Slobodna Bosna 955

MILAN TEGELTIJA ZA SB: PRAVOSU\E JE NEODVOJIVO OD POLITIKE
SB PRVA OTKRIVA
Privatizacijsku ekspanziju
samozatajnog arapskog
biznismena
[EIK
MUHAMED
KAKO
SAM
PRIVATIZIRAO
BiH
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-953:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.2.2015 14:14 Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 26.2.2015 1:18 Page 3
SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba
12 SAMO JE NEBO GRANICA 26 ARAPSKI BOGATA[I U BiH 40 LAK PISAC

KEBO NE]E U PENZIJU, TRA@I HEJ [EKI, [EKI... ZAGOVORNIK TEORIJE VELIKE
BIJELI HLJEB [eik MUHAMED BIN SAQR AL QASIMI NU@DE
Donedavni potpredsjednik Federacije prvi put Bosnu i Hercegovinu posjetio je Beogra|anin koji je napisao knjigu
BiH Mirsad Kebo podnio je molbu da prije osam godina na nagovor svog KAKODALOGIJA strpljiv je, miran,
mu se u skladu sa Zakonom odobri prijatelja Muhameda Granova. On i (auto)ironi~an, cini~an i hrabar ~ovjek:
isplata naknade pla}e nakon njegova porodica vlasnici su najimpre- za Slobodnu Bosnu autor te knjige
prestanka javne funkcije, {to je sivnije vile na Poljinama, Osmica na IVAN STANKOVI] govori o svom
zapravo slu`beni naziv za bijeli hljeb; Trebevi}u, tri vile u dolini rijeke Bosne..., prebogatom marketin{ko-ogla{ava~-
Slobodna Bosna otkriva formalno- ali to je samo po~etak kom, ali i onom sveukupnom, ìvotnom
pravnu neutemeljenost Kebine molbe iskustvu
30 DA SE NIKAD NE ZABORAVI
16 NOVA STRATEGIJA PRISJE]AMO SE PRVIH
REFORME PRAVOSU\A SARAJEVSKIH JUNAKA
SAD ILI NIKAD Ve} dan nakon Referenduma za
Nakon {est mjeseci predsjedni~kog suverenost i nezavisnost Bosne i
mandata prvi ~ovjek VSTV-a Milan Hercegovine, koji je odràn 29. februara SLOBODNA BOSNA
Tegeltija govori o promjenama u proce- i 1. marta 1992., Sarajevo je tugovalo za nezavisna informativna revija
su izbora i imenovanja sudaca i tuìtelja, svojim prvim ubijenim gra|anima; za IZDAVA^

Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
priznaje kako su u pro{losti po~injene Slobodnu Bosnu o doga|ajima koji su
brojne gre{ke i propusti i komentira sve se zbili 2. marta prve ratne godine govori Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
è{}e kritike koje na ra~un bh. pravo- NIHAD HALILBEGOVI], nekada{nji Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
su|a dolaze i od doma}e javnosti i iz sekretar Gradskog sekretarijata za Ure|uje redakcijski kolegij
diplomatskih krugova narodnu odbranu Sarajevo Novinari

Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
34 FEDERICA MOGHERINI Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
20 DIPLOMATSKA AFERA POSJETA IZ EUROPE Marketing i prodaja: Amela [KALJI]

e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
SMJENA AMBASADORA Visoka predstavnica EU za vanjsku
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
politiku i sigurnost FEDERICA
Savez za promjene traì hitnu smjenu
MOGHERINI napustila je Sarajevo Revija izlazi sedmi~no
ambasadora BiH u Beogradu i DODIKO- Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
puna optimizma. Barem je tako rekla
VOG kuma RANKA [KRBI]A, koji je kao Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
javnosti. U govoru koji je odràla
ministar zdravlja na nabavci medicinske Transakcijski ra~uni
izrazila je nadu da }e lokalni lideri ovaj
opreme o{tetio fondove zdravlja RS-a i 1610000015710034 - Raiffeisen BANK
put ipak biti spremni raditi na tako
Srbije za preko 10 miliona eura; na{ list HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
potrebnim reformama. Javnost u BiH BOR BANKA d.d. 1820000000147912
saznaje kako je [krbi} poslovao sa MOJA BANKA d.d.
ne dijeli ovaj optimizam, uglavnom, u 137-042-60011444-55
sumnjivom firmom sa Mar{alskih Ostrva i
{ta se Visoka predstavnica mogla
na koji na~in }e ga poku{ati za{tititi List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
uvjeriti, barem dijelom, tokom susreta, Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
predsjednik RS-a Milorad Dodik brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
iza zatvorenih vrata, sa predstavnicima nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
civilnog dru{tva [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003

e-mail: info@slobodna-bosna.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
26.2.2015. I SLOBODNA BOSNA 3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 26.2.2015 0:53 Page 4
MINI MARKET
AN\ELO I VRAG SPECIJALNO VASPITANJE
Osu|eni
kriminalac Direktor Zavoda za vaspitanje
An|elko Devad uko danima krio
Veljan~i} pi{e stravian sluaj seksualnog
u zatvoru
autobiografiju zlostavljanja maloljetnika
An|elko Veljan~i}, najva`niji
svjedok pokajnik u sudskom
procesu protiv zlo~ina~ke
organizacije Darka Eleza,
zatvorske dane u Kazneno-
popravnom zavodu u Zenici provodi
pi{u}i knjigu! Veljan~i} je,
podsjetimo, osu|en na deset
godina zatvora zbog plja~ke 2,2
milijuna eura iz po{iljke Privredne
banke Sarajevo, ali je u
me|uvremenu pristao na suradnju s
Tuìteljstvom BiH, svjedo~e}i protiv
nekada{njih kriminalnih ortaka.
Knjièvni prvijenac An|elka
Veljan~i}a bit }e, zapravo, njegova
autobiografija, odnosno, autenti~ni
krimi}, uzme li se u obzir bogata NEZA[TI]ENI [TI]ENICI
kriminalna pro{lost autora. (S.M.) Iako su slu~ajevi nasilja u Zavodu za vaspitanje mu{ke djece i
omladine sve u~estaliji, direktor [u{ko i dalje uìva podr{ku
Upravnog odbora i resornog ministarstva
Direktor sarajevskog Zavoda za zaka{njenjem sastavio direktor Zavoda za

vaspitanje mu{ke djece i omladine Dèvad vaspitanje mu{ke djece i omladine, O.N. je
[u{ko, predsjednik Upravnog odbora zlostavljan u no}i 4. februara, dok se s
Muhamed Agi} i pomo}nik federalnog ostalim {ti}enicima nalazio na zimovanju u
ministra rada i socijalne politike Miroslav hotelu Feri na Igmanu. Kako je nesretni
Jure{i} danima su zata{kavali posljednji dje~ak ujutro ispri~ao vaspita~ima, njega je
slu~aj seksualnog zlostavljanja mladi}a O. stariji {ti}enik N. I. nasilu odvukao u
N., prije nego {to je informacija o nasilju kupatilo, zaklju~ao vrata i prisilio na oralni
nad {ti}enikom te javne ustanove dospjela seks. Nakon potresne ispovijesti mladi}a,
do novinara. Maloljetni O. N. je vaspita~i su hitno pozvali direktora Zavoda,
zlostavljanje prijavio vaspita~ima 5. a potom su na Igman oti{li {ef Slu`be za
februara, odmah je o svemu obavije{ten i tretman maloljetnika Samir Suljagi},
direktor Zavoda, ali je Dèvad [u{ko pedagogica Nesiba [atara i socijalna radnica
slu`benu informaciju o seksualnom napadu Enisa Crnki}. Istog dana je slu~aj prijavljen
Upravnom odboru i federalnom Ministar- Policijskoj upravi Hadì}i, a nakon {to je
stvu rada i socijalne politike uputio tek O.N. dao iskaz, policija je pozvala
poslije {est dana. No, i tada je izostala Kantonalno tuìteljstvo, koje je odmah
slu`bena reakcija, budu}i da pomo}nik otvorilo istragu. Poslije obavljenog uvi|aja,
ministra Miroslav Jure{i}, kao ni saslu{avanja `rtve i svjedoka, zlostavlja~ N. I.
predsjednik uprave Muhamed Agi} nisu je uhap{en, ali je u pritvoru proveo samo 24
poduzeli ni{ta kako bi preispitali sata. Istodobno je menad`ment hotela Feri,
odgovornost rukovodstva Zavoda. Da nakon {to su od policije doznali za {okantan
situacija bude jo{ gora, pomo}nik Jure{i} je slu~aj seksualnog zlostavljanja, osoblju i
informaciju zatajio ~ak i pred najbliìm {ti}enicima Zavoda odmah otkazao dalji
An|elko Veljan~i} suradnicima. boravak.
Prema izvje{}u koje je sa vi{ednevnim S. Mijatovi}
4 SLOBODNA BOSNA I 26.2.2015.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 26.2.2015 0:54 Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI] ÊLJAD BIJESNA,
]ELIJA TIJESNA
Sastanak u Predsjednitvu Mnogobrojna
Konani dogovor obitelj Bilala
Bosni}a postala
je prava mora
sudskim
~uvarima
^lanovi Sudskog vije}a Suda
BiH u procesu protiv Huseina
Bilala Bosni}a ostali su ovog
tjedna {okirani kada je optuènik
zatraìo da ga puste iz pritvora.
Bosni}, koji je optuèn zbog
podsticanja na teroristi~ke
aktivnosti i organiziranje teroristi~ke
grupe, zamolio je Sudsko vije}e da
ga privremeno oslobodi, jer }e
uskoro, i to po osamnaesti put,
postati otac?! Samozvani selefijski
{ejh iz Buìma, kao {to je poznato,
(i)legalno ìvi s ~etiri ène i
sedamnaestero djece, a njegova je
mnogobrojna obitelj postala prava
mora sudskim ~uvarima. Bilal
Bosni} se, naime, nalazi u pritvoru
u Biha}u i stalno traì odobrenje za
posjetu djece, dok ga od ~etiri ène
moè posjetiti samo jedna - ona sa
kojom je zakonski stupio u brak.
(S.M.)
Husein Bilal Bosni}

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 26.2.2015 2:17 Page 6
SLOGAN DOGMA
50 NIJANSI PIVE
No} kada se ters uselio na Mars
ETVRTAK, polemizirati s njom, ali poku{ajte bilo
kome danas iz ergele skribomana koji
19. FEBRUAR vr{ljaju knjièvnim javnim prostorom
objasniti da nisu veliki pisci!
Poslala mi draga moja kolegica
SUBOTA,
ARIJANA SARAÊVI] film koji je
Niuta se ne snimila o biv{im jugoslavenskim
razumijem, niti ima

ko{arka{ima. Nije to lo{e, dapa~e, dobro je.
U me|uvremenu do mene je do{ao drugi 21. FEBRUAR
film, srpska produkcija, pretpostavljam, u Desetine tekstova u Slobodnoj Bosni
potrebe da se kojem zlatni dje~aci jugoslavenske su na razli~ite na~ine, a u osnovi, nadam
ko{arke Petar Skansi, Rato Tvrdi}, Duci se, istinito dokazivali nepotisti~ko-
razumijem; teko je Simonovi} pri~aju {ta ih je najvi{e ti{talo u familijarni odnos, kapilarnu korupciju u
profesionalnoj karijeri - najvi{e ih Rudniku uglja u Banovi}ima. Direktor te
izboriti tu vrstu zajebavale tene. Njihovi brojevi, 48, 49, nisu firme MIRSAD KUKI] ne{to je
bili po JUS-u. Vaàn sugovornik, Radmilo pravosna`no i osu|en, godinu-dvije, ~ini
nepripadanja. Stiu Mi{ovi}, genijalni ko{arka{ iz â~ka, kaè mi se. U jednoj selja~ko-populisti~koj
da je bio neki ~ovjek u Sarajevu koji je najezdi sindikalni lideri iz Banovi}a
mi haberi ko e biti pro{irivao tene ko{arka{ima. postavljaju ultimatume budu}oj, nepo-
Dakle, sjedimo prije desetak godina stoje}oj federalnoj Vladi ko moè, a ko ne
ministar u ovoj, ko e Bo{a Tanjevi}, ja i moj rahmetli drug moè biti ministar energetike. Neozbiljna
Memnun Idàkovi}, genije za rukomet, koji je i nedostojna ta vrsta sindikalne ucjene -
biti ministar u onoj je nekad davno poklonio {angajke jaranu, ~etiri su danas radnika poginula, naàlost,
prijatelju Bo{i Tanjevi}u. Kaè ]una Bo{i: u ilegalnoj berbi }umura na tuzlanskim
vladi, pa se neko Tene su najbolje patike. povr{inskim kopovima. Sve je stra{no, sve
je uàsno, ne da mi mira pitanje ~iji su
zanima i za moj
PETAK, }umur ti momci kopali i kome su ga
prodavali.
komentar. I vazda i 20. FEBRUAR
uvijek moj odgovor GORÎN STOJANOVI], dijete ro|eno NEDJELJA,
glasi oportuno, u Sarajevu, formatirano u Beogradu, u
jednom intervjuu kaè da, naàlost, Me{a 22. FEBRUAR
Selimovi} nije veliki pisac. Veliki pisci HASHIM TAQI, biv{i premijer, danas
populistiki: Sve je ovog jezika, veli Gor~in, su Ivo Andri}, aktualni ministar vanjskih poslova Kosova,
Miroslav Krleà i Milo{ Crnjanski. Moète najavljuje da }e njegova Vlada tuìti Srbiju
bolje od ovoga! se slagati ili ne slagati s ovom tvrdnjom, pred Me|unarodnim sudom pravde u

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 26.2.2015 2:14 Page 7
SUSJED JE NAJBOLJI KOM[IJA

Kolinda Grabar Kitarovi} i Ivo Josipovi}
Haagu za djelo genocida. Termine, MUSTAFE SPAHI]A i D@EVADA vladi, pa se neko zanima i za moj komentar.
dokaze i sli~ne potankosti nije otkrivao... GALIJA[EVI]A. Jednom sam, a nije to ni I vazda i uvijek moj odgovor glasi oportuno,
Bit }e zanimljivo pratiti eventualni sudski toliko davno bilo, sugerirao kolegici Du{ki populisti~ki: Sve je bolje od ovoga!
proces koji slu`bena Pri{tina pokre}e Juri{i} da u televizijskom javnom prostoru
protiv zvani~nog Beograda. U jednoj
tu`noj, neveseloj depe{i utemeljitelj srpske
treba pa`ljivo i odgovorno, po{teno
pona{ati se prema gostima. Ne{to sam i ja SRIJEDA,
25. FEBRUAR
socijaldemokratije Dimitrije Tucovi} petljao po televiziji, uglavnom
upozorava vladu u Beogradu da je bezuspje{no, ali je ostao profesionalni nerv
nepristojno ubivati Arnaute. Te{ko }e i}i ta da se ne smije biti neozbiljan i Nekako je neko, iz ovih ili onih razloga,
eventualna tu`ba Kosova protiv Srbije kao neodgovoran. Ako je smisao, ideja demonizirao, satanizirao, okuìo institut
{to je te{ko i{lo i s bh. i hrvatskom tu`bom. kompletiranja Mustafe Spahi}a i Dèvada kom{iluka. Mene je u~ilo u onom
Imaju dvojica majstora, pravnih Galija{evi}a taj da imamo obra~un dvojice nenarodnom reìmu da ti je kom{ija bliì od
proletera - Dario [imi} i Zarije Seizovi} - provincijskih primitivaca, emisija je potko{ulje. To se u recentnom vrijednosnom
koji su danas zatraìli obnovu procesa uspjela. Umjesto dijaloga imamo brbljanje sustavu zove po{tovanje i odgovornost.
protiv Srbije za djelo genocida po~injenog dvojice seoskih lola, umjesto argumenata Jutros nekako naletim na prvog kom{iju
u BiH. Ta je stvar propala, Me|unarodni imamo ideolo{ke kompromitacije. Kaèm FRANJU TOPI]A, predsjednika HKD
sud u Haagu je presudio svaku tu`bu prijatelju: I redovan i revnostan ~italac Napredak. Stojimo ispred Katedrale, ispred
protiv Srbije neosnovanom, neute- Oslobo|enja mukotrpno poku{ava shva- spomenika papi Ivanu Pavlu Drugom.
meljenom. Zanimljivo }e biti, i tu se titi o ~emu pi{e Mustafa Spahi}. Franjo je ogromne napore u~inio da razbije
pravna struka dokazuje, ho}e li Nije ovo uop}e bezazlena pri~a nego je, predrasude glede spomenika. Nemam
albanske/{iptarske vlasti angaìrati dapa~e, va`na i dalekose`na. razloga ne priznati, kom{ijsko-drugarski,
sveznaju}e-neznaju}e eksperte iz BiH da ovo Sarajevo, kakvo je, takvo je,
Seizovi}a i [imi}a.
UTORAK, prihvata spomenik svetom ocu Ivanu Pavlu
na na~in da je to dio kulturne, sakralne
PONEDJELJAK, 24. FEBRUAR tradicije. Papa Franjo iz nekih razloga
dolazi u pastoralnu posjetu Sarajevu, nije to
23. FEBRUAR Niu{ta se ne razumijem, niti ima potrebe
da se razumijem; te{ko je izboriti tu vrstu
slu~ajna ni jednostavna poruka. U cijeloj
pri~i mislim da bi trebalo shvatiti da je
Tu`no je i pomalo blasfemi~no gledati i nepripadanja. Stiù mi haberi ko }e biti tamo negdje u Vatikanu gdje se odlu~uje
slu{ati ve~era{nji sukob na FTV-u izme|u ministar u ovoj, ko }e biti ministar u onoj Sarajevo i va`no i te{ko mjesto.
Kretanje ukupnih deviznih rezervi u januaru 2015. godine

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, 7.940,16 mil. KM, to predstavlja maksimum ukupnih
mjesec januar u cjelini karakterie pad deviznih rezervi koji deviznih rezervi u januaru 2015. godine, i ujedno od
iznosi 30,52 mil. KM, odnosno procentualno izraeno - osnivanja CBBiH. Nakon toga ukupne devizne rezerve
0,39% (kraj januara 2015. u odnosu na kraj decembra biljee pad sve do pred kraj mjeseca kada ponovo biljee
2014.). U januaru je ostvaren negativan saldo prodaje i blagi rast.
kupovine KM prema komercijalnim bankama koji iznosi U januaru ukupne devizne rezerve su se u prosjeku
102,22 mil. KM. U januaru je za potrebe servisiranja kretale oko 7.855,72 mil. ekv. KM, to je za 121,93 mil. KM
spoljnog javnog duga ukupno pla}eno 33,30 mil. KM vie nego u prethodnom mjesecu.
(podatak Odjeljenja za servisiranje javnog duga BiH).
Ukupne devizne rezerve po~etkom januara nastavljaju Kretanje ukupnih deviznih rezervi tokom posmatranog
trend rasta iz prethodnog perioda i 07.01. dostiu nivo od mjeseca je prikazano na grafikonu.
Depoziti stanovni{tva su na kraju godine dostigli iznos ra~unima i koja se koriste za razne vrste teku}ih pla}anja.
od 9,121 milijardu KM, {to predstavlja pove}anje od 757 Depoziti nefinansijskih preduze}a su na kraju 2014.
miliona KM, odnosno za 9,1% u toku 2014. godine. Pri godine dostigli iznos od 3,628 milijardi KM, {to predstavlja
tome je porast depozita u doma}oj valuti (490 miliona KM) rast od 2,5% u toku godine. U pogledu ro~ne strukture
bio skoro duplo ve}i od porasta deviznih depozita (267 rast je bio neravnomjeran, pa je na godi{njem nivo do{lo
miliona KM), a {to govori da postoji zna~ajno povjerenje do porasta prenosivih depozita (koji se koriste za pla}anja
javnosti u doma}u valutu, pa se time odnos deviznih i naplate) koji su pove}ani za 145 miliona KM, odnosno za
depozita u odnosu na depozite u doma}oj valuti smanjio 6,3%, dok su tokom godine ostali depoziti smanjeni za 55
sa 1,6 na 1,46. U pogledu ro~ne strukture, naro~ito je miliona KM, odnosno za 4,4%. Na taj na~in je iznos
uo~ljiv godi{nji porast dugoro~nih depozita za 355 miliona prenosivih depozita postao duplo vi{i od ostalih depozita,
KM, koji su na kraju 2014. dostigli iznos 4,623 miliona {to ukazuje da doma}im preduze}ima ve}ina drànja u
KM. bankama sluì za izmirivanje obaveza, dok su iznosi za
Pri tome, depoziti koji se odnose na {tednju sredstva za potencijalna investiranja u opadanju.
(kratkoro~no i dugoro~no depoziti) iznose 5,33 milijarde Ukupni depoziti u komercijalnim bankama na kraju
KM, dok se preostali iznos od 3,72 milijardi KM odnosi na godine su iznosili 15,46 milijardi KM, {to je me|ugodi{nji
sredstva koje gra|ani privremeno drè na svojim rast od 8,5 %.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 26.2.2015 0:51 Page 10
MINI MARKET
TRE]A NESRE]A OD IZBORA DVA PUTIA
Nakon dva
neuspjela
Krajinik i Vuurovi osnivaju
poku{aja, izvornu stranku - SDS 1990
federalni Mom~ilo Kraji{nik, osu|eni ratni
zlo~inac, i Boìdar Vu~urovi}, ratni
koalicioni part- gradona~elnik Trebinja, namjeravaju da
osnuju novu stranku koja }e se
neri razilaze se vjerovatno zvati SDS 1990. Me|u starim
kadrovima SDS-a, okupljenim u
na tre}em sas- asocijaciju Stvaraoci RS-a, ve} duè
vrijeme tinja nezadovoljstvo aktuelnom
tanku u nedjelju politikom SDS-a. Kraji{nik je prije
desetak dana poslao pismo najvi{im
Ni iz drugog poku{aja federalni strana~kim organima SDS-a u kojem je
koalicioni partneri, SDA, HDZ i DF, zatraìo da se stvaraocima RS-a
nisu uspjeli dogovoriti raspodjelu prepusti 30 posto vlasti u toj stranci.
resora, i mada }e nastaviti pregovo- Kraji{nik, za kojeg se smatra da radi za
re u nedjelju, malo je vjerovatno da interese Milorada Dodika, u pismu
}e Federacija BiH u skorije vrijeme navodi da bi veliko iskustvo stvaralaca
dobiti novu izvr{nu vlast. HDZ i DF RS-a SDS-u vratilo stari sjaj. Po{to
traè po {est resora, SDA osam, nije dobio nikakav odgovor od
{to u ukupnom zbiru zna~i ~etiri aktuelnog rukovodstva RS-a, Kraji{nik
resora vi{e od ukupnog broja reso- je zaprijetio prekidanjem svih odnosa
ra federalne Vlade! sa SDS-om, otcjepljenjem i formiranjem
Kako ni jedan od koalicionih nove stranke. SDS 1990 ba{tinio bi
partnera ne pokazuje spremnost na izvornu tradiciju SDS-a, ~iji je osniva~ Mom~ilo
kompromis, ne treba isklju~iti Radovan Karadì}. Kraji{nik
mogu}nost da nakon nedjeljnih pre- (M.D.)
govora koalicioni partneri priznaju
kapitulaciju i da se izlaz iz politi~kog MED(IJ) I MLIJEKO
}orsokaka potraì u preslagivanju
parlamentarne ve}ine, i to na na~in
da se Vije}e ministara BiH formira
Srpska napredna stranka
bez HDZ-a, za {ta postoji parla-
mentarna ve}ina, a da do daljnjeg
Federacijom BiH kormilari aktuelna
zakupila TV Pink na 99
Vlada Nermina Nik{i}a u
tehni~kom mandatu. (M.A.) godina
Srpska napredna stranka zakupila je imali ni sa DOS-om, sa kojim smo ugovor
beogradsku televiziju Pink na 99 godina, o zakupu raskinuli posle samo nekoliko
saop{teno je iz ove politi~ke partije, sezona. Rejting Srpske napredne stranke
prenosi Njuz.net. garant je da }e zakup na{ih kapaciteta
Ugovor o dugoro~nom zakupu pot- ovoga puta potrajati rekao je @eljko
pisali su predsednik naprednjaka Mitrovi}, odbijaju}i da otkrije finansijske
Aleksandar Vu~i} i vlasnik ove medijske detalje ovog posla.
ku}e @eljko Mitrovi}, koji je izrazio zado- Predsjednik SNS-a Aleksandar Vu~i}
voljstvo zbog sklapanja aran`mana. rekao je da je sasvim normalno da jedna
- Sre}ni smo {to smo kona~no na{li nacionalna stranka u svom vlasni{tvu ima
strate{kog partnera na duge staze, {to nam i jednu televiziju sa nacionalnom frekven-
ranije nije polazilo za rukom. Sa JUL-om cijom i dodao da je to dokaz da SNS
smo imali saradnju koja jedva da je potra- po{tuje preporuke Evropske unije o
jala {est godina, a ni{ta vi{e sre}e nismo dugoro~noj medijskoj strategiji u Srbiji.
Nermin Nik{i}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 26.2.2015 0:52 Page 11
MINI MARKET
KUM (NI)JE DUGME
Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA Dragan Luka~
Vjerujete li da BiH moe vratiti na ~elo
Specijalne
Sutorinu u svoje okvire? policije RS-a
ALMIR TERZI] jerice, èljama lokalnog gu}e povratiti. Na granicama
stanovni{tva za samoopred- biv{e dràve ima i desetak
Politi~ki analiti~ar
jeljenje. Referiranje Sutorine mo`da i vi{e Sutorina, a doveo svog
Me|unarodnom sudu pravde vremenski kontinuitet uz
u Hagu donijelo bi vi{e {tete
nego eventualne koristi jer bi
kakve-takve odluke
dogovore zadràt }e posto-
i kuma Dragana
proces potrajao deceniju a u
tom periodu BiH mora ost-
je}e stanje granica. Ribi}a
variti klju~ne korake na putu ALEKSANDAR Nakon {to je novi ministar MUP-a
u euroatlanske integracije. Ti RS-a Dragan Luka~ smijenio
koraci bi bili znano oteàni
TRIFUNOVI] na~elnika Uprave kriminalisti~ke
zbog gubitka podr{ke Crne Glavni i odgovorni policije, na~elnika Uprave policije,
Gore koja je znatno ispred urednik medijskog
nekoliko na~elnika CJB i izvr{io
nas na tom putu. Ni sama portala BUKA
mnoge druge kadrovske promjene
NE EU ni NATO ne bi blago-
naklono gledali na otvaranje
odlu~io je da opremi Specijalnu
Mislim kako je pitanje Sutorine novih kriznih àri{ta. jedinicu policije RS-a, i to vojnim
i statusa tog podru~ja trebalo borbenim vozilima. Zbog te minis-
rje{avati u okviru osamostalje- trove odluke MUP RS-a remontuje
nja republika od biv{e SFRJ
ADIS ARAPOVI]
pet vojnih vozila TAM 150 i jedno
devedesetih godina. BiH je 6. Politolog
borbeno oklopno vozilo (BOV) za
aprila 1992. me|unarodno
potrebe specijalaca. Iako remont
priznata u sada{njim granica-
ma i u tim okvirima primljena u ovih vojnih vozila vr{i Vazduhoplov-
UN i druge me|unarodne ni zavod Kosmos, zbog tajnosti
organizacije. Bojim se da bi angaòvana je privatna firma za
novo otvaranje pitanja granica NE autoremont Metal-Flex u Banjoj
u BiH posebno bilo bolno za To je ozbiljna me|unarodna Luci. Ina~e, Luka~ je krajem janu-
njene gra|ane i otvorilo ranije intervencija, iza nje mora sta- ara smijenio komandira Specijalne
strahove. Svoju dràvnost BiH jati ozbiljan razlog, ozbiljne jedinice policije Predraga
je platila stotinama hiljada dràve, a na{a dràva to nije. Krajinovi}a, a na njegovo mjesto
nevinih `rtava i niko nema
pravo da na bilo koji na~in to
DA/NE postavio svog kuma Dragana
ugrozi. Od snage argumentacije, ALEKSANDAR Ribi}a. Ja~anje Specijalne jedinice
mo}i i spremnosti protago- HR[UM policije i njeno dodatno opremanje
nista ovisi ishod svake, pa i mnogi vide kao dio priprema za
E[REF KENAN ove akcije u me|unarodnim
Novinar i urednik
TV Pink BH odbranu aktuelne vlasti na ~elu sa
RA[IDAGI] odnosima. Miloradom Dodikom. (M.D.)
Profesor na FPN-u
JOSIP
MUSELIMOVI]
Advokat
NE NE
Velike sile ne}e dopustiti Ne vjerujem da BiH moè
nove promjene granica na vratiti Sutorinu u svoje okvi-
Balkanu, pogotovo kada iza NE re jer za takav poduhvat je
njih ne stoje nikakve stvarne Bez obzira {to bi to bilo potreban pregovara~ki tim Dragan Luka~
tenzije uzrokovane, prim- pravi~no, Sutorinu nije mo- koji BiH nema!

