Jeannie L. Steele, Kurtis S.

Meredith i Charles Temple

OKVIRNI SISTEM KRITIKOG MILJENJA

U CJELOKUPNOM NASTAVNOM PROGRAMU
I
METODE ZA POBOLJAVANJE KRITIKOG MILJENJA

Centar za obrazovne inicijative

Prirunik za nastavnike
Step by Step
BiH, Sarajevo, Kralja Tvrtka 1 Program obuke
tel/fax: 387 33 66 76 73 "itanjem i pisanjem do kritikog miljenja"
office@coi-stepbystep.ba
www.coi-stepbystep.ba

Vodii I i II
Centar za obrazovne inicijative
Step by Step
Sarajevo, 2006
 Jeannie L. Steele, Kurtis S. Meredith i Charles Temple

OKVIRNI SISTEM KRITIKOG MILJENJA U

CJELOKUPNOM NASTAVNOM PROGRAMU
i
METODE ZA POBOLJAVANJE KRITIKOG MILJENJA

Vodii I i II

Prirunik za nastavnike
Program obuke: itanjem i pisanjem do kritikog miljenja

Centar za obrazovne inicijative Step by Step

Sarajevo, 2006 (II dopunjeno izdanje)
Naslov originala:
Jeannie L. Steele, Kurtis S. Meredith i Charles Temple, A Framework for critical thinking
SADRAJ
across the curriculum; Prepared for Reading and writing for critical thinking project
Vodii I i II
Izdanje za Bosnu i Hercegovinu pripedile: Sneana Milievi i Natira Hebib
Umjesto uvoda 4
Izdava: Centar za obrazovne inicijative Step by Step, Sarajevo
Neto o programu obuke 5
Za izdavaa: Radmila Rangelov-Jusovi

1.OKVIRNI SISTEM ZA POUAVANJE I UENJE 6

Prijevod, lektura i korektura Centar za obrazovne inicijative Step by Step
1.1.Faze okvirnog sistema 8
Kompjuterska obrada: Anela Seksan 9
1.2.Okvirni sistem ERR u praksi
tampa: SaVart, Sarajevo
2.PITANJA NASTAVNIKA 17
Tira: 400
2.1.Pitanja i vrednovanje 17
CIP- Katagolizacija u publikaciji CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Nacionalna i univerzitetska biblioteka 2.2.Adaptacija Sandersove revizije Bloomove taksonomije pitanja 24
Bosne i Hercegovine, Sarajevo Bosne i Hercegovine, Sarajevo

371.14:371.3(035) 371.14:371.3](075.8) 2.3.Multiprocesno propitivanje 25

STEELE,Jeannie L.
Okvirni sistem krtikog miljenja u
cjelokupnom nastavnom programu/Jeannie L.
Steele, Kurtis S. Meredith, Charles Temple;
(prijevod Ana Hafner) - Sarajevo: Centar za obrazovne
inicijative Step by Step, 2002. - 36 str; 30 cm
(Projekat itanjem i pisanjem do kritikog miljenja: vodi; 1)
STEELE, Jeannie L. 2.4.Diskusija kao orue uenja 28
Metode za poboljavanje kritikog miljenja /
Jeannie L. Steele, Kurtis S. Meredith, Charles
Temple ; (prijevod Ana Hafner). - Sarajevo : 2.5.Vrijeme ekanja 30
Centar za obrazovne inicijative Step by step,
2002. - 61 str. ; 30 cm. - (Projekat itanjem i
pisanjem do kritikog miljenja : vodi ; 2)

Prijevod djela: A framework for critical thinking Prijevod djela: Methods for promoting critical 3.STRATEGIJE OKVIRNOG ERR SISTEMA 31
across the curriculum. - Bibliografija: str 31 thinking. - Bibliografija: str. 55

ISBN 9958-9537-0-6 ISBN 9958-9537-1-4

3.1.Pisanje za sebe 32
1. Meredith, Kurtis S. 2. Temple, Charles 1. Meredith, Kurtis S. 2. Temple, Charles
COBISS/BiH-ID 10330374 COBISS/BiH-ID 10330630 3.2.Formiranje grozdova 32
3.3.inkvina Pjesma od pet stihova 34
Autori iskreno zahvaljuju Elisabeth Lorant na savjetima, podrci i podsticaju u osmiljavanju i
razradi ovog Projekta. 3.4.Odabiranje bacanjem kocke "KOCKARENJE" 37

Ovaj je prirunik pripremljen za distribuciju i upotrebu u sklopu projekta itanje i pisanje za 3.5.Druge strategije pisanja za miljenje 39
kritiko miljenje /Reading and Writing for Critical Thinking Project - RWCT/. RWCT je zajedniki 3.6.Jo neto o tehnikama i metodama pouavanja 40
projekat International Reading Association i University of Northern Iowa, uz sponzorstvo Open
Society Intitute i nacionalnih fondacija Georgea Sorosa. Suvoditelji projekta RWCT su Jeannie
Steele, sa University of Northern Iowa; Kurt Meredith, sa University of Northern Iowa; Charles
Temple sa Hobart and William Smith Colleges, te Scott Walter iz International Reading Association.

Ovaj vodi predstavlja dopunu interaktivnom kursu. Nije namijenjen irokoj distribuciji bez
propratnog kursa i treba posluiti kao vodi prosvjetnim radnicima uesnicima u programu
RWCT koji se pripremaju da dre predavanja/radionice svojim kolegama po zvanju.

1998 Steele, J.L., Meredith, K.S. & Temple, C.

Svaka upotreba ovog materijala u bilo koje druge svrhe bez pismenog doputenja autora je
strogo zabranjena.

