ETIKA

doc. dr. sc. Katica Knezović

• Sveučilište u Zagrebu • Učiteljski fakultet • izv. dipl. RPOO •
• Zagreb, 2. prosinca 2022. •
Izvođenje kolegija

1. Predavanja
2. Seminari
3. Seminarski rad
4. Esej
 Organizacija
kolegija Etike
dv. 13
Predavanja – teorija
Pt 2. 12. 2022. 17.00-21.00
Su 10. 12. 2022. 9.00-13.00

Seminari – rasprave iz prakse

Pt 13. 1. 17.00-21.00 (S1)
Su 14. 1. 9.00-13.00 (S2)
Su 14. 1. 14.00-18.00 (S3)
 Seminari
– rasprave iz prakse

Tematske cjeline:
A: Odnos društva prema djetetu
B: Odnos roditelja prema djetetu
C: Odnos odgajatelja prema djetetu
 Seminari
– rasprave iz prakse

Djeca potrošači
– Komercijalizacija djetinjstva
https://www.youtube.com/watch?v=wpxJyeY1PVY
Media Education Foundation (2008)
Consuming Kids. The Commercialization of Childhood – Transcript
www.mediaed.org/transcripts/Consuming-Kids-Transcript.pdf
 Sadržaj
kolegija

1. Etika – filozofska disciplina

2. Zašto etički djelovati?
3. Vrijednost i moralna vrijednost
4. Subjektivni moralni red – savjest
5. Praksa – profesionalne etike i
primijenjena etika
 Seminarski rad

 Na temelju teorijskog dijela i

rasprava o profesionalnim i
primijenjenim etikama – po slobodnom izboru
 Prijava teme – do 20.1.2023.
 Odobrenje teme – do 25.1.2023.
 katica.knezovic@ufzg.hr
 Ulazni kriteriji
– sem. rad

 Rok 5.2.2023. (za 1. ispitni termin 14.2.2023.)

 Opseg 6–7 kartica (10.800-12.600) (kartica 1.800 zn. s
raz.)
 Znanstveni aparat (bilj., literatura – najmanje 4 bibl. jedinice)


Jezik (stil, pravopis)
 Grafička obrada (margine, font, prored…)
 Ulazni kriteriji
– esej

 Rok 10.2.2023.
 Opseg 3-4 kartice (5.400-7.200) (kartica 1.800 zn. s raz.)
 Struktura obuhvatiti uvod – razradu teme (nije potrebna decimalna
podjela, samo podnaslovi) – zaključak


Jezik (stil, pravopis)
 Grafička obrada (margine, font, prored…)
 Ispit
- Seminarski rad
- Esej

 ZIMSKI ROK:
prijava u ISVU 14. ili 28. 2. 2023.
Obveze
Predaja sem. rada – do 5. 2. 2023.
Predaja eseja – do 10. 2. 2023. ili do
3 dana prije ispitnog termina

Zimski ispitni rok:

14. i 28. 2. 2023.
Upis ocjene onima koji su prije završili
kolegij – trebaju se prijaviti u ISVU i poslati
skenirane prve dvije stranice indeksa i dvije gdje je
upisan kolegij Etika s ocjenom i datumom
polaganja te potpisom nastavnika na e-mail:
katica.knezovic@ufzg.hr
 Literatura…

Obvezna
Josip Talanga,
Uvod u etiku,
Zagreb, Hrvatski studiji,
1999.

Preporučena
Anzenbacher, A.: Filozofija (poglavlje Etika), Zagreb, Školska knjiga, 1992.
Cortina, A.: Etika minimuma, Zagreb, Demetra, 2010.

Čović, A. (ur.): Izazovi bioetike, Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo – Pergamena, 2000.

Frankena, W.: Etika, Zagreb, Kruzak, 1998.

Grbac, J.: Etičke dvojbe hrvatskog društva. O važnosti odgoja za moralne

vrijednosti, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2009.

Legrand, L.: Moralna izobrazba danas – ima li to smisla?, Zagreb, Educa, 2001.

Taylor, Ch.: Etika autentičnosti, Split, Verbum, 2009.

Vukasović, A.: Etika – moral – osobnost, Zagreb, Školska knjiga, 1993.

Etika

1. je za mene…
2. od ovog kolegija očekujem…
3. rado bih u njemu saznala o…
 Kad moral tone

javnost se okreće etici!

Iz stripa:

The Philadelphia Daily News, 2002.

