Slobodna Bosna 973

ZORAN @IVKOVI], EX PREMIJER SRBIJE: \IN\I] BI DO[AO U SREBRENICU
KR^MLJENJE DR@AVNOG NOVCA
@ALOSNA
NAM
MAJKI]KA!
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-971:ISPRAVNA-oglasi.qxd 16.6.2015 13:48 Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 2.7.2015 1:06 Page 3
SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba
10 JEDNODNEVNA PENZIJA 22 POLITI^KA BITKA ZA SIPA-u 30 PRAVDA ZA PRE@IVJELE

NEVJEROVATAN MANEVAR GORAN ZUBAC POSVA\AO VIJE]E OD[TETA ZA @RTVE RATNIH
SNSD-ove ZASTUPNICE DU[ANKE MINISTARA SILOVANJA
MAJKI] Poku{aj ministra sigurnosti DRAGANA Krajem pro{log mjeseca je Sud Bosne
Zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH MEKTI]A da na pro{lotjednoj sjednici i Hercegovine izrekao prvu presudu
Du{anka Majki} odlu~ila je krajem maja Vije}a ministara BiH zavr{i formalnu ikada koja nalaè isplatu od{tete èni
oti}i u penziju, no samo dan kasnije proceduru smjene direktora SIPA-e koja je preìvjela silovanje u ratu; `rtva
ponovo je zasnovala radni odnos; je na osudu
GORANA ZUPCA okon~an je sva|om
Slobodna Bosna istraìla je {ta se krije po~inilaca
s ministrom financija VJEKOSLAVOM ~ekala 23
u pozadini jednodnevnog odlaska u BEVANDOM; nakon {to je Meki}
penziju zastupnice Majki} godine, a sud
optuìo ministre iz HDZ-a da {tite deset godina
kriminaliziranog direktora Zupca, da primijeni
Bevanda i ministrica obrane MARINA postoje}i
PENDE[ su uzvratili da samo zakon - ipak,
inzistiraju na po{tivanju zakona ova odluka je
velika pobjeda
za sve one koji
se bore za bolji
poloàj `rtava
rata
14 SPAS U POSLJEDNJI ÂS
SLOVENCI PRODALI TERMALNU 26 BOSNA I HERCEGOVINA I
RIVIJERU NA ILID@I SRBIJA
Kada su u jesen 2001. predstavnici KO JE REKAO “GENOCID”
SLOBODNA BOSNA
slovenskih TERMI ÂTE@ potpisali ZORAN @IVKOVI], biv{i premijer nezavisna informativna revija
Ugovor o izgradnji TERMALNE Srbije, poslanik u Skup{tini Srbije i IZDAVA^
RIVIJERE na Ilidì kod Sarajeva predsjednik Nove stranke, za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
najavljena je investicija predstavljena Slobodnu Bosnu govori o razlozima Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
kao najve}i turisti~ki projekat u BiH, ali zbog kojih Aleksandar Vu~i} ne èli Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
su obe}ana ulaganja zaustavljena prije prihvatiti rezoluciju o Srebrenici, Ure|uje redakcijski kolegij
deset godina; nakon {to je slovenska hap{enju Nasera Ori}a, odlasku
Novinari
kompanija, pritisnuta milijunskim Vu~i}a u Poto~are i odnosu rukovodstva Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
dugovanjima, prije mjesec dana firmi Srbije prema Miloradu Dodiku Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
MRKULI] COMPANY prodala objekte Maja RADEVI]
na Ilidì, ispostavilo se kako je na Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

gubitku i Kanton Sarajevo, koji je u DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Termalnu rivijeru uloìo najmanje 20
Lektor: Sedina LONÂRI]
milijuna KM
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]

e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
30 SJE]ANJE NA [AMPIONA Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
GODI[NJICA STRADANJA FIKRETA Revija izlazi sedmi~no

Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
HOD@I]A Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Po~etkom agresije na BiH, u ljeto
Transakcijski ra~uni
1992. godine, ubijen je FIKRET 1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HOD@I], najbolji bh. bilder svih vre-
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
mena. Bio je petnaest puta prvak BOR BANKA d.d. 1820000000147912
18 SVE DODIKOVE DAME biv{e Jugoslavije, prvak Mediterana, MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
KO SU NAJMO]NIJE @ENE U RS-u vice{ampion Evrope i tre}i u svijetu u
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
srednjoj kategoriji. Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
Najmanje problema i glavobolje Dvadeset tri brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
Milorad Dodik je za sve ove godine godine nakon nje- nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
vlasti imao od èna koje je postavio na govog ubistva [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
~elne pozicije u finansijskim institucija- porodica i prijatelji
PDV broj 200333040003
ma i javnim preduze}ima; Slobodna okupili su se u nje- e-mail: info@slobodna-bosna.ba
Bosna pi{e ko su Dodikove najuticajni- govom rodnom
je ène, zbog ~ega ih nije mijenjao i Trnopolju kako bi
pored njihovih ljubavnih i poslovnih pokazali da {ampi- Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
ispada on nije zaboravljen Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA 3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 2.7.2015 0:46 Page 4
MINI MARKET
SI[AO S REFEREND-UMA PIROVA POBJEDA „DITE“
Bosi} jo{ ~eka
Dodikov odgovor
Na prvom sastanku Odbora
na pitanje: povjerilaca prva tačka dnev-
a {ta poslije nog reda bit će raspisivanje
referenduma?!
Predstavnici opozicionih partija u
Republici Srpskoj nisu se pojavili na
tendera za pronalazak
konsultativnom sastanku po~etkom
sedmice na kojem je predsjednik RS-
a Milorad Dodik namjeravao posti}i
„strateškog partnera“
strana~ki konsenzus oko odràvanja
referenduma po~etkom septembra.
Govore}i o referendumu, koji
najavljuje Milorad Dodik, lider SDS-a
Mladen Bosi} kazao je da postoji
previ{e otvorenih pitanja “da bi u
ovom trenutku mogli decidirano da
se izjasne o tom referendumu”.
- Prije svega traìmo od Dodika da
objasni {ta }e se desiti u
ponedjeljak poslije referenduma, na
koji na~in on misli da tu volju
gra|ana pretvori u realnost. Jer
nema nikakve dileme, ukoliko bi
postavio takvo pitanje, zna se ishod
referenduma - kazao je Bosi}.
Istaknuo je da SDS zahtijeva od
Dodika da objasni {ta se de{ava
ukoliko gra|ani glasaju „za“ ili
„protiv“ na referendumu, zavisno od
toga kako bude formulisano
referendumsko pitanje.
- Mi se zalaèmo za promjenu
na~ina funkcionisanja Suda i
Tuìla{tva BiH, ali ne èlimo da VELIKI DAN S UPITNIKOM
dovodimo ni RS ni Srbe u Skup{tina povjerilaca podràla nastavak proizvodnje u Diti
situaciju da idemo avanturisti~kim U utorak, 30. juna, u Kantonalnoj resu je da se proizvodnja odrì. To }e odràti
putem koji moè imati te{ke privrednoj komori Tuzla odràn je sastanak cijenu „Ditine“ imovine koju }e svojim
posljedice - kazao je Bosi}. Skup{tine povjerilaca Industrije deter- dolaskom na posao {tititi i osigurati radnici
Dodik, barem do sada, nije odgovorio dènata Dita, na kojem je odlu~eno da ova „Dite“. S druge strane, banke }e tu imovinu
na Bosi}evo pitanje, a njegova kompanija nastavlja s radom. Me|utim, prodati kupcu koji ponudi najve}u cijenu, a
{utnja govori: pod a) da ni sam ne veliko je pitanje da li }e pokretanje ne onom koji je zainteresovan za nastavak
zna {ta }e se desiti dan nakon proizvodnje i optimizam radnika odgovarati proizvodnje deterdènta. Na Skup{tini
referenduma, ili, pod b), da planovima povjerilaca, od kojih je najve}i povjerilaca formiran je i Odbor povjerilaca
referenduma ionako ne}e biti! (M.A.) Hypo banka, kojoj „Dita“ duguje blizu 15 koji broji sedam ~lanova, a pored radnika
miliona KM. Naime, klju~ni (pred)uslov „Dite“ Dèvada Mehmedovi}a, Emine
povjerilaca, kojima tuzlanska Industrija Busuladì} i Ejuba Nuhanovi}a, tu su
deterdènata duguje oko 40 miliona KM, predstavnici tri banke, ve} spomenute „Hypo
bila je prodaja imovine firme koja je ionako banke“, Intesa Sanpaolo i Raiffeisen banke,
pod hipotekom. A upravo prodaja imovine kao i jedna strana firma iz Havane koju
„Dite“ dogovorena je na Skup{tini predstavlja Faik Muhi}. Cijela BiH se digla
povjerilaca, {to je javnosti predstavljeno na noge i „Diti“ pruìla punu podr{ku u
kao pronalaènje strate{kog partnera. Ali, proizvodnji doma}ih proizvoda, ali o sudbini
pronalazak strate{kog partnera koji je „Dite“ ne}e odlu~ivati gra|ani i uposlenici,
spreman kupiti firmu du`nu 40 miliona KM nego povjerioci kojima je jedini cilj naplatiti
Mladen Bosi} je nemogu}a misija. potraìvanja.
Povjeriocima, odnosno bankama u inte- M. Fazli}
4 SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 2.7.2015 1:17 Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI] ODMETNICI NA OKUPU
Biv{i poslanici
Dan državnosti SAD-a SDS-a formirali
Welcome to Sarajevo novi klub u
Skup{tini RS-a
Narodni poslanici, biv{i ~lanovi
SDS-a, Nenad Stevandi}, Slavko
Dunji} i Darko Banjac, oformili su
poslani~ki klub koji nosi naziv
Slobodni demokratski srpski klub.
Stevandi}u, Dunji}u i Banjcu se
pridruìo i narodni poslanik Du{ko
Ivi} iz Demokratskog narodnog
saveza, kao ~etvrti ~lan Kluba. Za
predsjednika Kluba izabran je
Darko Banjac.
Potpisan je i protokol o radu Kluba
SDS, prema kojem ~lanovi mogu
da pripadaju razli~itim politi~kim
strankama, a funkcionisa}e tako {to
}e usagla{avati svoje odluke, uz
mogu}nost da svaki ~lan moè da
glasa prema vlastitim stavovima.
Da }e Darko Banjac, koji je bio ~lan
GO SDS-a, okrenuti le|a Mladenu
Bosi}u moglo se pretpostaviti jo{
pro{le nedjelje jer se nije pojavio na
sjednici GO SDS-a u Ugljeviku, i
svoj izostanak obrazloìo
nekorektnim odnosom prema
op{tinskom odboru SDS-a
Kozarska Dubica, na ~ijem je ~elu
bio. Banjac je u Kozarskoj Dubici
nedavno izbacio odbornike PDP-a i
formirao ve}inu sa SNSD-om i
SDS-om i time uzvratio udarac
Bosi}u koji je navodno planirao da
za na~elnika Dubice postavi Pericu
Bundala iz PDP-a. Banjac o~ekuje
da se novom Klubu uskoro
pridruìti jo{ nekoliko nezadovoljnih
poslanika iz SDS-a i DNS-a Marka
Pavi}a. (M.D.)
Marko Pavi}

