FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

RADOVI
KNJIGA XVII/3
(Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)

Ova knjiga Radova posveena je

prof. dr. Ibrahimu Karabegoviu (1931-2011)

SARAJEVO
2014

RADOVI
Filozofskog fakulteta u Sarajevu
(Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)
Knjiga XVII/3
2014.

Ova knjiga Radova posveena je prof. dr. Ibrahimu Karabegoviu (1931-2011)

REDAKCIONI ODBOR
Salih Foo, Dubravko Lovrenovi, Pejo okovi, Zijad ehi, Vesna MuetaAeri, Husnija Kamberovi, Salmedin Mesihovi, Senadin Musabegovi,
Asja Mandi, Aida Abadi-Hodi, Mirza Hasan eman, Snjeana Vasilj
REDAKCIJA
Enes Pelidija, Esad Kurtovi, Edin Radui, Aladin Husi,
Amila Kasumovi, Fahd Kasumovi, Amra ai, Adnan Kaljanac,
Haris Dervievi, Andrea Baoti, Amir Duranovi, Emir O. Filipovi

SEKRETAR REDAKCIJE
Emir O. Filipovi
UREDNIK
Esad Kurtovi

Nauna gledita u pojedinim prilozima odraz su stavova autora,

a ne nuno i Redakcije asopisa.

Ovaj broj Radova dio je izdavake aktivnosti

Filozofskog fakulteta u Sarajevu planirane za 2013. godinu.

Izlaganje sa znanstvenog skupa (Conference paper)

739.2(497.6)04/14
391.2(497.6)04/14

slaven tadi

Nakit i nonja ena u srednjovjekovnoj Bosni

Abstrakt: Autor predstavlja historiju nakita i nonje u srednjovjekovnoj Bosni. Na

osnovu ouvanih artefakata i arheolokog istraivanja, on istie ulogu ovih predmeta u svakodnevnom ivotu ljudi tokom srednjeg vikeka. Nakit, kao i odjea, nisu imali samo praktinu ulogu, nego su bili i pokazatelj ekonomskog i drutvenog poloaja pojedinca.
Kljune rijei: nakit, odjea, nonja, ukrasi, srednjovjekovna Bosna
Abstract: The author presents the history of jewellery and costumes in medieval Bosnia.
On the basis of preserved artefacts and archaeological research, he highlights the role of those
objects in the everyday life of people during the Middle Ages. Jewellery, as well as clothes, did
not only have a practical role, they were also indicators of economic and social standing.
Key words: jewellery, clothing, costume, decorations, medieval Bosnia

Razvoj nonje i nakita uvjetovani su drutvenom diferencijacijom, praktinou,

ali i uporabnom svrhom samih predmeta. Tako je drutveno-kulturni razvoj omoguio i usavravanje izrade raznovrsnih predmeta za odijevanje, kako u mukaraca
tako i u ena. U radu emo nastojati dati prikaz nonje i nakita ena u srednjovjekovnoj Bosni. Kako nonja nije ista u svim povijesnim razdobljima, ukratko emo
se osvrnuti na nonju i nakit od prijelaza iz antike u srednji vijek pa sve do kasnog
srednjeg vijeka.
Za izuavanje ove teme jako bitni, a ponekada i jedini podaci, nalaze se na ostacima materijalne kulture, likovnim prikazima sa steaka, zatim iluminiranim rukopisima koji u malom broju pomau u rekonstruiranju navika i kulture oblaenja
ljudi srednjovjekovne Bosne. Prijelaz iz antike u rani srednji vijek je na podruju
dananje Bosne i Hercegovine obiljeila vladavin Istonih Gota. Nalazi iz grobova ovog vremena uglavnom pripadaju u skupinu nakita ili ukrasnih predmeta uz
nonju, te ne daju potpunu sliku same nonje. Nalazi nakita uglavnom su razne
fibule i kope, prstenje te naunice raznih vrsta materijala kojima se pridruuju

