Professional Documents
Culture Documents
Prirodna smrt
hazreti Isa, a.s.
Title / Naslov
Prirodna smrt hazreti Isa, a.s.
Bosnian translation
The Natural Death of Hadhrat Isa, a.s.
Translator / Prevod
Fahrija Avdi
Proofreader / Lektor
Razija Tunovi
ISBN: 3-932244-15-X
2
Sadr`aj
Predgovor 5
Va`nost vjerovanja da li je Isa, a.s., `iv ili mrtav 9
Tvrdnja hazreti Ahmada, a.s., i smrt hazreti Isaa, a.s. 10
@ivot i smrt su (po)vezani jedino sa ovozemaljskim
`ivotom 11
^asni Poslanik islama nije mogao i}i tjelesno na nebo 12
[ta je bio Mirad` ^asnog Poslanika, s.a.v.s.? 13
1. DIO
Pojam Rafa-a (uzdizanja) prema Allahu d`.{. 15
Rafa 17
Zna~enje izraza maa salabuuhu (nisu ga razapeli) i
{ubbiha lahum, te jo{ neke ~injenice o no}i raspe}a 20
Ta~no obja{njenje rije~i nazul 32
Ibn-Merjem: sin Merjemin 34
2. DIO
Predmet smrti hazreti Isaa, a.s. 39
Prva id`ma (usagla{avanje) drugova ^asnog
Poslanika, s.a.v.s.: Smrt hazreti Isaa, a.s. 41
Rafa (uzdizanje) hazreti Isaa, a.s., dogodilo se
poslije njegove smrti 43
Iskaz hazreti Isaa, a.s., o svojoj smrti 45
3
Obja{njenje ovih rije~i u hadisima Muhammeda,
s.a.v.s. 47
Obja{njenje jednog va`nog ajeta 47
Smrt hazreti Isaa, a.s., navedena u hadisima ^asnog
Poslanika, s.a.v.s. 50
3. DIO
Onaj ko umre nikada se vi{e ne vra}a na ovaj svijet 51
Je li Isa, a.s., davao `ivot mrtvima? 52
Je li muslimanski ummet ikada imao ID@MU
(saglasnost) o vjerovanju u `ivot hazreti Isaa, a.s.? 53
Kako je pogre{no vjerovanje o `ivotu hazreti Isaa,
a.s., dospjelo me|u muslimane? 55
4. DIO
Dolazak (nazul) Obe}anog Mesije i Mehdija 57
Svi nasljednici Muhammeda, s.a.v.s., moraju biti iz
Njegovog ummeta 57
Spominjanje o~ekivanog Mesije u hadisu 58
Razli~ite odlike obojice Mesija 59
Zaklju~ne napomene i molitve 61
4
Predgovor
5
dananjih muslimana, a to je da je hazreti Isa, a.s. i dalje
`iv i da sjedi na nebu u, fiziki, istom tijelu. Ovi muslimani
dalje vjeruju da e on doi natrag u kasnijem dobu i boriti
se za islam kako bi ostvario njegovu konanu pobjedu.
injenica je, meutim, da asni Kuran jasno negira
gornja vjerovanja. U asnom Kuranu je vrlo jasno reeno
da je hazreti Isa, a.s. umro, upravo kao i svi drugi posla-
nici, ukljuujui asnog Poslanika islama, s.a.v.s. Uz to,
postoje mnogi hadisi koji jasno spominju, kako smrt
hazreti Isaa, a.s., tako i pojavu Obeanog Mesije u musli-
manskom ummetu.
Hazreti Mirza Ghulam Ahmad (1835 - 1908) bio je
odreen od Boga za ovu posebnu slu`bu Obeanog Mesije,
kao i Imama Mehdija. On je postavio temelje Ahmadija
muslimanskog d`emata 23. marta 1889. godine. Iz asnog
Kurana i hadisa nam je dao dokaze da je hazreti Isa, a.s.,
Mesija plemena Israela, umro. Uz to je, takoer, pribavio
dobro dokumentovanu evidenciju iz historije. Napisao je
preko 80 knjiga branei istinitost islama, meu kojima je i
knjiga pod naslovom Isus u Indiji, u kojoj je dokazao da
je hazreti Isa, a.s. poslije noi raspea napustio svoju
zemlju u potrazi za izgubljenim ovcama (plemenima) kue
Israela. On je o ovoj temi diskutovao u mnogim svojim
knjigama, a u nekima je o tome govorio veoma detaljno.
Ja sam u ovoj knjizi nastojao objasniti historijske
dokaze o tome kako su danas prisutni mitovi o `ivotu
hazreti Isaa, a.s., dospjeli u muslimanski ummet. Zatim
sam iznio dokaze iz asnog Kurana, hadisa i druge litera-
ture, da je Isa, a.s., umro. Takoer sam ukljuio i neka
svjedoenja ranijih, dobro poznatih muslimanskih uenja-
ka, koja takoer potvruju kuranske injenice.
@elim izraziti zahvalnost svim onim uenjacima ije
me je pisanje inspirisalo da napiem ovu knji`icu. U svom
radu i prikupljanju materijala najvie sam se oslonio na
pisanja hazreti Mirze Ghulam Ahmada, Obeanog Mesije,
zatim hazreti Mirze Bair Ahmada (rahmetli sina Imama
Mehdija), te rahmetli Maulana Alhaj Ataullah Kaleem
(biveg misionara u Njemakoj), Malik Ghulam Farida
(prevodioca asnog Kurana), kao i hazreti Mirze Tahir
Ahmada, Halifa-tul-Mesih IV rahmetullah.
Ja se molim i nadam da e naa bosanska braa sa
zadovoljstvom itati ovu knjigu i da e im ona uveliko
6
koristiti. Ja ponizno molim Svemogueg Boga da primi
moj trud i da moju brau u islamu obdari sposobnou da
budu poueni i prosvijetljeni ovom knjigom.
Wasim Ahmad
Misionar Ahmadija muslimanskog d`emata
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 5. septembar 2005.
7
8
Va`nost vjerovanja da li je Isa, a.s.
`iv ili mrtav
9
hazreti Isa, a.s., bio spaen i sada se odmara na nebu, on
e doi natrag da vodi muslimanski ummet prema
konanoj pobjedi islama. Ovi muslimani takoer vjeruju da
je hazreti Isa, a.s. i dalje `iv na nebu od vremena
uzdizanja, i da e upravo on lino sii da provede reformu
muslimana, te da islam uini dominantnom nad svim
ostalim religijama. Ova vjerovanja muslimana su potpuno
oprena i protiv poruke asnog Kurana i hadisa asnog
Poslanika, s.a.v.s. Nadalje, opa miljenja ranijih uenjaka
islama takoer opovrgavaju gornja vjerovanja.
Suprotno vjerovanjima Jevreja, krana i neahmadi
muslimana, mi Ahmadija muslimanski d`emat vjeruje-
mo da hazreti Isa, a.s. nije umro na kri`u. Mi vjerujemo da
on jeste bio razapet, da je tako strano propatio nekoliko
sati, i da je bio skinut s kri`a u stanju duboke nesvijesti.
Njegove rane su bile lijeene mehlemom posebno sprav-
ljenim za njega, i onda je migrirao prema istoku u potrazi
za izgubljenim plemenima Israela. asni Kuran, hadisi i
historijska evidencija vrlo jasno podr`avaju naa vjero-
vanja.
10
No, uz sve to mi emo razliitim argumentima dokazati
da je Isa, a.s. umro. Argumenti koje iznosimo da bismo
ovo dokazali bit e podr`ani navodima iz Kurana i
hadisa. Ovo je razlog zato mnogi ne-Ahmadi muslimani
ne `ele razgovarati o ovome i ka`u da to nema veze s
predmetom tvrdnje hazreti Mirze Ghulam Ahmada, a.s.
Ovo je zapravo glavno pitanje ako osoba `eli znati da li
je Mirza Ghulam Ahmad bio odreen od Boga ili nije.
Odatle prvo pitanje koje mora biti postavljeno i na koje
moramo odgovoriti, jeste: Da li je hazreti Isaa, a.s. `iv
ili mrtav? Prije glavnog dijela `elim s vama podijeliti
neka temeljna naela.
11
tjelesno na nebo. Neki ljudi mogu rei ako naunici mogu
putovati milione milja od Zemlje, zato to ne bi bilo
mogue za Isaa, a.s. Treba da znate da ti naunici uvijek
nose sa sobom atmosferu Zemlje. Nikada niko od njih nije
putovao sa Zemlje bez toga, inae ne bi mogao pre`ivjeti.
Nijedno `ivo bie ne mo`e `ivjeti bez kiseonika, hrane, vode
itd. Oni su sve ove stvari morali ponijeti sa sobom sa
Zemlje. ta je sa Isaom, a.s.? Je li on ponio ove stvari sa
sobom? I kako?