3

UMJESTO UVODA
Svi mi koji se bavimo obrazovanjem, moramo napraviti konkretan i znaajan
odmak od uvrijeenog miljenja da je sjediti za stolom i sluati nastavnika dobro, a
diskutovati, postavljati pitanja, debatovati pa i igrati se, loe. Isto tako, svi dobro znamo
da djeca nisu "prazna kutija" u koju treba ubaciti nepovezane injenice. Istraivanja
pokazuju da su igra i interaktivne metode uenja optimalni naini da se stekne znanje i
razviju sposobnosti cjeloivotnog uenja.
Svako dijete je individua za sebe pa, prema tome, svako dijete ima i svoj
sopstveni stil uenja. Diferencijacija nastave i koritenje raznovrsnih oblika, metoda,
tehnika i strategija poduavanja poboljavaju obrazovne efekte u cjelini i svakom
djetetu daju ansu da gradivo shvati na njemu najprihvatljiviji nain.
Kroz likovno izraavanje, igranje uloga, debate, kooperativno uenje,
doprinosimo sticanju vjetina potrebnih za cjeloivotno uenje te osiguravamo
primjenu nauenih vjetina u stvarnom ivotu.
Novi oblici uenja proizilaze iz potreba i elja samih uenika da se ivotno
vanim pitanjima i sadrajima bave tako da aktivno pridonose, istrauju, kreiraju,
odluuju, iznose miljenja, brane stavove. Uloga uitelja se time znaajno mijenja i on/a
postaje voditelj, moderator i koordinator rada.
NETO O PROGRAMU OBUKE
Program obuke: "itanjem i pisanjem do kritikog miljenja (Reading and
Writting for Cricital Thinking - RWCT)", nastao je kao plod saradnje prosvjetnih
radnika iz cijelog svijeta, a osmiljen je u saradnji sa Meunarodnom asocijacijom za
itanje (International Reading Association) i volonterima profesorima evropskih,
amerikih i kanadskih univerziteta.
Svrha projekta, koji u Bosni i Hercegovini provodi Centar za obrazovne
inicijative Step by Step, je osposobljavanje nastavnika za primjenu metoda poduavanja
kojima se poboljava kritiko miljenje meu uenicima svih uzrasta i u svim
predmetima, posebno ako imamo na umu injenicu da je sposobnost kritikog miljenja
neto to se mora njegovati i podsticati u okviru suportivnog okruenja za uenje.
Kritiko miljenje predstavlja jedno od najvanijih umijea potrebnih za ivot u
otvorenom i demokratskom drutvu.
Ovakvim nainom pouavanja kod uenika se obezbjeuje i poboljava:
Aktivno istraivanje, razvoj kreativnog i kritikog miljenja
Odgovornost za vlastito napredovanje i uenje
Uspjeno rjeavanje problema
Kooperativno uenje
4 5
Pisanje kao pomo miljenju
Primjena nauenog u stvarnim ivotnim situacijama
Razumijevanje logike argumenata
Vjetina aktivnog sluanja
Nezavisnost i spremnost da ue do kraja ivota
TA JE KRITIKO MILJENJE?
Mnogo toga je napisano o kritikom miljenju. Za osobe koje kritiki razmiljaju,
osnovno razumijevanje informacije je poetak a ne cilj uenja.
Kritiko miljenje podrazumijeva polazne ideje, razmatranje implikacija koje te
ideje nose, njihovo izlaganje pozitivnoj sumnji, poreenje sa suprotnim miljenjem,
izgraivanje suportivnog sistema uvjerenja da bi ih potvrdili, i zauzimanje stava na
osnovu tih struktura.
Kritiko miljenje je sloeni proces kreativnog objedinjavanja pojmova i resursa,
rekonceptualizovanja i preoblikovanja pojmova i podataka
Kritiko miljenje je aktivni i interaktivni kognitivni proces, koji se istovremeno
javlja na vie nivoa
Kritiko miljenje je najee usmjereno na cilj, ali moe biti i kreativni proces sa
manje jasnim ciljevima
Kritiko miljenje je sofisticirano miljenje, dakle vii oblik miljenja, te se stoga
smatra da je primjereno samo starijim uenicima, ali nije tako kritiko miljenje je
mogue na svim uzrastima
Kritiko miljenje obuhvata sloen proces miljenja koji poinje informacijom a
zavrava donoenjem odluka
Kritiko miljenje i uenje javlja se kada nastavnici razumiju i cijene raznovrsnost
ideja i iskustava. Kritiko miljenje se javlja kada ne postoji predubjeenje o samo
jednom ispravnom odgovoru (Banks,1988)
Najbolji nain ovladavanja kritikim miljenjem ne znai odvojiti ga od opteg
konteksta kolskog nastavnog programa ili svakodnevnog ivota
U koli se najbolje ui kritiki misliti kada je takav nain miljenja, nain pristupa
nastavnom gradivu, neto to je dio nastavnog programa i njegov oekivani
rezultat
STVARANJE OKRUENJA ZA KRITIKO MILJENJE
Pouavenje kritikom miljenju nije jednostavan zadatak, niti je zadatak koji se
lako moe postii na odreenom nivou obrazovanja, pa zaboraviti. Ne postoji pouzdani
niz koraka koji e vas dovesti do kritikog miljenja, ali postoji skup uslova u kojima se
odrava nastava i oekivanja uenika, kojima se poboljava razvoj kritikog miljenja.
Da bi podstakli kritiko miljenje nastavnici bi trebali:
Osigurati vrijeme i prilike za uvjebavanje kritikog miljenja
 Dopustiti uenicima da teoretiziraju i prave apstraktne spekulacije
Prihvatiti raznovrsne ideje i miljenja
Pospjeivati aktivnu ukljuenost uenika u proces uenja
Osigurati uenicima okruenje u kojem nema opasnosti od izrugivanja
Izraziti uvjerenje u sposobnost svakog uenika za donoenje kritikih sudova
Da bi djelotvorno kritiki mislili, uenici moraju:
Razviti samopouzdanje i svijest o vrijednosti sopstvenog miljenje i ideja
Potrebno je da uenici vjeruju da su njihova miljenja vrijedna, da shvate da su
njihove misli jedinstvene i vane i da predstavljaju doprinos boljem razumijevanju
koncepcija i pitanja o kojima se raspravlja.
Aktivno se ukljuiti u proces uenja
Uenici, koji ostvare potpunu ukljuenost, shvataju da, kada uloe dovoljno
energije i truda u svoje uenje i uspijeno se ukljue u proces uenja, taj proces
predstavlja zadovoljstvo i pobuuje dubok osjeaj postignua. Spoznaja je jednaka
osjeaju postignua.
S uvaavanjem sluati razliita miljenja
Kada uenici naue razmjenjivati ideje, time daju veliki doprinos svojoj uenikoj
zajednici, razredu, koli.
Biti spremni da izraze svoj sud i da se suzdre od njega
Razmjenom ideja meu vrnjacima u razredu od uenika se trai da sluaju,
uzdravaju se od izricanja suda ili potrebe nametanja vlastitog reda u ono o emu
se govori. Uzdravanje od izricanja suda omoguuje da ujemo i glasove drugih.
1. OKVIRNI SISTEM ZA POUAVANJE I UENJE
Prosvjetni radnici ve dugo raspravljaju o znaaju uenja injeninog znanja
nasuprot uenju praktinog i konceptualnog znanja. Oni koji tvrde da je injenino
znanje najvanije obino smatraju da postoji odreeni skup injenica, koje, ako se
adekvatno usvoje, pripremaju uenike da postanu funkcionalni sudionici drutvenog
poretka. Oni koji tvrde da su konceptualno znanje i praktino iskustvo najvaniji, tvrde
da znanje samo po sebi nije dovoljno. Smatraju da je znanje jedino vrijedno kada je
korisno, a korisno je samo onda kada se ostvaruje spoznavanjem pojmova i kada se
moe praktino, kreativno i kritiki primijeniti.
injenino znanje je, bez sumnje, vano. Mnogo je toga to ljudi moraju znati da
bi se uspjeno svakodnevno sporazumijevali. Meutim, postavka da postoji skup
znanja koja, na odgovarajui nain, pripremaju uenike za njihovu budunost postaje
sve manje i manje odriva to se drutva bre mijenjaju. Tekoa u opisivanju takvog
skupa mudrosti postaje uoljivija kada se shvati da e 100% od onoga to danas znamo
predstavljati samo 10% do 15% znanja za 25 godina. Osim toga, ova osnova znanja koje
6 7
se brzo iri postat e dostupnija svima. Uz irenje elektronskih komunikacija u gotovo
sve kulture irom svijeta, kole i stambeni prostori postaju informacijski centri sa
pristupom informacijama iz cijelog svijeta.
Ono to e se traiti od uenika da bi bili uspjeni u svijetu koji se mijenja bit e
sposobnost pomnog ispitivanja informacija i zakljuivanja o tome ta jeste a ta nije
vano.
Morat e biti sposobni shvatiti kako se razliiti dijelovi informacije uklapaju ili
mogu uklopiti. Bit e potrebno da znaju staviti u kontekst nove ideje i saznanja, daju
znaenje novim problemima, odbace nevane ili netane informacije. Onom dijelu
informacijskog univerzuma sa kojim dou u dodir, uenici e morati davati smisao na
kritiki, kreativan i produktivan nain.
Da bi upravljali informacijama na dobar nain, uenici e morati ovladati
primjenom niza umijea praktinog miljenja ime e se osposobiti da djelotvorno
razvrstavaju informacije stvarajui smislene ideje koje se zatim mogu transformisati u
praktino djelovanje. Ukratko, morat e postati osobe koje kritiki misle i ue. Meutim,
oni nee poeti kritiki misliti automatski (Collins i Mangieri, 1992.). Morat e iskusiti
sueljavanje, procesuiranje i sami stvarati korisne informacije i ideje. Moraju prolaziti
kroz sistematski proces kritike analize i refleksije, proces koji, osim to im pomae oko
informacija dok pohaaju kolu, slui i kao okvirni sistem za kasnije kritiko miljenje i
refleksiju. Da bi se to dogodilo u razredu, nastavnici moraju pripremiti okvirni sistem
za miljenje i uenje koji je i sistematian i jasan. Okvirni sistem mora biti sistematian
kako bi uenici razumjeli i konzistetno primjenjivali taj proces. Okvirni sistem mora biti
jasan kako bi uenici mogli znati gdje su oni u svom miljenju da bi pratili i upravljali
svojim procesima miljenja dok ue samostalno.
Primijenjen na pouavanje, okvirni sistem za pouavanje i uenje, kakav se nudi
u ovom priruniku, predstavlja konceptualnu osnovu za pouavanje koje se moe
sistematski ostvarivati u nastavi u svim razredima i svim predmetima. Sistem
predstavlja nain miljenja o pouavanju kojim se kod uenika poboljava kritika
analiza, davanje znaenja i kritika refleksija. Kada uenici primijene taj sistem na
vlastito miljenje i uenje u situacijama samostalnog uenja, mogu odrediti kontekst
svog znanja dodajui nove informacije onome to ve znaju, aktivno se angaovati u
novim iskustvima i promiljati o tome kako takva nova iskustva mijenjaju njihovo
znanje. Predstavljeni model se djelimino zasniva na modelu opisanom u knjizi
Vaughna i Etesa (1986.), a koji je modifikovan i razraen u knjizi Steela i Mereditha
(1997.).
Svrha ovog prirunika je ponuditi okvirni sistem za razmiljanje o pouavanju u
uenju. Taj sistem predstavlja "kiobran" pod kojim se strategije mogu organizovati u
koherentan metod pouavanja.
Okvirni sistem je model pouavanja, koji se sastoji od tri faze, a predstavlja dobro
istraen model o tome kako ljudi najbolje ue. Modelom se u osnovi opisuje proces
razmiljanja o kognitivnom procesu u koji se uenici ukljuuju prije, u toku i nakon
uenja, kako bi uistinu iz njega izvukli najveu korist.
1.1. FAZE OKVIRNOG SISTEMA
EVOKACIJA (E) u fazi evokacije uenici se podstiu da na povrinu izvuku
svoja predznanja o odreenoj temi, predviaju i u optim crtama odreuju svrhu itanja
i istraivanja. Ovo je vaoma vana faza utemeljena na saznanjima da najbolje uimo
kada nova znanja povezujemo sa prethodnim, odnosno kada gradimo na postojeim
iskustvima. Na ovu fazu se nadovezuje faza
RAZUMIJEVANJE ZNAENJA (Rz) u ovoj fazi se uenicima predstavlja novi
sadraj kroz tekstove, predavanja ili neki drugi oblik u okviru koje se od njih oekuje da
te sadraje ili ideje integriu u vlastito znanje. ERR sistem kulminira u fazi
REFLEKSIJE (R) u kojoj uenici razmiljaju o tome ta su nauili u kontekstu
svog postojeeg miljenja, kako bi preuredili svoja znanja i uklopili nova saznanja u ve
postojea, stvarajui vezu i znaenje meu njima to predstavlja novi kvalitet.
Faze su obogaene irokim repertoarom strategija a ograniene su jedino
matom i kreativnou nastavnika i uenika. Najvanije je da su u svakoj fazi nastavnici
i uenici uvjereni da to to rade ima smisla.
Ono to je uraeno moe i treba iroko varirati, ovisno o sadraju koji treba
nauiti i svrhama uenja.
Da bi se razvilo praktino razumijevanje okvirnog sistema za pouavanje i
uenje, taj se sistem mora isprobati u kontekstu nastave, odnosno u sklopu voene
nastave, pri emu svaka nastavna jedinica prolazi kroz pomenute faze okvirnog
sistema.
Okvirni sistem za pouavanje i uenje omoguava nastavniku da:
1. Organizuje nastavu
2. Identifikuje svrhu i ciljeve nastave
3. Planira dodatne aktivnosti
4. Svrsishodno ukljuuje uenike u proces uenja
5. Uspostavi korelaciju sa ostalim nastavnim predmetima
6. Prati potrebe i intreresovanja uenika
8 **Pearson u Pearson i Fielding, 1991.
1.2. OKVIRNI SISTEM ERR U PRAKSI
Okvirni sistem ERR predstavljamo na kratkom lanku pod naslovom "Polarni
medvjedi".
FAZA EVOKACIJE (E)
Uenike zamolimo da individualno razmisle o tome ta znaju i ega se sve mogu
prisjetiti u vezi sa polarnim medvjedeima i da to zapiu. Fazu evokacije moete poeti i
nekom priom, stvarnim problemom (na primjer lankom o ugroenosti polarnih
medvjeda i sl.) kako bi izazvali zanimanje i fokusirali uenike na stvarni problem.
Nakon to svoja razmiljanja zapiu, uputimo ih da odaberu partnera (ili rade sa
drugom/aricom do sebe) i da zajedniki dopune svoje liste, zapisujui slobodno sve to
im padne na pamet vezano za polarne medvjede. Nije vano da li je zapisano tano ili
nije, vano je da pokuate da se sjetite i zapiete to vie informacija. Kada partneri
zavre rad, zamolite cijelu grupu da podijele svoja saznanja o polarnim medvjedima.
Dok se odvija razmjenjivanje ideja, nastavnik/ca zapisuje njihove ideje na art* ,
tablu ili grafofoliju.
Sasvim je u redu podsticati diskusiju, prijateljska neslaganja i zauzimanje stava u
odnosu na jednu ili drugu napomenu. Meutim, potrebno je da nastavnik zauzme
neutralan stav, stav nekoga ko i sam ui, a ne stav "eksperta" koji ima odgovor na
postavljena pitanja. S obzirom na sadraj lanka, potrebno je postavljati pitanja kojima
bi se miljenje usmjeravalo na oblast koju uenici eventualno nisu spomenuli.
U ovoj prvoj fazi vri se nekoliko znaajnih kognitivnih aktivnosti. Prvo, uenici
su aktivno angaovani oko prisjeanja svega to znaju o temi. To je izuzetno vano jer se
trajno znanje razumije u okviru konteksta onoga to je poznato i to se shvata.
Informacija predstavljena bez konteksta, ili informacija koju uenici nisu u stanju
povezati sa predznanjem, je informacija koja uskoro moe biti zaboravljena. Proces
uenja je proces povezivanja novog sa poznatim. Uenici grade novo znanje na osnovu
prethodnih znanja i uvjerenja. Druga svrha faze evokacije je aktiviranje uenika. Uenje
je aktivan, a ne pasivan proces a aktiviranje uenika na samom poetku omoguava
uspjean prelazak u ostale faze i postizanje optimalnih efekata uenja. Pored toga, u
ovoj se fazi utvruje interesovanje i svrhovitost izraavanja teme. Interesovanje i svrha
su neophodni za odravanje aktivnog sudjelovanja uenika. Uenje sa svrhom je
djelotvornije od nesvrhovitog. Meutim, postoje dva tipa svrhe: svrha koju odreuje
nastavnik ili koja je odreena tekstom nasuprot samoodreene svrhe. Samoodreene
su svrhe djelotvornije od onih koje nameu vanjski izvori, a interesovanjem neke osobe
najee se odreuje i njena svrha. Bez trajnijeg interesovanja smanjuje se motivacija za
rekonstrukciju shema ili prihvatanje novih informacija. Uenje sa svrhom, odnosno
razumjevanjem, zapravo znai "dobiti odgovor na vlastita pitanja"**.
*art (engl. Chart) veliki papir koji se koristi na za to napravljenoj, samostojeoj tabli, ili je zalijepljen na neku
podlogu. Osim papira mozete koristiti i tablu ali je papir vazno koristiti u sluajevima kada vam zapisane
informacije trebaju za nastavak rada
9
 FAZA RAZUMIJEVANJA ZNAENJA (Rz)
Nakon to podijelimo uenicima pomenuti lanak, dajemo kratka upustva o
nainu itanja. Objasnimo uenicima da e, uz itanje teksta, biti potrebno da neto
zabiljee. Objasnite uenicima INSERT metodu, odnosno nain koritenja odreenih
oznaka na tekstu. Vano je da oznake stavljaju individualno jer je cilj da svi naue neto
novo gradei na sopstvenom znanju i iskustvima. Isto tako, nije nuno da oznaavaju
svaki red ili svaki pojam, nego da oznaka bude odraz opteg odnosa prema datim
informacijama.
U sklopu ove faze uenici itaju tekst i popunjavaju individualno tabelu oznaka*
Stavite oznaku " " (provjereno, u redu) na marginu ukoliko neto to ste
proitali potvruje neto to ste znali ili mislili da znate.
+ Stavite oznaku " + " (plus) na marginu ako je informacija sa kojom ste se susreli
nova za vas.
- Stavite oznaku " - " (minus) na marginu ako se neka informacija koju ste proitali
razlikuje od onoga to ste znali ili mislili da znate ili se sa njom ne slaete.
? Upiite " ? " (znak pitanja) na marginu ako se radi o informaciji koja vas zbunjuje
ili ukoliko postoji neto o emu biste eljeli saznati vie.
INSERT
Interactive Noting System for Effective Reading and Thinking
( Interaktivni sistem oznaavanja za efikasno itanje i miljenje )
P _
+ protiv vjetra, pa odjednom izranja odozdo i preprijei tuljanu bijeg u more. U ogromnim
Potvreno to ste Informacija je za Informacija je
znali ili mislili da vas nova suprotna ili
znate razliita od onog
to ste znali ili
mislili da znate
INSERT je efikasno sredstvo jer omoguuje uenicima da aktivno prate svoje
razumijevanje dok itaju. Pojava da se dovri stranica teksta, a da nije upameno nita
od onoga to je proitano je esta. To je najbolji primjer itanja bez razumijevanja, itanja
bez aktivnog kognitivnog sudjelovanja u procesu itanja, te itanja bez praenja
razumijevanja. Uenici previe esto pristupaju itanju ili drugim oblicima uenja s
jednakim nedostatkom kognitivne angaovanosti. Faza razumijevanja znaenja je
*Ukoliko se radi o manjoj djeci, pa i na samom poetku koritenja INSERT metode, moete koristiti samo dvije ili tri kolone.
Isto tako, kolone i oznake se mogu mijenjati u skladu sa ciljevima uenja.
10
krucijalna u procesu uenja, no prilika za uenje moe proi bez ikakvog uticaja ukoliko
uenik nije aktivno ukljuen.
Tekst:
POLARNI MEDVJED - GOSPODAR ARKTIKA
Eskimi ga zovu nanook (nanuk) i pripisuju mu natprirodne moi. Prema starim
legendama, pojavljuje se niotkuda, a nestaje iznenada. Englezi i Amerikanci ga nazivaju
polarni medvjed, Nijemci ledeni medvjed, dok mu je znanstveni naziv Ursus
(Thalarctos) maritimus. Obitava na krajnjem sjeveru Zemlje, u ledenom polarnom
pojasu, a nalazimo ga samo ondje gdje je more veim dijelom godine ili stalno
zamrznuto. Obitava i u sjevernom polarnom podruju Euroazije i Amerike. Osim
ovjeka ne ugroava ga nijedno bie pa bezbrino prkosi najveoj studeni i
najstranijim, nama upravo nezamislivim olujama.
Bijeli medvjed najvea je od ukupno osam vrsta medvjeda. Pojavom, veliinom i
snagom bijeli medvjed dokazuje da je gospodar ledenih prostranstava, kojima suvereno
vlada stotinama tisua godina. Prema rezultatima istraivanja, bijeli medvjed je nastao
jo u ledeno doba, prije 200 tisua godina i to preobrazbom smeeg medvjeda iz Sibira.
enke rastu do etvrte godine i postiu masu od 300 kg. Mujaci dosegnu punu veliinu
tek s osam godina, a prosjeno tee 600 kg. Najvei do sada izmjereni mujak bio je
dugaak, od vrha njuke do repa 3,65 m i teio je 1002 kg!
I ako se podruje Arktika naziva ledenom pustinjom, tamonji tuljani bogat su
izvor hrane kojima se medvjed hrani pa mu je i zubalo prilagoeno mesnoj hrani tj.
onjaci su mu znatno otriji nego u drugih vrsta medvjeda. Pande bijelog medvjeda
krae su i otrije zbog lakeg hvatanja i dranja plijena za razliku od smeeg medvjeda
koji ima duge pande za kopanje i penjanje. Krzno polarnog medvjeda je gue i deblje,
a svijetlo be boja pomae mu da se prikrije i iznenadno napadne. Ugleda li izdaleka
?
tuljana, sputa se tiho u more (pa ak i iskopa otvor u ledu), pribliava mu se neujno,
ledenim prostranstvima bijeli je medvjed prinuen izdrati i nekoliko tjedana bez
Informacija vas hrane. Stoga ga je priroda obdarila velikim elucem pa kad ulovi tuljana pojede
zbunjuje ili biste odjednom i 70 kg hrane. Osim tuljana rado pojede ribe i rakove, a za ljetnih mjeseci u
eljeli saznati vie o podruju bez leda jede i ptice, njihova jaja, ostale umske ivotinje pa i razne bobice.
tome Poto znaju da im ne prijeti nikakva opasnost, esto se pojavljuju blizu arktikih
istraivakih naselja i stanica gdje vrlo rado pojedu ostatke ljudske hrane, npr. suho
meso i sir. No, kako tih ostataka obino ima malo, medvjedi znaju pojesti i nespremljene
gumene ili krznene izme, kona sjedala motornih saonica te popiti ulje za
podmazivanje.
Znanstvenici sa Sveuilita Northeasten u Bostonu utvrdili su da je krzno bijelog
medvjeda najbolji kolektor suneve energije na svijetu. Ono moe pretvoriti 95%
ultravioletnog zraenja sunca u toplinu. Osim toga, vrlo gusto i debelo krzno uz 5-10
centimetara potkonog masnog sloja izvanredno spreava gubitak topline iz tijela
11
 ivotinje. Bijelog medvjeda ne moe se pratiti, tj. snimiti iz zraka zbog bijele boje
njegovog krzna koja je teko uoljiva na snijegu. Znanstvenici su pokuali primijeniti
specijalne infracrvene filmove koji iz velike visine mogu registrirati toplinsko zraenje
ivotinje. No, bijeli medvjed je neprimjetan na snimcima poto njegovo tijelo, zbog
izvanredne izolacije, zrai izuzetno malo topline. Polarni medvjed ima krzno po
tabanima. Ono mu istovremeno slui i da mu se stopala ne smrznu i da se ne klie po
ledu. Dlake njegovog debelog, vodootpornog krzna su prazne. To, u stvari, znai da se
unutar svake dlake nalazi vazduh. Ovaj vazduni "omota" odrava temperaturu tijela
i, takoe, pomae medvjedu da pluta u vodi kad se umori od plivanja. Inae, polarni
medvjed je fantastian pliva pliva brzinom od 6,5 - 10 km na sat i moe da pliva 50 km
bez prestanka! Bijeli medvjedi su odlini plivai i rado zalaze u vodu u kojoj pronalaze
hranu. Pri tome koriste samo svoje velike prednje ape za pokretanje, dok im stranje
noge slue kao kormilo. Iako dobri plivai, oni su slabi ronioci pa pod vodom mogu
izdrati dvije minute, ali se ne usude roniti dublje od 5 metara dubine.
enka bijelog medvjeda spremna je za oplodnju tek u petoj godini ivota. U
listopadu ili studenome medvjedica iskopa veliku, dobro zatienu rupu u tvrdo
zaleenom snijegu. Krajem prosinca ili poetkom sijenja ugledat e svijet mladunad
teka svega 0,6 kg i veliine hrka. Hrane se iskljuivo majinim mlijekom, a iz brloga
izlazi s majkom tek nakon 2-3 mjeseca kada se proljetno sunce izdigne ve prilino
visoko. Tada medvjedii tee od 10-15 kg. Iako rado jedu meso, oni siu svoju majku sve
do druge godine ivota. Sve vrijeme boravka u brlogu majka ivi samo na raun svojih
masnih zaliha. Svoju mladunad majka vrlo pomno i njeno njeguje i titi. Lovci na
kitove i mornari koji brodovima posjeuju Groenland pripovijedali su potresne prie o
portvovnosti i ljubavi majke medvjedice.
Bijeli medvjed je oduvijek bio omiljen trofej lovaca. Nakon to se broj medvjeda
drastino smanjio, 1967. godine donesen je meunarodni zakon o kontroli lova pa se
njihova brojnost do danas poveala. No, sada je problem to se ljudska vrsta iri sve
sjevernije i zalazi u ivotni prostor medvjeda, koji nema gdje pobjei. Pravo lova na
bijele medvjede imaju samo Eskimi koji ive u podrujima koja nastanjuje bijeli
medvjed. Taj zakon omoguuje Eskimima i da prodaju svoje pravo lova na jednog ili na
vie medvjeda nekom lovcu eljnom rijetkog trofeja. Cijena jednog bijelog medvjeda
iznosi oko 15.000 kanadskih dolara pa je prodaja prava ulova postala jednim od
najveih prihoda inae prilino siromanih Eskima. Eskimi za lov grade posebne
drvene kolibe iz kojih vrebaju medvjede. Ubijeni medvjed iskoritava se u potpunosti.
Krzno se koristi za izradu prekrivaa za logorski leaj, tople izme, rukavice, a koa daje
vrste onove za cipele. Eskimima je medvjee meso i slanina prava poslastica,
pogotovo ako je dimljeno.
Polarni medvjedi suoeni su s nizom prijetnji, ukljuujui veliko smanjenje
stanita, zagaenje i lov, ali najveu od njih predstavlja promjena klime u predstojeim
desetljeima. Globalno zatopljenje znatno smanjuje debljinu i irinu ledenog podruja.
Znanstvenici misle da e se u sljedeih 50 godina koliina leda smanjiti za 60 posto, to bi
arktiku ljetnu sezonu moglo produiti sa 60 na 150 dana godinje. Medvjedi e zato
imati manje vremena i podruja za zimski lov, to automatski rezultira i manjim
12
zalihama sala za preivljavanje produenog ljeta.
Kada uenici proitaju lanak recite im da zastanu na trenutak i razmisle o tome
to su proitali. Neka se okrenu se partneru i razgovaraju o tome to su proitali: Koja su
vaa znanja potvrena? Koja ubjeenja su pobijena? Sa kojim ste se novim injenicama
susreli? ta vam je nejasno? Moete pregledati svoj popis ili iznova proitati lanak i
pogledati oznake. Trebale bi posluiti kao podesan pokazatelj injenica koje potvruju
ili pobijaju vae prethodno znanje. Takoer je potrebno da ukazuju na nove ili
informacije koje vas zbunjuju ili pojmove o kojima biste eljeli saznati vie.
FAZA REFLEKSIJE (R)
Zamolite svoje uenike da pregledaju biljeke voene tokom grupne diskusije u
vezi sa polarnim medvjedima. Postavite pitanje npr. "Kako su te informacije
povezane?", "Kako se neke od spomenutih injenica mogu objediniti i povezati s nekom
optijom postavkom?". Kategorije za te ideje proizilaze iz ovakvog razmiljanja i
diskusije. Traite od uenika da ideje dobivene metodom oluje mozga* svrstaju u neku
od kategorija (kategorija: ponaanje, tjelesna obiljeja, stanite, vrsta, neprijatelji, u
lijeenju itd.)
Vano je imati na umu da ne postoji samo jedan ispravni nain kategorizacije
datih informacija, a kategorizacija e varirati od grupe do grupe. Nakon to je svaka
grupa zavrila zadatak slijedi prezentacija.
Trea faza okvirnog sistema je faza refleksije. Ta se faza esto zanemaruje u
pouavanju, no podjednako je znaajna, Upravo u fazi refleksije uenici utvruju novo
znanje i aktivno restrukturiu svoje sheme kako bi uklopili nove pojmove. Upravo u
ovoj fazi uenici stvarno usvajaju novo znanje. Upravo u ovoj fazi dolazi do trajnog
uenja. Uenje je in promjene postati na odreeni nain drugaiji. Bez obzira na to da li
ta razlika ima oblik novih spoznanja ili novih ponaanja ili nekog novog uvjerenja,
uenje je uvijek obiljeeno dubinskom i trajnom promjenom. Ta se promjena dogaa
samo kada uenici aktivno sudjeluju u preureenju svojih shema da bi uklopili nove.
U fazi refleksije potrebno je postii nekoliko bitnih ciljeva. Prije svega, od uenika
se oekuje da svojim rijeima ponu izraavati ideje i informacije sa kojima se susreu.
To je neophodno da bi se konstruisala nova shema. Dugorono uenje i dubinsko
razumijevanje je lino. Uenici najbolje pamte ono to razumiju u vlastitom kontekstu,
izraeno vlastitim rijeima. Razumijevanje traje kada je informacija uklopljena u
smisleni kontekstualni okvir (Pearson i Fielding, 1991.). Aktivnim preformulisanjem
saznanja u poznati, lini vokabular, stvara se osobni, smisleni kontekst.
Drugi cilj ove faze je podsticanje ive razmjene ideja izmeu uenika i time
irenja njihovog vokabulara kao i omoguivanje da iskuse razne sheme dok grade
vlastitu. Angaovanjem u diskusiji u fazi refleksije uenici su suoeni sa raznim
konstrukcijama koje razmatraju. Ovo je vrijeme promjene i rekonceptualizacije u
procesu uenja.
*Oluja mozga (engl. Brainstorm) naziv je metode kojom se podstie slobodna fluktuacija ideja
13
 Predmet: Biologija Sistem organa za disanje
U fazi refleksije moete vriti kategorizaciju odgovora, a evo primjera neto
sloenije tabele koja moe predstavljati izazov za starije uenike koji su ve koristili ove
metode
.

