You are on page 1of 64

Wasim Ahmad

Prirodna smrt
hazreti Isa, a.s.

Verlag der Islam


2006.
1
Author / Autor
Wasim Ahmad, Missionary Bosnia

Title / Naslov
Prirodna smrt hazreti Isa, a.s.
Bosnian translation
The Natural Death of Hadhrat Isa, a.s.

Translator / Prevod
Fahrija Avdi

Checked with original / Uporedba sa originalom


Wasim Ahmad, Author

Proofreader / Lektor
Razija Tunovi

Published by: / Izdava


Verlag der Islam, Frankfurt am Main
Verlag Der Islam
1st Edition June 2006 2.000

ISBN: 3-932244-15-X

Printed by: / tampa


PIKOK Sarajevo

2
Sadr`aj

Predgovor 5
Va`nost vjerovanja da li je Isa, a.s., `iv ili mrtav 9
Tvrdnja hazreti Ahmada, a.s., i smrt hazreti Isaa, a.s. 10
@ivot i smrt su (po)vezani jedino sa ovozemaljskim
`ivotom 11
^asni Poslanik islama nije mogao i}i tjelesno na nebo 12
[ta je bio Mirad` ^asnog Poslanika, s.a.v.s.? 13

1. DIO
Pojam Rafa-a (uzdizanja) prema Allahu d`.{. 15
Rafa 17
Zna~enje izraza maa salabuuhu (nisu ga razapeli) i
{ubbiha lahum, te jo{ neke ~injenice o no}i raspe}a 20
Ta~no obja{njenje rije~i nazul 32
Ibn-Merjem: sin Merjemin 34

2. DIO
Predmet smrti hazreti Isaa, a.s. 39
Prva id`ma (usagla{avanje) drugova ^asnog
Poslanika, s.a.v.s.: Smrt hazreti Isaa, a.s. 41
Rafa (uzdizanje) hazreti Isaa, a.s., dogodilo se
poslije njegove smrti 43
Iskaz hazreti Isaa, a.s., o svojoj smrti 45

3
Obja{njenje ovih rije~i u hadisima Muhammeda,
s.a.v.s. 47
Obja{njenje jednog va`nog ajeta 47
Smrt hazreti Isaa, a.s., navedena u hadisima ^asnog
Poslanika, s.a.v.s. 50

3. DIO
Onaj ko umre nikada se vi{e ne vra}a na ovaj svijet 51
Je li Isa, a.s., davao `ivot mrtvima? 52
Je li muslimanski ummet ikada imao ID@MU
(saglasnost) o vjerovanju u `ivot hazreti Isaa, a.s.? 53
Kako je pogre{no vjerovanje o `ivotu hazreti Isaa,
a.s., dospjelo me|u muslimane? 55

4. DIO
Dolazak (nazul) Obe}anog Mesije i Mehdija 57
Svi nasljednici Muhammeda, s.a.v.s., moraju biti iz
Njegovog ummeta 57
Spominjanje o~ekivanog Mesije u hadisu 58
Razli~ite odlike obojice Mesija 59
Zaklju~ne napomene i molitve 61

4
Predgovor

Od kada je otpoela civilizacija slanjem poslanika,


dogaalo se da su religijske vrijednosti opadale tokom
vremena, stvarajui tako potrebu za dolazak drugog refor-
matora poslanika. Sutina religijskih vrijednosti je uvijek
bila zamjenjivana mitovima i priama bez moralne pouke.
Tako se kroz cijelu historiju ovjeanstva dogaalo da su
originalna uenja, poslana od Boga preko poslanik, u
razliita vremena i raznim narodima, bivala zamjenjivana
ovakvim priama nalik na bajke davnanjih naroda, to je
redovno za posljedicu imalo moralnu zaputenost i propa-
danje drutav i narod u cjelini. Posljednji Zakon poslan
ljudima od Boga u posljednjoj objavljenoj Knjizi vjerskih
zakona (Kuranu), takoer tokom vremena nije bio imun
prema ovom procesu.
Kuran je bio objavljen asnom Poslaniku islama,
hazreti Muhammedu, s.a.v.s.; njemu je takoer bilo
predskazano da e, isto tako tokom vremena, sutina ove
poruke biti izgubljena i zanemarena, zamijenjena priama i
netanim dogmama, ali da e u kasnijem dobu biti
o`ivljena od Obeanog Mesije i Imama Mehdija (Obeanog
Reformatora). Zadaa Obeanog Reformatora je bila da
ukloni sva nerazumijevanja, pogrena tumaenja i
neislamske novotarije unesene u islam, razla`ui sutinu
kuranskih poruka i njihovo ispravno tumaenje u skladu s
dananjim vremenom i nivoom naunih dostignua, kao i
u skladu sa zahtjevima stalno rastueg ovjekovog
intelekta i razvoja.
Jedno od najva`nijih nerazumijevanja i pogre{nog
tuma~enja je vjerovanje u mit u kojeg vjeruje veina

5
dananjih muslimana, a to je da je hazreti Isa, a.s. i dalje
`iv i da sjedi na nebu u, fiziki, istom tijelu. Ovi muslimani
dalje vjeruju da e on doi natrag u kasnijem dobu i boriti
se za islam kako bi ostvario njegovu konanu pobjedu.
injenica je, meutim, da asni Kuran jasno negira
gornja vjerovanja. U asnom Kuranu je vrlo jasno reeno
da je hazreti Isa, a.s. umro, upravo kao i svi drugi posla-
nici, ukljuujui asnog Poslanika islama, s.a.v.s. Uz to,
postoje mnogi hadisi koji jasno spominju, kako smrt
hazreti Isaa, a.s., tako i pojavu Obeanog Mesije u musli-
manskom ummetu.
Hazreti Mirza Ghulam Ahmad (1835 - 1908) bio je
odreen od Boga za ovu posebnu slu`bu Obeanog Mesije,
kao i Imama Mehdija. On je postavio temelje Ahmadija
muslimanskog d`emata 23. marta 1889. godine. Iz asnog
Kurana i hadisa nam je dao dokaze da je hazreti Isa, a.s.,
Mesija plemena Israela, umro. Uz to je, takoer, pribavio
dobro dokumentovanu evidenciju iz historije. Napisao je
preko 80 knjiga branei istinitost islama, meu kojima je i
knjiga pod naslovom Isus u Indiji, u kojoj je dokazao da
je hazreti Isa, a.s. poslije noi raspea napustio svoju
zemlju u potrazi za izgubljenim ovcama (plemenima) kue
Israela. On je o ovoj temi diskutovao u mnogim svojim
knjigama, a u nekima je o tome govorio veoma detaljno.
Ja sam u ovoj knjizi nastojao objasniti historijske
dokaze o tome kako su danas prisutni mitovi o `ivotu
hazreti Isaa, a.s., dospjeli u muslimanski ummet. Zatim
sam iznio dokaze iz asnog Kurana, hadisa i druge litera-
ture, da je Isa, a.s., umro. Takoer sam ukljuio i neka
svjedoenja ranijih, dobro poznatih muslimanskih uenja-
ka, koja takoer potvruju kuranske injenice.
@elim izraziti zahvalnost svim onim uenjacima ije
me je pisanje inspirisalo da napiem ovu knji`icu. U svom
radu i prikupljanju materijala najvie sam se oslonio na
pisanja hazreti Mirze Ghulam Ahmada, Obeanog Mesije,
zatim hazreti Mirze Bair Ahmada (rahmetli sina Imama
Mehdija), te rahmetli Maulana Alhaj Ataullah Kaleem
(biveg misionara u Njemakoj), Malik Ghulam Farida
(prevodioca asnog Kurana), kao i hazreti Mirze Tahir
Ahmada, Halifa-tul-Mesih IV rahmetullah.
Ja se molim i nadam da e naa bosanska braa sa
zadovoljstvom itati ovu knjigu i da e im ona uveliko
6
koristiti. Ja ponizno molim Svemogueg Boga da primi
moj trud i da moju brau u islamu obdari sposobnou da
budu poueni i prosvijetljeni ovom knjigom.

Wasim Ahmad
Misionar Ahmadija muslimanskog d`emata
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 5. septembar 2005.

7
8
Va`nost vjerovanja da li je Isa, a.s.
`iv ili mrtav

Vjerovanje da li je Isa, a.s., `iv, ili mrtav, ve dugo


predstavlja sporno pitanje za sve tri glavne religije svijeta:
jevrejstvo, kranstvo i islam. Krani vjeruju da je hazreti
Isa, a.s. bio Bo`iji sin koji je umro na kri`u za iskup
ljudskih grijeha i da je bio o`ivljen tri dana kasnije; da je
tako `iv uzdignut na nebo i da sjedi s desne strane Boga i
da e doi u kasnijem dobu. Jevreji vjeruju da su oni ubili
hazreti Isaa, a.s. na kri`u, dokazujui tako njegovu
neistinitost. Oni to potkrepljuju slijedeim navodom iz
Starog zavjeta:

Onaj koji je objeen, proklet je od Boga.


(Deuteronomy 21:23)
Krani se djelimino sla`u s Jevrejima to se tie
proklete smrti, meutim tvrde da je svrha njegove smrti
bila spas (iskup) grijeha ovjeanstva. Neahmadi musli-
mani vjeruju da hazreti Isaa, a.s. nije bio niti bog niti
Bo`iji sin, nego jednostavno Bo`iji poslanik. Oni vjeruju da
su ga Jevreji zarobili, zakljuali u sobu i planirali da ga
ubiju na kri`u. Meutim, Bog je napravio plan da spasi
hazreti Isaa, a.s.: poslao je dva meleka koji su otvorili krov
te sobe i odveli Isaa, a.s. negdje na srednje nebo. Onda je
Bog uzeo jednog Jevreja, neprijatelja Isaa, a.s. i uinio da
lii na njega. Zatim je Bog na njegovo mjesto stavio ovog
Jevreja i izgledalo je kao da se nita nije dogodilo.
Slijedeeg dana su Jevreji odveli ovog mladia umjesto
Isaa, a.s. i ubili ga na kri`u. Taj mladi se takoer ponaao
isto kao Isa, a.s.: nije rekao da on nije Isa, nego je potpuno
prihvatio njegovu ulogu i umro je umjesto njega. Tako je

9
hazreti Isa, a.s., bio spaen i sada se odmara na nebu, on
e doi natrag da vodi muslimanski ummet prema
konanoj pobjedi islama. Ovi muslimani takoer vjeruju da
je hazreti Isa, a.s. i dalje `iv na nebu od vremena
uzdizanja, i da e upravo on lino sii da provede reformu
muslimana, te da islam uini dominantnom nad svim
ostalim religijama. Ova vjerovanja muslimana su potpuno
oprena i protiv poruke asnog Kurana i hadisa asnog
Poslanika, s.a.v.s. Nadalje, opa miljenja ranijih uenjaka
islama takoer opovrgavaju gornja vjerovanja.
Suprotno vjerovanjima Jevreja, krana i neahmadi
muslimana, mi Ahmadija muslimanski d`emat vjeruje-
mo da hazreti Isa, a.s. nije umro na kri`u. Mi vjerujemo da
on jeste bio razapet, da je tako strano propatio nekoliko
sati, i da je bio skinut s kri`a u stanju duboke nesvijesti.
Njegove rane su bile lijeene mehlemom posebno sprav-
ljenim za njega, i onda je migrirao prema istoku u potrazi
za izgubljenim plemenima Israela. asni Kuran, hadisi i
historijska evidencija vrlo jasno podr`avaju naa vjero-
vanja.

Tvrdnja hazreti Ahmada, a.s.,


i smrt hazreti Isaa, a.s.

Hazreti Mirza Ghulam Ahmad, a.s., tvrdio je da je


on bio Obeani Mesija, o kojem su asni Kuran i hadis
jasno predskazivali da e, u kasnijem dobu kad musli-
mani budu podijeljeni u mnoge sekte i kad religijske
vrijednosti budu izgubljene, Allah poslati Obeanog
Mesiju da ponovo dadne duhovni `ivot islamu. Odatle
prvo pitanje mora biti postavljeno u vezi s tim da li je
hazreti Isa, a.s., umro ili je jo `iv. Ako je on jo `iv na
nebu zadnjih 2000 godina, onda ne trebamo pridavati
nikakvu pa`nju tvrdnji hazreti Mirze Ghulam Ahmada.
Ali ako je Isa, a.s. umro, onda je naa du`nost i obaveza
posvetiti punu pa`nju tvrdnji hazreti Mirze Sahiba.
Mirza Ghulam Ahmad, a.s., ne bi ni trebao dokazivati
smrt Isaa, a.s. Njegovi protivnici treba da doka`u `ivot
hazret Isaa, a.s., poto je posve neprirodno da neko `ivi
2000 godina na nebu u svom fizikom tijelu. Mi ne
mo`emo vjerovati u ovakvu tvrdnju bez sna`nih dokaza.

10
No, uz sve to mi emo razliitim argumentima dokazati
da je Isa, a.s. umro. Argumenti koje iznosimo da bismo
ovo dokazali bit e podr`ani navodima iz Kurana i
hadisa. Ovo je razlog zato mnogi ne-Ahmadi muslimani
ne `ele razgovarati o ovome i ka`u da to nema veze s
predmetom tvrdnje hazreti Mirze Ghulam Ahmada, a.s.
Ovo je zapravo glavno pitanje ako osoba `eli znati da li
je Mirza Ghulam Ahmad bio odreen od Boga ili nije.
Odatle prvo pitanje koje mora biti postavljeno i na koje
moramo odgovoriti, jeste: Da li je hazreti Isaa, a.s. `iv
ili mrtav? Prije glavnog dijela `elim s vama podijeliti
neka temeljna naela.

@ivot i smrt su (po)vezani jedino


s ovozemaljskim `ivotom

U asnom Kuranu Allah, d`.., ka`e:

Na njoj ete `ivjeti i na njoj ete umirati.


