PU CENTAR ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

GRAČANICA

Dipl.med. Semir Puškar

Zdrava ishrana sa dijetetikom

Bolesti neadekvatne ishrane

 Gladovanje
 Pothranjenost
 Prekomjerno uzimanje hrane
 Gojaznost
 Kvašiorkor
 Bolesti neadekvatne ishrane

 Bolesti neadekvatne ishrane se razvijaju kod čovjeka:

 kada u dnevnim obrocima imamo manjak energetskih materija ili

drugih nutritivnih elemenata
 kada u dnevnim obrocima imamo višak energetskih materija ili
drugih nutritivnih elemenata

 U ovu grupu bolesti svrstavamo i one akutne gastrointestinalne

poremećaje, koji nastaju zbog zagađenosti hrane mikroorganizmima
i toksičnim materijama.
 Bolesti uslijed nedovoljne ishrane
 Ako hrana ne obezbjeđuje dovoljne količine energetskih materija
(ugljeni hidrata i masti) javljaju se znaci pothranjenosti.

 Po Jeliffe-u stanja prouzrokovana nedostatkom hrane dijele se na:

1. Pothranjenost koja podrazumijeva patološko stanje nastalo zbog

nedovoljnog uzimanja hrane za jedan produženi period vremena.
2. Specifični deficiti su stanja koja nastaju zbog relativnog ili
apsolutnog nedostatka nekog induvidualnog nutritijenta
3. Neuravnotežena ishrana izaziva stanja koja nastaju disproporcijom
unosa određenih esencijalnih sastojaka hrane sa apsolutnim ili
relativnim deficitom u odnosu na zahtjeve balansirane dijete.
 Pothranjenost

Deficit energetskog unosa rezultuje pothranjenošću

1. Blaga ili ozbiljna
2. Korisna ili opasna po zdravlje

Malnutricija je ozbiljan nedostatak pojedinog ili više

nutrijenata
 Posljedice pothranjenosti-globalan nivo

 Veći stepen smrtnosti-svake godine umire 5,6 miliona dece uzrasta

mlađeg od 5 godina, a 146 miliona djece je pothranjeno
 Veća osetljivost na bolesti,
 Smanjeni kognitivni razvoj,
 Smanjena ekonomska produktivnost,
 Smanjen kvalitet života
 Veća osetljivost na hronične bolesti u kasnijem životu
 Po Keysu postoje 4 stepena pothranjenosti:

 Lahka pothranjenost, ako je gubitak do 10 % ispod idealne tjelesne

težine

 Umjerena pothranjenost, ako je gubitak od 10-20 % ispod idealne

tjelesne težine

 Teška pothranjenost, ako je gubitak 2030 % ispod idealne tjelesne

težine

 Vrlo teška pothranjenost, ako je gubitak veći od 30% ispod idealne

tjelesne težine
 Lahka pothranjenost ili lahki deficit

 To je blaga forma gladovanja, gdje pad tjelesne težine nije veći od

10% ispod idealne tjelesne težine. Kod ovog stanja nema:

 Većih oštećenja
 Nema edema
 Opća slabost
 Može se pojaviti hipotenzija
 Moguća je bradikardija
 Poliurija
 Ne postoje znaci avitaminoze, ali se moze zapaziti : upale desni,
upale sluznice, jezika, usana, upale sluznice očiju, mišića, gubitak
apetita, trnjenej ruku i nogu.
 Umjerena pothranjenost

 Kod umjerene forme pothranjenosti gubitak tjelesne težine iznosi

10-20 % ispod idealne tjelesne težine. Kod ovog stanja zapažaju se:

 Lahki edemi
 Apatija
 Malaksalost
 Opada intelektualna sposobnost
 Razdražljivost
 Vrtoglavica
 Teška pothranjenost
 Kod teške pothranjenosti gubitak tjelesne težine iznosi 20-30 %
ispod idealne tjelesne težine. Takvo stanje je praćeno:
 Preosjetljivošću na hladnoću
 Osjećajem gladi
 Vrtogalavicom
 Impotencijom
 Amenorejom
 Psihičkim poremećajima
 Smanjenje koncentracije hemoglobina
 Padom krvnog pritiska
 Gašenjem tetivnih refleksa
 Generaliziranim edemima (na donjim ekstremitetima, licu,
unutrašnjim šupljinama –anasarka).
 Vrlo teška pothranjenost

 Kod vrlo teške pothranjenosti gubitak tjelesne težine je veći od 30 % ispod

idealne tjelesne težine. To je stanje ekstremnog gladovanja kada postoji
životna opasnost zbog gladi. Kliničkom slikom dominiraju:

 Generalizovani edemi
 Karakteristika edema je njegova pokretljivost i zavisi od položaja tijela,
 Edemi nastaju zbog pada proteina u krvi i to naročito albumina
 Remeti se koloidno osmotski pritisak i tako nastaje gubitak vode iz tkiva
 Pretpostavlja se da dolazi do nesposobnosti bubrega da izlučuju vodu i soli
 Smanjena je otpornost prema infekcijama, koje mogu dovesti do smrti.
 Proteinski deficit

