ISAOVA, A.S.

, SMRT I UZDIGNUE NA NEBO

Objavljeno ponedjeljak, 01 April 2013 09:01 Autor dr. Almir Fati

(Komentar 55. ajeta sure Ali Imran i 157-158. ajeta sure En-Nisa)1 I kada ree Allah: O, Isa, Ja u te usmrtiti, i uzdignuti te k Sebi i oistiti te od nevjernika, i uinit u da oni koji te slijede budu iznad onih koji ne vjeruju sve do Dana sudnjega! Zatim ete se Meni vratiti, pa u Ja presuditi meu vama o onome u emu ste se razilazili! (Ali Imran, 55)

U vezi sa navedenim ajetom imamo nekoliko pitanja. Pitanje prvo. Uzvieni Allah je u ovom ajetu odlikovao Isaa, a.s., sa nekoliko svojstava. Prvo svojstvo je: Inn muteweffke/Ja u te usmrtiti. Ovaj iskaz istoznaan je (nezr) iskazu koji, takoer, govori o Isau, a.s.: ...a kad si mi Ti usmrtio (felemm teveffejten), Ti si ih jedini nadzirao (El-Maide, 117). Komentatori Kurana imaju dva miljenja o ovom ajetu. Prvo miljenje je da se on tumai u svom vanjskom znaenju, bez ikakve inverzije u njemu, dok,

prema drugome miljenju, obavezno je ukljuiti inverziju. to se tie prvog miljenja, ono se objanjava na nekoliko naina. 1. Znaenje rijei inn muteweffke je: Upotpunit u tvoj ivot pa u ti tada duu uzeti, i neu te ostaviti njima da te ubiju jer u te k Sebi na Svoje Nebo uzdignuti, pribliit u te Svojim melecima i sauvat te od mogunosti njihova ubistva - ovo je tumaenje Hasana (el-Basrija). 2. Muteweffke znai usmrtit u te ovako se prenosi od Ibn Abbasa i Muhammeda b. Ishaqa, koji kau: Ovdje se misli na to da ga njegovi neprijatelji jevreji nee uspjeti ubiti. A nakon toga e Uzvieni ukazati poast Isau, a.s., tako to e ga uzdignuti na Nebo. 3. Oni koji ovako misle imaju tri stava (u pogledu vremenskog raspona izmeu Isaove, a.s., smrti i njegovog uzdizanja na Nebo): Wehb kae da je Isa, a.s., bio usmren tri sata, a potom uzdignut na Nebo; Muhmmed b. Ishaq veli da je bio usmren sedam sati, a potom ga je Allah, d.., oivio i uzdigao; Er-Rebi b. Enes smatra da ga je Uzvieni usmrtio onda kada ga je uzdizao na Nebo. Uzvieni je rekao: Allah uzima due (jeteveffe l-enfuse) u asu njihove smrti, a i onih koji nisu umrli dok spavaju (Ez-Zumer, 42). 4. Veznik ww u tumaenju rijei: Inn muteweffke we rfiuke ilejje/Ja u te usmrtiti, i uzdignuti te k Sebi ukazuje na vremenski slijed (tertb). Dakle, u ajetu se ukazuje da je Uzvieni sa Isaom, a.s., uinio ono to je navedeno u ajetu, a to se tie naina i vremena kada je to uinio, o tom pitanju treba se osloniti na pouzdan dokaz. Postoji vjerodostojan dokaz da je Isa, a.s., iv (hajj) jer se navodi slijedei hadis od Vjerovjesnika, s.a.w.s.: On (tj. Isa, a.s.) e se vratiti i Deddala ubiti, a nakon toga Uzvieni e ga usmrtiti. 5. Ebu Bekr el-Wasiti kae da je smisao rijei inn muteweffke u tome da u uzeti tvoje strasti i udio koji pripada tvojoj dui. Zatim je Uzvieni rekao we rfiuke zato to onaj ko se ne oslobodi od svega drugog osim Allaha, d.., nee zadobiti stepen (mekm) spoznaje Uzvienog Allaha. Kada je Isa, a.s., uzdignut na nebo, njegovo stanje postalo je poput stanja meleka u pogledu otklanjanja strasti, srdbe i drugih negativnih svojstava. 6. Glagol teweff znai uzeti neto u potpunosti. Budui da je Uzvieni Allah znao da e neki ljudi pomisliti da je On uzdigao samo Isaovu, a.s., duu, a ne i njegovo tijelo, navoenjem ovog glagola ukazuje se na to da je on, Isa, a.s., u potpunosti uzdignut na Nebo, duom i tijelom. Na ispravnost ove interpretacije ukazuje ajet: ...a tebi ne mogu nita nauditi (En-Nisa, 113). 7. Rijei inn muteweffke znae uinit u te poput mrtvaca, jer kad je Isa, a.s., uzdignut na Nebo, nestao je njegov trag na Zemlji te je bio poput mrtvaca. Imenovanje neega po onome to mu slii po veini odlika i atributa dozvoljeno je i pohvalno. 8. Glagol teweff nekada zna naplatiti; takoer nekada znai i ispuniti, zavriti, okonat. Obje ove znaenjske mogunosti izbavljaju Isaa, a.s., sa Zemlje i uzdiu ga ka Nebu. (...) 9. U predmetnom ajetu pretpostavlja se isputena genitivna veza, tj. zamilja se da je reeno muteweff amelik u znaenju ispuniti u tvoje djelo; a rfiuke ilejje znai we rfiu amelek ilejje: k Sebi u uzdignuti tvoje djelo, kao to je reeno u ajetu: Njemu se die lijepa rije (Fatir, 10). Dakle, znaenje ajeta jeste