(Al-Araf : 26)
U ovom ajetu Allah ka`e da e sva ljudska stvorenja
koja su `ivjela na Zemlji, umrijeti na njoj. Tako su za
svakoga i `ivot i smrt odreeni na ovoj Zemlji. Kako je
onda mogue da je hazreti Isaa, a.s., kao ljudsko bie,
otiao na nebo s fizikim tijelom? Je li Bog zaboravio
Svoje obeanje, da svako mora `ivjeti i umrijeti na
Zemlji?
Na drugom mjestu u asnom Kuranu Allah ka`e:

Zar Mi nismo u~inili Zemlju mjestom sakup-


ljanja `ivih i mrtvih?
(Al-Mursalat : 26-27)
Ovaj ajet nadopunjuje prethodni, i ka`e da Zemlja
ne doputa ljudskim biima da odu s nje. Tako ovaj ajet
stoji protiv vjerovanja da je hazreti Isaa, a.s. otiao

11
tjelesno na nebo. Neki ljudi mogu rei ako naunici mogu
putovati milione milja od Zemlje, zato to ne bi bilo
mogue za Isaa, a.s. Treba da znate da ti naunici uvijek
nose sa sobom atmosferu Zemlje. Nikada niko od njih nije
putovao sa Zemlje bez toga, inae ne bi mogao pre`ivjeti.
Nijedno `ivo bie ne mo`e `ivjeti bez kiseonika, hrane, vode
itd. Oni su sve ove stvari morali ponijeti sa sobom sa
Zemlje. ta je sa Isaom, a.s.? Je li on ponio ove stvari sa
sobom? I kako?
Zato je netano da on mo`e `ivjeti negdje na nebu.

asni Poslanik islama nije mogao ii tjelesno na


nebo

Kad su protivnici asnog Poslanika ovako tra`ili od


njega: Mi Ti neemo vjerovati dok se ne uspne na nebo i
ne poalje nam dolje knjigu... odgovor asnog Poslanika,
s.a.v.s., kako mu je bilo reeno od Boga, bio je:

Slava mom Gospodaru! Jesam li ja i{ta


drugo osim ovjek-poslanik?
(Bani-Israel : 94)
U ovom ajetu Allah d`.{. ka`e da nijedno ljudsko
bie, pa ni poslanik, ne mogu ii tjelesno na nebo, zato to
je to protiv Bo`ijeg zakona. A Allah, d`.., nikad ne mijenja
Svoje zakone, kao to je to i reeno u asnom Kuranu:

... i ti nikada nee nai promjene u Allaho-


vom Sunnetu (propisu).
(Al-Ahzab : 63)
Sada treba razmisliti o tome kako su protivnici kao
uvjet tra`ili od asnog Poslanika s.a.v.s., da im poka`e
takvu vrstu uda da bi ga prihvatili. A asni Poslanik,
s.a.v.s., odgovorio im je da je bio samo ljudsko bie i
poslanik i da nije mogao ii tjelesno na nebo. Kranin
mo`da vjeruje da je hazreti Isaa, a.s. otiao tjelesno na

12
nebo, ali za muslimana, ako uistinu voli hazreti Muham-
meda, s.a.v.s., nije mogue da podr`ava ovakve ideje.
Muhammed, s.a.v.s., najmiliji je Bo`iji poslanik, ali kao
ljudsko bie on se nije mogao tjelesno uspeti na nebo. Ako
mi vjerujemo da je Isa, a.s. otiao tjelesno na nebo, onda
moramo vjerovati da je on vie nego ljudsko bie. Ako
kranin ka`e muslimanu da u Kuranu stoji da Muham-
med, s.a.v.s., nije mogao ii tjelesno na nebo zato to je bio
tek ljudsko bie, dok je, prema njihovom vlastitom
vjerovanju, hazreti Isaa, a.s. i dalje tjelesno `iv na nebu,
onda zaista proizlazi da je hazreti Isa, a.s. vii poslanik od
njih dvojice.

ta je bio Mirad` asnog Poslanika, s.a.v.s.?

Ovdje se sada raa drugo pitanje o tome da li je


Muhammed, s.a.v.s., posjetio nebo u noi Mirad`a. Kuran
ka`e da Muhammed, s.a.v.s., nije mogao ii tjelesno na
nebo zato to je bio tek ljudsko bie i Allahov vjerovjesnik.
Kako je onda mogue da je on otiao tjelesno na nebo u
noi Mirad`a? Zato moramo razumjeti da Mirad` Muha-
mmeda, s.a.v.s., nije bio tjelesno putovanje, nego je to bila
vrsta uzvienog duhovnog putovanja asnog poslanika
s.a.v.s. To je bila duhovna vizija u kojoj je on do`ivio Drugi
svijet i blizinu Boga u duhovnim uzne{enjima. S ovim
argumentom grupa islamskih uenjaka dola je do
vjerovanja da je putovanje asnog Poslanika s.a.v.s. bilo
duhovno putovanje, a ne tjelesno, zato to Bog nema
tijela. U ovom duhovnom putovanju Bog je predskazao
asnom Poslaniku s.a.v.s., svijetlu budunost islama.
Neki muslimani vjeruju da je ovaj Mirad` bio
tjelesno putovanje; meutim, to je protivno uenju
asnog Kurana i hadisa. Prvo u ovdje navesti ajet as-
nog Kurana:

Slava mom Gospodaru! Jesam li ja i{ta


drugo osim ovjek-poslanik?
(Bani-Israel : 94)

13
Ovaj ajet jasno negira gore spomenuto vjerovanje.
Drugo, ako je asni Poslanik, s.a.v.s., iao fiziki na nebo,
zato je odbio da to uradi kad su njegovi neprijatelji to
tra`ili od njega? Da je Mirad` bio tjelesno putovanje, onda
bi asni Poslanik, s.a.v.s., rekao svojim protivnicima da je
on gore otiao jedanput i da e mo`da ii ponovo;
meutim, on nikada nije tako kazao. S druge strane,
Kuran ovako ka`e u vezi s ovom vizijom:

A san koji smo ti pokazali u~inili smo isku-


{enje ljudima.
(Bani-Israel : 61)
A hazreti Aia, `ena asnog Poslanika, s.a.v.s., je,
govorei o noi Mirad`a rekla, da u toj noi njegovo tijelo
nije napustilo mjesto gdje je le`ao. (Abne Hasam, tom 1.)
A u Sahihul-Buhari stoji:
Poslije Mirad`a je on (asni Poslanik, s.a.v.s.)
ustao i nalazio se u svetoj d`amiji.
Iz ovoga je potpuno jasno da je Mirad` bio velian-
stveno duhovno putovanje asnog Poslanika, s.a.v.s.

14
1. dio

Sada }u objasniti neke pojmove spomenute u


~asnom Kuranu koji se, vezano za Isa, a.s., pogre{no
tuma~e i na osnovu kojih neahmadi muslimani zasnivaju i
brane svoje vjerovanje o uzdizanju i spu{tanju Isaa, a.s.

Pojam Rafa-a (uzdizanja)


prema Allahu d`.{.

Sada u vam navesti ajet asnog Kurana koji je


kamen spoticanja izmeu Ahmadi i neahmadi muslimana
o rijei Rafa. Naa neahmadi braa pokuavaju da iz ovog
ajeta doka`u da je hazreti Isaa, a.s. bio uzdignut na nebo.
Ono to Allah d`.{. ka`e u asnom Kuranu je:

...a oni njega sigurno nisu ubili, niti su ga


razapeli (ubili) nego je stvar za njih bila
u~injena sumnjivom, a oni koji se u tome
razilaze sigurno su u sumnji o tome; oni
nemaju nikakvog znanja o tome nego jedino
slijede sumnje; a oni njega sigurno nisu
ubili.
(Al-Nisa : 158)

15
Nema sumnje da Allah d`.{. jeste uzdignuo (RAFA)
hazreti Isaa, a.s., ali kako i u kom pravcu. Allah d`.{. ka`e
u asnom Kuranu:

Nego ga je Allah d`.{. uzdigao Sebi.


(Al-Nisa : 159)
Neahmadi muslimani iz ovog dijela ajeta zakljuuju
da se konotacija rijei bal (prva rije ovog ajeta) odnosi
na radnju raspea, to jest da je, umjesto da ga pusti da
umre na kri`u, Bog spasio Isaa, a.s. uzdi`ui ga tjelesno
negdje na nebesa. Kao takav on bi trebao biti `iv negdje u
prostoru u istoj smrtnoj formi koju je posjedovao prije ina
raspea.
injenica je da navedene arapske rijei jednostavno
znae da je njega (Isaa, a.s.) Allah d`.{. uzdigao Sebi.
Oigledno nije spomenuta taka u prostoru neba do koje ga
je Allah d`.{. uzdigao. Ka`e se da ga je On uzdigao Sebi, ali
On je bio prisutan gdje god je hazreti Isaa, a.s. bio. Nijedno
mjesto na nebu ili na Zemlji nije bez Allahovog prisustva.
Tako, kad se za nekog ka`e da je uzdignut Njemu, tjelesno
kretanje je nemogue i nezamislivo.
Konotacija rijei nego odnosi se na tvrdnju Jevreja
o prokletoj smrti hazreti Isaa, a.s. Oito da je tome
suprotna blizina prema Bogu. Ovdje rije uzdigao znai
uzdizanje due od koje su Jevreji pokuali da ga lie
stavljajui ga na smrt raspeem, ali ih je Allah d`.{.
sprijeio u njihovom opakom planu.

Nego ga je Allah d`.{. uzdigao Sebi.


Ovo je prijevod dijela ajeta Bal Rafa-ahullahu Ilejhi.
Rije nebo nije spomenuta u asnom Kuranu. Ako
ka`emo da ga je Bog uzdigao na nebo, onda proizilazi
pitanje: Da li Bog `ivi samo na nebu? Zar prema
islamskim uenjima Bog nije svuda? I prema islamskim
uenjima Bog nema tijelo kao to mi imamo, tako da se mi
ne mo`emo kretati tjelesno prema Bogu, mi se prema
Njemu mo`emo kretati i biti Mu bli`i jedino duhovno.
Ako u cjelosti proitamo ovaj ajet vidjet emo da su
Jevreji tvrdili da su ubili hazreti Isaa, a.s., da bi njegovom
16
smru na kri`u dokazali da je bio la`na osoba. Allah d`.{.
im je dao odgovor da oni nisu uspjeli da ga ubiju na kri`u,
nego da je Allah d`.{. uzdigao njegovu duu i podigao
njegov duh.

Rafa
Rije Rafa koritena je ne samo u ovom ajetu, nego
takoer i na nekoliko drugih mjesta u asnom Kuranu.
Ova rije je koritena i u mnogim hadisima i arapskim
idiomima. Gdje god je Allah d`.{. koristio rije Rafa (uzdi-
zanje) za ljudska stvorenja, to je uvijek podrazumijevalo
uzdizanje ranga i duhovne blizine, zato to ne mo`e biti,
niti je ikada bilo postavljenog boravita pripisanog Bogu,
kako i asni Kuran objavljuje:

On je Allah, i na nebu i na Zemlji.


(Al-Anaam : 4)

Kuda god se okrene{, tamo ete na}i Allahova


prisutnost. (Al-Bakarah : 116)

Mi smo mu bli`i od vratne `ile kucavice.


(Kaf :17)
Odatle, Rafa Ilallah ne znai fiziko uzdizanje osobe
na nebo, nego je Rafa uzdizanje duhovnog statusa koje je
ostvareno na samoj ovoj Zemlji.
injenica je da rije Rafa nikada u Kuranu niti u
hadisima asnog Poslanika nije bila koritena sa znae-
njem fizikog uzdizanja na nebo, kao to je to jasno i iz
slijedeih navoda:

1.

A da smo Mi htjeli, Mi bismo ga ovim znako-


vima uzdigli; ali se on naklonio Zemlji (ovom
svijetu)... (Al-Araf : 177)

17
Komentatori su jednoglasni u interpretiranju ovog
ajeta koji govori o uzdizanju duhovnog ranga odreene
osobe. Nikada se nije mislilo da to ukazuje na namjeru
fizikog uzdizanja te osobe na nebo.

2.
I Mi smo ga uzdigli na visoko mjesto.
(Merjem : 58)
Ovdje niko ne misli da je ovog poslanika (Idris a.s.)
Bog tjelesno odveo negdje na neko visoko mjesto. Svaki
pojedinac shvata da je to bilo duhovno, premda je i
ovdje spomenuta ista rije Rafa.
3. Kao to smo dokazali iz asnog Kurana, znaenje
rijei Rafa je uvijek uzimano da oznai duhovnu blizinu
Bogu, a ne fiziku. Ista rije Rafa je takoer koritena u
hadisu asnog Poslanika, s.a.v.s., i s istim znaenjem kao
to je i asni Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Kada osoba poka`e poniznost, Allah je uzdi`e
do sedmog neba.
(Kanzul-Ummal, tom 2, strana 53.)
Ovaj hadis jasno pokazuje da, ak i ako je ovdje jo
bila upotrijebljena i rije Samaa (nebo) umjesto Allah,
izraz nije mogao znaiti nita drugo do duhovnu poast
i uzdizanje. Hoe li oni koji nisu Ahmadi vjerovati da
svako djelo poniznosti doslovno znai uzdizanje osobe
tijelom i duom na nebo? Zaista, ne bi bilo vee gluposti
od ovakvog zakljuivanja. Zato onda praviti ovakav
zakljuak u sluaju Isaa, a.s.? Zato bi on trebao biti `iv
uzdignut na nebo? Zar ova Zemlja nije bila dovoljna za
njega, kao to Kuran objavljuje:

Zar Mi nismo Zemlju uinili (mjestom) sakup-


ljanja `ivih i mrtvih?
(Al-Mursalat : 26-27)

4. Svi muslimani su svjesni injenice da je asni Posla-


nik, s.a.v.s., izmeu dvije sed`de uio dovu u kojoj je sa-
dr`ana rije ve-Rafaanii (uzdigni me). (Kitab Ibn-Mad`a)

18
Muslimani redovno ue ovu dovu izmeu dvije
sed`de u svojim dnevnim namazima, a da li iko ikada
pomisli da moli za fiziko uzdizanje na nebo? Ili, postoji li
ikakva sumnja u vezi Rafa (uzdizanja) asnog Poslanika,
s.a.v.s., uprkos njegovom, tek privremenom boravku na
ovoj Zemlji?
5. Jo jedan izraz ini znaenje izraza Rafa vrlo
jasnim.
Allah d`.{. ka`e:

O Isa, Ja u te usmrtiti i uzdignut u te Sebi.


(Al-Imran : 56)
Allah d`.{. je dao obeanje hazreti Isau, a.s. i prvi dio
tog obeanja je: Ja u te usmrtiti (prirodnom smr}u) a
drugi dio ovog obeanja je: ... i uzdignut u te Sebi. Tako
da je to znailo da e Isa, a.s. prvo biti mrtav, a onda
uzdignut ( Rafa ). Kao to dua pobo`nih osoba bude
uzdignuta poslije smrti, isto se dogodilo i sa hazreti
Isaom, a.s. Sada niko nema moi da do Sudnjeg dana
promijeni ove rijei i njihov red u asnom Kuranu.
6. U drugom ajetu hazreti Ibrahim, a.s., ka`e:

Ja idem svome Gospodaru.


(Al-Saffaat : 100)
Iz ovoga niko ne mo`e shvatiti da je on mislio da `eli
tjelesno ii prema Allahu d`.{., nego jedino duhovno, jer
osoba mo`e samo duhovno ii prema Bogu i nikada se ne
misli da iko mo`e da ide fiziki ili tijelom prema Njemu.
7. Ovdje je jo jedan ajet u asnom Kuranu gdje
Allah d`.{. ka`e:

Zaista, mi Allahu pripadamo i mi se Njemu


vra}amo.
(Al-Bakarah : 157)

19
Da li ovo znai da emo mi poslije smrti ii prema
nebu?
8. asni Poslanik je jedanput rekao ovako svom
amid`i:

O amid`a, nek te Allah uzdigne (Rafa).


