O IME BUDINIA ZADAR

K.GOD.2010./2011.

ELEMENTI OCJENJIVANJA U ENGLESKOM JEZIKU

ZA OSNOVNU KOLU

CILJEVI:
Cilj nastave stranih jezika je usmena i pisana komunikacijska kompetencija na stranom
jeziku proirena s kulturoloko-odgojnim elementima. U ranom uenju engleskog jezika
teite je na govornoj komunikaciji posredstvom pokreta, likovnog izraza, igre i pjesme. U
ranim godinama uenja stranog jezika treba motivirati uenike, poticati njihovu ljubav prema
jeziku, te podizati im samopouzdanje.
U viim razredima nastava se postupno usmjerava na kognitivno uenje i nastoji se
ujednaeno razvijati govorna i pisana komunikacija.

Naini, postupci i elementi vrednovanja postignute razine kompetencija proizlaze iz

nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma, nastavnog plana i programa, strukovnoga
kurikuluma, kolskoga kurikuluma te Pravilnika o nainima, postupcima i elementima
vrednovanja uenika i pravila ponaanja uenika koje donosi kola.

U osnovnoj koli postoje razredna i predmetna nastava.

U okviru predmeta Engleski jezik vrednuju se slijedei elementi :

a) Za razrednu nastavu : Razumijevanje koje ukljuuje sluanje i itanje

Izraavanje koje ukljuuje usmeno i pisano izraavanje
Opcionalni element koji se moe odnositi na zalaganje

PRVI RAZRED

U prvom polugoditu prvog razreda osnovne kole uitelj prati uenikova postignua (opisno
ocjenjivanje u rubriku s lijeve strane), ali ga ne ocjenjuje brojano, nego ga odgojno-
obrazovnim postupcima i mjerama potie i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih
postignua i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjem kolovanju.

Drugo polugodite

Sluanje Pjesmice, recitacije, jezine igre, TPR ( pokazati razumijevanje uputa

za rad, osnovnih rijei i izraza ). Povezivati vizualni i sluni sadraj.
itanje Ne ocjenjuje se.
Usmeno Pomou slikovnih kartica pitati rijei iz lekcija. Uenici usmeno
reagiraju na verbalne i neverbalne poticaje kratkim izriajima.
Pisano Dodatni listii se vrednuju i skupljaju u mapu. Jedan test ( zadaci: draw,
circle, sort out, connect, odd man out ). Preslikavanje rijei i crtanje po
uputama.
Zalaganje Uitelj moe evidentirati redovitost pisanja domaih uradaka,
pregledavanje uenikih biljenica ili radnih biljenica, odnosno njihovo
noenje na nastavu, cjelovitost i urednost, kreativni uratci, redovitost
sudjelovanja na satovima i sl.
Elementom razumijevanja koji se odnosi na sluanje provjerava se i ocjenjuje u skladu s
uenikovom verbalnom i neverbalnom reakcijom na postavljeno pitanje ili izreenu uputu po
kojoj se moe zakljuiti u kojoj mjeri uenik razumije odreenu jezinu strukturu. To je
provjera slunog razumijevanja izoliranih rijei i kraih iskaza i razumijevanja pisanih rijei
na osnovi povezivanja jezinog izraza s likovnim (slikovnim) izrazom i pokretom.

Element razumijevanja koji se odnosi na itanje ne ocjenjuje se, budui uenici jo ne

poznaju sva slova ni na materinskom jeziku. Ocjenjuje se govorna aktivnost na planu
reprodukcije.

Mjerila za element razumijevanja : odlian uenik reagira na 90-100% jezinih sadraja

vrlo dobar uenik reagira na 80-90%
dobar uenik reagira na 60-70%
dovoljan uenik reagira na 50%

Elementom izraavanje koji se odnosi na usmeno izraavanje provjerava se i ocjenjuje

iskljuivo usmenom provjerom razine govorne produkcije i interakcije. Svaka aktivnost na
satu u kojoj uenici iskazuju jezinu aktivnost bilo na receptivnoj, reproduktivnoj ili
produktivnoj razini prua mogunost ustanovljavanja napretka i vrednovanja. Vano je da se
postupci kojima se provjerava znanje ne razlikuju od uobiajenih aktivnosti na satu.