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 2.7.2015 2:00 Page 6
BAN KI MOONNOVIM STAZAMA REZOLUCIJE

,
Da nam nije ovol ko lo{e,
moglo je biti i bolje...
ČETVRTAK, stavku, pa gdje, i ako, stignemo - stignemo.
Koja je Rezolucija UN-a, barem otkako mi
25. JUNI pamtimo, nanijela najve}e, nepopravljivo
(ireverzibilno) zlo srpskim „dràvnim i
Zove me sino}, ba{ je kasno bilo, Koò, nacionalnim interesima. Posigurno i zacijelo
ima on taj obi~aj zvati ljude u nevakat. ona iz sezone ljeto-jesen 1999. godine,
„Vidi, buraz, moram velikom brzinom famozna Rezolucija 1244, kojom su vladari
smisliti vic za kolumnu u Oslobo|enju svijeta u New Yorku odlu~ili da Kosovo vi{e
BORE DE@ULOVI]A, pa pomozi, nije u Srbiji, niti }e ikada biti. Prihvatio je to
Norveška je vlada, čitam, poguraj, ljudi smo... Ima{ li {ta, kakvih dràvni vrh Srbije, jer nikakvog drugog
tužila tamošnju katoličku provala u {teku, pri~uvi.“ “Ba{ i nemam, ali izbora imao nije. Je li neko iz Srbije traìo od
ako je za jarane, ne{to }e se na}i u pri~uvi.” tada{njeg predsjedavaju}eg Predsjedni{tva
crkvu za lažno prijavlji- Pita me lani, kad sam nosio neke Bosne i Hercegovine @ivka Radi{i}a da se
potrep{tine stradalnicima u naselju Svrake „odredi“ oko te Rezolucije? Potpredsjednik
vanje broja vjernika. u Vogo{}i, neki pa}enik, Srbin-povratnik: srpske Vlade (dodu{e, to se tada zvalo SR
Valjda je Norveška preoz- „Zna{, novinar, {ta jedino veè na{u Jugoslavija) bio je VOJISLAV [E[ELJ,
premijerku @eljku (Cvijanovi}) sa Nikoli}ev strana~ki {ef. Da je Radi{i} te
biljna država da bi se tako Sarajevom? „Nemam pojmeta, doma}ine“, godine traìo od Predsjedni{tva BiH da se
smislim brzi odgovor. „izjasni“ o Rezoluciji 1244 UN-a, ishod bi do
olako zaletila. Četiri do „Imaju Kobilju glavu...“ u dlaku bio isti kao i dan-danas: Alija
pet miliona eura lažni PETAK, Izetbegovi} bi bio za, Ante Jelavi}
neutralan...
vjernici katoličke vjerois- 26. JUNI SUBOTA,
povijesti oštetili su
norveški budžet, tvrde iz
Bezobrazan je, drzak, arogantan, u
najmanju ruku dràvni~ki nepristojan poziv
27. JUNI
koji je danas uputio TOMISLAV NIKO- Recimo da je ovaj dan svugdje na
vlade Norveške. “Čudna LI], predsjednik Srbije, predsjedavaju}em dunjaluku, uglavnom, uplaniran za odmor,
Predsjedni{tva BiH MLADENU IVANI- relaksaciju, razbibrigu. Ta vrsta pravila,
mi čuda”, kaže mi prijatelj ]U. Nikoli} od Ivani}a traì: A) da sazove davno usvojenih i potvr|enih u demo-
iz zapadne Hercegovine, sjednicu Predsjedni{tva Bosne i kratskim dru{tvima, ure|enim i ulju|enim,
Hercegovine; B) da jedina ta~ka dnevnog za nas naprosto ne vaè. Dokazi su brojni a
“ukoliko papa Franjo nas- reda bude rezolucija o genocidu koju je primjeri tanki, neodbranjivi.
Velika Britanija uputila Vije}u sigurnosti Godinama nisam vjerovao svojim, a ni
tavi insistirati na provjeri UN-a; C) da se britanska rezolucija osudi tekstovima svojih kolega nisam do kraja
vidjelaca iz Međugorja, kao {tetna po srpske nacionalne i dràvne vjerovao o jezivim kiminalnim zlo~inima
interese. Ukoliko Ivani} ne postupi po nevladinog sektora, tzv. neovisne javne
već imamo spreman Nikoli}evom nare|enju, na najboljem je scene, informativno-kulturne dru{tvene
putu da se sam svrsta u nepreglednu kolonu scene u BiH. Kad, ne lezi vraè, zove me
odgovor: proglašenje izdajnika srpskih nacionalnih i dràvnih prijatelj iz Holandije koji muku mu~i da se
‘Herceg-Vatikana’!” interesa. do~epa kakvog odrìvog stambenog
Hajdemo polako, bez srkleta, stavku po prostora: „A zna{ li da su Dejan Veki} (jedan

