Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Gajret BR 2

    Uploaded by

    Djsoogee Sudzuka M
    121 views16 pages
    List za drustvene poslove i za narodno prosvjecivanje

    Original Title

    Gajret br 2

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    List za drustvene poslove i za narodno prosvjecivanje

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    121 views16 pages

    Gajret BR 2

    Uploaded by

    Djsoogee Sudzuka M
    List za drustvene poslove i za narodno prosvjecivanje

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 16
    POI 2. BROD Tajper sMICT 3A. APYIUTRENE MOCAOBE ti 3A APO. HPOCBIET MGAILE. LIST ZA DRUSTVENE PO. SLOVE 1 ZA NARODNO PROSVJECIVANJE, IZLAZI SVAKOG 1. i 15. —— U MESECU. — = xan ‘Guxwh, — Viasnik: Drustyo .Gajret*. - Ureduik: Osman Gjikié. apa 1911, — tea -# teen — SARAJEVO, 15, jamuara 1911, Cyan jag ete a eet MTIACSS Drerees emacs asst wasizaore dt po Naf list. ‘Za vrijeme svoga proslogodi8ijeg i2lazenja na§ list je imao uspjelia, koji pas mora pot- puno zadovoljiti. Dotadasnji mali »Gajret», koji je donosio gotovo iskljusivo druatvene. stvai izlazio, Sto so rece, sa iijéne na ustap, pile rodno je, da nije mogao ni da stvori svoju é- talaéku publiku, pa niu je i broj_ pretplataike bio neznatan — tek nekoliko stotina, Reform sani list naigao je odmah pryim svojim broj vima na dobar prijem i broj pretplatnika rastao je sve to vide tako, da se jo ves 2a pola go- dine izlazenja potrostruéio i dostigao) broj od 1800, A taj, 2a nage prilike znatno veliki, broj pretplatnika prudao je dokaza, da je Gajretov list stvorio sebi éitalaéku pnbliku, a imena pretplatnika su dokaz'vala, da se ta ditalacka publika nalazi u svima® narodnim slojevima i megju svima stalezima. Naroéito je upadalo u ogi, da je naga omladina iz skole i medrese listom prionu’a za ,,Gajret', kao i da ga sve to vise prihvaca i naS seoski stalag i nage Zeu- skinje. O potrebi jednoga popularnog lista, koji bi bio pristupagan 2a sve slojeve i klase na- rodne, nije potrebno govoriti. Takay list je jedno od najboljih sredstava za prosvjecivanje sirokih narodnih slojeva i nije nista prirodnije, da ta- ‘av rad u narodu i za narod nase kulturno drustyo ,,Gajret i moralno 1 materijalno pot- Stoga i jesto izvjestaj urednistva e pomogne, lista o-napredovanju i uspjesima lista Ijetosnja glavna slupstinandrustva srdaéno prihvatila i toplo pozdravila i Wonijela jednodusno rijesenje, dase na zapocetom radu u tom praven prom duti i da se_taj rad sto je prosiri. Svjesni skupStinari su éak u tu svrhu votirali 2000 kruna, kako urednistyo lista imali sto voce Sto bolje uregjenje lista 1 nj prosirenje u narodu, joguée vise odbor druatva i joguénosti za wo Sto jace T urednistvo lista se primilo te teske. al blagotvorne zadaée. Veé do konea proile go- dine je broj pretplatnika presio 2000, a novi pretplatnici (od nove godine 1911.) prijavijivali su se mnogobrojno tako, da je potreba iziska- vala i2danje znatno povecati. Upravni odbor nGajreta‘ je pak na prediog urednistva zaklju- jo, da se ovaj, prvi broj od ove gorlino izda u 1000 primjeraka, te da se svima kotarskim vukufsko-mearifskim - povjerenstvima u_zem{ji razagalje po nekoliko desetaka primjeraka, ada se vakufsko-mearifski saborski odbor zamoli, da se spomenutim, podruénim mu tijelima list pre- porudi i zamoli ih, da se zauaiu za pribavljanje to vise novih pretplatnika u svome kraju, I aéak odbora je izvréen, a vakufsko- saborski odbor odazvaa se je molbi drustva, te su listovi kao i preporuka sabor- skog odbora razaslani svima kotarskim povje- renstyima, Ovi preduzeti koraci propagiranja i rekla- 18 \ misanja lista, nadamo se, da ée donijeti takogjer dobre rezultate, pa uredniétvo goji nadu, dace dosadaénji broj od 2300 pretplatnika biti _po- visen u foku ove godine na 3000 pa i vide i time ¢o Gajretov list postati najrasirenija_no- vina u nasoj zemlji i pravom ée se modi na- zivati opéom knjigom muslimana Bosne i Her- cogovine. ‘A ovi uspjesi Gajretova lista moraju vese- liti svakog rodoljuba i prijatelja narodnog, pa © njima veoma rado obavjestavamo nage po- Stovane pretplatnike, saradnike i prijatalja, po- aivajuci th, da list u njegovom blagotvornom djelovanju pretplatom, saradujom i savjetom potpomognu, Mahsus selam svoj bra¢ Urednistvo ,,GAJRETA® Toran Bahem Daateté — 3, Kripa Slozimo se! .... Mlado mi se sroe u grudima trese Roj wzdaha tedkih u dusi se ragia, O8i mi se suzam Zalosnicam kr'jese Gledajuci pokor megjusobnih svagis. Nesloga i razdor u mom zavigaju Vjetiti su gosti i svima nam znani, Svuda domom nagim ju svakom kraj Bolest ova hara, kréi i tamani, Haj, djedova nadih, prosiavijenih lava, Na mejdanim vazda sto su lovor brali, Srugena su djela, potamnjela slava, Sinovi im nisu Suvati ih znali. isd, svagja i nesloga teska nama to su uvr‘jetili ile, ‘su suagu; od duha viteska su se sitne duie inrodile. Vjetni Megia Skriilt Kobne ©, tesko je srou, da ne jekne bolom Sjeéajué se onih ponosnih vremena! Kad su sloina braga s brijatkinjom golom Krvavili ruke obje do ramena Braneé dom i narod pred navalom svakom, ‘A sad, tedki jade i Gemere |juti, Potomei tih pregia ropski slude svakom Gloteé se mugjuse krvno zamranuti. 0, nomojte, braéo, ne dinite tako, Nesloga je mnogi raskuéila dom ! Samo slong moze bit nam pleme jako Da otpora dade protivniku svom ! Slotimo se, braéo; jer samo u slozi Lezi na’em domu i narsdu spas ! Svi uw jedno kolo! A bo%e pomozi I svoj rahmet izlij vrhu sviju nas! CES Hazim Mattie — Tole Svoj svome. Ova} bi svijet bio w edu kad bi svako svoju vazifu uredno i posteno vio. lz utisaka sa katedros. U jednoj islamskoj kasabi divjela dvojica sahadija, Jedan je bio Musliman, a drugi nije, ali je opet ‘ovaj potonji imao puno vise musterija Muslimana, nego onaj njegov takmac. Musliman sahatdija se je Ijutio za to, sto njega, kao Mustimana, njegova istovierna braéa_mimoilaze, pa pivaruju.kod onoga gajrimuslima. Ali je me svemu sam on kriy, jer se on prama svojim mugterijama ponaga grubo i nese da ih lijepo posluzi. Sta vie, ako mu koji musterija sto god narugenom sahatu prigovori, on ga onda vrijegia nazivajuéi ga ,balijom* i govoresi mu la se u sa hate nigta ne razumijes, ili ya mu ga ni babo nije opakog imao* it d. 1 tako odbija svoje musterije. Dosim onaj nemusliman znade, da je otvorio ‘svoju radnju radi zaragjivanja, a zaragiivati mu je sa Ijudima; a zna i to, da sa judima treba Wjudski po stupati. Zato on svoje musterije dogekuje uljudno, pri- jazno isa dostojnim po8tovanjem, Nije mu tesko i vise kusija otvoriti u Kojima mu roba stoji, da samo mu. i ugodi, A ne Ijuti se, ako mn muSterija nekada — Ixvolite vi pogledati i kod drugoga, moguée Je, da éete se namjeriti na sahat, kakav vi Zelite! — Oprostite, Sto sam vas toliko zamudio, a sam kupiol — — ,0 molim! To je bila samo moja duinost. — I tako lijepim postupanjem sebi pribavlja sve vide musterija, jer dobro se nadaleko Sujen.! Jednom prilikom razgovarao se jedan prijatelj sa onim nemuslimanom sahagijom 0 tome kako on imade muiterija Muslimana, nego onaj Musliman sa Ja ne mogu da pojmim, sta taj dovjek mi- sli sa svojim onakim ponaganjem. On sa svojim pi stupkom nigta drugo postigan, nego to, da je svoje muéterije meni poslao i ja kad bik njemu svaki dan slao rugak i ve8eru u srebrnim sahanima na svoj trofak, no bih mu se mogao oduZiti za onaj Ear, koji mi on ubjeruje u kesu, ~ * : | | 1 j > Ja, tako je to, moj prijatelju, — odgovori miu drug mnogo tryovaca Muslimana imade, koji so ute na svoje hodze, sto ovi ne kazuju svijetu, da treba pezarivati kod Muslimana i da je ljepSe, da svoj svoxa potpomaze; a ne ée oni sami, da sa syojm po stupkom sebi muéterije primame. Ako dogie kakav siroti seljak, da &o ubrata gra- gjanina kupi, ovaj ga ne drdi ni poda sto, ismijava mu se i naziva ga prostim imenima i pridjeveima, A dogje li ‘seljak Mustiman drugom tngoveu, koji mu nije brat po vjeri, on ga lijepo dodeks, ispita 's0 5 njime, potasti ga kshvom i duhanom, raspituje ga 0 njegovim poslovima, a to bogme govjeku godi. Lijepa rije’ i gvozdena vrata otvaral — Hele, draze sahadije, kundurdgije, ekmedéije, sa- mardiije, hazandiije, terzije, kolar, stolari, bravari, ko vati, sarati, limari, berberi i sve