krvi. Nemojte se opu-
sti ti i misliti da ste rijeili problem nakon sto se eer u
krvi vrati na normalnu ili skoro normalnu razinu.
4 Popravite sporedne tete na drugim tjelesnim sustavima.
Nastavite s programom nakon to se ponovno uspostave
normalne razine inzulina. Dodajte specifine terapije kako
biste suzbili sporednu tetu nanesenu nekim podsustavi-
ma.
1. korak: Promjena prehrambenih navika
Rasireno je vjerovanje da su mnogi sporedni simptomi sin
droma X posljedica konzumiranja prevelikih koliina masti. i-
njenica je da se naa ukupna potronja masti nije znaajnije pro-
mijenila u posljednjih sto godina. Nasi preci jeli su u prosjeku 32%
do 37% masti. Danas, ovisno o procjenama, jedemo u prosjeku
Oporavnk i i/ .ljccnjc 145
izmeu 30% i 43% masti.1Otkad je 1960-ih poela ludorija s ne-
masnom prehranom, potronja masti po glavi stanovnika pala je
s oko 40% u 1977. na 33% u 1996, prema amerikom ministarstvu
poljoprivrede. i
Nai preci, koji mahom nisu bolovaJ i od sindroma X, jeli su
uglavnom ivotinjske masti i nerafinirane prirodne biljne masti.
Dobavljai masti nauili su nas da su zasiene ivotinjske masti
lose. Povierovali smo u to kao u medicinsku injenicu. Prava je
istina da je koritenje ivotinjskih masti uglavnom lose za indu-
striju ulja i masti. One nisu ni priblizno tako lose za nase zdravlje
kao rafinirana ulja i hidrogenirane masti koje kupujemo jer su nas
tako istrenirali.
Ono to se u naoj prehrani promijenilo u posljednjih sto
godina nije koiiina pojedenih masti i ulja, nego tip masti i ulja
koje jedemo.2 Presli smo sa zdrave mjeavine prirodnih iivo-
tinjskih i prirodnih biljnih masti i ulja na iskljuivo visoko
toksirne, rafinirane biljne masti. Prednosti ivotinjskih masti
postale su rupa u pamenju.
Prva i najvanija promjena koju moramo napraviti u naim
prehrambenim navikama je:
Privremeno smanjite koliinu masti i ulja u prehrani koliko
jegod mogue, s izuzetkom dvije do tri lice hladno preanog
lanenog ulja3dnevno, sve dok se ponovno ne uspostavi kon-
trola nad seerom u krvi. Koliko je god mogue, iz prehrane
uklonite sve oblike eera.
Nakon sto smo potpuno povratili kontrolu nad eerom u
krvi, moemo u nau prehranu ponovno polako dodavati samo
sljedee masti i ulja:
14b I n/ iihn na tihi tihojiea
Maslac
Kokosovo ulje
iste ivotinjske masti
Nastavite koristiti hlad.no preano laneno ulje
Dodajte djeviansko ili extra djeviansko maslinovo ulje
Nerafitiirano sezamovo ulje
Pod potpunim vraanjem kontrole nad eerom u krvi po-
drazumijevamo da sedam jutara za redom razina eera u krvi
na prazan ieludac nije visa od 100 mg/dl.4Tijekom tog razdoblja,
kada prestanete jesti masti i ulja (s izuzetkom lanenog ulja), vae
tijelo e se ponovno izgrajvati i popravljati tetu koju mu je na-
nijela loa prehrana. Koristan inentalni model je vizualizacija 65
bilijuna stanica koje popravljaju svoje membrane samo lanenim
uljem, intemo proizvedenim kolesterolom; pohranjenim tjelesnim
mastima. Uskoro e se eer u krvi spustiti na normalniju razinu.
U to; toki moete poeti razmiljati o ponovnom ukljuivanju
preporuenih masti i ulja u prehranu. One e obnoviti ravnoteu
vaeg metaLoiizma. To jo ne znai da je dijabetes izlijeen. To
samo znai da je ponovno usposiavljena minimalna kontrola nad
eerom u krvi. To znari da BSCS ponovno funkcionira s otee-
nim komponentama i vjerojatno uz poviene razine inzulina. To
moe utvrditi mjerenjem razine inzulina. Ta procedura kota oko
pedeset dolara. Ako zelite izbjei trokove moete bez opasnosti
pretpostaviti da je inzulin i dalje povien i nastaviti s programom
neogranieno dugo.
Kada budete ponovno dodavali ulja i masti u svoju prehra
nu, inite to oprezno. Ako se to uini prerano, postoji tendencija
ponovnog porasta razine glukoze kod posta. Pored masti i ulja
koje smo spomenuli postoje brojne druge dobre i hranjive masti
i ulja5koje ete mozda otkriti i koristiti kasnije; medutim, ovo su
osnove.
Oporavak i i/ .ljccenje 147
Da biste uvrstili postignuto i sprijecili povratak bolesti:
Nikada i ni pod kojim okolnostima ne smijete jesti rafinirana
ulja ili hidrogenirar.e masti. To ukljuuje margarin, lainu
mast, bilo kakva mononezasiena ili polinezasiena, nehla-
ena ulja osim djevianskog i extra djevianskog maslinovog
ulja ili nerafiniranog sezamovog ulja. To ukljuuje sve umjet-
ne masti. To ukljuujs svu preradenu, smrznutu ili konzervi-
ranu hranu koja sadri rafinirana ulja ili bilo koja ulja osim
onih koja su ranije navedenn kao sigurna.
Uklanjanjem eera iz prehrane uklanjate izvor hrane koji je
tra moe preraivati u mast (lipogenezom). To je nuzno za posti-
zanje kontrole nad cpskrbljivanjem tijela mastima. Nakon to se
kontrola nad eerom u krvi potpuno povrati bit ete u stanju
podnijeti odreenu koliinu eera. Na primjer, sada kada sam izli-
jeio svoj dijabetes, ja mogu povremeno uivati u piti i sladoledu
ili kolacima bez ozbiljnih posljedica. Ako s tim ponete prerano,
mozete unazaditi svoj proces oporavka za vise tjedana.
Kada ponovno ponete jesti dobre masti i ulja vjerojatno ete
otkriti da kokosovo ulje, zapravo kokosov maslac, ubrzava va me
tabolizam i uzrokuje primjetan gubitak teine.
Ova faza programa oporavka i izljeenja ovisna je o vremenu.
Njeno trajanje ovisi o tome koliko je dugo bolesti bilo doputano
da nekontrolirano traje u vaem tijelu. U mom sluaju, ja sam bio
bolestan nekoliko mjeseci prije nego sto sam to primijetio. Trebalo
mi je tri i pol mjeseca da potpuno povratim kontrolu nad eerom
u krvi. To ukljuuje i vrijeme koje mi je bilo potrebno da nauim
kako to postii. Ako ste pretili, trebat e vam vise vremena. To je
dijelom zato to e se dio pohranjene tjelesne masti moe nasta-
viti koristiti u proeesu popravljanja plazmatskih membrana. Velik
dio pohranjenih masti6 sastoji se od toksicnih izomera koji su i
uzrokovali problem.
148 I n/ ui in - na tihi ubojicd
Dodaci prehrani
Minerali
Minerali navedeni na tablici 2 preporueni su kao dodaci pre
hrani radi pomaganja u ispravljanju prehrambenih neravnotea
povezanih sa sindromom X.
Tablica 2: Nadopuna prehrane mineralima
Kromov pikolinat - Vidi 1. napomenu 300 pg jednom dnevno
Vanadij - Vidi 2. napomenu 100 pg jednom dnevno
Bakar- Vidi 3. napomenu 3 mg jednom dnevno
Kalcij - Vidi 4. napomenu 1000
mg
jednom dnevno
Magnezij - Vidi 5. napomenu 500
mg
jednom dnevno
Molibden 200 pg jednom dnevno
Mangan - Vidi 6. napomenu 30 mg jednom dnevno
Kaiij - Vidi 7. napomenu
Selen - Vidi 8. napomenu 200 pg jednom dnevno
Cink- Vidi 9. napomenu 50 mg jednom dnevno
Jod - Vidi 10. napomenu 150 pg jednom dnevno
Sumpor - Vii 11. napomenu 500
mg
jednom dnevno
Bor - Vidi 12. napomenu 3-9 mg jednom dnevno
Silicij 10 mg jednom dnevno
2eljezo - Vidi 13. napomenu
Dok razmiljate o ulozi ovih minerala u dijabetesu, dobro je
prisjetiti se prirode kontrolnih sustava. Sloeni kontrolni sustavi,
kao to smo ve rekli, obino mogu otkazati na vise od jednog na-
ina. ini se da je nedostatak omega 3 masne kiseline u kauzalnoj
O p o r a v a k i i / . l j c c n j c 149
vezi sa zatajenjem membranskog transporta. Minerali u tablici 2
su ili izravno povezani na jedan ili vie naina s radom BSCS-a
ili su na neki drugi nain vani za ope zdravlje. Kao to se va
automobil moe pokvariti na razne naine, tako se i BSCS moe
pokvariti na razne naine. Kako bismo osigurali popravak nekih
od ovih viestrukih naina zatajenja, vazno je osigurati odgovara-
jue koliine svih nedostajuih minerala u kompleksu koji tijelo
moe koristiti.
Trebalo bi dati neke ope komentare u vezi s tablicom 2. Mi
nerali se najbolje asimiliraju u obliku kelata kao to su askorbati,
sukcinati i citrati. Ako ste krupnoga stasa i imate problema s ma-
lapsorpcijom, preporuene vrijednosti trebalo bi poveati dok se
apsorpcija ne popravi. Ako ste sitnoga stasa i nemate problema s
malapsorpcijom, koliine se mogu smanjiti. Kada budete kupovali
mineralne dodatke, nije vjerojatno da ete naii na tono ovakvu
mjeavinu u tono ovim relativnim koliinama, zato to razliiti
proizvodai koriste razhcite patentirar.e formulaciie. Informacije
u tablici 2 mogu posluiti kao vodi za nabavku hranjivih tvari
koje najizravnije djeluju na problem sindroma X. Na tritu se
poinje pojavljivati velik broj lormulacija ovih hranjivih fakto
ra od posebne vanosti za dijabetiare. Te formulacije mogu biti
korisne u sastavljanju ispravno fokusiranog programa nadopune
prehrane.
1. napomena o mineralima
Kromov pikolinat7je neophodan mineral. Uz ameriku pre-
hranu esto dolazi do njegovog nedostatka. Dobro je poznato da
su ti nedostaci faktor koji doprinosi slaboj kontroli glukoze. Ako
je dijabetes uzrokovan nedostatkom ovog minerala, tada e nje-
govo dodavanje prehrani brzo dovesti do dramatinog sniavania
i stabilizacije eera u krvi. Zajedno s niacinom, krom je pretea
GTF-a (faktora tolerancije glukoze) koji je vitalan kofaktor u dje-
lovanju inzulina.
150 In/ .ulin - na l ihi ubojica
2. napomena o mineralima
Vanadij je mineral u tragovima koji je potreban u koliinama
od 50 g do 150 pg dnevno. To je otprilike koliina koju moemo
dobiti dobro uravnoteenom dijetom. Kod ortodoksnog lijeenja
dijabetesa prepisuju se koliine od 100 do 2000 puta vee od ovih.
Spojevi vanadija, meu kojima i vanadat i vanadijev sulfat, na
vodno imaju odlian uinak snienja glukoze kod nekih od me-
hanizama dijabetesa tipa 2. Deseci i deseci znanstvenih radova
govore o djeiotvornosti ove tvari kao hipogiikemizantnog agensa.
Ja nisam uspio pronai nijedne objavljene rezultate dugoronih
tcstova. Mnoga od objavljenih istraivanja provedena su na labo-
ratorijskim Streptozotocin ili Zuker-takorima. U literaturi posto-
ji velika kontroverzija oko nuspojava kod dugotrajnog uzimanja
visokih doza. Pronaao sam neke indikacije da ako od vanadija
ima koristi, blagotvorni uinci pokazat e se za oko etiri tjedna
ili manje. Taj blagotvoran uinak, ako postoji, nastavlja se osjeati
nekoliko tjedana nakon prestanka uzirnanja. Kada je meni bio po-
nuen vanadijev sulfat kao standardni tretman za dijabetes tipa
2, odbio sam ga.
Ako ne budete u stanju dovoljno sniziti eer u krvi prehra-
nom i drugim trikovima objanjenim u ovom izvjetaju, moda
ete se odluiti na koritenje ove tvari. Imajte u vidu da su tera-
pijske koliine koje mogu biti blagotvorne goleme u usporedbi s
koliinama koje su dostupne u normalnoj prehrani. U skladu s
tim, bilo bi dobro initi to pod nadzorom lijenika koji ima isku-
stva s njegovom upotrebom. Iako se, kako izgleda, ne radi o uni-
verzalnoj panaceji, nesumnjivo postoje situacije u kojima je vrlo
koristan. Neke od najboljih klinika za lijeenje dijabetesa u zemlji
rutinski prepisuju vanadijev sulfat s velikim uspjehom.
3. napomena o mi nerali ma
Bakar9je takoer neophodan mineral u naoj prehrani. Ti-
pina amerika prehrana esto je siromasna bakrom. Nedostatak
bakra povezan je povienim razinama glukoze u plazmi i zaka-
Oportnvk i t/ ljccnje
15 1
njelom reakcijom inzulina na unos glukoze. Laboratorijski takori,
kada ih se podvrgne nedostatku ', pokazuju simptome osla-
bljenog vezivanja inzulina i poveane glikozilacije crvenih krvnih
stanica. Pokusi s nedostatkom bakra na ljudima pokazuju da je
izravno povezan s povienom glukczom u serumu. Kada se bakar
vrati u prehranu, vraa se kontrola nad glukozom. Ako je dijabetes
rezultat nedostatka bakra, kontrola nad glukozom obino se po-
novno uspostavlja kada se bakar dodaje prehrani.
4. napomena o mineralima
Kalcij je neophodan mineral. Kalcij je, izmeu ostalog, po-
treban za proizvodnju i rad mnogih naih hormona povezanih
s probavom i metabolizmom masti. Naa tijela imaju kontrolni
sustav kalcij-fosfor koji osigurava ravnoteu ovih minerala. Me-
utim, kada se u prehrani javlja previe fosfora, gubimo kalcij. Na
nae razine kalcija djeluje velik broj bormona, meu kojima su i
inzulin.glutokortikoidi i hormon titnjac. Kaicij je uspjeno kori-
ten za poveanje luenja inzulina kod pacijenata s dijabetesom.10
Frehrana bogata preraenom hranom i gaziranim bezalkoholnim
piima drastino smanjuje nau sposobnost zadravanja kalcija.
Kalcij je povezan s osjetljivou na natrij i visokim krvnim tla-
kom. Ako je vaa prehrana takva da postoje ovi faktori rizika, i ako
su niske razine inzulina posljedica nedostatka kalcija u prehrani,
dodavanje kalcija moglo bi se pokazati vrio korisnim.
5. napomena o mineralima
Magnezij11poboljava izluivanje inzulina i olakava metabo-
lizam eera. Nedostatak magnezija u Americi je vrlo est. esto
se javlja s dijabetesom, malapsorpcijom i neishranjenou koja je
karakteristina za ameriku prehranu. On je neophodan za stoti-
ne reakcija pokretanih enzimima. ini se da u tijelu nema puno
aktivnosti u kojima ne sudjeluje. Nedostatak magnezija vodi do
niskih razina kalcija u serumu. Vjeruje se da je nedostatak ma
gnezija povezan s razvojem otpornosti na inzulin. Smatra se da su
razine magnezija u plazmi inverzno povezane s razvojem retino-
152 In/ utin nux tihi nhojica
patije.12Magnezij j e vaan u tretiranju kardiovaskulrnih bolesti,
ateroskleroze i drugih komplikacija sindroma X. Ako se uklapate
u ovaj profil nedostatka, dodavanje ovog minerala prehrani moglo
bi imati smisla.
6. napomena o mineralima
Mangan13je neophodan mineral koji esto nedostaje u ame-
rikoj prehrani, poscbno kod pacijenata s dijabetesom. Iako sve
njegove uloge u ljudskom metabolizmu nisu jo potpuno razja-
njene, poznato je da sudjeluje u pohranjivanju glikogena u jetri,
sintezi glukoze i masnih kiselina, regulaciji eera u krvi i radu
beta stanica guterae. Mangan igra vanu sinergistiku ulogu s
vitaminima B, i E. Nedostatak se povezuje s aterosklerozom.
7. napomena o mineralima
Dijabetiari bi trebali posvetiti posebnu panju kaliju. Ako
vam nedostaje kalija, njegovo dodavanje prehrani poboljat e ko-
ritenie glukoze i sniziti krvni tlak.14Meut'm, ako vam ne nedo
staje kalija, kao dijabetiari bit ete posebno osjetljivi na njegovu
toksinost.15Zbog toga je potrebno biti na oprezu ako odluite
dodavati ovaj mineral svojoj prehrani. Siguran nain ogovara-
jueg unoenja ovog minerala je prehrana koja sadri odgovaia-
jue kcliine kalija. Kalij-i natrii u tijelu djeluju sincrgistiki. Kalij
nismo spomenuli na popisu mineralnih dodataka zato to ga je
rijetko potrebno dodavati prehrani.
Natrij je, meutim, neophodan mineral i do njegovog nedo
statka moe doi. Vjerojatnost da e doi do nedostatka povea-
va se kada se zbog hipertenzije (povienog krvnog tlaka) prepie
dijeta s niskim udjelom natrija. Iako to lijenici esto rade, veza
izmeu natrija i krvnog tlaka sa znanstvenog je stajalita prilino
maglovita. Ako ste na reimu s malo natrija,16razgovarajte s vaim
lijenikom o koristi od jednostavnog dodavanja kalija prehrani.
Nedavna otkria pokazuju da su s poputanjem srca povezane
niske razine kalija, a ne visoke razine natrija. Sniavanje natrija,
Oporavak i i / l j cu nj c
153
iako se smatra dijelom ortodoksne medicinske mudrosti, esto ne
rjeava pitanje nedostatka kalija. Veza izmedu ravnotee natrija i
kalija i visokog krvnog tlaka nije toliko maglovita.
8. napomena o mineralima
Selen17je neophodan mineral koji igra vanu ulogu kao si-
stemski antioksidant. On spreava ili usporava nastanak retinopa-
tije i katarakte. Selen popravlja netoleranciju na glukozu i neosjet-
ljivost na inzulin. Selen i vitamin E djeiuju sinergistilci.
