TIHI]EV PRIJEDLOG ZA BUDU]U VLAST: 2+2+2

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Predratni kondukter
iz Kiseljaka, bje`e}i od svih policija svijeta,
sklonio se u BiH i razvio biznis u Sarajevu

SVJETSKI EKSKLUZIV
OVO JE
SLOBODAN
TE[I]
NEKRUNISANI KRALJ
[VERCA ORU@JA

www.slobodna-bosna.ba
PREVIRANJA U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI BiH

Duge pripreme za izbor nasljednika Mustafe ef. Ceri}a

 SADR@AJ
12 DEBLOKADA VLASTI
TIHI] PREDLA@E KOALICIJU 2+2+2
Po~etkom naredne sedmice, na sastanku
predsjednika parlamentarnih stranaka, lider
SDA Sulejman Tihi} iza}i }e s prijedlogom
da vlast na dr`avnoj razini konstituira
{esto~lana koalicija tri nacionalna
bloka; “Slobodna Bosna“ analizira motive i
razloge Tihi}evog prijedloga i otkriva
kako }e reagirati SDP
54 KULTNA PREDSTAVA
36 TRIBUNAL U HAAGU
[ta donosi 2011.
U pro{loj godini pred Ha{kim tribunalom
po~ela su jo{ dva velika su|enja za zlo~ine
po~injene u Bosni i Hercegovini po~etkom
devedesetih, privedeno je kraju su|enje
nekada{njim liderima Herceg-Bosne, do
sada najdu`e pred Tribunalom, Tu`ila{tvo
je do{lo u posjed ratnih dnevnika Ratka
Mladi}a koje su ocijenili kao krucijalni
dokaz u nekoliko predmeta. Na{a suradni-
ca pred okon~anje zimske pauze analizira
{ta }e se tokom ove godine de{avati u
sudnicama Ha{kog tribunala
60 HISTORI^ARKA
46 TRANSFER STOLJE]A
Edin D`eko, od kolijevke pa
do “kolijevke nogometa”
Pro{le je nedjelje najbolji bosanskoherce-
gova~ki nogometa{ EDIN D@EKO
prelaskom iz WOLFSBURGA u engleski
MANCESTER CITY postao akter jednog
od najskupljih transfera u novijoj povijesti
svjetskog nogometa. Reporteri “SB“ su u
posljednjih 4-5 godina uporno i temeljito,
rije~ju i fotografijama pratili karijeru ovog
sjajnog nogometa{a i odli~nog mladi}a,
koji je iz sarajevskog “@eljezni~ara“, uz
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
dosta poni`avanja i nerazumijevanja,
ispra}en kao besperspektivan “kadar“
66 “MOBILNI“ FILMOVI
U ATELJEU 212
Otac na slu`benom repertoaru
Prije dvadeset i sedam godina u
Bosanskom narodnom pozori{tu u Zenici
premijerno je izvedena predstava DJE^IJA
BOLEST: OTAC NA SLU@BENOM PUTU,
koju je po dramskom tekstu ABDULAHA
SIDRANA re`irao JOVICA PAVI]; u martu
ove godine, pak, isti tekst }e u beograd-
skom Ateljeu 212 postaviti OLIVER
FRLJI], jedan od najzna~ajnijih pozori{nih
re`isera u regiji: najva`niji akteri ovog
pozori{nog klasika samo za ”SB” govore o
njenoj slavnoj pro{losti i budu}nosti
OKUPIRANOG SARAJEVA
Profesorica Emily Greble
Narednog mjeseca iz {tampe }e iza}i
knjiga ameri~ke profesorice povijesti
EMILY GREBLE, pod nazivom Sarajevo
1941-1945, muslimani, kr{}ani i Jevreji u
Hitlerovoj Evropi. U razgovoru za na{ list,
www.slobodna-bosna.ba
gospo|a Greble govori o tome {ta donosi
ova knjiga te razlozima koji su je privukli
da istra`uje kako su Sarajlije do`ivjele
Drugi svjetski rat i kako su uspjeli
sa~uvati aspekte multikulturalnog karak-
tera grada uprkos okupaciji, gra|anskom
ratu i teroru
Novi regionalni filmski trend
Ako imate dobru pri~u, a nemate dovoljno
novca da je pretvorite u film, postoji jed-
nostavno rje{enje: kamera na va{em
mobilnom telefonu; snimanje filmova uz
pomo} mobitela sve je prisutnije me|u
filma{ima iz na{e regije - dvojica poznatih
filmskih autora, NED@AD BEGOVI] i
DALIBOR MATANI], za “SB“ govore zbog
~ega su filmsku kameru privremeno odlu~ili
zamijeniti - mobitelom
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET
IZBOR JE BA[ PRAVOSUDNA FARSA

Skromna Sud BiH prihvatio kaznenu

radna biografija
Vasi}evog
prijavu Abu Hamze protiv
nasljednika rukovodstva OSA-e, jer mu
Zorana Mandi}a nije dopušten pristup
Kako se i dalo o~ekivati, direktor policije
MUP-a Republike Srpske Gojko Vasi}
imenovao je pro{log tjedna Zorana
obavještajnim podacima!!!

Foto: Milutin Stoj~evi}

Mandi}a za svog nasljednika na mjestu
na~elnika Uprave kriminalisti~ke polici-
je. Dosada{nji na~elnik Centra javne
bezbjednosti Isto~no Sarajevo Zoran
Mandi} je, naime, ve} mjesecima slovio
kao apsolutni favorit za izbor na neku
od najva`nijih policijskih funkcija u
MUP-u RS-a, premda nije posve jasno
~ime je zaslu`io takav tretman.
Predstavljaju}i ga kao vrsnog policajca
(unato~ skromnim profesionalnim rezul-
tatima), njegovi su {efovi, direktor poli-
cije Gojko Vasi} i ministar unutarnjih
poslova RS-a Stanislav ^a|o istakli
kako je Zoran Mandi} karijeru zapo~eo
1992., u nekada{njoj Slu`bi dr`avne
bezbjednosti u Trebinju, da je od ’97.
bio na~elnik CJB Fo~a, a potom
na~elnik Odjeljenja za krim-
obavje{tajne analize u Upravi kriminal-
isti~ke policije. Istaknuto je i da je Zoran HALALI NAM, HAMZA
Mandi} bio vr{itelj du`nosti na~elnika Imad al-Hussin uhap{en je u oktobru 2008., ali jo{ uvijek nije deportiran iz BiH
Regionalnog ureda SIPA-e u Mostaru,
Pro{le su vi{e od dvije godine otkako se kojih je svojedobno progla{en prijetnjom za
odnosno, {ef istraga. No, potpuno je
Imad al-Hussin, u javnosti poznatiji kao nacionalnu sigurnost BiH, odnosno, per-
pre{u}eno da je „policijski profesion-
Abu Hamza, nalazi u Imigracijskom centru sonom non grata?!
alac“ Mandi} do ’92. radio u
u Isto~nom Sarajevu, ali sudska trakavica I mada su obavje{tajne procjene i
Nacionalnom parku Sutjeska na
oko njegove deportacije u rodnu Siriju jo{ podaci o osobama koje predstavljaju sig-
Tjenti{tu, te da se jedino tada bavio
nije okon~ana. Premda mu je bh. dr`avlj- urnosnu prijetnju u bilo kojoj dr`avi na svi-
svojim poslom, budu}i da je po struci
anstvo oduzeto 2007. godine, nakon ~ega jetu strogo povjerljive i potpuno je neza-
diplomirani turizmolog. (S. M.)
je ostao i bez dozvole za boravak u BiH, mislivo da se dostavljaju onima na koje se
nekada{nji je lider mud`ahedinske zajed- odnose, ~ini se kako u BiH, barem kada je
Zoran nice u Bo~inji proteklih godina podnio vi{e u pitanju Abu Hamza, va`e neka druga
Mandi} sudskih `albi kako bi po svaku cijenu pro- pravila. Iako se, naime, o~ekivalo da }e
longirao povratak u svoju domovinu, za Abu Hamzina kaznena prijava u samom
koji, ina~e, nije imao nikakvih smetnji, ni startu biti odba~ena, posebice ako se zna da
ograni~enja. No, nedavno je Sirijac Sud BiH ima na stotine pre~ih predmeta,
povukao novi potez, pa je nakon mnogob- desilo se upravo suprotno, {to je pravni
rojnih `albi Ustavnom sudu BiH, skandal bez presedana. Stoga ne treba
Europskom sudu za ljudska prava u isklju~iti mogu}nost da se u narednim
Strassbourgu i Dr`avnom sudu, posred- mjesecima, umjesto agresivnog Sirijca koji
stvom svojih odvjetnika podnio kaznenu je davno trebao napustiti BiH, na
prijavu protiv Obavje{tajno-sigurnosne optu`eni~koj klupi uskoro direktor dr`avne
agencije BiH (OSA-e). U prijavi koju je tajne slu`be Almir D`uvo i njegovi najbli`i
dostavio Dr`avnom tu`iteljstvu, Abu suradnici, jer nisu po{tovali Zakon o slobo-
Hamza je tu`io rukovodstvo OSA-e jer mu di pristupa informacijama?!
nisu dostavljene informacije na temelju (S. Mijatovi})

4 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

 MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] BIRALI STE - GLADUJTE

Pravoslavni Božić u Sarajevu Nekoliko hiljada

najugro`enijih u
HRISTOS SE RODI RS-u ostalo bez
primanja
U istom danu kada je u Republici
Srpskoj vekna hljeba poskupila na 1,30
KM Vlada RS ukinula je nezaposlenim
demobilisanim borcima RS-a prve i
druge kategorije mjese~ne nadoknade.
Iako u Ministarstvu za bora~ka pitanja
postoji validna dokumentacija za isplatu
bora~kih dodataka, ovo ministarstvo
zatra`ilo je obnovu dokumentacije
kojom demobilisani borci dokazuju da
su nezaposleni. Ova odluka izazvala je
veliki revolt demobilisanih boraca kojih
PORUKA MIRA I POZIV u Republici Srpskoj ima oko 40 hiljada.
NA ZAJEDNI^KI @IVOT Na Vladu RS-a ogor~eni su i pred-
Vladika
Vladika dabrobosanski
dabrobosanski Nikolaj
Nikolaj stavnici porodica poginulih i zarobljenih
boraca i zarobljenih civila koji su u
istom danu obavije{teni da im ionako
SARAJEVO mizerne nadoknade ne}e biti ispla}ene,
JE I NA[E navodno, sve dok Vlada RS ne izvr{i
Vanja Jovanovi}, njihovu reviziju. Iako se pravda
paroh sarajevski (nepotrebnom) birokratskom proce-
durom, stvarni razlog ovih poteza Vlade
RS-a jeste prazna entitetska kasa. To je
prvi znak duboke ekonomske krize u
kojoj se nalazi Republika Srpska, a
prve na udaru su se na{le
najugro`enije socijalne kategorije u
RS-u, ~iji bunt se o~ekuje ve}
po~etkom marta. (M. D.)
PRU@ENA RUKA
ME\UVJERSKOG
DIJALOGA
Kardinal Vinko Pulji}

BLAGDAN
BLAGDAN LJUBAVI,
LJUBAVI,
MIRA,
MIRA, DOBRO^INSTVA
DOBRO^INSTVA
U
U obnovljenoj
obnovljenoj Sabornoj
Sabornoj crkvi
crkvi
pravoslavni
pravoslavni vjernici
vjernici do~ekali
do~ekali
su
su najve}i
najve}i hri{}anski
hri{}anski praznik
praznik

13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
BALKANSKI SPAVA^I
“AL JAZEERE“
Pi{e: SENAD AVDI]
Zapravo bi bilo zanimljivo da neka od milion nevladinih analitičkih
institucija istraži kako je moguć logičko-poslovni paradoks - da je
više “privatluka“ i nepotizma u javnom nego u privatnom sektoru?!
I
skreno zborim, ostaje mi jedino da mi na ~asnu pio-
nirsku rije~ vjerujete, jedva ~ekam da se u ovda{njem
elektronskom prostoru (a samim tim i u cijeloj regiji)
napokon pojavi ozbiljan, pouzdan, stabilan medijski
gigant, a katarska televizija Al Jazeera je mnogo vi{e od
toga. Na vrh su mi se glave, pa i vi{e od toga, popeli
regionalni tranzicijski medijski magovi, oligarsi, od
@eljka Mitrovi}a sa PINK-a, preko Ivana ]alete, vlasnika
OBN-a, ne zato {to je sporno njihovo bogatstvo i {to su
diskutabilne njihove transnacionalne vlasni~ke vratolomi-
je, nego isklju~ivo iz razloga {to je sadr`aj koji se emitira
na tim televizijama debiloidan, te {to je osnovni pokreta~
njihove ekspanzije na medijsko tr`i{te u Bosni i
Hercegovini u dubokom sukobu sa mentalnim zdravljem
ovda{njeg (ionako kreteniziranog) javnog mnijenja, dakle
sirotinje raje. Van svake razumne sumnje, vjerovao sam
da }e tu populisti~ku trash boraniju pro{le godine pomesti
gromoglasno najavljivana televizijska ku}a koju je,
barem je tako javnost inducirana i preparirana, ambi-
ciozno projicirala Sanela Jenkins, Sarajka sa stabilnim,
dapa~e, rastu}im rejtingom u ozbiljnim evropskim i svjet-
“Stambeni“, kadrovski i idejni pomaga~i velike televizijske mre`e “Al Jazeera“
skim poslovnim krugovima. Na kraju se ispostavilo da je
Sanela u cijeloj toj golemoj pri~i zate~ena “nevina u lud-
nici“, da je njeno ime koje ima prili~no odr`ivu poslovnu
i medijsku te`inu u osnovi bilo dimna zavjesa za mutne
strana~ko-predizborne ambicije sa rokom trajanja do 6.
oktobra; dana kada }emo napokon saznati da je na poli-
ti~ku karijeru Harisa Silajd`i}a, u smislu politi~ara i
dr`avnika ba~ena i posljednja lopata zemlje - stopostotne
zemljice Bosne i Hercegovine. Nakon toga katarzi~nog
doga|aja, TV1 izgleda sve bolje i bolje, sve opu{tenije i
inventivnije, ne samo u licencnim akvizicijama, nego i u
vlastitom produkcijskom aran`manu.
Imamo, s druge strane, televizijske javne servise,
pogotovo i prije svega one entitetske koji su ure|iva~ki
privatizirani u mjeri u kojoj privatne televizije nikada sebi
ne bi smjele dopustiti, naravno iz komercijalnih interesa.
Zapravo bi bilo zanimljivo da neka od milion nevladinih
analiti~kih institucija istra`i kako je mogu} logi~ko-
poslovni paradoks - da je vi{e “privatluka“ i nepotizma u
javnom nego u privatnom sektoru?! Koji bi televizijski
“privatnik“, ambiciozni gazda komercijalne televizijske
ku}e, uposlio svoju rodicu sa govornom manom, ro|aka
6 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.
koji sri~e slova na nepravilne slogove, ili od {ure `enu
koja nije u stanju zapo~eti re~enicu a da ima ideju kako je
(re~enicu, a ne `enu) privesti bilo kakvom pristojnom i
uhu prihvatljivom kraju. Vi{e je “specijalnih emisija“
Federalna televizija imala povodom “gnusnih i podlih“
napada na pojedine ure|iva~ke i menad`erske autoritete
od strane tako|er privatno-javnog medijskog partnerstva
iz Banjaluke nego {to je bilo specijalnih, interventnih
televizijskih programa nakon ne`eljene smrti Josipa
Broza Tita. Mo`da sam odve} lokalno kodiran; jedva se
natjeram da gledam pogroma{ki, neprobavljivi FTV,
samo mi jo{ treba da gledam maoisti~ki RTRS!
M
o`emo identi~nu pri~u otvoriti i o javnom i privat-
nom zdravstvenom sustavu, komunikacijskim,
elektroenergetskim, na koncu sekundarnim i terci-
jarnim djelatnostima, trgovinama, ugostiteljstvu - sve je
to impregnirano porodi~no-zavi~ajnim obavezama, sim-
patijama, obe}anjima i dogovornim “Fala ti, do|em ti...“.
Takozvanim Dr`i-ne daj, do|em ti, do|e{ mi mer-
hametlukom.
U projekat “balkanske Al Jazeere“, vjerovao sam, a ni
danas me ne napu{ta ta vjera, tlapnja, zato {to jedna
planetarna tv mre`a ne smije biti talac manje-vi{e glob-
alnog, a su{tinski krajnje privatno-tald`ijskog miljea blat-
njavog medijskog i poslovnog karakazana. “Al Jazeera“,
televizija koja ima 12 sportskih kanala, o kojima sam
istodobno i ovisnik i recidivist, u informativni program se
ne bih uplitao, zaslu`uje svaki respekt i, ako treba, osob-
nu poniznost u stavu mirno. Ima otad ne znam ba{ ta~no
koliko godina, ko mahnit sam po cijelom gradu tra`io
gdje }u gledati nogometnu utakmicu Bugarska - Hrvatska
~ija je televizijska prava, zezaju}i HRT, za regiju otkupio
(hrvatski) RTL i kod prijatelja koji ima sve te ~arobne
{ifre, kodove, feedove odgledam serbez tekmu na “Al
Jazeera Sportu 2“. Bilo, uzgred, 3:0 za susjede.
[ta zna~i to {to je “balkanska Al Jazeera“ kupila
frekvenciju kojom je raspolagala smije{na, bespomo}na,
karikaturalna “TV 99“, dugodi{nja privatna zabava
komunisti~kog blente Adila Kulenovi}a, jo{ jednog
kraji{kog fanati~nog autiste koji je tokom {kolovanja uz
rad (a radio na `eljeznici uz {kolovanje) skontao da bi
ne{to ipak od njega moglo ispasti, a u poodmaklom puberte-
 NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
tu (u petoj deceniji `ivota) sebi u glavu utuvio da je ne samo nov-
inar nego i intelektualac i, pri tom, poduzetnik, brajko moj! Ovako DIREKTOR
DIREKTOR
vam stvari izgledaju sa tom nezavisnom televizijskom ku}om NTV BALKANSKE’
BALKANSKE’
99: bandoglavi diletant i bezobraznik Kulenovi} hranio se ta{tinom AL
AL JAZEERE
JAZEERE
SDP-ove elite, privatno dizao kredite ko lud, a `irante je nalazio u TARIK
TARIK \O\I]
\O\I]
vrhu SDP-a. Kad su `irantima po~ele stizati ozbiljna bankarska ^uvar
^uvar ratnih
ratnih tajni
tajni
upozorenja, uglavnom zbog glavnice a pomalo i poradi kamata, Hasana
Hasana ^engi}a
^engi}a ii
arapskih
arapskih donatora
donatora
zloupotrijebili su gradona~elnika Sarajeva Aliju Behmena da za
“pi{ljivih“ 300-400 hiljada maraka kupi “NTV 99“. [to je mala
lova za Kulenovi}a, ogromna za gradski bud`et i vi{e nego prih-
vatljiva za `irantski SDP-ov Politbiro. Zbog tog drskog, ko staklo
providnog upada u ubogi gradski bud`et, Na{a stranka (Danis i
ostali) prije godinu-dvije iza{la je iz skup{tinske ve}ine.
E, sad, barem oficijelno, stoji kako je “Al Jazeera“ za kupovinu
“NTV 99“ platila blizu 2,5 miliona maraka. Kome? Kulenovi}u?
Upravi Grada Sarajeva? Politbirou SDP-a?

T
o je tek, ravnopravan dodu{e, ali sitan dio problema. Po nekoj
upravno-poslovnoj logici to bi moralo biti u domeni novoiz-
abranog direktora balkanske “Al Jazeere“ Tarika \o|i}a. Ako
je potrebno podsjetiti, a izgleda da podsje}anja nikad nije naodmet,
to je onaj provincijski pravnik iz Prnjavora koji je odmah na
po~etku rata netragom utekao, niko to nije primijetio, dodu{e, pa se
tokom rata ~vrstim vezama sa Hasanom ^engi}em stavio u
odbranu Bosne i Hercegovine na svakom pedlju planete osim na
onom na kojem je bjesnila agresija i pokolj. Pravno je \o|i}
osmi{ljavao idejni i materijalni polo`aj gazde Hasana ^engi}a, nje-
govih, aviona, kamiona, miliona, mo`da i milijardi. Nakon rata
\o|i} se entuzijasti~ki bacio na legalizaciju ^engi}eve uzurpacije
novca, materijalno-tehni~kih sredstava koja su iz bratskog arap-
skog svijeta stizala pre`ivjelim gra|anima Bosne i Hercegovine -
podsjetimo, rije~ je o vi{e nego privatnoj zlo~ina~koj organizaciji
BIO (Bosanska investiciona organizacija), koja je za dobrobit svog
naroda poplja~kala sve na {ta je bacila oko. Poslije se \o|i} ne{to
petljao po kabinetu dr`avnog premijera Adnana Terzi}a, po
privrednim i vanprivrednim komorama i evo ga, napokon izronio,
“za one {to ga vole“, kao direktor regionalne “Al Jazeere“.
Neki dan iz novina sam saznao da je cijelu operaciju “balkanske
Al Jazeere“ inicirao izvjesni Edhem Fo~o, “ugledni bo{nja~ki Zavidovi}ima. Bilo je odre|enih imovinsko-pravnih trzavica oko
intelektualac, biznismen i islamski aktivist“. Ne}u grije{iti du{u, tog projekta, ali ih je premostio Bakir Izetebegovi} anga`iraju}i

ra“ na Balkanu ostavljaju prostor za ~udne, uglavnom, negativne i nepotrebne spekulacije!

nikad za ~ovjeka nisam ~uo, pa nema smisla da o njemu i{ta sudim,
ni dobro ni pogano. Da je ugledni intelektualac, vallahi billahi bih
~uo, a za ove ostale atribucije nisam nikada. Jedva i{~eprkah da je
taj “ugledni bo{nja~ki intelektualac, biznismen i aktivist“ ro|en
prije ~etrdesetak godina u Sarajevu, na Bistriku, kako je godinu-
dvije prije rata oti{ao studirati u Maleziju, pa se malo du`e zadr`ao.
advokate koji }e to uskladiti sa zakonom i imovinsko-pravnim
“adetima“. Izetbegovi} je bio i nadzorni organ, dan i no} nije
spavao tokom izgradnje BBI centra nastalog na razvalinama
robne ku}e “Sarajka“ a sve to za lovu koju nije vrijedno pominj-
ati: 5-6 hiljada maraka mjese~no.

Oni koji ga bolje poznaju, a nema ih ba{ previ{e, tvrde da je rocke-
rska du{a, da umije svirati gitaru kao “malo (t)ko“. Prijatelj je sa
direktorom “Al Jazeere“ i kompletnim menad`mentom. Odli~no,
besprijekorno... Ali, zar nisu prijatelji sa malezijskim premijerom
Mahatirom bila ona dvojica svakog `aljenja vrijednih neimara,
marljivi studenti u Maleziji, iz Visokog, huda bra}a [abanovi} ~iji
samoubila~ki projekat “BOSMAL“ nikoga vi{e ne zanima, niti
okuplja? Osim u bahanalijskoj diskoteci koja malo-pomalo preras-
ta u uto~i{te obijesne sarajevske mlade`i, leglo “kuda idu
izgubljene djevojke“ duboko iza pono}i.
N
isam sretan {to se balkanska “Al Jazeera“ smjestila upravo u
“BBI centru“. Ali dobro, to je valjda zato {to ja ne vjerujem
ni u {ta u {ta, a oni se zaklinju u otvoreno tr`i{te, etni~ki
~istog i vjerski neprljavog novca.
P.S. Programski urednik “Al Jazeere“ za Balkan je Goran Mili},
veliko ime regionalnog televizijskog novinarstva. Ko bi i{ta smio
zinuti, prigovoriti, spo~itati Goranu? Niko, ni{ta, nigdje. Samo mi
malo krivo i neprofesionalno bilo kad Goran u odli~noj putopisnoj

N
a Marijin dvoru ni~e duboko iznad zemlje futuristi~ki tr`ni
centar koji sa desetinama miliona dolara finansira “kontro-
verzni“ arapski biznismen Al Shiddi, ~ija je renomirana
firma sa sjedi{tem u Londonu, sve do prije pet godina, najve}i
investicijski i poslovni ciklus zatvorila na buvljoj pijaci u
reporta`i iz Kuvajta obilazi va`ne ljude u toj zemlji sa
ambasadorom Bosne i Hercegovine, a ne smije ambasadoru (koji
ga o~ito gotivi) navesti ime... Ambasador, to bar nije te{ko znati, se
zove Jasin Rava{de, kuvajtski je dr`avljanin i ~ovjek s kojim se
Goran dru`io barem tridesetak godina gdje god je stigao, od
Beograda, do Zagreba, Sarajeva, pa, eto i do Kuvajta. 

13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 6. JANUAR
Izletio iz ku}e nakratko i obe}ao ~vrsto
i postojano da }u ku}i do}i do sedam, u vrh
glave do osam, a najkasnije do devet.
Do{ao duboko iza pono}i.
Osje}ao sam se ko Mujo kojeg je `ena
poslala na Markale da kupi pu`eve za
ru~ak. Kupi Mujo uredno pu`eve, ali zovu
ga iz kafane “na po jednu“, pa iz druge
kafane, pa iz tre}e... Uglavnom, narednog
jutra ulazi Mujo u avliju, pu{ta pu`eve iz
kese i galami na njih: “Hajmo malo
po`urite, nema jo{ puno do ku}e!“
PETAK, 7. JANUAR
[ta je ovo danas navalilo?! EDIN
D@EKO potpisao za Manchester City;
PJER @ALICA hvata mu{tuluk da je
zavr{io film o Plavom orkestru; GORAN
BREGOVI] najavio da se vra}a u
Sarajevo. Tri najve}e brige, od kojih godi-
nama nismo mogli ni `ivjeti ni umrijeti, u
samo jednom danu smirismo! Sada nam je,
napokon, sve potaman...
SUBOTA, 8. JANUAR
Dvije sam nezaboravne re~enice ~uo u
op{irnom televizijskom intervjuu FAHRU-
DINA RADON^I]A u Had`ifejzovi}evom
Centralnom dnevniku. Pa sam ih obje, da
ne bi zaboravio, namah pribilje`io.
Prva je duhovita, a druga je smije{na.
Veli Utemeljitelj kako se u sarajevskim
krugovima koalicija Tihi}a i Lagumd`ije
posprdno naziva “HEINEKEN KOALICI-
JA“ - “crvena zvijezda na zelenoj podlozi
iza koje stoji pivarska mafija“. Eh, da se
8 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.
Radon~i} kre}e u “sarajevskim krugovima“
znao bi {ta je izvorna “Heineken koalicija“
- to je kad popije{ toliko holandskih piva da
ujutro u WC {koljki ostane desetine crvenih
petokraka!
Ka`e Radon~i} i to da se on odavno
“ostvario kao novinar, privrednik i intelek-
tualac“. Odmah mi bija{e krivo {to neki dan
dok sam prolazio kroz Nik{i} ne svrnuh do
tamo{nje Likovne akademije, na kojoj je
prije trideset i kusur godina, diplomiraju}i,
Radon~i} stekao presti`an status
nedosti`nog intelektualca! Da sam svrnuo
do Nik{i}a, mo`e biti kako bi i mene
intelektualno sunce sa tog nadaleko
~uvenog akademsko-umjetni~kog Panteona
ogrijalo!
NEDJELJA, 9. JANUAR
I ju~er i danas sam gledao svjetski
skija{ki obra~un u Adelbodenu; imalo se
oba dana {ta vidjeti, prije svega goropadnog
IVICU KOSTELI]A. Vjerovao sam da je
cijela Hrvatska uz televizijske ekrane; ma
kakvi! Obje trke, plus sjajnu rukometnu
utakmicu Francuska - Hrvatska manje
Hrvata gledalo nego Bulaji}ev partizanski
film “BITKA NA NERETVI“!
Hajde neka mi to neko pametan objas-
ni!? Ja pametnijeg obja{njenja nemam osim
da su Hrvati neinformirani i da nisu znali iz
kojeg rata Bulaji} obra|uje bitku na
Neretvi, da nisu o~ekivali SERGEJA BON-
DAR^UKA, nego SLOBODANA PR-
ALJKA i da su vjerovali da }e umesto
jablani~kog u Neretvu “sletjeti“ Stari most!
PONEDJELJAK, 10. JANUAR
“Nije isklju~eno da }e me neko ubiti“,
upozorava BAKIR HAD@IOMEROVI] sa
naslovne strane jednih novina. Dodu{e, nije
isklju~eno ni da ga niko ne}e ubiti...
Me|utim, da sam ja napravio intervju
kakav je ve~eras uradio Had`iomerovi} sa
RODERICKOM MOOREOM iz OHR-a
(nije tu zglave intervjua bilo - sve je
po~injalo sa serijskim riganjem lo{e
leksi~ki upakovanih voditeljevih konstat-
acija ), ne bih ni ~asa ~asio - roknuo bih se
sam od muke i stida!
UTORAK, 11. JANUAR
Odli~na koordinacija novinarke Dana i
predsjednice Suda BiH; uo~i dana{nje pre-
sude Apelacijskog vije}a Suda BiH, koje je
trebalo odlu~iti ho}e li se bra}a Daci} i nji-
hov ortak Tur~in Can braniti sa slobode,
novinarka u Oslobo|enju pi{e ono {to je
predsjednici milo. Ali, hajdemo malo fair-
playa i distance uspostaviti makar i kada se
o prijateljstvu ove dvije dame radi.
Predsjednica Suda BiH nije okom trepnula
zbog toga {to se 15-ak najte`ih ratnih
zlo~inaca branilo sa slobode i bje`alo iz
dr`ave.
I drugo, ja ne bih imao ni{ta protiv da
su Daci}i pobjegli iz zemlje - ostavili su
Sudu/dr`avi kao jam~evinu hotel Exclusive
vrijedan 10-ak miliona maraka i ja bih ga
odmah adaptirao u kampus za lije~enje
narkomana koji su stranputicom krenuli i
uz pomo} droge koju im je ova trojka
dilala.
Kako je to ura|eno u Srbiji? Zaplije-
njene zgrade i hoteli odbjeglog narkobosa
Darka [ari}a pretvoreni su u “sigurne“
ku}e, stara~ke domove i sli~ne karitativne
ustanove.
SRIJEDA, 12. JANUAR
Jako mi se kadrovski dopada novi sas-
tav sarajevske kantonalne Vlade skrojen u
koaliciji SDP-a i SDA. Najprije mi je poli-
ti~ki simpati~no da jedna nacionalisti~ka
stranka (SDA je, valjda, to) ima isti broj
ministara nebo{njaka kao i multietni~ki
SDP. Potom, prvi pogled na ministarsku
ekipu otkriva da su u nju u{li savjetnik
gradona~elnika Alije Behmena (ne znam za
{ta, valjda za gradsku raju) EMIR SULJA-
GI] i DIJANA TABORI, pravna savjetnica
@ELJKE KOM[I]A ( e jes’ ga savjetovala,
svaka joj ~ast!). Nedavno sam pitao druga
(“bolje je imati druga, nego prijatelja“ stoji
u posveti koju mi je uz svoj novi roman El-
Hidrova knjiga napisao Ned`ad Ibri{i-
movi}), koji je zaposlen kao savjetnik, kako
mu je na poslu; ka`e: “Nemam pojma, ne
idem na posao, kad god do|em, uvale mi da
ne{to radim.“
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011. 5
MINI MARKET
TUK NA FACEBOOK
Disciplinska
komisija DGS-a
odbila prijavu
protiv Bojana
Popovi}a
Neki pripadnici Grani~ne policije BiH
svoje Facebook profile ukra{avaju
fotografijama ratnog zlo~inca
Radovana Karad`i}a. Kada na takve
postupke policijskih slu`benika, konkret-
no grani~nog policajca Bojana
Popovi}a iz Ljubinja, reaguje Ured za
profesionalne standarde, sa zahtjevom
za pokretanje disciplinskog postupka,
Disciplinska komisija na ~elu sa
Milanom Jeli}em takav zahtjev odbije
kao neosnovan! Po rje{enju
Disciplinske komisije moglo bi se
zaklju~iti da ni predsjedniku Jeli}u
Radovan Karad`i} nije mrzak, kada mu
javno isticanje njegovog lika od strane
policijskog slu`benika Grani~ne policije
ne predstavlja povredu slu`bene
du`nosti. O nedosljednom radu
Disciplinske komisije Grani~ne policije
svjedo~i i slu~aj Radoslava ^i~kovi}a,
komandira Grani~ne policije u Trebinju,
koji je verbalno i fizi~ki nasrnuo na svog
zamjenika Adema Sal~ina, koji je
zavr{io u bolnici. ^i~kovi} nije ni disci-
plinski ka`njen, a kao olak{avaju}a
okolnost za disciplinsko neka`njavanje
nevedena je ~injenica da je ranjen u
glavu na sarajevskom rati{tu kao pri-
padnik Vojske RS-a. Ina~e, policajac
Popovi} sa Karad`i}evom ikonografijom
i jo{ trojicom prijatelja slikao se 2007.
10
OD EMILA DO NEDRAGA
Banjalučani zbijaju šale s
potpredsjednikom RS-a
Emilom Vlajkijem
Zahvaljuju}i plasti~nim operacijama koji-
ma se podvrgavao proteklih mjeseci, novi pot-
predsjednik Republike Srpske Emil Vlajki
odnedavno je u Banjaluci prozvan kraji{ki
Michael Jackson!
Navodno, Vlajkiju su plasti~ni hirurzi bili
tiha patnja ve} godinama pa je, kako se pri~a
po Banjoj Luci, gdje god je skitao po svijetu
odmah stupao u kontakt sa lokalnim
plasti~nim hirurzima, obilato koriste}i njihove
usluge. S istom praksom je nastavio dolaskom
u Republiku Srpsku. Tako se, navodno, spri-
jateljio sa poznatim banjalu~kim plasti~nim
hirurgom Darkom Jovi}em i koristio usluge
njegove ordinacije Estetik. No, osim neuspje-
lim poku{ajima vlastitog uljep{avanja, Vlajki s
puno vi{e uspjeha uveseljava javnost friziranj-
em biografskih detalja. Za razliku od Milorada
Dodika, predsjednika RS-a, i potpredsjednika
Enesa Suljkanovi}a, ~ije su biografije uredno
napisane na slu`benoj stranici predsjednika
RS-a, o Vlajkiju nema nikakvih podataka. Na
nekim mjestima pojavljuje se podatak da je
ALIJANSA ZA PROVJERE
Hrvatski državni vrh
osporava legitimitet
hrvatskih stranaka u
SDP-ovoj Alijansi
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} i
premijerka Jadranka Kosor donijeli su
zajedni~ku izjavu o BiH u kojoj stoji kako
Hrvatska posebno va`nim dr`i da se jasno
i kroz sve razine vlasti utvrdi definicija
predstavnika konstitutivnog naroda kao
onog predstavnika ~iji se legitimitet ost-
varuje iskazivanjem ve}inske politi~ke
volje pripadnika konstitutivnog naroda iz
~ijih redova dolazi.
Drugim rije~ima, Josipovi} i Kosor
podupiru ulazak u vlast dva HDZ-a, ~iji je
legitimitet nesporan, budu}i da su na pro-
teklim izborima dobili ve}insku podr{ku
hrvatskog naroda u BiH.
ro|en 1953. godine, no u njegovim romansir-
anim biografijama nigdje se ne navodi godina
i mjesto ro|enja. Na nekim mjestima tvrdi
kako „poti~e iz stare dubrova~ke porodice,
odrastao u Splitu...“, za majku ostavlja utisak
da nije pre`ivjela Drugi svjetski rat, dok su
drugi do{li do podataka da mu je majka emi-
grirala u Izrael 1948. (kako ga je mogla roditi
u Dubrovniku 1953?). No, prema nekim
izvorima, na Fakultetu politi~kih nauka u
Sarajevu, gdje je radio prije rata, Vlajki je
kazao kako je ro|en 1942. godine u
Bugarskoj. S druge strane, na FPN-u u Banjoj
Luci neki tvrde kako Vlajki odlazi u starosnu
penziju jer je napunio 68 godina `ivota a da
nema dovoljno radnog sta`a, pa se njegova
kandidatura za potpredsjednika RS, kao i ~este
estetske operacije na licu mogu povezati sa
`eljom da ostane vje~no mlad i prisutan u
javnosti. Njegova `elja za pojavljivanjem u
javnosti toliko je izra`ena da, ni~im izazvan,
juri za novinarima i daje izjave o svemu i
sva~emu. (N. H.)
U izjavi se izra`ava uvjerenost da „bez
jednakopravnosti Hrvata BiH ne mo`e
postati dr`ava koja u potpunosti
funkcionira i ispunjava uvjete za ~lanstvo
u EU i NATO“.
Upadljiva je ~injenica da je izjava
hrvatskog predsjednika Jopipovi}a i pre-
mijerke Kosor uslijedila nakon njihovog
susreta s ~elnicima dva HDZ-a, Bo`om
Ljubi}em i Draganom ^ovi}em, odnosno
da je hrvatski predsjednik Josipovi} bio
vrlo {krt na rije~ima nakon nedavnog
sureta s liderom SDP-a Zlatkom
Lagumd`ijom.
(M. A.)
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.
 MINI MARKET
godine na Saboru truba~a u Gu~i. Na
PRO ET CONTRA svu sre}u, disciplinski tu`ioc Grani~ne
policije `alio se Odboru za `albe polici-
jskih slu`benika koji je Popovi}a kaznio
maksimalnom kaznom za te`u povredu
Da li se bojite svinjske gripe? slu`bene du`nosti - nov~anom kaznom
u iznosu 20 procenata od osnovne jed-
nomjese~ne plate u trajanju {est
mjeseci! (M.F.)
NATA[A SR\AN AMILA ALIKADI]-
KRSMAN VULETI] HUSOVI]
Novinarka Re`iser [ef Klinike IZBORNI PRAG
“Nezavisnih za o~ne
novina”
NE bolesti
Denisu
NE Be}irovi}u
Ne bojim se vi{e nego nekih
Nije me strah jer ne mislim o
tome. Mislim da onaj ko NE
drugih bolesti ili virusa. odr`ava tjelesnu i mentalni Mislim da se pravi neka
Postoji na~in i da se svinjska higijenu nema razloga da se bezrazlo`na fama. Pro{le izmakla katedra
gripa lije~i. Ne bih `eljela da boji. Svinjska gripa nije uzela godine su nabavljene sve
strahujem. Ne}u da budem
rob vijesti koje ka`u da li je
velikog maha u Bosni i
Hercegovini.
vakcine i prodat je sav
Tamiflu. Kad su u pitanju
Filozofskog
izlje~iva ili ne. ostale gripe, niko nas ne
obavje{tava kako se virus
fakulteta u Tuzli
ZLATAN JAN EDINA PAPO zove. Pravo je pitanje ko }e
Direktorica od ovog dobro zaraditi. Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
KULENOVI] Baleta zasada je odbio promovirati Denisa
Izvr{ni Narodnog ZENIT \OZI] Be}irovi}a, potpredsjednika SDP-a
direktor BiH, na mjesto docenta na ovoj
pozori{ta Glumac
Omladinske visoko{kolskoj ustanovi. Naime,
informativne DA Nau~no-nastavno vije}e Filozofskog
agencije Bojim se svake gripe. DA fakulteta, koje su ~inili docenti Sead
Selimovi}, Adnan Jahi} i Senaid
NE Nijedna bolest nije popularna
i nije dobro biti bolestan,
Naravno da se bojim.
Svinjska gripa se prenosi i
Had`i}, svoju je odluku o neizboru
obrazlo`ilo ~injenicom da Be}irovi}
Simptomi i sve ostalo je pogotovo za nas umjetnike. zarazna je kao obi~na gripa. „nema radnog iskustva u nastavnom
identi~no kao kod obi~ne Mislim da je svinjska gripa Statisti~ki gledano, podaci radu na visoko{kolskoj ustanovi u
gripe. Zahvaljuju}i stra{na i da bi se trebale govore da u Bosni i
trajanju od najmanje jednog
medijima i odli~noj kampanji poduzeti neke mjere da se Hercegovini ne vlada tolika
stanovni{tvo upozori detaljni- izbornog perioda“. Pored toga,
farmaceutske industrije, opasnost. Smatram da u
je kako da se organizam svakom slu~aju mjere pre-
Be}irovi}, kako se navodi u
javlja se panika kod
odbrani od takvih bolesti. dostro`nosti nisu naodmet. obrazlo`enju ove odluke, nije dostavio
naroda.
ni prijavu na raspisani konkurs te
uvjerenja o dr`avljanstvu i neka`njavanju.
Be}irovi} je, apliciraju}i na konkurs,
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

naveo kako je profesor historije i

geografije, da je 2004. godine u
Sarajevu okon~ao postdiplomski studij
obranom magistarskog rada na temu
Odjeci i posljedice sukoba KPJ-
INFORMBIRO u Tuzlanskoj oblasti te
tako stekao zvanje magistra historijskih
nauka. Doktorsku disertaciju obranio je
pro{le godine na Filozofskom fakultetu
u Sarajevu. No, s obzirom da nikada
nije radio kao predava~ na nekom od
by MARIO BRANCAGLIONI

fakulteta, jer do sada je radio kao profe-

sor samo u tuzlanskoj Osnovnoj {koli
Simin han i Srednjoj ekonomskoj {koli,
te profesionalno u Parlamentarnoj
V

skup{tini BiH, odbijen je na konkursu za

mjesto docenta na tuzlanskom
Filozofskom fakultetu.
(N. H.)