(Kanzul Ummaal)
U ovom hadisu asni Poslanik, s.a.v.s., moli za svog
amid`u Rafa. Niko iz ovog ne shvata Rafa (uzdignue)
kao tjelesno, nego kao duhovno.
To svakome jasno kazuje da je, prema asnom
Kuranu i hadisu, kad god je koritena rije Rafa, ona je
uvijek koritena sa znaenjem duhovnog uzdizanja i blizine
Bogu, a ne fizikog uzdizanja. I ovo duhovno uzdizanje se
dogaa dui, a ne tijelu. Ista rije Rafa je koritena za
hazreti Isaa, a.s. Ne postoji posebna izreka o njegovom
uzdizanju prema Allahu d`.{. Je li to ispravno da, kad je
ista rije upotrijebljena za hazreti Isaa, a.s., to onda
prevodimo kao njegovo fiziko uzdizanje na nebo, a kad je
ista rije Rafa upotrijebljena za druge poslanike ili
pobo`ne ljude, da to onda prevodimo jedino kao duhovno
uzdizanje i blizinu Bogu? Allah d`.{. ini duhovno
uzdizanje (Rafa) pobo`nih ljudi i nastavit e, inallah.

Znaenje izraza maa salabuuhu (nisu ga razapeli) i


ubbiha lahum, te jo neke injenice o noi raspea

Prije nego to zaponemo slijedei dio `elim skrenuti


va{u pa`nju na jedan vrlo va`an ajet asnog Kurana. Al-
lah d`.{. tamo ka`e:

...a oni njega sigurno nisu ubili, niti su ga


razapeli (ubili) nego je stvar za njih bila

20
u~injena sumnjivom, a oni koji se u tome razi-
laze sigurno su u sumnji o tome; oni nemaju
nikakvog znanja o tome nego jedino slijede
sumnje; a oni njega sigurno nisu ubili.
(Al Nisa : 158)
Ja `elim objasniti rijei maa salabuuhu (nisu ga
razapeli) i ubbiha lehum (za njih je stvar bila u~injena
sumnjivom). Ve sam rekao da hazreti Isa, a.s. jeste bio
razapet, ali on nije umro na kri`u. Neki vjeruju da je neka
druga osoba bila prikovana na kri` umjesto Isaa, a.s., a da
je Bog odveo Isaa, a.s. u njegovom fizikom tijelu na nebo.
Ne-Ahmadi muslimani shvataju znaenje izraza maa
salabuuhu, da znai da on (Isa, a.s.) nije ni bio stavljen
na kri`, to je, prema arapskom jeziku, pogrean prijevod.
Arapske rijei maa salabuuhu ne negiraju injenicu da je
hazreti Isaa, a.s. bio stavljen na kri`, nego negiraju da je
on tamo umro, kao to je jasno iz arapskog leksikona.
Assalib znai: ubiti nekoga raspeem. Salabal-
izama znai: on je izvadio mo`dinu iz kostiju. Salaba-
llisa znai: on je razapeo lopova, to jest, on ga je usmrtio
na odreen, dobro poznat nain (Lane&Aqrab). Odatle
rije salaba znai ubiti nekoga na nain da njegova kota-
na sr` bude izvaena i to je znailo smrt na kri`u. U
procesu stavljanja na kri` osoba je bila prikovana na skele
napravljene u formi kri`a i onda bi bila ostavljena bez
hrane i vode, polahko umirui od bolova, gladi i `ei.
Dalje, nai neistomiljenici u prigovoru iznose da,
ako je taan prijevod znaenja rijei maa salabuuhu
(prijevod Ahmadija d`emata, o.a.), zato onda Bog ka`e
maa qataluhu, to jest, oni ga nisu ubili, i da je rije maa
salabuuhu trebala biti dovoljna. Ovi ljudi ne znaju histo-
riju jer vjeruju da je to bila jedino tvrdnja Jevreja da su oni
ubili Isaa, a.s. na kri`u, i tako Bog daje odgovor da ga oni
nisu ubili i da ga ak nisu ni stavili na kri`. Ovo je
pogrena tvrdnja, jer se zapravo radi o tome da postoje
dva miljenja meu Jevrejima o ovoj tvrdnji. Jedni vjeruju
da je on bio prvo ubijen i da je onda njegovo mrtvo tijelo
bilo stavljeno na kri`, dok drugi dr`e da je on bio usmren
stavljanjem na kri`. To je razlog zato je Bog dao odgovor
oni ga nisu ubili, niti razapeli.

21
Ovdje je jo jedan vrlo va`an dio ovog ajeta: Ve la kin
ubbiha lehum. Rijei ubbiha lehum u tekstu moraju biti
pa`ljivo prouene. Ove rijei znae da je on bio uinjen
nalik, ili bio je uinjen da lii. Onda se postavlja pitanje ko
je osoba koja je bila uinjena da izgleda kao razapeta.
Jasno je da je to bio hazreti Isa, a.s., koga su Jevreji pokuali
ubiti raspeem. Ni na kog se drugog ovdje nije moglo misliti,
jer u kontekstu apsolutno nema pozivanja na neku drugu
osobu. U skladu s pravilima gramatike primijenjena
zamjenica rijei {ubiha se ne mo`e odnositi ni na koga
drugog do na hazreti Isaa, a.s., lino. Kontekst ne mo`e biti
protumaen tako da ostavlja prostora da se to odnosi na
nekog drugog, o kome u izrazu uope nema spomena. Na
koga je onda hazreti Isaa, a.s. bio uinjen da lii? Sam
kontekst pru`a jasan odgovor na to pitanje. Jevreji ga nisu
ubili raspeem, nego se on njima uinio kao razapet,
odnosno usmren raspeem, i tako su oni bili ti koji su ga
pogreno dr`ali za mrtvog. Hazreti Isaa, a.s. jeste taj koji je
bio uinjen da izgleda kao razapet. Ova interpretacija ne
samo da je u savrenom skladu s kontekstom, nego je to ono
to takoer jasno proizilazi iz svih raspolo`ivih historijskih
injenica.
Izraz ubbiha lehum, odnosi se na sam sluaj kao
takav i drugo znaenje ovih rijei ubbiha lehum jeste da je
ta stvar za njih u~injena sumnjivom. Ova interpretacija
takoer jasno proizilazi iz historije, jer premda Jevreji tvrde
da su oni usmrtili hazreti Isaa, a.s., stavljajui ga na kri`, oni
o tome nisu bili sigurni i u okolnostima koje su bile mutne,
stvar je svakako za njih postala sumnjiva. injenica da
Jevreji sami nisu bili sigurni da li je hazreti Isaa, a.s., zapravo
umro na kri`u, nalazi potvrdu u Bibliji i svim vjerodostojnim
historijskim injenicama. To je razlog zato su Jevreji tra`ili
od Pilata (suca) da im on preda tijelo Isaa, a.s. Oni su
zapravo jasno izrazili svoje sumnje u vezi s cijelom epizodom
o njegovoj navodnoj smrti i upozorili suca da }e se mo`da on,
u sluaju pre`ivljavanja, pojaviti u javnosti sa tvrdnjom da je
o`ivio iz mrtvih. (Matthew: 27:63-64)
Zadnji dio gornjeg izraza Ve innellezine dalje pot-
krepljuje nae razumijevanje. Zaista, oni koji su se razili oko
toga (ili o njemu ta se zapravo dogodilo s njim) sami su
bili u sumnji.
Nai neistomi{ljenici takoer navode drugi dio gor-
njeg ajeta opravdavajui svoju tvrdnju da Jevreji nisu

22
bili ak u stanju dotaknuti hazreti Isaa, a.s. Meutim,
mi emo ovdje diskutovati o ovom ajetu i ostaviti itaocu
da prosudi koje je prikladno znaenje tog ajeta. Allah
d`.{. ka`e u asnom Kuranu:

... i kad sam Ja zadr`ao sinove Israilove od


tebe , kad si im doao s jasnim znakovima;
(Al-Maidah : 111)
Neahmadi muslimani ka`u da ovaj ajet jasno pokazuje
da Jevreji nisu bili u stanju ak ni dotai hazreti Isaa, a.s.
Meutim, ako se zna da on jeste bio objeen na kri`, da su
njegove ruke krvarile, i da je on skinut s kri`a poslije stranih
patnji, onda se ova njihova tvrdnja pokazuje netanom.
Na{ odgovor glasi da Allah d`.{. nikada nije obuzdao
Jevreje od proganjanja Isaa, a.s. Gornji ajet ne znai da on
nikada nije podnio nikakva proganjanja od svojih nepri-
jatelja. Slian ajet je upotrijebljen u asnom Kuranu u vezi s
ranim muslimanima:

O, vjernici! Sjetite se Allahove blagodati prema


vama, kad je jedan narod bio ~vrsto odlu~io da
ispru`i svoje ruke sa zlom prema vama, ali je
On zaustavio njihove ruke od vas.
(Al-Maidah : 12)
Me|utim, dobro je poznata injenica da su poslanici
morali proi kroz velike kunje i nevolje. Poznato je da su
mnogi rani muslimani {ehidi, i da su morali podnijeti mnogo
te{ko}a. U ovom ajetu Bog ka`e: ... ali je On zaustavio
njihove ruke od vas. To zna~i da je Bog sprije~io protivnike
islama. injenica je da se navod u ajetu (Al Maidah:111)
odnosi na nastojanja Jevreja da zapravo ubiju hazreti Isaa,
a.s. razapinjanjem na kri`u. Bog ga je, meutim, spasio
proklete smrti. A slina zatita je bila obeana asnom
Poslaniku, s.a.v.s., u asnom Kuranu, gdje Allah d`.{. ka`e:

23
A Allah e te zatiti od ljudi.
(Al-Maidah : 68)
Meutim, to ni u kom sluaju nije znailo da e
njegovi neprijatelji biti sprijeeni da ga dotaknu i da mu
nanesu fizike povrede. Kao to znamo asni Poslanik,
s.a.v.s., suoio se s mnogim problemima zbog svojih
neprijatelja. On je bio ranjavan za vrijeme bitaka, ali Allah
d`.{. nije dopustio njegovim neprijateljima da mu oduzmu
`ivot, da ga usmrte. To obeanje je jedino znailo da
njegovim neprijateljima nee biti doputeno da izazovu
njegovu smrt, da bi ga stoga smatrali nedoraslim za
poslaniku slu`bu. Tako da je i ovo obeanje bilo dato
hazreti Isau, a.s., u istom tom smislu. Bog nije dopustio
Jevrejima da usmrte hazreti Isaa, a.s., na kri`u. Allah d`.{.
je na taj nain ispunio Svoje obeanje i spasio Svoga slugu
od proklete smrti.
U vrijeme raspea na mjestu dogaaja su bili
prisutni jedino krani i Jevreji. Obje strane vjeruju da
Isa, a.s., jeste bio stavljen na kri`. Odatle onda prizilazi
jedino pitanje da li je on tamo umro ili nije. asni
Kuran tvrdi da on nije umro na kri`u. Ako pa`ljivo
itamo Bibliju mo`emo nai dokaze u podr{ku asnom
Kuranu. Ja u ni`e navesti neke va`ne postavke:
1. Isa, a.s., ostao je na kri`u izmeu dva i etiri sata.
Za zdravog tridesettrogodi{njaka, jake fizike grae, posve
je mogue da pre`ivi takve bolove nekoliko sati.
2. Nakon to je bio uklonjen s kri`a, vojnici nisu
polomili noge Isau, a.s., dok su noge dvojice lopova,
razapetih zajedno sa njim, bile polomljene.
3. Pilatova (sueva) `ena je bila upozorena kroz san
da je hazreti Isaa, a.s., bio nevin i da nije trebao biti
razapet.
4. Pilat je uredio tako da Isa, a.s., ne bude stavljen
na kri` do petka poslije podne, tek nekoliko sati prije
zalaska Sunca.
5. Po zalasku Sunca nastajala je subota, a prema
Tevratu nijedna osoba ne smije biti ostavljena na kri`u
subotom. Zato je hazreti Isa, a.s., bio uklonjen samo par
sati nakon to je bio stavljen na kri`.

24
6. Nastala je oluja i pomraenje, to je uvjetovalo
njegovo skoro uklanjanje s kri`a, ak i prije zalaska Sunca.
7. Pilat je takoer bio siguran u nevinost Isaa, a.s., i
`elio ga je spasiti, kao to je jasno i iz Biblije. On je uinio
sve to je mogao kako bi postigao taj cilj. ak su vojnici
pod Pilatovom komandom ponudili hazreti Isau, a.s.,
o~igledno dobronamjeran tretman.
8. Sam Isa, a.s., nikada nije `elio umrijeti na kri`u,
poto u tom sluaju njegova misija ne bi mogla biti
dovrena. Ovo je oito iz njegove molitve: O Bo`e, otkloni
od mene au proklete smrti. Prema Bibliji, njegova
molitva je bila usli{ena.
9. Pilat je pokazao znak sumnje o navodnoj smrti
Isaa, a.s., kao to stoji u Bibliji: Tamo je doao Josip iz
Arimateje, ugledan vije}nik, koji i sam bija{e i{~ekivao
kraljevstvo Bo`ije, do|e, odva`i se, te u|e kod Pilata i
zaiska Isusovo tijelo! Pilat se za~udi da je ve} umro.
(Marko : 15:43-44)
10. Kad je bio uklonjen s kri`a, bio je u nesvijesti.
Njegove rane su lijeene mehlemom koji su pripremili njegovi
uenici, kasnije poznat kao Isaov mehlem. Vrijedno je
napomenuti da Isaov mehlem nije bio spomenut ni u jednoj
medicinskoj knjizi sastavljenoj prije dogaaja raspea, dok se
spominje u vie od hiljadu vjerodostojnih medicinskih knjiga,
napisanih poslije ovog dogaaja i to s objanjenjem da je on
bio pripremljen za Isaa, a.s. Autori ovih knjiga pripadaju
svim vjerskim dominacijama. Milioni ljudi imaju pristup ovim
knjigama, i svijet kranstva poznaje ovaj lijek stoljeima i
koristi se njime, kao nijemim svjedokom injenica. Kod
Jevreja ne postoji bilo kakav obiaj da koriste neki lijek za
mrtve osobe. Ovo je jasan znak da je hazreti Isa, a.s., bio `iv
u vrijeme uklanjanja s kri`a.
11. Hazreti Isa, a.s., u svojim predskazanjima je rekao
da e on pokazati znak poslanika Junuza, a.s. Hazreti
Junuz, a.s., je ostao `iv u trbuhu ribe (kita) i odatle izaao
`iv. Slina stvar se dogodila i sa Isaom, a.s., jer je i on bio
stavljen `iv u utrobu Zemlje. Slinost u oba sluaja nije ni u
emu drugom do u tome to su obojica ostali `ivi nakon
proganjanja i prividnog uklanjanja iz vida ljudi. Da je hazreti
Isa, a.s.,umro na kri`u, onda ne bi postojala slinost izmeu
ove dvojice poslanika i pokazalo bi se da izreka i predvianje
Bo`ijeg poslanika nije bilo istinito.

