VODIČ ZA PREŽIVLJAVANJE STRUČNOG ISPITA

Kako se pripremati za polaganje stručnog ispita i kako dobiti

licenciju… na što manje stresan način

[… pokoji moj savjet]

By: Marija M., preživjela stručni 

 Zagreb, 2017.
PREDGOVOR

Pozdrav svim učiteljima i učiteljicama. Pet godina fakulteta uistinu brzo prođe, koliko
god smo sate i sate kampirali po faksu i iščekivali predavanja u „rupama“ od par sati, po
kafanama i sličnom….

Većina nas nije previše unaprijed razmišljala o tom koraku nakon što na neki način (pripravnički
ili odmah neka zamjena i sl., tko ima više sreće ili veze) steknemo godinu dana iskustva u nastavi
– o polaganju stručnog ispita. Ja sam prva ta koja nisam o tome unaprijed razmišljala, nego sam
računala „korak po korak“ – sve u svoje vrijeme. Tako da vam od srca preporučam da ne
počnete prerano razmišljati o svemu tome, jer je prije svega dosta stresno pripremat se, početi
ponovno učiti, a vjerujete mi, materijala koje možete nabaviti, `naći na grupi na Facebooku je
more! Ali stvarno, more! Ja sam od frendice dobila dio materijala, pa mi je prvi korak uopće bio
napraviti selekciji i odlučiti iz čega učiti….

Kako bilo, odlučila sam sastaviti tzv. Vodič za preživljavanje stručnog ispita, još uvijek pod
dojmom sreće zbog položenog ispita i jer želim da i vi prođete i osjetite to olakšanje… Ako bude
koji kolega/ica kojoj će moj vodič pomoći, ja presretna.

p.s. Samo jako i hrabro, možemo mi to!

 1) DNEVNIK PRIPRAVNIŠTVA

Prije samog učenja i pripremanja, ne bi bilo loše na vrijeme voditi i sređivati DNEVNIK
PRIPRAVNIŠTVA. Pripravnici volonteri, koji odrađuju pripravnički staž uz mentoricu, trebaju
održati 35 sati na satima mentorice te voditi bilješke 70 sati mentorice. Najbolje bi bilo da u
godini dana jedan sat tjedno održite, napišete pripremu i tjedno vodite bilješke 2 sata
mentorice, izaberite sate koji su vam zanimljiviji pa ćete imati i o čemu pisati. Ja sam tih 70 sati
vodila u jednu bilježnicu te sam za svaki sat imala: nastavnu jedinicu, obrazovna postignuća,
ključne pojmove, tijek sata (uvodni dio, glavni dio, završni) te plan ploče. Ako vam je zgodnije
te bilješke možete i digitalno voditi – koliko sam shvatila, savjetnicima nije važno je li rukom
pisano ili na računalu.

Dnevnik je najbolje slagati u većem fasciklu u koji ćete umetati košuljica. Moj je sadržavao:

 naslovnu stranu s mojim podatcima, podatcima škole, sadržaju dnevnika i fotografiju

djece u kojem sam razredu bila
 umetnuta bilježnica – bilješke s odslušanih sati mentorica (70 sati)
 priprave 35 sati (održanih pred mentoricom)
 4 sata pred stručnom komisijom (pedagog, ravnatelj, mentor)
 godišnje planove (mentorica mi je dio dala pa sam kopirala)
 primjere vođenja prilagođenog programa – ispunjavanje izvješća
 dio nastavnih listića
 potvrde o stručnom usavršavanju
 bilješke s učiteljskih i razrednih vijeća…

Slobodno uložite sve što mislite da bi bilo korisno za vaš dnevnik, kao što mogu biti i dječji radovi
sa sati koje ste vi vodili, ili fotografije njihovih radova i sl.

2) PRIJAVA ZA POLAGANJE STRUČNOG ISPITA

Mjesec dana prije polaganja stručnog ispita (prije početka ispita) stručna služba škole gdje
odrađujete pripravnički vas treba prijaviti za polaganje i priložiti tablicu koju vi trebate izraditi i
koje će sadržavati popis svih sati koje ste održali i odslušali.
Primjerice:

BROJ NASTAVNA JEDINICA

DATUM PREDMET TIP SATA
SATA (ključni pojmovi)

1. 8.12.2015. Priroda i društvo Gospodarstvo zavičaja Obrada

(gospodarske djelatnosti, zavičaj)

Obično škola nije dužna pripravniku tzv. Volonteru platiti stručni ispit, iako znam primjer kada
je jedna škola svojim pripravnicima platila. Također uz prijavu trebate priložiti i potvrdu o
plaćenom iznosu polaganja stručnog ispita – moj je iznosio 586 kn, ili nešto tako, ali do 600 kn.