9. napomena o mineralima
Cink18je esencijalan mineral u ljudskoj prehrani. Poznato je
da nedostatak cinka uzrokuje poviene razine glukoze i sniene
razine inzulina. Njegovo dodatno uzimanje esto je korisno za di-
jabetiare. I zravno je povezan s kontrolom inzulina i glukoze u
plazmi.
10. napomena o mineralima
J od se obino u dovoljnim koliinama dobiva iz jodirane soli
i hrane iz mora. Kod osoba koje su na dijeti s niskim unosom
soli nedostatak joda se moe i ne mora poiaviti. Kod onih koji
koriste morsku sol moe doi do nedostatka. Kako biste utvrdili
da li vam nedostaje joda, obojite dio koe povrine otprilike 3,5
3,5 cm obinim jodom za vanjsku upotrebu. Ako nastala mrlja
nestane za par sati, mogue je da vam nedostaje joda. Ako se mrlja
zadri dan ili dva, vjerojatno vam ga1ne nedostaje. J od je osnovni
sastojak u proizvodnji hormona titnjae. Taj hormon ukljuen
je funkcioniranje nae metabolike ciljane toke. On utjee na iz-
gradnju bjelanevina iz katabolizirane hrane. Takoer je ukljuen
u metabolizam ugljikohidrata i pretvaranje karotena u vitamin A.
Dijabetiari esto ne mogu stvarati vitamin A iz karotena.
11. napomena o mineralima
Sumpor je potreban za metabolizam ugljikohidrata i masti.
Koristi se prilikom popravljanja tkiva, ukljuujui mrenicu, sre-
154 In/.alin - n u i t i /11u h o j K u
dinji ivani sustav i bubrege. Sumpor je ukljuen u proizvodnju
inzulina. Vaan je faktor u probavljanju, te u metabolizmu bjelan-
evina, tnasti i ugljikohidrata.
12. napomena o mineralima
Bor je neophodan mineral u tragovima koji je potreban u
neto veim koliinama nego to je to uobidajeno za minerale u
tragovima. Sudjeluje u aktiviranju vitamina Dj, koji je vazan re
gulator glukoze i inzulina. ini se da djeluje tako to poveava
osjetljivost na inzulin. Takoder ima i druge uloge u metabolizmu
kalcija i magnezija.
13. napomena o mineralima
eljezo je neophodan mineral kod kojeg relativno lako dolazi
do nedostatka ili predoziranja. Obje ove alternative mogu dovesti
do problema. Najbolji nain za dobivanje eljeza prehranom je je-
sti istu teleu jetru jednom tjedno. Iako jetra detoksificira tijelo,
ne pohranjuje toksine u sebi, nego ih pohranjuje u inasne stanice
ako ih ne moie iziuoti. Zbog toga telea jetra nije tako toksina
kao to se obidno misli. Mogu se nabaviti i ekstrakti jetre u teku-
dem obliku i u kapsulama. Mnoge osobe koje boluju od s indi e -
ma X imaju smanjenu proizvodnju HC1 (klorovodicne kiseline) u
elucu. Taj nedostatak im oteava apsorpciju eljeza iz prehrane i
ponekad dovodi do nedostatka eljeza.
Popis na tablici 2 odgovarat e mnogim potrebama, ali nee
odgovarati svima. Naa individualna biokemijska jedinstvenost
nalae da postanemo informirani19o upotrebi dodataka prehrani.
Poznavanje simptoma nedostatka i predoziranja osobna je vjetina
koju svatko treba stei. Budui da u ovom izvjetaju ne moemo
pruiti iscrpnu studiju dodataka prehrani, identificirat demo one
koji su faktori u si ndromu X i uputiti vas na literaturu koja rnoze
biti od velike pomoL Tablici 2 treba dodati minerale u tragovima
kako bi se zadovoljile vrlo male potrebe za dodatnim mineralima
kao to su kositar, litij, germanij, lantan, nikal i brojni drugi koji
Oporavok r i/.ljccnjc 155
su se pokazali neophodnim u izuzetno malim koliinama ili su
pronaeni u tjelesnim tkivima gdie imaju korisnu ulogu.
Tablica 3: Vitamini
Vitamin A (retinol) - Vidi 1. napomenu
5000 U jednom dnevno
Vitamin D 400IJ jednom dnevno
Vitamin BI (tiamin)-Vidi 2.
napomenu
100
mg
jednom dnevno
Vitamin B2 (niacin) - Vidi 2.
napomenu
10 mg jednom dnevno
Vitamin B3 (niacinamid) 50 mg triput dnevno
Vitamin B5 (pantetin)-Vidi 5.
napomenu
400
mg
triput dnevno
Vitamin B6 (pirlrioksin HCI) - Vidi 6.
napomenu
300
mg
triput dnevno
Vitamin B12 (metilkobalamln)-Vidi
7. napomenu
100
mg
jednom dnevno
Vitamin C - Vidi 8. napomenu 2000
9
jednom dnevno
Karoteni (mijeiani) - Vidi 9.
napomenu
600
mg
triput dnevno
Vitamin E (mijeSani tokoferoli) - Vidi
10. napomenu
75.000
U
jednom dnevno
Biotln - Vidi 11. napomenu 400 IJ triput dnevno
Fosfatidilkolin - Vidi 12. napomenu lOmg jednom dnevno
Inozitol - Vidi 13. napomenu 500
mg
triput dnevno
Folna kiselina - Vidi 14. napomenu 300
mg
triput dnevno
Folna kiselina - Vidi 14. napomenu 400
mg
jednom dnevno
Bioflavonoid! iz sjemenki borovnice
ili groa - Vidi 15. napomenu
500
mg
triput dnevno
156
Inzulin - nat ihi ubojicii
Vitamini
Vitamini su grupa organskih spojeva koji su u malim kolii-
nama svakodnevno potrebni u naoj prehrani. Vitamini slue kao
kofaktori enzimskim sustavima koji djeluju u svalcoj stanici naega
tijela. Veina njih otkrivena je prilikom pokuaja izljeenja bolesti
s kojom su najblie povezani. Preporuen popis vitamina korisnih
kod lijeenja sindroma X prikazan je na tablici 3.
1. napomena o vitami nirna
Vitamin A (retinol)20i vitamin D esto idu zajedno. Oba su
topiva u mastima. Vitamin A neophodan je za zdravlje oiju, i
taj vitamin pomae u prevenciji i lijeenju retinopatije. Takoder
spreava kataraktu, i omoguuje noni vid. Potreban je za zdravu
kou. Vitamin A pojaava imunitet, i neophodan je za obnavljanje
tkiva. Djeluje kao antioksidant i tako spreava rak. Retinol, aktivni
oblik vitainina A, moe biti toksian u vrlo velikim dozama, iznad
10.000 IJ (internacionalnih jedinica) kroz due vremensko razdo-
blje. Vitamin A moe se uz pomo cr.zima stvarati iz mnogih la-
nova porodice karotena kada su dostupne dovoline koliine cinka,
vitamina C i bjelanevina. Beta karoten je posebno koristan u ovoj
pretvorbi. Za metabolizam vitamina A potiebni su cink i vitamin
E. Vitamin D u svom aktivnom obliku D, (kalciferol), faktor je u
regulaciji inzulina i glukoze, te poveava osjetljivost na inzulin.
Oscbe koje se redovno izlazu suncu vjerojatno ne moraju uzimati
dodatni vitamin D, zato to ultraljubiasta komponenta sunevog
svjetla proizvodi vitamin D u naoj koi. Rahitis je bolest uzro-
kovana pomanjkanjem vitamina D, i ona je dovela do njegovog
otkria. Subkliniki nedostaci ovog vitamina nisu rijetkost kod
osoba starijih od 55 godina, ena u postmenopauzi i osoba koje
esto piju alkohol.
2. napomena o vitaminima
Vitamin Bj (tiamin)21je u vodi topiv vitamin koji slui kao
kofaktor u pretvaranju glukoze u energiju. Simptomi nedostatka
su nesposobnost pretvaranja ugljikohidrata u energiju, slaba men-
Oporcvak i izljccnje
talna otrina i gubitak energetskih rezervi. Produen nedostatak
ovog vitamina moe biti povezan sa depresijom. Odgovarajue
koliine tiamina vane su za modane i kariovaskularne funkcije.
ini se da tiamin takoer ima aktivnu ulogu u alkoholizmu. Alko-
holiari esto imaju jak nedostatak ove vane hranjive tvari. Bolest
nedostatka koja je izvorno dovela do njegovog otkria je beriberi.
est je subkliniki nedostatak ovc neophodne hranjive tvari.
3. napomena o vitaminima
Vitamin B2 (riboflavin) stvara kofaktor s enzimima koji meta-
boliziraju masti, ugljikohidrate i bjelanevine. U ainerikoj prehra
ni esto ga nema dovoljno. Lako je mogue da njegov nedostatak
igra vanu ulogu kod veine dijabetiara. U koliinama od 10 mg
dnevno ili manjim prilino je koristan u spreavanju boiesti oiju
ukljuujui i katarakte, koja je esto vana komplikacija dijabete-
sa.22To je donekle kontroverzan dodatak prehrani. Smatra se da
je u koliinama puno veim od 10 mg dnevno sposoban izazvati
katarakte. Provedeni su pokusi na ivotinjama koji potvruju ovu
pojavu. Vjeruje se da je koristan u ublaavanju migrenskih glavo-
bolja kada se dodatno uzima u koliini od 400 mg dncvno.
4. napomena o vitaminima
Niacinamid i inozitol heksaniacinanat oblici su niacina koji se
dobro podnose i ne dovode do karakteristinih napada vruine
koje uzrokuje niacin. Niacinamid je vana komponenta faktora
tolerancije glukoze (GTF) koji je neophodan za kontrolu glukoze.
Poboljava metaboliku kontrolu, smanjuje potrebu za inzulinom
i pojaava funkciju beta stanica. Takoer se ini da je koristan kod
osoba s dijabetesom tipa 1koje prvenstveno boluju od oteenja ili
disfunkcije beta stanica, i to tako to'pomae njihovo obnavljanje.
Niacinamid snano smanjuje kolesterol. Smanjuje LDL, povisuje
HDL, i sniava Slobodan kolesterol bolje od mnogih sintetikih
lijekova namijenjenih u tu svrhu. K tome, djelotvoran je u sniava-
nju Lp(A), i zato je snana zatita od poputanja srca. Preporuena
doza niacinamida kree se do 25 mg po kg tjelesne teine.23
158 In/ .ulin - na (ihi ubojica
Inozitol heksaniacianat djeluje tako to sniava kolesterol, tri-
gliceride i razine eera u krvi, te popravlja intermitentnu klau-
dikaciju krvnih ila.24Taj oblik niacina dobro se podnosi i, poput
njegovog roaka niacinamida, sniava 1 kolesterol i povisuje
dobar kolesteroL Poviseni kolesterol jedan je od klasinih in-
dikatora sindroma X. I nozitol heksaniacianat moe se koristiti u
dozama do 1000 mg trq>ul dnevno uz obroke. Upotreba ove tva
ri u ovakvim visokim terapijskim koliinama trebala bi se uvesti
postupno, uz testiranje na alergijske reakcije i druge neoekivane
uinke.
5. napomena o vitnmi ni ma
Najaktivniji oblik vitamina B5je pantetin. U tom i samo u torn
obliku on inhibira sintezu kolesterola i stimulira izgaranje masti
u naim stanicama.To j e vrlo koristan agens za sniavanje razine
lipida i kolesterola u krvi . Djeluje donekle slino inozitol heksani-
acianatu. Ne utjee na ucinak kontrole eera u krvi drugih pri-
rodnih hranjivih tvari. Budui da je skup, preporuljivo je uzimati
ga dodatno sanio ako drugi jeftiniji pristupi ne daju rczultate. Pan
tetin je prilino blagotW>ran kod pacijenata s anginom.
6. napomena o vitauninima
Vitamin B4ponekad je koristan kod sniavanja eera u krvi.
U jednom malom kontroliranom istraivanju potpuno je elimi-
nirao dijabetiku neuropatiju.25Izvrsno je preventivno sredstvo
neuropatije koja esto prati dijabetes. I nhibira glikozilaciju bje-
lanevina, vaan znak ubrzanog starenja koji se esto via kod
dijabetiara. Poznato j e da potpuno uklanja trudniki dijabetes.
Alkoholiari ne mogu pretvarati B6u njegov aktivan oblik, i zato
esto pokazuju znakove nedostatka ovog vitamina.
7. napomena o vi tami ni ma
Vitamin B[2, kobalamin,26koristan je kod smanjivanja tete od
dijabetike retinc^atije, a smanjuje i krvi tlak. Neophodan je za
metabolizam ugljikohidrata s kojim dijabetiari imaju potekoa.
Oprravak i i/ .ljecnjc
159
U injekcijskom obliku takoer smanjuje uestalost perniciozne
anemije koja se kod dijabetiara javlja ee nego kod ope po-
pulacije.27
8. napomena o vitaminima
UIaz vitamina C u stanice olakava onaj isti inzulin koji sta-
nicama signalizira dostupnost glukoze. J edan od rezultata dijabe-
tesa tipa 2 je smanjenje broja receptora inzulina na plazmatskoj
membrani. Stoga kod dijabetesa moe postojati lokalni nedostatak
vitamina C ier se inzulin i vitamin C natjeu za mjesto. Oboje su
neophodni za zdravlje stanice. Takoer poznato je da vitamin C
inhibira glikozilaciju bjelanevina i smanjuje nakupljanje sorbito-
la u naim stanicama. Oba ova uinka ozbiljne su stanine poslje-
dice dijabetesa. Sorbitol je otpadni produkt metabolizma glukoze
u stanici. Mehanizam kojim se sorbitol normalno izluuje kod di-
jabetiara je naruen.
Vitamin C djeluje kao snano sredstvo za sniavanje kolestero-
la. Ubrzava zarastanje rana koje se obino povezuju s dijabetesom
tipa 2. Vitamin C lijei tetu koju glukoza nanosi malim venama
i kapilarama. Bolest uzrokovana nedostatkorn koja je dovela do
njegovog otkria je skorbut. J edan od glavnih simptcma skorbutc
je krvarenje malih kapilara. Doze vitamina C do nekoliko grama
uglavnom ne izazivaju nuspojave, osim mogueg reverzibilnog
proljeva.
9. napomena o vitaminima
Karoteni pripadaju porodici od nekoliko stotina organskih
molekula koje su bioloki aktivne tvari od velike vaznosti za ljud-
ski sustav. Oko pet posto od te grupe nai enzimski sustavi mogu
pretvarati u vitamin A. to se tie pretvaranja u vitamin A, meu
njima je najvaniji beta karoten. Taj je proces vaan zato to je
beta karoten netoksian u skoro bilo kojoj koliini, dok je vita
min A, retinol, toksian ako se uzima u prevelikim koliinama.
Za one koji mogu pretvarati karoten u vitamin A ovo predstav-
160
I n/ ' i l i n nas t i hi uhoji cu
lja siguran netoksian nain opskrbljivanja tijela odgovarajuim
koliinama vitamina A bez opasnosti od predoziranja. Naalost,
mnogi dijabetiari ne mogu obavljati ovu pretvorbu. To je razlog
zato se retinol nalazi na popisu vitamina vanih za dijabetia-
re. Pored njene uloge kao pretee vitamina A, porodica karotena
ima dodatnu bioaktivnu vrijednost kao grupa visoko dielotvornih
antioksidansa. Kao takvi pruaju znaajnu zatitu od tete koju
kolesterol nanosi arterijama. Poznati su po tome to imaju zatitni
uinak protiv raka.
10. napomena o vitami n ima
Vitamin E je od pomoi kod minimiziranja dugoronih ui-
naka dijabetesa. Djeluje tako to sniava eer u krvi u sluajevi-
ma poviene glukoze2" uzrokovane nedostatkom vitamina E. Taj
vitamin sinergistian j e s mineralom selenom, i kad ga se dodat-
no uzima, trebalo bi uzimati i dodatnc koliins selena. Vitamin
E pomae osobama s aterosklerczom i intermitentnom klaudika-
cijom udova. Vitamin E otapa ugruke arterijske krvi i smanjuje
stvaranje trombina, tvari koja uzrokuie zgruavanje krvi. Na taj
nain smanjuje opasnost od modanog udara. Vitamin A ne smiju
dodatno uzimati osobe s visokim krvnim tlakom ili kroninom
reumatskom sranom boleu.
11. napomena o vitami nima
Biotin izravno sniava povienu glukozu u krvi kod dijabeti-
ara facilitiranjem jednog od vanih koraka u metabolizmu glu
koze. Djeluje tako to sniava otpornost na inzulin na staninoj
razini.29Vaan je u metabolizmu ugljikohidrata, masti i bjelan-
evina. Meu znakove nedostatka spadaju nezdrava kosa i koa.
Postoje vrsti anegdotalni dokazi da ublaava elavost. Obino ga
proizvodi korisna flora koja naseljava nae tanko crijevo. Biotin
je sinergistian s CoQ10i karnitinom. Navedena doza od 10 mg
velika je doza koja je posebno korisna dijabetiarima. Ako niste
uzimali dodatni biotin u velikim koliinama, ponite s manjim
koliinama i postupno ih poveavajte.
Oponi vak i i/. ljccnjc
161
12. napomena o vitaminima
Kolin je posebno koristan kod jaanja kapilara oka koje su e-
sto oslabljene visokim razinama glukoze. Vrlo je koristan u ubla-
avanju ateroskleroze.30Kljuan je element u metabolizmu masti
i kolesterola. Ima ulogu u proizvodnji hormona te u funkcijama
jctre i ui.
13. napomena o vitaminima
Inozitol je koristan u lijeenju dijabetike neuropatije. Vana je
komponenta staninih membrana. Vaan je za metabolizam masti
i kolesterola. U puno veim dozama, koristan je kod lijeenja de-
presije. Kada se koristi za tretiranje dijabetike periferne neuropa
tije, doze se krecu u rasponu od 1000 mg do 2000 mg dnevno.31
14. napomena o vitaminima
Folna kiselina djeluje kao koenzim u metabobzinu bjelanevi-
na. Pomae u stvaranju klorovodine kiseline u elucu. Pobolja-
va cirkulaciju kod ateroskleroze. U istraivanjima na ivotinjama
sprijeio je hipoglikemiju uzrokovanu postom stimulirajui jetru
na pretvorbu masti u glukozu.32Folna kiselina je snaan inhibi
tor poputanja srca. Smanjuje proizvodnju homocisteina u tijelu.
