KAKO SAM SLUAJNO IZLJEIO INFEKCIJU

KANDIDOM


Copyright 2010 by Marvin Lee Robey
All rights reserved
Library of Congress Control Number 2010900673
Published by Marvin Lee Robey Publisher

Pravne napomene:

Ja nisam lijenik. Ja sam samo zdravstveni istraiva. Izjave u ovoj knjizi nisu ocijenjene od strane FDA
i nisu namijenjene za dijagnozu, tretiranje, izlijeenje ili sprijeavanje ilo kakve olesti. !ve u ovoj
knjizi je samo mi"ljenje autora te je namijenjena za in#ormiranje i orazovne svr$e.

Ova knjiga je namjenjena svima koji pate od neizlijeivih
zdrastvenih problema





Poznajem %arvina &oe'a dugi niz godina i uvijek sam se divila njegovom entuzijazmu za
logino razmi"ljanje. (ada on osje)a da je ne"to korisno ili zdravo za ovjeanstvo, on se neseino
aca u potrena istraivanja kako i ojasnio #enomene. Ako je svjestan da su *lijekovi* slao ili krivo
istraeni, on pronalazi odgovore i govori o tome+ ,n se ne oji ojaviti svoja osona iskustva ako to
znai da )e i drugi imati koristi od njegova znanja.

-ivajte u putovanju+

(at$' .ornaker, D./.


P&0D1,2,&

3eki me ljudi pitaju za"to i treali oratiti pozornost na sve "to sam pisao o zdravlju i
lijeenju olesti, kad ja nisam lijenik i da postoji mnogo lijenika za konzultirati se, isto kao i lijenika
koji pi"u o istim temama i koji imaju dugogodi"nje iskustvo s tim temama. 4apravo, injenica da
nemam lijeniku diplomu i nemam licencu, je pravi razlog za"to mogu ojaviti drugaiji pogled na
neke zdravstvene proleme koje se lijenici ne usu5uju ojaviti.
6icencirani lijenici su ogranieni zog vi"e #aktora. Da i to olje razumjeli predlaem da
kasnije proitate estseler umirovljenog dr. &oerta !. %endelso$na: *Ispovijedi medicinskog
$eretika.* 7ako5er: *(ada 6ijeenje postaje kriminal* od (enn'a Ausuela, 888.candid9:.com.
Pri$va)eni stavovi i prakse lijenika utvr5uju se znanstvenim istraivanjima, ali gotovo sva istraivanja
napravljena su uz pomo) veliki$ dotacija #armaceutski$ tvrtki ili zaklada koje #armaceuti uvelike
posredno kontroliraju. ,groman pro#it je pravilo. %noge su statistike izokrenute ili se ignoriraju zog
pro#ita. ,naj tko ima novac stvara pravila.
4dravstvene knjinice su pune studija koje pokazuju nevjerojatno uinkovite tretmane za
mnoge zdravstvene proleme koji se godinama lijee neuinkovitim tretmanima, ili vrlo opasnim
drogama i esto na kraju zavr"avaju smr)u. 3i"ta nije uinjeno s mnogim od ti$ uinkoviti$ i sigurni$
tretmana jer kako pokazuju istraivanja koje su provele #armaceutske tvrtke nije mogu)e doiti
patent na lijeenje pa im stoga im nije vrijedan za tri"te i ne promoviraju ga. - nekim sluajevima,
ini se da ti tretmani nisu popularni, jer su toliko uinkoviti da ne mogu zaraditi dovoljno novca na
njima, iako i to mnogi lijenici eljeli. ,snovna svr$a i politika A%A9e je za"tita interesa i pro#ita
svoji$ lanova, medicinsku unije, a ne promicanje ozdravljenja.
Ipak najutjecajnije su #armaceutske kompanije. -tvr5eni tretmani ili novi i opasni tretmani se
guraju u zakonodavstvo i administraciju svi$ zdravstveni$ ustanova kroz loiste i *odre5ene ljude.*
7o ukljuuje FDA, A%A, medicinskie #akultete, lijenike i olnice.
3adalje, lijenici su vrsta nesluenog ratstva i nji$ovi pro#iti su svetinja. Ako jedan od nji$
poinje ojavljivanje injenica o nji$ovoj lo"oj statistici ozdravljenja nasuprot sigurno uinkovite
alternative, ostali lijenici )e ga sigurno maknuti kao nepri$vatljivog. 3jegova slua je ovisna o iti
*jedan od deki.* Ako pone izlijeenje *neizljeivi$* s neuoiajenom praksom, njegovi dosad"nji
suradnici )e ga se odre)i.
%nogi se lijenici danas jako oje primjeniti tretmane koji nisu u potpunosti odoreni od
strane agencija. Iako FDA ima dugogodi"nju reputaciju gestapo te$nika ez primjerene zakonske
regulative, lijenici se vi"e pla"e dravni$ zdravstveni$ odora gdje nema sudske za"tite.
Jer nisam *jedan od deki* ja mogu ojaviti dugo zakopane medicinske studije i *anegdotske*
rezultate koje se lijenici ne usude ni dodirnuti. %eni ne mogu oduzeti licencu. Ja imam sloodu
govora i sloodu tiska.
Prije trideset godina, uoiajena in#ekcija poznata kao /andida Alacans, ili e")e samo
/andida, rijetko je prepoznata od strane medicinske struke ili drugi$ kao izlijeiva ili oziljna olest.
7ijekom posljednji$ trideset godina, postala je "iroko prepoznata, poseno na alternativnom polju
zdravstva i kod medicinski$ istraivaa.
Prije tridesetak godina #armaceutske kompanije nisu imale tretman za /andidu ili druge
gljivine in#ekcije osim sekundarne in#ekcije, kao "to su atletsko stopalo, vaginalna gljivina in#ekcija,
pelenski osip, (andidijaza i nekoliko drugi$ speci#ini$ kvasac9gljivini$ in#ekcija. 1eneralno, /andida
in#ekcije su danas "iroko prepoznate od strane ve)ine lijeniki$ zanimanja.
!amo prije tridesetak godina, medicinske "kole jo" uvijek su uile da je gljiva ne9sustavna, to
jest, ne moe ivjeti u krvi, iako je prije pedeset godina mikroskopija u tamnom polju ;%7P< pokazala
da se esto nalazi u krvi. Danas neki lijenici i naturopatski lijenici pruaju opsene dokaze iz
autopsija da je ima u krvi i u tkivu svi$ pacijenata ooljeli$ od raka, poseno oni$ koji su imali
zraenja ili kemoterapije. 7ako5er je uvjerljivo dokazano mikroskopijom tamnog polja da se nalazi u
krvi mnogi$ drugi$ ljudi i da uzrokuje mnogo zdravstveni$ prolema, od nadraivanja do
smrtonosni$.
Pokojni dr. =illiam 1. /rook, %.D., u svom estseleru *7$e >east /onnection*, io je prvi koji
je iza"ao u javnost s rezultatima, da je puno simptoma kod mnogi$ ljudi uzrokovano /andidom
Alacans. Prije tog vremena /andida Alacans je ila poznata kao patogena, ali nije ilo tretmana na
podruju medicine. 3adalje, "iroke zdravstvene posljedice prepoznala je tek nekolicina zdravstveni$
radnika diljem svijeta, od koji$ ve)ina naturopatski lijenici. 2e)ina nji$ su je lijeili iljnim lijekovima
i proioticima, a mnogi od nji$ to jo" uvijek ine. 2e)ina nji$ su sada dodali dijetu dr. /rooka ili neku
slinu svojim tretmanima.
Dr. /rook je kasnije pisao intenzivnije na tu temu, izdao je nekoliko knjiga i postao je poznat u
podruju medicine kao autoritet. Dr. /rookova osnova tretmana za /andidu je njegova *candida
dijeta*? dijeta eliminira sve "e)ere, ukljuuju)i one slatkog vo)a, prirodni$ "e)era kao "to su med i
javorov sirup, tako5er i sve itarice i proizvode od itarica, ukljuuju)i sav kru$ i pekarske
proizvode.7eorija o takvoj pre$rani je izgla5ivanje /andide. ,va dijeta se danas naje")e provodi u
kominaciji s proioticima. ,vaj pristup i njezini prolemi )e dulje iti razmotreni kasnije u knjizi.
Danas, napokon, #armaceutske kompanije prepoznaju prolem /andide Alacans i op)enito
gljivini$ in#ekcija te imaju nekoliko proizvoda za tretiranje. Dr. /rook je koristio neke od ti$
proizvoda u kominaciji sa svojom /andida dijetom nekoliko godina prije svoje smrti. 7i proizvodi su
detaljno opisani u ovoj knjizi.
2e)ina ljudi slijedi medicinski pristup u lijeenju svoje /andide. ,vaj pristup uvijek ukljuuje
strogu dijetu s ciljem izgladnjivanja /andide. Iako neki tvrde da su nji$ovi simptomi nestali s
pre$ranom, nisam vidio dokaze da su ikada izlijeeni na ovaj nain. %nogi od simptoma su na kraju
ovog pristupa ulaeni, ali dijeta i ponekad lijekovi na recept, moraju se nastaviti uzimati zauvijek.
3eki simptomi se pogor"avaju s takvom pre$ranom. 1otovo svi na kraju izvije"tavaju da nji$ovi
prolemi ili nisu rije"eni s dijetom ili su se vratili im su odustali od takve pre$rane, pa ak i godinama
kasnije. Poreme)aji su se gotovo uvijek nastavljali.
4a one koji su na"li olak"anje zog medicinskog pristupa, vrijeme potreno za takvo ne"to
op)enito se mjeri u mjesecima ili godinama da iste vidjeli neke rezultate. 2e)ina pacijenata na ovoj
dijeti pati od kontinuirane neis$ranjenosti. 3eki od ti$ ljudi zavr"ili su s te"kim o"te)enjem jetre od
#armaceutski$ recepta. %nogi pate od drugi$ oziljni$ nuspojava. 3ekoliko i$ je umrlo od nuspojava.
Drugi su jednostavno odustali i trpe s takvim stanjem. 3eki su i dalje na dijeti i na drogama dugi niz
godina te su sretni s tim s ozirom na proleme s kojima su ivjeli prije poetka pre$rane.
Ipak mnogi drugi okrenuli su se alternativnim tretmanima nakon odustajanja od medicinskog
pristupa. 2e)ina tretmana na alternativnom polju danas tako5er koristi dijete sline onima dr.
/rooka. ,ni svi koriste neke stvari pored pre$rane.
3eke propisane talete ko"taju i do @A dolara svaka. Imam pismo jedne ene koja mi govori
da je potro"ila vi"e od BC.CCC dolara za medicinskim tretmane za njenu /andidu, ali ez trajni$
rezultata i preko D.CCC dolara jo" na alternativne tretmane, jo" uvijek ez trajni$ rezultata.
,oje, medicina i alternativa oino lijee /andidu kao jednostavnu gljivinu in#ekciju
/andidom Alacans. 2e)ina radi sa teorijom da su stanja uzrokovana tom in#ekcijom i ako se uije
/andida Alacans prolemi )e nestati. 7o je logian zakljuak, ali ne na temelju ilo klinike studije,
znanstvenog ili praktinog iskustva. (ao "to )ete vidjeti u itanju ove knjige, ni prolemi niti lijeenje
nisu tako jednostavni. 7o je glavni razlog "to nisu proizveli pravi lijek. ,ni samo lijee jedan dio
sloenog stanja. 3iti lijenika pro#esija ni alternativna medicina ne daju svojim pacijenatima trajni i
istinski lijek za /andidu u ve)ini sluajeva.
7u su jo" dva stanja usko povezana s /andidom u proavnom sustavu koja se moraju
rje"avati, a koja se uglavnom ignoriraju. %nogi od simptoma pripisani /andidi su nastali jer se ne
lijee ova dva stanja. -zroke mnogi$ oziljni$ sluajeva potpuno se ignorira i stoga je lijeenje ti$
sluajeva nemogu)e.
,va knjiga ima novi pristup temi, otkrivaju)i da je /andida sloena kominacija in#ekcija, a ne
jednostavna in#ekcija. ,va knjiga otkriva stvarnu sloenost i nekoliko uzroka za"to ilo koji tretman
usmjeren na lijeenje samo /andide Alacans ne moe uspjeti osigurati stvarno i trajno izljeenje.
6ijeenje ne)e uspjeti, jer postoji me5usona povezanost in#ekcija koje djeluju zajedno. /andida
nikada nije sama.
2i ne moete lijeiti jednu pa onda sljede)u in#ekciju dok i$ sve ne rije"ite. 1ljivine in#ekcije
su uvijek popra)ene s akterijskim in#ekcijama i ove povezane in#ekcije uvijek )e nastaviti uijati
prirodnu zdravu #loru te dovesti /andidu natrag. Istovremeno trea tretireti sve in#ekcije i zamijeniti
i$ s prirodnom #lorom.
%nogi od simptoma koji se pripisuju /andidi zapravo su uzrokovani drugim in#ekcijama.
%orate i$ tretirati sve prije nego "to izljeite /andidu, a esto i prije nego "to se simptomi pokau.
3o, ako pogledate cjelokupni tretman, sve to moete izlijeiti rzo i jednostavno s tri tvari i ez
posene pre$rane, osim uoiajeni$ namirnica kao "to su proiotici.
,va knjiga oja"njava gotovo nepoznatu injenicu da mnogi od najoziljniji$ prolema koji
dolaze od /andide jesu od in#ekcije i kako je u"la u krv i od akterijske in#ekcije te kako je ona u"la u
krv. 7o je tema koju dr. /rooks nikad nije spomenuo u svom opsenom radu. ,va knjiga tako5er
opisuje jednostavan tretman za uijanje /andide Alacans i akterijske in#ekcije, koja ju uvijek prati,
kako u crijevima tako i u krvi ez "tete za jako potrene prijateljske akterije. Eak i kada je sve to
uinjeno tretman oino nije zavr"io u proavnom sustavu. (isik je apsoriran iz proavnog sustava i
sve dok nije onovljen /andida i njegovi suradnici rzo )e se vratiti. !ve to mora iti uinjeno
istodono.
Fez svega toga in#ekcija se nikad ne izljei. 3akon "to je zavr"eno, nestala je. Dijeta se smatra
nepotrenom i na neki nain nepoeljna u svim #azama lijeenja. 3akon zavr"enog tretmana nema
nastavka s dijetama ili ilo kakvi$ doziranja ilo koje vrste. 3adalje, sve nepovoljne osoine svakog
od ostali$ programa su detaljno oja"njene. /ijeli program traje oko dva tjedna, umjesto esto
nekoliko godina. (ao da ve) samo to nije dovoljno, ukupni tro"ak je tek djeli) od najpopularniji$
tretmana i potpuno siguran, ez nuspojava.
,va knjiga opisuje najpopularnije tretmane za /andidu Alacans i opisuje povoljne i
nepovoljne osoine svakog od nji$. - knjizi otkrivam kako sam sasvim sluajno potpuno izljeio svoju
/andidu i to nakon godina poku"aja i odustajanja sa medicinskim pristupom. 3akon svi$ te"ki$
nastojanja da me izlijee, kad sam sluajno poeo koristiti ispravan pristup, ilo je tako lako da nisam
ni znao da sam na lijeenju sve dok nije ilo uinjeno+



ODLOMAK 1

MOJA CIJELOIVOTNA BORBA S CANDIDOM

3akon "to se prirodni iolo"ki alans vrati u proavni sustav, automatski se vra)a i zdravlje.
1otovo svi od mnogi$ dostupni$ /andida tretmana rje"avaju arem jedan od prolema. (orekcija
svi$ izvora uzroka olesti ipak ne)e ispraviti proleme. 7ako je s pret$odnim tretmanima, neka vrsta
nastavka lijeenja potrena je na neodre5eno vrijeme. (ako sam otkrio jednostavan i potpun
tretman za /andidu, kako u proavnom sustavu, tako i nakon "to se preselila u krv, prikazano je u
ovom odlomku. 3ema poseni$ dijeta. 3akon "to je tretman rzo zavr"en, nastavak lijeenja je
nepotrean.
Forio sam se s /andidom ve)inu mog ivota. (ao dijete, moj lijenik je uvijek prigovarao da
sam pot$ranjen, a i moja majka je govorila da sam ole"ljivo dijete i da sam mr"av, iako sam se ja
osje)ao doro. (ao rezultat toga ona mi je kupovala mlijenu okoladu na kile i poticala me da je
jedem. ,na je esto pekla kolai)e, kva")ev kru$, kra#ne i druge #ine stvari, a ja sam jeo koliko sam
$tio, "to je ilo prilino puno. (ad je pekla kva")ev kru$ ona mi je davala sirovi kvasac i ja i pojeo
jedan ili dva. 3e"to kasnije, stalno sam se orio s te"kim curenjem iz nosa i upalama grla u zimi i moj
lijenik uvijek me je lijeio od sinusni$ in#ekcija.
Imao sam svaku djeju olest arem jednom. %oj lijenik me je stavio u krevetu cijelo ljeto
kad sam imao sedam godina, rekav"i da imam srane proleme i proleme s urezima. %orao sam
uzimati dvanaest veliki$ taleta stra"nog okusa svaki dan.
,d tog vremena sam se lako umarao. I"ao sam raditi na #armu kad mi je ilo etrnaest, ali
nisam mogao drati korak s poslom. 6e5a su me oljela tako da sam jedva mogao stajati i imao sam
vrlo malo energije. (asnije, kao odrasla osoa, ja i$ uvijek do"ao ku)i s posla iscrpljen,a le5a su me
oljela cijelo vrijeme. - to sam se vrijeme $ranio vrlo lo"e, puno *junk* $rane: 78inkies, okoladice i
ijelog kru$a. %oja memorija je ila vrlo slaa i nisam se mogao sjetiti sitnice koja se upravo
dogodila.
Poeo sam uzimati dodatke pre$rani kako i$ mogao dalje. (ao rezultat toga poeo sam uiti
ne"to o pre$rani. (ako sam postao zainteresiran za pre$ranu, poeo sam se kvalitetnije $raniti, a i
prouavao sam vi"e zdravlje. Proitao sam od dr. =illiama /rooka, %.D. knjigu *7$e >east
/onnection*, kada je prvi put iza"la, a zatim sam s$vatio da imam /andidu. Imao sam dva liska
prijatelja koji su ili lijenici i rekao sam svakome od nji$ da mislim kako imam /andidu. 3iti jedan
nije znao ni"ta o tome. 3akon "to su pogledali u knjige ooje su se sloili da imam. Gto uiniti sa
njomH *Pa, dri dijetu.* Poku"ao sam drati dijetu neko vrijeme. ,sim toga, tamanio sam e"njeve
e"njaka. 3i"ta od toga nije poolj"alo moje stanje.
4nao sam za .o:e' Fio9%ed kliniku u 7ijuani i nji$ove odline rezultate u lijeenju raka.
7ako5er sam znao da lijee druge proleme nekonvencionalno, pa sam uzeo jedan termin i oti"ao
tamo provjeriti. ,ni su mi de#initivno dijagnosticirali /andidu, vratili me na isti nain is$rane i dali mi
3'statin intravenozno. (upio sam proiotike iz trgovine zdrave $rane i Fraggsovu ivu kulturu octa.
Pio sam ke#ir i jeo ive kulture jogurta. -inio sam sve to, ali i dalje nisam imao neke rezultate.
Poku"ao sam iljne tretmane ukljuuju)i crne ora$e ;koji su opasni<. 3i"ta nije pomoglo. 7ada neko
vrijeme nisam inio ni"ta vi"e, osim jeo prilino doru $ranu ;ali puno restoranske $rane< i uzimao
dodatake pre$rani.
7ijekom tog vremena moje stanje je postalo gore. - no)i sam doio upalu grla, a ujutro i$
imao puno sluzi u grlu. -zimao i$ velike doze vitamina / nekoliko puta dnevno, leao na suncu,
grgljao slanu vodu i uzimao cinkove pastile. !talno sam se ojao da )e mi sluz u)i u plu)a. Einilo se da
mi ni"ta ne moe pomo)i i takvo stanje i trajalo tri tjedna s puno sluzi koja tee dan i no). 3akon tri
tjedna prestali su prolemi s grlom, ali su se preselili u moje sinuse i oni i tada ili vrlo te"ko
za"topani dan i no) tri tjedna. 7o je ilo sve zajedno "est tjedana.
7ada sam uzimao velike doze vitamina / i .'lands !inus za to, opet sjedio na suncu, sve to je
pomoglo, ali nije zaustavilo proleme. 3akon tri tjedna je prestalo. Gest tjedana kasnije se ponovilo.
1otovo sam mogao pratiti u kalendaru kada )e poeti i kada )e prestati. Poeo sam stavljati pastile
cinka i vitamin / kraj svog kreveta i uzimao i$ im sam osjetio da poinje u grlu, tretiraju)i ga kao
oinu in#ekciju. 3isu ile od pomo)i. Imao sam te *pre$lade* etiri puta godi"nje, pola vremena. Jo"
sam k tome morao raditi uza sve to i to oino deset sati dnevno i "est dana u tjednu. Fio sam
iscrpljen.
,nda me jednoga dana nazvala moja prijateljica, koja je imala puno zdravstveni$ prolema, i
rekla mi da joj je njezin sin kupio *malu* ocu neega pod nazivom *koloidno srero* za IC dolara i to
joj je uinilo vi"e dora nego ilo "to drugo "to je ikada proala.
3ikad nisam uo za to i mislio sam da je to jako skupo. Eekao sam da vidim kako to radi.
3ekoliko tjedana kasnije sam sreo jo" jednu prijateljicu na sastanku, a ona mi je rekla da je upravo
ila na seminaru gdje je nauila izraditi ure5aj za proizvodnju *koloidnog srera* i rekla mi je kako je
to divno. -re5aj je io vrlo jednostavan i dala mi je crte ure5aja.
-zeo sam crte doma i pokazao ga mojoj k)eri 3anc'. (upili smo materijal i sastavili ga
zajedno. -re5aj je radio i pili smo malo od toga "to smo proizveli. Proces je za$tijevao prsto$vat soli
ili vodu iz slavine za vodljivost, jer destilirana voda je nevodljiva.
7ada, nakon malo istraivanja prona"li smo da smo proizvodili uglavnom srerni klorid
umjesto ionskog srera. !rerni klorid je netopiv, taloi se u tijelu i nije poeljan. %e5utim, nakon
dosta eksperimentiranja, izgradili smo ure5aj koji je radio s istom destiliranom vodom. !ol koja
reagira sa srerom proizvodi srerni klorid, a isto tako kada koristite vodu iz slavine u kojoj je klor.
!luajno, u to vrijeme sam na"ao lijenika koji je specijaliziran za mikroskopiju tamnog polja.
4amolio sam ga da analizira moju krv. ,d samo dvije kapi krvi mogao mi je re)i skoro sve o mom
tijelu. 3a ekranu mi je pokazao gljivicu kako zapravo jede moja crvena krvna zrnca i nekoliko drugi$
komada gljiva u krvi. Prerojio je moja ijela krvna zrnca, a roj je io izuzetno niski. 7ada mi je
pokazao sliku ijeli$ krvni$ zrnca. (ada su zdrava imaju ne"to poput ruku s prstima. (od mene su
mnoga ila ez polovice JprstijuK. A mnoga su ila ez. 3ekima je samo jedan JprstK ostao. , takvim
ijelim krvnim zrncima sam ovisio da me "tite od in#ekcija i olesti, a ni sama see nisu mogla
oraniti od gljivica. 3isam imao imunitet. Filo koja vrsta in#ekcije mogla me uiti. 4og gljivica koje
jedu moja crvena krvna zrnca io sam anemian.
7aj lijenik propisao mi je /andida dijetu i opet sam je poeo. 3anc' je rekla: *4a"to to radi"H
7i zna" da to ne djeluje. 7o samo uzrokuje neu$ranjenost.* 4nao sam da je u pravu, pa nakon toga
nisam poduzimao ni"ta. 7ako sam rekao, a zapravo sam samo mislio da ni"ta ne inim. %e5utim,
poeo sam piti oko jedne unce ;C.@A dl< ionskog koloidnog srera dva puta dnevno od tog vremena.
,d poslije nikad vi"e nisam imao neizljeivo upaljeno grlo, ili iska"ljavao sluz opet. Poeo sam imati
vi"e energije i osje)ati se olje.
Druga sluajnost je ila da me je jo" jedan moj prijatelj nagovorio na isproavanje LDM9tnog
jestivog $idrogen peroksida i ja sam ga kupio od njega nekoliko puta. Pro"ao sam kroz preporueni
proces svakodnevnog pove)avanja kapi koje sam dodavao u vodu dok nisam pio oko @B kapi dnevno.
,stao sam na tome nekoliko tjedana. 3ekoliko puta sam dodao "alicu $idrogen peroksida u kadu
punu vode i namakao se u njoj jedan sat.
3e"to kasnije, vratio sam se lijeniku s mikroskopijom tamnog polja i uradio isti test. ,vaj put
nije ilo gljiva u krvi, roj leukocita io gdje je treao iti i crvena krvna zrnca su ila zdravija.
Izgledao je zunjen, prouavao zaslon, a zatim me pogledao i upitao: *Gto si uinio da se ovo desiloH*
&ekao sam mu da nisam uinio ni"ta osim uzeo srero. ,n je odgovorio: *Pa, "to god da ste radili,
nastavite i dalje.* ,n oito nije oekivao da )e /andida dijeta pomo)i i nikada prije nije vidio da je
netko izljeen.
4a potpuno izljeenje od gljivica koje sam imao u krvi, i nesumnjivo veliko optere)enje
opasnim akterijama s njom, treao sam rije"iti ooljela mjesta ili podruja u crijevima i deelom
crijevu. 7a mjesta vjerojatno nisu ozdravila u ono vrijeme i ez sumnje sam jo" uvijek imao lo"e
naslage stare #ekalne materije negdje u mojim crijevima.
3e"to kasnije sam saznao za ,:'9Po8der i poeo ga uzimati. 3isam primijetio ni"ta prva dva
dana. %e5utim, kad sam se proudio tre)i dan morao sam trati da stignem u kupaonicu. &ad crijeva
je io rz i kratak. !mrdjelo je kao ne"to vrlo mrtvo. 3astavio sam uzimati ,:'9Po8der jo" etiri dana,
ali nije se desilo ni"ta vi"e. ,sje)ao sam se doro, a moje stolice su i inae ile normalne. ,istio sam
stare naslage u jednoj stolici.
Jednom prije sam kupio iljno sredstvo za i")enje za nekoliko stotina dolara. Program je io
tako dug i teak da ga nisam zavr"io. !ada sam s$vatio da je mali depozit u mom deelom crijevu
mjesto gdje su gljivice i akterije opasno je procurile kroz deelo crijevo u moju krv. !rero je vrlo
ljekovito i rje"iv"i se olesnog depozita siguran sam da su per#orirana crijeva ozdravila.
I tako je ilo, da sam nakon cjeloivotne ore i patnje, nakon svi$ moji$ uzaludni$
nastojanja da se osloodim /andide, sluajno izljeen u potpunosti ez da sam ak to i znao. 3e
vjerujem da i$ poivio mnogo dulje ez ionskog srera.
(ao rezultat toga sam proveo posljednji$ petnaest godina u razvoju oljeg naina za
proizvodnju olje kvalitete srera. &ezultat je jedan patent odoren za opremu i drugi prijavljen.
Proizvod koji sam na kraju razvio zovem /andid9N.