13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 11

DEBLOKADA VLASTI

Početkom naredne sedmice, na sastanku predsjednika Iako se “programska alijansa“ (SDP,

SDA, HSP, Radom za boljitak) izborila za
parlamentarnih stranaka, lider SDA Sulejman Tihić minimalnu kvotu od {est hrvatskih delegata
u Domu naroda Parlamenta FBiH, {to je
izaći će s prijedlogom da vlast na državnoj razini formalni preduvjet za konstituiranje parla-
mentarne ve}ine u Federaciji BiH, SDP nije
konstituira šestočlana koalicija tri nacionalna bloka; posve siguran da }e svih {est hrvatskih
“Slobodna Bosna“ analizira motive i razloge Tihićevog delegata ostati do kraja lojalni Alijansi.
Uostalom, to se pokazalo i kod nedavnog
prijedloga i otkriva kako će reagirati SDP glasanja u Skup{tini Ze-Do kantona kada je
jedan od zastupnika stranke Radom za
u Mostaru, no slu`bena reakcija SDP-a ipak boljitak, suprotno uputama strana~ke cen-
Pi{e: ASIM METILJEVI] je izostala. Posve je dakle jasno da je SDP trale, glasao za rivalskog kandidata iz reda

L
spreman sudjelovati u {esto~lanoj koaliciji, HDZ-a.
ider SDA Sulejman Tihi} odlu~an mada }e se i dalje deklarativno zalagati za Osim toga, me|u {est hrvatskih delega-
je u namjeri da prekine jalova nad- “druk~iji koncept vlasti“. ta lojalnih Alijansi nalazi se i Elvira Abdi}-
mudrivanja oko konstituiranja Jelenkovi}, k}i Fikreta Abdi}a, koja
nove parlamentarne ve}ine: po- ARGUMENTI PROTIV ALIJANSE o~igledno zloupotrebljava slobodu nacio-
~etkom naredne sedmice lider SDA U pozadini stoji nekoliko krupnih razlo- nalnog izja{njavanja. Za razliku od
iza}i }e s jasnim prijedlogom da novu par- ga zbog kojih je vodstvo SDP-a sve manje gospo|e Abdi}- Jelenkovi}, koja ima pravo
lamentarnu ve}inu formira {est vode}ih zagrijano za formiranje Alijanse. na slobodno nacionalno izja{njavanje, SDP
stranaka organiziranih u tri nacionalna
bloka (SNSD, SDS, SDA, SDP, dva HDZ-a) PODR[KA NACIONALNOJ JEDNAKOPRAVNOSTI
koje bi u Parlamentarnoj skup{tini BiH Hrvatski predsjednik Josipovi} i premijerka Kosor primili su ~elnike dva HDZ-a Bo`u
imale komotnu dvotre}insku ve}inu. Ljubi}a i Dragana ^ovi}a
Njegov plan prihvatljiv je vodstvu svih pet
stranaka pobjednica parlamentarnih izbora,
izuzev vodstvu SDP-a koje iz takti~kih
razloga vozi na dva paralelna kolosijeka.
Vodstvo SDP-a jo{ se nije spremno odre}i
poku{aja formiranja nove Alijanse, no
istovremeno s Tihi}em aktivno koordinira
poteze na uspostavi {esto~lane koalicione
vlasti.
Slobodna Bosna je iz provjerenih izvora
doznala da je Tihi}ev pro{lonedjeljni odlazak
u Mostar i razgovor s ~elnicima dva HDZ-a,
Draganom ^ovi}em i Bo`om Ljubi}em,
detaljno pripreman s ~elnikom SDP-a Zlat-
kom Lagumd`ijom. Tihi} je s Lagumd`ijom
razgovarao i pred odlazak u Mostar i nakon
povratka u Sarajevo, i posve je isklju~ena
mogu}nost da je na svoju ruku, bez znanja
~elnika SDP-a, Ljubi}a i ^ovi}a pozvao da se
pridru`e “programskoj koaliciji“.
Istina, u nekoliko medija pod kontrolom
SDP-a objavljeni su prigu{eni napadi na
Tihi}a zbog navodnog politi~kog soliranja

^OVI] SE POVLA^I U
KORIST LAGUMD@IJE!?
ima obavezu da ne sudjeluje u takvoj vrsti
SDP i dva HDZ-a jo{ se samo spore izbornog in`injeringa.
^ak i pod pretpostavkom da ~etve-
oko mandatara Vije}a ministara BiH ro~lana “programska alijansa“ uspije fo-
rmirati vlast u Federaciji BiH, ostaje 

12 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

 TIHI] PREDLA@E KOALICIJU 2+2+2

Foto: Milutin Stoj~evi}

BORBA ZA
^ELNU POZICIJU
Lider SDP-a
Lagumd`ija i lider
HDZ-a ^ovi} pola`u
pravo na funkciju
mandatara Vije}a
ministara BiH

13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 13

 DEBLOKADA VLASTI
 otvoren problem konstituiranja vlasti na
dr`avnoj razini. Ne samo zbog najavljenog
otpora lidera SNSD-a Milorada Dodika,
koji u rukama dr`i kontrolni paket entitet-
skih glasova, nego i zbog ~injenice da
~etvero~lana koalicija Alijanse ne bi imala
natpolovi~nu podr{ku u Domu naroda
Parlamenta BiH, {to zna~i da ne bi mogla
usvojiti ni jedan zakon bez suglasnosti de-
legata iz dva HDZ-a. Pogotovo ne bi mogla
usvojiti ustavne korekcije, makar one koje
se odnose na obavezu proisteklu iz presude
Evropskog suda za ljudska prava u slu~aju
Sejdi}-Finci. Tako|er, ~etvero~lana vlast
Alijanse ne bi mogla konstituirati vlast ni u
ve}ini kantona, pogotovo u dva kantona,
Hercegova~ko-neretvanskom i Srednjobo-
snanskom, u kojima se sve bitne odluke
donese dvotre}inskom ve}inom. Takva
vlast bila bi djelotvorna na prostoru samo
nekoliko kantona s bo{nja~kom ve}inom.
OSKUDNA NACINALNA
LEGITIMACIJA
S druge strane, SDP-ova Alijansa, osim
manjka nacionalnog legitimiteta, suo~ila bi
se i s izostankom me|unarodne diplomatske
podr{ke. Uspostavljanje Alijanse s minornim
hrvatskim partijama neizostavno se tuma~i
kao brutalni poku{aj majorizacije Hrvata kao
konstitutivnog naroda. S takvom porukom
lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija nedavno se
vratio iz Zagreba: hrvatski predsjednik Ivo
Josipovi}, u ~ije dobre namjere prema BiH
valjda niko ne sumnja, jasno je rekao
Lagumd`iji da mora po{tovati ve}insku volju
hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski dr`avni
vrh bez zadr{ke podr`ava teritorijalnu
cjelovitost BiH, ali tra`i institucionalnu jed-
nakopravnost za sva tri konstitutiva naroda.
Sli~ne poruke dolaze iz ve}ine evrop-
skih dr`ava. Za razliku od prve Alijanse iz
2000. godine, koja je formirana uz obilatu
me|unarodnu podr{ku, formiranje nove
Alijanse, u bitno druk~ijim okolnostima,
nailazi na otvoreni bojkot me|unarodnih
diplomatskih krugova.
OTVORENA VRATA ZA DVA HDZ-a
Osnov za koaliciju - dogovor oko
programa
Nakon sjednice Glavnog odbora SDP-a,
odr`ane u Zenici sredinom sedmice, na
kojoj je pregovara~ki tim SDP-a dobio
punu podr{ku da nastavi aktivnosti na
formiranju “programske koalicije“, lider
SDP-a Zlatko Lagumd`ija pred okupljenim
novinarima je izjavio da vrata saradnje
ostaju otvorena za oba HDZ-a.
“To ne zavisi od SDP-a, ve} od onih
14
DODIKOV ULTIMATUM LAGUMD@IJI
“Lagumdžija može biti samo
ministar izbjeglica...“
Nakon kratkrotrajnog primirja ponovo
se rasplamsao rat izme|u SNSD-a i SDP-a.
^elnici SNSD-a krivicu svaljuju na SDP, ~iji
su zastupnici, suprotno dogovoru partijskih
~elnika, podr`ali izbor Mladena Ivani}a za
Dom naroda Parlamenta BiH. Nekoliko
dana kasnije SNSD je uzvratio na sli~an
na~in: uskratio je podr{ku Mirsadu \api,
SDP-ovom kandidatu za predsjednika
Vije}a naroda u Skup{tini Republike
Srpske.
NEPREMOSTIVE
RAZLIKE
Nakon kratkotrajnog
primirja ponovo se
rasplamsao rat izme|u
SDP-a i SNSD-a
U takvim okolnostima manevarski
prostor SDP-a posve je sku~en i jo{ samo
mo`e birati izme|u dvije mogu}nosti: da
prihvati koaliciju tri nacionalna bloka, ili
koji ho}e ili ne}e s nama. Osnova za
koaliranje s SDP-om je dogovor oko
programa. Osnova za taj program je
platforma koja je ve} potpisana od ~etiri
stranke. Otvaramo prostor da nam se
pridru`e i neke druge stranke jer mis-
limo da ova zemlja vi{e nema vremena
za eksperimente tipa - evo vlast, pa {ta
uradi u ~etiri godine.“ 
[ef SNSD-a Milorad Dodik, na posljed-
njem sastanku u Sarajevu, najavio je
prekid svih odnosa sa SDP-om.
“Nema nikakve {anse da SNSD
podr`i Vije}e ministara BiH ako bi na
~elu bio Zlatko Lagumd`ija. On ne
mo`e biti ni ministar vanjskih poslova.
Mo`da bismo glasali ako bi se
Lagumd`ija kandidovao za ministra
izbjeglica“, rekao je Dodik s nagla{enim
cinizmom. 
Foto: Milutin Stoj~evi}
pak da odustane od vlasti i preseli se u
opoziciju.
Prema na{im informacijama, SDP }e
izabrati vlast. Lagumd`ija je spreman na
koaliciju s ^ovi}em i Ljubi}em, no
zauzvrat tra`i njihovu punu kooperativnost
kod predstoje}e raspodjele izbornog plije-
na. Lagumd`ija je zainteresiran za dva reso-
ra: za {efovsku poziciju u Vije}u ministara
BiH i, kao rezervnu varijantu, za resor vanj-
skih poslova. Ni prve ni druge pozicije ne
mo`e se dokopati bez pune podr{ke dva
HDZ-a, ali ni bez podr{ke {efa SNSD-a
Milorada Dodika, koji se ranije s ^ovi}em
dogovorio o koordiniranom nastupu u
Parlamentu BiH.
^ovi} mo`e ubijediti Dodika da podr`i
izbor Zlatka Lagumd`ije, no ^ovi} je jed-
nako kao i Lagumd`ija zagrijan za ~elnu
poziciju u Vije}u ministara BiH.
Uspostava vlasti presudno ovisi od
ishoda sukoba Lagumd`ije i ^ovi}a. 
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te
besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

EKSKLUZIVNO OTKRI]E “SB”

SLOBODAN TEŠIĆ, trgovac oružjem koji je u posljednjih desetak godina u

izvještajima svih zapadnih, kao i srbijanskih sigurnosnih agencija označavan kao
jedan od najvećih kršitelja embarga na prodaju oružja diktatorskim režimima
širom svijeta, prema pouzdanim informacijama do kojih je došla “SB“, u strahu od
hapšenja svoje je poslove preselio u Bosnu i Hercegovinu preko firmi u Sarajevu i
Istočnom Sarajevu; naša novinarka prva je otkrila identitet i životni put
“kontroverznog“ biznismena rođenog prije pedeset dvije godine u Kiseljaku,
gdje je do rata radio kao kondukter

SVJETSKI EKSKLUZIV

Ovo je SLOBODAN TE[I], nekrunisani

kralj {verca oru`ja, predratni kondukter
u Kiseljaku, koji je u bijegu od svih
policija svijeta razvio biznis u Sarajevu!
16 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
M
e|u tisu}e povjerljivih doku-
menata State Departmenta koje
je po~etkom decembra objavio
portal Wikileaks, a naknadno
prenijeli brojni ugledni svjetski
mediji, na{la su se i povjerljiva izvje{}a
Veleposlanstva SAD-a u Jemenu o sumnj-
ivim poslovima srpskog trgovca oru`jem
Slobodana Te{i}a. Informacija koju su
zabrinute ameri~ke diplomate prije dvije
godine poslale u Washington o poku{ajima
tog {vercera oru`ja da jemenskoj vladi ile-
galno proda snajperske pu{ke, bestrzajne
topove i municiju u vrijednosti 78 milijuna
ameri~kih dolara, samo nekoliko dana kasni-
je, dospjela je i u sredi{tu pa`nje srbijanske
javnosti, koja se, ponovno, detaljno poza-
bavila Te{i}evim kontroverznim poslovima.
Slobodan Te{i} je, naime, od 2009. pod
istragom Bezbednosno-informativne agenci-
je Srbije (BIA-a), koja je stavila embargo na
sve njegove aran`mane s izvozom oru`ja, a
nakon {to se na{ao na “crnoj listi“ Vije}a
sigurnosti Ujedinjenih naroda, zbog kr{enja
me|unarodnih sankcija, odnosno, prodaje
naoru`anja i vojne opreme u Irak i Liberiju.
VEZA SA “ORLOM“ I POSLOVI SA
SADAMOM HUSEINOM
Samozatajni “biznismen“ Slobodan
Te{i}, krajnje upitne poslovne reputacije, prvi
put je u ameri~kim medijima spomenut
2002., kada je Washington Post objavio kako
je njegovo poduze}e Temex sudjelovalo u
izradi krstare}ih projektila za Irak. Pozivaju}i
se na diplomatske izvore u Beogradu,
ameri~ki su novinari tada otkrili da su
jugoslavenska poduze}a namjenske industri-
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
BOSANSKI BIZNIS SVJETSKI OZLOGLA[ENOG [VERCERA ORU@JA
PROMJENA POSLOVNE POLITIKE
Tešiću je u Sarajevu najprije
zabranjeno poslovanje, a onda je
dobio sve potrebne dozvole
Budu}i da su dolazak Slobodana Te- darstva i industrije Federacije BiH svoje-
{i}a u Sarajevo, njegovi ugovori s bh. fir- dobno uskratilo suglasnost za izvoz
mama namjenske industrije i Mini - oru`ja, nakon ~ega je Te{i} registrirao
starstvom obrane od samog po~etka sestrinsku tvrtku u Isto~nom Sarajevu, u
skriveni od javnosti, prava je misterija Spasovdanskoj ulici. Nakon formiranja
kako je taj me|unarodni {vercer uspio nove kompanije, Slobodan Te{i} je, bez
ovladati trgovinom oru`ja u BiH. ikakvih problema, uredno dobijao sve
Navodno je njegovoj kompaniji Bosnia- potrebne dozvole za izvoz vi{kova
specexport Ministarstvo energije, ru - naoru`anja iz BiH. 
je radila na razvoju krstare}ih raketa za Irak,
KRIMINALNO POSLOVANJE: prema ugovoru koje su s Ira~anima po-
Postoje provjerene ~etkom 2001. sklopili predstavnici dr`avne
kompanije Jugoimport. U posao je bilo
indicije da su Tešić i uklju~eno pet manjih tvrtki, me|u kojima i
Kapetina izvozne dozvole Temex, s tim da je glavnina proizvodnje bila
smje{tena u Vazduhopolovni zavod Orao u
iz BiH dobili na temelju Bijeljini, odakle su u Irak stizali dijelovi za
borbene avione i drugo oru`je. Nakon upada
lažirane dokumentacije o tada{njih trupa SFOR-a u proizvodne pogone
krajnjim kupcima viška VZ Orao i pljenidbe dokumentacije koja je
potvrdila sumnje o kr{enju zabrane izvoza
naoružanja, koristeći oru`ja re`imu Sadama Huseina, bez funkcija
su ostali ministar obrane Republike Srpske
vješto iznimno slabe i Slobodan Bili}, na~elnik Glavnog {taba
neefikasne mehanizme general Novica Simi}, a kasnije i srpski ~lan
Predsjedni{tva BiH Mirko [arovi}, te
provjere krajnjih nekolicina direktora protiv kojih su podne-
sene kaznene prijave. Iako je seriju iznu|enih
destinacija na kojima ostavki najvi{ih politi~kih i vojnih du`nosni-
završava prodano oružje ka iz RS-a pratila i smjena Jovana ^ekovi}a,
u to vrijeme generalnog direktora Jugoi-
mporta, i generala Ivana \oki}a, pomo}nika
jugoslavenskog ministra obrane, afera Orao
je u Srbiji vrlo brzo zata{kana, kao i proce-
suiranje Te{i}a. No, samo godinu dana kasni-
je Slobodan Te{i} }e se na}i u sredi{tu novog
me|unarodnog skandala, kada je skupina
nezavisnih istra`itelja, koju je osnovalo
Vije}e sigurnosti UN-a, otkrila da je njegova
firma Temex na tisu}e automatskih pu{aka,
ru~nih granata i mina porijeklom iz Srbije
prokrijum~arila u Liberiju. Prema nalazima
UN-ovih istra`itelja, zadu`enih za pra}enje
puteva {verca oru`ja prema zapadnoj Africi,
Te{i} je u ljeto 2002. ogromne koli~ine
oru`ja i vojne opreme s la`nom doku-
mentacijom prema kojoj je po{iljka trebala
biti upu}ena u Nigeriju, isporu~io u Liberiju,
~ije su vlasti bile pod me|unarodnim embar-
gom. U istom je izvje{}u navedeno da je fal-
CRNA LISTA UN-a sificirane prate}e dokumente osiguravalo
Slobodan
Slobodan Te{i}
Te{i} jeje uu poduze}e Interjug, na Aerodromu u
Liberiju
Liberiju prodao
prodao na
na tisu}e
tisu}e Beogradu, dok je prijevoz do Liberije vr{ila
pu{aka,
pu{aka, granata
granata ii mina
mina moldavska avio-kompanija Aerokom. Uz 
17
 EKSKLUZIVNO OTKRI]E “SB”
Foto: Mario Ili~i}
 Slobodana Te{i}a kao glavnog organizatora
{vercerskog lanca, u izvje{}u UN-a tada je
spomenut i jo{ jedan kontroverzni srbijanski
biznismen Orhan Draga{ (kasnije osniva~
beogradske Akademije za diplomatiju i
bezbednost), te pilot Jovan Aleksi}, za koje
se tvrdi da su zajedno putovali u Liberiju,
radi ugovaranja isporuke naoru`anja. Premda
je Te{i} odlu~no demantirao da je ikada
boravio u Liberiji, a Draga{ ~ak tu`io
Ujedinjene narode, istraga je pokazala da je
vlasnik Temexa uistinu boravio u toj afri~koj
dr`avi i da je bio prijavljen u hotelima u
glavnom liberijskom gradu Monroviji.
POVRATAK U
BOSNU I HERCEGOVINU
I mada je zbog ilegalnih poslova Slobo-
dana Te{i}a koje, dakako, nije mogao obav-
ljati bez znanja i odobrenja dr`avnih vlasti,
Srbiji u vi{e navrata ozbiljno zaprije}eno
sankcijama, on se i nakon stavljanja na crnu
listu UN-a nastavio baviti trgovinom oru`ja,
ponovno uz odobrenja dr`avnih institucija.
U nastojanju da izbjegne stroge me|unaro-
dne kontrole i sakrije pravi identitet, Te{i} je
raniju tvrtku Temex nominalno ugasio i
2005. osnovao novu offshore kompaniju
Melvale, koja je, prema pisanju srbijanskih
medija, imala sjedi{te u Beogradu i na
Sej{elima. Kao direktor i odgovorno lice bio
je upisan Neboj{a [arenac, dok se Slobodan
Te{i} predstavljao u svojstvu komercijalnog
direktora. Tvrtka Melvale je u narednim
godinama zaklju~ila nekoliko poslovnih
ugovora sa srbijanskim tvornicama namj-
enske industrije koji su, gotovo odreda,
zavr{ili potpunim fijaskom. Posao koji je
Slobodan Te{i} dogovorio s poduze}em
Kru{ik iz Valjeva i Sloboda iz ^a~ka o
izvozu oru`ja u Gruziju nikada nije real-
iziran, a srbijanska dr`ava je na koncu
morala obe{tetiti obje firme. Poslovni
anga`man s Zastavom iz Kragujevca o
18
BIJEG U
SARAJEVO
Nakon {to
su srbijanske
vlasti 2009.
Slobodanu
Te{i}u zabranile
trgovinu
oru`jem, on
je u Sarajevu
osnovao
kompaniju
Bosniaspece-
xport ~ije se
sjedi{te
nalazilo u
Uniticu, a
potom i
sestrinsku
tvrtku u
Isto~nom
Sarajevu
izvozu u Nigeriju menad`ment tog njegovim kompanijama u susjednoj dr`avi
poduze}a stajao je kaznenih prijava, da bi zabranjen rad, me|unarodni je {vercer
2009. srbijanska tajna slu`ba BIA, na oru`ja, i to bez ikakvih zakonskih pote{ko}a,
temelju sigurnosne procjene, stavila poslove nastavio u BiH?! Prema informaci-
zabranu na sve Te{i}eve poslove vezane za jama do kojih je do{la Slobodna Bosna,
trgovinu oru`jem i vojnom opremom iz Te{i} je po dolasku u BiH registrirao kom-
Srbije, uklju~uju}i i izvoz u Libiju, vrijedan paniju Bosniaspecexport, ~ije se sjedi{te, u
~ak 50 milijuna ameri~kih dolara. U prvo vrijeme, nalazilo u Sarajevu, u
me|uvremenu su Slobodanu Te{i}u koji, uz poslovnoj zgradi Unitica. Njegov glavni
srbijansko, ima i dr`avljanstvo Velike poslovni partner je Dragan Kapetina, posli-
Britanije, brojne europske zemlje zabranile jeratni zamjenik ministra obrane Republike
ulazak. Srpske, a kasnije savjetnik za vojna pitanja
Nakon {to je 2009. Bezbednosno-infor- ~lana Predsjedni{tva BiH Borislava Paravca.
mativna agencija Srbije uskratila Slobodanu Uz njegovu je pomo} Te{i}, u posljednjih
Te{i}u davanje suglasnosti za izvoz na- godinu i pol dana, uspio razgranati, odnos-
oru`anja i vojne opreme ~ime je, de facto, no obnoviti brojne poslovne i politi~ke veze
SVE O “MISTERIOZNOM BIZNISMENU“
Tešić je rođen u selu Gojkovac kod
Kiseljaka i do rata je bio kondukter
Iako je u Srbiji godinama slovio za og bogatstva za sada samo mo`e
vode}eg trgovca oru`ja, o biografiji naga|ati, iako ne treba sumnjati da se radi
“tajanstvenog biznismena“ Slobodana o milijunskim ciframa. 
Te{i}a se gotovo ni{ta ne zna. Srbijanski
su novinari Te{i}a predstavljali kao “~ovje-
ka bez lica i fotografije“, a jedini podatak iz
njegove pro{losti do kojeg su uspjeli do}i
jest da je porijeklom iz BiH i da je do rata
radio kao kondukter. Istra`uju}i predratnu
biografiju Slobodana Te{i}a, uspjeli smo
doznati da je taj 52-godi{nji {vercer oru`ja
ro|en u selu Gojkovac kod Kiseljaka, te
da je u predratnim godinama, uistinu,
radio kao kondukter u autobusu?!
Po~etkom rata se priklju~io Vojsci
Republike Srpske, kada je i zaradio prve
SAMOZATAJNI
ve}e sume novca na {vercu. Danas je
Slobodan Te{i} vlasnik luksuzne ku}e na BIZNISMEN
Slobodan Te{i}
Dedinju, dok se o stvarnom iznosu njegov-
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

SRBIJANSKO-BOSANSKA VEZA
Te{i} je u Beogradu poslovao s kontroverznim biznismenom Orhanom Draga{em, nakon dolaska u BiH njegov poslovni partner postao je
Dragan Kapetina
u svim dr`avnim institucijama, od
Ministarstva obrane i Ministarstva vanjskih
poslova, do Ministarstva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH. (Pojasnimo i kako
je Te{i}, jo{ dok je poslovao u Srbiji, u svo-
jim tvrtkama uglavnom zapo{ljavao biv{e
oficire JNA.) No, uistinu bi bilo naivno
povjerovati da je Te{i} u novoj sredini
promijenio i na~in svog rada.
BLOKADA TE[I]EVIH
MILIONA U “BBI BANCI“
Posluju}i, naime, uz najstro`ije mjere
diskrecije, kako ne bi privukao pozornost
me|unarodnih sigurnosnih agencija, Slo-
bodan Te{i} preko tvrtke Bosniaspecexport
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
BOSANSKI BIZNIS SVJETSKI OZLOGLA[ENOG [VERCERA ORU@JA
ima ugovore sa petnaestak firmi iz regiona,
s tim da se iza fiktivnih vlasnika nekih od tih
kompanija kriju on, ili njegov bosanski
ortak Dragan Kapetina. Prema strogo pov-
jerljivoj dokumentaciji do koje smo uspjeli
do}i, Te{i}eva sarajevska kompanija i tvrtka
Moonstorm Enterprises LTD (ova druga je,
navodno, registrirana na Cipru) sklopili su
ugovore o ekskluzivnom zastupanju s firma-
ma B&G Trans iz Nik{i}a, Abeks F.C. iz
SAD-a, Belvechexpromservice i Belte-
chexport iz Minska (Bjelorusija),
Ukrinmash i Ukrspecexport iz Kijeva
(Ukrajina), Montenegro Defence Industry iz
Podgorice, Meico iz Tirane (Albanija),
Calidus Trade, TT&T d.o.o. i Partizan Arms
iz Beograda i Tehni~ko-remontni zavod
Had`i}i kod Sarajeva, posredstvom kojih su
realizirani poslovi izvoza vi{ka naoru`anja
iz BiH.
Problem je, me|utim, {to su neke od tih
po{iljki, dobro uhodanim kanalima,
zavr{ile na kriznim podru~jima, gdje je
rezolucijama UN-a zabranjen izvoz
naoru`anja. Postoje, naime, provjerene
indicije da su Te{i} i Kapetina izvozne
dozvole iz BiH dobili na temelju la`irane
dokumentacije o krajnjim kupcima vi{ka
naoru`anja, koriste}i vje{to iznimno slabe i
neefikasne mehanizme provjere krajnjih
destinacija na kojima zavr{ava prodano
oru`je. Sumnja se, tako|er, da su po{iljke s
oru`jem iz BiH upu}ivane prema Jemenu,
Bugarskoj, Azerbejd`anu i Cipru, ali su u
putu preusmjeravane prema Kongu,
Liberiji, Iraku, gdje Slobodan Te{i} odrani-
je ima brojne poslovne kontakte i partnere.
Dakako da uop}e ne treba sumnjati da je
trgovina s dr`avama pod me|unarodnim
embargom Te{i}u i njegovim kompanjoni-
ma donijela ekstra zaradu, kao i da }e
najve}u cijenu, zasigurno, u kona~nici
platiti dr`ava BiH.
Prema informacijama “SB“, krimi-
nalne poslove Slobodana Te{i}a i
Dragana Kapetine ve} mjesecima inten-
zivno istra`uju aktivisti Amnesty
Internationala, koji su na tog srbijansko-
bosanskog {vercera oru`ja ve} upozorili
vlasti u Poljskoj, Bugarskoj i Bjelorusiji.
[to se, pak, ti~e rezultata istra`ivanja u
Albaniji, Crnoj Gori i BiH, njihovo }e
javno prezentiranje uslijediti vrlo brzo, s
tim da se o~ekuje kako }e izvje{}e biti
fokusirano na na{u zemlju, budu}i da su
Te{i}eve kompanije stacionirane u
Sarajevu i Isto~nom Sarajevu, te da je sve
poslove u posljednjih godinu i pol dana
obavljao uz suglasnosti bh. institucija.
No, sude}i prema preliminarnim nalazi-
ma Amnesty Internationala, mnogo je
onih koji bi, zbog poslovanja sa
Slobodanom Te{i}em, uskoro mogli imati
silnih problema?! Posljednje informacije
iz izvora bliskih Tu`iteljstvu BiH
potvr|uju da je protiv Slobodana Te{i}a
istraga ve} otvorena, te da se, izme|u
ostalog, provjeravaju milijunski transferi
na bankovnim ra~unima njegovih kom-
panija. Navodno je Te{i}u nedavno bloki-
rano blizu tri milijuna ameri~kih dolara
na ra~unu u BBI banci u Sarajevu?! 
19
 SABOR IZ-a
Foto: Mario Ili~i}

NEPRIKOSNOVENI
AUTORITETI NA
ISTEKU MANDATA
Reis Mustafa ef. Ceri} i
predsjednik Sabora Islamske
zajednice Edhem Bi~ak~i}

20 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

 PROVJETRAVANJE GLASA^KE MA[INERIJE

Godinu i po prije izbora novog reisu-l-uleme BiH na Izbornoj skupštini IZ-a,

prema analizama upućenih, SDA je učvrstila pozicije i osvježila kadrovsku bazu;
na strateškim mjestima su i dalje SDA-ovi ljudi

MUSTAFA EF. CERI],

BALKANSKI MUFTIJA

Foto: Milutin Stoj~evi}

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

P
ro{lonedjeljni izbor novog saziva
Sabora Islamske zajednice BiH,
najvi{eg predstavni~kog i zakono-
davnog organa Islamske zajed-
nice BiH (IZBiH), nije pobudio
veliki interes medija i javnosti. Samo je
Dnevni avaz, komentiraju}i ovaj skup,
zaklju~io kako je u Sabor IZ-a izabran
najve}i broj ~lanova, biv{ih i sada{njih,
visokih du`nosnika Stranke demokratske
akcije (SDA). Komentari{u}i takav odnos
lista na ~iju ure|iva~ku politiku, kako tvrdi,
uop}e ne uti~e, vlasnik Avaza i predsjednik
Saveza za bolju budu}nost BiH (SBB)
Fahrudin Radon~i}, gostuju}i u emisiji
Centralni dnevnik Senada Had`ifejzovi}a VELIKA KADROVSKA ^ISTKA
na TV1, je rekao: “U tom smislu nema Hilmo
Hilmo Neimarlija,
Neimarlija, Edhem
Edhem Bi~ak~i},
Bi~ak~i}, Haris
Haris
nikakvih iznena|enja. De{ava se kontinu- Silajd`i},
Silajd`i}, Ismet
Ismet ef.
ef. Spahi}
Spahi} odlaze,
odlaze,
itet i SDA }e nastaviti da u potpunosti kon- Sulejman
Sulejman Tihi}
Tihi} ostaje
ostaje
troli{e Sabor IZ-a jer su novoizabrani
~lanovi Sabora svi ~lanovi SDA.” zamjenik biraju na period od sedam godina,
Obja{njavaju}i da se ve} du`e vrijeme nije KONAČNI SLOM: s mogu}no{}u jo{ jednog izbora. Na pitanje
vidio sa islamskim vjerskim poglavarom, da li }e se sabornici IZ-a prilikom izmjene
reisom Mustafom ef. Ceri}em, Radon~i} je, Na sljedećim izborima Ustava rukovoditi bezbo`ni~kim i nede-
ne bez gor~ine, konstatirao: “Podr{ka IZ-a
SDA je logi~an izbor i rezultat dvadeseto-
bit će definitivno mokratskim amandmanom na ~lan 36
Ustava bi{e SFRJ iz 1974. kojim je Josip
godi{njeg partnerstva. Mi pratimo instituci- okončana višedecenijska Broz Tito bio progla{en do`ivotnim pred-
ju reisu-l-uleme i to nema veze sa predi- sjednikom Jugoslavije, Edhem Bi~ak~i},
zbornim zadu`ivanjem i postizbornim fak- vladavina reisa Cerića. predsjednik Sabora IZ-a, odgovorio je da to
turisanjem.” Dodao je i to kako se ni on, ni Međutim, da li će time je nemogu}e, odnosno da Mustafi ef.
njegova tiskovina Avaz ne}e mije{ati u Ceri}u ne}e biti ostavljena mogu}nost
suvereno odlu~ivanje Sabora IZ-a prilikom biti okončan i (re)izbora za do`ivotnog reisu-l-ulemu.
izbora novog reisa, u oktobru 2012. godine. “Tek predstoje poslovi na izmjeni
nesumnjivi utjecaj SDA Ustava IZ-a, ali nezvani~no, kad je rije~ o
(K)RAJ MANDATA na IZ, to u ovom izboru reisu-l-uleme i trajanju njegovog
Me|utim, prije izbora novog reisa mandata, mogu vam re}i da }e reis imati
morat }e se okon~ati procedura promjene trenutku ne možemo jedan mandat i da ne}e biti reizbora”, rekao
Ustava IZ-a, uklju~uju}i i ~lan 58, kojim je
definisano da se reisu-l-ulema i njegov znati nam je Bi~ak~i}. Prema va`e}em Ustavu
IZ-a BiH, kandidati za reisu-l-ulemu ne 

Budu}i reisu-l-ulema BiH bit }e ef. KAVAZOVI], ef.

AVDIBEGOVI] ili profesor BRISTRI]
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 21
 SABOR IZ-a
Avdibegovi}
 smiju biti mla|i od 40 godina, a gornja
starosna dob do sada nije bila ograni~ena.
Prema rije~ima Edhema Bi~ak~i}a, izmjene
Ustava i}i }e u pravcu da kandidati ne
smiju biti mla|i od 46 godina (?), niti stari-
ji od 70 godina, a du`ina trajanja jedinog
mandata bit }e produ`ena.
Drugim rije~ima, na sljede}im izborima
bit }e definitivno okon~ana vi{edecenijska
vladavina reisa Ceri}a. Me|utim, da li }e
time biti okon~an i nesumnjivi utjecaj SDA
na IZ, to u ovom trenutku ne mo`emo znati.
U svakom slu~aju, Sabor IZ-a, kao i SDA,
na posljednjim izborima “o~i{}en” je od
potro{enih kadrova stare “garde”, kao {to
su D`emaludin Lati}, Hasan ^engi}, Ismet
Had`i} Mutevelija..., koji nisu u{li u novi
sastav Sabora IZ-a. Njihova mjesta su
IZBOR NOVOG REISU-L-ULEME
Kandidat reisa Cerića u prednosti
pred konkurentima
Kako stvari trenutno stoje unutar IZ-a,
mnogi sumnjaju da }e stanje mo}i ostati
nepromijenjeno do oktobra 2012., kada }e
se birati novi reis, {to najbolje govori o
izgubljenosti i dezorijentiranosti vjerske
elite u Bo{njaka. Prilikom izbora novog
reisa Ceri} ra~una na uspjeh “svog” kandi-
data, jer pored sabornika u izboru novog
reisa u~estvuju i ~lanovi Rijaseta IZ-a,
muftije, predstavnici Me{ihata IZ-a i, {to je
najva`nije, glavni imami koje je postavljao
Ceri}. Uspjeh “nezavisnih” kandidata, pak,
zavisit }e u prvom redu od utjecaja ljudi
kojima je, svaki pojedina~no, blizak unutar
IZ-a. “Bitni }e biti ljudi oko pojedinih
kandidata, ali ne u tolikoj mjeri, jer ne
mogu o~ekivati neki veliki kola~. Nije
izvr{ena restitucija, nema nekih proje-
kta unutar IZ-a, nema para, a nema ni
neke perspektive”, veli na{ sagovornik. 
22
KO TO
TAMO VAZI
Husein ef.
Kavazovi},
Mustafa ef.
Spahi}, Nusret
ef. Avdibegovi} i
Enes ef. Kari}
mogu}i su
kandidati za
novoga reisa
Spahi}
VIDNO RAZOČARANI RADONČIĆ: “Podrška IZ-a
SDA je logičan izbor i rezultat dvadesetogodišnjeg
partnerstva. Mi pratimo instituciju reisu-l-uleme i to
nema veze sa predizbornim zaduživanjem i
postizbornim fakturisanjem”
zauzeli novi, svje`i kadrovi, poput biv{eg zacija nego vjerska zajednica”, odgovorio
premijera Kantona Sarajevo Denisa Zvi- je Bi~ak~i} na pitanje o mogu}em utjecaju
zdi}a, sekretara Zajedni~kih slu`bi Parla- kadrova SDA na IZ. Istovremeno, na{i
menta BiH Aljo{e ^ampare... izvori bliski IZ-u, sumnjaju da }e Edhem
“Nisam pravio analizu o tome koliko je Bi~ak~i} zadr`ati poziciju predsjednika
sabornika iz redova SDA, ali sabornici IZ-a Sabora IZ-a, a kao najozbiljnijeg Bi~a-
nikada nisu mogli iznositi svoja politi~ka k~i}evog nasljednika navode Jusufa
opredjeljenja, pa ne}e to mo}i ni sada. Zahiragi}a, ~lana Kantonalnog odbora
Islamska zajednica nije politi~ka organi- SDA Sarajeva i nekada{njeg ministra
pravde u ovom kantonu.
PROCEDURA
NIJE OTVORENA
Sa druge strane, iako Bi~ak~i} nije `elio
spekulisati o mogu}im kandidatima koji bi
na mjestu reisa naslijedili Ceri}a, upozo-
ravaju}i da procedura izbora novog reisu-l-
uleme nije jo{ ni otvorena, u krugovima IZ-a
ve} se nezvani~no licitira imenima
mogu}ih kandidata. Prvo na listi je ime
tuzlanskog muftije Huseina ef. Kavazovi}a.
On je, po mi{ljenju upu}enih, prvi “pick”
aktuelnog reisa Ceri}a, a Kavazovi}ev vi{e
nego dobar rejting na stranicama Dnevnog
avaza ide u prilog toj tezi.
Pored Kavazovi}a, krugovi bliski IZ-u
navode kako je drugi reisov kandidat
slovenski muftija Ned`ad ef. Grabus. Me|u
potencijalnim kandidatima navodi se i ime
travni~kog muftije Nusreta ef. Avdibe-
govi}a, ali i imena Ceri}evih “opozi-
cionara” Mustafe ef. Spahi}a, dugogodi-
{njeg profesora Gazi Husrev-begove
SLOVENA^KI medrese, i Enesa Kari}a, profesora na
MUFTIJA Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, koji
Ned`ad ef. Grabus, jo{ je pora`en na posljednjim izborima za reisa.
jedna reisova uzdanica Svi nabrojani mogu}i kandidati za izbor na
mjesto reisu-l-uleme, manje-vi{e, poznati
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