85

slaven tadi

ukosnice, kope za pojas.1 Ovi nalazi upuuju da je nakit osim ukrasne imao i praktinu svrhu, pridravajui odreene dijelove odjee, prije svega marame na glavi i
ogrtae preko ramena, a sastavni dio nonje, kako muke tako i enske, inio je pojas
oko struka, ukraen najee kopama od metala i plemenitih metala.
enska nonja u Gota sadravala je maramu ili veo, a haljina je bila bez rukava
dok je kosa padala slobodno. Iz gotskog perioda u nakit pripadaju ogrlice, naunice,
narukvice i prstenje dok fibule, ukosnice i kope moemo pripisati nonji.2 Iz vremena avarskog kaganata na podruju dananje Bosne i Hercegovine nema dovoljno
arheolokih dokaza za rekonstrukciju nonje osim nekoliko nalaza zlatnog nakita.3
Rani srednji vijek i period doseljenja Slavena ostavlja malo ili nimalo tragova za
rekonstrukciju nonje jer nisu sauvani ni najoskudniji ostaci tekstila. Prema najstarijim pisanim izvorima koji opisuju Slavene, mogu se razabrati materijali koje su
koristili prilikom izrade odjee, to su; koa, vuna i platno, dopunjeni kod balkanskih
Slavena tkaninama od finijeg materijala i bogato ukraeni raznim vezovima.4
enska nonja sastojala se od dugake rubae i jedne gornje haljine s uskim rukavima, izraena od sukna ili vune i privrena pojasom. Ovo je osnovni tip nonje
koji e vremenom evoluirati i dobivati sve dekorativniji izgled koritenjem skupocjenijih materijala. Osim toga, nalazi fibula u nekropolama ili dugmadi na desnom
ramenu upuuju na postojanje plata, dok se kasnije javlja vez i drugi ukrasi kojima
se naglaavaju rubovi na dijelovima odjee.5
Nakit i nalazi u ranom srednjem vijeku mogu se svrstati u vie kulturnih grupa,
a meu najznaajnijim su bjelobrdska i dalmatinskohrvatska kulturna grupa.6 Ove
dvije kulturne grupe rasprostranjene su na gotovo cijelom podruju dananje Bosne
i Hercegovine, a najei nalazi nakita su; naunice, prstenje, ogrlice i privjesci, te
Nada Mileti, Rani srednji vijek, u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do
pada naih zemalja pod osmansku vlast, Veselin Maslea, Sarajevo, 1984, 379.
2
Neki od nalaza iz Gotskog perioda spadaju; zlatna ogrlica iz Gornjeg Turbeta kod Travnika, zatim
skupocjeni nakit otkriven u Potocima kod Mostara (zlatni lanac s privjescima, srebrene pozlaene
fibule, zlatne naunice, dva para srebrenih i pozlaenih lunih fibula s aldmandinskim ulocima
iz Gornjih Peina kod Travnika i Mihaljevia kod Sarajeva, razne ogrlice, fibule raznih oblika,
naunice, ukosnice, prstenje, kope. Vidi: Ista, Rani srednji vijek, 383-389.
3
Isto, 390.
4
Isto, 408.
5
Vidi Nada Mileti, Rani srednji vijek, 408; Moglo bi se ak rei da ukraavanje odjee najjae i
najdosljednije odraava specifinosti pojedinog kraja ili socijalne grupe; izbor materijala, naime,
bio je u to doba relativno ogranien, a kroj postepeno prima utjecaje sa strane i pokazuje tendenciju
izjednaavanja u okviru irih kulturno-geografskih regiona. Pavao Aneli, Doba srednjovjekovne
Bosanske drave, u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Veselin Maslea, Sarajevo, 1984, 537.
6
Za lokalitete bjelobrdske kulturne grupe vidi: Nada Mileti, Nakit i oruje IX XII veka u
nekropolama Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1963, 162, a za lokalitete
dalmatinskohrvatske grupe vidi: Isto, 167-168.