25
12. Krv i voda su odmah potekli iz boka hazreti Isaa,
a.s. (Isusa) kad ga jedan od vojnika probode, to je dokaz
da je on bio `iv. (Ivan 19:34)
13. Jevreji sami nisu bili sigurni o smrti Isaa, a.s., jer
su tra`ili od Pilata da postave stra`u kod njegove
grobnice, pod izgovorom da ne bi no}u do{li njegovi
u~enici, ukrali ga pa rekli narodu: Uskri{en je od mrtvih.
(Matej 27:64)
14. Nema spominjanja u Bibliji o tvrdnji bilo kojeg
oevica da je hazreti Isa, a.s. bio mrtav kad je bio skinut s
kri`a. Nadalje, niko od samih uenika nije prisustvovao
sceni raspea, svi su napustili Isaa, a.s., i pobjegli u
vrijeme njegova hapenja. Vjerovatno su se bojali za vla-
stite `ivote. Niko od njih nije prisustvovao i niko ne tvrdi
da je bio svjedok i oevidac niti na mjestu raspea, niti u
grobnici u vrijeme njegovog pretpostavljenog o`ivljenja.
15. U italijanskom gradu Turin sauvan je dvije hilja-
de godina star mrtvaki pokriva. On nosi otiske ljudskog
tijela. Valjanou raspolo`ive evidencije naunici su doka-
zali da osoba koja je bila umotana u njega nije bila mrtva.
Mrlje krvi koja je tekla iz rana pokazuju da je srce tada jo
radilo u tijelu. Misli se da je tim arafom hazreti Isaa, a.s.
bio umotan nakon uklanjanja s kri`a.
16. Isa, a.s., nije bio sahranjen kao drugi kriminalci.
Grobnica u koju je bio polo`en bila je usjeena u stije-
nama, kao komora ili prostorija u kojoj je moglo boraviti
nekoliko ljudi da se ne ugue. Ona je pripadala njegovom
odanom prijatelju koji mora da je vodio veliku brigu o
njemu da bi mu povratio svijest. Kad su, tre}i dan, ljudi
do{li do grobnice, kamen je bio uklonjen s ulaza, to ne bi
mogao biti sluaj da se radilo o natprirodnom o`ivljenju.
17. Uenici hazreti Isaa, a.s., svjedoci su da su oni
vidjeli njegovo fiziko tijelo nekoliko dana poslije noi
raspea i znakove rana i povreda. Ono to su oni vidjeli,
bilo je samo fiziko tijelo hazreti Isaa, a.s., a nisu zapazili
nikakvu velianstvenu manifestaciju.
18. Postoji evidencija da su uenici putovali sa
hazreti Isaom, a.s., nekoliko milja na njegovom putu do
Galileje, i da je na njihovo tra`enje on s njima proveo no u
Emmausu.
19. Ti uenici su svjedoci da im je on u to vrijeme
rekao da je gladan i da je od njih tra`io hranu. Bila mu je

26
data kuhana riba i neka loza da jede. Ovo takoer
potvruje da je on bio u svom prvobitnom fizikom tijelu i
da ga nije napustio radi neke duhovne ili velianstvene
manifestacije. Oito je da hazreti Isa, a.s., nije umro na
kri`u, niti da mu je bilo dodijeljeno novo velianstveno
tijelo, nego je bio onesvijeen na kri`u i samo izgledao
kao mrtav.
20. Vrijedno je spomenuti knjigu The Crucifixion by
an Eye witness (Razapee od oevidaca), koja je prvi put
objavljena 1873. godine u SAD-u i njen engleski prijevod
stare latinske kopije pisma napisanog sedam godina
poslije raspea od izdava~a Essence Brother u Jerusa-
limu, lanovima njegovog bratstva u Aleksandriji. Ova
knjiga pru`a sna`nu potporu tvrdnji da je hazreti Isa, a.s.,
bio `iv skinut s kri`a. Knjiga u detalje navodi sve dogaaje
koji su vodili raspeu i scene na mjestu Calvary, kao i
dogaaje koji su se zbili poslije toga.
asni Kuran potvruje da niti Jevreji niti krani
nisu bili uvjereni da je hazreti Isa, a.s., umro na kri`u.
Svemogui Bog je stvorio okolosti u vrijeme raspea, zbog
kojih su i Jevreji i krani prihvatili vjerovanje da je on
umro na kri`u. Meutim, oni nisu imali na raspolaganju
jasnog dokaza. Evidencija koja je sada postala dostupna,
ustanovljava da je Svemogui Bog oslobodio Isaa, a.s., od
smrti na kri`u. U Njegovoj svemoi i mudrosti bilo je da
sauva sve ove dokaze skrivenim, kako bi bili pokazani
kasnije od Obeanog Mesije.
Slijedee pitanje je gdje je on otiao? Da vidimo ta je
Isa, a.s., sam rekao.
Hazreti Isa, a.s., jedanput je kazao:
A imam i druge ovce koje nisu iz ovog tora.
Treba da dovedem i njih, i }ut }e moj glas, i
bit }e jedno stado, jedan pastir.
(Ivan 10:16)
On se pozivao na izgubljenih deset plemena Israela
koja su se ratrkala na istoku. U potrazi za ovim
plemenima otiao je na istok poslije udesnog spa{avanja
od proklete smrti na kri`u. Jesu li ove izgubljene ovce
plemena Israela prije noi njegovog raspea otile na nebo
ili negdje drugo? asni Kuran baca jasno svjetlo na ovo
pitanje. Allah d`.{. ka`e u asnom Kuranu:

27
A Mi smo u~inili znakom sina Merjeminog i
njegovu majku, i dali im skloni{te na mjestu s
uzvisinama - mirnom mjestu gdje su vrela
teku}e vode.
(Al-Muminun : 51)
Ovaj ajet jasno spominje mjesto gdje je hazreti Isa,
a.s., naao sklonite poslije noi raspea. Rije Aava
ukazuje da je Bog dao sklonite Isau, a.s., i njegovoj majci
Merjemi. Rije Aava se u arapskom jeziku koristi kad je
neko spaen od velike opasnosti, a hazreti Isa, a.s., bio je u
velikoj opasnosti za svoj `ivot u vrijeme raspea. Ovdje se
podrazumijeva. Allah d`.{. ka`e: Mi smo spasili njega i
njegovu majku. Sklonite sa visoravnima i tekuim
vrelima slikovito prikazuje sliku Kamira. Neko mo`da
tvrdi da se ovaj ajet odnosi na roenje hazreti Isaa, a.s.
Meutim, to je pogrean zakljuak, jer u ovom ajetu je Al-
lah d`.{. spomenuo dvije osobe: Isaa, a.s., i njegovu majku.
To znai da je Allah d`.{. dao sklonite i njemu i njegovoj
majci. Ako vjerujemo da ovaj ajet ukazuje na vrijeme
roenja hazreti Isaa, a.s., onda je trebalo biti spomenuto
samo ime njegove majke. U arapskom jeziku rije Aavena-
homa koristi se za dvije osobe. Ona ne bi bila koritena za
`enu u drugom stanju, jer je trudna `ena u arapskom
jeziku jedna osoba (jednina), dok u ovom ajetu Allah d`.{.
ka`e: I Mi smo uinili sina Merjeminog i njegovu majku
Znakom, i Mi smo im dali skloni{te u mjestu sa uzvi-
sinama, mirnom mjestu s izvorima tekue vode. Iz ovoga
je oito da ovaj ajet ne govori o roenju Isaa, a.s.
Drugo, hazreti Isa, a.s., bio je u `ivotnoj opasnosti u
vrijeme raspea, a ne u vrijeme svog roenja. U vrijeme
njegovog roenja ljudi su govorili protiv njegove majke, ali
ne postoji nijedna osoba koja je pokuala da ga ubije ili da
ga povrijedi na bilo koji nain. Ova stvar je dokazana iz
asnog Kurana. I u ovom ajetu je Bog upotrijebio rije
Aava , koja ukazuje da je Bog spasio njega i njegovu
majku i dao im sklonite, to je jedino moglo biti u vrijeme
raspea.

28
Hazreti Mirza Ghulam Ahmad, a.s., istra`ivao je ovaj
predmet i pronaao da je Isa, a.s., napustio Palestinu i
doao u Indiju u potrazi za izgubljenim plemenima Israela.
injenica koja je zasnovana na historijskim podacima je da
je, nakon to je bio odbijen od Jevreja i njegov `ivot postao
nesiguran u Palestini, hazreti Isa, a.s., digao ruke od njih
da bi otiao u potragu za izgubljenih deset plemena
Israela, ispunjavajui time stara biblijska predskazanja, i
za ovo poduzeo dugo i opasno putovanje u Indiju i Kamir,
gdje je `ivio znamenitim `ivotom do odmaklih godina (od
oko 120) (Kanz al-Ummal, tom 6). Ova izgubljena plemena
Israela su, nakon to su bila ratrkana od Assyriana i
Babylona, `ivjela u Iraku i Iranu; a kasnije, kad su Iranci
pod Dariusom i Cyrusom proirili svoje teritorije dalje
prema istoku, do Afganistana i Indije, ova plemena su s
njima migrirala u ove zemlje.
Kamirci i Afganistanci su potomci izgubljenih
plemena Israela . injenica je posve oita iz hadisa,
historije i zapisanih zabiljeki ova dva naroda. Imena
njihovih gradova i plemena, njihovi obiaji, navike, nain i
stil `ivljenja, odjea, njihove fizike odlike itd. sve nalikuje
jevrejskim. Njihovi prastari spomeni i stari natpisi takoer
podr`avaju ovu tvrdnju. Njihova nauka o narodnom blagu
je puna jevrejskih pria. Samo ime Kamir je zapravo
nastalo od rijei Ka{ir to znai kao Sirija; (ili to izgleda
da je dobilo ime po ka{ ili cu{, unuku Nuha). Sve ove
injenice zasigurno idu u prilog tvrdnji da su Afganistanci
i Kamirci veinom potomci izgubljenih plemena Israela.
Nicholas Notovitch, ruski putopisac, pie u svojoj
knjizi The Unknown life of Jesus (Nepoznati `ivot
Isusa), da je Isus doao u Kamir i Afganistan. Nicholas je
sreo Sir Francisa Younghusbanda na dvoru Maharad`e od
Kamira, blizu Zojil prolaza. Nedavno istra`ivanje o
Isusovim putovanjima na istok pru`a sna`nu potporu
Notovitchevoj knjizi. Profesor Nicholus Roerich u svojoj
knjizi The heart of Asia (Srce Azije) pie: ...mi smo prvo
naletili na neobinu legendu o Isusovoj posjeti ovom
mjestu. Svuda, irom centralne Azije, Kamira, Laddakh i
Tibet oblasti jo uvijek postoji vrsto vjerovanje da je Isus
ili hazreti Isa, a.s., putovao u ovaj dio svijeta. (Glimpses
of World History by Jawahar Lal Nehru (Letimini uvid u
svjetsku historiju).
Ove historijske injenice podupiru nae vjerovanje da
hazreti Isa, a.s., jeste doao u Kamir i da Kamirci jesu

29
potomci izgubljenih deset plemena Israela. Meutim, jo
bolji dokaz Isaove posjete kamirskoj oblasti je da njegov
grob postoji u Khanayar ulici (Srinagar, Kamir). Ova
grobnica, Rauzabal, takoer je poznata kao grob Yuz Asaf,
Nabi Sahiba, [ahzadah Nabi i Isaa, a.s. Sahiba. Prema
dobro ustanovljenim historijskim navodima ovaj Yuz Asaf
je doao u Kamir prije vie od 1900 godina i propovijedao
je u parabolama i koristio je mnoge od parabola zabilje-
`enih u evaneljima. U pouzdanim knjigama historije on je
opisan kao Nabi (poslanik). Nadalje, Yaz Asaf je biblijsko
ime Yasu to znai okupljiva, to je jedno od opisnih
imena Isusa, poto je njegova misija bila da u Gospo-
darevo okrilje okupi izgubljena plemena Israela, kako on
sam ka`e:
Ja imam i druge ovce koje nisu od ovog tora.
Ja moram i njih isto tako dovesti. Oni e
takoer sluati moj glas i tu e postojati jedno
stado i jedan pastir.
(Ivan 10:16)
Slijedei historijski navodi takoer rasvjetljavaju ovu
temu:
Taj grob je opepoznat kao grob poslanika. On
je bio princ koji je doao u Kamir iz strane
zemlje i bio zauzet propovijedanjem Kamir-
cima. Njegovo ime je bilo Yuz Asaf.
(Tarkio Azami, str. 82-85)
Yuz Asaf je pjeaio kroz nekoliko zemalja dok
nije stigao u zemlju zvanu Kamir. On je po
njoj putovao uzdu` i poprijeko, tamo je `ivio i
ostao dok ga smrt nije zatekla.
(Ikmal al-Din, str. 358-359.)
Kamirska legenda, bilo mi je reeno, sadr`i
navod o poslaniku koji je ovdje `ivio i uio, kao
to je i Isus, u parabolama i kratkim priama
koje se u Kamiru ponavljaju do dananjih
dana.
(John Noel-ov ~lanak u Aziji, oktobar, 1930.)
Odatle, Isusov bijeg u Indiju i njegova smrt u
Srinagaru nije strana istini bila ona razum-
no, nauno ili historijski potvrena.
(Tefsir al-Manar, tom 6.)

30
Za dalje prouavanje ove teme vrijedno je proitati
knjigu: Masih Hindustan Main (Isus u Indiji) autora
hazreti Mirze Ghulam Ahmada, a.s., osnivaa Ahmadija
muslimanskog d`emata.
Nema boljeg opisa mjesta gdje su hazreti Isa, a.s., i
njegova majka `ivjeli u miru i spokoju i odatle otili u svoje
vjeno boravite, nego to je opisano kuranskim rijeima:
...zemlja sa uzvi{icama, mirno mjesto s vrelima tekue
vode , to je posve prikladan opis predivne doline
Kamira. Nicholas Notovitch za Kamir ka`e: Dolina
vjenog bla`enstva.
Vrijedno je spomenuti da je narod Kamira prihvatio
Isaa, a.s. Ovdje e se mo`da neko zapitati: ako su Ka-
mirci prihvatili Isaa, a.s., zato je cijela ta oblast sada
puna muslimana. Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednosta-
van: kada je hazreti Isa, a.s., doao, on je takoer dao
radosne vijesti o dolasku hazreti Muhammeda, s.a.v.s. Kad
je poruka islama stigla u ove krajeve, oni su je prihvatili i
cijelo stanovnitvo je prelo na islam. Ako pogledamo kroz
historiju, vidjet emo da se nekada dogaalo da narod
nekog predjela odbije jednu poruku u neko vrijeme, a da je
kasnije cijelo to stanovnitvo prihvati. Posmatramo li
historiju Evrope, uvidjet emo da su njeni narodi na poet-
ku odbili hazreti Isaa, a.s., a da je sada cijelo stanovnitvo
kransko. Mo`e li danas iko zamisliti da je postojalo
vrijeme kada je cijela Njemaka bila protiv kranstva,
kada je cijela Engleska bila protiv kranstva, vrijeme kada
je cijela Francuska bila protiv kranstva, itd.? A sada je
cijela ta oblast pod njihovom kontrolom. Tako se isto
desilo u ovim predjelima, gdje je hazreti Isa, a.s., doao
poslije migriranja cijeli Afganistan i cijeli Kamir su
prihvatili islam, te zbog toga ne nalazimo krane u ovim
predjelima.
O migraciji Isaa, a.s., postoji hadis (kazivanje)
hazreti Muhammeda, s.a.v.s., spomenut u Kanz-ul-ummal,
opse`noj knjizi hadisa. Hazreti Abu Huraira, r.a., tamo
prenosi da je asni Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Uzvi{eni Allah je objavio hazreti Isau: O Isa,
nastavi se kretati iz jednog mjesta u drugo,
tako da mo`da ne bude{ proganjan nakon {to
bude{ prepoznat.
(Kanz-ul-Ummal, tom 2, str. 34)

31
Ovaj hadis takoer objanjava da je Isa, a.s., mogao
imati problema od strane Jevreja ako bi ostao u istom
mjestu i to je razlog zato mu je Allah d`.{. rekao da
napusti to mjesto i ode negdje drugo.
U istoj knjizi postoji hadis prenesenen od D`abira,
r.a.:
Hazreti Isa, a.s., uvijek je putovao, iao je iz
jedne zemlje u drugu, i kad bi pala no, gdje
god bi se zadesio, jeo je rastinje d`ungle i pio
istu vodu.
(Kanz-ul-Ummal, tom 2, str. 71)
Ovaj hadis takoer jasno opisuje migraciju hazreti
Isaa, a.s.