Kavazovi}
su javnosti. Pored njih, me|u kandidatima,
kako nezvani~no saznajemo, moglo bi se
na}i i jedno novo ime: Senahid Bristri},
biv{i ambasador BiH u Saudijskoj Arabiji i
Iranu.
“Pri~a o mogu}oj kandidaturi Bri-
stri}a tanko curi iz odre|enih krugova.
Ali, za sada niko zvani~no ne izlazi u
javnost. Karte }e se, po svemu sude}i,
otvoriti krajem ljeta, godinu dana prije
SDA-ov ADVOKAT I ^LAN USTAVNE KOMISIJE IZ-a ASIM CRNALI]
“Ustavom zaštititi ugled institucije
reisu-l-uleme“
Advokat Stranke demokratske akcije
Asim Crnali} prije dvije godine
obavije{ten je iz IZ-a da je imenovan za
~lana Ustavne komisije Sabora IZ-a. “Mi
smo na~elno razgovarali o tome {to bi
trebalo mijenjati u Ustavu, ali nismo
ni{ta konkretizovali u vidu prijedloga.
To nisu bili strogo formalni sastanci,
nego poluprijateljski, na kojim smo raz-
govarali {to bi trebalo promijeniti.
Razgovarali smo i o mandatu reisa i
ograni~enjima. Govorilo se da bi treba-
lo produ`iti mandat, ali da se zabrani
reizbor”, ka`e Crnali}, tvrde}i da je on
spomenuo problem ugleda reisa. “U
Zagrebu, u vrijeme komunizma, dva su
novinara, Nenad Ivankovi} u Oslobo-
|enju i Inoslav Be{ker u Ve~ernjem
listu, pratila rad crkve. To je sa takvom
delikatno{}u pisano, i sa takvom
mjerom, da je kardinal Franjo Kuhari}
bio maksimalno po{tovan od svojih
najve}ih protivnika. Moje je mi{ljenje
bilo da takvu jednu poziciju treba
zaslu`ivati i reis, ne imenom i prezi-
menom, nego funkcijom reisa i da bi u
Ustavu trebalo formulirati odgovara-
ju}e odredbe”, ka`e Crnali}, koji je zabo-
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
PROVJETRAVANJE GLASA^KE MA[INERIJE
Kari}
izbora novog reisa, kada bi se mogla i
zvani~no znati imena kandidata”, tvrdi
na{ izvor blizak IZ-u.
REIS CERI],
PROJEKAT VO\E
Prije izbora novog reisu-l-uleme morat
}e se okon~ati posao na promjeni Ustava
IZ-a, a jedna od najavljenih novina moglo
bi biti i ukidanje pozicije naibu-reisa. Taj
ravio spomenuti da je do srozavanja ugle-
da institucije reisa do{lo upravo zahvalju-
ju}i reisu Mustafi Ceri}u. 
PUNE RUKE POSLA
Advokat Asim Crnali} ~lan
je i Visokog sudskog i
tu`ila~kog vije}a BiH
posao povjeren je Ustavnoj komisiji koja je
formirana prije dvije godine, na ~ijem ~elu
je bio na~elnik Op}ine Zenica Husejn
Smajlovi}, stari/novi sabornik IZ-a.
“Komisija se sastala nekoliko puta, ali
znaju}i da }e slijediti izbori za novi Sabor
IZ-a, nismo napravili nikakve konkretne
korake na promjeni Ustava”, rekao je
Smajlovi}, istakav{i da }e taj posao morati
okon~ati novi ~lanovi Komisije, koje }e
imenovati novoizabrani sabornici IZ-a.
“U radu Komisije mogu u~estvovati
jedan ili dva eksperta, koji ne moraju biti
sabornici. Komisija }e odlu~iti da li }e
amandmanskim intervencijama mijenjati
postoje}i, ili }e se napraviti novi Ustav IZ-a.
Bilo kako bilo, kada se taj proces okon~a,
Sabor IZ-a morat }e usvojiti promijenjeni,
ili novi Ustav”, rekao je Bi~ak~i}.
Sude}i prema nekim, dodu{e ne-
zvani~nim informacijama koje smo dobili
iz IZ-a, na ustavne promjene i izbor novog
reisa veliki utjecaj mogla bi imati odluka
Evropske unije. Naime, Evropska unija niti
ima instituciju, niti ima konkretnog sagov-
ornika, s kojim bi se moglo razgovarati kad
je rije~ o pitanjima i problemima evropskih
muslimana. U okviru rje{avanja tog proble-
ma Evropska unija bi mogla podr`ati inici-
jativu za formiranje institucije musliman-
skog vrhovog vjerskog poglavara u Evropi.
“Iz Brisela sti`u neki signali da bi Evropska
unija mogla to podr`ati, na {ta su Turci, kao
najbrojnija muslimanska populacija u
Evropi, navodno dali svoj pristanak”, ka`e
na{ sagovornik, navode}i kako }e se krajem
ljeta znati zvani~an stav EU-a o tom pitan-
ju. Me|utim, Bi~ak~i} o{tro demantuje
takve tvrdnje. “Kakv Brisel, kakve trice. To
nema veze sa IZ-om i to nema nikakvih
osnova. Ne postoji ni balkanski, ni evrops-
ki muftija. Nacionalne dr`ave imaju organi-
zovane vjerske zajednice i to se sada ne
mo`e internacionalizirati. Sve }e biti
ra|eno autenti~no, po bosanskoj tradiciji”,
ka`e Bi~ak~i}, a s njegovim stavom se ne
sla`u pojedini krugovi unutar IZ-a.
Kada je ratne 1993. odr`an
obnoviteljski Sabor IZ-a, na kojem je
Mustafa Ceri} izabran za reisu-l-ulemu,
Islamska zajednica se pretvorila u filijalu
SDA i bila je u funkciji vo|e, Alije
Izetbegovi}a. “Trebao nam je reis iz
Bosne i to je bio Izetbegovi}ev
kratkoro~ni politi~ki projekat. Danas, sti`u
fakture kroz nejedinstvo muslimana, a
najbolji primjer za to su de{avanja u
Sand`aku”, tvrdi na{ izvor, dodaju}i da je
zahvaljuju}i politici Alije Izetbegovi}a
uni{teno 120-godi{nje iskustvo ujedinja-
vanja muslimana na prostorima biv{e
Jugoslavije. S obzirom da je i Edhem
Bi~ak~i} bio dio tog vjersko-politi~kog
projekta razumljiv je njegov otpor prema
mogu}im promjenama. 
23
JEDNA POTPUNO DRUGA^IJA BANKA

26 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

 BANKA GENA, ^UVAR IDENTITETA BiH

BRI@LJIVO ^UVANE Prije tri godine u Sarajevu je osnovana Banka gena

BILJNE SORTE BiH, u kojoj su pohranjene biljne vrste
Iz ljubavi prema ovom poslu,
danas u bh. Banci gena karakteristične za ove prostore; danas ova banka
rade profesori i studenti
Poljoprivrednog fakulteta
posjeduje preko pet stotina vrsta sjemena i u njoj se
u Sarajevu čuvaju autohtone biljne vrste od propadanja

BANKA
GENA
U MISIJI O^UVANJA BILJNE
RAZNOLIKOSTI NA[E ZEMLJE
ja postane ~lanica Evropske baze podataka.
Pi{e: MA[A ]OSI]
Njena laboratorija ne kaska za svijetom
Foto: MARIO ILI^I]

B
kada je oprema u pitanju - posjeduje svoj
server tako da Svjetska banka podataka jed-
anke gena danas su najve}i i ~esto
nostavno mo`e provjeriti ~ime raspola`e
jedini ~uvari biljnih sorti koje su
Bosna i Hercegovina.
pred prijetnjom potpunog nes-
“Uz zgradu Banke gena u BiH nalazi se
tanka. Inicijativa o otvaranju banke
ogledni poligon deset hektara zemlje, gdje
gena gdje bi se prikupljali biljni
se kolekcije biljnih gena redovno rege-
genetski resursi na ovim prostorima nastala
neri{u. Univerzitet omogu}ava prilagodbu
je jo{ prije rata. Budu}i da tada jo{ uvijek
poljoprivrednih kultura novim uslovima,
postojala biv{a Jugoslavija, sav prikupljeni
novim bolestima, novim agroekolo{kim
materijal slao se u Beograd. Ipak, kako se
uslovima kao {to je globalno zagrijavanje.
pokazalo, ta ex-jugoslovenska banka gena
Ako |o|e do klimatskih promjena, kulture
nije bila na visokom nivou tako da je ve}ina
koje se sad uzgajaju ne}e biti adekvatne za
materijala propala. U Bosni i Hercegovini
uzgoj u toj novonastaloj klimi u svijetu.
Banka gena osnovana je prije tri godine, ~uva
O~uvanjem ove raznolikosti pove}ava se
pet stotina vrsta od propadanja, a vode je
{ansa da ostanu ili da se prona|u neke kul-
mladi in`injeri Fuad Ga{i i Idin Fazli}. Danas
ture koje mogu da uspijevaju u promijenj-
u njoj volonterski, iz ljubavi prema ovom
enim klimatskim uslovima. O~uvanje
poslu, rade profesori i studenti Poljopri-
genetskog materijala ustvari je o~uvanje
vredno-prehrambenog fakulteta, koji i izdva-
raznolikosti poljoprivrednih kultura“,
ja sredstva za njen opstanak.
obja{njava za na{ list mladi in`injer i
voditelj ovog projekta Fuad Ga{i. [vedska
SVJETSKO, A NA[E razvojna organizacija SIDA odlu~ila je da
Banka gena u BiH poku{ava da prati sve finansira projekat koji je implementiran od
svjetske trendove i trudi se da ova instituci- Nordijske banke gena. SIDA je pru`ila i 

^uvanjem autohtonih biljnih sorti

koje rastu na ovim prostorima ~uva
se i identitet BiH
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 27
JEDNA POTPUNO DRUGA^IJA BANKA

RAZNOLIKOST
RAZNOLIKOST
POLJOPRIVREDNIH
KULTURA
Laboratorija
Laboratorija bh.
bh. Banke
Banke gena
gena
posjeduje
posjeduje server
server preko
preko kojeg
kojeg
Svjetska
Svjetska banka
banka podataka
podataka mo`e
mo`e
imati
imati uvid
uvid sa
sa ~im
~im raspola`e
raspola`e BiH
BiH

DRŽAVNI INTERES: “ Za banku gena najviše bi trebala država da bude zainteresovana

jer to je ujedno i biokulturološki identitet jedne države. Specijaliteti, od pekarskih
proizvoda do deserta kao što su tufahije, bazirani su na autohtonim sortama. Autohtone
sorte su stvar identiteta jednog naroda. Čitav svijet je zainteresovan za očuvanje
 finansijsku podr{ku za prikupljanje auto-
htonog materijala. Nordijska banka gena
poku{ava na podru~ju Jugoisto~ne Evrope
razviti mre`u banaka gena tako da svaka
dr`ava u regionu ima svoju banku gena. U
po~etku su zemlje u regiji bile na razli~itom
nivou sa obzirom da je u mre`i okupljeno
dvadeset zemalja ~lanica.

KAKO SA^UVATI AUTOHTONE SORTE

Zadatak banke gena je da o~uva auto-
htoni materijal jedne zemlje i da ga ispituje
redovno ukoliko sredstva to omogu}avaju,
bilo da se radi o ljudskim kapacitetima ili
novcu, i da ispituje to {to ~uva i da zna koje
su prednosti tog materijala i kvaliteta tog sje-
mena. Samo sjeme ~uva se na dva na~ina -
na plus ~etiri stepena Celzija i na minus
dvadeset, sa vremena na vrijeme sjeme se
mora regenerisati i ponovo posijati ina~e
gubi svoju klijavost. Za tu regeneraciju
banka posjeduje dovoljno parcela da se
svakih nekoliko godina regeneri{e neka kul-
tura. “Za banku gena najvi{e bi trebala
dr`ava da bude zainteresovana jer to je ujed-
no i biokulturolo{ki identitet jedne dr`ave.
Specijaliteti, od pekarskih proizvoda do
^UVARI BILJNIH SORTI deserta kao {to su tufahije, bazirani su na
Bh. Banka gena odr`ava svjetske standarde i trudi se da postane ~lanica Evropske banke podataka autohtonim sortama. Autohtone sorte su

28 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.


VELIKI USPJEH
MLADIH BOSANACA
In`injeri Fuad Ga{i i Idin
Fazli}, voditelji Banke
gena u BiH, veoma su
ponosni {to je ova banka
uspjela dokazati da se
autohtona jabuka
genetski razlikuje od svih
komercijalnih jabuka koje
se uzgajaju u zapadnim
zemljama
GENETSKI PROFIL BILJAKA
Laboratorij za molekularnu
biologiju analizira genetske osobine
prikupljenih biljaka
U banci se nalazi i laboratorij za
molekularnu biologiju u kojoj se mo`e izra-
diti genetski profil svih kultura koje banka
posjeduje, sli~no kao {to se u forenzici radi
genetski otisak prstiju. Mo`e se utvrditi i
njihova razli~itost, {to je vrlo bitno kako
banka ne bi dolazila u situaciju da uzgaja
dvije identi~ne vrste. Nakon {to se
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
BANKA GENA, ^UVAR IDENTITETA BiH
stvar identiteta jednog naroda. itav svijet
je zainteresovan za o~uvanje. Za banku gena
naj~e{}e su zainteresovani (ili bi barem to
morali biti) znanstvenici, oplemenjiva~i. Oni
mogu na jednom mjestu, u banci biljnih
gena, na}i uzorke prikupljane diljem BiH, s
njima eksperimentirati, sve u nastojanju da
na|u neka vrijedna svojstva (vrlo je tra`ena
otpornost na bolesti) koja modernim kulti-
varima nedostaju. Kod nas je druga~ija
situacija u smislu kori{tenja resursa jer je
slabo razvijen taj sektor“, obja{njava Ga{i.
BANKE GENA I RAZVOJ
RURALNOG TURIZMA
Voditelji Banke za gene poku{avaju
resurse koristiti i u seoskom turizmu - prave}i
bosanskohercegova~ke specijalitete od auto-
htonih vrsta biljaka na temelju ~ega }e i rasti
REALNI CILJEVI: Banci
nije u interesu sakupiti
veliku količinu sjemena,
za koji nema novca da ga
održava, već spasiti od
nestanka one
najugroženije sorte
cijena ovih proizvoda jer }e imati odliku
specifi~nosti geografskog porijekla. In`injeri
iz bh. Banke gena nagla{avaju da je na{a
obaveza podizati svijest o potrebi postojanja
banke za gene. “U ovaj projekat uklju~ili su se
VISOKI farmeri koji nisu profesionalno u poljoprivre-
di, koji se jave i ka`u da imaju autohtonu
LABORATORIJSKI
vrstu neko sjeme jabuke, kru{ke. Ako se oper-
STANDARDI ativcu Banke gena javi da postoji slu~aj da
Banka posjeduje
laboratorij za moleku- neko `eli da ostavi sjeme, operativac iza|e na
larnu biologiju u teren i uzme sjeme. Posljednjih sedam godina
kojem se mo`e izraditi ura|eno je puno posla. Banci nije u interesu
genetski profil svih sakupiti veliku koli~inu sjemena, za koji
kultura koje posjeduje nema novca da ga odr`ava, ve} spasiti od nes-
tanka one najugro`enije, najinteresantnije i da
prona|e na~in da ih o~uva za sljede}e pokol-
jenje. Za o~uvanje prednost imaju jabuke,
kru{ke, {ljive, kao i kesten i smokva, a od
ratarskih kultura paradajz, krompir, grah,
kukuruz, p{enica, ra`, je~am, ali i sorte koje
su zanemarene u klasi~noj proizvodnji“,
obja{njava Idin Fazli}.
U bh. Banci gena ponosni su {to su uspjeli
dokazati da se autohtona jabuka genetski raz-
likuje od svih komercijalnih jabuka koje se
postigne dugoro~no ~uvanje sjemena, vr{it uzgajaju u zapadnim zemljama te da imamo
}e se razmjena sjemena sa slanjem sigu- bogatstvo kakvo niko nema. “Ovo je za nas
rne kolekcije koje se nalazi duboko pod jako va`no s obzirom da smo mala zemlja a u
zemljom, zamrznuto u prirodnim uslovima. [paniji, Holandiji i [vedskoj nisu to uspjeli
Uskoro }e banka svoja osu{ena sjemena u dokazati na svom materijalu“, dodaje Fazli}.
BiH poslati na ~uvanje u Svalbard u Spomenimo i to da je banka gena jedan od
Norve{koj kako bi se ovaj materijal trajno uvjeta koje Bosna i Hercegovina mora ispuni-
sa~uvao od propadanja.  ti za ~lanstvo u Evropskoj uniji. 
29
 SKANDAL NEDJELJE

Površna analiza medijskog sumraka

Analitičari Media plan instituta nisu

se usudili izreći pravu istinu o
medijskim zloupotrebama u
predizbornoj kampanji
Pi{e: ASIM METILJEVI]

V
ajni analiti~ari sarajevskog Media
plan instituta ni nakon prove-
denog istra`ivanja nisu uspjeli
uo~iti ili se pak nisu usudili izre}i
notornu ~injenicu: da su se dva entitet-
ska javna servisa u izbornoj kampanji
pretvorila u servis pojedinih partija -
RTRS u propagandni servis SNSD-a, a
FTV u propagandni megafon SDP-a.
Uo~ili su medijsku podijeljenost
prema teritorijalnom i etnonacional-
nom principu, koja je naravno evident-
na, ali nije posebno karakteristi~na za
predizbornu kampanju.

N
aravno da je D odikov SNSD bio
vi{e zastupljen na RTRS-u nego na
FTV-u, jer se 90 posto izborne
baze SNSD-a nalazi na prostoru
Republike Srpske, no problem je {to
opozicione srpske partije na RTRS-u
nisu imale ni pribli`no jednak tretman
kakav je u`ivala Dodikova partija. Na
drugoj strani, FTV je u predizbornoj IZBORNI
kampanji uglavnom tretirao rad federa - FOVORITI
lne Vlade, ali skoro isklju~ivo na jed- ENTITETSKIH
nostran na~in brutalnog medijskog SERVISA
sataniziranja i kriminaliziranja. Lagumd`ija je u`ivao
povla{ten tretman

^
injenica da su se na identi~an na FTV-u, a Dodik
na RTRS-u
na~in pona{ali i dnevni listovi,
prije svih Dnevni avaz u
vlasni{tvu F ahrudina Radon~i}a te
Nezavisne novine i Glas Srpske u vlas-
ni{tvu @ eljka Kopanje, nimalo ne
umanjuje krivicu entitetskih javnih
servisa koji po definiciji moraju
zadr`ati strana~ku nepristrasnost i
informativnu objektivnost, jer su u
vlasni{tvo gra|ana a ne pojedinih poli-
ti~kih partija.
Minimalni preduvjet za po{tene i fer
izbore jest pravo svih politi~kih aktera
na ravnopravan i nepristran tretman u
javnim servisima.
Zaslugom entitetskih servisa protekli
izbori u BiH nisu bili ni po{teni ni fer. 

30 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

DISTRIKT BR^KO

Dugogodišnja sprega visokih zvaničnika Vlade Brčko Distrikta sa lokalnim

tajkunima koja je imala za posljedicu pretvaranje Brčkog u urbanistički haotičan
grad našla se na udaru Tužilaštva Brčko Distrikta; naši novinari istražili su kako
su čelnici SDP-a zarad vlastitog bogaćenja izvršili privatizaciju i rasprodaju
imovine Brčkog i koji je najunosniji posao kojim se trenutno bave

TAJNI PAKT TAJKUNA SDP-a

I GRADONA^ELNIKA
BR^KOG DRAGANA PAJI]A
Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”
DA LI JE
Foto: MARIO ILI^I]

T
GRADONA^ELNIK
u`ila{tvo Br~ko Distrikta povelo POKROVITELJ
je istragu oko nelegalne izgradnje KRIMINALA
poslovne zgrade Kvadar u centru U BR^KOM
Br~kog, ~iji je vlasnik Esad Ati}, Dragan Paji}, gradona~elnik
predsjednik SDP-a za Br~ko, sa Br~ko Distrikta, spreman
je na neprincipijelne saveze
jo{ nekoliko svojih partijskih kolega. sa ~elnicima SDP-a
Suvlasnici najluksuznije poslovno-stam-
bene zgrade, pored Ati}a, su i Zekerijah
Osmi}, {ef odjela Odjela za javni registar u
Br~kom, Edin Zaimovi}, poslanik SDP-a u
Skup{tini BD (jedan od najve}ih finansijera
ovog objekta) i Ohro Musi}, br~anski
advokat koji je ujedno i zastupnik
Dodikovog tajkuna D ragana ^i~i}a pred
pravosu|em u Br~ko Distriktu.
Sprega politi~kih i finansijskih mo}nika
u posljednjih nekoliko godina u Br~kom
rezultirala je pravim urbanisti~kim haosom
u ovom gradu. Poslovne zgrade, ~ija cijena
kvadrata dosti`e i tri hiljade KM, nicale su
bez urbanisti~kog plana i gra|evinske i
upotrebne dozvole. Takav je slu~aj i sa luk-
suznom poslovnom zgradom Kvadar, koja apoteke, nalaze i luksuzni stanovi sa ga- ljoj lokaciji u Br~kom. U oglasu jo{ isti~u
je dobila urbanisti~ku saglasnost i to na ra`ama koji su trenutno na prodaju. da se zgrada nalazi u najstro`ijem centru
osnovu stru~nog mi{ljenja. Ina~e, praksa grada sa izlaskom na pje{a~ku zonu, da je
izdavanja urbanisti~ke i gra|evinske NAJLUKSUZNIJA ZGRADA udaljena od Vije}nice, zgrade Vlade i
saglasnosti, a na osnovu “stru~nog mi{ljenja“, U POSJEDU SDP-ovaca hotela Jelena (biv{i hotel Galeb) po 100
uobi~ajena je ve} godinama u Br~kom u Vlasnici zgrade Kvadar u oglasu metara. “Zgrada je izgra|ena u savre-
slu~ajevima kada ne postoji regulacioni navode da prodaju visokokvalitetne eta`i- menom stilu, od visokokvalitetnih materi-
plan. U Kvadru se, pored nekoliko butika i rane dvosobne i trosobne stanove na najbo- jala. Svakako se radi o najljep{oj i najluk-

SDP-ovi funkcioneri spremni na nagodbu da se

Dodikovom tajkunu Draganu ^i~i}u isplati 12 miliona
KM iz kase Br~ko Distrikta u zamjenu za to da
Tu`ila{tvo ne istra`uje njihov gra|evinski kriminal
32 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.
 KRIMINAL POD ISTRAGOM

TU@BE TRESU BR^KO

^elnici SDP-a Br~ko Distrikta i
vlasnici zgrade Kvadar na{li su
se na udaru Tu`ila{tva zbog
gra|evinskih malverzacija

DOKAZI U RUKAMA GRADONAČELNIKA: Kada je Tužilaštvo Brčko Distrikta počelo

istragu o građevinskim malverzacijama počinjenim u centru Brčkog od strane
čelnika SDP-a, svu dokumentaciju zatražilo je od gradonačelnika Brčkog
suznijoj zgradi u gradu Br~kom”, stoji u
oglasu za stanove ~ija cijena po kvadratu
iznosi oko tri hiljade KM.
^elnici SDP su, kako navodi na{ dobro
obavije{teni izvor, na krajnje sumnjiv na~in
dobili lokaciju i izgradili poslovnu zgradu
Kvadar od nekoliko hiljada kvadrata. Tu se
radi o nelegalno kupljenom placu koji je
bio javna povr{ina a kojeg su dobili za
svega 120 hiljada KM, i to u vrijeme kada
se na ~elu Urbanizma nalazio Ismet
Dedeji}. I pored toga {to se na tenderu za
zemlji{ta pojavile firme koje su nudile bolje
uslove, zemlji{te je potpuno nelegalno
dodijeljeno perjanicama SDP-a koji su
napravili zgradu mimo regulacionog plana.
O kakvom se bezo~nom uzurpiranju javnih
povr{ina radi, govori i podatak da je Kvadar
podignut dijelom i na sportskom igrali{tu
osnovne {kole “Tamara Begovi}“, koja je
zbog toga postala nefunkcionalna, a sve uz
blagoslov tada{njeg gradona~elnika Br~ko
DR@AVA PO MJERI SDP-a Distrikta Mirsada \ape. U Kvadru se,
Mirsad \apo, biv{i predsjednik Skup{tine Distrikta, i njegov potencijalni nasljednik Esad Ati}, pored luksuznih butika i stanova, nalazi i
predsjednik SDP-a Br~ko sjedi{te SDP-a za Br~ko. 

13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 33

 DISTRIKT BR^KO
 Me|utim i pored svih navedenih kr{enja
zakona, vlasnici Kvadra tu`ili su Vladu
Br~ko Distrikta zbog toga {to nisu na vrijeme
uvedeni u posjed i tra`e naknadu {tete od ~ak
500 hiljada KM, {to je, kako tvrdi na{ upu}en
izvor, obi~no bacanje pra{ine u o~i.
Zbog ~vrstih dokaza koje gradona~elnik
Br~kog posjeduje o svim malverzacijama
vezanim oko nelegalne izgradnje jedne od
najatraktivnijih zgrada u Br~kom, a koje
Tu ` i l a { t v o p o t r a ` u j e , d o { l o j e d o
pribli`avanja predsjednika SDP-a Esada
Ati}a i funkcionera ove stranke Zekerijaha
Osmi}a sa gradona~elnikom Br~kog
Draganom Paji}em, ina~e kadrom SNSD-a.
[tavi{e, me|u njima je napravljen
politi~ko-finansijski dil od kojeg }e velike
koristi imati obje strane. Naime, SDP-ovi
zastupnici }e po svoj prilici glasati da se
Draganu ^i~i}u, ve}inskom vlasniku
Bimeksa, koji je tu`io Br~ko Distrikt i
tra`io od{tetu od 54 miliona KM putem
nagodbe isplati 12-13 miliona KM iz
bud`eta Br~kog. Zauzvrat }e tra`iti da se
zaustavi istraga o Kvadru i Esad Ati}
izabere za predsjednika Skup{tine Br~ko
Distrikta umjesto Mirsada \ape. Ati} }e za
sebe tra`iti javnu funkciju i pored toga {to
mu je OHR-a zabranio obavljanje javne
du`nosti u Br~kom zbog kr{enja kona~ne
arbitra`ne odluke kada je obavljao funkciju
{efa Odjela za obrazovanje u Vladi Br~kog.
34
MILIONSKA NAGODBA:
Dragan Pajić, pokušava
da zaustavi istragu oko
Kvadra. Zauzvrat bi Čičić,
odnosno njegov mentor
Milorad Dodik koji stoji
iza svih poslova vezanih
za Bimeks, putem
nagodbe dobio 12
miliona KM
Koristi od ove nagodbe ima}e i advokat
Ohro Musi}, suvlasnik Kvadra i ujedno
pravni zastupnik Dragana ^i~i}a u slu~aju
Bimeksa. Tajni pregovori ulaze u finale
ovih dana kada je skoro izvjestan odlazak
Mirsada \ape na novu funkciju u Banju
Luku.
Ina~e, kada je Tu`ila{tvo Br~ko
Distrikta po~elo istragu o gra|evinskim
malverzacijama po~injenim u centru
Br~kog od strane ~elnika SDP-a, svu doku-
mentaciju zatra`ilo je od gradona~elnika
Br~kog jer se, prema zakonu Distrikta,
javna imovina na kojoj je napravljen dio
Kvadra nalazi pod direktnom kontrolom
Foto: Milutin Stoj~evi}
ODR@IVA I PROFITABILNA
KOALICIJA
KOALICIJA UU BR^KOM
BR^KOM
Saradnja
Saradnja gradona~elnika
gradona~elnika Dragana
Dragana
Paji}a
Paji}a (SNSD-a)
(SNSD-a) sa
sa predsjednikom
predsjednikom
SDP-a
SDP-a Esadom
Esadom Ati}em
Ati}em napravljena
napravljena je
je
na
na interesnoj
interesnoj osnovi
osnovi
gradona~elnika. Preciznije, stari dio zgrade
koji je javna imovina, a na kojem je
podignut Kvadar, pod kontrolom je kance-
larije za upravljenje javnom imovinom ~iji
je direktor Miron Buron, ina~e pa{enog
Nikole [piri}a. U staroj zgradi su prije
njenog pretvaranja u Kvadar postojala dva
vlasnika koji su nezakonito izbrisani iz pos-
jeda, zbog ~ega su tu`ili vlasnike Kvadra.
Pokrenut je i krivi~ni postupak protiv
@eljka Tanasi}a, {efa Javne sigurnosti koji
je na insistiranje Mirsada \ape izdao
gra|evinsku dozvolu za Kvadar mimo re-
gulacionog plana “Po{ta“, i to nakon
izgradnje ove zgrade. Protiv Tanasi}a je
optu`nica potvr|ena i postupak je u toku.
Upotrebna dozvola za ovu zgradu zbog
sporna dva stana nikada nije izdata.
MULTINACIONALNI I
DVOENTITETSKI KRIMINAL
Da do|e do politi~kog dila izme|u
SDP-a i SNSD-a, svesrdno se zala`e i
Zekerijah Osmi}, {ef Odjela za javni regis-
tar u Br~kom. Upu}eni izvori kao razlog
pominju sredstva koja je Milorad Dodik
prije nekoliko godina dao za izgradnju ku}e
Zekerijahu Osmi}u, u vrijeme dok je bio
poslanik u Skup{tini RS-a ispred SDP-a.
No, postoje i drugi razlozi. Naime,
Osmi}ev brat Rezak, koji je zajedno sa
Zekerijahom vlasnik nekoliko zlatara u
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

Br~kom, prije nekoliko dana pobjegao je iz
grada. Upu}eni izvori tvrde da je razlog
njegovog bjekstva dug od 680 hiljada KM
koji u kratkom roku mora vratiti nekim
Br~acima. Zbog ovog slu~aja je njegov brat
Zekerijah spreman na sve nagodbe sa
aktuelnim br~anskim vlastima.
Ovih dana Dragan Paji}, kako saznajemo,
poku{ava da zaustavi istragu oko Kvadra.
Zauzvrat bi ^i~i}, odnosno njegov mentor
Milorad Dodik koji stoji iza svih poslova
vezanih za Bimeks, putem nagodbe dobio 12
miliona KM od Br~ko Distrikta, nakon ~ega
bi povukao tu`bu protiv Vlade Br~kog.
U ovu kombinaciju upetljana je ve}ina
srpskih poslanika, odnosno poslanici
SNSD-a, SDS-a i NDS-a. Pred novo-
godi{nje praznike Dragan ^i~i} je u svoju
mati~nu firmu Zmijanjeplast u Kraljevu,
pozvao na dru`enje odabrane poslanike
SDP-a. Tamo se na{ao i Stako Staki},
poslanik Nezavisne demokratske stranke
(koalicioni partner SDP-a), ina~e ratni gen-
eralni direktor Bimeksa. Staki} je, ina~e,
kao ~elni ~ovjek Robnih rezervi, dokapital-
izirao Bimeks u prvoj fazi privatizacije, u
vrijeme Dodikovog prvog premijerskog
mandata.
U svakoj drugoj zemlji bi zvu~alo nevj-
erovatno ili bar skandalozno, ali Staki} je u
Kraljevo kod ^i~i}a, ~ije interese zastupa,
i{ao sa slu`benim nalogom Skup{tine
Br~ko Distrikta koji je kao predsjednik
Skup{tine potpisao Mirsad \apo.
PRIORITETNA RANG - LISTA
Najprofitabilniji posao u Brčkom je
kupoprodaja zemljišta predviđenog
za eksproprijaciju
Svi projekti koje je Vlada Br~ko
Distrikta dogovarala sa vara`dinskim
Vindijem i zagreba~kom Agroproteinkom
ovih dana su zaustavljeni, a do -
gradona~elnik Br~ko Distrikta Anto Domi}
(HDZ) to opravdava dogovorom sa
gradona~elnikom Paji}em po kojem je
novac prijeko potreban za druge namjene.
To je, prije svega, isplata od{tete vlasniku
Bimeksa, potom projekat odvo|enja
otpadnih voda, ~ija je vrijednost 43 mili-
ona, a koji treba biti realizovan preko firme
Zagreba~ke otpadne vode. Gradona~elnik
Paji}, Ati} i Domi} su prije mjesec dana
boravili u predstavni{tvu ove firme i na{
izvor sumnja da ova trojka u tom poslu
imati i svoj interes. Tre}i projekat je izgrad-
nja zaobilaznice oko Br~kog, ~ija je vrijed-
nost oko 20 miliona KM. I u ovom poslu
svoj interes na{li su funkcioneri SDP-a.
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
DODIKOV TAJKUN
Dragan ^i~i}, vlasnik Bimeksa
Posljednjeg dana decembra do{lo je do
fizi~kog okr{aja izme|u gradona~elnika
Dragana Paji}a i poslanika Stake Staki}a,
koji su se sukobili prilikom rasprave o
raspodjeli 300.000 KM sportskim kolek-
tivima u Distriktu, kada su jedan drugoga
nazivali kriminalcem, a sve uz `estoke
psovke i uvrede.
Njihov sva|a pretvorila se u fizi~ki
sukob zbog kojeg je ~ak intervenisala poli-
Naime, kompletno zemlji{te na kojem }e
biti izgra|ena zaobilaznica u selima Brka,
Donja Brka i Brod kupili su SDP-ovci. I to
Esad Ati} 50 dunuma, Zekerijah Osmi} 70
dunuma, Admir Nukovi}, direktor
Komunalnog Br~ko, 30 dunuma. I ~elnik
Stranke za BiH [emso Sakovi} kupio je 30
dunuma zemlji{ta ~ija }e cijena u vrlo
kratkom roku vi{estruko porasti. On na
ovom zemlji{tu ima i poslovni prostor od
3.000 kvadrata, do kojeg je Vlada Br~ko
Distrikta izgradila put. Zemlji{te su kupovali
po hiljadu KM po dunumu a Vladi Br~ko
Distrikta proda}e po 30 do 40 hiljada KM,
procjenjuje na{ dobro upu}eni izvor. Za
eksproprijaciju ovog zemlji{ta bud`etom
Br~ko Distrikta je u prvoj fazi predvi|eno 2,5
miliona KM. Ova suma }e, sve su prilike,
zavr{iti u d`epovima navedenih fun-
kcionera SDP-a i SBiH. 
KRIMINAL POD ISTRAGOM
cija koja istra`uje taj slu~aj. Do tu~e je
do{lo na zvani~nom sastanku koordinacije
Skup{tine Br~ko Distrikta, koja je bila
zatvorena za javnost. Gradona~elnik Paji}
je tom prilikom ~ak prijetio Staki}u da }e
ga premlatiti i prigovarao mu da je prodao
svu imovinu Bimeksa u prvoj privatizaciji.
Me|utim, ni Staki} mu nije ostao du`an pa
je gradona~elnika Paji}a, Ati}a i \apu
optu`io da `ele napraviti neprincipijelnu
nagodbu. Slu~aj je zvani~no prijavljen poli-
ciji koja je tra`ila video-snimak ovog
doga|aja. Upu}eni izvori tvrde da je do
sva|e izme|u njih dvojice do{lo zbog
raspodjele ^i~i}evih 12 miliona za koje
lobira ve}ina poslanika Br~kog.
POSAO (I) ZA SIPA-u
Da je do{lo do saradnje izme|u
funkcionera SDP-a, Esada Ati}a i
Zekerijaha Osmi}a sa ~elnicima SNSD-a u
Br~kom, vidjelo se i po bud`etu koji se
priprema za 2011. godinu. Naime, u pro-
jekcijama bud`eta ostavljaju se velike
rezerve kako bi se mogle isplatiti van-
sudske nagodbe. Pri tome predsjedniku
SDP-a Ati}u ne smetaju potpuno nerealni
projekti koje ultimativno podr`ava grado-
na~elnik Paji}. Primjera radi, izdvajanje
750 hiljada KM za kupovinu nelegalno
izgra|ene zgrade ~iji je vlasnik Ljubo
Simiki} zvani Zidar, ina~e SNSD-ov
gra|evinski poduzetnik. Ova zgradu Paji}
kupuje u srpskom izbjegli~kom naselju
Ili~ka kako bi bila pretvorena u ambulan-
tu. To je, kako tvrde na{i izvori, potpuno
nepotrebno jer samo sto metara od ove
zgrade postoje dvije ambulante porodi~ne
medicine. SDP-ovom kadru tako|e ne
smeta {to je 250 hiljada KM iz bud`eta
izdvojeno isklju~ivo za srpsku bora~ku
populaciju.
Zanimljivo je da svi Paji}evi zahtjevi
prolaze i kod Stranke za BiH na ~elu sa
[emsom Sakovi}em. Me|utim, kako saz-
najemo, i njega je gradona~elnik Paji} na
svoj na~in obavezao na lojalnost. Naime,
za Sakovi}evu privatnu firmu Eko prom
gradona~elnik Dragan Paji} je potpisao
ovla{tenje, po kojem }e ova firma u nared-
nih pet godina vr{iti tehni~ki pregled vozi-
la, {to je posao vrijedan milion KM.
U Br~kom bi, nema sumnje, pune ruke
posla imali istra`ni organi Agencije za
istragu i za{titu (SIPA), me|utim, zbog
umije{anosti u korupciju ve}ine visokih
zvani~nika Br~ko Distrikta sve afere se
zata{kavaju daleko od o~iju javnosti. Pored
toga, Br~ko je dugi niz godina pod medij-
skom blokadom, jer se rijetko koji novinar
usudio da istra`uje kriminal u ovom gradu
i spregu visokih zvani~nika Vlade Br~ko
Distrikta i finansijskih mo}nika koji su
umije{ani u sumnjive gra|evinske poslove
i nelegalnu privatizaciju. 
35
TRIBUNAL U HAAGU

U prošloj godini pred Haškim tribunalom počela su još

dva velika suđenja za zločine počinjene u Bosni i
Hercegovini početkom devedesetih, privedeno je kraju
suđenje nekadašnjim liderima Herceg-Bosne, do sada
najduže pred Tribunalom, Tužilaštvo je došlo u posjed
ratnih dnevnika Ratka Mladića koje su ocijenili kao
krucijalni dokaz u nekoliko predmeta. Naša suradnica
pred okončanje zimske pauze analizira šta će se tokom
ove godine dešavati u sudnicama Haškog tribunala

GODINA
RASPLETA
U HAAGU
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Sude}i po dosada{njem tempu, mala je
mogu}nost da }e su|enje Radovanu

V
Foto: REUTERS
ije}e sigurnosti Ujedinjenih naro-
da je 22. decembra pro{le godine
donijelo rezoluciju prema kojoj
rad Me|unarodnog tribunala za
biv{u Jugoslaviju (MKSJ) u
Haagu treba biti okon~an u decembru 2014.
godine. Nadle`nosti Tribunala nakon toga
preuzet }e rezidualni mehanizam, koji }e se,
pored ostalog, starati i o arhivama Tribunala
i Tu`ila{tva koje ostaju u vlasni{tvu UN-a.
Odluka je donijeta ve}inom glasova, s tim
{to se Rusija uzdr`ala od glasanja.
Karad`i}u biti zavr{eno do kraja decembra
2014. godine. Naime, Tu`ila{tvo je tokom
nepunih petnaest mjeseci uspjelo tek da
izvede dokaze vezane za opsadu Sarajeva i
saslu{a 47 svjedoka od najavljenih preko
SU\ENJE KOJEM SE
NE NAZIRE KRAJ
Proces protiv Radovana
Karad`i}a i nakon godinu i po,
koliko traje, jo{ je uvijek na
samom po~etku

RADOVAN KARAD@I]:
OBRA\ENO SAMO SARAJEVO
Do kraja mandata Tribunal treba da
okon~a jo{ deset su|enja, od kojih se sedam
ti~u zlo~ina po~injenih u BiH, ne ra~unaju}i
Ratka Mladi}a i Gorana Had`i}a kojima je
adresa i dalje nepoznata. Na su|enjima
tokom 2010. godine niz novih dokaza
predo~eno je vije}ima. Svakako najva`niji
su dnevnici Ratka Mladi}a prona|eni
po~etkom pro{le ove godine u njegovom
stanu u Beogradu, te transkripti i snimci
presretnutih razgovora izme|u zvani~nika
Republike Srpske.

36 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.


