Autor Esad Medar,Zenica

PREZIME ČEVRA
https://dugopolje.org/prezime-cevra/

Prema popisu koji je zabilježen u knjizi izdanoj 2002. godine, u Dugopolju živi 9 obitelj i
34 osobe s prezimenom Čevra.

S jezičnog stanovišta prezime je „turskog podrijetla“: çevre, „svileni rubac, obrubljen

srebrenim i zlatnim nitima“. „Motiviranost nejasna“.

Prvi pisani spomen o rodu Čevra odnosno Čevrića datiran je 20. svibnja 1708. godine,
kad se Marko Čevrić iz Dugopolja obvezao pred Bogom i ljudima da će bratu Ivanu,
budućem svećeniku, osigurati patrimonij, imovinu bez koje se ne može zarediti. Braća
Marko i Ivan Čevrić vjerojatno su prije dvadesetak godina, dakle 1687./88. godine,
doselili iz Omolja, sela na Duvanjskom polju, s još pet tisuća Hrvata katolika s područja
jugozapadne Bosne u Cetinsku krajinu i područje iza tvrđave Klis.

U sklopu popisa vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine u Dugopolju je zabilježen

spomenuti Matko Čevrić i njegova 8-člana obitelj, te pet obitelji njegovih prezimenjaka,
vjerojatno i rođaka, doduše s dužom inačicom prezimena Čevarnjić odnosno Čevrnjić:
Ilija (8 članova), Nikola (7), Mate (6), Ilija drugi (5) i Ivan (3). Dakle, 1725. godine Čevrići
odnosno Čevrnjići su najbrojniji dugopoljski rod, jer to prezime nosi 37 Dugopoljaca;
slijede Balići (35), Caktaši (34), Marasovići (30) itd.

Čevra je veoma rijetko prezime. Na hrvatskim etničkim prostorima, što gravitiraju prema
Dugopolju, Čevre su jedino nastanjene u Omolju pokraj Tomislavgrada, gdje je u
vrijeme nastanka ovih zapisa 2002. godine živjelo 8 obitelji i 30 članova s tim
prezimenom. Nastali su od starog i danas najbrojnijeg duvanjskog roda Radoša, koji se
u Dugopolju zovu Radoševići, a koji su u velikoj seobi 1687./88. godine doselili iz
Omolja u Dugopolje.
Bez obzira što se prezime Čevra prvi put susreće u sačuvanoj matici vjenčanih stare
duvanjske župe Seonice, kojoj pripada i Omolje, 28. svibnja 1839. godine (udaja Luce
kćeri Mije Čevre iz Omolja i majke Ilke rođ. Drinovac iz Rakitna za Ivana sina Ante
Vujevića iz Omolja i majke Joze rođ. LIvanić iz Imotskih Poljica), dio Radoš(ević)a iz
Omolja odavno je imao obiteljski nadimak Čevra, a nije isključeno da je on kod nekih
već postao i jedino prezime. Naime, 1687./88. godine iz Omolja je u Dugopolje doselilo
više obitelji s prezimenom Radoš (ević), a većim dijelom su bile one s nadimkom Čevra,
koji je možda već i bio prezime. Posve je sigurno da je najkasnije 1725. godine u
Dugopolju šest obitelji i njihovih 37 članova upotpunosti raskinulo s prezimenom
Radoš(ević) i prihvatilo dotadašnji obiteljski nadimak za novo prezime Čevra, Čevrić,
Čevrnjić.

Teško je objasniti zašto se pak Radoši – Čevre, koji su ostali na svojoj starini u Omolju,
relativno kasno odriču prezimena Radoš i prihvaćaju Čevra; tek od 1900. godine u
maticama se više ne pojavljuje prezimenska kombinacija Radoš – Čevra ili Čevra –
Radoš, već samo Radoš ili samo Čevra.

Što se pak tiče različitih inačica prezimena: Čevra, Čevrić, Čevrnjić (Červanjić), na
duvanjskom području, kao i na dugopoljskom, zabilježen i oblik Čevroć, ali nije ni tu
prevladao: „24 studenog 1825. godine upisana je smrt Mije Radoš-Čevrića sina Mijinog,
koji je umro u 25. godini ovozemaljskog života, a 16. studenog 1825. godine u matice
umrlih stare duvanjske župe Seonice upisana je i smrt Lovre Čevrića Mijinog, brata
spomenutog Mije.“

Od duvanjskih Radoša osim Čevra nastalo je još šest novih rodova: Andrešići, Čoline,
Kneževići, Kovče, Majići i Šitumi (danas žive u Imotskoj krajini).

Ivanković Ante, Prezimena općine Dugopolje, Dugopolje 2002.