asim:TEKST osnova.qxd 26.2.2015 0:47 Page 12
SAMO JE KEBO GRANICA
Donedavni potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo podnio je molbu da mu se

u skladu sa Zakonom odobri isplata naknade plae nakon prestanka javne
funkcije, to je zapravo slubeni naziv za bijeli hljeb; Slobodna Bosna otkriva
formalno-pravnu neutemeljenost Kebine molbe
NAKON ISTEKA MANDATA

KEBO IDE U PENZIJU I NEMA
PRAVO NA BIJELI HLJEB
Pi{e: EMIR HOD@I]
D
onedavni potpredsjednik Federa-
cije BiH Mirsad Kebo uputio je
nadle`nim federalnim institu-
cijama molbu da mu se odobri
isplata pla}a nakon prestanka
javne funkcije. Rije~ je o famoznom
bijelom hljebu, odnosno privilegiji koju
je za sebe izglasala odmetnuta politi~ka
elita, a koja (privilegija) podrazumijeva
pravo da izabrani funkcioneri 12 mjeseci
nakon isteka mandata primaju pla}u u
punom iznosu.
U Kebinom slu~aju, radi se o nimalo
zanemarljivom iznosu od oko 6.000 KM
mjese~no, budu}i da je pla}a
potpredsjednika Federacije BiH svrstana u
rang najvi{ih pla}a u Federaciji.
Obra~unava se po koeficijentu 9,80
jednako kao i federalnom premijeru, a
neznatno vi{u pla}u ima samo predsjednik
Federacije BiH - koeficijent 10. NEMA ZAKONSKO UPORI[TE
U svojoj molbi Kebo se pozvao na Biv{i dopredsjednik Federacije Mirsad Kebo
primjenu ~lana 11. Zakona o pla}ama i ispunio je uvjete za penziju jo{ prije dvije godine
naknadama u organima vlasti Federacije
BiH, koji glasi: Izabrani du`nosnici, nosioci izvr{nih bra 1947. godine, a to zna~i da je jo{ prije
Izabrani du`nosnici i nosioci izvr{nih funkcija i savjetnici koji se, u skladu sa vi{e od dvije godine ispunio uvjete za
funkcija nakon prestanka obavljanja javne zakonom, vrate na isto ili sli~no radno odlazak u penziju. U navedenom Zakonu
funkcije, a do zasnivanja novog radnog ili mjesto sa kojeg su izabrani, odnosno jasno pi{e da pravo na ovu priviligiju imaju
ugovornog odnosa ili do ispunjavanja uvje- imenovani na javnu funkciju, nemaju pravo oni funkcioneri koji nakon isteka mandata
ta za penziju, prema op}im propisima, na naknadu pla}e iz stava 1. ovog ~lana. nisu ispunili uvjete za odlazak u penziju.
imaju pravo na naknadu pla}e koju su ost- Molba Mirsada Kebe, u formalno- Kebo dakle nema pravo na bijeli
varivali dok su obavljali javnu funkciju u pravnom smislu, potpuno je neutemeljena hljeb, ali ima pravo na isplatu basnoslovne
trajanju od 12 mjeseci. Prava iz stava 1. jer ~lan Zakona na koji se Kebo poziva otpremnine, a {to je regulirano ~lanom 16.
ovog ~lana imaju i savjetnici u trajanju od 6 isklju~uje pravo na bijeli hljeb onim istog Zakona:
mjeseci, ukoliko su du`nost savjetnika funkcionerima koji su stekli pravo na Izabrani du`nosnici, nosioci izvr{nih
obavljali dulje od dvije godine. odlazak u peziju. Kebo je ro|en 22. septem- funkcija i savjetnici imaju pravo na
Kebo traì i jare i pare: nakon bijelog hljeba o~ekuje

otpremninu u iznosu od oko 30.000 KM
KEBO NE]E U PENZIJU, TRA@I BIJELI HLJEB
I JARE, I PARE
Nakon bijelog hljeba Mirsad
Kebo }e traìti i otpremninu

SAMO JE KEBO GRANICA

isplatu otpremnine prilikom odlaska u
penziju u iznosu od pet njegovih
prosje~nih pla}a ispla}enih u prethodnih IZBJEGAVANJE ZAKONSKE OBAVEZE
pet mjeseci.
Kebo moè ra~unati na otpremninu od
oko 30.000 KM, ali on bi radije i jare i pare
Kebo se nije pojavio na
- da nakon isteka mandata jo{ 12 mjeseci
prima pla}u u iznosu od oko 6.000 KM
primopredaji dunosti
mjese~no, a tek potom da dobije i Ve} smo ranije objavili da se politi~ke kulture nego je i zakonska
otpremninu u iznosu od 30.000 KM, koja donedavni potpredsjednik Mirsad Kebo obaveza. Uostalom, i uvo|enje institucije
mu pripada u skladu s ~lanom 16. citiranog odbio susresti s novoizabranom bijelog hljeba pravdalo se upravo
Zakona. potpredsjednicom Melikom ~injenicom da odlaze}i funkcioner ima
Te{ko je povjerovati da je Mirad Kebo Mahmutbegovi} i pomo}i joj u obavezu neko vrijeme tijesno sura|ivati i
previdio o~iglednu ~injenicu da nakon preuzimanju du`nosti. Primopredaja pomagati svom nasljedniku u preuzimanju
isteka mandata nema pravo na bijeli du`nosti nije samo stvar elementarne povjerene du`nosti.
hljeb. Ili je ra~unao da }e mu nadle`ni
progledati kroz prste i dopustiti mu
pravo koje mu Zakonom ne pripada, ili je Kebina ambicija da narednih 12 mjese- demonstranata u prolje}e pro{le godine.
pak ra~unao da }e njegova molba biti ci uìva u bijelom hljebu, osim s Osim toga, Ke bina redovna penz i ja
odbijena, ~ime bi stekao status `rtve koji pravnog, problemati~na je i s moralnog uop}e nije zane marljiva. S obzirom da je
bi mu pomogao u prikupljanju donacija za aspekta. Kebo je bio me|u rijetkim feder- posljednjih tridesetak godina {etao s
rad vlastite nevladine organizacije pod alnim funkcionerima koji su pro{le godine jedne na drugu visoko pla}enu funkciju,
nazivom Prkos koju upravo poku{ava u prolje}e otvoreno podràvali demon- njegova penzija ne}e biti nià od 2.000
osnovati. stracije gra|ana. Jedan od klju~nih zahtje- KM, {to je 2,5 puta vi{e od trenutne
va ozloje|ene mase, odnosio se upravo na prosje~ne pla}e u Federaciji BiH.
ukidanje cijele lepeze funkcionerskih priv- Kebina }e penzija biti ve}a od pla}e koju
PISMO S KRIVOM ADRESOM ilegija o kojima obi~ni smrtnici mogu prima golema ve}ina redovnih univerizi -
samo sanjati. Me|u ostalim, demonstranti tetskih profesora, akademika i ljekara s
su traìli i ukidanje bijelog hljeba. I to vi{edecenijskim radnim staòm.
Kebo molbu je, barem za sada,
jedini zahtjev koji je
uputio svojoj prihva}en, ne samo u
obi~nom puku, nego
nasljednici i me|u najve}im
brojem funkcionera
Meliki na koje se neposred-
no odnosi. O tome
svjedo~i i ~injenica
Mahmutbegovi da su upravo na dan
kada je Kebo napus-
Kako smo doznali, Kebina molba za
tio potpredsjedni~ki
bijeli hljeb, osim {to je zakonski
kabinet, zastupnici u
neutemeljena, upu}ena je i na krivu
Predstavni~kom
adresu! Kebo je naime svoju molbu
domu ogromnom
adresirao na kabinet potpredsjednika
ve}inom (29 za, 2
Federacije BiH, mada je Zakonom
izri~ito propisano da nadzor nad prim-
protiv) podràli
jenom ovog zakona vr{i Federalno
ukidanje bij e log
ministarstvo pravde i Federalno min-
hleba za funkci -
istarstvo finansija, svako u okviru svojih onere u drà vnim
nadle`nosti. institucijama. Iden-
ti~na inicijativa
o~ekuje se i u entitet-
skim parlamentima i,
sude}i prema stavo-
vima ve}ine entitet-
skih zastupnika, ta }e
inicijativa dobiti
ve}insku podr{ku.
Najmanje {to se
od Kebe o~ekivalo
jeste da javno podrì
Melika ukidanje bijelog
Mahmutbegovi} hljeba, tim prije {to
je napadno podràvao
opravdane zahtjeve
SLOBODNA BOSNA I 26.2.2015.

14
Skandal:Skandal.qxd 26.2.2015 0:46 Page 15
SKANDAL NEDJELJE
SDP-ova trojka u Vijeu ministara blokirala rad Konkurencijskog vijea

Ministri Lagumdija, Hadi i Osmi, bez
ikakvog razumnog objanjenja, blokirali su
uobiajenu rotaciju na elu Konkurencijskog
vijea i time blokirali rad ove vane institucje
Pi{e: ASIM METILJEVI]
K
onkurencijsko vije}e BiH, cen-
tralna institucija dràve zaduèna
za spre~avanje trì{nog mono-
pola i razvoj slobodnog trì{ta,
potpuno je paralizirana ve} dulje
od ~etiri mjeseca, a izravnu odgovornost za
blokadu rada ove va`ne institucije snose
odlaze}i ministri SDP-a u Vije}u ministara
BiH, Zlatko Lagumdìja, Damir Hadì} i
Zekerijah Osmi}. Trajno nesposobni da
razlu~e privatne i partijske interese od
interesa dràve i dru{tva u cjelini, SDP-ovi
ministri svjesno su blokirali izbor novog
~elnika Konkurencijskog vije}a, koji se
ina~e rutinski bira svake godine po sistemu
rotacije. Konkurencijsko vije}e ima {est
~lanova i Zakonom je predvi|eno da se
predsjednik Konkurencijskog vije}a rotira
svake godine, bez mogu}nosti obnove man-
data.
Jednogodi{nji mandat posljednjeg
predsjednika Konkurencijskog vije}a
Gordana Raspudi}a istekao je krajem
deveteg mjeseca protekle godine, pa je
slijede}a na redu za preuzimanje jedno- PARTIJSKI ISPRED DR@AVNIH INTERESA
godi{njeg mandata bila Maida âmpara. SDP-ovi ministri Lagumdìja, Hadì} i Osmi} svjesno su blokirali rad Konkurenskog vije}a BiH
No, na sjednici Vije}a ministara BiH
SDP-ovi ministri Lagumdìja, Hadì} i ~elu Konkurencijskog vije}a.U~inili su to odlu~ivati bez predsjednika, pa svi
Osmi}, bez ikakvog racionalnog obrazlo- zbog najprizemnijih razloga - pakosti i prigovori, ma kako bili osnovani, bit }e
ènja i argumenata, odbli su glasati za osvete, budu}i da je Maida rodbinski odbijeni ako izostane reakcija Konkuren-
izbor ove kandidatkinje, koju su jedno- povezana s Aljo{om âmparom, bliskim cijskog vije}a.
glasno predloìli ~lanovi Konkuren - saradnikom lidera SDA Bakira Izetbe- Mo`da se ba{ u tome kriju razlozi zbog
cijskog vije}a i ~iji je izbor dobio podr{ku govi}a. kojih su SDP-ovi ministri Lagumdìja,
Ureda za zakonodavstvo Vije}a ministara No, ova prizemna pakost SDP-ovih Hadì} i Osmi} blokirali rad Konkurencij-
BiH. ministara nanosi ozbiljnu ekonomsku {tetu skog vije}a.
Ministri Lagumdìja, Hadì} i Osmi} dràvi i uveliko izlazi iz okvira me|u- Me|u prigovorima za nedopu{tenu
glasali su protiv i na ponovljenoj raspravi strana~kog podmetanja i prepucavanja. koncentraciju i zloupotrebu trì{nog mono-
koja je uslijedila na intervenciju obezglav- Pred Konkurencijskim vije}em BiH ve} pola, naime, ima i nekoliko upu}enih protiv
ljenog Konkurencijskog vije}a. Zakonom nekoliko mjeseci stoji nerije{eno desetak firmi koje, javna je tajna, uìvaju otvorenu
je naime predvi|eno da predsjednik saziva krupnih predmeta vezanih za nedopu{tenu podr{ku SDP-a ili, preciznije re~eno, biv{ih
sjednice i potpisuje sve akte, a to prakt~no koncentraciju i zloupotrebu monopolskog ~elnika SDP-a. Takav je primjerice prigo-
zna~i da je rad Konkurencijskog vije}a bez poloàja i prijeti realna opasnost da svi vor na monopolsku poziciju televizijskog
predsjednika potpuno paraliziran. osnovani prigovori budu odbijeni logikom kanala Sport Klub u vlasni{tvu Dragana
Nije te{ko doku~iti za{to su ministri iz administrativne {utnje. Naprosto, [olaka, koji uìva otvorenu podr{ku Zlatka
SDP-a glasali protiv rutinske smjene na Konkurencijsko vije}e ne moè raditi i Lagumdìje.

INTERVJU-MILAN:INTERVJU - osnova.qxd 25.2.2015 20:20 Page 16
NOVA STRATEGIJA REFORME PRAVOSU\A
INTERVIEW
MILAN TEGELTIJA predsjednik Visokog sudskog i tuiteljskog vijea
Nakon est mjeseci predsjednikog mandata prvi ovjek VSTV-a Milan Tegeltija
govori o promjenama u procesu izbora i imenovanja sudaca i tuitelja, priznaje
kako su u prolosti poinjene brojne greke i propusti i komentira sve
ee kritike koje na raun bh. pravosua dolaze i od domae javnosti
i iz diplomatskih krugova
Sudije i tuìoci koji svoj posao

rade lo{e morat }e odgovarati,u
borbi protiv korupcije i kriminala
presudni su odlu~nost, volja i
dobri resursi
Iz medija sam saznao za prijedlog izmjene Zakona o VSTV-u, nastojimo
Razgovarala: SUZANA MIJATOVI] rezolucije i ne mogu komentarisati ispraviti propuste. Ja razumijem da su
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
dokument koji nije usvojen. Strategija za gra|ani u ovoj zemlji nezadovoljni svim
reformu pravosu|a koja se spominje strukturama sistema, uklju~uju}i i
K
obuhvata sve segmente pravosudnog pravosu|e, ali se ne moè ni o~ekivati da
omitet za vanjske poslove sistema, od izbora i imenovanja nosilaca samo pravosudni sistem bude dobar, ako je
Europskog parlamenta obavio je pravosudnih funkcija, do disciplinskih sve ostalo lo{e. Moram, me|utim,
u utorak, 24. februara, prvu postupaka. Ona se odnosi na svaki segment naglasiti da je u generalno lo{em
raspravu o Nacrtu nove rezo- pravosu|a, od nezavisnosti i integriteta Izvje{taju Evropske komisije za BiH za
lucije za BiH u kojoj se ponovno pravosudnog sistema, do efikasnosti i pro{lu godinu, pravosu|e istaknuto kao
upozorava da je korupcija najve}i problem odgovornosti sudija i tuìlaca, kako bi i u najbolja karika.
bh. dru{tva. EEuropski parlament je i dalje BiH dostigli evropske standarde.
ozbiljno zabrinut zbog neu~inkovitosti SUDIJE I TU@ITELJI U
pravosudnog sistema BiH, navodi se u Da, ali o tome slu{amo ve} jedanaest SUKOBU INTERESA
prijedlogu rezolucije, uz jasnu preporuku godina, otkako je zapo~eo proces reforme Ipak se u prijedlogu rezolucije navodi
budu}em sazivu Vije}a ministara BiH da pravosu|a... da postoji bojazan zbog rizika od politi~kih
usvoji ve} pripremljenu strategiju reforme To jeste bio po~etni cilj, ali moramo pritisaka na sudske procese, politizacije
pravosu|a. Najnovije diplomatske kritike biti realni kada govorimo o periodu koji je postupaka imenovanja sudaca i tuìtelja, te
skromnih rezultata bh. pravosu|a i iza nas. Ura|ene su dobre stvari, sukoba interesa u pravosu|u. Da li Vi to
inzistiranje na borbi protiv sistemske pravosu|e je podignuto na jedan vi{i nivo shvatate kao kritiku na ra~un VSTV-a?
korupcije bili su povod razgovora s u pore|enju sa situacijom nakon rata, ali je Ako bi takva rezolucija bila usvojena,
predsjednikom Visokog sudskog i bilo i dosta proma{aja i nedostataka. Kao i mogla bi se u jednom dijelu smatrati i kao
tuìteljskog vije}a BiH Milanom svaki drugi, i pravosudni sistem ~ine ljudi. kritika, i ne}u sada ulaziti da li je opravdana
Tegeltijom, bez ~ijeg aktivnog anga`mana Ta~no je da je kod izbora i imenovanja ili nije. Mi smo polovinom pro{le godine
nema ni reforme pravosu|a. sudija i tuìlaca bilo gre{aka, ali zakoni krenuli s novom procedurom izbora i
koji su na snazi nisu dali VSTV-u imenovanja sudija i tuìlaca, jer od toga
Moète li, za po~etak, objasniti {to podra- adekvatne korektivne mehanizme da se zavisi sve. Uveli smo testne procedure,
zumijeva nova strategija reforme pravosu|a? takve gre{ke isprave. Mi sada, kroz nove potpuno smo objektivizirali proces izbora i

SAD ILI NIKAD
POZIV NA OSTAVKE
Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija poru~uje da
odgovornosti ne}e biti po{te|eni ni {efovi sudova i
tuìteljstava, ako rezultati budu lo{i, traìt }e se njihove ostavke

NOVA STRATEGIJA REFORME PRAVOSU\A

imenovanja i smanjili uticaj ljudskog
faktora, odnosno subjektivizam.
Delegacija Europske unije u BiH je

koncem pro{le godine o{tro reagirala na
poku{aj izmjene Pravilnika o sukobu
interesa ~lanova VSTV-a. Za{to je, uop}e,
pokrenuta inicijativa za izmjene i dopune
Pravilnika koji je usvojen u maju 2014.?
Jedan ~lan VSTV-a je pokrenuo
inicijativu za izmjenu jednog ~lana
Pravilnika o sukobu interesa, uz obrazlo-
ènje da je potrebno izvr{iti uskla|ivanje s
Poslovnikom, odnosno Zakonom o VSTV-
u. Sva rasprava je bila na tu temu, a mi sada
planiramo da se pravilnik o sukobu interesa
pro{iri i na sve sudske i tuìla~ke strukture,
a ne samo na ~lanove VSTV-a.
Zar inicijativu za izmjenu Pravilnika

nije pokrenuo Jovan îzmovi}, kako bi
njegov i sin Zijada Kadri}a, tako|er ~lana
VSTV-a, mogli konkurirati na pozicije
sudaca? VRIJEME JE
To su bile medijske {pekulacije, ali je donosi izvr{na i zakonodavna vlast. Nismo
zvani~no obrazloènje koje je Jovan ZA PROMJENE: konsultovani o tome kada }e Zakon stupiti
îzmovi} dao uskla|ivanje Pravilnika s Tano je da je kod na snagu, a siguran sam da je vremenski rok
aktom vi{e pravne snage, dakle, Poslov- bio prekratak.
nikom i Zakonom o VSTV-u. izbora i imenovanja
Pla{ite li se da }e federalni Uskok u
U kojoj je fazi sada rasprava, i ho}e li sudija i tuilaca bilo kona~nici imati iste rezultate kao Specijalno
se Pravilnik mijenjati, ili ne}e? greaka, ali zakoni koji su tuìteljstvo Republike Srpske, koje je
Mi smo zaklju~ili da se ta ta~ka ponovo svojedobno formirano po uzoru na
razmatra poslije seminara u organizaciji na snazi nisu dali VSTV-u srbijansko tuìteljstvo, ali do sada nije
Evropske komisije, koji je odràn kroz podiglo nijednu ozbiljnu optu`nicu? I da li
instrument Evropske unije za tehni~ku adekvatne korektivne je uop}e formiranje specijalnih sudova i
pomo} i razmjenu informacija (TAIEX), mehanizme da se takve tuìteljstava preduvjet za efikasno
odnosno, nakon {to ~ujemo mi{ljenja procesuiranje organiziranog kriminala i
evropskih eksperata. Obavili smo stru~nu greke isprave korupcije?
raspravu, koja je bila vrlo konstruktivna, i Ne bih komentarisao rezultate Speci-
vidjet }emo ho}e li Jovan îzmovi} i dalje Federacije BiH, mogu re}i da jo{ uvijek ne jalnog tuìla{tva u RS-u. Razli~ite dràve
insistirati na promjeni ~lana. postoje uslovi da mi izvr{imo izbor sudija i imaju razli~ite modele, ali su u borbi protiv
tuìlaca, odnosno, da oni stupe na du`nost. organizovanog kriminala i korupcije
VSTV je ovog tjedna raspisao Mi }emo pokrenuti proceduru, ve} smo presudni volja i resursi kojima se raspolaè.
konkurs za popunu vi{e upra`njenih mjesta, zavr{ili sistematizaciju radnih mjesta, U Specijalnom tuìla{tvu RS-a, recimo,
izme|u ostalih, i predsjednika Osnovnog utvrdili broj potrebnih sudija i tuìlaca, tuìoci imaju stru~ne saradnike, istraìoce, a
suda u Banjoj Luci. Moète li Vi ponovno donijeli odluku o raspisivanju konkursa... u Federaciji BiH ne postoji tuìla{tvo koje
konkurirati na tu funkciju, ili ste zbog Me|utim, i kada procedura bude zavr{ena, je pandan tome. Najmanje je va`no kako }e
sada{njeg anga`mana u VSTV-u u sukobu te sudije i tuìoci ne}e stupiti na du`nost, se pravosudne institucije zvati, bitno je
interesa? sve dok ne dobijemo potvrdu da su ~ime raspolaù i kakva ovla{tenja imaju.
U slu~aju da konkuri{em, morao bih dati obezbije|ena potrebna finansijska sredstva i Nova zakonodavna i izvr{na vlast u
ostavku na ~lanstvo u VSTV-u, {to ja ne}u osnovni uslovi za njihov rad. Poznato je da Federaciji BiH mora obezbijediti uslove za
u~initi. je federalna Vlada nedavno zatraìla primjenu ovog Zakona.
odlaganje po~etka primjene Zakona o
FEDERALNI USKOK NA ÊKANJU suzbijanju korupcije i organizovanog Nakon {to ste izabrani za
Nedavno ste najavili da }e VSTV kriminala za godinu dana, do 1. februara predsjednika VSTV-a najavljivali ste da }e
raspisati i konkurs za izbor novih sudaca i 2016. borba protiv organiziranog kriminala i
tuìtelja u Vrhovnom sudu FBiH i korupcije biti u fokusu Va{eg rada, ali
federalnom Tuìteljstvu. Kada }e proces Da li je VSTV konzultiran u fazi konkretnih rezultata jo{ nema.
imenovanja biti zavr{en, budu}i da je to pripreme seta antikorupcijskih zakona u U predmetima koruptivnih krivi~nih
jedan od najva`nijih uvjeta za primjenu Federaciji BiH? djela i organizovanog kriminala je
Zakona o suzbijanju korupcije i Jeste, jer se VSTV mora konsultovati o nemogu}e o~ekivati brze rezultate. Moraju
organiziranog kriminala? svim zakonima koji imaju influence na se upotrijebiti posebne istra`ne radnje,
Kada je u pitanju formiranje posebnih pravosudni sistem, dali smo svoje mi{ljenje, posebne mjere, te se istrage vode u najve}oj
odjela Vrhovnog suda i Tuìla{tva ali odluke o formiranju posebnih odjela tajnosti. înjenica da se ne podiè
18 SLOBODNA BOSNA I 26.22015.