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 2.7.2015 2:00 Page 7
problemati~ni fotograf) i njegova èna Anisa

kupili ku}u u Haagu, brat bratu milion eura?“ IFTAR U NA[OJ MAHALI
Veki} je, hajd’ i nekako, bio korektan Dràvni poslanik [emsudin Mehmedovi}
fotograf, moè mu se progledati kroz prste, na jednom od mnogobrojnih susreta sa
gladnim bira~kim tijelom
supruga Anisa (Su}eska) je radila u nekoj
naoko bezveznoj, ali debelo honoriranoj
firmi (BIRN) iz koje se, eventulno, moglo
isrpiti u sitnom zlo~ina~kom poduvatu,
milion eura. Hajd’, neka...
NEDJELJA,
28. JUNI
Vladaju}i SDP-a Hrvatske, odnosno
njegov predsjednik i premijer susjedne
dràve ZORAN MILANOVI], prema
posljednjim istraìvanjima javnog mnije-
nja, vode mrtvu trku sa opozicionim HDZ-
om, glede podr{ke bira~a. Kona~ni ishod te
neizvjesne mrtve trke, o~ito, rije{it }e
odnos tih dviju stranaka prema (mrtvom?) vine ALIJE IZETBEGOVI]A? Sprije~io Cedevitom i preselio u italijanski Armani.
prvom demokratski izabranom je to, ne opozicijski blok, ne nevladin Ugovor, ako ne gije{im, ko{ta poslodavca 400
predsjedniku Hrvatske doktoru FRANJI sektor, nego tada{nji visoki predstavnik hiljada eura. Njegov kolega, selektor srpske
TU\MANU. Danas je, uzimaju}i vje~itom PADDY ASHDOWN. reprezentacije ALEKSANDAR SA[A
rivalu TOMISLAVU KARAMARKU rije~ Ako neki aerodrom zavre|uje da nosi \OR\EVI] u gr~kom Panathinaikosu, pi{u
(a moèbiti i kruh) iz usta, Milanovi}eva ime „prvog predsjednika BiH“, to je onaj u mediji, radi za osamsto hiljada godi{nje.
Vlada obznanila da }e zagreba~ka zra~na Visokom, kojeg je on vizionarski osmislio a Povukao je sa sobom i kolegu Sandija
luka, koja se u nenarodnim reìmima, od u ratnom vihoru, u bespo{tednoj praksi, na Be}irevi}a, koji, pretpostavljam, ne ko{ta
stolje}a sedmog, zvala „Pleso“, ubudu}e terenu, provodila familija êngi}, babo ispod 300 hiljada eura. E pa, majka mu stara,
zvati „Aerodrom Franjo Tu|man“. „Ako se Halid i sin Hasan. nek’ se mrva ekonomske logike umetne na
u Americi najva`niji, njujor{ki aerodrom Ko je {ta izgradio, ima legitimno pravo ovaj sportski, navrat-nanos odabrani primjer.
zove J. F. Kennedy, a aerodrom u Parizu da to ogradi, privatizira i imenuje kako god I ko je ovdje budala, a ko pametan - Armani
nosi ime generala De Gaullea, za{to se mu se }efne. ili Panathinaikos?
zagreba~ki aerodrom ne bi zvao imenom
Oca nacije, doktora, generala Tu|mana?“, PONEDJELJAK, UTORAK,
rekao je neko, da li iz vladaju}e, ili
opozicione hrvatske nomenklature.
29. JUNI 30. JUNI
Ju~er-prekju~er sam na Hrvatskoj Ozbiljnu i temeljitu, a ne navija~ku i Norve{ka je vlada, ~itam, tuìla
televiziji u zgodno, inteligentno, pristrasnu, analizu/ekspertizu, lijevo-desnu, tamo{nju katoli~ku crkvu za la`no
koncipiranoj emisiji „Retro“ (neka vrsta i{}e i zahtijeva „gr~ka kriza“. Ha je vlast u prijavljivanje broja vjernika. Valjda je
televizijskog vremeplova, diskretnog Gr~koj prije nekoliko mjeseci preuzela Norve{ka preozbiljna dràva da bi se tako
podsje}anja ne na bolju, nego zaboravljenu, ljevi~arska „Syriza“, bio sam skepti~an: olako zaletila. êtiri do pet miliona eura
pre{u}enu pro{lost) gledao tv prilog o ekonomski program kojeg ~ak i ja, koji la`ni vjernici katoli~ke vjeroispovijesti
izgradnji tzv. Kr~kog mosta. Taj most, te{ko razlikujem kamatnu glavnicu od o{tetili su norve{ki budèt, tvrde iz vlade