Faza asa: razumijevanje znaenja

Suprotno od
Polarni To sam Nove
Imam pitanje onog to sam

O "Novi Grad" Tuzla

medvjedi znao/la informacije mislio/la
?
+

Tehnika "INSERT"
-

Gdje ive i

Prilog br.2
ime se hrane

Izgled

Razmno-
avanje

Neprijatelji/
ugroenost/
Zatita

Organizaciona tabela strategija okvirnog sistema

EVOKACIJA RAZUMIJEVANJE REFLEKSIJA

ZNAENJA
Individualno itanje INSERT Diskusija u paru
Rad u paru (itanje teksta uz Grupna diskusija
Grupni brainstorming oznaavanje) Kategorizacija

14 15
 OKVIRNI SISTEM ZA POUAVANJE 2. PITANJA NASTAVNIKA

Mono sredstvo i za podsticanje i za stimulaciju kritikog miljenja su pitanja

E VOKACIJA (PRISJEANJE)
nastavnika. Pitanjima, koja nastavnici postavljaju, uspostavlja se odreena atmosfera u
razredu. Ovim se pitanjima pokazuje ta je vano (pamenje injenica ili miljenje, ideje,
analiza), podstiu se procesi i smjer miljenja, stvara atmosfera u kojima "nema glupog
Pitanja : ta je tema, ta znam o temi, ta bih elio/ljela da saznam, zato?
pitanja ili odovora" ve je znanje proces promiljanja i istraivanja. Pitanjima, kojima se
Faza nastave u kojoj se od uenika trai da razmisle o tome to ve znaju o nekoj
miljenje uenika svodi na puku recitaciju ili se ograniava, uenicima se poruuje da je
temi, da postavljaju pitanja u vezi satom temom, te da odrede svrhu uenja
njihovo miljenje suvino. Pitanjima kojima se od uenika trai da pomno razmiljaju,
Proces povezivanja novog sa poznatim i sa stvarnim ivotom
nagaaju, zamiljaju, rekonstruiu, stvaraju ili odvaguju ideje, podie se nivo miljenja
Aktivno ukljuivanje uenika u proces uenja
uenika i poruuje im se da se njihovo miljenje cijeni i da mogu pridonijeti ukupnom
Podstie se motivacija uenika da saznaju i "dobiju odgovor na sopstvena pitanja"
znanju i uvjerenjima. Ovisno o tipu postavljenih pitanja uenici mogu shvatiti da znanje
Faza evokacije nije "uvodni dio asa" jer nije uvijek jasno vremenski odreena
nije fiksno i da su ideje prilagodljive.
(5 min. i sl. ) Ova faza traje u zavisnosti od sloenosti oblasti kojom se bavi,
predznanja uenika, postavljenih zadataka i dr.
U narednom odjeljku e biti prikazano kako se postavljanjem nastavnikih
pitanja u toku nastave u razredu, uenici mogu uspjeno ukljuiti u kritiko miljenje na

R EALIZACIJA ZNAENJA
vie nivoa, poveavajui njihove mogunosti refleksije.

