OPĆA PEDAGOGIJA

1. GODINA/ 1. SEMESTAR

OBRAZAC ZA IZRADU INDIVIDUALNOG ZADATKA

U SKLOPU SEMINARSKOG RADA IZ KOLEGIJA OPĆA PEDAGOGIJA

IME I PREZIME STUDENTA/ICE Petra Nemarnik

STUDIJ Preddiplomski studij Rani i predškolski odgoj i
obrazovanje (redovni)
✘ Učiteljski studij
GRUPA 1. grupa
✘ 2. grupa

TEMA
IME I PREZIME STUDENTA/ICE ULOGA U TIMU PODTEMA
1. Petra Nemarnik Voditelj/ica Moralne vrijednosti i
pristupi vrijednostima u
odgoju
2. Anamaria Čandrlić Član/ica Moralne dileme u odgoju i
obrazovanju
3. Paola Piemonte Član/ica Uloga učitelja u poučavanju
vrijednost

OPIS ZADATKA
Individualni zadatak se sastoji od tri dijela: uvod u temu, glavni zaključci i refleksija i popis korištene
literature.
Zadatak iznosi 10% ocjenskih bodova. Studenti su obvezni slijediti Obrazac za izradu individualnog
zadatka u sklopu seminarskog rada.
Priprema ppt prezentacije svojega seminarskog rada u timu (3-4- člana ovisno o veličini studijske
grupe) prema zadanim kriterijima (timski zadatak) i iznosi max 5% bodova koji se upisuju u zasebnu
rubriku na Merlinu.

Obujam rada iznosi 2,5 – 3,5 kartice teksta pri čemu 1 kartica teksta iznosi najviše 1 800 znakova.

Rok za predaju individualnog zadatka naveden je u DINP-u.

Radovi se predaju individualno na sustav za udaljeno učenje Merlin. Prilikom predaje dokument se
imenuje na sljedeći način:

Prezime_Ime_SR_Kolegij_Studijska grupa_Godina
(npr. Majić_Maja_SR_RPOO_2023) odnosno
Majić_Maja_Vježbe_SR_US_2023

I. DIO – UVOD, TEORIJSKI OKVIR i ZAKLJUČAK

Rad se neće vrednovati ako se postupak referiranja ne poštuje prema Uputama za Bodovi
referiranje i literaturu. Rad treba sadržavati literaturu i izvore isključivo na temelju (max. 5
kojih je napisan. boda)

Bilo kakvo reproduciranje ili distribucija ovoga Obrasca za izradu individualnog zadatka dopušteno je samo uz prethodno
pisano odobrenje nositeljice kolegija Opća pedagogija, prof. dr .sc. Renate Čepić.
 OPĆA PEDAGOGIJA
1. GODINA/ 1. SEMESTAR

1. DIO sastoji se od tri dijela:

1) Uvod,
2) teorijski okvir i
3) zaključak

Ovaj dio iznosi 2-3 kartice teksta, pri čemu 1 kartica teksta iznosi najviše 1 800
znakova)

1. Uvod - treba navesti zašto je ova tema važna, odrediti cilj rada - što se istražuje
te ukratko opisati problem odgovarajući na pitanje "što želim postići ovim radom i
na koji način?"
2. Teorijski okvir - dati kratak pregled relevantne literature koja je u svezi s
temom, primjenjujući tri oblika citata uz vlastiti tekst.
3. Zaključak - iznijeti glavne zaključke/rezultate o temi/problemu i implikacije za
praksu

U Uvodu i Teorijskom pregledu potrebno je primijeniti najmanje jednom sva tri

oblika citata (citiranje, parafraziranje, sažimanje). U zaključku rada daje se odgovor
na postavljen cilj rada u Uvodu
Na kraju Uvoda iznosi se teza i vaš odgovor na glavno istraživačko pitanje.