Zato je netano da on mo`e `ivjeti negdje na nebu.
12
nebo, ali za muslimana, ako uistinu voli hazreti Muham-
meda, s.a.v.s., nije mogue da podr`ava ovakve ideje.
Muhammed, s.a.v.s., najmiliji je Bo`iji poslanik, ali kao
ljudsko bie on se nije mogao tjelesno uspeti na nebo. Ako
mi vjerujemo da je Isa, a.s. otiao tjelesno na nebo, onda
moramo vjerovati da je on vie nego ljudsko bie. Ako
kranin ka`e muslimanu da u Kuranu stoji da Muham-
med, s.a.v.s., nije mogao ii tjelesno na nebo zato to je bio
tek ljudsko bie, dok je, prema njihovom vlastitom
vjerovanju, hazreti Isaa, a.s. i dalje tjelesno `iv na nebu,
onda zaista proizlazi da je hazreti Isa, a.s. vii poslanik od
njih dvojice.
13
Ovaj ajet jasno negira gore spomenuto vjerovanje.
Drugo, ako je asni Poslanik, s.a.v.s., iao fiziki na nebo,
zato je odbio da to uradi kad su njegovi neprijatelji to
tra`ili od njega? Da je Mirad` bio tjelesno putovanje, onda
bi asni Poslanik, s.a.v.s., rekao svojim protivnicima da je
on gore otiao jedanput i da e mo`da ii ponovo;
meutim, on nikada nije tako kazao. S druge strane,
Kuran ovako ka`e u vezi s ovom vizijom:
14
1. dio
15
Nema sumnje da Allah d`.{. jeste uzdignuo (RAFA)
hazreti Isaa, a.s., ali kako i u kom pravcu. Allah d`.{. ka`e
u asnom Kuranu:
Rafa
Rije Rafa koritena je ne samo u ovom ajetu, nego
takoer i na nekoliko drugih mjesta u asnom Kuranu.
Ova rije je koritena i u mnogim hadisima i arapskim
idiomima. Gdje god je Allah d`.{. koristio rije Rafa (uzdi-
zanje) za ljudska stvorenja, to je uvijek podrazumijevalo
uzdizanje ranga i duhovne blizine, zato to ne mo`e biti,
niti je ikada bilo postavljenog boravita pripisanog Bogu,
kako i asni Kuran objavljuje:
1.
17
Komentatori su jednoglasni u interpretiranju ovog
ajeta koji govori o uzdizanju duhovnog ranga odreene
osobe. Nikada se nije mislilo da to ukazuje na namjeru
fizikog uzdizanja te osobe na nebo.
2.
I Mi smo ga uzdigli na visoko mjesto.
(Merjem : 58)
Ovdje niko ne misli da je ovog poslanika (Idris a.s.)
Bog tjelesno odveo negdje na neko visoko mjesto. Svaki
pojedinac shvata da je to bilo duhovno, premda je i
ovdje spomenuta ista rije Rafa.
3. Kao to smo dokazali iz asnog Kurana, znaenje
rijei Rafa je uvijek uzimano da oznai duhovnu blizinu
Bogu, a ne fiziku. Ista rije Rafa je takoer koritena u
hadisu asnog Poslanika, s.a.v.s., i s istim znaenjem kao
to je i asni Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Kada osoba poka`e poniznost, Allah je uzdi`e
do sedmog neba.
(Kanzul-Ummal, tom 2, strana 53.)
Ovaj hadis jasno pokazuje da, ak i ako je ovdje jo
bila upotrijebljena i rije Samaa (nebo) umjesto Allah,
izraz nije mogao znaiti nita drugo do duhovnu poast
i uzdizanje. Hoe li oni koji nisu Ahmadi vjerovati da
svako djelo poniznosti doslovno znai uzdizanje osobe
tijelom i duom na nebo? Zaista, ne bi bilo vee gluposti
od ovakvog zakljuivanja. Zato onda praviti ovakav
zakljuak u sluaju Isaa, a.s.? Zato bi on trebao biti `iv
uzdignut na nebo? Zar ova Zemlja nije bila dovoljna za
njega, kao to Kuran objavljuje:
18
Muslimani redovno ue ovu dovu izmeu dvije
sed`de u svojim dnevnim namazima, a da li iko ikada
pomisli da moli za fiziko uzdizanje na nebo? Ili, postoji li
ikakva sumnja u vezi Rafa (uzdizanja) asnog Poslanika,
s.a.v.s., uprkos njegovom, tek privremenom boravku na
ovoj Zemlji?
5. Jo jedan izraz ini znaenje izraza Rafa vrlo
jasnim.
Allah d`.{. ka`e:
19
Da li ovo znai da emo mi poslije smrti ii prema
nebu?
8. asni Poslanik je jedanput rekao ovako svom
amid`i:
20
u~injena sumnjivom, a oni koji se u tome razi-
laze sigurno su u sumnji o tome; oni nemaju
nikakvog znanja o tome nego jedino slijede
sumnje; a oni njega sigurno nisu ubili.
(Al Nisa : 158)
Ja `elim objasniti rijei maa salabuuhu (nisu ga
razapeli) i ubbiha lehum (za njih je stvar bila u~injena
sumnjivom). Ve sam rekao da hazreti Isa, a.s. jeste bio
razapet, ali on nije umro na kri`u. Neki vjeruju da je neka
druga osoba bila prikovana na kri` umjesto Isaa, a.s., a da
je Bog odveo Isaa, a.s. u njegovom fizikom tijelu na nebo.
Ne-Ahmadi muslimani shvataju znaenje izraza maa
salabuuhu, da znai da on (Isa, a.s.) nije ni bio stavljen
na kri`, to je, prema arapskom jeziku, pogrean prijevod.
Arapske rijei maa salabuuhu ne negiraju injenicu da je
hazreti Isaa, a.s. bio stavljen na kri`, nego negiraju da je
on tamo umro, kao to je jasno iz arapskog leksikona.
Assalib znai: ubiti nekoga raspeem. Salabal-
izama znai: on je izvadio mo`dinu iz kostiju. Salaba-
llisa znai: on je razapeo lopova, to jest, on ga je usmrtio
na odreen, dobro poznat nain (Lane&Aqrab). Odatle
rije salaba znai ubiti nekoga na nain da njegova kota-
na sr` bude izvaena i to je znailo smrt na kri`u. U
procesu stavljanja na kri` osoba je bila prikovana na skele
napravljene u formi kri`a i onda bi bila ostavljena bez
hrane i vode, polahko umirui od bolova, gladi i `ei.
Dalje, nai neistomiljenici u prigovoru iznose da,
ako je taan prijevod znaenja rijei maa salabuuhu
(prijevod Ahmadija d`emata, o.a.), zato onda Bog ka`e
maa qataluhu, to jest, oni ga nisu ubili, i da je rije maa
salabuuhu trebala biti dovoljna. Ovi ljudi ne znaju histo-
riju jer vjeruju da je to bila jedino tvrdnja Jevreja da su oni
ubili Isaa, a.s. na kri`u, i tako Bog daje odgovor da ga oni
nisu ubili i da ga ak nisu ni stavili na kri`. Ovo je
pogrena tvrdnja, jer se zapravo radi o tome da postoje
dva miljenja meu Jevrejima o ovoj tvrdnji. Jedni vjeruju
da je on bio prvo ubijen i da je onda njegovo mrtvo tijelo
bilo stavljeno na kri`, dok drugi dr`e da je on bio usmren
stavljanjem na kri`. To je razlog zato je Bog dao odgovor
oni ga nisu ubili, niti razapeli.
21
Ovdje je jo jedan vrlo va`an dio ovog ajeta: Ve la kin
ubbiha lehum. Rijei ubbiha lehum u tekstu moraju biti
pa`ljivo prouene. Ove rijei znae da je on bio uinjen
nalik, ili bio je uinjen da lii. Onda se postavlja pitanje ko
je osoba koja je bila uinjena da izgleda kao razapeta.
Jasno je da je to bio hazreti Isa, a.s., koga su Jevreji pokuali
ubiti raspeem. Ni na kog se drugog ovdje nije moglo misliti,
jer u kontekstu apsolutno nema pozivanja na neku drugu
osobu. U skladu s pravilima gramatike primijenjena
zamjenica rijei {ubiha se ne mo`e odnositi ni na koga
drugog do na hazreti Isaa, a.s., lino. Kontekst ne mo`e biti
protumaen tako da ostavlja prostora da se to odnosi na
nekog drugog, o kome u izrazu uope nema spomena. Na
koga je onda hazreti Isaa, a.s. bio uinjen da lii? Sam
kontekst pru`a jasan odgovor na to pitanje. Jevreji ga nisu
ubili raspeem, nego se on njima uinio kao razapet,
odnosno usmren raspeem, i tako su oni bili ti koji su ga
pogreno dr`ali za mrtvog. Hazreti Isaa, a.s. jeste taj koji je
bio uinjen da izgleda kao razapet. Ova interpretacija ne
samo da je u savrenom skladu s kontekstom, nego je to ono
to takoer jasno proizilazi iz svih raspolo`ivih historijskih
injenica.
