Na Gomilama u Veseloj uz lijevu obalu Veseoice nalazilo se rimsko rudarsko

naselje. I ono je poput mnogih u Uskoplju, graeno od opeke, zidovi su bukani

krenim malterom. O rudarskom karakteru naselja svjedoi nekoliko troskovita
(A.kegro Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro-ugarske
uprave. HRVATSKA UZDANICA, USKOPLJE 1996, str.39)
Vesela Straa
Vesela Straa je sa svojim podgraem bila politiko, gospodarsko i kulturno
sredite Uskoplja u srednjem vijeku do osmanlijske okupacije. Pod Veselom
Straom su se kriali putevi koji su vodili iz Dalmacije, Slavonije, Lave i Vrhbosne
te iz doline Neretve preko Rame. Po svoj prilici krajem 14.st. u Veselu Strau doli
su franjevci, pa je Vesela Straa postala i duhovnim sreditem Uskoplja. Prema ne
odve pouzdanim izvorima, u franjevakom samostanu u Veseloj Strai odran je
15.5.1406.g. kapitul Bosanske franjevake vikarije, na kojem je za vikara bio
izabran fra Marin Splianin. Franjevaki samostan u Veseloj Strai je bio takoer i
omiljeno svratite bosanskih kraljeva i feudalaca. Tako je prema podacima jedne
krivotvorene isprave iz sredine 17.st., prilikom odravanja franjevakog kapitula
15.5.1406.g. u Veselu Strau sa svojom pratnjom navratio kralj Ostoja. Tom
prilikom je pred franjevakim vikarom i ostalim franjevcima