POGLAVLJE 2

KAKO U ZNATI DA IMAM CANDIDU?

3eki ljudi imaju simptome /andide Alacans tako rojne i te"ke da nije u pitanju da li je
osoa zaraena gljivicom. Drugi imaju samo nekoliko simptoma ali su oziljni. (asnije je svakako tee
dijagnosticirati /andidu. Ja smatram da mnogi ljudi koji imaju simptome /andide osim proavni$
prolema i pre$rameni$ nedostataka, imaju /andidu i akterijske in#ekcije u krvi kao "to sam i ja
imao. Da iste ili sigurni da je in#ekcija je u krvi, sve "to morate uiniti je prona)i lijenika koji se
specijalizirao u mikroskopiji tamnog polja. 7reate samo jednu ili dvije kapi krvi i oko petnaest
minuta, a i nije jako skupo. ,n )e vam rzo re)i ako na5e gljivice u krvi, koliko su o"te)eni leukociti i
koliko je to lo"e za crvena krvna zrnca.
3eki od simptoma su gotovo uvijek uzrokovani /andidom i akterijskim in#ekcijama u
proavnom sustavu ilo da jesu ili nisu tako5er u krvi. Dijagnosticirati /andidu u proavnom sustavu
znatno je tee. Izvorna knjiga na tu temu je *7$e >east /onnection*, napisao ju je dr. =illiam 1.
/rook, a ojavljena je @OAL. - njoj je dr. /rook prvi ojavio izvorni /andida upitnik u kojem su
navedeni mnogi simptomi i uzroci /andide i dao odove za izraunati koliko je vjerojatno da osoa
ima /andidu. -kupni zroj odova do odre5enog roja znai da je /andida sporna, jo" vi"i rezultat
sasvim mogu)a, a veliki roj odova vjerojatna.
3ajvi"e ocjene pokazale su se kao posljedica uzimanja antiiotika. ,n je napisao jo" nekoliko
knjiga na tu temu i znatno pro"irio popis u tri dijela. ,n tako5er navodi oko PC uoiajeni$ simptoma.
Fudu)i da ou$va)a ve)inu simptoma koje osoa moe imati za ni"ta drugo osim za srani udar,
dijaetes ili druga oita stanja re)i )u samo da ako imate simptome koje niste ili u mogu)nosti
izlijeiti, treali iste uzeti u ozir /andidu.
,sono, ja vjerujem da veliki roj odova trea dati ako je netko imao oziljan zatvor u ilo
kojem trenutku u ivotu. 2idi jednostavan test u prilogu.

Postoji nekoliko simptoma koji vrlo snano ukazuju na /andidu, a koje )u ovdje spomenuti:

@. -mor
Q. Potrea za slatkim i alko$olom
L. Ponavljane vaginalne in#ekcije
P. Ponovljeni ili kontinuirani prolemi s nosom, sinusima, ukljuuju)i sluz, sinusna glavoolja
D. Alergije i ve)a osjetljivost na dim i kemikalije svi$ vrsta
B. !amo se ne osje)ate doro, olesni sve vi"e, ali ni"ta stvarno nije krivo
I. 3aslage na jeziku
A. 3utritivni nedostaci
O. %utna svijest

Dr. /rook povezuje /andidu sa sljede)im zdravstvenim prolemima:

@. /ro$nova olest
Q. !cleroderma
L. %'ast$enia gravis
P. 0kcem
D. 0ritemski lupus
B. Psorijaza
I. %ultipla skleroza
A. &eumatoidni artritis
O. -trnulost
@C. Akne
@@. Astma
@Q. (ronina urtikarija

/andida je samo jedan mogu)i uzrok ovi$ stanja, ali je est #aktor u svim tim stanjima i jo"
mnogo vi"e. Iz mog iskustva i$ rekao da mnoga od ti$ stanja vjerojatno ne)e iti povezana s
/andidom u proavnom sustavu, ali )e vjerojatno iti usko povezana s ulaskom /andide u krv
zajedno s akterijskim in#ekcijama koje dolaze iz prou"eni$ crijeva. %e5utim, nedostatak odre5eni$
nutrijenata je nesumnjivo #aktor u svim tim stanjima, a /andida i pridruene akterijske in#ekcije u
proavnom sustavu su glavni uzrok da mnoge $ranjive tvari nisu dostupne.
Iz mog iskustva, kada ovjek ima /andidu samo u proavnom sustavu, on )e imati lo"e
tjelesne mirise iako ne onoliko koliko kad je /andida u krvi. 3jegov jezik )e iti oloen s ijelim sluzi.
,n )e tako5er doivjeti neke eluane ili crijevne proleme iako su ponekad lagi. ,n )e osjetiti
nedostatak $ranjivi$ tvari iz razloga koje )u ojasniti u sljede)em poglavlju, kao i iscrpljenost i alergiju
na $ranu i pelud. 3eki od ti$ simptoma mogu tako5er iti uzrokovani lo"om pre$ranom, ez /andide.





POGLAVLJE 3

UZROCI I POSLJEDICE CANDIDE U PROBAVNOM SUSTAVU

Folesti uzrokovane /andidom Alacans su toliko "iroke da i mogli zakljuiti da je gotovo svi
pacijenti imaju. !imptomi mogu iti lak"i: kao "to su alergije, nutritivni de#icit, i sklonost pre$ladama i
gripama, pa sve do eventualni$ po ivot opasni$ stanja.
7o ne znai da ne postoje drugi uzroci ti$ olesti, naravno. - lanku ojavljenom od strane
.ealt !olutions /enters, @Q. lipnja, QCCI, dr. Josip 0sposito je izjavio: *3ije previ"e esto da vidim
olesnika s kroninom ole")u koja nema neku razinu proavni$ dis#unkcija. ... poslu"ajte &o'al
!ociet' o# %edicine -.(. ;(raljevskog dru"tva za medicinu u 2elikoj Fritaniji<, koji su nedavno izjavili:
OCM svi$ kronini$ olesti povezano je s in#ekcijama proavnog trakta. &o'al !ociet' o# %edicine se
sastoji od pedeset sedam vode)i$ lijenika 2elike Fritanije ukljuuju)i i ugledne lijenike, lijenike i
specijaliste u razliitim granama medicine .... 7o i ilo OCM od olesti srca, dijaetesa, raka,
Parkinsonove olesti i svi$ drugi$ kronini$ olesti+ *
Dr. &ic$ard !c$ulze navodi ;nakon QC godina od pokretanja svoje poznate naturopatske
klinike u %arina Del &e', /A gdje jo" uvijek prodaju svoje slavne #ormule< kako nakon njegovog
programa i")enja crijeva? *... 2idio sam napredak s olestima urega, di"ni$ i prolema sa plu)ima,
neplodnosti, prolema s prostatom, srani$ prolemi, i"ijasa, artritisa, u osnovi svega. Eak sam
svjedoio udesnim ozdravljenjima psi$iki$ olesnika zog i")enja crijeva, ... svaki Amerikanac )e
razviti neku vrstu olesti deelog crijeva, polipa, tumora ili raka deelog crijeva u ivotu. *
%erck %anual, podruje medicine za dijagnostiku i lijeenje olesti, govori da olesti deelog
crijeva naglo rastu. Incidencija divertikula ;t$e incidence o# diverticulosis< se pove)ala s @CM u @ODC
na DCM u @OAI. 7o je pet puta u LI godina+ Polovica ljudi+ 3ajnovije izdanje navodi da )e svaka osoa
imati divertikulitis ako poivi dovoljno dugo+ 7o, naravno, osim ako se uinkovito ne izlijei prije nego
deelo crijevo dosegne olesno stanje. %alo je vjerojatno da )e medicinska struka ostvariti napredak
u lijeenju ovi$ stanja, osim kirur"ki$ za$vata.
Da i ovo razumjeli, moramo gledati akterije u proavnom sustavu, kao #unkcionalni organ
u sei. Dr. Josep$ %ercola koji ure5uje mnogo 8e stranica sa zdravstvenim in#ormacijama, izjavio
je: *,ko ACM va"eg imunolo"kog sustava ivi u va"im crijevima.*, koja #unkcioniraju kao zaseni organ
u tijelu. (ada je taj *organ* u tijelu olestan to utjee na svaki organ isto kao kad vam je srce olesno
to utjee na svaki organ u jednakoj mjeri. Procjenjuje se da ima deset puta vi"e akterijski$ stanica u
tankom i deelom crijevu nego "to ima stanica koje ine cijelo ljudsko tijelo+ 7o je po roju, naravno,
ne po teini. 7anko i deelo crijevo #unkcioniraju prvenstveno kroz ove akterije. 7o su sloene i
mnogorojne #unkcije. !vaki soj akterija #unkcionira drugaije i drugaije $ranjive tvari tro"i, isto
tako su mu nusprodukti drukiji. %noge od $ranjivi$ tvari koje konzumiramo proizvode zdrave
akterije. %nogi od na"i$ zdravstveni$ prolema su uzrokovani nezdravim akterijama. &avnotea
ovi$ akterija moe se naglo promijeniti, a kad se to dogodi pre$rana, otrovne razine, imunolo"ki
sustav i #unkcioniranje tijela je promjenjeno. Promjenite ravnoteu akterija i promijenili ste mnoge
#unkcije u tijelu, na olje ili lo"ije.
Iako ne postoji samo jedan uzrok za stanja koja spominje dr. 0sposito, svi uzroci su povezani
na neki nain, a zdrastveno stanje je esto kominacija uzroka. Da i razumjeli razloge za"to je tako i
"to moete uiniti protiv toga, morate razumjeti kako se olest razvija i kre)e kroz tijelo. 3akon "to
imate in#ekciju, moete ukloniti sve uzroke lo"eg stanja ali i dalje )ete imati /andida in#ekciju. 3akon
"to stekne dominaciju, /andida je vrlo uporna.
*/andida* je u osnovi gljivina in#ekcija prvenstveno od gljivice /andida Alacans. %e5utim,
/andida ne)e zaraziti proavni sustav sama po sei. ,na ulazi u proavni sustav kad su aerone ;ive
na azi kisika< akterije pouijane neim. !loodni kisik napu"ta s njima proavni sustav, a
anaerone ;ez kisika< i nezdrave akterije ulaze rzo. (ada je prisutan sloodni kisik kao u zdravom
proavnom sustavu, akterije koje uzrokuju olesti rzo se uijaju kisikom.
Aerone akterije mogu ivjeti jedino u uvjetima ogatim kisikom. Anaerone akterije
mogu ivjeti samo u uvjetima ez kisika. 7e dvije vrste ne mogu ivjeti pod istim uvjetima. ,je vrste
proizvode truljenje. %e5utim, anaerone akterije ponekad uijaju ivo meso, a zatim proizvode
truljenje u njemu. Popratni miris je oino nepoeljan. Aerone akterije nikada ne)e uiti ivo
meso. 7ruljenje koje proizvode aerone akterije oino nije nepoeljano. 7o je razlog za"to
anaerone akterije uzrokuju olest. ,ne to ine napadima na ivo tkivo i proizvode trule u kojem je
otrovni otpad. ,tpad proizveden od aeroni$ akterija rijetko je toksian, a esto $ranjiv, u mnogo
sluajeva itan za doro zdravlje.
Jednom kad tijelo ostane ez kisika zog ilo kojeg razloga, dore aerone akterije ne mogu
se oporaviti, a kisik se ne moe vratiti ez pomo)i. 7ako proizvedeni toksini )e podrati sekundarne
kva")eve i gljivine in#ekcije kao "to su vaginalne in#ekcije, gljivine in#ekcije noktiju, atletska stopala
itd. 3a kraju to esto dolazi do unutarnji$ in#ekcija krvi i organa, "to rezultira s mnogim te"kim
olestima. /andida Alacans oino )e imati i neke druge sojeve kvasaca i gljivica sa soom i uvijek
mnogo sojeva nezdravi$ akterija koje nisu normalne za zdravo tijelo.

1lavni imenici koji dovode do /andide u proavnom sustavu su:

@.Pre$rana ogata slatki"ima, "kroom iRili alko$olom, osoito ra#inirane namirnice poput ijelog
"e)era, ijelog ra"na i destiliranog ijelog octa
Q. Antiiotici, pogotovo "irokog spektra
L. 6ijekovi na recept koji apsoriraju kisik
P. %nogi drugi neodgovaraju)i ;krivo propisani< ljekovi
D. 7e"ki zatvor ;pomanjkanje stolice<
B. (lor i #luor