Znači, ako polažete unutar zimskog roka koji službeno počinje od 15. siječnja, tada najkasnije
treba biti izvršena prijava 15. prosinca. Pripazite da je to sve na vrijeme odrađeno.

I tako… prijavili ste ispit, mjesec dana vas dijeli od službenog početka ispitnog roka, i najtoplije
vam preporučam da ste već prethodno nabavili materijale, posudili knjige za koje mislite da će
vam trebati, kopirali skripte, ali ako to još niste, barem da ste sredili dnevnik pripravništa, jer
vjerujete mi, ako niste, na to će vam otići previše dragocjenog vremena koje ste mogli uložiti u
učenje i čitanje zakona i pravilnika.

Iskreno, meni je trebalo najviše vremena samo da se prisilim i prisjetim kako je uopće nakon
zadnjeg ispita položenog na faksu, opet sjest i zagrijat stolac.

Tako da, na vrijeme krenite – a što bi to točno značilo, stvarno vam ne znam reći. Vidjela sam
na grupi komentare kako su neke cure učile 2 tj., neke mjesec dana. Mislim da je sve to
individualno. Ja sam bila gotova s pripravničkim početkom 12.mj., i od tad sam se laganini
pripremala, iščitavala Priručnik za polaganje stručnog ispita, malo zakone, pravilnike, Nacionalni
okvirni kurikulum, Nastavni plan i program i vjerujete, trebalo mi je barem dva tjedna da to sve
prođem, vodim bilješke o tome i nekako polovim dio informacija što je što. Sami procijenite iz
čega će vam biti najbolje učiti, hoće li to biti skripte koje možemo preuzeti s grupe, hoće li to
biti baš knjige kao što su Priručnik za polaganje, Metodika pojedinog predmeta ili sl., na vama
je.

Moj savjet vam je da prije samog roka i objave datuma polaganja, koja mora biti najkasnije 8
dana prije pismenog dijela – eseja, prođete sve materijale za koje mislite da će vam biti od
koristi za esej i za usmeni te kada saznate koji predmet polažete (znači i u eseju trebate pisati o
metodici tog predmeta) počnete učiti metodiku tog predmeta. Uglavnom savjetnici daju teme
u eseju koji su općenitije pa ih treba povezati s pojedinom metodikom. Tako sam ja na
pismenom dijelu od ponuđene tri teme odabrala temu „Uloga učitelja u odgojno-obrazovno
procesu“, u uvodu općenito pisala što je to škola, odgojno-obrazovni proces te u glavnom dijelu
pisala o ulozi učitelja i povezala to s Metodikom TZK-a. U nastavku ću vam priložiti svoj esej (dio
4. pismeni dio), pa pogledajte čisto kao primjer.
Evo popis iz čega sam se ja pripremala:

 Nastavni plan i program

 NOK (Nacionalni okvirni kurikulum)
 Priručnik za polaganje stručnog ispita
 Metodika (TZK-a) – knjiga i skripta
 Primjeri eseja s grupe (njih sam više prolazila čisto da vidim strukturu, uzdajte se u vaš
pravopis i informacije koje ste „skupili“ svih godina na faksu i ovom učenju prije
polaganja i to lijepo izložite u eseju)

U nastavku prilažem (dio) svoje bilješke koje sam vodila uz čitanje i pripremu…
 3) PRIPREMANJE ZA STRUČNI ISPIT

TEORIJSKA PRIPREMA:
BILJEŠKE koje prolaz znače…

Pojam KURIKULUMA

 novi sustav i odgojno obrazovni proces

 zamjena za tradicionalni nastavni plan i program
 kurikularna reforma, kurikularne promjene
 predstavlja cjelovito preispitivanje nastavnih ciljeva i ukupne unutarnje organizacije
škole i nastavnog proces