Gotovo sva su|enja u Haagu bit }e u znaku najva`nijeg
pro{logodi{njeg otkri}a: dnevnika Ratka Mladi}a
300. Karad`i}, biv{i lider bosanskih Srba, u
11 ta~aka optu`nice tereti se za zlo~ine
po~injene na podru~ju BiH, uklju~uju}i i
genocid, te dr`anje UN talaca. Slobodna
Bosna je u oktobru pro{le godine donijela
detaljan presjek onog {to je ura|eno u pro-
tekloj godini na ovom su|enju. Od tada je
pred sudije iznesen jo{ jedan novi dokaz, a
to su fotografije proteze za nogu na kojoj se
vide tragovi gelera. Dokaz je predstavljen u
toku svjedo~enja Almira Begi}a, koji je
rekao da je proteza, koja se vidi na snimci-
ma masakra na Markalama iz februara
1994. godine, pripadala njegovom ocu
]amilu koji je tada poginuo. Karad`i} pak
tvrdi da je ova proteza “podmetnuta” na
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
Markale kako bi se “ocrnili” bosanski Srbi.
On je u svojoj uvodnoj rije~i emitovao
prilog u kojem se Risto \ogo, prikazuju}i
snimke na kojima se vidi plasti~na proteza,
ruga `rtvama Marakala i tvrdi da se radi o
“plasti~nim lutkama”. Begi} je, vidjev{i
snimak u martu ove godine, oti{ao u polici-
ju i prijavio da se radi o protezi koja je pri-
padala njegovom ocu, nakon ~ega je poz-
van u Haag da svjedo~i. Svjedok je na kraju
rekao i da jo{ uvijek ~uva protezu i da }e je,
ukoliko je potrebno, dostaviti ~im to neko
od njega zatra`i.
Tu`ila{tvo je na ovom su|enju prilo`ilo
niz zapisa iz dnevnika Ratka Mladi}a ~iju
autenti~nost je potvrdio i sam Karad`i}
[TA DONOSI 2011.
tra`e}i da dijelove i sam koristi u svoju
odbranu.
“PRLI] I OSTALI” - PRESUDA
OVE GODINE
Ove godine bi moglo biti zavr{eno do
sada najdu`e su|enje pred Tribunalom, a
ti~e se {estorice politi~kih, vojnih i polic-
ijskih lidera Herceg-Bosne: J adranka
Prli}a, Brune Stoji}a, Slobodana Praljka,
Milivoja Petkovi}a, Valentina ]ori}a i
Berislava Pu{i}a. Svi se terete za zlo~ine u
srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini
po~injene tokom 1993. i 1994. godine, u
okviru udru`enog zlo~ina~kog poduhvata
na ~ijem je ~elu bio prvi hrvatski predsjed- 
37
 TRIBUNAL U HAAGU
SUDSKIH SPISA - KO JE KO U HAAGU
IZ
RADOVAN
KARAD@I]
predsjednik
Republike Srpske.
Uhap{en u julu 2008.
godine u Beogradu.
Su|enje po~elo u okto-
bru 2009. godine
izvo|enjem uvodnih rije~i Tu`ila{tva.
Karad`i}eve uvodne rije~i bile su u
martu ove godine, a prvi svjedoci poz-
vani mjesec dana kasnije.
 nik Franjo Tu|man. Su|enje je po~elo u
aprilu 2006. godine, a izvo|enje zavr{nih
rije~i je zakazano za 31. januar ove godine.
Tu`ila{tvo je dobilo 15 sati, dok }e svaka
odbrana imati po pet. Vije}u }e se mo}i
obratiti i optu`eni, i to svaki po pola sata.
Su|enje je trajalo vi{e od 450 dana, ukupno
je saslu{ano 208 svjedoka, od kojih 145
Tu`ila{tva, a 63 odbrane.
U posljednjih nekoliko mjeseci Prli} i
ostali su poku{ali da obnove su|enje
tra`e}i, pored ostalog, da se Sudsko vije}e
proglasi nesposobnim za izricanje presude
jer “me|u sudijama postoje nepomirljive
razlike koje se grani~e sa mr`njom”, {to,
smatraju, dovodi u sumnju “njihovu
sposobnost da funkcioni{u kao kolektivno
tijelo”. U prilog tome su naveli vi{e od 50
razli~itih mi{ljenja sudija o razli~itim pita-
njima tokom ovog maratonskog su|enja.
No, predsjednik Tribunala Patric Robinson
proglasio se nenadle`nim i odbacio zahtjev.
I na ovom su|enju Tu`ila{tvo je u
dokaze ulo`ilo dijelove Mladi}evih dnevni-
ka, na protivljenje odbrana koje su iskazale
sumnju u autenti~nost. Po Tu`ila{tvu,
dnevnici podupiru navode o udru`enom
zlo~ina~kom poduhvatu kojem je cilj bio
pripajanje dijela BiH Hrvatskoj. Tu`ila{tvo
je, izme|u ostalog, izdvojilo dijelove koji
se odnose na sastanke politi~kih i vojnih
KIH SPISA - KO JE KO U HAAGU
IZ SUDS
JADRANKO
PRLI]
biv{i predsjednik Hrvatske na~elnik Odjela obrane
zajednice Herceg-Bosne i HVO-a zadu`en za
premijer Hrvatske Republike
Herceg-Bosne.
38
STOJAN
@UPLJANIN
na~elnik regiona-
lnog Centra slu`bi
bezbjednosti u Banjoj
Luci, ~lan Kriznog {taba
Autonomne regije Krajina i sa-
vjetnik predsjednika Republike
Srpske za unutra{nje poslove.
lidera bosanskih Srba sa Prli}em, Praljkom,
Stoji}em i Petkovi}em izme|u oktobra
1992. i februara 1994. godine. Te bilje{ke,
smatra Tu`ila{tvo, ukazuju na ambiciju
hrvatskog rukovodstva da obnovi dr`avu u
granicama Hrvatske Banovine iz 1939.
godine, na dvoli~nu politiku bosanskih
Hrvata prema muslimanima, kao i saradnju
izme|u Hrvata i Srba protiv Armije BiH.
Bilje{ke iz Mladi}evih dnevnika se podu-
daraju s navodima iz nekih dokumenata
koje je Tu`ila{tvo ranije predalo u dokaze,
kao {to je prepiska izme|u Milivoja
Petkovi}a i Ivice Raji}a o kontaktima
Hrvatskog vije}a obrane (HVO) sa bosan-
skim Srbima, zatim dokumenti u kojima se
spominje dug HVO-a prema Vojsci
Republike Srpske (VRS) od 5,7 miliona
njema~kih maraka, te sastanci na kojima je
dogovarana kupovina municije... Prema
Mladi}evim bilje{kama, Karad`i} je 8. jula
‘93. godine svojim generalima poru~io:
“Pomozite Hrvatima kako bi prisilili
Muslimane na podjelu Bosne.”
Po~etkom pro{le godine iskaz u svoju
korist dao je optu`eni Petkovi}, {to je izaz-
valo pravu sva|u me|u suoptu`enima. On je
govorio o odgovornosti HVO-a za
funkcionisanje logora u Dretelju, Gabeli,
Heliodromu… rekav{i da su odluke gdje }e
biti smje{tani uhap{eni Bo{njaci 1992.
BRUNO SLOBODAN
STOJI] PRALJAK
visoki ~asnik HV-a, pomo}nik ministra
obrane i vi{i predstavnik Ministarstva
oru`ane snage obrane Hrvatske pri vladi i oru`anim
Herceg-Bosne. snagama Herceg-Bosne/HVO.
MI]O
STANI[I]
ratni ministar unutra-
{njih poslova Republike Srpske.
@upljanin je uhap{en u junu 2008. godine
u Srbiji, dok se Stani{i} sam predao u
martu 2005. godine. Su|enje im je po~elo
u septembru 2009. godine, ali je
odgo|eno sve do juna pro{le godine
kada je po~elo izvo|enje dokaza.
godine bile u nadle`nosti Odjela odbrane, tj.
Brune Stoji}a. Prethodno je kao glavne
nosioce politi~ke vlasti u Herceg-Bosni
KAPITALNI MLADIĆEVI
DNEVNICI: Na suđenjima
tokom 2010. godine niz
novih dokaza predočeno
je vijećima. Svakako
najvažniji su dnevnici
Ratka Mladića pronađeni
početkom prošle godine
u njegovom stanu u
Beogradu, te transkripti i
snimci presretnutih
razgovora između
zvaničnika Republike
Srpske
imenovao, uz Matu Bobana, Stoji}a i Prli}a.
Stoji}eva odbrana je ustvrdila da Petkovi}
“la`e o zato~eni~kim centrima kako bi
MILIVOJE
PETKOVI]
vojni zapovjednik oru`anih
snaga Herceg-Bosne/HVO-a,
na~elnik Glavnog sto`era
HVO-a; zamjenik vrhovnog
zapovjednika oru`anih snaga
Herceg-Bosne/HVO-a.
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

VOJISLAV [E[ELJ
u junu 1990. godine osnovao
stranku Srpske narodne obnove,
koja je kasnije preimenovana u Srpski
~etni~ki pokret koji je u decembru iste
godine zabranjen. [e{elj je imenovan za
predsjednika Srpske radikalne stranke u
februaru 1991. godine, potom za ~lana
Skup{tine Republike Srbije u junu. Predao
se u februaru 2003. godine, a su|enju mu
je po~elo u novembru 2007.
za{titio sebe”, a Prli}eva je taktiku
Petkovi}eve odbrane nazvala “tehnikom
sabotiranja ostalih odbrana”. Tu`ilac
Kenneth Scott je sugerisao optu`enom da je
“{tite}i interese Hrvatske” dao la`ni iskaz
prvo na su|enju zapovjednika HVO-a u sred-
njoj Bosni Tihomiru Bla{ki}u (osu|en na
devet godina 2004.), a potom i na su|enju
predsjedniku HDZ-a BiH Dariju Kordi}u
(osu|en na 25 godina zatvora 2004. godine),
te je rekao da isto ~ini na ovom su|enju.
Tu`ilac je prilo`io zapisnik sa sastanka
Tu|mana sa izaslanstvom hrvatskog
Ministarstva obrane i Glavnog sto`era
Hrvatske vojske (HV) od 13. aprila 1999.
godine. Ministar obrane je Tu|mana obavi-
jestio da je Petkovi} dobio poziv za svje-
do~enje u Haagu, te da postoji mogu}nost
da bude ispitivan o umije{anosti Hrvatske
u sukob u BiH, te je rekao kako je “poduzeo
mjere” da se svjedo~enje ograni~i kako ga
ne bi doveli u situaciju da odgovara na neu-
godna pitanja. Tu|man u jednom trenutku
ka`e da Petkovi} mo`e i}i u Haag “ako }e
re}i da u La{vanskoj dolini nije bilo
Hrvatske vojske” i sugeri{e da treba unapri-
jed dogovoriti pitanja koja }e mu biti
postavljana. Prema ovom dokumentu, sas-
tanku je prisustvovao i general Ante
Gotovina koji je rekao kako se ne mo`e
sakriti da su vojnici HV-a 1992. godine rato-
VALENTIN
]ORI]
zamjenik zapovjednika za sigurnost i
zapovjednik vojne policije HVO-a, na~elnik
Uprave vojne policije (u okviru Odjela,
kasnije Ministarstva, obrane HVO-a);
ministar unutra{njih poslova HRHB.
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
JOVICA STANI[I]
na~elnik Slu`be dr`avne
bezbjednosti Ministarstva
unutra{njih poslova Republike
Srbije.
vali u BiH, te da je i on sam bio zapovjed-
nik op}inskog sto`era HVO-a u Livnu.
MOM^ILO PERI[I]:
KAKO JE STVORENA VOJSKA RS-a
U februaru pro{le godine odbrana je
po~ela izno{enje dokaza na su|enju neka-
da{njem na~elniku General{taba Vojske
Jugoslavije Mom~ilu Peri{i}u najavljuju}i
da }e osporiti navode optu`nice da je
Peri{i} imao efektivnu kontrolu i da je
pru`ao zna~ajnu pomo} vojskama bosan-
skih i hrvatskih Srba. Tu`ila{tvo je dokazi-
valo da je Peri{i} pru`ao “finansijsku,
logisti~ku, kadrovsku” i drugu podr{ku
VRS-u i Srpskoj vojsci Krajine. Peri{i},
tvrdi odbrana, nije bio odgovoran za
“unapre|enja, razrje{enja i “druga stanja u
slu`bi” koji su regulisani u okviru propisa i
procedura VRS-a i SVK. Negiraju}i da je
Peri{i} imao efektivnu kontrolu nad pripad-
nicima VRS-a, odbrana je citirala optu`nicu
protiv Ratka Mladi}a u kojoj stoji da je,
“kao komandant Glavnog {taba, general
Mladi} bio najvi{i starje{ina VRS-a,
podre|en samo Predsjedni{tvu i predsjed-
niku Republike Srpske”. Mladi} je, kazao
je branilac, imao “sveobuhvatnu nadle`nost
i odgovornost za funkcionisanje VRS-a i
vr{io je vojno komandovanje i kontrolu nad
regularnim snagama VRS-a {irom BiH”.
BERISLAV
PU[I]
zapovjednik u vojnoj
policiji i oficir za vezu
HVO-a s UNPROFOR-om;
na~elnik Slu`be za
razmjenu zarobljenika i
drugih osoba; predsjednik
komisije kojoj je povjerena uprava nad
svim zatvorima i objektima za zato~avanje
u Herceg-Bosni/HVO-u; ~lan Komisije
HVO-a za razmjenu zarobljenika.
Svi su se predali u aprilu 2004. godine a
su|enje im je po~elo u aprilu 2006.
[TA DONOSI 2011.
FRANKO
SIMATOVI]
prvobitno radio na kontraobavje{tajnim
poslovima u DB-u, a zatim pre{ao u
novoosnovanu Upravu za obavje{tajne
poslove (ili Drugu upravu) DB-a, gdje je bio
komandant jedinice za specijalne operacije.
Obojica su uhap{eni u martu 2003.
godine. Su|enje im je po~elo u junu 2009.
Ina~e, Peri{i}evo su|enje skoro da je
vi{e odga|ano nego su se ro~i{ta odr`avala,
{to je produ`ilo samo trajanje izvo|enja
dokaza. Na jednom od odr`anih ro~i{ta,
iskaz je dao i Carl Bildt, koji je u vrijeme na
koje se odnosi optu`nica bio kopredsje-
davaju}i mirovne konferencije o biv{oj
Jugoslaviji. Bildt je govorio o sastancima iz
1995. godine sa Slobodanom Milo{evi}em,
biv{im predsjednikom Srbije koji je umro u
ha{kom pritvoru 2005. godine, i Ratkom
Mladi}em. Bildt je rekao da “nema posred-
nih ili neposrednih saznanja” o Peri{i}u
tokom rata u Bosni. Iako se sastao sa
Milo{evi}em 14. jula 1995. godine, Bildt
tvrdi da u tom trenutku, niti sve do 20. jula,
nije znao za masovna ubistva u Srebrenici,
te da je o tome saznao od “`ena koje su
izlazile iz enklave”. Kako je rekao, ono {to
se dogodilo u Srebrenici je za njega bilo
“veliko iznena|enje”, ali “ne zna da li se taj
masakr mogao predvidjeti”. Odbrana je
pozvala i Rajka Petrovi}a koji je ukazao
na “apsurdne” na~ine vanbud`etskog
finansiranja VRS-a. Kako je Petrovi}
rekao, izvor prihoda su bili biznismeni koji
su vojsci davali “donacije” nastoje}i da izb-
jegnu vojnu obavezu. Kao primjer je naveo
privrednika iz Bijeljine koji je navodno
donirao 300.000 njema~kih maraka, nakon
~ega ga je li~no Karad`i} oslobodio vojne 
MOM^ILO PERI[I]
Od otprilike 26. avgusta 1993.
do 24. novembra 1998., na~elnik
General{taba Vojske Jugoslavije.
Predao se u martu 2005. godine, a
su|enju mu po~elo u oktobru 2008.
39
 TRIBUNAL U HAAGU
 obaveze. Petrovi} je rekao da su u Bijeljini
takve donacije dostizale i po nekoliko mili-
ona njema~kih maraka, a sredstva su stiza-
la i od bosanskih Hrvata koji su od Srba
“rentirali te{ko naoru`anje”. Tako je, tvrdi
ovaj svjedok, VRS rentao HVO-u tenk po
cijeni od 30.000 maraka. Petrovi} je rekao
da je kroz blagajnu VRS-a tokom rata
pro{lo izme|u 12 i 15 miliona njema~kih
maraka i drugih valuta, a da je najvi{e
novca pristiglo 1994. i 1995. godine.
Tu`ila{tvo je u dokaze prilo`ilo dijelove
Mladi}evih dnevnika koji, po njima,
potvr|uju Peri{i}evu odgovornost. Tako je,
pored ostalog, prilo`en dio koji se odnosi
na sastanak vojnih i politi~kih lidera Srbije
i bosanskih Srba od 11. maja 1992. godine,
na kojem je Peri{i} podr`ao imenovanje
Mladi}a za komandanta VRS-a. “Ako
izaberete Mladi}a, dobi}ete {to vam je
potrebno”, rekao je Peri{i} Karad`i}u.
JOVICA STANI[I] I FRANKO
SIMATOVI]: RAZORNA
SVJEDO^ENJA INSAJDERA
I su|enje Jovici Stani{i}u i Franku
Simatovi}u, kao i Peri{i}evo, te~e uz puno
problema i ~esta odga|anja. Po~elo je 28.
aprila 2008. godine, ali je zbog Stani{i}evih
zdravstvenih problema odgo|eno do 9. juna
2009. Stani{i} je pod stalnom lije~ni~kom
kontrolom, a tokom pro{log ljeta je tra`io i
da razgovara sa psihijatrom koji je potom
podnio izvje{taj sudskom vije}u navode}i
kako se Stani{i} `alio da se, zbog odbijanja
njegovih zahtjeva za pu{tanjem na privre-
menu slobodu, u pritvoru osje}a “kao pas”.
Tako|er mu se po`alio na ljekare u
pritvorskoj jedinici rekav{i da nisu “adek-
vatno i na vrijeme” po~eli lije~iti trombozu,
te da nije zadovoljan ni tretmanom alergije
koja se pojavila po~etkom juna zbog prim-
jene “biolo{kog tretmana” njegovih “gas-
trointestinalnih tegoba”. Rekao je kako je
prekid tog tretmana izazvao potrebu za
“~e{}im posjetama toaletu tokom no}i”
zbog ~ega ima “probleme sa spavanjem”.
Ekspert je naveo da Stani{i} redovno prisu-
stvuje ro~i{tima “iz po{tovanja prema kole-
gi” Simatovi}u.
Na su|enju dvojici biv{ih {efova Slu`be
dr`avne bezbjednosti Srbije tu`ila{tvo je
tokom pro{le godine saslu{alo niz biv{ih
pripadnika Crvenih beretki i [korpiona.
Crvene beretke, ~iji je zvani~ni naziv bio
Jedinica za antiteroristi~ka dejstva (JATD),
a kasnije Jedinica za specijalne operacije
(JSO), su prema optu`nici bile pod direk-
tnom kontrolom Dr`avne bezbjednosti
Srbije. Me|u svjedocima je bio i JF-048,
koji je rekao kako je od pripadnika Beretki
tra`ena “bezuslovna poslu{nost” i
“fanati~na odanost jedinici”, te da su bili
stalno podsje}ani da ni najbli`ima ne govo-
re {ta i za koga rade. “U ovu jedinicu je
40
PRESUDA ^ELNICIMA HERCEG-BOSNE BI]E IZRE^ENA TOKOM OVE GODINE
General Slobodan Praljak i Jadranko Prli}
te{ko u}i, a jo{ te`e iza}i”, re~eno im je na
po~etku obuke. Svjedok je rekao da ga je
uznemirilo kad je jedan od komandanata
rekao da ima prava da ubije svakog ko ne
ispuni nare|enje, dok je neformalna zaklet-
va, koju su pripadnici jedinice izgovarali
prije obroka, nalagala da sebi oduzmu `ivot
ako im zaprijeti opasnost da budu
zarobljeni. Na su|enju je emitovan video-
snimak na kojem postrojeni vojnici horski
recituju ovu zakletvu: “Jednoga dana kad
bude{ ranjen i ostavljen na bojnom polju i
kada do|u neprijateljske `ene, deca i psi da
te rastrgnu na komade, ispali sebi metak u
glavu i umri kao heroj.”
ZDRAVKO TOLIMIR:
SAM SVOJ ADVOKAT
Iskaz je dao i Dejan Sli{kovi}, tako|er
biv{i pripadnik, koji je u sudnici stavio
crvenu beretku na glavu. On je bio dobro-
voljac u Jedinici od 1994. godine. Rekao je
kako su plate u Beretkama i Arkanovima
tigrovima, gdje je pre{ao 1995. godine,
ispla}ivane u gotovini, u posebnim koverta-
ma. Rekao je i da je u Beretkama zara|ivao
dvostruko vi{e nego u Tigrovima. Tu`i-
la{tvo je kao dokaz prilo`ilo platne
spiskove iz JATD na kojima je, izme|u
ostalih, Sli{kovi}evo ime. Platni spiskovi,
predstavljeni kao krucijalni dokaz o direk-
tnoj uklju~enosti srbijanskog DB-a u rat u
BiH, prvi put su uvedeni na ovom su|enju.
Unesen je 21 zapis iz Mladi}evih
dnevnika koji, smatra Tu`ila{tvo, ukazuju
na postojanje udru`enog zlo~ina~kog
poduhvata sa ciljem etni~kog ~i{}enja
dijelova Hrvatske i BiH. Iz dnevnika se,
smatra Tu`ila{tvo, vidi i da je Jovica
Stani{i} bio “mnogo vi{e od posrednika
izme|u Beograda s jedne i bosanskih i kra-
jinskih Srba s druge strane”.
Foto: Mario Ili~i}
U martu pro{le godine po~elo je su|enje
generalu Zdravku Tolimiru. Tu`ila{tvo je
najavilo da }e dokazivati da su svim
aktivnostima na zarobljavanju, ubistvima i
zakopavanju hiljada Srebre ni~ana u
masovne grobnice u julu 1995. godine
upravljali “Tolimirovi ljudi”, me|u kojima i
pripadnici 10. diverzantskog odreda koji su
pogubili vi{e od 1.700 ljudi na Vojnoj
ekonomiji Branjevo i u Domu kulture u
Pilici. Prema navodima optu`nice, Tolimir
je sve vrijeme masakra u Srebrenici bio na
vezi sa Glavnim {tabom i aktivno uklju~en
u odlu~ivanje, te je aktivno u~estvovao u
zauzimanju @epe. “Ovo su|enje je o izboru
generala Zdravka Tolimira da ne ispuni
svoje du`nosti i ne po{tuje zakone ratovan-
ja”, rekao je tu`ilac Nelson Teyer.
Me|u svjedocima Tu`ila{tvo je prvi put
pozvalo Slobodana Stojkovi}a, kamermana
koji je snimio ubistva Srebreni~ana u
Trnovu u julu 1995. godine, koji je i sam
bio pripadnik [korpiona. Iskaz je dao uz
za{titu lika, rekav{i da je snimanje naredio
komandant [korpiona Boca. Na kraju svje-
do~enja, Vije}e je tra`ilo da svjedok razjas-
ni {ta se sa snimkom koji je napravio
doga|alo nakon povratka jedinice u koman-
du u D`eletovcima. Stojkovi} je rekao da je
traku, “po nalogu komandanta“, predao
Du{anu Kosanovi}u te da je kasnije ~uo
kako je snimak umno`en i podijeljen “kao
suvenir, za uspomenu” pripadnicima [kor-
piona koji su u~estvovali u pogubljenju.
Jedna kopija, kako je saznao, je zavr{ila u
lokalnom videoklubu u [idu, gdje se mogla
iznajmiti.
Na su|enju generalu Tolimiru Tu`i-
la{tvo je u dokaze uvrstilo niz audiosnima-
ka presretnutih razgovora koje su im vlasti
BiH dostavile 2000. godine. Snimci su god-
inama analizirani i testirani, te su no{eni u
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

PRESUDE I SU\ENJA
Presuda za srpske zločine na
Kosovu i ponovno suđenje
Haradinaju i ostalima
Tokom ove godine trebala bi biti
izre~ena presuda Vlastimiru \or|evi}u,
biv{em na~elniku javne bezbjednosti
srpske policije, optu`enom za zlo~ine na
Kosovu tokom 1999. godine. Tu`ila{tvo je
tra`ilo kaznu u rasponu od 35 godina do
do`ivotnog zatvora, dok odbrana tvrdi da
njihov branjenik nije kriv te prebacuju
odgovornost na druge du`nosnike, prije
svega na ministra policije Vlajka
Stoiljkovi}a i na~elnika {taba MUP-a za
Kosovo Sretena Luki}a.
U septembru pro{le godine okon~ano
je i su|enje hrvatskim generalima Anti
Gotovini, Ivanu ^ermaku i Mladenu Marka-
SAD na obradu zvuka kako bi se,
poja{njeno je, “pobolj{ala ~ujnost“.
Istra`itelji Tu`ila{tva su nakon detaljnog
prou~avanja zaklju~ili da su svi snimci
“vjerodostojni, autenti~ni i pouzdani”. Za
postojanje snimaka i transkripta Tu`ila{tvo
je ~ulo jo{ 1995. godine, ali je prve doku-
mente iz Sarajeva dobilo tek 1998. godine,
i to 550 stranica fotokopiranih transkripata
razgovora presretnutih od 9. do 30. jula
1995. godine. Potom su dobili 134 sveske u
koje su operateri upisivali sadr`aj presret-
nutih razgovora, da bi im u maju 1999. bilo
dopremljeno jo{ 57 svezaka i dvije kom-
pjuterske diskete. Godine 2000. dobili su i
VJEROVATNO NAJBOLJE OBAVLJEN POSAO HA[KOG TU@ITELJSTVA
Su|enje {efovima SDB-a Srbije Jovici Stani{i}u i Franku Simatovi}u obilje`eno je svjedo~enjima
brojnih insajdera koji su iz prve ruke govorili o vezama paravojnih jedinica sa srbijanskim SDB-om
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
~u, sva trojica optu`ena za zlo~ine u
Hrvatskoj tokom akcije Oluja. Tu`ila{tvo je
tra`ilo 27 godina za Gotovinu, 17 za
^ermaka i 23 za Marka~a. Odbrane su
trazile osloba|anje, a presuda bi tako|er
trebala biti izre~ena tokom ove godine.
Ove godine trebalo bi po~eti i obnovlj-
eno su|enje biv{im komandantima OVK-a,
Ramu{u Haradinaju, Idrizu Balaju i
Lahmiju Brahmaju. Haradinaj i Balaj su
oslobo|eni nepravosna`no, a Brahmaj
osu|en na {est godina. @albeno vije}e je
presudu poni{tilo te zakazalo novo
su|enje koje bi moglo po~eti u prvoj
polovini naredne godine. 
dvije kutije audiotraka sa snimljenim raz-
govorima. Agencija za informacije i doku-
mentaciju (AID) BiH je 2001. godine
dostavila jo{ ~etiri diskete sa transkriptima
razgovora koje je 1995. snimila prislu{na
slu`ba Dr`avne bezbjednosti BiH. O pres-
retnutim razgovorima na ovom su|enju
iskaze je dalo 19 svjedoka, a uvedeno je
oko 300 dokumenata, uglavnom transkripa-
ta i bilje{ki iz dnevnika rada prislu{nih
slu`bi.
Jo{ jednom se kao svjedok u sudnici
na{ao i Dra`en Erdemovi}, koji je 16. jula
1995. godine u~estvovao u pogubljenju
izme|u 1.000 i 1.200 Bo{njaka na
[TA DONOSI 2011.
poljoprivrednom dobru Branjevo. Biv{i pri-
padnik Desetog diverzantskog odreda
VRS-a do sada je ~etiri puta svjedo~io.
Nakon priznanja krivice, Erdemovi} je
1996. godine osu|en na pet godina zatvora,
te je po odslu`enju, zajedno sa porodicom,
uklju~en u program za{tite svjedoka, dobio
novi identitet i mjesto boravka. Sada svje-
do~i pod svojim pravim imenom, ali uz
mjere za{tite lika i glasa.
STOJAN @UPLJANIN
I MI]O STANI[I]: POLICIJA
U FUNKCIJI ZLO^INA
Izvo|enje dokaza Tu`ila{tva na su|enju
dvojici ~elnika policije RS-a trebalo bi biti
okon~ano 19. januara ove godine. Branioci
su tra`ili dva mjeseca prije po~etka
dokaznog postupka odbrane. I na ovom
su|enju, Tu`ila{tvo je prilo`ilo u dokaze
Mladi}eve dnevnike koje su odbrane odbile
rekav{i da “na~in na koji je pribavljen
materijal baca sumnju u njegovu pouz-
danost”, te da “nema dokaza” da su dnevni-
ci nastali u vrijeme koje je upisano na
njima.
Me|u svjedocima tokom 2010. pojavio
se i Branko Peri}, danas sudija Suda BiH, a
u ratu javni tu`ilac u Tesli}u. Peri} je govo-
rio o pripadnicima jedinice Mi}e koji su iz
Doboja do{li u Tesli} u ljeto 1992. godine
da “zavedu strah i izvr{e pritisak na iselja-
vanje” nesrba. Lokalna policija je, tvrdi
svjedok, bila njihov “servis”, tako {to im je
dostavljala informacije o nesrpskom
stanovni{tvu. Tokom 1992. godine pokre-
nut je samo jedan postupak za ratne zlo~ine
nad nesrbima protiv grupe Mi}e koju su
~inili pripadnici “vojske, policije i krimi-
nalaca iz Doboja”. Peri} tvrdi da su Mi}e u
Tesli} poslali {ef Centra slu`bi bezbjednosti
Doboj Andrija Bjelo{evi} i njegov zam-
jenik Milan Savi} pod izgovorom da treba
da “zavedu red i disciplinu pri mobilizaci-
ji”. Neki od pripadnika Mi}a su tokom jula
uhap{eni u Banjoj Luci, ali su i pored tvrd-
nji o u~e{}u u ubistavima, silovanjima,
kra|ama, ve} tokom ljeta pu{teni i do danas
nijedan postupak protiv bilo koga iz grupe
nije zavr{en. Peri} je tako|er rekao kako se
politika Srpske demokratske stranke u
Tesli}u svodila na etni~ko ~i{}enje i da je
prevladala ekstremna opcija, koja je, kako
ka`e, “na kraju i realizovana”. Odbrana
Stani{i}a je poku{ala diskreditovati Peri}a
tvrdnjom da je tokom rata {titio Radeta
Pavlovi}a, lokalnog privrednika, od kojeg
je zauzvrat dobio petosoban stan iseljene
bo{nja~ke porodice. Peri} je rekao da su
takve dezinformacije “lansirane” da bi se
diskreditovao Pavlovi} zato {to se suprot-
stavljao politici SDS-a, ali da je istina da je
od njega dobio stan kako bi ga sa~uvao “za
Bo{njakinju kojoj je stradao mu`”, te da je
toj `eni on nakon rata vratio stan. 
41
 EVROPA, ODMAH
PORTUGALU Izbori kao posljednja opcija za dr
POTREBNA POMO]
EU-a i MMF-a
Njema~ka, Francuska i druge zemlje
eurozone poja~avaju pritisak na
Portugal da zatra`i finansijsku pomo}
EU-a i MMF-a kako bi se stalo na kraj
{irenju du`ni~ke krize u tom bloku,
najavljuju evropski mediji. U strahu da
bi se kriza mogla pro{iriti na [paniju,
~ija je privreda dva puta ve}a od gr~ke,
irske i portugalske, Njema~ka i
Francuska `ele da Portugal pristane na
paket pomo}i od oko 80 milijardi eura
kako bi se izbjegla mogu}nost {irenja
krize zajedni~ke valute, a i jedna i
druga zemlja demantiraju postojanje
bilo kakvih pritisaka ili posebno akutne
nesta{ice sredstava u trezorima
lisabonske vlade. Evropska centralna
banka (ECB) kupovinom portugalskih
dr`avnih obveznica nastojala je smiriti
ulaga~e, ali nije uspjela uvjeriti
ekonomske analiti~are da ta zemlja
mo`e izbje}i potrebu da zatra`i pomo}
EU-a i MMF-a kako bi se spasila
ste~aja, pi{e ovih dana Financial Times.

SMARTPHONE
OTKRIVA DIOKSIN
U JAJIMA
Nakon panike zbog otkri}a dioksina na
brojnim njema~kim poljoprivrednim
dobrima njema~ka softverska tvornica
Barcoo izradila je aplikaciju za smart-
phone kojom se, po serijskom broju,
mo`e otkriti je li neko jaje one~i{}eno Belgija pripada među najbogatije zemlje Evropske
dioksinom ili nije. Njema~ke su vlasti unije i nema problema s visokom inflacijom, ali, bez
objavile serijske brojeve proizvoda s
vlade koja bi donijela odluke o tome kako da se
smanji potrošnja i konsoliduju dugovi došla je
u vrlo nezahvalnu poziciju

Z
bog politi~ke nestabilnosti i sve
prisutnijeg straha od du`ni~ke krize,
Belgija je posljednjih dana ponovo u
centru pa`nje. Ukoliko paraliza vlasti
kakva do sada nije vi|ena u ovoj zemlji
bude nastavljena, {to je vi{e nego izvjesno,
novi izbori su neizbje`ni. Flamanski soci-
jaldemokrat Johan Vande Lanotte, koji je
imenovan kako bi postigao dogovor
izme|u sedam stranaka flamanskog dijela
Belgije i frankofone Valonije, nakon {to su
razgovori o formiranju vlade propali u
oktobru, podnio je ostavku pro{log ~etvr
tka, dan nakon {to su dvije najve}e fla-
manske stranke odbile njegov prijedlog.
Podsjetimo, na parlamentarnim izborima u
Belgiji u junu pobijedila je flamanska
stranka Novi flamanski savez, flamanski
nacionalisti koji te`e raspadu zemlje, a u
Valoniji Socijalisti~ka stranka, koji se

42 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

državnu krizu u Belgiji
dohotka zemlje. Podjela izme|u Flandrije,
BELGIJA
BELGIJA U
U tri i po milionske Valonije, i Brisela, koji
]ORSOKAKU
]ORSOKAKU ima milion stanovnika, imale bi te{ke
Du`e posljedice, posebno po Valoniju koja je
Du`e od
od pola
pola godine
godine
stranke
stranke poku{avaju
poku{avaju najsiroma{nija. Krize vlasti prisutne su u
posti}i
posti}i kompromisno
kompromisno Belgiji nakon izbora, ali nikada nisu trajale
rje{enje
rje{enje oo reformi
reformi kao sada - privremena vlada odbrojava vi{e
dr`ave
dr`ave ii formiranju
formiranju
nove
nove vlade
vlade uu Briselu
Briselu
RANJIVOST BELGIJE:
Činjenica da privremena
vlada u Belgiji postoji
već više od 200 dana
zabrinjava i finansijska
tržišta jer ne postoji
politička volja da se riješi
pitanje javnog duga koji
je u odnosu na bruto
domaći proizvod
zabrinjavajuće visok
Johan
Vande
Lanotte
zala`u za o~uvanje Belgije kao federalne od 200 dana, a to zabrinjava i financijska
dr`ave. Otada u Belgiji traju pregovori o tr`i{ta jer je dovedena u pitanje sposobnost
formiranju koalicijske vlade, bez ikakvih te zemlje da rije{i problem javnog duga koji
{ansi za uspjeh. U Belgiji je, ina~e, uvijek je u odnosu na bruto doma}i proizvod
bilo te{ko stvoriti koalicionu vladu - na par- zabrinjavaju}e visok. I belgijski kralj je
lamentarnim izborima za zajedni~ku vladu zatra`io od vr{itelja du`nosti premijera da
utrkuju se (u Flandriji) samo flamanske, u pripremi {tedljiviji bud`et za 2011. godinu
Valoniji samo frankofonske stranke, jedino od onog koji je dogovoren s Evropskom
u regiji Brisel je situacija druga~ija. Sporu unijom, javljaju mediji posljednjih dana.
izme|u Flamanaca i Valonaca kraj se ne Ako se pogleda BDP po glavi stanovnika,
nazire - Flandrija je jedno od najbogatijih Belgija spada me|u najbogatije zemlje
podru~ja u EU s gotovo zanemarivom neza- Evropske unije i nema problema s visokom
posleno{}u, koja je u Valoniji i u Briselu inflacijom. Osim toga, bud`etski deficit
(ovdje `ivje obje zajednice, ali ve}ina jesu kre}e se oko {est posto BDP-a, {to je, s
pripadnici valonske manjine iako se Brisel obzirom na trenutno stanje u eurozoni, rela-
teritorijalno nalazi na podru~ju koje povi- tivno nisko. Ipak, belgijski javni dug iznosi
jesno pripada Flandriji), vrlo velika. oko 400 milijardi eura, a {to je prema
Flamanci (ima ih {est miliona) ~ine vi{e od rejtin{kim agencijama 101 posto BDP-a i
60 posto belgijskog stanovni{tva, a tre}i najgori omjer u Evropskoj uniji.
privre|uju ~ak 80 posto bruto nacionalnog (D. Savi})
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
mogu}e one~i{}enih poljoprivrednih
dobara, ali i popis zdravstveno
sigurnih proizvoda.
Aplikacija omogu}uje i saznanje je li
jaje proizvedeno biolo{ki ili nije.
Organizacija Foodwatch je objavila u
Njema~koj kako posjeduje dokument
koji gotovo sigurno dokazuje odakle
dioksin u mesu i jajima, u `ivotinjskoj te
ljudskoj hrani. Izvor otrova je, ka`u,
sredstvo za za{titu bilja. Odatle je
dioksin stigao u biljnu mast i hranu,
objavila je organizacija, iako jo{ traje
slu`bena istraga.
[PANIJA TRA@I
RASPU[TANJE ETA-e
[panska vlada odbacila je po~etkom
ove sedmice trajni i op}i prekid vatre
koje je proglasila Baskijska sepa-
ratisti~ka organizacija (ETA) i zatra`ila
da se raspusti ta organizacija.
Raspu{tanje organizacije i predaja
oru`ja klju~ni su i konstantni zahtjevi
{panske vlade. ETA, separatisti~ka
organizacija, bori se za nezavisnu
baskijsku dr`avu na sjeveru [panije i
na jugozapadu Francuske, proglasila je
trajni prekid vatre 2006. godine, ali ga
je prekr{ila nakon samo devet
mjeseci. U proteklih 50 i vi{e godina
aktivnosti ETA-e, ubijeno je vi{e od 850
osoba, a gotovo hiljadu pripadnika te
organizacije trenutno se nalaze u
{panskim i francuskim zatvorima.
MA\ARSKA
“OMEK[ALA“ POD
PRITISKOM EU-a
Nakon `estoke me|unarodne kritike,
posebno iz zemalja ~lanica EU-a,
Ma|arska je odlu~ila popustiti u vezi sa
spornim zakonom o medijima.
Ma|arski premijer Viktor Orban je
izjavio da }e Ma|arska, u slu~aju da
Evropska komisija zaklju~i da je
ma|arski zakon u neskladu s evropskim
pravnim normama, promijeniti svoj
sporni medijski zakon. “Ovaj sukob ne
smije ugro`avati ma|arsko predsje-
davanje Evropskom unijom”,
zaklju~io je Orban nakon susreta s
predsjednikom Evropske komisije
Joseom Manuelom Barrosom u
Budimpe{ti, pro{le sedmice.
43
 BUSINESS
 Izvozni favoriti BiH
 Neosnovani zahtjevi za korekciju PDV-a


Zajedni~ki posao namjenske industrije ex - Jugoslavije
FAO upozorava na nesta{icu hrane
Foto: Mario Ili~i}
Pet najve}ih izvoznika:
1. Elektri~na energija - 436,3 miliona KM
2. Aluminij - 390 miliona KM
3. Autodijelovi - 320 miliona KM
4. ^elik - 300 miliona KM
5. Kokos - 265 miliona KM
Električna energija na čelu
izvozne liste BiH
Mada podaci o pro{logodi{njem vanj-
skotrgovinskom bilansu BiH jo{ uvijek
nisu kompletirani, na temelju podataka za
prvih 11 mjeseci mo`e se zaklju~iti da je
pro{logodi{nji trgovinski minus bio najni`i
u posljednjih deset godina. Po svemu
sude}i, ne}e pre}i 6 milijardi KM, {to je za
jednu milijardu KM manje nego godinu
ranije, a ~ak 3 milijarde KM manje nego
2008. godine. U prvih 11 mjeseci 2010.
godine izvoz BiH dostigao je iznos od 6,48
milijardi KM, {to je 28,2 posto vi{e nego u
istom razdoblju protekle godine. Na drugoj
strani, uvoz je tako|er rastao, ali neupore-
divo sporije (9,7 posto) i dostigao je iznos
od 12,3 milijarde KM. Po svemu sude}i,
pro{logodi{nji izvoz zaustavit }e se na
iznosu od oko 7 milijardi KM, a uvoz na
nekih 13 milijardi KM. Godinu ranije,
izvoz je bio nepunih 5,6 a uvoz 12,5 mili-
jardi KM.
U protekloj godini do{lo je i do
zna~ajnih promjena na listi najve}ih bh.
izvoznika koju je proteklih godina tradi-
cionalno predvodio Aluminijski kombinat
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
Mostar. Aluminij je i dalje ostao u vrhu, no
~elnu poziciju na listi izvoznika prvi put
nakon rata preuzela je elektri~na energija,
~iji je izvoz dostigao rekordan iznos od
436,2 miliona KM, blizu 10 miliona KM
vi{e nego godinu ranije.
Izvoz aluminija pao je na drugu pozici-
ju, ali su rezultati u ovom sektoru puno
bolji nego u 2009. godini. U pro{loj godini
izvoz aluminija dostigao je iznos od 390
miliona KM, {to je 150 miliona KM vi{e
nego u 2009. godini.
Tre}e mjesto na listi najve}ih izvoznika
zauzela je automobilska industrija, odnos-
no proizvodnja autodijelova, ~iji je izvoz
za godinu dana porastao za 91 milion KM
- sa 210 u 2009. godini na 320 u 2010.
godini.
^etvrtu poziciju zauzima izvoz ~elika
iz Zenice, koji je u protekloj godini
prema{io iznos od 300 miliona KM.
Na petom mjestu, kao i godinu ranije,
nalazi se koks iz Lukavca s izvozom od
265 miliona KM, {to je 56 miliona KM
vi{e od izvoza ostvarenog u 2009. godini.
Kuvajt za
obnovu
tenkova nudi
400 miliona
dolara
Namjenska industrija Srbije zapo-
~ela je pregovore s vladom Kuvajta o
obnovi 149 tenkova M-84 koji su
proizvedeni u tvornicama namjenske
industrije biv{e Jugoslavije. Srpski
ministar odbrane Dragan [utanovac
uvjeren je da }e Srbija sklopiti ugovor s
Kuvajtom i da }e posao vrijedan oko
400 miliona dolara zajedni~ki uraditi
tvornice namjenske industrije Srbije,
Slovenije, BiH i Hrvatske.
“Ako Srbija dobije posao s
Kuvajtom, neki }e se poslovi podijeliti
izme|u bosanskohercegova~kih, hrvat-
skih i slovena~kih kompanija“, rekao je
ministar [utanovac za Economist.
Do prije dvije godine bilo je izgled-
no da posao modernizacije kuvajtskih
tenkova pripadne hrvatskoj kompaniji
\uro \akovi}, gdje je ina~e sklapan
tenk T-84, no pregovori su zastali zbog
navodnog protivljenja SAD-a. Nakon
toga su ~elnici Srbije nekoliko puta pos-
jetili Kuvajt i u~vrtili veze s tamo{njom
vladom koja je ponovo aktuelizirala
posao modernizacije 149 tenkova T-84.
Prema nekim procjenama, kompani-
jama namjenske industrije BiH pripao bi
posao u vrijednosti od oko 75 miliona
dolara i odnosio bi se na modernizaciju
optike i artiljerijskog oru|a, za ~iju su
izradu i ranije bile “zadu`ene“ kom-
panije namjenske industrije Bosne i
Hercegovine.
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.
 Poreski prihodi veći za oko 500 miliona KM
Nedavne medijske spekulacije o pove}anju stope PDV-a u
2011. godini kako bi se namirio manjak novca u dr`avnoj kasi
li{en je svakog osnova. Ni jedna parlamentarna stranka, ni prije ni
nakon izbora, nije iza{la sa sli~nim zahtjevom, i jedina korekcija
koja bi se eventualno mogla desiti u sistemu indirektnih poreza
vezana je za uspostavu diferencirane stope PDV-a. Ni`a stopa
PDV-a (7-9 posto) primjenjivala bi se za osnovne prehrambene
namirnice, {kolski pribor, ra~unare, {tampu i lijekove, a vi{a stopa
PDV-a (18-20 posto) na sve ostale proizvode. No, i taj je zahtjev
prili~no maglovit i nedore~en, i ~ini se da ga pobjedni~ke partije
vi{e i ne spominju.
Teza o navodnom bud`etskom manjku u entitetskim kasama
stoji na klimavim nogama. U protekoj godini Poreska uprava
Federacije BiH naplatila je 3,4 milijarde KM prihoda, odnosno
185 miliona KM vi{e nego u 2009. godini. Porasli su prihodi od
poreza na dobit (173 miliona KM), kao i poreza na dohodak (209
miliona KM) a sna`no je porasla i uplata doprinosa (2,26 milijar-
di KM).
Na drugoj strani, Uprava za indirektno oporezivanje u protek-
loj godini prikupila je 4,67 milijardi KM indirektnih poreza, {to
je za 314 miliona KM vi{e nego u 2009. godini. To prakti~no
zna~i da su ukupni poreski prihodi (indirektni i direktni porezi) u
protekloj godini pove}ani za blizu 500 miliona KM!
Istina, prihodi od direktnih poreza u Republici Srpskoj u protek-
loj godini ostali su na razini 2009. godine (1,76 milijardi KM) ali su
ukupni bud`etski prihodi ipak ve}i zbog rasta indirektnih poreza.
S obzirom na privredni oporavak koji je krenuo sredinom pro-
tekle godine, indirekni i direktni porezi u 2011. godini vjerovatno }e
porasti za dodatnih 8-10 posto.
U dr`avnoj blagajni ne}e dakle faliti novca, osim, naravno,
ako se (ponovo) ne pojavi manjak odgovornosti u njegovom
tro{enju.