Mjerila za element usmeno izraavanje :

odlian uenik verbalno reagira na 90-100% leksikih jedinica (u obliku slikovne kartice)
vrlo dobar uenik verbalno reagira na 80-90%
dobar uenik verbalno reagira na 60-70%
dovoljan uenik verbalno reagira na 50%

Elementom izraavanje koji se odnosi na pismeno izraavanje provjerava se i ocjenjuje

pomou obaveznih i opcionalnih postupaka : pisanje testova (1 test u 1 polugoditu),
upisivanje slova koja nedostaju u zadanoj rijei, jumbled dictation, pisanje domae zadae,
pregled biljenice i radne biljenice...
Pisanje testova je obavezno, a ostali postupci su opcionalni.
U prvom razredu se ee treba kontrolirati i ocjenjivati biljenice i radne biljenice.

Bodovna skala za testove : odlian 90-100%

vrlo dobar 80-90%
dobar - 65-80%
dovoljan 50-60%
nedovoljan - manje od 50%

Napomena: U prvom polugoditu u biljenice, radne biljenice i radne listie upisivati

znakove:
smiley, saddie, plus, minus, kvaice, davati peate s well done, bravo i sl. Znakovi
su priprema za ocjenjivanje,a na kraju polugodita se mogu dati pohvalnice najboljima.

Domae zadae: * U svim razredima se domae zadae zadaju redovito, a pregledavaju na

razliite naine: nekad samo pitati tko je napravio, nekad neki ili svi itaju, nekad samo proi
kroz razred, vidjeti tko ima zadau pa upozoriti one koji nemaju da nadoknade. U pravilu se
domae zadae ne ocjenjuju, iako je mogue bolje i opirnije uratke nagraditi, odnosno kazniti
uenika ako se ustanovi da ne izvrava svoje obveze redovito.
DRUGI, TREI I ETVRTI RAZRED

Sluanje Pjesmice, recitacije, jezine igre ( 2 / 3.r), razumijevanje tekstova

sluanjem,T / F zadaci ( 3 / 4), pitanja i odgovori (4).
itanje Provjera itanja + Provjera razumijevanja proitanog teksta
( zadaci T / F, Q and A te u 4. r redoslijed dogaaja u prii).
Usmeno Pomou slikovnih kartica pitati rijei iz lekcija. Kratko odgovarati na
govorne poticaje uitelja - natural responses ( 2 / 3 ).
Odgovarati na pitanja o lekcijama i osobna pitanja ( 3 / 4 ).
Koristiti rijei i jezine strukture u prikladnom kontekstu
( u 3. r uz pomo uitelja, a u 4. r samostalno ).
Kratke dramatizacije po zadanom dijalogu ( svakodnevni jezik).
Pisano etiri ispita znanja u godini. Dio testa je diktat: u 2.r piu se rijei, u 3.r
izrazi, a u 4.r krae reenice.Diktati se boduju. U testovima su zadaci
dopunjavanja, povezivanja rijei / reenica koje se slau, svrstavanje.
Zalaganje Kao i u prvom razredu

Svi elementi, kriteriji i bodovna skala su isti kao i u prvom razredu.

Razlike su : da je sluno razumijevanje proireno na krae iskaze i tekstove, da se pisanje i

itanje provjerava kao sposobnost pisanja i itanja reeninih i kraih tekstova , da se mogu
zadati zadaci za nadopunjavanje poznatog teksta rijeima koje nedostaju ili zadaci tipa
odgovori, izbaci, zaokrui i poredaj. Takoer se mogu koristiti razliite vrste diktata i kratke
pismene provjere. Govorna aktivnost se provjerava reprodukcijom pjesmica, kraim
dramatizacijama, dijalozima, verbalnom reakcijom na verbalni ili neverbalni poticaj.