- Tekst rada piše se tako da se uvlači početak odlomka. Odlomak je „količina

teksta potrebna da se izrazi ideja ili misaona cjelina“ (Oraić Tolić, 2011: 340).
Prosječna duljina odlomka je pet do 15 redaka ovisno tome koliko redaka je
potrebno da se razvije glavna ideja. U pravilu tekst se dijeli u tri ili četiri odlomka
po stranici. Odlomak ima uvod u prvoj tematskoj rečenici, tijelo teksta – razvoj
glavne ideje te zaključak – sažimanje argumentacije i uspostavljanje veze sa
sljedećim odlomkom u završnoj rečenici. Argumenti su iskazi u korist glavne
teze, oni koji je potvrđuju i dokazuju; načini putem kojega autori izriču svoje
mišljenje o pojedinoj temi i potkrjepljuju ih dokazima.

- Sve ideje i riječi koje su preuzete iz drugih radova potrebno je jasno označiti u
tekstu, tj. citirati (doslovno preuzimanje tuđih riječi), parafrazirati
(prepričavanje tuđih ideja vlastitim riječima) ili sažeti (velika količina informacija
sažima se u kratak paragraf ili samo jednu rečenicu; prenose se samo najbitnije
informacije; često se upravo koristi u uvodima pri iznošenju pregleda bitne
literature).

Izvori:
- Kratke upute za referiranje i literaturu ( Merlin)
-https://www.akademsko-pisanje.uniri.hr/wp-content/uploads/2020/12/knjizica-
Akademsko-pisanje_finalna.pdf (str. 50-61, Citiranje, parafraziranje, plagiranje)

Kriteriji bodovanja:
 sadržajna strukturiranost - postavljen cilj rada; opis problema; odgovara na
pitanje "što želim postići ovim radom i na koji način?"
 jasnoća i logički slijed teksta - navođenje prijašnjih istraživanja i teorijskih
okvira - autori, glavni nalazi; korištenje više izvora za potkrepljenje teza

Bilo kakvo reproduciranje ili distribucija ovoga Obrasca za izradu individualnog zadatka dopušteno je samo uz prethodno
pisano odobrenje nositeljice kolegija Opća pedagogija, prof. dr .sc. Renate Čepić.
 OPĆA PEDAGOGIJA
1. GODINA/ 1. SEMESTAR

 ispravnost primjene tri oblika citata – citiranje, parafraziranje i sažimanje

 gramatika i jezik – rad je pisan znanstvenim stilom - izbjegavati neformalni
stil, svakodnevne izraze te generaliziranje (zna se, oduvijek, …)

Moralne vrijednosti i pristupi vrijednostima u odgoju

UVOD

Moralne vrijednosti vrlo su bitne za razvoj čovjeka kao pojedinca. One su sastavni dio
naših života i oblikuju našu ličnost, stoga je iznimno važno da ih ispravno promičemo i učimo
od najranije dobi. Jukić (2013) iznosi kako današnje društvo ne potiče rad na moralnim
vrijednostima te da humanost kakvu bi trebali imati u svijetu gotovo pa ne postoji. Prema
Novoj prisutnosti (2013) ističe se kako „pedagogija kao znanost i škola kao institucija moraju
preuzeti odgovornost u kontinuiranom i osmišljenom razvijanju vrijednosnog sustava za
suočavanje djece i mladih ljudi s izazovima suvremenog društva. Odgoj i obrazovanje za
vrijednosti su odgoj i obrazovanje za život.“ (str. 401)

Više je ideja o tome što bi moralne vrijednosti mogle biti, ali za sada se složimo kako
su one stavovi pojedinca o tome što je prema njima moralno prihvatljivo, a što nije te da nam
nisu predodređene rođenjem već da ih razvijamo kroz život. (Jukić, 2013) Cilj ovoga rada je
otkriti koliko su moralne vrijednosti i pristupi vrijednostima u odgoju zapravo bitni i tko ih sve
promiče. Još jedan cilj ovoga rada bio bi podići svijest o važnosti moralnih vrijednosti u
obitelji, u obrazovanju, ali i općenito u životu.

