METODE I TEHNIKE ISTRAŽIVANJ

1 Šta je problem i predmet istraživanja?

1.1 Problem istraživanja:
1.1.1.1 Definicija „problema istraživanja“:
Problem predstavlja pitanje, situaciju, nedoumicu ili izazov koji zahtijeva rješenje ili odgovor. (nešto što
nas „žulja“, nejmamo dovolno znanja o tome i želimo to istražiti)
Postavljanje problema često proizlazi iz identifikacije nedostatka znanja u određenom području.
1.1.1.2 Ključne Karakteristike:
Problem treba da bude jasno definisan, mjerljiv i ograničen na specifične okolnosti ili situaciju.
1.1.1.3 Uloga u metodologiji:
Problemi postavljeni na početku istraživanja usmjeravaju istraživače prema određenim ciljevima i pomažu
u fokusiranju metoda prikupljanja podataka, odrešuju metodologiju i analitičke alate koji su najprikladniji
za rješavanje tog problema.
1.2 Predmet istraživanja:
1.2.1.1 Definicija:
Predmet istraživanja je širi koncept, oblast ili tema koja je fokus istraživačkog rada, a unutar koj se
problem nalazi.
1.2.1.2 Karakteristike:
Predmet istraživanja je opšti i može obuhvatati više problema, pitanja ili spekata.
1.2.1.3 Uloga u metodologiji:
Identifikacija predmeta istraživanja pomaću istraživaču da odredi granice svog istraživanja, definiše
kontekst u kojem se problem javljai i posavlja osnovu za izbor odgovarajućih metoda i tehnika
istraživanja.
1.3 Primjer:
Ako je istraživanje usmjereno na društvene mreže, predmet istraživanja može uključivati sve aspekte
povezane s društvenim mrežama, kao što su ponašanje korisnika, utjecaj na društvo, tehnološki aspekti itd.
Problem istraživanja može biti: "Kako algoritmi preporuka utječu na oblikovanje stavova korisnika na
društvenim mrežama?"
1.4 Zaključak:
Ukratko, predmet istraživanja obuhvaća opću temu ili područje koje istraživač proučava, dok problem
istraživanja predstavlja specifično pitanje unutar tog šireg predmeta koje istraživač želi riješiti. Problemi
istraživanja postavljaju se kako bi sužavali fokus i omogućavali istraživačima da se usredotoče na
određene aspekte unutar opsežnog predmeta istraživanja.

2 Metode istraživanja
2.1 Po prirodi podataka
2.1.1 Kvalitativna istraživanja:
Fokusirana na prikupljanje i interpretaciju ne-numeričkih podataka, kao što su opisi, mišljenja,
iščekivanja. Metode uključuju intervju, fokus grupu, studiju slučaja.
2.1.2 Kvantitativna istraživanja:
Osvrće se na prikupljanje i analizu numeričkih podataka kako bi se otkrili zakonitosti i oblikovali opći
zaključci. Metode uključuju ankete, eksperimente, statističku analizu.
2.2 Po svrsi istraživanja:
2.2.1 Deskriptivna istraživanja:
Opisuju i objašnjavaju postojeće stanje ili fenomen, bez manipulacije.
2.2.2 Eksperimentalne
Utvrditi uzročno-posljedične odnose između nezavisnih i ovisnih varijabli.
2.2.3 Komparativna
Usporediti dvije ili više skupina, pojava ili događaja kako bi se utvrdile razlike ili sličnosti.
2.3 Po stepenu kontrole nad varijablama:
2.3.1 Laboratorijska istraživanja
Istraživanja provedena u kontroliranom okruženju laboratorija, gdje se varijable pažljivo kontroliraju.
2.3.2 Terenska istraživanja
Istraživanja provode izvan kontroliranog okruženja laboratorija, u stvarnom svijetu ili prirodnom
okruženju subjekata.
2.4 Po pristupu i tehnici
2.4.1 Kvantitativna analiza:
Kvantitativna analiza u istraživanju uključuje prikupljanje, analizu i interpretaciju numeričkih podataka
kako bi se identificirali statistički obrasci, zakonitosti i odnosi.
2.4.2 Kvalitativna analiza:
Kvalitativna analiza uključuje proučavanje ne-numeričkih podataka, poput teksta, slika ili zvuka, kako bi
se razumjelo značenje, interpretirale informacije i identificirale obrasce.
2.5 Po vremenskom okviru:
2.5.1 Dugoročna istraživanja:
Dugoročna istraživanja provode se tijekom proširenog razdoblja, obično godina ili desetljeća, kako bi se
pratili dugoročni trendovi, promjene ili razvoj.
2.5.2 Kratkoročna istraživanja:
Kratkoročna istraživanja provode se unutar relativno kratkog razdoblja, obično nekoliko dana, tjedana ili
mjeseci, kako bi se dobili brzi rezultati ili analizirali trenutni uvjeti.