====================================================================================

Prezime Čevra.
www.actacroatica.com

 Prezime Čevra u modernoj Hrvatskoj

Čevre u Hrvatskoj su Hrvati (iz okolice Solina), a vrlo rijetko i Slovenci (iz Grada

Zagreba). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u Gradu Splitu i u Zapadnoj Bosni (područje Tomislavgrada).
 Rasprostranjenost
 U Hrvatskoj danas živi oko 70 Čevra u 20 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća
bilo ih je približno 40, pa se njihov broj povećao za 70 posto.
Prisutni su u sedam hrvatskih županija, u šest gradova i tri manja naselja, najviše
u Dugopolju u okolici Solina (40), Zagrebu (15), Velikoj Gorici (10), Varaždinu (<10),
te u Splitu (<5).
 Izvan Hrvatske

Prezime Čevra (uključujući: Cervera, Cevera, Chevra, Cevra, Chewra i Chevera)

prisutno je u 58 država širom svijeta. Prezime "Cevra" nosi manji broj osoba u Americi.
"Chewra" nosi nekoliko osoba u Americi. "Cevera" nosi oko 100 osoba u Americi,
manji broj u Salvadoru, te manji broj osoba u Brazilu.
 Karakteristična imena

Davorka Čevra, Dubravko Čevra, Ante Čevra, Goran Čevra, Dražen Čevra, Lidija Če
vra, Ljuban Čevra, Božidar Čevra, Ivan Čevra, Zoran Čevra, Gorana Čevra, Branko 
Čevra, Hrvoje Čevra, Miroslav Čevra, Ivna Čevra, Antun Čevra, Marija Čevra, Zvonk
o Čevra, Jozo Čevra
=====================================================================================

http://mandino-selo.com/wp/duvanjska-prezimena-cevre/

Duvanjska prezimena:Čevre
Danas na duvanjskom području u Omolju živi 8 obitelji i 30 osoba s prezimenom Čevra.

Nastali su od starog roda Radoša, iz Omolja.

Prvi se put prezime Čevra spominje u matici vjenčanih stare župe Seonice 28. svibnja
1839. godine, kada je zabilježena udaja Luce kćeri MijeČevre i Ilke rođene Drinovac iz
Rakitna za Ivana sina Ante Vujevića iJoze rođene Livanić iz Poljica.

Prezimensku kombinaciju Radoš-Čevra susrećemo u matici vjenčanih 9. veljače 1848.

godine, kad je zabilježena udaja Ruže kćeri Jure Radoša-Čevre i Tomice rođene Anić iz
Bukovice za Jozu sina Mate Jovanovića iz Letke i Jake rođene Vukadin iz Seonice.

U matici krštenih stare župe Seonice prezime Čevra prvi se put spominje 9. svibnja
1869. godine, kad je upisano rođenje Stipana sina Mije Čevre i Mare rođene Krajinović,
oboje iz Omolja. Prezimenska kombinacija Radoš-Čevra zabilježena je 2. kolovoza
1890. godine, kad je upisano rođenje Paške sina Frane Radoša-Čevre i Jele rođene
Topčić iz Mrkodola. S prezimenom Radoš-Čevra ovaj se Paško spominje 1894. i 1897.
ali je 1900. uz njegovo ime upisano jednočlano prezime Čevra.

Zanimljivo je spomenuti da se kombinacija Čevra-Radoš pojavljuje 24. travnja 1890.

godine, kada je upisano rođenje Ante sina Matije ČevreRadoša i Ive rođene Matešković
iz Vojkovića.
Zahvaljujući fra Anti Tomasu, kapelanu župe Seonice, koji se izvrsno snalazi u starim
župnim maticama, u prilici smo zabilježiti i inačicu ovog prezimena Čevrić. 24. studenog
1825. godine upisana je smrt Mije Radoša Čevrića sina Mijinog, koji je umro u 25.
godini života. 16. studenog 1825. godine zabilježena je smrt Lovre Čevrića Mijinog.

Osim Čevra od Radoša su postale Kovče, Majići, Kneževići, Šitumi i Andrešići.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.

=====================================================================================

Marija Đinđić – Yeni türkçe-sırpça sōzlük,Ankara,2014.

Str.319

Çevre – 1.okolina,okolni predio; 2.socijalno-životne okolnosti I uslovi,sredina; 3.srmom

opšivena maramica; 4.krug,kružok (ljudi); 5.fig.krug,sredina,ambijent,milje; 6.gram.
kontekst; 7.mat.obim; 8.soc. celokupni spoljašnji,prirodni,društveni I kulturni faktori koji
utiču na razvoj života.

====================================================================================

Milan Nosić – Rječnik posuđenica iz turskog jezika,Maveda,Rijeka,2005.

