SILABUS (ISPITNI KATALOG) I DETALJNA UPUTSTVA ZA PRIPREMANJE ISPITA

Web: http://www.fin.ba/ E-mail : http://www.fin.ba/webmail/src/login.php Akademska godina 2011/12 slatinam@bih.net.ba dinanadarevics@hotmail.com

Predmet: Sociologija odgoja /35 sati (2+1) ECTS : ???/ Kod :???

ISLAMSKA ZAJEDNICA BiH FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA

Predmetni nastavnik: Dr. Mujo Slatina, redovni profesor Saradnik Mr.Dina Sijamhodzi-Nadarevi, vii ass

Opi podaci o predmetnom nastavniku

E-mail: slatinam@bih.net.ba Kabinet: Telefon:

Konsultacije:

Zavrio studij pedagogije i psihologije. Magistar sociolokih i doktor pedagokih znanosti. Najznaajnija djela: NASTAVNI METOD Prilog pedagokoj moi suenja i OD INDIVIDUE DO LINOSTI Uvoenje u teoriju konfluentnog obrazovanja. Podruja trenutnog interesiranja: menadment u obrazovanju i istraivanje u obrazovanju.

Vrijeme konsultacija (FIN)

Vii asistent: Mr. Dina SijamhodiNadarevi Kontakt e-mail adresa: dinanadarevics@hotmail.com Vrijeme konsultacija (FIN)- zimski semestar 2011/2012 utorkom 14-15 h srijedom 13-15 h

Raspored sati
Predavanja i seminari

U ljetnom semestru

Radno optereenje studenata

ECTS vrijednost modula odrava studentsko optereenje potrebno da bi se isti savladao prostudirao. Drugim rijeima, kreditni bodovi izraavaju ukupnu koliinu rada potrebnu za predmet Sociologija odgoja u odnosu na ukupnu koliinu rada potrebnu za zavretak pune akademske godine. Ova koliina rada ukljuuje predavanja, seminare, praktini rad, rad studenta izvan Fakulteta (u biblioteci, koli, kui...) te pripremu za nastavu i sudjelovanje u svim nainima provjere znanja i kompetencija kao i na zavrnom ispitu. Jedna studijska godina u ECTS- sistemu vrijedi 60 bodova (ukupno radno optereenje studenta tokom godine), odnosno jedan semestar vrijedi 30 bodova ili jedan trimestar vrijedi 20 bodova. Ove bodove student moe osvojiti nakon uspjeno zavrenih provjera, tj. nakon uspjeno poloenog ispita.

Radno optereenje studenata (nastavak)

Optereenje studenata tokom akademske godine moe biti od 38 do 44 sedmice (angaman u punom radnom vremenu), odnosno od 1500 do 1800 radnih sati godinje. Time se utvruje koliko iznosi 60 bodova ECTS, odnosno jedna studijska godina. Iz toga proizlazi sedmino optereenje, odnosno koliko radnih sati student moe biti angairan u toku sedmice: u neposrednoj nastavi, u izradi seminarskog rada, pripremi za seminare i vjebe, uenju za ispit itd. U veini europskih drava koje uvode, ili koje su ve uvele sustav ECTS, nedjeljno radno optereenje kree se od najmanje 37 do najvie 50 radnih sati, od ega najvie pola u aktivnoj nastavi. Iz prethodnih dviju definicija proizlazi vrijednost jednog boda ECTS koja se kree od 25 do 30 radnih sati po jednom bodu. Obavezni kolegiji moraju initi najmanje 60 do 75 posto studijskog programa.

Kljuni dokumenti ECTS-sistema

Fakultetski informacijski paket/katalog studij (Information
Package/Course Catalogue) koji objavljuje Fakultet; Ugovor o studiranju/uenju (Learning Agreement) s popisom svih predmeta i odgovarajuom vrijednou u kreditnim bodovima koji potpisuju student i institucija. Prijenos bodova potpisuju obje institucije prije nego student zapone studij i Prijepis ocjena (Transcript of Records), dokument kojim se potvruje uspjenost studenta i koji sadri popis predmeta, broj ostvarenih kreditnih bodova ECTS, lokalnih ili nacionalnih kreditnih bodova te ocjene (lokalne i prema ECTS-sistemu).

SKRAENI ISPITNI KATALOG ZNANJA SPOSOBNOSTI UMIJEA (dalje:Ispitni katalog)

Prof. dr. Mujo Slatina

ta je to katalog znanja i/ili Ispitni katalog?

Pojam katalog znanja novijeg je datuma i pripada podruju programiranja tj. pedagogijskoj standardologiji. Izrada Ispitnog kataloga proizilazi iz potrebe dalje konkretizacije kljunog dokumenta ECTS-sistema. Koja je svrha Ispitnog kataloga?

Svrha Ispitnog kataloga

Osnovna svrha Ispitnog kataloga je da u procesu savladavanja studijskog programa, tj. studijskih jedinica (nastavnog predmeta ili modula) studentu prui obavjetenja dovoljna za njegovu dobru orijentaciju u pogledu znanja koja se od njega trae na ispitu (ta student mora da zna praktino da uradi, ta treba da zna detaljno da reprodukuje i ta treba da zna na nivou osnovnih informacija). On obuhvata ne samo aktivnu nastavu, ve ukljuuje cjelokupan angaman studenta, ukljuujui i angaman potreban za polaganje ispita. Ispitni katalog predstavlja koliinu i kakvou znanja, sposobnosti i umijea koji se trebaju stei nakon realizirane nastave. Ovaj Ispitni katalog je pokuaj, poetni korak razvoja sistema mjerenja ishoda studiranja (learning outcome). Njime se, a na osnovu Blumove taksonomije obrazovnih ciljeva (Blooms Taxonomy of Educational Objectives), pokuavaju formalno utvrditi razine znanja, sposobnosti i kompetencija s neophodnim opisima.