Foto: Mario Ili~i}

NEOSNOVANI
ZAHTJEVI
Ve}a stopa PDV-a bio
bi sna`an udar na
privredu BiH

Rekordan rast cijena hrane

Indeks cijene hrane na svjetskom tr`i{tu sko~io je na
215 bodova, {to je najvi{i zabilje`en nivo, saop}ila je
Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO).
Dosada{nji najvi{i nivo ovog indeksa bio je 191 bod,
koliko je iznosio u 2008. godini, kada su poplave i su{e
prouzrokovale nesta{icu hrane.
U julu pro{le godine indeks cijena hrane bio je za
gotovo 50 bodova ni`i i iznosio je 167 bodova. A
postoji mogu}nost da }e cijena hrane u svijetu jo{
rasti, upozoravaju iz UN-a.
Do naglog porasta do{lo je zbog po`ara koji su
opusto{ili Rusiju, kao i zbog su{e u Argentini, poplava
u Australiji, te izuzetno hladne zime na sjevernoj
polulopti.
Poskupljenje hrane bit }e jedna od glavnih tema na
sastanku grupe G20 krajem januara u Parizu.

13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 45

TRANSFER STOLJE]A

Edin Džeko i “SB“

ŠTA SMO
PISALI A ŠTA
“PAMTILI“
46 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.
 EDIN D@EKO, OD KOLIJEVKE PA DO “KOLIJEVKE NOGOMETA”

Prošle je nedjelje najbolji bosanskohercegovački nogometaš EDIN DŽEKO

prelaskom iz WOLFSBURGA u engleski MANCHESTER CITY postao akter jednog
od najskupljih transfera u novijoj povijesti svjetskog nogometa. Reporteri SB
su u posljednjih 4-5 godina uporno i temeljito, riječju i fotografijama pratili
karijeru ovog sjajnog nogometaša i odličnog mladića, koji je iz sarajevskog
ŽELJEZNIČARA, uz dosta ponižavanja i nerazumijevanja, ispraćen
kao besperspektivan “kadar“
Pi{e: NEDIM HASI]

G
Foto: MARIO ILI^I]

odinama je Midhat D`eko, neka-

da{nji talentovani igra~ ni`erazre-
dnih sarajevskih klubova, imao
neobi~nu opsesiju. Na svakoj je
utakmici @eljezni~ara pogledom
pretra`ivao zapadnu tribinu stadiona
Grbavica kako bi “identificirao“ nekoga ko
je njegovom sinu Edinu poru~ivao Klocu,
izlazi napolje. ^ak i kada je Edin postao
ime u svijetu nogometa, kada je svojim
golovima nosio Wolfsburg do prvog naslo-
va njema~kih prvaka u historiji ovoga
kluba, Midhata je vi{e od onoga {to se zbi-
valo na travnjaku Grbavice zanimalo ko je
to talentiranog dje~aka tjerao iz kluba u
kojem je ma{tao o prvim golovima. Midhat
vi{e ne mora tra`iti “sumnjivo lice“ sa tri-
bina kako bi ga spojio s glasom koji ga je
godinama proganjao. Njegov je sin protek-
le nedjelje postao najskuplji igra~ u histori-
ji eks-jugoslovenskog nogometa, a danas
Englezi rije~i kloc daju sasvim novo
zna~enje, poku{avaju}i je prevesti na sve
mogu}e na~ine. “Ovo je lekcija svima
onima koji nisu vjerovali u Edina, naziva-
U njemačkom domu Edina Džeke
novinari “Slobodne Bosne“ osjećali
su se kao kod vlastite kuće
ju}i ga klocem. Nadam se da se to vi{e ne}e
ponavljati, jer mi imamo toliko talento-
vanih dje~aka kojima moramo pomo}i, a ne
da im uni{tavamo samopouzdanje i vjeru u
sebe kada im je najpotrebnije“, pri~ao nam
je Midhat dok smo u Wolfsburgu zajedno
proslavljali prvi naslov prvaka Njema~ke.
DOVI\ENJA, DRAGO SARAJEVO
Edin je iz Sarajeva oti{ao uz podsmijeh
kao besperspektivan a vratio se kao zvijez-
da. Kada do|e na Grbavicu, prvo {to uradi
jeste da sjedne na klupu za rezervne igra~e.
Ka`e kako je klupa odredila njegovu sud-
binu u @elji, klubu u kojem su talenat pre-
poznali jedino Jusuf [ehovi}, njegov prvi
trener, te Milomir Odovi} i Amar Osim,
KLUPA
KAO SUDBINA
Nogometni “stru~njaci”
tjerali su Edina iz @eljezni~ara
smatraju}i ga netalentiranim
igra~em sa klupe za rezervu
koji je odlu~io da klub sa dje~akom koji je
neobi~no brzo izrastao za glavu vi{e od
svojih vr{njaka potpi{e prvi stipendijski
ugovor, za 300 maraka. Edin je od tog
novca kupio nove patike i majicu. “Meni su
se ljudi smijali, govorili kako sam ‘kloc’
kome je i klupa ‘puna {aka brade’. Ali `ivot
se nekad ~udno poigra s nama, sve se
okrene u samo godinu dana“, pri~ao nam je
Edin sje}aju}i se svojih po~etaka u
Sarajevu. U rukovodstvu @elje kazali su
kako su dobili na bingu kada im je, kao
obe{te}enje, iz ^e{ke upla}eno pedeset
hiljada eura. Dvije godine kasnije, Teplice
su postale bogatije za osam miliona maraka
- toliko je Wolfsburg platio za D`ekin
dolazak u grad Volkswagena. “Kada sam
oti{ao iz Teplica u Njema~ku, predsjednik
kluba mi je kazao kako se osje}a kao da je
dobio na lotu, takav se novac zaradi samo
jednom u `ivotu.” Edin je svoj nogometni
put po~eo 1996., sedam godina kasnije, kao
sedamnaestogodi{njak, prekomandovan je
u prvi tim @elje. Iako je sa nepunih 17 godi-
na igrao utakmicu Kupa UEFA protiv {kot-
skog Heartsa, za dvije sezone, koliko je
profesionalno igrao na Grbavici, nikada
nije dobio pravu priliku da doka`e koliko
vrijedi. Kada se po~elo pri~ati o njegovom
odlasku, mnogi su govorili kako D`eko
nikada ne}e potpisati ugovor s klubom iz
zapadnog dijela Evrope, te da je pedeset
hiljada maraka maksimalan iznos novca
koji klub mo`e dobiti na ime obe{te}enja.
“Ljudi u @eljezni~aru nikada nisu vjerovali
u mene. Igrao sam dvije sezone za prvi tim
i nikada nisam osjetio da trener i stru~ni tim
vjeruju u mene. Bio sam dijete kada sam
u{ao u prvi tim i znao sam nekada odigrati
dobru utakmicu, znao sam nekada i zakaza-
ti, ali mi nikad nisu pru`ili priliku da
poka`em sve {to znam, nikada nisu sjeli sa
mnom i rekli: ‘Dobro, de~ko, odigrao si
lo{e, ali nije kraj svijeta, bi}e bolje.’ Znao
sam u}i u igru na petnaestak minuta i
odmah ~uti prozivanja sa tribina, najru`nije
uvrede i poni`enja, a niko ne mo`e naprav-
iti ni{ta za desetak ili petnaest minuta na
terenu. Niko, pa ni najve}i napada~i na svi-
jetu, a kamoli ja sa 18 godina. Niti jednu
utakmicu, zbog pritiska koji sam osje}ao
od prvog dana, nisam odigrao onako kako 

13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 47

 TRANSFER STOLJE]A
 znam da mogu, nikada nisam bio opu{ten.
Edin
Edin D`eko
D`eko ii Elvir
Elvir Balji},
Balji}, dva
dva najskuplja
najskuplja
Uvijek sam razmi{ljao {ta }e re}i navija~i
igra~a
igra~a uu historiji
historiji bh.
bh. nogometa
nogometa
ili struka. Kada sam oti{ao vani, shvatio
sam da nije va`no {ta ko ka`e za mene,
va`no je samo ono {to napravim na terenu”,
pri~a D`eko. ^e{ki stru~njak Jir`i Pli{ek,
koji je pod nikada do kraja razja{njenim
okolnostima naprasno smijenjen s mjesta
{efa stru~nog {taba @eljezni~ara, insistirao
je da D`eku povede sa sobom u ^e{ku.
Pli{ek mu je dogovorio transfer u
tamo{njim Teplicama. Prvu sezonu u
^e{koj Edin je proveo na kaljenju u dru-
goliga{u Usti nad Labem, da bi sezonu prije
odlaska u Bundesligu, koju je odigrao u
Teplicama, bio progla{en najboljim stranim
Edin
Edin D`eko
D`eko ii Zvjezdan
Zvjezdan
nogometa{em ~e{kog prvenstva, zbog tri-
ii Luka
Luka Misimovi}
Misimovi}
naest postignutih golova i dvadesetak asis-
tencija. “Nisam se mnogo dvoumio kada
sam trebao i}i u ^e{ku, nisam imao
nikakvih predrasuda kada je u pitanju
igranje u toj zemlji. Budimo realni, ^e{ka
je, u pore|enju s BiH, zemlja idealna kako
za `ivot tako i za igranje nogometa. ^im
sam oti{ao tamo, bio sam svjestan kako sam Najve}a i najskuplja
napravio pravi potez. Jir`i Pli{ek je najza- zvijezda Wolfsburga
slu`niji za ovo {to sam postao. Mislim da
sam izabrao idealan put za svoj razvoj
odlaskom u ^e{ku. Tamo se igra odli~an
nogomet, naravno, ne na nivou najja~ih liga
Evrope, ali mislim da je to zbog svega {to
je dovoljno i potrebno mladom igra~u.
Pogotovo kada su napada~i u pitanju, jer se
igra tamo{njih klubova zasniva na jakoj, Miroslav
Miroslav ]iro
]iro Bla`evi}
Bla`evi} je je za
za
discipliniranoj odbrani i ko se tamo razvije Edina
Edina tvrdio
tvrdio da
da je
je bolji
bolji igra~
igra~
u dobrog napada~a, ima sve preduslove da od
od Zlatana
Zlatana Ibrahimovi}a
Ibrahimovi}a
napravi svjetsku karijeru.”

“BOSNA JE PAKAO ZA MLADE LJUDE!“

Za samo godinu dana igranja u
Teplicama Edin je postao jedan od
najtra`enijih mladih napada~a Evrope.
Odlazak u ^e{ku koji je u po~etku bio
mladala~ka avantura okon~an je potpisom
ugovora sa Wolfsburgom, koji je njegovu
naklonost osigurao u “mrtvoj trci” sa
Werderom. Obe{te}enje Teplicama iznosi-
lo je ~etiri miliona eura, a klub iz grada
Volkswagena dobio je napada~a na kojem
Golovima
Golovima ii asistencijama
asistencijama Misimovi}
Misimovi} ii D`eko
D`eko nosili
nosili
je trener Felix Magath, kako je sam kazao, su
su Wolfsburg
Wolfsburg dodo prvog
prvog naslova
naslova prvaka
prvaka Njema~ke
Njema~ke
temeljio budu}nost ovog kluba. D`eko ka`e
kako nije imao pojma da se za njega otima-
ju dva velika njema~ka kluba, no kada je na
stol stigla konkretna ponuda iz Vu~jeg
grada, nije dvojio ni trena treba li je prih-
vatiti ili ne. Najte`i korak u njegovoj kari-
jeri, ka`e, bilo je odlu~iti se na odlazak,
znao je da u BiH nema mjesta za napredak
i u dogovoru s roditeljima, posebice s
ocem, prelomio je i odlu~io zaputiti se na
zapad. Kada je stigao u Njema~ku, nije
vjerovao da }e odmah zaigrati u prvom
timu. Me|utim, kako je vrijeme odmicalo, Urednik
Urednik ii reporteri
reporteri SB
SB
po~eo je igrati sve bolje, davati golove i asi- uvijek
uvijek su
su bili
bili dobrodo{li
dobrodo{li uu
stirati u pobjedama. Tada je dobio potvrdu dom
dom porodice
porodice D`eko
D`eko

48 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.


OSIMOVA PROGNOZA U “SB“
Ivica Osim je prije godinu i po
prognozirao da će Džeko završiti u
“Manchesteru“, doduše “Unitedu“
Na dan kada je Wolfsburg igrao utak-
micu Lige prvaka protiv Manchester
Uniteda u gostima, po~etkom jeseni 2009.
godine, novinari Slobodne Bosne sjedili
su sa legendarnim nogometnim trenerom
Ivicom Osimom i pored ostalih tema
dotakli smo se i Edina D`eke o kojem je
Osim imao izuzetno visoko mi{ljenje.
“Ako D`eko ve~eras dadne gol u
Manchesteru, gotovo sam uvjeren da
}e ga United u najskorijem roku kupiti“,
govorio je Osim i obrazlo`io to ovako:
“Treba im takav tip napada~a, razara~,
’ubica’, {to nisu ni Berbatov ni
Rooney.“ D`eko je te ve~eri utrpao gol
Edwinu van der Saru. Neposredno
nakon zavr{etka utakmice, bezmalo
“ispod tu{a“, u~tivo se javio na telefonski
poziv novinara SB i rekao da bi prelazak u
Manchester bio za njega ostvarenje svih
snova, ali da o tome nema nikakvih
nagovje{taja.
Nepunih godinu i po dana kasnije Edin
D`eko je preselio u Manchester, ali ne u
United, nego u rivalski City. 
za ono {to je odavno znao. “Bosna je najgo-
ra zemlja na svijetu za mladog sporta{a, ne
samo nogometa{a! Jednostavno, u klubu
ti ka`u da si premlad, da treba{ ~ekati,
a vani su stvari dijametralno suprotne.
U ^e{koj i u Njema~koj je sve
podre|eno mladim igra~ima, njih se
podr`ava u svemu, ula`e se u
njihov razvoj, dr`i ih se kao
‘malo vode na dlanu’. Tamo
mladi ljudi u svemu,
ne samo u sportu, dobiju
po{tenu priliku da poka`u
{ta znaju. Takvu sam {ansu
dobio i ja i hvala Bogu da
sam je iskoristio.”
Edin je koracima od
sedam milja gradio kari-
jeru, ali je pri~a o
njemu i dokaz da se
sudbina zna ~esto
poigrati s ljudima, koji-
ma se `ivot u godinu
dana okrene iz temelja.
Danas, kada je oti{ao u
Englesku, mnogi se
utrkuju u pri~ama kako
su mu ba{ oni svojim
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
EDIN D@EKO, OD KOLIJEVKE PA DO “KOLIJEVKE NOGOMETA”
OSLONAC REPREZENTACIJE BiH
D`eko je na dobrom putu da postane
najbolji strijelac na{e reprezentacije u historiji
poznanstvima omogu}ili transfer, kako su
znali da }e uspjeti ~im su ga vidjeli na
terenu. Neki }e kazati kako se promije-
nio, kako nije ista osoba ko prije odlas-
ka u Njema~ku. No, Edin je i dalje
osoba privr`ena svojoj porodici, pri-
jateljima i nekolicini ljudi koji su mu
pomagali u `ivotu. Imao je {est
godina kada je po~eo rat, poro-
di~na ku}a u sarajevskom
naselju Brije{}e bila je
uni{tena i sa porodicom je
preselio u stan u
naselju Otoka.
Dvanaestero ih se
guralo u stanu od ~etrdese-
tak kvadrata. “Bilo je
te{ko, bojali smo se,
svakog dana smo bili
pod stresom. Igra~i
obi~no po~inju igrati
nogomet na ulici, ali ja
to nisam mogao. Ali kad
je rat zavr{io bio sam
mnogo ja~i, psihi~ki.
Nakon rata sam mo-
gao igrati s drugovima
u parku, a onda me je
otac odveo u @eljezni~ar”, pri~ao nam je
nedavno. U to se vrijeme oko njega odi-
gravao jedan druga~iji rat, onaj o njegovom
odlasku iz Wolfsburga, rat medija,
menad`era, klubova. Ples miliona u~inio je
svoje, naravno da Edin danas nije isti onaj
dje~ak kakav je bio kada je iz Teplica stigao
u Njema~ku. Oprezniji je, suzdr`aniji, zna
da novac od ljudi kakav je on stvara lake
mete, pogotovo u Engleskoj. No, u njemu i
dalje ima ljudskosti, ambasador je
UNICEF-a, u~estvuje u humanitarnim akci-
jama, donira novac za lije~enje bolesnih. I
ne pri~a o tome niti voli da drugi o tome
pri~aju i pi{u. Dosta za dje~aka kojeg su
nekada smatrali lo{im vicem na nogomet-
nom terenu.
“KO KOD SVOJE KU]E“
Kada je tek stigao u Wolfsburg, SB je
odlu~ila o njemu i njegovom tada{njem
suigra~u Zvjezdanu Misimovi}u napraviti
reporta`u. Stigli smo kasno uve~e i u hotelu
nas je ~ekalo neugodno iznena|enje. Na{a
je rezervacija “nekako zagubljena“ a sve su
hotelske sobe u gradu bile zauzete zbog
sajma automobilske industrije. Kazali smo
Edinu da }emo krenuti dalje tra`iti sobu u
okolnim gradovima te da }emo se s njim
na}i sutra na pi}u. Samo se nasmijao i
kazao: “Ne}ete vi nigdje, idete kod mene
ku}i.“ Dao nam je klju~ od stana i oti{ao
preno}iti kod prijatelja. To su stvari koje se
ne zaboravljaju i koje puno govore o karak-
teru Edina D`eke. A i tada je bio milioner i
jedan intervju manje ili vi{e nije mu zna~io
ni{ta. No, novinari iz BiH su uvijek imali
prioritet i uvijek je imao vremena za nas.
(Pore|enja radi, jedna druga velika interna-
cionalna nogometna zvijezda ro|ena u BiH
ovom novinaru, koji je prije sedam-osam
godina isklju~ivo zbog njega ogroman put
od Bosne do Njema~ke prevalio, nije se
udostojila ni javiti na telefon).
I nekoliko mjeseci kasnije, kada je “eks-
pedicija“ na{eg lista boravila u Wolfsburgu
na dan kada je klub iz ovog grada osvojio
{ampionsku titulu, Edin nam je iz karante-
na poru~io da mu je ukinuta “sloboda kre-
tanja“, ali da obavezno svratimo do njego-
vog stana gdje su nas srda~no do~ekali i
ugostili njegovi roditelji, sestra i tetka koji
nisu mogli propustiti veli~anstveni trijumf
ekipe u kojoj je njihov Edin bio najve}a
zvijezda.
Danas Edin ka`e kako je njegov transfer
u Englesku uspjeh i pobjeda Bosne i
Hercegovine. Na`alost, BiH nema ni{ta s
tim. I njega je ovo dru{tvo mediokriteta,
kao i hiljade drugih mladih pametnih ljudi
tjeralo od sebe, ne daju}i im ni promil nade
da svojim radom i uporno{}u mogu uspjeti
u `ivotu. Manchester City je samo Edinova
pobjeda, nagrada za hrabrost za njega i nje-
govu porodicu. I ni{ta i ni~ije vi{e. 
49
BOSANAC U EGZILU
MARJAN HAJNAL (53) Bosanac je nastanjen u
Izraelu, koji je popularnost, posebno među
dijasporom, stekao svojim zapaljivim, često
provokativnim tekstovima u odbranu cjelovite Bosne
objavljivanim na internet portalima; u razgovoru za
naš list ovaj svestrani autor objašnjava zašto Bosna
nije tamni vilajet, zbog čega ne pristaje na njenu
podjelu, u čemu griješimo kada negiramo
antifašističke tekovine NOB-a, te opisuje kako je
posljednji put svoje đake odveo na Titov grob
VRATIMO SE
ANTIFA[IZMU
Bosna je zemlja idealnih mogu}nosti, cinizam ne vodi nikuda
Razgovarala: ADISA BA[I]
Z
a odlazak iz “tonu}e Jugoslavije”
Viso~ak Marjan Hajnal se, prema
sopstvenim rije~ima, spremao jo{
1981. godine, “zbog nezaposle-
nosti i sveprisutne hipokrizije”. Iz
zemlje je ipak oti{ao deceniju kasnije, u
maju 1992. konvojem Vojne akademije iz
Rajlovca gdje je radio kao profesor. Nakon
Vojvodine, na{ao se u Izraelu, gdje i danas
`ivi sa suprugom i troje djece. Objavljuje
knjige i za internet portale (naprimjer
orbus.be) pi{e veoma intrigantne tekstove.
Za sebe tvrdi da je uprkos fizi~koj udalj-
enosti svojim bi}em neprekidno na
duhovnom Vrelu Bosne, i govori za na{ list
o historijskim kontroverzama, zatim o tome
kako se izvu}i iz vladaju}eg bezna|a te
kako nau~iti da cijenimo bogatstva koja
na{a zemlja ima.
I U IZRAELU NAS JE
DO^EKALA PUCNJAVA
 Izbjegli~ka sudbina Vas je dovela u
Izrael. Kakva su Vam bila o~ekivanja i
predrasude prema ovoj zemlji, {ta Vas je
do~ekalo? Kako danas, nakon vi{egodi-
{njeg `ivota tamo, posmatrate ovu
zemlju?
O Izraelu sam imao neprecizne pred-
stave, a odlu~io je usud. Stigli smo u junu
50
1993. godine, uz pucnjavu iz arapskog
naselja Abu-Go{, u dolini ispod dodijelj-
enog nam kibuca. Prava dobrodo{lica za
izbjegle iz rata. Nikada se nisam adapti-
rao, a i ne `elim. Bez ideala nema ni
motiva. Staro drvo se ne presa|uje.
Danas je nesamjerljivo te`e nego kada
smo stigli. Izrael nema niti jednog
pravednog politi~ara, vizionara.
Nobelova nagrada za mir dodijeljena
[imonu Peresu ne spa{ava ga takve moje
ocjene. Poznata mu je iluzornost
mirovnih opcija, ali nagradu nije odbio.
NEMAR PREMA SEBI
“Da su Izraelci u BiH,
nijednog poto~i}a ne bi
nikome prepustili, a u Bosni
niko ne pomi{lja za{tititi
Miljacku, Vrbasom plutaju
ostrva plastike, u vodi sa
Vrela Bosne na|eni su
fekalni bacili”
 U jednom svom tekstu spominjete
epizodu kada grupu u~enika pred rat
vodite na Titov grob iako su u to vrijeme
takve aktivnosti ve} vrlo nepopularne.
Kakva je bila atmosfera u tada{njem
Beogradu?
Dominirala je privilegiranost po nevi-
dljivim nacionalnim receptima. Imao sam
troje male djece i pobunio se onog trenutka
kada je nekom zasmetalo {to vodim |ake na
planine, u Istorijski muzej revolucije u
Sarajevu, na Partizansko groblje u Mostaru.
Kada sam osnovao ferijalnu dru`inu s
namjerom da putujemo na Titov grob,
vo|ena je prava hajka protiv mene da se to
sprije~i, a ja sam ipak na op}e zadovoljstvo
165 u~enika, vode}i ih sam, uspje{no real-
izirao taj put. Posjetili smo i Kalemegdan i
polo`ili cvije}e na grob Lole Ribara. Bila
su to romanti~na vremena, ali ve} bremeni-
ta mra~nim slutnjama. Beograd je gubio
karakter metropole, psihologija rasula se
opa`ala na bezizra`ajnim licima. Nedugo
zatim zaposlio sam se kao profesor na
Vojnoj akademiji u Rajlovcu.
 Kako je izgledalo raditi u tom
okru`enju?
Drugom izboru usud me nije vodio,
planski me stavljaju}i u delikatnu i opasnu
poziciju, u kojoj, u svom stilu, ne samo da
nisam bio pasivni statist ve} sam izbacio iz
Saveza komunista svog {efa, pukovnika za
kojeg }e se ispostaviti da je vojvoda,
Vukota Vukovi}, odgovoran za jo{ uvijek
nesankcionirane zlo~ine. Ne manje
izopa~en i zao je bio budu}i komandant
~etni~kih hordi u Bratuncu i Zvorniku
Slavko Ognjenovi}, a s njima i tre}i ~lan
komandne trojke, nekada nadre|eni nam
{ef Savo Sokanovi}, koji }e postati najbli`i
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

NEMA
KAPITULACIJE,
NACIZAM JE JO[ @IV
“Postoji ne{to {to se zove
moral, savjest, humanost,
ali i inat. Inat bosanskog
~ovjeka, njegova odva`nost
koja traje ve} drugi milenij,
on mora ustati i re}i: Ne!
Ne}ete pro}i!”, smatra
pisac i publicista
Marjan Hajnal
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
PROTIV KOLEKTIVNOG ZABORAVA
saradnik Ratka Mladi}a. Svi `ive u slobodi.
Dok sam predavao, mene su ti isti u
Gestapo-stilu smijenili na ~asu, pred pitom-
cima. Vodio sam ogor~eni rat, {est godina
prije rata. U samom epicentru JNA do`ivio
sam veleizdaju, helikoptersko slijetanje
Belih orlova i po~etke razaranja Sarajeva.
 U svojim tekstovima se osvr}ete
na antifa{isti~ko naslije|e NOB-a, a u
dana{njoj BiH ono se sistemski pre{u}uje:
spomenici su devastirani ili svjesno zabo-
ravljeni, zarasli u travu, tekovine borbe pro-
tiv fa{izma bri{u se iz kolektivnog sje}anja.
Zbog ~ega je, po Va{em mi{ljenju,
nacionalistima va`no potiranje sje}anja na
rat u kojem je Jugoslavija, kona~no, bila na
pravoj strani?
Iz porodice sam koja je odru
antifa{isti~ke revolucije prinijela velike
`rtve. Ipak, nije to jedini razlog moje
opredijeljenosti za o~uvanje sje}anja na
NOR. Devedeset posto poginulih za
Jugoslaviju pali su kao nevini ljudi, civili.
Nisam siguran da je u Jugoslaviji izvr{en
detaljan popis izginule djece. Svaka poginu-
la djevoj~ica bila je jedna na{a Ana Frank.
Svaki dje~ak mogao je biti pronalaza~,
NENAUČENA LEKCIJA:
“Tito s nacistima nije
pregovarao, a u današnjoj
Bosni sljedbenici krvnika
postaju politički partneri”
kompozitor, u~itelj, agronom, redatelj...
Zaboraviti njih, zna~i ne samo pristati na
neosve}eni zlo~in, zna~i ubiti ih ponovo i
stati uz rame njihovih ubica. Ko razuman
da se pomiri sa rehabilitiranjem usta{tva i
~etni{tva? U pitanju je abolicija dogo|enog
i svakog mogu}eg novog genocida.
Posrnu}e duha zavr{ava pred nemilosrdnim
~etni~kim ~udovi{tima, ili ugla|enim krvo-
lo~nim usta{kim kri`odomoljupcima. Ko
ima pravo da kapitulira pred jo{ `ivu}im
nacizmom? Postoji ne{to {to se zove moral,
savjest, humanost, ali i inat. Inat bosanskog
~ovjeka, njegova odva`nost koja traje ve}
drugi milenij, on mora ustati i re}i: Ne!
Ne}ete pro}i! Neprijatelj je golijatski
golem, ali ne i nepobjediv.
Pobjeda na{ih partizana, SKOJ-evaca,
naroda, predstavlja u domenu polemologije
(nauka o ratovanju) jednu od najsvjetlijih
stranica povijesti i ne treba dopustiti da se
teorijom o Bleiburgu potamni ili ~ak spali
~itava knjiga herojske kronologije otpora
genocidu. Treba se samo zapitati koliko bi
pre`ivjelo Bo{njaka da Tito nije zaustavio
Dra`u i Antu? Da li bi pre`ivjeli i jedan 
51
 BOSANAC U EGZILU
 Jevrejin i Rom? Zato se s pravom svi koji-

Foto: Mario Ili~i}

ma savjest jo{ nije ugasla i kapitulirala pred
naletima novih oporavljenih bestijalnih
bezumlja i teritorijalnih aspiracija trebaju
zapitati: Smije li se dopustiti, ne samo pred
doma}om, ve} i svjetskom antifa{isti~kom
javno{}u, da uspomene na pobjedu nad ira-
cionalnim ne~ovje{tvom pojedu bu|,
nemar, korov, sitnodu{je, sekundarno
kapitulanstvo onih kojima je bitniji mali
interes od ordenja ~estitih ujaka, djedova,
majki, humanih susjeda i neznanih junaka
koji pado{e za budu}nost? Tito i komunisti
su povremeno pravili krupne gre{ke, ali zar
treba pore}i sve tekovine revolucije i baciti
se pred noge hiljadu puta gorima od Tita? O
tome bi trebali razmi{ljati narodni tribuni
prije nego naume progovoriti u ime svojih ZAPU[TENI SPOMENICI, ZABORAVLJANJE TEKOVINA NOB-a:
povjerenika. Nude li narodu razloge za “Ru{enje antifa{izma je prilika tajkunizaciji i razvla~enju prirodnih bogatstava Bosne bez
optimizam i neke ideale? ikakve kontrole, {to je i bio osnovni cilj rata protiv nje i njenog jedinstva”

DAYTON JE
IZDAJNI^KI KOMPROMIS
 Slabo da iko u Bosni i Hercegovini
danas nalazi razloge za optimizam?
Iz Izraela kao duhovnog centra svijeta
kristalno jasno se vidi da Bosni ne nedosta-
ju samo ideali, vide se i snage koje te{kim
olujnim oblacima prekrivaju horizonte. [to
je jo{ stra{nije, nakon izdajni~kog kompro-
misa zvanog Dayton, poklekli, zapla{eni,
korumpirani, lamentiraju uglas sa svojim
krvnicima o podjeli Bosne. U ime koga?
Narod bez ideala je slomljen, izigran,
prepu{ten nemilosrdnicima koji dopu{taju
da se ~uje glas jednom ve} osu|ene i lakrdi-
ja{ki pu{tene na slobodu zlo~inke Biljane
Plav{i}. Umjesto da su joj oduzeta sva
gra|anska prava i onemogu}en pristup
medijima. Ono malo glasova razuma pre-
plavlja cunami defetizma. Trebalo je u
Na{oj stranci prepoznati istinske snage pro-
gresa i zajedni{tva. Umjesto da se uspostavi
jedna humanisti~ki ustrojena, civilizirana i
mu`evna politi~ka organizacija, utemeljena
na provjerenim principima antinacizma,
pregovara se i ide u Banju Luku na prijem
kod sljedbenika krvnika. Tito sa nacistima
nije pregovarao. Pa, moji dragi Bosanci,
Bo{njakinje i ostali patrioti, potomci
antifa{ista, razmi{ljajte dugo i konsultirajte
se sa svojom savje{}u prije nego {to nared-
ni put u bira~ku kutiju spustite glasa~ki
listi} i zapitajte se niste li s njime u ponor
nepovrata Pandorinog kr~aga koji }e
eksplodirati bacili kompletnu civilizaciju.
Probudite se iz katalepti~kog transa i
promislite niste li tim papiri}em potpisali
izdaju nad povije{}u.
 Izja{njavate se kao zagovornik
cjelovite Bosne i Hercegovine. Je li ona
Va{a mitska zemlja djetinjstva i mladosti
ili zemlja koju vidite kad ovamo doputu-
jete?
Ru{enje antifa{izma je prilika tajku-
nizaciji i razvla~enju prirodnih bogatstava
Bosne bez ikakve kontrole, {to je i bio
osnovni cilj rata protiv nje i njenog jedins-
tva. Zapadu trebaju sirovine, energenti, a ne
oni koji nad njima bdiju. Politi~ka decen-
tralizacija omogu}ava slabljenje kontrole
nad kapitalom. Ne mogu i ne namjeravam
priznati i prihvatiti podjelu Bosne. Ako sam
oti{ao kada sam joj bio potreban, sada sam
ne samo formalno-verbalno spreman da se
vratim i borim svim raspolo`ivim sredstvi-
ma, znanjem, iskustvom. To je zemlja
mojih predaka i ona pripada meni i mojoj
djeci. Vrbas i Neretva ne izviru ni u tzv.
Republici Srpskoj ni u tzv. Herceg-Bosni i
niko nema ve}e pravo od mene da se
osje}am slobodnim bilo gdje na njihovim
obalama. Te vode }e se izbistriti i to mora
biti sveti zavjet svima kojima su ne{to
zna~ile i zna~e.
MARJAN HAJNAL
Od Visokog do kibuca
Marjan Hajnal ro|en je u
Visokom 25. januara 1958.
godine. Diplomirao je na
Filozofskom fakultetu u
Sarajevu (Katedra za filoz-
ofiju i sociologiju), a magistri-
rao na FPN-u u Beogradu
(Odsjek za sociologiju kul-
ture i kulturnu politiku).
Predavao na visoko{kolskoj
instituciji. Od 1993. godine
`ivi u Izraelu gdje je u prvo
vrijeme `ivio u kibucu. ^lan Marjan Hajnal
je Udru`enja pisaca i pjesni-
ka u Jerusalimu. Kao glavni urednik prire- esejist, slikar, arheolog, pisac studija iz
dio je antologiju radova useljenika iz biv{e oblasti estetike i kulture. 
 ^ini se da je sve manje onih kojima je
do o~uvanja Bosne, bilo njenih institucija i
njenog suvereniteta, bilo njenih ~istih
voda...
Bosna jeste mitska zemlja i ni{ta manje
Obe}ana. Visoko je geografski centar
Europe. Iako su mi egipatske piramide u
blizini, radije par puta godi{nje posje}ujem
Viso~icu. Ljudi nisu svjesni blagoslova
kojima su okru`eni. Naviknuti, sa`ivljeni,
stopljeni, propu{taju da ih cijene i {tite.
@ivot u Izraelu zavisi doslovno od jednog
potoka. Jordan se ne mo`e nazvati rijekom.
Da su Izraelci u Bosni, nijednog poto~i}a
ne bi nikome prepustili. A u Bosni niko ne
pomi{lja za{tititi Miljacku, Vrbasom pluta-
ju ostrva plastike, katastrofalno je da su u
vodi sa Vrela Bosne na|eni fekalni bacili.
Nema tog hotela kojeg ne treba dislocirati
daleko od rijeke po kojoj se zove dr`ava
stara tisu}lje}e! Ako tajkunima ni{ta bosan-
Jugoslavije pod nazivom U
voljenoj zemlji (Tel Aviv,
2005.). Autor je knjiga:
Horizonti humanizma i trans-
formacija vremena (interdis-
ciplinarna studija), zbirke
pjesama Magle i daljine,
romana Pirat pirata (Tel-Aviv,
2005.). U pripremi mu je
autobiografski roman Poslje-
dnji kao i knjige Kontrasti
Izraela i Olujni Yu-hexagon.
Izja{njava se kao humanist,
pacifisti~ki aktivist, pjesnik,