2.1. PITANJA I VREDNOVANJE

Pitanja: kako u to saznati, koji su sve izvori saznanja, kako i da li razumijem ono
to uim, imam li pitanja, dilema?
Faza nastave u kojoj uenici istrauju i preispituju spoznaje, a rezultat te aktivnosti
je zakljuivanje ili shvatanje znaenja
Uenici dolaze u kontakt sa novim informacijama
Omoguava se odravanje panje i interesovanja uenika
Podrava se nastojanje uenika da prate sopstveno razumjevanje
Uenici grade veze izmeu poznatih i novih sadraja kako bi uspostavili novo
razumjevanje
Nastavnici su uticajni uzori i modeli. Od najranijih iskustava u koli, djeca
paljivo prate ne samo ta njihov nastavnik kae nego i ta radi. Tako uenici ue ta se
smatra najvanijim, ta se od njih oekuje i kakve vrste informacija su poeljne i
potrebne. Stoga, osim to prenose informacije i ideje, nastavnici svojim odabirom
pitanja otkrivaju ta najvie cijene (Steele i Meredith, 1991.). Ponavljanjem situacija u
kojima nastavnici pokazuju ta cijene, odreuje se i ta e djeca najvie cijeniti i emu e
posvetiti najvie panje.

Znanje golih injenica samo po sebi je apsolutno bezvrijedno ukoliko uenici

R EFLEKSIJA
Pitanja: ta sam nauio/la, ta to znai, zato je to vano, gdje to mogu primijeniti,
kako to utie na moje znanje i stavove u odnosu na druga znanja, kako mi to moe
pomoi u drugim oblastima?
Faza nastave u kojoj uenici ponavljaju ideje s kojima su se susretali i znaenja koja
su shvatili te propituju, interpretiraju, primjenjuju, raspravljaju, provjeravaju i
proiruju ta znaenja na nova podruja djelovanja
Uenici utvruju novo znanje stavljajui ga u funkciju unutar sopstvenog
razumjevanja
Uenicima se prua priliku da razumiju nove informacije u vlastitom kontekstu i
da ih izraze vlastitim rijeima
Omoguava podsticanje ive razmjene ideja izmeu uenika
Uenici stiu trajna znanja postaju drugaiji
nemaju sposobnost da izvre sintezu, integriu i rekonstruiu informacije u one oblike u
kojima su te informacije iskoristive, praktine i primjenjive. Odgovor na doslovna
pitanja zahtijeva minimalnu upotrebu jezika i ne ukljuuje smisleni razgovor. Da bi se
odgovorilo na doslovno pitanje, potrebno je samo povrno poznavati sadraj, te rijei i
fraze posuene iz teksta. Mnogi su uenici razvili sposobnost pamenja injenica a da
uopte ne razumiju osnovnu zamisao iz koje injenice potiu. Sposobni su pamtiti a da
ih to to su nauili nimalo ne promijeni ili potakne na razmiljanje. Ako se uenje smatra
trajnom promjenom ponaanja, pamenje moe tek minimalno pridonijeti uenju
uenika.
Da bi uenici razmiljali o novim informacijama i uklopili ih u prethodno znanje i
uvjerenja, moraju sudjelovati u smislenom razgovoru, izraziti svoje ideje svojim
rijeima, usvojiti novi vokabular. Tek e usvajanjem tih novih spoznaja i novog rijenika
njihova nova iskustva postati trajna

16 17
 Ogledno predavanje s narativnim tekstom
Evokacija, razumijevanje znaenja, refleksija (ERR)
Ovo je voena aktivnost sa itanjem usmjerena na aktivno ukljuivanje uenika u
proces itanja uz koritenje odreenih pitanja. Procesom se, takoer, uenici ukljuuju u
kritiku analizu i kritiku refleksiju dok itaju tekst. Okvirni sistem (ERR), ovdje
prikazan na narativnom tekstu.
U ovom oglednom predavanju koritena je pria "Spaeno preobraenje" O.
Henryja. Podjelu prie i pitanja koja se odnose na razumijevanje, osmislile su Carol
Lauritzen i Sharon Kletzien.
Ponite as tako to ete uenicima rei da ete zajedno proitati jedan tekst. Recite im
da ne gledaju tekst dok ga dijelite jer e ga itati kao grupa i da ga ne treba itati
unaprijed.
Nakon to podijelite tekst, ukljuujui i saetak o autoru, prodiskutujte kratko o
autoru i njegovom radu. To bi trebalo trajati petnaestak minuta.
Nakon razgovora, vrijeme je da uenici proitaju tekst. Objasnite da je potrebno
da tekst proitaju samo do naznaenog mjesta. Upozorite ih da je jako vano da ne itaju
dalje od naznaenog mjesta za pauzu. Zatim recite uenicima da ponu itati priu, ali
da proitaju samo prva dva odlomka. Dajte im slijedee uputstvo:
Na osnovu naslova prie i vaeg poznavanja autora, o emu bi moglo biti rijei u ovoj
prii? Dok itate prvi dio, razmislite o Jimmyjevom liku. Kakva je on osoba? ta
oekujete od takvog lika u njegovim interakcijama s drutvom? Molim vas, proitajte
prvi dio.
Kad proitate, podignite glavu kako bih znao/la da ste zavrili sa itanjem.
O' HENRY, SPAENO PREOBRAENJE
Straar prie zatvorskoj obuarskoj radionici gdje je Jimmy Valentine vrijedno
naivao gornje dijelove cipela, pa ga otprati u glavni ured. Ondje upravitelj zatvora
preda Jimmyju njegovu otpusnicu.
Jimmy je prihvati nekako umornim pokretom. Odsluio je gotovo deset mjeseci
od etverogodinje kazne, a oekivao je da e ostati najdue tri mjeseca. Kad ovjek s
toliko prijatelja kao Jimmy Valentine mora ii u zatvor, jedva da je vrijedno dati se
oiati.
Idueg jutra, zatvorski slubenik preda Jimmyju kartu za vlak i novanicu od pet
dolara, s kojom je pravosudni sistem oekivao od njega da se rehabilitira u uzornog i
imunog graanina. Gospodin James Valentine izae na sunanu svjetlost. Jimmy se iz
tih stopa zaputi u restoran. Tamo okusi prve slatke uitke slobode u obliku piletine i
boce bijelog vina.
18
Produi ne urei do eljeznike stanice i ukrca se na svoj vlak. Tri sata potom
sie u gradiu blizu dravne granice. Ue u kafi odreenog Mikea Dolana i rukuje se s
Mikeom, koji je stajao sam iza anka.
"ao mi je to te nismo prije uspjeli izvui Jimmy. Ree Mike. "Ali su u
Springfieldu organizirali demonstracije i guverner se zamalo predomislio.
Jimmy uze svoj klju i ode na kat, pa otkljua vrata sobe u stranjem dijelu kue. Sve je
bilo onako kako je ostavio. Na podu je jo lealo dugme Bena Pricea koje je otrgnuto s
ovratnika tog poznatog detektiva, kad su se policajci bacili na Jimmyja da ga uhapse.
Jimmy iz zida izvue krevet na rasklapanje pa odmakne plou u zidu i izvue prainom
prekriven koveg. Otvori ga i zagleda se s ljubavlju u najljepi komplet provalnikog
pribora na istoku Amerike. Kotao ga je vie od devet stotina dolara u trgovini u kojoj
izrauju takve stvarice za lanove njegove profesije.
PRVA PAUZA
Kad su svi proitali, zamolite ih da dignu pogled s teksta i postavite im slijedea pitanja:
Opiite Jimmyja Valentinea. (Translacija.) Kako ste reagovali na njega? ta
oekujete od njega? (Interpretacija.)
Dajte uenicima dovoljno vremena da odgovore. utanje nije problem. Za razmiljanje
je potrebno vremena. Kao nastavnik, ne smijete pokazivati da se slaete ili ne slaete s
odgovorima nego ih samo primiti na znanje. Potom upitajte:
ta predviate da e Jimmy sad uiniti? O kakvom je zapletu rije? Zbog ega
mislite da e se pria ba tako odvijati? (Interpretacija.)
Postavljajte pitanja jedno po jedno i dajte uenicima vremena da razmisle o pitanjima s
obzirom na ono to su dosad proitali. Sad recite:
Proitajte tekst do PAUZE. Dok itate, pokuajte zamisliti taj prizor sa to vie
pojedinosti. (Translacija.) Molim vas podignite glavu kad proitate i nikako
nemojte dalje itati.
(Spaeno preobraenje- nastavak)
Za pola sata, Jimmy sie i proe kroz kafi. Sad je bio odjeven u ukusnu i dobro
skrojenu odjeu, a u ruci nosio obrisan i oien koveg.
Sedam dana nakon otpusta Valentinea iz zatvora, dogodila se vjeto izvedena provala u
Richmondu u dravi Indiani; nije ostalo nikakvih tragova koji bi upuivali na
poinitelja. Dvije sedmice potom, ojaani neprobojan sef u Logansportu, posljednje
udo tehnike, bude otvoren lako kao pekmez i pokae se ni manje ni vie nego tisuu i
pet stotina dolara. Potom se aktivira neki staromodni bankovni sef u Jefferson Cityju i
izbljuje kroz svoje grotlo erupciju banknota u iznosu od pet tisua dolara. Ti su gubici
bili dovoljno visoki da bi se sluaj naao na stolu Bena Pricea. On pregleda mjesta
provala i izjavi:
"To je potpis 'Kicoa' Jima Valentinea. Ponovno je u poslu. Jimmyju je dovoljno
probuiti jednu rupu. Da, mislim da bi se rado doepao gospodina Valentinea."
Ben Price je poznavao Jimmyjeve navike. Dugi skokovi, brzi bijegovi, bez
19
 suradnika i elja za finim drutvom ti su obiaji pomogli gospodinu Valentineu da
postane poznat po uspjenom izmicanju zasluenoj kazni.
Jednog poslijepodneva, nekoliko dana kasnije, Jimmy Valentine i njegov koveg
iskrcaju se iz vagona u Elmoreu, gradiu sedam kilometera udaljenom od eljeznike
pruge u Arkanzasu, zemlji crnog hrasta.
Neka gospoica prijee preko ulice, proe pokraj Jimmyja na uglu i ue kroz
vrata iznad kojih je stajao natpis "Elmorska banka. Jimmy Valentine se zagleda u
njezine oi, zaboravi tko je i postane drugi ovjek. Ona ponikne pogledom i lagano se
zarumeni.
Jimmy privue djeaka koji se vrzmao na stubama banke.
"Nije li ona mlada dama gospoica Polly Simpson?" upita Jimmy lukavo. "Ma
ne." ree djeak. "To je Annabel Adams. Njezin je tata vlasnik banke." Jimmy ode u hotel
"Planters", prijavi se kao Ralph D. Spenser i uzme sobu. Gospodin Ralph Spenser, feniks
koji se digao iz pepela Jimmyja Valentinea pepela nastalog iz buktinje iznenadne
ljubavi ostane u Elmoreu i dobro mu krene. Otvori obuarsku radnju i uskoro pone
dobro zaraivati.
Nakon godine dana situacija gospodina Ralpha Spensera bila je slijedea:
zadobio je potovanje itelja gradia, njegova je radnja cvala, a on i Annabel Adams bili
su vjereni i trebali se oeniti za dvije nedjelje. Gospodin Adams, tipian radini bankar,
odobrio je brak sa Spenserom. Annabelin ponos njime gotovo da je bio jednak njezinoj
ljubavi. Tako se odomaio u obitelji gospodina Adamsa i Annabeline udate sestre kao
da je ve njihov lan.
Jednog dana Jimmy sjedne u svojoj hotelskoj sobi i napie ovo pismo koje poalje
jednom od svojih starih prijatelja u St. Louisu.
DRUGA PAUZA
Kada grupa zavri sa itanjem, upitajte:
Dok ste itali priu, ta ste vidjeli u mislima?
Ostavite vremena za diskusiju. Mogli biste upitati zna li neko gdje je Elmore
(Pamenje). Potom upitajte:
"ta mislite o emu je rije u ovoj prii? (Razumijevanje)
ta mislite da e se dogoditi? (Analiza)
"Zato to mislite? ta vas navodi na takav zakljuak? (Sinteza)
Sada se pripremite za itanje narednog dijela prie.
"ta mislite da e Jimmy napisati u pismu? Zato to mislite? (Pretpostavka)
"Molim vas da proitate do slijedee pauze.
(Spaeno preobraanje- nastavak)
Dragi stari prijatelju!
elim da bude u Sullivanovom restoranu u Little Rocku idue srijede tano u
devet sati navee da mi uini malu uslugu. A elim ti i pokloniti svoj alat. Zna Billy,
napustio sam stari posao prije godinu dana. Imam lijepu radnju. Poteno zaraujem za
20
ivot i za dvije sedmice u se oeniti najdivnijom djevojkom na zemlji. Ona je aneo.
Vjeruje u mene i ne bih uinio jo neko zlodjelo ni za ivu glavu. Ovo je jedini ivot, Billy
poten ivot. Svakako budi kod Sullyja jer te moram vidjeti. Ponijet u alat sa sobom.
Tvoj stari prijatelj
Jimmy
U ponedjeljak navee, nakon to je Jimmy napisao ovo pismo, Ben Price se
nenametljivo dokotura koijom u Elmore. Iz duana preko puta Spencerove obuarske
radnje on pomno promotri Ralpha D. Spencera. "Oenit e se bankarevom keri, ha,
Jimmy?"tiho e si Ben u bradu. "E, pa ne znam ba!"
Idueg jutra Jimmy je dorukovao kod Adamsovih. Tog se dana spremao otii u
Little Rock naruiti vjenano odijelo i kupiti neto lijepo za Annabel.
Poslije doruka, u grad krene poprilina obiteljska grupica gospodin Adams,
Annabel, Jimmy i Annabelina udata sestra sa svoje dvije djevojice. Stignu do hotela u
kojem je Jimmy jo boravio i on otri na kat u svoju sobu da ponese koveg. Potom krenu
do banke.
Elmorska banka upravo je ugradila novi sef i trezor. Trezor je bio mali, ali je imao
nova, vrsta vrata. Zakljuavala bi se sa tri solidna elina zasuna, koja bi se
istovremeno gurnula jednom ruicom, a imala su i satni mehanizam. Gospodin Adams
je sav cvao dok je tumaio mehanizam gospodinu Spenceru koji je pokazivao uljudno,
premda ne i odve pametno zanimanje. One dvije djevojice, May i Agatha, bile su
oduevljene sjajnim metalom i smijenim satom i zasunima.
Dok su oni bili tako zabavljeni, u banku ueta Ben Price i nasloni se na lakat,
zavirujui leerno izmeu reetki. Ree bankarskom slubeniku da nita ne eli nego da
samo eka svog starog znanca.
Iznenada se zauje vriska ena i neka strka. Neprijmijeeno je devetogodinja
May u igri zakljuala Agathu u trezor.
Stari bankar priskoi ruici i potegne je. "Vrata se ne mogu otvoriti." Zastenja on.
"Sat nije bio navijen a ni ifra utipkana."
Agathina majka vrisne histerino.
"Najblii ovjek, koji bi mogao otvoriti ta vrata je u Little Rocku." Ree gospodin
Adams drhtavim glasom. "Spencer, ta emo? To dijete ona ne moe dugo ostati unutra.
Nema dovoljno zraka, a usto od straha e je spopasti fras."
Agathina majka, sad ve izvan sebe, rukama zabubnja po vratima trezora. Neko
onako iz oaja predloi dinamit. Annabel se okrene prema Jimmyju, krupnih oiju
punih zebnje, ali ne i oaja.
"Ralph, zar ne moe neto uiniti? Pokuaj, molim te."
TREA PAUZA
Kad su svi proitali, upitajte:
"Da li ste pogodili ta e Jimmy napisati u pismu? ta predviate da e Jimmy
(Ralph) sada uiniti? Zato tako mislite?" (Analiza)
21
 Proitajte sad do slijedee pauze. Vidite da li su vaa predvianja bila tana.
(Spaeno preobraanje - nastavak)
On je pogleda s udnim, blagim smijekom na usnama i s veseljem u otroumnim
oima.
"Annabel," ree on "molim te, daj mi tu ruu koju nosi."
Jedva povjerovavi da je dobro ula, ona otkvai pupoljak s prednjeg dijela
haljine i poloi ga na njegovu ruku. Jimmy ga gurne u depi svog prsluka, zbaci kaput
sa sebe i zasue rukave koulje. Tim inom premine Ralph D. Spencer a njegovo mjesto
zauzme Jimmy Valentine. Od tog trenutka kao da je prestao biti svjestan iijeg
prisustva.
Poloi svoj koveg na stol i otvori ga irom. Brzo je vadio sjajne, neobine
instrumente i tiho zvidukao kao to je uvijek inio dok je radio. U dubokoj tiini,
nepomini, ostali su ga posmatrali kao opinjeni.
Uas je Jimmyjeva omiljena builica glatko grizla elina vrata. Za deset minuta
sruivi svoj provalniki rekord on povue zasune i otvori vrata.
Agatha, na rubu snaga, ali iva i zdrava, nae se u majinom zagrljaju.
Jimmy Valentine odjene kaput i krene prema ulaznim vratima. Dok je prolazio
uinilo mu se da je zauo daleki glas, koji je nekad poznavao, kako ga zaziva: "Ralph!" ali
on se nije dao smesti.
ETVRTA PAUZA
Kada svi zavre sa itanjem, upitajte:
"Mislite li da je Jimmy donio ispravnu odluku? ta je dobro u tome to se
dogodilo? A ta loe? (Evaluacija)
ini se da je prii kraj, da li e je autor zavriti tek nakon jo stotinjak rijei. S
obzirom na to to se dosad dogodilo i na ono to znate o O'Henryjevom stilu,
moete li predvidjeti kako e se pria zavriti? Kako biste je vi zavrili? Zato?
(Sinteza)
Ovo bi moglo podstai ivu raspravu. Vano je dopustiti da razgovor traje dok ostane u
optim crtama, povezan sa temema i dilemama iz prie.
(Spaeno preobraenje nastavak)
Na vratima mu malo zasmeta neka ljudeskara.
"Bok, Ben!" ree Jimmy, jo se uvijek neobino smjekajui. "Najzad si me epao,
ha? Pa, krenimo. Mislim da sad vie ionako nije vano."
Meutim, Ben Price uini neto vrlo neobino.
"Mislim da ste se zbunili, gospodine Spencer." Ree on. "Mislim da Vas ne
poznajem. eka Vas Vaa koija, zar ne?"
I Ben Price se okrene i zaputi niz ulicu.
22
Kad su svi proitali, upitajte:
Zavrava li pria kako ste oekivali? Da ste vi Ben Price, ta biste sad mislili i
kako biste se osjeali? Da ste Jimmy Valentine, kako biste se sad osjeali i ta
biste mislili? ta e se slijedee dogoditi? ta u prii potvruje vae miljenje?
ta biste sad rekli da je moralni zaplet ove prie? Kako se ova pria moe
povezati sa pojmom moi ljubavi?
Neka slijedea dva citata poslue kao podsticaj za diskusiju:
"Mukarac ima samo jednu mogunost bijega od starog sebe: vidjeti drugaijeg
sebe u ogledalu oiju neke ene."
Kako se ova pria moe povezati sa ovim citatom Clare Boothe Luce?
(Evaluacija)
"Dobro je za svijet da se u veini nas, do tridesete godine, na karakter stvrdne
kao gips i nikad vie ne omeka."
Kako se ova pria moe povezati sa citatom filozofa Williama Jamesa?
(Evaluacija)
Ostavite vremena za razmiljanje i diskusiju. Neka uenici slobodno izraavaju
miljenja. Potrebno je da se uenici direktno obraaju jedni drugima, a ne "preko
nastavnika".Kreairajte atmosferu u kojoj e se to i dogaati nastojei da usmjerite
uenike jedne na druge, podstaknete raspravu dodatnim pitanjima i izbjegavate da
dajete svoje komentare i zakljuke. Ovaj proces olakava sjedenje u krugu i prethodni
dogovor i pravila o nainu diskutovanja.
U ovom je trenutku primjereno zamoliti uenike da pojedinano razmisle o prii.
To je vrlo povoljan trenutak da uenici podstaknu na ukljuivanje u jednu ili vie od
moguih aktivnosti pisanja.
U prethodnom primjeru objedinjene su dvije osnovne ideje:
Prva je primjena okvirnog ERR sistema za uenje, a druga je pokazatelj da pitanja
nastavnika mogu posluiti kao kvalitetan vodi za uenje. Njima se mogu podstai
miljenja na razliitim nivoima i sa razliitih stanovita, pratei uenike dok prelaze
kroz razliite faze okvirnog sitema za uenje.
Prva aktivnost u vezi sa itanjem Spaenog preobraenja bio je razgovor o
autoru i kontekstu u kojem je pisao. To je uraeno u okviru opte evokacijske aktivnosti.
Svrha je bilo podstai razmiljanje o kontekstu prie, vremenu i mjestu i nekim
vjerovatnim temama. Zapravo, iz procesa je oigledno da je ta nastavna jedinica imala
vrlo globalan okvirni sistem. as je poeo aktivnou evokacije. Uslijedilo je
razumijevanje znaenja, faza koja je ukljuivala itanje teksta. I naposljetku, predloeno
je da se uvede refleksivna aktivnost s pisanjem za zavretak asa. Tako su tri faze
okvirnog sistema obuhvaene na globalnom ili optem nivou.
Vano je, takoer, primijetiti i da je u opti okvirni sistem ukljuen i niz kraih
aplikacija tog sistema primijenjenih na svaki segment tiva.
23
 razliitim vizijama koje, zauzvrat, mogu pridonijeti elegantnijem, sloenije ureenom
razumijevanju. Meutim, cilj prouavanja trebao bi se sastojati u tome da se uenici
ta mislim OHenry pomaknu od miljenja nieg reda do miljenja vieg reda. Uenici e tako koristiti svoje
"Moja verzija" da e se dogoditi u prii ta se stvarno dogodilo u prii
prie (ta me navodi na taj zakljuak)
Spaeno znanje i ideje. Kad pitanja i miljenje ostanu na nivou doslovnog ili memorijskog, znanje
preobraenje
uenika je slino informacijama u enciklopediji odloenoj na nekoj pranjavoj polici.
A 1
Nakon itanja
naslova prie Nakon itanja
I dijela 2.3. MULTIPROCESNO PROPITIVANJE