/andida se oino razvija iz kominacije ti$ uzroka. &azliiti olici ivota uspijevaju u vrlo
razliitim uvjetima. -vjeti u kojima neki uspijevaju uiti )e druge. -vrijeeno smo vjerovali da sve
akterije uzrokuju olest. 7o je apsolutno neistina. 2jerojatnije je da svaki soj akterija ima
lagotvornu svr$u za ovjeanstvo, iako ne nuno u tijelu. 3eke akterije uzrokuju propadanje mrtvi$
olika ivota u nedostatku kisika, kao "to je to u slu)aju mokrog li")a i drugi$ organski$ tvari. Fez ti$
akterija tla )e iti sterilna i eivotna, iljke ne)e rasti i ivotni ciklus )e iti prekinut. ,stale su
akterije koje izazivaju truljenje u gazirane ;ogate kisikom< organske tvari, proizvode mnoge
$ranjive tvari koje su potrene ivotinjama, ukljuuju)i i ljude, za nji$ov rast i nji$ove rojne
normalne #unkcije.
%noge akterije proizvode $ranjive tvari koje su nam potrene u na"em proavnom sustavu,
kao "to su vitamini A, F9@Q, (, iotin i neke aminokiseline, kao i mnoge druge, od koji$ je mnogo
nesumnjivo jo" nepoznato. Fakterije koje uzrokuju olest ne)e se razmnoavati u zdravoj osoi+
7ijelo je ogato kisikom. ,ne rzo umiru. Ako su lo"e akterije prisutne u ilo kojoj koliini, ne"to je
izvan ravnotee.
! tim osnovama na umu, sada moemo razumjeti "to /andida Alacans i pripadaju)e gljivice
rade i kako i$ moemo, a kako ne moemo lijeiti. /andida moe ivjeti u uvjetima ogatim kisikom,
kao i u uvjetima ez kisika, za razliku od ve)ine akterija. Iako je /andida prilagodljiva mnogim
uvjetima, ona nikada ne)e postati nekontrolirana in#ekcija u uvjetima ogatim kisikom jer su aerone
akterije dominantne i drati )e je pod kontrolom. ,na zapravo moe iti korisna u malim
koliinama, ak i kada su aerone akterije dominantne. 3eki ivi kvasci smatraju se korisnim u vrlo
malim koliinama.
/andida je zailjeena jo" u antiko doa, ali samo u ekstremnim uvjetima pre$rane, kao "to
su kod vrlo te"ki$ alko$oliara, kod te"ke pot$ranjenosti, kao i kod te"kog zatvora. Danas je to
epidemija. ,ko ACM ljudi u !AD9u je ima u nekom "tetnom oliku pa sve do trenutka kad umru.
,na je vjerojatno oziljan #aktor u arem polovici smrtni$ sluajeva premda se je nikada ne
oznaava kao uzrok smrti. %oe uiniti ivot gotovo nepodno"ljivim, a pojavljuje se ak u eama i
djeci. Pridonosi alko$olizmu, a isto tako dovodi do prekomjerne tjelesne teine i guitka *trim
#igure.* !tvara pot$ranjenost i kod osoa koje uzimaju velike doze kvalitetni$ dodataka pre#rani ili
jedu samo kvalitetnu organsku $ranu. (ako je to mogu)eH 7o nema smisla.
Pogledajmo "to stvara ovu epidemiju. (ada osoa uzima antiiotike, antiiotici esto imaju
tendenciju uiti ve)inu akterija u cijelom proavnom sustavu. 7o se poseno odnosi na antiiotike
"irokog spektra. (lorirana voda i #luor u vodi uijaju prijateljske i neprijateljske akterije podjednako
u na"oj javnoj vodoopskri, kao i olesti koje uzrokuju akterije. 7o isto rade unutar na"eg proavnog
sustava. %e5utim, klor i #luor ne uijaju ili ne)e nauditi kva")evim i drugim gljivicama. 2e)ina
lijenika kau da to nije prolem: korisne akterije )e se ponovo vratiti. Dakako, istina je da neke
akterije uskoro ulaze, ali postoji snana tendencija da ulaze nepoeljne akterije. Prema 8e
stranici $ttp:RRstor'ank.stan#ord.eduRstoriesRgut9c$eck9reveals9vast9multiculturalcommunit'9ugs9
o8els9stan#ord9scientists9sa' studija pulicirana u urnalu: KPulic 6irar' o# !cience9Fiolog'S @A.
studenog QCCO, znanstvenik sa !tan#ord &esearc$, dr. David &elman, %.D. je nakon zavr"enog
istraivanja utvrdio da *najmanje D.BCC zaseni$ vrsta ili sojeva akterija ponekad nastanjuju ljudsko
deelo crijevo.* !tarije procjene su mnogo nie, a postoje i znaajne razlike u procjeni izme5u
razliiti$ autoriteta. %e5utim, op)enito se slau da je roj vrsta u zdravom crijevu samo jedna
desetina od roja vrsta u jako olesnim crijevima.
1ovore)i o svojoj klinikoj studiji o oporavku akterija nakon antiiotika u crijevima, 0mma
6lo'd navodi: *... dok se akterijska zajednica ponovno ne oporavi, ve)ina vrsta vra)a se na
pret$odnu razinu u roku od etiri tjedna nakon prestanka lijeenja antiioticima. 3eke vrste se nisu
uspjele oporaviti ni nakon "est mjeseci.*
$ttp:RR888.rig$t$u.comRscienceRmedicalRarticlesRQ@BPC.asp:. !tudija nije razmatrala koje
vrste akterija se nisu oporavle. Jesu li to prijateljske aerone akterije ili su to neprijateljske
anaerone akterijeH
7o je jako vano. 3aravno, rezultati )e varirati ovisno o tome koje se antiiotike koristi. Eini
se da neki antiiotici i neki drugi recepti ostavljaju crijeva ez potrenog kisika, s p. ;kiseloRalkalna
ravnotea< vrijednostima iznad I.C i stoga )e se vjerojatno malo, ako uop)e koje od aeroni$
akterija vratiti. - 888.#irststatevetsuppl'.comRpoultr'9articlesRgut9#riendl'9acteria.$tml Peter J.
Fro8n navodi: *3ajve)a kontroli #aktor za to koja se skupina moe vratiti na poetak u crijevima je P$
vrijednost tankog crijeva. ... za korisne akterije je optimalni p. izme5u D,D i I,C, a za patogene
optimalni p. je izme5u I.D i O.C.* 7o je upravo suprotno od p. vrijednosti za zdrave sline, urin i krv.
Ako anaerone, patogene akterije ulaze prve, te ako steknu dominaciju prije aeroni$ akterija, one
)e podi)i p. na razinu u kojoj korisne aerone akterije ne mogu opstati. 7o )e tako5er ostaviti
crijeva ez kisika. Dakle, postoje dva #aktora koja sprijeavaju korisne akterije od toga da udu
onovljene. 4a vra)anje korisni$ akterija oa od ovi$ uvjeta trea ispraviti, te /andidu trea uni"titi.
(isik u na"em proavnom sustavu uglavnom se proizvodi #unkcijama aeroni$ akterija. Ako
je razina kisika dovoljno visoka, P$ )e iti na razini povoljnoj za aerone korisne akterije. (ad su
aerone akterije pouijane, prestaje proizvodnja kisika. 3akon "to su anaerone akterije preuzle,
proavni sustav vi"e ne proizvodi sloodni kisik. Prijateljske aerone akterije proizvode kisik koji im
je potrean, a proavni sustav trea iti zdrav. Ako su sve dore akterije uni"tene, to ostavlja stanje
ez kisika. Anaerone akterije koje ne mogu ivjeti u uvjetima s kisikom i dalje stvaraju uvjete ez
kisika koji im odgovaraju. Aerone akterije koje za$tijevaju sloodan kisik ne mogu se vratiti na
svoje pravo mjesto. Ako jedete neke slastice, dok se akterije vra)aju natrag u crijeva, /andida )e se
razmnoiti u vrlo velikom roju, i tada )ete imati i /andidu i nepoeljne akterije koje )e u)i s njom.
3ikada se ne)ete oporaviti od toga ez pomo)i sa strane.
Eesto se takvo stanje razvija postupno nakon nekoliko serija antiiotika ili nakon godina
prekomjernog usimanja "e)era, neprirodne $rane i klorirane vode.
4apravo, ne)ete odjednom primijetiti zdravstveni prolem, ve) )ete polako tonuti prema
prolemima. %e5utim, to se moe desiti i samo s jednom turom antiiotika, pogotovo ako je
antiiotik "irokog spektra? u to vrijeme jedete slatko iRili ako pijete vodu koja ima klor iRili #luor. 2i"e
in#ormacija o opasnostima #luorida moe se na)i na: 888.po8alliance.orgRpetitionRinde:.$tml
,sam milijuna djece imaju dijagnozu kroninog trovanja #luorom. Jedna zuna pasta sadri dovoljno
#luora da uije osou. 4na se da oko LD.CCC ljudi umre svake godine od olesti povezani$ s #luorom+
Fluor je vezan za sljede)e poreme)aje: olovi u eludac, glavoolje, depresija, osteoporoza, artritis,
koni$ prolemi, pretilost, prijelomi kostiju, slaost, kognitivna deprecijacija kod djece, smanjeni IT,
zatvor, este pre$lade, ol u vratu i ramenima, prolemi "titnjae, oslaljeni imunitet, smanjena
plodnost, genetska o"te)enja, pove)ana smrtnost dojenadi, prerano starenje, kalci#ikacije
ligamenata, $rskavice tetiva i kominacija prolema. Fluor je io povezan s oko @C.CCC smrtni$
sluajeva raka godi"nje. 1otovo je sigurno da ve)inu zdravstveni$ prolema uzrokovani$ #luoridom
nikada ne povezuju s njim. 4ui imaju tendenciju da trunu iznutra.
- lanku ojavljenom u Discoveru, 7on' Dajer pod nazivom *!tra"na ol u elucu ene
postala smrtonosna,K predstavila je sluaj ene kojoj je propisan antiiotik klindamicin od strane
njezinog zuara zog in#ekcije zua. Antiiotik je uio sve njezine crijevne akterije, a tri tjedna
kasnije ona je prevezena u olnicu gdje je urzo dijagnosticirana in#ekcija pseudomemranous colitis,
smrtonosna akterija.
Folnica je poku"ala lijeiti zarazu, ali su odma$ ustanovili da je deelo crijevo umiralo. .itna
operacija izvedena je odma$ kako i ukloniti deelo crijevo. 3akon toga je uslijedilo uklanjanje dijela
njezina tankog crijeva, pa zatim in#ekcija ui, upala plu)a i smrt. !ve to u roku od nekoliko dana. ,vo
je ekstremni primjer, naravno, ali ona nije ila jedina. I drugi su imali slina iskustva. -ijanje svi$
akterija u proavnom sustavu je vrlo opasno. Eak i ve)ina uoiajeni$ anaeroni$ akterija koje
uzrokuju olesti su mnogo sigurnije nego nikakve.
3eki oralni lijekovi na recept rzo izvlae kisik iz proavnog sustava. 7ako5er, vrlo esto,
mnogo restorana i trgovina koriste antioksidans, kao Fres$en9All ;osvjeiti sve<, kako i osvjeili i
sauvali vo)e i povr)e. 7o se ini tako da se upija kisik iz vo)a i povr)a.
3a taj nain )e povu)i kisik iz uvenule salate, "to je ini opet svjeom. !prijeiti )e
ko"tuni)avo vo)e kao "to su jauke da postanu sme5e ili )e takvo vo)e natrag doiti svoju izvornu
oju. 3eke trgovine i restorani rutinski tretiraju sve svoje vo)e i povr)e na taj nain. -vijek ne"to
sredstva zaostane i to )e znatno smanjiti koliinu kisika u proavnom sustavu. Ako su neki od ti$
uvjeta u kominaciji u isto vrijeme, /andida se moe razmnoavati.
Jednom kad /andida stekne dominaciju, a kisik je napustio crijeva, umjesto korisni$ akterija
u zdravom tijelu te pretvaranja $rane u $ranjive tvari, /andida i visoka razina anaeroni$ akterija
konzumiraju $ranu koju jedemo. ,ni proizvode toksine umjesto $ranjivi$ tvari koje su aerone
akterije proizvodile, a to stvara pot$ranjenost i toksinost. 2i u tom trenutku vjerojatno patite od
iscrpljenosti.
%oete uzimati i dodatke pre$rani kako i si pomogli, ali /andida vas pljaka. %oete poeti
jesti samo organsku $ranu. 3o, umjesto da rije"e svoje proleme, vi $ranite /andidu namirnicama
koje ona voli. &ezultat je da vam skupi i kvalitetni dodatci $rani ne pomau jer i$ vi ne doivate.
/andida i$ uzima. - stvari, ponekad se uvjeti pogor"avaju jer ste $ranili /andidu ogatom pre$ranom
i ona se namnoila. Prestanete li uzimati dodatke i stanje je jo" i gore, jer /andida je namnoila na
ogatoj pre$rani i zato je gladnija nego ikad, a vi je ne $ranite kao prije. (ao rezultat toga, ako imate
/andidu u proavnom sustavu, imate pot$ranjenosti, premda jedete najolje od organski$ namirnica
i uzimate dodatke pre$rani. 2jerojatno imate mnoge od simptoma pot$ranjenosti, ak i sa $ranjivim
tvarima koje uzimate vi ostajete ez nji$.
2a"e tijelo eli $ranu koju treate. ,no zna "to mu trea. Ako treate vitamine F skupine i
eljezo, koji se prirodno nalaze u cjelovitim itaricama i prirodnim "e)erima, a vi jedete samo ijeli
"e)er, umjetna sladila ili kemijske i ra#inirane itarice, koji nemaju vitamine i minerale, vi ne)ete
doiti ono "to va"e tijelo trai. Fudu)i da i$ ne doivate, jo" uvijek eznete za njima. 2a"e tijelo i$
trea i eli i zna da su tamo gdje i treali iti. /andida je sada gladna ti$ isti$ nutrijenata i vi nemate
nikakve "anse. 2i uzimate velike koliine "e)era i "kroa, ali ne i vitamine F skupine, eljeza i drugi$
$ranjivi$ tvari koje i treale iti sa "e)erom i "kroom.
2a"e tijelo trai vi"e, nadaju)i se da )e doiti ono "to mu je potreno, ali nikada ne doiva.
2jerojatno jedete vi"e i doivate nekontrolirano na teini. Fez eljeza, razvijate anemiju koja )e vas
dodatno iscrpiti. -mjetni zasla5ivai )e pogor"ati pot$ranjenost te su vrlo otrovni. %oete razviti
neouzdanu elju za alko$olom. 3eki alko$oliari su izvijestili da su se rije"ili svoje ovisnosti o
alko$olu nakon "to su izljeili in#ekciju /andidom.
Ako izlijeite /andidu i ponete jesti prirodni "e)er i cjelovite itarice moete iti iznena5eni
koliko je lako izguiti na teini i prestati piti. 2jerojatno )ete izguiti svoju elju za "e)erom, "kroom i
alko$olom. 7ako5er )ete doiti pre$ranu koja vam je potrena i osje)at )ete se puno olje. 3eki
#iziki prolemi )e iti rije"eni.
-mjesto da uzrokuje da doivate na teini, /andida moe uzrokovati da postanete iscrpljeni
od pot$ranjenosti. Ako ste doili kilograme ili i$ izguili, u velikoj mjeri ovisi o tome kojim od sojeva
neprijateljski$ akterija ste zaraeni uz /andidu.
,sim prolema pot$ranjenosti, este pritue osoa s /andidom su alergije. (ad imate
gljivine in#ekcije, cijelo tijelo postaje pretjerano osjetljivo na kvasac i gljivice u zraku i u $rani. 2a"e
tijelo i$ ne eli i to vam govori na taj nain. Eesto krivimo pelud i ostale stvari, a ne kvasac ili gljivice.
%oete postati alergini na mnoge kemikalije. 3eki antialergijski lijekovi jo" pogor"avaju in#ekciju
/andidom. 2rlo vjerojatno moete doili sekundarne in#ekcije poput vaginalni$ gljivini$ in#ekcija,
atletsko stopalo, gljivice na noktima, psorijazu, ekceme itd.


POGLAVLJE 4

CANDIDA ULAZI U KRV

,ziljnije stanje od in#ekcije proavnog sustava /andidom je in#ekcija krvi gljivicama koje su
mutirale od /andide Alacans, zajedno s akterijama uzronicima olesti koje uvijek prate /andidu.
7a mutacija je esta i javlja se kad se /andida i akterije presele u krv kroz per#orirana crijeva. 7o
moe iti uzrokovano s nekoliko razliiti$ uvjeta. 7o se moe dogoditi ako imate ir u tankom ili
deelom crijevu slian iru na elucu, i zog slini$ razloga. Ili je to moda zog lokade deelog
crijeva. %oe se desiti zog in#ekcije sluznice crijeva u ogranienom prostoru.
Deelo crijevo je oloeno resicama ;vidi sliku Q na stranjoj strani ovitka<. ,ve resice imaju
kapilare na nji$ovu vr$u i pokrivaju je iznutra. Proavljena $rana koja prolazi iz tankog u deelo
crijevo je oino teku)ina. &esice upijaju vi"ak teku)ine iz deelog crijeva, propu"taju)i teku)inu u
kapilare koje proimaju resicu. ,va teku)ina je oino ogata $ranjivim tvarima. ,ve resice #ormiraju
sluznicu na deelom crijevu 9 ne"to poput ologe. Ako tekstura, sadraj vlakana i konzistentnost
proavljene $rane koja prolazi ima urednu konzistenciju i sadraj vlakana, ona )e sloodno prolaziti.
%e5utim, kad vlakna gotovo ne postoje ili se dogode drugi prolemi, to ponekad postaje slijepljeni
ustajali izmet i otvrdne s vremenom.
(ad akterije postanu anaerone i zaraze resice, resice upijaju toksine koje stvaraju
anaerone akterije i to moe postati vrlo otrovno. (ad jako #ina normalna poroznost resice postaje
jo" vi"e porozna pod ovim uvjetima, mogu pro)i gljivice i akterije u kapilare koje i$ prenose po
cijelom tijelu.
Drugo opasno stanje koje se ponekad doga5a je kad izmet postaje previ"e su$ i tvrd i ne
moe pro)i kroz neka podruja sloodno. 7o stvara zaepljenje deelog crijeva, "to je oino poznato
kao zatvor deelog crijeva.
,vo stanje oino poinje s zatvorom. !pori prolaz izmeta rezultira su$om, tvrdom stolicom.
(ad tvrdi izmet ne)e te)i nekim podrujima deelog crijeva, ude gurnut u stranji dio deelog
crijeva gdje se zalijepi umjesto da prolazi kroz crijevo. (ad tvrdi izmet djelomino lokira prolaz kroz
podruje deelog crijeva ude gurnut u stranu umjesto da iza5e kroz? vi"e tvrdog izmeta spreava
prolaz i gura prvi dalje natrag. 7o se moe nastaviti dok se deelo crijevo ne napu$ne do ogromne
veliine. - ekstremnim sluajevima to u konanici uzrokuje pro"ireni tru$ kod kojeg nikakvo
smanjenje $rane ne)e pomo)i.
Postoje glasine da je jednom vrlo poznatom 8estern #ilmskom junaku izva5eno @A kg toga
kod odukcije+ 3aalost, to nije tako neoino kao "to ismo eljeli misliti. Deelo crijevo sa svojim
starim depozitom razvija vrlo te"ke akterije do koji$ kisik ne moe do)i, i stoga sadri vrlo opasne
akterije. 7e nakupljene akterije proizvode jaku kiselinu koja napada deelo crijevo, ponekad
stvaraju ir koji prolazi kroz zid crijeva. - drugim sluajevima, akterija na kraju moe uiti mjesto ili
podruje deelog crijeva s in#ekcijom na kraju, prolaze)i kroz vanjski sloj deelog crijeva u krv.
3ikakva koliina proljeva ne)e pomaknuti te nakupine. %oete misliti da ne postoji ni"ta "to i moglo
ostati tamo nakon proljeva, ali ni"ta od ovog starog materijala se ne)e premjestiti.
,vo podruje deelog crijeva je olesno u svom vanjskom zidu pa akterije i gljivice mogu
polako curiti kroz stjenku. &azliite zarazne akterije proizvode razliite olesti i stanja deelog
crijeva. &azliita podruja deelog crijeva oino imaju razliite kiseline i razliite razine kisika, a time
i razliite pre$ramene uvjete. &azliita podruja deelog crijeva osiguravaju pre$ranu za razliite
organe u tijelu. Dakle, kada izvjesno podruje deelog crijeva postaje olesnim, odgovaraju)i organ u
tijelu )e smanjiti #unkciju zog nedostatka is$rane i toksini )e se akumulirati u tom organu. 7ako
speci#ine olesti rezultat su in#ekcije u odre5enim dijelovima deelog crijeva.
!toga, i")enje crijeva od olesti i uklanjanje odre5eni$ toksina, kao "to su iva ili olovo esto
lijei naizgled nepovezane olesti.
(ad osoa razvije /andidu s dominantnim anaeronim akterijama, crijeva su zapravo puna
olesti. Autopsije pokazuju crijeva kod koji$ su dijelovi truli u cijelosti ;vidi sliku P na unutra"njoj
strani ovitka<. 3aravno in#ekcija je sada u tru"noj "upljini i u krvi. !lika L ;na stranjoj strani ovitka< je
slika s vrlo te"ko olesnim tankim i deelim crijevima, premda ni prilino tako lo"e kao na slici P, u
ovom sluaju "irenja olesti u cijelom tijelu. (ao "to moete vidjeti, neka podruja su krvarenje i
druge olesti deelog crijeva i tankog crijeva su oite.
Prvi korak u lijeenju ovog stanja je doro i")enje crijeva. 3e tako davno, jedini nain
i")enja deelog crijeva je ilo iljno i")enje koje je ilo relativno skupo i vrlo sporo. 4a$tijevala je
te"ku dijetu s dugim razdoljima mnogi$ te"ki$ dodataka pre$rani, a oino se radilo o entonitskoj
glini. 7i programi ko"tali su nekoliko stotina dolara. - novije vrijeme razvijeno je nekoliko vrlo
uinkoviti$ i njeni$, na azi kisika, naina i")enja. Ja sam imao dore rezultate s *,:'9Po8der*
888.o:'po8der.com.
3i srero ni i")enje deelog crijeva zaseno ne)e izlijeiti ovo stanje. 6ijeenje za$tijeva oa.
Eistiti deelo crijevo je prvi korak u uklanjanju mrtve materije.
3aravno, in#ekcija je esto sada u krvi i za lijeenje srerom oino )e treati osam tjedana
da se izljei deelo crijevo i dezin#icira krv. 7o ukljuuje da najmanje dva tjedna nakon "to je deelo
crijevo oi")eno trea lijeiti proavni sustav. - nekim sluajevima gdje su nastale per#oracije,
per#oracija )e i dalje curiti u tijelo, a nije prona5eno lijeenje za to. Ako je gljiva /andida prodrla kroz
deelo crijevo, apsolutno je neop$odno da cijeli ovaj tretman ude zavr"en, ako trea onoviti
zdravlje. Ako nije, stanje )e s vremenom napredovati, puno dalje od /andide.
Izvje")e /entral /ali#ornia /$apter o# t$e Autism !ociet' o# America, QCC@RC@RCD, kae: *
!indrom curenja crijeva je gotovo uvijek povezan s autoimunim olestima, a preokretanje autoimune
olesti ovisi o iscjeljenju sluznice proavnog trakta. Filo koji drugi tretman je samo potiskivanje
simptoma ... autoimuna olest se de#inira kao ona u kojoj imunolo"ki sustav proizvodi antitijela
protiv vlastiti$ tkiva. Folesti u ovoj kategoriji su, )elavost, ... vasculitis ... i ... &a'naudova olest.*
7ako5er ukljueni na drugom mjestu u istom izvje")u o olestima uzrokovani$ arem djelomino
sindrom curenja crijeva su:. 6upus, pol'm'algia r$eumatica, multipla skleroza, #iromalgia, sindrom
kroninog umora , !jUgrenov sindrom, vitaligo, tiroiditis, /ro$nova olest, ulcerozni kolitis, osip, i
dijaetes. %noga od ti$ stanja ukljuuju velike koliine plina s nadutosti. %noga druga stanja
vjerojatno mogu iti ukljuena. Pogledajte slike olesnim crijevima !like L i P. - lanku ojavljenom u
Discoveru oujak QCCI *Autizam: 7o nije samo u glavi,* Jill 3eimark navodi: *&azorni poreme)aj
autizma javlja se u crijevima i u imunolo"kom sustavu.* N9oznaka prikazuje zajednika mjesta stanja
deelog crijeva za osoe s autizmom, prikazuje jako pove)ano olesno deelo crijevo. .arvardski
pedijatrijski neurolog %art$a .erert je tvrdio: *3e mislim da je sluajnost da tako mnogo autistine
djece imaju povijest alergija, ekcem ili kronini proljev.* !va ova stanja su zajednika za /andidu
tako5er.
!tatistika tako5er usko povezuje autizam s trovanjem ivom. /jepiva namjenjena eama
sadre ivu u koliinama mnogo puta ve)im od oni$ koje je Agencije za za"titu okoli"a oznaila kao
opasna. - lanku ojavljenom u amerikom u Filtenu, studeni9prosinac QCCO, pod naslovom:
K1erman 7roops 1et Additive Free !8ine Flu !$otS, od Paul Josep$ =atsona, koji je izjavio: *Doista
se virus svinjske gripe koji sadri ne manje od QD.CCC posto koliine ive smatra sigurnom.* ;QD puta<
;(ako i$ nije sramota+< 7ako5er sadri vrlo opasan konzervans poznat kao skvalena. - lanku se
tako5er otkriva da su njemaki vojnici primali ivu i skvalen u cijepivu protiv gripe, ali ne i civili.
Postoji niz sluajeva autizma u kojoj osoa nije imala autizam nakon primanja /$elationa za
uklanjanje ive i drugi$ metala iz tijela. 4a oralni /$elation vidjeti $ttp:RR888.divservices.comR. Je li
mogu)e da veliki postotak pacijenata razvije autizam od ivini$ cjepiva u kominaciji s antiioticimaH
3eki misle tako. Viva uija akterije u proavnom sustavu kao i antiiotici. Je li mogu)e da se visok
postotak autizma izlijei uz uinkovit tretman za /andidu uz lijeenje poroznog deelog crijeva i
oralnog /$elationaH Postoji mnogo dokaza da je cijepljenje zapravo vrlo opasno u mnogim
sluajevima. - lanku ojavljenom u Discover %agazine, svinja, QCCI pod nazivom *2a"e tijelo je
Planet, autor Josie 1lausiusz navodi:* Istraivanja pokazuju da "iroko rasprostranjeno cijepljenje
protiv vodeni$ kozica, sada uoiajeno u !jedinjenim Amerikim Dravama, moe dovesti do
znaajnog pove)anja crvenila me5u starijim osoama.*
Dakako, dugorono negativne posljedice cijepljenja su jo" uvijek nepoznate, ali na"e znanje o
njima je u porastu i velike opasnosti od nji$ postaju sve vi"e oite s vremenom.
Postoje znaajni dokazi da mnogim autoimunim olestima zajedniko te"ki metali i curenje
crijeva. Prvi te"ki metal je iva i drugi te"ki metal je olovo. 3ikal je tre)i. !imptomi svake autoimune
olesti su ne"to drugaiji, naravno. Ipak, simptomi imaju mnogo toga zajednikog. - J&azumijevanju
autoimuni$ olestiK $ttp:RR888.get$ealt$'again.comRautoimmune.$tml &oert .arrison navodi
sljede)e este simptom ve)ine takvi$ olesti: umor, poreme)aj spavanja, kratkoroni guitak
pam)enja, nedostatak kisika, kandide i nedostaci 16-A7.I,30. ,n kae: /andida moe .... od toga da
ude korisni kvasac do "tetni$ gljiva. - svom gljivinom oliku razvija r$izoidis ;duge poput korjena
strukture< koje su invazivne i prodiru u sluznicu.
(ad se to dogodi, granica izme5u proavnog trakta i ostatka krvoilnog sustava nestaje, a to
omogu)uje djelomino proavljenim proteinima putovati u krvotok, gdje oni postaju toksini. *7o ima
smisla i oja"njava nekoliko stvari. Gto vi"e prouavamo ove olesti i vi"e smo i$ usporediti, sve se
vi"e ini da su prve dvije stvari koje trea uiniti u lijeenju ilo koje od nji$ je lijeenje olesnika od
/andide, a drugi je tretirati i$ s /$elationom. Ako simptomi imaju puno toga zajednikog, tada ne
trea uditi da uzroci ti$ olesti imaju puno toga zajednikog.
3edavno sam doio posljednji od tri zanimljiva e9maila od jednog kupca:

*Po"tovani gospodine &oe',
.vala vam za va"u pomo) s na"im sinom Jasonom. %i smo na kraju na"i$ snaga. -inili smo
sve "to smo ili u mogu)nosti prona)i. (ao "to sam vam rekla preko tele#ona, on ima sada ne"to vi"e
od pet godina, a autizam mu je dijagnosticiran prije tri godine. Potro"ili smo vi"e od LQ.CCC dolara na
medicinsku struku za Jasona, "to je, $vala Fogu, uglavno pokriveno osiguranjem, ali naravno ne sve, a
opet ez uspje$a. 3ije mogu)e voditi ni najjednostavniji razgovor s njim. Eini se kao da ni ne zna da
razgovaramo s njim. Ima kontinuirano proljev i jo" uvijek je u pelenama. ,n nema pro"ireni tru$ "to
ste me pitali, a koji mnoga autistina djeca imaju. %i )emo poslu"ati va"e prijedloge i napraviti
kompletni /andida tretman s njim, a ja sam razgovarala s &oertom iz Diversi#ied !ervices, kao "to
ste predloili, koji je tako5er io vrlo kooperativan i od pomo)i, te smo naruili njegov 0D7A program
za i")enje od te"ki$ metala. 7o je sada jedina preostala nada.*
%'ra 3.