droge zanat trgovei, lijepo dogekujte i pazite musterije, pa éete ih sve vide i viSe imati, a vama 60 se vali zanati osladiti, jer éete moéi vie zaragjivati. Nije dosta samo u duéanu ili radioniei izvjesiti ees Jovhu ‘sa hadisi-erifom: nema rahmeta! ay Svako i najmanje mjesto u nafdj lijepoj domo: vini imade po kojega stranca trgoyta ili zanaéiju,kej se na radun nage megjusobne-nesvosliiv lier bed zahmeta, Biesnila je vani bura kao vojska podivijala T netvozno na obalu bacala je tisué vala. — Pripraviées sjutra mreze prije nego svane zora, ‘Al ponesi i konopee; pa u éunak sjedi mali —~ I kad jedro razvija se, pusti gunak preko mora, ‘Ta gunak je kao d'jete, ne smetaj mu, nek se fai, ‘Tok so arti na oprezu, da te bijesni val ne shvali, Jer je more kao Zena, ne treba mu vjerovati. — Na polju je dugim krikom 0 obale tuklo more — ‘Ab, tako se u hrSumu Ijute 4ene psovke ore., — Zar bad tako? — Na toj buri sam ée sjutea i¢i mali? — Ta on hoée, da ostanem ja uzate.., » = Ali, ali Ako Gimrem pr'je neg’ dogie? Zadnja rje8 jo) usne sljepi. Bona page. As ribarom djedak Vjepi Usne bi'jede i drhtaye jedan drugom promatrahu Preko oka — i mirnijem tim pogledom govorahu Orudesu zlokobnome, éto im Jebdi iznad glave.. he eae spolyu se bura dredi puna srdibe, puna strave Lijero je ikorisno, kad w jedaom mjestu fmale 1 pred njenim bijesom driéu prestravliene oko- zgodnih Ijudi, ali se ta Vepota i korist osjeca samo ‘onda, ako je taj bogatas domaéi Govjek, jer stratica ne boli sree za tugjom sirotinjom. I strani, golubovi, kad begeniu gnijeado drugih: golubova, prva im je briga poderupaii se sa onima, koje su zatekli, da im to vige peria i8Supaju. ncka imadu Sto pods se prostrijeti, da im lediste, bude sto mekie, — dogim svoj za svoga osjeéa i pomozne mu TeutikeFikcet: Ribari. — Ah, danas smo opet gladni, ajecd mojat,.. otac rete; ‘Ah, danas smo opet gladni; ali sjutra dan kad ‘vane, Motda Ge se smirit voda ..... Sipile se ovu vebe! — Ja éu idi, sinak veli, pa nek morem na sve strane Bur vitln... A ti ode, aa majkom def tu ostati Veé nekol’ ko dana evo siroticu bolest pati .. — Dobro sine, pogji sutra; i ti malko elo znoji — Slabi smo ti ja i mati: veé na pragu smrt nam stoji .- Na fo djetak zamisljeno pogledom ée punim sjete: — AV kako 6u ja Ziviti, kad mi, o8e, vi umrete?... line — — — ++) Ab, kako Ges sutra igi po toj buri dragi sine!” . ‘Tek fo zora zarudila, a uw trofnu Gunu sada Sam se mali djetak vozi'sa mokrijem konopeima, ‘Muéeéi se u napord. Silno more talasima Vitlalo je i stiskalo snagom, kojom Neptun vlada, ‘Trula rebra starom gunu. —— Aoj gladi nesmiljena! * 0 ti nado varalice!.... Na obali vig kamena Jedna bijela sablast stala, prst upirué na pudinuy, Pa govori: ,Napred barko! Sudba tije megju vali!« gle, trodnt éunak hrli, sje’e morsku povréinu, — »Napred samo! Gle, gle joste ofi su tina obali!* Naprod, napred! — Ali odkud jedan trofni anak i, kad uzavru pusti vali? Da odoli morskoj Na obzorju more mrije, a kod kuée bona Zena.. A na alu kraj razb'jenog praznog Suna otac stav, ‘Ah, udarcem krute sudbe du’a mu je pomu gona, — Vos tri noéi svog je sina na obali pogledao I stisnutom bijednik gakom pokazujo u daljini Jedno mjesto, pa se smije, a taj smjeh se str ‘Bini Na lieu mu, ise’ jegjenom ko suh listak 0 jeseni, DrSéu kletve i vapaju suzni, tamni, priguseni. S$ lurskog: Cazim. 20 Y peqarnnjn. S = A Wiecnnyee = _ Pexaruaja jequor aneror anesa, Ipoje mcmue Ba crosom, woju je mperpuax xomucuna, seypasnua o aueronina, ejentt YpeRUNe ca mao¥apanta, majymea aaj 1 npserio nnraskow uperpaja eapanmirise saat. Tipewa wexy — pexaniajextr eexporsp, Gxnjex maa- au, ea naraperox y ay6uwa, epehyje ounce, oruspa esa nowTo puna eo6w nox HOR. — Ilfra 20 wpusare? — mura re speamn! = Minaoor! — oxeana ce coxperap. — Ilassy nix. ravan 6ucep, 48 a nn y pie we yaweut. Koasito je eeh e- aieaa, a coe can entixoxsenan a rianarop! Tayuoern tax sayoerimal A miro je jou majaainycaronje, weby ox nose OX rymy, Ha "pax Aa co oxMax 1 6e9 miAK aux mpoxjena mrawma y upsox ,uapeauoxt” Gpojy. — Ia, xajze, npoyarajre A® Burro! — Eno. ,Bama enjersoers, roenoaznne ypegmurse! Ha spsiy onora vex maa jesma njeowua, xojoxc sema- rajext mamer epeckor nucapa.. — ¥. wopny! - — Aaw je sa oxronop- noesso nomraneny mapey. — Howanne jo a0 upuaos Jpymray aa now rawe euporume”. Jlane < \ — Hanpan njecmme x99 nosypse nocaje wae, Ox 20 uncama, 19 ux je eamtx crmxorsopana. ,['ocno- anne ypernaie! Moamm Wo, [sa nanoanre mrasntiwt ony njecwmny, xoja je x6j coucrserim nponssox) njena jo 15 PyGasea, 1 To cawo a8 nae, jop eam mpertitument amr xujenenor snore, Tjeow Ja caw Spake seynne mpm, Hey aa eo xmas ‘Jop wor camo ju expamen, Ticewom ra paemasine —¥ opny! Jane! — Jextto mewo xoje jo. norpemmo.‘komao na namy aapeey: »para soja Cama! Ja nnaito re6e, aoa jena, Kano Ta ¢ nene manrpana Komewanjal... Ta m o10. 1 mano Corsa xohem mene nperapnm! Ko ja abu ne60, uoyame y-re0ja yera, GesoGpaaniaK!* Oriya cago, on0 rmeao KoA mac? — Bp2o mpoera. Cama norpemio, ma ra n0% jeoro eaxnor enor eruxorsoperaa... Jase! — Jena poxan ca rpoxonynarenaint naccr>nom: »Onaa enete yGasm mam xxprea jeayte mmxpuranreKo ayme", Texas qccor gynarm, a mi jeame pujean 6ea rpaxariuse norpentse, — Tipenopysnre nueny xa poxan noma.ne Sem Kow: sro je weroan enenjaanoer... Jane? Y tox spenyrey puke exoay esaican s.19qah ca aannjorom xaprajon y pytut. — Toenoans ypoxune? — ynura neoxa exposno. — Ura sieanre? Cjexure! — Ja. onaj.. nuiqure... 10 jeer, ynpano we ja, nero exio anne, seu ppao Gane... nasneaao je one erm 0 owe ce Kaanana ‘sone a steam ga HX mmawua y Baus amory... Crurxoon ey pao A0Gpil.. erita — KIO Anjo KALE HORS ca To sxojua Hexpaconma.. = Aonyerre.. . — He, ja ky maw pagnja caw mposuram,.. pyxo- rine wit je mera, 70 jean, Ho moj, mero Tor ANNA... Hlaeaunre, aan ro aime He Aa crux jeoranujo oA sorap- ‘nara... Cruxomu ee, rocnognne ypeqaye, epm Ten pao remko... Towexutiyn suojmu co sax, «to jeer, ne ja, mero To ange . oumy .. — Yurajre! — Oswax! — peso njecne meramnyjybu ce. — Ono je snare yesernja I Gjoxmn y sjeexodn, wo ¥ ancy mparox, A no, nog sumana, Gyaeanpy Taoperon Tore acre, sore 6pa0 m noasKo, Bysoanp je epiex m mocyr mujeexon, cme omar anc, ‘sac xy perk ere, > Coonenase Hymenny aa many ob au ancranaye, uo 070 # YT, pews, maane max aye, ame ey a npacne, ox, ue yatjex pohs, He!" pone am joga: Bes re6e yupehy, Sep Fx army wenasc; a 3y r00jy woh! — Je au 10 ene? = Ose! Aan axo seeanve, eopmeras wory a APY sinje’ aa yACeH — Hexojre ce rpyawrm, Pphana jo 1 Gea wovor copmersa, a m raj enpmora meke Guru sama Govsut Casjeryjen max, ga sume He xysure RA KpKBY HH Ay- say xaprujy... Tpyx nam je yaanyaan! = Hyawonato!... Bpzo wyamonaro! Ovo jo neva pe- asta esyrajo joxa norm ogronop.. Tpocro, xao aa je Guo Kaxa xoronop! Cacjexto — wgex y mecry Hoon... 360rou! Y ypeamureo asypuo yhe jexam run, 0X cnojox 40 roxwna, ca onyuredou x e6pujanon uazonownjox, fea saqmrnyrox jaxow m y wacnow ynqupy, koju co joxna Apa 0 Aoa ayrxeva, Ha norawa uogepaxe reac, Ma myku cxojox Kaskerow, moja my je naa y pykaxa, mpmke ypeqsnkony croay n'ysen pawena no nojmiaKa: — Toenoxas ypeanirs? —npourmamra x erage ne toopauo yaujarn enoje veruiene Gpxove, a Kojnx na Gxja. paxujern a9ax. — Ja cam, [Tra weaure? — Bpao st je upujarso. Bpao upuijerno! — uo- puna rot yera y ocujex: [fra6na xaneran y nemanju, Annou Koeyuxun!... Mille pardons! — nove eo onpas- aanars, cjexnyomm na croamy. — Tavoacem ea yso- pau, ame, mpano Aa naw Kewcew, eysmme AazteKo Kounjamm ey wax opxumapue sxit90T1H0... comprenes ? — He saxjopare, aa. — Bpnjeue jo — nova? Paoysrajex! — npuxnara kanerait 1 nose npermMa AoGonarH nv eToay. — Bpn- jeno je mero wro m any moran... havo Aa ne HOCH. i nap: Alesernacers anjer, ‘eaoaune x0}, i paaunx onye-noxyea!... Tako um sacri HowreHor wo! sjekal... Hpex waua je sxproa wonopamx npeapara... Baad je mexaza npujene, xasa eax worao naganara cro era... SpppHeTA KonaHa mw acypHata, aso Aa Me OCs, ‘ut y joan wax.. 1, maxo es 70 manee, — nu cauraa Sic tral gloria "mind Sesro amt ana? — Bau vaawate? — Moj sanaae: ,Hame apyurreene nevoue"?... Xwexy epppstox uporusy enera mt enavera... cu1aKo — couspo.. No nojeusar! Tynay ene noxaue H xyete 10 sxGpppnut!.. jy! Weeros