86

nakit i nonja ena u srednjovjekovnoj bosni

rjee kope i dugmad kao dijelovi odjee.7 Smjetanjem slavenskih plemena na Balkanski poluotok zapoinje proces raslojavanja i stvaranja prvih politikih organizacija, to e se odraziti i na nain odijevanja kod Slavena na prostoru srednjovjekovne
Bosne. Vii slojevi koristili su luksuzni tekstil i ukrase od dragog kamenja, kao i
bogatiji vez, a vrlo rano se usvaja i dvorski ceremonijal.
Tek od 12. stoljea moemo bolje pratiti gospodarska i kulturno-drutvena
kretanja i to zbog pojave kancelarija i organiziranije vlasti, kao i sve veeg dodira s
istono-jadranskom obalom, prije svega Dubrovnikom. Vijesti koje moemo pratiti
uglavnom se odnose na povlatene slojeve, feudalce, ali i kao takve mogu nam posluiti za rekonstrukciju zbivanja, gospodarskog napretka, kao i promjene ili kontinuitet u uporabi odjee i nakita u ivotu ovjeka srednjovjekovne Bosne. Osim toga,
kao ilustracija nonje i odjevnih navika ovjeka srednjovjekovne Bosne mogu nam
posluiti i reljefni prikazi na srednjovjekovnim bosanskim spomenicima, stecima.
Individualnim predstavama ljudi ukraeno je oko 400 steaka, dok grupnoj kategoriji scena pripadaju motivi sa dvije ili vie figura ljudi, ivotinja ili udruenih
jednih i drugih figura, a javljaju se u 550 primjeraka.8 enske figure prikazane su samostalno stojei, izmeu konjanika ili ivotinja te u kolima, enskim ili mjeovitim.
Muko-enske figure u parovima uglavnom su predstavljene tako da enska figura
ima dugu ravnu koulju ili haljinu do glenja, ili zemlje, s pasom oko struka ili bez, a
muka figura s kraom kouljom do iznad koljena, vezanom uglavnom pojasom.9 Na
steku iz Bukovina u Foi prikazan je par s naboranim kouljama/haljinama ispod
pasa, a duge su neto malo ispod koljena.10 Uoljiva je injenica da enske figure prikazane u kolima ee nemaju pojas oko struka, osim u par sluajeva.11 Ova pojava
bi mogla znaiti sudjelovanje samo udanih ili neudanih ena, ili karakteristiku koja
predstavlja obiaj u folkloru. enske figure samostalno prikazane imaju pojas oko
struka to opet ne daje jasnu sliku da li je to udata ena ili djevojka te ostavlja prostor etnolozima za daljnja prouavanja. Na steku u Premilovom polju kod Ljubinja
prikazana je enska figura u haljini ili koulji koja see do glenjeva, a oko struka
opasana je pojasom, kosa je svezana u pletenice u dva reda u obliku aureole.12 Figure
ena prikazane na stecima uz konjanike predstavljene su u smislu nonje identino,
Nada Mileti, Rani srednji vijek, 412-418.
efik Belagi, O umjetnosti steaka, Radio Sarajevo, Trei program, br. XII/40, Sarajevo,
1983, 332.
9
Vidi steak u Hodovu, Glavica, Stolac, Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stecima, Veselin Maslea,
Sarajevo, 1965, 341; vidi takoer; efik Belagi, Leksikon steaka, Svjetlost, Sarajevo, 2004, 80.
10
Wenzel, Ukrasni motivi na stecima, 343.
11
Na stecima iz Goia Hana, Konjic i Baina, Ploe kao i nekropole Radimlje kod Stolca i
Nebuka kod Stolca enske figure prikazane su sa pasom oko struka. Wenzel, Ukrasni motivi na
stecima, 353 i 359.
12
Vidi: efik Belagi, Narodne i borbene igre na stecima, katalog izlobe, Sarajevo, 1986.
7
8