Bilo kakvo reproduciranje ili distribucija ovoga Obrasca za izradu individualnog zadatka dopušteno je samo uz prethodno
pisano odobrenje nositeljice kolegija Opća pedagogija, prof. dr .sc. Renate Čepić.
 OPĆA PEDAGOGIJA
1. GODINA/ 1. SEMESTAR

TEORIJSKI OKVIR

Dva bliska pojma koja se često nalaze jedan uz drugoga su ličnost i moralnost. U
uvodnom je dijelu navedeno kako moralne vrijednosti oblikuju našu ličnost, a kako bi lakše
shvatili zbog čega je moralnost toliko bitna u oblikovanju naše ličnosti, važno je shvatiti
sljedeće… „Ličnost je, dakle, zrela ljudska osoba sa svojom specifičnom duhovnom
fizionomijom koja teži razviti svoje čovještvo: društveni ugled, temperament, karakter,
moralnost, stvaralaštvo, slobodu i neovisnost.“ (Tomić, 2020, str. 222) Jukić (2013) u svom
radu navodi da, kako bi shvatili što su to moralne vrijednosti, moramo znati koji su njihovi
glavni segmenti. U tom smislu, Nova prisutnost (2013) navodi pojmove: „poželjnost“,
„stabilnost vrijednosti“, „hijerarhijsku organiziranost vrijednosti“, kako „vrijednosti djeluju na
ponašanje pojedinca i grupa“ i da su „vrijednosti plod interakcije individualnih, socijalnih i
povijesnih čimbenika“. (str. 404)

Sada ćemo se upoznati sa moralnim razvojem u djetinjstvu. „Teorije moralnog razvoja

o djetinjstvu ispitane u literaturi naglasile su tri različite teorije, od kojih se prva temelji na
idejama Piageta i Kohlberga, koji pokušavaju objasniti moralni razvoj s različitim aspektima
kognitivnog razvoja.“ (Yalçin, 2021, str. 142) „Druga skupina teorija su one koje su iznijeli
Gilligan i Hoffman, koje naglašavaju važnost emocionalnih čimbenika, a ne kognitivnog
razvoja i važnost načela skrbi i odgoja djece.“ (Yalçin, 2021, str. 142) „I na kraju, postoje
teorije koje tvrde da se moralni razvoj događa kombinacijom kognitivnog i emocionalnog
razvoja kao što je spomenuto iznad, i da se moralne prosudbe pojedinaca mogu promijeniti u
skladu sa situacijom i uvjetima.“ (Yalçin, 2021, str. 142)

Smajović, Alić, Ramić & Nikšić, Rebihić (2023) smatraju kako se tema moralnosti i
njihovih vrijednosti često ne shvaća dovoljno ozbiljno te da se o njoj ne priča dovoljno,
pogotovo kada spominjemo sam odgoj. Obitelj ima vrlo važnu ulogu u učenju moralnosti. Oni
su nam primjer kako se ponašati, isto kao i kako se ne ponašati. Obitelj nam može postaviti
vrlo dobre temelje, ali isto tako i vrlo loše. Obitelj kao odgajatelj treba poticati dijete da se
samo moralno razvija, ali mu dati vrlo jasne i ispravne smjernice. (Smajović, Alić, Ramić &
Nikšić, Rebihić, 2023) „…agenti za socijalizaciju, kao što su roditelji, škola i vršnjaci, igraju

Bilo kakvo reproduciranje ili distribucija ovoga Obrasca za izradu individualnog zadatka dopušteno je samo uz prethodno
pisano odobrenje nositeljice kolegija Opća pedagogija, prof. dr .sc. Renate Čepić.
 OPĆA PEDAGOGIJA
1. GODINA/ 1. SEMESTAR

važnu uloga u razvoju moralnih vrijednosti, čiji se nedostatak smatra glavnim uzrokom
kriminala.“ (Grégoire & Pauwels, 2019, str. 14). „Broj studija koje se bave važnošću suradnje
škole i obitelji u moralnom obrazovanju je sve više.“ (Gülgez, Sekerci i suradnici, 2021, str. 84)