sramaw, }ano a ra woot! = Aa ajo ono? youra ypesnae, npyacajyh jena eneant pyronaca onox meautaoepAwow eampitapy. — To jel". Jeore am surasu? A? IITra xan’. Benen au ay werovoral... Cpox x naxasl.. O xowopaps, yyancens ‘geno ue, weno ce enahrn: nucay ja hugs, Aepusoaea, hen AA xe noes, HAM enaxnja.. oezama ce omyno ma many ‘auhaswoor x nespucerpany’ oxjeuy ‘raxenra.. aan comprenes, nexoaueo $0: 18 Gos. : — Cre jo ro xpueno, roenonse xaneraie, ext... = Aycasno? — Oxparihy. Y_ weue 0 axe «9 no nojnmuen: jena —~ anal Hayton asa20? = jo 7, mero. ouqure... wait aauar... aK 8 co napanuv. uy Gant najorogania sa want aucr = Illra? Huje sajarognupu? ‘Tpmora uy bavosal, Xohere sansa au waneve; aa je xoj same ni ay — py6y! Comprence: un rouble! Ha sacny m n0- smreay usewulbey pie. — ¥ roams 6039 a nas, aswee sam wx — Je an 10 nama noessese pujen? — Tloenexta. = Tse, x0 hanoaa!.. Suare ura: aajze PyGana, na pagure ca saaneox morox xokere crajere? = Haonanre, nexax npeseua, = Tooer pySacsa! Jaxse?... Moine Gawea Guta at omujeuaita — enejoquot Baumcsurre eauo: even py6a.na a arom nine m seysa!.. Ho?.. IIa. g06po — ner y6assa! Comprenes: finf camo u anazerer Gpojeua — Jom var jexitox raise = Pardon! Au ‘eaoanne wo}, mpe6a xa yhere y rnoaoxsa] jepitor maeattha rojm: je, TaKo pel, xorypao Ao nnaca! — eropo yaomeay naewuh a meen pascenana, — Mesa ssi9aTs, sam vuwe — }avo xa we nou! Yann peg? Aa nu $k 7 me AATe HH KpuleHe mape?... ‘Da- awaxu ? Bpppts Ha waao trés boni.. A ao6porsopa cy, com OX pond, cami noxaanw w xyceel.. Baxnezue eaxoz jewa rpromenme xaan mma mpeaenr xp ante py te Tpncre joj worn! Taoxnhy — na aaseay Gane nory!...%uscrma!., A jotwa ox mavonx, 6xaropoxea, ne Geeuaarny e067, ropy) ox KoKOMmMAKA wt Gxpa 6ap 4 Gana wjocrom!! A? Vous comprenee: xmuje nyae! pn mean, woja create name acyzene stam xan, sojm sine) HOViL cejote nox xmmeaua? Pasaor,‘cenoxmme, paosor!.. | — Huewo ayaa aa sax, roctoxme kanerawe, 10- auswewo pasyit o enojire noerynmma, aa, ako Gan 36e- ante syra, pehi hy sax, saurro am savas mje aro- am 98 nam Mer: peo, .m mpHje exer y weny je pz0 ‘reuiso nahi KaKoor cwucaa.. > = Cxmeaa? ‘Bano xa ae Hoon! — esos xaueran ca croamie, 1a, Honykasmin mamta jexaM xpaj 0% C800 6pra, onoso cexe. — Uyjere am, “oenoxame, ja npore- comyjeu! Kao nomren m Gxaropogan sonjex — ja mpore- emyjeu! Bap y wow saaney wexa emmeaa?! 0, Tpuere xyl.. A moj Grom nysoscxa Koxasamp sttao je, xoj’en0- zane, eve namo Kano a Xowete Goze mero enoje noj- ‘nuke, na aut je cam mpao ecto rosopuo: Kanerawe! B6or naumx pysonmea feo Noja Kanneaapuja raane 1a ry6u!" Comprence... granne nory6u!" Anu, nya: yHexa caneaat* O~ = Apyro, mje antepaprol — Haje aurepapao! Xexaxa! Ja Gx naxe canje- rronto, 4a ce tue we maanre! ‘To bax ca smoM Hehe yusaumu!. Koeyuiun nme neanrepapno! Kooyureax. we tna aureparypy! Xexa-xa! Yuaurare mro hy sax peh mu na joxuy xoa6y, xojy je eano mevowomupanm xaxe- an Kocyuirux, nnje Joma0 wae ox tpi pyGxe woxo- thu, aut of jexsior Moceopexsor ao6poreopa!... Mase?! Ja- ‘mais! Heanre-pppa-rypxo! Oxo!., A wasosmre ni oxcaTH oa6y: auuje xonjejee, ‘enozmme, xoxjo xonjejxe! Maxea- — Hix xaz0 ne comprence, Hasmuare.. — 'Byaure wuaocruna: cao cin Rubel! Kin Rubel GiporH aewny. “ona... uerepo ajene... Kyrajy an xate6, Boh pehw aan wo joxew aural... Sap au py6ny? IL a0 snr je ypeauiurt99, havo xa ra nocal... Suaze wra, zajre a 0a rpnnesa! Cano 9a jexay duanmmy cau de viel... Xanaa nat Xwasal... Milles remerciments! Biepyie ‘ro axe asso Gaaropoxum sonjex, taxo.. rawo! — 19 xanerax wove pyaar mperow upexa Tasammmm, — Cro he To rawo.. en6.. Comprence? A dict!» Kanerax sarpeGa woroy, oxpeno co ma nommern ie, — Tlgyj! ayeny ©@ ypeams, anteparopn... Ko jo 70 Tayo? yOUTa WAX YraeRA KAKO 6O MR BpATA MOWOA emmja 6pana. — Je a-onaje Herpywea? yuura 6paa ynocelut ce y ypexummrso, = Karas Uerpymxa? Yhute onawo. ¥ coy co yayse smerast Karan, sonjer erapnjit roauuma, ca puhavoxt m nck mpocnjekesox Gpaxox. Kagrae npele umjeay eoty esojmr ommxa, sarm Nx COyOTH HOA eTO H HOA AMBAN, ta yoomKny: — Derpywxa! Iénpymxa! Bam ex Gyzaza!,. Eso TH €@ mpex MKonIOM KyHea! uchy Te Hm mperow TaK~ yn! > —Yyjero nm! Ja caw ac, umm ant co, mura0: xaxsor ro Iexpyuxa rpassure? 22 — Cror maaor. Cuma, aa6oue? — oxronopa Kegs an pyko Ha ache. —~ ‘Tpronan, cant 79 ¥ Gat awmam!.. Hpmimajen, qa ce xamac nemo nmcax e2arao en Tlerpyiswom... Maso cam ra hyaayo... 38 10 ox Bora xa raez! ['zanne je erwap Mazo je mpxoraas, Kya anpe, xohe aa mpobe.. Cas je xa noxojuyny! Hera we- ropa warit!.. Ja weny jexny om xerti ser. ma caw ca ‘hymmyol... Tpe6a ra aa npewcua sayaratu! A zanac — oayauo, ma 1d wy Guao!... Kax jo, veaa, Taro — o30x Y caucarese, ua hy urraumaric cna reoja Geaaowa! Jo 6po, xe — eayuiaam oo mit apywanje Ganxepoae!... ‘Aam, roeuoxane cx xm moj, Xohem AAUIe y paAwY, aan jeer Herpyvoce wewa! A ja mpaso wowey: raje je He- apymxa?... Bean: ,oramao y epaaxanjy!* Juste rar, eameateny moran? Axo wm cawo naqdem maka — pe 6pa hy 7a nosowwra!... 3ar0, rocnomume, ‘xajte um Te- apyany.. Heke on nawa Gini HW OX KaKse KopweTH, ta Yao ce ont 1a xprons — Byaure raxo Ao6p, ua maore. Bam [lerpyria je onaie. : — Biepyjre Bory, rotioame, wehe om marta na: coarm aa nant nocao. uke oe;pequa nponasane. jep co jom ox ajerucrua xayso aslo Ha tproamny. —"Pyorit naw rosopmy sam Lerpyrse rinje onajel Bpara cy oxwax msa nae, JG am m6 Bosu? — Vauaya ce a ty sseerune, roctoguiés: Ornbit hemo mm xt cauu.’ Aam ako co HewTo, xe gaj Boake; n0- reawe.. yujeheuo wim esos, Poxurse-sn ex an & Ke ojerarau easamurezs!.=*~ mpasba sproway, sage xpos spara, — Ierpyisical, Xej, Tenpyscal upje ccc. roaa nase, — Hagan, aso ex ongjen — Hoky x0 x0 pero saxuyra: Terpyiie-at. Ypeanms ogxaxty 1iianow, 8 cexperap iy € pyexor: Vaid Zora. Sa istoka, iza gora, Zavudila Zora sjajna I proljetnim krasnim jutrom Prosula se syjetlost bajo, Noé se dite, a u dvoru Majka milu kéerku budi: wUstaj, kéerko, dus moja, Ustaj, rujna zora rudi. Podigni se... Jutro krasno, Vjetrié piri, ev'jece miri, A iz sna ge Iahkog bude Radue péele i leptiti. Ustaj i ti — staroj majei Za abdesta vode tradi, Una vrelu sueno lice Umij, duso, i razbladi..” wUstala bih rado, majko, AL mi glava ognjem gori; U srou me pede jak: A dugu mi tuga mori, Pred ogima svu nog, majko, rode mi ono bilo, Sto j' iskalo koru hljeba, Kad nam juder dolazilo. Samohrana — kage — nana Bolesna mu, ono gladno; A mi hijeba ne dadosmo — 0, siroge moje, jadno! whar da 2adnju kora damof*, Prigovara stara mati, »Majko, gladna ko nahrani , Stostruko mu Allah plati!" Da smo zadnju kora dalit.. w' ti zar ée5 gladovati?™ Glad je Inkéa, nego savjest, Kad Govjeka, majko, pati!" Semsuddin Sarai Danica je Cekala mjeseca... (Nastavak) Pokacati cu ti — govorio Nedtib R kako se nade Zenskinje zabavlja na Kjathani, tim na daleko éuvenim slatkim vodama, Tu se sastaju dj vojke raznih slaleza i momei na razgovor: latina, malo s0 megjusobnorazgovara;alise tu i upozna — a poslije drugi ugovore. ‘Tu se udari temelj mnogim nasim Zenid- ama, A-mnoge dari tamo iznenada’ sreéa_avojim krilom.... Ned#ib je naglasio rijeé »iznenada sreéac, ali to Rasim kanda nije zamijetio. On se zamislio i kao u sau gledao, kako mu ispred oBiju promiéu razae slike i pojave, Ii bi svnuo pogled na more i gledno kako se joni, kad ga lagiice rasijecaju. — Kad su mitili pored Sultan Ejuba, progje uz njihow kik, jedan drugi, obiéni, Unjemu je bilo enskinje. Jedna je imala zelenkast zar na sebi, a po obliku nognje mogly se suditi, da je djevojka. ,Qnaki je zarona'nosila..." sjeknu Rasimu umozgu,asjeta mu prekri lice. Tuzno se zamisliv. | gledao je kako pred njima odmige éamac sa Zenskinjom, ali ga nije sl- jedio paénjom; nego se sve vido iz log valjeva oda- Ijivao mislima prema svojoj dragoj Bosni, — "Tamo, daleko ua zapadu, w njegovom milom 20- vidaju divljelo je djovojée Behija, kéerka neko 2a- hatdje i posjednika. Rasim je djevojée zavolio uw. ranoj mmladosti, ali neeglenisao nikadn # njom, Uz to se i Behija klonula njeza, da # njim nikad no prozovo Asko bi se pdje innenada sukobili, oborila bi of! zemlji, a sve joj plamenovi uz lice, pa fas prije bjedi od Rasima, Ali ipak nije Rasima smetalo da Behija Ijubi, 1 kao da mu je jo¥ govorio unutarnji elas, da