87

slaven tadi

samostalno ili u paru, bez uoljivijih detalja, a predstavljene su uglavnom izmeu

dva konjanika, kako pridravaju uzde konja, s kolom u pozadini i slino.
Pavle Vasi postavio je pitanje prikazuju li steci nonju razliitih drutvenih slojeva u Bosni, na to je dijelom i odgovorio smatrajui steke pristupanim i donjim
slojevima.13 Miljenja smo da steci kao monumentalni spomenici, svojom veliinom, ukrasima i nainom izrade, ipak nisu bili dostupni svim kategorijama drutva
u Bosni srednjeg vijeka. Ovi spomenici uglavnom su klesani za vii sloj feudalne
gospode, kao i sve prisutniji sloj trgovaca koji postaju bitan initelj i nositelj gospodarskog razvoja srednjovjekovne Bosne, a to neposredno dokazuje i injenica da se
steci sve ee pojavljuju gospodarskim jaanjem srednjovjekovne Bosanske drave.
Ipak, to ne umanjuje mogunost da ukrasi na stecima predstavljaju narodnu nonju, tj. nonju svih slojeva kao i obiaje koji se ogledaju u predstavama kola. Naalost, zbog materijala od kojih su steci izraeni, oni nam ne pruaju detalje izgleda
nonji kod svih slojeva koji su tu prikazani.
Na scenama vitekih turnira, u Radimlji kod Stoca, ena je prikazana u zvonastoj
haljini, ija je forma uproena; ipak se u njoj prepoznaje vrsta suknje (fr. souquenie) koja je vjerojatno slavenskog podrijetla.14 Vii feudalci pod jakim su utjecajem
zapada, dok iri slojevi plemstva ostaju uglavnom vjerni narodnim tradicijama pa se
njihova odjea samo po ljepoti izrade i bogatstvu ukraavanja razlikuje od nonje
seljaka.15 ene iz niih slojeva nose haljinu na struk, njihove haljine ne dopiru do
zemlje, veliku ulogu ima pojas koji osim praktine svrhe ima i ukrasnu, a najvjerojatnije potjee iz ranijih vremena.16
Gospodarskim napretkom srednjovjekovne bosanske drave od 14. stoljea dolazi do trgovinske razmjene, najvie s Dubrovnikom preko kojega se trguje i raznim
tkaninama. U Bosnu se uvozi skupocjena talijanska tkanina, pamuk, svila i druge vrste tkanina koje se ne mogu nai u srednjovjekovnoj Bosni. Trgovanjem tkaninama
u Bosnu pristiu kulturni utjecaji srednje i zapadne Europe: u arhitekturi, skulpturi,
umjetnikom zanatstvu i stilu odijevanja bogatijih trgovaca i zanatlija.17 Osim sirovina, koje se uvoze, iz Bosne se izvoze preraevine od vune, grube domae tkanine,
Pavle Vasi, O nekim vidovima srednjovjekovne nonje u BiH, Radovi sa simpozija Srednjovjekovna
Bosna i Evropska kultura, (ur. Fikret Ibrahimpai), Izdanja Muzeja grada Zenice III, Zenica, 1973, 257
14
To je gornja haljina bez rukava koja se navlai preko donje haljine uzanih rukava, u donjem delu
zapaa se lep. Kako se moe razaznati frizura, to znai da su u pitanju devojke, jer su udate ene
bile zabraene, ili bar pokrivale kosu kao supruga bana ubia na reljefu rake sv. imuna; Vasi, O
nekim vidovima srednjovjekovne nonje u BiH, 257.
15
Aneli, Doba srednjovjekovne Bosanske drave, 544.
16
Vidi: Vasi, O nekim vidovima srednjovjekovne nonje u BiH, 258; Ps kraljice Jelene, kraljice
Grube srebren je i pozlaen, Aneli, Doba srednjovjekovne Bosanske drave, 531.
17
Dubravko Lovrenovi, Srednjovjekovna Bosna i srednjoeuropska kultura (Proimanja i akulturacija), Forum Bosnae, br. 5, Sarajevo, 197.