*Po"tovani gospodine &oe',
!ada smo zavr"ili va" dvomjeseni kompletan /andida tretman s Jasonom, a ve) smo dva
mjeseca na 0D7A programu i")enja od te"ki$ metala koji smo zapoeli otprilike u isto vrijeme. Jo"
uvijek koristimo oko pola unce srera ;oko C.@D dl< na dan kako i ili sigurni. 7ako5er smo ga skinuli
sa svi$ lijekova na recept, jer se inilo da nisu dori za njega, a nakon itanja va"e 8e stranice
s$vatili smo kako ti lijekovi mogu iti to "to je uzrokovalo njegove proleme u poetku i neki od
njegovi$ prolema jo" uvijek mogu iti nuspojava od lijekova. ,n vi"e nema proljev. 3jegova stolica
je jo" uvijek mekana, ali vi"e nije prolem. 4apoeli smo s manjim treninzima koji pokazuju neke
znakove napredovanja. 7ri dana nakon "to smo poeli ,:'9Po8der i")enja imao je vrlo smrdljive
stolice i ile su drugaije teksture od njegove uoiajene.7ijekom sljede)a tri dana imao je jo" tri
takve stolice. 3astavili smo sa ,:'9Po8derom jo" etiri dana, ali vi"e nije imao takvu stolicu.
Jasonovo stanje se osjetno poolj"alo, ali sigurno jo" uvijek ima autizam. ,n ima svoje dore dane
kad moemo komunicirati s njime. 7ada opet ima svoje lo"e dane kada je isti kao "to je io prije
/andida tretmana. Ja )u vas in#ormirati njegovom napretku, ako ga ude.*
%'ra 3.

*Po"tovani gospodine &oe',
!a Jasonom provodimo 0D7A i")enje ve) gotovo devet mjeseci i sada je pokazo veliki
napredak. Jo" uvijek nije potpuno sloodan od autizma, ali ini se da je lizu toga. Jo" uvijek mu
dajemo 0D7A i proiotike s vodikovim peroksidom. %oda je malo prerano, ali smo ga upisali u javnu
"kolu za ovu jesen i mislim da on to moe svladati. 3adam se da )e mu iti jo" olje kad "kola pone
za tri tjedna. !ad oino reagira sasvim normalno. 2i"e ne ponavlja kontinuirano radnje ez znaenja.
Ponekad sam iznena5ena koju inteligenciju pokazuje+ %oram re)i da ste spasili Jasona od ivota
uasa, a vjerojatno i na"u oitelji.
%oj mu 0mor' i ja za$valjujemo vam od sveg srca. %'ra 3.*

3akon drugog dana i")enja deelog crijeva ostanite vrlo lizu kupaonici+ Jednostavno )ete
znati kada pone djelovati. ,ino ne uzrokuje nikakve proleme s crijevima, osim "to se uklanjanjaju
nakupljene naslage. Prilikom i")enja, nakupine iz crijeva )e iti vrlo neugodnog mirisa. 3akon toga,
vi )ete se osje)ati vrlo sretni "to ste se rije"ili toga+ Ako niste sigurni da li je potreno i")enje,
pametno je da se isti kako i ili sigurni. ,ino )e poolj"ati proavu. Ei")enje treate nastaviti i
dalje u skladu s uputama jo" etiri dana kako i ili sigurni. Ako su naslage male kao "to je to ilo kod
mene, samo jedno i")enje crijeva )e i$ izaciti. 3o i to jedno je jako vano+ Ako imate velike naslage,
moe potrajati znatno due. Ako morate raditi ili iti u "koli i sl., moda )ete morati uzimati ,:'9
Po8der tri ili etiri dana u isto vrijeme preko vikenda, ali tada nekoliko tjedana. 2jerojatno moete
poeti u etvrtak na veeri jer )e potrajati dva dana da se naslage otpuste.
Da li je to potrenoH ,ino pomae ve)ini ljudi. %oda nemate nikakve znakove pro"irenog
tru$a. %noge naslage su male, a opet vrlo opasne.
- deelom crijevu nalaze se stare, trule i stvrdnute #ekalne tvari, prirodne kulture /andide
Alacans i nekoliko mutacija /andide, kao i niz vrlo opasni$ akterija, iako je ilo malo /andide u
proavnom sustavu na poetku. 4apamtite, akterije koje proizvode truljenje zapravo nisu lo"e
akterije. !amo im nije mjesto u tijelu. Prolemi poinju s truljenjem.
7ruljenje ne pripada tijelu. (ad se nakupe naslage u tijelu, akterije koje izazivaju trulenje
ulaze. (ad je trule u kontaktu sa zdravim tkivom anaerone akterije esto poinju napadati ivo
tkivo i uzrokuju oziljne olesti. 7o nije krivnja ti$ akterije. ,ne samo rade svoj posao. 3ji$ov posao
je proces truljenja. !ve poinje s modernim nezdravim stanjem organizma koji ukljuuje trule naslage.
7ruljenje na kraju dovodi do op)eg stanja povezanog s /andidom.
,pasne akterije koje uzrokuju truljenje tako5er ponekad mogu u)i u krv kroz invazivnu
olniku proceduru kao "to su kirurgija, prljave potkone i intravenozne igle.
-glavnom se ne radi o /andidi, ve) je to akterijska in#ekcija krvi vrlo slina in#ekciji
/andidom u krvi, osim "to kod in#ekcije /andidom imamo i /andidu i akterije. In#ekcije od neisti$
igli su oino samo akterijske.
7akva in#ekcija se lijei antiioticima. Ali ponekad to nije mogu)e. Ionsko koloidno srero )e
tretirati sva ove stanja potpuno i sigurno. Antiiotici ne)e izlijeiti in#ekciju /andidom u krvi ili u
proavnom traktu.
3eki kau da su in#ekcije /andidom Alacans u krvi uoiajene kod $ospitalizirani$
pacijenata. %islim da je ve)a vjerojatnost da su zaraeni s nekim gljivicama prije nego "to u5u u
olnicu. ,ni su vjerojatno u olnici zog komplikacija s poroznim deelim crijevom. 1ovori se da )e
imunolo"ki sustav zdrave osoe rzo rije"iti ovoj in#ekciju. 2idio sam mikroskopsku snimku mutacije
/andide kako jede moje crvene i ijele krvne stanice i mogu re)i da je gljiva jela oje ez ikakvi$
smetnji. Fijele krvne stanice se ni same ne mogu raniti od gljiva. Froj ijeli stanica mi je io niski, a
to je pokazatelj da su 79stanice ;ijela krvna zrnca< imunolo"kog sustava ile uni"tene zajedno s
ostalima. !umnjam da imunolo"ki sustav, koji se sastoji uglavnom od 79stanica, moe prevladati
gljivice, niti u inae zdrave osoe. 7o jednostavno ne pripada krvi i nije normalno da zarazni agensi
udu u krvi.
Fijele 79stanice su na"a prva linija orane imunolo"kog sustava. Dok one uijaju akterije vrlo
uinkovito, one nisu rje"enje za gljivice koje i$ zajedno s crvenim krvnim stanicama koriste kao svoju
glavnu pre$ranu. Imunolo"ki sustav )e se oino nositi s opasnim akterijama tako dugo dok gljivice
znatno ne oslae imunolo"ki sustav i crijeva postanu toliko per#orirana da je novi nastavak in#ekcija
previ"e za imunolo"ki sustav. 7ada se poinju razvijati oziljne in#ekcije, zajedno s anemijom. Iako
stvrdnute naslage deelog crijeva ne mogu poeti s /andidom, oino se na kraju pretvara u op)u
in#ekciju /andidom, i deelog crijeva i krvi.
(ada imunolo"ki sustav postaje oslaljen, lijenik )e vam vjerojatno re)i, da su antiiotici
odgovor na svaku manju in#ekciju. -glavnom, glavna in#ekcija su gljivice, a antiiotici ne)e pomo)i
kod glavne in#ekcije, rije"iti )e samo nove in#ekcije koje proizlaze iz toga. Dok antiiotici pogor"avaju
gljivine in#ekcije imunolo"ki sustav sve je slaiji.
3egativni uinci antiiotika su opseni. !vi razlozi za to nisu jasni. %nogo od ti$ razloga moe
iti, jer oni imaju tendenciju da uzrokuju /andidu. JA%A ;Journal o# American %edical Association<
od CP:QO@:AQI9ALD izvijestio je da je opsena studija dovr"ena u QCCA. godini na tri milijuna ljudi koje
su podijelili u tri skupine: one koji nisu uzimali antiiotike u posljednje dvije godine, one koji su
uzimali Q9D terapija antiiotikom u istom razdolju i na one koji su uzimali "est ili vi"e terapija
antiiotika u istom razdolju. !udionici su pra)eni jo" "est godina poslije toga. ,ni koji su uzeli Q9D
terapija imali su porast karcinoma od QIM u odnosu na one koji su uzimali ni"ta+ ,ni koji su uzeti "est
ili vi"e terapija antiioticima imali su porast karcinoma od LIM u odnosu na one koji su uzimali ni"ta+
7o ne izgleda kao kompletno znanstveno istraivanje s ozirom da nije uzeto u ozir koliko je
antiiotika ilo koji od sudionika primio tijekom "estogodi"njeg razdolja. %oe iti da su mnogi od
oni$ koji nisu uzimali ni"ta tijekom prve dvije godine, uzeli nekoliko tijekom "estogodi"njeg razdolja,
a neki koji su uzimali "est terapija tijekom dvije godine nisu uzeli ni"ta tijekom "estogodi"njeg
razdolja. Fez ozira na to, ini se da je jasno pokazano da su antiiotici "tetno povezani s rakom.
!tudija 3ational /ancer Institute u jo" jedom velikom medicinskom asopisu izvije"tava da je
uestalost raka dojke dvostruko ve)a u ena koje su uzele vi"e od QD terapija antiioticima, ili su
uzimale antiiotike vi"e od DCC dana u posljednji$ @I godina+ Gto je s drugim vrstama rakaH 3ema
nikakvi$ podataka za druge vrste raka.
Dr. 7ulio !imoncini, lijenik ;onkolog< navodi u svojoj knjizi * /ancer is a Fungus*: *&ak je
/andida Alacans.* 4a"to i vjerovali ovoj tvrdnji koja izgleda kao da je potpuno suprotna op)em
s$va)anju medicineH ,n tvrdi da je lijeio rak dugi niz godina i ini se da je to tono? tamo gdje
sluena medicina ima opetovane za$tjeve u posljednji$ sto godina, on tvrdi da je prona"ao novi
lijeniki tretman koji konano lijei rak. Pacjenti mu ipak umiru.
Jo" jedan istraiva na tom polju je %arija$ %c /ain, "e# .eral .ealer Academ' i specijalist
mikroskopije. ,na navodi, da je u gotovo svakom sluaju zdravstvenog prolema koji prkosi lijeenju,
gljivica jako in#iltrirana u krvi. Dalje navodi da su joj mikroskopski pregledi pokazali da su u svakom
sluaju odukcije raka, nakon kemoterapije i tako5er zraenja, tkiva raka prekrivena kolonijama od
gljivica. ,na tvrdi da je uvijek gljiva ta koja je uila pacijenta, a ne rak. 7e gljivice su gotovo uvijek
mutacije /andide.
- lanku ojavljenom u 3e:usu oujak9travanj QCCA. pod naslovom JAre %ost Diseases
/aused ' t$e %edical !'stemH*, iokemiar =alter 6ast navodi da je: *%einol# (art$aus, lijenik,
izvijestio kako nekoliko djece s leukemijom ide u remisiju nakon primitka anti#ungalni$ lijekova protiv
svoje *sekundarne* gljivine in#ekcije. *,n tako5er navodi:* %ilton =$ite je na"ao gljivine spore u
svakom uzorku tkiva raka koje je prouavao. *=alter 6ast zatim navodi: *!tanice raka imaju isti
metaolizam kao gljivice koje uspijevaju na visokim razinama glukoze i inzulina, te se stoga moe
smatrati kao vrsta gljivini$ stanica.*
Eini se vrlo vjerojatnim da je veza izme5u antiiotika i raka /andida ili njezine mutacije u
krvi. !ve vi"e postaje uoiajeno priznavanje injenice da antiiotici u cjelini oslaljuju imunolo"ki
sustav.
Antiiotici se uzimaju u ori protiv in#ekcija i za jaanje imunolo"kog sustava. ,ni mogu
uni"titi trenutnu in#ekciju, ali na duge staze )e u udu)nosti oslaiti imunolo"ki sustav. 4a"to
antiiotici oslaljuju imunolo"ki sustavH 2jerojatno zog toga "to uzrokuju /andidu, a /andida mutira
u gljivice koja napadaju 79stanice.

(ako )ete znati imate li /andidu ili je va" prolem ne"to sasvim drugoH

(ad lijenici dijagnosticiraju /andidu oino je to metodom koju je prvi ojavio dr. =illiam
/rooks u svojoj poznatoj knjizi: *7$e >east /onnection*. 7est se nalazi u prilogu. ,vaj test nije
uvjerljiv. Ako test pokae da imate /andidu, vjerojatno je imate. Ali i dalje moe iti da je nemate.
Isto tako, ako je test pokazao da nemate /andidu, moda je ipak imate. Drugi istraivai su odtada
sastavili ostale testove koji su mnogo dulji i malo drugaiji.
Fudu)i da je /andida usko povezana s toliko vrlo oziljni$ olesti, i toliko po ivot opasni$
kao i svi$ uznemiruju)i$ stanja, moda je najolje da se ne rinete o tome da li je imate u krvi ili ne,
nego ra5e napravite puni tretman tako da znate da je potpuno nestala. Ako ne elite napraviti puni
dvomjeseni program, predlaem vam lijenika specijaliziranog za mikroskopiju tamnog polja. ,n
vam moe sa sigurno")u za petnaest minuta re)i imate li je u krvi i jo" mnogo vi"e. Ako sumnjate da
je moda imate, preporuam vam da napravite pretragu. 7aj lijenik i treao iti u mogu)nosti da
vam pokae slike krvi i va"e stanje. ,n )e vam vjerojatno pokazati va"u krv na zaslonu i ojasniti
razne druge vane stvari koje se doga5aju u krvi.
Ako sumnjate da imate /andidu u crijevima i ne elite napraviti mikroskopski test krvi, te"ko
da moete iti sigurni. Ako imate ilo kakve sumnje, preporuam vam da uinite kompletno i")enje
proavnog sustava i deelog crijeva kako i ili sigurni. 4a ljeenje crijeva treate samo dvije unce
;C.B dl< ionskog koloidnog srera na dan i proiotike s @C kapi vodikovog peroksida dnevno u
tretmanu od "esnaest dana.
!ada kada razumijete osnove o /andidi mo)i )ete razumjeti prednosti i nedostatke razliiti$
tretmana za /andidu.


POGLAVLJE 5

MEDICINSKI TRETMAN

(ao "to sam rekao u drugom poglavlju, glavni tretman za /andidu koje su lijenici dugi niz
godina koristili je dijeta ;pre$rana< dr. =illiama /rooksa. 3e sadri "e)er, ak ni od najoljeg vo)a,
meda ili javorovog sirupa, ez itarica, ak i ez najolji$ organski$ cjeloviti$ itarica, ez alko$ola i
mnogi$ drugi$ ogranienja u poku"aju da se izgladni /andida. 3e ostaje vam a" puno za jesti. 2e)ina
lijenika sada propisuju uzimanje proiotika. Ja sam marljivo poku"ao ovu dijetu dva puta, zajedno s
proioticima, s nekim komercijalnim proioticima i nekim od prirodni$ namirnica. Ako ni"ta drugo, to
je samo pogor"alo moje simptome, ostavljalo me je ez nutrijenata koje je moje tijelo za$tjevalo, a
/andida uzimala od mene. %islio sam da )e ilo koji /andida tretman vrlo vjerojatno neke od
simptoma pogor"ati prije poolj"anja, jer kad umiru /andida i "tetne akterije, tijelo mora oraditi i
te"ke posljedice toksina. Eak i uz te"ko)e sam nastavljao lijeenje /andide mjesecima, ali ez
uspje$a.
Poznajem niz ooljeli$ od /andide koji su se trudili s ovakvim dijetama i nikad nisam
razgovarao s nekim tko se u potpunosti oporavio od /andide na ovaj nain. 3eki ostaju na dijeti ve)
godinama i tvrde da ulaava nji$ove alergije i neke druge proleme. Ali izgleda da se uvijek ponovo
vra)a, ako se nastavi s normalnom pre$ranom.
4apravo, ve)ina lijenika ne sugerira da )ete izlijeiti /andidu s ovom pre$ranom. ,ni samo
sugeriraju da )ete smanjiti simptome /andide i *kontrolirati i$*. 3eke od simptoma /andide moe se
smanjiti ili ak eliminirati na ovaj nain. 3eke se ne moe. Ja ne vjerujem da )ete se izlijeiti ez
ozira koliko dugo ste na dijeti, ak i vrlo strogoj. -vijek )ete patiti od pot$ranjenosti dok ste na
ovakvoj dijeti. Jednim dijelom pot$ranjenost )e se desiti zato jer /andida krade $ranjive tvari prije
nego "to ste i$ doili, a jednim dijelom )e se desiti jer ne konzumirate potrene nutrijente, jer dijeta
zaranjuje upravo one $ranjive tvari koje vam najvi"e treaju.
%oete osjetiti olak"anje od gljivini$ alergija, a moda i neki$ drugi$ simptoma dok se na
dijeti. ,sim /andida dijete, u nastojanju da izlijee /andidu, danas )e ve)ina lijenika propisati jedan
ili vi"e od sljede)i$ anti#ungalni$ lijekova. 3eki od ti$ lijekova lijee /andida u proavnom sustavu te
u krvi. ,vdje je popis naje")i$ lijekova trenutano propisani$ od strane lijenika za /andidu Alacans
i nji$ovi$ nuspojava:

A%P.,70&I/I3
3uspojave Amp$otericina su "ok, zimica, vru)ica, glavoolja, visoki krvni tlak, urzani rad
srca, i nenormalan rad jetre. (ardiovaskularne promjene su pad krvnog tlaka i krvarenja. Promjene
ivanog sustava ukljuuju zunjenost, vrtoglavicu, nesanicu, tremor i nepravilnost razmi"ljanja,
anemiju, edem, proljev, uticu, poreme)aje koagulacije, astmu, osip, krvarenje oiju i krv u mokra)i.
F6-/,3A4,60
3uspojave #lukonazola su o"te)enja jetre, ukljuuju)i smrt, guitak koe, glavoolja,
vrtoglavica, zamijena okusa, proljev, proavne smetnje, olovi u tru$u i munina.
1&I!0,F-62I3
3uspojave griseo#ulvina su munina, epigastrina tjeskoa, grevi u tru$u, povra)anje,
proljev i alergijske reakcije, ol u prsima, su$o)a usta, olovi mi"i)a i zgloova, vru)ica, promjene u
zgru"avanju krvi i pad u proizvodnji krvni$ stanica .
I7&A(,3A4,60
3uspojave itrakonazola su te"ko trovanje, ukljuuju)i zatajenje jetre i smrt. 3eki od ti$
sluajeva dogodili su se u prvom tjednu kori"tenja. (od dugotrajnog uzimanja nepravilnosti sranog
ritma i iznenadne smrti su se pojavile kada su pacijenti osim itrakonazola koristili druge lijekove kao
"to je Tuinadine. !luajevi kongestivnog zatajenja srca i plu)ni edem tako5er su doivljeni.
(07,(,3A4,60
3uspojave ketokonazola su oziljna o"te)enja jetre, glavoolja, vrtoglavica, dr$tanje,
nervoza, osip, oticanje grudi, proljev, rektalno krvarenje, anemija, "ok, kataraktna pro"irenja, oteano
disanje, munina i povra)anje, ol u tru$u i garavica.
%I(,3A4,60 I 3>!7A7I3
3uspojave mikonazola i n'statina su osip, iritacija, i peenje na mjestu primjene.
70&FI3AFI30
3uspojave terina#ina su zatajenje jetre koje rezultira smr)u ili transplantacijom jetre,
oziljne reakcije na koi i poreme)aji krvi, osip, ekcemi, svre, proljev, ol u tru$u, munina,
povra)anje, glavoolja, umor, ol u mi"i)ima i zgloovima i $ipoglikemija.