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM1

 dokument kojim se pokušalo ostvariti usklađivanje različite razine i vrsta odgoja

i obrazovanja
 na razini odgojno-obrazovnog područja se definira očekivana učenička
postignuća za svaki odgojno-obrazovni ciklus
 donesen je 2011. godine odlukom ministra
 pokazuje očekivani tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja na putu ka znanju,
kompetentnosti, uspjehu i konkurentnosti
 predstavlja osnovne sastavnice predškolskoga, općega obveznoga i
srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, uključujući o. i o. za djecu s posebnim o.-
o. potrebama
 temeljni dokument u kojem su prikazane sastavnice kurikulumskog sustava:
o VRIJEDNOSTI, CILJEVI, NAČELA, SADRŽAJ I OPĆI CILJEVI, O.-O. PODRUČJA,
VREDNOVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA TE VREDNOSVANJE I
SAMOVREDNOVANJE OSTVARENJA NACIONALNOG KURIKULUMA

11
http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf
Usmjerenost prema kompetencijama:

- Pomak s prijenosa znanja na RAZVOJA KOMPETENCIJA

- Jedan od glavnih smjerova kurik. politike
- Obrazovna politika RK – razvoj temeljnih kompetencija

TEMELJNIH 8 KOMPETANCIJA (EU okvir)

1. Komunikacija na materinom jeziku

2. Komunikacija na stranom jeziku
3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencija u prirodoslovlju i tehnologiji
4. Digitalna kompetencija
5. Učiti kako učiti
6. Socijalna i građanska kompetencija
7. Inicijativnost i poduzetnost
8. Kulturna svijest i izražavanje

- svi načini na koje škola

JEZGROVNI

ŠKOLSKI
DIFERENCIRANI
KURIKULU
KURIKULUM

KURIKULUM

- odnosi se na sve - dio obrazovnog implementira NOK

učenike standarda - izrađuje se u suradnji s
djelatnicima škole, učenicima,
- jednaki i obvezni za - izborni predmeti na roditeljima i lokalnom
sve učenika (obvezni nacionalnoj ili školskoj zajednicom
predmeti razini - izrađuje se na početku školske
godine

TEMELJNE SASTAVICE NOK-a

 VRIJEDNOSTI

CILJEVI
OCJENJIVANJE I
VREDNOVANJE

ODGOJNO-
OBRAZOVNA NAČELA
PODRUČJA

METODE,
SREDSTVA, OBLICI
RADA

- struktura Nacionalnog okvirnog kurikuluma

ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUSI U NOK-u:

- o.-o. razdoblja čine jednu cjelinu

- NOK određuje 4 o.-o. ciklusa za stjecanje temeljnih kompetencija:
o 1. ciklus: 1. - 4. razred OŠ
o 2. ciklus: 5. i 6. razred
o 3. ciklus: 7. i 8. razred
o 4. ciklus: 1. i 2. razred strukovnih/umjetničkih škola ili 1. - 4. razred
gimnazija
 jezično-
komunikacijsko
područje

tjelesno i
zdravstveno
matematičko
područje

ODGOJNO-
OBRZAOVNA
PODRUČJA
umjetničko
prirodoslovno
područje

društveno- tehničko i
humanističko informacijsko
područje područje

MEĐUPREDMETNE TEME – INTERDISCIPLINARNE TEME:

- međusobno povezivanje o.-o. područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu

građanski
odgoj i
obrazovanje
osobni i
uporaba inf. i socijalni
komunikacijske razvoj
tehnologije

MEĐUPREDMET
NE TEME
zdravlje,
sigurnost i
zaštita
poduzetništ okoliša
vo učiti kako
učiti
DJECA I UČENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA:

- UČENICI S TEŠKOĆAMA RAZLIČITE POJAVNOSTI I STUPNJA

OŠTEĆENJA
- DAROVITI UČENICI
-
 Nužne razlike u ciljevima, postignućima, sadržajima i metodama učenja sukladno
njihovim individualnim sposobnostima i posebnostima!
 Prilagodba o.-o- procesa – potpora različitih vrsta i razina
 Potrebno trajno i kvalitetno usavršavanje kadrova i suradnja među svim nositeljima
o.-o- procesa
o Prepoznavanje potreba i poznavanje osobina djece i učenika
o Prepoznavanje izvedbe individualizirane i diferencirane nastave i
vrednovanja

„Svako dijete ima kakve posebne osobne razvojne potrebe. Svaki je učenik talentiran za
neko područje ljudskog rada – pisanje, govorenje, pjevanje, praktični rad, istraživanje…“