13

88

nakit i nonja ena u srednjovjekovnoj bosni

pokrivai (rassa i schiavine kojim se oznaava podrijetlo ovih tkanina) koje se alju
u Veneciju, Apuliju, zatim u Ankonu, Rimini i ostale gradove Marke.18 Kao vrijedan predmet trgovinske razmjene, ali i statusnog simbola, nije rijedak sluaj da se
tkanina poklanjala, a koliko je bila vana trgovina tkaninama govori podatak da su
Dubrovani razvijali svoju proizvodnju tkanina namijenjenih izvozu, prvenstveno
dubrovakom zaleu.
Vie je primjera poklanjanja skupocjenih tkanina bosanskim vladarima i feudalnoj gospodi, tako su Dubrovani poklonili Stjepanu II mletake tkanine,19 mladoj
kraljici Doroteji Gorjanskoj jednu peu grimizne svile raene u tehnici plia, jednu
peu aleksandrijske svile raene u tehnici velura te etiri smotka krzna od sure vjeverice.20 Osim evidencije odjevnih predmeta prilikom poklanjanja neto o izgledu
i materijalu nonje kod viih slojeva saznajemo i u oporukama. U oporuci kraljice Katarine iz 1478. godine spominje se meu ostalim i njezin kraljevski plat od
pozlaenog sukna, koji je ostavila jednoj crkvi u Rimu.21 Jelena, supruga Sandalja
Hrania pohranila je 1440. godine u Kotoru dvije haljine od crvenog velura, postavljene hermelinom; jedna je bila ukraena biserom i nije imala rukava, a druga je
imala zlatom izvezene rukave.22 Premda burgundska moda u velikoj mjeri odreuje
stil odijevanja u 15. stoljeu, pojavom specifinog bosanskog stila (al modo de Bosnia), uz upotrebu skupocjenih tkanina iz Italije, turske svile, srebrenih pojaseva,
kolajni od zlata s dragim kamenjem, orujem okovanim u skupocjeni metal, izgled
bosanskih plemia odvaja se djelomino od tipinog gotikog naina odijevanja koji
je vladao u Budimu i srednjoj Europi.23
Kao to je spomenuto za nie slojeve drutva tee je detaljno opisati i pribliiti
izgled odjee osim da je ona izraivana od grubljih materijala kao to su vuna, lan
i sukno te je slabije ukraena nego je to sluaj s plemikom nonjom. Vii slojevi
ostavili su vie tragova iz kojih se moe dobiti uvid u izgled nonje koja se nije u
mnogome razlikovala od nonje istih slojeva drutva srednjovjekovne Europe. Tako
supruga Stjepana Kotromania i ki imaju haljinu veoma visokog struka, a supruga
Desanka Kovaevi-Koji, Ekonomske veze i kulturni uticaji izmeu bosanske drave i talijanskih
gradova u XIV i XV vijeku, Godinjak Drutva istoriara Bosne i Hercegovine, br. XXXV, Sarajevo, 1984, 39; Aneli, Doba srednjovjekovne Bosanske drave, 540; usp. Bojana Radojkovi,
Zapadni uticaji na primenjenu umetnost Bosne u XIV i XV veku, Radovi sa simpozijuma: Srednjovjekovna Bosna i Evropska kultura, (ur. Fikret Ibrahimpai), Izdanja Muzeja grada Zenice, III,
Zenica, 1973., 220-224.
19
Kovaevi-Koji, Ekonomske veze i kulturni uticaji, 36; Radojkovi, Zapadni uticaji na
primenjenu umetnost Bosne u XIV i XV veku, 225-226.
20
Pavao Aneli, Bosanska kraljica Doroteja Gorjanska, Glasnik Zemaljskog muzeja, Arheologija,
sv. XXVII/XXVIII, Sarajevo, 1972/1973., 381.
21
Aneli, Doba srednjovjekovne Bosanske drave, 544.
22
Isto, 548.
23
Lovrenovi, Srednjovjekovna Bosna i srednjoeuropska kultura, 194-195.
18