Ako ove nuspojave lijekova i /andida dijete nisu dovoljne da vas odvrate, na kraju se alite da
jo" uvijek imate /andidu. %ikonazol ili 3'statin moda nisu previ"e opasni i oni se naje")e propisuju,
ali razlog za uzimane ostali$ je da ova dva nisu a" uinkovita. Dakle, moete lijeiti /andidu s jednim
ili vi"e nji$ zajedno s /andida dijetom. 3ikad nisam upozno nekoga kome je to uspjelo, a ja znam za
ljude koji su potro"ili vi"e od BC,CCC dolara na tretmane. 3aravno da )ete iti pod lijenikim
nadzorom, a on ima dosta drugi$ lijekova u ori protiv nuspojava, od koji$ ve)ina te"ko o"te)uje
jetru, ako jetra preivi dovoljno dugo. Ja osono radije )u zadrati /andidu.
-z pre$ranu i anti#ungicide, lijenik )e vjerojatno propisati proiotike, vrlo vjerojatno na
recept ili neki odre5eni rand. ,n ak moe preporuiti prirodne proiotike poput ive kulture
jogurta, ive kulture jaunog octa ili koje druge. 7o je doro i oino su neop$odni da se dovr"i
postupak. 3ije vjerojatno da )e uiniti ilo "to kako i vratio kisik u proavni sustav. !toga proiotici
vjerojatno ne)e preivjeti dugo ili nikad ne)e vratiti svoju dominaciju. %e5utim, ak i uijanje
/andide u crijevima, zamijena dori$ akterija i onavljanje kisika oino ne)e izlijeiti stanje, osim
ako su opasne akterije tako5er uijene. - isto vrijeme potreno je da aerone akterije ;poeljne<
nisu uijene u procesu. 2e)ina lijekova na recept oino )e uiti poeljne akterije u proavnom
sustavu, ako se uijaju opasne akterije.
Propisani proiotici oino )e iti proizvodi od mlijeka i vjerojatno )e sadravati samo
mlijene akterije. 7o je zato "to se oni najlak"e proizvode i uvaju. ,ni su oino u oliku pra$a i
oino su testirani u vrlo visokoj koncentraciji kada su proizvedeni, ali nji$ je vrlo lako uni"titi. ,ni
treaju $ranu, a $rana u oliku mlijeka koje je reducirano u pra$ oni ne mogu koristiti. !toga im je
roj vrlo nizak i esto eskoristan od trenutka kad su se konzumirali. 3ajolje su ive kulture jogurta,
ke#ira i Fraggsovog octa kupljene svjee na lokalnoj razini. ,ni imaju tendenciju da ostanu jaki i
uinkoviti znatno due od koncentriranin, pra"kasti$ proizvoda koji se prodaju kao proiotici i je#tiniji
su, a isto tako su $ranjiviji i ukusniji. %e5utim, ak i ti proiotici su posve nedovoljni. ,ni rijetko
mogu zamijeniti vi"e od @Q sojeva lakto akterija i jo" nekoliko drugi$ iz octa. (e#ir )e ponekad uiniti
vi"e. 7o )e iti dovoljno za lijeenje /andide. %e5utim, treate jo" aeroni$ akterija za proavu sve
ostale $rane koju jedete. 2i"e o proioticima, vidi poglavlje I.
- svim radovima dr. /rooksa nisam mogao na)i ni"ta o lijeenju anaeroni$ ;opasni$<
akterija u proavnom sustavu. Drugi prolemi koji se ignoriraju je zaepljenje deelog crijeva,
porozno deelo crijevo i kisik u proavnom sustavu, in#ekcija /andide u krvi te akterijske in#ekcije
krvi. %edicinska struka u cjelini i dalje ignorira sve ove oziljne proleme. !ve dok anaerone
akterije u proavnom sustavu nisu pouijane i aeroni uvjeti kisikom onovljeni, /andida )e se
ponovo vratiti. 7o je glavni razlog za"to medicinski pristup rijetko lijei stanje i samo ulaava neke od
simptoma dok se provodi. 7o je razlog za"to se /andida dijeta mora i dalje provoditi na neodre5eno
vrijeme, a kada se prekine prvoitno stanje vra)a se u punoj snazi.
%edicinska struka priznaje akutne akterijske in#ekcije u krvi tjekom operacija ili drugi$
invazija na tijelu. ,ni )e poduzeti $itne procedure kako i je lijeili, ali ne smatraju da je oziljna.
Fakterijska in#ekcija iz poroznog crijeva oino se razvija vrlo postupno, a tijelo ima vremena da
razvije svoju oranu. 7u se ne stvaraju iznenadne krize kao kod olnikog postupka. Ipak, kod
poroznog deelog crijeva u kojem akterije i gljivice prolaze kroz deelo crijevo postupno )e se desiti
oziljni zdravstveni prolemi razni$ vrsta. Antiiotici mogu uiti akterije iz ove in#ekcije. Antiiotici
ne)e tretirati gljive. !ve dok porozno deelo crijevo nije ozdravilo, in#ekcija )e se i dalje vra)ati.
3aalost, nijedan od proiotika ne)e puno uiniti dok deelo crijevo nije isto i vra)eno u
svoje pravo stanje ogato kisikom, a /andida i anaerone akterije svedene na normalu. -ijanje
/andide i anaeroni$ akterija ne)e vratiti kisik. !tandardna /andida dijeta ne)e to uiniti.
Anti#ugalni lijekovi ne)e uiniti ni"ta za vra)anje korisni$ akterija ili kisika. ,ni mogu uiti gljivice u
proavnom sustavu i u krvi. Antiiotici mogu uiti neprijateljske akterije u crijevima i krvi. ,ni )e
vjerojatno uiti i potrene akterije, ukljuuju)i i sve proiotike, kao i lo"e akterije, a onda se samo
vra)amo u vrijeme kada je sve poelo.
2rlo malo je vjerojatno da )e lijenik propisati i")enje crijeva "to je apsolutno potreno u
ve)ini sluajeva kad gljivice i akterije prolaze iz deelog crijeva u krv, pa ak i kada su samo zarazile
deelo crijevo. !umnjam da )e propisati tretman oksidacije proavnog sustava.
Ako se odluite slijediti ovaj pristup, lijenik )e vam, naravno, dati njegove upute koje treate
slijediti. Poku"ao sam samo predstaviti injenice vezane uz medicinski pristup lijeenju /andide
Alacans i cijelu in#ekciju poznatu pod tim imenom. -z sve ove stvari na umu i savjet lijenika, treali
iste iti u mogu)nosti odluiti da li je medicinski pristup prava stvar za vas.




P,16A26J0 B

7&07%A3 !A%, ! P&,FI,7I/I%A

Postoje mnogi /andida tretmani na tri"tu koji koriste prvenstveno proiotike za lijeenje
/andide. 2e)ina nji$ tako5er koristiti standardnu /andida dijetu ili neku slinu. 3eke od nji$ se
koriste od strane lijenika, dok se mnogi prije svega prodaju kao alternativno lijeenje i oznaeni su
kao JPrirodni*. 3ema sumnje da su ti proiotici svi prirodni. -pitno je da li je gladovanje prirodno.
3ajpopularniji u dana"nje vrijeme su 7$ree6ac i Five6ac, 888.candidasupport.org koje proizvodi i
prodaje ista tvrtka.
7$ree6ac sadri tri srodna mlijena proiotika za koje oni jame da ima vi"e od milijardu
akterija po oroku. Five6ac sadri pet srodni$ mlijeni$ proiotiki$ akterija, svaka je zastupljena u
vi"e od jedne milijarde akterija. ,ni imaju laoratorijsku dokumentaciju da nji$ovi proizvodi uijaju
anaerone akterije u Petrijevom loncu.
2jerojatno )e to uiniti ilo koji proiotik. Petrijev lonac je prirodno ispunjen kisikom va"
/andidom zaraeni proavni sustav nije. Ipak, nji$ovi proiotici ine doro. Postoji i nekoliko drugi$
proiotiki$ tretmana za /andida koje moete izarati.
4apamtite da im se roj akterija odnosi na vrijeme proizvodnje kad su u oliku pra$a koji
nije $rana za proiotike. Prirodni proiotici su teku)ine i gotovo svi od nji$ rzo umiru kad su li"eni
vode. Pa onda, kapsule koje se ne otapaju u vodi ne)e se otopiti ni u proavnom sustavu, nego pro)i
dalje neotopljeni. !toga, ve)ina nji$ vjerojatno )e uginuti do trenutka kada do5u do potro"aa. 7o je
sluaj s ve)inom proiotika od kad su se poeli prodavati. Imajte na umu da prije navedeni proizvodi
sadravaju samo tri ili pet vrsta proiotika, dok i$ doar ke#ir sadri do dvanaest+ 7$ree6ac i Five6ac
daju jamstvo zadovoljstva od BC dana od kad su narueni. Je li to dovoljno vremena da i$ isproate i
prosuditeH %alo je vjerojatno da )e se neki korisnici aliti da ne radi u garantnom roku od BC dana.
Da li oni tvrde da eventualno lijei /andiduH Postoji izor jo" i drugi$ samo9proiotiki$ tretmana, ali
i ti imaju iste osnovne proleme.
(orisnici proiotiki$ tretmana mi govore da se osje)aju olje nakon uzimanja ve)ine ti$
proiotika, ali nakon nekoliko mjeseci, kad misle da su izlijeeni i prestaju i$ uzimati, /andida se
ponovo vra)a. 7o je uvijek sluaj s tretmanom samo proioticima, te je tako5er io sluaj s
proioticima zajedno s ilo kojom od /andida dijeta.
Da ilo koji od ovi$ tretmana samo9proioticima tvrde da su lijekH (oliko ja znam, ne. 3ji$ove
izjave ;reklame< o tome kakvo im je djelovanje za one koji i$ kupe su vrlo impresivne i oino govore
o tome kako je niska cijena. - usporedi s medicinskim pristupom svakako da je cijena niska. Ali, jesu
li ikad spomenuli da lijee /andidu u krviH (oliko sam vidio 9 ne. Da li ikada spominju i")enje naslaga
deelog crijeva ili poroznog deelog crijeva koji je tako esto potrenoH 3i"ta takvo nisam prona"ao.
Da li ti proizvodi imaju ilo "to za vra)anje stanja ogatog kisikom u proavnom sustavuH Fez toga
proiotici ne)e dugo trajati. Da li oni ikada spominju da uija anaerone akterije koje su glavni dio
prolema, ez "tete za proiotikeH Ako se proavni sustav vrati na stanje ogato kisikom, anaerone
akterije koje su veliki dio prolema, vjerojatno )e s vremenom nestati. Da li oni djeluju na takav
nainH (oliko sam vidio 9 ne.
3ji$ovi tretmani oino ko"taju od @,DC dolara do Q,DC dolara dnevno, a u usporedi s @A
dolara za taletu iz nekog lijenikg recepta, to zvui je#tino. ,ni tako5er rijetko imaju nuspojave koje
ima ve)ina recepata. Ipak, moram pitati, *(oliko dugo i$ trea uzimatiH* Eini se zauvijek. 7o nije
je#tino. Isto tako esto za$tijevaju */andida dijetu.* ,stati na toj dijeti zauvijek nije zaavno. Ako
izljeite sva ova stanja, onda )ete znati "to je doar osje)aj i znati )ete "to je stvarno niska cijena.
Prouite cijeli program prije nego "to ga zaponete.
Postoji oko DCC vrsta korisni$ akterija koje su prirodno u zdravom proavnom sustavu.
Procjene znatno variraju. Ipak, op)enito se slau da je roj akterija u crijevima te"ko olesni$ oko
deset puta ve)i od roja u zdravim crijevima. Fakterije koje nastanjuju zdrava crijeva prvenstveno su
aerone. ,ne koje nastanjuju crijeva ooljeli$ prvenstveno su anaerone. (oliko aeroni$ akterija u
zdravim crijevima osiguravaju lagotvorno djelovanje nije poznato. 3eke od nji$ od moete doiti iz
ke#ira, a neke iz Fraggsove ive kulture octa koji se prodaju u oljim trgovinama i trgovinama zdrave
$rane. %oete proizvoditi svoje vlastite dore proiotike vrenjem razliiti$ namirnica. 3ajolji
proiotici su oni koji su svjei. 2idi poglavlje I. 1otovo svi su izra5eni #ermentacijom. 7o je sve ukusna
i $ranjiva, drevna prirodna $rana.

P&I&,D3I I42,&I (,&I!3I. FA(70&IJA
Djeca i, naravno, treala doiti svoje proiotike iz majinog mlijeka, pogotovo prvog
majinog mlijeka, kolostruma. Prije vi"e od sedamdeset godina, ve)ina lijenika govorila je novim
majkama neka svoje ee $rane kravljim ili sojinim mlijekom, ili arem neim drugim osim majinog
mlijeka, pogotovo kad se kolostrum pretvorio u mlijeko. Jer kolostrum nema $ranjivi$ tvari, a ea
trea $ranjive tvari odma$. 2e)ina ti$ proizvoda, osim majinog mlijeka je sterilna i nijedan od nji$
ne)e dati ei proiotike koji su prijeko potreni da i zapoela ivot.
Einjenica je da dijete ne moe koristiti $ranjive tvari sve dok ne doije proiotike, koji i
treali do)i s majinim kolostrumom. Fein eludac nije kiseli do tog vremena. (ao rezultat toga
dijete ne moe proavljati $ranu prvi$ nekoliko dana. Eak ni kroz majino mlijeko, ako su majini
proiotici pouijani, dijete i$ ne)e doiti. Pokupiti )e neke iz zraka i vode i s drugi$ okolni$ mjesta.
Ipak, to vjerojatno nisu oni najolji. %ajin kolostrum tako5er sadrava njezina imunolo"ka antitijela.
3i jedno mlijeko osim majinog mlijeka ne)e i$ sadravati. (ravlje ili kozje mlijeko sadri antitijela
koje treaju krave i koze. (ao "to doro znamo, krave i koze oino doijaju razliite olesti od
ovjeka. Proiotici kod ivotinja nisu isti kao ljudski. Postoji velika razlika u nji$ovoj pre$rani od trave
i korova i nas. Formule poput soje ne daju proiotike. - slu)aju izostanka lijenik )e vjerojatno
propisati imunizaciju da zauzme mjesto prirodni$ antitijela koje i ea treala primiti od majke za
poetak. 3avodno, ak i kad se ea $rani steriliziranom pre$ranom, pokupi dovoljno akterija iz
zraka i vode za nastavak ivota. (oliko su aerone i zdrave vrlo je upitno. Fei je neop$odno
potrean majin kolostrum.
(ako dijete iva starije, prirodno je za njega da pue okolo po travi i jede neke trave, korove,
zemlju i neke kukce. (oliko god se grozili misliti na to, to moe imati veze s razvojem zdravog djeteta.
Ako je zdravo, njegov proavni i imunolo"ki sustav lako )e uiti olest koju proizvode anaerone
akterije, ime )e se prijateljske, aerone akterije neometano razmnoavati. !amo kad je ono ve) u
oslaljenom zdravstvenom stanju, nepoeljne akterije postaju opasne. 7ako5er, ve)ina ti$ akterija
jako je izloena kisiku i time vjerojatno mnogo vi"e koristna nego "tetna.
(ad jo" malo porastu, prirodno je za djecu da se igraju na travnatim povr"inama i JpomauK u
povrtnjaku gdje jedu neko od vo)a i povr)a. Proizvo5ai vina i octa kau da koa od vo)a sadri
#ermentacijski starter za aktiviranje procesa #ermentacije. Ako vo)e ili povr)e morate prati, najolje
je da se ga opere ez sapuna ;deter5enta<. &azliito vo)e sadri razliite vrste kvasaca i pruaju
razliite okuse gotovog, #ermentiranog proizvoda. (oliko je potreno takvi$ akterija koje zdravo
dijete stjee konzumiranjem vo)a i povr)a izravno iz vrta, ili u divljiniH (oliko ja znam, nema studije
koje su napravljene na tu temu. Ipak, znamo da zdravo crijevo sadri oko DCC vrsta i sojeva korisni$
akterija. %i ne znamo gdje smo koju od nji$ pokupili. Ako majka doji eu, ea )e doiti proiotike
koje majka ima. Ako je doivala antiiotike, koliko je potreni$ akterija kod nje ostaloH 7o je te"ko
re)i. Ako uzima antiiotike dok doji, ea )e doiti antiiotike, a antiiotici )e vjerojatno uiti ve)inu
potreni$ akterija, "to moe dovesti do /andide u toj ranoj doi.
%i znamo da ne postoji proiotik koji )e zamijeniti ve)inu potreni$ akterija. Vivot u
sterilnom svijetu koji smo stvorili sprijeava da se ikada vrate, pa ak i od toga da i$ dijete ikada
doije. Iz ti$ razloga, ja nikada ne i$ dopustio da moje dijete prima ilo kakve antiiotike, ako
postoji drugi nain kako i$ mu mogao pomo)i. !vo moje iskustvo je pokazalo da )e ionsko koloidno
srero uiniti sve ono "to ine mnogi antiiotici? djeluje mnogo ranije i sigurno je, za razliku od
antiiotika.
!vaki tretman za /andidu koji ne"to vrijedi, ukljuuje proiotike, a proiotici su prirodni i
vaan dio prirodne pre$rane. 4apravo, sve dok se $rana ne zagrijava, ve)ina namirnica sadri
proiotike. %oramo nastaviti uzimati i$ cijelog na"eg ivota. 3o, nada da )e izlijeiti /andidu nakon
"to je postala dominantna, je samo pusta elja. Proiotici sigurno ne)e tretirati /andidu ili akterije u
krvi. ,ni )e samo ulaiti neke od simptoma /andide u proavnom sustavu, dok se uzimaju.
4a ljude koji ive od trgovine s namirnicama iRili restorana danas u !AD9u, *svjea* $rana je
vrlo esto ozraena da se uiju ilo kukci, jaja ili liinke, kao i akterije koji i mogle iti na njoj. 7o
tako5er uija ivot u vo)u i povr)u. Vivotna energija vana za na"u is$ranu je isisana iz nji$. Vivotnu
energiju u ivoj $rani ne moe procijeniti najolji kemiar, isto kao "to on ne moe prona)i na"u
svijest negdje tamo. ,n ne moe prona)i ivot. %lijeni proizvodi, a najvi"e ocat i druge namirnice su
pasterizirane kako i ili sigurni da ne u$vatimo nekakvu olesti od nji$. 2e)ina na"i$ namirnica se
ku$a. 3a" prior je opran u kipu)oj vodi kako i ili sigurni da je sterilan. Podovi, stolovi i kvake su
oprani kemikalijama za steriliziranje. 3e postoji nain da )emo doiti ilo koje akterije ovdje, dore
ili lo"e. ,nda )emo piti kloriranu vodu i #luor. (lor uija oje, aerone i anaerone akterije, u vodi za
pi)e, a onda radi istu stvar sa akterijama u na"em proavnom sustavu u jo" "irem spektru od
antiiotika. Ipak, klor ne)e uiti kva")eve ili druge gljivice.
Fluor je tako smrtonosan da uija sve. Fluor je prodavan kao otrov za "takore prije nego "to je
pu"ten u vodi za pi)e. 7o je nusprodukt proizvodnje aluminija i tako je otrovan da se ga gotovo
jednako te"ko rije"iti kao atomski otpad. 7ako5er je davan divljim ivotinjama da i$ ukroti. !lomio im
je volju za orom uni"tavaju)i $ipo#izu. 7ako5er su ga davali ratnim zaroljenicima, a koristi se u
du"evnim olnicama za istu namjenu. !ada je otkriveno da su izvorni testovi koji su pokazali
smanjenje karijesa s lijeenjem #luoridom krivotvoreni. ,n ne smanjuje karijes, ali uzrokuje mnoge
zdravstvene proleme. ,n stvara karijes iznutra prema van. Gtete su oino trajne i nepovratne.
3jegova jedina prednost u vodi za pi)e i zunim pastama je u tome "to se na taj nain zrinjava
otpadni #luor. ,vaj otpad na kraju zavr"i truju)i tlo, zali$e vode, $ranu i oceane. Ali zato "tedi
aluminijskoj industriji ogromne koliine novca za njegovo odlaganje.
!ve ove stvari pomau u razvoju i odravanju /andide. %i ivimo u sterilnom svijetu. %i
odgajamo djecu u sterilnim uvjetima od ro5enja, a zatim i$ cijepimo s cjepivima uzeti$ od zaraeni$
ivotinja kako i za"titili djecu od stanja od koji$ i$ prirodno "titi ispravno kultiviran proavni sustav.
,va cjepiva esto sadre vi"e od QCC nepoznati$ sojeva ivi$ virusa, ak i nakon "to smo i$ oistili,
ako je to uop)e mogu)e. /jepiva tako5er sadre te"ka predoziranja ivom ;kao da ilo koja doza ive
nije predoziranje<. %noga od ovezni$ cijepiva nisu pravilno testirana i mnogi znanstvenici koji su i$
razvili odijaju se njima cijepiti i odijaju dopustiti svojoj djeci da i$ se cijepi.
Ja preporuam proiotike i to razliite vrste "to je vi"e mogu)e. Ali ne vjerujem da )e izlijeiti
/andidu ni u crijevima, niti pomo)i u lijeenju gljivica ili opasni$ akterija u krvi, sami ili uz pomo) ilo
koje */andida dijete.*

P,16A26J0 I

3AP&A2I70 !2,J0 26A!7I70 P&,FI,7I(0

3eke dore 8e stranice na temu proiotika su:
888.scrid.comRdocR@IQQQOQPRupdated97$eAncient9art9o#proiotics#ermentated9milks
888.8ellsp$ere.comRcomplementar'9alternative9medicinearticleRnaturall'9#ermented9pickles9#eed9
'ourproioticsRPDIPP@HWuer'X3aturall'YFermentedYPickles
$ttp:RR888.mercola.comR#ormsRveggieZstarter.$tm