 Predstavlja disbalans između unosa i potreba

 Dugotrajan proteinski deficit dovodi do gubitaka na nivou:

 Somatskih proteina što rezultuje gubitkom mišića

 Visceralnih proteina, što rezultuje poremećajima na nivou
jetre, pankreasa i GIT

Kombinacija deficita proteina i unosa energije

predstavlja osnovu za razvoj gladi u svijetu !!!!
Proteinsko-energetska malnutricija
(PEM)
 Proteinsko-energetska malnutricija
(PEM)

1. Kod male djece u zemljama u razvoju

2. Kod odraslih , čak i u razvijenim zemljama, usled ozbiljne bolesti

(bolnička malnutricija)

3. Kod ljudi svih starosnih doba u periodima gladi

 Proteinsko-energetska malnutricija-
marazam

1. Marazam je uobičajeni oblik kod male djece (marasmus, grčki.

gubiti)
2. Tjelesna masa je do 60 % prosječne za taj uzrast, bez edema

Gubitak je adipoznog tkiva i gubitak mišićne mase.

Uzrok: proteinsko-energetska malnutricija

 Proteinsko-energetska malnutricija -
marazam
1. Kod male djece u zemljama u razvoju
2. Kod odraslih , čak i u razvijenim zemljama, usljed ozbiljne bolesti
(bolnička malnutricija)

 Kod ljudi svih starosnih doba u periodima gladi, zaustavljen je rast.

Uzrok siromaštvo i neobrazovanje.

 Loša higijena dovodi do gastroenteritisa, dijareje i povraćanja, što

dovodi do intestinalne atrofije i dijareje. Banalne infekcije mogu biti
letalne, jer je narušen ćelijski imunitet.

 Može nastati i atrofija srca i smanjenje tjelesne mase.

 Kvašiorkor

Kvašiorkor je bolest koja nastaje uslijed teškog

manjka bjelančevina u hrani, tj. kronična proteinsko-
energetska pothranjenost karakterizirana
edemima, anoreksijom, razdražljivošću, ulceroznim
dermatozama te povećanom jetrom.
 Bolest nastaje kada se dijete prestane dojiti te se dalje hrani
hranom koja je siromašna proteinima.

 Dijete zbog nedostatka kako neesencijalnih tako i

esencijalnih aminokiselina ne može sintetizirati proteine koji su mu
potrebni za normalan rast i razvoj.

 Dolazi do smanjenja razine albumina koji su i sami proteini. 

 Albumini se nalaze u krvi te sprječavaju izlaženje vode iz krvnih

žilaodržavajući tako koloidno-osmotski tlak. Nedostatak tog proteina
uzrokuje teške otekline tj. edeme
 Klinička slika
 Pojavljuju se izljevi tekućine tj. edemi po cijelom tijelu.

 Naizraženiji su na trbuhu gdje trbuh izgleda napuhnut i

napet (žablji trbuh) te na stopalima.

 Javlja se zastoj u rastu, promjena boje kose,

razdražljivost, anemija, masna jetra, atrofija
resica tankog crijeva,proljev, gubitak mišićne mase,
depigmentacija kože, dermatoze i edemi (zbog
hipoalbuminemije).
 Liječenje
 Liječenje započinje fazom stabilizacije i to davanjem energijom
bogate hrane u manjim, ali čestim obrocima.

 U prvim danima liječenja unošenje velikih količina proteina može

imati i negativne posljedice. 

 Mlijeko je dobar izbor za tu fazu liječenja. Nakon otprilike jednog

tjedna unos hrane se može povećati.

 Nakon 2 do 3 tjedna mlijeko se

obogaćuje vitaminima i mineralima sve dok dijete ne dostigne 80%
normalne težine. Kada dijete dostigne težinu veću od 85% normalne
težine, smatra se da je ozdravilo.
Šta je to gojaznost tj. pretilost???
Što je debljina?
 GOJAZNOST

 pretjerano nakupljanje
masnog tkiva u
organizmu

 posledica je
dugotrajnog unosa
energije koja
premašuje potrebe
organizma
 Bolesti uslijed preobilne ishrane

 Preuhranjenost ili gojaznost je patološko stanje koje nastaje zbog

uzimanja pretjerane količine hrane za duži vremenski period.
 Dolazi do preobilnog nagomilovanja masti u organizmu.

 O pravoj gojaznosti se može govoriti kada tjelesna težina prelazi

idealnu težinu više od 20 %, ali se teške patološke promjene koje
pogađaju gotovo sve sisteme i organe mogu očekivati kad relativna
tjelesna težina iznosi preko 150%.
Do pojave gojaznosti dolazi:

 Zato što se stiče navika da se dobro jede pod uticajem

roditelja ili blize okoline
 Zbog osjećaja socijalne nesigurnosti, ličnog
nezadovoljstva ili usamljenosti
 U stanjima depresije, zabrinutosti, nedostatka ljubavi i
ljutnje kod izvjesnih osoba javlja se „ bjegstvo u hranu“
 prekomjerni unos hrane i nepravilna prehrana
 nedovoljna tjelesna aktivnost
 genetska predispozicija
 socijalni i psihološki čimbenici
 Faktori koji utiču na gojaznost:

• Nasledni faktori
• Faktori sredine
• Psihogeni
• Fiziološki
• Patofiziološki
 GOJAZNOST

 više od 1 milijarde ljudi na svijetu

 48% muškaraca i 34% žena

 Po J.Vagueu, gojaznost se javlja u vidu dva osnovna
tipa:

• Ginoidni (ženski) tip

• Androidni (muški) tip

Kada se definise gojaznost?