Tano objanjenje rijei nazul


Sada emo se ponovo vratiti naoj glavnoj temi,
odnosno na izraze rafaa (uzdizanje) i nazul (silazak,
spu{tanje, dolazak), vezano za hazreti Isaa, a.s. Ne-
Ahmadi muslimani ka`u da je asni Poslanik, s.a.v.s.,
rekao:
Kakvo e biti va{e stanje kad sin Merjemin
sie meu vas i va{ imam izmeu vas.
(Bukharu, Kitabul-Anbiyya, poglavlje:
Nazul hazreti Isaa, bin Merjem)
Oni ka`u da rije nazul ukazuje da hazreti Isa, a.s.,
mora fiziki doi dolje iz nebeskih visina, iz ega proizilazi
da je on fiziki `iv na nebu i eka vrijeme svog ponovnog
dolaska na Zemlju. Uz to, da je asni Poslanik, s.a.v.s.,
rekao da e doi sin Merjemin, tako da nema sumnje da je
lino hazreti Isa, a.s., ta osoba koja e doi.
Mi se sla`emo da je asni Poslanik, s.a.v.s., upotri-
jebio rije nazul , ali ne postoji nijedan hadis gdje je on
spomenuo da e nazul (silazak) Isaa, a.s., biti s neba. Mi
pozivamo ostale muslimane da poka`u jedan jedini hadis
gdje je asni Poslanik, s.a.v.s., spomenuo da je hazreti Isa,
a.s., i dalje `iv na nebu, ili da je tjelesno otiao na nebo, ili
da e on lino doi natrag s neba. Oni to ne mogu uraditi
jer ne postoji nijedan hadis koji podr`ava njihovu tvrdnju.

32
Dvije stvari u gore navedenom hadisu zahtijevaju dalje
objanjenje: prvo, rije nazul i drugo, rije Ibn-Merjem.
Treba zapamtiti da rije nazul mo`e znaiti on je siao,
ali tu ne mo`e biti nikakvog protezanja u znaenju, koje bi
bilo da je on siao fiziki s neba. Ne postoji ni najmanje
osnove za ovo. Jo jedno od znaenja rijei nazul na
arapskom je spustio se ili do{ao. Ova rije je u arapskom
jeziku koritena za neto to je vrlo va`no za ljude, tako da
to isti~e da je Allah d`.{. lino poslao tog ovjeka ili stvar
za dobrobit ljudskih stvorenja. Ista rije je upotrijebljena
za dolazak asnog Poslanika, s.a.v.s. asni Kuran ka`e:

Allah vam je zaista spustio Opomenu, Posla-


nika, koji vam kazuje Allahove ajete.
(Al-Talak : 11-12)
U ovom ajetu Bog je koristio oblik iste rijei nazul o
dolasku hazreti Muhammeda, s.a.v.s., ali niko ne ka`e da
je asni Poslanik, s.a.v.s., doao dolje fiziki s nebesa.
Morate zapamtiti da je Bog, izmeu svih poslanika,
upotrijebio rije nazul samo za hazreti Muhammeda,
s.a.v.s., da nam uka`e na njegov duhovni status, va`nost
njegovog dolaska i njegovu blizinu Bogu.
Zatim Bog ka`e:

... i Mi smo spustili gvo`|e...


(Al-Hadid : 26)
Mi znamo da gvo`|e nije prosuto ili sputeno na
Zemlju s nebesa. Bog koristi rije nazul za `eljezo zbog
njegove va`nosti u svakodnevnom ljudskom `ivotu.
Premda postoje i drugi metali vie vrijedni od `eljeza,
ljudi su imali najvie dobrobiti od ovog metala i razvoj
ljudske zajednice je najvie ovisan o ovom metalu. Onda
na drugom mjestu Bog koristi istu rije nazul za stoku.
U asnom Kuranu On ka`e:

33
... i On je za vas spustio osam parova stoke.
(Al-Zumar: 7)
Od svih `ivotinja, ljudi su najvie dobrobiti imali od
stoke: od nje pijemo mlijeko, jedemo njihovo meso i koristi-
mo ih u zemljoradnji.
Na drugom mjestu Allah d`.{. ponovo koristi rije
nazul :

O, djeco Ademova, Mi smo vam doista spustili


odjeu...
(Al-Aaraf : 27)
Svako od nas zna da odje}a ne dolazi s neba. Ova
rije je ak bila koritena za sve i za svaku stvar. Allah d`.{.
ka`e:

I ne postoji nijedna stvar, a da kod Nas nisu


njene riznice toga, a Mi to spu{tamo samo s
poznatom mjerom.
(Al-Hid`r : 22)
Odatle izgleda da su sve stvari u prirodi spu{tene od
Boga; zapravo, darovane od Boga, a ipak mi nikada ne
vidimo prosipanje ili sputanje ovih darova i vrijednih
stvari iz neba. Zato rije nazul (silazak, spu{tanje,
dolazak), kad se koristi za dolazak Mesije ne treba imati
drugo znaenje. Ona jedino mo`e naglasiti va`nost,
blagoslove i duhovni znaaj Obeanog Mesije. Ona ni
najmanje nema za cilj da sugerie da e Bog spustiti
hazreti Isaa, a.s. fiziki s neba.

Ibn-Merjem: sin Merjemin


Drugo va`no pitanje je da, ako je hazreti Isa, a.s., ve
umro, i ako je asni Poslanik, s.a.v.s., znao ovu injenicu,
zato je onda u predskazanjima o dolasku Obeanog

34
Imama koristio ime Isa, Ibn-Merjem? Odgovor na ovo
pitanje je da se jedna osoba esto generalno prozove
imenom druge kad postoji upeatljiva slinost izmeu te
dvije osobe. injenica je da su predskazanja religijske
prirode uvijek imala neku podvuenu poruku u sebi.
Osoba sa bogobojaznou u svom srcu (Takwom) uvijek e
pokuati istra`ivati interpretaciju predskazanja, dok e
drugi doslovno slijediti rijei.
U religijskoj historiji ve se pokazalo da su nekada
predskazanja bila namijenjena jednoj osobi, a bila su
ispunjena na drugoj. Prije hazreti Isaa, a.s., Jevreji su
oekivali fiziki ponovni dolazak Elijaha (Ilijasa) s neba,
ali poto se on nije vratio s neba na nain kako su oni to
oekivali, oni su odbili tvrdnju hazreti Isaa, a.s., da je on
bio njihov oekivani Mesija. Oni su ga pozivali da im
poka`e Elijaha kao znak koji je trebao prethoditi njegovom
dolasku, prije nego to bi ga mogli prihvatiti kao svog
Obeanog Mesiju. Hazreti Isa, a.s., odgovorio je da je
predskazanje o ponovnom dolasku Elijaha bilo ispunjeno u
osobi Johna Baptista, to jest Jahje, a.s., koji je doao na
na~in i u duhu Elijaha.
Hazreti Isa, a.s., nije opovrgavao ovo predskazanje,
nego on im je savjetovao da pravilno razumiju to pred-
skazanje i njegov sadr`aj. Jevreji i dalje ekaju na Elijaha
da prvo doe s neba i najavi dolazak oekivanog Mesije.
Na`alost, dananji muslimani podr`avaju upravo isti
koncept i ekaju da s neba doe hazreti Isa, a.s., koji je
prema asnom Kuranu mrtav.
Ovo ekanje je zato jalovo i beznade`no, dok s druge
strane muslimanski ummet i ostali svijet propadaju u
nemoralu i raznim vrstama nesre}a, pokazujui nu`nost i
va`nost reforme religije i moralnih vrijednosti, koje jedino
mogu biti ostvarene o`ivljavanjem vjere u Boga i vra}anjem
ovjeka od materijalizma ka njegovom Stvaraocu, to je bio
zadatak Obeanog Reformatora.
Metaforama obiluju svi jezici. Zar nije injenica da
osoba koja nadilazi druge u vrlinama dobroinstva, meta-
foriki bude nazvana Hatam Tai*? Slino tome, ako je Ibn-
Merjem postao dobro poznata ikona u religijskom krugu,

* Hatam Tai je `ivio prije Muhammeda s.a.v.s. i bio je poglavica


plemena Te. Bio je poznat po svojoj velikodu{nosti, pa je tako svako ko
je velikodu{no tro{io svoj imetak na druge, poslije smrti bio je sim-
boli~no nazvan Hatam Tai.

35
zato onda asni Poslanik, s.a.v.s., ne bi mogao upotrije-
biti ovo ime? Zato, kada je u hadisima navedeno da e
Isaa, a.s., sin Merjemin, doi, to ne treba da bude uzeto
doslovno, nego upravo u metaforikom smislu. Ovaj
predmet je interpretirao veliki uenjak svog vremena,
hazreti Mohyuddin Ibn-Arabi, koji je rekao:

Njegov dolazak u kasnijem dobu bit e s


drugaijim tijelom.
(Tefsir Araisul Bayan, tom 1, str. 262)
Odatle je poku{aj ne-Ahmadi muslimana da doka`u
fiziki `ivot hazreti Isaa, a.s., na nebu, proturjean uenju
asnog Kurana, hadisima i visokom duhovnom statusu
asnog Poslanika, s.a.v.s.
Postoje mnogi razlozi zato je asni Poslanik,
s.a.v.s., koristio ime Isa Ibn-Merjem kad je govorio o
predskazanju dolaska Obeanog Mesije. Prvo, Obeani
Mesija je trebao doi na isti nain kao to je doao i
hazreti Isa, a.s. Drugo, Obeani Mesija se trebao pojaviti
1300 godina poslije preseljenja asnog Poslanika, s.a.v.s.,
upravo kao to se Isa, a.s. pojavio 1300 godina poslije
Musaa, a.s. Tree, Jevreji su bili podijeljeni u mnoge sekte
prije Isaa, a.s. i ovo je zahtijevalo dolazak reformatora koji
je trebao ujediniti razjedinjenu naciju. Slino su i musli-
mani gorko podijeljeni u mnoge sekte, to stvara neophod-
nost za dolazak reformatora koji e ujediniti muslimanski
ummet.
Uz to, jevrejski uenjaci i voe su prije pojave Isaa, a.s.,
postali podmitljivi i zaboravili su svoje du`nosti koje su im
nalo`ene. Na isti nain je muslimansko vo|stvo postalo
podmitljivo i izgubilo svoju valjanost i autoritet nad umme-
tom, iziskujui tako potrebu dolaska Mesije.
Hadis, koji sam napisao na poetku ovog dijela
kazuje da e se Mesija pojaviti izmeu vas. Ovo znai da
e on biti osoba iz muslimanskog ummeta. S druge strane,
muslimani ekaju dvije osobe, Imama Mehdija i Isaa. K
tomu je, u drugom hadisu asni Poslanik, s.a.v.s., rekao
da e Mehdi i Isaa, a.s. biti jedna te ista osoba. On je
kazao:

Mehdi nije niko drugi do Isa, sin Merjemin.


(Ibn-Maa)

36
asni Poslanik, s.a.v.s., dao je ova dva imena istoj
linosti zato to je obeana osoba trebala ispuniti dva
zadatka. Prvo, da muslimane dovede natrag istinskom i
pravom islamu, islamu iz vremena asnog Poslanika isla-
ma, te da presudi meu muslimanima o onome o emu se
razilaze ispravnim interpretiranjem kuranskih poruka i
ponovo ih ujedini. Drugo, on se trebao boriti protiv
kranstva i drugih la`nih vjerovanja izla`ui argumentima
stvarnu ljepotu islama, itd.

37
38
2. dio

Predmet smrti hazreti Isaa, a.s.

U prvom dijelu smo iz asnog Kurana i hadisa


dokazali da hazreti Isa, a.s., nije tjelesno otiao na nebo.
Sada emo u ovom dijelu iz asnog Kurana, hadisa i
drugih navoda dokazati da je zapravo hazreti Isa, a.s.,
umro, kao i svi ostali poslanici ili ljudska bia.
Svi poslanici su prije asnog Poslanika, s.a.v.s., umrli.
Bog ka`e u asnom Kuranu:

A Muhammed je samo Poslanik. Zaista, prije


Njega su pro{li (umrli) poslanici. Ako on onda
umre ili bude ubijen, zar ete se vi okrenuti
natrag?
(Al-Imran : 145)
U ovom ajetu asni Kuran najavljuje preseljenje svih
poslanika koji su se pojavili prije asnog Poslanika, s.a.v.s.
Hazreti Isa, a.s., takoer je bio poslanik, koji je doao oko
600 godina prije asnog Poslanika, s.a.v.s., tako da ni
hazreti Isa, a.s., nije mogao izbje}i smrt.
Iz ovog ajeta se vidi da je dosuena smrt svih posla-
nika mogla biti samo na dva naina: ili prirodnom smru
ili umorstvom. Da je postojao bilo koji trei nain, to bi

39
bilo spomenuto od Boga. injenica je da je ovaj ajet bio
posebno objavljen da obznani smrt Isaa, a.s., poto je
preseljenje drugih vjerovjesnika ve bilo spomenuto u
drugim ajetima. Bog ka`e u asnom Kuranu:

Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik. Zaista,


svi poslanici prije njega su pro{li (umrli). A
njegova majka je bila ~estita. Oboje njih su jeli
hranu.
(Al-Maidah : 76)
Ovaj ajet kazuje da hazreti Isa, a.s., nije bio nita
vie do poslanik, a da su svi poslanici prije njega umrli. On
je bio podlo`an prirodnim zakonima `ivota kao sva druga
ljudska bia. Poznata je injenica da sva ljudska bia
moraju jesti hranu, pa tako i Isaa, a.s. i njegova majka, jer
kad neka osoba prestane jesti, to znai da je mrtva. To se
isto odnosilo i na Merjemu i njenog sina Isaa, a.s., poto
su oboje bili podjednako spomenuti. U ovom ajetu je Bog
spomenuo hazreti Isaa, a.s., i njegovu majku da su oboje
jeli hranu. ta to znai? To znai da oni sada ne jedu
hranu. U drugom ajetu Bog ka`e o svim poslanicima:

A Mi im nismo dali takva tijela da oni ne jedu


hranu, niti su bili vje~ni.
(Al-Anbiya : 9)
Ovaj ajet je jasno objasnio prethodni, tj. da Bog nije
stvorio poslanike s takvim tijelima koja mogu pre`ivjeti bez
hrane. Ako su `ivi, oni moraju jesti hranu, a ako ne jedu
hranu, onda su umrli. Hazreti Isa, a.s., takoer je bio
Bo`iji poslanik, i on nije mogao `ivjeti bez hrane.
Nadalje, tu je jo jedan ajet o istoj temi. Allah d`.{.
ka`e u asnom Kuranu:

40
A mi smo i prije Tebe slali samo poslanike koji
su jeli hranu i hodali ulicama.
(Al-Furkan : 21)
Ovaj ajet takoer objanjava istu tvrdnju, tj. da
poslanici ne mogu pre`ivjeti bez hrane kao ni hazreti Isa,
a.s., koji je bio tek jedan od njih.
Ovdje je jo jedan ajet asnog Kurana koji dokazuje
da su svi poslanici prije asnog Poslanika, s.a.v.s., umrli.
Allah d`.{. ka`e:

Mi nismo dali vje~ni `ivot nijednom ~ovjeku


prije Tebe. Ako Ti onda umre{, ho}e li oni
vje~no `ivjeti?
(Al-Anbiya : 35)
Bog voli asnog poslanika Muhammeda, s.a.v.s., vie
nego bilo koga drugog. Svrha stvaranja svemira jeste dola-
zak asnog Poslanika, s.a.v.s., kao to je reeno u jednom
od hadisa:

Da Ja nisam tebe stvorio, Ja ne bih stvorio niti


svemir.
Odatle, da je bilo koji ovjek zaslu`io da ostane `iv i
uspne se na nebo, to bi bio na asni Poslanik, s.a.v.s. Ako
je on umro, onda su umrli i ostali poslanici.