Izraz ubbiha lehum, odnosi se na sam sluaj kao
takav i drugo znaenje ovih rijei ubbiha lehum jeste da je
ta stvar za njih u~injena sumnjivom. Ova interpretacija
takoer jasno proizilazi iz historije, jer premda Jevreji tvrde
da su oni usmrtili hazreti Isaa, a.s., stavljajui ga na kri`, oni
o tome nisu bili sigurni i u okolnostima koje su bile mutne,
stvar je svakako za njih postala sumnjiva. injenica da
Jevreji sami nisu bili sigurni da li je hazreti Isaa, a.s., zapravo
umro na kri`u, nalazi potvrdu u Bibliji i svim vjerodostojnim
historijskim injenicama. To je razlog zato su Jevreji tra`ili
od Pilata (suca) da im on preda tijelo Isaa, a.s. Oni su
zapravo jasno izrazili svoje sumnje u vezi s cijelom epizodom
o njegovoj navodnoj smrti i upozorili suca da }e se mo`da on,
u sluaju pre`ivljavanja, pojaviti u javnosti sa tvrdnjom da je
o`ivio iz mrtvih. (Matthew: 27:63-64)
Zadnji dio gornjeg izraza Ve innellezine dalje pot-
krepljuje nae razumijevanje. Zaista, oni koji su se razili oko
toga (ili o njemu ta se zapravo dogodilo s njim) sami su
bili u sumnji.
Nai neistomi{ljenici takoer navode drugi dio gor-
njeg ajeta opravdavajui svoju tvrdnju da Jevreji nisu
22
bili ak u stanju dotaknuti hazreti Isaa, a.s. Meutim,
mi emo ovdje diskutovati o ovom ajetu i ostaviti itaocu
da prosudi koje je prikladno znaenje tog ajeta. Allah
d`.{. ka`e u asnom Kuranu:
23
A Allah e te zatiti od ljudi.
(Al-Maidah : 68)
Meutim, to ni u kom sluaju nije znailo da e
njegovi neprijatelji biti sprijeeni da ga dotaknu i da mu
nanesu fizike povrede. Kao to znamo asni Poslanik,
s.a.v.s., suoio se s mnogim problemima zbog svojih
neprijatelja. On je bio ranjavan za vrijeme bitaka, ali Allah
d`.{. nije dopustio njegovim neprijateljima da mu oduzmu
`ivot, da ga usmrte. To obeanje je jedino znailo da
njegovim neprijateljima nee biti doputeno da izazovu
njegovu smrt, da bi ga stoga smatrali nedoraslim za
poslaniku slu`bu. Tako da je i ovo obeanje bilo dato
hazreti Isau, a.s., u istom tom smislu. Bog nije dopustio
Jevrejima da usmrte hazreti Isaa, a.s., na kri`u. Allah d`.{.
je na taj nain ispunio Svoje obeanje i spasio Svoga slugu
od proklete smrti.
U vrijeme raspea na mjestu dogaaja su bili
prisutni jedino krani i Jevreji. Obje strane vjeruju da
Isa, a.s., jeste bio stavljen na kri`. Odatle onda prizilazi
jedino pitanje da li je on tamo umro ili nije. asni
Kuran tvrdi da on nije umro na kri`u. Ako pa`ljivo
itamo Bibliju mo`emo nai dokaze u podr{ku asnom
Kuranu. Ja u ni`e navesti neke va`ne postavke:
1. Isa, a.s., ostao je na kri`u izmeu dva i etiri sata.
Za zdravog tridesettrogodi{njaka, jake fizike grae, posve
je mogue da pre`ivi takve bolove nekoliko sati.
2. Nakon to je bio uklonjen s kri`a, vojnici nisu
polomili noge Isau, a.s., dok su noge dvojice lopova,
razapetih zajedno sa njim, bile polomljene.
3. Pilatova (sueva) `ena je bila upozorena kroz san
da je hazreti Isaa, a.s., bio nevin i da nije trebao biti
razapet.
4. Pilat je uredio tako da Isa, a.s., ne bude stavljen
na kri` do petka poslije podne, tek nekoliko sati prije
zalaska Sunca.
5. Po zalasku Sunca nastajala je subota, a prema
Tevratu nijedna osoba ne smije biti ostavljena na kri`u
subotom. Zato je hazreti Isa, a.s., bio uklonjen samo par
sati nakon to je bio stavljen na kri`.
24
6. Nastala je oluja i pomraenje, to je uvjetovalo
njegovo skoro uklanjanje s kri`a, ak i prije zalaska Sunca.
7. Pilat je takoer bio siguran u nevinost Isaa, a.s., i
`elio ga je spasiti, kao to je jasno i iz Biblije. On je uinio
sve to je mogao kako bi postigao taj cilj. ak su vojnici
pod Pilatovom komandom ponudili hazreti Isau, a.s.,
o~igledno dobronamjeran tretman.
8. Sam Isa, a.s., nikada nije `elio umrijeti na kri`u,
poto u tom sluaju njegova misija ne bi mogla biti
dovrena. Ovo je oito iz njegove molitve: O Bo`e, otkloni
od mene au proklete smrti. Prema Bibliji, njegova
molitva je bila usli{ena.
9. Pilat je pokazao znak sumnje o navodnoj smrti
Isaa, a.s., kao to stoji u Bibliji: Tamo je doao Josip iz
Arimateje, ugledan vije}nik, koji i sam bija{e i{~ekivao
kraljevstvo Bo`ije, do|e, odva`i se, te u|e kod Pilata i
zaiska Isusovo tijelo! Pilat se za~udi da je ve} umro.
(Marko : 15:43-44)
10. Kad je bio uklonjen s kri`a, bio je u nesvijesti.
Njegove rane su lijeene mehlemom koji su pripremili njegovi
uenici, kasnije poznat kao Isaov mehlem. Vrijedno je
napomenuti da Isaov mehlem nije bio spomenut ni u jednoj
medicinskoj knjizi sastavljenoj prije dogaaja raspea, dok se
spominje u vie od hiljadu vjerodostojnih medicinskih knjiga,
napisanih poslije ovog dogaaja i to s objanjenjem da je on
bio pripremljen za Isaa, a.s. Autori ovih knjiga pripadaju
svim vjerskim dominacijama. Milioni ljudi imaju pristup ovim
knjigama, i svijet kranstva poznaje ovaj lijek stoljeima i
koristi se njime, kao nijemim svjedokom injenica. Kod
Jevreja ne postoji bilo kakav obiaj da koriste neki lijek za
mrtve osobe. Ovo je jasan znak da je hazreti Isa, a.s., bio `iv
u vrijeme uklanjanja s kri`a.
11. Hazreti Isa, a.s., u svojim predskazanjima je rekao
da e on pokazati znak poslanika Junuza, a.s. Hazreti
Junuz, a.s., je ostao `iv u trbuhu ribe (kita) i odatle izaao
`iv. Slina stvar se dogodila i sa Isaom, a.s., jer je i on bio
stavljen `iv u utrobu Zemlje. Slinost u oba sluaja nije ni u
emu drugom do u tome to su obojica ostali `ivi nakon
proganjanja i prividnog uklanjanja iz vida ljudi. Da je hazreti
Isa, a.s.,umro na kri`u, onda ne bi postojala slinost izmeu
ove dvojice poslanika i pokazalo bi se da izreka i predvianje
Bo`ijeg poslanika nije bilo istinito.
25
12. Krv i voda su odmah potekli iz boka hazreti Isaa,
a.s. (Isusa) kad ga jedan od vojnika probode, to je dokaz
da je on bio `iv. (Ivan 19:34)
13. Jevreji sami nisu bili sigurni o smrti Isaa, a.s., jer
su tra`ili od Pilata da postave stra`u kod njegove
grobnice, pod izgovorom da ne bi no}u do{li njegovi
u~enici, ukrali ga pa rekli narodu: Uskri{en je od mrtvih.
(Matej 27:64)
14. Nema spominjanja u Bibliji o tvrdnji bilo kojeg
oevica da je hazreti Isa, a.s. bio mrtav kad je bio skinut s
kri`a. Nadalje, niko od samih uenika nije prisustvovao
sceni raspea, svi su napustili Isaa, a.s., i pobjegli u
vrijeme njegova hapenja. Vjerovatno su se bojali za vla-
stite `ivote. Niko od njih nije prisustvovao i niko ne tvrdi
da je bio svjedok i oevidac niti na mjestu raspea, niti u
grobnici u vrijeme njegovog pretpostavljenog o`ivljenja.
15. U italijanskom gradu Turin sauvan je dvije hilja-
de godina star mrtvaki pokriva. On nosi otiske ljudskog
tijela. Valjanou raspolo`ive evidencije naunici su doka-
zali da osoba koja je bila umotana u njega nije bila mrtva.