Kako se nastavni predmet Sociologija odgoja izvodi jedan semestar (2+1) to isti moe imati najvie 8 obaveznih i 3 izborne kataloke teme i moe obuhvatiti oko 15 kljunih strunih pojmova. Ovim Ispitnim katalogom obuhvaeno je 7 obaveznih i 3 izborne kataloke teme. KLJUNI POJMOVI: antagonistika akulturacija, ovjek kao bie koje ui, ovjek kao bie potreba, diferencijacija/integracija, enkulturacija/akulturacija, igra, individuacija/personalizacija, uenje kulture,uenje/poduavanje, konfluentno obrazovanje, ljudska priroda, slobodno vrijeme, socijalizacija/internalizacija.

KATALOKE TEME Sociologija odgoja

Kataloke teme
1. LJUDSKA PRIRODA I ODGOJ
Izvorni akti ljudske prirode ovjek kao bie potreba ovjek kao bie koje ui Ljudska priroda i odgojivost djeteta

2. CIKLUS: KULTURA ODGOJ - LINOST

Odnos izmeu kulture i odgoja Uenje kulture Opasnosti od antagonistike akulturacije i etnocentrizma Osnovni tip linosti Razliiti postupci podizanja djece razliite linosti

Kataloke teme
3. PARADIGMA TEORIJE KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA
Uiti znati Uiti initi Uiti ivjeti Uiti biti Uiti vrednovati Uiti vjerovati

4. PROCESI KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA

Uenje kulture Enkulturacija/akulturacija Socijalizacija/internalizacija Individuacija/personalizacija Diferencijacija/integracija Uenje/poduavanje

Kataloke teme
5. STRUKTURA KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA
Obrazovanje/formiranje sposobnosti promatranja Obrazovanje sposobnosti pamenja Obrazovanje sposobnosti miljenja Obrazovanje sposobnosti osjea(n)ja Obrazovanje sposobnosti mate Obrazovanje sposobnosti volje

6. PRINCIPI KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA

Princip spontaniteta i samoaktiviteta Princip interakcije i komunikacije Princip slobode i odgovornosti Princip aktualiteta i totaliteta

Kataloke teme
7.IGRA I SLOBODNO VRIJEME U KONFLUENTNOM OBRAZOVANJU
Funkcije igre i igranja Slobodno vrijeme i razvoj linosti

IZBORNE KATALOKE TEME utvruju se u nastavnom procesu (interesiranje i potrebe studenta). U dogovoru sa studentom utvruje se i nain obrade, te nain i vrijeme prezentiranja izabrane teme. Prijedlog podruja:

PRISTOJNO DRUTVO, DRUTVENO KOMUNICIRANJE I ODGOJ

Ovdje su nastavni ciljevi dati kao oekivanja o onome to student treba znati, razumjeti i moi uiniti nakon jednosemestralnog studiranja sadraja predmeta Sociologija odgoja. Ciljevi su podjeljeni u tri osnovne kategorije/skupine: saznajni ciljevi znanja (Primijenjena:Blooms Taxonomy of Educational Objectives) formativni/funkcionalni/ ciljevi-praktiina umijea materijalizirana u nekoj datoj pisanoj formi odgojni ciljevi koje osobine linosti

CILJEVI NASTAVE

SAZNAJNI CILJEVI
1. ZNANJE (prepoznavanje informacija) 2. RAZUMIJEVANJE (shvaanje informacija, sposobnost transfera)

GLAGOLI KOJIMA SE ODREUJU AKTIVNOSTI STUDIRANJA/UENJA (IZVEDBENE SPOSOBNOSTI)

prisjeti se, imenuj, navedi, oznai, nabroj, ispriaj, odaberi, izvijesti,opii,identificiraj parafraziraj, interpretiraj, povei, razmotri, objasni, izdvoji, zakljui, sumiraj, raspravljaj, navedi pimjer, definiraj

3. PRIMJENA (primjena znanja u rjeavanju problema) 4. ANALIZA (sposobnost razdvajanja informacija radi njihove prilagodbe) 5. SINTEZA (sposobnost proizvoenja novih informacija na osnovi prikupljenih injenica)
6. VREDNOVANJE (sposobnost argumentiranja i procjenjivanja, kritiko miljenje)

modificiraj, primijeni, ilustriraj, izvedi, prevedi, protumai, intervjuiraj, prikai, otkri, predvidi, povei, koristi promijeni, razlui, usporedi, rijei, argumentiraj, prikai, izdvoji, klasificiraj, napravi dijagram, eksperimentiraj, raspravljaj, diferenciraj, razdijeli, ilustriraj predloi, uredi, organiziraj, kreiraj, sastavi, kategoriziraj, pripremi, kombiniraj, povei, formuliraj, zakljui, sumiraj
izaberi, prosudi, predvidi, procijeni, usporedi, rangiraj, odredi prioritete, vrednuj, izmijeni, razlikuj, argumentiraj, zakljui, kritikuj

Ovim ciljevima obuhvaene su: sposobnosti za izvrenje nekog zadatka (performance goals)i sposobno poboljanje vlastitog razumijevanja i kompetencija (mastery goal orientation). Ove sposobnosti bit e mjerene kroz praktina umijea koja se ispoljavaju u odreenim pisanim formama izvrenja nekog zadatka.