i ona njega potajno ljubi, samo je jo8 mlada, pa ne smije da mu se javi.. ‘Tako su prolazli dani, i oni podrasli — dok nije dotao ona} obni Gas, ad je krenuo -u Tarak Be: hijin otae. Za éas, je prodao sve sto je mutno god ama stekao, poprtliao nesto namjedtaja i svoju djecu uwza se, pa odjezdio u Tursku. Rasim je bio velo odala8éen Behijinim odlaskom; jedina mu utjeha pri toma bila derva, koju mu jeona nna polasku ostavila, plagusi: da je se sjeéa, a ona ajega nee nikad zaboraviti... nikada” A Rasim je tu spo- ‘men-8evru toliko puta svojim suzama pokazao. Od tada je prohujalo dest godind. On je samo éuo, da je Behijin otac w Salaniku; drugi put: da je negadje u Arnautluku, onda, da je odselio u Brasu, poslije opet w Izmir i vide nije Gao 0 njemu i njegoyo}-po- rodici nikakva glasa, Jesu i svi pomrli? Je li Bela jod tivar sige ‘Takvim sjetnim mistima bavio se Rasim, kad mu ina jednog morskog zaljeva reiq Neddibt Evo nas na Kjathat Rasim se trie, Megiu sobom, nije vi8e vidio onog sa Zenskinjem, Kofi je dosao od pristanista Sulkin Kjubs. Ali mjesto jednox @amea na moru, vidio je Gitay Bjulistan, Zenskinja a kopnu. Taadli su i oni, narediv vozaru, da ih prigeka ‘umijeSali se u Saroliki svijet, Tu sti se vidjeli, proda- vati Sekerlama; muhallebije, kola&a, Surupa, silniéar i td. a onda okolo svijet; harmonike, kanuni, flaute i sligno, Djevojke, kao pauniee; w ernim zelenim svilenim zarovima, kretale se tamo-amo; ili 1u hrpama sjedile tiho po strani. A okolo neopisiva krasota prirode. Pa onda pjesme i oni mistiéni uzdasi istodnjakt: ,aah! médet!." Rasim se izgubio u prvi mah, ali profavéi dvs tri put kroza svijet, pribere se i po8e kritithi razma- trati taj teferit. Mladii momei priginjali su mu se razdragani, stariji pak flegmatiéni, A od djevojaka aristokracija-hladna i vrlo dostojanstvena, nidi_staleki kao kokoike, Sto se lahko Séuktaju na ‘valu interesantniju pojava na teferigu. U tom raze rmatranju udaljio se Rasim sa Nedzibom uw skrajne redove Zenskinja, NaSavli je2no zgodno mjesto sjednu da se odmore. Oko njph desno i lijevo sjedilo je Zen- skinje u lirpama, okrenuto mora, Sviralo se ux har rmonike i tiho pjevalo... Sjedajuci, zapitao je Nedzib Rasima = Bi li mogao ostati u Carigradu? I ne dekajuéi odgovora, produit *Eto svrdio si gimoaziju, u8ié dalje, pa bi mogao ovdje lijepu sluabu g eet, ips zngin aameiny | ARE SAC pe razumio zaéto ga je Nedéib malo prije_pitao: 23 naéi, Negdje bi smo te namjestili; a mogli hi te i ofeniti, Gledaj, kako imamo lijepih djevojaka. A ti si, vidim, vrijedan i valjan, pa bi mogao dobru partiju U taj mah mu so pribligavala jedna mlada vitha Ajevojka sa dvije slutkinje, Na licu je imala emo, gusto velo, i Slo bliée, to jo} je korak nesigurniji yao. U ruci je nosila naranéu, Dodavsi posve bliau lknjima rete — Nedtib, evo ti jedua naranéa. Pri tom se malo nagla prema Neddibu, velo se fodmaklo i Rasim je pred sobom vidio vilu’— dje- yojku, Lice bijelo kao od mijeka, a probila ga lahka rumen od uzbugjenja. Dva kruppa cma oks, rumeue ne, vjelan podvoljak — a sva Yjupka da bi jo So viek utoj rani privio. = No hvala ti; naball ve Nedtib, a vidjeto se i con prikiva nedto. =" — So? plahnu se djevojée. 70st jo jedine nijesi donijla, vidis ja. imam druga, Djevojka pogleda u Rasima prorelo ga pogle- dom, pa é© stidno “Nedéibu, otvorivéi svoju ruénu torbieu: — Evo imam joS jedan 2a Rasim—bega, na; pa 15, dosta, mou fa zahaturiti, kad on vile do- bijé — rete Nedtib,-a pritajno se smjehulj Djevoiée so nasmije. — Pa taman — rege — za danas toliko. Namjesti velo na lieu, okrenu.se i polalko od- ela sa sluikinjama, Ned#ib prudi Rasimu narandu i kola’ pa rege: — Ovo je moja sestea Saima — pri tom ga po- sleds pronicavo, Rasim obori o&i i odgovori: ,Hvala!* A kad je poslije krigom pogledao u Neddiba, vidio je kako mu zadovoljstvo odsijeva s lies — —- — Rasimu pude sve pred ogima. Sad je istom ii mogao oslati u Carigradu? A njegovo o8trourlje go- vorilo mu je, da je Saimin dolazak od prije bio na- suéen, Vidi eto Neddib ga zavolio kao brata, pa bi za i sestrom radv odenio, A tek Saima! Kako je lijepa TRasim se pokolebao — za as zaboravio na svoju duboku ranu u sreu, sto ga je Yjetito tiftala, Sjedio je jako zamisljen uz Nedtiba, sjetan i turoban, ao struk Ijubice uz makov evijet. Mislio jc. A pri tom nije ni opazio, kako ga s lijeve strane kradomice zadovoljno pogleda Nediib, — i kako ga dese strane, preko njegova ramens, pozorno motei jedna slabunjava djevojks, iz svog malox drustvanca, Na njoj je obigan zelenkast zar, a velo je podigla s Tica, Slaba je, lice blijedo, a plave ofi suhe, isplakane. Netrenimice gleda u Rasima, guta ga otima. Slabaéne 24 joj se grudi nadimiju, jednom rukom pritisla druga- rigine harmonike, da ne svira, a drugom krusi po svom Grustvu, kao da ih moli, neka gute, neka se no odaju. Pa samo Sto u Rasima gleda,neprestano gleda... Onda joj suze navru na o@i, proliju se niz obraze, a ona Uzdahne: ,majko!" Nasloni se starijoj Zeni na rame, pa opet Rasima mot — Jest on je ~ Sapuée — sree mi kate, da joo (Nastaviée se) @exum Hearn: Askemuyap. Kano am ce eaujer rysmm wus, Raga am ogeymoer saerpe ow, Ja scuore ne euxun rnoje! — Upya rawa ko aa es'jerox xpomm I Aoaus.xe anerm enoje . . . Aa’ sux ex mi y ojo} Ganannt, Ox en'jera me suzuat ernap Kpaciinjy: Coe eja Koto sisjnjajtnjo! Ox, ja njepyjex y aaxeiny To je woh raoje argennie! ae Hamdija Mulié, —Heashica, wi Na¥ narod i Skola. col sot oe RL Ht . Uzmi mudrost'majod koga potekls, HS, Pitanje: Za8to jo8 na narod neée da alje mar- ivo djecuu skolu — kod nas jo eto sayremeno pi- tanje, dok je u veéib i naprednijih naroda ono posve ialigno. Nama jo§ treba govoriti i za nas pisati, da samo od obrazovane omladine postaju judi i dobri Alanovi zajednice. Razni su razlozi, koje “naii Ijudi navode kao uzrok Sto ne daju djecu u kolu, ali’ je faktitno ve- éina bez razloga. Tu su po srijedi nage stare rane: nebaj i nemarnost. Mi Gemo se ovdje — proutavajuéi duai niz go- dina ovo vaino pitanje za naS elemenat — osvrnuti na sve moguée razloge naSeza nehaja prama Skuli i bigemo pravedni prema svojim silama po onoj Sve- Gevo} (al. 8): »Reci istinu, makar bila i gorka's Glavni je uzrok, da nagi judi ne skoluja ajecu, bajagi u vieri, u Islama, Boje se, i ispriéavaju izgo- yorima: »Djeca wu skolama zanemarnju yjerus ili pyjerska su nagela u Skolama zapostavijenae i t. d. Radi ovakog midljenja, nema dovoljan broj ni islam- ske djece u skolama, a onda nam strani svijet prigo- vara: Islam je (ha8a!) uztok nagemu nehaju za naukoml« ,,. Velike li potvore na Islam! Ko li ée odgovornost za sve ovo nositi? , Sada nam se nameée pitanje: Zna li na’ narod one divne botije zapovijedi — u pogledu nauke, zna Ji nag narod, da je nauka farz, i je li na’ narod s Garsa ikada Guo, da je svaka nauka plemenitih. ten- dencija svakom mushmanu farz?)... Gemu nam razum, obi, ul itt dP... Ovaje demo navesti citat iz djela ,Kratka po- vvijest Islama" od M. Seida Serdareviéa: slslam zadu- Zuje svoje sljedbenike, da uée, da znanje trate pa ‘makar u Kini, Islam potiée na promatranje prirode i pronalazenje njezinih tajni i promatranje samoga sebe kao jedan dio prirode.*) Nije postavio granice dokle ‘smije?ovjek napredovati u svome znanju, veé mu je olvorid vrata beskrajne airine, gdje ée se kretati nje- gov uth. Osobito bodri na wéenje vrijednih 2nanost. Islatska Su nadela vjerovanja i takova, da je muslimu apsolutno nemoguée biti pristalica predrasuda i za luda, Islam osugiuje one, koji imaju vrijedna 2nania, ali ga ne provode u praksi’ Zadnju_reverticu mi podvukosmo, jer u njoj leti 4 na odgovor vjerskoj i syjetovnoj intelegenciji, na ‘ono pitanje, sto na’ narod ne poznaje dini Islama i njegove lijepe i korisne ustanove. Najpreta pravila za Jivot, preporudena Kurani a, § nagemu su narodu iepoznata, NaSemu narodu, koji je mnogo pobozan i Toji dri toliko do vjere nije jo8 otkrivena istina iz Islama... Da je nauka koja se danas usi u akolama inama farz, mogli bi ovdje potkrijepiti stotinama Hadisi Serifa, mu-mi emo jednim kliknuti narodu: »Uzmi mudrost.. 1* Na prigovaranja, da su vjerska nadela u ako, Jama zapostasijena, spomenuéema im cilj i svrhu da- nagnjih nagih skola, a da obranimo njihovu pravu vri- jednost. 