gra|en ~etiri godine (1976. - 1980.), glavice kupusa, razumijem, mora da je Norve{ke. “ûdna mi ~uda”, kaè mi
materijalizirao je tisu}ljetni san stanovnika populisti~ki. Kaè ve~eras hrvatski prijatelj iz zapadne Hercegovine, “ukoliko
najve}eg i najsjevernijeg hrvatskog otoka profesor DEJAN JOVI] da je bazi~ni papa Franjo nastavi insistirati na provjeri
Krka o spajanju s kontinentalnom problem Gr~ke taj {to ima nezasluènu vidjelaca iz Me|ugorja, ve} imamo spreman
Hrvatskom, gradom Rijekom, lu~kom privilegiju: vi{ak odlu~ivanja unutar odgovor: progla{enje ‘Herceg-Vatikana’!”
mediteranskom prijestolnicom. Jednom-
dva puta sam iz Rijeke putovao na Krk
evropske obitelji. Sa svojih dva posto,
koliko je u~e~{}e Gr~ke u budètu SRIJEDA,
(gdje je u me|uvremenu izgra|en
aerodrom) i nikada nisam znao, sve do ovih
Evropske unije, vlasti u Atini, nepropor-
cijalno, ove Tsiprasove, i one prije njih,
1. JULI
dana, da se taj most koji je imao u to umjereno desni~arske, imale su priliku da Ne gledam ba{ sve prigodne ramazanske
vrijeme najdulji betonski luk na svijetu, trajno unakaze Makedoniju, kaè Jovi}. programe koje emitiraju lokalne televizije, ali
zvao „Most Josipa Broza Tita“. A jeste. I tu Ponavljam, skru{eno priznajem, u kad god mogu i gdje god mogu „uhvatim“
je neke, pored totalitarne, ideolo{ke ekonomiju, financije se razumijem u mjeri svog omiljenog stand up islamskog mistika
simbolike, bilo ~ak i trì{ne logike: bilo red koje je u svojoj knjizi, sa podnaslovom „Moji SULEJMANA BUGARIJA. Kvalitetan je to
je bio oduìti se diktatoru Brozu, satrapu razgovori sa k}erkom“ opri~ao gr~ki ministar i sugestibilan promicatelj islamske
kakvog hrvatski, a ni drugi narodi vidjeli financija YANIS VAROUFAKIS. Adole- duhovnosti i uop}e nije za potcijeniti. Ovi
nisu, a koji je u sklopu svoje izdajni~ko- scentski, u najmanju ruku, ili {to bi rekli na{i mubarek dani ramazanski proti~u u
komunisti~kog projekta, znanog kao „Istra latentni federalni partneri, Hrvati, „ko Mara u porukama socijalne prirode, otprilike, ofrlje,
Hrvatima“, odnosno, „Valja nama preko kriv k..c“; Sve znam, a, opet, ni{ta mi nije koliko ja to razumijem, da i bogati i
Rijeke“, presudno utjecao na izgradnju te jasno. siroma{ni prolaze kroz isto ~istili{te posta.
spasonosne grdosije duge 1,7 kilometara Uzmimo sljede}i primjer, u koji se koliko- Crv sumnje uvijek je prisutan kod mene, pa
od Rijeke do Krka. toliko razumijem. Neki dan su (isti dan) nek’ ide na moju du{u i sljede}i vic: „Babo,
Sje}ate li se kampanje od prije deset ugovore sa novim klubovima potpisala kako to da mi svaku ve~er iftarimo krompir a
godina, da se sarajevski Aerodrom nazove dvojica ozbiljnih ko{arka{kih stru~njaka, kod kom{ije Sulje se stalno jede meso?“, pita
imenom prvog (bezbeli, demokratski selektor sa ovih prostora; JASMIN REPE[A Muju sin. „Ko ga jebe, {to nije posadio
izabranog) predsjednika Bosne i Hercego- raspakovao ugovor sa zagreba~kom krompir na vrijeme“, utje{i ga babo Mujo.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 2.7.2015 2:11 Page 8
MINI MARKET
ISPOD [PIRE STO \AVOLA ČIŠĆENJE GLIBA IZA TAIBA
VIRE
Nikola [piri} Početkom jula uslijedile su
izabran za pred- ozbiljne kadrovske promjene
sjednika Komisije
za nadzor nad u Graničnoj policiji BiH
U srijedu, 1. jula, do{lo je do ozbiljnih
radom OSA-e kadrovskih promjena u Grani~noj policiji
BiH. Naime, Taib Mustafi} smijenjen je sa