ITM (BMI) iznad 30,0 = debljina

 30,0 – 34,9 = I. stepen

 35,0 -39,0 = II. stepen

 preko 40,0 = III. stepen

Što je BMI?
 Procena tjelesnog sastava

 indeks tjelesne masti (BFI) (mjerenje

provodljivosti različitih sistema tijela)

 mjerenje kožnih nabora sA Harpendovim kaliperom

 hidrodenzitometrija
BMI = tjelesna masa (kg) /
visina (cm)2
 Gojaznost

Procjena raspodjele masnog

tkiva

 mjerenje obima struka (OS)

 mjerenje obima struka (OS) i

obima kukova (OB) te
izračunavanje kvocjenta (OS/OB)

 mjerenje kožnih nabora

 Gojaznost
 OS u muškaraca preko 102 cm

 OS u žena preko 88 cm

 OS/OK u muškarca preko 1,0

 OS/OK u žena preko 0,8

Posjledice i komplikacije gojaznosti:

• Hipertenzija
• Hiperholesterolemija
• Dijabetes mellitus
• Karcinom
• Artritis
• Komplikacije u trudnoći
• Psihički poremećaji
• Nemedicinske komplikacije
 SZO je još 1997. godine gojaznost uvrstila u bolesti
epidemijskog karaktera.

 Upravo prema podacima SZO 1,7 milijardi ljudi na

planeti ima prekomernu tjelesnu težinu, a najveći
procenat je u SAD-u i to 2/3 ukupnog broja.

 Polovina gojaznih je sa BMI preko 30.

 Smanjena fizička aktivnost i hrana sa velikim procentom
masnoća i šećera, direktan su recept za globalnu
epidemiju Dijabetesa, navodi SZO.

 BiH, druga zemlja u Evropi po broju osoba sa

prekomjernom TT.

 Svako treće dijete u SAD pati od gojaznosti

 Kina, vjekovima poznata kao zemlja vitkih ljudi, podliježe

izazovu gojaznosti
 Razlike između gojaznih i mršavih

GOJAZNOST SE MOŽE DOGODITI SVAKOME !

 Šta je potrebno?

 Da se pronađe motiv i postavi sebi jasan cilj

 Da se promene navike
 Da se nauče prepoznati znaci uspeha
 Da se ima kontinuitet u radu, strpljenje i vera u
sebe
 Liječenje gojaznosti:

1. Dijeta
2. Fizička aktivnost
3. Promjena životnog stila
 Ključne poruke

1. Gojaznost je najstariji i najčešći metabolički poremećaj

kod čovjeka
2. Svako povećanje od 10% više od idealne TT smatra se
gojaznošću
3. Pored očiglednih estetskih, gojaznost stvara ozbiljne
zdravstvene probleme
4. Morbiditet i mortalitet je veći kod gojaznih osoba
5. Uprkos svim preduzetim merama, epidemija gojaznosti
kako u svetu tako i kod nas je u stalnom porastu
Primarna profilaksa

 Dijetetske mjere za sprečavanje gojaznosti treba poduzimati već za

vrijeme graviditeta.Treba spriječavati hiperalimentaciju trudnice,
koja vodi rađanju velike teške djece ( 4500 gr i više).

 Mora se izbjegavati pretjerana upotreba brašna, šećera i masti.

 Povećanjem fizičke aktivnosti kod predškolske i školske djece

spriječiće se pojava gojaznosti.
 Sekundarna profilaksa (Šimić B. Preporučuje):

 Smanjiti ukupnu količinu hrane, a posebno životinjske masti

 Smanjiti ukupnu količinu monosaharida i disaharida, naročito saharoze

 Povećati količinu balasnih materija ( celuloze i hemiceluloze)

 Povećati količinu vitamina B –kompleksa, vitamina C,A, i E

 Kiselom mlijeku i jogurtima treba dati prednost, smanjuju nivo holesterola

 Voće bogato celulozom i pektinima ima prednost, celuloza smanjuje

mogućnost apsorpcije masnih materija i reapsorpcije žučnih kiselina
 Lisnatom povrću treba dati prednost zbog sadržaja fitosterola, koji
smanjuje nivo holesterola u krvi

 Riba i živinsko meso sadrže linolinu i arahidonsku kiselinu koja

smanjuje nivo holesterola

 Sve vrste alkohola treba zabraniti

 Ograničiti količinu natrijum hlorida

Mi nekad i danas
Hvala na pažnji ...