da je Uzvieni Allah obveselio Isaa, a.s., time to je primio njegovu pokornost i njegova djela i to mu je stavio do znanja da sve tegobe i tekoe koje e ga zadesiti od njegovih neprijatelja na putu vjere i eriata nee upropastiti njegovu nagradu niti unititi njegove sevape. Ovo su naini interpretiranja navedenog ajeta shodno onima koji ga interpretiraju prema njegovom vanjskom znaenju. to se tie drugog miljenja - tj. onih koji kau da se u ajetu nuno nalazi neto od inverzije, a ne potpuna inverzija - zagovornici tog miljenja smatraju da rijei rfiuke ilejje podrazumijevaju da je Uzvieni Allah uzdigao Isaa, a.s., ivoga (refeahu hajjen) i da veznik ww ne zahtijeva vremenski slijed, tako da jedina mogunost ostaje da se kae kako se u ajetu nalazi inverzija. Dakle, znaenje ajeta bi bilo: Ja u te uzdignuti k Sebi i spasit te od nevjernika, a onda u,

nakon to te poaljem na dunjaluk, usmrtiti. Ima mnogo primjera inverzije ove vrste u Kuranu.Znaj da mnogi naini interpretiranja koje navodimo nuno ne proturjee vanjskom smislu. A Allah najbolje zna. Antropomorfisti (el-muebbehe) se oslanjaju na ovaj ajet u potvrivanju mjesta Uzvienom Allahu, tj. da je On na nebu. Na mnogo mjesta u ovom tefsiru nepobitnim dokazima dokazali smo nemogunost toga da Uzvieni Allah ima mjesto te je nuno da ovaj iskaz iziskuje interpretaciju (tewil). Slijedei su naini interpretacije tog iskaza (tj. iskaza rfiuke ilejje):

