eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje Diabetes mellitus - early diagnosis, prevention and treatment

Pregledni lanak Review article

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

Manja Praek, Ana Jakir
Sveuilina klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Zagreb

Pravilna prehrana osoba sa eernom boleu jest oblik uravnoteene prehrane koja se bitno ne razlikuje od prehrane zdravih osoba. Rije je o reimu prehrane koja se preporua svima kako bi postigli i odrali dobro zdravlje i sprijeili razvoj kroninih bolesti. Za oboljelog od eerne bolesti pravilna je prehrana temelj lijeenja, neovisno o propisanoj oralnoj ili inzulinskoj terapiji. Na porast glukoze u krvi najvie utjee koliina ugljikohidrata u obroku pa je bolesnika potrebno nauiti prepoznavati i raunati vrijednosti ugljikohidrata. Prema koliini ugljikohidrata bolesnik moe samostalno prilagoditi terapiju bolesti. Kvaliteta ivota bolesnika time se znatno popravlja, pa je i zadovoljstvo bolesnika nainom lijeenja vee. No potrebno je uz redovnu samokontrolu i voenje dnevnika prehrane punu panju posvetiti edukaciji bolesnika
S A E TA K K ljune rijei

dijabetika dijeta; indeks tjelesne mase; hranjiva vrijednost; eerna bolest

Piramida pravilne prehrane

ravilna prehrana osoba sa eernom bolesti osnovni je oblik lijeenja. Ona se bitno ne razlikuje od prehrane zdravih osoba, ali znai uravnoteenu prehranu kojom su potrebe organizma za energijom, vitaminima i mineralima zadovoljene tijekom itavog dana. To je zdrav nain prehrane koji se preporuuje svima, bez obzira boluju li od eerne bolesti ili ele ivjeti zdravo. Osnovni je princip pravilne prehrane priprema hrane i raspored u vie obroka tijekom dana. To ne znai veu koliinu hrane, ve ee uzimanje manjih obroka u pravilnim razmacima. Tri su vea obroka tijekom dana (zajutrak, ruak i veera), a doruak, uina i noni obrok mali su obroci koji ne optereuju guterau luenjem inzulina i bolesnik ne osjea glad (i jedna jabuka je obrok!). Svaki vei obrok mora sadravati osnovne sastojke hrane. Hranjivost namirnica mjeri se energetskom vrijednou. Tri su osnovna sastojka hrane s energetskom vrijednou: ugljikohidrati (1gr = 4Kcal =16,8KJ), bjelanevine (1gr = 4Kcal =16,8KJ), masnoe (1gr = 9Kcal = 37,8KJ) 1 Kcal = 4,18 kJ Preporuuje se da dnevni unos ugljikohidrata bude 50-60%, bjelanevina 10-20%, masnoa do 30% (od toga zasienih 10%, a nezasienih 20%).1-3 Vitamini, minerali i voda neophodni su za normalan ivot i rad stanica tijela, ali nemaju energetsku vrijednost. Piramida pravilne prehrane prikazana je na slici 1.

Slika 1.

Koristiti vrlo umjereno: crveno meso i maslac rafinirane itarice: bijela ria, bijeli kruh i tjestenina krumpir zaslaeni napitci i slatkii sol

MLIJENI PROIZVODI (1-2 servir.) ILI VITAMIN D/KALCIJ DODATAK

ORAASTI PLOD. I SJEMENKE

RIBA, PERAD I JAJA

POVRE I VOE

ZDRAVE MASTI

CJELOVITE ITARICE

REDOVITA TJELOVJEBA I KONTROLA TEINE

Izvor: Department of Nutrition, Harvard School of Public Health, Harvard University, 2008.

lesnoj teini, zdravstvenom stanju, fizikom radu). Potrebno je individualno izraunati energetske potrebe pojedinca s obzirom na njegove svakodnevne obaveze i navike. Prema tjelesnoj teini i visini (ITM indeks tjelesne mase = m/v2) svakom se bolesniku izrauna njeI zraun potrebnog energetskog gova dnevna energetska potreba. Optimalan ITM za unosa hrane mukarce je 23, a za ene 22. Da bi se odredilo koliki je Prosjena dnevna koliina potrebne energije ovisi o energetski unos potreban prema tjelesnoj masi, iznos raz nim osobinama svakog pojedinca (dobi, spolu, tje- tjelesne teine pod optimalnim ITM mnoi se s 25 kcal.
M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

177

eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

Slika 2.

