Gospodine naelnie, potovani predsjedavajui Opinskog vijea, gospoda vijenici,

Dopustite mi da prezentiram izvjetaj o aktivnostima na zatiti prirodnog naslijea, jednom od

segmenata koji JU Zaviajni muzej Travnik sprovodi u okviru svojih pravnih i zakonskih
nadlenosti, vie od ezdeset godina, koliko postoji i djeluje.
Izvjetaj je nainjen nakon procesa, koji je pokrenula i kreirala grupa graana u vezi uklanjanje
suhih, oboljelih i problematinih stabala na Plavoj vodi. Spomenuta stabla uklonjena su na
inicijativu Zaviajnog muzeja Travnik, uz prijedlog i nadzor strunog lica, ininjera biologije, koji
prema opisu svoga radnog mjesta, kao kustos prirodoslovne zbirke, ima obavezu, pored drugih
muzeolokih poslova, voditi sustavnu brigu o prirodnom naslijeu.
Koliko je to u tekoj ekonomskoj situaciji i u naoj sredini, ije stanovnike ne krase epiteti
discipliniranih i savjesnih graana, mogue obavljati sistematino i planski, na vama je da sami
prosudite. Konano i ova vanredna sjednica zorno svjedoi o tome.
Budui da je u pitanju Vanredna, a ne Tematska sjednica Opinskog vijea, jasno se, iz same
kvalifikacije njenoga naziva, moe zakljuiti da je rije o vanrednim prilikama koje su nastale
reakcijom i djelovanjem odreene skupine ljudi u vezi redovnih aktivnosti koje je sprovodio
Zaviajni muzej Travnik.
Budui da su od strane grupe graana podnesene prijave za pokretanje krivinog postupka, kao
svjedok je morala dati izjavu zaposlenica Muzeja, a u vezi djelatnosti koje Muzej obavlja u okviru
svoje nadlenosti. Time je izmeu ostalog, priinjena velika teta ovoj ustanovi prema kojoj se
proteklih dana permanentno razvijala loa recepcija u javnosti. Zbog toga insistiram, kao
predstavnica JU Zaviajnog muzeja Travnik, da se Opinsko vijee oituje o tome da li ova
ustanova treba nastavljati raditi svoj posao na zatiti prirodnog naslijea, kako je i propisano njenim
pravnim aktima i zakonskom regulativom, te da o tome donese zakljuak i dostavi ga u pismenoj
formi Muzeju.
Pravna regulativa
Kada je u pitanju oblast zatite, ouvanja i promocije prirodnog (pokretnog i nepokretnog) naslijea
koje Muzej realizira u okviru godinjeg plana i programa rada, elim vas najprije ukratko upoznati s
pravnim i zakonskim aktima na kojima se ta djelatnost temelji.
Pregled je dat hronolokim redom:
-

Odluka o prenosu kulturno-historijskih spomenika i prirodnog naslijea na uvanje,

odravanje i koritenje Zaviajnom muzeju Travnik, koje donosi Vijee Skuptine optine
Travnik, 1981. godine.

Zakon o zatiti i koritenju kulturno-istorijskog i prirodnog naslijea Bosne i

Hercegovine (1985.)

Statut/ Pravila JU Zaviajni muzej Travnik

lan 12. u kome se kae:
Djelatnost Muzeja (koja se odnosi na muzejski materijal je regulisana Uredbom sa
zakonskom snagom o muzejskoj djelatnosti i Propisima koje donosi Skuptina
Srednjobosanskog kantona, a ) se ostvaruje u muzeolokom, naunom i kulturnohistorijskom pravcu u oblasti: arheologije, etnologije, historije umjetnosti, knjievnosti
te prirodnih nauka (zoologija, botanika, geologija, paleontologija).

Djelatnost Muzeja se odnosi na zatitu pokretne, nepokretne i prirodne batine ireg

zaviaja, a esto ima iri krug djelovanja na podruju regije, tj. Kantona.
-

Prema Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u JU Zaviajni muzej

Travnik, kustos Prirodoslovne zbirke, pored brige o muzejskoj zbirci i muzeolokih
poslova, izmeu ostalog:

Brine o prirodnom naslijeu zaviaja, predlae mjere zatite i pokretanje postupaka zatite,
te organizira radove na zatiti,

Izrauje registre nesamonikle dendroflore grada, endemskih vrsta ovoga podruja i slino,

Podnosi strune izvjetaje i informacije na zahtjev strunih i drugih organa.