FORMATIVNI/FUNKCIONALNI CILJEVI

 njegovati suradnju, toleranciju i zajednitvo meu studentima na

godini stvoriti vedru radnu atmosferu razvijati odgovorno ponaanje prema sebi i drugima poticati suradnju, objektivnost, urednost i tanost poticati razvoj radnih navika razvijati potenje i osjeaj uvaavanja tueg rada i uspjeha razvijati istraivaki duh i pozitivan stav prema znanosti razvijati kulturu komunikacije i iznoenja vlastitih gledita

ODGOJNI CILJEVI

Nastava e se izvoditi u obliku interaktivnih predavanja, vjebi i primjera iz prakse tzv. case study analize iskustva iz kolovanja. Pri obradi primjera (case studies) studenti e aktivno i neposredno sudjelovati kao istraivai u akcijskom istraivanju. Oblici:

Predavanja Seminari i radionice Vjebe Samostalni zadaci Internet

Konsultacije Mentorski rad Istraivanje Praktini rad

NAINI IZVOENJA NASTAVE

Mentalna usmjerenost: aktivnosti studiranja/uenja

Definiraj i sastavi Opii i izvijesti Prepoznaj i objasni Razmotri i raspravljaj Identificiraj i izrazi Ilustriraj i protumai Vjebaj i primijeni Prevedi i prikai Eksperimentiraj i usporedi Pitaj i raspravljaj

Napravi dijagram i objasni Diferenciraj i procijeni Izaberi i prosudi Rangiraj i izmijeni Odredi prioritete i predvidi Predloi i kreiraj Sastavi i povei Povei i organiziraj Klasificiraj i formuliraj Sistematiziraj i zakljui

Uee studenata u procesu nastave

Prisustvo i aktivnost na nastavnim satima (sreeni koncepti sluanih predavanja i vjebi, postavljena pitanja, diskusije i krtiki osvrti na predavanja) Pripreme za predavanja i vjebe (broj pisanih materijala) Koritenje pripremljenih edukacijskih materijala i rjeavanje pripremljenih zadataka Individualni rad (rjeavanje zadataka i samotestiranje) Prezentacije koje su sainili studenti Sudjelovanje u grupnom radu (rjeavanje zadataka i izrada materijala, projekata i sl.) Praenje vlastitog rada i rezultata Analiza jednog internet izvora - prikaz informacija

Interaktivni oblici komuniciranja podrazumjevaju pripremu studenata za predavanja i vjebe. Priprema studenata za sudjelovanje u procesu nastave obuhvata (a) biranje odrenih zadataka i (b) dobijanje prethodnih zadataka koje studenti treba da urade sami kako bi imali to bolju startnu poziciju. Ovi zadaci moraju biti zadati na vrijeme kako bi studenti imali dovoljno vremena da ih urade. Zadaci (a) daju studnetima mogunost da osvoje vei broj bodoba.

ZATO
PROVJERITE SEBE Da li ste orijentirani na IMATI ili BITI?

Orijentacija na IMATI
Studenti orijentirani na modus imanja posjeivat e predavanja, sluajui rijei i shvaajui njihovu logiku strukturu i njihovo znaenje te e, najbolje to mogu, u svojim biljenicama s patent-zatvaraima zapisivati svaku rije tako da kasnije mogu nauiti svoje biljeke i proi na ispitu. Ali sadraj ne postaje njihov individualni sistem misli, ne obogauje i ne proiruje ga. Umjesto toga oni rijei koje su uli preinauju u vrst skup misli ili u cijele teorije koje pohranjuju. Student i sadraj predavanja jedan drugome ostaju strani, osim to je svaki student postao vlasnik tuih iskaza (nekoga tko ih je ili sam kreirao ili preuzeo iz nekog drugog izvora). Takvi studneti imaju samo jedan cilj:zadrati naueno, bilo tako da to paljivo utisnu u svoje memorije, bilo tako da pomno uvaju svoje biljeke. Oni ne moraju proizvesti ili stvoriti nita novo. U stvari, tipove ljudi orijentirane na imanje, nove misli i nove ideje uznemiravaju, jer one stavljaju u pitanje njihovu ukruenu skupinu podataka. Zapravo nekome kome je imanje glavni oblik odnoenja prema svijetu izgledaju zastraujue ideje koje se ne mogu lako razvrstati kao i sve ostalo to se razvija i mijenja i na taj nain biva neovladivo. From (1989), Imati ili biti, Zgreb NAPRIJED - NOLIT,str,40/1,