Proiotici su jednostavno korisne akterije. %i svi konzumiramo neke korisne akterije cijelo
vrijeme. ,ne se mogu na)i u sirovoj $rani, tako da "to vi"e sirove $rane jedemo vi"e i$ doivamo.
Ako jedemo vi"e ku$ane $rane manje smo i$ doili. 3eke namirnice, se pretvaraju u olju $ranu zog
korisni$ akterija, a time sadre i mnogo vi"u razinu korisni$ akterija od drugi$. ,ve korisne
akterije op)enito su poznati kao *proiotici*. Proiotici su apsolutno neop$odni za zdravlje ak i oni
osrednji. Eak i naizgled zdravi ljudi danas u znatnoj mjeri naje")e pate od nedostatka korisni$
akterija. Proiotici su itan dio svi$ /andida tretmana. Jedan ili dva soja proiotika je posve
nedovoljno, iako je roj akterija u njima ogroman. 3ije samo pitanje imamo li dovoljno visok roj
korisni$ akterija za kontrolu gljivica i neprijateljski$ akterija. &azliiti sojevi su potreni za
proizvodnju razliiti$ $ranjivi$ tvari u na"em tijelu.
(vasci proizvode alko$ol, koji na"e tijelo ne moe koristiti kao $ranu. 3o, u prisustvu dovoljno
kisika, alko$ol $rani aeroni kvasac na azi kisika, pretvaraju)i se u ocat. (onani proizvodi
#ermentacije proizvedene izvan tijela oino su vrlo $ranjivi. Prirodni sirovi ocat je vrlo ogat
mineralima u oliku koje tijelo moe lako koristiti, a tako5er je vrlo ogat proioticima. !ojevi
proiotika variraju ovisno o odre5enom kvascu koji se koristi da #ermentira u alko$ol. %noge vrste su
dostupne. (vasci konzumiraju neke od sastojaka i pretvaraju i$ u olik koji moemo koristiti. Imajte
na umu da alko$ol za$tijeva stanje ez kisika, a jednom kad je proizveden alko$ol, proces pretvaranja
u ocat za$tijeva visoku razinu kisika kako i se dovr"io postupak. Jo" jednom zdravi proces za$tijeva
visoku razinu kisika za proizvodnju i pretvoru u $ranjiv olik, a" kao "to to radi i u na"em tijelu.
3eki kvasci u na"em proavnom sustavu za$tijevaju kisik, vjerojatno pretvaraju neke od na"i$
namirnica u $ranjive tvari. (ao i kod akterija, postoje dori, korisni kvasci i lo"i kvasci uzronici
olesti.
(vasci ;gljivice< koji proizvode ocat su korisni, za razliku od /andide Alacans, koja uzrokuje
olest. (ad se alko$ol proizvodi u tijelu ili konzumira, tijelo oino nema vremena ili dore uvjete da
ga pretvoriti u ocat koji se moe koristiti. Potrena je visoka razina kisika.
Alko$ol konzumira kisik iz proavnog sustava, a" kao "to to radi kad se proizvodi ocat. (ao
rezultat, alko$ol je oino "tetan za tijelo. Ako smo ga pretvoriti u ocat prije nego "to ga
konzumiramo, to je oino korisno, sadri mnoge minerale i $ranjive tvari.
(omercijalno konzervirana $rana koja sadri ocat, kao "to su kiseli krastavci, kisela repa i
salate, i gotovo sve takve namirnice u restoranima su napravljene destiliranim ijelim octom. Fijeli
ocat se proizvodi od itarica, a ne od jauke ili drugog vo)a.
Iako je prvotno ogat mineralima i $ranjivim tvarima, proces destilacije uklanja sve minerale i
$ranjive tvari. Dok je prirodni jauni ocat jedan od na"i$ najogatiji$ izvora minerala, destilirani
ijeli ocat ima sve minerale uklonjene i vrlo je JgladanK ti$ minerala koji su uklonjeni. Da i i$ doio
natrag, rzo skida minerale iz na"eg tijela, umjesto da opskrljuje tijelo. 7ako uzrokuje karijes, slae
kosti i druge oziljne nedostatke. (ad se ocat zagrije, korisne akterije odma$ su uijene. 2ano je da
je ocat kompletan ez uklanjanja, grijanja i ez dodani$ konzervansa.
%i svi treamo mnogi$ razliiti$ sojeva proiotika tijekom na"eg ivota. ,d poetka povijesti,
oni su prirodni dio na"e kulture. - na"em suvremenom vremenu sustavni napor je napravljen kako i
se uklonile sve akterije, ukljuuju)i i korisne akterije iz na"eg ivota. 3a"a $rana naje")e se ku$a.
3a"e vo)e i povr)e uglavnom se ku$a. 3a" svjee vo)e i povr)e je tretirano pa premda se ini da je
ivo i svjee, ono je ve) mrtvo u vrijeme kada smo ga kupili. 3a"i pi)a se pasteriziraju ili su potpuno
umjetna. 3a"i salate su pasterizirane. 3a"a pitka voda je sterilna.
%oemo kupiti neke prirodne proiotike, ako )emo i$ uporno traiti, a esto nisu ni skuplji od
sterilne $rane. (e#ir je jedan od najolji$, a ponekad tvrde da sadri ak dvadeset sojeva korisni$
akterija, iako to a" nije uoiajeno.
3ajolji proiotici su oni koje napravimo sami, a moete napraviti svoj vlastiti lako i sigurno.
Izrada proiotika io je dio svakodnevnog posla ve)ine doma)ica. %oete napraviti ocat od jaunog
soka ili neki drugi slatki vo)ni sok.
%oete jednostavno napraviti jogurt i mnoge druge. Proiotici koje napravite sami su puno
stailniji i puno olji od ve)ine koje )ete kupiti, jer $rana i voda su jo" uvijek prisutne i akterije su
ive i zdrave.
3ajlak"e spravljen proiotik je ono "to sam nazvao *kiselo mlijeko* kad sam io klinac. (ada
sirovo mlijeko due stoji, pretvara se u *skutu i sirutku* na sonoj temperaturi. Pasterizirano mlijeko
samo )e se pokvariti. !je)am se mojem ocu se svi5alo vr$nje i sirutka koje kiselo mlijeko prirodno
#ormira, a najmanje skuta. 4a to i orao kremu ;vr$nje< i ostavio da proces zavr"iti na sonoj
temperaturi. !kuta je vrsta kao masa sa sirutkom koja pluta na vr$u, iako ima sirutke i u skuti.
!irutka je pitka i izvrsni proiotik, kao i ogata proteinima. !irutka u pra$u sada se prodaje kao
osnovni od' uilding protein. 3aravno, ono "to ste kupili sada je pasterizirano, u pra$u, sterilno i
esto ima nezdrave aditive.
!ir moe iti iscje5en, koriste)i krpu ili istu gazu kao cjedilo. 2jerojatno )ete ga ojesiti nad
zdjelu, tako da se polako iscjedi, odvoji sir od sirutke. %oda )ete ga gnjeiti da i ukloniti svu sirutku.
!ada imate svjei sir. 7o je izvrstan proiotik iste vrste kao sirutka. !ir u trgovinama je sterilan. -
svom prirodnom olik traje dugo vremena u $ladnjaku, jer je ve) ukiseljen. Doar je dok ga ne
prekriju plijesni, "to je vrlo vidljivo. %oete dodati malo soli i vr$nja u svjei sir. Gto i moglo iti
jednostavnijeH %alo spreja ionskog srera po njemu )e ga dugo vremena uvati od plijesni u
$ladnjaku. 2jerojatno )ete tako5er dodati sol nekim od ovi$ recepata.
Aktualna ku$injska sol koja se prodaje u ve)ini du)ana je nezdrava, ne zog natrijevog
klorida, ve) zog kemikalija dodani$ kako i se lak"e sipala i zog minerala uklonjeni$ iz nje. Jednom
sam sreo umirovljenog ovjeka koji je proveo ivot kao pomo)nik kemiara u rudniku soli. Pomogao
je dodavati kemikalije u sol, no iako je proveo mnoge godine to rade)i, on nije znao kakve kemikalije.
Ali je znao da kemiar ne i ni okusio sol nakon "to je ila spremna za rod. (emiar je koristilo istu
sol iz rudnika. %orska sol je vrlo dora ako nije ni"ta dodano ili uklonjeno, ali udite oprezni jer neke
#irme uklanjaju minerale iz morske soli i prodaju i$ odvojeno. Dakle, ako natpis kae morska sol ili
@CCM morska sol, jo" uvijek ne mora sadravati sve minerale i moe imati kemikalije dodane zog
razni$ razloga.
,cat se moe napraviti od soka vo)a ili povr)a s dodatkom "e)era. %oe se koristiti gotovo
svako od povr)a, vo)a ili kominacija. Vitarice se tako5er mogu koristiti, ali proces je sloeniji i okus
se oino ne smatra dorim. Vitarice moraju sadravati velike koliine neke vrste "e)era pa se esto
dodaje. Ge)er se moe razviti i iz visoke razine "kroa. %oe se proizvesti od "kroa iz zrna. !av ocat
mora pro)i kroz proces #ermentacije alko$ola od kojeg se doiva ocat. Alko$ol ne sadri proiotike ili
iste $ranjive tvari kao i ocat. ,cat moe iti izra5en od gotovo ilo kojeg alko$olnog pi)a. ,kus,
nutritivne vrijednosti i sojevi proiotika )e se znatno razlikovati ovisno o sastojcima i starteru. %ogu
se koristiti razliiti$ kvasci. ,kus i nutritivne vrijednosti )e ovisiti o kvascu koji se koristi. 4a oini
prirodni jauni ocat dovoljan je kvasac sa kore ve)ine jauka i smatra se da proizvodi ocat najoljeg
okusa. !toga, preporua se koristiti samo jauke koje nisu "pricane i ne smiju se prati ilo kojom
vrstom sapuna, samo u vodi. 3eko gro5e moe dati vrlo superioran ocat.
%nogi kau da ne trea rinuti o kori"tenju ra#iniranog "e)era kod pravljenja octa jer se
konzumira u procesu. Ipak, on sadri tragove izjeljivaa, a glavne $ranjive tvari izva5ene su iz njega.
,cat ne)e sadravati ni"ta "to se ne stavi u njega, osim "to )e se jedne $ranjive tvari mijenjati u druge
$ranjive tvari. Ako dodate ijeli "e)er, moe iti jako dorog okusa. Ipak, jedna od glavni$ stvari koje
treate u octu su minerali. Ako koristite ijeli "e)er, zasigurno )ete proizvesti ocat s malo minerala.
!toga, preporuam koristiti neku vrstu cijelog prirodnog "e)era. !latke jauke i ve)ina slatki$ plodova
sadre dovoljno "e)era za izradu octa, iako se i njima dodaje "e)er. Preporuam sirovi "e)er, pravi
javorov sirup ili med. ,ko jedne "alice po galonu ;oko L.A litara< je oino u redu.
Doar ocat se esto #ormira sluajno, ako predugo ostavimo sok od jauke u posudi koja
sadri dosta zraka. Ipak, na taj nain moete, ali i ne morate proizvesti kvalitetu koju elite. Postoje
mnoge razlike u octu koje ovise o razliitim jaukama ili drugom vo)u koje se koristi, sadraju "e)era
s kojim poinjete, vrsti "e)era koji se koristi i vrstama gljivica koje se razvijaju u njemu. Proizvodnja
octa uvijek prolazi kroz dvije #aze. Prva je proizvodnja alko$ola koji se doga5a samo u nedostatku
zraka.Druga #aza je proizvodnja octa od alko$ola koja se odvija samo u doro ozraenim uvjetima.
Jauni ocat se vrlo lako proizvodi. !ok od jauke trea #ermentirati u uvjetima ez kisika
;npr. 4atvorena i s vr$om puna posuda<. 3akon "to se alko$ol u potpunosti razvije, izlijte sadraj u
ve)u otvorenu staklenku. Ako je sadraju posude ve)om povr"inom omogu)en kontakt s zrakom,
alko$ol )e se pretvoriti u ocat. 4a doro prozraivanje trea ga mije"ati arem jednom dnevno.
Jednostavan nain za pripremu soka je pomo)u sokovnika. 2e)ina uputa za izradu ocata
nalae da se jauka pretvori u ka"u. 7o je stari nain za proizvodnju. ! modernim sokovnicima je puno
lak"e.
3akon "to ste doili sok koji ne smije iti termiki ora5en, sljede)i korak je proizvesti
jaukovau. ,na )e sadravati alko$ol koji je potrean za proizvodnju octa. - tu svr$u se oino
dodaje neka vrsta "e)era. ,ino se dodaje oko jedne "alice "e)era u jedan galon ;oko L.A litara<
soka, a zatim se prelije sok u staklenku ili posudu do vr$a i zapeati. 3e ostavljajte jako puno prostora
za zrak na vr$u, jer alko$ol se proizvodi samo u nedostatku zraka.
3akon "to je u potpunosti sok pretvoren u alko$ol, oino )e se pretvoriti u kvalitetan ocat,
ako dodajemo zrak u smjesu tijekom razdolja od nekoliko tjedana.
Proces se mora odvijati ez svjetlosti, u ormaru ili u posudi prekrivenoj tkaninom. 3e moete
proizvesti ocat na svjetlu. Ipak, nije sigurno da )ete doiti ono "to elite.
Ponekad )e se pokvariti umjesto da se #ormira ocat. ,vo se naje")e doga5a zog nedovoljno
zraka. ,cat #ormiraju kva")eve gljivice, ali ne ilo koja vrste.
Postoji nekoliko vrsta gljivica koje )e proizvesti ocat. (onani okus i proiotiki sadraj )e
ovisiti o tome s kojim kvascem je proizveden. Postoji nekoliko vrsta kvasaca na raspolaganju kao
starter. !vi su koristan tip. 4a proizvodnju octa kakvog elite, najolje je dodati starter po va"em
izoru. Jednom kada ste prona"li kvasac koji vam se svi5a, zadrite ne"to od octa kao starter za
sljede)u proizvodnju. %oete koristiti Fraggsov ocat za to. Jedna unca ;C.L dl< startera za jedan galon
;oko L.A litara< novog ocat )e iti savim dovoljno.
Ako stavite jaukovau u staklenku s izljevom lizu dna, lak"e )ete isprazniti ocat ez
sedimenta koji se nakupe pri vr$u ili dnu. 2r i treao iti staklen s velikim otvorom za puno zraka.
3e zatvarajte staklenku jer proces za$tijeva zrak. Pokrijte je s krpom ili neim "to )e propu"tati zrak, a
za"titi od pra"ine i kukaca. !tavite je na tamno mjesto, kao "to su ormar ili pod platno, ali nemojte
zatvoriti dotok zraka. 3ajolje da ga mije"ajte dva puta dnevno da i pospje"ili prozraivanje. Drite
na sonoj temperaturi do BC stupnjeva F ;oko @B stupnjeva /<. 4a nekoliko tjedana )ete doiti ocat.
(u"ajte ga povremeno da vidite kada je gotov.

P,16A26J0 A

P&I&,D3I FI6J3I 7&07%A3I

Prodavai iljni$ tretmana za /andidu ogla"avaju da nude prirodni tretman sa iljem i
proioticima. Gto i moglo iti sigurnijeH Farem jedan vode)i rand reklamira *olak"anje u jednom
satu.* Ako ste proitali na "to se to odnosi, daleko je to od jednog sata. ,ni priaju o primjetnom
olak"anju u jednom satu od oli i svrea vaginalni$ gljivica i osipa na koi. Desit )e se znaajno
olak"anje im se uni"tenje tkiva zaustavi, iako traje danima, tjednima ili mjesecima dok se ne zaustavi
in#ekcija. (ao "to ste proitali vidjet )ete da zapravo govore o danima ili tjednima sloeni$ tretmana
za jednostavne in#ekcije. 4atim savjetuju "to uiniti ako ti tretmani ne djeluju i nagla"avaju da razliiti
ljudi za$tijevaju razliite tretmane. %orate eksperimentirati da prona5ete ono "to djeluje kod vas. A
tu se radi samo o vaginalnim gljivinim in#ekcijama ili atletskom stopalu. (od unutarnji$ in#ekcija
postupak traje dulje i is$od vi"e nije siguran.

3eki od ti$ tretmana su:

$ttp:RR888.candidatreatmentlog.comRcategor'Rcandida9treatment
888.modern$eralist.com

Postoji i$ mnogo vi"e. !vi ti tretmani ne mogu se staviti u jednu skupinu ili analizu. Ja samo
mogu generalizirati.
Jedan tipian program tvrdi da je najri i najuinkovitiji tretman za /andidu. Proitajte u
nji$ovom uputstvu: im vas nagovore da kupite nji$ovom program ponu govoriti o mjesecima
tretmana i "to uiniti kada program jo" uvijek ne radi. ,ni navode mnoge iljke koje trea prikupiti i
pripremiti. 3eke su jednostavne za doiti i pripremiti, a s drugima je te"ko i komplicirano.
(oni osipi su est prolem. Pelenski osip se lako lijei. Ipak, postoji nekoliko vrsta koni$
osipa koji su povezani s /andidom. Filjni tretmani za ne"to kao jednostavno kao "to je osip na koi
ponekad preporuuju etiri preparata.
(oni osipi uzrokovani /andidom esto su uzrokovani in#ekcijom u krvi. ,ni su oino
uzrokovani toksinima koje tijelo ne moe izluiti putem prirodne eliminacije. (ada tijelo ima
prolema da i$ eliminira odlae i$ kroz kou i kroz znojne lijezde, oino s nepoeljnim tjelesnim
mirisima. %oete iti u mogu)nosti da i$ uinkovito lijeite lokalno i privremeno, ali )e se vratiti vrlo
rzo ako se ne lijei nji$ov izvor u krvi. 4a vaginalne in#ekcije gljivicama jedan popularni tretman
preporua iljni pripravak koji se koristi svaki$ L9D sati u roku dva do tri dana, i jo" etiri sastojaka koji
se tako5er koriste zajedno s prvim. Ako to ne djeluje u roku tri dana preporua se drugi tretman. Ako
ni to ne djeluje preporuaju se drugi preparati jo" tri ili etiri tjedna.
3eprekidni preventivni tretmani se tako5er preporuaju zato jer se /andida poku"ava vratiti.
Jer nije izljeena. In#ekcija je jo" uvijek prisutna. 3eki od nji$ poku"avaju vas cijeli ivot vezati na svoje
proizvode. - me5uvremenu, prijateljske akterije ne proizvode potrene $ranjive tvari u proavnom
sustavu.
Einjenica je da tretman *!ve prirodno* ne mora nuno znaiti da je apsolutno siguran. %nogo
*prirodnog* ilja je smrtonosno, kao otrovno ilje oleandar i mnoge druge este iljke u na"im
dvori"tima. 3eki od nji$ su iljke, a neki su kora poput crnog ora$a.
3eki drugi pripravci se moraju koristiti s odre5enim oprezom. !vi nji$ovi tretmani su
usmjereni na uijanje /andide. !toga je vjerojatno da je ve)ina iljaka koje koriste otrovna. ,ni se
rijetko koriste iljem korisnim za ivot. -glavnom koriste ilje koje uija. %nogo nji$ovi$ iljaka jesu
ili mogu iti opasne.
Dok )e neki od ti$ iljni$ preparata eventualno uiti /andidu u crijevima, vrlo je upitno da )e
ilo koji od iljni$ tretmana uiniti mnogo za uijanje neprijateljski$ akterija u crijevima. Ako to i
uine, vjerojatno )e tako5er uiti i potrene prijateljske akterije. 3isam na"ao ni jedan koji povisuje
razinu kisika u proavnom sustavu pa je malo vjerojatno da )e lijeenje ikada iti zavr"eno. Jo" uvijek
je puno vi"e upitno $o)e li ilo koji od ti$ tretmana uiti /andidu ili opasne akterije u krvi. Jedan
popularan iljni program navodi: *-nutarnji in#ekcije se smatraju $itan sluaj i postoje jasne upute za
medicinske lijekove u tom sluaju. In#ekcije gljivicama nije ne"to "to se moe lijeiti prirodnom
terapijom.* 7oliko o tome *!ve prirodnom * i *djelotvornom* tretmanu.
4a lijeniki tretman pogledajte poglavlje D. Ako se ne lijei krv, lijeenje sigurno nije potpuno
u mnogim sluajevima. Ako se uija /andida u proavnom sustavu, a ne dovodi kisik u crijeva,
potrene akterije ne)e preivjeti, ak i ako i$ zamijenimo s dorim proioticima.
Akutne in#ekcije krvi su ono "to trea tretirati kao izvanredno stanje s medicinskim
lijekovima. 3o, in#ekcije krvi /andidom su rije5e od akterijski$ in#ekcija uzrokovane /andidom,
dolaze postupno i kronine su i zato i$ imamo vremena lijeiti.
Ako *Prirodno lijeenje* ne lijei gljivine in#ekcije krvi nego samo uija /andidu u
proavnom sustavu, a vanjske in#ekcije tretira s te"ko)ama, svakako je od male vrijednosti. Pelenski
osip se lako lijei drugim sredstvima. 7renutno i uinkovito, pelenski osip i vaginalnu gljivinu
in#ekciju lijei se zapravo rzo i jednostavno.
2rlo je vjerojatno da )ete neke od tretmana morati kontinuirano uzimati kako i rije"ili
prolem vra)anja, jer nisu svi prolemi nestali.