 time se misli na mjesto Moje poasti (mehall kermet), a Uzvieni je rekao da ga je uzdigao na nain naglaavanja i uveliavanja, kao npr. u ajetu: Zaista ja idem svome Gospodaru (Es-Saffat, 99), a zapravo, Ibrahim, a.s., je samo otiao iz Iraka u am. Katkada vladar kae: Iznesite (dosl.: irfe - uzdignite) ovu stvar pred kadiju; za hadije se kae da su oni Allahovi gosti; oni koji se povuku u damiju (radi ibadeta) nazivaju se Allahovim susjedima sve ovo jeste naglaavanje i uveliavanje, to je sluaj i ovdje (u ovom ajetu); znaenje iskaza rfiuke ilejje jeste da ga je Uzvieni uzdigao na mjesto na kojem jedino Uzvieni Allah ima vlast, jer na zemlji katkada ljudi vladaju i donose razliite propise, dok na nebesima, sutinski i formalno, nema drugog vladara osim Allaha, d..; pod pretpostavkom da je Uzvieni Allah na odreenom mjestu, onda uzdizanje Isaa, a.s., za njega ne bi predstavljalo dobitak i radost, zapravo, on bi tim inom bio na dobitku samo u sluaju da tamo naie na nagradu, rahatluk, radost i udobnost. U oba ova sluaja, nuno je da se pod interpretacijom ovoga iskaza misli na znaenje: Uzdignut u te na mjestu tvoje nagrade. Ako je neophodno da se u ajetu neto pretpostavlja kako smo to naprijed naveli i to znai da se u ajetu ne nalazi bilo ta to ukazuje na afirmaciju mjesta Uzvienog Allaha. Tree svojstvo Isaa, a.s., jesu Allahove, d.., rijei: ve mutahhiruke mine llezne kefer/i oistiti te od nevjernika, tj. izbavit u te od njih i nainit razliku izmee tebe i njih. Kao to je posebnost Isaa, a.s., iskazana izrazom uzdignua tako je i njegovo oslobaanje (od nevjernika) iskazano izrazom oienja a sve ovo ukazuje na hiperboliziranje u pogledu visokog ugleda Isaa, a.s. i njegovog poasnog mjesta kod Uzvienog Allaha. etvrto svojstvo Isaa, a.s., iskazano je rijeima: ...i uinit u da oni koji te slijede budu iznad onih koji ne vjeruju sve do Dana sudnjega! - Ovo se interpretira na dva naina. Prvi je da e sljedbenici vjere Isaa, a.s., biti iznad nevjernika, tj. jevreja, u pogledu moi, vlasti i superiornosti sve do Sudnjega dana. (...) Drugi nain interpretacije navedenih rijei jeste da se ovdje misli na prednost (el-fewqijje) u pogledu argumenata i dokaza. Znaj da ovaj ajet ukazuje da se pod pojmom uzdizanja u rijeima rfiuke ilejje misli na uzdizanje u pogledu stepena i odlike, a ne mjesta ili pravca, kao i da prednost nije putem mjesta ve putem stepena i uzdizanja. to se tie rijei: Zatim ete se Meni vratiti, pa u Ja presuditi meu vama o onome u emu ste se razilazili one znae da Uzvieni Allah obveseljava Isaa, a.s., time to e mu na dunjaluku dati plemenite odlike i visoke stepene. Na Sudnjem danu On e presuditi onima koji su vjerovali i koji su poricali poslanstvo Isaa, a.s. Kakva e ta presuda biti, Uzvieni to nije spomenuo poslije ovog ajeta. U tumaenju ovog ajeta postoji i jedno problematino mjesto (mevdi mukil), a to je da tekst Kurana ukazuje na injenicu da, kada je Uzvieni uzdigao Isaa, a.s., nekoga drugoga nainio je nalik njemu, kao to se u ajetu kae: A nisu ga ni ubili, ni raspeli, ve im se priinilo (En-Nisa, 157). O ovom pitanju navode se razliite predaje. U jednoj se prenosi da je Uzvieni Allah dao Isaov, a.s., lik jednom njegovom neprijatelju na koga su jevreji ukazali pa ga onda ubili i razapeli. U drugoj se predaji, pak, navodi da je sam Isa, a.s, elio da jedan od njegovih istaknutih uenika uzme negov lik pa da