ZAKLJUČAK

Journal of Vasyl Stefanyk Precarpathian National University (2022) navodi da „Starije

predškolce i mlađe učenike karakterizira potreba za vanjskim izražavanjem unutarnjih stanja,
iskustava, izražavanja njihovih emocija na djelu.“, „Pod vodstvom odraslih, dijete ovladava
vanjskim načinom organiziranja vlastitog ponašanja, što prvo zahtijeva konstanto praćenje od
strane odgajatelja, vršnjaka.“ (str. 148.) „Suvremena istraživanja podupiru tezu o tome da
postoji biološka osnova za brigu o drugima.“, „Još je Sokrat imao teškoća objasniti Glaukonu
zašto je živjeti pravedno bolje nego živjeti nepravedno...“ (Zagorac, 2020, str. 476)

Na kraju, možemo zaključiti kako je vrlo važno imati visoko razvijena moralna načela i
postupati prema njima. Edukacija djece o moralnim vrijednostima uvelike bi pomogla u
stvaranju kvalitetnijih ličnosti. Promotrimo sljedeću rečenicu. „Odgoj u najvećoj mjeri ovisi o
koncepciji čovjeka, u smislu da o tomu kakvu viziju čovjeka imamo, ovisi kako ćemo ga
odgajati.“ (Golubović, 2015, str. 227)

Bilo kakvo reproduciranje ili distribucija ovoga Obrasca za izradu individualnog zadatka dopušteno je samo uz prethodno
pisano odobrenje nositeljice kolegija Opća pedagogija, prof. dr .sc. Renate Čepić.
 OPĆA PEDAGOGIJA
1. GODINA/ 1. SEMESTAR

II. DIO –REFLEKSIJA

2. DIO: REFLEKSIJA (1-1,5 kartice) Bodovi
(max. 4
Refleksija sadrži dva ključna dijela:
boda)
- refleksija na glavne zaključke/rezultate o temi/problemu;
- procijenite je li to što ste spoznali nakon pročitane literature o ovoj temi važno za
vaš rad kao budućeg odgajatelja/učitelja, te pojasnite koje biste aspekte uključili
u svoje odgojno djelovanje u vrtiću/školi, čemu biste posvećivali osobitu
pozornost

Kriteriji bodovanja:
 jasnoća prikaza glavnih zaključaka i kvaliteta interpretacije komentara
stečenih spoznaja pregledom literature – rad prati redoslijed smjernica za
pisanje seminarskog rada; informacije su prezentirane logičnim slijedom,
vlastita stajališta potkrepljena su literaturom i prethodnim spoznajama;
izbjegavaju se generalizacije i nagađanja (,, Ja mislim…“)
 refleksija – refleksija uključuje praktične mogućnosti za djelovanje

REFLEKSIJA

Nastavno na napisani seminar osvrnula bih se na to kako smatram da je ključni dio

kod stjecanja morala kod djece zapažanje i ponavljanje. Jukić (2013) najbolje je dala do
znanja koliko je moral danas općepoznato manje zastupljen nego nekada i koliko u odgojno-
obrazovnom segmentu na tome treba raditi kako bi se djeca naučila funkcionirati u skladu sa
svojom okolinom (koja uvelike ime utjecaja na njih). Uzmimo za primjer majku koja odlazi sa
svojim djetetom u restoran i ponaša se bezobrazno prema osoblju pred djetetom. Zatim
uzmimo za primjer majku koja se sa svojim djetetom vozi javnim prijevozom i prepusti svoje
mjesto starijoj gospođi. Ova dva primjera drugačije su naravi, ali oba prikazuju određen oblik
ličnosti kod osobe.