P,16A26J0 O

%,J D2,7J0D3I 7&07%A3 4A /A3DID-

4a razumijevanje prolema u lijeenju /andide, morate razumjeti cijelo stanje poznato kao
/andida. 7o nije samo gljivina in#ekcija u kojoj gljivicu moemo uni"titi, a stanje se lijei. 3ikada ak i
ne poinje tako jednostavno. ,na moe poeti kad su sve akterije pouijane nekim uzrokom kao "to
je oja"njeno ranije. - tom trenutku kisik se oino gui iz proavnog sustava. (ao rezultat, gljivice i
lo"e akterije )e se useliti. Ako se rzo ne ispravi, to stanje )e se preseliti u deelo crijevo, "to
rezultira rojnim prolemima. !ve dok nije onovljeno zdravlje deelog crijeva, /andida se ne moe
uspje"no lijeiti.
Dakle, prvi dio mog programa lijeenja je vratiti zdravlje u deelo crijevo. Da iste razumjeli
"to se doga5a, pogledajte stanja prikazana na slikama @ do P, na unutra"njoj strani stranjeg omota
;stranica PC. u ovom prijevodu<.
!lika @ prikazuje zdrav proavni sustav. -oite glatko deelo crijevo mi"i)nim zidom poput
valova koji pomie otpadni materijal u valovitim pokretima.
(ada /andida i neprijateljske akterije postanu dominantne, promijeniti )e sastav
proavljanje $rane u crijevima, tako da ponekad u5u u resice koje olau crijeva, apsoriraju i nose
teku)ine sa $ranjivim tvarima u krv.
!lika Q prikazuje resice. ,vakav smje"taj $rane u resicama moe iti uzrokovan nedostatkom
vlakana u $rani. (ad se to dogodi, resice vrlo slao apsoriraju $ranjive tvari, $rana je zaroljena, ne
moe se kretati kroz crijevo i propada, proizvodi opasne toksine. 7i toksini apsoriraju se u resicama i
prolaze u krv zajedno sa svim $ranjivim tvarima. 7o tako5er esto rezultira $erniacijom ;$erniations<
u mi"i)ima deelog crijeva, #ormiranjem depova poznatim kao *diverticule*, a kada su ispunjene
in#ekcijama stanje je poznato kao diverticulitis. -zimanje vlakana koja su potrena ne)e pomaknuti
stvrdnuti depozit u ovoj #azi. !lika L prikazuje tanko i deelo crijevo u vrlo olesnom stanju.
4ijenost se odvija u nekim podrujima i javlja se vi"e krvarenja na nekoliko podruja. Fez
sumnje, olest kroz ta podruja prolazi u krv.
!lika P prikazuje dio iznimno olesnog deelog crijeva, u kojem su glatke muskulature
razgra5ene i vi"e ne mogu #unkcionirati. %aterijal stoga ne prolazi kroz crijevo, "to je rezultiralo
te"kim upalama, krvarenjem i gotovo svakom mogu)om olesti deelog crijeva. ,vo deelo crijevo
jako je zaraeno, a zaraza se "iri po cijelom tijelu. 3ema kisika nigdje u proavnom sustavu i kisik se
ne moe vratiti. - ovoj #azi vjerojatno nije mogu)e vratiti crijevo u #unkciju. 3ikakva koliina jakog
proiotika ili vodikovog peroksida ne)e pomo)i.
!ve dok in#ekcije u svim tim stanjima nisu suzijene, simptomi povezani s /andidom ne mogu
iti razrije"eni, a zaraeno deelo crijevo )e nastaviti rein#icirati proavni sustav s gljivicama i
olesnim akterijama. 3ikakav napredak ne)e iti postignut u lijeenju /andide sve dok se ovi uvjeti
ne isprave. Iz tog razloga, prvi korak u mom lijeenju je oistiti se od ustajalog i olesnog materijala.
%oj drugi korak, nakon "to je deelo crijevo isto, je istovremeno uni"titi /andidu i
anaerone akterije visoko kvalitetnim ionskim koloidnim srerom.
%oda sam, s ozirom na moja iskustva s /andidom, pomalo pristran u pogledu ionskog
koloidnog srera. Ipak, mislim da injenice predstavljene u medicinskim studijama i izvje")a mnogi$
korisnika govore same za see. %nogi nazivaju ionsko koloidno srero *sve prirodno.* (au da se
neki tragovi toga nalaze u zemlji, ljudima, ivotinjama, iljakama i u morskoj vodi. 3eki medicinski
istraivai vjeruju da se ionsko koloidno srero prirodno nalazi kod ljudi u puno ve)im koliinama
nego su do sada ustanovili. 3eki pretpostavljaju da je uzgojeno iz tla. Drugi tvrde da to nije prirodno,
ve) da ga je ovjek napravio. !ve "to mogu re)i je da djeluje kao prirodna tvari u tijelu. FDA izvje"tava
da nema evidenciju o ilo kakvim nuspojavama s ionskim koloidnim srerom kroz cijelu svoju
povijest. !ve zacjeljuje puno re ez oiljka ili ez zaraze kad je srero prisutno. Jedino ne)e zacijeliti
stari oiljak na tkivu.
Ali prvo da razjasnimo jednu stvar. Ja govorim o ionskom koloidnom sreru. Ja ne govorim o
srernim solima ili drugim srernim kemikalijama. Ja ne govorim o srernim proteinima. Ja ne
govorim o sreru koje sadri srerni klorid. Ja ne govorim o proizvodima za koje kau da je ionsko
koloidno srero, ali nije nego je samo srerni koloid. 3eki od nji$ su svakako opasni osim ako nisu
tako razrije5ni da imaju malo utjecaja. Ja govorim o izvornom ionskom koloidnom sreru. 2e)ina
proizvoda reklamirao kao *koloidno srero* nije uop)e koloidno nego kemijsko. ,ni prodaju svoje
proizvode kao *koloidno srero* jer to je proizvod koji gotovo sve medicinske studije povezuju s vrlo
pozitivnim rezultatima. Dakle, to je proizvod koji kupci trae.
1otovo sve teku)ine u iljkama i ivotinjama, ukljuuju)i ljude su ionske i koloidne. (emijski
aditivi i lijekovi na recept oino nisu.
2e)ina srerni$ kemikalija je opasno. Poznati tzv. *plavi ovjek* je najolji primjer za to, iako
mu je samo koa plava. (onzumirao je velike koliine srernog klorida i vjerojatno drugi$ nepoznati$
kemikalija. Izjavio je da je poku"ao s nekoliko razliiti$ elektrolita, jer njegov ure5aj ne)e raditi samo
na destiliranu vodu. 7e"ko je znati "to je tono konzumirao. 2e)ina srerni$ kemikalija je
prolematinija od toga. %nogi tvrde da su uinkovitije od ionskog koloidnog srera jer imaju vi"e
dijelova na milijun. Dijelovi na milijun o kojima govore su kemikalije, a ne samo srero. 3adalje,
srero je kemijski vezano i ne moe sloodno djelovati kao "to i trealo. ,ve kemikalije nisu
koloidne. Ispitivanja uinkovitosti ;kao "to je mjerenje vremena u kojem uija< jedini je pravi test
uinkovitosti, pokazuju vrlo drugaiju priu u kojoj su srerne kemikalije sa DCC dijelova na milijun
manje uinkovite od ionskog koloidnog srera s QC dijelova na milijun. 888.$ealt$researc$.org
Proizvodi koji tvrde da su patentirani nisu ionsko koloidno srero. 7o je daleko prestar
proizvod da i se patentirao. 7o ne moe iti patentirano. Ako je srerni proizvod patentiran, to je
kemijsko, a ne koloidno srero i premlad je za pravilno, neovisno ispitivanje. Ispitivanje staro vi"e od
sto godina ionskog koloidnog srera se ne odnosi na njega. Ako ionsko srero moe iti patentirano,
ja i$ rado patentirao vodu, a moje istraivanje pokazuje da nitko to jo" nije uinio, a jo" postoji i
veliko tri"te za to ;"ala<. 3adalje, ako je patentirano kao kemijsko, to nije isto srero te mora
sadravati i druge tvari. 7e dodatne supstance smanjuju njegovu koncentraciju, gotovo je sigurno da
je manje uinkovito jer je kemijski vezano, "to ga ini mnogo manje uinkovitim, ako je uinkovito
uop)e. Einjenica da je patentirano samo znai da je novo, a ne da je e#ektno ili sigurno. Patentni ured
za$tijeva samo dokaz da je ne"to novo, a ne da to ima uinkovitost.
Ako pitate ve)inu lijenika $o)e li ionsko koloidno srero izlijeiti /andidu ili pomo)i kod ilo
kakve zaraze, ve)ina )e re)i ne, to nije uinkovito i to je opasno. 4a"to oni to kau kad su im
medicinske knjinice pune istraivanja koja paljivo dokumentiraju njegovu uinkovitost u razdolju
duljem od @QD godinaH 7a istraivanja su radili mnogi od najugledniji$ medicinski$ istraivaa diljem
svijeta, a nastavljaju se i kroz dana"nje vrijeme. ,vi znanstvenici su pomno dokumentirali
nevjerojatnu uinkovitost ionskog koloidnog srera u lijeenju gotovo svi$ olesti koje uzrokuju
akterije, gljivice, kvasci i virusi, ukljuuju)i .I2, AID!, %ersa ;zlatna stap$<, tuerkulozu, i antraks. 7o
ukljuuje gotovo svaku *neizljeivu* zarazu zog koje pacijenti dnevno umiru. 3ji$ove medicinske
knjinice pune su istraivanja, potpuno suprotno onome "to oni govore.
,vo istraivanje see u vrijeme jednog od najugledniji$ istraivaki$ znanstvenika u povijesti,
dr. .enr' /rooksa. Dr. /rooks ojavio je opseno istraivanje na #inom uzorku koloidnog srera,
doro dokumentirao veliku uinkovitost uiv"i vi"e od BCC olesti koje uzrokuju patogeni+ 7o su
vjerojatno ili svi priznati patogeni onog vremena. ,n je izjavio da )e uiti svaki patogeni organizam
u roku od D minuta u koncentraciji od D dijelova na milijun ;D PP%<+
Istraivanje dr. /rooksa je provedeno s srerom u oliku #inog pra$a, "to je io jedini poznati
koloidni olik dostupan u to vrijeme. Fini koloidni srerni pra$ lijeio je olesti uinkovitije od
srernog nitrata i pokazao se mnogo sigurnijim.
,vaj #ini srerni pra$ imao je kao nedostatak oksidaciju u prisustvu svjetla u plavo9crne mrlje
i gomilanje u nekim dijelovima tijela, zog vrlo veliki$ estica, kao i kod srernog nitrata. 3i vi"e ni
manje, takav je sto godina io kori"ten za lijeenje inae neizljeivi$ stanja, "to je radio vrlo
uinkovito.
,d vremena dr. /rooksa, srero je uvelike poolj"ano "to se tie uinkovitosti i sigurnosti.
3ajve)i napredak je napravio 1eorg Fredig @AAQ., kada je razvio proizvodnju visokim naponom
ionskog koloidnog srera s mnogo manjim esticama i ionskim naojem. 7o je eliminiralo dva
prolema srera u zdravstvenim tretmanima: njegovo nakupljanje u dijelovima tijela i njegove
osjetljivosti na svjetlo zog koje oja koe postane plava.
Fredigovo srero imaolo je dva prolema: vrlo sporu proizvodnju i opasnost zog rada s vrlo
visokom naponom oko vode. 3e"to ionskog koloidnog srera jo" uvijek se proizvodi na taj nain.
Farmaceutske tvrtke rijetko proizvode ovaj napredni olik sigurnog i uinkovitijeg srera.
-mjesto toga, sve do @OPC9i$ prodavali su proizvode esto pogre"no oznaene kao *koloidno srero.*
7o je oino io razrije5eni srerni nitrat ili neki drugi kemijski olik srera. Eesto je ilo vezano na
protein kao "to su elatina ili mlijeko u kominaciji sa srernim kemikalijama. 3eki od proizvoda koje
su prodavali kao *koloidno srero* ila je stara #ormula srera u pra$u iz dr. /rooksova vremena,
poznato u vi"e od pedeset godina kao in#eriorni olik srera. !vi ovi proizvodi osim Fredigova srera
proizvode promjene oje koe koji je sreru dao lo"e ime. (ada i se saznala istina, #armaceutske
tvrtke izguile i ogromnu zaradu s antiioticima.
,d sredine @OLC9i$ godina nove metode su postupno pove)ale stopu proizvodnje i donijele
poolj"anje u sigurnosti i visokoj kvaliteti ionskog koloidnog srera.
Fredig je koristio vrlo visoki napon. 2idio sam proizvodnju na @D.CCC volti+ Danas, ve)ina
srera je proizvedena strujom izme5u QP i LB volti i puno re. Imam patent na proces koji je uvelike
urzao proizvodnju i oekujem drugi patent koji kompjuterizira proces kako i se proizvodio proizvod
tono odre5ene kvalitete. 2idi 888.live9silver.com ;3apomena: ,vo nisu patenti za proizvod koji ne
moe iti patentiran. ,ni su na proces za proizvodnju<. Je li ionsko koloidno srero sigurno, nasuprot
onome "to )e vam ve)ina lijenika re)iH Provjerite na Freedom o# In#ormation &eWuest i FDA )e vam
odgovoriti ;oa se nalaze u prilogu na stranicama AC. i A@.<. ,ni nemaju ni jedan zapis o "tetnom
uinku ionskog koloidnog srera+ (roz cijelu povijest FDA+ A procjenjuje se da ga je koristilo oko
etvrt milijuna ljudi.
%edicinska istraivanja ionskog koloidnog srera su opsena i proteu se vi"e od stotinu
godina unatrag. 3alaze se u evidenciji gotovo svakog velikog medicinskog istraivanja u svijetu i
nastavljaju se i danas. @OQC9i$ dr. Al#red !earl, osniva !earl P$armaceuticals, najistaknutije
#armaceutske tvrtke tog vremena, autor poznate knjige, *-poraa koloida u zdravlju i olesti*, u kojoj
je naveo, *Primjena koloidnog srera na ljudima u velikom roju sluajeva daje zapanjuju)e
rezultate.* 3a drugim mjestima nagla"ava vanost da je srero ionsko. ,n je tako5er izjavio da ionsko
srero ne)e oojiti kou kao ostali preparati od srera. ,n dokumentira da su opsena istraivanja na
ljudima jasno pokazala da su se ionsko koloidno srero, akar i cink pokazali vrlo antiakterijski, ali
samo srero je netoksino. 7ako5er je dokumentirano da je ionski naoj srera vaan za njegovu
djelotvornost i omogu)ava sreru prikaiti se na anaerone akterije i toksine i iznijeti i$ izvan tijela.
7o je vaan i uglavnom zanemaren #aktor u kori"tenju ionskog koloidnog srera. 2i"e o tome u
prilogu.
- lanku ojavljenom u asopisu !cience Digest, oujak @OIA pod nazivom * ,ur %ig$tiest
1erm Fig$ter*, autor Jim Po8ell je napisao: *4a$valjuju)i novim istraivanjima, srero je u nastajanju
kao udo moderne medicine. Antiiotik moda uija i pola tuceta razliiti$ olesti organizama, a
srero i$ uija BDC. &ezistentni sojevi ne uspijevaju se razviti. Gtovi"e, srero je praktiki netoksino.*
- pokusima na .I2 u @OO@, iokemijska -nit o# -pjo$n 6aoratories izvijestila je u
medicinskom radu iz iokemije ojavljenom, @C. rujna @OO@: *%e5u rojnim testiranim metalnim
ionima, za 4nQ Y ;cink<, /uQ Y ;akar<, i A1@ Y ;srero< utvr5eno je da su najuinkovitiji in$iitori
;in$iitors o# rennin and t$e .I2 protease<.* !amo za srero je utvr5eno da je netoksino. 3aalost,
za one s .I29om, -pjo$n ne moe doiti patent na ionsko koloidno srero, kao i mnogi drugi koji su
to poku"ali uiniti. Dakle, nema prodaje lijeka. -/6A je testirala uinke ionskog koloidnog srera na
.I2 sa slinim rezultatima. %noga druga medicinska sveuili"ta tako5er su ga testirali na .I2 sa
slinim rezultatima. Jo" uvijek nema patenta, i dalje nema u prodaji uinkovitog, netoksinog lijeka za
.I2.
Jedan moj kupac napisao mi je etiri stranice pisma u kojem govori o svojim iskustvima sa
srerom u lijeenju AID!9a i %A/(9a koji je liski ro5ak AID!9a. Do"ao je do #aze kad su ga morali
nositi u kupaonicu. 3jegov lijenik mu je dao jo" dva tjedna ivota i poeo si je planirati pogre. ,nda
mu je unutarnji glas rekao *3aavi sei koloidno srero !ADA.* Prestao je s lijekovima na recept i
poeo je uzimati srero. ,pisao je kako se osloodio velike lopte od gljiva. 7jedan dana kasnije io je
puno olje, a dva tjedna kasnije ;vjerojatno sve ukupno tri tjedna< vratio se planinarenju+ 3ije rekao
kako te"ki uspon. 3ejasno je koliko je ovaj io rzi oporavak zog lijekova na recept, a koliko zog
srera.
Dr. &oert ,. Fecker, istraiva sa !veuili"ta 3e8 >ork !tate .ospital u !'racuse 3.>. je io
ukljuen u istraivanja sa srerom preko QC godina. ,javio je nekoliko medicinski$ radova na tu
temu i napisao estseler *Fod' 0lectric*. ,pisuje u detalje ve)inu svoji$ istraivanja i rezultata. ,n
posve)uje cijelo poglavlje sreru koje naziva *7$e !ilver =and.* - njemu se navodi: *%i ne znamo
koliko se elektrino proizvedeni ioni srera ;ionsko koloidno srero< razlikuju od oini$ otopljeni$
iona srera ;kemikalije< samo znamo da oni rade .* Jasno je rekao da je ionsko srero daleko
uinkovitije od ilo kojeg drugog olika srera i dokazano potpuno sigurno, ez ilo kakvi$ promjena
oje koe.
3a stranici Q u svom radu, *-inci elektrino generirani$ iona srera na ljudskim stanicama i
zacjeljivanje rana*, dr. Fecker navodi: *... takvi ioni su uinkoviti antiiotik sa "irokim spektrom i
povoljnom kvantitativnom evaluacijom u usporedi sa sintetikim antiioticima.* ;dodan naglasak<
Gto vi"e moete traiti nego siguran, uinkovit i netoksini antiiotikH %oda snane ljekovite
kvaliteteH - istom medicinskom dokumentu na stranici @@, dr. Fecker dokumentira kako slomljene
kosti tretirane sa *srernim ionima *ozdrave u desetini vremena koje je inae potreno da kosti
zarastu+ - tretmanu je tako5er koristio vrlo mali protok elektrine struje. %e5utim, s istim
elektrinim tretmanom ;u kojem se koristi akar, zlato ili drugi metali<, nije do"lo do rzog
ozdravljenja i kosti su smanjene umjesto da rastu kao "to se dogodilo sa srerom. 3a stranici @Q
oja"njava da se meka tkiva lijee pet do "est puta re kada se tretira s *ionima srera.* (upci su
posvjedoili te tvrdnje. 2idi $ttp:RR888.livesilver.comR=ounds.$tm . ,n nagla"ava razliku izme5u
ionskog koloidnog srera i drugi$ olika srera.
!tomatolo"ka pro#esija ima prolema odravali svoje stomatolo"ke instrumente sterilnima.
3ovinari su i"li u stomatolo"ke ordinacije diljem zemlje i ispitivali akterije u zuarskoj toaletnoj
;sanitarnoj< vodi i vodi u nji$ovim stomatolo"kim linijama. 3akon usporede, toaletna voda je gotovo
uvijek imala nii roj akterija+ 6oma 6inda Dental /ollege sproveo je ispitivanja na nizu proizvoda
kako i prona"li onaj koji )e odrati stomatolo"ke linije ;opremu< istim. - opsenim testovima,
proizvodi ili nisu uspjeli odrati linije i vodu istim od akterija ili su ili previ"e otrovni. 4atim su
testirali ionsko koloidno srero ;proizvo5a &oe'< i nakon opsenog testiranja zakljuili da je
potpuno netoksino, isti stare prljave linije na L PP%9a, a jednom kad su linije ile iste, uvaju i$
istim na QC PPF9a ;parts per illion<+
Pa pogledajmo zajednike rezultate medicinski$ istraivanja za ionsko koloidno srero koji su
podrani od strane korisnika:

@. -ija /andidu i sve ostale gljivice re.
Q. Frzo uija gotovo svaku vrstu anaeroni$ akterija, re nego "to lijekovi na recept ili iljni
pripravci mogu. ;7estirano na vi"e od BCC olesti koje uzrokuju akterije, gljivice i virusi<.
L. 3e)e na"koditi prijateljskim aeronim akterijama.
P. Potpuno je netoksino. 6aoratorijski testovi za uspostavu otrovne razine su ukidaju kada se takva
razina ne moe na)i.
D. -ija ve)inu sojeva virusa.
B. Djeluje jednako doro u proavnom sustavu te u krvi kada se uzima oralno. Da, u krvi+
I. -velike urzava ozdravljenje, kao niti jedna druga supstanca ikada. Potpuno lijei te"ke ozljede i
ak onavlja #olikulu kose.

2idi poglavlje *7$e !ilver =and* u knjizi JFod' 0lectric*, od znanstvenika &oerta ,. Feckera,
3e8 >ork !tate .ospital u !'racusi u kojoj opisuje u detalje svoje rezultate tijekom QC godina
istraivanja. 7ako5er: J -inci elektrino generirani$ iona srera na ljudskim stanicama i zacjeljivanje
ranaK ;0##ects o# 0lectricall' 1enerated !ilver Ions on .uman /ells and =ound .ealing<, od dr.
Feckera. 4atim: J%atine stanice i koloidno sreroK ;!tem /ells [ /olloidal !ilver<, 3e:us %agazine,
2ol. @D Fr. P, lipanj9srpanj QCCA od strane vi"e autora. 7ako5er: 888.live9silver.comR=ounds.$tm .
(valiteta izljeenja ionskim koloidnim srerom je tako5er vana jer se moe oekivati da )e izljeiti
arem ne"to od propalog deelog crijeva. 7ako5er je koristan u lijeenju vaginalni$ gljivini$
in#ekcija, jer gljivice zapravo jedu tkivo. Iako )e se tkivo izlijeiti ez srera, ono )e se izlijeiti re s
njim. -laava rzo svre i opekotine.
Ionsko koloidno srero tako5er znatno smanjuje oiljke tkiva, iako ne)e ukloniti oiljke koji su
ve) #ormirani. Postoje mnoga dramatina izvje")a korisnika koja pokazuju kako ionsko koloidno
srero zacjeljuje ez oiljka, kao i dr. Feckerova zapaanja. Eak i #olikule kose i kosa se rekonstruira
kod oziljni$ ozljeda.
Dodatna vana #unkcija srera je u lijeenju usta i olesti desni. (orisnici su vi"e puta
izvijestiti da ak i u sluajevima te"ke p'orr$ee, srero rzo zacjeljuje desni i zatee desni oko zua.
7ako5er, plak je akterijska in#ekcija, pa ioni srera uijaju in#ekcije kada se usta ispiru gutljajem
srera nakon pranja dva puta dnevno. 7o eliminira najgori dio: i")enje zua kod zuara, a u teim
sluajevima guitak zui. (orisnici esto navode da nji$ov karijes prestaje ili se znatno smanjuje kada
ispiru usta s srerom nakon svakog pranja.

P,16A26J0 @C

D,2,\03J0 (I!I(A ;,N>103A7I,3<

(ao "to je navedeno ranije, jedan je od glavni$ razloga zog koji$ /andida tretmani ne
uspjevaju, je taj "to ne vrat)eju kisik u proavni sustav. Proiotici za$tijevaju okoli" ogat kisikom.
3akon "to ga je /andida preuzela, proavni sustav gui svoj kisik. (ada uzimate proiotike u takvom
stanju, nedostatak kisika ugu"iti )e proiotike. ,ni ne mogu prona)i dovoljno kisika da i preivjeli
dovoljno dugo kako i pomogli i mada se uzimaju u velikim koliinama ne)e se razmnoavati ili
povratiti dominaciju i vrlo rzo )e uginuti.
4a privremeno vra)anje kisika u proavni sustav, predlaem vam vrlo male doze
pre$ramenog vodikovog peroksida. 3ajolje je mije"ati ga s najmanje etiri unce ;@.@A dl<
proiotika, vode, mlijeka ili soka. 3eki preporuuju ak LB kapi LDM9tnog pre$ramenog vodikovog
peroksida za neka stanja. 7o je puno vi"e nego "to je potreno za vra)anje kisika do aeroni$
akterija. 3eki lijenici ga koriste intravenozno zog te"ki$ zdravstveni$ prolema i izvje")uju o
dramatinim rezultatima. 7akav nain uzimanja za$tijeva strunjaka. 4a lijenika specijalista u takvoj
uporai, kontakt: International Fio9,:idative %edicine Foundation ;IF,%<, P.,. Fo: @LQCD,
,kla$oma /it', ,( IL@@L ;PCD< PIA9PQBB. Ja predlaem D kapi LDM9tnog pre$ramenog vodikovog
peroksida dva puta dnevno za oksidaciju crijeva, a uzimati ga s proioticima dva dana. ,sim ako novi
osip nije postao prolem, tada tre)i dan pove)ati na @C kapi dva puta dnevno u naredni$ @P dana ..
2,DI(,2 P0&,(!ID ;.>D&,103 P0&,NID0< %,&A70 &A4&IJ0DI7I D,DA2A3J0% - 3AJ%A3J0 P ,4
;@.@A D6< 70(-]I30. -zimanje izravno, ez razrje5ivanja je opasno. Inae )e spaliti sve sa ime do5e
u kontakt. Predlaem da ga mije"ate s P oz ;@.@A dl< vode, ke#ira ili jogurta. 7rea ga uzeti arem pola
sata prije doruka i arem pola sata prije ruka. Ako se ga uzima kasno na veer, moe vas drati
udnima cijelu no). Eak i proiotici mogu iti uni"teni od prejake koncentracije. Velite ga tek toliko
da se u potpunosti oksidira proavni sustav za proiotike.
.idrogen peroksid oksidira otpu"tanjem jednog od svoja dva atoma kisika. 7o ini kada nai5e
na mrtve organske tvari. Imamo mrtve organske tvari u na"im tijelima znali mi to ili ne. Ima je u
ustima, oino ima ne"to na na"em jeziku i oko korijena na"i$ zua. Plak je dio toga.
.idrogen peroksid polako )e ukloniti plak. ,n izjeljuje zue. .idrogen peroksid )e rzo
oistiti ijeli sloj s jezika, iako se uskoro moe vratiti. Pritom, on se jako pjeni jer osloa5a kisik. ,a, i
vodikov peroksid i srero uijaju anaerone neprijateljske akterije, u ustima i proavnom sustavu
ez "tete za prijateljske akterije. 7o je vrlo neoina, ali i vrlo korisna kvaliteta. 4a samo te dvije tvari
znam da )e to uiniti. 4a i")enje od trulea i neprijateljski$ akterija vodikovim peroksidom
potrena je ve)a koncentracija od one koja je sigurna za kori"tenje. 4ato treate srero za ve)inu
prolema.
7reate poeti postupno s oralnim uzimanjem vodikovog peroksida. Inae moete osjetiti
nadutost. Ako osjetite nadutost, to znai da je i")enje od mrtvi$ tvari prerzo i da privremeno trea
smanjiti unos.
Ako se vodikov peroksid koristi u previ"e koncentriranom oliku, sigurne su opekotine. Ako
vodik9peroksid do5e u kontakt s koom, isperite vodom. %ora se drati dalje od oiju. - sluaju
dodira s oima isperite doro sa vodom i potraite lijeniku pomo). 3ikada nemojte uzeti vodikov
peroksid ez da je jako razrije5en. Izjegavajte prolijevanje na odje)u, jer )e je odma$ izjeliti.
2odikov peroksid koji se prodaje u ve)ini trgovina nije za uporau i sadri opasne aditive. (oristite
samo pre$rameni vodikov peroksid. Da i doili QM9tni vodikov peroksid, moete uzeti LDM9tni
pre$rameni vodikov peroksid i razrijediti ga @I prema jedan. ,ko ^ unce vodikovog peroksida
dodaje se u A unci vode. 7ada morate dalje razrijediti jednu liicu u najmanje P unce teku)ine, po
mogu)nosti ke#ira, jogurta ili vode. Ja vam predlaem da proitate lanak dr. Davida 1. =illiamsa na
temu tiskan u lanku na:
$ttp:RReducate'oursel#.orgRcancerRene#itso#$'drogenpero:ide@IjulCL.s$tml . 7o )e vam otvoriti oi.
3a stranici O. navodi: *3e samo da majino mlijeko sadri visoke koliine .Q,Q ;vodikov peroksid<,
iznos koji se nalazi u prvom mlijeku ;kolostrumu<, jo" je ve)i.* ,vo izgleda razumno sada kada znamo
da je jedna od njegovi$ glavni$ #unkcija aktivirati i potaknuti imunolo"ki sustav i potreno je
oksigenacija proavnog sustava za prijateljske akterije. 7o vjerojatno vrijedi i za kravlje i kozje
mlijeko, ali ovaj ivotinjski kolostrum nije zadovoljavaju)a zamjena za ljudski kolostrum. 3adalje, u
tom mlijeku ne)e iti nikakvi$ proiotika nakon pasterizacije, pa ako morate koristiti pasterizirano
mlijeko za ee, predlaem vam da dodate @C kapi QM9tnog pre$ramenog vodikovog peroksida u
djeju ocu mlijeka ili jednu kap LDM9tnog pre$ramenog.
2odikov peroksid je vrlo neoina tvar. 3alazi se u ljudskom tijelu i u ki"nici u malim
koliinama. (ada se stavlja na zaraenu ranu kao LM9tni kupljen u trgovini, rzo konzumira svo mrtvo
meso i anaerone akterije, a radi samo manje "tete aeronim, korisnim akterijama u rani. 1otovo
svaka zaraena rana moe rzo iti oi")ena od in#ekcije vodikovim peroksidom, ak i rane od vi"e
vrsta zarazni$ akterija koje antiiotici ne mogu lijeiti.
Ionsko koloidno srero )e uiniti mnogo vi"e kako i izlijeili ranu ez oiljka. Dok antiiotici
uijaju odre5ene in#ekcije, oni ne)e ranu oistiti od mrtvog tkiva. -iti )ete neke od in#ekcija u rani s
antiiotikom, ali ostati )e mrtvo tkivo i to )e oino rein#icirati ranu s akterijama na koje antiiotik
ne djeluje. Antiiotici samo lijee odre5ene akterijske sojeve u ozljedama, dok vodikov peroksid i
ionsko koloidno srero jedni uijaju gotovo sve poznate vrste in#ekcija ez "tete za korisne akterije+
%rtvo tkivo je idealno plodno tlo za zarazne akterije. .idrogen peroksid ponekad oksidira srero
kada je pomije"an s njim. !toga i$ trea koristiti u razliito doa dana. Iznimka je /andid9N i 6ive9
!ilver. Preporuam uzimanje vodikovog peroksida s proiotikom kao prvu stvar u jutro, arem pola
sata prije jela.
4atim ponovo uzeti vodikov peroksid i proiotike arem pola sata prije ruka. !rero je
najolje uzeti u drugom dijelu dana. Ako ste uzeli vodikov peroksid prije odlaska u krevet, moda
ne)ete mo)i zaspati jer kisik vam daje novu energiju.
2odikov peroksid kori"ten na taj nain oksidira proavni sustav, pomae uiti neprijateljske
akterije i pomae oistiti stare ostatke iz deelog crijeva, iako to nije dovoljno za uklanjanje ve)ine
mrtve tvari iz deelog crijeva.