SAD ILI NIKAD

optu`nica ne zna~i da se ni{ta ne radi, ili da
se ni{ta ne de{ava. Ne moè se problem
korupcije i organizovanog kriminala u BiH
rije{iti ni preko no}i, ni za godinu dana,
bojim se da }e nam trebati puno vi{e
vremena.
[KRIPI NA SVE STRANE

Podsjetit }u Vas da je Tuìteljstvo
BiH formirano prije jedanaest godina, ali je
broj takvih predmeta, koji su zavr{eni
pravomo}nim osu|uju}im presudama,
zanemarljiv. Kako je, primjerice, mogu}e
da je akcija kodnog naziva Boss, u kojoj
je uhap{eno vi{e osoba zbog sumnje da su
po~inili milijunske carinske i porezne utaje, KO ]E BIRATI SUCE I
izvedena u septembru 2012., a da optu`nica
TU@ITELJE
jo{ nije podignuta? Iako je ~lan VSTV-a BiH, advokat
Ne raspolaèm sa dovoljno informacija Jovan îzmovi} se zalaè za
da bih dao konkretan odgovor, ali mogu re}i formiranje entitetskih vije}a
da zaista postoji nekakav problem. Ili se
istraga trebala obustaviti zbog nedostatka Inicijativa je vrlo realna, ali njena koji bi trebao, a nije u opticaju, a blokirani
dokaza, ili se morala podi}i optu`nica. realizacija vi{e ne zavisi od nas. Definitivno su nam i sudski resursi. Sada je nu`no da
Problem je {to ovdje {kripi na sve strane. je jasno da su komunalni predmeti zatrpali parlamenti na svim nivoima donesu izmjene
Imamo ogroman broj nezavr{enih istraga u na{e sudove i da sudovi u ovim slu~ajevima zakona.
predmetima ratnih zlo~ina i mi smo oja~ali djeluju kao naplatna slu`ba, jer tu nemate
te kapacitete zapo{ljavanjem 18 novih su|enja. A pravosu|e je previ{e skup sistem Nakon iste sjednice je objavljeno
tuìlaca. Te{ko je voditi frontalnu bitku i da bi se bavilo naplatama 10 ili 20 KM. Mi priop}enje u kojem se navodi da VSTV
biti jednako efikasan na svim poljima. smo napravili dva modela, javnih i privatnih svoju funkciju moè obavljati isklju~ivo
Nadam se da }emo vremenom, rje{avanjem agencija, s tim da je stav VSTV-a da je drugi kao jedinstvena institucija na dràvnoj
slu~ajeva ratnih zlo~ina, rasteretiti jedan model privatnih agencija optimalan. razini. Da li je ta poruka bila reakcija na
broj tuìlaca, koji }e onda biti preusmjereni istup Va{eg kolege Jovana îzmovi}a,
na predmete korupcije i organizovanog Kako bi funkcionirale privatne koji se nedavno zaloìo za formiranje
kriminala. Svjestan sam o~ekivanja gra|ana agencije, kao utjeriva~i dugova? VSTV-a na razini entiteta i u Distriktu
koji su izmoreni obe}anjima, ali nema To je model koji postoji u Njema~koj i Br~ko?
opipljivih, konkretnih rezultata. Uvjeren ne znam za{to ne bi bio i kod nas. Nad Nisam bio na toj sjednici, i to saop{tenje
sam da }e rezultati do}i, ali ponavljam da se privatnim bi izvr{iteljima ostala sudska ne bih komentarisao. Gledao sam emisiju i
radi o sloènim predmetima, koji se ne kontrola, u slu~ajevima ako su pogrije{ili, pratio {ta je Jovan îzmovi} rekao, ali je on
mogu zavr{iti za nekoliko mjeseci. prekora~ili svoja ovla{tenja. Morate znati istovremeno izjavio da ne govori kao ~lan
da je u komunalnim predmetima zarobljeno VSTV-a, nego kao advokat i predsjednik
Ima li VSTV kapacitete da tuìtelje preko milijardu maraka, ogroman novac Advokatske komore RS-a.
koji pojedine istrage vode godinama pozove
na odgovornost?
Po{to mi nemamo korektivni meha-
nizam koji se odnosi na smjenu
rukovodioca u pravosudnim institucijama
prije isteka mandata, osim u slu~ajevima
kada je po~injen disciplinski prekr{aj,
siguran sam da }emo pa`ljivo razmatrati
izvje{taje svih {efova sudova i tuìla{tava.
Tamo gdje ne budemo nalazili dovoljno
efikasnosti, te }emo rukovodioce pozvati da
daju ostavke. Siguran sam i da }emo u
na{im internim dokumentima morati
donijeti odre|ene izmjene i efikasnost
sudija i tuìlaca inkorporirati u stavku
disciplinske odgovornosti. Za sve je,
me|utim, potrebno vrijeme, da se stvari
posloè na pravi na~in.
Na posljednjoj sjednici VSTV-a

pokrenuta je inicijativa da se tzv. komu-
nalni predmeti prebace u nad le` nost
javnih ili privatnih agencija. Koliko je
takav prijedlog realan?

ambasador skrbic:TEKST osnova.qxd 25.2.2015 23:23 Page 20
DIPLOMATSKA AFERA
Savez za promjene trai hitnu smjenu ambasadora BiH u Beogradu i DODIKOVOG

kuma RANKA KRBIA, koji je kao ministar zdravlja na nabavci medicinske
opreme otetio fondove zdravlja RS-a i Srbije sa preko 10 miliona eura; na list
saznaje kako je krbi poslovao sa sumnjivom firmom sa Maralskih Ostrva i na
koji nain e ga pokuati zatititi predsjednik RS-a Milorad Dodik
OPOZIV AMBASADORA RANKA

[KRBI]A IZ BEOGRADA DODIK
NE MO@E SPRIJEÎTI!
Pi{e: MIRHA DEDI]
L
ider SDS-a Mladen Bosi} i
predsjednici stranaka okupljenih u
Savez za promjene postigli su
sporazum da se sa funkcije
ambasadora BiH u Beogradu
opozove Ranko [krbi}. Biv{i ministar
zdravlja RS-a i kum Milorada Dodika
vjerovatno }e biti opozvan u narednih
dvadesetak dana i to zbog skandala sa
nabavkom medicinske opreme i drugih
malverzacija koje su obiljeìle njegov
sedmogodi{nji mandat ministra u Vladi RS-a,
od marta 2006. do marta 2013. godine.
Kako na{ list saznaje, [krbi} }e biti
opozvan u paketu s jo{ nekoliko ambasado-
ra ~ije povla~enje je traìo Dragan ôvi},
hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH. Upravo
iz tih razloga ôvi} se ne}e protiviti smjeni
Dodikovog kuma Ranka [krbi}a.
KUM NIJE DUGME
SUMNJIV ARAN@MAN NA Milorad Dodik uvjerava svoje partijske kolege da zna
MAR[ALSKIM OSTRVIMA na koji na~in }e spasiti svog kuma Ranka [krbi}a
Predsjednik SDS-a Mladen Bosi} je
krajem februara pro{le godine Specijalnom
Tuìla{tvu za organizovani kriminal Srbije Rije~ je o spornom ugovoru izme|u Mar{alskih Ostrva, koja ima predstavni{tvo
dostavio podebelu dokumentaciju koja Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a sa u Cirihu, sklopljen je bez javnog tendera
svjedo~i o malverzacijama u Fondu firmom Pharma Trade, koji je sklopljen 2007. godine, nakon {to je Vlada RS-a
zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, kada je na ~elu Vlade RS-a bio Milorad godinu dana ranije donijela zaklju~ak o
kojima je Fondu zdravstva Srbije nanesena Dodik, a kasnije je dogra|ivan. prihvatanju informacije o dugovanjima
materijalna {teta koja se procjenjuje na 10,9 Ugovor Fonda zdravstvenog osiguranja prema zdravstvenim ustanovama u Srbiji i
miliona eura. RS-a sa firmom Pharma Trade sa na~inu izmirenja usagla{enih obaveza.
êlnici SDS-a do{li u posjed neoborivih dokaza

o jo{ jednoj vi{emilionskoj pronevjeri u kojoj
je u~estvovao [krbi}
SMJENA AMBASADORA
Dio tih dugovanja trebalo je da se izmi-
ri putem isporuke medicinske opreme
zdravstvenim ustanovama u Srbiji, a koju je
Fond zdravstvenog osiguranja RS-a
kupovao od Pharma Tradea. Sve bi bilo u
redu da kod realizacije ovog ugovora nije
do{lo do malverzacija, na koje upu}uje
dokumentacija koja je proslije|ena
nadle`nim istra`nim organima Srbije.
Klju~no je pitanje zbog ~ega je dug
pla}en opremom, kada je RS imala novac
da izmiri dug u cijelosti zdravstvenim
ustanovama u Srbiji, kao i zbog ~ega su u
toku realizacije posla mijenjani uslovi
ugovora na {tetu RZZO Srbije. Osnovni
ugovor je podrazumijevao da firma Pharma
Trade snosi tro{kove carina, poreza i drugih
da`bina vezano za isporuku opreme, a
aneksima je teret tih obaveza preba~en na
Srbiju.
Sve je po~elo krajem 2006. kada je
tada{nji predsjednik Vlade RS-a Milorad
Dodik s Vladom Srbije postigao dogovor o
izmirenju dugovanja prema zdravstvenim
ustanovama u Srbiji koji je akumuliran
prethodnih godina, i to kroz opremu.
S ciljem realizacije Vladinog zaklju~ka,
tada{nji direktor Fonda zdravstvenog
osiguranja Goran Kljaj~in je 22. novembra
2006. godine sa Republi~kim zavodom za
zdravstveno osiguranje Srbije u Beogradu,
koji je zastupala Svetlana Vukajlovi},
zaklju~io Ugovor o regulisanju me|usobnih
prava i obaveza. Nakon toga Vlada RS-a je
10. maja 2007. godine donijela zaklju~ak
kojim je dala saglasnost Fondu za
dono{enje odluke o pokretanju pregovara-
~kog postupka bez tendera. Ve} 11. maja
2007. Kljaj~in je donio odluku o pokretanju
pregovara~kog postupka bez objave
obavje{tenja o nabavci, a potom i odluku o
dodjeli ugovora od 8. juna 2007. godine
kojom je prihva}en izvje{taj o radu
Komisije za provo|enje pregovara~kog
postupka. Za najpovoljnijeg ponu|a~a
izabrana je firma Pharma Trade Cirih.
Ugovor sa firmom iz Ciriha Fond
zdravstvenog osiguranja za nabavku
medicinske opreme potpisao je 20. juna te
godine. Ukupna vrijednost ugovora o
nabavci opreme koju je trebalo isporu~iti
zdravstvenim ustanovama u Srbiji iznosi
10, 9 miliona eura. U ugovoru je navedeno
da dobavlja~ uzima rabat od 10 posto neto
vrijednosti opreme.
Na osnovu potpisanog ugovora s
firmom iz Ciriha, FZO RS-a obezbijedio je
i bankovnu garanciju s Hypo bankom u
VRIJEME ZA Banjoj Luci na iznos neto vrijednosti
POVRATAK ugovora za kompletnu medicinsku opremu,
Ranko [krbi} vjerovatno }e uve}anu za kamate prema otplatnom
biti opozvan u narednih periodu. FZO RS-a je obezbijedio i
dvadesetak dana zbog
bankovnu garanciju od iste banke i firmi iz
malverzacija sa nabavkom
medicinske opreme Ciriha na iznos u~e{}a od 985.780 eura po
ranije sklopljenom ugovoru o nabavci

DIPLOMATSKA AFERA
medicinske opreme. Nakon svega zaklju~e-
na su i tri aneksa ugovora, kojima se IVANI], BOSI] I ÔVI] SAGLASNI
Povla~enje [krbi}a je skoro gotova stvar, a
reguli{e da je obaveza RZZO Srbije da plati kona~nu odluku o tome treba da donese
PDV prilikom uvoza opreme, zatim je predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Mladen Ivani}
izmijenjena specifikacija opreme po usta-
novama u Srbiji, a izmijenjen je i rok
isporuke. Krajem oktobra 2007. godine
zaklju~en je i ~etvrti aneks ugovora kojim
je izmijenjen paritet kod uvoza opreme, da
bi 3. aprila 2008. godine Pharma Trade sa
Intesa Soditie Trade Finace Limited iz
Londona zaklju~ila Ugovor o asignaciji
prava i potraìvanja za navedeni kredit.
Prilikom realizacije ovog ugovora do{lo je
do, kako je navedeno, brojnih prevara u
kojima su o{te}ene i Srbija i RS.
Sumnja se da iza firme sa Mar{alskih
Ostrva stoji Radoslav Petkovi} Lale, koji se
nalazio u pritvoru zbog umije{anosti u
pronevjeru u Galenici, a povezuje se i sa
Rankom [krbi}em.
KAKO SE KALIO KUM [KRBI]

Poznato je da farmaceutske ku}e obr}u
milione i da saradnja s njima svakom poli- osiguranja RS-a na ~elu sa Goranom
ti~aru koji je u prilici da odlu~uje o nabav-
GROBAR ZDRAVSTVA RS-a: Kljaj~inom i njegovim nasljednikom
Darkom Toma{em. [krbi}, kao resorni
ci lijekova i medicinskog materijala donosi Postoji saglasnost SDS-a, ministar, morao je biti upu}en u dosta toga
zna~ajnu materijalnu korist. Godinama
unazad se {u{kalo da klju~ni ljudu u PDP-a i NDP-a da se {to se de{avalo u Fondu. Njegove mandate
zdravstvu RS-a zgr}u ogromne sume obiljeìli su nedoma}inski odnos i krajnje
novca, a u posljednje tri godine su u javnos-
ispravi greka Neboje rasipni{tvo budètskog novca. Dobar dio
ti isplivali podaci o enormnom boga}enju Radmanovia i SNSD-a tog novca, sude}i prema medijskim
biv{eg direktora Fonda zdravstvenog osigu- izvje{tajima, prelivao se i u [krbi}eve
ranja Gorana Kljaj~ina i biv{eg ministra koji su krbia, zato to je dèpove.
[krbi}a. Njegovo postavljanje na mjesto
Omiljeni hobi u vrijeme ministrovanja
sahranio i opljakao ambasadora BiH u Beogradu upu}eni u pri-
[krbi}u je bilo upravo druènje sa stranim zdravstveni sistem RS-a, like su tuma~ili Dodikovim nastojanjem da
farmaceutima. Navodno, zbog uspje{ne ga skloni s o~iju javnosti kako bi se do izb-
poslovne saradnje jedan od vlasnika farma- nagradili ambasadorskom ora 2014. godine zaboravilo na njegove
ceutske ku}e [krbi}u je kupio vilu u pozicijom u Beogradu mutne poslove.
Francuskoj, {to on nikada nije demantovao. Osim {to je zdravstvo RS-a za dva man-
Dokle je sve [krbi} spreman da ide, data zaduìo za vi{e od pola milijarde
pokazalo se i nakon ostavke Gorana maraka, [krbi} }e me|u novinarima ostati
Kljaj~ina koji je, nakon {to je ojadio Fond upam}en i po tome {to nikada nije deman-
zdravstva i upao u privatne skandale, tovao ni jedan tekst o njemu.
najavio povla~enje iz zdravstvenih razloga. Kada je [krbi}ev nasljednik Slobodan
Ubrzo ga je [krbi}, umjesto da provjeri nje- Stani} otvorio Pandorinu kutiju malverzaci-
govo poslovanje, proizveo u svog savjetni- ja u zdravstvu RS-a, Dodik ga je ekspresno
ka. smijenio. Upu}eni izvori tvrde da je nje-
[krbi} se dovodi se u vezu sa govoj smjeni kumovao upravo [krbi} koji
vi{emilionskim aferama u zdravstvenom se upla{io da Stani} ne otkrije previ{e infor-
sektoru RS-a. ôvjek koji je uni{tio macija o poslovanju iz prethodnih godina i
zdravstveni sistem ovog entiteta i doveo ga ne bude previ{e slobodan da zatraì
u bezizlaznu situaciju iz zgrade Vlade RS-a odgovornost za ono {to se godinama
iza{ao je kao najbogatiji ministar otkako unazad de{avalo u Fondu i u Klini~kom
vlada RS-a postoji. Vi{emilionsko bogatst- centru Banja Luka. Kada je Stani} donio
vo, stanovi u Be~u, vila na Mediteranu, niz restriktivnih mjera, zbog kojih je
limuzine, dio su imidà [krbi}a diplomate. nabavka citostatika i jo{ nekih skupih
Godinama unazad se tiho, a kasnije sve medikamenta prepolovljena, potpisao je
glasnije govorilo o nabavci preskupe medi- svoju smjenu. Naime, tim mjerama
cinske opreme na kojoj niko u Klini~kom [krbi}evi unosni ugovoreni poslovi postali
centru Banja Luka nije ni znao da radi, su ugroèni.
zatim o malverzacijama kod javnih nabavki Istraga protiv Ranka [krbi}a zbog
lijekova, medicinskog materijala i opreme, Aleksandra zloupotrebe prilikom nabavke opreme za
sve u saradnji sa Fondom zdravstvenog Pandurevi} Klini~ki centar Banja Luka, bolnicu u

SMJENA AMBASADORA
bolnice KC Banja Luka, gdje na ~etvrtom
spratu ima i svoju kancelariju. [krbi} je
KO ]E BITI @RTVENO JAGNJE posljednji put na gradili{tu Ju`nog krila
Klini~kog centra vi|en 17. februara.
Da li e Goran Kljajin odgovarati Prije nekoliko dana dopremljen je dio
opreme za Ju`no krilo, koju ~ine savremeni
za pronevjere u zdravstvu umjesto ure|aji za dijagnostiku malignih oboljenja
SPECT/CT, PET/CT i digitalni mamo-
Ranka krbia? graf. Upravo nabavka ove opreme preko
austrijske kompanije Vamed smatra se
posljednjim velikim poslom u kojem je
ôvjek za kojeg se tvrdi da je u zdravstvu. On se, zahvaljuju}i u~estvovao Ranko [krbi}, uz blagoslov
zajedno sa [krbi}em devastirao za{titnicima iz vrha SNSD-a, lako i bez predsjednika RS-a Milorada Dodika.
zdravstvo RS-a je Goran Kljaj~in. On do odgovornosti izvukao iz Fonda. Mladen Bosi} je prije {est mjeseci dobio
sada nije bio pod lupom istra`nih organa Postavljen je za savjetnika u Vladi RS-a, poziv iz srbijanskog Tuìla{tva da da izjavu
RS-a, iako se za njega, kao i za [krbi}a, a kada je njegov glavni mentor [krbi} vezano za ovaj predmet. Tom prilikom se
vezuju brojne afere. Iako su neizmirene napustio vladu RS-a, ni za Kljaj~ina vi{e susreo i sa srbijanskim premijerom
obaveze Fonda zdravstva RS-a, u nije bilo mjesta pa se on povukao u rodni Aleksandrom Vu~i}em.
vrijeme kada je napustio funkciju Srbac. Me|utim, prema pojedinim Povla~enje [krbi}a je skoro gotova
direktora, bile ve}e od 330 miliona izvorima, upravo bi Kljaj~in mogao biti stvar, a kona~nu odluku o tome treba da
maraka, a godi{nje toj ustanovi `rtveno jagnje za ogromne pronevjere donese lider Partije demokratskog progresa
nedostajalo 127 miliona maraka za koje su napravljene u zdravstvu RS-a. i predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH
finansiranje potreba u zdravstvenom Navodno bi Tuìla{tvo RS-a, umjesto Mladen Ivani}. Na Ivani}evom stolu, kako
sistemu, Kljaj~in je izjavljivao da se ne protiv [krbi}a, moglo pokrenuti istragu saznajemo, ve} se nalazi prijedlog SDS-a
osje}a odgovornim za tako te{ko stanje protiv njegove desne ruke Kljaj~ina. da [krbi} bude vra}en iz Beograda.
Kona~na odluka o tome }e biti donesena u
Bijeljini, kao i zbog nabavki lijekova preko ugroèno zdravlje pacijenata, a pojedini od narednih nekoliko dana.
firmi iz Srbije, trebalo je prema preporuci novouvedenih lijekova nisu bili ~ak ni do Zaista postoji saglasnost SDS-a, PDP-a i
srbijanskog Tuìla{tva da ispita i Specijalno kraja klini~ki ispitani. Sve ove navodne NDP-a da se ta gre{ka ispravi Neboj{e
tuìla{tvo RS-a. Me|utim, kako na{ list malverzacije po~injene su, prema tvrdnja- Radmanovi}a i SNSD-a koji su [krbi}a, zato
saznaje, Specijalno tuìla{tvo RS-a, po tom ma Saveza za promjene, samo u jednom {to je sahranio i oplja~kao zdravstveni sistem
pitanju ni{ta nije poduzimalo. cilju, a to je zgrtanje profita na skupim RS-a, nagradili ambasadorskom pozicijom u
U javnosti u Republici Srpskoj i BiH lijekovima. Beogradu. Ja sam uvjerena da }e ta gre{ka
pro{log ljeta pojavile su se ~ak i optu`be na biti ispravljena i da }e to Predsjedni{tvo BiH
ra~un [krbi}a da je kao ministar zdravlja [KRBI] REDOVNO POSJE]UJE vrlo brzo staviti na dnevni red. [krbi}u je
Republike Srpske dekretom ukinuo kori{}e- KANCELARIJU U KBC BANJA LUKA mjesto pred pravosudnim organima, a ne u
nje humanog insulina za dijabeti~are i Da je [krbi} i danas siva eminencija ambasadi. [krbi} je dovoljno uni{tio
naloìo da se pacijentima prepisuje insulin- zdravstvenog sistema RS-a, dokazuje zdravstveni sistem Republike Srpske i mi
ski analog, koji je, kako se navodi, izuzetno njegova nedavna posjeta Klini~kom centru posjedujemo dovoljno dokaza za ono {to je
opasan po zdravlje ljudi. Na taj na~in, Banja Luka na Paprikovcu. [krbi} je on uradio. Ja vam mogu re}i da smo na putu
prema ovim optu`bama, nepovratno je posljednjih dana ~est gost Univerzitetske i posjedujemo dokaze o jo{ jednoj krupnoj
aferi. Rije~ je o vi{emilionskoj pronevjeri u
SIVA EMINENCIJA ZDRAVSTVA RS-a kojoj je u~estvovao [krbi}, kaè za na{ list
Ranko [krbi} u posljednje vrijeme ~esto se moè vidjeti u Banjoj Luci, gdje Aleksandra Pandurevi}, zastupnica SDS-a u
nadgleda postavljanje medicinske opreme za Ju`no krilo KBC Banja Luka Parlamentu BiH.
Stav Saveza za promjene od po~etka je
bio da [krbi} nije smio biti imenovan za
ambasadora. Da se u Beogradu za
ambasadora postavi ~ovjek protiv kojeg
smo mi srbijanskom tuìla{tvu podnijeli
krivi~nu prijavu jer je o{tetio Fond
zdravstvenog osiguranja Srbije, predstavlja-
lo, je na odre|eni na~in, diplomatski
{amar Srbiji, navodi Pandurevi}eva.
[krbi}evo okruènje, me|utim, tvrdi da
on ne}e biti povu~en iz Beograda jer mu je
to Dodik zavr{io tako {to je, navodno,
priprijetio Mladenu Ivani}u.
Pandurevi}ka, me|utim, odbacuje
svaku mogu}nost po kojoj bi Milorad
Dodik mogao sprije~iti opoziv kuma
[krbi}a. Dodik vi{e ne gospodari situaci-
jom u Bosni i Hercegovini i ne moè
odlu~ivati o tome da li }e [krbi} biti
ambasador ili ne, kaè ona.

êstitamo 1. mart
Dan nezavisnosti
Bosne i Hercegovine
êstitamo
1. mart
Dan nezavisnosti
Bosne i Hercegovine
sheki:TEKST osnova.qxd 26.2.2015 0:18 Page 26
ARAPSKI BOGATA[I U BiH
eik MUHAMED BIN SAQR AL QASIMI prvi put

Bosnu i Hercegovinu posjetio je prije osam godina na
nagovor svog prijatelja Muhameda Granova. On i nje-
gova porodica vlasnici su najimpresivnije vile na
Poljinama, Osmica na Trebeviu, tri vile u dolini
rijeke Bosne..., ali to je samo poetak
[EIK MUHAMED
INVESTITOR akciji za BiH preko trideset igra~a i ~lanova
Pi{e: MIRSAD FAZLI] uprave kluba vi{e od godinu dana bili su
Foto: MARIO ILIÎ], arhiv SB gosti {eika Muhameda. Taj ~ovjek pla}ao
N
nam je sportsku opremu, pla}ao je sportske
ije nikakva tajna da Muhameda terene na kojima smo trenirali, hotel u
Granova i Senada [ahinpa{i}a kojem smo boravili, hranu, a davao nam je
[aju prati glas ovla{tenih dilera i mjese~ni dèparac, prisje}a se Granov
nekretnina za arapsko trì{te. navode}i da biv{i reprezentativci BiH i
[tavi{e, osoblje sarajevskih uspje{ni fudbaleri, me|u kojima su Elvir
restorana u koje spomenuti dvojac dovodi Balji}, Mirsad Dedi}, Mirza Vare{anovi},
svoje partnere iz arapskog svijeta, takva pa i njegov sin Emir Granov, dio zasluga za kluba Muhamed Granov odrào je vezu sa
gostovanja obi~no komentari{u rije~ima: svoj uspjeh mogu pripisati {eiku svojim doma}inom i prijateljem {eikom
Doveo nam [aja svog {eika. Navodni Muhamedu. Fudbalski klub Sarajevo nije Muhamedom bin Saqrom Al Qasimijem.
[ajin {eik zapravo uop{te nije [ajin, ali bio korektan prema svom dobro~initelju i Naime, Granov je u vi{e navrata o svom
je stvarna osoba koja na prostoru nakon prestanka rata izgubljene su sve veze tro{ku u Sarajevu ugostio fudbalske
Sarajevskog kantona posjeduje vi{e koje je klub stekao tokom trajanja rata. Za klubove iz Emirata koji su dolazili na
nekretnina. A kako to obi~no biva, kad je razliku od FK Sarajeva, biv{i predsjednik pripreme, a stalne kontakte imao je i sa
neko bogat i mo}an, a ako je uz to jo{ i {eik,
~ar{ijom se brzo {ire svakakve pri~e. U
konkretnom slu~aju, pri~a se da [ajin
{eik namjerava graditi rolerkoster na
padinama Trebevi}a i Zlati{tu! Da bi stali u
kraj dezinformacijama i poluistinama, od
identiteta do namjera neimenovanog
{eika, za pomo} smo se obratili Muhamedu
Granovu, vlasniku tvornica konfekcije
Mitex, Granoff i Zlatna nit, koji je u na{u
zemlju i na{ grad doveo svog prijatelja i
brata {eika.
(PO)RATNI DRUGOVI
[eik Muhamed bin Saqr Al Qasimi
poti~e iz vladarske porodice u jednom od
sedam emirata, odnosno dràva koje su u
sastavu Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Njegova porodica vi{e stotina godina vlada
Emiratom Sharjah i o njihovom bogatstvu
suvi{no je govoriti, obja{njava Granov,
koji se sa porodicom Al Qasimi i {eikom
Muhamedom povezao 1993. godine kada je
kao predsjednik fudbalskog kluba Sarajevo
sa igra~ima iza{ao iz opkoljenog Sarajeva i VLADAR SHARJAHA
[eik Muhamed bin Saqr Al Qasimi
ratom opusto{ene BiH. U toj promotivnoj
HEJ [EKI, [EKI...
DRUGARSTVO BEZ INTERESA