1, Odgoj je u Skoli religiozno-moralan, Djeca od svojih vjeroutitelja ude nauke svoje vjere, ona se pri réavaju na redovno vréenje propisanih duhovnih yje- Zaba, (Zaista postoji i naredba zemaljske viade, gdje moraju islamski vjerousitelji voditi svaki dan djeou u diamiju, Vrée li sami vjerousitelji ta naredbu, ne 6emo 9 tome govoriti mnogo, no éemo spomenuti, da su oni »hodie" i da su dvojako duini odgajati na- rodni podmladak u svojoj vjerij Otudu i za uditelje postoji duznost: a) da sami udegevaju syoj Zivot prema naukama *) Fara! je Botija zapovijed po din! Islamu, Op. ur. *) Time se bave nauke: pedagogija, priredopia, fzika, zemljopis it. d. u matim ékolama. ‘To su nauke ato ih nad neuki svijet zove ,vlahalukom* 1 ,besposlicama avapskime, ‘Tako velo Mfuslimani koji ne poznayw Islama, Pr. pigca, svoje vjere, jer utiteljev divot ne smije biti u nesu- slasici 8 onim, Sto djeca u koli o tome ude; __B moralai odguj djece, kome treba. poklanjati najveéu padnju, mora so temeljiti na aulorite re Tigije Il Megiu djecom raznih vjera ima da vlada vjer- ska snoiljivost. ee ‘Vjera ne smije biti predmetom prepiranja, ni rage i mrinje. U dei treba du se rave ses, da govore jednim jezikom, da pripadaju jednome narodu i jednoj ofadzbini« it a. Eto takav stoi propis u AMkolama. (Vidi »Skolski Vjesnike, god. XVI str. 7) A da se to provede, znamenita zadaéa zapada u tome pravou vjeroutitelja, koji se kxo usitelj teore- Ai8kog i prakti¢nog morala po svojo) dutnosti bavi vierskim ivotom i religiozno-moralnim razvojem svojih pitomaca i koji kao takay lake mote da. pro: nikne w dugevni Zivot utenika®) Kod ovakovih propisa 20 nastasnike i utenite Htolama, zar da je yxjera w opasnosti"? ; A to neki prigovaraja, da su djgea ut Skolama neka i pokvarena, to im ii ravge duge odgovaramo, ‘da su takova dosla pokvarena iz oma svoga isa ignaligta, Dijete, na kojem budno,¢sino oko baije, koje se privikava na pet vakata namaza u_ kuéi ono Skoli isto Gini i Giniée kao mut | Prigovaralo se jo8, da su kojige uv skolama, w opreci s Islamom, ali se to sada sve popravilo i zbilia je zemaljska viada dala i'w tome Mustimanima 2ado: voljétinu. U buduée ¢e biti jo8 ljepse Ono jest, govori se a ima i istine, da starija comladina na srednjim skolama shrzjavo Klanja", pa ismo preporusili njezinim vjeroutiteljima, i starjedi nama interoata, da svoju dudnost vrse, jér su i oni duzni bditi nad svojim pitomeima u tome. praven, Jo$ je jedan vatan razlog nadega nehaja za skolu, Sto se ali ispriavaju, da no daju djece w skolu, yer vole, no 60 biti sinsudac, uditelj, kadija i t. d. Ne i. mjesto. svima, Na§ narod ne poznaje plemenita vaspitou svchu nauke, Pa ko ga je 0 tome ooavjestio? Oni s velikim ahmedijama ute, a oni mudri i veleuéeni svjetov- njaci rovropskie naobrazoni, zar da zagju u narod? Tma tu i tamo iz oba ova razreda dasnih izn'maka, ali jo fakat da o nauci svi, svakad i svagdje treba da, narodu govorimo, Inteligencija nagih sugragiana dru- asije radi, Nije rijetkost vidjeti jednog predstojnika pravoslivnoga, gdje seljake, svoje suvjerenike, napu- Gaje na rad, Tako Eine i katolici, Kod nas je nao- ako: inteligencija se udaljuje od naroda, a narod obladio za inteligenciju. Za to na narod ne razumije akole — za to je kod nas ngupuéenost i nerazumijivost u radu za svoju “Ta e zadada snati najboljo ont pitome! Darul-mua- Umina — mualimi Fr. pisca. 25 eksistoneiju, Tu je uzrok nehaja za radom, to goni narod na seobi Nagemu je narodu potrebno uvijek tumaci ponajviée-s éursa, da je svaka lijepy nauka fare, da se u Skoli ne udi, da se bude samo dinovnik, nego je cilj i svrha nauka u skoli, oplemeniti se i pripraviti da bude ovjek, — dovjekom, pametnim drugom Ijud- ske zajednice, Nagemu je te#aku danas potrebno racionalno shvaganje ekonomije, na8 radnik treba da znade, da ‘onaj akolovani lakée zaradi_ svoju nadnicu, nego jadnik fon, neskolovan, koji vude, mlati i dere se vazdan ste- njuéi pod Ijutim teratom 2a ono malo krvave zarado Zar bi na’ mali posjednik, koji iole skole ima, prodavao svoju zemlju? O da! Cuoao bi svoj komad zemlje, uredio bi je kao periooj, a ne bi je pustio iz aka tii 2a Ziow glavé. Koliko je k nama doslo stranaca sa samim kufetom ovdje, & danas imaju kuée, radiouice yernljiéta it. d.2 Bez nauke nema danas rada, bez fala nema Zivota. Nadajino se da-éo se po svoj naéoj domovini otvoriti vzlatoa usta® nage inteligencije, da kanderi- sava na§ narod i natu nejagad u akole, Ko je zadu- Yen,-neka otvori narodu oti! ... sSlava onome, koji vr8i svojududnoste — veli isi Serife, ea Alkohol. Etiam smathabai ial seat Liudima, kojima je w istiow stalo do dobra sama sebo, a i cijelog éovjedanstva, to koji shvaéaju poziv Yovjeka na ovome svijetu, nije drago ni Euti ovu ri- je, koja metnuh kao naslov ovome élanku, jer je po- znato, gaje se on — alkohol — i spominje, da nije obra — ali mo prilike, u kojima se mi danas nala- imo, natjeraée, da reknem loju o toj, 2a eijelo &o- viedanstro, pogubnoj pojavi — alkoholizmu. Kad bih htio nabrajati ave zle poiledice, koje nastaju od allohola, trebad bih mnogo vremena, ali sam s¢ ja ogranitio na neke i najpoznatije, Da alko- hol zdravlja uai, to niko poreéi ne moze. Ali ne sa mo, da alkohol udi zdravlju onoga, koji sa upotreb- Ijujo, nego jo8 udi zdravlja i njegova.poroda, jer jo statistixom dokazano, da su djeca roditela alkoholista krilava, to duieyno i tielesno slabo razvijena, a osim toi i ona imaja u sebi klicu tefnje 2x zlim. (Coviek koji nije potpuno 2dr v, tte mote ni svoj posao w rodv obavljati. Da alkohol udi voveima, to ée najbolio Aokazati begovski i aginshi difluci, koji dogjoe u ru- ke mejhandii‘a. Veoma éesto se u Zivotu susreéemo sa Ijudima bea ikakve volje za radom, apatignim na- rama svemu, ato ih okruéaie. Pozled mutan, lice podbublo, smrknuto, off krvave, sa lica se odrazuje nehajnost, sve ti to prestavija duvjeka, koji divi ab- 36 normalnim Zivotom — pije. Slijedi ga, pa ée8 vidjeti, kuda €e skrenuti — u krému, Gusti dim smrdljivih plinova vije se po mragnoj mejhani, a oni nesretnici = pijanice — posjedali za prljave stoloye i saljevaju otrov u se, ‘Troe otino imanje, dok ga teée, prodaju éifluk za Ciflukom, kuéu za kuéom, dok ne isprodaju sve i ostanu bez igeza, Padnu wu siromastvo. Nenavikli raditi, bez igdje ies, potucaju se od nemila do nedraga, trazeéi pomoti da udovolje gladi, pa vie puta — makar da su doéli do togstepena — samo imaju fi Koji krajear, lete u- mejhanu, da ga tamo ostave. Koliko Ii je tako éifluka, njiva i kuéa ludo upro- pa8éenc? Keliko li su puta jadna djegica zajedno sa ‘majkom gladna plakala, a njihov otac po mejhanama a0 imetak? Koliko li su puta jadni roditelji pu- stili suzu Gekajuéi sine iz mejhane? Koliko'li su puta bili od njega pjana napastovani, pa vie pute j bjeni? Koliko se Zena rastavi od muta, najvige uzr0 kom alkohola? Koliko nagih mladiéa iggube sluabu ili je nikako ne dobiju samo zbox nesretnog alkohola! Kako sam gore napometuo, trebao bih mnogo vremena, da nabrojim_sy-2}¢ podljadice,alkoholes:-ali éu samo reéi onaj hadisi derif; ,HLhamrw ummulsha- dais", koji znadi: »Atkokol je’ mati svih cala¥. Mi Asti“ mani, koji smo nekada” bili odje prvi elemenat 'w"soakom pogledu, danas smo ostali. samo joi naibogatijt-pasjcdom, ali kako smo poéerati sa uiyinjem alkohola, a uiélno nehajem 2a rad, izgleda, da como biti i najsiromainiji. © uzrocima naviei na alkohol pisato je mnogo, a ja velim, da je najglavniji uzrok tomu: prvo slab kuéni odgoj i drugs slabo drusivo, u_ koje djetak dopre oko svoje petnaeste godine. Rekoh kuéni odgoj, Jer nisam ima rijeBi, kojom bih to. nazvao, jer 2a Pravo kod nas Muslimana najvedim dijelom i nema tog kuénog uzgoja, niti jelesnog niti dusevnog. Covjek moze postati Sovjekom samo po odgoju. On ie ono, ito od njeg odgoj navini. Odgajati znati nasto- jati u prvom redu, da se u éovjeku razviju one sile, koje u njemu miruju, pokrenuti ih na gibanje, djelo- vanje. Ovakovih sila imadu dvije vrste i to: jedna, koia Goyjeka yoni, da dobro @ini, a druga, da zlo Gini, Pa na stranu kojih Govjek se prikljuéi one i po- bjegiuju. Za to jos w raroj mladosti morale bi majke = kao odgojitejice svoje djece — nastojatl, da pro- bude u djetetu simpatiju 2a dobrim ciljevima, a da