3 Uzorak istraživanja
Obzirom da možemo imati istraživanje ljudske populacije ili ako se istražuju materijalni objekti, entiteti ili
pojave, terminologija i pristup uzorkovanju mogu se razlikovati.
Uzorak u istraživanju predstavlja dio populacije koji se bira za proučavanje kako bi se donosili zaključci o
cjelokupnoj pupulaciji na osnovu prikupljenih podataka iz uzorka.
3.1 Kako se određuje uzorak u kontekstu ljudske populacije
3.1.1 Definisanje populacije
Prvi korak je jasno definisanje ciljne populacije, odnosn o grupe ili skupa jedinki o kojima se želi skupiti
podaci.
3.1.2 Izbor metode uzorkovanja
3.1.2.1 Slučajno uzorkovanje
U slučajnom uzorkovanju svaki član populacije ima jednaku šansu da bude izabran u uzorak.
3.1.2.2 Startifikovano uzorkovanje
U statrifikovanom uzorkovanju, populacija se prvo dijeli na homogene grupe ili strate (po polu, starosti,
obrazovanju..) i zatim se iz svake strate izabere uzorak.
3.1.3 Definiranje Veličine Uzorka
Određivanje optimalne veličine uzorka, tj. koliko jedinica će biti uključeno u istraživanje. Ovo ovisi o
dostupnim resursima, preciznosti koja se želi postići i statističkim razmatranjima.
3.1.4 Prikupljanje podataka
Nakon odabira uzorka, istraživači prikupljanju podatke iz uzorka koristeći odabrane metode i tehnike
prikupljanja podataka kao što su ankete, intervjui, eksperimenti ...
3.1.5 Analiza i interpretacija
Kada su podaci prikupljeni, istraživači ih analiziraju koko bi izveli zaključke o cjelokupnoj populaciji.
3.2 Definisanje ciljeva istraživanja u kontekstu materijalnih istraživanja
3.2.1 Definisanje ciljeva istraživanja
Prvi korak je jasno definisanje ciljeva istraživanja i specifičnih aspekata materijalnog objekta ili pojave
koji se želi proučavati.
3.2.2 Selekcija uzorka
U zavisnosti od prirode istraživanja, uzorak može biti fizički uzorak (komad materijala, uzorak krvi ...) ili
može predstavljati specifične karakteristike ili segmente materijalnog objekta ili sistema.
3.2.3 Metode uzorkovanja.
 Slučanji uzorak,
 Stratifikovano uzorkovanje
 Uzorkovanje sa ponovnim uzimanjem ....
3.2.4 Uzimanje i pripremanje uzorka
Čišćenje, prprema i obrada ...
3.2.5 Analiza i interpretacija

4 Šta je metodologija nauke?