Tablica za izraunavanje indeksa tjelesne mase (ITM) engl. body mass index (BMI)

Na dobiveni iznos dodaje se odreeni broj kalorija u odnosu na optimalnu tjelesnu teinu. Ako je tjelesna teina iznad 25 ITM, radi se o pretiloj osobi pa je potrebno smanjiti energetski unos, a ako je ispod 20 potrebno je poveati unos kalorija. Za sve osobe koje imaju prekomjernu tjelesnu teinu potrebno je sastaviti jelovnik s manjom energetskom vrijednou, kako bi smravile (slika 2).3 Primjer 1. ena tjelesne mase 67 kg i visine 167 cm ima ITM 24. Njen optimalni ITM od 22 je 61 kg pa se to mnoi s 25 i dobije 1525 Kcal, to je iznos potrebnih kalorija za 24 sata. Za tjelesnu aktivnost dodaje se od 3,5 do 10 kcal na kg optimalne tjelesne teine, ovisno o procjeni njenog intenziteta. Dakle, ako se radi o umjerenom tjelesnom svakodnevnom naporu (spremanje, peglanje, hodanje pjeice na posao) 61 kg mnoi se s 4 i dobije dodatnih 244 kcal. Ukupni zbroj kalorija tijekom 24 sata moe iznositi 1769 kcal. Ako se radi o pretiloj osobi iji ITM je vei od 25, na fiziki rad ne dodaju se kalorije, jer je potrebno pojaano se fiziki naprezati i smraviti. Primjer 2. Mukarac tjelesne mase 91 kg i visine 177 cm ima ITM 29. Njegov optimalni ITM od 23 je 72 kg pa se to pomnoi s 25 i dobije 1656 Kcal, dakle iznos potrebnih kalorija za 24 sata. Budui da ima viak od 19 kilograma, savjetuje se oduzeti 250 do 500 kcal kako bi se reducirala suvina tjelesna masa. Preporuuje se pravilna prehrana od 1300 Kcal dnevno. Ako se radi o pothranjenoj osobi iji je ITM manji
178

od 19 za ene a 20 za mukarce, potrebno je dodati kalorije kako bi se osoba udebljala. Primjer 3. ena tjelesne teine 55 kg i visine 175 cm ima ITM 18. Njen optimalni ITM je 68 kg pa se to pomnoi s 25 i dobije 1700 kcal za 24 sata. Kako se radi o pothranjenoj osobi potrebno je dodati 250-500 kcal, a na tjelesnu aktivnost jo 3,5 do 10 kcal po kilogramu tjelesne teine za pojedinu vrstu tjelesne aktivnosti. Ukupni zbroj kalorija iznosi tada 2400 kcal dnevno.
S astavljanje jelovnika

Kod sastavljanja jelovnika, najprije je potrebno uzeti anamnezu prehrane, odnosno od bolesnika dobiti osnovne podatke o njegovim svakodnevnim navikama prehrane i poslu koji obavlja. Vano je da bolesnik eli i da se moe pridravati uputa o pravilnoj prehrani i time mijenjati nepravilne navike. U Hrvatskoj se primjenjuje ADA sustav (American Diabetes Association) tablica namirnica i njihove zamjene. Namirnice iz prehrane sloene su u 6 skupina: Kruh i zamjene; mlijeko i zamjene; povre; voe; meso i zamjene; masnoe i zamjene. Unutar jedne skupine nalaze se namirnice koje su meusobno sline po energetskoj vrijednosti i sastavu ugljikohidrata, masti i bjelanevina. Da bi to bilo jednostavnije razumjeti i sastaviti jelovnik, hrana je sloena u jedinice koje su iste energetske vrijednosti, ali razliite koliine i teine.
M E D I X velja a 2 0 0 9 G O D . X V b roj 8 0 / 8 1