Orijenatcija na BITI
Proces uenja ima sasvim drugaije osobine za studente koji se prema svijetu odnose na nain bivstvovanja. Za poetak, oni na predavanje, pa ni na ono prvo, ne dolaze kao tabulae rasae. Oni unaprijed razmiljaju o temama predavanja i imaju na umu neka svoja pitanja i probleme.Oni se bave temom i ona ih zanima. Umjesto da budu pasivni primaoci rijei i ideja, oni sluaju, uju i, to je najvanije, primaju i reagiraju na aktivan, produktivan nain. Ono to sluaju potie njihove misaone procese. U njihovim se umovima raaju nova pitanja, nove ideje. Njihovo sluanje je ivi proces. Sluaju sa zanimanjem, prate to predava govori i spontano oivljavaju ono to uju. Ne bave se prostim sjeanjem znanja koje mogu odnijeti kui i upamtiti. Svaki takav student je dirnut i promijenjen: nakon predavanja je drugaiji no to je bio prije. Takav nain uenja moe, naravno, prevladati samo u sluaju kada predavanje prua poticajnu materiju. Na isprazne govore ne moe se reagirati na nain bivstvovanja i u tom je sluaju za studente modusa bivstvovanja bolje da takva predavanja uope ne sluaju ve da se koncentriraju na vlastite misaone procese. From (1989), Imati ili bitii, Zgreb NAPRIJED - NOLIT,str,41,

Provjerite koliko navedeni naini vrijede za va stil studiranja/uenja

90-100% od onoga to smo uradili, demonstrirali i objasnili KONKRETNA AKTIVNOST I SAMOSTALNI RAD 70% od onoga to je rekao ili napisao VERBALNI/PISANI ISKAZ 50% od onoga to je vidio i uo AUDIO-VIZUELNO PREDSTAVLJANJE 30% od onoga to je vidio VIZUELNO PREDSTAVLJANJE

Postignua u %

Uiti biti

Uiti initi

20% od onoga to je uo SLUANJE10% od onoga to je proitao ITANJE-

Adaptirano prema: Carter,M. & Curtis,D.: Training teachers, A Harviest of Theory and Practice, Redleaf Press, 1994. str. 243

Naini studiranja i uenja

U toku predavanja, vjebi, seminara, mentorskog voenja i konsultacija vri se praenje, evidentiranje, ispitivanje, mjerenje i ocjenjivanje rada studenata. Nakon ovih aktivnosti obavlja se samo preostali dio polaganja ispita (finalni dio ispita). Finalni dio ispita vri se nakon prikupljenih kredita u skladu sa evropskim sistemom za sticanje i prijenos kredita (ECTAS), koji se zahtijevaju nastavnim planom i programom odgovarajueg predmeta i nakon ovjere odgovarajueg semestra. Drugim rijeima, prikupljeni krediti u skladu sa evropskim sistemom za sticanje i prenos kredita, kao i ocjene dobijene kroz sistem kontinuirane provjere znanja u toku godine vae prilikom polaganja finalnog dijela ispita i uraunavaju se u zavrnu ocjenu u skladu sa Pravilnikom za primjenu ECTAS i daljim odredbama ovog Pravilnika. Vrednovanje ukupnih postignua studenata sumiraju se u konanu ocjenu.

VREDNOVANJE RADA STUDENATA

Raspodjela koeficijenta opereenja - ECTS

Pohaanje nastave 1 ECTS
Kontinuirana provjera znanja, sposobnosti i vjetina 1 ECTS Pismeni ispit 1 ECTS Usmeni ispit 1 ECTS

UKUPNO: 4 ECTS

Vrste vrednovanja
Prema osnovnoj namjeni vrednovanja, moemo istaknuti nekoliko osnovnih tipova: sumativno vrednovanje vrednovanje na kraju obrazovnog ciklusa. Cilj je provjeriti ishode obrazovanja razinu postignua. formativno vrednovanje vrednovanje u toku obrazovnog ciklusa. Svrha je dobiti povratnu informaciju o ostvarivanju napretka u procesu studiranja i uenja da bi se mogli unaprijediti. dijagnostiko ispitivanje slui za procjenu sposobnosti ili postignua. Najee se koristi pred poetak obrazovnog procesa. samoocjenjivanje studenti sami vrednuju svoj rad ili sposobnosti. meusobno ocjenjivanje (eng. peer assessment) studenti vrednuju rad svojih kolega. Svi oblici vrednovanja imaju svoje specifinosti i zahtjeve i u nastavnom procesu se ne bi trebali izostaviti.

Karakteristike ocjenjivanja
Opsenost
Da upuuje na cjelovitost da ukljuuje sve ciljeve i glavne pedagoke svrhe. Upotreba razliitih metoda ocjenjivanja (razliiti rezultati studiranja/uenja ispituju se razliitim metodama).

Integriranost

Ocjenjivanje mora biti sastavni dio procesa nastave (procesi nastave moraju biti u funkciji pripreme za ispit)

Kontinuiranost

Svakodnevno posmatranje, procjenjivanje i testiranje

Transparentnost

Javnost ocjenjivanja

Tri glavna pitanja vrednovanja

ta student mora da zna praktino da uradi?

ta treba da zna da objasni/detaljno reprodukuje?

ta treba da zna na

nivou osnovnih informacija?