bude ubijen umjesto njega. (...) I rijei njihovih: Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Allahovog poslanika! - a nisu ga ni ubili, ni raspeli, ve im se priinilo. Oni koji su se o njemu u miljenju razili - oni su o tome samo u sumnji bili, o tome nisu nita pouzdano znali, samo su nagaali. A sigurno je da ga nisu ubili, / ve ga je Allah uzdigao k Sebi. A Allah je silan i mudar (En-Nisa, 157-158). Rijei Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Allahovog poslanika ukazuju na veliko nevjernitvo (jevreja) zbog toga to su kazali da su to uinili. Takoer, one ukazuju na njihovu elju da ubiju Isaa, a.s., i njihov napor u vezi sa time. Nema nikakve sumnje da je u pitanju veliko nevjernitvo. Ukoliko neko kae: Jevreji nisu vjerovali u Isaa, a.s., bili su njegovi neprijatelji koji su namjeravali da ga ubiju; nazivali su ga sihirbazom sinom sihirbazke i preljubnikom sinom preljubnice. Kako su onda mogli kazati: Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Allahovoga poslanika! Na ovo je mogue odgovoriti na dva naina: a) oni su to rekli o Isau, a.s., na poniavajui nain, kao to je Faraon kazao: Poslanik koji vam je poslan, zaista, je lud (E-uara, 27), ili kao to su nevjernici Kureja rekli: O, ti kome se objavljuje Opomena, ti si, uistinu, lud! (El-Hidr, 6); b) mogue je da je Uzvieni Allah umjesto navoenja njihovih runih rijei naveo lijepe rijei kako bi otklonio od Isaa, a.s., ono to su oni o njemu govorili. Potom je Uzveni rekao: A nisu ga ni ubili, ni raspeli, ve im se priinilo. Znaj da je Uzvieni Allah, poto se govorilo da su jevreji tvrdili kako su ubili Isaa, a.s., opovrgao njihovu la ovom tvrdnjom: A nisu ga ni ubili, ni raspeli, ve im se priinilo. (...) Islamski uenjaci imaju razliite stavove o ovom pitanju i navode razliita objanjenja. 1. Mnogi islamski teolozi kau da, kada su jevreji naumili ubiti Isaa, a.s., njega je Uzvieni Allah uzdigao na Nebo, to je zaplailo jevrejske voe u pogledu smutnje u njihovom narodu pa su nali nekog drugog ovjeka, ubili ga i razapeli, a ljudima ga predstavili kao Isaa, a.s. A ljudi su, pak, Isaa, a.s., poznavali samo po imenu, jer se on malo mijeao meu ljude. (...) 2. Kada je u pitanju injenica da je Uzvieni Allah Isaov, a.s., lik dao drugom ovjeku, u vezi sa time imamo slijedea objanjenja. Prva verzija, kada su jevreji saznali da je Isa, a.s., u toj i toj kui sa svojim uenicima, voa jevreja, Jehuza, naredio je jednom od svojih uenika, po imenu Titanus, da doe kod Isaa, a.s., i da ga izvede (izda) kako bi ga oni ubili. Kada je ovaj uao u kuu, Uzvieni Allah je podigao Isaa, a.s., na krov kue, a njemu je dao Isaov, a.s., lik pa su jevreji, (kada je iziao napolje), povjerovali da je on Isa, a.s., te su ga ubili i razapeli. Druga verzija, jevreji su zaduili jednog ovjeka da pazi na Isaa, a.s.; i jedne prilike, kada se Isa, a.s., uspeo na jedno brdo i pruio ruke ka Nebu, Uzvieni Allah je njegov lik dao njegovom pazitelju, koga jevreji ubie, a on je govorio da nije Isa. Trea verzija, kada su jevreji htjeli da ubiju Isaa, a.s., sa njim je u drutvo bilo deset njegovih uenika kojima on ree: Ko od vas hoe kupiti Dennet tako to e uzeti moj lik? Jedan od njih javi se da e on to uiniti i Uzvieni Allah mu dade Isaov, a.s., lik, izie napolje i bi ubijen, a Uzvieni je uzdigao Isaa, a.s. etvrta verzija, neki ovjek je tvrdio da je on jedan od Isaovih,