Bilo kakvo reproduciranje ili distribucija ovoga Obrasca za izradu individualnog zadatka dopušteno je samo uz prethodno
pisano odobrenje nositeljice kolegija Opća pedagogija, prof. dr .sc. Renate Čepić.
 OPĆA PEDAGOGIJA
1. GODINA/ 1. SEMESTAR

Nadam se da ću jednoga dana, kao učiteljica , svojim primjerima uspjeti potaknuti

djecu na zajedništvo, međusobno pomaganje, razvijanje empatije jednih prema drugima i
iskrenost. U razredu ću se potruditi da se svako dijete osjeća voljeno i shvaćeno i zajedničkim
ih radionicama zbližavati na temelju slučajnih odabira. Tako će se svi imati mogućnosti
povezati jedni sa drugima, otkriti zajedničke interese i proširiti svoje vidike, a nadam se, i
stvoriti neka nova prijateljstva.

U svoj rad pokušat ću uključiti priče i primjere raznih različitih ljudi kako bi u svojim
učenicima pokušala probuditi empatiju i potaknuti ih na razmišljanje i suosjećanje jer kako
smo i u radu rekli; „Starije predškolce i mlađe učenike karakterizira potreba za vanjskim
izražavanjem unutarnjih stanja, iskustava, izražavanja njihovih emocija na djelu.“ (Basyuk &
Ternopilska, 2022, str. 148.)

Bilo kakvo reproduciranje ili distribucija ovoga Obrasca za izradu individualnog zadatka dopušteno je samo uz prethodno
pisano odobrenje nositeljice kolegija Opća pedagogija, prof. dr .sc. Renate Čepić.
 OPĆA PEDAGOGIJA
1. GODINA/ 1. SEMESTAR

III. DIO – POPIS LITERATURE

3. DIO: Popis korištenih izvora i relevantne literature (10 i više izvora) https://apastyle.apa.org Bodovi
(max.
POPIS KORIŠTENIH IZVORA ZA IZRADU ZADATKA
1bod)
IZVOR BAZA PODATAKA
1. Basyuk, N. & Ternopilska, V. (2022.). Pedagogical conditions of
formation of moral feelings in children of senior preschool and
primary school age. Journal of Vasyl Stefanyk Precarpathian ResearchGate
National University, 9 (1), 146-156.
https://journals.pnu.edu.ua/index.php/jpnu/article/view/6179
2. Golubović, A. (2015.). Odgojne implikacije Kierkegaardove
antropologije. Od antropologije do filozofije odgoja u misli Sørena Dabar
Kierkegaarda. Diacovensia : teološki prilozi, 23 (2), 213-228.
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:151426
3. Grégoire, J. & Pauwels, L. (2019.). Do Specific Combinations of
Parent-ChildRelationships Predict Moral Values?. Deviant CORE
Behavior, 41 (12), 1485-1509.
https://doi.org/10.1080/01639625.2019.1627018
4. Gülgez, Ö., Sekerci, R., Ülker, A., Yagci, Y., Güven, A. i Öztürk, R. E.
(2021.). The effect of school-family collaboration and parent's
behavior on students' ethical behavior. Academic journals, 16 (3),
80-86. ERIC
https://eric.ed.gov/?
q=moral+in+family&ft=on&ff1=dtySince_2019&ff2=eduPrimary+E
ducation&id=EJ1296939

5. Jukić, R. (2013.). Moralne vrijednosti kao osnova odgoja. Nova

prisutnost, 11 (3), 401-417. Hrčak
https://hrcak.srce.hr/111399

6. Kekez, A. & Bilić, V. (2015.). Zašto dobra djeca rade loše stvari:
Uloga moralnog odstupanja u različitom angažmanu djece u Hrčak
vršnjačkom nasilju. Život i škola, 61 (2), 47-64.
https://hrcak.srce.hr/162152
7. Smajović, A., Alić, Ramić, B. & Nikšić, Rebihić, E. (2023.). Uloga
obitelji u posredovanju moralnih vrijednosti. DHS-Društvene i
humanističke studije: časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli, 23 (2), CEEOL
481-500.
https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=1176408

8. Tomić, D. (2020.). Ljudska narav kao počelo pedagoške prakse u

djelu Živana Bezića. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske Hrčak
baštine, 46 (1), 209-227.
https://hrcak.srce.hr/241048