Mrlje krvi koja je tekla iz rana pokazuju da je srce tada jo
radilo u tijelu. Misli se da je tim arafom hazreti Isaa, a.s.
bio umotan nakon uklanjanja s kri`a.
16. Isa, a.s., nije bio sahranjen kao drugi kriminalci.
Grobnica u koju je bio polo`en bila je usjeena u stije-
nama, kao komora ili prostorija u kojoj je moglo boraviti
nekoliko ljudi da se ne ugue. Ona je pripadala njegovom
odanom prijatelju koji mora da je vodio veliku brigu o
njemu da bi mu povratio svijest. Kad su, tre}i dan, ljudi
do{li do grobnice, kamen je bio uklonjen s ulaza, to ne bi
mogao biti sluaj da se radilo o natprirodnom o`ivljenju.
17. Uenici hazreti Isaa, a.s., svjedoci su da su oni
vidjeli njegovo fiziko tijelo nekoliko dana poslije noi
raspea i znakove rana i povreda. Ono to su oni vidjeli,
bilo je samo fiziko tijelo hazreti Isaa, a.s., a nisu zapazili
nikakvu velianstvenu manifestaciju.
18. Postoji evidencija da su uenici putovali sa
hazreti Isaom, a.s., nekoliko milja na njegovom putu do
Galileje, i da je na njihovo tra`enje on s njima proveo no u
Emmausu.
19. Ti uenici su svjedoci da im je on u to vrijeme
rekao da je gladan i da je od njih tra`io hranu. Bila mu je
26
data kuhana riba i neka loza da jede. Ovo takoer
potvruje da je on bio u svom prvobitnom fizikom tijelu i
da ga nije napustio radi neke duhovne ili velianstvene
manifestacije. Oito je da hazreti Isa, a.s., nije umro na
kri`u, niti da mu je bilo dodijeljeno novo velianstveno
tijelo, nego je bio onesvijeen na kri`u i samo izgledao
kao mrtav.
20. Vrijedno je spomenuti knjigu The Crucifixion by
an Eye witness (Razapee od oevidaca), koja je prvi put
objavljena 1873. godine u SAD-u i njen engleski prijevod
stare latinske kopije pisma napisanog sedam godina
poslije raspea od izdava~a Essence Brother u Jerusa-
limu, lanovima njegovog bratstva u Aleksandriji. Ova
knjiga pru`a sna`nu potporu tvrdnji da je hazreti Isa, a.s.,
bio `iv skinut s kri`a. Knjiga u detalje navodi sve dogaaje
koji su vodili raspeu i scene na mjestu Calvary, kao i
dogaaje koji su se zbili poslije toga.
asni Kuran potvruje da niti Jevreji niti krani
nisu bili uvjereni da je hazreti Isa, a.s., umro na kri`u.
Svemogui Bog je stvorio okolosti u vrijeme raspea, zbog
kojih su i Jevreji i krani prihvatili vjerovanje da je on
umro na kri`u. Meutim, oni nisu imali na raspolaganju
jasnog dokaza. Evidencija koja je sada postala dostupna,
ustanovljava da je Svemogui Bog oslobodio Isaa, a.s., od
smrti na kri`u. U Njegovoj svemoi i mudrosti bilo je da
sauva sve ove dokaze skrivenim, kako bi bili pokazani
kasnije od Obeanog Mesije.
Slijedee pitanje je gdje je on otiao? Da vidimo ta je
Isa, a.s., sam rekao.
Hazreti Isa, a.s., jedanput je kazao:
A imam i druge ovce koje nisu iz ovog tora.
Treba da dovedem i njih, i }ut }e moj glas, i
bit }e jedno stado, jedan pastir.
(Ivan 10:16)
On se pozivao na izgubljenih deset plemena Israela
koja su se ratrkala na istoku. U potrazi za ovim
plemenima otiao je na istok poslije udesnog spa{avanja
od proklete smrti na kri`u. Jesu li ove izgubljene ovce
plemena Israela prije noi njegovog raspea otile na nebo
ili negdje drugo? asni Kuran baca jasno svjetlo na ovo
pitanje. Allah d`.{. ka`e u asnom Kuranu:
27
A Mi smo u~inili znakom sina Merjeminog i
njegovu majku, i dali im skloni{te na mjestu s
uzvisinama - mirnom mjestu gdje su vrela
teku}e vode.
(Al-Muminun : 51)
Ovaj ajet jasno spominje mjesto gdje je hazreti Isa,
a.s., naao sklonite poslije noi raspea. Rije Aava
ukazuje da je Bog dao sklonite Isau, a.s., i njegovoj majci
Merjemi. Rije Aava se u arapskom jeziku koristi kad je
neko spaen od velike opasnosti, a hazreti Isa, a.s., bio je u
velikoj opasnosti za svoj `ivot u vrijeme raspea. Ovdje se
podrazumijeva. Allah d`.{. ka`e: Mi smo spasili njega i
njegovu majku. Sklonite sa visoravnima i tekuim
vrelima slikovito prikazuje sliku Kamira. Neko mo`da
tvrdi da se ovaj ajet odnosi na roenje hazreti Isaa, a.s.
Meutim, to je pogrean zakljuak, jer u ovom ajetu je Al-
lah d`.{. spomenuo dvije osobe: Isaa, a.s., i njegovu majku.
To znai da je Allah d`.{. dao sklonite i njemu i njegovoj
majci. Ako vjerujemo da ovaj ajet ukazuje na vrijeme
roenja hazreti Isaa, a.s., onda je trebalo biti spomenuto
samo ime njegove majke. U arapskom jeziku rije Aavena-
homa koristi se za dvije osobe. Ona ne bi bila koritena za
`enu u drugom stanju, jer je trudna `ena u arapskom
jeziku jedna osoba (jednina), dok u ovom ajetu Allah d`.{.
ka`e: I Mi smo uinili sina Merjeminog i njegovu majku
Znakom, i Mi smo im dali skloni{te u mjestu sa uzvi-
sinama, mirnom mjestu s izvorima tekue vode. Iz ovoga
je oito da ovaj ajet ne govori o roenju Isaa, a.s.
Drugo, hazreti Isa, a.s., bio je u `ivotnoj opasnosti u
vrijeme raspea, a ne u vrijeme svog roenja. U vrijeme
njegovog roenja ljudi su govorili protiv njegove majke, ali
ne postoji nijedna osoba koja je pokuala da ga ubije ili da
ga povrijedi na bilo koji nain. Ova stvar je dokazana iz
asnog Kurana. I u ovom ajetu je Bog upotrijebio rije
Aava , koja ukazuje da je Bog spasio njega i njegovu
majku i dao im sklonite, to je jedino moglo biti u vrijeme
raspea.
28
Hazreti Mirza Ghulam Ahmad, a.s., istra`ivao je ovaj
predmet i pronaao da je Isa, a.s., napustio Palestinu i
doao u Indiju u potrazi za izgubljenim plemenima Israela.
injenica koja je zasnovana na historijskim podacima je da
je, nakon to je bio odbijen od Jevreja i njegov `ivot postao
nesiguran u Palestini, hazreti Isa, a.s., digao ruke od njih
da bi otiao u potragu za izgubljenih deset plemena
Israela, ispunjavajui time stara biblijska predskazanja, i
za ovo poduzeo dugo i opasno putovanje u Indiju i Kamir,
gdje je `ivio znamenitim `ivotom do odmaklih godina (od
oko 120) (Kanz al-Ummal, tom 6). Ova izgubljena plemena
Israela su, nakon to su bila ratrkana od Assyriana i
Babylona, `ivjela u Iraku i Iranu; a kasnije, kad su Iranci
pod Dariusom i Cyrusom proirili svoje teritorije dalje
prema istoku, do Afganistana i Indije, ova plemena su s
njima migrirala u ove zemlje.
Kamirci i Afganistanci su potomci izgubljenih
plemena Israela . injenica je posve oita iz hadisa,
historije i zapisanih zabiljeki ova dva naroda. Imena
njihovih gradova i plemena, njihovi obiaji, navike, nain i
stil `ivljenja, odjea, njihove fizike odlike itd. sve nalikuje
jevrejskim. Njihovi prastari spomeni i stari natpisi takoer
podr`avaju ovu tvrdnju. Njihova nauka o narodnom blagu
je puna jevrejskih pria. Samo ime Kamir je zapravo
nastalo od rijei Ka{ir to znai kao Sirija; (ili to izgleda
da je dobilo ime po ka{ ili cu{, unuku Nuha). Sve ove
injenice zasigurno idu u prilog tvrdnji da su Afganistanci
i Kamirci veinom potomci izgubljenih plemena Israela.