Obavezni oblici provjere znanja

Praenje stupnja izvrenja radnih zadataka

(samoizbor, pravovremenost, broj pozitivno ocjenjenih zadataka, kvaliteta) Ispitivanja i provjeravanja u procesu nastave (petominutna ispitivanja, interpretativni testzadatak, zadaci dati prije predavanja i vjebi, broj i tanost infomacija o izvorima) Kolokvij ZOT-a i ZOT-b Usmeni (finalni) ispit utvrivanje konane ocjene

Kolokvij (predispitna obaveza)

Uvjet: prisustvo na predvanjima i vjebama 70%

Odbrana pisanih radova iz grupe funkcionalno-formativnih ciljeva: Prolaz 50/100 Odbrana Idejnog projekta: Prolaz 50/100 bodova Odbrana izraenog mjernog instrumenta: Prolaz 50/100 bodova

Mogunost ponavljanja kolokvija i testova krajem zimskog semestra!!!

Pismeni ispit: ZOT

Uvjet: poloen kolokvij

Zadaci objektivnog tipa (ZOT): ZOT-A (esejska pitanja) tri (3) zadatka (30 bodova) (izrada 40 minuta) Prolaz: 15/30 ZOT-B: sedam (7) zadataka (70 bodova) (izrada 20 min) Prolaz: 35/70 Primjeri ZOT-a u ispitnim materijalima na Webu Pitanja za usmeni ispit mogu se pronai na osobnoj stranici. Na usmenom dijelu ispita, student obavezno izvlai ispitna pitanja. Ispitna pitanja moraju biti problemskog tipa kako bi se student

Usmeni ispit
Uvjet: poloen pismeni

Objanjenje ZOT-A
ZOT-A Ajtemi (zadaci) bit e pravljeni na osnovu sadraja iz udbenika koji su preporueni u literaturi. Zadaci su tipa: opii, objasni, definiraj, navedi itd. vidi: SAZNAJNE CILJEVE (pokrivaju I i II kategoriju ciljeva). Zadaci se rjeavaju bez ikakvog pomonog materijala. ZOT-B Ajtemi su problemskog tipa i mogu se rjeavati uz pomo ispitnih materijala (udbenika, biljeki sa predavanja i vjebi, kolokvij-koncepata i sl.). Ajtemi pokrivaju III, IV, V i VI kategoriju ciljeva (primjena znanja u rjeavanju problema, analiza, sinteza, vrednovanje). Ajtemi su tipa: primijeni, izvedi, protumai, razlui, usporedi, napravi dijagram, prosudi, rangiraj, sastavi, klasificiraj, povei itd. Ispiti se odravaju u radno vrijeme u kome se odrava i nastava iskljuivo u za to odredjenim prostorijama fakulteta Ispit je javan. Studentima koji su polagali ispit dostupna su oba ZOT-a. u za to odreenom terminu.

Ljestvica ocjenjivanja kolokvija i pismenog ispita

Ocjena 10 (izvrstan) A 92 100 bodova

Ocjena 9 (odlian)
Ocjena 8 (vrlo dobar) Ocjena 7 (dobar)

B
C D

81 91 bodova
68 80 bodova 57 67 bodova 50 - 56 manje od 50 bodova

Ocjena 6 (zadovoljava) E Ocjena 5 (nezadovoljava)F Ocjena -5 (Fx)

Skala finalnog (usmenog) ocjenjivanja

Najboljih 10% studenata: A (izvrstan) - uspjeh samo s manjim nedostacima (ocjena: 10) sljedeih 25% studenata: B (odlian) - iznad prosjeka s nekoliko nedostataka (ocjena: 9) sljedeih 30% studenata: C (vrlo dobar) - solidan rad s neto veim brojem uoljivih nedostataka (ocjena: 8) sljedeih 25% studenata: D (dobar) - dostatno znanje sa znaajnim nedostacima (ocjena: 7) sljedeih 10 posto studenata: E (zadovoljavajui, dovoljan) zadovoljava minimalne kriterije (ocjena: 6) F (nedovoljan) - potreban dodatan rad da bi mogao zaraditi kreditne bodove Fx (neuspjean) - potreban znaajan dodatni rad

Skala ocjenjivanja izraena u standardiziranim skorovima (Z vrijednostima)

Naini procjene funkcionalno-formativnih ciljeva

Sposobnosti za izvrenje nekog zadatka (performance goals) i/ili poboljanje vlastitog razumijevanja i kompetencija (mastery goal orientation )

Sociologija odgoja
Minimum: 4 pozitivno ocjenjena rada Optimum: 6 pozitivno ocijenjena rada
Maksimum: vie od 6 pozitivno ocijenjena rada

Biljenice Pregled Izvjetaj Opservacija Sakupljanje materijala iz etnopedagogije

Izbor i interpretacija Bibliografija Evidencija knjiga i asopisa Pojmovnik Seminarski rad

SOCIOLOGIJA ODGOJA
NAINI PROCJENJIVANJA PRIMJER ZADATAKA UPUTE

Biljenice Pregled Izvjetaj

Iz svojih biljenica (predavanja i vjebe) izdvojite i prokomentirajte neto po vlastitom izboru (jedna katica autorskog teksta) Napravite pregled vaeg rada za jedan mjesec (pregled aktivnosti studiranja/uenja i pregled radova koji su proizali iz tih aktivnosti) Napiite izvjetaj o vlastitoj pedagokoj praksi (Iz ugla Sociologije odgoja)

Opservacija

Identificirajte neki od procesa konfluentnog obrazovanja u porodici ili obdanitu ili koli (analiza sluaja: ilustracija primjerima) i po mogunosti to prezentirajte na seminaru ili vjebama