9. Yalçin, V. (2021.). Moral Development in Early Childhood:

Benevolence and Responsibility in the Context of Children's ResearchGate

Bilo kakvo reproduciranje ili distribucija ovoga Obrasca za izradu individualnog zadatka dopušteno je samo uz prethodno
pisano odobrenje nositeljice kolegija Opća pedagogija, prof. dr .sc. Renate Čepić.
 OPĆA PEDAGOGIJA
1. GODINA/ 1. SEMESTAR

Perceptions and Reflections. Educational Policy Analysis and

Strategic Research, 16 (4), 140-163.
https://www.researchgate.net/publication/
357442305_Moral_Development_in_Early_Childhood_Benevolen
ce_and_Responsibility_in_the_Context_of_Children's_Perception
s_and_Reflections

10. Zagorac, I. (2020.). Mogućnosti i granice odgoja za suosjećanje.

Jahr : Europski časopis za bioetiku, 11 (2), 467-479. Hrčak
https://doi.org/10.21860/j.11.2.8
*Literatura se navodi prema APA stilu referenciranja i navođenja bibliografskih jedinica (https://apastyle.apa.org).

Napomena:

Točno ispunjenje ovog dijela preduvjet je za ostvarivanje bodova iz druga dva dijela zadatka

U popisu literature se ne mogu navoditi završni i diplomski radovi iz Repozitorija, već literatura u
bazama podataka SCOPUS, WOS, Google scholar, Hrčak i dr.

Kriteriji bodovanja:
 relevantnost i recentnost korištene literature
 ispravno navođenje prema zadanom APA stilu referiranja

Bilo kakvo reproduciranje ili distribucija ovoga Obrasca za izradu individualnog zadatka dopušteno je samo uz prethodno
pisano odobrenje nositeljice kolegija Opća pedagogija, prof. dr .sc. Renate Čepić.
 OPĆA PEDAGOGIJA
1. GODINA/ 1. SEMESTAR

KRITERIJI VREDNOVANJA INDIVIDUALNOG ZADATKA U SKLOPU SEMINARSKOG RADA

DIO INDIVIDUALNOG ZADATKA BROJ BODOVA NAPOMENE
I. DIO – UVOD, TEORIJSKI OKVIR i ZAKLJUČAK /5
Kriteriji bodovanja:
 sadržajna strukturiranost - postavljen cilj rada;
opis problema; odgovara na pitanje "što želim
postići ovim radom i na koji način?"
 jasnoća i logički slijed teksta - navođenje prijašnjih
istraživanja i teorijskih okvira - autori, glavni
nalazi; korištenje više izvora za potkrepljenje teza
 ispravnost primjene tri oblika citata – citiranje,
parafraziranje i sažimanje
 gramatika i jezik – rad je pisan znanstvenim stilom
- izbjegavati neformalni stil, svakodnevne izraze te
generaliziranje (zna se, oduvijek, …)

II. DIO –REFLEKSIJA /4

 Instrument odgovara temi istraživanja
 Ispitanik/sudionik odgovara potrebama
istraživanja
 Instrument je temeljen na spoznajama iz literature
 Navedeni su opći podaci o ispitaniku/sudioniku
 Priložen je instrument prikupljanja podataka

III. DIO –POPIS LITERATURE /1

 Točno ispunjenje ovog dijela preduvjet je za
ostvarivanje bodova iz seminarskog rada
 U popisu literature se ne mogu navoditi završni i
diplomski radovi iz Repozitorija, već literatura u
bazama podataka SCOPUS, WOS, Google scholar,
Hrčak i dr.
Kriteriji bodovanja:
 relevantnost i recentnost korištene literature
 ispravno navođenje prema zadanom APA stilu
referiranja
UKUPNI BROJ BODOVA /10

Bilo kakvo reproduciranje ili distribucija ovoga Obrasca za izradu individualnog zadatka dopušteno je samo uz prethodno
pisano odobrenje nositeljice kolegija Opća pedagogija, prof. dr .sc. Renate Čepić.