TALENTIRANA I DAROVITA DJECA:

 ona koja imaju veće spoznaje mogućnosti, razvijenu sposobnost bržeg razumijevanja složenih
ideja i pojmova
 uče brže i s dubljim razumijevanjem od svojih vršnjaka
 velika znatiželja za određeno područje, stvaralačke mogućnosti, domišljatost i sposobnost
stvaranja velikog broja ideja – sposobnost sagledavanja s različitih motrišta
 mogu imati teškoće na motoričkom, osjetilnom, emocionalnom planu – u učenju i ponašanju

INDIVIDUALNI KURIKULUM:
- diferencijacija sadržaja, tema
- napredna razina mišljenja i rješavanja problema
odgojno-obrazovni rad i program za darovite učenike:

 razlikovnost
 obogaćenje
 proširenje
 ubrzanje
 mentorstvo
 natjecanja

ZADAĆA UČITELJA: zamijeniti uobičajenu razrednu situaciju gdje se metode i sadržaji prilagođavaju
prosječnoj većini u razredu – uočavanje darovitih učenika i poticanje razvoja njihove darovitosti

- dva najčešća pristupa koja se koriste za potrebe darovitih učenika: izrada i realizacija
posebnog obogaćenog programa i akceleracija programa

 izvedba i realizacija posebnog ili obogaćenog odgojno-obrazovnog programa

1. identificiranje darovitog učenika
2. izrada programa rada za darovitog učenika
3. formiranje tima stručnjaka
4. osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa – satnica, nastavna sredstva,
literatura…
5. vrednovanje učenikovih rezultata i postignuća
 akceleracija programa
o djelomična – učenika sluša dio predmeta iz višeg razreda
o potpuna – sadržaje iz dva razreda učenika svladava u jednoj godini
 posebni povremeni o.-o. program:
o unutar škole – poseban razred za darovite
o posebne škole – glazbene, baletne, ljetne škole.. i sl.

visok stupanj visok stupanj

natprosječne
motivacije kreativnosti -
sposobnosti
stvaralaštva

- karakteristike darovitog učenika

DJECA I UČENICI S POSEBNIM O.-O. POTREBAMA:

- integracija djece s lakšim teškoćama u razvoju u

redoviti sutav o. i .o.2

 uključivanje u sustav – potpuna ili djelomična integracija

 učenici s teškoćama – prilagođavanje nastavnih zadataka i aktivnosti
 usmjerenje na spoznavanje i utvrđivanje sposobnosti i mogućnosti za
učenje, usvajanje i svladavanje i stjecanje novih znanja

UČENICI S TEŠKOĆAMA:

- teškoće u razvoju
- teškoće u učenju i problemi u ponašanju i emocionalni problemi
- teškoće uvjetovane odgojnim, socijalnim i ekonomskim čimbenicima

UČENICI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU:

o oštećenje vida (sljepoća, slabovidnost)

o oštećenje sluha (gluhoća, nagluhost)
o poremećaji govorno-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju (smetnje u
području čitanja – disleksija, aleksija , pisanja – disgrafija, agrafija i računanja -
diskalkulija)

Postupci koje škola može provoditi kao oblike integracije:

- individualizacija odgoja i obrazovanja

- dodatna podrška rehabilitacijskih programa
- uključenje asistenata
- stručno usavršavanje učitelja i svog kadra ustanove

Učenici koji su prepoznati kao učenici s teškoćama i teškoćama u učenju

(od strane stručnog povjerenstva) ne mogu biti ocijenjeni negativnom
ocjenom tijekom obveznog školovanja. (NOK)

2
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_03_24_510.html
Pravilnik o osnovnoškolskom o. i o. učenika s teškoćama u razvoju
 INTEGRACIJA UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

POTPUNA INTEGRACIJA

- učenici s lakšim teškoćama u razvoju

- uključenje u redovite razredne odjele s
primjerenim oblikom školovanja- posebnim DJELOMIČNA INTEGRACIJA
prilagođenim programom
- uz učitelja se uključuju i defektolog i ostali - najčešće s lakšom mentalnom retardacijom
stručni suradnici - dio predmeta slušaju redoviti (odgojne
- sukladno Državnom pedagoškom standardu: predmete najčešće) te dio predmeta u
- maksimalno 28 učenika: 1 posebnom razrednom odjelu (obrazovne
učenik s teškoćama predmete)
- 26 učenika: 2 učenika s teškoćama
- 24 učenika: 3 učenika s teškoćama