Prva id`ma (usaglaavanje) drugova asnog


Poslanika, s.a.v.s.: Smrt hazreti Isaa, a.s.
Kada je asni Poslanik, s.a.v.s., umro, njegovi ashabi
(drugovi) bili su paralisani tugom i nepodno{ljivom boli
rastanka. Pogotovu je hazreti Omer bio toliko pogoen

41
tugom da nije mogao prihvatiti da je asni Poslanik, s.a.v.s.,
umro. On je izvukao svoju sablju i proglasio da e ostati bez
glave svako ko ka`e da je asni Poslanik, s.a.v.s., mrtav.
Poeo je govoriti kako je asni Poslanik, s.a.v.s., nestao
privremeno iz njihove sredine, kao to je Musa nestao na
Bo`iji poziv. Kako se Musa vratio svom narodu poslije
etrdeset dana, tako e se i asni Poslanik, s.a.v.s., ponovo
vratiti. Po povratku, on e pozvati na obraun sve one koji su
ga klevetali i koji su se ponaali dvolino prema njemu.
Niko od ashaba se nije usudio opovri i negirati ono to
je Omer rekao. Hazreti Ebu-Bekir nije bio u Medini kad je
asni Poslanik, s.a.v.s., umro. Kad je uo ovu tu`nu vijest
doao je natrag u Medinu. Otiao je na mjesto gdje je le`alo
tijelo asnog Poslanika, s.a.v.s. Podigao je prekriva s njega i
vidio da je umro. Bio je jako pogoen zbog rastanka sa
svojim voljenim prijateljem i voom i njegove oi su se
napunile suzama. Sagnuo se, poljubio Poslanikovo elo i
rekao: Boga mi, ti nee podnijeti vie do jednu smrt.
Gubitak koji je ovjeanstvo podnijelo tvojom smru, vei je
od gubitka koji je pretrpjelo smru bilo kojeg drugog
poslanika. Ti ne treba hvale, i `aljenje ne mo`e umanjiti
sna`ni bol rastanka. Da smo samo mogli sprijeiti tvoj kraj,
mi bismo to uradili naim `ivotima.
Imam Buhari iznosi: Abdullah Bin Abbas je prenio da
je Abu Bakr izaao dok je Omer razgovarao s ljudima. On je
rekao Omeru da sjedne ali je ovaj odbio, tako da su se ljudi
okrenuli prema njemu (Abu Bakru) i napustili Omera. Onda
je Abu Bakr rekao: Ko god je meu vama obo`avao
Muhammeda, neka zna da je Muhammed umro, a ko god je
meu vama obo`avao Allaha, neka zna da je Allah `iv, za
Njega nema smrti. Allah je rekao: I Muhammed je samo
Poslanik. Zaista su svi poslanici prije njega pro{li (umrli.)
(3:145)
Navodilac ka`e: Tako mi Boga, izgledalo je kao da
ljudi nisu znali da je Bog objavio ove rijei dok ih Abu
Bakr nije prouio. Oni su ih u cijelosti nauili tek od
njega; onda su ih recitovali svi koji su to uli. Zatim mi je
Saeed Bin Musayyeb rekao da je Omerr, zaklinjui se
Bogom, rekao da nije znao za ovaj ajet dok ga nije uo od
Abu Bakra. Nakon te spoznaje, njegove noge ga nisu
mogle vie dr`ati, poteturao je i pao u izljevu bola.
(Buhari Kitabul-annabiyye Iia Kisra Wa Qaisara, Musnad

42
Imam Abu Hanifa, str. 188; Hamamul Islamamiyya, str. 54,
Buhari, tom 12, Manaqib Abu Bakr).
Da su ashabi asnog Poslanika, s.a.v.s., u ovoj
situaciji mislili da je hazreti Isa, a.s., bio `iv na nebu 600
godina, oni bi ustali i rekli Ebu Bakru da je pogreno
rei da su svi prethodni poslanici umrli. Svi ashabi koji
su uli ovaj ajet (3:145) ne samo da su ostali nijemi, nego
su se razvedrili njime i otili kroz grad uei ga. Ovo
nedvojbeno dokazuje da su se ashabi slo`ili s Ebu
Bakrovom interpretacijom ajeta da su svi poslanici
prije asnog Poslanika, s.a.v.s., umrli. Ovo je bila prva
id`ma (usaglaavanje) ashabi asnog Poslanika, s.a.v.s.,
a to nedvojbeno potvruje injenicu da je i hazreti Isaa,
a.s., takoer umro.

Rafa (uzdizanje) hazreti Isaa, a.s.,


dogodilo se poslije njegove smrti

Bog ka`e u asnom Kuranu:

Kad je Allah rekao: O Isa, Ja u te usmrtiti i


uzdignut }u te Sebi, i oistit u te od onih koji
ne vjeruju, i postavit u one koji tebe slijede
iznad onih koji ne vjeruju, do Sudnjeg dana.
(Al-Imran : 56)
U ovom ajetu je spomenuto da se Rafa (uzdizanje)
Isaa, a.s., dogodilo poslije njegove smrti. Hazreti Isa, a.s.,
bio je uzdignut Allahu d`.{. nakon smrti, kao i sve druge
pravedne Bo`ije sluge. Rijei uzdii te ili podii te dolaze
poslije rijei usmrtit u te.
U gore spomenutom ajetu upotrijebljena je arapska
rije mutawaffi, koja je izvedena iz rijei tawaffa. Oni ka`u:
Tawaffa Allahu Zaidan, to jest Bog je oduzeo duu
Zeida, odnosno On ga je usmrtio. Kad je Bog subjekat a

43
ljudsko bie objekat tawaffa nema drugo znaenje do
uzimanje due. Ibn-Abbas je preveo Mutawaffi-ke kao
Mumituke, to jest Ja u uiniti da umre (usmrtit u
te) (Buhari). Slino i Zamakhshari, arapski lingvist
visokog ugleda, ka`e: Mutawaffi-ke znai: Ja u te zati-
titi od toga da bude ubijen od ljudi ili da ne bude
ubijen (Kashshaf). Zapravo, svi arapski leksikografi su se
slo`ili da rije Tawaffa , upotrijebljena na naprijed
navedeni nain, ne mo`e imati drugu interpretaciju.
Nijedan primjer ove rijei koritene u bilo kojem drugom
smislu ne mo`e biti naveden iz cijele arapske literature.
Izvanredni uenjaci i komentatori kao to su: Ibn-Abbas,
Imam Malik, Imam Buhari, Imam Ibn-Hazm, Imam Ibn-
Qayyim, Qatadah, Wahab i drugi imaju isti pogled. Rije
Tawaffa je upotrijebljena na 25 razliitih mjesta u Kuranu
i na 23 mjesta ona znai uzimanje due u vrijeme smrti.
Samo na dva mjesta njeno znaenje je oduzimanje due u
vrijeme spavanja; ali je ovdje uz to dodana rije koja
pobli`e oznaava rije spavanje ili no (6:61; 39:43). Nije
mogue negirati injenicu da je hazreti Isa, a.s., mrtav.
Kao to smo spomenuli, rije Tawaffa , upotrijeb-
ljena je mnogo puta u asnom Kuranu sa znaenjem
smrti. Hazreti Mirza Ghulam Ahmad, osniva Ahmadija
muslimanskog d`emata, pozvao je sve svoje protivnike da
iznesu bar jedan primjer iz asnog Kurana, hadisa ili od
arapskih leksikografa, gdje rije Tawaffa , kada je Bog
subjekat a ljudsko bie objekat, ima drugo znaenje, a ne
uzimanje due. Niko nije prihvatio ovaj poziv, niti e iko
biti u stanju da to doka`e.
Bog ka`e asnom Poslaniku, s.a.v.s.:

Da mi Tebi mo`emo pokazati ovo upozorenje


kojim smo ih upozorili ili Ti dadnemo smrt
(zapravo) }e se oni nama vratiti.
(Junus : 47)
U ovom ajetu je ista rije Tawaffa je bila upotrijeb-
ljena za asnog Poslanika, s.a.v.s., i svako shvata ta je to
znailo. Mi ne razumijemo zato ljudi `ele drugo znaenje
kad je ista rije upotrijebljena za Isaa, a.s. Ovo samo
odra`ava da ovakvi muslimani nemaju potovanja i ljubavi

44
prema asnom Poslaniku, s.a.v.s., i `ele slijediti kransko
uenje. Ponovo Bog ka`e u asnom Kuranu, navodei
molitvu Musaovih sljedbenika:

Gospodaru na, prospi na nas sabur (strplje-


nje) i daj da umremo kao muslimani.
(Al-Aaraf : 127)
Ista rije Tawaffa spomenuta je i u ovom ajetu i
znai smrt. Molimo vas, uinite pravdu asnom Kuranu, i
ne mijenjajte znaenje njegovih izreka kao to su to Jevreji
uradili u Bibliji.

Iskaz hazreti Isaa, a.s.


o svojoj smrti
Ajeti asnog Kurana, koje smo spomenuli, bez ikakve
sumnje su dokaz smrti hazreti Isaa, a.s. Sada emo navesti
drugi navod iz asnog Kurana u kojem je Isa, a.s. lino
priznao svoju smrt. Bog ka`e u asnom Kuranu:

45
A kad e Allah rei: O Isa, sine Merjemin, jesi li
ti rekao ljudima: Uzmite mene i moju majku za
dva boga pored Allaha? On e odgovoriti: Ti si
~ist (od onog {to Ti ne doli~i) ja nisam mogao
re}i takvu stvar koju nisam imao pravo; da sam
ja to rekao, Ti bi to zasigurno znao. Ti zna{ {ta je
u mom srcu, a ja ne znam {ta je kod Tebe. Samo
Ti sigurno zna{ sve nevidljive stvari; Ja im nisam
rekao ni{ta osim onog {to si mi Ti naredio:
obo`avajte Allaha, mog i va{eg Gospodara; i ja
sam bio svjedok nad njima dokle sam ostao
me|u njima, a kad si me Ti usmrtio, Ti si nad
njima bdio, i Ti si Svjedok nad svim stvarima.
(Al-Maidah : 117-118)
Ova dva ajeta pokazuju konverzaciju izmeu Boga i
Isaa, a.s. na Sudnjem danu. Va`no je itati odgovor hazreti
Isaa, a.s.: ...ali poto si mi ti duu uzeo (usmrtio me), Ti si
nad njima bdio... Na pitanje Boga da li je on svoj narod
uio trojstvu, Isaovo negiranje je navedeno jasnim rijeima.
On dalje ka`e da on ak ne zna o tome ta su oni pripisivali
Bogu na ovom svijetu. Ova konverzacija jasno pokazuje da je
hazreti Isa, a.s., zauvijek napustio ovaj svijet i da ne mo`e
imati bilo kakve odgovornosti za svoje sljedbenike poslije
svoje smrti. Ako bi se on jednom vratio prije Sudnjeg dana
na ovaj svijet, on bi saznao da je njegov narod zalutao i on ne
bi odgovorio da ne zna {ta se sa njegovim narodom de{avalo
poslije njegove smrti.
A s njegovom smru, kranstvo je poelo obo`avati
njega kao Bo`ijeg sina, i koncept trojstva se poeo iriti,
pribavljajui tako ostvarenje predskazanja asnog Kurana.
Iskrivljenost kranskih vjerovanja je izriito navedena u
asnom Kuranu:

Doista ne vjeruju oni koji ka`u: Allah je


Mesih, sin Merjemin.
(Al-Maidah : 73)

Oni sigurno (tako|er) ne vjeruju koji ka`u:


Allah je jedan od trojice.
(Al-Maidah : 74)

46
Sadanje stanje kranstva vrlo jasno odra`ava
istinitost asnog Kurana, dokazujui tako da je Isaa, a.s.
umro i da su njegovi sljedbenici izgubili svoj ispravan put.

Objanjenje ovih rijei u hadisima


Muhammeda, s.a.v.s.
asni Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Na Sudnji dan neki ljudi mog ummeta bit e
odvedeni na lijevo (prema D`ehennemu). Onda
u ja rei: Ovi su moji drugovi! Onda e biti
reeno: Oni su se odmetnuli (od islama)
otkako si se od njih rastao! Ja }u potom re}i
kao {to je rekao dobri rob Isa, sin Merjemin: Ja
sam bio svjedok nad njima dok sam bio meu
njima, ali otkad si mi Ti duu uzeo, Ti si bio
Onaj Koji je bdio nad njima.
(Buhari Kitabut Tefsir)
asni Poslanik, s.a.v.s., upotrijebio je iste rijei koje
su navedene kao odgovor hazreti Isaa, a.s. pred Bogom,
dajui tako dalju potporu injenici da je hazreti Isa, a.s.
mrtav kao i asni Poslanik, s.a.v.s.