B 2 Doslovna pitanja su ona kojima se trae injenice. Uglavnom se njima trai

Prije itanja
II dijela Nakon itanja
mehaniko upamivanje i prisjeanje i da bi uenik uspjeno odgovorio, mora
II dijela posjedovati samo kratkotrajno znanje o fragmentima odreenog gradiva. Odgovori na
doslovna pitanja se obino nalaze u tekstu. Njima se od uenika trai da "izrecituju" ono
C 3 to je ve reeno.
Prije itanja
III dijela Nakon itanja
III dijela esto se smatra da uenici kojima kola teko ide najvie vole odgovarati na
memorijska ili doslovna pitanja. Meutim, neki su istraivai otkrili da su loim
D 4 uenicima takva pitanja najtea i da najvie od njih strepe jer su odgovori na takva
Prije itanja
IV dijela Nakon itanja pitanja ili ispravni ili pogreni.
IV dijela

Translacijskim* pitanjima se od uenika, koji na njih odgovaraju, trai da

E 5 informacije preoblikuju u neki drugi oblik. Translacijskim bi se pitanjem od uenika
Prije itanja
V dijela Nakon itanja trailo, na primjer, da zamisle situaciju, prizor ili dogaaj o kojem ue i da opiu ta
V dijela
vide. Translacijska pitanja potiu uenike da preurede ili preobraze informacije u
razliite slike. Uenici, koji odgovaraju na translacijska pitanja, diskutuju o slici koju su
zamislili ili zvukovima koje uju dok itaju. Moraju stvoriti ulno iskustvo, a potom se
posluiti rijeima da drugima opiu svoju viziju. To je aktivan, kreativan proces
2.2. ADAPTACIJA SANDERSOVE REVIZIJE BLOOMOVE ukljuenosti.
TAKSONOMIJE* PITANJA
Interpretacijskim pitanjima od uenika se trai da otkrivaju veze izmeu
Drugi nivo ove nastavne jedinice obuhvata pitanja za kritiko razmiljanje,
ideja, injenica, definicija ili vrijednosti. Uenici se moraju dosjetiti kako se ideje ili
odnosno sluenje propitivanjem za usmjeravanje kritikog razmiljanja o tekstu. Pitanja
koncepcije mogu smisleno povezati. Moraju razumjeti veze izmeu ideja i stvoriti
navedena ovdje odreena su prema tipu u okviru pripreme nastavnog asa. Pitanjima
kontekste u koje se ideje uklapaju. Interpretacijsko bi pitanje moglo glasiti: "Zato
se od uenika zahtijeva da interpretiraju informacije, sintetiziraju ideje, analiziraju
mislite da je glavna junakinja ekala da joj se otac vrati kui?" ili: "ta mislite, ta je bio
informacije, rekonstruiu ili prevode slike i ocjenjuju ili primjenjuju svoje konstrukte za
razlog da se taj tragini dogaaj sad dogodio?". Ovakva pitanja podstiu prilino
priu. Ta pitanja su izvedena iz Sandersove (1969.) revizije Bloomove taksonomije
zanimljivo spekulativno razmiljanje. Interpretacijska pitanja Sanders smatra kljunim
pitanja. Puno je drugih naina na koje se mogu konceptualizovati tipovi pitanja; ovo je
pitanjima na viem nivou miljenja a mnogi strunjaci (Vaughn i Estes, 1985.) smatraju
samo jedan od naina razmiljanja o pitanjima. Vano je shvatiti da su pitanja sredstvo
da je razumijevanje zapravo interpretacija.
za podsticanje razliitih vrsta miljenja razliitih nivoa sloenosti.