Vrednovanje uenika s tekoama

Kod uenika s tekoama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima
te odgojnim vrijednostima u skladu s njegovim mogunostima.
Naine, postupke i elemente vrednovanja treba primjeriti tekoi i osobnosti svakog uenika u
suradnji sa strunom slubom kole.
Vrednovanje treba usmjeriti na poticanje uenika na aktivno sudjelovanje u nastavi i
izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjeaj napredovanja, ali i
upoznati ravnatelja i strunu slubu sa problemima koji se pojavljuju tijekom kolske godine,
ukoliko je to sluaj.
Pri evaluaciji uenika sa posebnim potrebama nuno je primijeniti individualni pristup. Ako
uenik ima izraene tekoe u glasno-govornoj komunikaciji, moe mu se omoguiti
provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru sa strunom slubom kole. Ako uenik ima
izraene tekoe u pisanoj komunikaciji, ueniku se treba omoguiti provjeravanje u
usmenome obliku.
Rubrika biljeaka

U imenicima postoji rubrika s lijeve strane koja sadri informacije o razvoju interesa,
sposobnostima, samostalnosti i odnosu prema radu, te ostala zapaanja. Uitelj moe unositi
datume pisane provjere, posljednju cjelinu koja se usmeno provjeravala, broj ostvarenih
bodova na pisanoj provjeri, teme i rezultate raznih radova uenika, redovitost izvravanja
zadataka kao i ponaanje uenika na satu.

Zakljuna ocjena

Zakljuna ocjena proizlazi iz svih prethodno navedenih elemenata i ukupne aktivnosti uenika
kroz oba polugodita i ne mora proizlaziti iz aritmetike sredine upisanih ocjena, osobito ako
je uenik pokazao napredak u drugom polugoditu. Takoer se uzimaju u obzir i pisane
biljeke, npr. opisne ocjene i slino. Sve ocjene u biljekama zbrajaju se sa ostalim ocjenama i
ravnopravno utjeu na zakljunu ocjenu prvog i drugog polugodita.
Zakljune ocjene u ranim godinama uenja stranog jezika trebaju biti motivirajue
kako bi poticale uenika na ljubav prema jeziku i podizali mu samopouzdanje.
 b) Za predmetnu nastavu : Razumijevanje
Govorne sposobnosti
Sposobnosti pisanog izraavanja
Jezine zakonitosti gramatika
PETI I ESTI RAZRED
Razumijevanje
Govorne sposobnosti
Sposobnosti pisanog
izraavanja
Jezine zakonitosti- gramatika
SEDMI I OSMI RAZRED
Razumijevanje
Govorne sposobnosti
Pisano izraavanje
Provjera razumijevanja sluanog i itanog teksta, rad na
satu i sluanje uputa za rad, aktivnost, dodatni rad koji
treba prezentirati ili odgovoriti na pitanja i time pokazati
razumijevanje obavljenog zadatka / projekta. Provjera i
ocjena odabranih sadraja iz kulture i civilizacije
(6:raz.).Projekti su : poster, rad u skupini,role play, rei
neto o proitanoj prii,...Ocjena iz domae zadae.
Usmena provjera: pitanja i odgovori, govorna produkcija i
interakcija ( rad u paru i skupini ), poznavanje vokabulara i
jezinih struktura iz lekcija i koritenje u kontekstu,
povezivanje nastavnih sadraja s vlastitim ivotom.Kratko
govoriti o obraenoj temi
Dvije kolske zadae, 2-3 diktata, pisanje sastava, pregled
biljenice i radne biljenice, izrada projekata.Svako pisanje
je voeno pitanjima i uputama, zadan je broj rijei.
4 pismene provjere iz gramatike s elementima vokabulara
( u 10. / 12./ 3. i 5. mjesecu). Zadaci su: dopunjavanje,
spajanje, svrstavanje, viestruki izbor,... Provjeravaju se
obraene i uvjebane jezine strukture iz plana i programa.
Kriteriji ocjenjivanja: 90-100% (5), 80-90% (4), 65-80%
(3), 50-65% (2), manje od 50% (1)
Provjera razumijevanja sluanog i itanog teksta, rad na
satu i sluanje uputa za rad, aktivnost, dodatni rad /
projekti.To su: referat ,rad u skupini, role play,
prezentacije o temama iz plana i programa - sve po
uputama uitelja, rok za predaju je po
dogovoru.Poznavanje obraenih sadraja iz kulture i
civilizacije.
Usmena provjera: pitanja i odgovori, govorna
produkcija i interakcija ( rad u
paru ), poznavanje vokabulara i jezinih struktura iz
lekcija i koritenje u kontekstu, povezivanje nastavnih
sadraja s vlastitim ivotom.Aktivno sudjelovanje u
debatama i voenje grupe. Razgovori o temama iz
plana i programa ( rad u paru ), prepriavanje tekstova i
izraavanje vlastitih stavova s objanjenjima.
Dvije kolske zadae vezane uz teme iz cjelina koje su
obraene( 11. i 4. mj.) s voenim sastavom ili odgovara
njem na pitanja i diktat .Svako pisanje je voeno
pitanjima i uputama, zadan je broj rijei.
Jezine zakonitosti- gramatika
etiri ispita znanja iz gramatike s elementima
vokabulara ( u 10. / 12./ 3. i 5. mjesecu). Zadaci su:
dopunjavanje, spajanje, svrstavanje, viestruki izbor.
Koriste se i rijei / izrazi u vlastitim primjerima.
Provjeravaju se obraene i uvjebane jezine strukture.
Kriterij ocjenjivanja kao i kod 5.i 6.raz.