89

slaven tadi

bana ubia nosi haljinu podijeljenu na dva dijela razliite materije i ara, dok na
glavi ima kapu nalik skufiju koja bi mogla biti bosanski komad odijela; ogrta slian
njenom, koji je privren fibulom na sredini grudi, nose i tri keri kraljice Jelisave.24 Na nadgrobnom spomeniku kraljice Katarine takoer su vidljivi dijelovi nonje
koju su imali vii slojevi, prije svega kraljevska obitelj. Kraljica je obuena u dugaku
haljinu, iji blagi nabori seu do stopala. Gornji dio, neto dubljeg proreza okovratnika haljine, ukraen je trostrukim nizom dekorativnih elemenata krunog oblika,
iroki pojas s nizom kvadratnih dekorativnih motiva vjerojatno je autohtonog bosanskog podrijetla.25 Materijali koji su koriteni prilikom izrade odjee viih slojeva
i kraljevske obitelji su izuzetne vrijednosti i kvalitete. Ostaci brokata pronaeni su u
Arnautoviima kod Visokog, a zlatom vezeni grb bosanskih kraljeva Kotromania
potvruje da se tu nalazila kraljevska grobnica.26
Raznovrsnost nakita pokazuje da je trgovina dragocjenim metalima, kao i
izraevinama od istog, bila rasprostranjena u srednjovjekovnoj Bosni. Najei nalazi nakita su naunice, prstenje i ogrlice koje su uvozili, ali bilo je i izraevina domaih majstora, posebno zlatara koji su esto izuavali zanat u primorskim gradovima:
Zadru i Dubrovniku. Prstenje s kraja 14. i 15. stoljea pronaeno na prostoru Bosne
i Srbije moe se podijeliti u dvije grupe: prstenje s prikazom fantastinih ivotinja i
prstenje gotskog oblika sa heraldikim znakom na peatnjaku.27 Zlatarski proizvodi
sluili su srednjovjekovnom ovjeku, bilo kao isti ukras bilo funkcionalno kao
ukraeni predmeti ili dijelovi nonje, oruja i bojne opreme, pokustva, crkvenog
namjetaja, knjiga i slika.28 Osim ukrasne i funkcionalne vrijednosti nakit je, ba kao
i odjea, pokazivao drutvenu pripadnost odreenom sloju.
Smatramo da narodna nonja katolkinja ireg prostora srednje Bosne, a koja je
bila u svakodnevnoj upotrebi do 70-ih godina 20. stoljea, velikim dijelom vue korijene iz srednjeg vijeka. Usporedba ove nonje s prikazima i pisanim zapisima daje
povoda za iznoenje ovakvog miljenja, ali i ostavlja prostor za daljnja istraivanja.
Narodna nonja katolkinja sastojala se od koulje bijele boje, koja je padala do ispod
Vasi, O nekim vidovima srednjovjekovne nonje u BiH, 251-252; Banica ubi prikazana je po
gotskoj modi i duhu gotike, Radojkovi, Zapadni uticaji na primenjenu umetnost Bosne u XIV
i XV veku, 225.
25
Anelko Zelenika, Nadgrobni spomenik bosanske kraljice Katarine Kosaa-Kotromani u Rimu,
Hercegovina, br. (1) 9, Mostar 1995., 121-122.
26
Koliko se moe suditi po grai arheolokih nalaza i likovnih izvora, brokatne tkanine su preteno
sluile viim slojevima feudalnog drutva i crkvi. Aneli, Doba srednjovjekovne Bosanske drave, 539; Isti, Grobovi bosanskih kraljeva u Arnautoviima kod Visokog, GZM, Arheologija, sv.
XVII, Sarajevo, 1962., 165.
27
Radojkovi, Zapadni uticaji na primenjenu umetnost Bosne u XIV i XV veku. 214-216; Posebnu
grupu prstenja, koje je tipino za Bosnu, ini bronzano prstenje, koje nije raeno za bogatu bosansku vlastelu, ve za znatno siromanije slojeve, ista 216.
28
Aneli, Doba srednjovjekovne Bosanske drave, 529.
24