Prema Sandersu, razliiti tipovi pitanja formiraju hijerarhijski slijed tako da
memorijska ili doslovna pitanja predstavljaju najnii oblik pitanja i miljenja.
Evaluacijska ili prosuivaka pitanja smatraju se najviim nivoom pitanja i miljenja
Izvjesno je da su sva pitanja vana, budui da sva vode do raznih naina miljenja
u irokom rasponu konceptualnih sistema, procesa miljenja i iskustava uenja. Vano
je shvatiti da svaki tip pitanja predstavlja nain miljenja koji omoguuje pristup
Aplikacijskim** pitanjima se uenicima prua prilika da rijee probleme ili
dublje istrauju probleme logike ili smisla na koje nailaze dok itaju ili ue.
Analitika pitanja se odnose na to da li je neki dogaaj dovoljno objanjen ili
ga drugi odgovori ili okolnosti bolje objanjavaju. Nekog bi uenika mogli upitati o
motivaciji odreenog lika iz prie ili o istraivakom planu nekog naunika, ili traiti da
dovede u sumnju razlonost raspleta prie.

*Taksonomija (taxis red, raspored i nomos zakon) nauka o osnovama reda, rasporeivanja, sistematizacije u nekoj struci * Translacija (engl. Tranlslation prevoenje)
(Bratoljub Klai, Rjenik stranih rijei, Zora, Zagreb, 1962., str. 1452) Bloomova taksonomija predstavlja kategorisanje **Aplikacija (engl. Application primjena)
intelektualnih funkcija prema stepenu sloenosti: znanje, razumjevanje, primjena, analiza, sinteza I evaluacija
24 25
 Sintetikim pitanjima podstie se kreativno rjeavanje problema pomou
originalnog miljenja. I dok se aplikacijskim pitanjima od uenika trai da rjeavaju
probleme na osnovu raspoloivih informacija, sintetika pitanja omoguavaju
uenicima da iskoriste puni raspon svog znanja i iskustava u kreativnom rjeavanju
problema. Sintetikim bi se pitanjima od uenika trailo da stvore alternativne
scenarije, npr: "ta mislite, ta su ova dva lika mogla uiniti da bi izbjegla sumnju?" ili:
"Koji je drugi pristup toj situaciji kojim bi se mogli izbjei problemi koje sad imamo?"
Evaluacijskim pitanjima se od uenika trai da zakljuuju o dobru/zlu ili
ispravnom/pogrenom u skladu sa standardima koje uenici odrede. Evaluacijskim se
pitanjima trai da uenici razumiju nove informacije i da ih ugrade u lini sistem
uvjerenja na osnovu kojih se moe prosuivati. To iziskuje sloenu integraciju i
razumijevanje koji ine proces uenja linim i omoguuju uenicima da ovladaju novim
idejama i koncepcijama. Ovim se pitanjima trai od uenika da ocijene kvalitet nauenih
informacija ili, u nekim sluajevima, svog ponaanja, u svjetlu novih informacija. Na
primjer, zbog ega ne peru zube navee s obzirom na to to su nauili o kvarenju zuba.
Moda e se od njih traiti i da ocijene ponaanje nekog lika u prii, npr. da li je lik uradio
dobro ili loe to se ponaao na odreeni nain te da li je lik bio poten ili nepoten prema
drugim likovima u prii.
okruenju. eljni su postavljati i takva pitanja i odgovarati na njih, samo to nemaju
dovoljno prilika to initi u razredu.
BLOOMOVA TAKSONOMIJA (IZVOD)
Kognitivni* domen
Kognitivni domen ukljuuje znanje i razvoj intelektualnih sposobnosti. Postoji est
glavnih kategorija koje su navedene u nastavku prema stepenu sloenosti. One mogu
biti posmatrane i poduavane prema nivou teine tako da sljedei nivo moe biti
predstavljen tek kada je prethodni savladan.
ZNANJE: Memorisanje i reprodukcija injenica
Kljune rijei: definisati, opisati, identifikovati, znati, oznaiti, poredati,
povezati sline, imenovati, prepoznati, reprodukovati, odabrati, izjaviti.
Ko, ta, kada, gdje, kako...?
Opii, identifikuj, lociraj, imenuj, nabroji, napravi listu, napravi tabelu,

Vano je posmatrati ta se dogaa kad pitanja prevaziu memorijska ili
doslovna pitanja. Primjetit ete da se uenici poinju ukljuivati u aktivnu konstrukciju
smislenih postavki. Oni osmisle te konstrukcije sluei se vlastitim rijeima i izrazima
na osnovu svojih jedinstvenih iskustava. Dijalog koji se razvije iz takvih pitanja izlae
uenike irokom rasponu ideja kroz miljenja njihovih vrnjaka. Time se proiruje i
rjenik cijelog razreda i konceptualni okvir kao i njihove mogunosti artikulacije novih i
kreativnih ideja.
Ne zadravajui se samo na doslovnim pitanjima, nastavnici pokazuju da cijene
miljenja svojih uenika. Uenici postaju svjesni da je uenje injenica samo jedna vrsta
uenja i da moraju integrisati, analizirati i svrsishodno koristiti znanje da bi ono postalo
vrijedno.
Uenici, takoer shvate da znanje nije samo ono to je na odtampanoj stranici ili
sadrano u nastavnikovim rijeima. Shvataju da ono to se nalazi u njihovim glavama
predstavlja vrijedno znanje. Shvataju da je znanje konstrukcija znaenja koju je uenik
stvorio integracijom novih ideja i pojmova sa prethodno steenim znanjem.
RAZUMIJEVANJE: Razumjevanje znaenja, prevoenje i interpretacija
instrukcija i problema. Oblikovati problem svojim rijeima.
Kljune rijei: razumijeti, pretvoriti, odbraniti, proraunati, razlikovati,
objasniti, proiriti, generalizovati, dati primjer, parafrazirati, predvidjeti,
sumirati, prevesti, interpretirati.
Prepriaj/ interpretiraj, napii svojim rijeima
Koja je osnovna ideja/ smisao/ znaenje
Napii saetak, napravi strip
PRIMJENA: Koritenje nauenog koncepta u novim situacijama i u
stvarnom ivotu.
Kljune rijei: primijeniti, promijeniti, porediti, konstruisati, demonstrirati,
otkrivati, manipulisati, modificirati, pretpostaviti, pripremiti, proizvesti,
pokazati, rijeiti, koristiti.

Ono to je znaajno shvatiti je to da sva djeca svih uzrasta mogu odgovarati na Kako je...primjer za...?, Kako je...povezano sa...? , Zato je...znaajno?
pitanja iz svih Sandersovih kategorija. Mnogi e nastavnici moda pomisliti da su takva Napravi model, dioramu, album, mapu
pitanja primjerena jedino za najstarije ili najbolje ake. Ipak to nije tako. Takva pitanja Primjeni princip u novoj situaciji
ne pokazuju razvojni slijed. Jedino su odgovori uenika odraz razvojnih obiljeja. Djeca Uvedi teoriju u praksu
vrtikog uzrasta, ba kao i gimnazijalci, mogu i znaju odgovoriti na svaki tip opisanih
pitanja. Njihovi e se odgovori razlikovati u sloenosti, ali e i jedni i drugi, svaki na
vlastitom nivou razvoja, znati dati primjerene odgovore na svaki tip pitanja. Zapravo,
djeca svih uzrasta rutinski postavljaju takva pitanja jedni drugima u drutvenom

*Prema Bloomovoj taksonomiji

26 27
 ANALIZA: Razdvojiti materijale ili koncepte u komponente tako da je kritiko miljenje i razumijevanje. Predvianje pojaava zanimanje i prisiljava uenike
organizaciona struktura razumljiva. Sposobnost razumijevanje principa na da razmisle o tome ta je poznato, a ta jo nije i uenici postaju svjesniji (svog)
kojima neto djeluje. postojeeg znanja. Proces predvianja pomae ueniku da odredi svrhu itanja i
miljenja. Proces odreivanja svrhe neposredno je povezan sa razumijevanjem.
Kljune rijei: analizirati, podijeliti na sastavne dijelove, porediti, sagledati Odreivanje svrhe i odgovaranje na pitanje je, prema nekim naunicima, prava
suprotnosti, praviti dijagram, rastaviti konstukciju, identifikovati, ilustrovati, definicija razumijevanja (Steele i Steele, 1991.) Stoga su predvianje i/ili
uoiti veze, napraviti selekciju, odvojiti, izolovati. pretpostavljanje bitan inilac u podizanju nivoa razumijevanja. Vano je upamtiti da
pritom nije vano jesu li predvianja ispravna. Ono to je vano jeste da uenici
Koji su dijelovi...? predviaju i tako pokrenu postupak traenja odgovora, slaganja ili neslaganja s
Klasifikuj...na osnovu... uslovno ponuenim hipotezama.
Napravi dijagram...
Po emu je...slian/razliit sa...? Drugo naelo voenja uenja prema viim nivoima miljenja na ovdje opisani
Koje dokaze moe nabrojati za...? nain je da mora postojati koherentan plan za usmjeravanje miljenja uenika. Vano je,
Izdvoji glavni dio, momenat, element posebno kada nastavnici tek poinju, osmisliti plan obrade teksta ili uenja koji
omoguuje uenicima da se ukljue u razne procese miljenja. Meutim, taj bi plan
SINTEZA: Graditi strukturu ili uzorak od razliitih elemenata. Sastaviti trebao posluiti samo kao niz smjernica; takoer je potrebno da nastavnici reaguju na
dijelove tako da ine cjelinu sa naglaskom na novo znaenje ili strukturu. tok razredne diskusije, mijenjajui pitanja prema potrebi u skladu sa odgovorima
uenika. Kada priu itamo sa malom djecom, slijedimo okvirni plan, ali doputamo da
Kljune rijei: kategorizacija, postavljanje hipoteza, kombinovanje, pravljenje nas ideje djece povedu u smjeru diskusije o temama koje ih posebno zanimaju.
kompozicije, kompilacija, kreirati, modifikovati, organizovati, planirati, Generalno, diskusija e podstai nastavnika da postavi vie pitanja nego to je planirao.
preurediti, rekonstruisati, sumirati, rei, napisati, zamisliti No, vano je zapamtiti da fokus mora biti na pitanjima kao to su: ta mislite, ta e se
zatim dogoditi? ta mislite o ? ta mislite o nekom liku ili dogaaju u prii? ta biste vi
ta moe predvidjeti na osnovu...? potom uinili? Ili: ta mislite o miljenju svog partnera? Neka pitanja budu otvorenog
Koje ideje moe dodati...? tipa.
Kako moe dizajnirati/kreirati novi...?
ta se moe dogoditi ako kombinuje...? Dodatna vana napomena o pitanjima: budui da nastavnici iniciraju postupak
Koja rjeenja sugerie za...? postavljanja pitanja, uenici su skloni odgovarati izravno nastavnicima. Oni gledaju u
Povei ideje iz razliitih podruja nastavnika i sluaju ga paljivo, a manje sluaju svoje vrnjake iz razreda. Ukoliko u
razredu elimo imati dijalog, morat emo promijeniti taj obrazac interakcije.
EVALUACIJA: Donijeti sud o vrijednosti ideja ili materijala. Mijenjanjem takvog ponaanja nastavnika podrava se promjena obrasca interakcije u
razredu.
Kljune rijei: porediti, zakljuiti, sagledati suprotnosti, kritikovati, braniti,
opisati, evaluirati, donijeti odluku, sastaviti, procijeniti Prvi i najvaniji tip ponaanja koje nastavnici moraju promijeniti je da prestanu
biti razredni komentatori. Kad uenici govore, nastavnici obino smatraju da moraju
Da li se slae...? nekako reagovati. Tako se oblikuje predvidljivi obrazac razgovora:
ta misli o...? Prvo govori nastavnik, potom uenik A, pa nastavnik, pa uenik B, nastavnik, uenik C,
Procjeni vrijednost, efikasnost nastavnik, uenik D, nastavnik.
Preporui
Odbrani argumentom Sve dok nastavnik odrava takav obrazac odgovaranja, uenici nee nikad
govoriti jedni s drugima. Razgovor svakog uenika sa nastavnikom odvijat e se po
shemi jedan-naprema-jedan. Mnogo je djelotvornije da nastavnik bude moderator i
2.4. DISKUSIJA KAO ORUE UENJA usmjerava diskusiju meu uenicima. Dakle, govorio bi uenik A, pa uenik B, pa C.
Nastavnik se, naravno, moe ukljuiti u razgovor, ali samo kao jedan od uesnika u
U procesu razumijevanja ovog oglednog predavanja vano je istai nekoliko njemu, a ne kao sredinja figura.
naela pouavanja. Prvo, jedan od primarnih tipova miljenja, predstavljen u ovom
oglednom predavanju, jeste predvianje. Tokom cijele prie, od vas se trailo da Drugo ponaanje kojem su nastavnici skloni, a kojim se odrava obrazac po
razmislite ta e se dogoditi. Predvianje/pretpostavljanje je vaan inilac koji utie na