Napomene: Ocjenjivanje treba biti ravnomjerno rasporeeno po elementima i

mjesecima.Usmeno i pisano se provjerava poslije obraenih i uvjebanih lekcija
( nastavnih sadraja), a svaka ocjena treba biti ueniku objavljena i objanjena.

UVODNO ILI INICIJALNO PROVJERAVANJE

Svako se inicijalno provjeravanje mora napraviti i provesti do kraja 2. tjedna od poetka

nastavne godine, a pisane inicijalne provjere ne ubrajaju se u broj planiranih pisanih provjera.
Unosi se bodovno stanje ili postotak ili ocjena u zagradi u rubriku za biljeke.
Predmetni nastavnici zadravaju pravo hoe li i u kojem razredu e dati inicijalni test.

Element razumijevanje podrazumijeva brzinu i tonost usvajanja i razumijevanja razliitih

pojmova i tekstualnih sadraja na engleskom jeziku.
Kako je kontinuitet u uenju stranog jezika izuzetno bitan, uenike valja poticati na redovito
pisanje domaih zadaa. Ukoliko uenik 3 puta nema domau zadau, ocjena nedovoljan se
upisuje u rubriku razumijevanja. Ukoliko se uenik posebno trudi i istakne vrlo kreativnom
domaom zadaom, upisuje mu se ocjena odlian.

Mjerila za element razumijevanje :

odlian uenik razumije sugovornika i usmena izlaganja u normalnom tempu, u

potpunosti razumije pisani i sluani tekst, s lakoom vlada materijom i vjetinama
vrlo dobar razumije pitanja u normalnom govornom tempu, ali je potrebno ponekad neto
ponoviti, ne razumije svaku pojedinost kod pisanog i sluanog sadraja
dobar razumije izlaganja i pitanja postavljena sporijim tempom, ponekad je nuno ponoviti
pojednostavniti neke dijelove reenice, potrebno ga je usmjeravati
dovoljan ima minimum razumijevnja i napreduje uz pomo nastavnika koji ga vodi kroz
materiju, ima tekoa u razumijevanju izlaganja, jedva shvaa uz objanjenja i
pojednostavljenja, slabo razumijeva pisanu i sluanu materiju
nedovoljan ne razumije usmena izlaganja, sluanu ili pisanu materiju ni uz pomo
nastavnika ne razumije

Element govornih sposobnosti podrazumijeva stupanj usvojenosti svih obraenih sadraja

(vokabular, gramatika,...) i njihovo usmeno izraavanje; komunikacijske sposobnosti :
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, voenje razgovora, itanje, prevoenje i
prepriavanje teksta. Uenici koji se iznimno trude i svaki sat su aktivni, te vrijedno sudjeluju
u svim oblicima rada mogu biti ocijenjeni ee i bez posebne individualne provjere.