Nicholas Notovitch, ruski putopisac, pie u svojoj
knjizi The Unknown life of Jesus (Nepoznati `ivot
Isusa), da je Isus doao u Kamir i Afganistan. Nicholas je
sreo Sir Francisa Younghusbanda na dvoru Maharad`e od
Kamira, blizu Zojil prolaza. Nedavno istra`ivanje o
Isusovim putovanjima na istok pru`a sna`nu potporu
Notovitchevoj knjizi. Profesor Nicholus Roerich u svojoj
knjizi The heart of Asia (Srce Azije) pie: ...mi smo prvo
naletili na neobinu legendu o Isusovoj posjeti ovom
mjestu. Svuda, irom centralne Azije, Kamira, Laddakh i
Tibet oblasti jo uvijek postoji vrsto vjerovanje da je Isus
ili hazreti Isa, a.s., putovao u ovaj dio svijeta. (Glimpses
of World History by Jawahar Lal Nehru (Letimini uvid u
svjetsku historiju).
Ove historijske injenice podupiru nae vjerovanje da
hazreti Isa, a.s., jeste doao u Kamir i da Kamirci jesu
29
potomci izgubljenih deset plemena Israela. Meutim, jo
bolji dokaz Isaove posjete kamirskoj oblasti je da njegov
grob postoji u Khanayar ulici (Srinagar, Kamir). Ova
grobnica, Rauzabal, takoer je poznata kao grob Yuz Asaf,
Nabi Sahiba, [ahzadah Nabi i Isaa, a.s. Sahiba. Prema
dobro ustanovljenim historijskim navodima ovaj Yuz Asaf
je doao u Kamir prije vie od 1900 godina i propovijedao
je u parabolama i koristio je mnoge od parabola zabilje-
`enih u evaneljima. U pouzdanim knjigama historije on je
opisan kao Nabi (poslanik). Nadalje, Yaz Asaf je biblijsko
ime Yasu to znai okupljiva, to je jedno od opisnih
imena Isusa, poto je njegova misija bila da u Gospo-
darevo okrilje okupi izgubljena plemena Israela, kako on
sam ka`e:
Ja imam i druge ovce koje nisu od ovog tora.
Ja moram i njih isto tako dovesti. Oni e
takoer sluati moj glas i tu e postojati jedno
stado i jedan pastir.
(Ivan 10:16)
Slijedei historijski navodi takoer rasvjetljavaju ovu
temu:
Taj grob je opepoznat kao grob poslanika. On
je bio princ koji je doao u Kamir iz strane
zemlje i bio zauzet propovijedanjem Kamir-
cima. Njegovo ime je bilo Yuz Asaf.
(Tarkio Azami, str. 82-85)
Yuz Asaf je pjeaio kroz nekoliko zemalja dok
nije stigao u zemlju zvanu Kamir. On je po
njoj putovao uzdu` i poprijeko, tamo je `ivio i
ostao dok ga smrt nije zatekla.
(Ikmal al-Din, str. 358-359.)
Kamirska legenda, bilo mi je reeno, sadr`i
navod o poslaniku koji je ovdje `ivio i uio, kao
to je i Isus, u parabolama i kratkim priama
koje se u Kamiru ponavljaju do dananjih
dana.
(John Noel-ov ~lanak u Aziji, oktobar, 1930.)
Odatle, Isusov bijeg u Indiju i njegova smrt u
Srinagaru nije strana istini bila ona razum-
no, nauno ili historijski potvrena.
(Tefsir al-Manar, tom 6.)
30
Za dalje prouavanje ove teme vrijedno je proitati
knjigu: Masih Hindustan Main (Isus u Indiji) autora
hazreti Mirze Ghulam Ahmada, a.s., osnivaa Ahmadija
muslimanskog d`emata.
Nema boljeg opisa mjesta gdje su hazreti Isa, a.s., i
njegova majka `ivjeli u miru i spokoju i odatle otili u svoje
vjeno boravite, nego to je opisano kuranskim rijeima:
...zemlja sa uzvi{icama, mirno mjesto s vrelima tekue
vode , to je posve prikladan opis predivne doline
Kamira. Nicholas Notovitch za Kamir ka`e: Dolina
vjenog bla`enstva.
Vrijedno je spomenuti da je narod Kamira prihvatio
Isaa, a.s. Ovdje e se mo`da neko zapitati: ako su Ka-
mirci prihvatili Isaa, a.s., zato je cijela ta oblast sada
puna muslimana. Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednosta-
van: kada je hazreti Isa, a.s., doao, on je takoer dao
radosne vijesti o dolasku hazreti Muhammeda, s.a.v.s. Kad
je poruka islama stigla u ove krajeve, oni su je prihvatili i
cijelo stanovnitvo je prelo na islam. Ako pogledamo kroz
historiju, vidjet emo da se nekada dogaalo da narod
nekog predjela odbije jednu poruku u neko vrijeme, a da je
kasnije cijelo to stanovnitvo prihvati. Posmatramo li
historiju Evrope, uvidjet emo da su njeni narodi na poet-
ku odbili hazreti Isaa, a.s., a da je sada cijelo stanovnitvo
kransko. Mo`e li danas iko zamisliti da je postojalo
vrijeme kada je cijela Njemaka bila protiv kranstva,
kada je cijela Engleska bila protiv kranstva, vrijeme kada
je cijela Francuska bila protiv kranstva, itd.? A sada je
cijela ta oblast pod njihovom kontrolom. Tako se isto
desilo u ovim predjelima, gdje je hazreti Isa, a.s., doao
poslije migriranja cijeli Afganistan i cijeli Kamir su
prihvatili islam, te zbog toga ne nalazimo krane u ovim
predjelima.
O migraciji Isaa, a.s., postoji hadis (kazivanje)
hazreti Muhammeda, s.a.v.s., spomenut u Kanz-ul-ummal,
opse`noj knjizi hadisa. Hazreti Abu Huraira, r.a., tamo
prenosi da je asni Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Uzvi{eni Allah je objavio hazreti Isau: O Isa,
nastavi se kretati iz jednog mjesta u drugo,
tako da mo`da ne bude{ proganjan nakon {to
bude{ prepoznat.
(Kanz-ul-Ummal, tom 2, str. 34)
31
Ovaj hadis takoer objanjava da je Isa, a.s., mogao
imati problema od strane Jevreja ako bi ostao u istom
mjestu i to je razlog zato mu je Allah d`.{. rekao da
napusti to mjesto i ode negdje drugo.
U istoj knjizi postoji hadis prenesenen od D`abira,
r.a.:
Hazreti Isa, a.s., uvijek je putovao, iao je iz
jedne zemlje u drugu, i kad bi pala no, gdje
god bi se zadesio, jeo je rastinje d`ungle i pio
istu vodu.
(Kanz-ul-Ummal, tom 2, str. 71)
Ovaj hadis takoer jasno opisuje migraciju hazreti
Isaa, a.s.
32
Dvije stvari u gore navedenom hadisu zahtijevaju dalje
objanjenje: prvo, rije nazul i drugo, rije Ibn-Merjem.
Treba zapamtiti da rije nazul mo`e znaiti on je siao,
ali tu ne mo`e biti nikakvog protezanja u znaenju, koje bi
bilo da je on siao fiziki s neba. Ne postoji ni najmanje
osnove za ovo. Jo jedno od znaenja rijei nazul na
arapskom je spustio se ili do{ao. Ova rije je u arapskom
jeziku koritena za neto to je vrlo va`no za ljude, tako da
to isti~e da je Allah d`.{. lino poslao tog ovjeka ili stvar
za dobrobit ljudskih stvorenja. Ista rije je upotrijebljena
za dolazak asnog Poslanika, s.a.v.s. asni Kuran ka`e:
33
... i On je za vas spustio osam parova stoke.
(Al-Zumar: 7)
Od svih `ivotinja, ljudi su najvie dobrobiti imali od
stoke: od nje pijemo mlijeko, jedemo njihovo meso i koristi-
mo ih u zemljoradnji.
Na drugom mjestu Allah d`.{. ponovo koristi rije
nazul :
34
Imama koristio ime Isa, Ibn-Merjem? Odgovor na ovo
pitanje je da se jedna osoba esto generalno prozove
imenom druge kad postoji upeatljiva slinost izmeu te
dvije osobe. injenica je da su predskazanja religijske
prirode uvijek imala neku podvuenu poruku u sebi.
Osoba sa bogobojaznou u svom srcu (Takwom) uvijek e
pokuati istra`ivati interpretaciju predskazanja, dok e
drugi doslovno slijediti rijei.