Objanjenje jednog va`nog ajeta


Mi smo sa razliitih aspekata dokazali smrt hazreti
Isaa, a.s., dr`ei se okvira Kurana. Sada u vam objasniti
ajet asnog Kurana koji nai neistomi{ljenici koriste u
dokazivanju drugaijeg:

I nema nijedne (grupe) meu sljedbenicima


Knjige a da nee vjerovati u njega prije svoje
smrti; a na Sudnjem danu on (Isa) e biti
njima svjedok.
(Al-Nisa : 160)

47
Neahmadi muslimani ka`u da ovo zna~i da, poto
Jevreji u ve}ini nisu vjerovali u Isaa, odatle on mora biti `iv
na nebu u svom fizikom tijelu, da bi ih sve, poslije silaska s
neba u zadnjim danima, preokrenuo u vjernike. I onda e ga,
kad hazreti Isa, a.s., doe natrag, svi i svaki Jevrej prihvatiti.
Mi emo ovdje dokazati iz nekih drugih ajeta da je ova
tvrdnja pogrena, premda rijei ovog ajeta ni na koji nain ne
pokazuju da je Isa, a.s. `iv na nebesima. Zaboravlja se da,
ako pretpostavimo da je hazreti Isaa, a.s. `iv, ak i onda svi
Jevreji ne mogu vjerovati u njega zato to su mnoge
generacije njih pomrle a da se nisu srele sa hazreti Isaom. Je
li bilo koja spomenuta generacija ostala `iva i eka li na
njega? U dananjem svijetu ak ni ovdanji krani ne ekaju
nekog Isaa, a.s. ili Mesiju. Ja predla`em da pogledate
slijedei ajet iz asnog Kurana:

Ne, nego je Allah ova (srca Jevreja) zapeatio


zbog njihovog nevjerovanja, zato oni ne vjeruju
nego malo.
(Al-Nisa : 156)

Zato smo Mi ubacili neprijateljstvo i mr`nju


meu njima (kranima) do Kijametskog dana.
(Al-Maidah : 15)

Kad je Allah rekao: O Isa, Ja u te usmrtiti... i


postavit u one koji tebe slijede iznad onih koji
ne vjeruju, do Sudnjeg dana.
(Al-Imran : 56)

48
Ovi ajeti jasno pokazuju da nikada svi Jevreji nee
vjerovati u Isaa, i odatle je interpretacija neahmadi musli-
mana potpuno pogrena.
Mi vam `elimo predstaviti dvije interpretacije ovog
ajeta. Taan prijevod glasi: I nema nijedna (grupe) meu
sljedbenicima Knjige a da nee vjerovati u njega (njegovo
raspe}e) prije svoje smrti; a na Sudnjem danu on }e biti
svjedok njima.
Ono to kuranski ajet postavlja, jeste da e svaki
Jevrej i kranin i dalje nastaviti da vjeruje da je hazreti
Isaa, a.s. umro na kri`u. Jevreji tako vjeruju zato to `ele
da poka`u da je Bo`ije prokletstvo palo na Isaa (Deute-
ronomy, 21:23), dok krani tako vjeruju zato to `ele
potvrditi doktrinu iskupljenja (Galadanina, 3:13). Tako i
jedni i drugi nastavljaju da se dr`e ovog apsurdnog i
neosnovanog vjerovanja (Isaove smrti na kri`u) povrh svih
rezona i ustanovljenih historijskih injenica. Nastojanje da
se doka`e da rijei La juminenna bihii qabla mautehii
znae da e svaki pojedinac meu sljedbenicima Knjige
vjerovati u njega prije njegove smrti, posve je apsurdno.
Druga interpretacija ovog ajeta je: Spomenuti ajet se
esto prevodi u gore navedenom smislu: Ne postoji ni
jedan meu sljedbenicima Knjige a da nee vjerovati u
njega prije njegove smrti. Naglaena rije jedan nije
doslovno spomenuta u ajetu, nego se samo podrazumijeva.
Da je to bilo spomenuto, ajet bi glasio drugaije.
Rije koja je naglaena sama se podrazumijeva. Mi
predla`emo da umjesto podrazumijevane rijei Ahad
(jedan) razmotrimo rije Fariik, to jest grupa, kao rije
koja se podrazumijeva. U tom sluaju bi prijevod bio: I ne
postoji nijedna grupa ili sekta meu sljedbenicima Knjige
a da nee vjerovati u njega (Isaa) prije njegove smrti.
Ovo onda upuuje na to da je Isaa, a.s. morao
emigrirati u zemlju nastanjenu izgubljenim plemenima
Israela, i tako ispuniti svoju misiju dostavljajui svoju
poruku svima od dvanaest plemena (stada) kue Israela,
koji su primili njegovu poruku i vjerovali u njega. Ovaj
pogled je nadalje potpomognut predskazanjem hazreti
Isaa, a.s. u kojem je tvrdio da e ii u potragu za
izgubljenim ovcama kue Israela (Matej, 15:24). On otiao
tamo gdje su ga svi ljudi prihvatili prije njegove smrti i
time je njegovo predskazanje bilo ispunjeno.
49
Smrt hazreti Isaa, a.s., navedena u hadisima
asnog Poslanika, s.a.v.s.

Mi smo iz asnog Kurana dokazali da je hazreti Isa,


a.s. umro. Sada emo o ovom diskutovati kroz proua-
vanje i analiziranje hadisa.
1. asni Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Da su Musa i Isaa `ivi oni ne bi imali izbora
nego da me slijede.
(Zurqani, tom VI, str. 54, Tefsir al-Bahrul Mahit)
Ovaj hadis je posve jasan i odra`ava vjerovanje asnog
Poslanika, s.a.v.s., da su obojica, i Musa i Isaa, a.s. umrli.
Meutim, da su bili `ivi u to vrijeme ne bi imali drugog
izbora nego prihvatiti islam pod uputom asnog Poslanika,
s.a.v.s.
2. U toku svoje posljednje bolesti, asni Poslanik,
s.a.v.s., je rekao svojoj kerki Fatimi:
Isa, sin Merjemin, `ivio je oko 120 godina.
(Kanzul Ummal)
Nepotrebno je objanjavati zakljuak iz gornjeg hadisa.
3. asni Poslanik, s.a.v.s., hvalio je Uzvienog Allaha i
veliao Ga, a onda je rekao:
O vi ljudi, bilo mi je reeno da se bojite smrti
svog poslanika. Je li ijedan poslanik koji je bio
poslan prije mene imao KHULUUD - vjeni
`ivot, da bi i ja trebao `ivjeti s vama zauvijek?
Vidite, ja idem da se sretnem s mojim Gospo-
darom, i vi ete se zasigurno sresti sa mnom.
Dakle, ja vas savjetujem u vezi sa Muhad`irin
(onima koji preseljavaju).
(Kutabul-Mustafa-no, 565)
U ovom hadisu Muhammed, s.a.v.s., rekao nam je da
prije njega nije bilo ni jednog jedinog poslanika kome je Bog
dao vjeni `ivot. Nadalje, u noi Mirad`a, asni Posla-nik,
s.a.v.s., je sreo mnoge poslanike koji su umrli prije njega, a
hazreti Isaa, a.s. i Jahju, a.s. je sreo na drugom nebu
(Buhari, Muslim). Svi ovi poslanici su umrli i tako i Isa a.s.
jer ^asni Poslanik nije ni{ta posebno rekao o njemu nego ga
je nabrojao skupa sa ostalima. Ako je on bio `iv, {ta je onda
on radio tamo sa onima koji su umrli? Jer, ^asni Kuran ka`e
da je izme|u `ivih i mrtvih barijera i oni su razdvojeni.

50
3. dio

Onaj ko umre nikada se vie ne vraa


na ovaj svijet

Premda je hazreti Isa, a.s. umro, neki ljudi rasprav-


ljaju da je, meutim, Bog Qadir Svemogu, i odatle
mo`e dovesti Isaa, a.s. natrag na ovaj svijet. Ovo je ponovo
apsurdna ideja i ovo je neto to Bog nije radio ak ni za
svog najmilijeg poslanika, Muhammeda, s.a.v.s. Zapravo,
Bog ne kri Svoje vlastite zakone prirode. On je u asnom
Kuranu rekao:

I ti nikada nee{ nai promjene u Allahovom


sunnetu (propisu).
(Al-Ahzab: 63)

Ako Svemogui Bog nije promijenio Svoje zakone


zbog Muhammeda, s.a.v.s., niti zbog bilo koga drugog,
zato bi onda On trebao mijenjati Svoje zakone zbog ovih
nerazumnih, kratkovidih mullasa (hod`a). Ja u ovdje
navesti jo nekoliko ajeta iz asnog Kurana o gore
navedenom predmetu:

Onda nakon toga vi zaista umirete. Onda }ete,


sigurno, na Sudnji dan biti o`ivljeni.
(Al-Muminun : 16-17)

51
A iza njih (mrtvih) je barijera do dana kad e
biti ponovo o`ivljeni.
(Al-Muminun : 101)
U ovom ajetu nam je Bog rekao da postoji barijera
izmeu ljudi ovog svijeta i mrtvih. Niko nee biti u stanju
da pree tu barijeru i ona e ostati do Kijametskog Dana.

I zabranjeno je za naselje koje smo Mi uni{tili


da se oni ne mogu vratiti.
(Al-Anbiya : 96)

Nepovrediv Bo`anski zakon je da mrtvi nikada nisu


poslani natrag na ovaj svijet. Oni, koji odu sa ovog svijeta,
rastaju se od njega zauvijek.
Jedan hadis ini ovu stvar jo jasnijom. asni Posla-
nik, s.a.v.s., nam je rekao u vrijeme bitke na Uhudu, kad je
otac hazreti D`abira bio {ehid i kad mu je Bog obeao dati
ta god bude tra`io. On je tra`io od Boga da mu ponovo
dadne `ivot, da mo`e da se bori za Islam i da ponovo bude
ubijen. Bog mu je dao odgovor: To je nemogue zato to je
Moja odluka da onaj ko je mrtav nikada ne dolazi natrag
na ovaj svijet. (Tirmizi)
Da li trebamo iznositi jo{ bilo kakav argument poslije
ovog hadisa? Zasigurno NE za osobu koja ima bogobojaz-
nost u svom srcu.

Je li Isa, a.s., davao `ivot mrtvima?


Drugo uobiajeno vjerovanje jeste da je hazreti Isa,
a.s., davao `ivot mrtvima na ovom svijetu. Ovakvo vjero-
vanje je upravo opreno cijelom kuranskom uenju. Oni
koji to vjeruju zapravo nisu razumjeli ove metafore. Svi
Bo`iji poslanici su doli da daju duhovni `ivot duhovno

52
mrtvim ljudima. Oni su duhovni ljekari; oni daju vid onima
koji su izgubili duhovno ulo, i sluh onima koji su duhovno
nijemi, i oni daju nazad `ivot onima koji su duhovno mrtvi.
udesna moralna transformacija koju Bo`iji vjerovjesnici
naprave u `ivotima svojih sljedbenika, u duhovnoj je
terminologiji nazvana uzdizanje mrtvih u `ivot. Iste rijei
su upotrijebljene u asnom Kuranu za asnog Poslanika,
s.a.v.s., Bog ka`e:

O, vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kad


vas pozove da vam dadne `ivot.
(Al-Anfal : 25)
Je li ispravno kad Bog koristi istu rije za Muha-
mmeda, s.a.v.s., da to oni uzimaju u duhovnom smislu, a kad
su ove rijei upotrijebljene za Isaa, a.s., da ih oni uzimaju
doslovno i vjeruju da je hazreti Isa, a.s., u fizikom smislu
davao `ivot mrtvima.
Ovdje nai neistomi{ljenici ponovo iznosei svoje
argumente ka`u da je Allah QADIR svemogu. Jedno-
stavan odgovor na ovo je da mi vjerujemo da Bog jeste
QADIR, meutim, On ne bi nikada upotrijebio Svoju mo
da prekri Svoje vlastite zakone. On ima mo da primijeni
Svoj atribut moni, da uzdigne Mesiju iz ummeta Muha-
mmeda, s.a.v.s., a ne 2000 godina starog Mesiju Bani-
Israila. Ako Bog nije mogao nai nikakvog muslimana
vrijednog da bude postavljen za Mesiju, onda bi On doveo
natrag Svog najvoljenijeg poslanika, hazreti Muhammeda,
s.a.v.s.

Je li muslimanski ummet ikada imao ID@MU


(saglasnost) o vjerovanju u `ivot
hazreti Isaa, a.s.?
Od poetka islama bilo je mnogo velikih musliman-
skih uenjaka koji su imali vrsto vjerovanje da je hazreti
Isaa, a.s., sin Merjemin, zaista umro prirodnom smru. Mi
smo ve spomenuli prvu ID@MU ashaba Muhammeda,
s.a.v.s. Danas su muslimani podijeljeni u mnoge sekte i to

53
tako gorko podijeljeni da jedni druge nazivaju kjafirima i
nikada se nee slo`iti, ak ni oko definicije muslimana -
kako se onda mogu slo`iti o bilo ~emu? Jako se mnogo
mitova i potpuno pogrenih koncepata i vjerovanja uvuklo
u muslimanski ummet.

Sada emo vam iznijeti neke od izreka velikih uenja-


ka islama.

1. Hazreti Imam Hasan, unuk asnog Poslanika,


s.a.v.s., rekao je o smrti svoga oca: Moj otac (hazreti Ali)
umro je iste noi, to jest 27. dana ramazana kad je umro i
hazreti Isa, sin Merjemin. (Tabaqat Al Kabir, tom 13, od
Ibn-e-Saada).

2. Hazreti Imam Malik: pisac knjige Mad`maul


Bihar je rekao: Iako mnogi ljudi ka`u da hazreti Isa nije
umro, hazret Imam Malik je govorio da je Isa umro.
(Mad`maul Bihar)

3. Hazreti Ibn-e-Hazm je uzeo doslovno znaenje


izraza Fallama Tawaffaitani (5:118) i rekao da to znai
da hazreti Isaa, a.s. jeste umro. (Komentar Jalalain,
podbiljeka izraza 118, dio 5.)

4. Allama [aukani je napisao da izraz Fallama


Tawaffaitani ukazuje da je Svemogui Allah uzdigao
hazreti Isaa, a.s. poslije njegove smrti. (Fathul Qadir
Qalmi, str. 4)

5. Hazreti Ibn-i-Arabi je, objanjavajui izraz Bal


rrafaahu Allahu ilejhi (4:159), napisao da ovo znai da je
dua hazreti Isaa, a.s. bila uzdignuta da sretne Svemo-
gueg Allaha na buduem svijetu, a da e se u kasnijem
dobu hazreti Isaa, a.s. pojaviti metaforiki u osobi nekoga
drugog. (Tefsir Hazreti Ibn-i-Arabi, str. 65)

Svi ovi uglednici su dobro poznati u islamu i bili su


veliki uenjaci islama. Oni su imali isto vjerovanje kao to i
Ahmadija d`emat ima usaglaeno (Id`ma) vjerovanje o
`ivotu i smrti hazreti Isaa, a.s. Ako neahmadi muslimani
nas zbog ovog vjerovanja nazivaju nevjernicima, {ta }e
onda re}i o ovim velikim u~enjacima islama iz pro{losti?

