R.

Privara

OSNOVNE RAZLIKE KVALITATIVNOG I KVANTITATIVNOG PRISTUPA

Kvalitativni pristup Kvantitativni pristup

subjektivnost Objektivnost
Pristup koristi više metoda i zasniva se na Istražuje objektivne pojave, nezavisne od
tumačenju / objašnjavanju viđenja promatrača
Tekstualna analiza Statistička analiza / brojevi

Temeljna obilježja kvalitativnog pristupa:

Provode se duljim boravkom ii promatranjem životnih situacija. Na taj način postoji cjelovit
uvid u pojavu koja se promatra. Svi podatci prikupljaju se „ iznutra“ . Kod ovog pristupa ne
koriste se standardizirani mjerni instrumenti. Jedini instrument je sam istraživač. Analiza se
provodi riječima.

Kada koristiti kvalitativnu metodu ?

a) Ako želimo razumjeti značenje (kako sudionici tumače događaje, a ne kakvi oni jesu)
b) Ako želimo razumjeti pos. okružje ( u kojem sudionici djeluju i kako ono utječe na njih)
c) Ako želimo uočiti neočekivane i nepredvidive pojave (otvorenost)
d) Ako želimo razumjeti tijek ( proces nasuprot ishodu)
e) Ako želimo razviti uzročna objašnjenja ( lokalna uzročnost, Kako neka varijabla utječe na
drugu)

Kvalitativni pristup Kvantitativni pristup

Istraživački cilj: Upoznavanje pojave,
razumijevanje
Uopćavanje: Nije primarni cilj
Uzrokovanje: Namjerni – s ciljem dublje
analize
Sudionici: Subjektivnost, istraživač i
ispitanik ravnopravni i
jednako aktivni.
Prikupljanje podataka: Intervju, opažanje ( fokus
grupe ), dokumenti
Obrada podataka: Tekst
Provjera postojećih teorija,
testiranje hipoteza
Uopćavanje nalaza na cijelu
populaciju
Uzorak koji jamči valjanost:
prigodni, slučajni
Visoka kontrola, ispitanici su
objekti i nisu svjesni svrhe
istraživanja.
Standardni mjerni instrumenti
Brojevi

INTERVJU = ’razgovor sa svrhom’’

Vrste:
a) Istraživački – razgovor dviju osoba koje je potaknuo istraživač s ciljem prikupljanja
informacija važnih za istraživački problem
b) Standardizirani – zatvorena pitanja slijede zadani okvir
c) Nestandardizirani – potraga za novim spoznajama ili razvijanje zamisli i
istraživačkih hipoteza

Uvjeti i provedba intervjua:

Intervjuer ne vrednuje ispitanikove odgovore, suptilno usmjerava razgovor kako bi osigurao
iskrenost i vjerodostojnost, treba smanjiti mogućnost pripreme za razgovor, prostor treba biti
ugodan, tih, bez ometanja, a ugođaj opušten i smirujući , pitanja otvorena, a razgovor se može
i snimiti.

1
R.Privara

FOKUS GRUPE = Posebna tehnika grupnog razgovora koja ima cilj dublje spoznati
istraživanu pojavu
= Provodi se u manjoj grupi sudionika koji razgovaraju uz moderatora
= 6-10 osoba sa zajedničkim karakteristikama
= Razgovore ponavljati dok ne uočimo sličnost u odgovorima, odnosno
kada novi razgovori ne donose nove informacije
Prednosti : interakcija, reakcije na odgovore drugih, veći broj komentara
Cilj fokus grupe: uvid u mišljenja i iskustva sudionika bez unaprijed nametnutog okvira

Provođenje fokus grupa:

3 elementa ključna za uspješnu primjenu:

1. Planiranje – utvrđivanje svrhe i cilja istraživanja; prostor i sudionici;

2. Vođenje razgovora - (scenarij, moderator, ‘’prijateljski odnos’’, naglašavati da su važnost
različitih stavova, izbjegavati verbalne i neverbalne komentare, potpitanja;
tipovi sudionika: stručnjak, dominantan sugovornik, sramežljiv i brbljavac
3. Tumačenje rezultata – raspon mišljenja, traženje razloga nečijeg stava, analizu napravit što
prije, podjednaka količina opisa i citiranih izjava

KVALITATIVNO OPAŽANJE
Kvalitativno opažanje se provodi u namjerno stvorenim uvjetima koji dopuštaju
standardizaciju i kontrolu, a kvalitativno u prirodnim uvjetima.
Etnografija - dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu
kulturu pojedinih naroda. Ključno načelo: sudjelovanje u životu zajednice
Problemi: pristup zajednici; upoznatost s običajima i ritualima, opažanje prikriveno
(izbjegavanje reaktivnosti i ugrožavanje privatnosti) ili neprikriveno (modifikacija ponašanja)
Dobro je imati osobu iz zajednice koja predstavlja sponu između istraživača i skupine.
Nevidljivi istraživač, vođenje bilješki.

