ISHRANA ONKOLOŠKIH BOLESNIKA

Onkološki pacijenti mogu se ubrojiti u rizičnu skupinu smanjene kvalitete života, s obzirom
na specifične zdravstvene tegobe, nuspojave liječenja, ali i promijenjene životne okolnosti
koje sa
sobom nosi sama bolest. Najčešći tipovi raka u svijetu su rak pluća, dojke, debelog crijeva i
prostate, te ova 4 tipa čine preko 40% svih slučajeva. Najviše ljudi je umrlo od raka pluća,
jetre, želuca i debelog crijeva, koji zajedno čine preko 40% svih smrti od raka te godine.

Danas nije dovoljno bolesnicima osigurati samo lijekove koji će ublažiti njihove simptome.
Važno je svakodnevno povećavati opseg njihova povjerenja, i tako im pomoći u tijeku
liječenja. Kemoterapija je najčešća metoda liječenja bolesnika s onkološkom dijagnozom.
Nažalost, citostatici osim na tumorske stanice, djeluju i na zdravo tkivo, otežavajući tijek
liječenja te uzrokuju i neželjene nuspojave.
Zadatak je medicinske sestre na vrijeme prepoznati nuspojave i tegobe kako bi mogla
kvalitetnije pristupiti njihovom ublažavanju. Važno je njihovo djelovanje na probavni sustav,
jer on je osnova za održavanje ravnoteže elektrolita i unosa hranjivih tvari u organizam. Ta
ravnoteža može biti poremećena uslijed mučnine, povraćanja, proljeva, opstipacije,
smanjenog apetita, promjena u okusu i sl.
Tako da je onkološkim bolesnicima jedan od najvažnijih faktora u oporavku, životu i
preživljavanju: ishrana.
Studije sugeriraju da je zdrav način prehrane bogat raznim povrćem, voćem, cjelovitim
žitaricama i mahunarkama (npr. grah), a siromašan crvenim i prerađenim mesom, te da takav
način prehrane pomaže u borbi protiv maligne bolesti.

Onkološki bolesnici bi trebali dnevno unositi 30-35 kcal/ kg tjelesne mase (20-25 kcal ako je
bolesnik nepokretan) kako bi spriječili gubitak tjelesne mase i manjak nutrijenata. Od
ukupnog dnevnog unosa kalorija; 15-25% su bjelančevine, 50-55% su ugljikohidrati i do 30%
su masti.

Kako što bolje pomoći boelsniku i njegovoj ishrani

 Dnevni unos hrane treba podijeliti na više manjih obroka i konzumirati ih svaka 2 h
  Potrebna količina hrane će se lakše unijeti ukoliko se obezbijede 5 mala obroka
umjesto 3 velika.
 Međuobroci trebaju biti visokokalorični i visokoproteinski. Najbolje je pripremiti
međuobroke na bazi mlijeka, svježeg sira, skute, kuhanih jaja, mlijeka u prahu,kiselog
ili slatkog vrhnja, meda, keksa i voća.
 U slučaju kada bolesnik nema apetita, treba unositi: sokove, kašice od sezonskog voća
i povrća, punomasno mlijeko, juhe ili gotove pripravke (enteralni napitak).
 Tjelesna aktivnost poboljšava apetit, a i pomaže da se bolesnik osjeća bolje.
 Preporučeno je uvesti noćni obrok prije spavanja. Malim obrokom se unose dodatne
kalorije, a ne osjeti se težina u želucu.

Mnogi faktori mogu promijeniti prehrambeni status kod pacijenata s karcinomom,

uključujući kaheksiju, mučninu i povraćanje, smanjeni unos kalorija ili onkološke tretmane
koji mogu odrediti malapsorpciju. Kaheksija je složena bolest koju karakterizira ne samo loš
unos hranjivih sastojaka ili izgladnjivanje, već i metabolički poremećaj. Mučnina i povraćanje
mogu ograničiti unos hranjivih sastojaka, a najčešće su posljedice onkoloških tretmana ili
opioidne hronične terapije. Smanjen unos kalorija smatra se jednim od glavnih uzroka
pothranjenosti, iako uzroci anoreksije ostaju nejasni. Malapsorpcija se uglavnom pripisuje
posljedicama onkoloških tretmana koji smanjuju gastrointestinalnu apsorpciju.

Procjena nutritivnog statusa bolesnika, odnosno rizika od pothranjenosti najčešće započinje

pri prvom posjetu onkologu, a proteže se tijekom cijelog liječenja. U procjeni nutritivnog
statusa ne sudjeluje samo liječnik, nego sudjeluju i posebno educirana medicinska sestra,
nutricionist/dijetetičar i psiholog.

-Jednodnevni plan ishrane:

Doručak: Smoothie od borovnice i naranče, muffin s maslacem od kikirikija

Ručak: Juha od rajčice i salata od bijelog graha

Večera: Pizza sa špinatom i sa salatom

Uzina: Sladoled od jogurta i borovnica