[eik Muhamed bin Saqr Al Qasimi sa
Muhamedom Granovom na jednoj od
kulturnih manifestacija u Emiratima
Bra}a {eici Muhamed i Talib bin Saqr Al Qasimi sada

uglavnom kupuju i ulaù u nekretnine, ali kada se promi-
jeni zakon imaju ozbiljne namjere ulagati u turizam prije
svega, poljoprivredu, industriju i proizvodnju
{eikom Muhamedom. BiH, a prvi put na{u zemlju posjetio je Prvi put stigao je u pratnji pet
Dugo sam ga nagovarao da posjeti prije osam godina, mislim 2007. godine. tjelohranitelja, drugi put do{ao je sa jednim
tjelohraniteljem i od tada dolazi sam,
odnosno bez tjelohranitelja. On se stvarno i
SLIKOM NA SLIKU iskreno zaljubio u BiH koju doìvljava kao
svoju drugu zemlju, kaè Granov koji je
vi{e puta ugostio {eika Muhameda i
Prijatelji stari, gdje ste njegovog brata {eika Taliba bin Saqra Al
Qasimija. Nakon toga bra}a Muhamed i
[eik Muhamed bin Saqr Al Qasimi tri, saradnika, poslovnih partnera.... Kad bi
Talib po~eli su BiH dolaziti sa porodicama,
~etiri mjeseca godi{nje provodi u BiH. A se promijenio zakon, ja sam siguran da
kada boravi u Sarajevu, naj~e{}e se moè bi nekih 50, 60 njihovih bliskih prijatelja
a nekako u isto vrijeme po~eli su se
vidjeti u Metropolisu, hotelu Evropi i na ovdje kupili ku}e i imanja. O tome malo
interesovati za mogu}nost ulaganja u BiH.
Sara~ima. Koliko je [eik Muhamed ko razmi{lja, ali to bi zna~ilo
op~injen BiH najbolje svjedo~i informacija zapo{ljavanje 500, 600 ljudi. Svaki taj OD POLJINA SVE DO TREBEVI]A
da je do sada angaòvao desetak ekipa posjed treba ~uvara, vrtlara, U to vrijeme postojala su dva
profesionalnih fotografa koji su uslikali sve sprema~ice, kuhare..., obja{njava problema, ili dvije prepreke. Prva je bila
prirodne, historijske, kulture i druge Granov navode}i da bogati Arapi, poput vizni reìm izme|u BiH i Emirata, koji je u
znamenitosti BiH, a te fotografije proslijedio njegovih prijatelja {eika, kada dolaze sa me|uvremenu ukinut. Drugi problem je {to
je na email adrese svojih prijatelja, sobom dovode 20, 30 ljudi u pratnji. kao stranci, fizi~ka lica, ne mogu biti
vlasnici imovine, odnosno nekretnina. Mi,

ARAPSKI BOGATA[I U BiH
SVJETSKI, A KOD NAS

Prva investicija {eika Muhameda bin Saqr Al Qasimija u BiH
bila je kupovina i izgradnja reprezentativne vile na Poljinama
Bosanci i Hercegovci u Emiratima ako

kupimo nekretninu, njeni smo vlasnici, {to
kod nas nije slu~aj. Odnosno u FBiH nije VOZNI PARK
slu~aj dok u Republici Srpskoj stranci
mogu biti vlasnici nekretnina. To ih malo
vrije|a jer traè reciprocitet i taj zakon
Karticom kupio Porsche
treba {to prije mijenjati, kaè Granov Kada je [eik Muhamed bin Saqr Al kupio je BMW X6, prisje}a se kroz
navode}i kako je prva investicija {eika Qasimi odlu~io pustiti poslovne i smijeh Granov i dodaje da njegov
Muhameda u Sarajevu bila kupovina vile imovinske korijene u na{em glavnom prijatelj {eik Muhamed u svojoj privatnoj
na Poljinama. Taj objekat na sarajevskom gradu, investirao je novac i u kupovinu garaì u Emiratima ima dvjestotinjak
Dedinju po~eo je da gradi Fuad Pekmez, odgovaraju}ih automobila. Oti{li smo automobila vrijednih tridesetak miliona
vlasnik Sam Shopa, koji je u me|uvremenu u salon Porschea, Muhamed je eura. Ono {to je za njih normalno,
zapao u finansijsku krizu. Pritisnut od izabrao model koji mu se svi|a i nama ne ide u glavu. Nedavno je iz
banaka zbog nevra}anja kredita, Pekmez je nakon toga izvadio je karticu kojom je Emirata ~arter letom u Sarajevo
izlaz na{ao u prodaji zapo~etog objekata namjeravao platiti i Porschea i sve dopremio ~etiri automobila. U pitanju
bogatom {eiku iz Emirata. Ta ku}a ostale tro{kove. Naravno, svi u su Jaguar dvosjed, najnoviji model
kupljena je nedovr{ena sa gra|evinskom salonu ostali su zbunjeni jer rijetko Nissan Patrola, Range Rover i neki
dozvolom, a ja sam Muhamedu rekao da se de{ava da neko na plastici drì elektri~ni auto, hibrid koji ko{ta pola
toliku gomilu para. Poslije Porschea, miliona maraka, kaè Granov.
napravi najbolju i najimpresiviju ku}u u
BiH. To je objekat od preko 1.000
kvadratnih metara, tu je mu{ki i ènski dio, PORSCHE
mesdìd, bazen, ku}a za poslugu... Ostali su Sarajevski salon Porschea gdje je {eik
jo{ neki vanjski radovi, a 98 posto posla je Muhamed kupio svoj prvi auto u BiH
zavr{eno. Sve su radile doma}e firme i
maksimalno su kori{teni doma}i proizvodi
prilikom izgradnje, obja{njava Granov te
dodaje kako je {eik Muhamed, pored vile,
vlasnik i {est dunuma zemlje, a ima
ozbiljne nemjere i da pro{iri taj posjed.
Naime, {eik Muhamed je veliki ljubitelj
konja i namjera mu je da na svom posjedu
na Poljinama ima ergelu.
Nakon uspje{nog projekta Poljine {eiku
Muhamedu za oko je zapeo prostor
Trebevi}a. Ponovo se obratio svom
prijatelju i zastupniku, koji ima punomo}
da raspolaè njegovim ra~unima, Muhame-
du Granovu.
[eik Muhamed kupio je nekada{nje
Osmice na Trebevi}u od porodice

HEJ [EKI, [EKI...
TREBEVI]KA RUINA
Ru{evine pansiona Osmice na padinama
Trebevi}a gdje {eik Muhamed planira
izgradnju reprezetnativnog hotela
ODMOR U
SARAJEVU
[ejk Muhamed
prilikom jedne od
brojih posjeta
Sarajevu u dru{tvu
prijatelja
Musemi}. Objekat je potpuno devastiran, prvi rolerkoster u ovom djelu Europe za realizaciju i tog projekta treba pri~ekati
dijelom je u FBiH, a dijelom u RS-u. Kada odgovara: To je neki projekat koji jo{ nije izmjenu vaè}ih zakonskih rje{enja.
se steknu uslovi, odnosno kada se potvr|en. Postoji ideja, ali jo{ ni{ta nije
promijene zakoni koji strancima definitivno. Me|utim, ono {to bi {eik LONDON ZOVE ILIJA[
onemogu}avaju da budu vlasnici Muhamed zaista èlio jeste da ponovo Poput svog brata, i {eik Talib bin Saqr
nekretnina, on }e tu sagraditi jedan napravi sarajevsku ì~aru. Naravno, to bi Al Qasimi brzo je zavolio BiH. [eik Talib,
reprezentativni hotel, obja{njava Granov, bila savremena ì~ara po posljednjim u ~ijem je posjedu vi{e ku}a u Americi i tri
a na pitanje da li njegov prijatelj {eik iz europskim standardima uz sve prate}e ku}e u Londonu, kupio je zemlju u Ilija{u
Emirata na Trebevi}u namjerava graditi elemente, obja{njava Granov i dodaje da pored rijeke Bosne u mjestu Ljubini}i. I
napravio tri vile. Kupio jo{ jedno imanje sa
20-30 hiljada vo}aka i dvije ku}e. U
PORODI^NI BIZNIS neposrednom susjedstvu je imanje biv{eg
direktora Fabrike duhana Sarajevo [efika
Loje, od ~ijih nasljednika je {eik Talib
Al Qasimi vladaju Emiratom kupio dio zemlje. Uveliko se pri~a da su
{eici kupili i veliki plac u Ustikolini, ali
Sharjah prema rije~ima Muhameda Granova, od te
investicije su odustali. Vidite, sada
[eici Muhamed i Talib bin Saqr Al Ceramic, koja zapo{ljava 50 hiljada uglavnom kupuju i ulaù u nekretnine, ali
Qasimi potje~u iz vladarske porodice u radnika, a preko 90 posto proizvoda se kada se promijeni zakon imaju ozbiljne
Emiratu Sharjah. [eik Muhamed je, izvozi u Britaniju i druge zapadne zemlje. namjere ulagati, u turizam prije svega,
prema navodima Granova, donedavno Tako|er, vlasnici su i najve}e industriju i proizvodnju. Zainteresovani su i
drào pravosu|e i katastar, a sada je u farmaceutske firme u regionu za poljoprivredu, proizvodnju zdrave hrane,
penziji i posvetio se privatnom biznisu. Medpharma, posjeduju 12 fabrika uzgoj krava, proizvodnju bestilja,
Njagov brat Talib bio je ministar cementa, imaju svoje kamenolome i dèmova..., kaè Granov navode}i da su,
unutra{njih poslova u svom emiratu, a navodno je Dubai izgra|en njihovim pored Sarajevskog kantona, bra}a {eici
sada je glavni policijski inspektor na nivou cementom i betonom. Pored spomenutog, impresionirani podru~jem Biha}a, @epe i
Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prema vlasnici su hotela, trgova~kih kompanija, a Srebrenice.
navodima Granova, porodica Al Qasimi onako usput bave se i proizvodnjom Prema navodima Granova, on i njegovi
vlasnik je najve}e fabrike keramike RAK datula. prijatelji {eici nemaju nikakve veze sa
politikom. Rije~ je o prijateljstvu i
GLAVNI GRAD zajedni~kim, obostranim interesima.
Sharjah je glavni grad istoimenog emirata u sastavu Ukidanjem viza ja sam siguran da }e
Ujedninjenih Arapskih Emirata kojim vlada porodica Al Qasimi ove godine BiH posjetiti pet puta vi{e
turista iz arapskih zemlja. Vidite, na{a
amabasada u Emiratima prije dvije godine
izdala je 80 viza, pro{le godine 4.500, a ove
godine mislim da }e BiH posjetiti 50
hiljada turista iz Emirata, kaè Granov
koji vjeruje da }e hotelski kapaciteti u
na{em glavnom gradu biti rasprodati u
narednih pet godina.
Oni su veliki potro{a~i. Sad dolaze
individualno, neki od njih èle da kupe
stan, ku}u, plac... Ko nam se obrati za
pomo} mi mu iza|emo u susret i
pomaèmo koliko moèmo, ali to nije na{
posao, kaè Granov koji vjeruje da BiH
ima veliku {ansu u turizmu koja je malo
iskori{tena.

dino nihad:TEKST osnova.qxd 25.2.2015 23:46 Page 30
DA SE NIKAD NE ZABORAVI
Ve dan nakon Referenduma za suverenost i nezavis-

nost Bosne i Hercegovine, koji je odran 29. februara
i 1. marta 1992., Sarajevo je tugovalo za svojim
prvim ubijenim graanima; za Slobodnu Bosnu o
dogaajima koji su se zbili 2. marta prve ratne godine
govori NIHAD HALILBEGOVI, nekadanji sekretar
Gradskog sekretarijata za narodnu odbranu Sarajevo
TAKO JE POELA
OPSADA
SARAJEVA... njegovo vozilo, {to je uznemirilo taksiste,
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] koji su u velikom broju do{li u Stanicu
Foto: PRIVATNI ARHIV NIHADA milicije Stari Grad i tamo traìli za{titu, ili
HALILBEGOVI]A, ARHIV SB da se i oni naoruàju. Dvojici pripadnika
N
Rezervnog sastava policije su prilikom
a Referendumu odrànom 29. njihovog dolaska u grad, na barikadama u
februara i 1. marta 1992., 64 posto Pofali}ima, oduzete dvije automatske
gra|ana Socijalisti~ke republike pu{ke. Neredi izazvani od strane srpskih
Bosne i Hercegovine izjasnilo se ekstremista su se umnoàvali.
za njenu samostalnost. Referen- Otkunjao sam u Centru za obavje{ta-
dumsko pitanje je, podsje}amo, glasilo: vanje i centru veze Gradskog sekretarijata
Jeste li za suverenu i nezavisnu BiH za narodnu odbranu. U jutarnjim satima 2.
Muslimana, Srba i Hrvata i svih drugih marta dobivamo zabrinjavaju}e informacije
naroda koji u njoj ìve? da srpski ekstremisti nastavljaju sa
LA@I, RAFALI I HAOS

Iako smo se osje}ali umorno od
priprema i provo|enja Referenduma, bili
smo radosni. Nismo ni pomi{ljali da se
odmorimo. Umor je potisnut odu{evljenjem
{to smo uspje{no proveli Referendum.
êstitaju}i jedni drugima za veliku
pobjedu, glasno smo govorili: Bosna i
Hercegovina je suverena i samostalna
dràva! Odu{evljenju nije bilo kraja,
prisje}a se Nihad Halilbegovi}, tada
sekretar Sekretarijata za narodnu odbranu
Op{tine Centar, a ne{to kasnije, uporedo, i
sekretar Gradskog sekretarijata za narodnu
odbranu Sarajevo: Ali, u kasnim
ve~ernjim satima 1. marta, iza 23 sata, ve}
je postojao veliki broj dojava da su u
pojedinim dijelovima grada postavljene
barikade. Na Lapi{nici je postavljena
barikada i to od strane, navodno, pripadnika
Teritorijalne odbrane, i gra|ana Pala. Na
Vracama, pak, u~esnici barikada, srpski
ekstremisti, oduzeli su jednom taksisti Ramo Biber Kenan Demirovi}

PRISJE]AMO SE PRVIH SARAJEVSKIH JUNAKA
Prve `rtve JNA i srpskih zlo~ina~kih jedinica u Sarajevu,

2. marta 1992., su Ramo Biber i Kenan Demirovi}!
postavljanjem barikada, koje trebaju biti Izetbegovi} na Televiziji Yutel obrazloìo Sarajevu, 2. marta 1992. ubijeni Ramo
sam povod za eskalaciju nereda i izazivanje situaciju, upozorio na opasnost od sukoba i Biber i Kenan Demirovi}. I oni su prve
haosa. Patriotska liga je reagovala - protu- predloìo rje{enja koja su, barem, `rtve JNA i srpskih zlo~ina~kih jedinica u
barikadama. Policija, redovna, rezervni privremeno umirila javnost, obja{njava Sarajevu.
sastav policije i specijalna policija, odràva Halilbegovi}. Nakon {to su postavili Ramo Biber je ro|en 30. juna 1950. u
krhki mir koji bi se mogao izroditi u barikade, vojnici i oficiri Jugoslovenske selu Grivip, kod Rudog, nastanjen u
sukobe. Prikupio sam informacije o narodne armije i srpski ekstremisti uporno sarajevskom naselju [vrakino Selo, na
postavljenim barikadama, sistematizovao su izazivali brojne druge incidente. podru~ju op{tine Novi Grad. Ubijen je kao
ih i o tome obavijestio predsjednika Aliju Naàlost, po~inju i ubijati nedu`ne gra|ane radnik Komunalnog preduze}a Gras, na
Izetbegovi}a. Tu ve~er je predsjednik {irom Bosne i Hercegovine. Tako su u radnom mjestu, dok je obezbje|ivao

DA SE NIKAD NE ZABORAVI
Trebevi~ku ì~aru i pazio na
protivpoàrnu za{titu. Tog dana, rahmetli 1.
Ramo se nalazio u gornjoj stanici
Trebevi~ke ì~are, u dru{tvu sa strojarom
@i~are Abdulahom Rizvanovi}em. Oko
14 sati primijetili su ve}u grupu
nepoznatih naoruànih ljudi kako
opkoljavaju stanicu. Tri njihova
pripadnika su poku{ala u}i u stanicu,
traè}i da je Ramo i Abdulah odmah
napuste i predaju je njima. Vojnici su bili
obu~eni u maskirne uniforme sa bijelim
kombinezonima. Predstavili su se kao
pripadnici specijalne vojne jedinice iz
Rajlovca. Bili su naoruàni automatskim
oru`jem. Uvidjev{i da su ih opkolili srpski
ekstremisti i da im prijeti opasnost po
ìvot, istr~ali su iz stanice i kroz {iblje i
{umu, trasom ì~are, tr~ali prema gradu.
Za njima su srpski vojnici rafalno pucali. MART, 1992.
U jednom momentu Ramo je pao. O tome GODINE
je, sa suzama u o~ima, kazivao njegov 1. Ramo Biber mu~ki je
kolega Rizvanovi}: Bilo je oko dva sata ubijen; 2. Sa dènaze 2.
popodne, ba{ smo pili kafu, pratili vijesti, Kenanu Demirovi}u
ostali smo iz no}ne smjene zbog barikada.
U tom ~asu naoruàni ~ovjek drsko mi je
prstom dao znak kroz staklo da iza|em. U
tom trenu vidio sam jo{ dvojicu. Ramo je
rekao da ih ima jo{ mnogo. Istog trenutka
smo istr~ali i instinktivno po~eli tr~ati.
Za~ula se gromoglasna rafalna paljba,
dovikivanja, psovke. Tr~ali smo, kotrljali
se. Ramo je posrnuo, pa ustao, u jednom
~asu skrenuo je korak ulijevo. Dalje ne
znam kako sam, valjda u sekundama,
uspio da sjurim dolje do Mjesne zajednice
Mahmutovac. Ramo je bio ranjen u le|a.
Poku{ao je da ustane i da bjeì. Srpski
vojnici su do{li do njega i kukavi~ki mu
pucali u sljepoo~nicu. Prona|en je mrtav u
blizini sedmog stuba Trebevi~ke ì~are.
Sljede}eg dana uvi|aj su obavili radnici utvr|ivanja ubistva Rame Bibera preuzeo
CSB Sarajevo, u saradnji sa radnicima je MUP BiH, isti~e Nihad Halilbegovi}.
Stanice milicije Stari Grad, te sudijom
Osnovnog suda u Sarajevu. Oko mjesta KUKAVI^KI PUCANJ IZ [UME
ubistva prona|ene su brojne ~ahure Na mjestu zlo~ina, prilikom uvi|aja, 3.
raznog kalibra (7,9 mm, 7,62 mm, 9 mm, marta 1992., Ismet Dahi}, komandir Stanice
7,65 mm). Sve daljnje aktivnosti oko milicije Stari Grad, sredstvima javnog
informisanja dao je sljede}u izjavu: Ju~er,
ZASLUGE ZA NAROD: oko 14.30 sati, u Stanicu milicije Stari Grad
do{ao je Rizvanovi} Abdulah koji je izjavio
Rahmetli Ramo Biber da su istog dana oko 14 sati, na drugoj kapiji
je zasluio da se nova Trebevi~ke ì~are, gdje je obavljao du`nost
dispe~era, odnosno strojara za prijem korpi
Trebevika iara, zajedno sa Biber Ramom, radnikom na
fizi~kom obezbje|enju objekta, do{la tri
koja je u izgradnji, ili nepoznata lica, u uniformi, bijeloj maskirnoj
gornja stanica te iare, uniformi, koji su se predstavljali kao
pripadnici JNA iz Rajlovca i strogim
nazove po njegovom glasom naredili da se otklju~a prostorija. S
obzirom na situaciju koja se doga|ala u
imenu, kako ovaj gradu, a po izjavi Rizvanovi}a o sumnji da
zloin ne bi prekrio se radi o licima koja imaju namjeru da
Nihad izvr{e zauzimanje objekta, {to je i saop{tio
veo zaborava Halilbegovi} Biberu, dogovorili su se da napuste

PRISJE]AMO SE PRVIH SARAJEVSKIH JUNAKA

ostavili duboke tragove, a na desnoj strani,
na sljepoo~nici, vidljiva je ulazna rana od
ZLOÎN U BOLJAÎ] KOSI metka nepoznatog kalibra. Na lice mjesta
iza{li su deùrni sudija i ekipa za vr{enje
U okolini Gacka 3. marta 1992. uvi|aja Centra slu`be bezbjednosti.
Policajci, koji su bili na uvi|aju,
ubijeni su Arminko Paovi i kazivali su mi da su u neposrednoj blizini
Raminog ubistva bili vojnici JNA i srpski
Zoran Grebovi teritorijalci. ûli su njihove razgovore, koji
su bili i na ekavici, {to potvr|uje da su me|u
Abdulah i Vezirka Demirovi}, roditelji 1992., prema tvrdnji Nihada Halilbegovi}a, ubicama bili i vojnici iz Srbije. Do danas nije
rahmetli Kenana, prosvjetni radnici i ubijeno oko 1.270 gra|ana! proveden krivi~ni postupak, pa nije utvr|ena
ugledni gra|ani Vogo{}e, te{ko su Dan nakon Kenanovog ubistva, u ni odgovornost. Rahmetli Ramo je zasluìo
podnijeli ubistvo maloljetnog sina jedinca i Bolja~i} Kosi, dvadesetak kilometara od da se nova Trebevi~ka ì~ara, koja je u
razo~arani {to slu~aj nije rasvijetljen i Gacka, na zvjerski na~in su ubijeni izgradnji, ili gornja stanica te ì~are, nazove
ubice nisu prona|ene odselili su u dvadeset{estogodi{nji Arminko Pa{ovi} i po njegovom imenu, kako ovaj zlo~in ne bi
Ameriku. A u Sarajevu je, u aprilu i maju dvadesettrogodi{nji Zoran Grebovi}. prekrio veo zaborava, veli na{ sagovornik.
Kenan Demirovi} ro|en je 5. novembra
1974. u Vogo{}i. Ubijen je u osamnaestoj
godini, 2. marta 1992., u prvi sumrak,
stotinjak metara daleko od svoje ku}e na
Kobiljoj Glavi, u blizini mezarja Orli}.
Tog dana, oko 18 sati, rahmetli Kenan i
njegov ro|ak Atif iza{li su iznad ku}e do
greblja da bi obi{li mezar Kenanovog
djeda. Livada, na kojoj su zastali, grani~i sa
{umom. Odjeknuo je pucanj iz {ume,
rafalnom vatrom iz automatske pu{ke
ubijen je Kenan, dok je Atif ranjen u nogu.
U istra`nom postupku SJB Vogo{}a,
na~elnik Vehid Hodì}, sa patrolom i psom
traga~em, iza{ao je na mjesto ubistva. Pas
TUGA KOD GACKA
Dènaza Arminku i Zoranu
traga~ se uputio ka obli`njem srpskom
naselju i do{ao do ku}e Pere Pajdaka. Kada
su krenuli prema ku}i, pred njih su iza{li
naoruàni ljudi i zaprijetili da }e pucati na
prostoriju i pobjegnu u pravcu grada. m prona{lo tijelo poginulog Bibera, gdje je njih ukoliko se odmah ne vrate. Slu{ao sam
Kre}u}i se trasom, koju su po izjavi dobro vidljivo da je pogo|en sa dva, odnosno tri pri~u da je u to vrijeme predsjednik
poznavali, uputili su se u pravcu grada i metka u predjelu pleksusa, da su meci Kriznog {taba SDS-a Jovo Tintor, kasnije
nakon oko 300 metara pre|enih u tom ratni zlo~inac, oènjen upravo iz ku}e Pere
pravcu, na sedmom stubu Trebevi~ke ì~are
IZ SLUBENOG IZVJETAJA: Pajdaka, nagla{ava Nihad Halilbegovi}.
~uli su psovke i povike iza sebe i rafalnu
Kenanovoj dànazi, 4. marta, prisustvovalo
paljbu. U jednom momentu, po izjavi
Rizvanovi}a, Biber se sapleo i pao u snijeg ... u jednom momentu, po je vi{e od 10.000 ljudi. Dènazu je klanjao
reisu-l-ulema hadì Jakub ef. Selimoski. U
da bi ga potom Rizvanovi} presko~io i izjavi Rizvanovia, Biber svom obra}anju, rije~ima utjehe, izme|u
nastavio tr~ati prema gradu. Dalje nije znao
ostalog, reis je rekao: Tvoj odlazak, brate
{ta se doga|a sa Biberom. Danas, 3. marta, se sapleo i pao u snijeg Kenane, pokazuje nam jednu istinu, a to je
oko 9 sati, u dogovoru sa rukovodiocem
Trebevi~ke ì~are i upravnikom objekta da bi ga potom Rizvanovi - ~ovjek sa ~ovjekom mora da ìvi i svi smo
Vidikovac, iza{li smo na lice mjesta i mi djeca jednog ~ovjeka i jedne majke. To
konstatovali da je izvr{eno nasilno ulaènje
preskoio i nastavio trati je Allahova d`.{. volja. Ti odlazi{ da nam
pokaè{ da se moramo vratiti razumu, da se
u prostorije Trebevi~ke ì~are, da je u prema gradu; vidljivo je da moramo vratiti pameti, da moramo potraìti
prostoriji izvr{eno paljenje iz vatrenog
oru`ja, da su na licu mjesta ~ahure ispaljene je Biber pogoen sa dva, ono na{e zajedni{tvo, toleranciju i ljubav
iz pi{tolja cal 9mm, iz pi{tolja cal 7,65mm i me|u ljudima, koju smo do ju~er imali.
AP cal 7,62mm, da je o tome prethodno odnosno tri metka u pred- Mu~ka ubistva rahmetli Rame i Kenana 2.
na{a komisija izvr{ila uvi|aj i utvrdila marta 1992. nagovijestila su strahovite
tragove nasilnog ulaska u prostorije.
jelu pleksusa, da su meci zlo~ine JNA i srpskih jedinica nad
Sarajevom i njegovim gra|anima. Grad je
Kre}u}i se tragom Rizvanovi}a i Bibera, na ostavili duboke tragove, a poru{en i popaljen, a vi{e od 11.000
daljini od oko 250-300 m, od Trebevi~ke
ì~are na sedmom stubu kako ga nazivaju na desnoj strani, na sljepo- njegovih stanovnika je ubijeno...
strojari, prona|ena je bunda koju je Biber Konkretno, 11.541! Toliko je stolica u
odbacio desetak metara, a pedeset metara od onici, vidljiva je ulazna Titovoj ulici postavljeno 6. aprila 2012., na
lica mjesta prona|en je dèmper, koji je bio obiljeàvanju dvadesete godi{njice po~etka
natopljen krvlju, za kojeg je utvr|eno da
rana od metka nepoznatog opsade Sarajeva. Ostale su prazne. Da
pripada Biberu, da bi se na negdje oko 300 kalibra... svjedo~e o tragediji jednog grada...

nidzara EU:TEKST osnova.qxd 25.2.2015 21:18 Page 34
FEDERICA MOGHERINI
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigur-

nost FEDERICA MOGHERINI napustila je Sarajevo
puna optimizma. Barem je tako rekla javnosti. U gov-
oru koji je odrala izrazila je nadu da e lokalni lideri
ovaj put ipak biti spremni raditi na tako potrebnim
reformama. Javnost u BiH ne dijeli ovaj optimizam,
uglavnom, u ta se Visoka predstavnica mogla
uvjeriti, barem dijelom, tokom susreta, iza zatvorenih
vrata, sa predstavnicima civilnog drutva
EUROPSK A UNIJA
NIKADA BLIE,
A NIKADA DALJE
Niz sastanaka sa zvani~nicima u
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] Sarajevu, Mogherini je na vlastiti zahtjev
T
prekinula neformalnim susretom sa pred-
stavnicima civilnog dru{tva, uglavnom
re}i dolazak Visoke predstavnice umjetnicima i novinarima. Iz ureda EU
Federice Mogherini u vrlo specijalnog predstavnika u Sarajevu ovaj
kratkom vremenskom periodu susret - koji je bespotrebno odràn iza
znak je da je Brisel odlu~io pruìti zatvorenih vrata - najavili su kao priliku za
jo{ jednu {ansu liderima u Bosni i Mogherini da ~uje druga~ije glasove. No, u
Hercegovini, i ponovo probuditi nadu prostorijama depoa muzeja Ars Aevi, gdje
gra|anima. se susret odràvao, bili su prisutni
Govor pred Parlamentom (na sjednici uglavnom ljudi koji su vrlo glasni u
kojoj ponovo nije prisustvovao dio poslani- izraàvanju svojih stavova, nerijetko i
ka iz Republike Srpske), Mogherini je javno. Ovo ipak moè biti vi|eno kao sim- HISTORIJSKI KORAK?
po~ela zahvalom na dobrodo{lici najprije Ima li mjesta za optimizam?
gra|anima, pa tek onda zvani~nim pred-
stavnicima. U cijelom govoru vi{e puta je
nagla{avala odgovornost politi~ara prema SUSRET IZA ZATVORENIH VRATA
Sastanak sa kulturnjacima i medijima
gra|anima, koji zahtijevaju promjene. Vi bez prisustva javnosti
imate odgovornost. I vi }ete snositi
odgovornost. Va{i naredni koraci }e zahti-
jevati politi~ku jasno}u i stvarni, koordini-
rani napor va{ih institucija na svim razina-
ma. To je su{tinski va`no, rekla je Visoka
predstavnica napominju}i politi~are da se
moraju potruditi da se ono {to obe}avaju
zaista i dogodi.
PODR[KA MEDIJIMA
Njena napomena da se ve} dan nakon
ove posjete mora po~eti raditi na reforma-
ma kao da se nije ~ula u sali Parlamenta.
Obra}aju}i se medijima na kraju posjete,
Mogherini je napomenula kako se reforme
moraju provesti ne jer to traì Brisel nego
zato {to ljudi u ovoj zemlji to traè zbog
sebe.