U religijskoj historiji ve se pokazalo da su nekada
predskazanja bila namijenjena jednoj osobi, a bila su
ispunjena na drugoj. Prije hazreti Isaa, a.s., Jevreji su
oekivali fiziki ponovni dolazak Elijaha (Ilijasa) s neba,
ali poto se on nije vratio s neba na nain kako su oni to
oekivali, oni su odbili tvrdnju hazreti Isaa, a.s., da je on
bio njihov oekivani Mesija. Oni su ga pozivali da im
poka`e Elijaha kao znak koji je trebao prethoditi njegovom
dolasku, prije nego to bi ga mogli prihvatiti kao svog
Obeanog Mesiju. Hazreti Isa, a.s., odgovorio je da je
predskazanje o ponovnom dolasku Elijaha bilo ispunjeno u
osobi Johna Baptista, to jest Jahje, a.s., koji je doao na
na~in i u duhu Elijaha.
Hazreti Isa, a.s., nije opovrgavao ovo predskazanje,
nego on im je savjetovao da pravilno razumiju to pred-
skazanje i njegov sadr`aj. Jevreji i dalje ekaju na Elijaha
da prvo doe s neba i najavi dolazak oekivanog Mesije.
Na`alost, dananji muslimani podr`avaju upravo isti
koncept i ekaju da s neba doe hazreti Isa, a.s., koji je
prema asnom Kuranu mrtav.
Ovo ekanje je zato jalovo i beznade`no, dok s druge
strane muslimanski ummet i ostali svijet propadaju u
nemoralu i raznim vrstama nesre}a, pokazujui nu`nost i
va`nost reforme religije i moralnih vrijednosti, koje jedino
mogu biti ostvarene o`ivljavanjem vjere u Boga i vra}anjem
ovjeka od materijalizma ka njegovom Stvaraocu, to je bio
zadatak Obeanog Reformatora.
Metaforama obiluju svi jezici. Zar nije injenica da
osoba koja nadilazi druge u vrlinama dobroinstva, meta-
foriki bude nazvana Hatam Tai*? Slino tome, ako je Ibn-
Merjem postao dobro poznata ikona u religijskom krugu,
35
zato onda asni Poslanik, s.a.v.s., ne bi mogao upotrije-
biti ovo ime? Zato, kada je u hadisima navedeno da e
Isaa, a.s., sin Merjemin, doi, to ne treba da bude uzeto
doslovno, nego upravo u metaforikom smislu. Ovaj
predmet je interpretirao veliki uenjak svog vremena,
hazreti Mohyuddin Ibn-Arabi, koji je rekao:
36
asni Poslanik, s.a.v.s., dao je ova dva imena istoj
linosti zato to je obeana osoba trebala ispuniti dva
zadatka. Prvo, da muslimane dovede natrag istinskom i
pravom islamu, islamu iz vremena asnog Poslanika isla-
ma, te da presudi meu muslimanima o onome o emu se
razilaze ispravnim interpretiranjem kuranskih poruka i
ponovo ih ujedini. Drugo, on se trebao boriti protiv
kranstva i drugih la`nih vjerovanja izla`ui argumentima
stvarnu ljepotu islama, itd.
37
38
2. dio
39
bilo spomenuto od Boga. injenica je da je ovaj ajet bio
posebno objavljen da obznani smrt Isaa, a.s., poto je
preseljenje drugih vjerovjesnika ve bilo spomenuto u
drugim ajetima. Bog ka`e u asnom Kuranu:
40
A mi smo i prije Tebe slali samo poslanike koji
su jeli hranu i hodali ulicama.
(Al-Furkan : 21)
Ovaj ajet takoer objanjava istu tvrdnju, tj. da
poslanici ne mogu pre`ivjeti bez hrane kao ni hazreti Isa,
a.s., koji je bio tek jedan od njih.
Ovdje je jo jedan ajet asnog Kurana koji dokazuje
da su svi poslanici prije asnog Poslanika, s.a.v.s., umrli.
Allah d`.{. ka`e:
41
tugom da nije mogao prihvatiti da je asni Poslanik, s.a.v.s.,
umro. On je izvukao svoju sablju i proglasio da e ostati bez
glave svako ko ka`e da je asni Poslanik, s.a.v.s., mrtav.
Poeo je govoriti kako je asni Poslanik, s.a.v.s., nestao
privremeno iz njihove sredine, kao to je Musa nestao na
Bo`iji poziv. Kako se Musa vratio svom narodu poslije
etrdeset dana, tako e se i asni Poslanik, s.a.v.s., ponovo
vratiti. Po povratku, on e pozvati na obraun sve one koji su
ga klevetali i koji su se ponaali dvolino prema njemu.
Niko od ashaba se nije usudio opovri i negirati ono to
je Omer rekao. Hazreti Ebu-Bekir nije bio u Medini kad je
asni Poslanik, s.a.v.s., umro. Kad je uo ovu tu`nu vijest
doao je natrag u Medinu. Otiao je na mjesto gdje je le`alo
tijelo asnog Poslanika, s.a.v.s. Podigao je prekriva s njega i
vidio da je umro. Bio je jako pogoen zbog rastanka sa
svojim voljenim prijateljem i voom i njegove oi su se
napunile suzama. Sagnuo se, poljubio Poslanikovo elo i
rekao: Boga mi, ti nee podnijeti vie do jednu smrt.
Gubitak koji je ovjeanstvo podnijelo tvojom smru, vei je
od gubitka koji je pretrpjelo smru bilo kojeg drugog
poslanika. Ti ne treba hvale, i `aljenje ne mo`e umanjiti
sna`ni bol rastanka. Da smo samo mogli sprijeiti tvoj kraj,
mi bismo to uradili naim `ivotima.
Imam Buhari iznosi: Abdullah Bin Abbas je prenio da
je Abu Bakr izaao dok je Omer razgovarao s ljudima. On je
rekao Omeru da sjedne ali je ovaj odbio, tako da su se ljudi
okrenuli prema njemu (Abu Bakru) i napustili Omera. Onda
je Abu Bakr rekao: Ko god je meu vama obo`avao
Muhammeda, neka zna da je Muhammed umro, a ko god je
meu vama obo`avao Allaha, neka zna da je Allah `iv, za
Njega nema smrti. Allah je rekao: I Muhammed je samo
Poslanik. Zaista su svi poslanici prije njega pro{li (umrli.)
(3:145)
Navodilac ka`e: Tako mi Boga, izgledalo je kao da
ljudi nisu znali da je Bog objavio ove rijei dok ih Abu
Bakr nije prouio. Oni su ih u cijelosti nauili tek od
njega; onda su ih recitovali svi koji su to uli. Zatim mi je
Saeed Bin Musayyeb rekao da je Omerr, zaklinjui se
Bogom, rekao da nije znao za ovaj ajet dok ga nije uo od
Abu Bakra. Nakon te spoznaje, njegove noge ga nisu
mogle vie dr`ati, poteturao je i pao u izljevu bola.
(Buhari Kitabul-annabiyye Iia Kisra Wa Qaisara, Musnad
42
Imam Abu Hanifa, str. 188; Hamamul Islamamiyya, str. 54,
Buhari, tom 12, Manaqib Abu Bakr).
Da su ashabi asnog Poslanika, s.a.v.s., u ovoj
situaciji mislili da je hazreti Isa, a.s., bio `iv na nebu 600
godina, oni bi ustali i rekli Ebu Bakru da je pogreno
rei da su svi prethodni poslanici umrli. Svi ashabi koji
su uli ovaj ajet (3:145) ne samo da su ostali nijemi, nego
su se razvedrili njime i otili kroz grad uei ga. Ovo
nedvojbeno dokazuje da su se ashabi slo`ili s Ebu
Bakrovom interpretacijom ajeta da su svi poslanici
prije asnog Poslanika, s.a.v.s., umrli. Ovo je bila prva
id`ma (usaglaavanje) ashabi asnog Poslanika, s.a.v.s.,
a to nedvojbeno potvruje injenicu da je i hazreti Isaa,
a.s., takoer umro.
43
ljudsko bie objekat tawaffa nema drugo znaenje do
uzimanje due. Ibn-Abbas je preveo Mutawaffi-ke kao
Mumituke, to jest Ja u uiniti da umre (usmrtit u
te) (Buhari). Slino i Zamakhshari, arapski lingvist
visokog ugleda, ka`e: Mutawaffi-ke znai: Ja u te zati-
titi od toga da bude ubijen od ljudi ili da ne bude
ubijen (Kashshaf). Zapravo, svi arapski leksikografi su se
slo`ili da rije Tawaffa , upotrijebljena na naprijed
navedeni nain, ne mo`e imati drugu interpretaciju.
Nijedan primjer ove rijei koritene u bilo kojem drugom
smislu ne mo`e biti naveden iz cijele arapske literature.
Izvanredni uenjaci i komentatori kao to su: Ibn-Abbas,
Imam Malik, Imam Buhari, Imam Ibn-Hazm, Imam Ibn-
Qayyim, Qatadah, Wahab i drugi imaju isti pogled. Rije
Tawaffa je upotrijebljena na 25 razliitih mjesta u Kuranu
i na 23 mjesta ona znai uzimanje due u vrijeme smrti.