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

Za svaki obrok iz pojedine skupine namirnica otrebno je uzeti odreenu koliinu namirnice, to ovisi p o izraunatoj energetskoj potrebi pojedinca. Ako u obroku postoji 1 jedinica kruha ili zamjena, onda to znai ili 25 gr bijelog kruha (pola krike) ili 60 gr kuhane tjestenine (2 velike lice), ili 100 gr kuhanog krumpira (dva manja krumpira) (slika 3). Isto vrijedi za ostale namirnice iz pojedinih skupina, a bolesnik izabire iz tablice koju e namirnicu mijenjati unutar iste skupine (slika 4). Kako su namirnice oznaene jedinicama koje znae i teinski omjer, svaku je namirnicu potrebno u poetku vagati, kako bi se vizualno predoila koliina namirnice. Na taj nain izrauna se cjelodnevni jelovnik (slika 5). Dozvoljeno je uzimati sve vrste hrane, ali je izuzetno vana priprema, koliina hrane i vrijeme uzimanja obroka. Za osobe oboljele od eerne bolesti ne preporuuje se uzimanje hrane koja sadri koncentrirane eere, pa ipak i to je dozvoljeno u sluaju napornog tjelesnog rada ili hipoglikemije.
S lobodna prehrana ili raunanje ugljikohidrata u namirnicama

U elji za veom slobodom u prehrani i poboljanju kvalitete ivota oboljelih od eerne bolesti, sve je vie onih koji se zalau za prehranu bez ogranienja, ime se znaajno mijenja osnovni princip lijeenja stroga dijabetika dijeta. Naravno, to znai da se uz slobodnu

prehranu postigne i odri zadovoljavajua regulacija eerne bolesti, to iziskuje dobru edukaciju bolesnika i elju bolesnika da se aktivno ukljui u vlastito lijeenje. Jedna od takvih mogunosti je i raunanje ugljikohidrata. Ono postaje sve vie popularno za planiranje obroka i raunanje potrebne koliine inzulina prema konzumiranoj hrani. Od 1983. godine prof. Berger i suradnici educirali su bolesnike na intenziviranoj inzulinskoj terapiji o primjeni raunanja ugljikohidrata u prehrani i time pomogli u poboljanju regulacije bolesti i kvalitete ivota bolesnika.4 Slian program primijenjen je i u Velikoj Britaniji pod nazivom DAFNE (dietary adjustment for normal eating).5 Velike studije kao DCCT i UKPDS dokazale su da se samo dobrom regulacijom glukoze u krvi moe odgoditi pojava kroninih komplikacija bolesti, a u studiji DCCT raunanje ugljikohidrata koriteno je kao jedno od 4 naina prehrane i pokazalo se kao vrlo uspjeno i prihvatljivo za bolesnike.6-8 Ugljikohidrati se nalaze u skupini namirnica: kruha i zamjena (tijesto, ria, krumpir, kolai, keksi, itd), mlijeku i njegovim zamjenama (jogurt, kiselo mlijeko), vou i povru i njihovim zamjenama. To je nutrijent koji se najbre resorbira iz probavnog trakta i podie razinu glukoze u krvi ve u prvih 15 min nakon zapoinjanja obroka. Iz tog je razloga i najodgovorniji za porast glukoze u krvi nakon obroka. Za razliku od ostalih nutrijenata (bjelanevina, masti), najbre se i razlae u crijevima, te ukupna resorpcija ugljikohidrata traje najvie oko 2 sata.

hrskavi kruh s puno vlakana

integralni raeni kruh

krumpir

preni krumpiri

crni raeni kruh

kroasan

pire krumpir

kroketi od krumpira

baguette (kruh Francuz)

integralni tost

slatki kukuruz

slatki krumpir

Slika 3.

Jedinice kruha i njihova zamjena (=15 grama ugljikohidrata)

Slika 4. Jedinice ugljikohidrata unutar iste skupine namirnica (=15 grama ugljikohidrata)