gledaju iskorijeniti one zle nagone, koji dovjeka sile da pije, da se kart iu opée da radi ave ono, sto je od Htete. Diyete dok ne dosjo u mekjteb, najvige jo uz mater ili — ako je boxatijih roditelja — uz sluskinju fodnosno slugu, a posto mu je jednako pa ak i InkSe primiti 2le nego dobre navike, to ono od ajih poprimi sve mane i zle obiéaje. Nije se tome ni du jer one, koje su pozvane, da uzgajaju dijete, namaju nud- ne navbrazbe 2a tog posla, nis same one kako valja ‘odgojene, pa i ne znaju, kako bi uplivisale na dijete, da ono primi ono, to je dobro, a da zamrzi na ono Mo je zlv, Treba dakle Zenskinju nuine naobrazbe, pa da mote svom uzvitenom poziou odqovarati. S djetetom je isto, kad dogje u mekjteb. Nemamo uregjenih med- reso, nemamo uregjenog Darul-muallimina, iz kog bi iai8li Ijudi spremni i svjesni svog uaguiiteliskox po- ziva, pa nemamo ni mekjteba uregjenih. Ako je koje dijete i imslo kuénog uagoja, ono ga izgubi, kad u mekjleb dogje. Dijete ovdje dogie u krug svojih vr- Enjaka, a nagje se _megiu njima i koje, od njih sta. rije, koje ima vi8e mana i zlih obiéaja, pa tako mls ‘xia djeca od njeg to poprime. Opéenito rekoh sto se tie mekjteba — premda ih ima koji odgovaraju svom pozivt, ali sasvim malo je takovih — te uw kolikom uni uijegui_na odgoj nase mladedi, da so vidi, da i ondje, gdje bi dijete moralo primiti samo dobro, pri- ma Kifeu pokvarenosti, dakle i alkoholizma. Na dijete ‘oko petnaeste godine roditelji nista ne paze, nego ga obién0 pripuste samom sebi, Posto mu je dotadanji ‘uzgoj slab bio, to ono sada podne najprije (u danu a’ kasnije iu noéi) u kafanu — kojih imamo pre- mnogo zalaziti i tu se prvo karti igrati. Posliie dogju domine, bilijar, tavla j one sve ice, koje se skoro w svakoj kahvi-nalaze, ‘Tu u kafanskom zagusljivom zraku, trati nasa omladina tako skupoojeno vrijeme, rusi alravije, trofi novac, mjesto da so lati ozbiljna i ‘Korisna rada, da mish na Zivot, koji strjelimice po- kraj njoga prolazi Posto mu u kahvi postano sve obiéno, sve sta- 10, a uz to se nagje jo8 po koji »od zla oca, a od gore materet, koji ée mu pute kréiti i nauditi ga, »kako treba Zivjeti® najprije zagju u koju onu mala ‘mejhanu, gdje ovaj neiskusni mladié uz svog »vo digae samo sjedi. Malo po malo poéne. i on pijuckati, dok ne zatruje svoju mladu kre tim prokletim alko" holom i postane pravi bekrija, Roditeli su, dakle, Krivi, Sto ne paze na svoje dijete oko petnaeste godine 8 kim i kuda ide, Kad bige oni na to pazili, mogli bide im ugledaju svoje dijete na tako zlu putu, okre: nuti ga od tox i iz njegove mlade duge istrznuti taj korov, koji 6 mu cijeli Zivot rastrovati i utiniti ga nesposobnim ljudske zajednice- Ovdje ne mogoh, a da ne spomenem, da megiu seljacima Muslimanima prije desetak godina si rijetko mogao naéi Sovjeka, koji upotrebljuje alkohol, ali je danas i u njih to lo udrilo i megju njima ée5 naéi mnogo vike pjanica. 1 to je veoma lo§ zak, naime da nag svijet od dru gih prima ono, sto ne valja, a ono sto valja ne éo. Na¥ seljak jo piée alkoholnih ‘piéa primio bez sum- ie od auljaka drugihi vjera, a nije uo. primili re- cimo, osnivanje zemljoradnitkih zadruga i dr. Utivanje atkohola zabranjuje nam kur-ant azi- ‘inuS-San, zabranjuje ga svaki éovjek zdrava razuma” jer osim Sto skodi zdravlja, on Zdere nas imetak i po- ‘gorsava nase financijalne prilte Obzirom na sve So do sad navedoh, nama je neophodno nuéno prolaziti se alkohola, tog’ najveéog Govjetijer nepriatelja, te kad smo dosli u tako jedno stanje, da nas ne moze sama vjera — koja strogo za- branjuje utivanje alkoholnih piéa — dozvati pameti, bar osnivajmo antialkoholisti¢ka drugtva &to vite, dok joS ima vremena, da saéuvamo bar ono, sto se jo8 spasiti dade i da saduvamo naga omladinw, koja jo8 nije posta tim puter Higijena. He anne ce mpepano 13 Oadnma. fp. M, Bary Tlopogu.i nuje Gosecnax, sau jo wera spon pw wena, Tonpaje}ena joj je yspo6a (varopmte), « 12 rajesaaa Gam x xpaco. Tle gate ronpexe vapacry cae ¥ exo} pex ache, wompetnn je, x ona oxo spajene ormomne — 4% Aare, zou, C) fora wexapm sanpse eanxy nopogury ¥ noerean._ 5 smerny GuSamaun npe6e x0 3H Gap aorse, AOR ce y ofamy (,nopoauibeow npaipy") m moeneatm Apa pn ne saryx — qanae uajuaye 9—10 ans. To eet] co paayxnje, a je Gabawapa joa x aocanje Tora 1660, spujene ,posnra’; xa joj €8, aasse, nina of cnanor ariopa uysard — Gap Aone, noror co eaceibr m0 Ha aazocr, same seen “— maposireo ceanve — maj pea ne apace. Bujerso be xojauplacatara muse ox warp Aaa, ua he ce oma oxwax anu, X8 000% ups- Sinan osoje yoGwaajene —- rajexagn m nazopre noe98e ‘A Gam axo Gx caua x xjesa apse aexarm, MepAno rene xowshn, 2a co quoaewana", gcnjew" it yMaon™. ¥- norajesojax xpajesia noerynajy © GaGuwapox jom ‘eyponaje: — rone je oxvax us moorete. 3a 70 c® 19 fceama nome weeT0 uuxjers, aa ce nopeauava jeqne nok € Gpenenon pacmasn, a eh eympa jan wo way WAG seam apyru nojat zowahi noeao oxpusye. Tlo ce6n oe paayunjo, An To He woe Gut A05P0. TIpeanax yerajarex xpujeha opoxmsa coojy panany epo6y, ma oma wome Aohw x0 TAM emo? PHD summea, xa je 70 m aeusora evan. AH ARD IC 16 Hic ‘rym jase xpooauuese, sate ee onaKo .tppjecia” no- poanoa y noeay sacue sapaairi, aa ox 7. 38. adune 2poanaye ofosvenu x y6pa0 copuunn. IK jeasux m apyrax feaysnjesa mua xox Hae peoxa weer — mapovnro no cea. ‘au cue Aa nopoxtna a He yupe, axo je man 10- pohaja mpepano yeraaa; eve 4a ma mmue, 0% Tora Gaur caGnzno m ne oGoam: aoera je, axo joj maa nora oemane Osiesa0- eo pany, x0, 27 area wana, xoja he je mjesora anjeca wysarm — & srarux eayiajena je jou uworo sause, Koameo je weuux uaa scene, noje a0 cure mony H xu0 yRdpan yaujem coeny, sax joxso xu Aeoje xion® pore — He dane, 70 ¢} HMO wooHIe nam Tea nOpohay HABA, hero aaro, miro ey oaMax noeanje opohaja yoraxe x pauuae. Koanen je mux, noje oy sirepauane sta nviale mamaape ... 76 ajentto oayiy a co jenna ayny”! oautno je tour, roje oy aor Taxee saute enome sy oupane, sayjeau} wyhit aveamnae! Hay 0X mpasapes 20 npanape; ox aCe" 0 ,6a6nuc", na BX TARO — Y jaay mw Henoxy — x anjos mpohe. a xe usvybe nexo- frm ana, wrno fe wx wocruje wopofaja mposccmt oomense, yponacme conjy renomy W aajocm™ — ypaeo cay conjy epehy, eas 200%. : Tloepeve w axane, xoje woey axewa.a waa wopofaja ‘aso cé pepano ue CaGuna aueny, ory Gir neous pisanune. Kao miro pexox 0poa jpmna je newo xprjexe m 2a dopobaja jou panana, a 00- ox sora aopckana, remisa 1 staGara. Aco co jom eje rine, kako, joj Je xt Hompéyaumna oxuax oeanje nop? aja vex, Lonyowamea. st Toh aa; aso PASFHEATE, AL OY joj y 10 x0Ga x one! \veae, nro marepmy Apt, 02368- ae M nonyeriite: oak Kerem can YanAjeTH, AA Mc PoRBMA MaTepHA sa pam Aaa AMoeantje dopohai _gupano,Hexa vepera oc outa ¥ TPOyxy, erO.co penwve ir halarn, ¥ wosmuo co Mt Mopoausoa nospele, A KAx TO yentue, onan here aaeno pasywjere, aro ce amt y ow eraley xoake ¥ Woj MAK oD me mITD MOpEMCTAT, to a4 cafe u kakny exxy Gosecr ooranuny, 3” nay’ 215 ix evfouoeM e040. KeKD* Goxeera — upuyjepa parm ‘amco ajrzasnju THopoancost; Koja upepawo 13 Gaduna yerase, NOTIN poxonuo peje anopoguemeacno mpane" (03 Iryme n weve sn0i0 jaxe, wero ¥ -eeu, je nocanje poneay — ma fopolaja Gap weoameo ARAB ¥ Noeretat ti m0 jo nok neanea evo. fox ce seers, woja ce am ecoruis jana noeaje nopolaja ¥_noeres upasy, nok 3a 2—8 negjene cacnnM ,ouera” ... AoTAe ce Nopo- ‘aucha, roja oa. yerae, yxaerm” no S—T neajecta fe. Kox nix ena Gama axone ya, 0 rapanio, empxecerainas, Ma xO ‘Tora, AA mh c© HopoxwLKeKo MpARe 1 rocanje oner janx IL jexvo w apyro caa6u, aeony 1 exer joj.. 1am joj je Gap wectocuo, ‘Aone, roje pawo wa Ga6awa yerany, mare Epo seoro m of Rewor crasmor oxzmtBa — Ox 7. 