Zastupnik SNSD-a u Parlamentu
BiH Nikola [piri}, koji je u srijedu mjesta {efa Centralnog istra`nog ureda, a
(1. jula) izabran za predsjedavaju- na njegovo mjesto imenovan je biv{i
}eg Zajedni~ke komisije za nadzor na~elnik Terenskog ureda aerodromi Almir
nad radom Obavje{tajno-sigurno- Ba{i}. Navodno, Mustafi} je smijenjen jer
sne agencije, jo{ je jednom pokaje u proteklih devet mjeseci Centralni
zao da mu nema premca kada je istra`ni ured ostvario najlo{ije rezutate od
posrijedi politi~ka kombinatorika. svog osnivanja. Umjesto da se bavio
[piri}evo imenovanje u Zajedni~ku borbom protiv kriminala, Mustafi} je
komisiju najprije je mjesecima bilo pa`nju posvetio obra~unima unutar Grani-
predmet sporenja me|u dràvnim ~ne policije. Kao {ef Centralnog istra`nog
parlamentarcima, ali je na koncu ureda Mustafi} je podnio desetak krivi~nih
dobio politi~ku podr{ku, s tim da je prijava protiv visokopozicioniranih du`no-
presudio predsjedavaju}i Zastup- snika Grani~ne policije, a sve prijave nadle`no Tuìla{tvo BiH je odbacilo. Pored
ni~kog doma [efik Dàferovi}. Mustafi}a, sa mjesta njegovog pravnog savjetnika smijenjen je Rasim Redò. Grani~nu
Podsjetimo da su strana~ke kolege policiju BiH napustio je i dugogodi{nji pomo}nik direktora @arko Laketa koji je na tu
Nikole [piri}a prethodno uporno du`nost do{ao 2005. godine, a radnu karijeru nastavit }e kao na~elnik Centra javne
bojkotirale rad Zastupni~kog doma, bezbjednosti Trebinje. (M.F.)
demonstriraju}i protiv izbora
Dàferovi}a za prvog predsjeda- I SULJO JE MULJO
telja, ali se ~ini da politi~ki okr{aj
izme|u SDA i SNSD-a nije pore-
metio i dobre privatne odnose
Tužiteljica u predmetu
dvojice politi~ara. Nakon {to se
Nikola [piri} domogao Zajedni~ke „Energopetrol“ Sabina Sarajlija
komisije za nadzor nad radom
OSA-e, ostalo mu je jo{ da lobira
kod ostalih deset ~lanova. Za njega
dosjetila se optužnice protiv Tihića
su glasali zastupnici i delegati iz
HDZ-a, HDZ 1990, SBB-a i,
od prije osam godina
naravno, SNSD-a. Budu}i da su Vi{emjese~na borba odvjetnika optu- djelo Tihi} sumnji~io, u dokaznom se
njihove parlamentarne kolege iz ènih i sarajevske kantonalne tuìteljice materijalu tuìteljice Sarajlija na{ao i akt
SDA, SDP-a i SDS-a bile suzdr`- Sabine Sarajlija, koja je podigla optu`nicu Abida Hodì}a iz 2007. i 2008. godine,
ane, a Darko Babalj i Sadik u predmetu „Energopetrol“, nastavljena je koji upu}uje da je on i tada obavljao
Ahmetovi} nisu ni do{li na sjedni- i ovog tjedna, kada se ponovno ispo- kontrolu provedbe ugovora o
cu, na koncu se ispostavilo da je stavilo da braniteljima nisu dostavljeni svi dokapitalizaciji Energopetrola. No, da
protiv Nikole [piri}a glasao samo dokazi. Optu`nica protiv nekada{njeg cijela ra{omonijada u tom sudskom
zastupnik Demokratske fronte federalnog premijera Nedàda Bran- procesu bude potpuna, pobrinuli su se
Damir Be}irovi}. (S.M.) kovi}a, direktora Energopetrola Namika sami financijski vje{taci. Tako se u nalazu
Bu{atli}a i sedam ~lanova vladine inspektora Financijske policije i
Komisije za dokapitalizaciju potvr|ena je dokumentima Agencije za privatizaciju
prije vi{e od godinu dana, ali su njihovi navodi da je hrvatsko-ma|arski konzorcij
odvjetnici tek sada doznali da se me|u INA-MOL u prvoj godini u Energopetrol
dokazima Tuìteljstva, koji su dostavljeni investirao oko 200.000 KM, dok