Prema Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta na poslove kustosa Prirodoslovne zbirke moe
biti rasporeena osoba sa zavrenim Prirodno-matematikim fakultetom, smjer biologija.
Na tim poslovima u Muzeju radi osoba te struke koja je 1979. godine diplomirala na Zagrebakom
sveuilitu.
Aktivnosti
Slijedom gore navedene informacije o pravnoj regulativi na temelju koje Muzej djeluje u segmentu
zatite prirodnog naslijea, u narednom izlaganju predstaviti emo neke znaajnije aktivnosti koje
su realizirane u posljednjih dvadesetak godina.
U okviru spaavanja i ouvanja zatienog prirodnog dobra, Aleje lipa, ija starost je procijenjena
na preko 120 godina, a u kojoj se nalazi vrsta lipe kojoj je poznati botaniar, Karl Maly 1905.
godine dao naziv po naem gradu (Tilia travnicensis Maly), Muzej provodi permanentnu zatitu
ovog izuzetnog, ali i iznimno ugroenog lokaliteta, o kome su nainjene mnogobrojne studije,
elaborati, ali se zbog nedostatka sredstava djelatnost svodi na ouvanje postojeeg fonda, uklanjanje
odumrlih primjeraka i kontinuirano nastojanje da se obnovljeni fond sauva.
Najvei problem predstavlja destruktivni ljudski faktor, a tu spadaju i nestrune intervencije
pojedinaca koje ugroavaju opstanak ovoga prirodnog dobra.
Koliko je naa ustanova involvirana u problemaiku zatite prirodnog naslijea, zorno govori primjer
da je Muzej 1986. godine morao platiti odtetu vlasniku automobila na koji je olujni vjetar sruio
suhu granu u Aleji lipa. Muzej je kao nadlena ustanova morao snositi trokove jer je u pitanju
prirodno dobro zavedeno u Registar zatienih dobara prirodne batine Bosne i Hercegovine.
Velika muzejska kampanja na preventivnom djelovanju i ouvanju prirodne batine, pokrenuta je
1996. godine i trajala je tri godine. Nakon to je te godine pod teretom velike koliine mokroga
snijega polomljeno mnogobrojno drvee u gradu, kada je ak unitena i mreasta kupola na turbetu
bosanskog vezira Delaludin Ali-pae, a koju je nakon toga Muzej obnovio, pokrenuli smo
aktivnosti na sanaciji tete i uklanjanju opasnosti od polomljenih i suhih grana na nekoliko
lokaliteta u gradu. Bio je to zajedniki projekat Zaviajnog muzeja Travnik i Holandskog bataljona
SFOR-a, a u cilju zatite sigurnosti graana i materijalnih dobara.
U tim aktivnostima, kojima je koordinirao Muzej, a koje su se obavljale u tri navrata, u periodu
1997-1999. Godine, svoj doprinos su dali: Kantonalni tab civilne zatite, Opinski tab civilne
zatite, MUP Travnik, Elektrodistribucija Travnik, JKP Babunar Travnik, PTT Travnik,
Preduzee Lavansko Travnik. U okviru te kampanje djelovalo se u Aleji lipa, kod Muzeja, na
gorostasnoj bukvi kod Hadi Ali-begove damije, na nekadanjem parku kod Stare bolnice i na