88, Gujenroe para wat ,6jexoyypa® — a KaX wat TO KAMEN, OAR x edu womere mpecyaura, xa ro nnje masa. .Bojer0 pane" je ne cao rawia, Meesoona m Ayrorpajun seeu- cexa Goxeor, oja ce eh mt caxo} Sowtecumte AoCaAt ero jen Gaaeen, Koja weeny no rajenaga raxo menujexa 1 ocaan, Aa muje mM 98 seunoe HM 3a capt. TreKopa ceuaacia m aujena w2aqa, a ox mpsor ajerera Tako ene: yaa, xa je Ho wove moanara, Ha eno x we pabt... Jom sme expagajy one :keme, noje we apace Gune", na ox Tore AOGHIy yéamaxene aameprnye’. a 28 exo GH me oseso, xa naw ut To mnTane rywasuM, aam hy naw cao pehu, aa jo Cau sananewe marepmue 1 Weue oxoanne jexwa ox majerpauanjax a najmeru sxenexuce Goaecmu. FRene oGwsn0 yopano m me analy 3a Wy, Hero co amaze ma seypegMo wjecesmo npame w Ha- eTyue, Ha cuno aeeayAa, Ma expyHy, HA saxpyH, Ha Jaane m noxpact, Ha Gosove m reper y uaow Tp6yxy, Ha raaboGoxy M wasaKeaocr HT. , MA ce KAxe, Hor nacyjy, spaajy, Mexy m2. An & ono oGwsmo mje amma pyro, sero Crapo M Ayrorpajso sana.xewe warepane — SeeTo TaKo IUpHO, Aa TA MH sbeKsp He miKD a cae manga, Take s:e40 cy mpane ayomimte m exyno naare cevojy aorperuey, mto ey 6use necxpactuse, ma ey mpije penona na GaSnma yoraze. Kox cena, koje nocanje nopohsja pano yerajy, wo- enon ce spo wecwo u cas upupozan worosKa -ame- uye. Axo aaGaba m noxperasuea watepnqa nopoxa.tusia {4 upsiix Aawa nocasje nopahala xe aupyjy, mero oe u6- xxpehe “~ kao 10 10 Gana, ako ateHA onwax nocanje nopolija yorane m pax — onxa co woste zeciiM, ie xjaocanje x eraano oerawo y KaKuoM mespasitaKow at enpmpoatox nosostsjy. Harné ee np. nanpujes, 1a comm ce saame mpajeoo,-a ra mpuzaoie, npesuje ce y autjeno nian y acon m % Ax a riko’ meapuponaHt noa0- aaj exera meu oGanaua 1 zoedhyje wens. Ox sora je xyse seuronm m GoxoDH; AQSaja,-cemus HKeypean, nio- ccewno mpame: yeroamma“ (nowcrawe) joj munjo y-peay: pasgpaxcitea je m MepBosua; — YKpARKO: musKy. 66 me aaroqe m caaSoeTm pexow m sacopyanajy sxmvor Mt Jano} xen a gjeaoj oxoanm. Kax nocamje nopobeja oaaSane m nonyere ate nese, xoje apace warepauy, wowe ce RecitTu — maposmTo aKD opoauta pao ma GaGuna yerand — ja co wamepuya canjom menownan na murKe cuyew, 1 uajaoesuje aa p00 EpuA0 mponyane 1 Hauo.be uponazue, Y rox exy- siajy neae a secapm x asene, a je yuarepinacnaa", suai aa ce ,uasparsan (,usqpam axamepuye"), Koamo je 10 a rouxa w mecnoena Goaeer, x xatcna je ro erpainan aaua y Opany ... auahe cao ong, oj ox me maze, ‘Taxa wana poaopx uo najeraaa epehy varave jexie n0- oaue .« Hajnocanje naa muara ua yuy, 0 1 nosopofou iowa ecm cmpagajy, ako uM co MATH He 4yBa, Hero pepano us GaGuna qurwe, “Ina c& of Tora cabana PasGoam, um ¢ KaKow satox oerame, neh he 10 x aujere ocjeramm — 6uzo ma eawow auanjeny, Guo ua xpyro) eon. C nora cy oGaumo ajena Taxuix maropa n e2aGitja 1 masaxnuje, @ tora oe ecto m ne oapine, Jbexapm, aa- ayiy, Aa Kyha uopoxsae ta joj Mogwangax axpan H wenpajan ocrauce, oko am oa oAMAK uaa nopo- Jpaja yeramn m paaura, nau ee opa sexo upnjexe mune Aira, maa menor upuapeno? enavaja — ne cao aa reyfly uw wojequnya, nezo u 2a apywmaso w apacacy. C Tora co mexy y Honjo mpujene ca cou expana nore Tirame 0 roue: De ocotrrd orecett Tazalsbet nett erattant em eaters ja aaxyerpajeane, Ko Kojux m0 Gabpuicaxa sone ieao PARIEINO paKe, Maly nuine pasyma, ako esojme partie awa m oa opujewe 6a6una norokene maxeuyo nenzahyjy (cago aa co Ha mocao He 2:ypel, Hero KAR Om Wx omwax fomaxo exa6o m ,posnro” moa nopahaja ma pax ajepazm.. jep mame reaenaje Goayly — quire i ame Aanry6e .. . Ura ome, y xnorux enponcku xpicanan (x. mp. y Xoaauguju, Boaruja, Hopryrazcsoj, Hbewastej, Eurace- oj, Ayenpo-yrapessj, Hraxuja, Hopsomeoj . x) n0- ceroje maposuru saxonu 0 saumumau pagruya va epujene mpyanoke u onmaz: woixuje wopofaja) To miu ang awa He cmje ce nopogn.ea meko spujewe nocanje rropohsja (ousno 4—9 neajoxa) na ga6puse pax yonwarit, mero joj c® a 0 upgjove mwa tena aapaya wornysio menaabuvari, ako Gu e® ona Geo Gpmasno woraa Ko Kyke ogwapaTH u cacemM onOpABETH, va aio seam coore nonopohensera noeserurs. Io rm oxpeasaia acm je mpoeysin m upopasymans, Koso ity TOA rpajemwo, ro eaxm eeGa mere nanoemx. Io- llso-ce.y mame mapoay wacy6m 1 aanpe paane eBare, auperka m mopaqwané cpche — eawo saro, m0 Re AaNo THopoxMbu, xa co tea nopohaja ap geceraK-seruajecr ana ofwopi 1 otlopamm, wero je ajepano, A& oawax ‘omaxo yponurra“ i ,upyjeena* yeraue x pas. Iporua Srore naxsasio 6x co oxsysH0 Gopunt z Narodne umotvorine. Hasanaginica. >Bgpansae ‘TarpoS vezla Hasanaginica, Vezla ga je detiri godine I sa njome detiri robinje. Kad je mlada tarpo8 donavezla, 2gotovila gospodsku vetera, Sve hanume na veéeru zvala, I jetrvu Defterdarevicu Sve hanume na veteru doile, 1 jetrva Defterdareviea. Sve hanume sjele vederati, Ne vetora Defterdarevica. Ona gleda tarpos po urneku, Pa govori svojoj jetrvici 20 jetrvo, Hasanaginice! Lahko ti se j’ s vezom razmetati, Da se sada s rodom razmeéomo." Govorila Hasanaginic 0 jetrvo, Defterdarevice! Zasto 6u sos rodom razmetati? Moj je babo zimi kividaija, 1), mp. wexasen ,Roichsgowerbeordnung* y § 148, maw Krankenversicherungsgesela* y noseau ox 1908. roy, § 20. 21. 29 ‘Moja majla Ijeti kravaruda, Moja seka Ijeti dobanica, A ja miada Hasanaginica, Ako Bog da, biéw padinica 1 Tstom oni w sijedi bili A’ na vrata tanahna robinja: »Daj mustuluk, Hasanaginice, Paia ti jo aga Hasanaga’ Kad to Guje Hasanaginica, Oworila sedefli sinduke Tavadila zlatne bosaluke i njegovim prilikama, te je i poznati Sejh-ul-lslam en gleakih Muslimans, Abdullah Quilliam dréao g. 1906. predavanje o vjerama u Japanu, To je predavanje snije otétampano u listu. »The Crescent (Polumje- sect}, glasilu engleskih muslimana, a onda i u poseb- no} Knjitiel pod naslovom »The religions of Japane {,Vjere u Japanue). tom djelu iznosi seni pisac s velikim po- anavanjem i razumijevanjem w kratko povijest i raz- ‘eo pojedinih vera, ojo aa 'uJapimukolixo-oliko ratirone. Najpnje govor! 0. Hintoizmy, defavno} vier Pa ih daje tanahnoj robinji, Japana, onda 0 konfucionizmu, taviemu i budizmu, ana ; = onew 0 krSanskim misijama i o Islam Sevdi srce. Podto mislimo, da ée nage Gitatelje najvise za- imati ovo posljednje, tj. sta useni engleski Musi Sa Iman wll faux Jopann, to amo tj odlomak i ET eee provel, ji glasi od prilike ovako: Fa aes ita 1s Jopans, —U mjests Kobe!) ima jedna eames Saat | awa maton, hal be oe Cletalnst niean eure y : staniée u Japanu. Moje knjige ,The Islamic Path“ 20, peel pesca [,Islamska staza“) i »The Faith of Islame (»lslamska cleo Be Ee eerie ora") prevedene su, kako sam obavijetten, na jax Rate) Pansk! jail, (poito su veé.prije hile prevedene -u 1 ko ti je krunu sakiviore pet Osim toga evaki das dobivam iz raznih krajeva Odgovara siv-zelen sokole: Japina pisama, w kojima me mole za brofure, ras 20, Boga mi, sarajke, djevo}l prave i kojize o Islamu, Vrijeme ée nam pokazati, Dyorio sam pas Ali-pniv, A Ente rbealidbaW oral ayakien dancra’ vedo U ake mi tri kéoe bij NW { Vintoresovanje Japanaca 2a islamsku yjerv, ali je ipak Starije mi noge okovaly, yrlo dobar i karaktriatifan anak to, da” ova propit: A srednja mi krila .poalatilas Kkivanja i ovo interesovanje potise od prosvijetljenih Nojmlagja mi Kran nakitilas, Pntetiglmtatielapatecy” Aaa aN pac ae Mi nijesmo kao krééani, da Saljemo vojske mi- esto babi nv injade sionara i da rasipamo na hiljade lira, pa da onda na- Sort [baa eee Tazimo »privrécaika po ulieamas, Nin mal bebe esral aisles ore ‘ako zavréuje Quilliam, a mi éemo oS samo Mila majka: *Sevdi-zlato. moje, Br epaaranie ua, ae dodati to, da je ovo pisano prije 4—5 godina i da je Hilo drag sBeyaL ares gzaclele stvar od tada koliko-toliko napredovala, &to nam svje- oe oti ona islamski stu Japanu, 0 kome smo w pe aeecenie Leno per nano proglom broju opairnije govorili. BN. ~Sevdisree, da idemo sami, Bog ée dati i babo éo znati, . Ff Daée babo gdje je tebi drago. Knjizeune i kulfurne biljedke. Nije blago biser ni dukati, Vakusko-meariski sabor. Vrhovno tijelo Vet Je blago, sto je kome drago". nage vjersko-prosvjetne samouprave sastalo se jena svoje ovogodiSnje zasijedanje, te je vet skoro mjesec dana kako radi. Mi Gemo se postarati, da dobijemo izvjestaje sa i sjednica sabora, pa éemo u izvodima kroz -,Gajret® Listake. Ghai nate tiateje 1" ostale bragu “0 radu Iz islamskog svijeta. sabor Islam w Japan, — Znamo, da 6 moogim 5 nadim itateljima biti drago, ako Stogod swznaju 0 Si tt wa ss ce se japansk draava ‘sastoji, 2 reajuislamske vjere w dalekom otofnom carstva, wo Je delo prevedeno na mnogo jeaik, pa ina nas, EU sadsie, melons “pte, n canto ime oe inom sons oo ws log Joo davnog rusko-japanskog rata, mnogo pisalo o Japanu & posebao) koji. Pritjed. prod. Pribljetio: A. Hamdi Allefendlé, Jana. Kobe je pristanistni grad_na otoku Nipony, jednom fod, yBeharay, a kasnije 1 