Sakupljanje materijala Narodne umotvorine, izreke, poslovice, sentence o odgoju, igre i igrake, iz etnopedagogije poune priice/hikaje, pjesme za djecu, uspavanke, slikovnice, registracija narodnih obiaja vezanih za odgoj, tehnike, sredstva i metode odgoja prisutne u narodu i sl. (kratak komentar pronaenog materijala)
Izbor i interpretacija Bibliografija
Odgojne vrijednosti Svetih knjiga (TORA, BIBLIJA, KURAN-interpretacije neke odgojne vrijednosti) Napravite bibliografiju na izabranu temu (ukljuen najmanje jedan anotirani izvor obrada u 50 rijei

Evidencija knjiga i asopisa

Pojmovnik

Napravite popis pedagokih knjiga koje su izale u toku tekue kolske godine i prikaite sadraj jedne koju bi mogli po nekom kriteriju uvrstiti u problematiku Sociologije odgoja
Izradite pojmovnik u kojem ete objasniti 10-15 kljunih termina iz podruja Sociologije odgoja pogodnih za koritenje udbenika. Napiite rad (opseg do 10 stranica oko 20 hiljada znakova) na izabranu temu

SADRAJ ESEJ-RADA

Rad treba da sadri:

Upoznavanje itaoca s problemom/temom Pregled relevantne literature Ciljevi rada Opis nacrta izrade i naina obrade teme Rezultati analizirane literature Predstavljanje podataka Interpretacija podataka Zakljuci i preporuke Koritena literatura Dodaci (nije obavezno) Relevantni dokumenti (nije obavezno) Struktura pitanja intervjua (nije obavezno) Upitnik (nije obavezno) Tablice i grafovi (nije obavezno)

KONANA OCJENA

Pri utvrivanju konane ocjene uzima se u obzir rezultat studenta postignut na vjebama, kolokvijumima, seminarima i drugim oblicima nastave, ukoliko je taj rad pismeno ocjenjivan u toku kolske godine (kontinuirana provjera znanja i evropski sistem sticanja kredita). Ocjena sa ispita se upisuje u ispitnu knjigu, ispitni spisak, ispitnu prijavu i indeks. Ocjena (pet) se ne upisuje u indeks. Ocjenjivanje studenta i upis zavrne ocjene vri se neposredno po obavljenom ispitu, u prisustvu studenta koji je ispit polagao i studenata koji su ispitu prisustvovali. Prije upisivanja, studentu se saopava ocjena.

Slatina, 2006

Studenti moraju biti upoznati sa svim zahtjevima procesa vrednovanja (saopiti im ta se od njih oekuje, pruiti im potpunu povratnu informaciju o njihovom uspjehu, upoznati ih sa kriterijima ocjenjivanja, nainima skaliranja i nainom formiranja konane ocjene). Procesi vrednovanja treba da podstiu i nagrauju eljene aktivnosti i rezultate studiranja/uenja. Zavrna ocjena se upisuje neposredno po obavljenom ispitu, u prisustvu studenta koji je ispit polagao i studenata koji su ispitu prisustvovali. Prije upisivanja, studentu se saopava ocjena. Studenti imaju mogunosti da iznesu svoje miljenje o procesu ocjenjivanja. U bilo kojem obliku ispitivanja i ocjenjiva nije doputeno korienje nedozvoljenih pomonih sredstava (prepisivanje, nedozvoljeni podsjetnici, nedozvoljena sredstva komuniciranja). Studenta koji ometa normalni tok ispitivanja i ocjenjivanja, naroito kada je to na tetu drugih studenata, nastavnik ima pravo i duan je nakon jedne opomene udaljiti sa ispita. O udaljavanju studenta sa ispita nastavnik je duan pismeno obavijestiti efa Odsjeka odmah po zavrenom ispitu, sa obrazloenjem i sa potpisima saradnika prisutnih na ispitu.

Etika ocjenjivanja

Stepenicu po stepenicu
Finalna provjera znanja

Prva provjera znanja

Druga povjera znanja

Studentski portfolio treba da sadri sve aktivnosti studiranja koje su date u nekom pisanom dokumentu:
Lista prisustva nastavmim satima Iskazani interes, aktivnost i kreativnost (pripreme za nastavu) Pisane materijale vezane sa ciljeve 2 Rezultate kolokvija Rezultate testova: preliminarna provjera znanja, petominutna ispitivanja, interpretativni test zadatak, ZOTa i ZOTb Lista sa imenima i brojevima grupe (rad u grupi, uee u case study grupi i sl.) Svaki datum izlaska na ispit, pitanja koja je student imao za odgovoriti, pismeni odgovor ako ima, a ako nema pismeno zapaanje profesora Ocjena i nain na koji je student upoznat sa ocjenom.

STUDENTSKI PORTFOLIO

PANJA!!!
Provjerite koji se pisani radovi nalaze u vaem portfoliu raeni na osnovu neke od dolje ponuenih logika izrade pisanog rada

Identificiraj i opii Prepoznaj i objasni Definiraj i sastavi Raspravljaj i ilustriraj Ilustriraj i protumai Pitaj i komentiraj Prevedi i prikai Izaberi i prosudi

Napravi inventuru, dijagram i objasni Rangiraj i izmijeni Uporedi i razlikuj Klasificiraj i sistematiziraj Predloi i kreiraj Odredi prioritete i predvidi Diferenciraj i procijeni

Jedan rad moe da sadri vie logikih elemenata

Ispitni katalog mora biti izloen kritici ire javnosti te trajno podloan izmjenama i dopunama kojima e se unapreivati i stalno osuvremenjivati nastavni sadraji i kvaliteta rada. Za sudjelovanje studenata u ovom poslu nudimo: Kako otkrivamo kvalitetan rad? Bilo bi dobro da potraimo odgovore Procijenite Anonimno ocjenjivanje uspjenosti predavanja i vjebi

Ocjene i sugestije studenata za poboljanje kvalitete rada

Pitanja pomou kojih otkrivamo kvalitetan rad?