POSJETA IZ EUROPE
boli~na gesta Visoke predstavnice da BORKA RUDI: tupaka... îni mi se da smo svi imali jedan
otvoreno izrazi podr{ku kulturnjacima i cilj: pokazati kako smo preuzeli odgov-
medijima, koji su pod naro~itim pritiskom Moja impresija je da su ornost za promjene u na{im oblastima, da
koji uglavnom dolazi od onih na vlasti. imamo kreativne potencijale, znanje i
Sastanku su, pored ostalih, prisustvovali mediji i kultura odabrani kapacitete, ali da se sami ne moèmo
Borka Rudi}, generalna sekretarka kao oblasti u kojima izboriti sa neodgovornim i bahatim vlasti-
Udruènja BH novinari. Boro Konti}, ma.
direktor Media centra, Aleksandar Trifu- postoje snane pojedina- Novinari su iskoristili priliku da ukaù
novi}, urednik portala Buka, te Sini{a na uru{avanje kompletnog sistema za{tite
Vukeli}, predsjednik Kluba novinara
ne inicijative za promje- slobode izraàvanja u BiH, iznose}i
Banjaluka. Rudi} kaè da je dobila dojam ne, za borbu za evropske podatke o sve ja~im pritiscima i napadima
kako je Mongherini jako dobro informisa- na medije. Fokusirala sam se na
na o svemu {to se zbiva u medijima i kul- vrijednosti i pritisak na neka`njivost napada~a i nedostupnost
turi. Moja impresija je da su mediji i kul- vlasti, kao i potencijali za pravde novinarima radi veoma lo{eg rada
tura odabrani kao oblasti u kojima postoje pravosu|a. Pomenula sam onu uàsnu
sna`ne pojedina~ne inicijative za prom- snanu javnu kritiku brojku do 60 krivi~nih djela prema
jene, za borbu za evropske vrijednosti i pri- novinarima od 2006. do 2014., od kojih je
tisak na vlasti, kao i potencijali za sna`nu lokalnih vlasti i njihovih samo 15% pravno okon~ano, kaè Rudi}.
javnu kritiku lokalnih vlasti i njihovih pos- postupaka... Na kraju sam naglasila kako ni dogovor

FEDERICA MOGHERINI
OTPRAVNIK POSLOVA EUSR-a RENZO DAVIDDI
Parlament koji zasjeda stalno i onaj koji se sastaje tri

puta godinje veoma se razlikuju
Visoka predstavnica Mogherini ~lanstvo i ta prijava }e biti razmotrena. A Ovaj put imamo vi{e od monitoringa.
oti{la je iz Sarajeva, barem je tako do toga moèmo do}i u nekom trenutku u Mislim da ~ak i u zaklju~cima Vije}a posto-
rekla, sa optimizmom. Ipak, dok je relativno bliskoj budu}nosti ji jasna referenca na ~injenicu da }emo mi
govorila pred Parlamentom, jedan od pomo}i i, zajedno sa me|unarodnim i
komentara u dijelu gdje su bili novinari [ta zna~i relativno bliska finansijskim institucijama, definirati pravac
bio je da se ~ini kao da se jedni prave budu}nost za Vas? reforme. Poku{avamo raditi na tome. Jo{
da ne{to rade, a drugi da im vjeruju da Mislim da postoji mogu}nost, ako se ~ekamo na formiranje vlasti na dràvnom
oni zaista ne{to rade. Na ~emu EU bazi- vlasti ozbiljno uklju~e u proces, da krajem nivou i finalizaciju formiranja vlade
ra optimizam s obzirom na realnu poli- godine, ili po~etkom sljede}e, do|emo na Federacije, jer o reformama se mora
ti~ku situaciju? ta~ku sa koje }emo po~eti proces okretanja diskutovati i one moraju biti definisane s
Mislim da je ipak u pitanju ne{to vi{e prema Europskoj komisiji koja donosi onima koji su izvr{ioci. To je vi{e od jed-
od pukog pretvaranja. Sa novim pristupom mi{ljenje o dodjeljivanju statusa zemlje nostavnog politi~kog procesa. Tako da
koji je definisala EU poku{avamo pribliìti kandidata. U procesu zemlja dobije upitnik }emo imati aktivniju i dinami~niju ulogu od
Bosnu Uniji. Mislim da }e na osnovu sa velikim brojem pitanja na koja mora pukog monitoringa.
preuzetih obaveza, Visoka predstavnica odgovoriti. To je obi~no proces koji je u Pored toga, kada plan reformi bude
predloìti u martu stupanje na snagu drugim zemljama trajao od godinu do napravljen, vidjet }emo kakav stepen
Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju dvije, zavisno od kapaciteta administracije. predanosti postoji. Kada je rije~ o meha-
(SSP). Ako sve bude i{lo dobro, kao {to I na kraju, kada je upitnik zavr{en, nizmima koje imamo, va`nije pitanje od
se nadam da ho}e, to }e se i desiti. Na Komisija priprema mi{ljenje na osnovu sankcija su podsticaji, a takvih je vi{e. Prvi
stupanje Sporazuma ~ekamo od 2008. kojeg Vije}e odlu~uje o statusu zemlje. je svakako ~injenica da se zemlja kre}e ka
godine, ustvari od 2006. kada smo final- Da se vratim na Va{e pitanje. Moja EU. Postoje i drugi, kao ~injenica da su
izirali pregovore. Ovo je prvi napredak. impresija je da je jasno koje stvari mogu neke od potrebnih reformi skupe za
Svakako ne revolucionarno dostignu}e. biti ura|ene a prvi korak je postignut u provo|enje, ali se moè predvidjeti da dio
Stupanje na snagu SSP-a, u ponedjeljak, mali, ali jako bitan za tro{kova bude pokriven kroz pomo}
odre|enom stepenu, stvara novu po~etak. Meni je zanimljivo da je ovo prvi me|unarodnih finansijskih institucija i EU.
dinamiku. Moramo vidjeti kako }e se stvari pravi napredak na~injen u sedam godina. Postoje poticaji koji su na stolu, a kako bi
razvijati i biti obazrivi u svakom slu~aju. do{le do njih, vlasti moraju da se pomjere
Ako uspijemo definisati sveobuhvatan plan Pretpostavljam da }e EU sa naprijed.
reformi, sa fokusom na socijalne i velikom pa`njom pratiti {to se de{ava u Moja impresija je da ova zemlja treba
ekonomske reforme, uklju~uju}i oblast BiH. Na koji na~in i koje su mogu}e u}i u aktivno stanje reformi, ne zato {to to
pravde, javne uprave itd., i ako vidimo kre- sankcije ako obaveze ne budu ispunja- traì EU nego jer postoji potreba za prom-
tanje naprijed, BiH }e se mo}i prijaviti za vane na vrijeme? jenama i to se ne moè izbje}i.

koji je postigla sa politi~arima, niti bilo
koja druga obaveza u procesu EU inte-
gracija, ne}e biti preto~eni u praksu uko-
liko mediji i novinari ne budu mogli slo-
bodno i sigurno raditi i informirati
gra|ane. A EU ima velike mogu}nosti da
natjera dràvu da preuzme odgovornost za
za{titu ljudskih prava, uklju~uju}i i pravo
na slobodu izraàvanja.
O[TRE KRITIKE
IZ BANJE LUKE
Novinari iz Republike Srpske su izvi-
jestili Visoku predstavnici o najnovijim
de{avanjima vezanim za Zakon o javnom
redu i miru, te posljedicama koje su ve}
nastupile, a koje se ogledavaju u pojavi ALEKSANDAR
samocenzure. Oni su uputili o{tre kritike na TRIFUNOVI] I
rad ureda EU u Sarajevu zbog njihovih SINI[A VUKELI]
mlakih reakcija u vezi sa slu~ajevima EUSR ured mora vi{e
kr{enja medijskih sloboda, te su zatraìli raditi u za{titi
medijskih sloboda
njihov ve}i anga`man.

POSJETA IZ EUROPE
Ali, mislim da dajemo dosta pa`nje i nas-

tavit }emo se obra}ati civilnom dru{tvu.
Predstavnici civilnog dru{tva su

ipak kriti~ni prema radu Va{eg ureda
tvrde}i da to nije dovoljno, i to su
jasno rekli na sastanku u Sarajevu.
Kako odgovarate na te kritike?
Bilo je i onih koji su pokazali po{tovanje
do odre|enog stepena. Mislim da
poku{avamo do}i do razli~itih nivoa i
nismo uvijek na istoj liniji razmi{ljanja.
Bitno je da uspostavimo dijalog i da nas-
tavimo raditi na produbljivanju, sa nadom
da }emo do}i do ta~ke gdje se sloìmo da
se ne slaèmo.
Dugo ste u Bosni. Mislite da }ete

do~ekati da u|emo u EU? Odnosno,
RENZO DAVIDDI moè li se nazrijeti taj trenutak? Koliko
Na stupanje Sporazuma ~ekamo od 2008. jo{ - 10, 20 godina?
godine, ustvari od 2006. kada smo finalizirali Ne znam. Mislim da to zavisi od nekih
pregovore. Ovo je prvi napredak. Svakako faktora koje je te{ko predvidjeti. Bio sam
ne revolucionarno dostignu}e uklju~en profesionalno u nekoliko procesa
pristupanja na kojima sam radio na
Interesantna je promjena pristupa dokument koji je proiza{ao iz procesa koji ekonomskim pitanjima. Vidio sam potpuno
EU sa dolaskom Visoke predstavnice se sastojao od niza konsultacija s druga~ije situacije. Neke zemlje su bile u
Mogherini koja svaki put kada do|e u razli~itim akterima. To je bio proces kakav procesu 10 godina, a ima onih koje su se
BiH traì susret sa predstavnicima se do sada nije desio u BiH. I{li smo na kretale brzo, kao neke balti~ke zemlje ili
civilnog dru{tva. Takvi susreti nisu bili stotine sastanaka, konsultovali se sa Slovenija, recimo. U velikom stepenu to
uobi~ajeni sa visokim zvani~nicima iz velikim brojem aktera, od ljudi koji su bili zavisi od kapaciteta same zemlje da bude
Brisela. Da li to ukazuje da }e i Va{ dio protesta i plenuma, do institucija, dio procesa pristupanja. Omiljen mi je
ured po~eti vi{e sara|ivati sa tim sek- udruènja poslodavaca, sindikata I to primjer Estonija, gdje je parlament zas-
torom, i {ta uop}e moète biti ura|eno nije jedini poku{aj. Generalno, svaki put jedao gotovo bez prekida tri godine kako
kroz tu saradnju? kada idemo u obilaske op}ina sre}emo se bi usvojili sve zakone vezane za provedbu
Neki od na{ih visokih zvani~nika sa predstavnicima civilnog dru{tva. Mislim Sporazuma. Parlament koji se sastaje tri
poku{avaju biti vi{e u kontaktu sa civilnim da se promjena ve} de{ava u smislu na{e puta godi{nje i onaj koji zasjeda stalno
sektorom, i na tome smo se angaòvali interakcije sa civilnim dru{tvom. Naravno, veoma se razlikuju. Sve zavisi od
posljednju godinu. Sara|ivali smo dosta dio na{e odgovornosti je da radimo sa predanosti i, u odre|enom stepenu, od
rade}i na Programu za rast i razvoj. To je institucijama koje ne moèmo ignorisati. pritiska gra|ana na one koji odlu~uju.
Od predstavnika kulturnih radnika, na

sastanku su bili i Danis Tanovi}, Haris
Pa{ovi}, Tanja Mileti} Oru~evi}, Dino
Svim
Mustafi}, te predstavnici nedavno javnosti
predstavljene inicijative Kultura 2020 i
muzeja Ars Aevi. Zajedno su naglasili
narodima
va`nu integriraju}u ulogu kulture u BiH
kao suprotnosti nacionalnim politikama, ali i gra|anima
i neiskori{tenost potencijala koji postoje u
toj oblasti. Tako|er su Visokoj predstavnici
skrenuli pa`nju na zastoj u realizaciji pro-
Bosne i Hercegovine
grama finansiranih iz EU fondova, a zbog
nepostojanja dogovora na politi~kom srda~no ~estitam
nivou.
Koliko }e ovaj sastanak uroditi
plodom, kao i koliko }e optimizam na Dan nezavisnosti
kojem je insistirala Mogherini tokom pos-
jeti opstati, ostaje da se vidi. No, te{ko se
oteti utisku da se i dalje previ{e stvari u
Bosne i Hercegovine!
ovom procesu de{ava iza zatvorenih vrata,
{to gra|anima ne daje osje}aj da jesu dio dr. Melika Mahmutbegovi}, potpredsjednica Federacije BiH
procesa, ili da je sve {to se radi namijen-
jeno njima.

Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina

Federacija Bosna i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina
KANTON SARAJEVO CANTON SARAJEVO
Ministarstvo prostornog Ministry of Phisical Planningand
ure|enja i za{tite okoli{a Enivironmental Protection
êstitamo 1. mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

IVAN STANKOVIC:TEKST osnova.qxd 26.2.2015 0:34 Page 40
LAK PISAC
ZAVIDNA KARIJERA
Ivan Stankovi}, uspje{ni srbijanski
marketin{ki stru~njak

ZAGOVORNIK TEORIJE VELIKE NU@DE
Beograanin koji je napisao knjigu KAKODALOGIJA strpljiv je, miran,

(auto)ironian, cinian i hrabar ovjek: za Slobodnu Bosnu autor te knjige
IVAN STANKOVI govori o svom prebogatom marketinko-oglaavakom,
ali i onom sveukupnom, ivotnom iskustvu
OVJEK KOJI JE ODBIO

SLOBODANA MILOEVIA
I MIRJANU MARKOVI
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
I
ako je jedan od vode}ih evropskih
stru~njaka u oblasti marketinga i
ogla{avanja, Beogra|anin Ivan
Stankovi} je, ipak, preskroman. Ja
sam lak i netiraàn pisac. Nisam ja ko
Nele Karajli}. Ili, Marijana Matthus,
rekao nam je Stankovi} dva sata prije
sarajevske promocije svoje knjige
Kakodalogija, koja je u srijedu nave~e
odràna u Ateljeu Figure.
NA KRAJU NAM (PRE)OSTAJE MOZAK

Za razgovor smo se pripremali,
uglavnom, ~itaju}i Stankovi}ev intervju
koji je dao listu Status. Gdje je, manje-vi{e,
rekao sve {to je tada èlio re}i. Autor teksta
Goran Tarla} je u uvodu napisao da je SARADNICI I PRIJATELJI
Frano Lasi}, Zvezdana Cvijeti} i Ivan Stankovi}
ve}ina na{ih urednika i novinara (u Srbiji,
op.a.) - kuca~i slova se ne ra~unaju - prema
doma}im marketin{kim i PR strategijama u I sada je. Tiskotine su uvek dosta privla~ne Bogoljub Kari}, zapravo, izgubio dio
najboljem slu~aju ravnodu{na. Evo, mi za kontrolu politi~kih partija. To im je identiteta kada je obrijao brkove:
nismo ravnodu{ni, ali kako do}i do najsla|e. Do|u ku}i pa vide. Tu oboàvaju Bogoljub je specifikum. Zna{ kako kaù
reklame: ili nas izbjegavaju zato {to je onda da disciplinuju. Televizije se lak{e Crnogorci - uzle}eo. I on je, zaista, bio
Slobodna Bosna otvorena, direktna, za neke kontroli{u, ne{to {to je tamo emitovano oni briljantan, po mnogim karakteristikama.
~ak i opasna, ili zbog zavrnutih ventila mogu i da ne vide. [tampani medij moè Nevi|eno sklon MK principu. MK princip
koje su ~vrsto stegnule neke marketin{ke ne{to da lupi i to onda ostaje. Svuda vlada je mito i korupcija. Govorile su mu mnoge
agencije, a koje posluju u ovoj dràvi, zbog opsesija kontrolom {tampe. Elektronski podguzne muve, da jedino on moè spasiti
toga {to im se ne{to ne svi|a. Me|u njih mediji se kontroli{u putem Regulatorne Srbiju. Uzleteo je, u{ao u politiku, a onda je
svakako ne spada Stankovi}ev Communis, agencije za komunikacije. Odjednom vas po~eo da se ka~i sa dràvom. I, sada je u
odnosno njegova bosanskohercegova~ka nema zato {to ne proizvodite ~etrdeset Belorusiji, navodno gradi milione kvadra-
podru`nica koju vodi Zvezdana Cvijeti}. posto doma}eg programa. Kao {to se desilo ta.
Pa, ima toga svugde. A, vi sve Bosna. TV BK, obja{njava Ivan Stankovi}. Kad Mogu li Osnove kakodalogije pomo}i
Iako je Slobodna. U Srbiji je bilo isto tako. smo ve} kod TV BK, je li njen vlasnik onima koji traè koju reklamu vi{e? Bog
Ivan Stankovi}: Svaka nova kriza je gora; te{ko je,

pogotovo za {tampu, koja svuda u svetu beleì
dosta veliki pad
LAK PISAC
VELIKI INTERES
Maja Miralem vodila je promociju u
prepunom Ateljeu figure
im jedino pomaè, sinko. Ma, vidi... Moja

sitna deca, kada treba da idu na spavanje,
stalno govore - to nije fer. Shvatio sam da
nije fer da u mojim godinama moram
ponovo sve da u~im. Zato {to se profesija
toliko promenila... Na~in dobijanja posla,
oglasa, i za vas to vaì, uàsno se promenio.
Sve {to je bilo ranije sada ne vaì. Sada
moram da radim daleko vi{e za daleko
manje para. Ako si lak na suzama, onda
ne}u vi{e da nastavim. Jo{ }u samo re}i -
te{ko je, stra{no je te{ko. Pogotovo za
{tampu, koja svuda u svetu beleì dosta
veliki pad, odgovara na na{e pitanje Ivan
Stankovi}.
Prije ta~no pet godina objavili smo
intervju sa Davorom Bruketom i Nikolom
@ini}em, majstorima iz Zagreba u istom
poslu kojim se i Stankovi} bavi, a Moja najvrednija imovina je mozak, ni{ta da se menja{. A to je kriza. U velikoj nu`di
najva`nije {to su nam rekli jeste da ti i u drugo. Ja sam zagovornik teorije velike svi se mi menjamo, jer je to jedini na~in da
krizi moè{ ne{to napraviti ako ima{ ideju nu`de. Ne, nije to ono na {ta ti misli{. Mala preìvimo, tvrdi Stankovi}. Me|utim, na
te da sve moè i}i k vragu, jedino {to ti nu`da ne tera ~oveka da se menja. Kao, ovim prostorima oduvijek je bila neka
ostaje na kraju je mozak. Pametni ljudi! strpi}u se ja. Kad je velika nu`da, ti mora{ kriza: ili su nas zezali Rusi sa
Informbiroom, ili [vabe u fudbalu, ili su
bili katastrofalni zemljotresi, pro{le godine
DOCENT I PROFESOR i stravi~ne poplave, ili rat, ili smo osnovne
ìvotne namirnice kupovali na ta~kice i
Velike zasluge za ukupni doprinos gledali u automobilske tablice da se
uvjerimo je li na kraju par, ili je nepar, ili je
umro Tito, ili... No, mnogi }e re}i da nikad
razvoju struke nije bilo gore:
Svaka nova kriza je gora! Svaka nova
Ivan Stankovi} je ro|en 1955. godine. Srpsko reklamno trì{te u periodu 1996. - godina je gora od prethodne. Mom drugu
Na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 2006. Godine 2010. dobio je Nagradu za koji se razvodio psihijatar je rekao: Svaka
diplomirao je 1978., a 1979. ulazi u ìvotno djelo Udruènja ekonomskih nova je gora nego prethodna... Samo malo
reklamni biznis. propagandista Srbije, a 2011. Grand Slam gora. Isto vaì i za krizu. A i svako novo
Sa Draganom Sakanom 1990. osniva Reklamo`dera za ukupni doprinos razvoju vreme je gore. Zato {to je ljudski mozak
Saatchi&Saatchi za Balkan, 1996. i struke. takav da zaboravlja lo{e strane.
sarajevsku podru`nicu, 2002., pak, svoje Docent je na Fakultetu dramskih Spominjali ste veliku nu`du, ali za{to
agencije Media S i Communis, a ~etiri umetnosti i profesor na Fakultetu za
ste izjavili da ste ro|eni za mala djela?
godine kasnije prijavio je doktorat o temi medije i komunikacije u Beogradu.
Zato {to sam iskren. Ali, sa trideset i pet

42
ZAGOVORNIK TEORIJE VELIKE NU@DE

Bugarskoj vi{e od stotinu. Zadnji govornik
pro{le godine bio nam je ~uveni advokat
SABRANO DJELO Zdenko Tomanovi}. Govorio je o vezi
izme|u moralnih i pravnih normi. Ono {to
Hrvatski domovinski vlak i je pravno ispravno, nekada nije moralno
ispravno. Tomanovi} je u jo{ goroj situaciji
etnik u Sarajevu od nas, jer on brani olo{, brani kriminalce,
brani totalno dno ljudskog roda. I stalno se
Ivan Stankovi} je jo{ 1993. posjetio punom vagonu pripadnika Zbora narodne vrti jedno pitanje - da li da ga brani, ili ne?
Zagreb, prvi put od po~etka rata, kada se garde. Samo sam aktivno }utao, ni{ta Ja imam taj luksuz da ne moram da radim
na taj odva`ni korak iz Srbije niko nije nisam rekao. Sre}om, iza{li su u ne{to. A, opet za ne{to kaèm, trebaju mi
odlu~ivao, a i fizi~ki je bilo te{ko do}i u Vara`dinu. Ja sam i u Sarajevu bio odmah pare pa }u raditi. Me|utim, ne radim protiv
glavni grad Hrvatske: Putovao sam na posle Daytona, po~etkom 1996. godine. svog uverenja. Mada, imamo klijenta koji
relaciji Zagreb - Budimpe{ta. I u Zagrebu Bio sam jedan od prvih koji je iz Srbije se zove - cigarete. E, sad, da li je to
sam se ukrcao na voz. U Kakodalogiji sam do{ao ovde. To je jedno od najemotivnijih licemerno, ili ne?, pita se Ivan Stankovi}.
o tome pisao u poglavlju Hrvatski putovanja koje sam ikada imao. U svoje Koji je potencijal predsjednika Lige
domovinski vlak. To je bilo posle sabrano delo uvrstio sam i poglavlje koje socijaldemokrata Vojvodine Nenada ân-
Maslenice i ja sam se stvarno na{ao u se zove ]etnik u Sarajevu. ka? On je fenomenalan. Ve} sam rekao da
je pogre{io. Trebao se baviti marketingom,
a ne politikom. Bio je na{ gost na jednom
godina, 1990., osnovali ste jugoslovenski atchi, veli Stankovi}. Pravio je ovaj dvojac team buildingu u Etno selu Stani{i}i kod
Saatchi&Saatchi. Nije to ba{ malo djelo, velike uspjehe, no svemu {to je lijepo do|e Bijeljine. A je li biv{i gradona~elnik
sloì}ete se: Sad }u da Ti objasnim... Moj kraj, da budemo malo pateti~ni. Pa i Beograda Dragan \ilas bio vrijedan dok je
posao je da mistifikujem neke stvari, zato u Sakanovoj i Stankovi}evoj saradnji. No, radio kod vas u Satchiju? Mi smo ga uzeli
stvarnom ìvotu radim totalne demistifi- interesantno jeste da je Ivanu telefon, kada dok je bio student-prodekan na Ma{inskom
kacije. Trudim se da govorim bez bullshita, su ga pozvali iz Londona da mu saop{te fakultetu u Beogradu. Bio je dobar, radio je
dakle {to jednostavnije. [to zna~i da sam vijest o prekidu saradnje, zazvonio upravo kod nas dve godine. Jeste li Vi poslu u~ili
lo{ za prepri~avanje tra~eva. u Sarajevu: Da, u mojoj sarajevskoj biv{eg Idola Sr|ana [apera? Sr|an je sa
kancelariji, u ulici Hasana Kaimije. To je nama. Na{a generacija. I on je isto radio
TA STRA[NA, SARAJEVSKA NO] bilo stra{no. Ta no}... kod nas. Bio je deo tima. Polovinom
Ivan Stankovi} prvo je radio u Kaète: Stvarno verujem u proizvode devedesetih godina osnovao je vlastitu
beogradskoj podru`nici Studio marketing za koje radim. Onako ba{ lai~ki: vjerujete McCann Grupu, ~iji je i danas predsednik.
Dela iz Ljubljane. Oni su osamdesetih li i u proizvod koji Vam se intimno nimalo Veljko Bulaji} nije htio snimati film
godina bili generi~ko ime za novu reklamu, ne svi|a? Mi imamo ne{to {to se zove Sutjeska, zbog scenarija koji mu se nije
za sve. Oni su bili taj prvi talas modernog MBA program - Masters of bullshit and svidio, pa se pravio da ga je uhvatio i{ijas.
ogla{avanja u biv{oj Jugoslaviji. Bili su advertising. I to je na{a edukacija, gde ja Kako ste se Vi izvukli da ne radite
megagiganti. Glavni {ef mi je bio Jernej ~esto dovodim poznate i pametne ljude. To kampanju za JUL Mirjane Markovi}? To
Repov{, a u Beogradu Dragan Sakan. Nas je kontinuirana edukacija za zaposlene, je bio jedan dosta neprijatan razgovor sa
dvojica smo kasnije napravili Saatchi&Sa- kojih je u Srbiji, Bosni i Hercegovini i rahmetli Zoranom Todorovi}em Kunda-
kom, ~ovekom od najve}eg poverenja
porodice Milo{evi} - Markovi}. Bio je
STARI AHBABI gadan, ali nas je persirao. Zvali su nas na
Stankovi} sa prijateljem razgovor, na koji sam ja oti{ao, bez Sakana.
Bojanom Hadìhalilovi}em Kao, idi Ti, da vidimo da se vadimo. Rekao
sam Kundaku da mi ne radimo takve
kampanje, a on je meni odgovorio da je
vreme da po~nemo. Kaèm, dalje, da
Englezi ne smeju da saznaju. A on }e na to:
Pa za koliko ubistava se ovde ne zna?
Kaèm mu da smo skupi, a on je imao
spreman odgovor: Nije to nikakav
problem, radi}ete besplatno, to se od vas
o~ekuje. Pri~a je zavr{ila tako {to je Sakan
zvao jednog lika, koji bio u {emi sa }erkom
Slobodana Milo{evi}a i Mirjane Markovi} i
koji je Kundaku rekao: Pusti ih, oni su
na{i, prisje}a se neugodnog susreta Ivan
Stankovi}.
Kosmodisk je krajem osamdesetih bio
apsolutni hit u SFRJ. Za to velike zasluge
pripadaju Ivanu. Fenomenalan je, barem za
nas, Stankovi}ev reklamni slogan za
pove}anje nataliteta: Jebi se, Srbijo. Koji
nije prihva}en, {to li? Elem, malo je prostora
da bi se u cjelini objavili na{i korisni
razgovori sa Ivanom Stankovi}em.
bure:TEKST osnova.qxd 25.2.2015 23:21 Page 44
SLIKOVNICA ZA ODRASLE
U striparnici Pritlije u Ljubljani svoj grafiki roman BALKANALIJE,

predstavila je Slovenka bosanskog porijekla SAMIRA KENTRI; na saradnik
prisustvovao je ovoj promociji i donosi priu o talentovanoj umjetnici
SAMA RADI SAMIRA