Usmeno provjeravanje znanja pojedinog uenika provodi se u pravilu svaki sat, bez prethodne
najave. Svaki uenik odgovara najmanje dva puta po pojedinom obrazovnom razdoblju.
Ocjena se u pravilu daje tijekom sata, tijekom kojih je nastavnik pratio uenika i ustanovio
razinu njegova znanja. Iznimno se uenika moe ispitati prozivanjem iz imenika, napose kada
ga nije bilo mogue ispitivati drugaije zbog dueg odsustvovanja ili pasivnosti. Tada je ak
mogue donijeti ocjenu iz 2 elementa praenja tijekom istog ispitivanja.
Mjerila za element govorne sposobnosti:

odlian uenik slobodno i bez oklijevanja izrie svoje misli, aktivan je u konverzaciji,
ita i pria s razumijevanjem korektno i teno s pravilnim izgovorom, fluentno
govori bez veih gramatikih greaka
vrlo dobar uenik govori korektno, ali je u pojedinim elementima nesiguran; govori uz
manje gramatike greke, koje ne utjeu narazumijevanje smisla reenice;
ponekad upotrijebi rije ili frazu neadekvatno, te s pogrenim izgovorom
dobar uenik se moe sporazumijevati i pri tome se slui skromnim fondom rijei, smisao
je ponekad nejasan zbog gramatikih greaka i pogrenog redoslijeda rijei, ima
potekoa u itanju, izgovoru i intonaciji, ali je cjelina prihvatljiva i razumljiva
dovoljan uenik pravi ozbiljne greke u konverzaciji i izgovoru zbog ega se teko
zakljuuje to eli rei; rijetko nalazi odgovarajue rijei i fraze, teko se
izraava, a vokabular mu je oskudan, govori sporo i s puno oklijevanja
nedovoljan uenik se ne moe samostalno izraavati u usmenom obliku; jedva savladava
najosnovniji vokabular, a lo izgovor onemoguuje razumijevanje sadraja;
nije savladao ni najosnovnije gramatike strukture

Element sposobnosti pisanog izraavanja podrazumijeva tono pisanje po diktatu; tono

pisanje u rjeavanju zadataka reproduktivnog tipa; tono pisanje pri modifikaciji reenica i
tekstova prema uputama; pisanje sastava i saetaka. Provjeravamo diktatima, kratkim pisanim
provjerama (u trajanju od 15 minuta), kratkim voenim sastavcima, odgovorima na pitanja,
pri emu se uspjeh uenika ne upisuje u rubriku za ocjenjivanje nego u rubriku za biljeke, te
testovima i ispitima znanja (npr.inicijalni, polugodinji, prognostiki, zavrni)pregled
biljenice i radne biljenice.
kolske zadae i diktati su obavezni, a piu se 2 puta u kolskoj godini, odnosno 1 puta u
polugoditu.

kolska zadaa je vezana uz teme iz cjelina koje su obraene. Ocjena iz kolske zadae
sastoji se od 3 komponente i u konanici predstavlja njihovu aritmetiku sredinu :
1. ostvarenje zadatka (task achievement), pri emu uenik mora potivati pravila pisanog
izraavanja poput podjele na odlomke (uvod,glavni dio,zakljuak), razraenost misli i
ideja, argumentiranje,iznoenje vlastitog stava u zakljuku i sl.
2. gramatika (grammar), pri emu uenik primjenjuje prikladne i tone gramatike
strukture
3. rjenik i pravopis (vocabulary and spelling), pri emu uenik rabi jezini registar,
pravopisno tone i prikladne leksike jedinice vezane uz temu kolske zadae.

Diktat se uvijek odnosi na poznate, ve obraene teme. Prvo se proita cijeli diktat
normalnom brzinom da uenici dobiju bolji uvid u sadraj teksta, prilikom ega uenici ne
piu. Zatim se ita sporije reenicu po reenicu, a uenici piu bez upadica, te se konano
proita cijeli diktat radi kontrole i eventualnog popravljanja pogreaka. Ako se u tekstu ista
greka pojavljuje vie puta i napisana je pogreno, rauna se kao jedna pogreka.
Kriterij ocjenjivanja diktata : 1-3 pogreka = odlian
4-6 pogreaka = vrlo dobar
7-9 pogreaka = dobar
10-13 pogreaka = dovoljan
14 pogreaka i vie = nedovoljan
Diktat se najavljuje 5 dana unaprijed.Vremenski zahtijeva 15 minuta od okvirno 70 rijei.
Mjerila za element sposobnosti pisanog izraavanja :