IZRADA INDIVUDALNOG PROGRAMA:

o INICIJALNA PROCJENA
o ODREĐIVANJE RAZINE USVAJANAJ POJEDINOG NASTAVNOG PREDMETA
o IZBOR METODA, SREDSTAVA, POMAGALA
o PRAĆENJE, OCJENJIVANJE POSTIGNUĆA
o IZRADA MAPE UČENIKA I PISANOG IZVJEŠĆA

- program obrazovanja se izrađuje sukladno rješenju Ureda državne uprave i odluke učiteljskog
vijeća
 OCJENJIVANJE I VREDNOVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA

VREDNOVANJE:

- praćenje i poticanje individualnog razvoja svakog djeteta

- cjelovit pristup praćenja i poticanja individualnog razvoja svakog djeteta i učenika
- o.-o. ustanova je dužna osigurati sustavno poučavanje učenika, poticanje i unapređenje
njihova razvoja u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima – sustavno praćenje njihova
napredovanja
- pozitivna usmjerenost na djetetovu osobnost i postignuća
- opće obvezno obrazovanje – PEDAGOGIJA USPJEHA ZA SVE i DIDAKTIČKI UGOVOR:
 sredstvo za ostvarivanje takva pedagoškog polazišta
 nastoji se uočiti i poticati ono u čemu dijete ima mogućnost uspjeti, a
izbjegavati one aktivnosti za koje je jasno da u njima ne može postići kakav
zadovoljavajući uspjeh
 usmjerenost na djetetovu osobnost i postignuća
 razvoj radnih navika kroz stalno praćenje rada i ocjenjivanje

SAMOVREDNOVANJE:

- razvijanje svijesti o vlastitim znanjima i stečenim kompetencijama – važnost stalnog učenja

- stjecanje pozitivne slike o sebi
- planiranje svoga rada i samostalno donošenje odluka
- važna je stalno obavještavanje učenika o radu i rezultatima

ŠKOLSKO OCJENJIVANJE:

- kvalitativna i kvantitativna procjena svih učenikovih postignuća i zalaganja

- prosudba vrijednosti učenikovog usmenog i pisanog odgovora
- procjena učenikovih sposobnosti i mogućnosti za ulaganje napora
- procjena učenikovih korištenja vlastitih mogućnosti i procjenu učenikovih zalaganja i rada na
satu
- obuhvaća i praćenje razvoja motoričkih sposobnosti i sazrijevanja u emocionalnom području
 DIJAGNOZA - PROGNOZA - MOTIVACIJA -
raspoznavanje predviđanje poticanje

funkcija školske ocjene

Ljestvica školskih ocjena: brojke i riječi

- dovoljno 2: učenik može i treba više postići, potreban dodatni napor, zadovoljava minimum
- dobar 3: učenik je napravio ono što se očekivalo
- vrlo dobar 4: učenički rad je nadmašio očekivanja – uložen je napor i rad je kvalitetan
- izvrsno 5: orginalnost i kreativnost rada

Treba izbjegavati prečesto dodjeljivanje najviših ocjena – gubljenje pedagoškog i dokimološkog smisla
i uloge školske ocjene

KAKO VREDNOVATI??

- učitelj u vrednovanju učenikova rada i rezultata osmišljava vrijednosna načela – kriterije i

načine – strategije ocjenjivanja
o uključuje sve učenike u procjenjivanje i objašnjava učenicima kriterije ocjenjivanja
- izbjegavati unaprijed zadana mjerila i norme
- prednost: uspoređivanje pojedinačnog postignuća s početnim (inicijalnim) rezultatima svakog
učenika
- prirediti propise kompetencija za praćenje
- kriterij za prosudbu učeničkih postignuća – nakon određenja postignuća po o.-o. područjima,
nastavnih predmeta, međupredmetnih tema
 UČINKOVITOST O.-O. RADA I RADA ŠKOLE:

 sustav vanjskog vrednovanja

 samovrednovanje škole

o omogućuju unapređenje i osiguranje kvalitete obrazovanja

Praćenje i vrednovanje ostvarenja nacionalnog kurikuluma:

- vanjsko vrednovanje: državna matura i nacionalni ispiti

o standardizirano mjerenje i vrednovanje znanja i sposobnosti učenika nakon
četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja
o mjerljivost i usporedivost znanja, vještina, sposobnosti…
o ispit jednak za sve učenika – usporedivi pokazatelj znanja učenika na nacionalnoj
razini
o provodi NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja prema
Pravilniku o polaganju državne mature3