90

nakit i nonja ena u srednjovjekovnoj bosni

koljena preko donjeg vea gaa te je u struku vezana pasom koji je imao metalne
zakake pavte; koulja je imala iroke duge rukave, a preko nje ila je erma, na nogama su bile vunene arape s podvezama.29 Zimi se koristio dugi kaput gunj koji
je ukraen gajtanom, vezom crvene boje. Ovakav nain nonje s dugom kouljom,
opasanom oko struka, donjim veom koji se najee vidi, kratkim kaputom bez rukava, najee crne boje, i zimi kaputom, kod katolkinja i pravoslavki ini osnovu na
irem podruju dananje Bosne, bez Hercegovine, prema sjeveru do Save. Odreene
varijacije odjee su razliite, ogledaju se u materijalu izrade, boji nonje i razliitom
vezu koji ukraava odjeu.30
Nonja kao i nakit kroz cijeli srednjovjekovni period razvijala se i evoluirala srodno s jaanjem gospodarske moi srednjovjekovne bosanske drave, te je predstavljala
statusni simbol to je uoljivo u dosada izloenom. Gospodarsko jaanje omoguilo
je trgovinsku razmjenu s udaljenim krajevima, uglavnom zapadne Europe, te na taj
nain nabavku tekstilnih predmeta skuplje vrijednosti i vee kvalitete. Osim nabavke materijala za izradu odjee, u vie slojeve drutva srednjovjekovne Bosne dopire
i moda rasprostranjena u tadanjoj Europi, pa bosanski feudalci u tom pogledu ne
odskau od viih slojeva srednjovjekovne Europe. Kada je nakit u pitanju, oduvijek
je imao ukrasnu ulogu, ali i predstavljao statusni simbol, pa se nerijetko nabavljao
iz uvoza; osim uvoza, proizvodnja nakita rasprostranjena je i u samoj Bosni od ruku
domaih majstora. Nakit je takoer imao, osim ukrasne svrhe i statusnog simbola, i
funkcionalnu stranu, kada je koriten kao dio odjee.
Nonja ena niih slojeva i openito nonja niih slojeva zadrala je primitivnu izradu i uporabu materijala manje vrijednosti i vee pristupanosti. Ova nonja
podreena je prije svega funkcionalnosti, a isticanje unutar niih slojeva vreno je
ukraavanjem odjee raznovrsnim vezovima. Nakit niih slojeva manje je poznat,
ali po nalazima svakako je bilo prisutno u upotrebi prstenje, naunice i razne kope
kao prepoznatljiv detalj koji je sluio za vezivanje pojasa. Velika je vjerojatnoa da
su ostaci nonje srednjovjekovnih ena u veoj ili manjoj mjeri preivjeli u obliku
narodnih nonji ena Bosne i Hercegovine sve do 20. stoljea, to bi trebalo detaljno ispitati analizom izvorne grae, ostacima naziva pojedinih dijelova nonje, dakle
jezinom analizom sa stanovita etnologije.

U razgovoru s Marom Tadi (88) koja i danas nosi narodnu nonju epakog kraja i Nikom Tadi
(84) saznali smo nazive pojedinih dijelova nonje i dobili uvid u izgled nonje. Takoer iz razgovora
smo saznali da je bilo odreenih razlika u enskoj nonji izmeu udatih ena i djevojaka, a ogledale
su se u vezovima (gajtanom) kojima je ukraena nonja prije svega erma i izgleda pokrivala za
glavu marame koju su nosile djevojke, a koturae ene. Intervju obavljen 7. 8. 2012.
30
Usp. Zorislava Markovi, Narodna nonja u okolini Travnika, GZM, Nova serija Etnologija, sv.
IX, Sarajevo, 1954, 115, Zorislava uli, Narodna nonja u Posavini, GZM, Nova serija Etnologija, sv. XI, Sarajevo, 1956, 71.
29

91

slaven tadi

Slaven Tadi
Jewellery and Clothing of Women in Medieval Bosnia
Summary
Costume and jewellery in the Middle Ages developed and evolved along with the
growth of economic power of the medieval Bosnian state, and therefore represented
a status symbol. The economic growth enabled commercial exchange with far away
lands, mainly of Western Europe, and this facilitated the acquirement of valuable
and quality textiles. Apart from the materials for the creation of clothes, the higher
strata of Bosnian society was also influenced by European fashion of the time. Therefore the Bosnian nobility does not differ much from its European contemporaries
in that regard. Jewellery always had a decorative role but was also a symbol of social
status. It was usually acquired by importing, but domestic craftsmen created some
jewellery too. Jewellery was also used as a decorative element of the clothing.
The clothing of women from lower strata of society remained primitive since it
was made from less valuable materials. These clothes were made for functionality,
while the decorations were made by embroidery. The jewellery worn by these women is less known, but according to archaeological findings it was nonetheless used,
especially rings, earrings and various buckles as a characteristic detail for the fastening of belts. There is a great possibility that the clothing of medieval women more
or less remained preserved in the form of the folk costumes of women in Bosnia and
Herzegovina to the 20th century. This should be examined in more detail according
to the available sources and linguistic analysis.

92