odlian uenik moe pismeno izraziti svoje misli samostalno i bez veih gramatikih i
ortogragskih greaka; redovito izvrava sve pisane zadatke u biljenici i radnoj
biljenici, ima dobru tehniku rjeavanja testova i uspjean je
vrlo dobar uenik pismeno izraava svoje misli samostalno uz poneke gramatike i
ortografske greke; gotovo redovito ima sve pisane radove; ima vrlo dobar
rezultat na rjeavanju testa
dobar uenik ne moe bez pomoi izraziti svoje misli pismenim putem i pravi vee
ortografske i gramatike greke; neredovito izvrava domae i kolske pisane
zadatke; ima skroman i prosjean rezultat na rjeavanju testa
dovoljan uenik nije sposoban samostalno se pismeno izraavati, pravi este i ozbiljne
ortografske i gramatike greke; postie minimalan uspjeh na testu preko 50%
nedovoljan pravi krupne greke u pismenom izraavanju i u osnovnim gramatikim
oblicima, ne izvrava pisane zadae gotovo uope, nema dostatan broj bodova

Pismeno provjeravanje planira se 4-5 puta tijekom kolske godine, u pravilu nakon svake
obraene cjeline. Pismene provjere ukljuuju gramatiku, vokabular, svakodnevni engleski,
razumijevanje i prijevod, te zemljoznanstvo. Mogue su i desetoinutne pismene vjebe za
provjeru gradiva.

Element jezine zakonitosti podrazumijeva provjeru i usvojenost gramatikih nastavnih

jedinica, odnosno primjena gramatikih definicija kroz razliite pismene i usmene zadatke.
Gramatika pravila se ne ispituju kao definicije. Uenik bi trebao biti u stanju objasniti
najjednostavnije gramatike pojave. Uenik ne obrazlae na engleskom jeziku kod elemenata
jezine zakonitosti. Ukoliko je u testovima u veoj mjeri bila zastupljena i gramatika, ueniku
se ocjena iz pismenog izraavanja moe prepisati i u rubriku jezine zakonitosti. Pismeni test
iz gramatike najavljuje se najmanje 5 dana unaprijed, a vrednuje se prema slijedeim
kriterijima : 51% - dovoljan (2), 65% - dobar (3), 77% - vrlo dobar (4), 90 % - odlian (5).

Mjerila za element jezine zakonitosti :

odlian uenik suvereno vlada gramatikim pravilima, potpuno ih razumije i pravilno

primjenjuje u kontekstu
vrlo dobar uenik razumije i pravilno primjenjuje nauena gramatika pravila, uz
mjestimine pogreke
dobar uenik djelomino i nekonzistentno primjenjuje nauena gramatika pravila
dovoljan uenik ne zna primijeniti gramatika pravila niti ih upotrijebiti u kontekstu

Vrednovanje uenika s tekoama isto je kao i kod razredne nasatave.

Rubrika biljeaka ista je kao i kod razredne nastave.

Zakljuna ocjena ista je kao i kod razredne nastave.

Napomene za razrede: Naglasak u radu u 1. i 2. razredu je na vjetinama sluanja i
govorenja.
U 3. i 4. razredu sve se vie uvode vjetine pisanja i itanja te
integriraju jezine vjetine.
U 5. i 6. razredu uenici usvajaju metajezik i uz vodstvo uitelja
sve vie se izraavaju i usmeno i pismeno.
U 7.i 8.razredu uenike se priprema za nastavak kolovanja
jaim radom na svim vjetinama i temeljitim uvjebavanjem
gramatikog gradiva.

Od uenika se oekuje vea samostalnost u radu i vea govorna produkcija.U niim

razredima ( rano uenje ) pie se kratko i po modelu, uz ponuene rijei na izbor. U viim
razredima od uenika se trai vie u pisanju, u svakom viem razredu zadani broj rijei se
poveava.

Opisno praenje

- minimalno 2 puta po polugoditu

- bodovi pismenih provjera T1 10mj., T2 12mj., T3 3mj., T4 5mj.

- datumi i sadraji usmenih provjera

- ocjene iz diktata

- domae zadae (+,-)

- ocjena iz redovitosti, urednosti i tonosti pisanja biljeaka u radnoj biljenici, te biljenici

Ljestvica vrednovanja gramatikih testova, diktata u potpunosti je prihvaena od strane
Aktiva engleskog jezika O ime Budinia Zadar, dok kod usmenih ispitivanja/odgovora
nastavnici zadravaju pravo vlastitog pristupa i vrednovanja, ali uvijek sukladno obraenim
sadrajima. Pri izradi ljestvice za vrednovanje gramatikih testova potovala se preporuka
Ministarstva, odnosno Agencije dok su kriteriji za manje egzaktna podruja vrednovanja
dogovoreni na razini Aktiva. Pri izradi ovog nacrta vrednovanja Aktiv O ime Budinia
Zadar je potovao lanke Pravilnika o nainu praenja i ocjenjivanja uenika.