Metodologija nauke odnosi se na skup principa, postupaka, tehnika i pravila koja se koriste u
istraživačkom procesu kako bi se osigurala validnost, pouzdanst i relevantnost naučnih istraćivanja.
4.1 Ključni aspekti metodologije nauke:
4.1.1 Dizajn istraživanja
Uključuje odluke o:
 vrsti istraživanja (eksperimentalno, deskriptivno, komparativno)
 izbor uzorka,
 metode priklupljanja podataka i
 analitičke tehnike –statističke metode, kvantitativne i kvalitativne analize, interpretativne pristupe i
dr. Metode za obradu i interpretaciju prikupljenih podataka.
4.1.2 Etika u istraživanju
 Zaštita prava i dobrobiti ispitanika
 Transparetntrnost istraživačkih postupaka
 Poštivanje akademskih i profesionalnih normi
4.1.3 Komunikacija rezultata
Načun na koji se rezultati komujniciraju, uključujući pisanje naučnih radova, prezentacije, recenzije i dr.
4.1.4 Revizija i samokorekcija
Naučna metodologija promoviše otvorenost, kritičko razmišljanje i kontinuiranu reviziju.
Dakle, metodologija nauka pruža okvir koji pomaže istraživačima da sistematično prostupe
istraživačkom procesu, osiguravajući da su njihova istraživanja temeljena na čvrsim princimima,
pravilima i praksama.

5 Šta je metodologija naučnog istrživanja?

Metodologija naučnog istraživanja predstavlja sistematičan pristup planiranju, izvođenju i analiziranju
istraživanja s ciljem sticanja znanja i razumijevanja odreženog fenomena, procesa ili pitanja.
5.1 Ključni elementi metodologije naučnog istraživanja:
5.1.1 Definisanje problema istraživanja
Precizno i jasno formulisanje istraživačkog pitanja ili problema koji se želi istražiti.
5.1.2 Izbor metode istraživanja
Odlučivanje o
 tipu istraživanja (eksperimentalno, deskriptivno, komperativno)
 uzorku
 instrumentima za prikupljanje podataka
 analitičkim tehnikama.
5.1.3 Prikupljanje podataka
5.1.4 Analiza podataka
 statistički
 kvalitativni
 kvantitativni ili
 interpretativnih tenika za obradu i analizu prikupljenih podataka.
5.1.5 Validacija pouzdanosti
Da metode istraživanja bude validna i pouzdana
5.1.6 Etika i integritet
 Zaštita prava i dobrobit ispitanika
 Transparentnost
 Poštenje i integritet u svim fazama istraživanja
5.1.7 Tumačenje i interpretacija rezultata
5.1.8 Komunikacija rezultata
5.1.9 Revizija i prilagodba

6 Šta je hipoteza?
Hipoteza je pretpostavka ili predviđanje koje istraživač postavlja prije početka istraživanja kako bi testirao
svoju ideju ili teoriju.
6.1 Ključne tačke hipoteze:
6.1.1 Drfinisanje problema
Hipoteza se često formuliše kao odgovor na istraživačko pitanje ili kao rješenje nekog problema.
6.1.2 Testiranje
6.1.3 Tipovi hipoteza
6.1.3.1 Nulte hipoteze (H0)
Obično predstavlja tvrnju o nepostojanju efekta ili razlike
6.1.3.2 Alternativne hipoteza (H1 ili H0)
Predstavlja tvrdnju koja se testira protiv nulte hipoteze.
6.2 Pozitivna i negativna hipotaza
 Pozitivna hipoteza predviđa postojanje nekog efekta ili razlike
 Negativna hipoteza predviđa odsustvo efekta ili razlike