Homocistein je jak nezavisan rizicni faktor kod poputanja srca.
Amerikanci esto ne dobivaju dovoljno folne kiseline zato sto ga
nema dovoljno u prehrani i zbog sluajeva malapsorpcije. PABA,
paraamino benzojeva kiselina sastavni je dio folne kiseline.
15. napomena o vitaminima
Bioflavonoidi su sinergistini s vitaminom C i esto dolaze s
njim u formulacijama. Oni uvaju integritet malih kapilara i sma-
njuju komplikacije kod propustljivih vena. Pomau kod dijabe-
tike retinopatije33 i kod dijabetike neuropatije. Bioflavonoidi,
posebno kvercetin, pomau tijelu da se oslobodi suvine glukoze.
Poboljavaju izluivanje inzulina i dostupnost unutarstaninog vi
tamina C. Smanjuju nakupljanje sorbitola, produkta metabolizma
glukoze, u unutranjosti stanice. To nakupljanje sorbitola glavni je
162 In/ .ulin na:f tihi ubojica
razlog mnogih staninih komplikacija kod dijabetesa.34Bioflavo
noidi nisu toksini i mogu se koristiti u velikim koliinama radi
ublaavanja nekih od ovih posljedica poviene glukoze.
Drugi korisni dodaci prehrani
U odravanju naeg zdravlja pored vitamina i minerals vanu
ulogu imaju i mnogi drugi sastojci prirodne hrane. Neki od njih
koji su se pokazali posebno korisnim kod sindroma X prikazani
su ispod na tablici 4.
Tablica 4: Ostale korisne hranjive tvari
Alfa lipoina kiselina - Vidi 1.
napomenu
600 mg jednom dnevno
Kvercetin - Vidi 2. napomenu 200 mg triput dnevno
CoQ10 - Vidi 3. napomenu 120 mg jednom dnevno
L-glutamin - Vidi 4. napomenu 200 mg triput dnevno
L-karnitin - Vidi 5. napomenu 100 mg jednom dnevno
Klorovodina kiselina - Vidi 6.
napomenu
ad lib3S
Enzimi - Vidi 7. napomenu ad lib
1. napomena o ostalim korisnim dodacima
Alfa lipoina kiselina prirodan je tretman za dijabctiku ne-
uropatiju36 zahvaljujui svom antioksidativnom djelovanju. Ta-
koer ima sposobnost poveavanja osjetljivosti na inzulin ime
uzrokuje sniavanje poviene glukoze. Zajedno s tiaminom i ni-
acinom igra presudnu ulogu u metaboliziranju ugljikohidrata.37
Kako uinak sniavanja eera u krvi moe biti drastian, trebali
biste paljivo pratiti kretanje eera u krvi ako uzimate bilo kakav
hipoglikemik, ukljuujui inzulin. Moe izazvati smanjenje potre-
be za hipoglikemicima, i bez paljivog praenja moe uzrokovati
hipoglikemiju. Netoksina je, i u irokoj je primjeni kao dodatna
terapija za perifernu neuropatiju.
Oporavak i izljeenje 1 6 3
2. napomena o ostalim korisnim dodacima
Kvercetin je bioloki najaktivniji bioflavonoid. Iako su svi bi
oflavonoidi korisni, kvercetin posebno pomae funkcioniranju
stanica kod dijabetiara. On inhibira unutarstaninu pretvorbu
glukoze u sorbitol. Sorbitol je povezan s mnogim simptomima di-
jabetesa, meu kojima su i periferna neuropatija, katarakte i reti-
nopatija. Kvercetin poboljava luenje inzulina i titi beta stanice
guterae od tete izazvane oksidacijom.38Najbolji uinak postie
se ako se ovi dodaci uzimaju prije jela. Pored uzimanja mijeanih
bioflavonoida, takoer je korisno odvojeno uzimati dodatni kver
cetin, posebno zbog niegovog uinka sniavanja glukoze i zatite
kapilara.
3. napomena o ostalim korisnim dodacima
CoQ10je jedna od vanih hranjivih tvari potrebnih za meta-
bolizam ugljikohidrata.39 Neophodan je proizvodnju energije u
naim stanicama. Potreban je za proizvodnju ATP-a u svim na-
im stanicama. Dijabetiarima esto nedostaje ova hranjiva tvar.
Taj nedostatak povezan je s hipertenzijom (povienim krvnim
tlakom). Vjeruje se da prua zatitu protiv ateroskleroze. Velika
koliina CoQ10nalazi se u guterai gdje je ukljuena u stvaranje
inzulina. I strazivanja pokazuju da CoQ10sniava povieni krvni
tlak kod 36% i ketone u serumu kod 50% sluajeva dijabetesa tipa
2. Primijeceno je da je nedostatak ove tvari povezan s mnogim
komplikacijama dijabetesa tipa 2.
4. napomena o ostalim korisnim dodacima
L-glutamin je jedna od neesencijalnih aminoliselina. Vrlo je
koristan dodatak prehrani dijabetiara zato to ga mozak i ivani
sustav mogu sagorijevati kao gorivo kada glukoza nije dostupna.
Dijabetiari imaju veliku koliinu glukoze u krvotoku, ali ju sta
nice ne mogu primati kroz plazmatsku membranu zbog GLUT4
transportera, nakupljanja sorbitola i drugih moguih problema.
Pored toga, L-glutamin detoksificira viak amonijaka koji nastaje
zbog dijete bogate bjelanevinama koju preferiraju neki dijabeti-
164
In/ uhn nos uni uhojica
ari. S doziranjem bi trebalo poeti kako je navedeno u tablici 4, a
zatim nakon drugog tjedna udvostruiti dozu. U dozama o d 2000
mg do 400 0 mg vrlo je djelotvoran u smanjivanju razornih nuspo-
java prekomjernog uivanja alkohola.
5. napomena o ostalim korisnim dodacima
L-karnitin je neesencijaJ na aminokiselina. Koristi se za treti-
ranje poputanja srca, vaskularnih bolesti i dijabetesa. Pomae iz-
garanje masti u naim stanicama, i dokazano je da sniava razinu
glukoze u krvi.40Snizava serumske lipide i povisuje HDL. Iako kar-
nitin nije esencijalna hranjiva tvar, njegovi nedostaci nisu rijetki u
sluajevima malapsorpcije, kod stresa uzrokovanog boleu i ne
dostatka njegovih pretea u prehrani. Zdravo tijelo moe stvarati
karnitin iz vitamina C, niacina, vitamina B4i lizina. L-karnitin po-
boljava i perifemu vaskularnu funkciju i ivanu funkciju41kod
dijabetiara. Terapijske doze mogu izazvati gastrointestinalne nus-
poiave i pojaani miris tijela. Ako su prisutna osteenja bubrega, I
karnitin bi trebalo uzimati iskljuivo pod lijenikim nadzorom.
6. napomena o ostalim korisnim dodacima
Kiorovodina kiselina je koristan dodatak piehrani dijabeti-
ara zato to pomae probavu i zakiseljuje tanko crijevo tijekom
posiprandijalnog praznjenja zeluca. To zakiseljavanja stvara nepo-
godne uvjete za kandidu i patogene bakterije, stvarajui okoli u
kojem bujaju prijateljske bakterije.
7. napomena o ostalim korisnim dodacima
Probavni enzimi su vrlo koristan dodatak koji pomae pravi-
lan metabolizam ugljikohidrata, masti i bjelanevina.42Naa gu-
teraa u stanju je stvarati ove enzime kada ih ne dobivamo s hra-
nom. Kuhanje obino unitava probavne enzime. Meutim, kada
je gusteraca pod stresom zbog dijabetike reakcije, ima smisla uzi
mati ih o obliku dodataka prehrani. Svaka od potrebnih porodica
enzima sadrii odreen broj raznih specifinih enzima vaznih za
probavu. Tri porodice enzima su:
()f>oroi\ik i ir.ljcnjc 165
Proteaze - za probavu bjelanevina
Lipaze - za probavu masti
Amilaze - za probavu ugljikohidrata
K oritenje dodataka prehrani
Dobro je poduzimati neke mjere opreza. Kada uzimate dodat-
ke, sjetite se da kao dijabetiar vjerojatno imate alergije hra-
nu i problem s malapsorpcijom. Pri upotrebi dodataka provjeiiie
da li je marka koju koristite hipoalergena. Nakon to saznate koji
su vai jedinstveni alergeni, izbjegavajte dodatke koji ih sare.
Tu e vam vaa biljenica biti od neprocjenjive koristi. Imajte na
umu da se mnogi nekvalitetni proizvodi proizvode iz poznatih
alergena kao to su soja, kukuruz, penica, riba, laktoza i drugo.
Prouavajte etikete na boicama kako biste otkrili aditive kao to
su sulfiti, benzoati i maltodekstrin. Uvijek budite svjesni injenice
da je mnogim proizvoaima trajanja proizvoda vaniji -
izvodn' kriterij od hranjivosti. Pazite na konzervanse, zgunjivae,
bojila i glazure. Sjetite se da je apsopcija esto niska, koristite ih u
obliku koji se lako asimilira.
Ljekovite biljke
Postoji mnogo biljaka koje mogu biti korisne tako to ubr-
zavaju proces lijeenja, pomau u kontroliranju kretanja krvi za
vrijeme lijeenja, smanjuju katarakte i retinopatiju, ublazavaju ne-
uropatiju i obavljaju druge funkcije korisne dijabetiaru koji se
oporavlja. Upotreba ovih biljaka trebala bi se smatrati pokusnom.
Neke bi mogle djelovati jako dobro; neke moda uope nee djelo-
vati. Neke bi mogle izazvati alergijske reakcije. Nema nikakve ga-
rancije da e jednako djelovati kod svake osobe. Meutim, mnoge
od njih stvarno djeluju, a kada djeluju ini se da su daleko bolje od
sintetikih lijekova protiv dijabetesa.
Prema izvjetajima, biljka G. sylvestre (Gymnema silvestre)
ublaava potrebu tijela za dodatnim inzulinom, smanjuje istjeca-
nje glukoze iz krvi u mokrau, pa ak i regenerira beta stanice
I n / u h n na.f i i hi uhoji ca
guterae. Ta regeneracija primijeena je kod preko 80% od 27
ljudskih pacijenata koji sa je uzimali u sklopu pokusa.43Ti lestovi
provedeni su na tipu 1, ozbiljnijem obliku dijabetesa. Perspektivna
je kao siguran i prirodan oralni hipoglikemik za dijabetes tipa 2.44
Pacijenti su uzimali dozu od 400 mg dnevno bez ikakvih prijav-
ljenih nuspojava. Prije toga su provedeni uspjeni laboratorijski
pokusi na scju mieva s dijabetesom.
Biljka M. charantia (Momordica charantia), ponekad zvana
gorka dinja, u irokoj je upotrebi kao antidijabetiko sredstvo.45
Kao jak hipoglikemik, djeluje na smanjenje poviene razine glu
koze u krvotoku. U Indiji, gdje je proveden velik broj uspjenih
istraivanja s antidijabetikim tvarima, lijenici u modernirn bol-
nicama rutinski prepisuju ovu biljku. Ova biljka je dobar primjei
biljke koja moe izazvati neeljene nuspojave. Kod nekih ljudi
moe izazr/ati reverzibilno poveanje krvnog tlaka Krvni tlak se
normalizira nakon prestanka uzimanja biljke. Navodno se u ne-
kim zemljama koristi za izazivanje pobaaja, pa ju zato trudnice
ne bi smjele uzimati.
U brojnim klinikim pokusima otkriveno je da Aloe vera po-
tie stvaranje inzulina46i sniiava eer u krvi kod osoba s dija
betesom ti pa 2. U jednom istraivanju izazvana su drastina sni-
enja eera u krvi od preko 100 mg/'dl.47Vanjska primjena ovog
soka takoer se pokazala blagotvornom u tretiranju dijabetikih
lezija koje se esto javljaju na udovima.
Borovnica (Vaccinium myrtillus) je uspjeno koritena za lije-
enje retinopatije povezane s dijabetesom mellitusom.48Borovni
ca se takoer pokazala korisnom kod smanjivanja katarakti. Mo-
gue nuspojave ove biljke ukljuuju proljev.
Ulje nourka je vrlo korisno u smanjivanju uinaka i poprav-
ljanju teta i bolova uzrokovanih dijabetikom neurcpatijom.49
O p o r o v u k I i / . l j c h n i c 167
Dokazano je da azijski ginseng smanjuje odstupanja eera u
krvi poboljanjem otputanja inzulina iz guterae i poveanjem
broja receptors inzulina gotovo do nofmalne razine.50
Piskavica je drevna biljka s mnogim korisnim svojstvima.51
Nekada se koristila za poticanje poroaja. U novije vriieme dje-
lotvorno se koristi za smanjenje serumskih triglicerida i glukoze
u krvi. Smatra se da je vrlo korisna u prevenciji dijabetike atero-
skleroze. Tvrdi se da se mora koristiti osam ili vise tjedana kako bi
pokazala svoje blagotvorne uinke.
Ima mnogo biljaka koje su navodno korisne u tretiranju di
jabetesa tipa 2 i sindroma X. Ovdje emo spomenuti neke od
njih kako bismo vas potaknuli na nezavisno istraivanje. Neke od
potencijalno najkorisnijih su:
Tablica 5: korisne ljekovite biljke
P. glabra Listovi buchua Korijen
maslaka
Uncaria
tomentosa
P. Jaborandi Hydrastis
canadensis
Stolisnik E. canadense
Cikorija Sjemenke
piskavice
Jeruzalemska
artioka
Medvjetka
Sjemenke
celera
Ginkgo biloba Sjemenke
groa
Pithecellobium
saman
Azijski
ginseng
Sibirski
ginseng
Stevija Crni aj
Listovi lovora Cimet Kurkuma Klini
Aloe vera M. charantia Ulje nourka List masline
Borovnica enjak Sjemenke
grejpa
G. sylvestre
168
I n r u / i n - ni' t i hi uhofi ca
Dobro je biti na oprezu. Opet emo upozoriti da to to su ove
biljke prirodni proizvodi ne znai da ne mogu izazvati neoekiva-
uinke. Iako neke od ovih biljaka mogu biti vrlo korisne, neke
takoer mogu izazvati alergijske reakcije. Ako odluite isprobati
biljke, inite to s oprezom. One koje isprobate detaljno istrazite,52
pokuajte ih koristiti u malim koliinama i paliivo zapisujte re-
zuitate. Tipian ameriki stav koji kae ako 10 g djeluje, onda e
100 g djelovati jo bolje moe vas dovesti u velike probleme.
Nemojte pokuavati uzimati terapijske doze biljaka, ili bilo
ega drugog, dok niste sigurni da ne izazivaju alergijske reakci
je ili druge nepozeljne uinke.
2. korak:Trikovi za runo kontroliranje eera u krvi
Tijekom razdoblja rigoroznog primjenjivanja metoda lijeenja
iz prvog koraka, i prije nego to va mehanizam za automatsku
kontrolu eera u krvi ponovno proradi, inoiate svjesno kontro-
lirati va eei u krvi. Ako to ne budete inili, nekontrolirane vi-
soke razine eera koje se javljaju tijekom ovog razdoblja opo-
ravka i dalje e uzrokovati propadanje vena i arterija. To je jedini
dio naeg programa oporavka i izljeenja kojim se veina orto-
doksnih lijenika bavi; k tome, oni za to obino koriste sintetike
lijekove. Ovdje emo obiasniti nekoliko prirodnih tehnika koje se
mogu koristiti za svjesno kontroliranje eera u krvi.
Glikeinijski indeks.
Nauite se sluiti tablicom glikemijskih indeksa hrane koji se
nalazi u dodatku. To je poredak namirnica prema tome koliko oz-
biljno naruavaju eer u krvi. Namirnice koje su nie na ljestvici
manje naruavaju eer u krvi. Te namirnice su vrlo korisne za
odravanje niskih postprandijalnih razina eera u krvi kod kon-
trole otvorenom petljom. Ako na popisu ne vidite neku namirnicu
koju volite, prouite uputstva iz dodatka kako biste nauili ocje-
njivati hranu koju volite prema toj ljestvici. Ako pravilno koristite
tablicu glikemijskih indeksa, kalorije e se obino brinuti same za
\ t i/./fCc:i{r
169
sebe. Koritenje ovog indeksa pomae u smanjivanju postprandi-
jalne greke brzine.
Kada razmiljate o ortodoksnom dijabetikom sustavu za-
mjene hrane koji se temelji na kalorijskoj vrijednosti namirnica
sjetite se da broj zamijenjenih kalorija predstavlja faktor, ali
glikemijska vrijednost hrane za dijabetiare je daleko vanija.
Uvijek birajte ugljikohidrate koje jedete s dovoljno niskim glike-
mijskim indeksom kako biste minimizirali vae postprandijalno
kretanje glukoze u krvi. Ako nemate ozbiljan problem s teinom
kojeg odvojeno rjeavatc, nemojte se previe brinuti oko kalorija.
Nemojte se gnjaviti traenjem eera u bilo kojem njegovom
obliku. Svi uobiajeni monosaharidi visoko su na tablici glikemij
skih indeksa i zato pruaju vrlo lou kontrolu eera u krvi. Nji-
hova velika brzina apsorpcije neizbjeno izaziva javljanje velike
grcke brzine. Pri koritenju indeksa birajte samo hranu koja je ni-
sko na ljestvici. Kada va sustav za kontrolu eera u krvi ponovno
proradi, moete poeti postupno ukljuivati hranu koja se nalazi
na sve viim razinama ljestvice. U odreenom trenutku ponovno
ete povratiii sposobnost da povremeno ugodite svojoj elji za
slatkim.
Razmaci izmeu obroka.
Uzimanjem veeg broja manjih obroka svaka etiri sata mogu-
e je zadrati niu prosjenu razinu eera u krvi. Postprandijalni
skok eera u krvi moe se ublaiti. Meutim, uzimanjem obroka
kasno naveer moete izazvati povienje prosjene jutarnje razine
eera u krvi. Ta tehnika pomae u smanjivanju greke pomaka
koja se javlja kod postprandijalnog seera u krvi.
Vlakna.
Prehrana bogata vlaknima usporava probavni proces i tako
sniava postprandijalnu glukozu. To je djelotvorno pomae u svo-
enju postprandijaJ nog naruavanja glukoze na minimum. Oni
170
/ n/ u/ in - nos i ' hi ubojica
dijelovi odstupanja eera u krvi koji su posljedica greke brzine i
greke pomaka ovom e metodom biti minimizirane. Sjetite sc da
se odstupanje eera u krvi sastoji od greke brzine i greske poma
ka. Iako se u praksi ova dva utjecaia ne mogu razdvojiti, moe ih
se odvojeno tretirati.