54
Kako je pogreno vjerovanje o `ivotu hazreti Isaa,
a.s., dospjelo meu muslimane?

Ako nam ^asni Kuran i hadis ka`u da hazreti Isa


a.s. jeste umro, onda je va`no pitanje kako i kada se ovaj
pogre{an koncept o `ivotu Isaa a.s. uvukao meu musli-
mane. Da bismo odgovorili na ovo pitanje, trebamo pro-
uavati i analizirati historiju ranih muslimana.
Kada je islam do`ivio pobjedu svuda okolo, hiljade za
hiljadama krana je prelo u okrilje islama. Ovi novi
muslimani su sa sobom donijeli vlastitu tradiciju i prie, i
tokom vremena su mnoge od njih postale dio vjerovanja
muslimana.
Novopridoli (iz kranstva) su imali duboku ljubav
prema hazreti Isau, a.s. i kad god bi u asnom Kuranu ili
hadisu pronali bilo ta o Isau, a.s., poinjali bi o tome
davati nova objanjenja. Naprimjer, u asnom Kuranu
Bog ka`e da je Isa, a.s., davao `ivot mrtvima. To
jednostavno znai da je on davao duhovni `ivot onim
ljudima koji su bili duhovno mrtvi, kao to su inili i svi
drugi poslanici. U asnom Kuranu je upotrijebljena ista
rije za Muhammeda, s.a.v.s., kad ka`e da se odazovemo
kad vas on zove onom {to }e vas o`ivjeti, to jest, da
posluamo njegov poziv. Ali ovi ljudi vjeruju da je hazreti
Isa, a.s., fiziki davao `ivot mrtvim ljudima. Na isti nain
su, kada su nalazili na neki drugi navod o Isau, a.s., kao
npr. da je on sam stvarao neke stvari, poeli u to vjerovati
u doslovnom smislu. Isti fenomen se dogodio o vjerovanju
o `ivotu hazreti Isaa, a.s. U kranstvu su oni ve vjerovali
da e isti hazreti Isa, a.s., doi lino natrag sa istim
fizikim tijelom. Kad su ovi ljudi prili islamu, oni su
pronali predskazanja da e Mesija doi u kasnijem dobu.
Uz to su, takoer, bili zavedeni arapskom rijeju nazul
(silazak). Kad su ova dva razliita koncepta, koji su
dolazili iz dvije razliite zajednice, bili pomijeani, bio je
stvoren dananji koncept o Isau, a.s.
Ako prouavamo historiju starijih religija, pronai
emo jedan isti fenomen koji ih prati. Svaku religiju ljudi
na poetku pobijaju pod izgovorom: Kako mo`emo
zaboraviti vjeru i tradiciju naih predaka? A i kad
prihvate novu religiju i dalje pokuavaju sauvati svoju
staru tradiciju. asni Kuran iznosi ovu situaciju slije-
deim rijeima:

55
A kad im se ka`e: Slijedite ono to je Allah
objavio , oni ka`u: Ne, mi slijedimo ono na
~emu smo na{li svoje pretke.
(Lukman : 22)
Meutim, odgovor od Boga je:

ta! ak i kad bi ih ejtan pozivao kazni ras-


plamsale vatre?
(Lukman : 22)
Nije teko razumjeti zato su pogreni koncepti
dospjeli meu muslimane. I ovo je stvorilo potrebu za
pojavom Reformatora. To je razlog to je asni Poslanik,
s.a.v.s., predskazao da e se u kasnijim danima pojaviti
Obeani Mesija i Imam Mehdi i da e oistiti i ukloniti
neistoe sa svijetlog lica istinskog islama.

56
4. dio

Dolazak (nazul) Obeanog Mesije i Mehdija

Prouavaju}i predskazanja iz Kurana i hadisa o


dolasku Mesije i Imama Mehdija, uviamo da e zapravo
musliman, pobo`an i istinski odan Bogu, biti odreen za ove
obje slu`be. Fizike osobine hazreti Isaa, a.s., i Obeanog
Mesije, kako ih je opisao asni Poslanik, s.a.v.s., u Buhari,
nisu istovjetne, i to je dokaz da su oni zapravo dvije razliite,
a ne jednake osobe i ne jedna te ista osoba. tavie, asni
Poslanik, s.a.v.s., je to dalje pojasnio, govorei da e on biti
izmeu vas, to jest, on nee biti poslan s neba niti e biti
stari Isa, sin Merjemin, koji je mrtav.

Svi nasljednici Muhammeda, s.a.v.s., moraju biti iz


Njegovog ummeta

Bog ka`e u asnom Kuranu:

Allah je ~vrsto obeao onima od vas koji vjeruju


i ine dobra djela, da e ih On sigurno odrediti
halifama (nasljednicima) na Zemlji, kao to je
odredio halife (nasljednike) onih prije njih.
(An-Nur : 56)

Ovdje je Bog obeao da e On izabrati nasljednike


hazreti Muhammeda, s.a.v.s., kao to je izabrao nasljed-
nike prethodnih poslanika. Prema asnom Kuranu,

57
ummet hazreti Muhammeda, s.a.v.s., slian je ummetu
Musaa, a.s. Mi znamo da je poslije smrti Musaa, a.s., Bog
poslao mnoge nasljednike u njegovom ummetu, kao to su
Harun, Zekerijja, Jahja itd. Ovi nasljednici nisu donijeli
nikakvu novu knjigu. Oni su slijedili Stari zavjet. Bog je
poslao hazreti Isaa, a.s., na kraju ummeta Musaa, a.s. Bog
je obeao isti fenomen hazreti Muhammedu, s.a.v.s. Tako
je muslimanskom ummetu bio obean Mesija koji e se
pojaviti u kasnijem dobu, i koji e ispuniti predskazanja.
U gornjem ajetu, rije kma znai u slinom stilu.
Da sada vidimo neke slinosti izmeu ummeta Musaa, a.s.,
i ummeta Muhammeda, s.a.v.s. Obojici su bile date knjige
za uputu njihovih sljedbenika; obojica su se trebala boriti
protiv vlastitih neprijatelja; obojica su bili prisiljeni migri-
rati iz svojih domovina; i obojici je bilo dato obeanje o
pojavi Mesije na kraju njihovog ummeta. Rije minkum u
gornjem ajetu znai izmeu vas. Ovo predvianje nagla-
ava da e nasljednik koji e se pojaviti biti iz musliman-
skog ummeta, a NE neko izvana.
Druga va`na stvar jeste ta je Bog rekao o ummetu
Muhammeda, s.a.v.s.:

Vi ste najbolji ummet stvoren za dobrobit


ovjeanstva.
(Al-Imran : 111)

Nije li strano vjerovati da najbolji ummet, kako je


opisano u asnom Kuranu, ne mo`e proizvesti pobo`nu
osobu vrijednu da postane nasljednik, i na taj nain zapra-
vo odbijati predskazanje asnog Kurana?

Spominjanje oekivanog Mesije u hadisu

Vjerovjesnik Allahov, mir i blagoslovi Allahovi neka


budu na njemu, rekao je:

Kakvo e biti va{e stanje kad sin Merjemin


si|e me|u vas i va imam, izmeu vas.
(Buhari)

58
Ovaj hadis jasno kazuje da e Mesija biti poslan
izmeu muslimana. On e biti imam muslimana, kao to je
reeno Imaamukum minkum. asni Poslanik, s.a.v.s., je
koristio rije sin Merjemin, i mi smo ve objasnili da je on
ovo upotrebio zbog nekih slinosti izmeu dvojice Mesaja.

Razliite odlike obojice Mesija


asni Poslanik, s.a.v.s., rekao je da, ne samo da e
Mesija biti iz njegovog vlastitog ummeta, nego nam je
takoer kazao dvije razliite odlike obojice Mesija. asni
Poslanik, s.a.v.s., nam je o hazreti Isau, a.s., rekao
slijedee:

Ja sam vidio Isaa, Musaa i Ibrahima; Isa je bio


crvene puti, kovrd`ave kose i irokih grudi.
(Sahih-Buhari, Kitab-Al-Mirad`)
Da sada proitamo drugi hadis gdje je asni Posla-
nik, s.a.v.s., rekao:
I vidio sam se noas u snu kod Kabe, kad li
ono sme| ovjek, kako najljep{e mo`e biti sme|
~ovjek, uvojak mu pada na ramena, kose
za~e{ljane, a iz glave mu kaplje voda... Ja sam
pitao: Ko je ovo? Oni su odgovorili: Ovo je
Mesih, sin Merjemin.
(Buhari)
Stvar bi sada trebala biti jasna. U jednom hadisu je
asni Poslanik, s.a.v.s., objasnio odlike hazreti Isaa, a.s., a
u drugom je objasnio odlike Obeanog Mesije.
U drugom hadisu je takoer spomenuo Dajjaal-a, i
ovaj hazreti Isaa, a.s. bi trebao da se bori protiv ovog
DAJJAL-a. Ovo je takoer jasan znak da je Bog pokazao
hazreti Muhammedu, s.a.v.s., dvije razliite osobe. Na ovaj
nain je on objasnio svom ummetu da ne budu zavedeni
rijeima Isa, sin Merjemin i da e Mesija, koji je trebao
doi, imati drugaije fizi~ke odlike. U skladu s ovom slikom
mi presuujemo da hazreti Mirza Ghulam Ahmad, a.s.,
jeste taj oekivani Mesija i da je u njegovoj osobi Bog
ispunio predskazanje o oekivanom Mesiji.

59
60
Zakljune napomene i molitve
Mi smo dokazali iz asnog Kurana, hadisa i neke
islamske literature da hazreti Isa, a.s., nije iao svojim
fizikim tijelom prema nebu i njegovo Rafa se dogodilo
kao i Rafa svih drugih pobo`nih ljudi. Mi smo takoer
naveli neke navode iz asnog Kurana i hadisa da je
hazreti Isa, a.s., umro prirodnom smru. A kad neko umre,
on nikada tjelesno nee doi natrag na ovaj svijet. Takoer
smo objasnili, iz asnog Kurana i hadisa, da e se svi
nasljednici Muhammeda, s.a.v.s., pojaviti unutar njegovog
vlastitog ummeta. Onda nam je asni Poslanik, s.a.v.s.,
objasnio odlike dvaju drugaijih Mesija. Sve ove injenice
dokazuju da je pogreno vjerovati da e oekivani Mesija
biti stari Isa, poslanik Bani-Israel (iz plemena Israela).
Ja `elim zamoliti svoju brau Bosance da razmisle o
sadanjem stanju svog religijskog vjerovanja i tradicije.
Nai preci su umrli ekajui Mesiju, i mi emo mo`da
takoer pomrijeti a da ne sretnemo Mesiju. Nikakav Isaa,
a.s., nee doi s neba da rijei nae probleme. Mi treba da
otvorimo oi i svoja srca, i da tragamo za istinom asnog
Kurana. Naa sudbina se nikada nee promijeniti, osim
ako ne volimo asnog Poslanika, s.a.v.s., na nain kako
nas ui asni Kuran.
Upravo je `alosno da je, u prolosti, na desetine
hiljada muslimana bilo prevedeno u kranstvo zbog
njihovog pogrenog koncepta. Mi }emo tako|e, mo`da,
izgubiti sebe ili nae budue generacije slijedei zlobnu i
proraunatu emu kranskih misionara, koji su u nau
vjeru posijali sjemena mitova i izopaenih koncepata o
Isusu.

61
Mi ponizno inimo molitvu Uzvienom Allahu da
Svemogui Bog otvori srca naih italaca da prihvate
istinu. Sada je dolo vrijeme da napravimo poduzetan
korak i krenemo naprijed, da prihvatimo Mesiju i da
slijedei njegova uenja oistimo svoje due i pribli`imo
se Bogu. Tako emo zaslu`iti Njegov blagoslov i pomo
za svoje dobro na ovom i na buduem svijetu.
Ja zavravam svoju molbu s malim navodom iz
pisanja Obeanog Mesije, hazreti Mirze Ghulam Ahmada,
a.s.:
Silazak Obeanog Mesije s neba je la`na tvrdnja.
Zapamtite vrlo dobro da niko nikada nee doi s neba. Svi
nai protivnici koji danas `ive umrijet e, a niko od njih
nee nikada vidjeti Isaa, sina Merjeminog, da silazi s neba;
onda e njihova djeca koja su ostala poslije njih takoer
pomrijeti, a niko izmeu njih nee nikada vidjeti Isaa, sina
Merjeminog, da dolazi s neba, i onda e djeca njihove
djece isto tako pomrijeti i oni takoer nee vidjeti sina
Merjeminog da se sputa s neba. Onda e Bog izazvati
veliku zabrinutost u njihovim srcima da je vrijeme
prevlasti kri`a prolo i da je svijet poprimio drugu boju ali
da Isa, sin Merjemin, jo nije siao s neba. Onda e
odjednom mudri meu ljudima omrznuti ovo vjerovanje i
tri stoljea od danas nee proi kad e oni koji su oekivali
dolazak Isaa, bili oni muslimani ili krani, ostati bez nade
i bez misli o ovom i oni e napustiti ovo la`no vjerovanje. I
u svijetu e biti jedna vjera i jedan voa. Ja sam doao da
posijem sjeme, ono je bilo zasaano mojom rukom. Ono e
sada rasti i cvjetati i ne postoji niko ko ga mo`e
zaustaviti.
(Roohani Khazain, tom 20: Tazkiratush Shahada-
tain, str. 67)

62
63
Slika zgrade u kojoj se nalazi grob Isa, a.s., u Srinagaru, Ka{mir, Indija.
Ako `elite vie informacija o Ahmadija muslimanskom d`ematu,
preporuujemo Vam slijedeu literaturu na bosanskom jeziku:
Filozofija uenja Islama Istina o Ahmadijama i njihovom
svetom osnivau Knjiga o namazu Preporod vjere Ljubaznost
asnog Poslanika prema djeci Ahmad i Sara Ahmad i Sara idu u
d`amiju Molba za nau brau i sestre Zato sam postao Ahmadi
Poruka mira Ahmadija muslimanski d`emat kratki uvod
Odgovor na primjedbe protiv Ahmadija i njihovog osnivaa Nae
uenje Prirodna smrt hazreti Isa, a.s. Pobjeda Islama Odabrane
izreke iz asnog Kurana Odabrane izreke asnog Poslanika
Islama Odabrane izreke asnog Mesije Hazreti Ahmad Obeani
Mesija Halifat u Ahmadijatu Oporuka ta je Ahmadija
muslimanski d`emat ponudio ovjeanstvu? Stvarna istina o
Ahmadija muslimanskom d`ematu Letke na razliite teme: Isa
a.s.; Islam; Ahmadija d`emat; Obeani Mesija i t.d.
Bilo kakve informacije o Islamu ili vedska:
literaturu na raznim jezicima mo- Nasir Moske
`ete dobiti na slijedeim adresama: Tolvskillings Gatan 1
414-82 Gotenborge
Bosna i Hercegovina: Tel.: 00-46-31-414044
Mesd`id Baitul-Islam vicarska:
Tuzlanska 1b
Mahmud Moschee
71000 Sarajevo
Forchstrasse 323e
Tel.: 00-387-33-612612 8003 Zurich
Belgija: Tel.: 00-411-3815570
Brusselstraat 3 Njemaka:
1700 Sint-Ulriks-Kapelle Genfer Strasse 11
(Dilbeek), Brussels 60437 Frankfurt am Main
Tel.: 00-32-2-4666856 Tel.: 00-49-69-50688600
Holandija: Fax: 00-49-69-50688666
De Moskee Norveka:
Oostduinlaan 79 Ahmadiyya Muslim Mission
2596 JJ, Den Haag Frogner VN 53
Tel.: 00-31-703-242881 0266 Oslo 2
Kanada: Tel.: 00-472-244718
Baitul-Islam Velika Britanija:
10610 Jane Street The London Mosque
Maple, Ontario 16 Gressenhall Road
L6A 3A 2 London SW 18 5QL

Posjetite na{u web-stranicu:


www.ahmadija.ba

64

You might also like