Analiza kvalitativnih podataka:

a) Pridruživanje kodova bilješkama
b) Bilježenje razmišljanja i opaski na rubovima stranica
c) Utvrđivanje zajedničkih elemenata, povezanosti, obrazaca
d) Izdvajanje obrazaca, povezanosti i njihovo provjeravanje
e) Postupno razrađivanje manjeg broja uopćavanja koja objašnjavaju dosljednosti
f) Usporedba uopćavanja s dosadašnjim spoznajama uklopljenim u konstrukte i teorije
g) Redukcija – sažimanje, izdvajanje bitnoga, pojednostavljenje (kodiranje, nalaženje teme,
pisanje priče ili klasteriranje)
h) Prikazivanje podataka – pregledno iznošenje sažetih nalaza, može biti tablično, verbalni
opisi (strukturirani sažeci, dijagrami ili skice)
i) Izvođenje zaključaka – davanje smisla podacima i tumačenje (usporedba, uočavanje
obrazaca ili tema)

Načini analize:
Putem nacrta – osmišljenog prije provođenja istraživanja
Privremena analiza – za vrijeme trajanja istraživanja, služi redefiniranju
Ponavljanje postupaka u kružnoj analizi – istraživač u početnim fazama prikupljene podatke i
svoje pretpostavke kasnije testira

2
R.Privara

Postupci analize:
Unutar slučaja – što se i kako zbiva? Zašto dolazi do nečega?
Analiza između slučajeva – viši stupanj općenitosti, produbljeno razumijevanje

RAZLIKE U TEMELJNIM ISTRAŽIVAČKIM PARADIGMAMA

Paradigma = sustav uvjerenja kojim se istraživač rukovodi pri organizaciji istraživanja

Za određenje paradigme važna su tri pitanja:

Onkološko – bavi se prirodom stvarnosti (ne/postojanje objektivne stvarnosti)
Epistemološko – priroda odnosa između spoznavatelja i predmeta spoznaje
Metodološko – način spoznavanja

EVALUACIJSKA ISTRAŽIVANJA

Vrednovanje ili evaluacija = Sustavna primjena istraživačkih postupaka kojima se

provjeravaju: koncepcija, nacrt, provedba i korisnost društvenih intervencija.

Razlozi za pokretanje evaluacije:

planiranje, testiranje novih zamisli o rješavanju društvenih problema
provjera primjerenosti programa

Područja primjene :
- Zdravstvena zaštita (programi psihoterapije, obrazovanje pacijenata, preventivni programi)
- Pravosuđe (prevencija i smanjenje kriminala)
- Obrazovanje (učinkovitost obrazovnih programa, preventivni programi npr. ‘’Škola bez
nasilja’’)
- Poslovanje (programi uvježbavanja kadrova)
- Javne službe (ekološki programi, programi štednje)

Planiranje evaluacije:
a) Definiranje ciljeva (smanjiti raskorak između trenutnog i željenog stanja, zadržati
sadašnju razinu ili odrediti željenu razinu npr. smanjiti broj nezaposlenih za 5%)
b) Razvijanje teorijskog modela (kako je došlo do problema, uzroci)
c) Definiranje ciljne populacije (incidencija-broj novih slučajeva, prevalencija- broj
postojećih slučajeva, populacija izložena riziku, populacija koja treba program; problemi:
preveliko ili premalo uključivanje – važno za dokazivanje učinkovitosti programa,
odbijanje sudjelovanja)
d) Razvijanje detaljnog plana evaluacije - što će i na koji način biti bit procjenjivano(broj
sudionika, kontrolna grupa)

Vrednovanje programskih segmenata:

- Potreba za programom (prepoznavanje problema među stručnjacima i osobama kojima je
namijenjen, broj osoba, nepostojanje (sličnih) programa)
- Provođenje programa (kako se provode aktivnosti i radnje, koje usluge se pružaju, tko ih
pruža)
- Cijena programa
- Ishodi programa (metoda stupnja postignutosti ciljeva: realistični, specifični, promjenjivi..)

3
R.Privara

AKCIJSKA ISTRAŽIVANJA

U čemu je potreba za akcijskim istraživanjima?

Škola je danas usmjerena na promjene pa učitelji moraju biti aktivni i prilagođavati se

novitetima, istraživati … kako bi riješili postojeće probleme i unaprijedili praksu. Istraživanja
koja se provode na školskoj razini trebaju biti usmjerena k evaluaciji rezultata odgojnog
djelovanja.

