ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA SA PROBLEMIMA

DIGESTIVNOG TRAKTA

Digestivni problemi, koje osjeti skoro 40 % ljudi barem jednom tijekom života, česti su
razlog posjeta doktoru. U vrijeme praznika broj osoba koje dolaze na pregled zbog
problema s probavnim sustavom uveliko se povećava. U ove se probleme ubrajaju tegobe
vezane za gornji dio gastrointestinalnog trakta, kao što su bol u trbuhu, dispepsija, halitoza
(neugodan zadah iz usne šupljine), štucanje, mučnina i povraćanje, žgaravica.

Tu su i one tegobe koje su vezane za donji dio gastrointestinalnog trakta kao što su proljev,
zatvor i drugi poremećaji vezani za stolicu, nadutost i vjetrovi, sindrom iritabilnog kolona.
Promjena životnih navika te pripravci u slobodnoj prodaji čine prvu liniju pomoći u
ublažavanju simptoma koji muče ili stvaraju neugodu kod pacijenata.

Ako se ujutro budite, mamurni, mrzovoljni i bez energije, najprije treba razmotriti da li je
probavni sistem preopterećen ili stalno ugrožen nekom od uobičajenih loših navika.
Da biste procijenili da li vaš probavni sistem funkcioniše optimalno, koristite ova tri
kriterijuma:

 Varenje treba da bude bez bola, gasova i nadimanja

 Apsorpcija hranljivih materija treba da je dobra i kompletna i
 Pražnjenje crijeva redovno i lako.

Najcesce gastrointestinalne tegobe su:

GERB
GERB obuhvaća patološke refluksne promjene na sluznici jednjaka, od upalnih promjena do
karcinoma. Faktori rizika za nastanak GERB-a su pretilost, starija dob, pušenje, stres,
oštećenje sluznice lijekovima,  posebice često korištenim nesteroidnim protuupalnim
lijekovima i acetilsalicilnom kiselinom.
Bolest nastaje kao posljedica prisustva kiselog želučanog sadržaja u jednjaku koji uzrokuje
upalu sluznice jednjaka. 

Peptički ulkus
Peptički ulkus je naziv za čir ili vrijed, tj. ograničeno oštećenje sluznice u djelovima
pobavnog sustava gdje postoji želučana kiselina, a to je obično u želucu ili dvanaestniku.
Helicobacter pylori
Do otkrića bakterije Helicobacter pylori prije tridesetak godina smatralo se da su nepravilna
prehrana, stres i loše životne navike glavni uzroci peptičkog ulkusa. Bolesnici su se liječili
različitim lijekovima koji su samo ublažavali simptome, ali nisu dovodili do izlječenja.
Danas se zna da su gotovo svi ulkusi dvanaestnika, te većina želučanih ulkusa koji nisu
povezani s uzimanjem NSAR uzrokovani upravo infekcijom s Helicobacter pylori.
Način prijenosa te bakterije nije još do kraja istražen, no statistički podaci pokazuju da će
se kod 90-100% bolesnika razviti gastritis (upala želućane sluznice), kod 20% ulkus, a kod
1% rak želuca.

Funkcionalna  dispepsija
Kod problema u probavnom sustavu često se događa da liječnik ne može ustanoviti
organsku bolest, a tegobe ipak postoje. Ljudi se žale na bol u žličici, osjećaj težine u želucu
nakon jela, osjećaj „pečenja" u želucu..., a sve bez znakova organske bolesti. Takvi pacijenti
često imaju čak i uredan endoskopski nalaz. Ako su tegobe trajne ili se učestalo ponavljaju ,
govorimo o tzv. funkcionalnoj dispepsiji. 

Dijagnostički pregledi gastrointestinalnog trakta

Digestivni trakt se dijeli na gornji i donji. Pregledi za gornji deo trakta

su gastroskopija i enteroskopija (pregled za gornji deo tankog creva). Pregled donjeg
digestivnog trakta se zove kolonoskopija i predstavlja "zlatni standard" kada je riječ o
pregledu donjeg dijela digestivnog trakta.