52 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

 PROTIV KOLEKTIVNOG ZABORAVA

PROMI[LJANJE TITOVE KAR(IZ)ME

Bio je kralj, diktator, ali je dobio partije protiv

najvećih monstruma, Hitlera i Staljina
 Vrlo je interesantno Va{e ambivalentno vi|enje Josipa
VITEZ I Broza Tita i njegove historijske uloge. Secirate njegove mane,
MAESTRO ali mu pripisujete i odre|ene zasluge?
PRIVIDA Kao vegetarijancu prihvatljivije mi je od seciranja pristup temi o
Tito je znao Titu nazvati antropolo{ko-spektralnom analizom karizme. A mo`da
ste}i naklonost i promi{ljanjem karme. Za odre|enje profila prosje~nog lika
i ugled potrebna je multidisciplinarna analiza. [ta onda re}i za Tita koji je
obilje`io cijelu jednu epohu? Simpatije i mr`nja ne predstavljaju
adekvatan instrumentarij.
U osnovi uobi~ajenih animoziteta glavni stub panteona izdaje
predstavlja – zavist. Zavidjeli su Titu inferiorci ~ak i dok su ga sa
don corleoneovskim suzama ispra}ali na drugu obalu, pri`eljkuju}i
njegovo `ezlo. Bio je nenadma{an scenograf, maestro privida.
Lakomi i prosti vulgarizatori vidjeli su samo vanjski sjaj iluzije. Bio
je kralj, diktator, ali igrao je {ah protiv najve}ih monstruma, Hitlera
i Staljina, i dobio je te partije koje su obojica pamtili do svog mize-
rnog kraja.
Ambivalentnost je su{tina dijalektike. Tito je stasao na pozorni-
ci ovaplo}enog dijalekti~kog materijalizma kao jedan od najve}ih
vitezova, pa se i o njemu nu`no mora promi{ljati dijalekti~ki. Tito je
znao ste}i naklonost i ugled. Providnost ga je izabrala da prevred-
nuje nacizam i staljinizam, afirmiraju}i se u aktu pobune, u ~inu
velike drame konkretne revolucije, najve}e i najstra{nije koja se
morala dogoditi, i koju je trebalo beskompromisno voditi. 

sko nije sveto, mogu oti}i na Haiti. U
Izraelu obitavam fizi~ki, duhovno sam
neprekidno uz Igman, na Vrelu. Utoliko me
vi{e vrije|a skrnavljenje prirode. Isto je
ubiti ~ovjeka i rijeku. U svom odlasku-
bijegu nalazim i neke pozitivnosti. Saznao
sam u Jerusalimu, urbanom mete`u zvanom
duhovni centar Planete, ko ta~no i koje
poteze vu~e protiv Bosne. Nisu dobri
{ahisti, ali imaju {apta~e u Sarajevu,
Zagrebu, Banjoj Luci, Mostaru. Od
Izraelaca se ima {ta nau~iti. Vrijedni su,
rade, a neprijatelje ne zaboravljaju. Da
nema jataka i opstrukcije, malo koji nacist
bi pro{ao bolje od Eichmana. Zato me ~udi
i brine olako prepu{tanje zaboravu krvave
bosanske ju~era{njice. Ozloje|uje me to {to
niko ne postavlja pitanje hap{enja Alekse
Buhe, Branka Kosti}a (bio je potpredsjed-
nik krnjeg predsjedni{tva SFRJ, vrhovni
komandant JNA i Kadijevi}ev {ef, tvrdio je
da }e vojska ostati u prelaznom periodu u
Bosni bar jo{ pet godina), ]osi}a,
Dra{kovi}a i Mladi}evih generala. Ne razu-
mijem zaboravljanje da su i tu|manovci
bombardovali Sarajevo. Bosna ima povijes-
nu obavezu da tra`i ratne od{tete od Srbije,
Crne Gore, Hrvatske, ~ak i od Slovenije i
od tog prava ne smije odustati. Protivnici
tradicija NOB-a napadaju temelje jednom
dosegnute skoro idealne dr`ave, idealnije
nego je mogao zamisliti Platon. Takva
dr`ava nije mogla odgovarati mediokritetu,
klate`i, olo{u, pedofilima, narko-bosovima,
pla}enicima, petokolona{ima...
 O mogu}nostima svijetle budu}nosti
u BiH govorite bez cinizma?
Bosna je zemlja idealnih mogu}nosti.
Posjeduje vi{estruko bogatstvo. Prvo je
duhovno bogatstvo tradicije Dobrih
Bo{njana. Drugo, posjeduje ogromno rudno
i {umsko bogatstvo, plodnu zemlju,
hidropotencijal, turisti~ke destinacije. Ima
svoju mati~nu inteligenciju i preduzimljive
i inventivne privrednike. Ima nevjerovatan
kapital u dijaspori, ogroman broj stru~njaka
u svim oblastima. Opredijeljenost za
negaciju, opstrukciju, odbijanje, ksenofobi-
ju, podozrenje i vje~ito cini~ko sumnji~enje
ne vode nikuda. Da Izrael nije u stanju ratne
pripravnosti, da mo`e kapital usmjeriti
samo na tehnolo{ki i kulturni razvoj, autori-
tativno tvrdim, Singapur i Dubai ne bi bili
pojmovi `ivotnog standarda. Ali ako na
nedu`ne izraelske privrednike odijum
omraze {ire slavodobitnici koji sebe vide
kao bosanske lidere, `ale}i se Sudu za ljud-
ska prava u Strasbourgu, a ne osu|uju divlj-
a~ko bombardovanje Gaze fosfornim bom-
bama, ugo{}uju Libermana, moram se upi-
tati da li je, doista, u interesu Bosne da se
zbratime Banja Luka i izraelski grad
Modi’in? I da jo{ inicijativa potekne iz
Izraela? Moram se distancirati i saop{titi da
takve inicijative poti~u od ~lanova istog
klana koji je dostavljao granate namijenj-
ene ubijanju Sarajeva. I jo{ ne{to: nigdje
{panski Jevreji nisu bili toliko za{ti}eni
nakon progona kao u Sarajevu. Gradio sam
od po~etka Modi’in, a prvo sam ga upoznao
ispod zemlje kao arheolog. Ako se taj novi
lijepi grad trebao zbratimiti s nekim
gradom u Bosni, to je trebalo biti Sarajevo.
Sve drugo je prljava igra falsifikata,
plja~ke, nezahvalnosti i sramotnog la`nog
zaborava.
 Wikileaks ovih dana objavljuje
najave da se Izrael sprema na veliki rat.
Kako izgleda `ivot u Izraelu? Koliko su
svih ovih godina u Va{em `ivotu prisutni
atmosfera rata i vanrednih okolnosti?
Tek sada objavljen Wikileaksov
izvje{taj napisan je prije dvije godine.
Izrael je u stalnoj pripravnosti za izbija-
nje velikog rata. On mu ide u susret, ne
zato {to ga `eli, ve} zato {to mora,
ugro`en i spolja i iznutra. Kao i Bosna.
Nakon posljednjeg rata u Libanu
u~etvorostru~en je broj raketa u posjedu
Hezbollaha. Iran neprekidno prijeti da }e
uni{titi Izrael. Iz nekih sjena pojavila se
prije neki dan Margaret Thatcher sa svo-
jim izjavama. Ni{ta u tome nije posebno
senzacionalno novo. 

13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 53

KULTNA PREDSTAVA U ATELJEU 212

VELIKI IZAZOV
ZA MLADOG
REDITELJA U
BEOGRADU
Oliver
Oliver Frlji}
Frlji}

Prije dvadeset i sedam godina u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici

premijerno je izvedena predstava DJEČIJA BOLEST: OTAC NA SLUŽBENOM
PUTU, koju je po dramskom tekstu ABDULAHA SIDRANA režirao JOVICA PAVIĆ;
u martu ove godine, pak, isti tekst će u beogradskom Ateljeu 212 postaviti
OLIVER FRLJIĆ, jedan od najznačajnijih pozorišnih režisera u regiji: najvažniji akteri
ovog pozorišnog klasika samo za “SB” govore o njenoj slavnoj prošlosti i budućnosti

REDITELJ FRLJI] ]E SIDRANOVOG

“OCA” VRATITI U POZORI[TE
Oliveru Frlji}u, zagreba~kom reditelju vrlo brzo dogovorili da Pavi} preuzme redi-
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] ro|enom u Travniku. teljsku palicu u realizaciji predstave Dje~ija

A
ntologijski dramski tekst Abdu-
laha Sidrana - Dje~ija bolest: Otac
na slu`benom putu ponovo }e,
nakon dvadeset i sedam godina,
biti postavljen na pozori{nu
scenu! Direktor Ateljea 212 iz Beograda
Kokan Mladenovi} ponudio je anga`man u
ovom zahtjevnom teatarskom projektu
IDEJA RADOVANA MARU[I]A
A ideja direktora Bosanskog narodnog
pozori{ta u Zenici Radovana Maru{i}a prije
gotovo tri decenije bila je da Oca re`ira
beogradski reditelj ro|en, pak, u Banjoj
Luci, Jovica Pavi}. Maru{i} je gledao nje-
govu predstavu Tren 2 u Beogradu, koja je
tako|e tretirala temu Informbiroa, pa su se
bolest: Otac na slu`benom putu.
“Naslov predstave Dje~ija bolest: Otac
na slu`benom putu nastao je iz dva razloga.
Prvi, da se predstava ne naslanja na film,
koji se tada snimao, nego da ima svoju aute-
nti~nost i drugi, va`niji, da iz umetaka koje
sam napravio koriste}i Sidranove tekstove -
fragmente budu}eg romana Otac je ku}a
koja se ru{i, a koji, hronolo{ki gledano,

54 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.


dolaze u radnji kao posledica Oca na
slu`benom putu a odvijaju se kao psihotera-
pija glavnog junaka Dine, cela originalna
Sidranova pri~a bude ozna~ena ironi~no kao
Dje~ija bolest. To {to je tako de~ija bolest
nove ideologije, dakle komunizma, bila
takva da su stradali ne samo pojedinci, nego
cele porodice uz optimisti~ke najave bolje
budu}nosti, dalo je tom intervencijom u
naslovu, ~ini mi se, dublje tonove i ja~u
katarzu”, obja{njava Jovica Pavi}.
“Navodno postoji snimka zeni~ke pred-
stave koja je iza{la prije filma i ja bih je tre-
bao dobiti ovih dana. Ta predstava je ra|ena
u jednom drugom politi~kom kontekstu i
`elim je pogledati kao svjedo~anstvo tog
vremena. Zanimljivo je i kako }e se moja
predstava odnositi prema filmu. Ve}ina gle-
datelja Oca na slu`benom putu poznaje u
filmskoj adaptaciji. A prvu adaptaciju dram-
skog teksta radim ja. U tom procesu dobi-
vam jasnu ideju kako bi predstava trebala
izgledati”, govori nam Oliver Frlji}.
BRILJANTNI MIRALEM ZUP^EVI]
Pozori{ni Otac premijerno je izveden
22. marta 1984. na Velikoj sceni BNP-a u
Zenici, godinu i dva mjeseca prije trijum-
falnog prikazivanja filma na Festivalu u
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
Nakon što je
tadašnja vlast
zabranila
snimanje filma,
Sidran je svoj
scenarij
pretvorio
u dramski tekst
Cannesu, na kojem je Emir Kusturica osvo-
jio svoju prvu Zlatnu palmu. “Ovaj film
prvi put sam gledao sa deset ili jedanaest
godina. Nisam shva}ao za{to je otac oti{ao
na slu`beni put. Cijela politi~ka pozadina
mi je, naravno, izmicala. Sje}am se da sam
jako emotivno reagirao na scenu
Malikovog neuspje{nog govora tokom
predaje {tafetne palice predsjedniku
Zvorni~kog sreza”, prisje}a se Frlji}.
OTAC NA SLU@BENOM REPERTOARU
Foto: Mario Ili~i}
“OTAC
“OTAC NA
NA
SLU@BENOM
SLU@BENOM
PUTU”
PUTU” JO[
JO[
JEDNOM
JEDNOM
Antologijski
Antologijski
tekst
tekst Abdulaha
Abdulaha
Sidrana
Sidrana opet
opet }e
}e biti
biti
postavljen
postavljen uu teatru
teatru
U Sidranovom tekstu Otac na slu`-
benom putu glava porodice je Mahmut
Zolj, ba{ kao u filmu Sje}a{ li se Dolly Bell.
Dobro, odavno je stvar op{te kulture znati
da su S lobodan Aligrudi} i M iki
Manojlovi} igrali lik Oca u ta dva filma, ali
je mali broj onih koji se sje}aju Miralema
Zup~evi}a u toj pozori{noj ulozi. Da li je i
Zup~evi} na sceni iznio taj lik kao i
spomenuti beogradski dvojac u filmovima,
pitamo Pavi}a. “Moj odgovor je kratak:
briljantno! I ako smem sebi da dozvolim da
ka`em a da nikog ne povredim, on je bio
najbolji Otac u Ocu na slu`benom putu!”
Bilo je prije dvadeset i pet godina i onih
koji su spremno i uz uvjerljiva obrazlo`enja
tvrdili da je predstava kvalitetnija od filma.
“Iako se te dve stvari, film i predstava, ne
mogu porediti fenomenolo{ki, taj sud je
vladao u javnosti. Ja sam od po~etka odbi-
jao da u tome u~estvujem takvim kvali-
fikacijama iz po{tovanja prema Kusturici i
slavi koju je film stekao, ali predstava,
objektivno, spada u dve-tri najva`nije i
najbolje predstave zeni~kog pozori{ta kao i
moje. I bila je u svakom smislu veliki kul-
turni doga|aj iako je bila politi~ki bojkoto-
vana. Predstava nije nigde gostovala.
Razlog je bio jednostavan: nije bilo mnogo 
55
 KULTNA PREDSTAVA U ATELJEU 212
ABDULAH SIDRAN, PISAC DRAMSKOG TEKSTA “DJE^IJA BOLEST: OTAC NA SLU@BENOM PUTU”
“U razvoju društava postoje dječije bolesti kao što
postoje u pojedinca”
 Da li ste beogradskom Ateljeu 212 ponudili samo tekst
koji }e re`irati Oliver Frlji}?
Ne. Ateljeu 212 ponudio sam tri teksta: Prvi put s ocem na
izbore, U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce i to {to je odabrano,
dakle pozori{nu verziju filmskog scenarija Otac na slu`benom
putu. Verziju koja je mnogo op{irnija, razra|enija nego filmski sce-
narij, u mnogim pojedinostima. A istovremeno i mnogo kompliko-
vanija. Nevjerovatno je koliko tu ima likova. I najmanje {to sam
o~ekivao je da }e to odabrati. Me|utim, oni su imali svoje razloge.
Bezbeli, strahovito sam znati`eljan kako }e sve to izgledati u
teatru. Ali sam i prepla{en, strah me mno{tva likova.
 [ta ste re`iseru Frlji}u sugerisali tokom Va{eg
nedavnog razgovora u Zenici?
Sa takvim svojim osje}anjima prili~nog straha oti{ao sam u
Zenicu gdje je Frlji} ne{to radio u BNP-u, iako nije obi~aj da pisac
re`iseru ide na noge, i s njim razgovarao nekoliko sati. Ne mogu
mu davati nikakve savjete, jer u posljednje dvije, tri sezone nema
ja~eg rediteljskog imena na prostorima biv{e Jugoslavije od
Olivera, pa sam shvatio da je najkorisnije da mu od toga dana pa
do danas, i to radim jednom sedmi~no, {aljem sve svoje tekstove
koje sam pisao u posljednjih trideset godina, a koji se tematski
mogu vezivati, koji se eventualno mogu udjevati u tu strukturu. Sve
ono {to se ti~e Gologa otoka i poslije Gologa otoka, trauma koje
ima porodica ~ovjeka koji je politi~ki krivac. E sad, {ta }e biti i kako
}e biti... Imam tremu kao i uvijek, ali ~ini mi se ne{to ve}u nego
{to je normalno.
 Za{to dramski tekst Otac na slu`benom putu ima pre-
fiks: Dje~ija bolest?
Moramo kazati da Bosna nikad nije bila suverenija, ni slo-
bodnija, ni sna`nija nego {to je bila za tandema Branko -
Hamdija. Ali treba znati da je nakon prve klape, 1983., poli-
ti~kom odlukom prekinuto snimanje filma Otac na
slu`benom putu. I ne bi ni bio snimljen da nije bilo fan-
tasti~ne upornosti Emira Kusturice, koji
je dopro ~ak do tada{njeg ~lana
Predsjedni{tva SFRJ Cvije -
tina Mijatovi}a, ~ija je
supruga, glumica Mira Stu-
pica prva pro~itala scenarij,
a onda je drug Majo kazao
 pozornica, mo`da tri u Jugoslaviji, koje su
mogle da ugoste ovu predstavu, na ~ijoj se JOVICA PAVIĆ:
sceni vozio kamion i bila ulica sa osam- “Trebalo je biti na
naest bandera. Bio je i jo{ jedan razlog koji
ne ide na ~ast nekih ljudi, kao {to su Fabijan premijeri u Zenici
[ovagovi} i Miro Lasi}, koji tu predstavu
nisu pozvali kao selektori na Sterijino prije dvadeset i sedam
pozorje i MESS. Da je tamo u~estvovala, a godina i doživeti da
posle Zlatne palme za film, ne verujem da
bi se ta predstava vratila bez vi{e nagrada. prepuna sala skandira
^ak je bila progla{ena najboljom pred-
stavom u Jugoslaviji 1984., ali je interven- ime autora stojeći
cijom direktora MESS-a Mire Lasi}a, taj pola sata”
konkurs poni{ten”, ka`e Jovica Pavi}.
56
da u tom scenariju nema ni{ta sporno. Ali, prije nastavka snima-
nja filma u septembru iste godine, kod mene ku}i je do{ao
pozori{ni fanatik, pokojni Radovan Maru{i}. I ka`e mi: Pa, kad je
to tako propalo, haj’mo vidjeti mo`e li se {ta napraviti za teatar?
Tako sam postoje}oj filmskoj pri~i dao jedan prezentni okvir, u
kome odrasli Dino ima psihi~ke probleme i svoju pripovijest kazu-
je u psihijatrijskoj ordinaciji. U tom prezentnom okviru se onda
cijela fabula pomjera, pa se to zove flashback. Dakle, slike i
sje}anja. I funkcionisalo je. Sje}am se nekih izvanredno dobrih
uloga pojedinaca iz zeni~kog ansambla. Jo{ ne{to... Ako se ka`e
- Dje~ija bolest: Otac na slu`benom putu treba razumjeti i {ta to
zna~i. To zna~i da se politi~ka hap{enja imenuju dje~ijim bolesti-
ma. Sje}ate se, imao je Lenjin frazu o birokraciji kao o dje~ijoj
bolesti. Dakle, da u razvoju dru{tava postoje dje~ije bolesti kao {to
postoje u pojedinca. Tako da sam, u strahu od ponovne reakcije
politi~ara, ubla`io ono {to bi bila politi~ka osuda hap{enja nevinih
ljudi zbog politi~kih stavova.
 Oliver Frlji} se prisje}a da je, kada je prvi put gledao
Oca, jako emotivno reagovao na
scenu Malikovog neuspje{nog
govora tokom predaje {tafetne
palice predsjedniku Zvorni-
~kog sreza, ~iji je lik tu-
ma~io Zaim Muzaferija.
U originalu je bio istiniti
~ovjek, zvao se Nikola
Andri}. Neka i to bude zabilj-
e`eno: ja sam u svom `ivotu
predavao {tafetu predsjedniku
Zvorni~kog sreza, drugu Nikoli
Andri}u! Neko mi je od tih fil-
mad`ija u vrijeme snimanja
Oca zaplijenio tu fotografiju.
Otad je nemam i sad mi je
mnogo `ao. 
ZNATI@ELJAN SAM I
PREPLA[EN
Abdulah
Sidran
Nadamo se da }e Frlji}ev Otac biti bolje
sre}e. “Direktor Ateljea 212 mi je uz Oca
predlo`io i drugi Sidranov tekst, njegov svo-
jevrstan nastavak, Prvi put s ocem na izbore.
Postojala je mogu}nost da se rade i oba tek-
sta. Na kraju sam se odlu~io za Oca. A
Sidran i ja sreli smo se pro{log mjeseca u
Zenici, tokom audicije koju sam odr`ao u
Bosanskom narodnom pozori{tu za projekt
koji }u tamo raditi ove godine. Zamolio sam
tada Sidrana da ga intervjuiram, jer me zani-
malo kako on vidi svoj tekst iz dana{nje,
promijenjene politi~ko-dru{tvene vizure.
Tako|er me zanimalo {to on misli kako bi
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

SCENA BR. 5 PRVOG DIJELA “OCA NA SLU@BENOM PUTU”
“Udbina sobica”
(Za stolom u svojoj kance-
larijici sjedi Faruk, ~eka
stranku. Zami{ljeno nervozno
pu{i. Ulazi Mahmut Zolj, Otac,
za le|ima mu, kao stra`a i prat-
nja, \uro, pisar. Otac jo{ ima
neke sigurnosti, u hodu i gesti.
\uro sjeda iza O~evih le|a.)
OTAC: Zar je tako va`no?
Da ti pomo}nik ministra na
noge dolazi. Fino, nema {ta.
FARUK: Sjedi, zete,
raspremi se.
OTAC: Mogli smo to... i kod
ku}e.
FARUK: Nismo mogli.
Sjedi.
OTAC: Lako}emo za
sjedanje. Ka`i.
FARUK: Lako}emo za ka`i,
sjedaj, zete.
OTAC (Sjedaju}i): Ja ti
nemam koga cinkarit. (Faruk
vadi neko pi}e, sipa, u dvije
~a{ice, kao da \uro ne
postoji.)
FARUK: Uzmider.
OTAC: (Gledaju}i u sat):
Mi, iz dru{tvenog sektora...
prije dvanaest ne uzimamo.
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
FARUK: Kako poso?
Putuje li se?
OTAC: Navrh glave. Dva
put mjese~no.
FARUK: Slu{aju l’ te?
Tvoji? Na poslu?
OTAC: Ho}e, ne}e, moraju.
FARUK: Zna~i, sve u redu?
OTAC: Kolko ja znam, sve
u najboljem redu.
FARUK: A kolko ti ne
zna{?
OTAC: Ima ko zna.
FARUK: Bezbeli da ima. Ti
mislio da ne{to mo`e bit, da se
ne sazna.
OTAC: Jok. Nego ba{ ko
{to onaj pjesnik ka`e: Ozna,
sve dozna. Al’ smo ipak neki
rod klin~ev. Nemoj, `ivota ti,
Senu petljat u ovo.
FARUK: U koje, zete?
(Otac se okre}e, kao smeta mu
\uro, pa po~ne govoriti ti{e.)
OTAC: Bila moja treba, sad
je tvoja treba, svr{en poso.
Samo, velim, ne mora Sena
znat. (Faruk lupi `estoko
{akom o sto.)
FARUK: Kakva te treba
spopala Bog te jebo! Zar ti
Predstava Dje~ija bolest:
Otac na slu`benom putu
premijerno je izvedena
22. marta 1984. u BNP-u
OTAC NA SLU@BENOM REPERTOARU
[URA I ZET U FILMSKOM KADRU
Mustafa Nadarevi} i Miki Manojlovi} su u filmu Otac na slu`benom
putu igrali likove Zije i Me{e; u dramskom tekstu imena likova su
Faruk i Mahmut
misli{ da mi zbog pizde FARUK: Pa... da ne kvari-
hapsimo!? mo teferi~. Neka sve bude po
OTAC: [ta re~e? tabijatu.
FARUK: To {to si ~uo. (Otac zagnjuruje lice u
OTAC: Zna~i... ja? {ake.)
FARUK: Ti, ti. (Mu~na OTAC: ^ist sam ko suza. Ko
{utnja. Pauza.) suza sam ~ist.
OTAC: Mislio sam...
no}as... sunetit djecu. (Zatamnjenje. U ovisnosti
FARUK: Mo`e to. Mo`e. od toga koliko je vremena
Ima svakakvih komunista. potrebno za pripremu budu}e
OTAC: Tvoj stari... Veli, scene, kod svakog “zatamnje-
mirna bi srca umro. (Faruk nja” mogu}e je “baratati” sa
upitno pogleduje prema \uri, slikom iz ordinacije (Prim.
koji potvrdno klima glavom.) autora.) 
I OVE
GODINE
U ZENICI
Jovica Pavi}
se dana{njim generacijama moglo najbolje
iskomunicirati ono {to se doga|alo nakon
rezolucije Informbiroa. Kako rekonstruirati
vrijeme kad se zbog jedne rije~i odlazilo na
dugogodi{nju robiju, a bli`nji, koji su osta-
jali, bivali su politi~ki stigmatizirani i mar-
SA PREMIJERE ginalizirani. Usput smo otvorili i niz drugih
U ZENICI tema, a Sidran me uputio i na svoju prozu
koja je neka vrsta nastavka bavljenja
temama iz Oca”, veli zagreba~ki reditelj.
Jovica Pavi} ro|en je 1957., a diplomi-
rao je na Odseku za re`iju Fakulteta dram- 
57
KULTNA PREDSTAVA U ATELJEU 212
DVA FILMSKA I JEDAN POZORI[NI “OTAC”
Doajeni beogradskog glumi{ta: Slobodan Aligrudi} i Miki Manojlovi}, i veliki sarajevski glumac Miralem Zup~evi}
BIOGRAFIJA UMJETNIKA IZ TRAVNIKA
Reditelj, filozof, plesni dramaturg...
Oliver Frlji} ro|en je u Travniku, 1976.
godine. Diplomirao je filozofiju i religijsku
kulturu, te kazali{nu re`iju i radiofoniju u
Zagrebu.
Uz institucionalni anga`man, kon-
tinuirano radi kao plesni dramaturg, u pro-
dukcijama na nezavisnoj sceni, te u
dje~ijem kazali{tu. Za predstavu Blizanke
Dje~ijeg kazali{ta Dubrava dobio je tri
nagrade za najbolju re`iju!
Za predstavu Turbo folk Hrvatskog
narodnog kazali{ta Ivana pl. Zajca, pak,
INSTITUCIONALNI
ANGA@MAN
Oliver Frlji} dobitnik
je brojnih priznanja i
nagrada u Hrvatskoj
i regionu
58
 skih umetnosti u Beogradu. Diplomsku
dobio je nagradu za najbolju re`iju na 9.
me|unarodnom festivalu komornog teatra
Zlatni lav, te festivalski Grand Prix.
Njegove predstave Bakhe u produkciji
Splitskog ljeta i Turbo folk su na 16.
me|unarodnom festivalu malih scena
Rijeka ravnopravno podijelile nagrade za
najbolju predstavu u cjelini i najbolju re`iju.
Od brojnih nagrada koje je Frlji} osvojio u
svojoj karijeri izdvoji}emo jo{ i Bor{tnikovu
nagradu u Mariboru, za predstavu Preklet
naj bo izdajalec svoje domovine. 
predstavu re`irao je upravo u Ateljeu 212,
1981., a Dje~iju bolest: Otac na slu`benom
putu kada je imao dvadeset i sedam godina.
AUTENTI^NA I KATARZI^NA
ZENI^KA IZVEDBA “OCA”
“Paradoksalno, najbolji uslovi za uspeh
bili su upravo u Zenici. Tu je predstava bila
apsolutno autenti~na, potresna, ubedljiva i
katarzi~na. Trebalo je biti na premijeri i
do`iveti da prepuna sala skandira ime auto-
ra stoje}i pola sata. Ali, kako je predstava
do`ivela fantasti~an odjek i u pozori{noj
javnosti i kod obi~ne publike, tada{nji
direktor Radovan Maru{i} smatrao je da je
nepotrebno anga`ovanje oko predstave u
smislu marketinga ili lobiranja, da }e ona
sama ostvariti svoju predisponiranu slavu i
uspeh. Na`alost, nije bilo tako, i predstava
je, gotovo u ti{ini, nestala sa repertoara za
samo godinu dana. Mada, njena stvarna
slava traje u potaji i ne prestaje do danas.
To me ispunjava vi{e nego da je bilo onako
kako je trebalo - bli`a je mojoj pozori{noj
sudbini, i tako je nepobitno postala moj
za{titni znak”, iskren je Pavi}, koji u BNP-u
trenutno na scenu postavlja predstavu
Spa{eni.
Probe u Ateljeu 212 po~inju krajem
ovog mjeseca, dok }e Otac na slu`benom
putu premijerno biti izveden u drugoj
polovini marta. Mo`da bude ba{ 22., na
dvadeset i sedmu godi{njicu premijere u
zeni~kom BNP-u. Na podjeli se jo{ uvijek
radi i ona }e biti definisana u nekoliko
narednih dana. Ko li }e biti ~etvrti Otac?,
pitanje je sad! 
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

Glumac HARIS BURINA priprema monodramu “ĆORKAN” po motivima
pripovijetke “Ćorkan i Švabica” IVE ANDRIĆA, koja će biti premijerno izvedena
na sceni BNP-a Zenica 21. januara; premijera monodrame poklapa se sa 50.
godišnjicom od dodjele Nobelove nagrade Andriću, a ovo je ujedno i pedeseta
profesionalna predstava Harisa Burine
]ORKAN JE - NAROD
Pi{e: MAJA RADEVI]
N
a sceni Bosanskog narodnog
pozori{ta Zenica 21. januara bi}e
premijerno izvedena monodrama
]orkan , autorski projekat ze -
ni~kog glumca Harisa Burine,
ra|en po pripovijetki Ive Andri}a, ]orkan i
[vabica.
MONODRAMA KAO NAJTE@I GLUMA^KI ZADATAK
Uz malu pomoć Seje Arnautovića,
Seje Sexona i Renea Aubryja
Pedeseta godi{njica od dodjele
Nobelove nagrade Ivi Andri}u poklapa se i
sa jubilejom Harisa Burine - monodrama
]orkan bi}e njegova 50. profesionalna
pozori{na predstava.
“Monodrama je za svakog glumca
zasigurno najte`i vid izra`avanja, ali
opet, onaj ko uspije na taj na~in se izra-
ziti, o njemu }e se pri~ati”, ka`e Burina.
Zeni~ka premijera ]orkana je 21.
januara, sa po~etkom u 19.30, a prva i
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
ANDRI]EVE
PORUKE KOJE
TRAJU U
VREMENU
Haris Burina u
liku ]orkana
Mnogo je motiva i mnogo simbolike za
Harisa Burinu u ovoj predstavi. Dugo je, ka`e,
`elio da ]orkana odigra na pozori{noj sceni,
ali ~ini se da je po~etak godine u kojoj se obilj-
e`ava pola vijeka od dodjele Nobelove
nagrade Andri}u pravo vrijeme za to.
SA POSVETOM OCU
“Jo{ kao osnovac i gimnazijalac bio sam
zaljubljen u lik ]orkana. Ali, ve} tada sam
druga repriza bi}e odigrane 26. januara i
2. februara. Asistent Burini na ovoj pred-
stavi bio je Sejo Arnautovi}, muziku je
pisao Sejo Sexon, a drugu naslovnu
numeru komponovao je Francuz Rene
Aubry.
“Nakon premijere, planiram turneju
po Bosni i Hercegovini, a zatim i u svim
zemljama biv{e Jugoslavije. A ako me
zdravlje poslu`i, vidje}emo i za dijas-
poru”, sa smijehom ka`e Burina. 
MONODRAMA HARISA BURINE
bio svjestan da takvu ulogu ne mo`ete ost-
variti ako nemate dovoljno godina i
gluma~kog iskustva. Stavio sam taj tekst
negdje u fioku i obe}ao sebi da }u, kad-tad,
odigrati ]orkana”, pri~a Burina.
@ivot je najve}i reditelj, pa su se i za
ovog glumca stvari nekako po~ele slagati
1993. godine. Dok je u Bosni bjesnio rat,
Burina je `ivio u Francuskoj i svojim
roditeljima u Zenicu redovno slao pisma,
lijekove, hranu i novac. Jednog dana iz
Zenice se u Francusku vratio naizgled
neotvoren paket, koji je poslao petnaestak
dana ranije.
“Naravno, u tom trenutku pomislio sam
na najgore. Kada sam otvorio paket, na
vrhu sam na{ao najprije pismo, pisano
rukom moga oca: Dragi sine, `ao mi je {to
ne mogu ni{ta vi{e u~initi za tebe, ali se
nadam da }e ti ovaj paket pomo}i na putu
na{e razdvojenosti. Molim te, stani u kraj
zaboravu. Podigao sam papir i ispod njega
na{ao komplet knjiga Dostojevskog, koji
sam dobio od oca kada sam bio u gimnazi-
ji, a sasvim na dnu stajala je mala, po`utjela
knji`ica, na kojoj je pisalo: Ivo Andri}:
]orkan i [vabica”, sje}a se na{ sagovornik.
To o~evo pismo, sedamnaest godina
kasnije, “kumovalo” je monodrami Harisa
Burine, i upravo zato ovu predstavu je i
posvetio svom rahmetli ocu.
A o onom umjetni~kom impulsu, zbog
kojeg je va`no danas postaviti ovaj tekst,
Burina ka`e: “U dru{tvu u kojem `ivimo,
]orkan je jedini za koga svi mogu kazati:
on je na{. ]orkan je narod. I kako on sam
ka`e: Ja nisam ni pismen, ni bogat, ali vidi
]orkan sve i zna ]orkan sve.”
OVO NIJE ^AR[IJA,
OVO JE RADOSNO MORE
Nikada nije naodmet ponovo ~uti
]orkanove rije~i ispisane Andri}evom
rukom, nagla{ava Haris Burina, jer one su
od turskog doba, pa do danas, jednako
goleme i jednako va`ne:
“Ima ona misao Me{e Selimovi}a da se
u Bosnu nikada ne mo`e zakasniti, jer
toliko toga zanavijek ostaje isto, pa se skoro
ni{ta u velikom odsustvu ne mo`e propusti-
ti. Utoliko i sve te Andri}eve rije~i, koje
]orkan izgovara, govore o stanju u na{em
dru{tvu danas: Sve je tako nepromjenjivo i
istinito na ovome svijetu... i ovo nije
~ar{ija, ovo je radosno more, tako je dugo i
{iroko...” 
59
HISTORI^ARKA OKUPIRANOG SARAJEVA

INTERVIEW
Emily Greble američki stručnjak za Balkan
Narednog mjeseca iz štampe će izaći knjiga američke profesorice povijesti
EMILY GREBLE, pod nazivom Sarajevo 1941-1945, muslimani, kršćani i Jevreji u
Hitlerovoj Evropi. U razgovoru za naš list, gospođa Greble govori o tome šta
donosi ova knjiga te razlozima koji su je privukli da istražuje kako su Sarajlije
doživjele Drugi svjetski rat i kako su uspjeli sačuvati aspekte multikulturalnog
karaktera grada uprkos okupaciji, građanskom ratu i teroru

U knjizi pokazujem da je tokom Drugog

svjetskog rata ve}ina Sarajlija imala
strah od partizanskog pokreta, pla{e}i
se ruralizacije i sekularizacije
Razgovarala: DANKA SAVI] legija imperijalne pro{losti hasbur{ke tradicije politi-
Foto: ARHIV HISTORIJSKOG MUZEJA BiH osu|ena na okrutnu smrt u ~kog pluralizma i kulturne

K
ako u vihorima rata i usponima
ekstremnog nacionalizma, etni-
~kog ~i{}enja opstaju multikul-
turni gradovi kao {to je Sarajevo,
ovo je pitanje koje je godinama
istra`ivala ameri~ka nau~nica specijali-
zirana za moderni Balkan Emily Greble.
Narednog mjeseca, u izdanju Cornell
University Pressa, iz {tampe }e iza}i knjiga
koja svakako zaslu`uje posebnu pa`nju:
Sarajevo 1941-1945, muslimani, kr{}ani i
Jevreji u Hitlerovoj Evropi. Njena
autorica, asistentica profesora povijesti na
njujor{kom City Collegeu, smatra da je
sama “geopoliti~ka pozicija Sarajeva u rat-
nom periodu dala savr{enu polaznu ta~ku
za istra`ivanje sudara koji izbijaju nakon
{to razli~ite vrste zajednica i tradicija do|u
u interakciju sa ideolo{kim snagama
fa{izma, nacionalizma i komunizma.”
Istra`uju}i rat sa politi~kog, kulturnog,
religioznog, socijalnog i ekonomskog sta-
jali{ta, njena knjiga tra`i odgovore na sli-
jede}a pitanja: ”Kako su lokalne vo|e
upravljale ratom u namjeri da odbrane
svoje interese? Na koje na~ine ideje nacije,
rase, religije i gra|anskih zajednica uti~u na
dono{enje odluka i udru`ivanja? I, najzad,
koje se lekcije mogu nau~iti iz prou~avanja
Sarajeva? Da li je multikulturalizam privi-
rukama dvadesetog stolje}a?
Ili je to bio druga~iji put ka
modernosti, jednom druga-
~ijem evropskom modelu?“
U knjizi, autorica Greble
tvrdi da odgovor sarajevskih
vo|a na izazove Drugog
svjetskog rata oslikava dva
aspekta gradske tradicio-
nalne kulture: sistem konfe-
sionalnih identiteta koji je
opstajao u privatnoj sferi i
lokalna solidarnost ili, kako
ona to naziva, gra|anska
savjest, koja vu~e korijene
iz sarajevske otomanske i
KAKO TUMAČITI
PROŠLOST: Pisanje
historije iziskuje pravljenje
izbora i interpretiranje
materijala, a svaki
historičar, bez sumnje,
unosi spoljašnje
perspektive u svoje
analize
razli~itosti.
DVA LICA JEDNOG
GRADA
 Jedan period ste,
bave}i se ovim temama,
`ivjeli u Sarajevu. Odakle
interes za ovu vrstu istra-
`ivanja?
Prvi put sam posjetila
Sarajevo u septembru 2001.
godine. Tog mjeseca sam i
po~ela raditi na svojoj dok-
torskoj disertaciji iz historije
na Univerzitetu Stanford.
Kao i tolikim strancima,
grad mi se dopao i zaintrigirala me je nje-
gova historija i kultura. Znala sam da `elim
neko du`e vrijeme provesti u njemu i
istra`ivati. Tokom naredne dvije godine
u~ila sam jezik i mnogo ~itala o historiji
Jugoslavije. U svemu {to sam pro~itala su
se nalazile dvije slike Sarajeva: jedna je
bila slika rata, opsade i etni~kog konflikta,
druga je bila slika nevjerovatnog naslije|a
multikulturalizma tog grada. @eljela sam
razumjeti kako se ova dva narativa uklapa-
ju, tako da sam odlu~ila prou~iti kako je
Sarajevo do`ivjelo — ili radije kako su
Sarajlije do`ivjele Drugi svjetski rat i kako
su uspjeli sa~uvati aspekte multikulturalnog


60 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

 PROFESORICA EMILY GREBLE

MULTIKULTURALNOST
KAO INSPIRACIJA
Ameri~ka profesorica povijesti
Emily Greble napisala je sjajnu
knjigu pod nazivom Sarajevo
1941-1945, muslimani, kr{}ani i
Jevreji u Hitlerovoj Evropi koja }e
narednog mjeseca iza}i iz {tampe