28 29
 kojem je nastavnik u sreditu interakcije, jeste uloga instant evaluatora. To se dogaa
svaki put kad neki uenik neto kae, a nastavnik odmah ocijeni komentar uenika. Nije
rijetkost uti nastavnike kako reaguju frazama kao to su: "Da, tako je." Ili "Ne, to nije
tako." Umjesto toga, nastavnici bi mogli rei: "Ima li kakvih drugih komentara?" ili "ta
drugi misle o ovome?" Cilj je ukloniti optereujui kontekst u kojem se vri ocjenjivanje
kako bi uenici slobodno izraavali svoje ideje.
U planiranju je takoer vano odrediti gdje u prii zastati i postaviti pitanja.
Premda bi pauze ili razdjelne take u itanju mogle logino proizilaziti, potrebna je
praksa da bi se uoila takva mjesta. Nije to tako jednostavno kako izgleda i potrebno je
paljivo odrediti razdjelne take i tako uenicima omoguiti da razmisle o tekstu i
predvide kako e se zbivanja dalje odvijati.
2.5. VRIJEME EKANJA
Prilikom propitivanja uenika neophodno je razmotriti problem "vremena
ekanja". Vrijeme ekanja se odnosi na interval u kojem nastavnik prieka nakon to
postavi pitanje, a prije nego to intervenie postavljanjem drugog pitanja, prozivanjem
drugog uenika ili retorikim odgovorom na pitanje. Ovim se problemom bavi znaajno
istraivanje o kojem neemo ovdje govoriti (Steele i Meredith, 1991.). To istraivanje
ukazuje da postoji izravna veza izmeu vremena koje nastavnik odvoji ekajui na
odgovor na postavljeno pitanje i nivoa miljenja uenika. Nastavnici u prosjeku
priekaju sekundu ili jo i manje. Istraivanjem je utvreno da, ukoliko nastavnici
povise vrijeme ekanja na tri sekunde, nivo miljenja veoma poraste, a povea se i broj
uenika koji odgovore na postavljena pitanja. Stoga je od sutinskog znaaja da
nastavnici usavre postupak propitivanja i predvide dovoljno dugo vrijeme ekanja na
odgovore uenika. Sasvim je logino da e uenicima biti potrebno vie vremena za
razmiljanje ako su posrijedi sloena pitanja.
Naposljetku, kad nastavnici postavljaju multiprocesna pitanja, vano je podstai
sve uenike da se ukljue. Da bi se to postiglo, nastavnici moraju poimenice prozivati
uenike koji se rjee javljaju a ponekad ne obraati panju na one uenike koji smatraju
da moraju odgovoriti na svako pitanje. Mnogi uenici ne reagiraju slobodno na
propitivanja u razredu jer su najee evaluacijska (pitanja provjere sa odgovorima tipa
tano/pogreno) a nisu dio razgovora. Kad nastavnici prestanu postavljati iskljuivo
evaluacijska pitanja i usmjere se na propitivanje kojim se iziskuje kritiko miljenje i
uenje, uenici e se slobodnije uputati u otvorenu diskusiju. Kada diskusija u kojoj se
cijene i uvaavaju sve ideje i gdje nema jednog ispravnog odgovora, postane uobiajeni
dio nastavne prakse, uenici e revnosno izraavati svoje misli i sluati tue ideje. Kad
su uenici na tom nivou razredne interakcije, voenje rasprave tako da se u nju ukljue
svi uenici, postaje lake za nastavnike i prirodnije za uenike.
3. STRATEGIJE OKVIRNOG ERR SISTEMA
RWCT projekat nudi niz metoda, koje se mogu s lakoom koristiti u nastavi, koje
"osvjeavaju" nastavu, ine nastavne sadraje pristupanijim i interesantnijim, te
30
maksimiziraju aktivan angaman uenika i osiguravaju da se sadraji stave u vezu
(kontekst) ve steenih znanja i tako logiki koriste u daljem uenju.
Metode RWCT ukljuuju:
Strategije istraivanja
Kreativnog miljenja
Kooperativnog uenja
Diskusije i rasprave i pisanja (i kao sredstva linog izraavanja i kao pomo u
uenju i nainu komunikacije)
Strategije koje slijede obuhvataju "pisanje za razmiljanje i uenje". Pisanje je
mono orue za razvijanje i poboljavanje kritikog miljenja. Meutim, vanost
pisanja za kritiko miljenje esto se previa zbog naina na koji se pisanje pouava i
upotrebljava u kolama. U pouavanju pisanja usmjerenje je na zavrnom proizvodu
pisanja a ne na procesu. esto su zadaci koji se odnose na pisanje izolovani od
nastavnog procesa jer nastavnici zadaju pismene zadatke koje imaju malo smislene
veze s onim to su uenici uili.
Vanost pisanja kao orua kritikog miljenja esto se zanemaruje zbog
pretjerane vanosti koja se pridaje pisanju radi ocjenjivanja neijeg uenja npr. u
tekstovima ili kao pokazatelju neije vjetine pisanja, kao u sastavu na zadanu temu.
esto se tema odredi bez puno razmiljanja o tome koliko ona zanima nekog uenika ili
zna li on o njoj neto. Osim toga, itateljstvo takvih radova najee je svedeno na
nastavnika koji ita sastav kao ocjenjiva pravopisa i gramatike a ne kao osoba koju bi
zanimao sadraj. esto se pismeni rad vraa ueniku nakon nekoliko sedmica oznaen
jedino ispravcima i ocjenom. Autor dobiva malo smislenih povratnih informacija i
doivljava pisanje kao zadatak, a ne nain prenoenja ideja. Pisanje ovakvog tipa je
otuilo uenike od zadatka pisanja i priguilo elju za pisanjem.
Nastavnici, koji se pisanjem ele posluiti kao oruem miljenja, moraju biti
svjesni te odbojnosti mnogih uenika prema pisanja i pokazati svojim rijeima i djelima
drugaiji odnos. Neophodne su osnovne smjernice za djelotvorno sluenje pisanjem
kao oruem za miljenje. Ponajprije je nuno razumjeti to je pisanje. James Moffett o
pisanju govori kao o onome to "neko govori nekome o neemu". Prema ovoj koncepciji
pisanja, onaj ko pie, pie o neemu o emu je odluio pisati publici koja je
zainteresovana za ono to autor ima rei. Kada se koncepcija nastavnika o pisanju
promijeni tako da se pisanje shvati na ovakav nain, uenicima se doputa da sami
odabiru teme za pisanje a za njihove pismene radove postoji prava publika.
Pisac
KO?
Moffett (1968.) predlae shemu kojom se opisuju najvaniji elementi
u njegovoj koncepciji pisanja.
Publika
KOME ?
Tema
O EMU?
Kao to smo ranije utvrdili, a pokazali ovom
shemom, djelotvorni pisci piu o onome to ele rei
zainteresovanoj publici. U razrednom okruenju publiku esto ine drugi uenici ili
grupa za pisanje. Ponekad publiku moe initi samo pojedinac, kao to je sluaj sa
31
 pisanjem pisama. Drugom prilikom publika moe biti opta populacija kao kada se
napie kratka pria za kolski asopis ili novine. No, kada nastavnici planiraju
aktivnosti pisanja i organizuju pisanje, uvijek moraju imati na umu tri elementa pisca,
temu i publiku u kontekstu "neko nekome govori o neemu". Iz takvih razreda dolaze
uenici koji razumiju vanost pisanja.
3.1. PISANJE ZA SEBE
U sluaju pisanja radi miljenja, publika smo sami sebi.
Autor pie da bi razmislio o idejama ili informacijama. Specifina naela
pouavanja vana su u stvaranju razreda u kojima buja pisanje radi kritikog miljenja,
a naglasak je na slobodnom protoku ideja, tako da uenike trebamo upoznati sa
injenicom da ne brinu za mehaniku pisanja, kao to su gramatika i pravopis.
Dok vam ideje padaju na pamet i zapisujete ih, ponite sa zapisivanjem pojmova
za koje smatrate da se mogu povezati
Zapisujte to vie pojmova sve dok vam ideje ne presue
Pravila za koritenje strategije formiranja grozdova:
Sve to vam padne na um zapiite, bez razmiljanja o tanosti
Ne brinite o pravopisu i ostalim ogranienjima u vezi sa pisanjem
Ako vam ideje presue na momenat, arajte po papiru dok se ideje ponovo ne
pojave
Napravite to je mogue vie veza meu napisanim pojmovima

Takoer je vano i to da uenici osjete da svoja razmiljanja mogu slobodno

izraziti i da e se njihovo miljenje potovati i da postoji vie od jednog tanog odgovora
na pitanja. U skladu s tim, nastavnici moraju stvoriti okruenje za uenje, u kojem se
postavljaju pitanja otvorenog tipa i u kojem i nastavnici i uenici trae odgovore i
Prilog br.4
rjeenja . Tehnika: "Grozd"
Rijeke Bosne i Hercegovine
Naposljetku, ukoliko elimo da se dogodi pisanje za kritiko miljenje, uenici Faza asa: refleksija
moraju dobiti povratne informacije o svojim razmiljanjima, a treba im osigurati i brojne O "Jala" Tuzla
prilike za diskusiju o vlastitim reakcijama na itanje ili uenje. Kad uenici piu o svojim
reakcijama, trebali bi dobiti priliku da prodiskutuju o svojim idejama s drugim
uenicima.

3.2. FORMIRANJE GROZDOVA

Formiranje grozdova je strategija pouavanja kojom se uenici podstiu da

slobodno i otvoreno razmiljaju o nekoj temi, odnosno strategija za prikaz odnosa
izmeu dijelova teme. To je nelinearan oblik miljenja, neposredno povezan sa nainom
na koji mozak funkcionira.
Formiranje grozdova moe posluiti i u fazi evokacije i u fazi refleksije. Moe se
koristiti za stimulisanje razmiljanja prije podrobnije obrade teme. Moe posluiti i kao
nain sumiranja onoga to je izuavano, kao nain graenja novih asocijacija ili nain
grafikog predstavljanja novih spoznaja. To je aktivnost pisanja koja moe posluiti Prilog br.3
kao mono orue u uvoenju procesa pisanja, posebno u radu sa uenicima koji nerado Tehnika: Grozd
piu. Uglavnom je to strategija pristupa vlastitom znanju, spoznajama ili uvjerenjima o Sistem organa za disanje
nekoj temi. Budui da je to aktivnost pisanja, ueniku ujedno slui i kao podsjetnik na Faza asa: refleksija
spoznaje i veze kojih moda nije ni bio svjestan. O Novi Grad Tuzla

Koraci u formiranju grozdova:

Napisati kljunu rije ili frazu u sredini komada papira (table)
Poeti sa zapisivanjem rijei ili fraza koje vam padaju na pamet, a u vezi su sa
napisanom frazom

32 33
 3.3. INKVINA PJESMA OD PET STIHOVA

inkvina potie od talijanske rijei pet, to znai da je inkvina pjesma od pet

stihova. Naime, radi se o pjesmi od pet nerimovanih stihova koja slui kao metoda
podsticanja uenika na razmiljanje o nekoj temi.
PJESMA O INKVINI
Vano umijee je sposobnost saimanja informacija ili poimanja sloenih misli, osjeaja
i uvjerenja u nekoliko rijei. Pjesma od pet stihova zahtijeva saimanje informacija i
materijala u iskaze koji opisuju ili asociraju na temu.
Draga djeco
Zovem se inkvina
Upute za pisanje pjesme od pet stihova:
I u mom srcu
Prvi stih je opis teme u jednoj rijei ( najee je to imenica)
Pet stihova
Drugi stih je opis teme u dvije rijei (dva pridjeva)
Ima
Trei stih sadri tri rijei koje opisuju radnju ( najee tri glagolske imenice)
etvrti stih je fraza od etiri rijei koje izraavaju osjeaje u vezi sa temom
Peti stih je sinonim, kojim se u jednoj rijei ponovo saima bit teme Startam kao imenica, ili vaa tema
Darujte mi draga djeco
Kako napisati inkvinu popunjavanjem preznih mjesta? Ruho odabrano
Naslov (najee imenica) ___________ Sigurna sam tu problema nema
Opis (najee pridjev) ___________ ___________ _____________
Radnja (najee glagolska imenica) _________ __________ ________
Osjeaji (fraza) __________ ___________ __________ __________ Dva pridjeva neka slete kao ptice
Ponavljanje sutine ___________ ___________ ____________

Strategija je primjenjiva u fazi evokacije i refleksije. A potom jo i tri perjanice glagolske imenice
____________ ____________ ____________

Mjesta imam i za fraze

Da na moju osjeajnost paze
___________ ____________ ___________ ____________

I jo jedno mjesto
U mom srcu ima
Neka mojim cijelim biem
Prostruji sutina
_____________

Silvestar Ituk
Savjetnik PZ Mostar

34 35
 3.4. ODABIRANJE BACANJEM KOCKE "KOCKARENJE"

Odabiranje bacanjem kocke (Cowan i Cowan,1980.) je strategija pouavanja koja

olakava obradu neke teme iz raznih perspektiva. Podrazumjeva sluenje kockom na
ijim su stranama napisane natuknice (glagoli kojim se potie) za miljenje i pisanje.
Kocka se napravi tako to se papirom obloi mala kutija, ivice 15 20 cm.

Na stranicama kocke ispisane su natuknice: opii, uporedi, povei, ralani,

Prilog br.5
Tehnika inkvina Nervni sistem
Faza asa: refleksija
ONovi Grad Tuzla
primijeni i za/protiv.
Zadajte uenicima temu, potom zamolite ih da razmisle o njoj, opiu, uporede,
poveu, ralane, primjene i zauzmu svoj stav (za/protiv).
Radi lakeg izvravanja postavljenog zadatka, ponudite uenicima dodatna
obrazloenja, koja se odnose na pomenutih est ploha kocke:

Opii. Pomno se zagledajte u predmet (moda samo u mislima) i opiite ta vidite,

ukljuujui boje, oblike ili veliine.
Uporedi. emu je slino? Od ega se razlikuje?
Povei. Na ta vas podsjea? ta vam pada na um? To moe biti neto slino ili razliito,
stvari, mjesta ili ljudi. Samo pustite mislima na volju da vidite kakve e vam se
asocijacije javiti.
Ralani. Recite kako se proizvodi. Ne morate znati, moete izmisliti.
Primjeni. Kako se moe upotrijebiti?
Za/protiv. Zauzmite stav. Sluite se dokazima po volji loginim, "luckastim" ili onima
izmeu.