Balkanalije: odrastanje u tranziciji, bez logi~ke veze
SAMIRA KENTRI]
Ona je najo{troumnija grafi~ka
dizajnerica u Sloveniji

KNJIGA KOJA JE SLOVENIJU OKRENULA NAGLAVA^KE

Pi{e: AHMED BURI] (Ljubljana)
Foto: TOMA@ SKALE
Moja knjiga je autobiografski grafi~ki

roman. Pri~a o ìvotnom sazrijevanju
unutar imigrantske radni~ke porodice kad
se zajedni~ka domovina krvavo raspala u
globalnu tranzicijsku paradigmu privatiza-
cije i rangiranja svega i sva~ega: ta knjiga
je, zapravo, ne{to izme|u porodi~nog
albuma i politi~kog programa, tako govori
Samira Kentri}, koju progla{avaju najvidlji-
vijom i najo{troumnijom grafi~kom dizajn-
ericom na slovena~koj sceni.
KLASNE BORBE
Autorica je pro{le sedmice u striparnici
Pritli~je (Prizemlje) jo{ jednom novom,
nadamo se, u budu}nosti kultnom mjestu
poput [KUC-a, ili FW-a, predstavila svoj
grafi~ki roman Balkanalije, knjigu koju ne
moèmo svrstati u strip, ali je iz tog ànra
nemogu}e i izbaciti te crteè i pjesme u
prozi koje (sama) radi Samira. MO]AN RAD
Slike iz Balkanalija
Samira Kentri} ro|ena je 1976. u borbu, koja 1951. zavr{ava tragi~no, nakon ekonomskih imigranata iz nekada{njih
Ljubljani. Djetinjstvo je provela u dva atentata. Adami~eva biografija, idealna jugoslovenskih republika, svi te pitaju
Grosuplju, gdje je poha|ala osnovnu {kolu: za biografski strip, ili film, i njegovi odakle si?, a ti zna{ da si ba{ odatle gdje
osje}a predrasude u malom mjestu, koje ba{ tekstovi su provjetrili mozak mladoj te to pitaju: Balkanalije jesu grafi~ki roman,
druge i druga~ije ne do~ekuje ra{irenih Samiri, koja je, odlaze}i u Bosnu kod ali su mo`da i slikovnica za odrasle. Da je
ruku. Istovremeno, {kola koju poha|a nosi rodbine, shvatila da je jedan identitarni strip - nije, ali se radi o kombinaciji
ime Luisa (Alojza) Adami~a, slovena~ko- model ja~i od svih drugih: onaj klasne grafi~kog izgleda i ne{to teksta, koji bi stao
ameri~kog pisca (1898. - 1951.), koji nakon borbe, kao i jasan cilj da nestanu klasne u onih petnaestak kartica koje smo nekad
borbe protiv Austro-Ugarske i u~e{}a u 1. razlike. zvali autorskom polom, ali, eto, ispada da
svjetskom ratu emigrira u Ameriku, gdje Nakon diplomiranja na Akademiji za je dosta za 120 crtanih strana. Te slike
ostvaruje razmjerno zna~ajnu intelektualnu likovnu umjetnost i oblikovanje u uglavnom nemaju neki redoslijed, ~ini mi
karijeru, dobija Guggenheimovu stipendiju, Ljubljani, i postdiplomskog studija iz se da je to poezija u prozi, vi{e nego roman.
i u tridesetim godinama pro{log stolje}a estetike, Samirini interesi se {ire u pravcu U su{tini, to je knjiga koja tvori cjelinu, a
ulazi u antologije. Podràvao je toga da njezine vizualne kreacije ne budu moè se ~itati i svaka stranica pojedina~no:
socijalisti~ku Jugoslaviju, njegovi prijatelji samo majstorski crteì, nego ne{to {to treba to je, zapravo, popis tranzicije iz
su odreda bili svi va`ni slovena~ki i}i korak ispred mimeti~ke identifikacije sa Jugoslavije u Evropsku uniju, pa tako svoje
komunisti~ki kadrovi - od Kidri~a, preko stvarnim svijetom, u ne{to ja~e od djelo mogu ozna~iti kao socijalni portret
Kardelja, do Otona @upan~i~a i Josipa svakodnevnih iskustava s kojima se odrastanja.
Vidmara. Njegove knjige se bave sre}emo, u svijetu vizualnih komunikacija, Samirina pri~a, odnosno pri~a Balkana-
useljeni~kim problemima i socijalnim ali i u obi~nom ìvotu: umjetnica tu stvar lija je, dakle, pri~a desetina, sad ve} stotina
izrabljivanjem: u takvom okruènju naziva vizualnom katarzom. hiljada slovena~kih Bosanaca, ili bosanskih
tinejdèrka Samira otkriva Adami~evu Kad si ro|en kao druga generacija Slovenaca, kako vam drago. Poput, recimo,

SLIKOVNICA ZA ODRASLE
one Gorana Vojnovi}a ~iji su radovi,
pogotovo roman êfuri, napolje, kona~no
pokazali i osvijestili ìvot generacija
ju`njaka, poglavito Bosanaca u Sloveniji:
roditelji u potrazi za boljim ìvotom dolaze
iz Biljana u okolini Klju~a, u Grosuplje, u
kojem kre}e industrijalizacija: roditelji
dobijaju isprva najslabije poslove i
ispunjavaju stereotip o prvoj generaciji
iseljenika koja podnese najve}i teret
odrastanja potomaka.
Njihove k}erke odrastaju u najmanje
dva identitetska konstrukta: u knjizi
Balkanalije se na vizualno ~udesan na~in
prepli}u elementi privatnog i kolektivnog,
unutarnjeg i vanjskog, filozofskog i
pokaziva~kog. Jeste li ikada pomislili da
neka djevoj~ica moè re}i Draì
Mihailovi}u da ga bude stid, ili da je slika
ma~eta koja odmotava vuneno predivo u
obliku granica Jugoslavije - zapravo, jedna
od umjetni~ki najemotivnijih uobli~enja
raspada Jugoslavije.
dru{tvenom i ne, toliko na intimnom. dakako, vide vizualni utjecaji. Od, valjda,
SINDROM BOLJE PRO[LOSTI Najprije sam nacrtala sva lica, a onda su neizbje`nog Roberta Rauschenberga, preko
U Balkanalijama je sve istina, ali je
do{le rije~i, poja{njava Samira. Marine Abramovi} (mo`da i Carolee
sve i ma{ta: Milan Ku~an koji govori s
U svijetu pisanja Samiru znaju kao Schneemann!?) do legendarnog slovena-
ekrana starog televizora Gorenje, ~iji je
ilustratora i grafi~kog dizajnera: neka od ~kog crta~a Tomaà Lavri~a i njegove
gornji dio ukra{en vezenim miljeom, ili
njenih rje{enja za novinske rubrike u Delu i Diareje i Bosanskih basni (prema ovom
crte` nane u {amiji koja do~ekuje goste u
Dnevniku su i danas ìva, a dizajnirala je skromnom mi{ljenju najboljeg stripa o ratu
zapaljenoj ku}i, dio su kolektivnog
i cijelu biblioteku Koda: u njoj jedna u BiH, ever), pa i nekih radova grupe
pam}enja velikog broja ljudi. Ali, oni su
izdava~ka ku}a, Beletrina, objavljuje IRWIN, vizualnog odjeljenja Neue
iza{li iz imaginarija Samire Kentri},
radove zaista {iroke lepeze pisaca i filozofa Slowenische Kunsta.
onoliko stvarnosnog koliko su, zapravo,
- od Rolanda Barthesa do dobrog duha Sve u svemu - bio strip ili ne bio -
bile sve te na{e more i tlapnje o
slovena~ke intelektualne scene, rock Balkanalije su pred nama. To je vrijedna,
identitetima, novim i starim domovinama i
harmonika{a Bratka Bibi~a. Ako me pitate svjeà knjiga, za koju ne preostaje ni{ta
sebi samima. Sve te neprospavane no}i i
je li ovo strip, sasvim slobodno mogu re}i drugo nego je preporu~iti za ~itanje - ako
briga za roditeljima, prijateljima, seljakanja
da nije, jer nemam strpljenja za to da bude sre}e i pameti pa se pojavi i na
s adrese na adresu, kolektivni smje{taji,
nacrtam jedan lik, a onda jo{ nebrojeno njih bosanskom, jeziku jedne od dvije zemlje
sindrom bolje pro{losti, cijeli taj gr~ od
sli~nih njemu ili njoj - ni govora. Ako jedno kojom se bavi ova knjiga - bilo bi sjajno.
kojeg smo jo{ uvijek, zapravo, prepla{eni i
lice ne govori dovoljno, za{to se maltretirati No, u to je te{ko vjerovati, jer su tiraì
stisnuti ljudi - kakvi }emo u jednom smislu
s vi{e njih, veli na{a sagovornica. prodatih knjiga, pogotovo ovakve vrste,
o(p)stati do kraja na{ih ìvota, i u sljede}im
Pri ~itanju Balkanalija, ali i gledanju kod nas doista mizerni. U drugom slu~aju,
generacijama. Ova knjiga jeste
nekih drugih radova Samire Kentri}, se, otvorite Balkanalije i gledajte slike, a
autobiografska, ali akcent je, ipak, na
vrijedi se malo pomatrati (pomu~iti,
klasi~na ~efurska kovanica) i pro~itati {ta
ima re}i nekada{nja djevoj~ica koja je
O AUTORICI otvorila o~i u svijetu oko sebe, i kreirala
jedan sasvim osoben i osoban svijet. Sve
Sintetizacija politikog govora sa promjene dru{tva, sve ono ~emu nas
okolina u~i, sve ono {to smo vidjeli i
ljudskom intimom proìvjeli ostavlja tragove na nama. Ti
tragovi su nekada prazni pogledi onih koji
Samira Kentri} je samostalna umjetnica. Akademiju za film, pozori{te i televiziju nemaju posao, nekada su bore oko o~iju, a
Sintetizuje politi~ki govor svakodnevice sa (AGRFT) u Ljubljani. Od 1999. radi u nekada - knjiga. Ne treba pretjerivati s
ljudskom intimom. U svojim radovima umjetni~kom tandemu Eclipse, koji jezikom komplimentima, ali u ovom slu~aju treba
komunicira s nedovoljno rasvijetljenim performancea i ilustracije kroz vlastito tijelo re}i: Balkanalije su vrlo vrijedno djelo, s
dru{tvenim fenomenima. Likovno je govori o sadràjima koji mu se ~ine vi{e strana.
opremila brojne knjige i ~asopise, izme|u va`nima. Tandem je izlagao svuda po Za koje ima neke pravde da ga je
ostalog je radila za Dnevnik, Delo, Finance, svijetu, a 2001. su za svoj rad dobile nacrtala neka mala iz Grosuplja, ~iji su
Mobitel, holandsku reviju Biological. Radila presti`nu nagradu Zlatna ptica. Balkanalije radovi do{li do American Illustration
je i ~asopis Arsenal, izdanje Slovena~ke su njezina prva autorska knjiga, koja je Cataloga, i o ~ijim politi~kim ilustracijama
akademije nauka i umjetnosti. A radi i za nastajala zadnjih pet godina. @ivi i radi u misle sve najbolje oni koji se time ozbiljno
izdava~ke ku}e Beletrina, Modrijani i Ljubljani. bave. U granicama njezinih domovina, a
sada i izvan njih.

46
DUSAN KARPATSKY1:TEKST osnova.qxd 25.2.2015 20:14 Page 48
DU[AN KARPATSKY
eki slavist i bohemist DUAN KARPATSKY (80) preveo je na eki jezik vie od
stotinu knjiga hrvatskih, srpskih, bosanskohercegovakih i slovenakih pisaca; u
razgovoru za SB Karpatsky govori o svojoj novoj knjizi LISTAR koja sadri
prepiske sa 86 pisaca iz bive Jugoslavije, saradnji i prijateljstvima sa
MIROSLAVOM KRLEOM, MEOM SELIMOVIEM, VACLAVOM HAVELOM...
OD MEE SAM DOBIO IBRIK NA

POKLON, S BULAJIEM SAM PIO
NAJBOLJA VINA U HERCEGOVINI...
Razgovarala: MAJA RADEVI]
Z
a a slavistu i bohemistu Du{ana
Karpatskog s punim pravom se
moè re}i da je najzaslu`niji za
popularizaciju pisaca sa prostora
biv{e Jugoslavije u ê{koj
Republici. Od kraja pedesetih godina
pro{log stolje}a, kada je zapo~ela njegova
profesionalna prevodila~ka karijera, do
danas, Karpatsky je preveo vi{e od stotinu
djela autora iz Bosne i Hercegovine,
Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije, a
neka od njih, poput Dervi{a i smrti Me{e
Selimovi}a, u biv{oj êhoslova~koj bila su
pravi izdava~ki fenomeni koji su se
prodavali u desetinama hiljada primjeraka.
Posao prevodioca Du{anu Karpatskom
donio je internacionalno priznanje kako od
samih pisaca u ê{koj i Jugoslaviji, tako i
od knjièvnih kriti~ara, a zahvaljuju}i svom
radu, imao je priliku i li~no upoznati i
druìti se sa mnogim knjièvnim PRIJATELJI I SARADNICI
velikanima sa ovih prostora, poput Sa Vaclavom Havelom u ~e{koj
Miroslava Krleè, Maka Dizdara, Ranka Nacionalnoj biblioteci u Pragu, 2006.
Marinkovi}a, Predraga Matvejevi}a, Vlade
Gotovca, Dragutina Tadijanovi}a... Karpa- su pisma koja sam od njih primao tokom 60 knjièvnog kriti~ara Huseina Tahmi{~i}a,
tsky ovih dana slavi osamdeseti ro|endan, godina svog rada u literaturi i oko literature. pa sam se obratio Me{i i rekao sam mu da
ali mu energije i duha za nove izdava~ke Sa~uvao sam ih jer smatram ih vrijednim za bih je volio prevesti. On je pristao, i
poduhvate ni najmanje ne nedostaje. upoznavanje ne samo tih autora, nego i izdava~ka ku}a Odeon, koja je imala svoj
Razgovaramo uo~i pra{ke promocije njego- cijele jedne epohe koju smo zajedni~ki klub ~italaca gdje je bilo u~lanjeno oko
ve nove knjige Listar, u kojoj je sabrao i ìvjeli i preìvjeli, kaè Du{an Karpatsky. 250.000 ljudi, predloìla je 1969. godine za
objavio prepiske sa vi{e od 80 knjièvnika jednu od najboljih knjiga Dervi{ i smrt.
ex-Jugoslavije. Kako je to roman koji govori i o odnosu
Prije ~etiri godine objavio sam knjigu FENOMEN DERVI[A
~ovjeka i vlasti, a mi smo ba{ u to vrijeme
sli~nog sadràja, Epistolar, u zajedni~kom I KRLE@INI ESEJI doìvjeli invaziju trupa Var{avskog
izdanju Antibarbarusa iz Zagreba, Sajma Rekli ste nedavno na promociji ugovora, knjiga je bila vrlo primamljiva za
knjige iz Pule i sarajevskog University novog izdanja ~e{kog prijevoda knjige êhe, o ~emu govori i podatak da je Dervi{
Pressa, u kojoj su prepiske sa 140 pisaca iz Dervi{ i smrt da je to knjiga Va{eg srca, i smrt tada naru~ilo ~ak 52 tisu}e ~italaca!
biv{e êhoslova~ke i Jugoslavije. Sada sam knjiga koja ima tajnu, {to u sebi mora nositi To je bio rekord, s obzirom da je Selimovi}
to pro{irio i malo modificirao, dodao sam i svako veliko djelo. Kako ste upoznali Me{u u to vrijeme bio potpuno nepoznat autor u
neka pisma koja nisu u{la u to izdanje - od Selimovi}a? ê{koj. Planirali smo tada da objavimo i
Krleè, Marinkovi}a, Gorana Stefanov- Za knjigu Dervi{ i smrt prvi put sam ~uo drugo izdanje, ali ja sam u me|uvremenu
skog, Me{e Selimovi}a, Hamze Hume... To od svog dugogodi{njeg prijatelja, pisca i zbog Pra{kog prolje}a dospio na crnu listu i
ÊH KOJI JE PREVODIO JUGOSLAVIJU

bilo mi je zabranjeno
javno djelovanje, tako da
je drugo izdanje iza{lo tek
1985. godine. Sa Me{om
sam se sretao vi{e puta u
Sarajevu, sje}am se da nas
je vodio na ru~kove u
tada{nje partijsko izleti{te
Stoj~evac... Kada sam
do{ao u Sarajevo nakon
{to je objavljeno ~e{ko
izdanje Dervi{a, gledao
me je zabezeknuto i rekao
mi je: Ja nikada u ìvotu
nisam imao toliki tira`,
niti sam dobio toliki
honorar! A kako ste vi bili posrednik i
zasluàn u tome, èlim taj honorar da
podijelim s vama. A ja kaèm: Druè
Me{a, novac ne}u da uzmem, a ako ve}
èlite biti dare`ljivi, onda mi kupite na
Ba{~ar{iji ne{to iz Kazandìluka. I tako i
danas u mojoj sobi stoji jedan lijep ibrik....
Ro|eni ste u Slova~koj. Otac Vam je

bio Jevrej, majka Slovakinja, a zanimljiva
je pri~a o tome kako ste stekli prezime
Karpatsky...
Rodio sam se kao Du{an Rosenzweig.
Otac mi je bio porijeklom @idov, iako nije
bio ba{ veliki vjernik pa se tako zbog moje
mame, koja je bila katolkinja, na kraju i
odrekao svoje vjere i prihvatio kr{}anstvo...
Kada se raspala êhoslova~ka 1939.
godine, Slovaci su mahom tjerali van êhe,
a pogotovo ~e{ke @idove. Tata je dobio
otkaz na poslu i nare|eno mu je da mora {to
prije napustiti teritorij dràve Slova~ke.
Nedugo nakon toga, 1940. godine je i umro,
i tako se na neki na~in i spasio od
koncentracionih logora u kojima su u
Drugom svjetskom ratu zavr{ili njegovi
ro|aci... Poslije rata ljudi su se masovno
po~eli odricati njema~kih prezimena i moja
majka je, da bi za{titila nas djecu od tog
biljega, tako|er odlu~ila da promijenimo
prezime. Uzela je prezime Karpatsky kako
bi je sje}alo na njen zavi~aj, Potkarpatsku
Rusiju.
Za{to ste se po~eli baviti

prevo|enjem?
Kada sam 1953. upisao fakultet s
namjerom da studiram ~e{ki jezik i
knjièvnost, re~eno nam je da u sklopu
nastave moramo odabrati jo{ jedan
slavenski jezik i ja sam odabrao
srpskohrvatski, izme|u ostalog i jer sam se
divio Titu koji se suprotstavio Hitleru i
Staljinu. Profesor koji nam je predavao bio
je prakti~an ~ovjek, ina~e porijeklom iz
PREVODILA[TVO KAO STRAST Sarajeva, i nije nas tjerao da u~imo ba{
Zahvaljuju}i svojoj profesiji Du{an Karpatsky puno o povijesnoj gramatici, ali smo zato
prijateljevao je sa mnogim knjièvnim morali puno da ~itamo, da govorimo,
velikanima sa prostora biv{e Jugoslavije uspore|ujemo prijevode i poku{avamo i

DU[AN KARPATSKY
sami prevoditi, tako da smo ve} na tre}oj
godini studija moj kolega i ja objavili
prijevod jedne satire Branka ]opi}a.
Godine 1958. objavili ste prijevod

Krleìnog eseja Knjièvnost danas, za koji
ste dobili brojne pohvale od ~e{kih pisaca i
kriti~ara. Miroslav Krleà ostao Vam je do
danas velika strast - {ta je to {to ga posebno
izdvaja od ostalih pisaca s ovih prostora?
Predavanja na kojima smo u~ili o
savremenim piscima i njihovim djelima
nama studentima nisu bila ba{ zanimljiva,
pa smo po~eli sami pomalo ~eprkati po
toj literaturi i 1957. se dogodila jedna
razmjena studentskih grupa - na{e kolege iz
Zagreba su do{li u Prag, a nas jedanaestoro
iz ê{ke oti{li smo u Zagreb. Sje}am se da
je na tada{njem Trgu republike Matica
Hrvatska imala rasprodaju nekih svojih
izdanja i ja sam, onako usput, uzeo knjigu
Hrvatska knjièvna kritika, {esti svezak,
U NAJBOLJEM DRU[TVU
Miroslav Krleà. Kada sam do{ao ku}i, Promocija knjige Epistolar u Zagrebu, 2010. godine
smjesta sam je pro~itao i zapanjio se kako
jedan pisac moè pisati. Prvo {to sam
pomislio bilo je: to je ~ovjek kakvog mi uspio objaviti dvanaest prijevoda, kao i snimanju filma Sarajevski atentat Veljka
trebamo u na{oj borbi protiv staljinizma! enciklopediju ~e{ke i svjetske knjièvnosti Bulaji}a. Snimali smo i berbu gro`|a u
Tako sam Krleù na neki na~in doìvljavao za djecu i omladinu koja je iza{la 1982. Hercegovini i druìli se i sa direktorom
ne samo kao pisca, nego i kao suborca. pod imenom Viktora Kudelke. Ta zabrana mostarskog Hepoka koji je, moram re}i,
Meni je to {to je on radio bilo genijalno, je trajala sve do sredine osamdesetih. bio izuzetno dare`ljiv {to se ti~e vina i
premda ima i onih koji mu {to{ta zamjeraju, Godine 1974. kao prevodilac sam bio na drugih dobrih pi}a (smijeh, op.a.). To je
ali ne èlim ulaziti u to.
Me{a Selimovi} Miroslav Krleà
Krleù i Vas vezala je ne samo
poslovna saradnja, nego i dugogodi{nje
prijateljstvo.
Nekako smo se odmah sprijateljili, iako
je on bio 20 godina stariji od mene. Kada
sam objavio esej Knjièvnost danas,
upoznao sam i Ranka Marinkovi}a i
Marijana Matkovi}a. Matkovi} je bio moj
sagovornik o Krleì i prva ~vrsta veza sa
hrvatskom knjièvno{}u. Rekao sam mu da
spremam izbor nekoliko Krleìnih eseja i
on je tada pisca obavijestio da u Pragu ìvi
jedan veliki {tovalac njegovog djela. Tako
smo Krleà i ja zapo~eli prepisku koja je
trajala sve do njegove smrti. Prvi put smo
se vidjeli 1963. godine, nakon {to sam
preveo na ~e{ki njegov roman Na rubu
pameti. Priznao sam mu da je to za mene
bio krvav posao i velika muka, a on mi je
onda na tom izdanju napisao krvavo
zasluènu posvetu! VEÊRA ZA VACLAVA HAVELA
GODINE NA CRNOJ LISTI

Sedamdesetih godina vlast vam je
Kako je Alija Izetbegovi esima
zabranila javno djelovanje, ostali ste bez
posla, bili ste isklju~eni iz Partije... Ipak,
uveo prohibiciju
prona{li ste na~in da i dalje prevodite i Sje}am se 1995. godine, kada smo do{li hotel, kasno uve~er zatekao sam Havela
objavljujete. Kako ste se snalazili u to u Sarajevo, predsjednik Alija Izetbegovi} je kako, sav nervozan, hoda gore-dole u sali
vrijeme? organizovao ve~eru za ~e{ku delegaciju, sve gdje smo odràvali sastanke. Pitam ga: [ta
Objavljivao sam pod tu|im imenima, poredana fina jela, ali nigdje nema piva, je bilo?, a on kaè: Ma dosta mi je ve}
pa sam ~ak koristio i djevoja~ko prezime samo voda i sokovi. Kada smo se vratili u ove prohibicije!
moje supruge, Eme Dohnalove. Tako sam