Etika – što jest, što nije?!

 moral = !

 etika = ?
 Etika nije:

 moraliziranje “pametnjakovića”
 trajno pozivanje na sud i pravdaško
“prepucavanje”
 narcisoidna taština koja sebe drži
boljom od drugih (S. Freud)
 umišljeno autoritativno određivanje
 Etika…

 nije svjetonazor u smislu ideologije ili dogmatike

 nije nikakva zamjena za religiju
 ne daje nikakav nad-moral ni ikakav moral cijelog čovječanstva
 ne propovijeda moral – Arthur Schopenhauer (1788-1860)
 ne daje izravne upute što učiniti u pojedinom slučaju
 ne donosi odluke umjesto pojedinca
 ne indoktrinira
 ne čini ljude boljima – ali pokazuje kako bi mogli postati bolji!
 ne proizvodi pomoću argumenata nikakvu dobru volju!
 Etika jest:

 ohrabrenje za samostalno djelovanje na

vlastitu odgovornost

 upućivanje na to kako treba moralno

ispravno djelovati

 polaganje računa o usvajanju vrijednosti i

njihovu kritičkom preispitivanju

 ispitivanje utemeljenja normi

 Etika…

 tematizira i promišlja zahtjeve za valjanost svojih

moralnih opravdanosti
 promišlja strukture djelovanja i pokušava ih
opravdati u shemi odnosa cilj-sredstvo
 proučava pojmovlje i jezik morala na primjeru riječi
norme i vrijednosti
 pokušava razjasniti moralnu svijest o samoj sebi
 pokušava uputiti i voditi prema argumentiranom
utemeljenju i opravdanju djelovanja i shvaćanja
djelovanja
 pokušava uvoditi u uvježbavanje praktične snage
prosuđivanja
 pokušava potaknuti na stjecanje moralnih
kompetencija
 Annemarie Pieper (1941.)

 Etika ne može i ne treba umjesto

djelujućeg subjekta preuzimati
moralnu kompetentnost,
 nego ga treba voditi tomu da sam
stekne tu kompetentnost i da je
izvršava.
 Immanuel Kant (1724.-1804.)

Tako je ugodno biti maloljetan.

 Kad imam knjigu koja je moj razum,
 dušobrižnika koji je moja savjest,
 liječnika koji za mene uzima dijetu…
onda se ne moram sam potruditi.

Nemam potrebu misliti, ako mogu platiti;

 drugi će već za mene obaviti odurni posao.
 Sapere aude!
Imaj hrabrosti – usudi se!
 Aufklärung ist der Ausgang des Menschen aus seiner
selbstverschuldeten Unmündigkeit.
 Prosvjetiteljstvo je čovjekov izlaz iz nezrelosti koju
je sam skrivio.

 Unmündigkeit ist das Unvermögen, sich seines Verstandes ohne

Leitung eines anderen zu bedienen.
 Ne biti punoljetan znači ne moći se služiti vlastitim
razumom bez vodstva drugoga.

 Selbstverschuldet ist diese Unmündigkeit, wenn die Ursache derselben

nicht am Mangel des Verstandes, sondern der Entschließung und des
Mutes liegt, sich seiner ohne Leitung eines andern zu bedienen.
 Ta je maloljetnost osobno skrivljena ako razlog za
nju nije to što se nema razuma nego ako se nema
odlučnosti i hrabrosti da se služi vlastitim razumom
bez vodstva drugoga.
 Ili:
 Prosvjetiteljstvo je čovjekov izlazak iz stanja
samoskrivljene nezrelosti. 

 Nezrelost je nemoć da se svoj razum upotrebljava

bez vodstva nekog drugog.

 Ta je nezrelost samoskrivljena onda kad njen

uzrok ne leži u nedostatku razuma, nego u
pomanjkanju odlučnosti i hrabrosti da se njime služi
bez tuđeg rukovodstva. 

 Sapere aude! Imaj hrabrosti služiti se vlastitim

razumom! – to je dakle lozinka prosvjetiteljstva.
Sapere aude – usudi se!!!
Savjetodavna uloga etike…

 Sokrat
– nije nikome govorio što treba
činiti ili propustiti
– izazivao je (obad!) slušatelje na
raspravu o postojećim
moralnim postavkama
Savjetodavna uloga etike…

 Etičke komisije…
- koncerni
- bolnice
- politika
- znanstvena zajednica (istraživanja)
… nije delegiranje odlučivanja!
 Etika = što? + kako?

 Ljudsko djelovanje
(moralno relevantno)

 dobro – loše
ispravno – neispravno
prihvatljivo – neprihvatljivo
 Definicija etike…

Etika je teorija morala,

a moral je praksa
---------------------------------------
tj. etiku se razumije kao teoriju prakse
u smislu metodičko-refleksivne
analize ljudskoga djelovanja.
 Sadržaj kolegija

1. Etika – filozofska disciplina

2. Zašto etički djelovati?

3. Vrijednost i moralna vrijednost
4. Subjektivni moralni red – savjest
5. Profesionalne etike i primijenjena
etika
 1. Etika –
filozofska
disciplina

1.1. Predmet, metoda, cilj

1.2. Podrijetlo i značenje riječi etika
 1.1. Predmet, metoda, cilj

predmet = materijalni objekt = što?

