ISHRANA KOD DIJABETESA

Dijabetes melitus je oboljenje gdje se

poremeaj metabolizma manifestuje
:
hiperglikemijom,
glikozurijom,
te poremeajem nivoa masnih kiselina koje
se mobilizuju iz manih depoa radi
podmirivanja energetskih potreba.

Lijeenje eerne bolesti traje doivotno i sve

se svodi na ispravljanje metabolikog
poremeaja insulinom i usklaivanjem pravilne
ishrane prvenstveno.

Sam cilj lijeenja je sprijeavanje komplikacija i

infekcija,to je redovna pratnja ovog
oboljenja ,a u nastojanju da se bolesniku
omgui donekle normalan ivot i vrati radna
sposobnost.

Uravnoteena dijeta i terapija insulinom je u

osnovi lijeenja dijabetes melitusa.

 Tako

striktno voena
dijeta,prevenira stopu acidoze i
kome, te brojnih komlikacija ove
bolesti kao to je
gangrena,infarkt
miokarda,bubrena oboljenj i
sljepoa.

ISTORIJKI RAZVOJ DIJABETESNE ISHRANE

Ve oko 1670 g. Willis je pokuao lijeiti dijabetes

kurom gladovanja,Rollo (1796)
preporuuje dijetu preteno ogranienu na mesne
namirnice dodajui tome zeleno povre,a samo
ponekad mlijeko i hljeb u malim koliinama.
Bouchardat u 18.st preporuuje ogranienje u hrani
i uvodi dane gladovanja.
Cantani 19.stuvodi ogranienja u ishrani sa
namjerom da bolesnik bude aglikozurian,pa
doputa meso i masnoe,uz dane gladovanja.
Kutz u drugoj polovini 19.st odreuje toleranciju u
pruanju ugljikohidrata.

Kure sa riom ,krompirom,mlijekom kod lakih

bolesnika imale su povoljan uinak,jer su to i bile
samo redukcione dijete.Dok su kure strogog
gladovanja takoe podnoljive za lake bolesnike,
za tee su imale porazan uinak.

Uvoenje insulina 1921 g. od strane

Bantinga,prekida se dotadanje pretjerano
ogranienje ugljikohidrata , a smanjuje se visoki
postotak masnoa.

Uz insulin postaje ishrana dijabetiara blia

ishrani zdravog ovijeka,ali ipak uz odreenu
dijetoterapiju.

DIJETA KOD DIJABETES MELITUSA

Prvi podatak koji je prijeko potreban za

sastavljnje ispravne dijabetike dijete je
stanje uhranjenost.
Objektivan nalaz u to postie se uporeivanjem
bolesnikove teine sa idealnom s obzirom na
dob,visinu i spol.
Kod gojaznih dijabetiara nastoji se tjelesna
teina svesti priblino idealnoj,te im se
propisuje hrana u ukupnoj kalorinoj vrijednosti
od 18 cal / kg idealne teine.
Oko 3 /4 odraslih dijabetiara ima tjelesnu
teinu veu od idealne.

blagom dijabetesu ,ve je i

redukciona dijeta dovoljna da regulie
krvni eer i bez insulina.
Dijeta od 25 cal /kg odreuje se kod
tjelesne teine koja je jednaka idealnoj.

Tei oblici sa mravljenjem zahtjevaju

dijetu od 35 cal/ kg

-Bjelanevine

se daju u koliini 0,75-1,50 g/kg

idealne teine za odrasle, a dijeci se daje 2-3 g
Ako se povisi nivo ureje,kod popratnog bubrenog
oboljenja moraju se sniziti koliine bjelanevina u
ishrani.
-Ugljikohidrati se daju ovisno o stepenu bolesti.Ako
je dijabetes blai moe se sa 100135g,ugljikohidrata postii normalizacija krvnog
eera i bez primjene insulina.Ako se primjenjuje
insulin ,daju se ugljikohidrati u koliini 150-200g na
dan.
Uz sve ovo mora se imati na umu da ugljikohidrati
nisu jedini izvor glukoze,nego se i od 58%,
bjelanevina i oko 10% masti pretvorit moe u
glukozu.
-Masnoe se izraunavaju tako da se od ukupne
vrijednosti odbije kalorina vrijednost ugljikohidrata
i bjelanevina.

 -Vitaminske

vrijednosti su ne
izostavne,jer dijabetiari trebaju ak i
vee koliine vitamina nego zdravi
ljudi.
-Minerali koji esto mogu manjkat su
Ca i Fe, naroito u graviditetu i
laktaciji.

Raspored dnevnih obroka

Dnevni obroci se rasporeuju propisno u tano

vrijeme,uokvireni u 6 obroka.Vano da budu uvijek u isto
vrijeme:
u 8,10 ,12,16,18, i 21.sat.
To ima za svrhu da osigura jednak raspored kalorija preko
cijelog dana, i da se izbjegne vee povienje eera poslije
obroka pojedinog.
Ugljikohidrati se rasporeuju u skladu sa vrstom insulina.
Uz kristalni i protamin-cink-insulin ugljikohidrati se
rasporede u tri glavna obroka dnevno,ali se od podnevne
koliine odvaja manja vrijednost za obrok u 10 sati,takoe
i od veernje odvaja se manja koliina za obrok u 21.sat.
Ako bolesnik uzima samo protamin-insulin,onda se samo
po 2/5 ugljikohidrata uzima za ruak i veeru,a samo 1/5
za doruak.