Vjebanje.
Vjebanje otvara jo jedan put za transport glukoze u stanicu.
Vjebanjc iakoer uzrokuje ubrzano izgaranje glukoze u perifer-
nim miiima. Vjebanje barem tri puta dnevno po dvadeset mi-
nuta pokazat e se vrlo korisnim za odrzavanje kontrole glukoze u
krvi po principu otvorene petlje. Vjebajte dok se ne ponete zno-
jiti ili dok vam puls ne bude oko 120 do 140 otkucaja u minuti.53
Pratite kretanje svog pulsa, nemojte prekoraivati sigurne granice
za vau dob, spol i stanje. To je vrlo djelotvorno i puno bezopasnije
od oralnih hipoglikemika koje obino koristi ortodoksna medici-
na. To je vrlo djelotvorra hipoglikemizantna terapija.
Prilikom razmiljanja o reimu vjebanja imajte na umu da bi
va cirkulacijski sustav mogao biti oteen. Lo transport kisika
po tijelu moe utjecati na sposobnosti srca. Dok vjebate, budite
oprezni. Nije mudrc dobiti srani ili modani udar dok pokuava-
te izlijeiti dijabetes.
Primjenom tablice glikemijskog indeksa, odgovarajuih raz-
maka izmedu obroka, vjebanja, vlakana, lanenog ulja, Ijekovi-
tih biljaka, prehrane s manje masti i prehrambenili dodataka,
eer u krvi trebao bi poeti padati za par tjedana ili, u najgorem
sluaju, za par mjeseci. Meutim, ako se to ne dogodi, moda ete
od svog lijenika mcrati zatraiti oralne hipoglikemike. U vrijeme
pisanja ovog izvjetaja'daleko najbolji i najsigurniji meu njima
bio je vanadijev sulfat. Potrudite se pruiti potenu ansu pot
puno prirodnom pristupu prije nego to ponete uzimati ovaj
oralni hipoglikemik. Iako ne elite odgaati sniavanje eera u
krvi ita due nego sto je to nuno, teta koju nanosi povieni
Oporavak i i / l j cccnj ' 171
eer u krvi javlja se polako. Nije neobino da se loe kontrolirani
eer u krvi mjesecima kree oko 200 mg/dl.
3. korak: Nastavite s programom kako biste ponovo stekli
kontrolu nad razinama inzulina
Kad se ponu pokazivati koristi od prvog i drugog koraka
ovog programa doi ete u napast da olabavite program i ispad-
nete iz vagona. Sjetite se da smo u naoj raspravi o kontrolnim
sustavima rekli da sustav moe raditi ak i ako su neke kompo-
nente oteene. Kada se u poetku povrati kontrola nad eerom
u krvi, razine inzulina esto ostaju nenormalno visoke. To znai
da BSCS ponovno radi, ali ne sasvim dobro. J o uvijek zahtjeva
previe inzulina za odravanie normaine kontroie.54Vrlo je vano
nastaviti s programom sve dok se i razine inzulina ne normalizi-
raju.
Sjetite se da su visoke razine inzulina za sustav jednako
tetne kao i visoke razine eera, ako ne i tetnije.
Upravo su visoke razine inzulina povezane s aterosklerozom.
modanim udarom i mnogim sporednim simptomima zaeplje-
nih arierija i propustljivih vena.Smanjenje razina inzulina do nor-
malnog stanja nee popraviti tetu na arterijama, ali e sprijeiti
dalinja oteenja do kojih bi inae dolo.
4. korak: Popravite sporednu tetu na drugim
tjelesnim sustavima
Nakon to se provedu prva tri koraka trebalo bi posvetiti pa-
nju popravljanju teta koje su uzrokovale poviene razine inzuli
na i glukoze. Budui da su te tete kod svakog pojedinca donekle
drugaije, nemogue je pruiti jedinstveno rjeenje za ovu dilemu.
Rasprava o svim moguim tetnim udncima ove bolesti na sve
tjelesne sustave odgledno ne rnoze biti ukljuena u ovaj izvjetaj.
172
h / . u l i n * na t t hi ubof t at
Ovdje emo objasniti neke od eih i vanijih posljedica sindro-
ma X i dati smjernice a daljnje prouavanje.
A teroskleroza je jedan od najrazornijih simploma sindro-
- I ntravcnozna terapija kelatima navodno je brz i djelotvoran
nain ienja plaka s arterija i obnavljanja njihove mladena-
ke djelotvornosti. Iako jc detaljna rasprava o ovoj terapiii izvan
okvira zadatka ove rasprave, ovaj izvor55 sadri mnoge korisne
informacije o ovoj temi. Ovdje lijenik, u ovom sluaju lijenik al-
ternativne medicine, moe biti od velike pomoi. Ako elite ispro-
bati ovu mogunost, kontaktirajte Ameriki koled za napredak u
medicini56koji e vam pomoi da naete prikladnog lijenika u
vaoj blizini.
Preporueni dodaci imaju odreenog uinka kao formula za
oralnu kelaciju. Oralna kelacija, kao samostalna kelacijska terapiia,
ne smatra se jako djelotvornom. Ona e u konacnici oistiti arte-
rijski plak, ali u tome nije posebno djelotvorna. Kod intravenozne
terapije kelatima lijenik obino kao dodatnu terapiju prepisuje
fokusiraniju formulu za oralnu kelaciju uz dodatak minerala.
Postoje formule za oralnu kelaciju57koje su specijalno na-
pravljene za uklanjanje plaka iz arterija. Proces je puno sporiji i
manje djelotvoran od intravenozne kelaijske terapije; ali kroz
due vremensko razdoblje navodno djeluje.
Nathan Pritkin, inenjer i autor Pritkinove dijete navodno
je uspjeno izlijeio svoju aterosklerozu. To je postigao pomou
dijete bez masti koja nosi njegovo ime. Kad je sa ezdeset godina
umro zbog drugih razloga, autopsija je pokazala da imao arteri -
je tridesetogodinjaka. ini mi se da je ta metoda, iako oigledno
djelotvorna, znatno sporija od intravenozne kelacijske terapije. G.
Pritkin imao je dobru ideju, meutim u to vrijeme nije se znalo za
vanost esencijalnih masti i ulja u prehrani. Da je bio malo manje
rigorozan u trajnom iskljuivanju svih masti i ulja njegov bi sustav
Ofwravak i i/ l j ccr nj e
173
bio radio daleko bolje. Ovo je dobra ilustracija ideje ako 10 g dje
luje pokuat u sa 100 g.
Candida albicans je gliivica iji je rast esto potaknut visokim
razinaina glukoze. To je tvrdokoran sistemski poremecaj kcjeg je
ponckad teko lijeiti, a obino se manifestira raznolikim simp-
torr.ima. Spektar simptoma je tako irok da nije rijetkost da orto-
doksni lijenik uputi takvog pacijenta psihijatru. To je zato to ne
razumije ovaj sindrom i nije u stanju izlijeciti bolest. Ako lijenik
uspije identindrati bolest, obino prepie Nizoral, Nystatin ili oba
ova lijeka. I ma mnogo vrlo djelotvornih prirodni h lijekova za
ovu bolest; neki od njih djelotvorniji su od lijekova koji se izdaju
na recept i ne izazivaju nuspojave. Meutim, ako se odluite za
lijekovc na recept, ne zaboravite otii u knjinicu i pogledati u li-
jeniki prirunik prije nego to potroite novce na recept. Moda
ete poeljeti u potpunosti razumieti nuspojave.
Meu prirodnim i djelotvornim tvarima koje navodno lijee
Kandidu su kaprilna kiselina,58enjak, Lactobacillus acidopbillus
i druge probiotske mjeavine, propolis, Hydrastis canadensis, ta-
heebo, timijan, ekstrakt sjemenki grejpfruta i klinii. To je tvrdo-
korna bolest koju je teko iskorijeniti, i obino su potrebni mjeseci
da se postigne uspjeh. To bi mogla biti jedna od onih prilika kada
su lijekovi koji se izdaju na recept korisni. Do izljeenja bolesti
dolazi kada se ubije gljivica koja oblae unutranjost crijeva. Kada
umre, ona preplavi sustav toksinima i osjeamo se vrlo bolesno. U
tom razdoblju jetra detoksificira na sustav. To se zove Herkshei-
merova reakcija. Kod lijeenja kandidc trik ie u tome da se toksi-
na glji'dca ubija brzinom koja nee izazvati nepodnoljivo teku
Herksheimerovu reakciju.
Alergije na hranu esta su posljedica sindroma propustljivog
crijeva uzrokovanog crijevnom disbiozom. Do te disbioze dolazi
zato sto kandida i drugi patogeni organizmi naruavaju ekologiju
naih crijeva. Kada kandida naseli gornji dio crijeva, pusti korije-
1 7 4
In/. ul tn - na n h i ithoju\ i
nje kroz stijenke crijeva do krvotoka i naa crijeva postaju pro-
puslljiva. Druge patogene bakterije i paraziti mogu djelovati na
slian nain i izazivati perforacije u unutarnjoj stijenki criieva.
mnogobrojne perforacije crijeva omoguuju esticama neprobav-
ljene hrane da uu u krvotok zajedno s toksinima kandide, bak-
terija i parazita. Na imunoloki sustav reagira na te neoekivane
estice hrane kao na alergene. Ono razvija antitijela na te alergene
i mi postajemo alergini na tu vrstu hrane. S vremenom moemo
postati alergini na mnogo vrsta hrane.
Rjeenje je da izbjegavamo hranu na koju smo postali alergi-
ni i lijeimo propustljivo crijevo. Lijeenje propustljivog crijeva
zahtijeva lijeenje disbioze. Ako radi o kandidi, odluite se za
neku od gore nabrojanih djelotvornih terapiia. Ako se radi o ne-
kom drugom patogenu, moda e irebati obaviti ispitivanje stolice
kako bi se utvrdilo koji patogen izaziva probleme. Kada se utvrdi o
kojern se organizmu radi, mogu se pronai odgovarajua prirodna
sredstva za provedbu lijeenja. Ako je ikako mogue, nemojte
pi ibjei sintetikim antibioticima. Dodavanje glutamina pre
hrani ubrzat e proces lijeenja.
Oteenje jetre moe nastati izravno iz posljedica sindroma
X. Meutim, ee je rezultat preoptereenja koje nameemo jetri
upotrebom sintetikih hipoglikemizantnih tvari koje uzimamo za
kontrolu eera u krvi. J etra e se obino obnoviti i regenerirati
novo tkivo ako nije doivjela prevelika oteenja. Na ovom mjestu
moda ete poeljeti ponovno prouiti nuspojave sintetikih hi
poglikemizantnih tvari o kojima smo raspravljali ranije. Rjeenje
ovog problema je u tome da nagovorite lijenika da vas oslobodi
tih lijekova. Zamijenite ih metodama kontrole prejakih odstupa-
nja eera u krvi o kojima smo govorili u 2. koraku naeg poglavlja
o oporavku i izljeenju. Ako va lijenik to ne eli uiniti, moda
ete trebati razmisliti o mogunosti promjene lijenika. Ni u kom
sluaju se nemojte pokuavati sami odvikavati od lijekova bez
medicinskog nadzora. Ponavljamo, ni u kom sluaju nemojte
( ) p o n } \ i i k I - /
175
se pokuavati sami odviknuti od hipoglikemika bez nadzora
vaeg lijenika.
Praktini faktori
Dok bude trajalo lijeenje ove ove bolesti, postoje brojni -
tini faktori koji e uvelike olakati proces. Na prirnjer, vodite
dnevnik s paljivo zabiljeenim datumima i vremenom svega
to poduzimate radi lijeenja ove bolesti. Pomou njega moi ete
identificirati alergije, pratiti napredovanje eera u krvi, izbjegava-
ti ponavljanje istih greaka, i moi ete brzo nauiti koristiti tabli-
cu glikemijskih indeksa. Osim toga, nauit ete kako vae tijelo re-
agira na program. Zapamtite da morate esto obavljati testirania
na alergije ak i onda kada mislite da nemate alergije. I trenutne
i naknadne alergiie prilino su este kod ovog sindroma, i one e-
sto prikrivaju simptome dijabetesa i hiperinzulinemije. Postanite
vjeti u praenju glukoze u krvi; to je kao praenje rezuitata u
utakmici. Kada ponete pobjeivati, otkrit ele da to djeluje vrlo
ohrabrujue. Testirajte onolikc esto koliko elite kako biste dobili
dobru kliniku sliku onoga to se dogaa. Nauite koristiti tra-
ke za mokrau kako biste mogli prati ti stanje mokrae. To je,
posebno u poetku, obar nain otkrivanja onoga to se dogaa
u vaem tijelu. Ako putujete, a imate posebno ozbiljan dijabetes,
nosite sa sobom dijabetiku identifikacijsku kartu. U sluaju da
vam zatreba hitna intervcncija, ne biste eljeli da vas medicinsko
osoblje pogreno tretira zato to ne zna da st dijabetiar. Kada
se izljeite, moete baciti identifikacijsku kartu u smee. Prilikom
irenja prehrane, ukljuujte nove namirnice jednu po jednu i
cijelo vrijeme se testirajte na alergije. Ako ste pod nadzorom
lijenika, s njim detaljno raspravite svoje simptome i rezultate.
Paljivo sluajte to vam govori, vodite biljeke i budite sigurni
da znate to moete oekivati od njegovih savjeta. Ima mnogo
izvanrednih lijenika, vrlo suosjeajnih i sposobnih mukaraca i
ena; ali nisu svi takvi. '
176
I ns ul i n - nos ti hi uboji ca
Moda najvaniji od praktinih faktora koje emo ovdje spo-
inenuti ima veze s naim stavom prema ovom programu oporav-
ka i izljeenja. Nau bolest ne izaziva samo loa hrana. Bolest iza-
ziva redovno konzumiranje lose hrane kroz due vremensko
razdoblje. Kako bismo bili sigurni da emo ostati zdravi, nuno je
promijeniti prehrambene pavike koje su uzrokovale bolest. Kada
u prehranu budete uvodili promjene koje su potrebne za obnav-
Ijanje vaeg zdravlja, postarajte se da se te promjene odraavaju
u trajnim promjenama vaih ipentalnih navika. Usredotoite se
na trajnu promjenu ioih prehrambenih navika, a ne samo na
lijeenje bolesti. Ako to ne uinite, bolest e se vratiti im se vrate
i lose prehrambene navike. U doslovnom smislu rijei, mi nismo
samo to jedemo, nego smo i ono to obino mislimo.
Ako stvarno vjerujete da danas zasluujele odmor, kada
sjednete za stol kako brste pojeli obrok, imat ete velikih problems
s lijeenjem ove bojesti. Nee biti vano koliko sic o njoj nauili.
Prehrambene navike
Da biste ost'ali ^dravi nakon izljeenja bolesti, morate stei
nove prehrambene navike, Ovdje emo dati pregled nekih novih
pravila koja ete morati usvojiti tako da vam postanu normalno
ponaanje:
Nemojte jesti zamrznutu hranu.
Nemojte jesti brzu hranu.
Nemojte jesti lanu hranu.
Nemojte jesti umjetne arome.
Nemojte jesti strojno preraenu hranu.
Nemojte jesti duboko prenu hranu.
Nemojte jesti masnu hranu.
Nemojte jesti zaeerenu hranu.
Nemojte jesti zagaenu hranu.
Opornvah i i/ .ljernjc 1 7 7
Kako bismo gore navedena pravila provodili u naem svakod-
nevnom dijetalnom ivotu, moramo bit: spremni napraviti neke
mentalne promjene u vezi s naim uobiajenim postupcima. Na
primjer, manje od 10% polica sa hranom u trgovinama mjeo-
vitom roboin sadravat e bilo to to bismo poeljeli kupiti za
na stol. Otkrit emo prodavaonice ekoloke hranc i zadruge koje
proizvode ekoloki uzgojenu hranu u naein susjedstvu. Otvorit
e nain se jedan potpuno nov svijet. Knjige, magazini i drugi izvo-
ri informacija, nepoznati piosjenom Amerikancu, poet e nas
voditi i ohrabrivati.
Pola svih restorana i restorana brze hrane za nas e biti zabra-
njeno. Kada budemo objedovali vam, poeljet emo kontaktirati
okrunog sanitarnog inspektora kako bismo otkrili restorane koji
ne posluuju zagaenu hranu. Na neki nain, to je prednost; iako
emo rjee jesti vam, init emo to u boljim restoranima.
U nasem poglavliu Neke osncve prehrane rekli smo da se
zdrava mjeavina kalorija sastoji od olprilike 75% sloenih uglji
kohidrata, 15% masti i uija i 10% ivotinjskih ili mlijenih bjelan-
evina. Me morate se svakoga dana strogo drati ovih postotaka.
Meutim, ovo su ciljane vrijednosti koje biste trebali pokuati
postii tijekom tjedana i mjeseci koje ete provesti izgraujui
nove prehrambene navike. Budui da smo svi biokemijski posebni
i budui da se fiziki zahtjevi razlikuju od osobe do osobe, ovi
se postoci takoer mogu razlikovati. Meutim, nije preporuljivo
dopustiti im da kroz due razdoblje znatnije odstupaju bez dobrog
medicinskog razloga.
Da bismo dobili tako visok postotak sloenih ugljikohidrata
znai da moramo nauiti kuhati zrnje u velikim koliinama. Re
cept na kraju poglavlja Neke osnove prehrane moze posluiti kao
vodi za upotrebu mnogih itarica, oraha, sjemenki, raznih vrsta
graha, graska i drugih mahunarki. Ta jela od zrnja nisu previe
ukusna u svom prirodnom stanju. Moramo im dodati suho voe,
178 l t ) / uh n i u i s n h i i i hoj i t \ i
povre, aromatino bilje, zaine, ukusne masti 1 ulja te druge do-
datke. Kada to uinimo, postaju iznenadujue ukusna.
Drugi nain dobivanja potrebnih koiiina sloenih ugljikohi
drata je pravljenje velikih salata od svjeeg, ekoloki uzgojenog
voa i povra. Opet moramo nauiti dopuniti okus ovih jela bi-
ljem, zainima, orasima, sjemenkama, ivotinjskim i mlijeniin
bjelanevinama, ukusmm mastima i uljima te drugim prirodnim
sastojma.