 ljudsko djelovanje
 moralno relevantno djelovanje

predmet - objekt etike je

traganje za ispravnom odlukom,
tj. za ispravnim djelovanjem

Ispravna je odluka ona koju se

 može opravdati i
 iza koje možemo odgovorno stajati.
 1.1. Predmet, metoda, cilj

metoda = formalni objekt

= vidik = kako?

 deskriptivna metoda
 normativna metoda
 Deskriptivna metoda…

 opisuje činjenično moralno djelovanje

 njezin je predmet »biti«
= »ono što jest« (sein)

 deskriptivne etike –
- izbjegavaju vrijednosne sudove
- imaju niz poteškoća:
moralni relativizam,
utemeljenje etike…
 Normativna metoda…

 postavlja mjerila prosudbe

 vrednovanja moralnoga djelovanja

 predmet = »trebati«

»ono što treba biti« (sollen)

služi se:
 teleološkim ili

 deontološkim pristupom
 Teleološki pristup…

 gr. telos – svrha, cilj, sredstvo…

 Zaključivanje
od posljedica na uzroke
(pristup posebice primjenjiv u etičkoj
prosudbi primjene novih znanosti i
tehnologija)
 Deontološki pristup…

 gr. deon – dužnost, obveza, propis…

poteškoća je:

 slijeđenje dužnosti, obveze, propisa…

 bez obzira na posljedice
 1.1. Predmet, metoda, cilj

TEORIJA
= Spoznavanje moralnoga djelovanja
PRAKSA
= Oblikovanje moralne svijesti

umski utemeljiti koncepciju

- dobroga ljudskog djelovanja
- dobroga življenja
 Moralna
spoznaja…

… odlučujuća je za donošenje
ispravnih sudova, prosudbi i odluka
 Etički subjekt:

… da bi djelovanje bilo moralno ispravno

mora moći i htjeti dobro

moralna svijest =
moralna spoznaja + dobra volja
 Dobra volja…

»Nigdje na svijetu, štoviše,

uopće ni izvan njega ne može
se zamisliti ništa što bi se bez
ograničenja moglo smatrati kao
dobro osim dobre volje.«
I. Kant, Grundlegung zur Metaphysik der Sitten
(Utemeljenje za metafiziku ćudoređa, 1785.)
 Etika… poučava…

 … pomaže da odgovorimo na pitanje:

KAKO TREBAMO ŽIVJETI?

 Etika … odgaja…
što? – kako?
 etika samo čuva mjesto slobodi
 zato ne može ispostaviti pravila
koja bi svakome rekla
 što treba činiti

ali mu može dati pravila

 kako stići do toga da se
može zahtijevati
moralna obvezatnost određenih pravila
 Etika…
 nam ne oduzima odluke, tj. ne odlučuje umjesto nas,
nego nam pomaže da teret odlučivanja lakše
iznesemo na opće zadovoljstvo nas samih i onih
oko nas.

Važno:
 dobrim poznavanjem etike ne postaje se moralno

dobra osoba, kao što se ni studiranjem teologije na

postaje dobar vjernik!

 Etika nas ne čini boljim ljudima,

ali nam daje mogućnost to postati.
 Etika…

 reflektira ljudsko djelovanje…

 motivira za ispravno ljudsko
djelovanje…
 ne dovodi do cilja, nego
pokazuje put…
 1. Etika –
filozofska
disciplina

1.1. Predmet, metoda, cilj

1.2. Podrijetlo i značenje riječi etika
 1.2. Podrijetlo i
značenje riječi etika
 Aristotel (384-322)
 proučavanja i promišljanja o
ljudskom djelovanju i
kriterijima moralnoga vrednovanja
ljudskoga djelovanja

= Nikomahova i Eudemova etika

Ethos – ηθός i εθός / mores

Sofoklo (496.? – 406.)

 ηθός – karakter, značaj, druga narav…

Aristotel (384. – 322.)

 εθός

– kako je neko živo biće naviklo živjeti u

svojoj sredini (habitus! – stanište!)
Ciceron (106. – 43.)
– obje riječi ethosa prevodi kao:
 mores – philosophia moralis (sive ethica)
 Etika je…

 normativno filozofsko učenje

o ljudskom djelovanju
ukoliko ono stoji pod vidikom
 moralnoga razlikovanja dobra i zla,
ispravnoga i neispravnoga
prihvatljivoga i neprihvatljivoga…
 Sažetak
 Etika = filozofija morala (teorija – znanost o
praktičnom djelovanju, o moralu)
= temeljito, kontinuirano i argumentirano
domišljanje o dobrom življenju i ispravnom
djelovanju
 Moral = skup svih življenih normi i pravila
ponašanja i djelovanja u jednoj društvenoj zajednici
tj. ethos (praksa).

 Budući da postoje različite moralne predodžbe

etika traga za kriterijima, normom,
mjerilom njihova utemeljenja.