financijskom vje{taku Abidu Hodì}u, financijski vje{tak Abid Hodì} tvrdi da
nalazi i kaznena prijava protiv Sulejmana su ulaganja iznosila 4,5 milijuna maraka?!
Tihi}a. I mada nije poznato tko je protiv Razlika od preko ~etiri milijuna maraka,
biv{eg lidera SDA i ~lana Predsjedni{tva oko ~ega se vje{taci nisu mogli usuglasiti,
BiH podnio prijavu i za koje se kazneno dakako, prava je „sitnica“. (S.M.)
Nikola [piri}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 2.7.2015 2:12 Page 9
MINI MARKET
NEOBI^NA (O)POZICIJA
Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA êlnici DF-a
Neki ekonomisti kažu da je dobro traè od federal-
što će BiH ostati bez kredita nih ministara
da prestanu
MMF-a jer će vlast morati
obavljati
skresati troškove i početi da štedi. ministarske
Slažete li se s takvim mišljenjem? du`nosti
SLAVICA predradnje su ve} napravlje- i rast nego stagnacija i Tri federalna ministra iz DF-a,
ne. U uslovima kada {traj- {tednja. Aleksandar Remeti}, Milan
JOSIPOVI] kovi sve vi{e uzimaju maha, Mandilovi} i Snjeàna Soldat, ~iju
Zastupnica Koalicije ~ak i budètskih korisnika,
HNS-a u federalnom u~init }e se sve da se spri-
JOSIP ostavku predsjednik Federacije
Parlamentu je~e {iri nemiri koji bi mogli MUSELIMOVI] Marinko âvara nije prihvatio, na{li
da ugroze njihov ostanak na Advokat su se posljednjih dana pod
vlasti. èstokim pritiskom dijela
strana~kog rukovodstva koji im
NERMIN PE]ANAC zamjera {to, unato~ podnesenim
Predsjednik SDU-a ostavkama, i dalje dolaze na posao
i obavljaju ministarske du`nosti.
Federalni ministri DF-a, razapeti
izme|u strana~ke lojalnosti i
zakonskih obaveza, izabrali su
NE Zakon. A Zakon je jasan: ministri
Jedino i pravedno rje{enje
je novi Ustav BiH, novo
NE moraju ostati na radnom mjestu i
nakon isteka redovnog mandata i
Na{a gospodarska i finan-
teritorijalno rje{enje kojim bi sijska stabilnost ovisna je od nakon podnesene ostavke - sve
se garantirala ravnoprav- dotoka kreditnih sredstava dok se na njihova mjesta ne
nost svih naroda i gra|ana
te na taj na~in postigla DA MMF-a. Na drugi na~in nije
mogu}e odràti socijalni mir
izaberu drugi ministri.
Osim toga, ministri Remeti},
funkcionalnija i efikasnija Naàlost, to je jedini na~in i kakav-takav gospodarski
dràva. da se skre{u tro{kovi koji ritam. Mandilovi} i Soldat brane se
nemaju nikakvog opravda- ~injenicom da od dana kada su
nja i da se oni koji obna{aju podnijeli ostavke nisu sudjelovali ni
ALMIR TERZI] vlast pona{aju po principu SVETLANA CENI]
dobrog doma}ina.
na jednoj sjednici federalne Vlade,
Politi~ki analiti~ar Ekonomski analiti~ar
{to je zapravo u skladu s pomalo
{izofrenom politikom vlastite partije
ADIS ARAPOVI] koja je u isto vrijeme i na vlasti i u
Politolog opoziciji! (S.L.)
Marinko
âvara
NE DA
Vlasti u BiH u~init }e sve da Molim Boga da ne daju pare
osiguraju nedostaju}ih mili- da se kona~no suo~imo sa
jardu KM kako bi se “zakr-
pio” ovogodi{nji budètski NE stvarno{}u, potraìmo od-
govorne i damo posao
deficit u oba bh. entiteta. U tom slu~aju, osim rigidne spasavanja sposobnima, da
Bojim se da }e, ako ne bude {tednje, izostale bi kruci- ve} jednom prekinemo ago-
sredstava MMF-a, pristupiti jalno va`ne reforme kojima niju nerada i neodgovornos-
prodaji i ono malo kompani- MMF uslovljava odobra- ti koje pokrivaju zaduènji-
ja u vlasni{tvu dràve. Prve vanje kredita. Bolje reforme ma.