Ideja prehrambene piramide, tako popularna u Americi, jedan
je od razloga zaio je naa industrija hrane tako uspjena, a na
narod tako bolestan. Tradicionalna amerika ideja o mesu i kruni-
pirima s prilogom od povra i krikom pite za ruak, ili doruak
od prenih jaja, krumpira i slanine smrtno je pogrena (igra rijei
je namjerna). Koristei masti i ulja prvenstveno kao zaine u naoj
hiani lako moemo dobiti koliine masti, ulja i bjelanevina po-
trebne za odravanje zdravog tija.
Mlijeni proizvodi posebno su vano pitanje. I strenirani smo
da sluimo mlijenoj industiiji. Kravlje mlijeko dobro je za telad;
nije dobro za ljude. Mnogi ljudi, ukljuujui i djecu, jako su aler-
gini na tu tvar. Radi se o visoko preraenom, skoro umjetnom
proizvodu. Pasterizacija je potrebna zato to nije riiedak sluaj da
su krave bolesne, i zato to visoko automatizirani narin na koji
se muzu dovodi do bakterijskog zagaenja. Torn pasterizacijom
uniteni su svi probavni enzimi. Doslovno sva prehrambena vri-
jednost izdvojena je, a nas uvjeravaju da je to obrano stanje po-
eljno. Zatim se u njega dodaju umjetni izolati koji nam ba i ne
trebaju. Kada se pojavi u trgovinama, bezvrijedno je. Da imate
tele koje je ostalo bez majke i morate ga hianiti na bocicu, mlijeko
iz trgovine najvjerojatnije bi ga ubilo. Ako ste dovoljno sretni da
ivite blizu farmera sa stadom koza, razmislite o tome da ponete
kupovati svjee punomasno nepasterizirano kozje mlijeko i do-
mai kozji sir. Otkrit ete da su vrlo ukusni i hranjivi.
( I I/ Ifct cnj c 179
Koristite sir, mladi sir, kremasti sir i vrhnje u malim koliina-
ma. Paljivo itajte njihove etikete; svi oni imaju problem s du-
inom trajnosti. Maslac je najbolji mlijeni proizvod, ali maslac
dolazi u trgovine bez svojih prirodnih probavriih enzima.
Paljivo kupujte svoje ivotinjske bjelanevine. Ribe i drugi
morski pioizvodi, govedina, svinjetina, janjetina, perad i drugi i-
votinjski proizvodi koji se alju na trite za masovnu potrosnju
imaju probleme s kontminacijom specifine za svaku od njihovih
industrija. Postanite dobro informirani. Pronaite ekolokog far-
mera, kupite polovicu ili etvrtinu za va zamrziva i za par stoti-
na dolara imat ete cjelogodinju zalihu istoga mesa.
Kada usvojite ovaj reim s malo bjelanevina, malo masti i s
pravom hranom, dogodit e se brojne stvari. Va e sindrom X
postati i ostati loa uspomena. Osim to ete trebati podgriiavati
vae obroke od zrnja, morat ete kuhati samo jednom ili dvaput
tjedno. Kada otiete u restoran neete morati riskirati trovanje
hranom. Puno ete utedjeti na budetu za hranu. Nauit ete ui-
vati u tome sto niste jo jedna rtva intenzivno komercijaliziranog
sustava prehrane. 1, sto je najbolje od svega, vase zdravlje i razina
energije vrtoglavo e porasti.
Saetak
Prije nekoliko godina kada sam se upustio u lijeenje svog vla-
stitog dijabetesa tipa 2, podsvjesno sam oekivao da u pronai
neki dramatini novi uzrok bolesti. To je vjerojatno bilo zato to je
uinak bolesti na moj ivot bio tako dramatian. Kada sam uzroke
bolesti otkrio u zamjeni hladno presanih ulja koja su mi potrebna
toksinim mastima i uljima te u rairenom nedostatku omega 3
masnih kiselina i minerala, bio sam skoro razoaran. Pa svi znaju
za to, mislic sam; to je tu onda novo? Medutim, bio sam uporan i
testirao sam to to sam otkrio. Drago mi je to sam to uinio, jer je
to izlijeilo moj dijabetes brzo, potpuno, trajno, prirodno i jeftino.
180
I n / u l i n nii li hi uhoii ca
Od tog vremena pomogao sam mnogim drugima da otkriju kako
uiniti to isto.
Posljednje vano otkrie do kojeg sam doao na torn podruju
bilo je da, iako svi znaju za ta tri prehrambena problema, malo
je onih koji neto poduzimaju u svojim ivotima. U vrijeme kad
sam dobivao ovu bolest, i ja sam dva iH tri puta tjedno uivao
u chilli rellenosima prenim u dubokom ulju, a u pizzi i sonim
hamburgerima kad god bih to poelio. Naravno, svoju prehranu
nisam nadopunjavao potrebnim mineralima. Moja preaodba o
mastima i uljima u to vrijeme bila je da trebam kupovati one koje
su na snicnju u trgovini kada mi zatrebaju.
I danas mi je teko shvatiti da sam na neki nain zr.ao za opa-
snosti od umjetne hrane, ali to sto sam znao nisam primjenjivao
u vlastitom ivotu. Nisam bio potpuno svjestan da to uzrokuje
dijabetes tipa 2 predvidljivo i pouzdano, ali sam znao da to
nije dobro za mene. Radi se o problemu kada se od ume ne vidi
drvee. Svi smo tako dobro upoznati s opim konceptom da loa
prehrana nije ba dobra za nas da je teko napraviti prijclaz na
to je izravan uzrok dijabetesa i hiperinzulinemije, i ubit e me
polako i bolno.
Maglovita svijest o opasnosti od lose prehrane nije
dovoljna da nas zatiti od njenih stetnih uinaka.
Tijekom mnogih mjeseci koji su proli otkad sam poeo dis-
tribuirati ranu verziju ovog izvjetaja razgovarao sam s brojnim
dijabetiarima iz cijelih Sjedinjenih Amerikih Drava i Kanade.
Ostao sam zapanjen kada sam shvatio da neki od njih umjetnu
hranu cijene vise od vlastitog zdravlja. Za takve nema lijeka za
sindrom X ili bilo koju drugu degenerativnu bolest.
Meutim, takoer sam sa zadovoljstvom ustanovio da su oni
koji su u praksu sproveli lekcije iz ovog izvjetaja doivjeli isti dra-
( )f > \ t/' I l / l / r i m / C 181
matini oporavak kakvog sam i ja doivio. Kada doete do ovog
dijela izvjetaja znat ete vise nego to mnogi lijenici znaju o ovoj
bolesti. Meutim, ono to ste nauili nee vam biti ni od kakve
pomoi ako to ne provedete u praksi i n: usvojite nove pre
hrambene navike.
Ja sarn veliku motivaciju da stvarno promijenim svoje navike
dobio kada sam shvatio kako sam bio stekao svoje stare lose pre
hrambene navike. Kada sam to razmotrio brzo sam otkrio kako
sam bio nauio birati hranu koju sam kupovao. Bezbriino sam
sebi. doputao da budem istreniran kupovati takvu hranu, od stra-
ne prodavaa koje nije briga za strane zdravstvene posljedice koje
umietna hrana neizbjeno izaziva To me razbjesnilo dovoljno da
se promijenim. Nadam se da e i vas dovoljno razbijesniti.
Dodatak A
Da biste napravili svoju osobnu tablicu glikemijskih indeksa:
) biste napravili svoju osobnu tablicu glikemijskih indeksa
morate jednostavno mjeriti i biljeiti kakve posljedice po eer u
krvi ima uzimanje odreene hrane iji indeks zelite izmjeriti. Pro-
ces mjerenja i biljeenja mora biti standardiziran kako biste svaku
hranu tretirali fer kada mjerite kakav glikemijski uinak izaziva
kod vas. Set standardiziranih uvjeta potrebnih za korektno indek-
siranje testnih vrijednosti eera u krvi je:
1 Kod svakog mjerenja jedite jednaku koliinu hrane,
testnu kolicinu; 100 grama je prildadna koliina.
2 Svaki put kada obavijate mjeranje provjerite da se nije
javila alergijska reakcija.
3 Testiraite svaku hranu posebno; kod testiranja nemojte
mijeati hranu osim ako ne zelite testirati reakciju na
mijeanu hranu.
4 Svaku hranu testirajte na prazan eludac.
5 Sva mjerenja obavljajte u isto vrijeme u odnosu na za-
vretak obroka.
6 Paljivo vodite biljeke.
7 Ponovite isti test iste hrane nekoliko dana kasnije. Oe-
kujte da ete dobiti sline rezultate. Ako se rezultati bit-
no razlikuju morat ete popraviti tehniku testiranja.
8 Osigurajte da vaa prethodna prehrana ostane konzi-
stentna. Ako se jedan tjedan prejedate, a sljedei tjedan
postite, testovi e biti nekonzistentni.
Tablica gli kemi jskih indeksa
Voe i po* re
Kruh i itarice Razno
97Pa*tmJafc.kuhan'
96 Raieni krispi 100 Glukoza
93Pefenfk
Kolai od ekspandirane 91 Med
6 6 Instant to""Pir
rie 72 Kukuruzni -tips
85Mrfcva,k^ana
8 ) 1 Instant riia 69 Ryvita keksi
7 9 Feva grah
Ekspandirana pienica 6 8 Mars okoladica
72 Pi re kmn* "
Frencuski kruh 65 Saharoza
72 Svedska P*pa
Integralno zobeno 6 6 Keksi
6 6 Matellce^* limenke
braino 59 Keksi, dijetalni
64 OUa
Zobene pahuljice 58 Keksi, ajni
64 Graidice
itne pahuljice 56 Keksi od zobenog
61 Banana
83 Kukuruzne pahuljice
braina
58 Kukuruz Jeerac 75 Proso ips od krumpira
Pinto grah
72 Kruh, pienini integralni 38 Sladoled
Bubreiastf grah, iz konzerve
Kruh, pSenini Jogurt
Kuhani knanpir
Kruh, bijeli 36 Punomasno mlijeko
57VoAilkoMri
70 Kukuruzna tortilja 35 Mlijeko, 2% m.m.
54 Yam
Muesli 33 Obrano mlijeko
Breskve, jrSmenke
Zdrobljena penica 22 Fruktoza
51Slatkl kruwplr
69 Raieni kruh 11Kikiriki
50 Sokodyivjpt -
64 Raieni kruh, integralni
49 Sokod naaane 63 Zobeno brano
46 Sokod anonasa 59 Smeda riia
47 Smrznutl pafak
54 Bijela riia
46 Kruike, iz
' Mekinje
45 Groie
. Heljda
43 Peeni grrffciz limenke
49 Pumpernickel kruh
Sokod jabwlca 47 Bulgur
42 KruJke
. Instant riia
41 Bijell grah
46 Makaroni, bijeli
39 Smedl gr^
Zrna plenlce
38 Jabuke
44 Spageti, smodi
37 Zeleno poem*
42 Spageti, bijeli kuhani
36 Zelenl gratalr
39 Zvjezdice (tjestenina).
Uma grah
bijele
Garbanzo <pah Spageti od zobenog
Jagode
: braira, bijeli
TreJnje
28 Spageti, obogaeni
Grejp
33 Bubreiastiprah
Cmooki grah
Suieni grah
Ma relice, suiene
22 Jemena prekrupa
31 Crni grah
29 Breskve
27 Crvena lea
25 Sljive
16 Soja, iz konzerve
15 Soja, suiena
7 Indijska smofcva
Dodatak A
185
Ako ste skloni dijabetesu trebate utvrditi koliko se povisio va
eer u krvi i koliko je dugo ostao povien; neete nuno morati
utvrditi sam kratkotrajni vrhunac. U tom sluaju napravit ete tri
ili etiri mjerenja eera u krvi unutar jednog sata od uzimanja
sumnjive hrane i zabiljeiti prosjek izmjerenih vrijenosti. Glike-
mijski indeks e vam onda dati dobru relativnu procjenu kako va
sustav podnosi sumnjivu hranu pokazujui vam prosjenu vrije-
nost eera u krvi tijekom prvih sat vremena nakon jela. Ako zelite
napraviti test mijeane hrane, budite vrlo precizni u pogledu toga
koliko koje hrane uzimate i vremena kada mjerite eer u krvi.
Ako ste sklom hipoglikemiji, moda ete htjeti otkriti vau
najviu postprandijalnu vrijednost eera u krvi i napraviti tablicu
najviih vrijednosti eera u krvi. U tom sluaju morate napraviti
dovoljan broj mjerenja kako biste otkrili vrhunac, a ostala mjere
nja moete zanemariti.
Da biste usporedili svoj glikemijski indeks s priloenom
tablicom glikemijskih indeksa:
Da biste usporedili svoj glikemijski indeks s prilozenom tabli
com glikemijskih indeksa, morate ujednaiti vau tablicu glike
mijskih indeksa s relativnim vrijednostima na referentnoj tablici
indeksa. To se moe postii dijeljenjem svih vrijednosti eera u
krvi koje dobivate s vrijednou eera u krvi koju dobivate kada
pojedete testnu koliinu glukoze. Zatim dobivene rezultate po-
mnoite sa 100. Sva testirana hrana tada e se nalaziti unutar Ije-
stvice od 0 do 100.
Ope smjernice:
Priloena tablica moe biti od pomoi kod procjene relativnog
glikemijskog uinka raznih vrsta hrane na prosjenog ovjeka.
Nemojte se zabrir.uti ako se vai indeksi donekle razlikuju od ovih
na tablici; ipak, ako nema alergijskih reakcija, ne bi trebali biti jako
186
in/. ul in - na ti hi nb\ jica
razliiti. Zapamtite da u biokemijskom svijetu, iako smo svi slini,
ista veliina ne odgovara svima.
Maltoza, koja nije uvrtena u tablicu, eer je s viim glikemij-
skim indeksom od referentne glukoze. Ova tablica ujednaena je
glukozi iji je indeks 100. Na ovoj ljestvici maltoza bi imala
indeks 110.
Moete mijeati i usklaivati namirnice kako biste dobili kom-
binirani glikemijski indeks za neki obrok, umjesto samo za jedno
jelc. Kada to budete radili, dobivem kombinirani indeks obino
e biti nii od glikemijskog indeksa namirnica koje su visoko na
tablici. Salatno ulje, na primjer, obino sniava glikemijski indeks
salatc. Postoje neki izuzeci. Alkohol e obino povisiti glikemijsku
vrijednost hrane s kojom se konzumira. Nemojte se bojati ekspe-
rimentirati kako biste otkrili ste vam najbolje odgovara. Meutim,
pazite da lie steknete naviku uzimanja hrane koja kronino po-
visuie eer u krvi.
Sada ete moda poeljeti ponovno prouiti odjeljak ProbIe-
mi i potekoe u vezi s testom tolerancije glukoze kako biste
potpunije razumjeli nain na koji funkcionira ovaj testni protokol.
Nemojte oekivati da vai testni rezultati budu precizni, vaa
prchrana od prethodnih tjedana utjee na svako mjerenje koje
obavite. Takoer, dok budete postizali napretke u lijeenju bolesti,
reakciia vaeg tijela e se s vremenom postupno mijenjati. Kori-
stite ove rezultate testova kao vodi kod procjenjivanja biofizikih
rezultata hrane koju jedete.
Nemojte esto jesti namirnice koje su previse visoko na tablici
glikemijskih indeksa, jer e to uzrokovati kronino povienie razi-
na glukoze i, kao posljedicu toga, oteenja vena i arterija.
Siobodno u prehranu postupno ukljuujte namirnice s viih
razina tablice kako vam se stanje bude poboljsavalo.
Rjenik manje poznatih rijei
Aldosteron
Amilaze
Anaboliki
Antioksidirajui
Aspartam
Ateroskleroza
ATP
Autoimuni
Autosomalan
Bazalan
Bioaktivan
Bioflavonoidi
Celijaan
Ciljana vrijednost
Ci.
Hormon nadbubrene lijezde koji regulira
ravnoteu natrija i kalija.
Grupa enzima za probavljanje
ugljikohidrata.
Koji se odnosi na proces ponovnog
sastavljanja produkata razgradnje hranc u
ivo tkivo.
Koji neutralizira oksidirajue molekule.
Lani eer, poznat i kao Nutrasweet.
Stvrdnjavanje arterija.
Adenozin trifosfat - najvanija molekula
za pohranjivanje energije u naim naim
stanicama.
Koii se odnosi na napadanje tijela vlastitim
antitijclima.
Koji se odnosi na nasljedne karakteristike
koje se prenose nespolnim kromosomima.
Osnovna razina metabolizma
Sposoban za kemijske interakcije s
organskim molekulama.
Grupa bioaktivnih spojeva koji se nalaze
u vou i povru. Smatra se da pojaavaju
djelovanje vitamina C.
Odnosi se na alergijsku bolest kod koje
dvanaesnik biva oteen glutenom.
Nominalna vrijednost furikcije u odsutnosti
naruavanja.
fedinstveni oblik molekule masne kiseline
koji moe biti metaboliziran.
188
/ / / | >: l l hl l l /n^UtJ
Dijaliza
Dvanaesnik
Esencijalne masne
kiseline
FDA
Fitokemijski
Fitosterol
Fosfolipidi
Fosforna kiselina
Fruktozurija
Gangrena
GH
GITT
Glicerol
Glikemijski
Glikogen
Glikogeneza
Glikozilacija
Glikozurija
Glukagon
Medicinska procedura denja krvi kod
se primjenjuje u sluajevima zatajenja
bilbrega.
Dio tankcg crijeva koji se nadovezuje na
eludac.
Posebna grupa neophodnih masnih kiselina
koje se uklanjaju iz preraene hrane.
Amerika Uprava za hranu i lijekove.
Prehrambena tvar koja se javlja . prirodan
nadn.
Tvar koja blokira apsorpciju kolesterola u
naem dvanaesniku.
Molfckule masti koje sadre fosfor.
Organski reagens.
Bolest slina dijabetesu.
Odumiranje tkiva.
Hormon rasta.
Test toleiancije glukoze i inzulina.
Osovina triglicerida. Povezuje tri masne
kiseline.
Koji se odnosi na eer u krvi.
Ponranjeni oblik glukoze.
Stvaranje glukoze u jetri.
Reakcija starenja tkiva koja se ubrzava kod
dijabetesa.
Dijabetesu slina bolest kod koje se eer
javlja u mokrad.
Hormon guteiae; stimulira otputanje
pohranjene glukoze u krvotok.