7 Zašto istražujemo?
7.1 Razumijevanje svijeta
Ljudi su oduvijek bili znatiželjni i željeli razumjeti kako funkcionira svijet oko njih
7.2 Otkrivanje novih informacija
Naučno istraživanje doprinosi stvaranju novih znanja, što može dovesti do revolubionarnih otkrića
7.3 Unapređenje tehnologije i prakse
Naučna istraživanja često vode razvoju novih tehnologija, metoda i praksi koje mogu poboljšati kvalitetu
života,...
7.4 Rješavanje problema
Naučna istraživanja se često fokusiraju na rješavanje konkretnih problema, bilo da se radi o zdravstvenim
problemima, ekološkim izazovima ili socijalnim pitanjima.
7.5 Prevensija i predviđanje
Kroz naučna istraživanja moguće je prepoznati potencijalne opasnosti, bolesti ili katastrofe i zaviti
strategije za njihovu prevenciju ili predviđanje.
7.6 Razvoj kritičkog razmišljanja
7.7 Doprinos zajednici i društvu
7.8 Ljubav prema istraćivanju
Za mnoge istraživače, rad u nauci nije posao, već strast.

8 Šta je nauka?
Sistematično proučavanje prirodnog i društvenog svijeta kroz opažanje, eksperimente i analizu.
8.1 Sistematična metoda proučavanja
Nauka se bavi sistematičnim i organizovanim proučavanjem struktura i procesa u prirodi i društvu kako bi
se steklo znanje.
8.2 Logički pristup
Nauka koristi logički pristup, baziran na testiranju hipoteza, analizi podataka i dološenju zaključaka
zasnovianih na dokazima.
8.3 Stvaranje znanja
Nauka se bavi kreiranjem znanja o svijetu oko nas kroz rigorozne metode prikupljanja podataka, analize i
interpretacije.
8.4 Predviđanje i objašnjenje
Cilj nauke je ne samo opisivanje srvarnosti, već i prdviđanje budućih događaja iobjašnjavanje uzročno-
posljedičnih veza.
8.5 Proučavanje prirode i zakonitosti
Nauka teži otkrivanju zakonitosti, principa i obrazaca koji upravljaju prirodnim i društvenim fenomenima.

9 Šta je metodologija nauke?

Metodologija nauke odnosi se na skup principa, postupaka, tehnika i pravila koja se koriste u
istraživačkom procesu kako bi se osigurala validnost, pouzdanost i relevantnost naučnih istrživanja.
Ključni aspekti metodologije nauke:
9.1 Dizajn istraživanja
Odnosi se na strukturu i orgnizaciju istraživačkog procesa. Uključuje odluke o vrsti istraživanja
(eksperimentalno, deskriptivno, komperativno) izboru uzorka, metode prikupljanja podataka i analitičke
tehnike.
9.2 Validnost i pouzdanost
Metodologija nauke postavlja standarde za osiguranje da su rezultati istraživanja tački, pouzdani i
relevantni
9.3 Analitičke tehnike
Ove tehnike uključčuju statističke metode, kvantitativne i valitativne analize, interpretativne pristupe i
druge metode za obradu i interpretaciju prikupljenih podataka.
9.4 Etika u istraživanju
Metodologija nauke takože obuhvata etičke smjernice i standarde koji reguliću postupke istraživanja,
uključujući zaštitu prava i dobrobiti ispitanika, transparentrnos istraživačkih postupaka i poštovanje
akademskih i profesionalnih normi.
9.5 Komunikacija rezultata
9.6 Revizija i samokorekcija
Naučna metodologija promoviše otvorenost, kritičko zazmišljanje i kontinuiranu reviziju.

10 Šta je metodologija naučnog istraživanja?