13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 61

 HISTORI^ARKA OKUPIRANOG SARAJEVA

 FOTOGRAFIJE
FOTOGRAFIJE RATNOG
RATNOG SARAJEVA
SARAJEVA VOJNI^KA MOLITVA
Nadbiskup
Nadbiskup Ivan
Ivan [ari}
[ari} sa
sa njema~kim
njema~kim oficirima
oficirima Waffen SS jedinica bosanskih muslimana (Hand`ar divizija)
uuSarajevu,
Sarajev,uizizkojeg
kojegjej, nakon
nakon rata
rata oti{ao
oti{ao uu osnovana je marta 1943.godine
[paniju,
[paniju, gdje
gdje je
je `ivio
`ivio do
do smrti
smrti

 karaktera grada uprkos okupaciji, gra|an-
skom ratu i teroru.
 Koliko mi je poznato, kod nas se niko
nije bavio istra`ivanjem opstanka multikul-
turalnosti na ovim prostorima u ratu. Da li je
za nekog ko pokazuje interes za ova pitanja,
zbog, recimo, nedostatka literature, te{ko
istra`ivati ovakve teme?
Kada sam se spremala da po~nem pisati
ovu knjigu, koja je bazirana na mojoj dok-
torskoj disertaciji, nisam znala ta~no {ta da
tra`im. Za razliku od nekih histori~ara koji
imaju unaprijed spremne hipoteze ili argu-
mente, sve {to sam ja znala je da ho}u da
razumijem kako je Sarajevo, dinami~an i
multikulturalan grad, do`ivjelo neda}e
Drugog svjetskog rata.
KAKO RAZUMIJEVATI PRO[LOST
Veliki dio prou~avanja Drugog svjet-
skog rata, na engleskom govornom
podru~ju, ba{ kao i ona na va{em jeziku,
bazira se na politi~kim i vojnim narativima.
Oni, o~igledno, jesu va`ni, ali prikazuju
samo jedan dio {ireg historijskog narativa.
U analizi kulture, religijskih struktura i
dru{tvene transformacije, morala sam pos-
matrati izvan opsega uobi~ajenih politi~kih Hercegovine, Dr`avnom arhivu Bosne i
izraza i kategorija i uzeti jednu druga~iju Hercegovine i Gazi Husrev-begovoj bib-
perspektivu. Stoga, iako se jesam koristila lioteci. To nije uvijek bilo lako. Mnogi fon-
izvrsnim studijama poznatih histori~ara, dovi iz ratnog perioda nisu katalogizirani i
poput Envera Red`i}a, Roberta Donie, Joze sre|eni, a zbog posljednjeg rata su neki i
Toma{evi}a, Bogdana Krizmana i drugih, izgubljeni, uni{teni ili uskladi{teni u
moj istra`iva~ki proces je svoj temelj depoima. Prema tome, uvelike sam zavisila
uglavnom imao u arhivima. U periodu 2004 od lokalnih arhivista da mi pomognu u mom
- 2005. godine provela sam oko 10 mjeseci istra`ivanju. Bez njihovog profesionalizma,
NAUČENE LEKCIJE: Sarajevo nam nudi naročito jasan
primjer krajnje kompleksnosti rata, važnosti pokušavanja
da se razumiju djela pojedinaca, kao i velikih teškoća s
kojim se lokalni lideri suočavaju u pokušaju da pomognu
svojim zajednicama da prežive rat
rade}i u nekoliko arhiva u Sarajevu, a i otvorenosti i stru~nosti, ovaj projekat ne bi
nakon tog perioda sam dolazila u kratke bio mogu} i ja im mnogo dugujem.
posjete kad god se ukazala prilika. I dok je  Koliko dugo Vam je trebalo da
za mnoge historijske teme dovoljan rad u napi{ete knjigu koja }e uskoro iza}i iz
samo jednom arhivu, prou~avanje komplek- {tampe?
snosti ~itavog grada, iz razli~itih uglova Provela sam vi{e od godinu dana
zahtijevao je rad u mnogo raznih arhiva. U istra`uju}i, i jo{ tri godine pi{u}i i revidira-
Sarajevu, radila sam u Istorijskom arhivu ju}i rukopis. Pored toga, u Sjedinjenim
Sarajevo, Historijskom muzeju Bosne i Ameri~kim Dr`avama imamo rigorozne

MIT O BEZREZERVNOJ ODANOSTI VALTERU

Iako fotografije sa sahrane narodnog heroja Vladimira Peri}a Valtera stvaraju dojam da je ~itav grad `alio za njim, izvje{taji komunista iz ratnog
perioda pokazuju da oni nisu imali mnogo eksplicitne podr{ke u Sarajevu sve do posljednjih mjeseci rata

62 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

 PROFESORICA EMILY GREBLE

MUSLIMANSKI RATNI STRAHOVI

Za mnoge muslimanske vođe savez s Nijemcima bio je

najbolji način zaštite muslimana od četničkog terora!
 U jednom dijelu knjige govorite o muslimanskom
pitanju u kontekstu jugoslovenskog gra|anskog rata, te o
kompleksnosti njema~ko-muslimanskih odnosa. Kako biste
opisali poziciju bosanskih muslimana u Drugom svjetskom
ratu?
Jedna od klju~nih teza moje knjige je da je nemogu}e katego-
rizovati odre|enu poziciju za bilo koju grupu, i da, {tavi{e, unutar
jedne odre|ene grupe postoji mnogo izmje{tanja i frakcija tokom
rata. U slu~aju bosanskih muslimana, analizirala sam nekoliko
klju~nih momenata koji su sigurno poznati mnogim va{im ~itaoci-
ma. Npr. Rezolucija muslimana protiv usta{kog terora, u oktobru
1941. godine i osnivanje Waffen SS jedinice bosanskih muslimana
(Hand`ar divizija) u martu 1943. Tako|e sam analizirala i druge
doga|aje i peticije, doba kada su vo|e bosanskih muslimana
ustale protiv nasilja i progona, kao i doba kada su sara|ivali sa
Nijemcima i usta{ama da bi ispunili svoje ciljeve. Jedna od poenti
koje isti~em jeste da su u mnogim slu~ajevima isti ljudi bili uklju~eni
u obje vrste doga|aja i, ako `elimo razumjeti motive, moramo
stvari posmatrati u {irem politi~kom kontekstu - kako su muslimani PRIRU^NIK ZA SS-ovce
bili integrisani u balkanske nacionalne dr`ave i {ta su `eljeli posti}i Mladi Bosanci, pripadnici Hand`ar divizije, ~itaju bro{uru Islam i
bilo politi~kom saradnjom sa Nijemcima, bilo otporom. Nakon judaizam
analiza mnogobrojnih debata koje su se odigrale unutar musli-
manske zajednice, tvrdim da su mnoge muslimanske vo|e savez pred nadiru}im komunisti~kim snagama. Pored toga, mnogi su se
s Nijemcima vidjele kao najbolji na~in otpora sekularizaciji i nadali da }e Waffen SS jedinica bosanskih muslimana biti
pot~injavanju islama usta{kom re`imu, najbolji na~in za{tite musli- iskori{tena kao vojna sila u gra|anskom ratu i da }e je podr`ati
manskih `rtava od ~etni~kog terora i najbolji na~in za{tite islama stvarna politi~ka mo} u Sarajevu. 

procese pregledanja akademskih knjiga od
strane kolega. U mom slu~aju, nekoliko
drugih histori~ara je anonimno pro~italo i
dalo svoje kritike rukopisa tokom godine
koja je prethodila {tampanju knjige.
 Povijest zemalja nekada{nje Jugo-
slavije ~esto je optere}ena savremenim
problemima i nacionalnim pogledima pov-
jesni~ara koji se njome bave. Postoji li
uop}e objektivan pogled na povijest?
Ovo je te{ko pitanje. Pisanje historije
iziskuje pravljenje izbora i interpretiranje
materijala, a svaki histori~ar, bez sumnje,
unosi spolja{nje perspektive u svoje analize.
Ja sebe smatram objektivnom, prema stan-
dardima akademske prakse u SAD-u, i
nadam se da sam, kao Amerikanka bez
genealogije u ovom regionu, u stanju sagle-
dati stvari izvan perspektive politi~kih emo-
cija kada stvaram svoj narativ. Me|utim,
svjesna sam da }e biti razli~itih kritika
mojih argumenata i istra`ivanja. Prilikom
predstavljanja radova na konferencijama u
Bosni u proteklih nekoliko godina (neki od
tih radova su objavljeni u Prilozima
Instituta za istoriju) bila sam otvorena za
kritike i rasprave, i nikad nisam bje`ala od
argumenata koji se suprotstavljaju mojim
interpretacijama. Mnogo puta sam se ku}i
vratila ponovo razmi{ljaju}i o nekom argu-
mentu, {to je proces kome se unaprijed
radujem i kada je ovaj projekat u pitanju.
Vjerujem da su upravo takve rasprave od
su{tinskog zna~aja za revidiranje historije,
ispitivanje historijskih mitova i razumije-
vanja kompleksnosti pro{losti. U otvorenoj
raspravi - raspravi u kojoj je svaka strana
spremna saslu{ati onu drugu - svi histori~ari
se mogu bolje pribli`iti objektivnosti.
LEKCIJE NAU^ENE U SARAJEVU
 Kako biste u nekoliko re~enica
odgovorili na pitanje koje otvarate u knjizi
- koje lekcije mogu biti nau~ene iz
prou~avanja Sarajeva? Da li je i na koji
na~in sarajevsko ratno iskustvo va`no u
{irem kontestu, izvan ove regije?
Mislim da su odgovori na ova dva pitanja
povezani. Pri~a Sarajeva nam nudi naro~ito
jasan primjer krajnje kompleksnosti rata,
va`nosti poku{avanja da se razumiju djela
pojedinaca, kao i velikih te{ko}a s kojim se
lokalni lideri suo~avaju u poku{aju da
pomognu svojim zajednicama da pre`ive
rat. To nas podsje}a da treba biti veoma
oprezan u tome kakve etikete stavljamo na
pojedince i grupe, i da moramo poku{ati
razumjeti motive koji stoje iza odre|enih
odluka. Jedna od najistaknutijih tema u lite-
raturi o Drugom svjetskom ratu je tema
“kolaboracije” i “otpora”. Ovi termini iden-
tifikuju ljude prema njihovim (ponekad
povr{nim) odnosima s Nijemcima. Ovo
jeste samo po sebi validno, ali isklju~uje
individualne i kolektivne motive. Uzmimo
za primjer pitanje ratne konverzije tokom
Holokausta u Sarajevu. Rimokatoli~ka
crkva i Ulema-med`lis su pomogli da se ~ak
dvije hiljade sarajevskih Jevreja konvertuje
u katolicizam i islam tokom rata, s ciljem
njihove za{tite od deportacije. Mnogi od
istih tih religijskih vo|a su usko sara|ivali
sa usta{ama i zbog toga su bili progla{eni
“saradnicima neprijatelja”. Mada ih kon-
verzije ne osloba|aju od opu`bi za saradnju
s fa{istima, one nas podsje}aju da je bitno
da histori~ari ra{~lane posljedice historij-
skih djelovanja s ciljem razumijevanja, npr.
kako loklne religijske vo|e shvataju svoje
uloge i odgovornosti, uklju~uju}i i pozi-
tivne i negativne rezultate svojih odluka.
[irom Evrope, ljudi su donosili odluke
koje smo mi histori~ari ponekad prebrzo
kategorizovali, a da ih nismo u potpunosti
razumjeli. Analiziraju}i lokalne motive iz
vi{e perpektiva - religijske, politi~ke, kul-
turne, civilne, humanitarne, itd. - ja se
izmi~em od tendencije da nacionalizam
uzmem kao preeminentnu pokreta~ku silu u 

13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 63

 HISTORI^ARKA OKUPIRANOG SARAJEVA
 ratnoj politici; umjesto toga, fokusiram se
na druge, tipi~no vi{e lokalne faktore, koji
su igrali kriti~ne uloge u dono{enju odluka,
kao {to su religijski identiteti i gra|anski
ponos, ili sarajevski mentalitet. Sli~no
tome, moja knjiga pokazuje kako, u
politi~koj lepezi koja obuhvata npr. humani-
tarni rad i obrazovanje, mnogi lokalni lideri
su zanemarivali nacionalne zajednice u
korist Sarajeva kao zajednice.
Jo{ jedna, malo preciznija lekcija koju
mo`emo nau~iti jeste da fa{isti~ke dr`ave iz
vremena rata nisu neophodno bile tako
monolitne kako ih ~esto prikazuju. Na prim-
jer, lokalni Hrvati u Sarajevu, ~ak i oni koji
su sara|ivali sa usta{ama, ~esto se nisu sla-
gali s Paveli}evim re`imom po mnogim
pitanjima, od usta{ke regrutne politike do
toga kako hrvatska kultura treba biti pred-
stavljena u Zemaljskom muzeju. Sli~no
tome, genocid nad Srbima se druga~ije odi-
gravao u Sarajevu nego u ostatku Bosne.
Malo je poznato da je Sarajevo imalo
pravoslavnog doglavnika, koji je na
funkciju stupio krajem 1942. godine.
Kompleksnosti i dvozna~nosti historije,
tako o~igledne pri prou~avanju Sarajeva,
podsje}aju nas da preispitamo i kategorije i
stereotipe koje su nam prenijete od prethod-
nih generacija.
KLJU^NA ULOGA
NACIONALNIH DRU[TAVA
 U knjizi govorite i o tome kako je
nakon rata upravo Sarajevo postal simbol
partizanske pobjede (govorite o tom
neuni{tivom duhu o kojem je snimljen
film Valter Brani Sarajevo), iako
Sarajevo tokom rata nije bilo upori{te
ovog pokreta…
To je vjerovatno jedan od osjetljivijih
dijelova moje knjige, {to se ti~e sarajevske
publike. U knjizi prikazujem kako su
Sarajlije postale antiusta{ki i antinjema~ki
nastrojeni, u~estvuju}i u djelatnostima
pokreta otpora, ali i primje}ujem da u ve}ini
nisu bili povezani s partizanima. Sarajlije su
se opirale ruralnom i nasilnom karakteru
partizanskog ustanka, a mnogi su bili i
duboko religiozni, zbog ~ega su strahovali
od komunizma. Zbog toga, te`ili su da
stvaraju druga~ije vrste pokreta. Tu su bile
podzemne grupe, koje su korijene vukle od
predratnih politi~kih partija koje su se
nadale ponovnom uspostavljanju svog uti-
caja. Bilo je tu religioznih, humanitarnih i
dru{tvenih grupa koje su `eljele za{tititi
svoje zajednice. Kona~no, bilo je tu i civila
koji su `eljeli preuzeti kontrolu nad svojim
`ivotima, obezbijediti hranu i ogrjev za
svoje porodice i praktikovati svoje obi~aje.
Iako su se mnoge grupe i pojedinci na kraju
priklju~ili pobjedni~koj partizanskoj kam-
panji, rijetki su i po~eli kao prista{e te kam-
panje. Sude}i prema izvje{tajima komunista
64
STRAVI^NI PRIZORI
USTA[KIH ZLO^INA
Agenti
Agenti Maksa
Maksa Luburi}a,
Luburi}a, {efa
{efa
Usta{ke
Usta{ke nadzorne
nadzorne slu`be,
slu`be,
zvjerski
zvjerski su
su poubijali
poubijali pristalice
pristalice
Narodnooslobodila~ke
Narodnooslobodila~ke borbe
borbe
iz ratnog perioda, oni nisu imali mnogo inkorporirani u partizanski narativ o jedin-
eksplicitne podr{ke u Sarajevu sve do stvenoj borbi za oslobo|enje, ili su
posljednjih mjeseci rata, a ~ak i nakon par- izostavljeni iz pri~e.
tizanske pobjede, mnoge Sarajlije su straho-
vale i bile zbunjene u vezi s tim {ta }e  U knjizi, ali i u jednom od svojih
komunisti~ka vlada zahtijevati. Budu}i da prethodnih radova, Vi govorite o ulozi
su partizani pobijedili u ratu i oblikovali nacionalnih dru{tava u Sarajevu tokom rata
poslijeratne uspomene na otpor, raznorazni - koja su u odre|enim okolnostima imala
podzemni pokreti otpora su kasnije ili ve}i zna~aj od lokalnih vlasti. Kakvi su bili
njihovi me|usobni odnosi?
Dru{tva su igrala klju~nu ulogu u
ŠTA OTKRIVAJU RATNE odr`anju sarajevskog dru{tva u periodu
rata, naro~ito nakon 1943. Jedan od
ARHIVE: Malo je glavnih problema s kojima se gradska
poznato da je Sarajevo vlada suo~avala bio je taj {to usta{ki re`im
u Zagrebu nije obezbje|ivao dovoljno
imalo pravoslavnog sredstava za pravilno upravljanje, a sam
grad Sarajevo nije na raspolaganju imao
doglavnika, koji je na adekvatne resurse. I ovo je jedan od razlo-
funkciju stupio krajem ga za{to su lokalne vo|e tra`ile pomo} od
Nijemaca. Finansijska i humanitarna kriza
1942. godine je bila naro~ito te{ka od jeseni 1944. do
prolje}a 1945., kada je Bosna u{la u total-
ni rat. Gradska vlada je u su{tini kolabi-
rala: {kole su zatvarane, bolnice su jedva
funkcionisale, a za izbjeglice nije bilo
novca i hrane. U tom periodu su lokalna
dru{tva, naro~ito N arodna uzdanica,
Napredak i Merhamet, nastavila tamo gdje
je grad stao, i poku{ala da sa~uvaju grad
od kolapsa, ~ak i kada se polje te djelat-
nosti {irilo van njihove nadle`nosti.
Otvarali su {kole, skupljali novac za izbj-
eglice, razvijali distributivne mre`e, otvar-
ali siroti{ta, i tako dalje. U su{tini,
Merhamet je do 1945. godine preuzeo
gotovo svu brigu o izbjeglicama, i musli-
manima i nemuslimanima, {to je nevj-
erovatno postignu}e. Prilikom preuziman-
ja brige o odr`avanju socijalnog
funkcionisanja grada, dru{tva su tako|e
promovisala i vlastite kulturne i politi~ke
programe, koji su vi{e te`ili da se priklone
idejama sarajevske zajednice, a ne
nacionalnim programima. 
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.
“MOBILNI” FILMOVI

Ako imate dobru priču, a nemate

dovoljno novca da je pretvorite u
film, postoji jednostavno rješenje:
kamera na vašem mobilnom telefonu;
snimanje filmova uz pomoć mobitela
sve je prisutnije među filmašima iz
naše regije - dvojica poznatih
filmskih autora, NEDŽAD BEGOVIĆ i
DALIBOR MATANIĆ, za “SB“ govore
zbog čega su filmsku kameru
privremeno odlučili zamijeniti -
mobitelom

KAD SE MOBITEL PRETVORI

U FILMSKU KAMERU pa ~ak i one dugometra`ne, snimaju — Jugoslavije, a tek peti u svijetu, koji je u
Pi{e: MAJA RADEVI] mobitelom. cijelosti sniman mobilnim telefonom.

P
opularna dru{tvena mre`a Fa -
ce book zamijenila je popodn -
evne kafice s prijateljima,
novine se sve manje ~itaju na
papiru, a sve vi{e na kom-
pjuterskom monitoru, a reditelji otkri-
vaju nove mogu}nosti i svoje filmove,
NOVI VIZUELNI (FILMSKI) JEZIK
Sarajevski re`iser i inovator Ned`ad
Begovi} upravo zavr{ava rad na svom
novom filmskom ostvarenju Cell Phone
Movie, u produkciji ku}e FOTOART.
Begovi}ev film, koji }e trajati 61 minut,
prvi je dugometra`ni film na prostoru biv{e
“Nisam jo{ zavr{io, a tre}a je godina
kako radim na ovome. Te{ko je, uzbudljivo
i izazovno, a ponekad mi se u~ini
nemogu}im. Uglavnom, privodim kraju.
Nekad mi genijalno :-) , a nekad bezveze :-
/ . Ne znam {ta }u jo{ u `ivotu raditi, ali ovo
je do sada zasigurno moj najte`i projekat
:Q“, ka`e za na{ magazin (sa pripadaju}im

66 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.


“ikonicama“) o svom iskustvu snimanja
“mobitel-filma“ Ned`ad Begovi}.
Snimanje filmova uz pomo} takozvanih
“pametnih telefona“ u svijetu nije novost.
Prednosti ovakvog na~ina snimanja u odno-
su na filmsku kameru me|u prvima su
uvidjeli studenti re`ije — prije svega, da
biste snimili film mobitelom nije vam
potreban veliki bud`et, kao ni organizacija
“klasi~nog“ filmskog seta. Dovoljno je
imati kvalitetan mobilni telefon, malo
ma{te i zanimljivu pri~u, koju onda mo`ete
(bez ugovora sa distributerima) postaviti na
internet i omogu}iti milionima gledalaca
{irom planete da vide va{ film. U posljed-
njih pet godina ovakvim formama sve vi{e
se okre}u i filmski profesionalci, a ne samo
po~etnici u svijetu sedme umjetnosti. Me|u
prvima koji su prepoznali novi trend u film-
skoj industriji bio je slavni ameri~ki
glumac, reditelj i producent Robert
Redford, jedan od osniva~a Sundance Film
Festivala. Redford je jo{ prije ~etiri godine
dao “doma}u zada}u“ filmskim autorima
koji su svoju afirmaciju do`ivjeli upravo na
Sundanceu: Jonathan Dayton, Valerie
Faris, Justin Lin, Maria Maggenti, Cory
McAbee i Jody Hill re`irali su pet kratkih
filmova koji se mogu gledati i slati putem
mobitela, a premijerno su prikazani u
Barceloni po~etkom 2007., na Svjetskom
kongresu mobilne komunikacije 3GSM.
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
BEGOVIĆ O FILMU
“CELL PHONE MOVIE”:
Teško je, uzbudljivo i
izazovno, a ponekad
mi se učini nemogućim.
Uglavnom, privodim
kraju. Nekad mi
genijalno :-) , a
nekad bezveze :-/
O prednostima snimanja filma
mobitelom Ned`ad Begovi} ka`e: “Nisam
siguran da ima i jedna prednost ovakvog
na~ina rada. Jeste da ne mora biti skupo i ne
tra`i organizaciju i uslovnosti filmskog
seta, ali je pitanje {ta snimati i kako. Ja
nikako ne `elim da mobitel bude samo
zamjena za kameru, niti kuriozitet: eto,
uzeo mobitel i napravio film. Moja nakana
je da sam sebi uspostavim estetiku mobitela
i eventualni umjetni~ki izraz kojeg mobitel
mo`e ponuditi. Nastojim da se izmaknem
od filmskog jezika i filmskih zakonitosti.
Iskustvo filma u meni je prejako i sve me
vu~e na film, na filmski plan, na filmski
`anr, filmsku pri~u... ali nastojim se odupri-
jeti. Ne dam se :-I.”
NOVI REGIONALNI FILMSKI TREND
Foto: Mario Ili~i}
TROGODI[NJI
FILMSKI
EKSPERIMENT
“Namjera mi je da
sam sebi uspostavim
estetiku mobitela i
eventualni umjetni~ki
izraz kojeg mobitel
mo`e ponuditi”, ka`e
Ned`ad Begovi}
Kriti~ari ovakvog na~ina snimanja filmo-
va u po~etku su kao najve}i nedostatak isti-
cali lo{ kvalitet slike i tona. No, uz sve br`i
razvoj i usavr{avanje tehnologija mobilnih
telefona, taj problem je sve manje prisutan.
Za na{eg sagovornika, mnogo ve}e nevolje
tokom snimanja predstavljali su {iroko-
ugaoni objektiv, snimanje iz ruke i “slika
koja ti se stalno ljulja i izaziva mu~ninu“.
O tome koliko kvalitet slike i zvuka
ograni~ava tr`i{te za filmove snimljene
mobitelom, u smislu redovne kino-distribu-
cije, prikazivanja na mainstream festivali-
ma i sli~no, Begovi} ka`e: “Kontrolne pro-
jekcije radim na plazmama i slika i ton su
sasvim u redu. Ne znam kolika bi bila
degradacija slike na velikom platnu. [to se
ti~e mainstream festivala, oni ve} prikazuju
filmove u njihovim izvornim formatima.
Kad bi ovo bio toliko dobar film za velike
festivale, ja bih rekao: ovo }e se gledati na
plazmama. Stavio bih u kino salu nekoliko
plazmi, pa nek’ se gledaoci grupi{u oko
njih. U mom slu~aju ne mora se podrazumi-
jevati filmsko platno.“
Za razliku od Begovi}a, koji je sa svo-
jim mobitel-filmom pionir u bh. kine-
matografiji, u susjednoj Hrvatskoj mobilni
telefoni ve} odavno su prepoznati kao sred-
stvo pravljenja filmova. Istina, za sada
samo kratkometra`nih. U Zagrebu i Pore~u
ve} nekoliko godina odr`avaju se i festivali 
67
 “MOBILNI” FILMOVI
 namijenjeni isklju~ivo za prikazivanje fil-
mova snimljenih mobitelom. Jedan od poz- “BRAVE
natijih hrvatskih filmskih autora koji se BLUE BOY”
Kratki film Dalibora
prije tri godine upustio u takvu avanturu je
Matani}a snimljen
Branko I{tvan~i}. Za svoj kratki film Fair je u saradnji sa
Play, koji je snimljen u Sarajevu u jednom kompanijom Nokia
kadru, I{tvan~i} je nagra|en na prvom

Foto: Milutin Stoj~evi}

izdanju Filmmoba, festivala kratkih filmo-
va snimljenih mobitelom u Pore~u, 2008.

VELIKA O^EKIVANJA
Mogu}nosti pametnog telefona Nokia
N8 nedavno je istra`io i I{tvan~i}ev kolega
Dalibor Matani}, autor filmova Fine mrtve
djevojke, Kino Lika, Majka asfalta... U
filmu Brave blue boy, koji traje ne{to manje
od sedam minuta (mo`e se pogledati i na
sajtu YouTube), Matani} predstavlja juna-
ka razapetog izme|u ljubavi prema djevoj-
ci i voljenom nogometnom klubu. Sve to u
pomalo “drhtavim“ kadrovima - snimljeno
mobitelom, naravno. Film je nastao u
dogovoru sa kompanijom Nokia, koja je na
taj na~in htjela reklamirati svoj model N8. naravno, ne mo`e porediti sa ‘pravim’ fil- janska glumica Isabella Rossellini i
“Posljednjih godina ljudi se dosta slu`e mom“, ka`e Dalibor Matani}. Oscarom nagra|eni reditelj Barbet Schro-
fotoaparatima pri snimanju filmova, pa je i Pro{le godine u Parizu je peti put odr`an eder, a `irijem je predsjedavao poznati fran-
snimanje mobitelima nekako logi~an slijed. Pocket Film Festival, jedan od najpoznati- cuski filmski autor Benoit Jacquot.
Mobiteli imaju jo{ ve}u prednost u odnosu jih festivala “mobilnih“ filmova u svijetu. A ~ak je i ~uveni veteran francuskog
na fotoaparate, a to je da su mali i Direktor Festivala Laurence Herszberg Novog vala, Jean-Luc Godard, u svom
pokretljivi. Jako je lijepo da vas ljudi ne ka`e da po~etak, 2005. godine, nije bio posljednjem ostvarenju Socijalizam iskoris-
primje}uju kad snimate i mo`ete se veoma nimalo obe}avaju}i. No, pet godina kasnije, tio mobitel za snimanje nekih scena.
brzo micati s lokacije na lokaciju. Pri tome, svoje mobitel-filmove na ovom festivalu “U po~etku je to bila kocka i `eljeli smo
slika je vrlo zadovoljavaju}a, mada se, predstavili su, izme|u ostalih, ~uvena itali- da vidimo mogu li kamere na mobilnim

PRVI DUGOMETRA@NI FILMOVI SNIMLJENI MOBITELOM

“Novi ljubavni susreti“, ili šta Talijani misle o seksu

1965. godine. Pasolini je
svojevremeno intervjuisao
Talijane o njihovim pogledi-
ma na seks i seksualne
tabue, a isto to u~inili su
Seghezzijeva i Mencarini
~etiri decenije kasnije.
U barovima, na grad-
skim tr`nicama i pla`ama
razgovarali su sa blizu 700
ljudi (u filmu ih je ostalo
oko 100) o temama kao {to
VI[E OD DOKUMENTARCA su homoseksualnost, prvo
Kadrovi iz filma Novi ljubavni susreti seksualno iskustvo, ljubo-
mora, transseksualci...
Film je imao veoma dobar prijem kod gledalaca, a autori su
naglasili da je jedna od najve}ih prednosti ovakvog na~ina rada,
AMBICIOZAN FILMSKI PODUHVAT
Jalachhayam, prvi film snimljen mobitelom u Indiji
bar kada je rije~ o dokumentarnim filmovima, u tome {to su
sagovornici mnogo opu{teniji i otvoreniji nego kada moraju stati
Italijanski autorski dvojac Barbara Seghezzi i Marcello ispred filmske kamere.
Mencarini prvi su u svijetu, 2006. godine, snimili dugometra`ni film A indijski re`iser Sathish Kalathil pro{le godine je premijerno
mobitelom. Njihov 93-minutni film pod nazivom Novi ljubavni sus- predstavio dugometra`ni film Jalachhayam, prvi film snimljen
reti snimljen je telefonom Nokia N90, a do sada je ostao vjerovat- mobitelom u Indiji. Snimanje je proteklo uz ozbiljne pripreme i
no najambiciozniji filmski projekat ove vrste. Radi se o savremenoj veliku medijsku pozornost, no sam film nije zabilje`io ve}i uspjeh
verziji dokumentarca Ljubavni susreti Pier Paola Pasolinija iz izvan Indije. 

SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

68

telefonima proizvesti novi vizualni jezik,
poput SMS poruka“, ka`e Herszberg.
“Postoji ogromna kreativnost u pravljenju
filmova mobitelom. Ipak, ne vjerujem da
}emo ikada vidjeti, naprimjer, Martina
Scorsesea kako snima film mobilnim tele-
fonom. To je nova forma, koja }e imati
svoje (nove) autore.“
“Nisam siguran da li se ovo {to pra-
vim mobitelom mo`e nazvati filmom, ali
je ne{to blisko filmu“, iskren je Ned`ad
Begovi}. “Mobitel tehnologija je postala
ozbiljna i sveprisutna u svakodnevnici i
nikako se ne mo`e zaobi}i. Koliko znam,
na Univerzitetu u Bostonu mobitel je ~ak
uveden u nastavu kao predmet! A na
planeti se trenutno koristi preko tri mili-
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
jarde mobitela. Ozbiljan kvalitet slike i
tona, monta`ni programi i druge opcije
upu}uju na ozbiljne umjetni~ke kon-
cepte.“
O tome kakva je budu}nost kori{tenja
mobitela kao “sredstva“ za snimanje filmo-
va, Dalibor Matani} ka`e: “Ako se nado-
gradnja kvalitete mobilnih telefona nastavi
ovakvom dinamikom, mislim da bi kroz
jedno pet godina prizor u kojem vidite pet-
{est mobitela na filmskom setu kojima se
snima mogao postati sasvim uobi~ajen.
Vjerovatno }e se ti filmovi distribuirati i
gledati vi{e u nekoj online varijanti, {to na
samim mobitelima, {to preko internet por-
tala, mada bi jednog dana bilo zanimljivo
vidjeti film snimljen mobitelom iz kojeg }e
NOVI REGIONALNI FILMSKI TREND
Foto: Mario Ili~i}
se onda napraviti 35-milimetarska kopija.
To bi bio veliki gu{t.“
Ned`ad Begovi} vjeruje da njegov film-
ski eksperiment, kakav god da bude, ne}e
zavr{iti po onoj narodnoj “prvi se ma~i}i u
vodu bacaju“.
“Kad sam napravio film Sasvim li~no
malom handy kamerom, potaknuo sam
neke ljude u smislu ideje, teme i tehnologi-
je i dokazao da je i tako mogu}e na-
praviti film. Oni sada prave svoje ‘sasvim
li~no’ filmove. Uvjeren sam da }u i ovim
mobitel filmom od{krinuti neke mogu}e
pravce, pa da se neki drugi ljudi ohrabre i
prave filmove poput ovog. Naravno, i bolje
od moga filma“, zaklju~uje Begovi}, uz
mno{tvo smajlija na kraju. 
69
KULT MARKET
NED@AD IBRI[IMOVI] KNJI@EVNA KRITIKA

El-Hidrova knjiga Roman Alessandra Baricca “Svila“ (Buybook, Sarajevo, 2010.)

Nakon glasno hvaljenog i

glasno osporavanog
Popularni sladunjavi ljubić
Vje~nika, prije nekoliko
dana objavljen je i
strast, toplinu i ljubav sve te godine zapra-
nastavak sage o ~ovjeku vo imao pored sebe.
kojem je dato da `ivi Baricco je neodoljiv sa svojim
hiljadama godina kratkim, ritmi~nim, poeti~nim re~enica-
svjedo~e}i o usponima i ma, sa avanturisti~kim zapletima i
padovima ljudske rase. Dugovjekost je i bajkovitom atmosferom. Njegova Svila je
ovaj put dar a ne prokletstvo, a novi me|utim prenje`na da bi izdr`ala iole
roman Ned`ada Ibri{imovi}a El-Hidrova o{trije kriti~ko ~itanje: ova parabola o
knjiga (samizdat, Sarajevo, 2011.) ponovo potrazi za ljubavlju i za samim sobom,
spaja nespojivo, od starog Egipta do iako privla~na, problemati~na je iz neko-
savremenog Sarajeva. Cijena je 20 KM. liko razloga. Glavni je taj da su `enski
likovi iznimno pasivni i stereotipni (kurve
i svetice): ~ak i kad se navodnim preokre-
HANS IBELINGS tom ta polarizacija poku{a prevazi}i
Restart: (naprimjer otkri}em da je odana i
podosadna supruga u stvari autorica
`estokog erotskog pisma poslanog u ime
Arhitektura u konkubine) za stvarni preokret je zapravo
kasno: supruga je mrtva, za istinsku
BiH 1995. - 2010. ljubav i strast ostala je uskra}ena, a gorak
okus ostavlja saznanje da se tako
Poslije ratnih godina i o~ajni~ki trudila zadr`ati mu`evljevu
strahovite destrukcije pos- ljubav (oslabljenu i time, sugerisa}e nam
toje}ih gra|evina po Bosni MA^O BAJKA autor, {to nije uspjela da mu podari porod
i Hercegovini, uslijedio je Idealna `ena i predmet besmrtne ljubavi u i da se maj~instvom ~vrsto pozicionira u
period obnove i nove Svili je lijepa misti~na strankinja koja “usta dru{tvu i u mu`evom `ivotu).
izgradnje koja je donijela i ima, jezika nema“ Svila se mo`e ~itati kao sladunjavi
nove ciljeve, trendove, ljubi}, ali ovaj kratki roman je istovre-
standarde. O tome koji su Novi naslov u Buybookovoj vizuelno meno i ma~o bajka o tome kako izgleda
najzna~ajniji arhitektonski projekti u poslijerat- veoma dopadljivoj biblioteci Dar knjiga je idealna `ena vrijedna besmrtne ljubavi:
noj BiH i kakve su zgrade nastajale u pro- roman Alessandra Baricca iz 1997. godine kao misti~na ljepotica bez glasa, ni po
teklih petnaest godina govori knjiga Restart: Svila. Ovaj klasik sladunjave ljubavne ~emu nalik na stvarnu `enu.
Arhitektura u BiH 1995.-2010. (Buybook,
lite rature, koji je nedavno do`ivio i (A. Ba{i})
Sarajevo, 2010.). Cijena je 109 KM.
ekranizaciju, ve} je stekao veliku popu-
larnost me|u ~itaocima u mnogim zemlja-
ma, pa }e i ovo novo izdanje sigurno do}i PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
ESAD DURAKOVI] U SVIJETU (Amazon)
do {ireg kruga ~italaca.
Duhovna Joncour je francuski avanturista i trgo-
vac jajima svilene bube koji krajem 19. 1. Mark Cuban: The Comeback
2. Amy Chua: Battle Hymn of the Tiger
biografija vijeka, nakon {to se ovi insekti u Evropi
zaraze fatalnom bole{}u, odlazi u Japan u Mother
3. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked
potragu za zdravim i kvalitetnim the Hornet’s Nest
Knjiga Esad Durakovi}: jaja{cima. U jednom japanskom selu 4. Philip Christian Stead: A Sick Day for
duhovna biografija (Dobra Joncour ugleda konkubinu lokalnog Amos McGee
knjiga, Sarajevo, 2010.) mo}nika i u nju se smrtno zaljubljuje, a
nastala je kao zbir 5. Clare Vanderpool: Moon Over Manifest
ljubav }e ga natjerati da se uprkos opas-
razgovora koje je sa
nosti u Japan vrati jo{ dva puta. Joncour je
akademikom, orijentalis-
tom, prevoditeljem
dakako o`enjen, ali njegova voljena PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
Durakovi}em vodio privr`ena supruga u sebi nema ba{ ni{ta U BiH (Knjiga.ba)
Izedin [ikalo. Durakovi}eva duhovna egzoti~no: ona nije blijeda ljepotica koja
biografija zanimljivo je svjedo~anstvo o nikad ne progovori ni rije~ i koja u neko- 1. Elizabeth Gilbert: Jedi, moli, voli
razvoju i razmi{ljanjima uglednog bh. liko godina napi{e svega jednu kratku 2. Miljenko Jergovi}: Otac
nau~nika i intelektualca, ali i pou~no {tivo poruku misti~nim japanskim pismenima. 3. Ivica \iki}: Cirkus Columbia
o tome kako su orijentalni uticaji utkani u Izbor je jasan, srce osvaja nedodirljiva 4. Gordana Kui}: Miris ki{e na Balkanu
ovda{nju kulturu. Cijena je 23 KM. strankinja, a tek nakon dugog niza godina 5. Pe|a Kojovi}: Bornintheusarajevo
Joncour }e shvatiti da je svu pri`eljkivanu

70 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.