- samovrednovanje o.-o. ustanove:

o utvrđivanje ciljeva bitnih za unapređenje kvalitete o.-o. rada
o proces trajnog praćenja, analiziranja i procjenjivanja rada o.-o. ustanove i svih
čimbenika koji su sačinjavaju
o praćenje, nadzor i vrednovanje rada o.-o. ustanove
o pretpostavka unapređenja kvalitete sustava o. i o.
o sastavnice koje sačinjavaju pojedinu školu:
 KAKVOĆA NASTAVE
 ŠKOLSKO OZRAČJE
 MATERIJALNI UVJETI
 PEDAGOŠKI STANDARD

- drugi oblici vredovanja:

o eksperimentalni program – praćenje i vrednovanje novih sadržaja, udžbenika,
nastavnih sredstava, metoda rada…

„Vanjsko vrednovanje i samovrednovanje predstavljaju temelje

obrazovne politike i uvođenja promjena.“

3
https://www.ncvvo.hr/pravilnik-o-polaganju-drzavne-mature/
 NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA
OSNOVNU ŠKOLU4

NASTAVNI PLAN:

- isprava koja sadrži propisane nazive i broj nastavnih predmeta i drugih školskih aktivnosti te
tjedni i godišnji broj sati za svaki predmet i svaki razred

4
http://www.azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu_-
_MZOS_2006_.pdf
NASTAVNI PROGRAM:

- isprava kojom se propisuje CILJ, SADRŽAJ I OPSEG svakog nastavnog predmeta te sadržaj i
opseg svih drugih nastavnih i školskih aktivnosti

PRIMJER: TZK
HNOS:

- 2005./2006. izvođenje eksperimentalnog nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih

predmeta u 49 osnovnih škola, prema elementima Hrvatskog nacionalnog obrazovnog sustava

- 2006./2007. uveden u sve osnovne škole

CILJEVI I ZADAĆE O. I O. U OSNOVNOJ ŠKOLI:

Osnovna škola – obvezna razina i odgoja i obrazovanja,

osiguravanje šireg općeg o. i o.

 osnovna razina o. i o. – poučavanje onim znanjima i

kompetencijama koje će učenicima trebati u odrasloj dobi
 poučavanje sadržajima – razvoj intelektualnih, društvenih, stvaralačkih, moralnih i tjelesnih
 primjena najdjelotvornijih načina poučavanja onim o.-o. sadržajima koji su temelj za
razvijanje intelektualnih, društvenih, estetskih, stvaralačkih, moralnih, tjelesnih i drugih
sposobnosti
 razvoj stavova, mišljenja, motivacije i volje
 poučavanje društveno prihvatljivim vrijednostima
 mogućnost da svako dijete uči

 Nacionalna o.-o. politika:

STVARALAŠTVO, INOVATIVNOST, KOMPETETIVNOST, OSPOSOBLJENOST ZA
USAVRŠAVANJE, CJELOŽIVOTNO UČENJE
ODGOJNO-OBRAZOVNI ŠKOLSKI I NASTAVNI RAD:

 REDOVITA NASTAVA – obvezno uključivanje djece (6.-15. god.) u o.-o. rada

o Razredni odjeli, kombinirani razredni odjeli
 IZBORNA NASTAVA – učenikov osobni izbor
 DODATNA NASTAVA – individualni rada za darovite učenike
 DODATNA NASTAVA – poseban o.-o. program za učenike koji ne prate program s
očekivanom razinom uspjeha
 IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI
o Učiteljeva sloboda kreiranja o.-o. rada
o Smisao za stvaralaštvo i poticaj za angažiranje učenika
o Povezanost s određenim nastavnim predmetom – interdisciplinarne naravi
o Načini realizacije: radioničkog, projektnog, skupno-istraživačkog tipa..
o Područja ostvarivanja:
 literarne, dramske, novinarske, filmske radionice,
 prirodoslovno-matematičkog tipa,
 sportsko-zdravstveno područje,
 zavičajne radionice,
 učeničko zadrugarstvo