M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

179

eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

Z naaj raunanja udjela ugljikohidrata u namirnicama

Cilj edukacije o raunanju ugljikohidrata u osnovi je poduka svih bolesnika o sastavu namirnica i koje od njih sadre ugljikohidrate osnovna edukacija o ugljikohidratima. To je vano zbog navikavanja na redovno uzimanje obroka sa standardnim sastavom ugljikohidrata (60-75 gr u jednom obroku), kako bi se prilagodila terapija bolesti i postigla zadovoljavajua regulacija glukoze u krvi nakon obroka. Za bolesnike na inzulinskoj terapiji, koji brzodjelujui inzulin primaju prije obroka ili one na inzulinskoj pumpi, vano je dodatno nauiti koliko je potrebno primiti inzulina za pojedini obrok ugljikohidrata, a da razina glukoze u krvi nakon obroka ne prelazi 7 mmol/l. Inzulinsko-ugljikohidratni omjer bazira se na individualnim potrebama i metabolikom odgovoru organizma. Uz raunanje udjela ugljikohidrata u namirnicama potrebno je voditi rauna o sljedeem: Edukaciji bolesnika (to su ugljikohidrati, koje ih namirnice sadre i koliko, raunanje potrebne doze inzulina koja e pokriti odreeni unos ugljikohidrata); Redovnoj samokontroli glukoze u krvi prije i 2 sata poslije obroka, biljeenju dobivenih rezultata i dozi terapije bolesti; Postavljanju ciljnih vrijednosti glukoze u krvi natate, dva sata nakon obroka, prije spavanja i u 3 sata nou; Samostalnoj adaptaciji doze inzulina prije svakog obroka na temelju uvida u koliinu ugljikohidrata u obroku te o korekciji doze u sluaju pogreke; Svakodnevnoj tjelesnoj aktivnost kako bi se izbjegla suvina tjelesna teina.
O snovno raunanje ugljikohidrata

omjer pojedine namirnice te je izraunata koliina ugljikohidrata u tom omjeru. Skupine namirnica u jednoj jedinici sadre i razliite teinske omjere ugljikohidrata (tablica 1). Tako jedna jedinica kruha, npr.: pola krike raenog kruha, teinski je 30 g, a sadri 15 g ugljikohidrata. Jedna jedinica voa, npr. srednje velika jabuka sadri 15 g ugljikohidrata. Jedna jedinica mlijeka, u koliini od 2,5 dl sadri 12 g ugljikohidrata. Jedna jedinica povra, npr. 100 g rajice sadri 5 g ugljikohidrata. Skupine meso i masnoe ne sadre ugljikohidrate, ali imaju energetsku vrijednost i raunaju se kao kalorije. Za razliku od amerike dijabetike organizacije (ADA), njemaka udruga rauna ugljikohidrate u tzv. krunim jedinicama (BE brot eintheit) koja sadri 12 g ugljikohidrata. U uputama o prehrani za osobe sa eernom bolesti i slikovnim jelovnicima navedena je koliina ugljikohidrata u pojedinom obroku (slika 5).3
I zraun koliine ugljikohidratnih jedinica u ugljikohidratnom obroku

Potrebno je kroz anamnezu prehrane saznati navike bolesnika i prilagoditi preporuke njegovim svakodnevnim potrebama. Savjetuje se kroz tri dana voditi dnevnik prehrane, kako bi se moglo izraunati konzumiranu koliinu ugljikohidrata dnevno. Tada se, kao u prethodnim primjerima, prema indeksu tjelesne mase i tjelesnoj aktivnosti, rauna potrebna koliina kalorija dnevno, te rasporedi u 3 glavna obroka i po potrebi 2-3 meuobroka. Svaki glavni obrok mora sadravati Prema ukupnoj dozi ugljikohidratnih jedinica, koje i ugljikohidrate. se mogu zamijeniti istim brojem jedinica unutar iste Kako bi raunanje ugljikohidrata bilo jednostavnije, skupine namirnica, potrebno je odrediti terapiju eerne hrana je oznaena jedinicama koje predstavljaju teinski bolesti.
Tablica 1.

Zbog jednostavnijeg raunanja koliine ugljikohidrata u namirnici, rauna se da 15 g ugljikohidrata iznosi jednu ugljikohidratnu jedinicu. Ovisno o tome koliko se grama ugljikohidrata konzumira, potrebno je izraunati koliko je to ugljikohidratnih jedinica: grami ugljikohidrata: ugljikohidratne jedinice: 0-5 g nije potrebno uraunati 6-10 g jedinice 11-20 g 1 jedinica 21-25 g 1 jedinice 26-35 g 2 jedinice Ukupna koliina ugljikohidrata (UH) i izraun ugljikohidratnih (UH) jedinica u dnevnom jelovniku od 1700 kcal: zajutrak: 42 g UH = 3 UH jedinice doruak: 30 g UH = 2 UH jedinice ruak: 55 g UH = 3,5 UH jedinica uina: 30 g UH = 2 UH jedinice veera: 45 g UH = 3 UH jedinice noni obrok: 12 g UH = 1 UH jedinica Ukupno: 214 g UH = 14,5 UH jedinica dnevno