Sastavljanje dijete
Vrlo bitno pri sastavljanju dijabetina dijete je
tanost u pogledu ukupne kalorine vrijednosti,a
takoe i u pogledu sastava.
U dijabetiku dijetu ne idu ugljikohidrati brze
razgradljivosti i resorpcije kao to su :
eer,bomboni,slatko,a naroiti alkohol bilo koje
vrste.
Pri sastavljnju dijete treba izbjegavati
jednolinost, to se moe postii sluei se
tablicamakoje pokazuju ekvivalente odreenih
namirnica.
Sve to u cilju sprijeavanja neuspjeha dijete i
naputanja tog reima.
Preduvjet za uspjeno lijeenje je upoznati
bolesnika sa karakterom oboljenja i naglasiti
sami znaaj dijetalne ishrane.

Odrauje se ukupan broj kalorija prema

stanju uhranjenosti.Ako je bolenik gojazan,pa
treba predhodno smraviti njegova tjelesna
teina se mnoi sa 18 cal,a ako je pak mrav
mnoi se sa 35 cal,dok kod idealne teine
daje se 25 cal na kilogram tjelesne teine.
Pridravajui se jedinica iz tablice bolesnik
moe kombinovati obrok.
Kod idealne tjelesne teine dnevni obrok ne
prelazi kalorijsku vrijednost od 1800-2100cal.
Tu ugljikohidrati zauzimaju koliinu od 180200g,bjelanevine 80-110g,masti 85-95g.
Iz tabele se procjenjuje koliko koja osnovna
namirnica sadri
ugljikohidrata,bjelanevina,masti,te se
sortira pojeinani obrok prema tome.

Treba birati povre sa neznatnom koliinom

ugljikohidrata kao to je:
zelena salata,blitva,pinat, zelena paprika,brokule
,karfiol,krastavci,gljive, paradajiz,svee mohune.
Povre koje sadri neto vie
ugljikohidrata:mrkva,repa,graak,luk, preporuuje se u
duplo manjim koliinama.
Neophodan i nezamjenljiv sastavni dio je mljeko,povre
i voe,da bi se osigurao unos Ca i vitamina.

Odraene koliine .pojedinih namirnica rasporede se u

tri glavna obroka i tri meuobroka.
Dijetu je preporuljivo sastavljti individualno za
pacijenta,a ne pridravati se samo gotovih ablona,koji
ne mogu odgovoriti pojedinano za razliit stupanj
oboljenja.

Povre koje se smije jesti- povre koje ima manje ugljenih hidrata, ali
se iz navedenog popisa moe dati prioritet onom koje ima manju
zastupljenost ugljenih hidrata.
Ukupno ugljenih hidrata u 100 gr ivotne namirnice
1. blitva
3,5 gr.
2.celer
4,3 gr.
3.cvjetaa 5,0 gr.
4.gljive svjee
5,8 gr.
5.kelj
4,0 gr.
6.krastavci 3,2 gr
7.kupus crveni
6,2 gr
8.kupus i repa kisela 4,4 gr
9. mahune 7,6 gr
10. mrkva crvena 9,1 gr
11. paprika crvena
8,0 gr
12. paprika zelena
5,3 gr
13. patlidan
5,6 gr
14.rajica crvena 4,7 gr
15.rajica svjea sok
4,3 gr
16. repa
9,9 gr
17. rotkvica
4,2 gr
18.salata glavatica
2,8 gr
19. salata zelena
2,8 gr
20. parga 4,1 gr
21.pinat
3,0 gr

Povre koje bi trebalo izbjegavati

ili uzimati u malim koliinama

Ukupno ugljenih
hidrata u 100 gr ivotne namirnice
1. grah 21,8 gr
2. graak zeleni 17,0 gr
3. krompir 18,0 gr
4. kukuruz mladi
20,7 gr

Voe koje se smije koristiti, ali prioritet dati onom sa to

manje ugljenih hidrata
Ukupno ugljenih hidrata u 100 gr
ivotne namirnice
1. dinja
7,5 gr
2. grapefruit
10,1 gr
3. jabuka
14,5 gr
4. jagoda
8,4 gr
5. kruka
15,3 gr
6. kupina
12,9 gr
7. limun 8,2 gr
8. lubenica
6,4 gr
9. malina crvena 13,6 gr
10. mandarine
10,9 gr
11.marelice
12,8 gr
12. maslina zrela
2,6 gr
13. narana
12,2 gr
14. ananas
12,2 gr
15. breskva
11,8 gr
16. ljiva
14,6 gr
15. trenja
14,8 gr
16. vinja 14,3 gr

Voe koje bi trebalo izbjegavati ili uzimati u

malim koliinama
Ukupno ugljenih hidrata u
100 gr ivotne namirnice
1. badem suhi
19,5 gr
2. banane
24,0 gr
3. borovnica
15,3 gr
4. datule
72,9 gr
5. groe
17,3 gr
6. groe suho
77,4 gr
7. kesten
42,1 gr
8. smokva suha
69,1 gr
9. ljiva suha
69,4 gr

Sokovi

Ukupno ugljenih hidrata u 100 gr

ivotne namirnice
1. sok od jabuke
13,8 gr
2. sok od kruke
13,2 gr
3. sok od marelice
14, 6 gr
4. sok od trenje
11,9 gr
5. sok od vinje
10,7 gr
6. sok od breskve
12,4 gr
7. sok od kupine
12,1 gr
8. sok od jagode
5,6 gr
9.sok od borovnice
9,8 gr
10. sok od groa
16,6 gr
11. sok od narane
10,4 gr
12.sok od limuna
8,0 gr
13. cola
10 ,0 gr
Dragim pacijentima ovo na dar uz uspjeh u
dijetalnoj terapiji!!!