 IZNANŠKOLSKE AKTIVNOSTI
o Planirani sadržaji izvan škole
 Izleti
 Ekskurzije
 Odlasci u kina, kazališta, galerije
 Terenska nastava
 Škola u prirodi
o Utvrđuju se godišnjim planom i programom rada škole
 NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNE
DJELATNOSTI U OSNOVNOJ ŠKOLI
UČITELJ
Stručno osposobljen nositelj
o. i o. i nastavnog rada u
razrednoj nastavi
Obavlja poslove redovite,
izborne, dopunske i dodatne
nastavne, izvannastavne i
izvanškolske aktivnosti te rad
s učenicima s posebnim
potrebama
RAZREDNIK:
Vođenje povjerenog
razrednog odjela –
komunikacijsko
posredovanje (učenik –
učitelj – roditelja)
- Voditelj i odgojitelj
razrednog odjeljenja
- Stvaratelj povoljnog
socijalno-
psihološkog ozračja
- Prati razvoj i rast
učenika te obavlja
pedagoške i
administrativne
poslove
-
RAVNATELJ STRUČNI SURADNICI
Ovlaštena i odgovorna osoba Nositelji razvojno-pedagoške
za funkcioniranje odgojno- djelatnosti
obrazovnog rada u školi
Provodi postupke PEDAGOG: najšire profiliran stručni
vrednovanja i suradnik
samovrednovanja
- Uspostavlja ozračje PSIHOLOG: obavlja savjetodavni
za promjene i rad te znanstvene spoznaje
povezivanje pedagoške i razvojne psihologije
kolektiva – primjenjuje u praksi
suradničko ozračje
- Uključuje lokalnu DEFEKTOLOG: zadužen za
zajednicu u poslove otkrivanje, dijagnosticiranje i
škole terapiju s učenicima s teškoćama u
razvoju i učenju
SOCIJALNI RADNIK: utvrđuje
socijalni status i sastav učenika
KNJIŽNIČAR: zadužen za razvoj
čitalačke kulture, za informacijsku
pismenost – za razumijevanje i
uporabu informacija
PEDAGOŠKE MJERE5

Izriču se prvenstveno zbog:

 povrede dužnosti,
 neispunjavanja obveze,
 nasilničkog ponašanja i
 drugih neprihvatljivih ponašanja

SVRHA IZRICANJA:

 utjecaj na promjenu ponašanja učenika,

 poticaj na odgovornost i primjereno ponašanje drugim učenicima

5
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=14012
Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_125.html

PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O KRITERIJIMA ZA IZRICANJE PEDAGOŠKIH MJERA

 4) PISMENI DIO - esej

Uloga učitelja u odgojno-obrazovnom procesu

Osnovna škola je ustanova u kooj se održava opća i obvezna razina obrazovanja.

Temeljem Ustava Republike Hrvatske, osnovnoškolsko obrazovanje je besplatno i dostupno
svim učenicima ovisno o njihovim sposobnostima. Odgojno-obrazovni proces je sustavna
djelatnost koja ima cilj utjecati na odgoj i obrazovanje učenika. Kako bi se unutar osnovnih
škola mogao provoditi proces odgoja i obrazovanja, unaprijed se uspostavljaju i definiraju
ciljevi, zadaće i vrijednosti. Nastavna djelatnost predstavlja temeljnu komponentu odgojno-
obrazovnog procesa, koja se realizira kroz različite sadržaje nastavnih sati. Sudionici odgojno-
obrazovnog procesa su prije svega učenici koji su ujedno i subjekti tog procesa. Učitelji su
nositelji cjelokupnog sustava obrazovanja te je njihova uloga u odgoju i obrazovanju učenika
od iznimne važnosti.