Rt j z cnt k manj c p o z n a u h n j c z i 189
Glukokortikoidi
Glukoza
GTT
HDL
Hemiceluluza
Hemostaza
Hiperglikemija
Hiperinzulinemija
Kiperkolesterolemij a
Hipertenzija
Hipcruricemija
Hipoglikemija
Hipoglikemizantni
Hipoinzulinemija
Hipotalamus
Ileum
Insipidus
intermitentna
klaudikacija
Inzulin
Grupa hormona koje otputa kora
nadbubrene lijezde.
Vrsta eera, takoer poznata kao dekstroza
ili groiani eer.
Test tolerancije glukoze.
Lipoproteini visoke gustoe - takozvani
dobri iipoproteini koji pomau recikliranje
kolesterola.
Vrsta vlakana.
Zaustavljanje krvarenja.
Poviena glukoza u krvotoku.
Povien inzulin u krvotoku.
Povien kolesterol u krvotoku.
Povien krvni tlak
Poviena mokrana kiselina u krvi.
Giht.
Nedovoljna koliina glukoze u krvotoku.
Koji sniava razinu eera u krvi.
Nedovoljna koliina inzulina u krvotoku.
Dio mozga koj: je u interakji s endokrinim
organima
io tankog crijeva koji je ileccekalnim
zaliskom povezan s debelim crijevom.
Oblik dijabetesa za kojeg je karakteristino
obilno mokrenje. Uzrokovan je nedovoljnim
luenjem ADH.
Pojava bola u potkoljenicama za vrijeme
hodanja
Hormon beta stanica guterae koji potie
tijelo na upotrebu glukoze.
190 I n/. ulin - nu ti hi uboji ca
Izomeri
Jejunum
Kataboliki
Kateholamini
Kctoacido/a
Ketoacidozan
Ketoni
Kofaktori
Ksiluloza
Kvercetin
LDL
Lignan
Limfociti
Lipaze
Lipogeneza
Lipolitiki
Lipoproteini
Makrofagi
Tvari s identinim molekularnim teinama
ali razliitim fizikalnim svojstvima.
Dio tankog crijeva koji je povezan s
dvanaesnikom i s ileumom.
Koji se odnosi na procese razgradnje hrane
na bioaktivne sastavne dijelove.
Grupa hormona koje lui nadbubrena
medula.
Kiselo stanje krvi kao posljedic? prisutnosti
ketona.
Koji se odnosi na ketoacidozu
Molekule acetona u krvotoku
Dvije ili vise tvari potrebnih jedna drugoj
za pospjeivanje zajednike aktivnosti.
Mokrani marker za pentozuriju.
Hranjiva tvar; jedan od bioflavcnoida.
Lipoproteini niske gustoe - distribuiraju
kolesterol: druge masne kiseline iz jetre do
stanica. Takozvani loi lipoproteini.
Vrsta vlakana.
Posebna vrsta bijelih krvnih stanica koje
tvore dio naeg imunolokog sustava.
Grupa enzima za probavljanje masti koji
nastaju u guterai.
Proces u kojem jetra proizvodi masti iz
glukoze.
Koji otapa masti.
Masti povezane s bjelanevinama
Obrambene stanice tijela, sposobne unititi
ili inaktivirati opasne mikroorganizme.
Ri j cni k po/ .ratih rij eci 191
Malapsorpcija
Mastociti
Metabolizam
Metaloenzimi
Mikotoksin
Mikrovaskularan
Mitohondriji
Monosaharidi
Mutagen
Neuropatija
N or adrenalin
Pentozurija
Peptid
Peroksid
Policiklini
Policistian
Polipeptid
Portalan
Nedovoljna apsorpcija hranjivih tvari.
Obino se odnosi na resice u tankom
crijevu.
Posebna vrsta stanica u imunolokom
sustavu koje pohranjuju antitijela za
specifirte antigene.
Proces kojim se hrana transformira i koristi
u naim tijelima i njegovim stanicama.
Enzimi s vezanim mineralima, takva je
veina enzima.
Izluina gljivica. Ncki au otrovni, neki se
koriste kao antibiotici.
Koji se odnosi na male vene u tijelu, meu
stanicapia, u onoj jabuici itd.
Energetska centrala stanice.
Jednomolekularni eeri.
Sposoban izazvdti bioloku mutaciju.
Bolest ivanog tkiva.
Hormon nadbubrene lijezde.
Bolest slina dijabetesu
Dvije ili vie povezanih aminokiselina.
Spoj kisika u kojem kisik ima oksidacijski
broj'l-,
Grupa aromatskih ugljikovodika vanih u
organskoj kemiji.
S brojnim cistama.
Molekularna veza 50 ili manje
aminokiselina.
Koji se odnosi na posebnu venu koja
povezuje crijeva i jetru.
192 In/. uli n - f ihi (jhojico
Postprandijalan
Pretilost
Prostaglanini
Proteaze
Retmopatija
Simbiotski
Somogy
SulAti
Sulfonilurea
ok
T4
Tokoferoli
Trans
Trans masne
Triglicerid
Triptofan
TSH
Nakon jela.
Ozbiljan sluaj prekomierne tjelesne teine.
Tvari sline hormonima; nasiaju iz
nezasienih masnih kiselina.
Grupa enzima za probavljanje bjelanevina.
Bolest mreznice oka.
Koji se odnosi na ir.terakciju dvaju
organizama koja moe i ne mora biti
korisna za oba sudionika.
Uinak na glukozu u krvi povezan s
upotrebom injekcijskog inzulina.
Kemijski konzervansi u irokoj upotrebi,
koriste se u hrani.
Opasna grupa oialnih hipoglikcmika koji
su u sirokoj upotrebi za tretiranje diabetesa
mellitusa.
Po ivot opasan bioluki dogaaj, esto
praen ozbiljnim padom krvnog tlaka
Hormon titnjae.
Porodica hranjivih tvari u koju spada i
vitamin E.
Ovdje se odnosi na neprirodan i tetan
molekularan poredak masnih kiselina koje
se ne mogu odmah metabolizirati.
Neprirodan, toksian poredak masnih
kiselina koji se nalazi u preradenoj hrani.
Tri masne kiseline molekularno vezane za
glicerolnu osovinu.
Jedna od osam esencijalnih masnih kiselina.
Hormon koji stimulira titnjau.
Rij i cmk manjc po:'nat:h r ij cn
193
w-3 ili n-3 Omega 3; grupa esencijalnih masnih
kiselina.
u ukasta tekuina koju jetra lui u uovod.
Potrebna je za probavljanje masti i ulja.
uovod Posebni kanal koji povezuje jetru, uni
mjehur i vanaesnik.
Biljeke
Uvod
1j. Whittaker, dr. med, <Reversing Diabetes, 1937, str. 133
2VRP Newsletter, listopad 1993; U. H. Malabu, S. Dryden, H. D. McCarthy, et ab,
Diabetes, 1994; 43:9-15
3J. M. Llobet, J. L. Domingo, Acute toxicity of vanadium compounds in rats and
mice*, Toxicol Lett, 1984, studeni; 23(2):227-231L
Migliore et al., Cytogenic damage induced in human lymphocytes by
four vanadium compounds and microneucleus analysis by florescence in
situ hybridization with a centrometric probe*, Mutat Res, 1993 studeni;
319(3):205-213
4Cam, M. C. et al., Distinct glucose lowering and Beta cell protective effects of
Vanadium and food restriction in streptozotocin-diabetes*, Eur J Endocri
nology, 1999; 141(5):546-554
Poucheret, P., Verma, S., Grympas, M. D., McNeill, J. H., Vanadium and
diabetes*, Mol Cell Biochem, 1998; 188(l-2):73-80
5R. E. Rothenberg, dr. med, FACS. Medical dictionary and health manual*,
1992.
6A. M. Thrash, dr. med., FACP, C. L Thrash, dr. med., MPH, Diabetes and the
hypoglycemic syndrome*, 1993, stir. 29
7Elaine N. Marieb, RN, dr. sc., Essentials of human anatomy and physiology*,
5. izd., 1997, str. 283
8M. P. Stern, The effect of glycemic control on the incidence of macrovascular
complications of type II diabetes*. Arch Fam Med, 1998, oujak; 7(2): 155-
162
H. Haller, Postprandial glucose and vascular disease*, Diabet Med. 1997,
14. kolovoza, dodatak 3: S50-S56
S. V. Edelman, Type II mellitus*, Adv Intern Med, 1998; 43:440-500
G. M. Baillie et al., Insulin and coronary artery disease; is syndrome X the unify
ing hypothesis?*, Ann Pharmacother, 1998, veljaa; 32(2):233-247
9U. Erasmus, dr. med., Fats that heal, Fats that kill*, 1996, str. 5
10R. Berkow, dr. med, ur. The Merck manual of diagnosis and therapy*, trinaesto
izdanje, 1977, str. 1291-1293
11L. Lepsanovic et al., Hyperinsulinemia as a key factor in the development of
many metabolic disorders*, Med Pregl, 1997, studeni; 50(ll-12):469-472
Krentz, A. J., Ferner, R. E Bailey, C. J., Comparative Tolerability Profiles of
Oral Hypoglycemic Agents*, Drug Saf, 1994, listopad; 11(4):223-241
196 In/. t ihn va< t i hi ahoji cd
12 ]. . Whitaker, Health and Healing, periodini dodatak, sredina veljae
1996.
J. D. Wallach, DVM, ND, Let's play doctor, ref: Semmelwise incident,
1993, str. 75
Prepoznavanje problema
1M. Murray, ND, J. Fizzorno, Nl), ((Encyclopedia of Natural Medicine, 2.
dopunjeno izdanje, 1998., Prima Publishing, PO Box 1260BK, Rocklin,
CA95677, str. 405-407
2Van Nostrands Scientific Encyclopedia, 8. izdanje, Diabetes VIII.34, str. 667
3Doktor J oel Wallach u svojoj knjizi Lets play Doctor (str. 108-110) govori
0 svom otkriu'da je cistina fibroza kod djeteta izravna posljedica
nedostatka selena u majinoj prehrani. Cistinu fibiozu se moe u pot-
punosti prevenirati davanjem dovoljnih koliina selena trudnim zenama,
1moe se nSpjeno lijeiti davanjem selena djetetu koje je rodeno s ovom
boleu. Doktor Wallach ogoreno dodaje da kad je podnio izvjetaj
o ovim otkricima, informacija je bila zalakana, a on je smjesta dobio
otkaz. 1
4J. Feltman, Preventions giant book of health facts, 1991, str. 169
5R. Berkow, dr. med., ur., op. cit. str. 1289
6R. Berkow, dr. med., op. cit. str. 1305-1307
7N. Appleton, dr. sc., Lick fhe sugar habit, 1988, str. 44
8J. F. Balch, dr. med., P. A. Balch, CNC, Prescription for nutritional healing,
1990, str. 154
9Goldstone, M. L. et al., Ir.sulin potentiates platelet-derived growth factor
action in vascular smoothe muscle cells, Endocrinology, 1998, listopad;
139( 10):4067-4072
10R. M. Berkow, dr. med., op. cit. str. 1291
11Stout RW, I nsulin as mitogeniv factor: role in the pathogenesis of Card'ovas-
cular disease." Am J Med 1991 Feb21;90(2A). 62S-65S
12Ovo je medicinski argon; znai nakon obroka'.
13R. Berkow, dr. med:, op. cit. str. 1294
14R. Berkow, dr. med, op. cit., str 1295-1298
15Rijei u kurzivu imaju posebno znaenje koje e postati jasno nakon to
objasnimo kontrolne sustave.
16R. Berkow, dr. med, op. cit., str 1295-1298
Bil fctkc 197
17U ranirn fazama ovog otkazivanja vano je kvantificirati visoku razinu inzu
lina pomou GITT-a, testa tolerancije glukoze i inzulina.
| Physicians Desk Reference, 53. izdanje, L999.
19Physicians Desk Reference (lijeniki prirunik.)
20Otputanje glukoze iz jetre objanjeno je u odjeljku Funkcije cndokiinih
lijezda
21Studija oralnih hipogiikemizantnih agenasa u sklopu Sveuilinog grupnog
dijabetikog programa (University Group Diabetes Program)
22Dobra uvodna rasprava o tome kako funkriomraju ovi putevi moe se
pronaci u Encyclopedia of natural medicine, Michael Murray, ND i
J oseph Pizzorno, ND, drugo izmijenjeno izdanje, 1998, str. 104-125
23Physicians Desk Reference, 53. izdanje, 1999.
24J.J. Brooks, dr. med. ((Alternative Medicine research, sv. 9,26. ozujka 2000.
25Pravni uredi Charlesa H. J ohnsona i suradnika, besplatni telefon: 1(800) 535-
5727, od 26. travnja 2000.
26J. A. O. Brown, M. B., B. Chir., Pears medical encyclopedia, illustrated, 1971,
str. 250
27R. Berkow dr. med., glavn: urednik, Merck Manual of Medical Information,
1997, str. 721
Kontrolni sustavi
1J. J. D'Azzo, C. H. Koupis, ((Feedback control system analysis and syntesis,
1960, str. 113-138
7Kao i sustavi tipa 1, tipa 2 i mnogi drugi sloeni sustavi viega recla.
3Unutarnja naruiavanja automatski se kompenziraju dinamil.om kontrolne
petlje sustava.
ovjeji sustavi za kontrolu eera u krvi
1A. D. Mooradian et. al., ((Endocrinology in aging, Dis Mon, 1988, srpanj;
34(7):393-461
2Vidi odjeljak Klasicni simptomi i rani znaci upozorenja
3V. Baron, E. Van Obberghen, ((Mechanism of insulin action, CR Seances Soc
Biol Fil, 1995; 189(1):25 41
198 In/. ul in - i n f ti hi nhojira
4Elaine N. Marieb, RN, dr. sc., Essentials of human anatomy and physiology,
peto izdanje, 1997, str. 434
5Strogo uzevi, mozak takoder rr.oze koristiti glutaminsku kiselinu i ketone u
sluaju nude.
6 U. Smith et al, Human adipose tissue in culture V. Studies on the metabolic
effects of insulin, Diabetologia, 1976, svibanj; 12(2): 137-143
7U. Erasmus, dr. sc, Fats that Heal, Eats that Kill, str. 170
8Elaine N Marieb, RN, dr. sc., op. cit., str. 430-435
9Leon Chaitow, ND, D. O., Thorsons guide to amino acids, str. 24 29
1CGoodyear L. J., Kahn B. B., Exerice, glucose transport and insulin
sensitivity, Annu Rev Med, 1988; 49:235-261
11W. W. Wiersinga, Subclinical thyroidology, izloieno na simpoziju
Metabolism and action of thyroid hormone, ur. T. J. Viser, dr. sc, E. R
Krenning, dr. med., Rotterdam, Nizozemska. 4-1997.
12E. N. Marieb, PN, dr. sc., op. cit., str. 272-282
13Randle P. J. ct al, Glucose fatty acid interactions and the regulation of
glucose disposal, J Cell Biochem, 1994; 55 dodatakl -l l
14E. N. Marieb, RN, dr. sc op. cit., str. 267-288
15Gustavsson J. et al., Insulin stimulated glucose uptake involves the transition
of glucose transporters to a caveolae-rich fraction within the plasma
membrane: implications for type 2 diabetes. Mol Meds, 1996, svibanj;
2(3):367-372
16Rea, S., J ames, D. E., Moving GLUT4: the biogenesis and trafficking of
GLUT4 storage vesicles, Diabetes, 1997, studeni; 46(11):1667-1677
l/ Kahn, B. B., Lilly lecture 1995. Glucose transport: pivotal step in insulin
action, Diabetes, 1996, studeni; 45(11): 1644-1654
18S. Gregersen et al, Glycaemic and Insulinaemic Responses to Orange and
Apple Compared with White Bread in non-insulin Dependent Diabetis
Subjects, J Clin Nutr 46(1992):301-303
19Dunne, L. J., Nutrition Almanac, tree izdanje, str. 4 i 274
20Goodyear L. J. et al, Exercise, glucose transport and insulin sensitivity,
Annu Rev Med, 1998;49:235-261
21Tuominen, J. A. et al, Exercise increases insulin clearance in healthy man
and insulin-dependent diabetes mellitus patients, Clin Physiol, 1997,
sijeanj; 17(1): 19-30
Biljchc
199
1Usporedite to s idealnim vrijednostima spomenutim u naem odjeljku klasini
simptomi i rani znaci upozorenja*.
2McCarthy, M. F., Up regulation of IGF binding protein-1as an anticarcinoge-
nic strategy: relevance to caloric restriction, exercise and insulin sensitivi
ty*, Med Hypothesis, 1997, travanj; 48(4):297-308
McCarthy, M. F., Up regulation of intracellular signalling pathways may
play a central pathogenic role in hypertension, atherogenesis, insulin re
sistance and cancer promotion - the PKC syndrome*, Med Hypothesis,
1996, ozujak; 46<3):191-221
3 Okolska, G., et al, [Current recomendations concerning the rational use of
fats. II. Value of polyunsaturated fatty acids for the n-6 and n-3 groups and
general recommendations], Rocz Panstw Zakl Hig, 1989; 40(3):17S-1S7
4Glikemijski indeks* je popis namirnjea prema relativnom uinku to ga one
imaju na pcrast eera u krvi. Uinakgreske brzine moie se svesti na mini
mum uzimanjem hrane koja je nisko na glikemijskom indeksu. Ponovno
emo se vratiti na ovaj glikemijski indeks radi detaljnije rasprave.
5Autor je esto pokuiavao pronai ovu informaciju, <di bez uspjeha.
f Sweeny, J. S., Dietarv factors that influence the Dextrose Tolerance Test*, Arc
hives Int Med, 40:818-830, 1927.
7 Whitaker, J. M., dr. med., op. cit., str 34 .
Dr. Marvin Siperstein, profesor medicine, Veterans Administration
Medical Center, San Francisco, Family Practice News*, 15. listopada
1979.
8To se dogaa lead je naa razina eera u krvi na p'razan eludac, izmjerena
ujutro, visa od nae kasnoveernje razine eera u krvi a nismo nita jeli
tijekom noi. Pogledati nae odjeljke Funkcija endokrinih ilijezda* i Ci-
ljana tocka*.
9O tome to tono znai lose masti* govorit cerno kasnije.
Ostala vana pitanja
1J. A. C. Brown, M. B., B. Chir., Pears Medical Encyclopedia*. Pelham Books Lt.
i Rainbird Reference Books Lt., 1971, London, England.
2W. G. Crook, dr. med., 1he Yeast Connection*, 1992, Professional Books, p.p.
3246 J ackson, Tennessee, 38303. Ovo je odlian izvor podataka o Candidi
aibicans.