Str.125

Čevra – rubac (marama) od bijeloga pamučnoga beza (nose ga djevojke u imućnijim

obiteljima); čevre su u kutovima ukrašene motivima koji su vezani zlatnom ili srebrnom
žicom (npšr.grane,ruže,listovi i sl.)

tur.çevre – ono što je okolo čega (okolina,okoliš)

===================================================================================

Senad Mičijević – Bosanski etnološki rječnik

Str.54

čevrija – pseto,pašče

==================================================================================

Teritorijalna rasprostranjenost prezimena Čevra i Čevro u Bosni I Hercegovini

Čevra Vrapčići Mostar M  

Čevra Bivolje Brdo Čapljina M  
Čevra Mostar Mostar M  
 Čevra Gnojnice Mostar M  
Čevro Mostar Mostar M  
Čevro Sarajevo Sarajevo M H
Čevro Zenica Zenica M  

U BiH je registrirano i prezime Ćevriz.Ne znam da li su čevra i ćevriz sinonimi.

Čevriz Sarajevo Sarajevo   H

Čevriz Ilidža Ilidža   H
Istočna Ilidža (dio
Čevriz Lukavica Ist.Sarajeva)   H

=====================================================================================

Alija Pirić – Dubravski leksikon,Stolac,2013.godina

Čevre (Bošnjaci) nastanjeni sun a Bivolju Brdu (Čapljina) i Mostaru. Dedijer piše kako je
Čevro “bio Miloradov pčelar”.203 Dedijer misli na poznatu vlasteosku porodicu
Miloradovića,koja je u Dubravama imala Imanje. U Lokvama je 1790.godine živio neki
Alija Čevra.202 Mustafa Čevro bio je 1936.godine mualim u Jasenici. 205 Dubravske
Čevre su doselile iz Mostara. U popisu mostarskih porodica čitamo ime Ibrahima
Čevre,1685.godine 206 Isti izvor navodi kako se u Predhumu nalazi Čevrin sokak. U
najjužnijem dijelu Donje Mahale u Mostaru bio je mesdžid hadži Ibrahima Čevre,trgovca
iz Mostara,sagrađen 1686.godine.207 Husaga Ćišić spominje,a radi se o istom vjerskom
objektu,”Čevrinu džamiju u Oručluku (to je već posljednja mahala na jugu grada-veže sa
Čekrkom,tj.posljednjom južnom tačkom uže kotline mostarske)”. 208

203 J.Dedijer,Hercegovina-antropogeografske studije,Sarajevo,1990.,str.259

204 Hivzija Hasandedić,Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini,Sarajevo,1990.,str.170

205 Isto,str.115

206 Hivzija Hasandedić, Genealoška istraživanja,Mostar,2009.godine,str.14

207 Fotomonografija,Mostarske džamije,Mostar,2009.,str.164

208 Husaga Ćišić,Postanak I razvitak grada Mostara,Mostar,2007.str.43

===================================================================================
Fra dr Andrija Nikić (urednik) – Regesta Franjevačkog arhiva u Mostaru 1446.-
1862.godine,Mostar 1984.

str.47 I 52

1770. (1184, rebia I 20) AT XVII/849

Temesuk kojim Mehmed Čevro potvrđuje daje Aliji prodao zemlju u Hicima za 9
groša

1777.(1191, muharem) AT XI1I/640

Temesuk službenika Alije kojim potvrđuje da je Mehmed Ćevro prodao Aliji
Temimu zemlju u Hicima kod Mostara.

Napomena – termin temesuk znači “pismena potvrda” (vidi u Bakir Tanović-Čurčića

vakuf,str.14)

==================================================================

https://www.geografijabih.com/cevrina-draga

Toponim Čevrina Draga

Najbliža lokacija (udaljenosti vazdušna linija od Čevrina Draga):

Treći red administrativne podjele: Mostar Centralni Distrikt  (1.845 m)
Lokalitet: Kašmarina  (1.236 m)
Naseljeno mjesto: Palasi  (0.754 m) Trnovača  (1.304 m) Hadrovići  (1.525
m) Ilići  (1.799 m)
Naseljena lokacija: Cim  (0.790 m) Vihovići  (1.453 m)
Izdanak brda: Bir  (0.683 m)
Dolina: Gradača  (1.878 m)

Koja je geografska širina i dužina i gdje je Čevrina Draga? (odgovoreno)

Geografska širina: SJEVERNO 43° 21' 40" (prikaz u decimalnom brojnom sistemu
43.3611100)
Geografska dužina: ISTOČNO 17° 46' 50.99" (prikaz u decimalnom brojnom sistemu
17.7808300)
Nadmorska visina (elevacija): 0 metara
Broj stanovnika (populacija): 0
Digitalni model terena: 401
Vremenska zona: Europe/Sarajevo.
Čevrina Draga poštanski broj:
Država: Bosna i Hercegovina BiH

Što je Čevrina Draga? (odgovoreno)

Čevrina Draga je dolina (planina, brdo, stijena), izduženo uleknuće kojim obično prolazi
potok ili rijeka.