O svemu navedenome uenici e biti obavijeteni, kao i ravnatelj i struna sluba.

Aktiv engleskog jezika :

Bosiljka Lonar ________________________________

Fani Paleka ____________________________________

Sanja Ivo _____________________________________

Nancy Gjergja _________________________________

Denisa Mandi _________________________________

(zamjena za Daria Paro)
KRITERIJI USMENOG OCJENJIVANJA U ENGLESKOM JEZIKU ( 5. i 6. r.)

DOVOLJAN ( 2 ) DOBAR ( 3 ) VRLO DOBAR ( 4 ) ODLIAN ( 5 )

RAZUMIJEVANJE Slabo razumije jezine Dobro razumije jezine Potpuno razumije jezine Potpuno razumije jezine
sadraje sluanja i itanja, sadraje sluanja i itanja, ali sadraje sluanja i itanja te sadraje sluanja i itanja te
vie globalno,a manje ih tee -nesigurno i ponekad ih uspjeno usvaja kroz rad. ih uspjeno usvaja.Izvrsno
specifine informacije. netono prenosi drugima. Ima manjih problema u povezuje nove sadraje s
Greke u izgovoru ponekad Ponekad ne slua i ne slijedi povezivanju sadraja s predznanjem. Uvijek reagira
ometaju komunikaciju. upute za rad iako su mu predznanjem.Ne reagira pravovremeno i u potpunosti
esto ne slua i ne slijedi jasne.Na satu promijenjivo uvijek pravovremeno i u tono.Uvijek slua i slijedi
upute za rad. Na satu aktivan i ponekad glumi potpunosti tono.Uvijek upute za rad koje su mu
pasivan i uvijek treba panju te pogaa odgovore. slua i slijedi upute za rad potpuno jasne.Na satu vrlo
poticaj uitelja. Uz pomo Veinom izvrava radne koje su mu potpuno jasne.Na aktivan,uredan / sistematian
izvrava minimalne radne zahtjeve bez dodatnog satu vrlo aktivan,uredan / u radu i ne treba pomo.
zahtjeve.Ne javlja se za truda.Rijetko se javlja za sistematian u radu i gotovo esto se javlja za dodatni rad
dodatni rad, a kad treba dodatni rad, a kad treba ne treba pomo. esto se koji napravi kvalitetno. Prvi
napraviti neki projekt napraviti neki projekt rezultat javlja za dodatni rad. je na natjecanjima i posebno
oslanja se na pomo drugih. je prosjean. Sudjeluje u razrednim se istie na satu izvrsnim
natjecanjima. reakcijama kroz aktivnosti.

GOVORNE SPOSOBNOSTI Neki elementi nedostaju i Odgovori nisu u potpunosti Koristi pojmove i uspjeno Odgovori sadravaju sve
izostaju objanjenja. potkrijepljeni objanjenjima i daje odgovore uz jasna elemente: jasna i detaljna
Oslanja se na lake primjerima.Koristi tee objanjenja. Ponekad tee objanjenja s primjerima,
strukture i esto ne prenosi strukture. Na laka pitanja organizira misli kod tono koritenje jezika,
pravu poruku.Teko je odgovori sigurno, a na tea zahtjevnijih pitanja i ima preciznost u iskazu i veliku
pratiti odgovore i u govoru ponekad netono i manjih problema u komunikacijsku vjetinu te
esto zastajkuje.Rijei samo nesigurno.Lako je pratiti izraavanju .Uz pomo / odgovaranje u kome se vidi
najosnovnije primjere i odgovore iako ponekad pravi blago vodstvo uitelja koritenje predznanja.Lijepo
koristi malo osnovnog pauze, ponavlja se i jasno i strukturirano se izraava.Povezuje sadraje
vokabulara.ita oteano, s nedovoljno temeljito odgovara na pitanja dajui i stavlja ih u prikladan
pogrekama i teko prenosi objanjava.ita uglavnom utemeljene i potpune kontekst.Ne treba pomo
poruku teksta. tono, s neprirodno i ponekad odgovore.ita teno i tono uitelja. ita izvrsno s tonim
ne prenosi potpuno poruku . uz manje pogreke koje ne i tenim izgovorom,
ometaju komunikaciju. intonacijom i brzinom.
KRITERIJI USMENOG OCJENJIVANJA U ENGLESKOM JEZIKU ( 7. i 8. r.)