2 pristupa prema promjenama u školskom sustavu

a) Tehnološki ( tradicionalni) – 60- te i 70-te godine 20. st.
Sve inovacije prosljeđivane su školama „odozgo“.
Nedostaci: rezultati istraživanja objavljeni su u obliku znanstvenih izvješća, pisani
posebnim jezičnim stilom koji je nepristupačan praktičarima, posao učitelja teško mogu
razumjeti ljudi izvan prakse…
b) 80 god. 20 st. – naglasak je na promjene „odozdo“- znanje praktičara na osnovi vlastitog
ostvarenja promjena u edukaciji.

Faze procesa promjena

a) Inicijacija – utvrđivanje plana djelovanja
b) Implementacija – djelovanje na temelju akcijskog plana , ustrajanje na ostvarivanju
zacrtanih ciljeva, promatranje napredovanja …
c) Institucionalizacija – inovacija postaje dijelom šk. prakse.

Značajke akcijskih istraživanja:

Akcijska istraživanja vrsta su razvojnih istraživanja – u kojima se uvode i provjeravaju

novosti u odgojo-obrazovnoj djelatnosti:

A) onaj koji vrši odnosno sudjeluje u odgojno-obrazovnoj djelatnosti, nju ujedno i istražuje,
(ne provodi se na ljudima nego s ljudima)
B) visok stupanj elastičnosti posebno u svezi nacrta provođenja istraživanja,
C) akcijska istraživanja nisu pretežito individualna, već mogu biti i zajednička,
D) akcijsko istraživanje je u biti empirijsko istraživanje

Proces akcijskog istraživanja

Višedimenzionalna spiralna
struktura akcijskog istraživanja

Sustavno pračenje i dokumentiranje akcije

 prikupljanje podataka o akciji kako bi što jasnije mogli dokumentirati što se događalo,
 interpretacija podataka kako bi mogli objasniti što se dogodilo.
 evaluacija onoga što je učinjeno kako bi se mogle učiniti preinake u daljnjim
aktivnostima

4
R.Privara

Obrada podataka

 Kvalitativna (redukcija, sređivanje i izvođenje zaključaka)

 Kvanitativna (statistička obrada podataka)

Izvještaj

 Detaljno opisati proces tako da svatko može zamisliti što se događalo.

 Opisati promjene koje su se dogodile za vrijeme istraživanja.
 Opisati kako smo ostvarivali naše vrijednosti u praksi.
 Navesti probleme koje smo uočili prilikom implementacije akcijskog plana.
 Navesti sve ono što smo naučili za vrijeme akcijskog istraživanja i kako se stvarala
odgojnu teoriju.
 Otvoriti perspektive novom procesu promjena i
 istraživanjima.

Razlike akcijskih istr. I eksperimenta

AKCIJSKA ISTRAŽIVANJA EKSPERIMENT

Istraživanje vrši učitelj Istraživanje vrši vanjska ekipa
Niža znanstvena razina Viša znanstvena razina
Niska kontrola Visoka kontrola
Niska objektivnost Velika objektivnost
Idiografičnost Nomotetičnost
Izravna praktična svrha Neizravna praktična svrha
Kvalitativni pristup … Kvantitativni pristup …

Akcijska istraživanja u HR

- vrlo malo zastupljena u praksi naših učitelja

- od prosvjetnih djelatnika se ne očekuje da istražuju
- oni koji odluče istraživati nemaju podršku …

5
R.Privara

OBRADA PODATAKA

Statistička analiza = primjenjuje se kod kvantitativne analize, a dobiveni rez. Odnose se na

veću tj. manju populaciju ( skupinu ) .

Sređivanje sirovih / bruto podataka

a) rangiranje – određivanje redoslijeda po veličini
b) grupiranje – svrstavanje u skupine i izrada tablica gdje rezultati postaju pregledni.

Tablično prikazivanje / normalna raspodjela = pojave koje mjerimo pokazuju tendenciju

raspršenja i grupiranja.
Uvjeti da se nešto normalno raspodjeli:
- pojava se normalno distribuira
- dovoljno velik broj mjerenja
- sva mjerenja prov. istom metodom i u istim uvjetima
- ispitanici heterogeni po mjerenju a homogeni po ostalim karakteristikama

Vrste grafikona u kojima se rezultati mogu prikazati :

a) stupčasti
b) linijski
c) tortni

Pokazatelji deskriptivne statistike:

- središnja vrijednost
- raspršenje rezultata
- korelacija
- izračunavanje postotaka

vrste srednjih vrijednosti

a) aritmetička sredina = koristi se kada je distribucija približna normalnoj.
Formula : M = EX/ N gdje je ( M- središnja vrijednost, EX-zbroj
vrijednosti u varijabli X i N- broj vrijednosti u varijabli X.