Naruavanje sustava
0
I n/ . unn - va tihi uboji ra
^iklamat je odobreno sladilo prema Uredbi Europskog parlamenta i Vijea
94/35/EC od 30. lipnja 1994. o prehrambenim sladilima. Zemlje lanice
poele su je provoditi 31. prosinca 1995.
Odobrio ga je Zajedniki struni odbor za prehrambene aditive (J oint
Expert Committee on Food additives, J EFCA) FAO-a i WHO-a, i Znan-
slveni odbor za hranu (Scientific Committee for food, SCF) Europske ko-
misije.
Savjetodavni odbor nacionalnih toksikolokih programa r.edavno se (u listopa-
du 1997) osvnmo na status saharina u nlzvjestaju o kar.cerogcnim tvariman
federalne vladc. Ovaj odbor preporuio je da se nastavi s koritenjem de-
klaracije s upozorenjem
To se doznalo 1985. na sasluanju FDA koje je proveo senator Metzenbaum.
Prema Alexu Constantinu u njegovom eseju Slatki otrov.
Radna grupa FDA za istragu sluaja Seade, Final Report of Investigation of G.
D. Searle Company*, 24. oujka 1976.
Ameriko ministarstvo zdravtva i socijalnih slubi, Report on all adverse
Reactions in the Adverse Reaction Monitoring System*, 24. veljae i 28.
veljae 1994.
' Piica o steviji moze sc pronai na mnogim mjestima na Internetu, ukliuujui i
http://wwv'.nowvitamins.com/stevia.htm
10W. G. Crook, op. cit.
Cummings, J. H. et al, Role of Intestinal Bacteria in Nutrient Metabolism*,
J Clin Nutr, 1997; 16:3-11
11A. V. Constantini, dr. med, direktor Svjetske zdiavstvene organizacije, H. Wie-
land, dr. med, Lars Qvick, dr. med, dr. sc, The Fungal/Mycotoxin Etiology
of Human Disease (particularly cancer)*.
12A. V. Constantini, dr. med, direktor Svjetske zdravstvene organizacije, H. Wie-
land, dr. med, Lars Qvick, dr. med, dr. sc, op. cit.
13N. Appleton, dr. sc., Lick the sugar habit)>, 1988, Avery Publishing Group,
Garden City, ste 67
14J eftini uredaji za mjerenje pulsa mogu se pronai u veini apoteka. Iako nisu
posve neophodni, mogu olakati mjerenje pulsa.
15S. Faellen, The Allergy Self-Help Book*, 1983, Rodal Books, Rodale Press, Inc.
33 East Minor Street, Emmaus, Pennsylvania, 18049
16 E. N. Marieb RN, dr. sc., Essentials of Human Anatomy and Physiology*,
1997, str. 435-436, Benjamin/Cummings Publishing Company. 2725 Sand
Hill Road, Menlo Park, California 94025
Bihckc
201
17 Goalstone, M. L. Et al, Insu!in potentiates platelet-derived growth factor
action in vascular smooth muscle cells, Endocrinology, 1998, listopad;
139( 10):4067-4072
18I takozvane dobre masti i takozvane lose masti apsolutno su neophodnc
za odvijanje nasih ivotnih procesa. To to su jedne postale poznatc kao
dobre, a druge kao loe, posljedica je nevjerojatnog neznanja moderne
popularne znanosti.
19A. M. Thrash, dr. med., FACE, C. L. Trash, dr. med, MPH, ^Diabetes and the
Hypoglycemic Syndrome, str. 62-65,1994, New Lifestyle Books, Seale, AL
36875.
20Nedavno finsko istrazivanje na 970 helsinkih policajaca, pod vodstvom Kalevi
Pyorala sa Sveuilita u Kuopiu, pokazalo je da su oni s najviim razinama
inzulina imali tri puta veu uestalost poputanja srca od onih s najniim
razinama inzulina.
21 Milwaukee J ournal Sentinel nedavno je objavio da su Nikhil Dhurandhar i
profesor Richard Atkinson, dva vrlo poznata istraivaa pretilosti, povezali
adenovirus 36 s pretilou kod ljudi. Prema lanku, istraivanje je bilo do
voljno obeavajue za dobivanje financijske potuore Nacionalnog instituta
za zdravlje.
22E. N. Marieb, RN, dr. sc., str 431
Triscari, J. et al, Changes in lipid matabolism in diet-induced obesity.
Metabolism, 1985,Iipanj; 34(6): 580-587
Koyama K. et al., Tissue triglycerides, insulin resistance, and insulin pro
duction: Implications for the Hyperinsulinemia of obesity. Am J Physiol,
1997, listopad; 273 (4.dio):E708-713
23Morales, L. M. et al, Insulin and lipogenesis in rat adipocytes. 11. Effect of high
levels of insulin and glucose on lipid synthesis in isolated rat adipocytes,
Biochem Biophys Res Commun 1994,30 oujka; 199(3): 1151-1157
24 Stejskal, D. et al, [Leptin, insulin and pioinsulin-their relationship], Vnirt
Lek, 1998, lipanj; 44(6):361-365
25Rohner-J eanrenaud E, J eanrenaud B, Central nervous system and body wei
ght regulation, Ann Endocrinol (Paris), 1997; 58(2): 137-142
26Stejskal, D. et al, ibid.
27Steinberg, H. O. et al, Obesity/insulin resistance is associated with endothelial
dysfunction. Implications for the syndrome of insulin resistance. J Clin
Invest, 1996,1. lipnja; 97( 11):2601-2610
202 In/ .ulin - i-ti v t i h i uhojicd
1American Heritage Dictionary of the English Language, 1978, Houghton Mi
fflin Company.
2Encyclopedia Americana, 1966 sv 9., str 54.
3 Newton Evans, dipl. ing., dr. med. et al, The Home Physician and Guide to
Health, 1923, Pacific Press Publishing Association, Mountain View, Ca
lifornia.
4J oslyn, E. ., Dublin, L. I., Marks, H. H Studies on Diabetes Mellitus, 1933,
American J ournal of Medical Sciences, 186:753-773.
5Ameriko kardioloko udruienje (American Heart Association) piocijenilo je
1998. da 51% Amerikanaca ima razinu kolesterola u krvi 200 mg/dl ili vise.
Zbog rascjepkanosti medicinske zajednice na specijalnosti, kao to s .t v o
objasriili, to se vise ne smatra posljedicom dijabetesa. Trenutano se sma-
tra da dijabetes samo poveava opasnost od dobivanja kardiovaskularnih
bolesti.
6Levine. R., Historical view of the classification of diabetes, 1986. Clinical Che
mistry 32 84-86, Van Nostrands Scientific Encyclopedia, 8. izdanje, Vlll.34
Diabetes, str. 665-676
7 Hipokratova zakletva, odlomci: Zaklinjem se Apolonom lijenikom... u skladu
sa svojim sposobnostima i prosubom... neu dati nikakav smrtonosan lijek
ako se to od mene zatrai, niti u dati takav savjet... u isioi i svetosti pro
vest u svoj ivot i primjenjivati svoju vjetinu...
8Ameriko kardioloko udruzenje u jednom od svojih prvih informacijskih bil-
tena 1998. spominje neke od ovih simptoma kao: pretilost, netolerancija
glukoze, otpomost na inzulin, dijabetes, povieni trigliceridi, povieni krv-
ni tlak, ishemijska srcana bolest, hiperijizulinemija.
9J, Whittaker, dr. med., Is heart surgery necessary?, str. 52-62, 1995, Regnery
Publishing, iNc. 422 First Street, SE, Suite 300, Washington, DC 20003
10J, Whittaker, dr. med., ibid, str. 13-27
11American Demographics, Deaths top ten, travanj 1997
12J. D. Wallach, dipl. ing, DVM, ND, Ma Lan M. S., di. med., Rare Earths: For
bidden Cures, str 456-463,1996, Double Happiness Publishing Company
PO Box 1222, Bonita, CA 91908
13Encyclopedia Americana, Library Edition, 1966. C. G. Snyder, savjctnik za pre-
hranu, Margarine, str. 279-300
14J. Trager, The Food Chronolgy, 1995, Henry Holt 8c Company, N. Y., N. Y.
15J. Trager, ibid.
Epidemiologija dijabetesa tipa 2 i hiperinzulinemije
Riljckc
203
16Neke od ovih mehanizama objasnit emo u naem odjeljku Masti i ulja.
17U. Erasmus, Fats That Heal, Fats That Kill, 1996, str. 104, Alive Books, 7436
Frazer Park Drive, Burnaby BC, Kanada. V5J 5B9. Udo je takoder ukazao
na injenicu da je oeldvani zivotni vijek u Nizozemskoj pet godina duzi
nego kod nas.
18J. Trager, The Food Chronology, 1995, Henry Holt & Company, N. Y., N. Y
Popis prema vreinenskom slijedu.
19J. Trager, ibid.
20 Pisac se sjea kako je, kao dijete, mijeao paketie boje s obojenim margarinom
za svcju majku.
21J -Trager, ibid.
22Encyclopadia Americana, Library Edition, Margarine, str. 279-280
23A. M. Thrash, dr. med., FACP, C. L. Thrash, dr. med., MPH, Diabetes and the
hypoglycemic syndrome, New Life Books, Seale, AL 36875, str 54-58
24Van Nostrands Scientific Encyclopedia, 8. izdanje, Diabetes, VIII. 34, str. 673
25U. Erasmus, Fats That Heal, Fats That Kill, 1996, str. 104, Alive Books, 7436
Frazer Park Drive, Burnaby, BC, Canada V5J 5B9 pp 266-269
26D Wallach BS, DVM. ND. MA Lan M.D. MS Rare earths Forbidden Cures '.
Double Happiness Publishing Company. PO Box 1222 Bonita, CA 91908
p 43
27Neal Kinsley i Charlie Walters u svom bestseleru Hands on Agronomy
izvjetavaju (2. str.), da je dr. Albrechta sveuilite otjeralo u prijevre-
menu mirovinu neposredno nakon velikt financijske potpore od strane
Kompanije fosilnih goriva. Izgleda da ono sto je dr. Albrecht imao za
nauavati nije odgovaralo biznisu fosilnih goriva. Dr. Albrecht umirovljen
je 1955.
28PTO je kratica od Power TakeOfF. Radi se o mehanikoj napravi na trakto-
rima koja im omoguuje da pckreu aktivne prikljuke kao to su rotacij-
ske drljae, utovarivae, prskalice za pesticide i drugu opremu koja tedi
ljudski rad.
29Skraeni oblik izreke de minimis non carat flex. To se u osnovi odnosi na
pravni princip koji kae da se trivijalna krenja zakona mogu ignorirati.
30 Detaljnijo informacije potraiti, na primjer, u: R. Buist, dr. sc., Food Chemical
Sensitivity, 1988, Avery Publishing Group, Inc., Garden City Park, New
York.
31M. C. Etiig, dr. sc., FACN, direktor, Nutritional Sciences Division Enig Associ
ates, Inc. Trans Fatty Acids in the Food Supply: A comprehensive report
covering 8c=years of research, drugo izdanje. E-mail: marye@enig.com
2 0 4 I n/ i t l i n ' t i hi uhojica
Van Nostrands Scientific Encyclopedia, 8. izdanje, V 111.34 Diabetes
J. Trager, The Food Chronology, 1995, Henry Hclt and Company. NY, NY.
32 Pan D. A. et al., Skeletal muscle membrane lipid composition is related to adi
posity and insulin action, f Clin Invest, 1995, prosinac; 96(01:2802-2808
Field C. J. et al, Relationship between dietary fat, adipocyte membra
ne composition and insulin binding in the rat., J Nutr 1989, listopad;
119(10):1483 1489
Gustavsson J. et al, Insulin-stimu'ated glucose uptake involves the transi
tion of glucose transporters to a caveolae-rich fraction within the plasma
membrane: implications for type 2 diabetes*, Mol Meds, 1996, svibanj;
2(3):367-372
33 Kaunitz H, Biological effects of transfatty acids, Zeitschrift. Fur Ernahrun-
gswissenshaft, oiujak 1976, 15( 1):26-33. engleski prijevod
Horrobin, D. F., Essential fatty acids and the complications of diabetes
mellitus*, Wein Klin Wochenschr 1989, 14. travnja; 10!(8):289-293
Simopoulous A. P., Is insulin resistance influenced by dietary linoleic acid
and trans fatty acids?*, Free Radio Biol Med, 1994, listopad; 17(4): 167-372
Mortensen, J. Z., Schmidt E. B., Neilsen A. H., Dyerberg J, The effect of N-6
and N-3 polyunsaturated fatty acids on hemostasis, blood lipids and blood
pressure.* Thromb Haemost 1983,30. kolovcza; 50(2):543-546
34 Kahn, B. B., Lilly lecture 1995. Glucose transport: pivotal step in insulin acLi-
on, Diabetes, 1996, studeni; 45( 11): 1644 -1654
35 Waprir, R. A., Zinc deficiency, malnutrition and the gastrointestinal tract, J
Nutr, 2000, svibanj; 130(5. dodatak) 138BS-1392S
36 Wallach, S., Clinical and biochemical aspects of Chiomium deficiency, J Am
Coll Nutr, 19R5; 4(1):107-120
37 Williams K. V., Korytkowski, Odjel za endokrinologiju, Medicinski l'akultet
Sveuilita u Pittsburghu, Pittsburgh, PA, Syndrome X: Pathogenesis, cli
nical aspects and therapeutic aspects
Landsberg, L., Obesity and the Insulin resistance syndrome, Hypertens
Res 1996,lipanj 1996; 19 dodatak 1.-S51-S55.
Kaski, J. C., Rosso, G., Cardiac syndrome X: an overview, Hosp Pract
(kraj urednikog), 2000,15. veljae; 35(2):75-76; 79-82; 85-88
Calles-Escandon J. et al., Type 2 diabetes: one disease, multiple cardiovas
cular rise factors Coron Artery Dis 1999; 10(l):23-30
Dustan, H. P., Nutrition and cardiovascular diseases of women, Public
Health Rep, 1987,sipanj-kolovoz; dodatak:22-2
38 Kamide, K. et al., Insulin resistance is related to silent cerebral infarction
in patiens with essential hypertension. Am J Hypertens, 1997, stude
ni; 10(11):1245-1249
Rilj ckc
205
Pyoraia, M., Miettinen, H Laakso, M., Pyoraia, K Hyperinsulinemia and
the risk of stroke in healthy middle-aged men: The 22 year follow-up results
of the Helsinki Policemen Study, Stroke, 199S, rujan; 29(9): 1860-1866.
39 Stout, R. W., Insulin as a mitogenic factor: role in the pathogenesis of cardio
vascular disease, Am J Med, 1991,21. veljace;90(2A):62S-65S
40 Nasreu, ova crna slika nije univerzalna. Postoje savjesni i upueni lijenici koji
vode ugledne klinike za lijeenje dijabetesa i rutinski lijee ovu bolest. Kada
naiete na nekog od njih, budite svjesni svoje srce i nemojte ga izgubiti.
41 Moore, M. A., Park, C. B., Tsuda, H Implications of the hyperinsulinemia-
diabetes-cancer link for preventive efforts, Eur j Cancer Prev, 1998, tra-
vanj;7(2):89-107
Bruning, P. F., et al., Insulin resistance and breast cancer risk, Int J Cancer,
1992, 21. listopada; 52(4):511-516
Rose, D. P., Dietary fatty acids and cancer, Am J Clin Nutr, 1997, listopad;
66(4. dodatak): 998S-1003S
Kromhout, D., The importance of N=6 and N-3 fatty acids in carcinoge
nesis, Med Oncol Tumor Pharmacother, 1990;7(2-3):173-176.
Dippenaar, N. et al., The reversibility of cancer: evidence that malignacy
in melanoma cells is gamma-linolnnic acid deficiency-dependent, S Afr
Med J, 1982,2. listopada; 62Q5):505-509
42 A. V. Constantini, dr. med, H. Wieland, dr. med, Lars Qvick, dr. med, J r. sc.,
Fungal Bionics, Cancer, drugi svezak; moie se nabaviti od. J ohann Fri
edrich Oberlin Verlag, Am Muhlbach 13,79114, Freiburg, Njemaka. ISBN
3-930939
Neke osnove prehrane
1Neishranjenost u zcmljama treeg svijeta najee je uzrokovana nedostatkom
hrane. U Americi se radi o prikrivenoj epidemiii uzrokovanoj prehrambe-
no bezvrijednom, umjctnom hranom i varljivog reklamiranja hrane.
2Katalizator uzrokuje odigravanje kemijskih reakcija u kojirna sam inae ne su-
djeluje. Nakon to reakcija zavri, reaktanti koji su sudjelovali u njoj doive
promjenu, ali katalizator, nepromijenjen, na raspolaganju je za stimuliranje
novih slinih reakcija. Uzmimo za primjer kataboliki proces razgradnje
triglicerida na glicerol i masne kiseline koju vri lipaza. Prije reakcije po
stoje lipaza i trigliceridi. Nakon reakcije postoje lipaza, glicerol i tri masne
kiseline.
3Marieb EN, RN, dr. sc., Essentials of Anatomy and Physiology, peto izdanje,
1997, str. 430-442, The Benjamine/Cummings Publishing Company, Inc.
2725 Sand Hill Road, Menlo Park, California. 94025
206 I r i / t t h n r</v t t h t uhof / c<i
4Marieb, EN, RN, dr. sc.. op. cit., str. 430-433.
5U. Erasmus, Fats That Heal, Fats That Kill*, 1996, str. 104, Alive Books, 7436
Frazer Park Drive. Burnaby BC. Kanada. V5J 5B9.
6 L. Chaitow, ND, DO, Thorsons guide to Amino Adds*. 1991, str. 39,79, Harper
Collins Publishers, 75-85 Fulham Palace Road, Hammersmith, London W6
8JB, ISBN 0 7225 2492 7
7Poznato je da suifiii izazivaju migrenske glavobolie kod mnogih biokemijskih
individualista meu nama, ali zato ine da 10 dana staro povre izgleda
kao da je uptavo sttiglo iz povrtnjaka.
8Cichohe, A. J., The complete book of Enzyme Therapy, 1999, Avery Publishing
Group, 120 old Broadway, Garden City Park, NY 11040, (800) 548 5757
9 Wursch, P., Pi-Sunyer FX, The role of viscous soluble fiber in the metabolic
control of diabetes. A review with special emphasis on cereals rich in beta-
glucan*, Diabetes Care, 1997, studeni; 20(11 );1774-1780.