Samo na dva mjesta njeno znaenje je oduzimanje due u
vrijeme spavanja; ali je ovdje uz to dodana rije koja
pobli`e oznaava rije spavanje ili no (6:61; 39:43). Nije
mogue negirati injenicu da je hazreti Isa, a.s., mrtav.
Kao to smo spomenuli, rije Tawaffa , upotrijeb-
ljena je mnogo puta u asnom Kuranu sa znaenjem
smrti. Hazreti Mirza Ghulam Ahmad, osniva Ahmadija
muslimanskog d`emata, pozvao je sve svoje protivnike da
iznesu bar jedan primjer iz asnog Kurana, hadisa ili od
arapskih leksikografa, gdje rije Tawaffa , kada je Bog
subjekat a ljudsko bie objekat, ima drugo znaenje, a ne
uzimanje due. Niko nije prihvatio ovaj poziv, niti e iko
biti u stanju da to doka`e.
Bog ka`e asnom Poslaniku, s.a.v.s.:
44
prema asnom Poslaniku, s.a.v.s., i `ele slijediti kransko
uenje. Ponovo Bog ka`e u asnom Kuranu, navodei
molitvu Musaovih sljedbenika:
45
A kad e Allah rei: O Isa, sine Merjemin, jesi li
ti rekao ljudima: Uzmite mene i moju majku za
dva boga pored Allaha? On e odgovoriti: Ti si
~ist (od onog {to Ti ne doli~i) ja nisam mogao
re}i takvu stvar koju nisam imao pravo; da sam
ja to rekao, Ti bi to zasigurno znao. Ti zna{ {ta je
u mom srcu, a ja ne znam {ta je kod Tebe. Samo
Ti sigurno zna{ sve nevidljive stvari; Ja im nisam
rekao ni{ta osim onog {to si mi Ti naredio:
obo`avajte Allaha, mog i va{eg Gospodara; i ja
sam bio svjedok nad njima dokle sam ostao
me|u njima, a kad si me Ti usmrtio, Ti si nad
njima bdio, i Ti si Svjedok nad svim stvarima.
(Al-Maidah : 117-118)
Ova dva ajeta pokazuju konverzaciju izmeu Boga i
Isaa, a.s. na Sudnjem danu. Va`no je itati odgovor hazreti
Isaa, a.s.: ...ali poto si mi ti duu uzeo (usmrtio me), Ti si
nad njima bdio... Na pitanje Boga da li je on svoj narod
uio trojstvu, Isaovo negiranje je navedeno jasnim rijeima.
On dalje ka`e da on ak ne zna o tome ta su oni pripisivali
Bogu na ovom svijetu. Ova konverzacija jasno pokazuje da je
hazreti Isa, a.s., zauvijek napustio ovaj svijet i da ne mo`e
imati bilo kakve odgovornosti za svoje sljedbenike poslije
svoje smrti. Ako bi se on jednom vratio prije Sudnjeg dana
na ovaj svijet, on bi saznao da je njegov narod zalutao i on ne
bi odgovorio da ne zna {ta se sa njegovim narodom de{avalo
poslije njegove smrti.
A s njegovom smru, kranstvo je poelo obo`avati
njega kao Bo`ijeg sina, i koncept trojstva se poeo iriti,
pribavljajui tako ostvarenje predskazanja asnog Kurana.
Iskrivljenost kranskih vjerovanja je izriito navedena u
asnom Kuranu:
46
Sadanje stanje kranstva vrlo jasno odra`ava
istinitost asnog Kurana, dokazujui tako da je Isaa, a.s.
umro i da su njegovi sljedbenici izgubili svoj ispravan put.
47
Neahmadi muslimani ka`u da ovo zna~i da, poto
Jevreji u ve}ini nisu vjerovali u Isaa, odatle on mora biti `iv
na nebu u svom fizikom tijelu, da bi ih sve, poslije silaska s
neba u zadnjim danima, preokrenuo u vjernike. I onda e ga,
kad hazreti Isa, a.s., doe natrag, svi i svaki Jevrej prihvatiti.
Mi emo ovdje dokazati iz nekih drugih ajeta da je ova
tvrdnja pogrena, premda rijei ovog ajeta ni na koji nain ne
pokazuju da je Isa, a.s. `iv na nebesima. Zaboravlja se da,
ako pretpostavimo da je hazreti Isaa, a.s. `iv, ak i onda svi
Jevreji ne mogu vjerovati u njega zato to su mnoge
generacije njih pomrle a da se nisu srele sa hazreti Isaom. Je
li bilo koja spomenuta generacija ostala `iva i eka li na
njega? U dananjem svijetu ak ni ovdanji krani ne ekaju
nekog Isaa, a.s. ili Mesiju. Ja predla`em da pogledate
slijedei ajet iz asnog Kurana:
48
Ovi ajeti jasno pokazuju da nikada svi Jevreji nee
vjerovati u Isaa, i odatle je interpretacija neahmadi musli-
mana potpuno pogrena.
Mi vam `elimo predstaviti dvije interpretacije ovog
ajeta. Taan prijevod glasi: I nema nijedna (grupe) meu
sljedbenicima Knjige a da nee vjerovati u njega (njegovo
raspe}e) prije svoje smrti; a na Sudnjem danu on }e biti
svjedok njima.
Ono to kuranski ajet postavlja, jeste da e svaki
Jevrej i kranin i dalje nastaviti da vjeruje da je hazreti
Isaa, a.s. umro na kri`u. Jevreji tako vjeruju zato to `ele
da poka`u da je Bo`ije prokletstvo palo na Isaa (Deute-
ronomy, 21:23), dok krani tako vjeruju zato to `ele
potvrditi doktrinu iskupljenja (Galadanina, 3:13). Tako i
jedni i drugi nastavljaju da se dr`e ovog apsurdnog i
neosnovanog vjerovanja (Isaove smrti na kri`u) povrh svih
rezona i ustanovljenih historijskih injenica. Nastojanje da
se doka`e da rijei La juminenna bihii qabla mautehii
znae da e svaki pojedinac meu sljedbenicima Knjige
vjerovati u njega prije njegove smrti, posve je apsurdno.
Druga interpretacija ovog ajeta je: Spomenuti ajet se
esto prevodi u gore navedenom smislu: Ne postoji ni
jedan meu sljedbenicima Knjige a da nee vjerovati u
njega prije njegove smrti. Naglaena rije jedan nije
doslovno spomenuta u ajetu, nego se samo podrazumijeva.
Da je to bilo spomenuto, ajet bi glasio drugaije.
Rije koja je naglaena sama se podrazumijeva. Mi
predla`emo da umjesto podrazumijevane rijei Ahad
(jedan) razmotrimo rije Fariik, to jest grupa, kao rije
koja se podrazumijeva. U tom sluaju bi prijevod bio: I ne
postoji nijedna grupa ili sekta meu sljedbenicima Knjige
a da nee vjerovati u njega (Isaa) prije njegove smrti.
Ovo onda upuuje na to da je Isaa, a.s. morao
emigrirati u zemlju nastanjenu izgubljenim plemenima
Israela, i tako ispuniti svoju misiju dostavljajui svoju
poruku svima od dvanaest plemena (stada) kue Israela,
koji su primili njegovu poruku i vjerovali u njega. Ovaj
pogled je nadalje potpomognut predskazanjem hazreti
Isaa, a.s. u kojem je tvrdio da e ii u potragu za
izgubljenim ovcama kue Israela (Matej, 15:24). On otiao
tamo gdje su ga svi ljudi prihvatili prije njegove smrti i
time je njegovo predskazanje bilo ispunjeno.
49
Smrt hazreti Isaa, a.s., navedena u hadisima
asnog Poslanika, s.a.v.s.
50
3. dio
51
A iza njih (mrtvih) je barijera do dana kad e
biti ponovo o`ivljeni.
(Al-Muminun : 101)
U ovom ajetu nam je Bog rekao da postoji barijera
izmeu ljudi ovog svijeta i mrtvih. Niko nee biti u stanju
da pree tu barijeru i ona e ostati do Kijametskog Dana.
52
mrtvim ljudima. Oni su duhovni ljekari; oni daju vid onima
koji su izgubili duhovno ulo, i sluh onima koji su duhovno
nijemi, i oni daju nazad `ivot onima koji su duhovno mrtvi.
udesna moralna transformacija koju Bo`iji vjerovjesnici
naprave u `ivotima svojih sljedbenika, u duhovnoj je
terminologiji nazvana uzdizanje mrtvih u `ivot. Iste rijei
su upotrijebljene u asnom Kuranu za asnog Poslanika,
s.a.v.s., Bog ka`e:
53
tako gorko podijeljeni da jedni druge nazivaju kjafirima i
nikada se nee slo`iti, ak ni oko definicije muslimana -
kako se onda mogu slo`iti o bilo ~emu? Jako se mnogo
mitova i potpuno pogrenih koncepata i vjerovanja uvuklo
u muslimanski ummet.