ÊH KOJI JE PREVODIO JUGOSLAVIJU

potpisivanja Dejtonskog sporazuma...
Taj dolazak u Sarajevo uo~i Boì}a
PISANJE JE VELIKA MUKA 1995. bio je {ok za sve nas. Grad je bio
uni{ten i razoren, ali s druge strane, svi smo
Vie volim prevoditi tue pametne se radovali jer je sporazumom iz Daytona
kona~no zavr{en rat. Havela je sve u vezi s
stvari, nego pisati svoje gluposti Bosnom jako interesiralo, ve} smo ranije
pod njegovim pokroviteljstvom odràli u
Pragu manifestaciju Mjesec Bosne i
Imali ste privilegiju da kada sam pisao, to je uglavnom bilo silom
Hercegovine u ê{koj Republici, prevodio
prevodite djela mnogih knjièvnih prilika. Krajem sedamdesetih godina
sam i njegov susret sa bh. piscima u okviru
velikana sa podru~ja biv{e ukazala mi se prilika da napi{em
Jugoslavije, ali sami niste ba{ voljeli Leksikon jugoslavenskih pisaca, koji sam
simpozija ~e{kih i bosanskohercegova~kih
pisati... Za{to? tako|er morao objaviti pod tu|im imenom.
pisaca, pod nazivom Knjièvnost BiH pod
Pisanje mi je uvijek bilo velika muka. Otkrio sam tada da se mogu baviti opsadom i u izgnanstvu. Tokom rata smo
Jednom sam razgovarao o tome sa leksikografijom i bibliografijom i da o tome svakog mjeseca organizovali demonstracije
svojim {efom katedre za zapadnoslaven- ~ak mogu i pisati, a s obzirom da mi je na pra{kom Trgu Mira za mir u Bosni,
ske jezike i rekao sam mu: Zna{ {ta, kulinarstvo velika ljubav, objavio sam i druìli smo se sa izbjeglicama iz cijele
vi{e volim prevoditi tu|e pametne jednu knjigu o kuhanju i gastronomiji na biv{e Jugoslavije... Vaclava Havela sam
stvari nego pisati svoje gluposti. A on prostoru biv{e Jugoslavije. I mnogi va{i poznavao godinama i bilo mi je drago kad
kaè: E, kod mene je upravo zemljaci ovdje u Pragu mi govore da je to me je pozvao da idem s njim prvo u
obrnuto! Ne znam, valjda je to i stvar najbolja kuharica koju poznaju! Ne znam Sarajevo, a onda, kada je Stjepan Mesi}
samopouzdanja, a ja sam od onih koji da li je ba{ tako, ali dao sam sve od 2000. godine postao predsjednik Hrvatske,
uvijek sumnjaju u svoje sposobnosti. I sebe. i u Zagreb. Bilo je to i vrijeme o{trih
prijetnji Slobodana Milo{evi}a Crnoj Gori,
pa sam imao priliku na Lapadu prevoditi
onaj zanimljivi i lijepi dio posla, ali u to brzoreznih ~elika, nisam se uop}e zabavljao! Havelov susret sa trojicom predsjednika -
vrijeme morao sam tako|er prihvatati Mesi}em, Milanom Ku~anom i Milom
razne druge poslove kako bih uzdràvao Bili ste i prijatelj i slu`beni \ukanovi}em, kada je formulirana njihova
porodicu i otpla}ivao kredit za stan. Kada prevodilac biv{eg ~e{kog predsjednika, zajedni~ka podr{ka Crnoj Gori. Doìvio
sam, recimo, za Zagreba~ki velesajam disidenta i pisca Vaclava Havela. Sa njim sam neke prili~no burne trenutke u toj
prevodio studiju o novim vrstama ste i posjetili Sarajevo neposredno nakon svojoj karijeri usmenog prevo|enja.
AGENCIJA ZA BANKARSTVO
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Sretan
Dan nezavisnosti
Bosne i
Hercegovine!
hitler:TEKST osnova.qxd 25.2.2015 20:12 Page 52
O@IVLJAVANJE ZLA
Od 1. januara sljedee godine, autorska prava na knjigu Adolfa Hitlera MEIN

KAMPF (Moja borba) nee vie biti u posjedu njemake pokrajine Bavarske; u
proteklih sedamdeset godina u Njemakoj je tampanje ove knjige bilo zabranjeno,
ali ne i njeno posjedovanje ili prodaja prethodnih izdanja bez reklama
Opasna knjiga u pogrenim

rukama
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
înjenica da bi svako mogao {tampati i

distribuirati Mein Kampf polarizira javnost
u Njema~koj ve} nekoliko godina. U debate
su se uklju~ili histori~ari, sociolozi,
politolozi i novinari, i to ne samo u
Njema~koj. Raspravljaju i predstavnici
jevrejskih organizacija i politi~ari. Jedan
dio javnosti predlaè nastavak zabrane
{tampanja, te ~ak stroìju kontrolu, jedan
da knjiga u originalnom tekstu bude {iroko
dostupna, dok neki predlaù da nova PRVO IZDANJE
izdanja budu popra}ena komentarima Hitler je knjigu diktirao prijatelju,
stru~njaka. Ima i onih koji ne vide prostora kasnije zamjeniku, Rudolfu Hessu u
za rasprave o ovoj temi, te smatraju da je zatvoru po~etkom 20-tih. Prvo izdanje
knjiga ionako {iroko dostupna od 1925. i da iza{lo je 1925. godine
rasprave na ovu temu nemaju smisla.
da osvoje svijet. Drugi veliki neprijatelj su bilo je i ostalo zabranjeno, no na drugim
FANTAZIJE ZATVORENIKA komunisti, koji, vjerovao je Hitler, rade za mjestima je ve} decenijama ta knjiga me|u
Hitler je knjigu po~eo diktirati svom Jevreje. Nakon Hitlerovog samoubistva sva najpopularnijim. Takav je slu~aj u Indiji,
prijatelju Rudolfu Hessu 1923., dok je njegova imovina, uklju~uju}i i autorska me|u Hindu nacionalistima. Govore}i o
leào u zatvoru pod optu`bama za poku{aj prava na knjigu, pripala je Bavarskoj, s razlozima za ovu popularnost za BBC,
dràvnog udara. U po~etku je Hitler èlio obzirom da mu je zvani~na adresa bila u Atrayee Sen, predava~ sa Univerziteta u
da se knjiga zove êtiri i po godine borbe Mnchenu. Bavarska ima autorska prava na Manchesteru, kaè kako je ustvari rije~ o
protiv laì, gluposti i kukavi~luka, ali je to knjigu u svim dràvama osim u Holandiji, zna~ajnoj knjizi za samopomo}. Ako
skra}eno na Moja borba, a na prijedlog Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Ameri~kim isklju~ite element antisemitizma, to je
izdava~a. Kada je postao kancelar, Hitler je Dràvama. Vlasti su na ovaj na~in knjiga o malom ~ovjeku koji je bio u
rekao kako ne bi napisao knjigu da je znao kontrolisale objavljivanje knjige u zatvoru i sanjao o osvajanju svijeta, te je i
da }e do}i na tu poziciju i da su ideje u njoj Njema~koj, te su poku{ali isto raditi u krenuo u to osvajanje, rekao je profesor
fantazije zatvorenika. Ipak, do 1945. nekim drugim zemljama, ali uglavnom bez Sen.
objavljena su tri izdanja knjige, me|u uspjeha. No, s obzirom da je knjiga U Rusiji je Mein Kampf {tampan
kojima i ono specijalno 1939., na Hitlerov dostupna {irom svijeta, te`nje vlasti u najmanje tri puta, od kada je to dozvoljeno
pedeseti ro|endan. Bavarskoj da kontroli{u {tampanje vi|ene 1992., ali je zabrana ponovo uvedena
Mein Kampf je esencija nacizma, gdje su kao simboli~na gesta zauzimanja stava 2010., kada je knjiga progla{ena
je Hitler iznosio teze o postojanju prema idejama izloènim u knjizi. nezakonitom jer promovira ekstremizam.
jevrejske opasnosti i Jevrejima koji èle [tampanje knjige u jednoj dijelu svijeta Knjiga je izuzetno popularna i u Turskoj,
Atrayee Sen, predava~ sa Univerziteta u

Manchesteru: Ako isklju~ite element antisemitizma,
Mein Kampf je knjiga o malom ~ovjeku koji je bio u
zatvoru i sanjao o osvajanju svijeta
hitler:TEKST osnova.qxd 25.2.2015 20:12 Page 53
MEIN KAMPF PONOVO ME\U NAMA

gdje je 2005. prodata u vi{e od 100.000
primjeraka. Sociolozi i politolozi tuma~e da
je povod za ovo porast nacionalizma,
antiameri~kih osje}anja i antisemitizma. U
Americi, pak, knjiga je uvijek bila
dostupna, bez ograni~enja. Tamo{nja vlada
je dobila prava 1979., a potom ih prodala
izdava~u Houghton Mifflinu i od tada se
svake godine proda vi{e od 15.000
primjeraka. Od 2014. engleska verzija je
dostupna i u digitalnoj formi, te se putem
Amazona moè kupiti vi{e od 100 verzija u
{tampanom, audio i digitalnom formatu.
CVAT KNJIGE NA BALKANU KONCEN-

Knjiga je oìvjela i na Balkanu, nakon
TRACIONI
raspada Jugoslavije, pa ju je mogu}e
redovno na}i na sajmovima knjiga. LOGOR
Hrvatski prevod u izdanju Croatia Knjige BIRKENAU
Mein Kampf
zabranjen je 2008., i to na zahtjev pokrajine je esencija
Bavarske. U Srbiji se moè na}i piratsko nacizma
izdanje sa predgovorom Radomira
Smiljani}a, koje je prvi put objavljeno ta~no mislio, bez da se i besplatno. Samo na taj na~in bi
tokom Drugog svjetskog rata. U Srbiji je u moraju blamirati pred dru- se stvorio prostor za diskusiju i
prodaji jo{ nekoliko Hitlerovih knjiga. gima koji ne dijele pozitivno argumentovano obacivanje navo-
Mogu}e ih je kupiti na sajmovima u Bosni mi{ljenje o Hitleru. de iz knjige. Sve drugo dovodi do
i Hercegovini. Jevrejske zajednice u popularizacije ideja i same knjige,
Gerhard Weinberg, penzionisani svijetu nisu slo`ne u stavu o smatra ova struja. Me|u najglas-
profesor historije na Univerzitetu North {tampanju knjige. Svjetski nijim pobornicima slobodnog
Carolina, koji je 1938. pobjegao iz ìdovski kongres je protiv {tampanja knjige je Stephan
nacisti~ke Njema~ke, smatra da je niz smatraju}i da je knjiga bila Kramer, generalni sekretar Cen-
faktora uticao na iznenadnu popularnost inspiracija za najve}i genocid u tralnog vije}a Jevreja u Njema-
knjige. Prvi razlog je radoznalost. Za nove povijesti ~ovje~anstva. Charlo- ~koj. On se ~ak i prijavio da
generacije Hitler je figura iz pro{losti, o tte Knobloch, biv{a predsjedn- dobrovoljno pomogne organiza-
kojoj su puno slu{ali. A sada odjednom ika Kongresa u Njema~koj, ciju i ure|ivanje teksta.
preko kompjutera za malo ili gotovo izri~ito je protiv {tampanja i to SRPSKO IZDANJE Javna diskusija o dana-
nikakav novac mogu pro~itati to {to je protiv svake nove legalne Prevod Hitlerove {njem tretmanu ove knjige
napisao, pojasnio je Weinberg za Deutsche naklade, umnoàvanja i {irenja zloglasne knjige lako je nedavno se vodila i na
Welle. Drugi faktor bi mogao biti da neki u Njema~koj, u bilo kojem mogu}e na}i na sajmovi- stranicama New Yorka Timesa
ljudi i dalje misle kako je Hitler u mnogim obliku, ~ak i uz komentare ma i uli~nim {tandovima
{irom Balkana
koji je objavio uvodnik
stvarima imao pravo. A pro~itati to {to je nau~nika. No, ima i Jevreja koji pozivaju}i da knjiga mora biti
napisao je jedan od na~ina da se sazna {ta je smatraju da bi knjiga treba biti dostupna svima {iroko dostupna, ali i napominju}i da je
ustvari rije~ o skupu bombasti~nih,
ADOLF HITLER nejasnih izjava i historijskih nelogi~nosti
Lice zla koje izbjegavaju i neonacisti i histori~ari.
Ono ~ega se zaista pla{e u Njema~koj
jeste tuma~enje knjige van konteksta.
Ludwig Unger, glasnogovornik
bavarskog ministarstva za obrazovanje i
kulturu, podsjetio je kako su kao
posljedica ideja iznesenih u toj knjizi
milioni ubijeni. Va`no je imati to na
pameti dok se ~ita knjiga, a to je mogu}e
ukoliko postoje i odgovaraju}i historijski
komentari To je opasna knjiga u po-
gre{nim rukama, rekao je Unger. Takvo
vi|enje imaju i u Institutu za savremenu
historiju u Minhenu u kojem od 2009.
godine grupa nau~nika radi na kome-
ntarima na Mein Kampf. Knjiga }e biti
{tampana u januaru 2016. godine na oko
2.000 stranica, od ~ega je Hitlerov tekst na
780 stranica, a ostalo su komentari.
Izdava~i su najavili da }e ustvari objaviti
antihitlerovski tekst koji }e biti
dostavljen {kolama i bibliotekama.
duca:TEKST osnova.qxd 25.2.2015 23:42 Page 54
TIJELO KAO MA[INA

i sukoba izme|u racionalnog i vjerovanja u
Na ovogodinjem, 65. BERLINALEU poljska natprirodne sile. Kroz tri lika Szumowska
rediteljica MALGORZATA SZUMOWSKA osvojila je nudi pogled na tri radikalno razli~ita
pristupa tijelu i du{i. Jedan kroz anoreksiju,
nagradu Srebrni medvjed za najbolju reiju; naa drugi kroz svakodnevne susrete istraìtelja
sa mrtvacima i tre}i kroz terapeutkinjine
saradnica pie o njenom filmu TIJELO, tvrdei da seanse komunikacije sa astralom. Ve}
duè vrijeme sam èljela da napravim film
ga otvara i zatvara kao paradoksalnu crnu komediju o anoreksiji, ali sam odustala od ove ideje
MOE GLEDAT,
jer sam osje}ala da takva tema moè da
bude hermeti~ki zatvorena i da ne}e lako
sti}i do publike. Imala sam u glavi lik
anoreksi~ne djevojke Olge i zaplet oko
NJENO TIJELO
njenog lika, razmi{ljaju}i o tome kako tijelo
ima mnogo razli~itih zna~enja. Tijelo kao
fizi~ka prisutnost, mrtvo tijelo kao astralna
kategorija. Tijelo koje moè{ da tretira{ kao
objekat, da ga oboàva{, da ga mrzi{.
Dakle, ova pri~a je proiza{la iz materijala
Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Berlin) koji tijelo nudi, kaè Malgorzata Szumow-
ska, obja{njavaju}i inicijalni okida~ za
S
nastanak filma Tijelo.
rebrni medvjed za najbolju reìju, A, {ta je toliko fascinira u ljudskom
poljskoj scenaristici i rediteljki tijelu, kada mu se stalno vra}a kao temi
Malgorzati Szumowskoj, pripao u filmovima? Na ovo pitanje rediteljka
je ex-equo sa rumunskim odgovara: Fascinirana sam tijelom kao
rediteljem Radu Judeom (autorom ma{inom koja je dovoljna da na{i ìvoti
filma Aferim). Kako je Malgorzatin film rade. Za mene ìvjeti zna~i i stvarati.
Body (Tijelo), zasigurno bio jedan od Samo efikasan organ moè da nam
najboljih u glavnom takmi~arskom omogu}i sve aktivnosti - da stvaramo,
programu 65. Berlinalea, nagrada je da se kre}emo, spavamo. Ali, tijelo
zasluèna. âk se stekao utisak da je ìri, moè da nam nametne i uàsne granice.
predvo|en ameri~kim rediteljem Darrenom Moè da postane i opsesija. Razli~ite
Aronofskym, mogao da je nagradi i bolje. ljudske pristupe sopstvenom tijelu i
~ulnom svijetu, Szumowska veoma
IZA]I KAO POBJEDNIK plasti~no prikazuje u filmu. Olga mrzi
U Tijelu Malgorzata Szumowska svoje tijelo koje vidi kao beskorisno.
nastavlja da istraùje i tijelo i du{u, ba{ kao @eli da bude slobodna, li{ena svoje
{to je to ~inila i u filmovima U ime... tjelesnosti.
(tako|e nagra|en u Berlinu) i u Elle (sa Ona je i `rtva savremene potjere za
Juliette Binoche). Tematsku preokupaciju
sada produbljuje i pro{iruje na neobi~an i
neo~ekivan na~in, poigravaju}i se i sa
filmskom strukturom. Film otvara i zatvara
kao paradoksalnu crnu komediju, gotovo u
maniru {vedskog autora Roya Anderssona.
U sredi{njem dijelu orkestrira ozbiljnu
priholo{ku dramu, a iz ovakve strukturalne
igre izlazi kao pobjednik. Njena filmska
pri~a o sudskom istraìtelju-krivi~aru,
postarijem udovcu, njegovoj anoreksi~noj
k}erki i psihologinji Ani (usamljena èna
koja ìvi sa dogom, dobra Samari}anka,
koja je nesretno izgubila osmomjese~nog
sina i vjeruje u komunikaciju sa mrtvima),
na fin, {armantan i duhovit na~in govori o
problemima ljudi da se suo~e sa gubitkom
voljenih osoba.
Film je u svojim dubinama i prili~no Scena iz filma Body
kompleksna meditacija o usamljenosti srca
Malgorzata Szumowska: Moja filmska pri~a je

proiza{la iz materijala koji tijelo nudi
MEDITACIJA O USAMLJENOSTI SRCA
SRETNA I PONOSNA
Poljakinja Malgorzata Szumowska

TIJELO KAO MA[INA

savr{enim licem, koje zapravo uop{te ne IZUZETNO NADARENA
postoji. Njen otac istraìtelj, koji vi|a Malgorzata }e, vjeruju kriti~ari, i
le{eve u svakodnevnom ìvotu, ne zna dalje snimati kvalitetne filmove
kako da joj pomogne. U njegovom
pragmati~nom i prili~no usamljenom
svijetu tijela su samo objekti. On ne
vjeruje ni u {ta. Terapeutkinja Ana veruje
u bestjelesnost, odnosno u duhove i
poku{ava i Olgu i njegovog oca da uvjeri
da oni zaista postoje. Szumowska kaè:
Svaki lik je zarobljen u sopstvenom
tijelu. Istraìtelj je star i ogor~en, Ana je
na neki na~in izgubila seksualnost, a Olga
èlju za ìvotom. Da li ova i ovako
obra|ena tema nudi i sliku savremene
Poljske? Koliko je poljska vjerska i
politi~ka kultura uticala na na~in na koji je
Malgorzata tretirala temu? Na ova pitanja
rediteljka odgovara: Radnja filma se
odvija u dana{njoj Poljskoj, mada ona u
mom filmu izgleda kao da je uhva}ena
negdje osamdesetih, ili devedesetih
godina.
IZGUBLJENI POLJACI
Jer, odmah iza modernih prodavnica u
kojima se prodaje organska hrana, ìve
ljudi koji nisu mrdnuli iz 1990. godine.
Ljudi koji zara|uju ispotprosje~ne plate u
svojim dràvnim poslovima. Oni su
miljama daleko od modernih shopping
mallova i hipster kafi}a koji su im u
kom{iluku. Na hiljade je takvih ljudi danas
u Poljskoj. Dvadeset i pet godina poslije
pada komunizma, u zemlji koja se
svakodnevno mijenja, u kojoj crkva vi{e
nema tako jak uticaj na politiku i dràvu,
pojedini ljudi se osje}aju potpuno
izgubljeno. Da li psiholog-terapeut Ana
zato iskreno vjeruje da moè da komunicira
sa duhovima? Ana traga za zna~enjem u
svom poslu. Ona tretira djevojke bolesne od
anoreksije na veoma emotivan na~in, Smatraju je ludakom. Ana pronalazi vjeru u pitanje Malgorzata.
uvode}i nove terapeutske metode, ali duhovnosti, katolicizam je za nju zastarjela Ulogu Ane tuma~i Maja Ostaszewska,
poljske bolnice nisu spremne za to. i neistinita forma, odgovara na na{e izvanredna pozori{na glumica, ~iji portfolio
sadrì i mnoge zna~ajne filmske uloge.
SJAJNA FRANCUSKINJA Szumowska kaè da je Maja bila njen prvi
Juliette Binoche u filmu Elle izbor, a da je njena odluka bila dodatno
motivisana i ~injenicom da poljski film ne
nudi mnogo mogu}nosti ulogama èna
starijim od ~etrdeset godina. Szumowska
govori i o istan~anom osje}aju za humor i
komi~no u filmu, uprkos prili~no tragi~noj
stvarnosti i krhkosti likova: Moj
koscenarista Michal Englert i ja smo u
vrijeme pisanja scenarija imali isuvi{e
ozbiljnih tonova. Uprkos svoj svojoj
brutalnosti, ìvot teì da bude prili~no
smije{an. âk i u najteìm trenucima. Bez
dobrog smijeha nemogu}e je suo~iti se sa
stvarima koje nam se de{avaju. Ozbiljne
teme kao {to je vjera u blisko prisustvo
duhova preminulih osoba, zvu~ale bi
glupavo da nisu obavijene humorom. âk i
crnim humorom.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 25.2.2015 19:48 Page 58
KULT MARKET
THE BOTS MUZIKA
Pink Palms Album Shadows in the Night, Boba Dylana
Novost iz
oblasti garage
rocka i post
punk zvuka je
Kad Dylan pjeva Sinatru
objavljivenje BOBE PRAVDE
novoga albuma Dylan je samo svoj, nekad i sad
grupe The Bots.
Bend je nastao
kada su bra}a Anaja i Mikaiah Lei
iz Los Angelesa imali svega 15 i 18
godina. êsti su gosti u susjednim
zemljama, a nedavno su objavili novi
album pod nazivom Pink Palms, na
kojem se nalazi jedanaest pjesama.
BLIND GUARDIAN
Beyond The Red
Mirror Jedan od najzna~ajnijih kantautora svih otrgnuo od zaborava pjesme iz
Zaljubljenicima vremena, neponovljivi Bob Dylan, nedavno nekomercijalnog razdoblja karijere legen-
je objavio, ni manje ni vi{e, trideset i {esti darnog pjeva~a. Jedna od zaboravljenih
u sna`ne ritmo-
studijski album, Shadows in the Night. kompozicija je i Stay With Me, sa albuma
ve i èstoke Pjesme su to posve}ene glazbenom Sinatra 65. Posebna je Dylanova izvedba
metal riffove, velikanu Franku Sinatri, jednom od Sinatrina hita sa albuma No One Cares iz
koje ve} godina- Dylanovih idola iz mladosti. Bob je pro{le 1959. godine, Why Try To Change Me Now.
ma proizvode godine album snimao u Capitol studiju u Dylan je deset melankoli~nih balada,
doajeni njema- Los Angelesu, to~nije u Studiju B, u kojem prije promocije koja je odràna 3. velja~e,
~ke power metal je i sam Sinatra ~esto snimao. najavio singlom Full Moon And Empty
scene Blind Guardian, vijest kako je taj Dylan je snimio dvadeset i tri Arms, koju je za Sinatru napisao dvojac
bend objavio novi, deseti studijski kompozicije, a nakon pa`ljive selekcije njih Ted Mossmann i Buddy Kaye, 1945.
album Beyond The Red Mirror. Na svega deset na{lo se na novom nosa~u godine. Dylanovo nesvakida{nje glazbeno
novom albumu tog sastava koji je zvuka. To, naravno, ne isklju~uje ostvarenje i svojevrstan hommage Sinatri
mogu}nost da se i ostatak skladbi u pod nazivom Shadows in the Night zatvara
osnovan 1985. u gradu Krefeldu,
dogledno vrijeme pojavi kao svojevrsni izvrsno uglazbljena i otpjevana The Lucky
nalazi se deset kompozicija. Vol.2... Rije~ je o tradicionalnim pop Old Sun.
standardima, koje je Dylan odabrao Iz Dylanove produkcijske ku}e Jack
NICKELBACK prvenstveno jer su mnogi od njih proslavili Frost najavljeno kako }e prvih pedeset
No Fixed Franka Sinatru 50-ih i 60-ih godina
pro{loga stolje}a. Iako je Sinatra istinski
tisu}a nosa~a zvuka biti besplatno
podijeljeno ~itateljima magazina AARP.
mrzio rockere, a Dylan se proslavio (M. Ili~i})
Address skladaju}i i pi{u}i upravo rock uspje{nice,
Na koncu i poput Like a Rolling Stone, kona~no je,
TOP LISTA
jedna hard barem s Dylanove strane, do{lo vrijeme da
(iz Top 40 BH radija 1)
rock vijest... se u stranu gurne taj generacijski jaz, {to je
albumom Shadows in the Night i u~injeno. 1. Charlie Winston: Lately
Kanadski bend 2. Emigrate ft. Peaches: Get Down
U tome zapravo i jeste Dylanova
Nickelback veli~ina. Sjene u no}i otvara Im A Fool To 3. Earth, Wind & Fire: Joy to the world
objavio je novi Want You, singlica koju je Sinatra snimio 4. Jimmy Somerville: Travesty
album: No 1951. godine. Dylan je pjesmu otpjevao 5. Sigma ft. Labrinth: Higher
Fixed Address. osje}ajno i to~no, a ukupan dojam poja~a- 6. Wretch 32: 6 words
Nickelback su osnovani 1995. i vaju starinski aran`mani i nepretenciozna 7. MO: Give it to me
jedan su od najve}ih projekata produkcija, nedostaje jo{ samo pucketanje 8. 7Horse: Please come on home
izdava~ke ku}e Roadrunner gramofonske igle na izlizanom vinilu, da 9. Asteroids Galaxy Tour: Rock the
Records. No Fixed Address, na koji ugo|aj bude kompletan. Hrapavi Dylanov ride
su uvrstili jedanaest pjesama, glas uz kontrabas i nje`ne gitarske i
10. Public Service Broadcasting:
njihov je osmi studijski album. puha~ke dionice karakteriziraju i The Night
We Called It A Day. Namjerno je Dylan Gagarin

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 25.2.2015 19:45 Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA I KIPOVI UMIRU
Film Bijesne bakice (Danska, Italija, Norveka), Alain Resnais i

reditelja Havarda Bustnesa Chris Marker
I kipovi umiru
Bakice Against kratkometra`ni je
crno-bijeli film
Alaina Resnaisa
The Machine i Chrisa Markera
iz 1953. godine.
Bio je naru~en i trebao je biti film o
afri~koj umjetnosti. No, ovi mudri i
dobri autori nisu mogli biti toliki
licemjeri i samo odraditi i naplatiti, ve}
su rekli istinu. Istinu o kolonijalizmu i
otu|ivanju drugih kultura. Iako je film
dobio veliku nagradu Jean Vigo
1954., zbog pristupa je cenzuriran do
DIREKTAN NAÎN 1963. godine. Ocjena: 5
Kada Bakice èle saznati istinu
Bijesne bakice dokumentarni je film posljednja umire. Mislimo preventivno, ne DJEÂK ZELENE KOSE
Havarda Bustnesa. On je i potpisnik scena-
rija skupa s Larsom K. Andersenom. Na
retroaktivno, nakon posljedica.
Autor filma Havard Bustnes nagra|ivani
Joseph Losey
veoma dirljiv i direktan na~in autor, je reìser i producent. Diplomirao je Dje~ak zelene
odnosno autori kroz film propitkuju samu televizijsku reìju u [koli za film i televiziju kose igrani je film u
kapitalisti~ku ideju vje~nog ekonomskog u Lillehammeru u Norve{koj. Njegova boji iz 1948. godi-
rasta. A svi znamo da ni~ija, pa ni posljednja dva dokumentarca Health ne. Scenarij su
kapitalisti~ka, nije, niti }e, do zore gorjeti. Factory i Big John (norve{ka nagrada napisali Ben Barz-
Dvije stare dame, istodobno frustrirane Amanda, nagrada za najbolji nordijski man i Alfred Lewis
te veoma znatièljne, Shirley i Hindu, obje dokumentarni film...), prikazuju se diljem
Levitt, a prema
od devedesetak godina, èle saznati vi{e, te svijeta, u kinima, na TV-u i na festivalima.
poku{ati na}i odgovore. Zanima ih kako Film Bijesne bakice dobitnik je pri~i Betsy Beat-
otpetljati nastali ekonomski ~vor. Njih dvije, priznanja na pregr{t me|unarodnih filmskih on. Policija na|e dje~aka izbrijane
veoma hrabre, odva`ne putuju po SAD-u i festivala, te ga toplo preporu~amo na{im glave. Dje~ak je Peter Fry i siro~e
razgovaraju s raznim ljudima, od distributerima. (D. Jane~ek) je. Kada dje~ak sazna istinu o tome,
besku}nika, studenata, ljudi s Wall Streeta... kosa mu pozeleni. Zbog predrasuda
Putem dobijaju zanimljive informacije, prijatelja, on bjeì. Ocjena: 4
dolaze do bitnih zaklju~aka, smiju se, brinu, AMERI^KI BOX OFFICE
nailaze na prepreke, uvrede, ~ak i prijetnje. DR. STRANGELOVE
Zamislite da je mogu}e da netko prijeti 1.The SpongeBob Movie: Sponge Out of
smr}u bakici koja se vozi u kolicima i ima Water (Mike Mitchell i Paul Tibbitt)
2. Fifty Shades of Grey (Sam Taylor-
Stanley Kurbick
vi{e od devedeset godina, koja talasa, koja Dr. Strangelove
propitkuje. Prijetnje i mr`nja su, iako bez Johnson)
je film iz 1963.
logike, uvijek tamo gdje se u ne~iji interes i 3. Kingsman: The Secret Service
kapital ~a~ka. godine. Scenarij
(Matthew Vaughn)
Izrazito sporog tempa, s dosta bliìh su, uz reìsera
4. McFarland, USA (Niki Caro)
planova i dvoplana, ovaj film ima naum da Stanleyja
5. American Sniper (Clint Eastwood)
publiku identificira s bakicama, koje nisu Kubricka, pisali
tamo neke dvije stare dame, ve} upravo mi, Terry Southern i Peter George, a
gledatelji. Zato, gledajmo filmove sa TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
bazirano na noveli Red Alert Petera
stavom, te imajmo svoj stav. Legitimno je Georgea. Pri~a je to o ameri~kom
pitanje ovim dvjema bakicama, pozitivcima, 1. Dumb and Dumber To (The Farrelly
generalu koji naredi napad na
{to ste radile do devedesete godine svog Bros, Universal)
SSSR atomskom bombom.
ìvota, za{to se tek sada pitate? Upravo zato 2. Interstellar (Christopher Nolan,
Ameri~ki predsjednik se sastaje sa
je ovaj film dobar... Zbog tog autorskog Paramount)
odabira aktera za ovu temu, koja se mogla uìm vodstvom. Peter Sellers,
3. Before I Go To Sleep (Rowan Joffe,
ispri~ati na milion drugih na~ina, no ovaj je genijalac, tuma~i ~ak tri uloge.
Clarius Entertainment)
odabran. Stanje u svijetu takvo je da su se Izvrsna crna komedija, tragedija,
4. Fury (David Ayer, Sony/Columbia)
ljudi jako kasno uop}e po~eli pitati. No, drama... Ocjena: 5
5. Gone Girl (David Fincher, Fox)
nikad nije kasno. Mo`da i jeste, no nada