U vremenu kada se društvene, ekonomske i tehničke promjene odvijaju vrlo brzo te

utječu na sve sastavnice društva, a time i na odgoj i obrazovanje, uloga učitelja je sve
kompleksnija. Također, učitelji se svakodnevno susreću s raznim izazovima koji mogu nastati
slijedom tih dinamičkih promjena. Kako bi mogao odgovoriti na moguće izazove u odgojno-
obrazovnom procesu, učitelj treba posjedovati niz kompetencija putem kojih će moći u
pravom smislu riječi postati nositelj i kreator nastavne djelatnosti. Samim time što je
suvremena nastava orijentirana na učenika te na razvoj učeničkih kompetencija, učitelj treba
biti organizator, voditelj i motivator koji će učenicima pružiti prave smjernice ka razvoju
kompetencija. U procesu spoznavanja i otkrivanja koji je važan za učenike nižih razreda
osnovne škole, učitelj je izvor znanja koji će učenicima dati temeljne odgovore na pitanja što,
zašto i kako u nastavnom procesu. Također, učitelj je osoba koja programira i organizira
cjelokupnu nastavnu djelatnost. Iznimna je važnost pripremanja učitelja koja se može
realizirati posredno i neposredno. Na početku školske godine učitelj obavlja proces
programiranja kojim precizno definira ciljeve pojedinog nastavnog predmeta, a i globalne
ciljeve odgojno-obrazovnog procesa. U operacionalizaciji programiranja izrađuje globalni,
operativni i izvedbeni program kroz koje razrađuje i konkretizira nastavni plan i program.
Neposredna priprema obuhvaća teorijsku, organizacijsku, metodičku, osobnu i dnevnu
pripremu. Teorijska priprema obuhvaća prethodno poznavanje plana i programa nastavnog
predmeta, a i praćenje novosti u pojedinim područjima i međupredmetnim temama.
Organizacijskom pripremom se utječe na vremensku i prostornu iskorištenost s ciljem
ostvarenja ciljeva i zadaća nastavnog predmeta. Primjerice na satu Tjelesne i zdravstvene
kulture je važno odrediti koje organizacijske oblike rada, metodičko organizacijske oblike rada
i koje metoda rada će upotrijebiti za svladavanje određenog motoričkog gibanja. Metodička
priprema se obavlja kroz analizu prethodnog sata kojom će se analizirati sve sastavnice i
metode rada te će se u konačnici zaključiti o uspješnosti izvršenja nastavnih zadaća. Tom
pripremom učitelj će obavljati i svojevrstan proces nastavnog sata. Dnevnom pripremom se
učitelj priprema za svaki nastavni sat te temeljem izvedbenog plana planira uz koje će se
nastavne metode optimalno utjecati na razvoj učeničkih znanja, sposobnosti i vještina.
Postupkom dnevne pripreme učitelji najčešće izrađuju pismenu pripravu u kojoj će navesti i
razraditi sve elemente nastavne djelatnosti i nastavne etape. Osobnom pripremom će učitelj
utjecati na psihofizički razvoj. Kroz psihičke sastavnice učitelj utječe i odlučuje o postupcima
kojima će motivirati učenika te primijeniti mjere pohvale i stimulacije. Za nastavu Tjelesne i
zdravstvene kulture je važna tjelesna sastavnica jer u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-
obrazovnom području se prvenstveno utječe na antropološke značajke učenika. Sukladno
navedenim, učitelj uz psihičku treba obavljati i tjelesnu pripremu kojom će pozitivno utjecati
na vlastite antropološke značajke. Također, u nastavni Tjelesne i zdravstvene kulture je uz
opisivanje i objašnjavanje potrebna i demonstracija motoričkih gibanja te je preporučljivo da
učitelj predstavlja stručnu i metodički pripremljenu osobu koja će moći demonstrirati zadatak
koji učenici trebaju izvršiti. Osposobljenost učitelja je sadržana u prethodnom obrazovanju
kroz koje učitelj stječe pedagošku, didaktičku i metodičku pripremljenost. Nakon stručnog
osposobljavanja i dobivene potrebe o položenom stručnom ispitu, učitelj je dužan i dalje se
stručno osposobljavati i usavršavati kako bi mogao kontinuirano pratiti sve novosti i promjene
u stručno-metodičkim područjima. Važna je i suradnja učitelja s ostalim sudionicima odgoja i
obrazovanja kao što su stručni suradnici, roditelji i jedinice lokalne zajednice.
 Učitelja kao nositelj odgojno-obrazovnog procesa je osoba kojoj je povjeren iznimno
važan zadatak, a to je odgoj i obrazovanje učenika. Svakodnevnim organiziranjem i
planiranjem on utječe na cjelokupnu nastavnu djelatnost čiji je cilj pružanje osnovne razine
obrazovanja, pružanje mogućnosti daljnjeg obrazovanja i razvoj temeljnih kompetencija koje
će učenici trebati u budućem životu i radu. Zaključno, učitelj treba posjedovati kompetencije i
vještine kojima će moći biti pravi primjer i uzor učenicima.
Za sve tipfelere; drugačije definirane „stvari“ po novijim
zakonima/pravilnicima i ministarstvima… ne odgovaram, samo
unaprijed – lijepo prosim i šaljem metodički pozdrav :)