P,16A26J0 @@

%,J J03_9D2A97&I, 2A3 ID0G 7I

%oj kompletan program sastoji se od tri koraka:

J0DA3: Prvo trea koristiti doar ista crijeva kao "to su ,:'po8der ili 7emple /leans. Inae
)e raspadaju)e naslage u deelom crijevu rein#icirati proavni sustav, a oino neke naslage imamo.
(ad ,:'po8der djeluje, on otapa naslage u vodenu konzistenciju. ,ino ga je potreno
koristiti dok vrlo nepoeljan miris stolice ne nestane. 7o moe potrajati od jednog do ak tri tjedna u
te"kim sluajevima. 6ijeenje proavnog sustava prije nego "to je zavr"eno i")enje oino je
eskorisno.

D2A: (ad je zavr"eno i")enje deelog crijeva u skladu s uputama na etiketi, zapoeti glavno
lijeenje ionskim koloidnim srerom uzimanjem pola unce ;C.@D dl< uz doruak i opet neposredno
prije spavanja. Ispiranje usta nakon pranja zui, a zatim gutanje moe uiniti uda za zdravlje zua,
zunog mesa i ilo koje olesti usne "upljine. Ako se pojavi osip, nastavite s pola unce dva puta
dnevno dok osip ne nestane. ,ino se osip ne pojavljuje. Ipak, ionsko koloidno srero je snani
uojica /andide Alacans i drugi$ kvasaca i gljivica, kao i neprijateljski$ akterija. ,n ima jedinstvenu
kvalitetu jer jasno razlikuje prijateljske od neprijateljski$ akterija. 7o moe proizvesti rzo
odumiranje ti$ patogena koje je prenaglo pa i$ tijelo ne moe uklonili ispravno, "to rezultira osipom.
,sip oino prestaje vrlo rzo. Ako ne nestane za P dana, treali iste uzeti u ozir da imate oziljne
in#ekcije u krvi. Eak i ako imate oziljne in#ekcije i nji$ u konanici trea poistiti. 7ada se uzima jedna
unca ;C.L dl< dva puta dnevno u @D dana. 7o )e potro"iti LQ unce ;O.D dl< i @B dana nakon "to je
i")enje deelog crijeva zavr"eno.

7&I: - isto vrijeme kad i drugi korak, uzimati pet kapi LDM9tnog pre$ramenog vodikovog
peroksida pomije"anog s najmanje etiri unce ;@.@A dl< proiotika kao "to su ke#ir ili iva kultura
jogurta dva puta dnevno tijekom prva dva dana, nakon ega nastaviti s @C kapi dva puta na dan kroz
@D dana. 2odikov peroksid trea mije"ati s najmanje P unce ;@.@A dl< teku)ine, kao "to su ke#ir ili iva
kultura jogurta i uzimati i$ arem pola sata prije doruka i ruka. Jednu licu ive kulture octa, kao "to
je Fraggs9ov, trea uzeti svaki dan. %oe se koristiti kao preljev za salatu ili pomije"an u jednoj a"i
vode. (e#ir, jogurt i ocat su uoiajene namirnice.

,vo je kompletan program koji se prodaje kao kompletan paket /andid9N na 888.candid9
:.com . ,vaj paket ukljuuje dvije oce od @B unci ;P.IL dl< QC PP% visokovrijednog ionskog
koloidnog srera, jednu ocu ,:'Po8der9a za i")enje crijeva i ocu s kapaljkom od pol unce ;C.@D
dl< LDM9tnog pre$ramenog vodikovog peroksida, a"u za mjerenje, tiskane upute i tiskani primjerak
ove knjige.
Premda )e ovako zavr"iti lijeenje /andide i nije potrean nastavak tretmana, pola unce ;C.@D
dl< /andid9N dnevno se preporua za podr"ku imunolo"kom sustavu, za sprijeavanje pre$lade, gripe i
drugi$ zdravstveni$ prolema.








P,16A26J0 @Q

7&07%A3I 4A E0!7A !7A3JA

3I7I J0DA3 ,D !6J0D0]I. P&IJ0D6,1A 30 7&0FA -407I (A, &0/0P7 4A FI6, (,JI
7&07%A3 F,60!7I I6I 4D&A2!7203I P&,F60%

(onkretne upute za:

16JI2I/0 3A 3,(7I%A &-(-: 3amaite ;potpuno potopite< zaraene prste u ionskom koloidnom
sreru koncentracije QC PP%9a u plastinoj kutijici za #ilm ;za #otoaparat< ili slinoj manjoj staklenoj
a"i, svakodnevno najmanje @D minuta dok ne ozdrave. Isto srero moete ponovno koristiti tijekom
namakanja. Ako je lijeenje prekinuto prerano, rein#ekcija se javlja od okolne koe od stari$ spora.

16JI2I/0 3A 3,V3I% 3,(7I%A: 3oni nokti su delji od nokata na rukama . 3amaite ;potpuno
potopite< none nokte u ionskom koloidnom sreru, koncentracije ve)e od D PP%, na jedan sat
jednom tjedno u vremenu od mjesec dana ;P tjedna<. -ska plitica je pogodna za to. 3akon
namakanja nokata srero moete #iltrirati kroz #ilter za kavu i ponovno namakati none nokte sljede)i
put. Ako se lijeenje ne ponavlja pravodono i potpuno, spore )e ponovo in#icirati nokte. Ponite s
ve)om koncentracijom srera, tako da moete dodavati vode ;destilirane< svaki put kada ga koristite,
a da i dalje imate koncentraciju ve)u od D PP%.
,ino pranje arapa i cipela ne)e uiti gljive. 3amoite ;potopite< !20 arape u srero na petnaest
minuta nakon drugog namakanja stopala. 3atoite srero u !20 cipele ;prednji dio gdje do5u prsti<.
%oete ga odma$ izliti van. Ponovite postupak s arapama i cipelama za dva tjedna, ;nikako ne due<
nakon "to su iz spora narasle nove gljive. !rero ne uija spore, stoga je neop$odno da tretiranje
arapa i cipela ponovite u roku od deset dana do dva tjedna, nakon "to su spore narasle, a prije nego
"to su se poele razmnoavati.

F,6,2I - -.- I6I 1-FI7A( !6-.A ,D I3F0(/IJ0: Poloite glavu na stranu i ispunite u$o s ionskim
koloidnim srerom koncentracije QC PP%. !vako u$o natapajte najmanje sedam minuta. !rero onda
moete izliti. Ponovite svaka dva sata. -zmite dvije unce ;C.B dl< ionskog koloidnog srera ;@C PP%H<
oralno dva puta dnevno dok se stanje ne popravi.

2A1I3A63A 16JI2IE3A I3F0(/IJA: 2aginalno tu"iranje ;ispiranje<. - @B unci vode ;C.PI litre< dodati P
oz ;@.@A dl< ionskog koloidnog srera od QC PP%9a, dodati @ oz ;@.@A dl< ke#ira, @ ku$injsku licu
Fraggsove ive kulture octa ;prirodni nepasterizirani jauni ocat< i A kapi LDM9tnog vodikovog
peroksida za $ranu. Ispirati dva puta dnevno dok se stanje u potpunosti se popravi i jo" jedan dan
nakon toga.

P0603!(I ,!IP: 3avlaite ili nasprejajte ionskim koloidnim srerom na podruju osipa izme5u svakog
mijenjanja pelena. Poku"ajte zadrati podruje su$o.

16JI2IE3A I3F0(/IJA -!7A: - ustima, isperite ionskim koloidnim srerom nakon svakog oroka i
nakon svakog uzimanja teku)ine. ,istite okolno podruje usta sa srerom svaka dva sata.






P,16A26J0 @L

-!P,&0DFA /A3DIDA A6FA/A3! 7&07%A3A -(&A7(,

Candid-X
Prirodno
(Herbal)
Probiotici
sami
Dijeta Medicina
2rijeme potreno za izlijeiti
vaginalne i kone proleme
@ do L dana
@ do P
dana
@ do P
dana
HH
3e
HH
HH
2rijeme potreno da se izlijei
oziljna crijevna in#ekcija
/andidom
Q tjedna

3ije
vjerojatno
3ije
vjerojatno
3ije
vjerojatno
3ije
vjerojatno
6ijeenje akterijske in#ekcije
u crijevima
Da
3e ez
uni"tavanja
dori$
akterija
3e 3e
3e ez
uni"tavanja
dori$
akterija
6ijeenje gljivica u krvi i
organima
Da 3e 3e 3e 3eke
6ijeenje akterija u krvi i
organima
Da 3e 3e 3e 2e)inu
7oksinost 3e
,visno o
kori"tenim
iljkama
3e 3e Da
7retiranje naslaga u deelom
crijevu
Da
3aje")e
3e
3e 3e 3e
Produkata potreno L %nogo @ do L H



P&I6,1

,vo "to slijedi je nova verzija testa za /andidu dr. =illiama /rooka:

4a svaki pozitivan odgovor, prirojite si odove s kraja pitanja i provjerite rezultate na dnu.
Da93e ocjene
@. Jeste li esto uzimali antiiotikeH P oda
Q. Jeste li imali opetovane in#ekcije rodnice, prostate, mokra)nog mje$ura ili in#ekcije noktijuH L oda
L. ,sje)ate li se *cijeli olesni*, ali lijenici ne mogu na)i prolemH Q oda
P. Jeste li iscrpljeni, uvijek umorni, ak i nakon spavanjaH Q oda
D. Imate li $ormonalne poreme)aje, kao "to su P%!, ili uzimate Prednizon, steroide, ili
kontracepcijske piluleH Q oda
B. Imate li elju za slatkim, ili alko$olomH Q oda
I. Imate li prolema s memorijom, koncentracijom ili se osje)ate odsutniH Q oda
A. Imate li pre$ramene, peludne ili kemijske alergijeH Q oda
O. Jeste li ikada patili od kronine opstipacije ;zatvora<H @ od
@C. Imate li stalni proljev, nadutost ili ol u tru$uH @ od
@@. Imate neoja"njive i neizljeive proleme s koomH @ od

4A V030: zroj odova od @@ do @L, va"i prolemi su vjerojatno povezani s gljivicama. Ako je
va" rezultat @P ili vi"e, va"i prolemi su gotovo sigurno povezani s gljivicama.
4A %-G(A&/0: zroj odova od O do @@, va"i prolemi su vjerojatno povezani s gljivicama.
Ako je va" rezultat @Q ili vi"e, va"i prolemi su gotovo sigurno povezani s gljivicama.

!6IJ0DI P,PI! 4D&A2!7203I. !7A3JA (,JA !- P,204A3A ! /A3DID,%:

@. Autism
Q. Alopecia
L. 2asculitis
P. &e'naud`s disease
D. 6upus
B. Pol'm'algia &$eumatica
I. %ultiple !clerosis
A. Firom'algia
O. /$ronic #atigue s'ndrome
@C. !jogren`s s'ndrome
@@. 2italigo
@Q. 7$'roiditis
@L. /ro$n`s Disease
@P. -lcerative colitis, .ives
@D. Diaetes

!lijedi popis patogeni$ i zdravstveni$ stanja u kojima su znanstvenici dokumentirali uspje"no
testiranje ili upotreu koloidnog srera. Izvor prikazan u zagradi odnosi se na izvore navedene na
stranici IO.

@. Adenovirus D ;QL<
Q. Ant$ra: Facilli ;Q,L<
@ Appendicitis ;L<
Q A:illae and lind oils o# t$e neck ;@C<
L 0. /oli ;L<
P 0. /oli /ommunis ;I<
D F. D'senteria ;Q<
B F. 7uerculosis ;I<
I Facillar' D'senter' ;P<
A Fladder Irritation ;@Q<
@C. Flep$aritis ;@L<
@@. Foils ;@C<
@Q. Fromidrosis in a:illae ;@Q<
@L. Fromidrosis in #eet ;@C
@P. Furns and 8ounds o# t$e cornea ;@L<
@D. /erero9spinal %eningitis ;L,O<
@B. /$ronic /'stitis ;@C<
@I. /$ronic 0czema o# anterior nares ;@C<
@A. /$ronic 0czema o# %eatus o# ear ;@C<
@O. /olitis ;P<
QC. /'stitis ;A<
Q@. Dacr'oc'stitis ;@L<
QQ. Dermatitis suggestive o# to:aemia ;P<
QL. Diarr$ea ;P<
QP. Dip$t$eria ;L< ;P<
QD. D'senter' ;L, B<
QB. 0ar In#ections ;D<
QI. 0nlarged Prostate ;@Q<
QA. 0nteroacter /loacae ;QC<
QO. 0nteroacteriaceae ;some strains< ;@O<
QA. 0pidit'mitis ;@C<
QO. 0r'sipelas ;L<
LC. 0ustac$ian 7ues ;A<
L@. Follicular 7onsilitis ;@C<
LQ. Furunculosis ;L<
LL. 1onococcus ;I<
LP. 1onorr$ea ;I<
LD. 1onorr$eal /onjunctivitis ;@C<
LB. 1onorr$ea ,p$t$alimia ;@L<
LI. 1onorr$oeal Prostatic 1leet ;@@<
LA. .emorr$oids ;@Q<
LO. .'pop'on -lcer ;@L<
PC. Impetigo ;@C<
P@. In#antile Disease ;@B<
PQ. In#ected ulcers o# t$e cornea ;@L<
PL. In#lammator' &$eumatism ;L<
PP. In#luenza ;@@<
PD. Interstitial (eratitis ;@L<
PB. Intestinal troules ;B<
PI. (lesiella Pneumoniae ;@C<;QC<
PI. 6esion $ealing ;@Q<
PA. 6eucorr$oea ;A<
PO. %enier`s !'mptoms ;A<
DC. 3asal /atarr$ ;D<
D@. 3asop$ar'ngeal /atarr$ ;D<
DQ. ,edematous enlargement o# turinates 8it$out true $'perplasia ;O<
DL. ,##ensive disc$arge o# c$ronic suppuration in ,titis %edia ;@C<
DP. ,p$t$almolog' ;@Q<
DD. ,pt$almic Practices ;L<
DB. Para97'p$oid ;L<
DI. Parmecium ;@<
DA. Perineal 0czema ;@Q<
DO. P$legmons ;L<
BC. P$l'ctenular /onjunctivitis ;@C<
B@. Pneumococci ;Q<
BQ. Preservative o# #oods ;@A<
BQ. Proteus %irailis ;QC<
BQ. Pruitis Ani ;@Q<
BL. P. !tutzeri ;some strains< ;@O<
BL. Puerperal !epticaemia ;@D<
BP. Purulent ,p$talmia o# in#ants ;@L<
BD. Pustular 0czema o# scalp ;@C<
BB. P'orr$oea Alveolaris ;&iggs disease< ;A<
BI. Tuinsies ;A<
BA. &$initis ;O<
BO. &ing8orm o# t$e od' ;@C<
IC. !carlatina ;L<
I@. !epsis ;@B<
IQ. !eptic 7onsilitis ;@C<
IL. !eptic -lcers o# t$e legs ;@C<
IP. !epticaemia ;D,A<
ID. !o#t sores ;@C<
IB. !pring /atarr$ ;@C<
II. !prue ;B<
IA. !tap$'locl'sin ;in$iits< ;Q<
IO. !tap$'lococcus P'ogenea ;I<
IO. !tap$'lococcus P'ogens Alus ;Q<
AC. !tap$'lococcus P'ogens Aureus ;Q<
A@. !treptococci ;I<
AQ. !udues in#lammation ;@Q<
AL. !uppurative Appendicitis ;post9op< ;@C<
AP. 7etanus ;P<
AP. 7inea 2ersicolor ;@C<
AD. 7onsilitis ;A<
AB. 7'p$oid ;L<
AI. 7'p$oid Faciillus ;@P<
AA. -lcerative -rticaria ;P<
AO. -rtcaria suggestive o# to:aemia ;@Q<
OC. 2alsava`s in#lammation ;A<
O@. 2egetative F. /ereus !pores ;QP<
O@. 2incent`s Angina ;@C<
OQ. 2orticella ;@<
OL. =arts ;@Q<
OP. =$ooping /oug$ ;A<
OD. =ater puri#ication ;@I<
OD. Adenovirus D ;QL<

&0F0&03/0
@. Fec$old, .. ;@O@O< /olloids in iolog' and medicine, translated ' J.1.%. Fullo8. D. 2an 3ostrand
/ompan', 3e8 >ork p LBI
Q. Iid., P. LBA
L. Iid., P LIB
P. !earl, A. F. ;@O@O< K-se o# /olloids in .ealt$ And DiseaseS.
D. Iid., Tuoting #rom t$e Fritis$ %edical Journal, Jan @D, @O@I
B. Iid.,
I. Iid, Tuoting .enr' /rooks, pIC
A. Iid., Tuoting J. %ark .ovell in t$e Fritis$ %edical Journal, Dec. @D @O@I.
O. Iid., Tuoting F. !e'more Jones. P AB
@C. Iid., Tuoting /.0.A. %ac 6eod in 6ancet, Fe L @O@Q, PAB
@@.Iid., Tuoting J. %ac%unn in t$e Fritis$ %edical Journal, @O@I, I , BAD p AB
@QIid., Tuoting !ir %alcom %orris in t$e Fritis$ %edical Journal, %a' @O@I, p. AD
@L. Iid,. Tuoting A. 6egge &oe in t$e Fritis$ %edical Journal, Jan. @B @O@D, p.AL
@P. Iid., Tuoting =.J. !impson in 6ancet, Dec. @Q, @O@P, pp I@9IQ
@D. Iid Tuoting 7... Anderson =ells in 6ancet, Fe. @B, @O@A, p. AD
@B. Inde:9catalogue o# t$e 6irar' o# t$e !urgeon 1eneral`s ,##ice, -nited !tates Arm', -.!. Printing
,##ice: =as$ington, D/, v IN, p BQA%o'asar, 7. >.
@A. !imonetti, 3.? !imonatti, 1.? Fougnot, F.? and !calzo, %. ;@OOQ<. 0lectroc$emical AgY #or
preservative use. Applied and 0nvironmental %icroiolog', American !ociet' #or %icroiolog'?
=as$ington, 2. DA, @Q pp. LALP9LALB.
@O. !la8son, &.%. ? 2an D'ke, %.I. ? 6ee, .? and 7revors, J.7. ;@OOQ< 1ermanium and silver resistance,
accumulations and to:icit' in microorganisms. Plasmid Academ' Press, Inc.: !an Diego, v. QI, @, pp.
IL9IO.
QC. 7$urman, &. F. 1era /.P. ;@OAO<. 7$e molecular mec$anisms o# copper and silver ion disin#ection
o# acteria and virii. First International /on#erence on 1old and !ilver in %edicine. 7$e !ilver
Institute: =as$ington, v. @A, P, p. QOD
Q@. Iid? p. QOO
QQ. Iid? p. LCC
QL. Iid? p. LC@
QP. Iid? p. LCQ

;stranji omot<

,va knjiga na vrlo razumljiv nain otkriva, za"to su neki ljudi su potro"ili vi"e od BC,CCC dolara
i godine patnje u ezuspje"nom poku"aju da izlijee svoje in#ekcije /andidom koja uzrokuje mnoge
zdravstvene proleme, od najmanji$ do najoziljniji$. ,na jasno pokazuje da je samo uni"tavanje
/andide od male koristi, jer stanje je kominacija in#ekcija koje sve moraju iti tretirane u isto
vrijeme. ,na opisuje uzroke i narav /andide detaljno i nikad prije ojavljeno, a zatim opisuje nekoliko
vrsta dana"nji$ tretmana, tako da je jasno za"to ne uspjevaju u potpunosti izlijeiti stanje. 7ako5er
predstavlja jednostavan i je#tin tretman kojim se lako lijei stanje u potpunosti u samo dva tjedna u
proavnom sustavu i u krvi. !amo kod ve)i$ komplikacija s deelim crijevom )e potrajati due. 3ije
potrena posena pre$rana. (ad je lijeenje zavr"eno, nema nastavka tretmana s proioticima i
nikakvi drugi tretmani nisu potreni.

%arvin 6ee &oe' je autor: *A %iraculous .ealt$ !ustance*? *!tem /ells, 7$e !ilver /onnection*?
nekoliko lanaka u 6eading 0dge i 7$e %agic Flend %agazine.
Marvin Lee Robey


,PA!(A P&02,DI706JA:
Fudu)i da nisam lijenik i imam samo op)e znanje iz medicine, mogu)e je da su neke olesti i
neka stanja krivo prevedena. !toga je sve eventualne nedoumice potreno provjeriti u originalnom
tekstu, medicinskim prirunicima i drugdje. !ama it ove knjige je u potpunosti ispo"tovana.
Prevedena je u du$u $rvatskog jezika.
3adam se da se ne)e na)i netko JpametanK pa ovaj prijevod poku"ati prodavati. Jer je knjiga
esplatno dostupna na 8e stranici ;originalna verzija<. 7o i ilo kr"enje zakona. %oda sam i ja
prekr"io neki od tisu)a zakona kojima su nas poroili, ali smatram da me se to ne tie i da je to
minorno u usporedi s pljakom i uojstvima koje nam je priu"tila #armaceutsko9medicinska klika+
=0F !7&A3I/A ,&I1I3A6A: $ttp:RR888.candid9:.com