LIFESTYLE
Gdje je granica između nevinog dječijeg svijeta i svijeta odraslih
Djeca u modnoj industriji
SUROVO ILI ZABAVNO
Francuski Vogue nedavno je objavio kontroverzne dje~ije fotografije
One su male, slatke djevoj~ice koje ve}i
dio dana provode u vrti}u. Ipak, na
fotografijama u posljednjem izdanju fran-
cuskog Voguea nose haljine najpoznatijih
svjetskih dizajnera, krzno, dosta “te{ke“
{minke na o~ima, jarkocrveni ru`, skupocj-
eni nakit i dragulje, ~ak i nedosti`ne
Louboutin cipele. U izazovnim pozama,
~ipkastoj i satenskoj posteljini, poziraju kao
odrasle manekenke.
Pitanje anga`mana djece u modnoj
industriji ve} godinama izaziva kontro-
verze, a mi{ljenja su podijeljena: mo`e li
jedno dijete da se “takmi~i“ sa odraslim
manekenima, kako to uti~e na njegovu
psihu i, na kraju, gdje povu}i granicu? Da li
je surovo, ili smjelo da djecu predstavljamo
na ovakav na~in? Gdje je granica izme|u
njihovog, i svijeta odraslih?
Magazin Vogue poznat je po neobi-
~nim, smjelim, kontroverznim, drskim
umjetni~kim ekspresijama, koje nerijetko
imaju te`inu kao i jake politi~ke izjave.
Ipak, najnovije slike djevoj~ica-modela su
veoma diskutabilne i pomalo grube, ~ak i
ako ih posmatramo isklju~ivo kao visoku
modu.
Psihologinja Branka Ti{ma ka`e da je
problem vi{eslojan, povezan sa raznim
dru{tvenim pojavama, te da je jedino
rje{enje da se cijela zajednica odredi nega-
tivno prema “upotrebi“ djece u modnoj in-
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
VELIKA BRITANIJA
Mrkve i {ljive
Ljudi koji jedu
vo}e i povr}e
jarkih i sna`nih
boja, poput
mrkve i {ljiva -
privla~niji su,
zaklju~ili su
nau~nici s britanskih sveu~ili{ta St.
Andrews i Bristol. Oni su istra`ivali vezu
izme|u boje puti i privla~nosti, te otkrili da
se ljudi sa `u}kastim tenom doimaju kao
vrlo zdravi i privla~ni. Za tu specifi~nu
`u}kastu nijansu ko`e “krivi“ su `uti pig-
menti ili karotenoidi koji se nalaze u
odre|enom vo}u i povr}u.
SAD
Autizam
@ene koje
zatrudne prije
nego pro|e
godina dana od
prethodnog
poro|aja imaju
dustriji. U tome, smatra ona, nema drugog trostruko ve}i
motiva osim koristi. rizik da rode autisti~no dijete. Ameri~ki
“Svima nam je simpati~no kada gle- nau~nici isti~u da `ensko tijelo treba vre-
damo bebe u reklamama za pelene ili mena da se oporavi od prethodne trud-
sokove. To je slatko, ali nam promakne no}e, te da djeca koja su za~eta
neposredno nakon prethodnog poroda
su{tina. To dete je bez svoje volje opredelj-
dobijaju manje hranjivih materija nego {to
eno da ne{to radi. Ono nije u stanju da je potrebno za normalan razvoj. Podaci su
odlu~uje, to rade roditelji za njega i zato je dobijeni na osnovu istra`ivanja kojim je
dete iskori{}eno. Va`no je da to svi razume- obuhva}eno 600.000 porodica u
ju“, obja{njava Ti{ma, navode}i da je Kaliforniji.
najve}a krivica roditelja koji djeci name}u
svijet zabave kao model pona{anja, a takvu
realnost kao jedinu ispravnu. FRANCUSKA
Andrija \or|evi}, predsjednik Udru-
`enja manekena Srbije, u razgovoru za por-
tal @ena tako|er veoma o{tro gleda na ovu
Chanel 5
pojavu. Smatra da djevoj~ica ili dje~ak od Neprolazni i nepre-
11, 12, 13 godina, treba da bude samo - vazi|eni Chanel 5,
dijete. I ni{ta vi{e. koji je Coco Chanel
“Za mene tu nema nikakve umetni~ke opisivala kao “parfem
ekstravagancije ili nekog {ireg konteksta. U s mirisom `ene“, ove
pitanju je ~ista komercijala, a u pozadini su godine slavi 90.
najni`i ljudski porivi. Sve mi je to veoma ro|endan. ^uveni
vulgarno“, ka`e \or|evi}. parfem, nastao
Dijete u svijetu odraslih, posebno modnog davne 1921., i dalje
biznisa koji je ~esto surov prema manekeni- privla~i i omamljuje, a
ma, mo`e da se osje}a kao gubitnik, da bude istra`ivanja govore da svakih 55 sekundi
poti{teno i pre`ivljava razne traume i stra- na|e novog kupca u nekom kraju svijeta.
Mitskom parfemu po~ast ovih dana odaje i
hove. Pokazalo se da su neostvarene ambicije
pariski muzej D’Orsay, ~iju }e fasadu do
roditelja najve}i pokreta~ anga`mana djece 28. januara krasiti ogromna bo~ica
u modnoj industriji, glumi i drugim Chanela 5 ukra{ena sa 1.200 kristala.
profesijama. (Priredila: M. Radevi})
71
KULT MARKET
LA VIA DEGLI ANGELI KINO KRITIKA

Pupi Avanti Film ”Upoznat ćeš visokog, tamnog muškarca”

(SAD, 2010.), reditelja Woodyja Allena
Bologna, 1930. godina.
Ines, stidljiva djevojka
koja je upravo diplomi-
rala, zaposli se kao
sekretarica u trgovini
Četrdeseti Allenov film
antikvitetima. Uskoro
se zaljubi u Angela,
sina svog {efa. On ju
ne primje}uje sve do
dana kada je tradi-
cionalni godi{nji ljetni ples, na kojem se
mu{karci i `ene okupljaju, slave i
pronalaze svoje srodne du{e... Ocjena: 4

LUCIJA I SEKS

Julio Medem
JEDAN FILM GODI[NJE
Lucia nakon Woody Allen, veliki opus i produktivno autorsko djelovanje
tragi~na doga|aja
seli na izolirani
U nizu tekstova o autorskom filmu ~ast
otok gdje poku{ava nam je predstaviti ~ak ~etrdeseto re`isersko
shvatiti okolnosti ostvarenje velikana filmske umjetnosti
koje su je dovele Woodyja Allena, koji i u poznim godinama
do sada{njeg nastavlja snimati prosje~no jedan film
polo`aja. U godi{nje.
Madridu je radila New York je jo{ jednom zamijenio
kao konobarica u Londonom. Film prati dva bra~na para dok
restoranu. Nakon ih njihove strasti, ambicije i tjeskobe
posla oti{la je do stana svog de~ka dovode u nevolje. S naslovom preuzetim iz
Lorenza, pisca kojeg mu~i depresija. proro~anstva kojim se gatare slu`e kako bi
Tamo nalazi opro{tajnu poruku i vijesti od namamile svoj plijen, film na cini~an na~in
policije. [est godina ranije, Lorenzo je s
ilustrira kako nas iluzije vrlo lako mogu
nepoznatom djevojkom imao strasni sus-
ret iz kojeg se rodila Luna. Za svoju k}er
u~initi budalama. Helena (G Gemma Jones)
saznao je mnogo kasnije...Ocjena: 4 odlazi proro~ici u nadi da }e joj ova pomo}i
da razumije za{to ju je njezin suprug Alfie
(A
Anthony Hopkins), s kojim je bila u braku
LIJEP BRAK 40 godina, napustio i oti{ao sa znatno
mla|om Charmaine. Tu je njihova k}erka
Eric Rohmer Sally, ~iji je brak s piscem Royem -
autorom jednog hit romana, ~iji uspjeh ne
mo`e ponoviti, u krizi. Mu~e}i se s pisanj-
Sabine je
em, on se kroz prozor zagleda u lijepu
privla~na mlada
studentica
mladu susjedu, koja `ivi u stanu preko puta.
umjetnosti koja Anthony Hopkins je alter ego Woodyju
Allenu. Poludio je za mladim `enama, via-
je u vezi s
o`enjenim grom, tro{enjem novca i melankolijom
slikarom razo~aranosti i mu{kog obmanjivanja u
Simonom. starosti. Usredoto~en na suvremenog
Posve iznenada, osjetljivog urbanog pojedinca, Allen tretira
odlu~i ga ostaviti univerzalne teme o ~ovjeku, `ivotu i smislu,
i udati se. Naravno, da bi to ostvarila prvo o mogu}nostima i uvjetima sre}e. Woody
mora prona}i mu`a. Nakon {to je njezina Allenovi filmovi zadovoljavaju raznovrsne
udana prijateljica Clarisse upozna s filmofilske potrebe. Oni posjeduju smije-
ro|akom Edmondom, odvjetnikom iz {no, tu`no, ozbiljno, jednostavno, slo`eno,
Pariza, Sabine }e dati sve od sebe kako
intelektualno, esencijalno... Njegovi fil-
bi ga uvjerila da je ona savr{ena supruga
za njega. Ocjena: 4
movi imaju poluautobiografski pe~at. Allen
~esto utjelovljuje `iv~anog `idovskog
intelektualca, sklonog umjetnosti i poh-
otnog.
U opusu koji traje desetlje}ima, u
dugom i produktivnom autorskom djelo-
vanju, Woody Allen ostaje dosljedan svojoj
autorskoj poetici. S uvjerljivo{}u opisuje
stvarala~ke krize, ljudske slabosti, racional-
izacije moralnih otklona, uz blagu ironiju
prema stereotipima mu{kih i `enskih potre-
ba i odnosa. Naoko banalne bra~ne sva|e
ili me|ugeneracijske razmirice otvaraju
velike filozofske spoznaje ili pitanja.
Starost je ovdje prednost. Velemajstor
kamere je Vilmos Zsigmond, poznat po
suradnji s A ltmanom, C iminom, D e
Palmom, Spielbergom. (D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1.
2.
Saw 3D (Kevin Greutert)
Paranormal Activity 2 (Tod Williams)
3. Jackass 3D (Jeff Tremaine)
4. Hereafter (Clint Eastwood)
5. Red (Robert Schwentke))
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Fantasti~ni gospodin Lisac (Wes
Anderson, Continental Film)
2. Kako izdresirati zmaja (Chris Sanders,
Dean Deblois, Blitz)
3. Let iznad kukavi~jeg gnijezda (Milo{
Forman, Continental Film)
4. Smrt na sprovodu (Frank Oz, Blitz film i
video)
5. Pri~e iz zlatnog doba (Hanno Höfer,
Razvan Marculescu, Cristian Mungiu,
Constantin Popescu, Ioana Uricaru,
Discovery film i video)

72 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.


CRVENI FENJER
Dokumentarac o filmu koji je uzrokovao revoluciju
Istina o “Dubokom grlu“
LINDA LOVELACE
Godinama kasnije
tvrdila je kako je silom
natjerana na ulogu
Inside Deep Throat je dokumentarni film,
koji pod pove}alom obja{njava film Duboko
grlo, pozadinu snimanja te utjecaj filma da
tada{nje i dana{nje dru{tvo. Kada su godine
1972. kina izvjesila naslov filma Duboko
grlo, niko nije o~ekivao to {to se dogodilo.
Prvi puta u povijesti prikazivanja filmova se
na platnu pojavio porni} bez cenzure, {to je
kod ljudi izazvalo toliko zanimanje da se film
i danas broji za najprofitabilniji u povijesti
filma. Naravno da su se zbog toga odmah
otvorile polemike oko morala i samog
prikazivanja filma, {to je uskoro dovelo do
zabrane prikazivanja. U zabranu prikazivanja
je bio umije{an i ameri~ki predsjednik Nixon,
koji je kasnije morao odstupiti zbog afere
Watergate koju je objelodanio informator
nazvan Deep Throat.
Linda Susan Boreman je u vrijeme sni-
manja bila udana za Chucka Traynorija, koji
ju je navodno uveo u svijet pornografije.
Kasnije je Linda tvrdila da ju je na snimanje
prisilio. S obzirom na popularnost filma
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
SAD
Jamie-Lynn
Singler
Proslavila se ulogom k}erke mafija{a
Tonyja Soprana u seriji The Sopranos.
Ve} tada imala je ne{to seksepilno u sebi,
a {to je starija to bolje izgleda.
ARGENTINA
Estefania
Colombo
oboje su zaradili vrlo malo novca, poznanici
i njena bliska prijateljica su bili razo~arani
njome, jer je nakon nagle popularnosti uslije-
dio osobni pad. Film joj je predstavljao prob-
lem u osobnom `ivotu te pri dobijanju nor-
malnog posla. Na kraju i nije imala drugog
izbora pa je u svojim pedesetima ponovno
u{la u pornoindustriju. Umrla je vrlo siro-
ma{na. Od filma je profitirala i mafija, koja je Osim {to je poznata u Latinskoj Americi,
organizirala vlastiti sistem distribucije filma Estefania se svojim izgledom uspjela pro-
van dosega ruke zakona. ^lanovi mafije su biti i na naslovnice ~asopisa u cijeloj
putovali po dr`avi i vlasnicima kine- Americi. Posljednje snimanje imala je za
matografa nudili kopije filma Dubokog grla H Para Hombres.
te na kraju kupili polovinu utr{ka od karata.
Oni koji nisu htjeli platiti za film i pola utr{ka
su prije ili kasnije na|eni mrtvi ili su im iz VENECUELA
nepoznatih razloga izgorjele ku}e.
Harry Reems, kojem je Linda Lovelace u Alejandra
filmu pru`ila felatio, prvi je glumac u povi-
jesti SAD-a koji je zbog glume morao na sud.
Porota ga je proglasila krivim {to je za njega
Gutierrez
zna~ilo pet godina zatvora, ali su u drugom
Playboyeva
su|enju optu`be odba~ene. U odbranu su mu ze~ica
do{li brojni holivudski glumci me|u kojima Latinske
su bili i Jack Nicholson i Warren Beatty. Amerike
Reditelj Gerard Damiano se nadao da }e proslavila
pornografija prodrijeti do Hollywooda, no s se ulogom
razvojem videorekordera dogodilo se ba{ u seriji
suprotno. Pornografija je po~ela prodirati u Carlitina
domove i izgubila se bilo kakva kvaliteta. Svi tajna u
koji su snimali pornografiju radili su to zbog kojoj je glu-
novca a niko vi{e nije pazio na scenarije i bilo mila s
kakve druge elemente pravog filma. Zbog Evom
Longorijom, a nastupila je u epizodi hit
toga se ~esto ka`e da je pornografija ubila
serije Re`i me.
samu sebe. (N. Hasi})
73
KULT MARKET
MAGIC KINGDOM MUZIKA

Symphony of War Album “Songs from the Road” Leonarda Cohena

Nakon {est godi-

na izdava~koga
Doajen s prašnjave ceste
posta popularni
belgijski metalci
Magic Kingdom
objavili su svoj
tre}i studijski
album pod
nazivom
Symphony of
War, u izdanju Limb Musica. Na albumu
se nalazi trinaest `estokih te{kometalnih
stvari. Magic Kindom su usprkos u~estalim
promjenama postava ponovno u modi.

SYLOSIS

Edge of the
Earth
Stasiti oto~ki
death metalci
Sylosis najavili
su skori
Pjesnik, knji`evnik, kantautor, jednom
izlazak novog rije~ju doajen svjetske pop-folk-rock scene,
albuma koji legendarni Leonard Cohen objavio je svoj
nosi naziv dvadeseti album po redu, pod nazivom
Edge of the Songs from the Road . Nakon Deare
World. Album Heathera iz 2004. i dva live izdanja sa
bi se u proda- turneje po Europi, Cohen je odlu~io napra-
ji trebao na}i viti zanimljiv album.
za tridesetak dana. Novi materijal u izdanju Neke, dosad neobjavljene skladbe, kao i
Nuclear Blast Recordsa producirao je i one koje nisu na{le svoje mjesto na Live in
Scot Atkins, koji potpisuje i prvi album London od prije ~etiri godine, zaslu`ile su
Conclusion of An Age iz 2008. godine. svoje mjesto na zasebnom nosa~u zvuka.
Ovaj vreme{ni Kana|anin (ro|en 1934. u
ROBBIE ROBERTSON Montrealu) jednostavno ne zna razo~arati.
Iako je svoj prvi studijski uradak snimio jo{
How To Become davne 1967. i ovoga puta je dokazao da ga
vrijeme nije pregazilo. Usprkos svemu, jo{
uvijek ima {to pokazati.
Clairvoyant Prije nekoliko godina do`ivio je finan-
cijski slom, no smogao je snage za novi
Nakon dugih tri- po~etak i vjerne obo`avatelje po~astio
naest godina i novim albumom. Songs from the Road
albuma Contact otvara sjajna ambijentalna stvar Lover,
from the
Lover, Lover, u kojoj se izvrsno isprepli}u
Underworld, biv{i dvije akusti~ne gitare karakteristi~nog lati-
~lan grupe The
no zvuka i Cohenov savr{eni hrapavi vokal.
Bands, Robbie
Majstor “mola” i melankolije nastavlja u
Robertson pro-
movi{e studijski
istom ritmu, sa Bird on a Wire i Chelsea
album. Na CD-u Hotel.
How to Become Clairvoyant bit }e etiketa One malo starije poklonike Cohen pod-
429 Recordsa. Na albumu, me|u ostalim, sje}a za{to slovi za jednog od najtra`enijih
treba izdvojiti gostovanje velikog Erica kantautora dana{njice. Slijedi odli~na, la-
Claptona. gana kompozicija Famous Blue Raincoat,
da bi stari lisac sve za~inio sa Suzanne, svo-
RECEPT ZA DUGOVJE^NOST
Leonard Cohen je ve} skoro pola stolje}a
na me|unarodnoj glazbenoj sceni
jom vje~nom inspiracijom. Valja posebno
pohvaliti Cohenovu pratnju, sve puha~e i
prate}e vokale, koji zajedno tvore izvrstan
ambijent. Sad ve} antologijska stvar The
Partisan, zasjala je u modernoj produkciji i
jo{ boljoj vokalnoj interpretaciji.
Album zavr{ava starim country {lage-
rom Closing Time. Cohen je, zapravo,
napravio kombinaciju starih stvari u novom
ruhu i onih koje do sada nisu imale priliku
biti dijelom nekog od albuma. Svih
dvanaest skladbi u live verziji, jednostavno,
~ine album odli~nim, prepoznatljivog
zvuka, produkcijski savr{enog. Za “pjesme
s ceste” samo rije~i hvale, Cohen je doista
kao vino, {to je stariji sve je bolji.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Chromeo: Don’t turn the lights on
2. Stateless: Ariel
3. I am Kloot: Fingerprints
4. Goldfish: Get busy living
5. Duffy: Well, well, well
6. Mr. Oizo and Gaspard Auge: Rubber
7. The Black Angels: Telephone
8. Belle & Sebastian: I want the
world to stop
9. Mark Ronson & the Business
INTL: Somebody to love me
10. Grinderman: Worm Tamer

74 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.


SPORT
Najbolja nogometašica svijeta
Kraljica bez posla
MARTA
MARTA DA
DA SILVA
SILVA
Brazilska
Brazilska nogometa{ica
nogometa{ica
(na
(na slici
slici desno)
desno) ve}
ve}
godinama
godinama je je najbolja
najbolja
igra~ica
igra~ica na
na planeti
planeti
Izbor FIFA-e potvrdio je da su
Argentinac Lionel Messi (24) i Brazilka
Marta da Silva (25) dvoje najboljih
nogometa{a na svijetu. Da su u nogometu,
kao u tenisu, mu{karci i `ene izjedna~eni po
primanjima, Marta bi danas bila mo`da i
milijarder. Ovako, kako sama ka`e, njena
sudbina je neizvjesna. Do pro{le godine,
dok je imala ugovor sa Golden Prideom iz
San Francisca, mogla je da ra~una na
500.000 dolara godi{nje. Me|utim, taj klub
je prije dva mjeseca dospio na ivicu bankro-
ta pa je tako i ona ostala bez kluba. I
prethodni u kome je igrala, Los Angeles
Soul, nije bio bolje sre}e pa je zato i iz
njega oti{la.
Za nju se prvi put ~ulo kada je kao
sedamnaestogodi{njakinja, prije sedam
godina, do{la iz Brazila u [vedsku u kojoj
je `enski nogomet ve} bio popularan goto-
vo kao i mu{ki. Prema po~etnom ugovoru
sa Umeom imala je oko 32.000 eura po
sezoni, {to je sasvim opravdala, postigav{i
za ~etiri godine 111 golova na 103 utak-
mice. Klub je, u jednom trenutku bio me|u
najgledanijima na televiziji u [vedskoj,
uklju~uju}i i mu{ko prvenstvo, procjenju-
ju}i u jednom trenutku njenu godi{nju
„marketin{ku vrijednost” na osam miliona
dolara.
Prije dvije i po godine, kad je pre{la iz
[vedske u SAD, na{la se u ligi gdje je pros-
je~na godi{nja plata igra~ica 32.000 dolara,
ali sa znatno ve}im primanjima: za trogo-
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
di{nji ugovor dobila je 1,5 miliona dolara.
Svakako, njen dolazak u Los Angeles nije
izazvao ni pribli`no veliko interesovanje
kao onaj Davida Beckhama, ali }e se pamti-
ti i po tome {to je na njenu konferenciju za
novinare do{ao najbolji ko{arka{ svijeta
Kobe Bryant sa svojom porodicom, da bi
joj odao priznanje i da bi se upoznao s
njom. Od jednog Amerikanca koji je djeti-
njstvo proveo u Italiji, to i nije neo~eki-
vano.
Od njenog dolaska u SAD profitirala je
i `enska liga u toj zemlji, gdje je zabilje`en
rast gledatelja i do 30 odsto na stadionima
gdje je gostovao tim Soula. Ujedno, naj-
tra`eniji dresovi u `enskom nogometu
postali su njeni, bilo da se radi o klupskoj
desetki ili onoj na dresu Brazila.
Mnogi je smatraju najboljom igra~icom
svih vremena, najkreativnijom svakako
(sama za sebe ka`e da mo`e po potezima da
parira Ronaldinhu), dok neki stru~njaci idu
toliko daleko da tvrde da bi mogla uspje{no
da igra i u nekim mu{kim prvenstvima.
Me|utim, njen godi{nji ugovor nikada
nije bio velik. Kada ju se uporedi s
Messijem, tu se tek vidi gdje se nalazi
`enski nogomet, jer Barcelonin as ima 33
miliona eura godi{nje. Dodu{e, kad su
robne marke u pitanju, Marta i ne stoji tako
lo{e. Od Pume ima milion eura godi{nje,
dok Messi od Adidasa samo za reklamira-
nje kopa~ki prima tri miliona.
(N. Hasi})
AUTOMOBILI
Hyundai
Veloster
Iza naziva Veloster krije se kompaktni
kupe s neobi~nom postavom vrata. Jedan
par vrata nalazi se na suvoza~koj strani,
dok se s voza~ke strane nalaze tek jedna
vrata. Korejci ga jednostavno nazivaju
utilitarni kupe, a kada se pojavi na tr`i{tu,
cjenovno bi trebao biti smje{ten izme|u
Renault Megane Coupea i Volkswagen
Scirocca.
MOTOCIKLI
Bakker Suzuki
Poznati
kreator okvi-
ra Nico
Bakker
predstavio je
svoju viziju
pogonjenu
Suzukijevim
agregatom iz RM250Zr motocross mode-
la. Po `elji }e se mo}i prilagoditi i da
prima Hondin pogonski agregat.
DESIGN
Mercedes C111
C111 bio je utjelovljenje sofisticiranosti,
performansi i tehnologije automobilske
aerodinamike u jednom vozilu. Mercedes
ga nikada nije proizveo, ali neslu`beni
tuner Mercedesovih automobila, GWA
Tuning iz San Antonija u SAD, najavio je
projekt Ciento Once, {to u prijevodu sa
{panskog zna~i stotinu jedanaest.
75
 U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO SAŠA BUKVIĆ, organizator programa u

U Sarajevu je 8. januara, u 82. godini
preminuo prof. dr. Muhamed Nuhi}. Jedan
je od osniva~a Odsjeka `urnalistike na
sarajevskom Fakultetu politi~kih nauka, a
obavljao je i funkciju glavnog urednika
nekada{nje Televizije Sarajevo.
“Novinarstvo je traganje za istinom”,
napisao je, izme|u ostalog, profesor Nuhi}.
Muzi~ki producent, kompozitor i inter-
pretator Faruk Ja`i} preminuo je 12. janu-
ara u Sarajevu, u 52. godini `ivota. Bio je
dugogodi{nji ~lan Narodnog orkestra
Radio-televizije Sarajevo, muzi~ki produ-
cent Sarajevske filharmonije, autor niza
patriotskih i pop-rock pjesama, aran`er bh.
tradicionalne muzike, ~lan D`ez kluba...
Svake hefte “in memoriam”. [ta je ovo,
ima li, uop{te, iko da je `iv? U Zagrebu je u
76. godini preminuo Bo{ko Petrovi},
hrvatski vibrafonist, kompozitor, producent,
diskograf, jazz edukator... Uvijek dragi gost
u na{oj dr`avi. Vi{estruki je dobitnik
diskografske nagrade Porin. Izme|u
ostalih priznanja i nagrada koje je dobio
u svojoj karijeri.
sarajevskom klubu “Underground”
Maske koje `ivot zna~e
 U sarajevskom klubu Undergro-
und, biv{em Zvonu, na dan kada ovaj
broj Slobodne Bosne bude u prodaji
bi}e otvorena i izlo`ba Maska i ostalo,
autorice Zane [utrovi}, profesionalnog
maskera...
Jednom prilikom sam Zanu [utro-
vi} upitao ~ime se bavi. Rekla mi je:
“Maskom”, pa sam jo{ kad je
Undeground otvoren, u junu pro{le
godine, do{ao na ideju da realizujem
njenu izlo`bu. U Kanadi sam se godi-
nama bavio maskom, samo u drugom
mediju. Zana masku radi na ljudskim
licima, a ja u terakoti (pe~ena glina,
op.a.). Interesantno je {to do sada niko
ko se bavi filmskom ili pozori{nom
maskom kao Zana, koliko ja znam,
nije izlagao u Sarajevu i u BiH. Zana
[utrovi} je na Akademiji scenskih
umjetnosti u Sarajevu izvela i perfor-
mans sa pet glumaca, a sve to snimio
je Pjer @alica. Pa }emo prikazati i taj
video-film.
 Klub Underground veoma je akti-
van, pa me interesuje {ta nas o~ekuje u
narednom periodu?
Nakon Zanine, otvori}emo i izlo`bu
grafi~ke dizajnerice Amre Zulfikar-
pa{i}. A onda ide Color Crew, prva
bosanskohercegova~ka grupa koja radi
body painting.

U Gradskoj galeriji Collegium Artisticum

u Sarajevu 11. januara otvorena je izlo`ba
crte`a Fuada Top~agi}a, “koja predstavlja BERIN TUZLIĆ, strip autor iz Sarajeva
zbir umjetnikovih radova nastalih u periodu
od 1992. do danas”. Izlo`eno je dvadeset
BERIN TUZLI]
Top~agi}evih radova, u crno-bijeloj varijanti “Ovu na{u sredinu,
i u koloru, koje }e svi zainteresovani mo}i sarajevsku, ~ini
vidjeti do 25. januara. nepresu{no vrelo
fazona, koji su realno
korijen identiteta”
Performans Kriv, autora i izvo|a~a
Borisa Kadina, bi}e uprili~en 15. januara u
Omladinskom kulturnom centru Abra{evi}
u Mostaru. “Rije~ je o javnom i{~itavanju
optu`nice za zlo~in ekonomskog genocida
nad ~ovje~anstvom, a u kojoj se performer
Kadin pita ko je kriv da postepeno gubimo
svoje pravo na vodu, vazduh i `ivot”.

Zlatan Stipi{i} Gibonni ponovo

nastupa u BiH. Pod generalnim
pokroviteljstvom HT ERONET-a, ovaj
Spli}anin }e prvo svirati u sarajevskoj
Zetri, 10. februara, ~etiri dana kasnije
nastupa u dvorani Borik u Banjoj Luci, a
26. februara zakazan je njegov koncert u
tuzlanskom Mejdanu.

76 SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.

 GORČIN STOJANOVIĆ, reditelj iz Beograda
Dobrih uloga u Shakespeareu nema
bez jake ansambl-igre
 O ~emu reditelj, zapravo, razmi{lja prije nego
{to {irokom auditoriju ponudi svoju postavku
Shakespeareovog dramskog teksta, u ovom slu~aju
Richarda III, koji }e u Narodnom pozori{tu
Sarajevo premijerno biti izveden 15. januara? “Jer,
ipak je to Shakespeare”, rekao bi jedan pozori{ni
lik.
Najpre moram da ka`em kako je raditi
Shakespearea ogromna privilegija. U vremenu
op{teg pada moralnih i estetskih vrednosti, to je
dvostruko va`no. U estetskom smislu, re~ je o ~istoj
subverziji. Igrati Shakespearea, sa njegovim dubin-
skim uvidom u ljudsku prirodu, jeste ona ista vrsta pankerskog
pasjaluka kao pisanje grafita u Radi}evoj ulici u Sarajevu,
osamdeset prve. Danas grafiti vi{e nisu misli na zidovima, nego
obi~no vandalsko `vrljanje, a teatar ionako izgleda kao
produ`ena ruka televizije, te je, prema tome, igrati Richarda III
anno domini 2011. - ~ista provokacija. U eti~kom smislu, igrati
pri~u o kristalizaciji zla, o tome kako je zlo potrebno svetu da bi
imao korelativ dobru, ali i da bi licemerje bilo osvetljeno svet-
lo{}u iz drugog ugla od onog umilnog gra|anskog ili, pak,
pseudoumetni~kog, a su{tinski povr{no trendovskog - to je
zadatak teatra na{eg doba. Jednostavnije re~eno, Shakespeare je
i dalje ono antropolo{ko ogledalo koje nam kazuje surove istine
Fazoni i fore
Fazonator je naziv web stripa Berina Tuzli}a. “Po uzoru na
svjetske strip heroje i izdava~e, i Fazonator je po~eo svoj `ivot sa
stotinjak fazona”, ka`u u ku}i Via Media iz Sarajeva.
“Jednostavno, oduvijek sam `elio da kreiram jednog kom{iju,
susjeda iz moje zgrade koji je bio tipi~ni predstavnik mahalaca.
Prvi izazov bilo je ime. Ovu na{u sredinu, sarajevsku, ~ini nepre-
su{no vrelo fazona, koji su realno korijen identiteta, a poznati
smo nadaleko po fazonima raznih vrsta i to nam je pomoglo da
pre`ivimo. Mnogi fazoni nam i dalje, individualno, odr`avaju
identitet u `ivotu, ba{ zbog toga {to fazoniramo, {to u prevodu
zna~i da na jedan na{ specifi~an na~in oblikujemo sve i sva{ta. I
svakoga ko se nalazi u na{em bli`em i daljem okru`enju, a ne
samo sebe. Moj cilj je digitalni strip. Ipad i iphone aplikacije su
skoro gotove, a web ve} radi. Mo`ete nas posjetiti na adresi:
www.fazonator.com i ve} sad pro~itati 135 strip fazona, a ako
`elite mo`ete ostaviti i svoj e-mail, bez drugih podataka. Pa }e
vam tako svaki dan na mailu po~injati sa jednim strip fazonom.
Moram se stvarno pohvaliti da dvojezi~ni web strip Fazonator
ima skoro 1.000 vjernih ~italaca. U dana{njem vremenu najma-
nje je kritike koja je satiri~na i nikog ne vrije|a, pa vam vjerovat-
no zbog toga i Fazonator mo`e biti iskren jaran”, veli Berin
Tuzli}.
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
o nama, ponekad poeti~no, ponekad duhovito, a
ponekad na tragi~ki na~in. Jer, svi znamo tih neko-
liko istina, samo ih se nikad ne dr`imo. Ili, {to bi
rekao Cane Partibrejker svojim nazalnim manirom -
“ko se ma~a la}a, nije mu la}a”.
 A o gluma~kom umije}u Izudina Bajrovi}a, koji
tuma~i naslovni lik, valjda, ne trebamo tro{iti rije~i?
U Engleskoj se glumci dele na odli~ne i {ekspiri-
janske. Drugih, naime, nema: ako nisu odli~ni, hleba
se od glume najesti ne}e. A ma kako bili odli~ni, da
bi igrali Shakespearea, moraju imati onu snagu da se
zagledaju u nutrinu svog bi}a i da iz nje izvla~e najtananije i
najmra~nije istine, da se li{e povr{nosti, jefitne sujete i ispraznog
u`ivanja u sebi, da se ne zadovoljavaju olakom banalno{}u, da se
ne koriste tobo`njom artificijelno{}u pod kojom se skriva su{tin-
ska nemo}, da im “pusto{ isprazne teatralnosti” ne pojede du{u,
da imaju svest o tome da je igrati Shakespearea te{ko zato {to je
svaki novi stih i nova misao, a da je emocija korektiv istine, da
se - jednom re~ju - late jednostavnosti. Izudin Bajrovi} je to:
{ekspirijanski glumac. A da je odli~an, to se, rekoh li,
podrazumeva.
No, ja moram re}i da nema dobrih uloga u Shakespeareu bez
jake ansambl-igre.
Fazonator i publikovanje ve} idu, dakle, u digitalnom
obliku... “Na jednom neograni~enom tr`i{tu kao {to je internet.
Printane forme }e se sigurno desiti i to isto dvojezi~no, jer plani-
ram napraviti izlo`bu, ali u obliku podnog ogla{avanja, na prolj-
e}e u Sarajevu, Beogradu i u Zagrebu. Ko zna, mo`da Fazonator
bude i promrdao kao Simpsonovi. Meni nije problem svaki dan
uraditi po jedan Fazonator, jer moj posao je kreativa a ne umjet-
nost kao hobi. Fazonator }e osloboditi kreativu koja je pod oku-
pacijom”, tvrdi Tuzli}.
77
 PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}
Pobuna mladih
Leti kamenje, Molotovljevi kokteli, granate sa suzavcem.
Ljudi iskazuju svoj bijes. Osnovni prehrambeni artikli kao
bra{no, {e}er i ulje u kratkom vremenu su poskupjeli za vi{e od
50 posto. A to je katastrofa. Jer, kupovna mo} Al`iraca je jako
niska. Brojne obitelji moraju iza}i na kraj sa stotinjak eura
mjese~no. “Za nas je jedini izlaz bijeg u Europu. Ova vlada
nas poni`ava, stalno moramo pla}ati sve vi{e - za stanarinu,
struju, vodu - i sad jo{ i {e}er. A svi smo siroma{ni“, ka`e
jedan mladi}. Al`irska vlada je u me|uvremenu obe}ala smanj-
enje carina i poreza za prehrambene proizvode, da }e javne
tr`nice dobiti vi{e `ita, da }e bra{no pojeftiniti. Ali, mo`da takve
mjere ne}e biti dovoljne. Jer, u A`iru mo`da ne kuha samo zbog
skupog {e}era. “Dosta nam je ove vlade. Ve} deset godina
patimo i ni{ta se nije pobolj{alo.“ I to usprkos ~injenici da je
Al`ir izuzetno bogat naftom i zemnim plinom i iako je dr`avna
blagajna puna. Po mi{ljenju Francisa Ghilesa iz Centra za
me|unarodne studije u Barceloni, najnoviji protesti su usmj-
ereni protiv korumpirane vlade. “Ta je zemlja nagomilala 150
milijarda eura deviza - ne radi se dakle o nedostatku novca,
nego o lo{em upravljaju. To je kockarnica. Nema reda,
nema plana, nema perspektive. A vlada je autisti~na.
Mo}nici jednostavno ne slu{aju, oni ne vide probleme ljudi
- ili ih ne `ele vidjeti.“ U Al`iru se {iri o~aj i to ve} du`e vri-
jeme. Tri ~etvrtine Al`iraca imaju manje od 30 godina, a posla
nema. Nezaposlenost je 25 posto. Nema stanova, izgledi za
obrazovanje mladih ljudi su lo{i. Ko mo`e bje`i u Europu. Vlada
za to nema rje{enja. Na ~elu osiroma{ene zemlje je ve}
jedanaest godina predsjednik Bouteflika i on to `eli ostati.
Njega podupire netransparentna klika vojnih ~asnika, politi~ara
i gospodarstvenika. Idu}i izbori su 2014. godine, ali strpljenju
mladih Al`iraca je do{ao kraj. Suzavac i zapaljene automo-
78
bilske gume su slike koje sti`u iz Tunisa, zemlje koja za ve}inu
Europljana ina~e va`i za raj za odmor. Ono {to, me|utim,
posebno upada u o~i su, prije svega, dimenzije protesta koji su
u me|uvremenu zahvatili vi{e gradova u toj zemlji. A sli~ne
scene dolaze i iz Al`ira. U obje zemlje su prije svih mladi ti koji
izlaze na ulice. Jedan od demonstranata je i 27-godi{nji Rafik
iz Tala. On ve} tri godine poku{ava uzaludno prona}i posao.
“Dobiti posao zna~i platiti mito ili imati odgovaraju}e veze.
Ako to nema{, onda ne}e{ dobiti ni{ta. A ako se uz to jo{
`ali{, onda ide{ u zatvor.“ A bez posla, mladima mnogo toga
ostaje nedosti`no, po~ev{i od stana, preko `enidbe, pa do bilo
kakvih drugih perspektiva za budu}nost. Ve} du`e vremena
ovdje vlada pravilo: onaj ko mo`e, taj se legalno ili ilegalno iselj-
ava u [paniju ili Francusku. Ne tjera samo nezaposlenost
mlade na ulice, nego i politi~ki pritisak vlasti te takozvana
hogra, osje}aj srama zbog omalova`avanja. S hogrom je sve i
zapo~elo prije nekoliko tjedana u Tunisu, gdje je jedan mladi}
sam sebe zapalio zbog toga {to je {ikaniran od strane vlasti. O
hogri se govori i u Al`iru. Tamo je do{lo do plja~ki prodavaoni-
ca i paljena simbola blagostanja. Ta zemlja ina~e uop}e nije
siroma{na, budu}i da spada u najve}e izvoznike nafte i zemnog
plina na svijetu. Mladi na cenzuru medija od strane dr`ave
naj~e{}e reagiraju kori{tenjem mobitela i Facebooka. O tome
kako to funkcionira Belgacem Sayhi, u~itelj iz Tala, ka`e:
“Imam mobitel s kamerom i pristup Facebooku. Slikam
proteste na ulicama, uzimam izjave svjedoka i stavljam ih
na Facebook. Osim toga, pratim me|unarodne agencije
kako bi prekinuli tu izolaciju.” Nezadovoljstvo u zemlji je
veliko. Jedan od slogana demonstranata glasi: “Imamo pravo
na posao, bando lopovska!” Ali zna~i li to da mo`e do}i do
smjene tamo{njeg re`ima? 
SLOBODNA BOSNA I 13.1.2011.
 PATINASTA KUTIJA

Brodovi plove, a da li se bar jedan zove Sonja?

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]


KRALJICA UMJETNI^KOG KLIZANJA
Sonja Henie osvojila je tri zlatne
olimpijske medalje

Prve Zimske olimpijske igre koje nisu
bile u sklopu ili tek dio Ljetne olimpijade
odr`ane su u St. Moritzu, od 11. do 19. feb-
ruara 1928. godine. I jedna je zvijezda, sa
specijalnim efektima, na nebu tada zasjala:
Sonja Henie!
Nastupila je ova norve{ka kliza~ica i na
Olimpijadi u Chamonixu, 1924., iako je imala
samo jedanaest godina. Bila je posljednja.
No, u naredne ~etiri godine stasala je,
razradila postoje}i talenat, usavr{ila tehnike
na ledu, uvela elemente plesa, skratila suk-
njicu i... Osvojila zlatnu medalju! Iste godine
je prvi put postala i svjetska prvakinja.
A zlatne medalje osvojila je Sonja i na
dvije naredne Zimske olimpijade: u Lake
Placidu i u Garmisch-Partenkirchenu. Onda
je ”potpisala” za profesionalce, a bavila se i
glumom. ^ak deset puta je bila svjetska, a
{est puta i evropska prvakinja u umje-
tni~kom klizanju. Uspje{no se bavila i teni-
som.
Upravo je Sonja Henie odredila smjer u
kojem }e se umjetni~ko klizanje ”kretati”
i napredovati u narednim desetlje}ima.
Slavna Norve`anka ro|ena je 1912. u Oslu,
a preminula je 1969. tokom leta izme|u
glavnih gradova Norve{ke i Francuske.
Voljeli su i po{tovali Sonju {irom svijeta,
jo{ za `ivota. Bila je uzor kasnije slavnim
svjetskim kliza~icama, kao {to su Tenley
Albright, Katarina Witt, Debi Thomas,
Michelle Kwan, Kristi Yamaguchi... 

STRIP ARTIST

13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 79


Drenko S. Orahovac - Uredni{tvu
Prvi diplomirani reditelj
u BiH je Drenko S.
Orahovac a ne Sulejman
Kupusović
(“Mene kao reditelja ne zanima da li je
neko Srbin, Hrvat ili Bo{njak po
nacionalnosti nego samo da je odli~an
glumac! SB, br. 738)
Na osnovu Zakona o {tampi i prava na
reakciju na javno objavljivanje la`i, insinu-
acija i izvrtanja ~injenica koje se odnose na
moju li~nost, zahtijevam da objavite sljede}i
moj komentar kao odgovor gospodinu
Kupusovi}u na tekst o Va{oj novinarki Maji
Radevi}. U tom tekstu nailazim na nekoliko
neistina i la`i koje gospodin Kupusovi}
plasira u svom stilu... ”Ja i samo ja!” Neke
od tih neistina se na`alost odnose i na
mene.
U jednom dijelu teksta, okomiv{i se na
uredni{tvo “Slobodne Bosne”, Kupusovi}
ka`e, citiram:
“...Ve} poodavno mi moje iskustvo, ali i
iskustvo mnogih drugih i zna~ajnih Bo-
sanaca i Hercegovaca govori da je
“Slobodna Bosna” (na`alost) u mnogim svo-
jim tekstovima i javnim likvidacijama
odre|enih li~nosti superiorni lider u prosi-
panju LA@I, SPLETKI, MARIFETLUKA I
POGANI SVAKE VRSTE....” kraj citata.
Umjesto da argumentovanom analizom i
~injenicama dokazuje gre{ke redakcije i
novinarke, gospodin Kupusovi} na kraju
~lanka iznosi notornu la` i neistinu, koja
se indirektno i odnosi na mene, izvr}u}i
historijske ~injenice i fakta. Citiram:
13.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
REAGIRANJA
“...SULEJMAN KUPUSOVI] JE ZVA-
NI^NO I FAKTOGRAFSKI PRVI DIPLOMI-
RANI ([KOLOVANI) POZORI[NI, FILMSKI
I TELEVIZIJSKI REDITELJ U BOSNI I
HERCEGOVINI.” Kraj citata.
No istina i ~injeni~no stanje stvari je
sasma druga~ije.
Po tim faktima PRVI DIPLOMIRANI
([KOLOVANI) REDITELJ ILI RE@ISER U
BOSNI I HERCEGOVINI JE DRENKO S.
ORAHOVAC, KOJI JE 22.IV 1968. GODINE
DIPLOMIRAO RE@IJU NA AKADEMIJI ZA
POZORI[TE, FILM, RADIO I TELEVIZIJU
U BEOGRADU, KADA GOSPODIN
KUPUSOVI] NIJE ZNAO NI GDJE SE
NALAZI KAZALI[NA AKADEMIJA U
ZAGREBU. GOSPODIN ORAHOVAC SE
VRATIO U SARAJEVO NA SARAJEVSKU
TELEVIZIJU 1972. GODINE KADA JE TEK
GOSPODIN KUPUSOVI] DIPLOMIRAO
RE@IJU U ZAGREBU, A ZA TO VRIJEME
GOSPODIN ORAHOVAC JE DIZAO SA
SVOJIM FILMOVIMA NAGRADE I
DIPLOME NA FESTIVALIMA U BEO-
GRADU, PRAGU, OBERHAUZENU, NA-
PULJU, SOFIJI, NEW DELHIJU, MARIEN-
BADU ITD...
Toliku neobavije{tenost i neznanje
gospodina Kupusovi}a nisam o~ekivao. “Ja
i samo ja i niko drugi!”, kako to voli re}i
gospodin Kupusovi}.
Toliko o la`ima i neistinama gospodina
Kupusovi}a koji je po samohvalisanju ina~e
poznat u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini.
Toliko o njemu, ne zaslu`uje vi{e.
S po{tovanjem,
Drenko S. Orahovac
81