Cetri oka:Cetri oka.qxd 25.2.2015 21:42 Page 60
U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO ENES KRGO, kustos Memorijalnog muzeja

U Galeriji Centra za kulturu Mostar 24.
Rodna kua Ive Andria u Travniku
februara je otvorena izlo`ba Otisci
multioriginalne BiH. Izlo`ba grafi~kih
listova nastala je u Po~itelju u travnju
Predstava kao segment
pro{le godine, a radionica je tada okupila
studente likovnih akademija iz Sarajeva,
turisti~ke ponude
obavje{tava nas Enes [krgo, kustos
Foto: Mario Ili~i}

Banje Luke, Mostara, [irokog Brijega i
Memorijalnog muzeja Rodna ku}a Ive
Trebinja, pi{e na bljesku.
Andri}a u Travniku: Prva ~ita}a proba
Iz BNP-a Zenica za 25. februar najavili je odràna 21. februara 2015., na sceni
su obiljeàvanje 65 godina od po~etka Hrvatskog kazali{ta Travnik, partnera u
svog rada. Realizovane su dvije produkciji predstave. Premijera je
predstave: Sinovi umiru prvi, u reìji planirana sredinom maja 2015.
Bobana Skerli}a, koja je na programu Tekstualni predloàk je nastao
bila u srijedu, ba{ kada smo zavr{avali prema ideji Muharema Bazdulja, veli
ovaj broj Slobodne Bosne, i Dèpovi puni Enes, a reditelj predstave je Goran
kamenja, za koju su krivci Mirza Damjanac iz Banjaluke. Ansambl ~ine
Mu{ija i Mirza Bajramovi}. travni~ki glumci - Matej Ba{karad,
Mirko Adàip, Neboj{a Filipovi} i
Februarski repertoar sarajevske Scene Darko Smodek. Predstava Nobelovac i
MESS bi}e zaklju~en u ~etvrtak, 26. Travnik predstavlja}e novinu u
februara, izvedbom predstave Gospodin turisti~koj ponudi Travnika. Namijenje-
jastuk. Koproducenti su Pozori{te mladih
Zavi~ajni muzej Travnik pokrenuo na je za turiste i gra|anstvo, i izvodi}e
iz Sarajeva i Internacionalni teatarski
je produkciju pozori{ne predstave se u Travniku, isklju~ivo u srednjo-
festival MESS. Reditelj je Luca Cortina,
a predstava po~inje u 20 sati.
Nobelovac i Travnik. Predstavom se vjekovnoj tvr|avi Stari grad, kao stalni
O~ekujemo repertoar za mart... èli ispri~ati scenska pri~a o Ivi programski sadràj Zavi~ajnog muzeja
Andri}u i Travniku po motivima iz Travnik, kaè nam jo{ na{ sagovornik.
Dan kasnije, a u Domu Oruànih snaga njegovog ìvotopisa i knjièvnih djela Pokrovitelj predstave je Swiss Foun-
BiH u Sarajevu, svoj prvi samostalni koja je posvetio svom rodnom gradu, dation for Solidarity in Tourism.
koncert }e odràti mladi sarajevski
saksofonista Benjamin Aganli}. On ima
sedamnaest godina i ve} je osvajao
nagrade na doma}im i me|unarodnim PETAR JANJATOVI,
takmi~enjima. îm svira sax, a ima
sedamanest godina, u startu ga treba direktor Dallas Records Srbija iz Beograda
po{tovati.
Drugi singl sa albuma Biv{e djevoj~ice,

biv{i dje~aci - Unplugged Live u
Lisinskom, koji je objavljen povodom
tridesete godi{njice postojanja grupe
Crvena jabuka, je pjesma Napi{i jednu
ljubavnu, koju je sa ~lanovima ovog PETAR JANJATOVI]
Prevedena knjiga o The Clashu
benda izveo Kemal Monteno. Koncert je kona~no je objavljena i u na{oj regiji
odràn 18. februara 2014. u Dvorani
Vatroslav Lisinski u Zagrebu.
AUFBiH, Foto kino klub Tuzla i

Me|unarodna galerija portreta Tuzla
organizuju izlo`bu fotografija pod
nazivom Fotografija portreta 2015, u
okviru Festivala savremene umjetnosti
arTz, koji se od 1. do 9. juna odràva u
Tuzli, skinuli smo sa tuzlarija. Na
izlo`bi mogu u~estvovati svi
zainteresovani iz BiH i zemalja
okruènja.

Cetri oka:Cetri oka.qxd 25.2.2015 21:42 Page 61
BASHESKIA, sarajevski muziar
Meditativni album ~itanja poezije

Upravo sam ju~e dobio novu knjigu Litica. [ta je Litica, osim {to je pjesma?
âpljinca Mehmeda Begi}a, Sitni sati u Litica je mjesto skoka u nepoznato, kao
Managvi, a dvojac Basheskia & Edward {to je to ovaj album. Glumcima, odnosno
EQ ve} je snimio novi album koji se zove ~ita~ima pjesama ovo je, vjerujem, bio
Savr{en metak - pjesme Mehmeda Begi}a... izazov, jer se rijetko susre}u sa ovim
Savr{en metak u stomak je naziv formatom izvedbe. Tokom proteklog
Me{ine pro{le zbirke poezije, gdje se nalaze perioda snimali smo vi{e od deset ~ita~a,
pjesme koje sam zavolio ~itaju}i ih kao da ali smo za sada uvrstili {est cjelina, na
su moje. Ina~e, rijetko ~itam poeziju, ali kojim, pored Benjamina i Albana,
ove jednostavne i nepretenciozne pjesme, u~estvuju Amra Toska i Jelena Milu{i},
potpuno intuitivne, imale su efekat na mene kao i mladi sarajevski muzi~ar Adnan
kao da ~itam svoje neotkrivene misli, svaki Salihovi}, kao gitarski gost na jednoj od
put druga~ije. Na muzici za njih smo po~eli njih. Vjerujem da je pola sata poezije i
raditi prije nekoliko godina iz sebi muzike sasvim dovoljno za ovaj prvi put.
neobja{njivog razloga, tako da se rodio ovaj Kao lagana vo`nja od âpljine do Mostara.
prvi meditativni album ~itanja poezije, {to
je izazov, jer nismo znali {ta }emo dobiti I Litica samo kao jedan od {est
niti kakve }e biti reakcije. Objavljivanje dijelova albuma Savr{en metak - pjesme
smo sinhronizovali sa izlaskom Mehme- Foto: Mario Ili~i}
Mehmeda Begi}a. [ta dalje slijedi?
dove nove zbirke i odlu~ili da to uradimo Slijedi objavljivanje ostalih pet, a onda
periodi~no, tj. da svaka pjesma iza|e nakon nova odiseja novih pjesama, novi album
nekoliko dana, svjesni dana{nje brzine poezije. Vjerujem da }e budu}e stvaranje
ìvljenja i nemogu}nosti slu{alaca da zavisiti dosta od prijema i reakcije publike.
posvete pa`nju svim pjesmama odjednom. @elja nam je da snimamo i videa uz ove pjesme, ali kada bude
mogu}nosti za to. Ina~e, pored poezije, u skorom vremenu
Prvi singl koji predstavljate, a na kojem su u~e{}e uzeli objavljiva}emo i svoje nove, konvencionalne hitove, tako|er u
sarajevski glumci Benjamin Bajramovi} i Alban Ukaj, zove se formatu singlova, ili videa.
Bolje ikad nego nikad

Kona~no je i na ovim prostorima koncertima, pametnim stihovima, origi-
objavljena knjiga The Clash, koja je nalnim imidèm i strastvenim idealizmom
nastala prema pri~ama ~lanova ove uhvatili duh vremena. Album London
grupe: Joea Strummera, Micka Jonesa, Calling se smatra jednim od najboljih svih
Paula Simonona i Toppera Headona. vremena, a njihova muzika i dalje uti~e na
Potonji je jednom prilikom izjavio da je mlade bendove i privla~i novu publiku,
politika nakon toliko godina zaboravlje- pi{e u najavi Dallasa.
na, ali da su ostale pjesme Clasha. Dok nam je Janjatovi} na vezi, jo{
Knjiga The Clash je prili~no ne{to... Sarajevski Diskoton je 1985.
obimna, izdanje je luksuzno i trebalo je objavio album Kantautor Arsena Dedi}a.
investirati dosta novca da bi se ona Tada nije bio ba{ ne{to zapaèn u
realizovala. Sad su se razni elementi javnosti, ali sada bi mogao: Neobi~no je
nekako sklopili i omogu}ili njen izlazak. kako je Arsenov album Kantautor 1985.
I {to kaù mudri starci: bolje ikad nego bio skoro ignorisan u medijima. Mislim
nikad. A, najzaslu`niji za izdanje su moje da smo mi tada gledali malo previ{e
kolege iz zagreba~kog Dallas Recordsa, kriti~ki na plo~e koje su se sastojale od
urednici Dario Dra{tata i An|elo Jurkas i obrada, ne shvataju}i da i takav izbor ima
prevodioci Milan Pavlinovi} i Zoran jak autorski pe~at. Sada{nje izdanje je
Staj~i}, kaè Petar Janjatovi}, direktor Dallas Records Srbija iz nazvano Suputnici, malo je izmenjeno, ali ima neku veoma lepu
Beograda. patinu, mudro iskazivanje po{tovanja autorima koji su kao i
Luksuzno izdanje na 384 stranice nudi pri~u o jednom od Arsen napravili puno jakih pesama. Danas su plo~e sa obradama
najzna~ajnijih bendova svih vremena! Pioniri britanskog punk veoma ~esta pojava. Mo`da ~ak i pre~esta. Arsen je, kao i uvek,
rocka The Clash su subverzivnim, revolucionarnim i uzbudljivim i na tom polju svojstven.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 25.2.2015 20:18 Page 62
MORENO DEBARTOL I,
Foto: Mario Ili~i}

har: Volim biti de mode
by DINO BAJRAMOVIC
glumac i ku
1. Je li teè, mo`da lak{e, biti glumac ili kuhar? 14. Da imate 15 minuta
Najlak{e je biti ono {to voli{ raditi u ìvotu. vlasti, {ta ne biste u~inili?
Nikada nisam èlio vlast
2. Pogledate li pone
kad film Otac na sl niti }u èljeti.
kojem ste igrali M u`benom putu u
alika?
Ne ba{. Imam lijep
e uspomene pa ne
èlim iste kvariti. 15. Opi{ite Emira Kusturicu u tri rije~i?
Mislim da je glupo ljude opisivati u tri rije~i.
rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa
Sarajevski!
16. S kim biste voljeli otplesati tango?
4. [ta ne 5. Koga biste poveli Sa svojom suprugom.
morate na pusto ostrvo?
imati u Suprugu, klince i psa. 17. Osoba koja vam ide na ganglije?
friìderu? Spisak bi bio dosta dug, pa ne bih nikoga
Meso. spominjao da se ostali ne uvrijede...
ù?
o b ave zn o nosite na pla
6. [ta
nov~anik.
Suncobran i 18. [ta obla~ite kada èlite
izgledati moderno?
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Volim biti demode.
Vjerovatno gusar.
8. [ta ste bili u
pro{lom ìvotu? 19. Volite li vi{e jagnjetinu ili teletinu?
Kuhar. Govedinu.
9. Koliko ima istine u izreci: Ne

dade se usranom do potoka? 20. A begovu ili {kembe ~orbu?
Nema, jer pametni uvijek imaju [kembe ~orbu.
sa sobom fla{u vode.
21. Poruka
10. Koja je najsuptilnija od sljede}ih ~itaocima
rije~i: hala, }enifa, abort, toilette, zahod? na{eg
Zavisi gdje se nalazi{. magazina?
Sve {to u
11. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje?
ìvotu radite,
Zavisi koju mjernu jedinicu koristi{.
radite iz
ljubavi a ne
pi iz straha.
li je b o lj e biti lije
12. Da p?
ta n il i ruàn i glu ilo
pam e
b it i p a m etan, jer b
je
Najbolje }e{ to
d a iz g le dao znat
kako orist.
k r e n u ti u svoju k
o
13. [ta uradite kada vam preko

puta pre|e crna Me~ka?
Zavisi koliko nogu ima!
62 SLOBODNA BOSNA I 26.2..2015.

Fadila:Iluzije.qxd 25.2.2015 19:46 Page 63
KLIN ÔRBA
VISO^KA VIJAGRA
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Poto se sva regija, ukljuujui i Hrvatsku, metaforiki ubila za

turizam i ugostiteljstvo a realno nasmrt ubila za industriju i
rudarstvo, veliki se balkanski rat vodi za potencijalne investitore u
taknuto-netaknutu a svejedno djeviansku nacionalnu majku prirodu,
koja je u svakog kudikamo vie virgin nego u drugih
Z E
apadnja~ki balkanoidi, unato~ tvrdnjama lijepe na{e
no ih, ljubim im ~ojstvo, Crnogorci dugoro~no
Kolinde, imaju barem jednu karakternu poveznicu
rentiraju zemlju - ~itave otoke za {aku dolara i 200
na kojoj se temelji nasu{na potreba ovda{njih naroda
radnih mjesta. Moè im se, haj-vaj, ima se zemlje ko
za trajnom regionalnom suradnjom (u {to spada i
pljeve. Samo {to je mudro kriju od gramzivih susjeda da
ratovanje), a to je pretjerivanje u svakom pogledu. Nismo
ne bi zinuli na njihova najrasprostranjenija prostranstva,
mi samo zasebne suverene dràve i jedni drugima tek
kao {to ve} jesu zinuli Bosanci i Hercegovci na njihovu
puki susjedi, niti }emo to ikada biti, kako Kolinda voli
ro|enu Sutorinu. A realno, {to }e nama Sutorina? A
vidjeti sliku svoje nove Hrvatske koja se, po njenom,
pogotovo, {to }e nam javna rasprava o njoj? Najprvo i
ulaskom u EU automatski i zauvijek izmigoljila iz
najva`nije: opasno je javno raspravljati o golubu na grani
nerazmrsive balkanske ~arolije, za~ete u me|usobnoj
sve dok ti je vrabac u ruci, rekao bi na{, me| premudrima
patolo{koj ljubavi i mr`nji - za koje bi valjalo dati
najpremudriji, Zlatko. A drugo i najdrugije: {to }e nama
Nobelovu nagradu onome ko uspije prona}i makar jednu
dva izlaza na more? - pa da se narednih tisu}u i jo{ hiljadu
univerzalno primjenjivu razliku izme|u to dvoje. Sve je
godina ne moèmo dogovoriti koji nam je od njih
ovdje najbolje, najljep{e, najve}e i svako nezamislivo naj
najizlazniji; da li eresovski ili hercegbosanski. Najbolje bi
samo ukoliko je na{e, ~ak i ono {to je nemogu}e gradirati,
nam bilo da i ovog vrapca zvanog Neum u~inimo trajno
kao najoptimalnije ili najidealnije, recimo. Ne{to kao kad
bezizlaznim i sami sobom podignemo most do Pelje{ca, u
Suljo i Mujo jedan do drugog drè {tand na Markalama pa
znak zahvalnosti na{oj dragoj Kolindi jer je velikodu{no
se svakog jutra zajedni~kim kombijem snabdiju
odabrala da u ime svih Hrvatica i Hrvata svojom prvom
mandarinama kod istog veletrgovca, a onda jedan stavi
inozemnom posjetom po~asti ne samo Hrvatice i Hrvate
natpis mandarine slatke ko med a drugi mandarine
nego i gra|anke i gra|ane Bosne i Hercegovine. Dakle,
sla|e od meda. Pa ti vidi, jarane, u ~iji }e{ {tand
sve osim seljanki i seljaka.
M
investirati!
o`da nam se tom prigodom uvaèna poglavarka
P
svih H&H stigne i izravno pohvaliti kako }e
o{to se sva regija, uklju~uju}i i Hrvatsku, najhrvatskiji Hrvati uskoro poletjeti u svemir jer,
metafori~ki ubila za turizam i ugostiteljstvo a kako najavljuju hrvatski mediji, uz sunce i more u
realno nasmrt ubila za industriju i rudarstvo, veliki Hrvatskoj bi ve} za ~etiri godine turistima mogli nuditi i
se balkanski rat vodi za potencijalne investitore u letove u svemir. Tako barem stoji u investicijskom planu
taknuto-netaknutu a svejedno djevi~ansku nacionalnu i programu {vedske kompanije Swiss Space Sistems (S3)
majku prirodu, koja je u svakog kudikamo vi{e virgin koja kani u Udbini podi}i prvi hrvatski svemirski centar,
nego u drugih. Na sve strane pr{te ponude najidealnijeg kao i bazu za proizvodnju gornje komponente sistema za
({to je daleko bolje od najoptimalnijeg) sunca, kisika, lansiranje satelita. S3 planira kori{tenje letjelica za tzv.
vode, zemlje, pra{ume, hrane i nadasve najgosto- podorbitalne letove do 200 km visine koje bi se koristile
ljubivijih ljudi na kugli zemaljskoj. Uglavnom, onaj za lansiranje satelita, ali i za prijevoz putnika te svemirski
Vu~i}ev jaran Muhamed koji je naumio milijarde ne~ega turizam. I sve to do kraja prvog Kolindinog mandata.
slju{trit u Beograd na vodi ima da se nazor zamona{i kad Lijepo, ali nekako skromno, nedovoljno mo}no. Ni blizu
sazna da je to samo slatkovodna kopija Kolindinog bosanskim piramidama koje ne samo da su najvi{e i
Biograda na moru. A ovaj Ahmedaga {to je iz ozonske najstarije na svijetu, nego su potentnije od Vijagre. îm
rupe pao usred boli-glava joniziranog Trnova mogao bi Semir Osmanagi} odgonetne {ifru (a blizu je), nas }e na{
do}i tobe ha skonta da age Sarajlije ne piju vino samo na Bakir s Piramide Sunce teleportirati u drugu galaksiju,
Ilidì pokraj Sarajeva, nego svud uokolo pa i u gdje }e svako imati svoje more i Sutorina koliko mu se
epicentru. [to }e re}i: za boli-glava ugo|aj ne mora{ prohtije. Tu }emo svi biti besposleni a bogati. Jer, takav je
skrkati ~etiri te{ko zara|ene milijarde. Ho}e to i od Ahiret - najprostranija galaksija na svijetu, ve}a ~ak i od
pojeftinog vina. Crne Gore.
Auto:CRNA.qxd 25.2.2015 19:49 Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Stiè novi Peugeot 208: Od @eneve do @eneve!

K
ada svi rade svoj posao, onda sve njegova duìna od 3962 mm, i predvodi 1.6-litarski BlueHDi 75 S&S sa isto
{tima. Ne moè se re}i da je uvijek me|uosovinski razmak od 2538 milimetra. toliko konja, slijede ga 1.6-litarski BlueHDi 100
tako, ali u automobilskoj industriji to bi, Unutra{njost novog modela 208 od sada S&S te 1.6-litarski BlueHDi 120 S&S motori.
naprosto, trebao biti slogan kojeg }e{ se krasi svjetle}i ambijent u koji se izvrsno Zanimljivo je i kako su svi modeli novoga
pridràvati, ili }e te konkurencija jednostavno uklapa i osvjetljenje na rubovima, ali i samoj Peugeota 208 i dalje opremljeni sigurnosnim
pregaziti. Francuski je proizvo|a~ automobila instrument plo~i. Iz Peugeota su najvi{e sustavima koji osiguravaju pet zvjezdica na
Peugeot napravio izvrstan marketin{ki ponosni na LED rasvjetu koja uokviruje EuroNCAP testovima. To bi u prijevodu
posao. Odlu~ili su na isti dan, u istom gradu, panoramski krov, jo{ jedan od Peugeotovih zna~ilo kako novi model 208 ima ugra|ene
na istom salonu, tri godine kasnije, predstaviti aduta posljednjih godina. Izuzev modela sa sustave protiv proklizavanja, sustav zaduèn
nasljednika u supermini B segmentu. Na 75 konjskih snaga, svi ostali modeli nove za elektroni~ku stabilnost vozila, kao i EBA i
predstoje}em Geneve Motorshowu na dvjestoosmice opremljeni su Stop&Start EBFT sustave. Za kraj i podatak kako }e prva
obalama ènevskoga jezera, taj }e mali tehnologijom. generacija Peugeota 208 uskoro dosegnuti
gradski automobil sa propetim lavi}em na Nakon promocije jednolitarskog PureTech brojku od milijun proizvedenih jedinica, dok }e
haubi i slu`beno dobiti nasljednika. Iz 68 i 1.2-litarskoga PureTech 82 modela, novi model Peugeota 208 u europske
Peugeota nas uvjeravaju, a nemaju razloga PureTech obitelj trocilindarskih motora autosalone sti}i po~etkom lipnja ove godine.
lagati, kako }e novi model 208 biti oboga}ena je za 1.2-litarski turbo PureTech Cijene, ali i detaljnije karakteristike novog
kombinacija samopouzdanja, ~vrstine i 110 S&S agregat. Ne treba zaboraviti niti modela Peugeot 208 bit }e poznate nakon
posebnosti. Osnovne karakteristike novog podatak kako su sada 1.6-litarski BlueHDi premijere na Geneve Motorshowu, koji }e se
Peugeota 208 su kompaktni upravlja~, te motori dostupni u tri razine snage: ljestvicu odràti od 5. do 15. oùjka ove godine.


Slobodna Bosna 955

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 955

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MILAN TEGELTIJA ZA SB: PRAVOSU\E JE NEODVOJIVO OD POLITIKE

12 SAMO JE NEBO GRANICA 26 ARAPSKI BOGATA[I U BiH 40 LAK PISAC

su izbora i imenovanja sudaca i tu`itelja, svojim prvim ubijenim gra|anima; za IZDAVA^

diplomatskih krugova narodnu odbranu Sarajevo Novinari

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LON^ARI]

34 FEDERICA MOGHERINI Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

20 DIPLOMATSKA AFERA POSJETA IZ EUROPE Marketing i prodaja: Amela [KALJI]

PDV broj 200333040003

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

26.2.2015. I SLOBODNA BOSNA 3

Direktor sarajevskog Zavoda za zaka{njenjem sastavio direktor Zavoda za

4 SLOBODNA BOSNA I 26.2.2015.

Husein Bilal Bosni}

26.2.2015. I SLOBODNA BOSNA 5

razumijem, niti ima

6 SLOBODNA BOSNA I 26.2.2015.

SUSJED JE NAJBOLJI KOM[IJA

Kretanje ukupnih deviznih rezervi u januaru 2015. godine

10 SLOBODNA BOSNA I 26.2.2015.

26.2.2015. I SLOBODNA BOSNA 11

SAMO JE KEBO GRANICA

Donedavni potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo podnio je molbu da mu se

NAKON ISTEKA MANDATA

Kebo tra`i i jare i pare: nakon bijelog hljeba o~ekuje

KEBO NE]E U PENZIJU, TRA@I BIJELI HLJEB

26.2.2015. I SLOBODNA BOSNA 13

SAMO JE KEBO GRANICA

SLOBODNA BOSNA I 26.2.2015.

SDP-ova trojka u Vijeu ministara blokirala rad Konkurencijskog vijea

26.2.2015. I SLOBODNA BOSNA 15

NOVA STRATEGIJA REFORME PRAVOSU\A

Sudije i tu`ioci koji svoj posao

16 SLOBODNA BOSNA I 26.2.2015.

SAD ILI NIKAD

26.2.2015. I SLOBODNA BOSNA 17

NOVA STRATEGIJA REFORME PRAVOSU\A

Delegacija Europske unije u BiH je

Zar inicijativu za izmjenu Pravilnika

18 SLOBODNA BOSNA I 26.22015.

SAD ILI NIKAD

[KRIPI NA SVE STRANE

Na posljednjoj sjednici VSTV-a

26.2.2015. I SLOBODNA BOSNA 19

Savez za promjene trai hitnu smjenu ambasadora BiH u Beogradu i DODIKOVOG

OPOZIV AMBASADORA RANKA

^elnici SDS-a do{li u posjed neoborivih dokaza

26.2.2015. I SLOBODNA BOSNA 21

KAKO SE KALIO KUM [KRBI]

22 SLOBODNA BOSNA I 26.2.2015.

26.2.2015. I SLOBODNA BOSNA 23

ARAPSKI BOGATA[I U BiH

eik MUHAMED BIN SAQR AL QASIMI prvi put

HEJ [EKI, [EKI...

DRUGARSTVO BEZ INTERESA

Bra}a {eici Muhamed i Talib bin Saqr Al Qasimi sada

26.2.2015. I SLOBODNA BOSNA 27

ARAPSKI BOGATA[I U BiH

SVJETSKI, A KOD NAS

Bosanci i Hercegovci u Emiratima ako

28 SLOBODNA BOSNA I 26.2.2015.

HEJ [EKI, [EKI...