Miljenje koje se odvija prilikom odabiranja bacanjem kocke slijedi vrste

miljenja u Bloomovoj taksonomiji. Gore navedene natuknice nisu obavezujue, to
znai da se u radu sa djecom nieg uzrasta (razredna nastava), mogu koristiti samo one
koje smatramo da su primjerene datom uzrastu, ili npr. stranice kocke iskoristiti za
likove iz drame, bajke, prie i sl.

Odabiranje kockom moe jako dobro posluiti ili u fazi evokacije ili u fazi
Prilog br.6 refleksije. Razgovarali smo o znaaju toga da se ta metoda upotrijebi na neem dobro
Tehnika inkvina Bara kao stanite poznatom, to znai da bi teme trebalo paljivo odabirati. Evo primjera kako smo se
Faza asa: refleksija odabiranjem bacanjem kocke posluili na asu biologije u fazi evokacije i refleksije.
ONovi Grad Tuzla Tema je bila fotosinteza. Kao uvod u nastavnu jedinicu, nastavnica je zamolila svakog
uenika da narednog dana u kolu donese jedan zeleni list. U fazi evokacije odabir
kockom vren je na temu tog zelenog lista. Nakon to su nauili ta je fotosinteza,
odabirali su kockom na tu temu. Taj je primjer pomogao nastavnicima-polaznicima da
shvate potrebu briljivog odabira tema kad se u fazi evokacije slue odabiranjem
bacanjem kocke. Tema mora biti ona o kojoj se puno zna.

36 37
 3.5. DRUGE STRATEGIJE PISANJA ZA MILJENJE

esto se pisanje za miljenje odvija u sklopu obrade neke teme kad se postavke

Tehnika Odabiranje bacanjem kocke

prezentuju uenicima, a oni se trude da ih shvate i naue. Na primjer, da bi olakali
evaluaciju i reagovanje na nastavnu jedinicu, nastavnici, nakon prezentacije, gledanja
filma ili proitanog teksta ili diskusije o nekoj temi, mogu odvojiti vrijeme za pisanje, a
teme bi mogle biti npr.: ta je bilo najvanije? ili ta je u ovom bilo novo za mene? ili
Kako sam se osjeao u vezi s ...? Ideje uenika bi zatim trebalo razmijeniti u malim
grupama i o njima prodiskutovati. Naposljetku bi najvaniji doivljaji svake grupe bili

O Novi Grad Tuzla

razmijenjeni sa cijelom grupom.

Faza asa: refleksija

Predmet: Historija
Slijede prijedlozi za opte tipove aktivnosti pisanja koje se mogu iskoristiti u
obradi neke nastavne jedinice. Popis je preuzet iz Smithove knjige (1978.), ali nije

Prilog br.10
potpun pa se nadamo da e druge ideje nastati iz ovih prijedloga.

Neka uenici, po zavretku asa, napiu odlomak u kojem e opisati ta smatraju

najzanimljivijom idejom ili koncepcijom o kojima se toga dana raspravljalo. Recite
im na poetku asa da e na svretku morati napisati taj odlomak. inite to esto,
jednom ili dva puta sedmino.
Nakon nastavne jedinice u kojoj uenici naue upute za neki postupak, dajte
uenicima popis uputa ali netanim redoslijedom i neka ih ponovo napiu u
pravilnom slijedu. Ovaj se postupak moe primijeniti za svako gradivo koje
objanjava neki postupak u koracima.
Neka uenici posluaju neki odlomak i vlastitim rijeima napiu kako su ga
shvatili: Ovo je dobra vjeba za pravljenje biljeki. Ako imaju problema s tom
aktivnou, neka prvo to kau nekom drugom ueniku a tek potom zapiu.
Pokaite uenicima fotografiju koja se odnosi na temu o kojoj ue i zamolite da
zapiu neku ideju u vezi sa tom fotografijom. Na primjer, slika nekog podruja
koje je opustoeno vaenjem rude koju posmatraju nakon rasprave o problemu
Tehnika Odabiranje bacanjem kocke
rudarstva i ekologije.
Prilikom pisanja neka uenici komuniciraju jedni s drugima sluei se strategijom
"Sistem organa za izluivanje"

pitanja/odgovori. Najprije neka svaki uenik napie pitanje koje se odnosi na

sadraj koji se obrauje. Prikupite te cedulje, nasumice ih ponovo razdijelite, pa
neka svaki uenik napie odgovor na dobiveno pitanje.
O Novi Grad Tuzla

Neka uenici zapiu svoje miljenje o neemu to su nauili u razredu. Prihvatite

Faza asa: refleksija

sva miljenja. Uenici moraju navesti najmanje jedan razlog za svoje miljenje.
Ponovite neki pojam nauen na asu i neka uenici zapiu najmanje jedan nain
primjene tog pojma.
Prilog br.9

Neka uenici zapiu pitanja na koja bi eljeli da njihov nastavnik jednom prilikom
odgovori. Objasnite pozadinu pitanja uenika. Na primjer, nakon uenja o
morskim psima, uenik bi mogao napisati: Da li morski psi jedu ljude?. A
pozadina pitanja moe biti da dijete ima roaka koji je otiao na ronjenje i rekao da
je vidio morskog psa, ali da je morski pas samo proao pored njega i dijete se sad
pita: Da li morski psi jedu ljude?

38 39
 U svim oblastima nastave, nastavnici mogu poboljati uenje uenika i tome prilagoene. Na primjer, grozd u evokaciji moe da bude "haotian" i
omoguiti im da uvjebavaju osnovne kognitivne operacije saimanja, objanjavanja, nesreen jer je rezultat nasuminog prisjeanja i "oluje mozga". U fazi refleksije
ispitivanja odnosa, uoavanja greaka i upamivanja. Osim toga, poboljavaju se i trebamo oekivati da uenici naprave grozd koji je organizovan po odreenim
bazini procesi miljenja koji zahtijevaju vie od jedne operacije zakljuivanje, kategorijama i koji je nastao kao rezultat razumijevanja nauenih injenica.
interpretiranje, razmiljanje poput strunjaka, pravljenje viestrukih poreenja, te
oblikovanje koncepcija - upotrebom specifinih pomenutih tehnika pisanja.
Kod koritenja ovih alata vodite rauna da odvojite vrijeme za njihovo
Jo je mnogo strategija kojima se poboljava kritiko miljenje, a neke e biti demonstriranje i vjebanje sa uenicima. To vam se moe uiniti kao troenje ionako
opisane u narednim vodiima. Mnogim se drugima nastavnici ve slue u nastavi. ogranienog vremena za rad naprotiv, to e vam dugorono utediti mnogo vie
Vano je te strategije koristiti sistematski, smisleno i u sklopu koherentnog okvirnog vremena.
sistema pouavanja. Kad se to uradi, uenje i miljenje postaju jasan proces pristupaan
svima a ne tajanstveni ili nespoznatljiv proces koji jedino sretnici mogu shvatiti. Kad Zapamtite da razliite pristupe koristimo zbog razumijevanja da djeca ue na
nastavnici uine procese jasnijima, uenici ue i sadraje, ali i kako uiti. razliite naine. Upoznajte svoje uenike i nastojte prilagoditi metode i tehnike
njihovim potrebama, interesovanjima i stilovima uenja.
3.6. JO NETO O TEHNIKAMA I METODAMA
POUAVANJA Organizujte prostor za uenje tako da vam omoguava efikasan rad. Sjedenje u
tri reda klupa najee onemoguava efikasno koritenje razliitih metoda i tehnika i
umanjuje efekte. Prema potrebi sa uenicima moete napraviti krug, polukrug, stanice
Strategija, tehnika i metoda u radu sa uenicima ima bezbroj. Kada se tu dodaju
za rad u malim grupama, kombinovani prostor sa mjestom za krug i za male grupe.
oblici rada, naini organizovanja u parove, male i velike grupe, i drugi sadraji,
materijali i drugi elementi nastavnog procesa, poduavanje najvie lii na ongliranje sa
Kako bi uionica funkcionisala kao prava "laboratorija za uenje", na poetku
mnotvom kuglica. Ipak, ni ongleri svoju vjetinu nisu stekli preko noi. Sve se, pa i
nastave sa uenicima donestite pravila ponaanja koja e se odnositi i na rad u
primjena naizgled najjednostavnijih tehnika, mora uvjebavati i stalno modifikovati.
grupama, naine izvjetavanja, kretanje po uionici i sl. Zapamtite, potrebno je vrijeme i
dosljednost da ova pravila postanu rutina.
Evo nekoliko napomena koje se odnose na planiranje i koritenje
ponuenog "alata" za poduavanje:
Uivajte! Razmislite zato volite oblast koju poduavate i pokuajte sopstveni
entuzijazam i interesovanja podijeliti i prenijeti na uenike. To je efikasnije od bilo koje
Nikada ne dozvolite da vam tehnika zamagli stvarni cilj poduavanje svakog
metode.
uenika. Ako ne postiete taj cilj, razmislite ta trebate promijeniti. Nije vano
KOLIKO i KOJE tehnike koristite, nego KAKO ih koristite.
U koritenju tehnika i metoda nema strogih pravila one se odabiru, adaptiraju i
koriste kako bi najbolje posluile svrsi.

Njihovo koritenje zavisi od:

Postavljenih zadataka (zadatak nije koristiti INSERT ve omoguiti da uenici

steknu neko znanje i savladaju vjetinu uz pomo ove tehnike)
Karakteristika grupe i svakog uenika pojedinano - uzrasta uenika,
njihovog prethodnog znanja i mogunosti (ne radi se uvijek o tome da mlaim
uenicima treba olakavati nego i da treba dati dovoljan izazov onim ije su
mogunosti vee)
Vremena i materijala kojima raspolaete (dobra organizacije, ukljuivanje
uenika u pripremu, prikupljanje resursa tokom vremena; koritenje svakog
vremena za uenje, ukljuujui grupisanje i vrijeme kod kue moe vam
olakati posao)
Da li tehniku koristite u fazi evokacije, razumijevanja znaenja ili refleksije.
Svaka od ovih faza ima svoju svrhu i smisao pa i tehnike i metode trebaju biti

40 41
 Tehnika Opis Cilj/svrha Napomena

itanje teksta sa Osigurati itanje sa Vodite rauna o uzrastu

obiljeavenjem i razumjevanjem, i sposobnostima djece
sortiranjem podataka u koncentraciju i po potrebi
INSERT razliite tabele usredotoenost pojednostavljujte ili
oteavajte upute OPII POVEI
(kako izgleda) (na ta podsjea/
Zaustavljanje itanja na Poboljava se Podstiite slobodnu (opii detalje) asocira i zato)
odreenim djelovima uz razumjevanje teksta, raspravu i ideje uenika.
postavljanje pitanja i interesovanje uenika, Vodite rauna da
itanje sa davanje pretpostavki povezivanje sa stvarnim postavljate otvorena i
pauzama ivotom i proces problemska pitanja.
kritikog odnosa prema
tekstu.
RALANI
Slobodno pisanje bez Pisanje pomae da se Ovoj aktivnosti treba da
podizanja olovke sa razviju sposobnosti prethodi visoko (od ega se sastoji)
papira. izraavanja i artikulacije motivirajua aktivnost
Vrua olovka Individualna aktivnost sopstvenih stavova, (itanje sa pauzama,
koja omoguava svakom ideja i miljenja. debata, interesantan
ueniku da izrazi dogaaj...)
sopstvena razmiljanja i
osvjesti unutranji
dijalog
PRIMIJENI
Koritenje kocke sa est Ova aktivnost podstie Ovoj aktivnosti treba da (kako se sve moe
oblasti pitanja na vie nivoe miljenja i prethodi dobro
razliitim nivoima transfer znanja. razumijevanje i vjeba koristiti)
miljenja opii, uporedi, Osigurava bolje odgovora na pitanja sa
Kockarenje primjeni, razlani, razumijevanje dubljih razliitih nivoa
povei, zauzmi stav koncepata pojave ili miljenja.
predmeta koji se Mlaoj djeci pitanja se
izuavaju mogu pojednostaviti i
dodati potpitanja ili slike ZA/
"Oluja mozga" svih Pomae da se prisjetimo Grozd se koristi za teme PROTIV
podataka vezanih za podataka, pronaemo o kojima imamo znanja, (zauzmi stav i
zadatu temu i njihovo udaljene veze i bilo iz ivota ili sa
Grozd povezivanje i organizujemo podatke u nastave. Istraujte
obrazloi
organizovanje kategorije neograniene
mogunosti ove tehnike

Nerimovana pjesma od Pomae sumiranju Ovo je pogodna forma

pet stihova sa zadatim kljunih podataka o za uenike sa
pravilima odreenom pojmu, razvijenom verbalnom
inkvine odreivanju sutine i inteligencijom a
kljunih rjei primjenjiva je u svim
naukama i oblastima

42 43