Izvodi li se nastava redovno? Da li je radno optereenja studenata primjereno (balans ECTS kredita)? ta bi bilo korisno promijeniti u nastavnom programu? Jesmo li jasno definirali ciljeve nastave? Da li se studenti pripremaju za nastavu? Da li studenti aktivno sudjeluju u nastavi? Koja je razina komuniciranja nastavnika i studenata? Kako bismo ocijenili svakog pojedinog nastavnika? Kako mjerimo ishode studiranja/uenja? Koliko objektivno provjeravamo napredovanje i ocjenjivanje studenata? Pristupamo li organizirano sastavljanju ispitnih pitanja? Imaju li studenti sve potrebne informacije?

Bilo bi dobro da potraimo odgovore

Odredimo koja su to problematina nastavna podruja, koliko je pouavanje bilo uspjeno i je li uspostavljen vrst temelj za dalji obrazovni napredak. Jesu li ocjenjivake aktivnosti primjerene sadrajima i sposobnostima?

Omoguuju li ocjenjivake aktivnosti dobar uspjeh?

Jesu li razvijane sposobnosti za samoocjenjivanje?

Temelje li se nae ocjene na razliitim vrstama ocjenjivakih aktivnosti?

Procijenite na kojem bi se stupnju mogla nai dolje navedena tvrdnja

Bio je vrst i nepristrastan kriterij ocjenjivanja. Ocjena nije zavisila od tvrdoe i mehkoe nastavnika nego od onog ime se oznaava neka pedagoka svrha.

Slabo 1

10 Izuzetno

Osnovna: Slatina, M. (2006), Od individue do linosti Uvoenje u teoriju konfluentnog obrazovanja, Zenica, Dom tampe. Hisham, A. (2000), Vodi za islamsko djelovanje, El-Kalem, Sarajevo, IZBiH Salovey, P. i Sluyter, D. (1999), Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija pedagoke implikacije, Zagreb, Educa Proirena: Halid. H. M.( 1984), Humanost Muhammeda a. s., Starjeinstvo Islamske zajednice, Sarajevo. Hohnjec, N.( 1991), ovjek kao bie odnosa, Glas koncila, Zagreb,. Perotti, A. (1995), Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje, Educa, Zagreb. Canvez, P.( 1999), Odgojiti graanina, Durieux, Zagreb, Educa.

Literatura Sociologija odgoja

Skupa procijenimo koliko smo uspjeli: kljune kompetence

POETNO STANJE

OEKIVANI REZULTATI Znanja Sposobnosti Umijea

Dodatna uputstva za uspjeno polaganje ispita iz predmeta Sociologija odgoja

Za uspjeno polaganje ispita iz predmeta Sociologija odgoja potrebno je da student zavri predispitne obaveze i zavrni ispit.

Predispitne i ispitne obaveze odnose se jednako na redovne i vanredne studente.

Predispitne obaveze studenata (kolokvij) podrazumijevaju da iz Kataloga znanja za Sociologiju odgoja (silabus) sa slajda br. 39 na kojem je ponueno deset razliitih zadataka, studenti odaberu etiri zadatka minimalno za izradu. Molimo da proitate objanjenja na slajdu za svaki zadatak. Ovdje dajemo jo detaljnije objanjenje za neke zadatake. Podstiemo da u nekim sluajevima sami formulirate zanimljive teme u okviru zadatih zadataka. Uoit ete slijedee zadatke Biljenice, Pregled, Opservacija, Izbor i interpretacija odgojnih vrijednosti u svetim knjigama (pojanjenje: moete odabrati neke odgojne vrijednosti i komparirati ih kroz svete knjige npr. Odgoj i obrazovanje muke i enske djece i sl.), Bibliografija (pojanjenje: temu za izradu bibliografije birate sami ali vezanu za Sociologiju odgoja i pravite bibliografiju tako to ete navesti to vei broj knjiga, lanaka, web str. u kojima se moe itati o navedenoj temi npr. tema Ljudska priroda sa stanovita islama i dr.), Evidencija knjiga i asopisa, Izvjetaj o pedagokoj praksi (pojanjenje: izvjetaj o praksi rada u mektebu ili koli podrazumijeva da opiete kako razumijevate djecu i njihovu prirodu, koje metode koristite u radu, kako pristupate djeci, moete iznijesti i opisati neka iskustva iz vae odgojno/obrazovne prakse ukoliko ste doli do nekih zanimljivih i lakih nauina pouavanja, ako ste uspjeno razrijeili neke situacije u radu sa djecom ili niste uspjeli i sl.,