b) MOD = dominantna vrijednost ( ona koja se najviše javlja ) koristi se za približno

određivanje srednje vrijednosti.

c) MEDIJAN = centralna vrijednost, leži na sredini rangiranih podataka. Koristi se na malom

broju podataka i kada je distribucija asimetrična.
Formula = Mdn = N+1/2

Raspršenje rezultata
Govori koliko dobro srednja vrijednost reprezentira rezultate. Pa je tako :
Aritmetičkoj sredini analogna standardna devijacija,
Modu je analogan broj raznih vrijednosti
Medijanu je analogno kvartilno odstupanje

6
R.Privara

Korelacija
Korelacija je povezanost 2 ili više varijabli. A koeficijenti se kreću od 1 do 0.
Pa je tako :
0,20 = korelacija neznatna
0,20 – 0,40 = korelacija niska
0,41 – 0,70 = korelacija umjerena
0,71 - 0,90 = korelacija visoka
0,90 = vrlo visoka

Vrste koeficijenata korelacije:

Pearsonov koeficijent korelacije r – analogan je M i sd
Koeficijent kontingencije C – kad barem jedna varijabla izražena u kvalitativnim
kategorijama (spol, vrsta škole)
Spearmanov koeficijent rangova – analogan rangiranju i kvartilnom odstupanju
(računa se kod malog broja rezultata do 30)

Računanje postotaka

Pokazatelji inferencijalne statistike

a)Logika inferencijalne statistike – određivanje vjerojatnosti je li neka pojava nastala slučajno
ili određivanje vjerojatnih granica pokazatelja te pojave. Omogućuje znanstveno
zaključivanje, jer daje stupanj vjerojatnosti da podatak (M ili r) nije slučajan, nego da postoji i
u populaciji.

Npr: ako je aritmetička sredina na testu usvojenosti pravopisnih pravila kod učenika 8
razreda (njih 20%) 25 bodova, pitanje je u kojim granicama s 95% vjerojatnošću je rezultat
cijele populacije učenika 8 razreda?

b)T-test – ispitivanje razlike između dviju aritmetičkih sredina

c) hi-kvadrat test (χ2) – ispitivanje značajnosti razlika u frekvencijama neke pojave;
primjenjuje se kada raspodjela rezultata nije normalna (spol, bavljenje ili ne nekom
aktivnošću)

Multivarijantne analize:
Faktorska analiza
Analiza varijance
Analiza kovarijance
Regresijska analiza
Diskriminacijska analiza,
Kanonička analiza itd

Testiranje hipoteza
Hipoteza = pretpostavka,(nul-hipoteza – nema razlike, afirmativne hipoteze –
ima razlike)
Inferencijalna statistika služi za testiranje hipoteza

7
R.Privara

Parametrijska i neparametrijska statistika

Ako su podaci ‘’mjerljivi’’i normalno distribuirani (intervalne i omjerne skale) koristimo
parametrijsku statistiku (m, sd, r, t-test, analiza varijance)

Ako rezultati nisu izraženi u mjernim jedinicama već u frekvencijama pojedine kategorije i
nisu normalno distribuirani (nominalne i ordinalne skale) koristimo neparametrijsku statistiku
(Mdn, Q, C, koeficijent rang korelacije, χ2)

Skale mjerenja
 Nominalne (utvrđivanje identiteta, kategorije: M Ž)
 Ordinalne (utvrđivanje reda 1.2.3.)
 Intervalne (utvrđivanje razlika; jednake jedinice, skala za mjerenje temperature)
 Omjerne (utvrđivanje omjera; jednake jedinice i apsolutnu nulu; metarska skala)

Izvještaj o istraživanju
- Pristupačan potencijalnim korisnicima
- Izbjegavati nerazumljivost

Dijelovi izvještaja:
- Naslov ( precizno određen, ime autora, godina )
- Sažetak na hrvatskom i jednom svjetskom jeziku (najčešće engleskom)
- Sadržaj, popis slika i tablica
- Uvod (postavljanje i obrazlaganje problema, pregled ranijih istraživanja, određenje
specifičnih termina ili pojmova)
- Opis tijeka istraživanja (primijenjenih metoda i postupaka)
- Rezultati - tekstualno i pomoću tablica i grafikona (kod kvantitativnih istraživanja).
Iznijeti i rezultate koji nisu u skladu s polaznim pretpostavkama
- Interpretacija – samo rezultata prikazanih u prethodnom poglavlju, naglasiti primjenu
rezultata
- Zaključak
- Izvori i literatura
- Prilozi

Prije objave izvještaj prolazi: Vrste znanstvenih članaka:

- Recenzije - Izvorni znanstveni
- Jezičnu lekturu - Stručni
- Tehnička redakcija - Pregledni
- Korektura