30, ndeen — »Mualimé, izidao je 4. broj ovoga lista 8 ovim sadriajem: 0 ognivanju banke 10 2ajmu Vakulsko-mearifske uprave" (élanak na turskor jezikul, sDin, Nur" — pjesma, 0 muftiskim tajnieimat, qledna opasna, bolest megiy nafim gjastvom", Dru Stveni glasnik", ,Biljeske", ,Po zakljuchu lista" Anketa' za reorganizaciju mekteba i medresa. Ova anketa marljivo radi na_sastavijanju plana, prema kojemu bi se na8i mektebi i medrese preuredile, kako bi oni odgovarali duhu vremena i potrebama nagega naroda ___ Mi emo izyjeStaj o radu ove ankete donijeti u jednom od narednih brojeva naSega lista Toctynax y payyn. mactabn 34 mpon paapox Sononme ioe no pam ayropaua wanueao: Mutou Tionaps, opm. yruress y Capsjeey. — Iujena 60 no sypa laaps) Gajretov glasnik. Firdusov mearifski fond. (Nastavak) Z Temel} kucu adit Ismet Ajanovié iz, Rogatice sakupio je za yPir= dusov mearifski fond” prilikom davanja zabave-u Pragi M 3840, a darovage: K 10— Hilmibesr Hre- noviea iz Hrenovice, po’ K 3’. Rasidaga -Ahmetbe- Praée i Muhamedbex Grenoviea iz Hreno- vice, po K 2—: Selimbeg Mirgjovié iz Pratey po K 1—: Mustajbeg Hrenoviea, iz reno¥lea, Alijd. Bradav rig, Nazif Bradarié i Salih Modai¢ ix Podgraba,- Alia Becirovié iz Branjiéa, Mustafa Brlarié ia -Datelj Ferhataga Suljovié iz Petrovea, Ibrahim ef, Hrenvvien iz Hrenovice, Adem Omerovié iz Donje Vinge, Aitied Velagié iz Datelja, Abdaga Alajbezovié iz Praée, H. Sulejman Karié, Ibrahim Cutak iz ‘Turkoviéa, Hasan Bujak iz Donje Vinge i Zaimbez Hrenoviea iz Hrewo. vice; 80 helera: Arif Lunja fx Geljadiniéa, ypo 40 he- lera; Beéir Hod?ié iz Podgraba, Mugan Malkié iz Mo- drika, Mehmed Cutuk iz Turkoviéa, Hamid Bedarié iz Podgraba, Ahmed Dizdarevié i Smail Gjokié iz. Vroo. grada, po 30 hel.: Alija Redo iz Branién, Nail Dad 4ié iz Komrana i Dervis Ajanovié iz Prate, Halil Redio iz Branjiéa, Ahmet Kaljanac iz Kaljana, Zukan Hodaié iz Detalja, Saban Gazanin iz Praée i Mehmed Cutak (Hasanov) po 10 helera Smail Suljkovié iz Pe- troviéa, Prilikom bajramski sastanka u Starom Majdanu uw musl. kiraethani sakupljeno je na predlog Dervis age Sariéa za »Firdusoy mearifski fonde K 57 Mustafa ef. Peblivanovié iz Goratde sakupiv je za ovaj fond K 1313 a darovase: po K I— Mio Mi- Gevié trgovac, Risto Jovanovié, Adurabman Cehovié, Hamid ef. Herenda muallim, Josif Damjanovié, N. N., N, po 50 hel: N.N., po 70 hel. Stjepan H. Vu: kovié krojaé i Jefto Petrovié cipelar, po 60 hel: Ru dolf Gaorupié, po 50 helera Dimitrije Rudujevié, po 40 hel. Vaso Mitrovié cipelar, Hilmija Harlaé cipelar i Ibrahim Ferizovig, te 20 helera Ahmed Sunjo (Sastavige sol cipelar, ‘Drustvene vijesti. Novi vor drustva, — Novi gradona Eelnik sarajevski, g. Fehim ef. Curtié, koji je do sada bio Gajretov Ulan utemeljat, upisao se je za dobro- tvora druStva sa prinosom od 500 kruna. Neka je srdagna hvala i priznanje plemenitom Fehim ef, koji ovim svojim humanim tinom daje najboljeg dokaza 0 svom rodoljublju i ljubavi prema svome narodu. Zivio i bio primjerom i ostaloj brati, kojima je Bog dao, te mogu da Sine humanitarna djelal Skupljagima kurb. kozice. -- Neka go- spoda, koja su prilikom Bajrami-Serifa sakupljala za »Gajret* kurb. kozice, nisu- nam jo8 poslala obratuna 8 noveima, $ toga ovim molimo sve sakupljate kurb. kozica, da nam novac_s obratunima Sto prije po- Balju, jer je Steta, da ,Gajret* gubi i jedan heler na kamatama Stipendistima. — Kao i ranijih godina, odbor ie iove godine zakljuéio, da svi oni Stipendisti, koji dobiju Za prvi semestar svjedodzbu trecega reda, gube bezuvjetnoidrustvenu Stipendiju, Oni pak Stipen- koji dobiju drugi red uéivaée, i nadalje Stipen- diju, ali samo pod tim uslovom, ako u roku od mje~ seca dana poprave ocjenu na prvi red Oni ueenici, Koji se budu obraéali drustvu za Stipendiju udrugom semestru, neka svoje molbe snab- djevene potrebiim dokumentima (svjedodzbom Skol- skom i siromastva) poSalju najdalje do 30. februara o. g. Prijateljima ,.Gajreta. — Skreée se painja conim Gajretovim priateljima, koji. Salju novac za wPirdusov mearifski fond‘ ili ,Gajretovu sofru‘, da posiljke adresiraju na ,Gajret*, jer spomenute dvije ustanove nijestt sasebna tijela i nemaju zasebne uprave, koje bi njihoyim sredstvima upravijale. — Uprava Gajreta upravlja i sa tim ustanovama, pa treba svaku posiliku za te ustanove adresirati na »Gajret," kako ne bi nastale eventuaine teBkoée kod poste. Isto tako treba slati pretplate za list na adrest Gajreta, a ne na adresu urednika lista ili Stamparije. Osim toga upozorujemo pretplatnike, da je pretplata za ov godina K 4— mjesto K 240 (za netlanove) a K 2— mjesto K 1°20 za Slanove, tezake, talebu i ugenika. Javne poturde — darovi. leno do ern poga Asimbeg Miralem iz D, Vakufa poslao je »Gaj relue 41 K 86 helera, Od te avote je Alibeg Rustan- pasié iz. Prusea sakupiv u istom mjestu 23 K 42 hel, Priloge darovase: A. Rustanpasié 2K, Sabit Terzié 1K 20 hel, Hasan Hadzié 1K, Sulejmanbeg Cisie 1K; po 80 hel: Dervis Cizmié, Sulejman Hamidovie, Ahmed Terzié i Asim Kisija 81 hel; po 60 hel: Ju- suf Terzié, Talib Dautovié, Tahir Terzié, talig; po 50 hel.: Hadi Nurija i Akif Hadtabié; po- 40 hel: Hafiz Ahmedagié, Tshir Nehambarlié, Fehim Solié, Avdo Sijamija, Uzejr Mehmedagis, Mustafa Dem. bovié, Nazif Skandro i Nazif Terzi¢; po 30 hel: Zaim Hadéavdié, Arif Hubljar, Sulejman Dautovié, Mehmed Hadtavdié, Ago Ki8ija 24 hel; po 20 hel: Halil Skan- aro, Salih Meskin, Hasan Kapetan, Ibrahim Kula, Redio Helja, Mustafa Helja, Mustafa Mchmedagié, Alija MeSkin, Muhamed Avdibegovié, Mustafa Heljo, Mula Karaosmanovié, Mehmed Huseinovié, Hasan Ho- ia Gjonlo, Hasan Nuker, Hasan Kanuda, Ar'f Sila. Atija, Salim’ MeSkin, Numan Mangrdtié, Mehmed U8- hhambarlié, Ibrabimaga Horié, Nazif Nuker, Edhem Kelig, Mustafa Smitraga, Ibraga Avdibeguvié, Fsad Hadéavdié, Avdo Began Besir Hamzié, Selik Elkaz, Salih Hubjar i Ahmed, Elkaz. Mjesto bajramskih Gestitki prijateljima i ahba- Dima darovase: Alibeg Miralem 3K 20 hel. i Asim bog Miralem 2 K. Ostatak gore pomenuts svote je polotio tz ke sica koje se naloze u turskoj sitaoniei br. 210, 11 K 1 80 hel, te w kafani Idrizs Verema br..211, 1 K i if Had- 44 hel, <3 Dakle uw cijelosti iznaga, kako gore spomenusmo, AL K 86 hel A. Muminagi ie za »Gajrete 7 K 60 hel, koju je svotu i postio. Priloge darovase: Alijaga Muminagié 2 K; po 1 K 20 hel: Tbraga Kae polanovié; po 1 K: Ahmedaga i Hasanaga Muminagié, Besiraga Kudra, Mujaza HadZosmanovié, to Muhamed: aga Kapetanovié 40 helera PRAVILA »,Gajreta“ prosvjetnog i kulturnogdrustva muslimana u Bosnii Hercegovini, rn Ime 1 mjesto drustva. §.1, Drustvo se zove ,Gajret* §2 Sjedi8te je dru8tva, u Sarajevu Djelatnost druStva pretede se na Bosnu i Her- ccegovinu i Austro-Ugarsku monarhiju, u Zadatak drustva, $3. . Zadatak je drustva. @) da daje _materijalne pomogi muslimanima iz Bosne i Hercegovine, koji ude u srednjim, 2a- BL natlijskim i vi8im Skolama u Bosni i Hercego- Vini, u Austro-ugarskoj monarhiji i u_vi8im Viersko-prosvjetnim 8kolama u Kaira iu Turskoj 1) da daje materijalne pomosi mladiéima musli- manima iz Bosne i Hercegovine, koji se odaju valjanim zanatima ili Zele, da se ui zanatu usa viSe u Bosne i Hercegovini, u Austro-ugarskoj rmonarhiji ili w inozemstvu ; @) da Biri pismenost u narodu davanjem analfa- betskih tetajeva @ da podupire domaéumuslimanshu knjizevnost; 2) da osniva narodne kn /) da pomaze osnivanje anti-alkoholistickin i gim- nastitkih. drustava. ML Sredstva drustva, $4 Sredstva druSiva jesu: @) prinost. €lanova; DY dacovi i zavjestai; 6) prihodi'od robe, Sto se prodaje pod drustvenim anakom. § 5. Stalnu druftvenu: glavnicu sadréavaju: 4) prinosi Glanoya: dobrotvora i utemeljitelja; d)-prilozi narotito za to odregieni. Na ostvarenje druStvenog zadatka trose se tla- Hiarine prinosnika, priftod od glavnice i ostalipri- HHkontteni s¢ imlabvabra vlotis to. sigumie i koristonosnife. Vv. Glanovi drustva, § 6. Clanovi su drustya: a) dobrotvori ; §7. Clanom dobrotvorom postane, ko dade drustvu najmanje 500 (pet stotina) kruna od jednom ili w 10 polugodifnjih obroka po 50 K ili ko pokloni GruStvu Sto je tolike ili veée vrijednosti §8 Clanom utemeljiteljem. postane, ko drustvu dade 200 (dvile stotine) kruna od jednom ili u 8 polugo-

    You might also like