Koliina ugljikohidrata u pojedinoj skupini namirnica prema ADA (Amerika dijabetika Asocijacija) i BE (njem. brot einheit krune jedinice) nainu raunanja

R aunanje ugljikohidrata za osobe na inzulinskoj terapiji

ADA preporuke: 1 jedinica iz skupine kruha i skupine voa sadri 15 g UH 1 jedinica iz skupine mlijeka sadri 12 g UH 1 jedinica iz skupine povra sadri 5 g UH BE preporuke: 1 kruna jedinica (Njemaka dijabetika Asocijacija) sadri 12 g UH

Za osobe na inzulinskoj terapiji, bilo da se radi o intenziviranom obliku lijeenja u 4-5 doza dnevno ili kontinuiranoj primjeni inzulina u obliku inzulinske pumpe, raunanje unosa ugljikohidrata vano je zbog izrauna potrebne doze inzulina za pojedini obrok. U prosjeku, rauna se da je za glukoneogenezu (bazalna doza inzulina) potrebno 45-60% od ukupne dnevne doze inzuliM E D I X velja a 2 0 0 9 G O D . X V b roj 8 0 / 8 1

180

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

Dnevni jelovnik od 1500 kcal (=15 grama ugljikohidrata) - u skladu s preporukama koje se provode u Sveuilinoj klinici Vuk Vrhovac
Slika 5.

na (aplicirane jedan ili vie puta na dan). Bolus-inzulin kratkog ili ultrakratkog djelovanja, koji se aplicira prije obroka a za potrebe ugljikohidrata u obrocima, iznosi 40-55% od ukupne dnevne doze inzulina (rasporeeno prije svakog obroka). Ovisno o tome koliko se ugljikohidratnih jedinica konzumira u obroku, potrebno je

rasporediti koliinu inzulina za svaki obrok. Primjer izrauna potrebne koliine inzulina za jednu ugljikohidratnu jedinicu. Rauna se kako u prosjeku jedna jedinica inzulina pokriva 15 g ugljikohidrata ili jednu ugljikohidratnu jedinicu.6 Kako bi se to osiguralo potrebno je sljedee:
181

M E D I X S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E N I K W W W. M E D I X . C O M . H R

eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

postii ciljnu vrijednost glukoze natate do 7mmol/l aplicirati 5 i.j. brzodjelujueg inzulina konzumirati 5 ugljikohidratnih jedinica = 75g ugljikohidrata (2 krike kruha i 1 jabuka) 2 sata iza jela GUK bi trebao biti u ciljnim vrijednostima (do 7 mmol/l), ako je tako onda 75 g : 5 i.j. = 15 g omjer inzulina/UH = 1i.j./15g, to znai da jedna jedinica brzodjelujueg inzulina pokriva 15 g ugljikohidrata ili jednu ugljikohidratnu jedinicu. Postoje takoer razliita pravila (pravilo 500, pravilo 450 ili 48-satno gladovanje) prema kojima je mogue izraunati koliko jedna jedinica inzulina pokriva grama ugljikohidrata u bolesnika koji su postigli zadovoljavajuu regulaciju glikemije na intenziviranoj inzulinskoj terapiji ili uz pomo inzulinske pumpe.9
R azgradnja ugljikohidrata