Gastroskopija  je pregled gornjih delova digestivnog trakta (jednjaka, želudca i

dvanaestopalačnog creva) uz pomoć endoskopa - dugačke, tanke i fleksibilne sonde sa
kamerom na vrhu. Ova metoda daje uvid u stanje pomenutih organa i omogućava
dijagnostiku različitih oboljenja . Indikacije za gastroskopiju mogu biti simptomi poput
otežanog gutanja, abdominalnih bolova, krvarenja u digestivnom traktu, čira na želudcu,
polipi, tumor itd.

Enteroskopija  se izvodi uz pomoć endoskopa u slučajevima kada se sumnja na oboljenje

tankog creva. U zavisnosti koji deo tankog creva se ispituje, enteroskopija se deli na gornju i
donju. Kada se ispituje gornji deo tankog creva, endoskop se plasira kroz usta. U slučaju
ispitivanja donjeg dela, endoskop se plasira preko rektuma.

Kolonoskopija se primenjuje u slučajevima skrininga karcinoma debelog creva kao i ostalih

problema sa donjim digestivnim traktom. Tokom kolonoskopije doktor koristi tanak
savitljivi instrument koji se plasira kroz analni otvor. Instrument na vrhu ima kameru,
pomoću koje se precizno mogu uočiti promene na debelom crevu i donjim delovima
digestivnog trakta. Dan ili nekoliko dana pre pregleda, neophodna je priprema pacijenta,
lekovima ili dijetama koje čiste debelo crevo, kako bi se dijagnostika mogla obaviti bolje i
preciznije.

Kako pristupiti pacijentu koji se u ljekarni pojavi s digestivnim problemima?

Treba provjeriti postojeću terapiju, lijekove i komplementarne proizvode koji se koriste te

provjeriti postoji li u anamnezi problem s gastritisom, ulceracijama, iritabilnim kolonom ili
drugim bolestima probavnog sustava. Pomoću opisa simptoma i eventualno isprobanih
proizvoda za samoliječenje valja procijeniti treba li osobi ponuditi alginat, antacid, H2-
blokator, inhibitor protonske pumpe, simetikon ili pak probiotik (ili kombinaciju s
enzimima). Također treba ukazati na potrebu izbjegavanja masne i prerađene hrane te
usvajanje zdravih životnih navika.

Zaključak
Kao pomoć u samoliječenju tegoba gastrointestinalnog sustava, na koje se ljudi često žale, u ljekarni
pacijentu možemo dati savjete, ponuditi mu nešto iz OTC asortimana, ili ga uputiti liječniku ako iz
razgovora zaključimo sa se radi o ozbiljnim simptomima.
Pacijenata koji se žali na žgaravicu, nadutost, vraćanje sadržaja u jednjak i na bol, a koji je već
primjenio neki od bezreceptnih lijekova (antacid, H2-inhibitor ili IPP) bez znakova poboljšanja
tijekom 14 dana, također treba uputiti liječniku.

Savjeti koje treba dati pacijentu:

Krećite se:
Ne morate stalno ići u teretanu. Često je dovoljno uključiti više vježbanja u svakodnevni život, kao što je
hodanje stepenicama, šetnja tijekom pauze za ručak ili vožnja bicikla na kratke relacije.
Redovito jedite:
Redovita vremena obroka dovode i do redovite probave kod mnogih ljudi. Pokušajte ne preskočiti obrok. Neki
ljudi bolje podnose pet manjih obroka tijekom dana nego, na primjer, dva velika. Iskušajte što vama odgovara
i držite se toga.
Jedite polako:
Ostavite si dovoljno vremena za svaki obrok tako da ga ne morate „udahnuti”, nego ga temeljito prožvačite i
uživajte u njemu
Jedite svježe:
Izbjegavajte prerađenu hranu koja sadržava mnogo aditiva, trans masti i umjetne zaslađivače. Umjesto toga
jedite više integralne hrane s esencijalnim hranjivim tvarima i vitaminima
Jedite zdravo:
Nije stvar u tome da zauvijek izbjegavate čips i pizzu, nego morate biti fokusirani na zdravu hranu. Ukratko:
Probajte jesti mnogo povrća, zamijenite proizvode od bijelog brašna proizvodima od integralnog brašna, malo
zdravog biljnog ulja i šaka voća svaki dan, to je sve što vam je potrebno za početak. Usput, neke se hranjive
tvari smatraju posebno korisnima za crijeva: prehrambena vlakna, prebiotici i probiotici.
Selena Huskic IV6