DOVOLJAN ( 2 ) DOBAR ( 3 ) VRLO DOBAR ( 4 ) ODLIAN ( 5 )

RAZUMIJEVANJE Slabo razumije jezine Dobro razumije jezine Potpuno razumije jezine Potpuno razumije jezine
sadraje sluanja i itanja, sadraje sluanja i itanja, ali sadraje sluanja i itanja te sadraje sluanja i itanja te
vie globalno,a manje ih tee -nesigurno i ponekad ih uspjeno usvaja kroz ih uspjeno usvaja. Izvrsno
specifine informacije. netono prenosi drugima. aktivnosti. Ima manjih povezuje sadraje s
Greke u izgovoru ponekad Ponekad ne slua i ne slijedi problema u povezivanju predznanjem. Uvijek reagira
ometaju komunikaciju. upute za rad iako su mu jasne. sadraja s predznanjem.Ne pravovremeno i u potpunosti
esto ne slua i ne slijedi Promijenjivo je aktivan i reagira uvijek brzo i tono. tono.Uvijek slua i slijedi
upute za rad. Na satu ponekad glumi panju te Uvijek slua i slijedi upute upute za rad koje su mu
pasivan i uvijek treba pogaa odgovore. Veinom za rad koje su mu potpuno potpuno jasne.Na satu vrlo
poticaj uitelja. Uz pomo izvrava radne zahtjeve bez jasne.Na satu vrlo aktivan, aktivan, sistematian u radu i
izvrava minimalne radne dodatnog truda.Rijetko se sistematian u radu i gotovo ne trai pomo uitelja.
zahtjeve.Ne javlja se za javlja za dodatni rad, a kad ne trai pomo uitelja. Uvijek izvrava radne
dodatni rad, a kad treba treba napraviti neki projekt Uvijek izvrava radne zahtjeve i esto se javlja za
napraviti neki projekt rezultat je prosjean. zahtjeve i esto se javlja za dodatni rad koji napravi
oslanja se na pomo drugih. dodatni rad. Sudjeluje u kvalitetno.Najbolji je u
razrednim natjecanjima. natjecanjima.Posebno se
istie na satu.

GOVORNE SPOSOBNOSTI Neki elementi nedostaju i Miljenja i odgovori nisu u Koristi pojmove i uspjeno Odgovori sadravaju sve
izostaju objanjenja. potpunosti potkrijepljeni daje odgovore uz jasna elemente: jasna i detaljna
Oslanja se na lake objanjenjima i primjerima. objanjenja. Ima manjih objanjenja s primjerima,
strukture i esto ne prenosi Koristi lake strukture. Na problema u izraavanju te tono koritenje pojmova,
pravu poruku.Teko je laka pitanja odgovori ponekad tee organizira preciznost u iskazu, sigurno
pratiti odgovore i u govoru sigurno, a na tea nekad misli.Uz pomo / blago odgovaranje i lijepo
esto zastajkuje.Rijei samo netono i nesigurno.Lako je vodstvo uitelja jasno i izraavanje.Koristi bogat
najosnovnije primjere i pratiti odgovore iako se smisleno odgovara na rjenik.Povezuje sadraje i
koristi malo osnovnog ponekad ponavlja i slabo pitanja dajui utemeljene i stavlja ih u prikladan
vokabulara.ita oteano, s objanjava.Pravi pauze pri potpune odgovore.ita kontekst. Ne treba pomo
pogrekama i teko prenosi odgovaranju i trai prave teno i tono uz manje uitelja.ita izvrsno s tonim
poruku teksta. rijei.ita uglavnom tono, pogreke koje ne ometaju i tenim izgovorom,
ali neprirodno. komunikaciju. intonacijom i brzinom.