Metodologija naučnog istraživanja odnosi se na sistematični pristup planiranju, izvođenju i
evaluaciji znanstvenih istraživanja.
10.1 Definisanje problema istraživanja
Jasan opis problema koji se istražuje i definiranje specifičnih ciljeva istraživanja.
10.2 Izbor metode istraživanja
Odlučivanje o tipu istraživanja (eksperimentalno, deskriptivno, komparativno), uzorku, instrumentima za
prikupljanje podataka i analitičkim tehnikama.
10.3 Prikupljanje pdataka
Primjena odabranih metoda i hehnika za prikupljanje podataka koji će pomoći u odgovaranju na
istraživačko pitanje.
10.4 Analiza podtaka
Korištenje statističkih, kvantitativnih, kvalitativnih ili interpretativnih tehnika za obradu i analizu
prikupljenih ppodataka
10.5 Validacija i piuzdanost
Proces osituranja da su metode istraživanja validne i puzdane, što podrazumijeva provjeru da li su rezultati
tačni i da li istraživanje može biti ponovljeno s istim rezultatima.
10.6 Etika i integritet
Poštivanje etičkih smjernica u istraživanju, što uključuje zaštitiu prava i dobrobiti ispitanika,
transparentrnost, poštenje i integritet u svim fazama istraživačkog procesa.
10.7 Tumačenje i interpretacija rezultata
Analiziranje i interpretacija rezultata istaživanja kako bi se izveli zaključci, donijele preporuke ili petrvrile
hipoteze.
10.8 Komunikacija rezultata
10.9 Revizijva i prilagodba
Neprekidan revizija i prilagodba metodologije na osnovu povratnih informacija, novih saznanja ili
promjena u istraživačkom okruženju.

11 Instrumenti istraživanja
Instrumenti istraživanja predstavljaju alate, upitnike, skale ili druge uređaje koji se koriste za prikupljanje
podataka u istraživačkom procestu.
11.1 Osnovne informacije o instrumetnima s aspekta metodologije:
 Definicija – instumenti istraživanja su sve što se koristi za prikupljanje podataka, uključujući
upitnike, skale, testove, intervju protokole, opservacione liste i druge specifične alate.
 Validnost i pouzdanost – Validnost: u kojoj mjeri instrument zaista mjeri ono što tvrdi da mjeri.
Pouzdanost: mjeri dosljednost i stabilnost instrumenta (isti rezultati pri ponovljenom mjerenju
istog fenomena
 Vrste instrumenata – Upitnici: setovi pitanja dizajniranih da prikupe informacije od ispitanika o
njihovim stavovima, mišljenjima, ponašanju ili demografskim informacijama. (Struktuirani; sadrže
fiksan broj pitanja s određenim odgovorima, Polustruktuirana; sadrže kombinaciju zatvorenih i
otvorenih pitanja, Nestruktuirana; ne postoji fiksan format pitanja i odgovora) Skale: sistematski
dizajnirane serije pitanja ili izjava koje ispitanici ocjenjuju na osnovu određenog kriterijuma, često
koristeći Likertovu skalu (skala koja mjeri stepen saglasnosti ili nesaglasnosi) ili sllične metode
ocjenjivanja. Intervju protokoli: strukturirani ili polustrukturirani setovi pitanja koje istraživač
koristi tokom intervjuisanja ispitanika. Opservacione liste: alati koji se koriste za sistemska
posmatranja i zapisivanje specifičnih ponašanja, reakcija ili događaja. Testovi i mjerenja:
specifični alati dizajnirani za mjerenje određenih sposobnosti, znanja ili karakteristika ispitanika.
 Dizajniranje instrumenata – Pilotiranje: prije primjene na široj populaciji, instrumenti često
prolaze kroz fazu polotiranja kako bi se testirala njihova validnost, pouzdanost i jasnoća.
Prilagođavanje: instrumenti se često prilagođavaju specifičnim kulturama, populacijama ili
kontekstima kako bi bili relevantrni i efikasni.
 Analiza podataka – nakon prikupljanja podataka, analiziraju se koristeći statističke metode,
interpretativne tehnike ili druge metode analize kako bi se izvukli relevantni zaključci iz
prikupljenih informacija.