54
Kako je pogreno vjerovanje o `ivotu hazreti Isaa,
a.s., dospjelo meu muslimane?
55
A kad im se ka`e: Slijedite ono to je Allah
objavio , oni ka`u: Ne, mi slijedimo ono na
~emu smo na{li svoje pretke.
(Lukman : 22)
Meutim, odgovor od Boga je:
56
4. dio
57
ummet hazreti Muhammeda, s.a.v.s., slian je ummetu
Musaa, a.s. Mi znamo da je poslije smrti Musaa, a.s., Bog
poslao mnoge nasljednike u njegovom ummetu, kao to su
Harun, Zekerijja, Jahja itd. Ovi nasljednici nisu donijeli
nikakvu novu knjigu. Oni su slijedili Stari zavjet. Bog je
poslao hazreti Isaa, a.s., na kraju ummeta Musaa, a.s. Bog
je obeao isti fenomen hazreti Muhammedu, s.a.v.s. Tako
je muslimanskom ummetu bio obean Mesija koji e se
pojaviti u kasnijem dobu, i koji e ispuniti predskazanja.
U gornjem ajetu, rije kma znai u slinom stilu.
Da sada vidimo neke slinosti izmeu ummeta Musaa, a.s.,
i ummeta Muhammeda, s.a.v.s. Obojici su bile date knjige
za uputu njihovih sljedbenika; obojica su se trebala boriti
protiv vlastitih neprijatelja; obojica su bili prisiljeni migri-
rati iz svojih domovina; i obojici je bilo dato obeanje o
pojavi Mesije na kraju njihovog ummeta. Rije minkum u
gornjem ajetu znai izmeu vas. Ovo predvianje nagla-
ava da e nasljednik koji e se pojaviti biti iz musliman-
skog ummeta, a NE neko izvana.
Druga va`na stvar jeste ta je Bog rekao o ummetu
Muhammeda, s.a.v.s.:
58
Ovaj hadis jasno kazuje da e Mesija biti poslan
izmeu muslimana. On e biti imam muslimana, kao to je
reeno Imaamukum minkum. asni Poslanik, s.a.v.s., je
koristio rije sin Merjemin, i mi smo ve objasnili da je on
ovo upotrebio zbog nekih slinosti izmeu dvojice Mesaja.
59
60
Zakljune napomene i molitve
Mi smo dokazali iz asnog Kurana, hadisa i neke
islamske literature da hazreti Isa, a.s., nije iao svojim
fizikim tijelom prema nebu i njegovo Rafa se dogodilo
kao i Rafa svih drugih pobo`nih ljudi. Mi smo takoer
naveli neke navode iz asnog Kurana i hadisa da je
hazreti Isa, a.s., umro prirodnom smru. A kad neko umre,
on nikada tjelesno nee doi natrag na ovaj svijet. Takoer
smo objasnili, iz asnog Kurana i hadisa, da e se svi
nasljednici Muhammeda, s.a.v.s., pojaviti unutar njegovog
vlastitog ummeta. Onda nam je asni Poslanik, s.a.v.s.,
objasnio odlike dvaju drugaijih Mesija. Sve ove injenice
dokazuju da je pogreno vjerovati da e oekivani Mesija
biti stari Isa, poslanik Bani-Israel (iz plemena Israela).
Ja `elim zamoliti svoju brau Bosance da razmisle o
sadanjem stanju svog religijskog vjerovanja i tradicije.
Nai preci su umrli ekajui Mesiju, i mi emo mo`da
takoer pomrijeti a da ne sretnemo Mesiju. Nikakav Isaa,
a.s., nee doi s neba da rijei nae probleme. Mi treba da
otvorimo oi i svoja srca, i da tragamo za istinom asnog
Kurana. Naa sudbina se nikada nee promijeniti, osim
ako ne volimo asnog Poslanika, s.a.v.s., na nain kako
nas ui asni Kuran.
Upravo je `alosno da je, u prolosti, na desetine
hiljada muslimana bilo prevedeno u kranstvo zbog
njihovog pogrenog koncepta. Mi }emo tako|e, mo`da,
izgubiti sebe ili nae budue generacije slijedei zlobnu i
proraunatu emu kranskih misionara, koji su u nau
vjeru posijali sjemena mitova i izopaenih koncepata o
Isusu.
61
Mi ponizno inimo molitvu Uzvienom Allahu da
Svemogui Bog otvori srca naih italaca da prihvate
istinu. Sada je dolo vrijeme da napravimo poduzetan
korak i krenemo naprijed, da prihvatimo Mesiju i da
slijedei njegova uenja oistimo svoje due i pribli`imo
se Bogu. Tako emo zaslu`iti Njegov blagoslov i pomo
za svoje dobro na ovom i na buduem svijetu.
Ja zavravam svoju molbu s malim navodom iz
pisanja Obeanog Mesije, hazreti Mirze Ghulam Ahmada,
a.s.:
Silazak Obeanog Mesije s neba je la`na tvrdnja.
Zapamtite vrlo dobro da niko nikada nee doi s neba. Svi
nai protivnici koji danas `ive umrijet e, a niko od njih
nee nikada vidjeti Isaa, sina Merjeminog, da silazi s neba;
onda e njihova djeca koja su ostala poslije njih takoer
pomrijeti, a niko izmeu njih nee nikada vidjeti Isaa, sina
Merjeminog, da dolazi s neba, i onda e djeca njihove
djece isto tako pomrijeti i oni takoer nee vidjeti sina
Merjeminog da se sputa s neba. Onda e Bog izazvati
veliku zabrinutost u njihovim srcima da je vrijeme
prevlasti kri`a prolo i da je svijet poprimio drugu boju ali
da Isa, sin Merjemin, jo nije siao s neba. Onda e
odjednom mudri meu ljudima omrznuti ovo vjerovanje i
tri stoljea od danas nee proi kad e oni koji su oekivali
dolazak Isaa, bili oni muslimani ili krani, ostati bez nade
i bez misli o ovom i oni e napustiti ovo la`no vjerovanje. I
u svijetu e biti jedna vjera i jedan voa. Ja sam doao da
posijem sjeme, ono je bilo zasaano mojom rukom. Ono e
sada rasti i cvjetati i ne postoji niko ko ga mo`e
zaustaviti.
(Roohani Khazain, tom 20: Tazkiratush Shahada-
tain, str. 67)
62
63
Slika zgrade u kojoj se nalazi grob Isa, a.s., u Srinagaru, Ka{mir, Indija.
Ako `elite vie informacija o Ahmadija muslimanskom d`ematu,
preporuujemo Vam slijedeu literaturu na bosanskom jeziku:
Filozofija uenja Islama Istina o Ahmadijama i njihovom
svetom osnivau Knjiga o namazu Preporod vjere Ljubaznost
asnog Poslanika prema djeci Ahmad i Sara Ahmad i Sara idu u
d`amiju Molba za nau brau i sestre Zato sam postao Ahmadi
Poruka mira Ahmadija muslimanski d`emat kratki uvod
Odgovor na primjedbe protiv Ahmadija i njihovog osnivaa Nae
uenje Prirodna smrt hazreti Isa, a.s. Pobjeda Islama Odabrane
izreke iz asnog Kurana Odabrane izreke asnog Poslanika
Islama Odabrane izreke asnog Mesije Hazreti Ahmad Obeani
Mesija Halifat u Ahmadijatu Oporuka ta je Ahmadija
muslimanski d`emat ponudio ovjeanstvu? Stvarna istina o
Ahmadija muslimanskom d`ematu Letke na razliite teme: Isa
a.s.; Islam; Ahmadija d`emat; Obeani Mesija i t.d.
Bilo kakve informacije o Islamu ili vedska:
literaturu na raznim jezicima mo- Nasir Moske
`ete dobiti na slijedeim adresama: Tolvskillings Gatan 1
414-82 Gotenborge
Bosna i Hercegovina: Tel.: 00-46-31-414044
Mesd`id Baitul-Islam vicarska:
Tuzlanska 1b
Mahmud Moschee
71000 Sarajevo
Forchstrasse 323e
Tel.: 00-387-33-612612 8003 Zurich
Belgija: Tel.: 00-411-3815570
Brusselstraat 3 Njemaka:
1700 Sint-Ulriks-Kapelle Genfer Strasse 11
(Dilbeek), Brussels 60437 Frankfurt am Main
Tel.: 00-32-2-4666856 Tel.: 00-49-69-50688600
Holandija: Fax: 00-49-69-50688666
De Moskee Norveka:
Oostduinlaan 79 Ahmadiyya Muslim Mission
2596 JJ, Den Haag Frogner VN 53
Tel.: 00-31-703-242881 0266 Oslo 2
Kanada: Tel.: 00-472-244718
Baitul-Islam Velika Britanija:
10610 Jane Street The London Mosque
Maple, Ontario 16 Gressenhall Road
L6A 3A 2 London SW 18 5QL
64