10Pogledati npr. \. F. Balch, dr. med, P. A. Balch, CNC, (Prescription for Nutritional
Healing*, 1990, str. 40-41. Avery Publishing Group, Garden City Park, NY.
11Za ovu ideju moramo zahvaliti Blairu iz trgovine zdravom hranom The Crim
son Dragon* iz Logmonta u Coloradu. Njihov broja je: (30?) 682-1340.
12Sezamovo ulje je bogat izvor omega 6 i omega 9 masnih kiseiina, kao i zasi-
enih masti. Bilo bi lcontraproduktivno koristiti ovo ulje prije nego ito se
eer u krvi stabilizira. Nakon to se seer krvi stabilizira, nerafinirano
sezamovo ulje moe se pojaviti na vaem popisu korisnih ulja.
Oporavak i izljecenje
1M. C. Enig, dr. sc. Transfat Infoweb www.enig.com, citat lanka c prehrani iz
Er.cyclopadie Britannice iz 1911.
M. Fumento, Consumers Research Magazine, listopad 1997, Busting the
low fat myth*
2W. C. Willett, dr. med, dr. sc., Nutrition and Cancer*, Salud Publica Mex,
1997;39:298-309
3 Prevelika koliina lane nog ulja moze izazvati proljev. Ako dode do proljeva,
jednostavno smcnjite koliinu lanenog ulja ispod razine na kojoj izaziva
ovaj problem.
4Trenutna vrljednost za dijagnosticiranje dijabetesa je 126 mg/dl. Iako nije vje-
rojatno da se otpomost tijela na tetu od glukoze i inzulina mijenja, ovaj
broj se s vremena na vrijeme mijenja bez nekog oiglednog razloga. Uku-
pan dijagnosticirani broj dijabetiara jako ovisi o tome koliko ovaj broj u
odredenom vremenu iznosi.
ftjljcltc 207
5Erasmus, U, dr. sc., op. cit., str. 237.
6 Bonaga, C, et al Nutritional aspects of transfattv acids. Note I. Their accu
mulation in tissue lipids of rats fed with normolipidic diets containing
margarine, Biochem Exp Biol, 1980; 16(l):?l-54
7 Potter, J. F et al., Gluccse metabolism in glucose-intolerant older people du
ring chromium supplementation, Metabolism, 1885; 34:199-204
Martinez, O. B, et al.. Dietary Chromium and effect of Chromium su
pplementation of Glucose tolerance in elderly Canadian women, Nutr
Res, 1985;5:609-620
6Fagin, J. A., et al, Insulinothropic effects ov Vanadate, Diabetes, 1987:36:1448
Naylor, G., Vanadium and affective disorders, Bio Psychiat, 1983;18:103-112
Poucheret, P., et al, Vanadium and Diabetes, Mol Cell Biochem,
i998;188(l-2):73-80
9Klevay, L. M., et al., Diminshed glucose tolerance in two men due to a diet low
in copper, Am J Clin Nutr, 1983, 37:717
10Fugita, T, et al, Insulin secretion after oral calcium load. Endocrinology, J pn,
1978: 25:645-678
11Vanroeier, W. F., et a)., Serum and ethrocyte magnesium levels in Type I and
Type II diabetics, Acta Diabetol Lat, 1985;22:185-190
12de Vaulk, H. W Magnesium in Diabetes Mellitus, Neth J Med, 1999, travanj;
54(4):139-146
13Everson, G. J., et al., Abnormal glucose tolerance in manganese-deficient gui
nea pigs, J Nutrition, 1968; 94:269
Norbiato, G., et al., Effects of potassium supplementation on insulin binding
and insulin action in human obesity: Protein modified fast and refeeding,
Eur J Clin Invest, 1984; 14:414-419
15M. Murray, ND, J. Pizzorno, ND, Encyclopedia of Natural Medicine, 1998,
drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, str. 421, Prima Publishing. ISBN
0-7615-1157-1
16Tijelo posjeduje kontrolni sustav natrij-kalij (kontrolni sustav renin-angio-
tenzin) za regulaciju krvnog tlaka. Kada predemo na dijetu s malo natrija,
nai bubrezi moraju raditi prekovremeno kako bi sauvali ono malo soli
o imamo. Visoki krvni tlak simptom je kontrolnog sustava koji je izvan
ravnotce.
17Asayama, K et al., Effect of vitamin E deficiency and Selenium deficien
cy on insulin secretory reserve and free radical scavenging systems in
islets: Decrease of islet mangonosuperoxide dismutase, J Lab Clin Med,
1986;107:459-464
2 0 S In 'ulin va i:hi uhojica
18Arquilla E. R.,et al., The effect of zinc on insulin metabolism, Endocrinology,
1987; 103:1440-1449
19Neke dobre knjige o ovoj temi su:
J. F. Balch, dr. med i P. A. Balch, PA, CNC. Prescription for Nutritional Healing,
1990. ili kasnija izdanja, Avery Publishing Group, Inc. Garden City Park,
NY.
M. T. Murray, ND, Encyclopedia of Ntritiona! Supplements, Prima Publishing
Company. ISBN 0-76) 5-0410-9
L. J. Dunne, Nutrition Almanac, 1990, 3. ili kasnija izdanja. McCraw Hill Pu
blishing Company
20 To je aktivan oblik vitamina A topiv u mastima. Veina nas u tankoin crijevu
ima enzim koji cijepa molekule beta karotena na dvije molekule vitamina
A. Mnogim dijabetiarima nedostaje ta sposobnost, i zato bi trebali uzima-
ti dodatne koliine retinola.
21 Dijabetiarima esto nedostaje ovog vitamina. Vorhaus M. G. et al., Studies
on crystalline vitamin B,: Obsevations in diabetes, Am L Dig Dis, 1935-
6:2:541-557
22 L. J. Dunne, Nutrition Almanac, 3. izdanje. 1990, str 23-24. McGraw Hill
Publishing Company, ISBN 0-07-0349:7.-6
23 Tako npr. osoba od 100 kg moe dnevno uzeti do 250 mg niacinamida
24 M. Murray, ND, J. Pizzorno, ND, Encyclopedia of Natural Medicine, 2. dopu-
njeno izdanje, str. 418-419
25 J one, C. L. et al., Pyrixidine deficiency: \ new factor in diabetic Neuropathy,
J Am Podiatry Assoc, 1978, 68:646-653
26Cameron, A. J. et al., Diabetic Retinopathy and cyancobalamin (vitamin B12),
a preliminary report, Br J Ophthalmal, 1955; 42:682-693
27 Cameron, A. J. et al., Diabetic Retinopathy and cyancobalamin (vitamin B12),
a preliminary report, Br J Ophthalmal, 1958; 42:682-693 M. Murray, ND,
J. Pizzorno, ND,
Chow, B. F. et al., The relationship of Vitamin B12 to carbohydrate meta
bolism and diabetes mellitus, Am J Clin Nutr, 1957:5:431 -439
Wilkenson, J. F., Diabetes Mellitus and Pernicious Anemia, Br Med J,
1963;1:676-677
28M. Murray, ND, J. Pizzorno, ND, op. cit., str. 420
29Coggeshall, J. C. et al., Biotin status and plasma glucose in diabetics, Ann NY
Acad Sci, 1985; 447:389-393
30 L. J. Dunne, op. cit. str. 34
Biljckc 209
31 . Murray, ND, op. cit., str 142-144
32Lifshitz, F. et al., Folic acid in the prevention of fasting induced hypoglyce
mia, Pediatr Res, 1977; 11:518
33Chaudhry, P. S. et al., lnhibition of human lens aldose reductase by flavono-
ids, sulindac and indomethacin, Biochem Pharmacol, 1983; 32(13);1995-
1998
j4 M. Murray, ND: J. Pizzorno, ND, op. cit., str. 410-413
3s Medicinski argon, znai prema potrebi.
36M. T. Murray, ND, Encyclopedia of Nutritional Supplements, str. 343-345
L. Packer et al., Neuroprotection by the metabolic antioxident alpha-lipoic acid,
Free Radic Biol Med, 1997; 22(l-2):359-378
37P. Quillin, dr. sc, RD, ,<Healing Nutrients, 1987, str. 304, Vintage Books, ISBN
0-67972187-8
38M. T. Murray, op. cit., str. 320-331
39VRP Newsletter, listopad 1998, sv. 7; br 3.
40 Grandi, M. et al, EfFect of acute Carnitine administration on glucose insu
lin metabolism in healthy subjects., Int J Clin Pharmacol Res, 1997;
17:41:143-147
41M. T. Murray, ND, op. cit., str. 283-295
42 Radi dodatnih informacija pogledati: A. ). Cichoke, dr. med., dr. sc.m The
complete book of Enzyme , Avery Publishing Group, 120 Old
Broadway, Garden City Park, NY 11040 (800) 548-5757
43Shanmugasundaram, E. R. C. et al. @ Dr. Ambedkar Institute of Diabetes, (Kil-
pauk Medical College Hospital), Madras. Possible regeneration of the
Islets of Langerhans in Streptozctocin Diabetic rats given Gymnema syl-
vestre leaf extracts, J ournal of Ethnopharmacology, 199C, 30: 265-279
Shanmugasundaram, E. R. B. et al., Use of Gymnema sylvestre leaf extract
in the control of blood glucose in insulin-dependent diabetes mellitus,
J ournal of Ethnopharmacology, 1990, 30: 281-294
44Baskaran, K. et al., Antidiabetic of a leaf extract from Gymnema sylvestre in
non-insulin dependent diabetes mellitus, J ournal of Ethnopharmacology,
1990; 30:295-305
45Welihinda, J. et al., EfFect of Momorcordica charantia on the glucose tolerance
in maturity onset diabetes, J ournal of Ethnopharmacology, 1986; 17:277-
282
46 Ghannam, N.. The antidiabetic activity of aloes: Preliminary clinical and
experimental observation. Hormone Res, 1986; 24:288-294
210 I nzul i n - var. t>ni uboj i ca
47Yongchaiyudha, S. et al., Antidiabetic activity of Aloe vera juice. Clinical trial
in new cases of diabetes mellitus, Phytomed, 1996; 3:241-243
48Murray, M., Pizzcrno, J., Diabetes mellitus, Encyclopedia of Natural Medici
ne, Prima Publishing, Rocklin, California. 1991,269-285
49Reichert, R., Evening Primrose oil and diabetic neuropathy, Quarterly Rev
Natural Med.ljeto 1995; 10:280-287
50Zhang et al., Ginseng root: Evidence for numerous regulatory peptides and
insulinotropic activity, Biomed Res, 1990; 11:49-54
Waki, I. et ah Effects of a hypoglycemic component of ginseng radix on
insulin biosynthesis in normal and diabetic animals, J Pharm Dyn, 1982;
5:547-554
Sotaniemi, E. A. et al, Ginseng therapy in non-insulin dependent diabetic
patients. Diabetes Care, 1995; 18:1373-1375
51Sharma, RD, et al., An evaluation of Hypocholesterolemic factor of fenugreek
seeds, Nutr Rep Lot, 33:669-677
52Dva dobra izvora za istraiivanje ljekovitih biljaka su: J ust, J. ND, DBM, The
Herb Book, 1983, Bantam Books, 666 fifth Avenue, NY, NY 10103 i: Cas-
tleman, M. The Healing Herbs; The ultimate guide to the curative power of
Natures Medicines, 1995, Bantam Books, 154C Broadway, NY, NY, 10036
53K. W. Donsbach, dn sc.,ND, DC, Diabetes, 1981, str. 23, The I nternational I n
stitute of Natural Health Sciences, Inc. 7422 Mountjoy Drive, Huntington
Beach, California. 92648 ISBN 0-86664-038-X (714) 848-0774
54Dok je kontrola nad eerom u krvi bila izgubljena razine inzulina bile su po-
viene i broj receptora inzulina na plazmatskoj membrani bio je smanjen.
Nije neobino da broj receptora inzulina kod dijabetiara padne na polo-
vinu normalnog broja. I ovo se ponovno mora normalizirati.
55M. Walker, D.P.M., H. H. Shah, dr. med., 1997, Everything you should know
about Chelation Therapy, Keats Publishing, Inc. 27 Pine Street, Box 876,
New Canaan, Connecticut. 06840-0876
56American Academy for Advancement in Medicine, 23121 Verdugo Drive, suite
204, Laguna Hills, California. 92653 Tel: (800) 532-3688 (714) 583-7666
Fax: (714) 455-9679
57 K. W. Donsbach, dr. sc., ND, DC, Oral chelation Therapy, Wholistic Pu
blishers, Rosarita Beach, Baja California, Mexico. ISBN 0-86664-031-2
58 W. G. Crook, dr. med., The Yeast Connection, 3. izdanje, Professional Books,
PO Box 3246 J ackson, Tennessee. 38303
Bibliografija
Allen F. M., dr. med, enciklopedijski lanak,
Diabetes Mellitus, Encyclopedia Americana,
meunarcdno izdanje, 1966, sv. 9, str. 54-56.
A ppleton N.. dr. sc., Lick the sugar habit, Garden
City Park, New Y ork, Avery Publishing Group, I nc., 1988.
A rmstrong F. B., Biochemistry, Third edition, New
Y ork, New Y ork, Oxford University Press, 1989.
Balch J. F., dr. med., Balch P. A., CNC, Prescription
for nutri tional Healing, Garden City Park, New Y ork. The
Avery Publishing Group, I nc., 1990.
Bateson-K och C, DC, ND, Allergies Disease in
Disguise, Burnaby, BC, K anada, Alive Books, 1994.
Berkow R dr. med., urednik; The Merck Manual
of Diagnosis and Therapy, Rahway, N. J., Merck Sharp 8r
Dohme Research L aboratories, 1977.
Brown J. A. C., MB, B. Chir., Pears medical
encyclopedia, I llustrated, L ondon, England, Rainbird
Reference Books LTD., 1971.
Buist R., dr. sc., Food Chemical Sensitivity, Garden
City Park, New Y ork, Avery Publishing Group, I nc., 1988.
Castleman M., The Healing Herbs, New Y ork, New
Y ork, Bantam Books, 1995.
Chaitow L., ND, DO, Thorsons guide to A mino
Acids, Hammersmith, L ondon, England, Harper Collins
Publishing, 1991.
2 1 2
ln/.uliii - nas t i h i tbujtca
Cichoke A. J., dr. med., dr. sc., The complete book
of Enzyme Therapy, Avery Publishing Group, Garden City
Park, NY, I SBN: 0-89529-817-1
Douglass W. C., dr. med., Bad Medicine, Atlanta,
Georgia, Second Opinion Publishing, 1995.
Dunne L. J., Nutrition A lmanac, McGraw Hill
Publishing Company, 1990.
D'A zzo J. J., Houpis C. H., Feedback control system
analysis and syntesis, New Y ork, New York, McGraw Hill
Book Publishing Company I nc, 1960.
Erasmus U., Fats That Heal, Fats That Kili,
Burnaby BC, K anada, Alive Books, 1996.
Faeiton S., The Allergy Self-Help Book, Emmaus,
Pennsylvania, Rodale Press, 1983.
Feltman J., Preventions giant book of health facts,
Emmaus, Pennsylvania, Rodale Press, 1991.
Fredericks C, dr. sc., New low blood sugar and you,
New Y ork, New York, The putnam publishing group, 1985.
Goodman J. I., Diabetes without Fear, New Y ork,
New Y ork, Avon Books, 1978.
Griffith H. W., dr. med., The complete guide to
V itamins, Minerals & Supplements, Tucson, Arizona,
Fisher Books, 1988.
J ohnson I. M., CN, J ohnson J. R., dr. sc., Flaxseed
(L inseed) oil and the power of omega-3, New Canaan,
Conn., K eats Publishing, I nc., 1990.
Hi bl i ofj rdj i j a 213
K rimmel E. A., K rimmel P. T., l he Low Blood Sugar
Handbook;): Bryn Mawr, Pa., Franklin Publishers, 1992.
Lust L, The Herb Book, New Y ork, New Y ork,
Bantam Books, 1983.
Marieb E. N.. RN, dr. sc., Essentials of Human
A natomy and Physiology, Menlo Park, California, The
Benjamin/Cummings Publishing Company, 1997.
M arti n L. A., gl. ur. Encyclopedia A mericana,
I nternational Edition, New Y ork, New York, A mericana
Corporati on, 1966.
M urray M. T., ND, Encyclopedia of Nutritional
Supplements, Prima Publishing 1966, PO Box 1260BK,
Rocklin, California. 95677 (916) 632-4400
Murray M., ND, Pizzorno J., ND, Encyclcpedia of
Natural Medicine, 2. dopunjeno izdanje, Prima Publishing, 1998.,
PO Box 1260BK, Rocklin, California. 95677 (916) 632-4400
Pressman D., Patent it yourself, Berkley, Califoinia,
Nolo Press, 1988.
Patrick Quillin, dr. sc. RD, Healing Nutrients,
1989., Vintage Books, ISBN: 0-679-72187-8
Rothenberg R. E., dr. med, FACS, Medical
Dictionary and Health Manual, New York, New Y ork,
Penguin Books, 1992.
Streitweiser A., Heathcock C. H., I ntroduction
to organic chemistry. New Y ork, New York, McMillan
Publishing Co., I nc. 1976.
214 I n/.ul i n - nos l /hi tboj tca
T hompson W. A. R., dr. med., Medicines from the
Earth, New Y ork, New Y ork, McGraw-Hill Book Company,
1978.
T hrash A. M., dr. med., FACP, Thrash C. L., dr. med.,
MPH, Diabetes and the hypoglycemic syndrome, Seale,
A labama, Lifestyle Books, 1994.
Wallach J. D., DVM, ND, L an M., dr. med. MS,
Let's pl ay doctor, Bonita, California, Double Happiness
Publishi ng Company, 1996.
Wallach J. D., DVM, ND, Lan M., dr. med. MS,
Rare Earths, Forbidden Cures, Bonita, California, Double
Happiness Publishing Company, 1996.
Wal ters C, Fenzau C. J ., Acres USA Primer, K ansas
City, M issouri, Acres USA, 1997.
Whi ttaker 1. M., dr. med, Reversing Diabetes, New
Y ork, New Y ork, Warner Books, 1987.
Whi ttaker J. M., dr. med, Is Heart Surgery
Necessary?, 1995, Regnery Publishing, I nc. 422 First Street,
SE, Suite 300, Washington DC 20003.
Williams D. G., dr. med, Hvpoglycemia, The deadly
rollercoaster, I ngram, Texas, M ountain Home Publishing
Company, 1987