12 Teškoće u istraživanju
12.1 Definisanje ciljeva i postavljanje pitanja istraživanja
Postavljanje jasnih, specifičnih i mjerljivih ciljeva istraživanja može biti izazov, kao i formulisanje
relevantrnih istraživačkih pitanja.
12.2 Odabir metodologije
Izbor odgovarajuće metodologije istraživnja, uključujući kvalitativne ili kvantitativne metode, može biti
komplekdan proces koji zahtijeva razumijevanje prednosti, ograničenja i primjene različitih metoda.
12.3 Uzorkovanje
Odreživanje reprezentativnog i adekvatnog uzorka, kao prevazilaženje problema vezanih za veličinu
uzorka, pristupnost populaciji ili pristrasnosti uzorka.
12.4 Prikupljanje podataka
Efikasno i tačno prikupljanje podataka može predstavljati izazov, posebno kada se koriste različite tehnike
prikupljanja podataka kao što su ankete, intervjui, opažanje ili eksperimenti.
12.5 Analiza podataka
Analiza i interpretacija podataka zahtijeva stručnost u statističkim metodam, softverskim alatima i
kritičkom razmišljanju, a može se suočiti i sa izazovima kao što su pristrasnost, promjenjivli faktori ili
kompleksnost podataka.
12.6 Etički izazovi
Poštovanje etičkih princima, kao što su zaštita prava učesnika, interitet podataka i transparentrnost, može
predstavljati izazov u različitim fazama istraživanja-
12.7 Vrijeme i resursi
Ograničenja vremena, finansijskih sredstava ili drugih resursa mogu uticati na obim, kvalitet i realizaciju
istrživanja.
12.8 Komunikacija rezultata
Efikasno komuniciranje rezultata istraživanja, njihova interpretacija i diseminacija može biti izazov,
posebno u kontekstu različitih ciljnih publika, jezika ili medija.
12.9 Integracija multidisciplinarnog znanja
Istraživanja često zahtijevaju integraciju znanja iz različitih disciplina, što može predstavljati izazive u
razumijevanju, interpretaciji i primjeni rezultata istraživanja.
12.10 Promjene i nepredviđenje okolnosti
Istraživanja su dinamični procesi koji mogu biti podložni promjenama, nepredviđenim okolnostima ili
izazovima koji zahtijevaju fleksibilnost, prilagodljivost i reaktivnost istraživača.

13 Šta je potrebno znati po završetku istraživanja, a prije pisanja publikacije?

Po završetku istraživanja, ali prije pisanja i publikacije, istraživači trebaju preduzeti niz koraka kako bi
osigurali da su rezultati tačni, relevantrni, jasni predstavljeni i u skladu s naučnim standardima.
13.1 Analiza i interpretacija rezultata
Detaljno analiziratjte prikupljene podatke koristeći odgovarajuće statističke mezode i tehnike.
13.2 Validacija i verifikacija
Provjerite validnost i puzdannost rezultata, identifikujte i riješite eventualne greške, pristrasnosti ili
promjenjljive faktore.
13.3 Kontekstualizacija i teorijska povezanost
Razmislite o tome kako vaši rezultati doprinose posojećem znanju u oblasti, kako se uklapaju u terijske
okvire i koji su njihovi teorijski i praktični značaj.
13.4 Pregled literature
Ažurirajte i proširite pregled literature kako biste uključili najnovija istraživanja, identifikovali praznine u
literaturi i naglasili doprinos vašeg istraživanja.
13.5 Pisanje struktura članaka
Planirajte strukturu i sadržaj članka, uključujući naslov, apstrakt, uvod, metodologiju, rezultate, disusiju,
zaključak i reference.
13.6 Etički aspekt
Uvjerite se da su svi etički aspekti istraživanja postovani
13.7 Revizija povratne informacije
Prikupite povratne informacije od kolega, mentora ili stručnjaka u oblasti kako biste poboljšalji kvalitet i
jasnoću članaka.
13.8 Priprema za podnošenje članka
Pripremite sve potrebne dokumente, informacije i materijale za podnošenje članaka odabranom časopisu,
uključujući metapodatke, podatke o autorima, konflikt interesa i druge informacije.
13.9 Sprovođenje internog pregleda
Prije nego što podnesete članak časopisu, sprovedite internu reviziju kako biste se uvjerili da je članak u
skladu s vašim istraživanjem, standardima i smjernicama časopisa.

14 Stuktura naučnog članka