Postoje i neke zamjerke ovom nainu raunanja. Naime, potreba za inzulinom u ranim jutarnjim satima je vea nego tijekom dana, pa odnos inzulina prema jedinici ugljikohidrata moe biti promijenjen: za doruak je potrebna jedna jedinica inzulina za 10 g UH, dok za ruak i veeru odgovara jedna jedinica inzulina za jednu UH jedinicu (15 g UH). Odnos se takoer moe promijeniti s promjenom tjelesne teine i veom potrebom za inzulinom (pojava inzulinske rezistencije), tijekom hormonalnih oscilacija (menstrualni ciklus i sl.) ili tijekom akutnih bolesti, a bit e smanjena potreba tijekom pojaane tjelesne aktivnosti. Tijekom treeg trimestra trudnoe potreba za inzulinom znatno se poveava, pa pravilo koje je vrijedilo na poetku trudnoe, na kraju nee vrijediti. Na porast glukoze u krvi utjee i tzv. glikemijski indeks pojedine namirnice. Glikemijski indeks. Glikemijski indeks (GI) je mjera kojom se oznaava do koje vrijednosti pojedina hrana povisuje razinu glukoze u krvi. Prosjena promjena razine glukoze u krvi tijekom odreenog perioda u odnosu na razine nakon konzumacije kontrolne hrane, obino bijelog kruha ili glukoze, daje glikemijski indeks namirnice. Uvijek se mjeri glukoza u krvi nakon uzimanja 50 g raspoloivih eera u pojedinoj namirnici ili obroku. Bijeli kruh ima glikemijski indeks 100%, pa se GI za svaku namirnicu izraava kao postotak te vrijednosti. Vrijednost GI-a namirnice ovisi o nizu imbenika, o vrsti eera koji se u njoj krije, koliini i vrsti prehrambenih vlakana koje sadri, nazonosti bjelanevina i masti, ali i vremenu njezine pripreme i kuhanja. Namirnice koje sadre topiva vlakna, poput graha, imaju niski GI, a one koje obiluju odreenim vrstama kroba, krumpir, imaju visoki GI ija je vrijednost jo i vea kad je krumpir peen. Hrana malog glikemijskog indeksa je ona koja proizvodi postepen i blag porast glukoze u krvi i trai manje inzulina od hrane koja ima veliki glikemijski indeks.10 Glikemijsko optereenje. Porast glukoze u krvi nije odreen samo glikemijskim indeksom, ve i kolii-

nom ugljikohidrata u namirnici. Glikemijsko optereenje produkt je glikemijskog indeksa i sadraja ugljikohidrata pa predstavlja kvalitetu i kvantitetu ugljikohidrata u pojedinoj namirnici. Jedan od dobrih primjera je mrkva koja ima visoki GI, a predstavlja malo glikemijsko optereenje po obroku, stoga to sadri male koliine eera. Jedna jedinica glikemijskog optereenja jednaka je glikemijskom efektu od jednog grama ugljikohidrata iz bijelog kruha, koja se uzima kao referentna mjera.11 Do porasta tjelesne teine primjenom slobodne prehrane s raunanjem ugljikohidrata moe doi zbog sljedeih razloga: slobodna prehrana daje mogunost konzumiranja vie hrane, pa ako se ne utroi viak kalorija tjelesnom aktivnou, dolazi do porasta tjelesne teine; esto se zaboravlja da su meso i masnoe takoer kalorije koje izravno ne utjeu na porast glukoze u krvi, ali utjeu na koliinu unesenih kalorija koje je takoer potrebno potroiti; postie se bolja regulacija pa nema gubitka glukoze mokraom; bolja regulacija glikemije uzrokuje bolju rehidraciju organizma, nakuplja se vie tekuine u tijelu.
P rednosti raunanja ugljikohidrata

Ako bolesnik naui kako raunati dozu terapije (inzulina ili tableta) prema uzetoj koliini ugljikohidrata u obroku, slobodna prehrana je jedna od mogunosti lijeenja eerne bolesti. Na taj nain mogue je postii bolju regulaciju glukoze u krvi i nakon obroka, postii ciljne vrijednosti glukoze natate i prije obroka, a time i zadovoljavajuu razinu glikoziliranog hemoglobina. Kvaliteta ivota bolesnika time se znatno popravlja, pa je i zadovoljstvo bolesnika nainom lijeenja znatno vee. No, potrebno je uz redovnu samokontrolu i voenje dnevnika posvetiti puno panje edukaciji bolesnika.
Z akljuak