platanima kod Doma zdravlja gdje je godinu dana ranije dolo do traginog dogaaja, kada je suha
grana uzrokovala smrt djevojice.
Pored gore navedenih aktivnosti, nae djelovanje se nerijetko odvijalo i u sferi lijeenja i spaavanja
ugroenih stabala, kao to su aktivnosti na raritetnoj Bijeloj Topoli kod damije u Turbetu, dvije tise
u Biogradlia dvoritu i u Fatmiu, brijestu u Piroti i na drugim zatienim dobrima prirodne
batine.
Na gorostasnom stablu mezijske bukve kod Hadi Ali-begove damije, djelovalo se nekoliko
godina. Najprije su se uz pomo velike SFOR-ove dizalice u dva navrata kresale grane u gornjim
dijelovima kronji, potom smo bukvu spaavali nakon to je to drvo neko pokuao unititi
buenjem korjena i ubrizgavanjem kiseline. U sanaciji ove povrede, koju smo blagovremeno uoili,
te ienju trulih dijelova stabla u gornjim zonama, ugradnji serklaa i plombiranja oteenja pri
korjenu drveta, bili su ukljueni strunjaci sa Prirodno-matematikog fakulteta u Sarajevu i firme
Parkovi Sarajevo. Tom prilikom se djelovalo i u Aleji Lipa. Muzej je vodio aktivnosti i osigurao
potreban materijalna sredstva, koja su iznosila oko 3.500,00 KM.
Na inicijativu Opine Travnik svakodnevno dobivamo zahtjeve za davanje miljenja strunog lica,
ininjera biologije, u vezi zahtjeva koje graani pokreu za uklanjanje suhih i problematinih
stabala. Nekoliko takvih zahtjeva koji su pristizali od 2008. godine, odnosilo se i na stabla vrba na
Plavoj vodi. Zahtjevi su upuivani od strane vlasnika ugostiteljskih objekata zbog opasnosti koja je
prijetila od obruavanja suhih dijelova stabala na posjetioce i goste.
U vezi problematinih stabala vrbi na Plavoj vodi, proitat u na dopis koji je proslijeen prema
Opini Travnik 16. 10. 2012.godine.
Predmet : obavijest o stanju drvea na Plavoj vodi.
Potovani,
U protekli par godina na intervenciju graana, opinskih slubi a i nae ustanove, pokuavao se
rijeiti problem starih stabala vrbe na lokalitetu Plava voda u Ttavniku. Neto je ak raeno, ali
nedovoljno i nestruno. Posljednji put se na taj lokalitet izlazilo sa predstavnikom Slube za
zajednike i komunalne poslove, gospodinom Almirom Golomanom. I tom prilikom je konstatovano
da stabla , zbog svoje dotrajalosti, predstavljaju stalnu opasnost, kako za ljude, tako i za
materijalna dobra, a i estetski naruavaju izgled toga prostora, kojim prolazi stotine turista i
kojima je to prvi kontakt sa naim gradom.
Kako se ne radi o nekim posebnim, zatienim vrstama, predlaemo da se veina stabala u
potpunosti ukloni. Izuzetak bi predstavljala 3 stabla (alosna i bijela vrba), koje su relativno zdrave
i koje bi se mogle pravilnom obradom obnoviti.
Miljenja smo da je ovo godinje doba najprihvatljivije za zahvate na tome prostoru. Preporuka je
bila da se nakon ureenja podloge (uklanjanje panjeva) nasadi obnove tamo gdje je to mogue i
prihvatljivo, a da se sadi ista vrsta stabala zbog sredine koja pogoduje razvoju ove vrste, a i
ukupnog dojma koji bi pruao ovaj prostor nakon ozeljenjavanja.
Voljni smo kao i do sada sudjelovati u rjeavanju ovih i ovakvih problema.
S potovanjem,

I na kraju, kako se iz ovoga izjetaja moe vidjeti, vrbe su uklonjene jer je to trebalo uiniti.
Najprije da bi se djelovalo preventivno na zatiti ivota graana i materijalnih dobara, a onda u cilju
poduzimanja mjera na planskog ureenja toga prostora, o emu postoji i projektni zadatak .
Sve ono to se nakon toga deavalo u Travniku i to je rezultiralo ovom sjednicom predstavlja
ometanje rada Muzeja i stvaranje jedne sasvim pogrene i iskrivljene slike u javnosti.
Posebno je ilustrativno da se to dogaa u vremenu kada se u naoj zemlji vrata mnogih muzeja
zatvaraju, a travniki Muzej nie uspjene projekte jedan za drugim i pri tome ih implementira sa
sredstvima koja dolaze sa viih instanci vlasti i iz meunarodnih fondova, ne optereujui opinski
budet. Ta vrsta sloenih, istrajnih i delikatnih projekata, kao to je obnova nacionalnog spomenika
Stari grad, obnova raritetnog primjerka tehnike batine, parnog voza ire, izmjena stalnih postavki
i formiranje novih, u Muzeju, Rodnoj kui Ive Andria i Starom gradu, pokretanje arheoloke
kapanje na Opini Travnik nakon 60 godina vakuma u toj oblasti, izdavanje novih naslova i uope
prezentiranju raznovrsnih kulturnih programa, ni blizu nisu pobudili toliku medijsku panju kao to
je to uklanjanje suhih, bolesnih i problematinih stabala na Plavoj vodi.
Zamjena teza, neargumenovano djelovanje, manipulacija graana uz organiziranje patetinih
procesija i blasfeminih performansa zavedenih mladih ljudi na lokalitetu gdje su stabla vrbi nekada
stajala, govore samo koliko je naa stvarnost poprimila iracionalno lice i koliko smo izgubili
kompas za realnost, sa kojom nismo u stanju uhvatiti se u kotac.
Da je kojim sluajem ta nezadovoljna grupa graana sjela i napisala nekoliko projekata i aplicirala
ih na odreene javne pozive, bili bi u situaciji da danas hvalimo njihov rad i da svi skupa u ovom
tekom vremenu imamo koristi. Ovako se sve svodi na lo imid grada, stvaranje negativnog
naboja, uzaludno troenje energije i izgubljeno vrijeme.
I to bi dobri duh Travnika, Sead Sari rekao: Opet su Travniani, po ko zna koji put, uspjeli
poraziti sami sebe.