Pojmovnik (pojanjenje: pojmovnik podrazumijeva da odabarete 10-15 pojmova iz udbenika Od individue do linosti koji su vam tei za razumijevanje i definirate svaki od odabranih pojmova iz vie izvora uz navoenje izvora pored svakog pojma (udbenik, pedagoka enciklopedija, rjenik pedagogije, pojmovnik za edukatore, Klajiev rjenik itd) npr. pojam akulturacija definicija u udbeniku, potom akulturacija definicija iz enciklopedije itd), Materijal za etnopedagogoju (pojanjenje - npr. a ) narodne izreke o odgoju (drvo se savija dok je mlado itd. uz krai komentar izreke, b) hikaje, c) igre i igrake koje su se nekada igrale i koristile itd. ; esej (pojanjenje - esej je samo jedan od deset ponuenih zadataka. On nije obavezan ali ukoliko izaberete esej kao jedan od 4 zadatka, temu odaberite sami na osnovu itanja udbenika "Od individue do linosti" i esej takoer iznosi oko 2 str. teksa uz navoenje izvora ire literature). Na posljednjem slajdu nai ete i literaturu. Pored ova 4 zadatka studenti su obavezni proitati i nekoliko poglavlja iz knjige Vodi za islamsko djelovanje i napraviti kratke biljeke (vidjeti zadnji slajd).

Redovni studenti rade prezentacije zadataka na asovima vjebi i ocjene za

predsipitne obaveze se najee rezimiraju u toku nastave.

Vanredni studenti mogu raditi zadatke u toku semestra i slati ass. mr. Dini

Sijamhodi-Nadarevi na pregled. Krajnji termin za slanje uraenih zadataka i

biljeki je 15 dana prije pismenog dijela ispita. Nakon slanja zadataka studenti e dobiti povratnu informaciju u narednih 7 dana kako bi imali priliku doraditi rad u sluaju da je to potrebno. Ukoliko u radu student treba izvriti manje korekcije, mogue je da ga doradi, ponovo poalje na pregled i ukoliko zadovoljava kriterije moe pristupiti pismenom ispitu. Ukoliko rad i nakon drugog slanja ne bude zadovoljavajui, u tom ispitnom terminu student ne moe pristupiti pismenom ispitu. Rad treba doraditi za naredni pismeni ispit. Radove moe slati e-mailom na adresu dinanadarevics@hotmail.com.

Zadatke odobrene isprinatati i donijeti ass Nadarevi u vrijeme konsultacija u toku semestra ili na dan pismenog ispita (prije ispita).

Rezimiranje ocjena za odobrene predispitne zadatke obavit e se u toku semestra u vrijeme konsultacija ili sahat vremena prije zakazanog pismenog ispita (za vanredne studente).

Ukoliko vanredni studenti ele rezimirati ocjenu iz predispitnih zadataka u toku semstra u vrijeme konsultacija naznaenih za rad sa studentima,

preporuujemo da se prethodno najave e-mailom ass. mr. Dini SijamhodiNadarevi.

Samo studenti koji uspjeno poloe predispitne obaveze mogu pristupiti

zavrnom ispitu (pismeni i usmeni).

Zavrni ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Usmeni ispit se

organizira nekoliko dana nakon pismenog tj. nakon uvida u rezultate pismenog
ispita. Rezultati ispita se oglaavaju na web stranici FIN-a i oglasnoj ploi.

Student koji poloi pismeni dio ispita moe pristupiti usmenom. Uvjetno poloen
pismeni ispit vai samo za naznaeni usmeni ispit. Ukoliko student ne pristupi

tada usmenom ispitu, treba ponavljati pismeni ispit u narednom ispitnom roku.
Test na pismenom ispitu sastavljen je iz udbenika Od individue do linosti

uvoenje u teoriju konfluentnog obrazovanja (autor prof. dr. Mujo Slatina) i

eventualno pitanja sa predavanja i vjebi. Za usmeni ispit potrebno je preraditi iste izvore kao i za pismeni. Pitanja na testu su kombinacija esejskih pitanja i zadataka sa kratkim odgovorima( detaljno objanjenje na slajdu 33 i 34)

Slajd 33, 34 (pojanjenje) ZOT-A (esejska pitanja) tri (3) zadatka (30 bodova) (izrada ovog dijela testa traje 40 minuta) Prolaz: 15/30 ZOT-B (zadaci sa kratkim odgovorima): sedam (7) zadataka (70 bodova) (izrada 20 min) Prolaz: 35/70 Za udebenik studenti nisu obavezni praviti biljeke.

Napomena:

Svaka neobavezna aktivnost studenata vezana za predmet kao to su itanje tekstova, itanje dodatnih knjiga i sl. je dobrodola i bit e vrednovana. Molimo da detaljno proitate katalog znanja (silabus) Molimo studente da se prvo za konsultacije obraaju asistentici. Ukoliko je potrebna i dodatna konsultacija sa profesorom, moete to uiniti putem e -mail adrese slatinam@bih.net.ba. Molimo studente da koriste profesionalne e-mail adrese sa imenom i prezimenom iz kojeg se odmah vidi koji student alje e-mail. Molimo da ne koristite e-mail adrese poput (npr. ido, medo_, 124_ef i slino). E-mail studenta treba da sadri odogovarajui naziv poruke (subject), npr. kolokvij iz sociologije odgoja, zadaci, upit u vezi ispita iz sociologije odgoja i sl., a ne selam ili bez naziva poruke (no subject) te odgovarajui sadraj poruke sa kratkim predstavljanjem i vaim upitom u vezi predmeta.
Sretno!