Osnovni principi pravilne prehrane temelj su lijeenja eerne bolesti. Pri tome je osobito vaan individualni pristup bolesniku kroz anamnezu njegovih navika i potreba, ivotnog stila i obaveza. Jelovnik je potrebno prilagoditi individualnim potrebama ime se oboljelima od eerne bolesti pomae u mijenjanju loih navika. Slobodna prehrana ne znai nekontrolirano uzimanje namirnica, ve predstavlja strukturiranu edukaciju bolesnika o sastavu hrane, energetskoj vrijednosti i njenom utjecaju na razinu glukoze u krvi. Time se omoguuje bolesniku slobodan izbor namirnica u okviru njegovih energetskih potreba, prilagoavanje terapije prema ponuenoj hrani i trenutno izmjerenoj glukozi u krvi. Takvim pristupom prehrani osoba sa eernom bolesti mogue je postii zadovoljavajuu regulaciju glukoze u krvi, ali i poboljati kvalitetu ivota bolesnika koji zna izraunati koliinu ugljikohidrata u obroku i tome prilagoditi svoju terapiju eerne bolesti.

182

M E D I X velja a 2 0 0 9 G O D . X V b roj 8 0 / 8 1

eerna bolest rano otkrivanje, prevencija i lijeenje

Izraun prehrane u terapiji eerne bolesti

Nutrition calculation in diabetes management

Proper nutrition in patients with diabetes mellitus is a type of ballanced nutrition generally recommended to everyone who wants to reach and maintain good health and avoid chronic diseases. It is particularly recommended to patients with diabetes mellitus, because it is the cornerstone of diabetes management, regardless of the prescribed oral or insulin therapy. Carbohydrates affect blood sugar level unlike any other nutrients; therefore, patients should be able to estimate the carbohydrate content in their food and adjust the therapy accordingly. Proper nutrition habits result in improved quality of life and higher level of patient satisfaction. In addition to regular self-monitoring of blood glucose and keeping a diary, special attention should be paid to patient education.
S ummary K e y w ords

body mass index; diabetes mellitus; diabetic diet; nutritive value

L I T E R AT U R A 1. American Diabetes Association and American Diabetic Association. Exchange Lists for Meal Planning. Alexandria VA and Chicago, II, 1986. 2. American Diabetes Association: Clinical Practice Recommendations, Nutrition Recommendations and Interventions for Diabetes. Diabetes Care 2008;31:S61-S78. 3. Rogi M, Kovaevi R, Horvat B. Upute o prehrani za osobe sa eernom boleu. IX. dopunjeno izdanje, 2003. 4. Muhlhauser I, Jorgens V, Berger M et al. Bicentric evaluation of a teaching and treatment programme for type I (insulin-dependent) diabetic patients: improvement of metabolic control and other measures of diabetes care for up to 22 months. Diabetologia 1983;25:470-6. A dresa z a dopisivanje 5. DAFNE Study Group. Training in flexible, intensive insulin management to enable dietary freedom in people with type 1 diabetes: dose adjustment for normal eating (DAFNE) randomised controlled trial. BMJ 2002;325:746. 6. The Diabetes Control and Complications Trial Research Group. The effect of intensive treatment of diabetes on the development and progression of long term complications in insulin-dependent diabetes mellitus. N Engl J Med 1993;329:977-86. 7. UK Prospective Diabetes Study Group. Intensive blood-glucose control with sulphonylureas or insulin compared with conventional treatment and risk of complications in patients with type 2 diabetes (UKPDS 33). Lancet 1998;352:837-53. 8. Diabetes Control and Complications Trial Research Group: Nutrition interventions for intensive therapy in the Diabetes Control and Complications Trial. J Am Diet Assoc 2003;93:768-72, 9. Kulkarini K. Carbohydrate counting for pump therapy: insulin to carbohydrate ratios. In: A Core Curriculum for Diabetes Education. Diabetes Management Therapies. 5th ed. Chicago: American Associaton of Diabetes Educators, 2003. 10. Jenkins DJ, Wolever TM, Taylor RH et al. Glycemic index of foods: a physiological basis for carbohydrate exchange. Am J Clin Nutr 1981;34:362-6. 11. Salmern J, Ascherio A, Rimm EB et al. Dietary fiber, glycemic load, and risk of NIDDM in men. Diabetes Care 1997;20:545-50.

Prim. dr. sc. Manja Praek, dr. med. Sveuilina klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Zagreb Dugi Dol 4a, 10000 Zagreb E-mail: manja.prasek@idb.hr Telefon: +385 1 2353 823

184

M E D I X velja a 2 0 0 9 G O D . X V b roj 8 0 / 8 1