a.s., uenika, a bio je munafik te je otiao jevrejima da ga izda. Kada je sa jevrejima otiao da ubije Isaa, a.s., Uzvieni Allah mu je dao njegov lik te je on ubijen i razapet. Sve ove verzije su kontradiktorne, a Uzvieni Allah najbolje znade ta je istina. Potom je Uzvieni rekao: Oni koji su se o njemu u miljenju razili - oni su o tome samo u sumnji bili, o tome nisu nita pouzdano znali, samo su nagaali. U vezi sa ovim rijeima imamo raspraviti dva pitanja. Pitanje prvo. Znaj da o rijeima: Oni koji su se o njemu u miljenju razili imaju dva miljenja. Prvo miljenje veli da su to krani jer se oni u potpunosti slau u tome da su Isaa, a.s., ubili jevreji. S tim da postoje tri velike skupine krana: nestorijanci, melkiti i jakobiti. Nestorijanci tvrde da je Isa, a.s., razapet u ljudskoj ali ne i u Boanskoj naravi. Veliki broj filozofa prenosi stav koji je blizak ovome miljenju. Oni kau da je to tako zato to je potvreno da se izrazom ovjek ne oznaava oblik (ovjeka) nego plemenita materija u obliju ljudskog tijela ili duhovna supstanca neovisna po svojoj biti, i ona je ta koja upravlja ljudskim tijelom. Prema tome, ubijanje/ubistvo se odnosi na tjelesni oblik, dok se na duu, koja je sutina Isaa, a.s., ubistvo ne odnosi. Ne moe se rei da se to, takoer, odnosi na svakog ovjeka, ali u emu je onda smisao te specifinosti (u odnosu na Isaa, a.s.)? Na ovo e odgovoriti: Njegova dua je bila sveta, uzviena i nebeska, pod uplivom velikog isijavanja Boanske svjetlosti i u velianstvenoj blizini melekanskih (aneoskih) dua. Dua kao to je takva ne moe se povrijediti ubijanjem ili unitenjem tijela. Nakon to se ona odvoji od tmine tijela, slobodna je za nebesko prostrantvo i svjetlosti uzvienog svijeta tako da se tu uvea njezina srea i radost. A poznato je da do ovih stanja ne doseu svi ljudi; od stvaranja Adema, a.s., pa sve do Sudnjeg dana, ona su dostupna samo nekolicini ljudi. Dakle, ovo je smisao specifinosti stanja Isaa, a.s. to se tie melkita, oni kau da se ubijanje i razapinjanje odnosi na Boansku narav posredstvom osjeaja a ne dodira. Jakobiti vele da se ubijanje i razapinjanje dogodilo Mesihu, koji je supstanca nastala iz dvije supstance. Ovo je objanjenje uenja krana o ovom pitanju, i na to se odnose rijei: Oni koji su se o njemu u miljenju razili. Prema drugom miljenju, pod rijeima: Oni koji su se o njemu u miljenju razili misli se na jevreje. Prema prvoj verziji u vezi sa ovime, kada su jevreji ubili osobu nalik Isau, a.s. - ta slinost bila je izraena samo na njegovom licu, ali ne i na njegovom tijelu pogledali su tijelo i rekli: Njegovo lice je lice Isaa, ali tijelo je tijelo nekog drugog. Prema drugoj verziji, komentator Es-Suddi kae da se jevreji uhapsili Isaa, a.s., sa deset njegovih uenika u jednoj kui, i kada je njemu pristupio jedan jevrej da ga izda i ubije, Uzvieni Allah je njemu dao lik Isaa, a.s., a njega je uzdigao na Nebo. Jevreji su uhvatili tog ovjeka i ubili ga mislei da je to Isa, a.s., a potom rekli: Ako je ovo Isa, gdje je onda na prijatelj, a ako je ovo na prijatelj, gdje je onda Isa? I to je njihovo razilaenje o njemu. (...) Uzvieni je zatim rekao: A sigurno je da ga nisu ubili, / ve ga je Allah uzdigao k Sebi.

Znaj da se ove rijei mogu razumjeti na dva naina: a) sigurno se nije dogodilo ubistvo (Isaa, a.s.) i b) sigurno se nije dogodio in (njegovog ubistva). Prema prvoj mogunosti, to bi znailo da Uzvieni Allaha obavjetava (jevreje) da su oni u sumnji oko toga da li su ga ubili ili nisu, a potom obavjetava Muhammeda, a.s., da ga sigurno nisu ubili. Prema drugoj mogunosti, znaenje bi bilo da oni sumnjaju jesu li njega ubili. A zatim Uzvieni potvruje da su oni ubili osobu koju su ubili, ali nisu sigurni da li je to bio Isa, a.s. Zapravo, kada su ubili tu osobu sumnjali su da li je to bio Isa, a.s., ili nije. Prva mogunost je prioritetnija jer je Uzvieni poslije toga rekao: ...ve ga je Allah uzdigao k Sebi. Ove rijei samo potvruju prethodne da se ubistvo Isaa, a.s. nije dogodilo. to se tie rijei: ...ve ga je Allah uzdigao k Sebi, u vezi sa njima imamo nekoliko pitanja. (...) Pitanje prvo. Antropomorfisti ovim rijeima afirmiraju pravac u odnosu na Allaha, d.. Odgovor: Pod pojmom uzdizanja podrazumijeva se mjesto na kojem vai samo Allahova, d.., vlast, kao to je to i u ajetima: A Allahu se sve vraa (El-Bekare, 210) i A onaj ko napusti svoj dom iseljavajui se radi Allaha i Njegovoga Poslanika... (En-Nisa, 100) hidra je u to vrijeme bila ka Medini. Ibrahim, a.s., je rekao: Zaista ja idem ka svome Gospodaru. Pitanje drugo. Uzdignue Isaa, a.s., na Nebo potvreno je ovim ajetom. Ajet istoznaan ovome je ajet sure Ali Imran: Ja u te usmrtiti, i uzdignuti te k Sebi i oistiti te od nevjernika. Znaj da Uzvieni, nakon to navodi da e Isaa, a.s., susresti raznovrsna iskuenja i tekoe, navodi i da e ga uzdignuti k Sebi. To ukazuje da je Njegovo uzdizanje vea nagrada od Denneta i svih njegovih tjelesnih uitaka. Ovaj ajet otvara ti vrata spoznaje duhovne sree. A Allah je silan i mudar. Pod izrazom aziz misli se na savrenu mo, a pod izrazom hakm na savreno znanje. Ovime Uzvieni upozorava da uzdizanje Isaa, a.s., sa dunjaluka na Nebo, iako je nemogue shodno ljudskoj moi, nije nemogue u odnosu na Njegovu mo i Njegovo znanje. Ovo znaenje je istoznano Njegovim rijeima: Slavljen neka je Onaj koji je preveo roba Svoga u jednom dijelu noi... (El-Isra, 1). Iako je nono putovanje (el-isr) nemogue u odnosu na mo Muhammeda, s.a.w.s., ipak je ono lahko u odnosu na mo Uzvienog Allaha, d..

1 Imam Fahruddin er-Razi, Et-Tefsiru l-kebir, 8/71-76; 12/ 99-103 (s.a., s.l.).