asim:TEKST osnova.qxd 2.7.2015 0:41 Page 10
JEDNODNEVNA PENZIJA
Zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH Dušanka Majkić odlučila je krajem maja

otići u penziju, no samo dan kasnije ponovo je zasnovala radni odnos;
Slobodna Bosna istražila je šta se krije u pozadini jednodnevnog odlaska
u penziju zastupnice Majkić
Du{anka Majki} oti{la

u penziju na jedan dan i dobila
otpremninu od 28.000 KM!
jen je podatak da je u cijelom Parlamentu koji steknu uvjete za odlazak u penziju na
Pi{e: ASIM METILJEVI] tokom protekle godine najvi{e zara|ivala ime otpremnine isplati jednokratna
zastupnica SNSD-a Du{anka Majki}, ina~e “pomo}” u iznosu {est njihovih pla}a!
O
poznata po èstokim kritikama nerada i
p}e je poznata ~injenica da su bh. java{luka u dràvnim institucijama BiH. PENZIJA NA JEDAN DAN
parlamentarci najpla}eniji narod- Majki}eva je tokom protekle godine, u Tako je zastupnici Du{anki Majki} 25.
ni zastupnici u Evropi, mjereno prosjeku, svakog mjeseca primala oko maja ove godine izdato rje{enje o “prestan-
odnosom pla}a i realnog bruto 7.300 KM, odnosno devet prosje~nih pla}a ku statusa stalno zaposlene poslanice zbog
doma}eg proizvoda “po glavi u dràvi, ili pribli`no 25 prosje~nih penzija odlaska u penziju po sili zakona”. Drugim
stanovnika”. BiH se prema svim statisti~- u dràvi! rje{enjem istog dana, dodijeljena joj je
kim pokazateljima svrstava u grupu najsiro- Ali, to je ono {to je manje-vi{e poznato jednokratna “pomo}” u iznosu od oko
ma{nijih dràva Evrope, ali parlamentarci svima, budu}i da su mediji proteklih godi- 28.000 KM, {to odgovara iznosu njenih {est
mnogih razvijenih evropskih dràva mogu na iscrpno izvje{tavali i upozoravali na pla}a u toj godini.
pozavidjeti svojim bh. kolegama na visini nebrojene privilegije bh. parlamentaraca. No, samo dva dana kasnije, dakle 27.
pla}a, ali jo{ vi{e na cijeloj lepezi drugih No, postoji i jo{ jedan “set privilegija” bh. maja ove godine, Du{anka Majki} je dobila
meterijalnih privilegija koje su sebi parlamentaraca o kojima javnost manje zna jo{ jedno rje{enje - ovoga puta o “sticanju
izglasali koriste}i zakonodavnu poziciju u budu}i da ih koristi tek mala grupa zastup- statusa stalno zaposlene poslanice”, {to }e
strukturi vlasti. nika koja tokom trajanja mandata steknu re}i da je u penziji provela svega dva dana,
Poslanici u Parlamentarnoj skup{tini uvjete za odlazak u redovnu penziju. taman toliko da stekne formalne uvjete za
BiH, pored osnovne pla}e od oko 4.500 Parlamentarci su i o tome vodili ra~una, pa isplatu otpremnine u iznosu od oko 28.000
KM, kroz razne privilegije mjese~no dodat- su u Zakonu o platama i naknadama u insti- KM. Novim rje{enjem od 27. maja,
no prime i do 2.500 KM. tucijama BiH precizirali da se zastupnicima Du{anki Majki} je utvr|en koeficijent pla}e
ZASTUPNI^KI REKORD
Pored osnovne pla}e, poslanici na ZLOUPOTREBA ZAKONODAVNE VLASTI
osnovu pau{ala mjese~no dobiju 713,54
KM, zatim topli obrok oko 130 KM, za
odvojeni ìvot oko 300 KM, a nisu rijetki i
oni koji po osnovu posjeta porodici dobija-
Zastupnici u kolektivnom sukobu
ju od 500 do ~ak 1.300 KM. Uz sve ovo
pojedinci su mjese~no po osnovu obilaska
interesa
izborne baze inkasirali po 750 KM. Tokom proteklih nekoliko godina, opozi- dobrovoljno odrekne materijalnih privilegija.
Zanimljivo je da su upravo poslanici cioni zastupnici inicirali su niz raprava koje Cijeli problem leì ba{ u tome {to zas-
jedina kategorija u BiH kojima se ispla}uje su trebale rezultirati smanjenjem poslani~kih tupnici zloupotrebljavaju poziciju zakono-
naknada za posjetu porodici s obzirom na to privilegija, no svi su poku{aji neslavno davne vlasti i {to sami sebi odre|uju
da na to pravo nemaju ni ministri, njihovi okon~ani. Niti su opozicione inicijative bile materijalne privilegije. To je klasi~ni prim-
zamjenici i rukovodioci. iskrene niti je pozicija pomi{ljala da se jer sukoba interesa!
Negdje krajem protekle godine, objavl-
Najpla}enija zastupnica Du{anka Majki} u prethodna

dva mandata u{tedjela je vi{e od 186 hiljada KM!
NEVJEROVATAN MANEVAR SNSD-ove ZASTUPNICE DU[ANKE MAJKI]
LEGALNA PLJA^KA
Zastupnica Du{anka Majki} oti{la je
u penziju da bi dobila otpremninu
2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA

11
JEDNODNEVNA PENZIJA
[IROKA PALETA PRIVILEGIJA

Zastupnici Parlamenta BiH izglasali su sebi
ogromni broj materijalnih privilegija
u visini 8,50 sa dodatkom 0,50 posto na Radi se o regularnoj, dakle zakonom pred- puta vi{e novca nego za prethodnih 30 god-
osnovnu platu za svaku godinu radnog vi|enoj pla~ki budètskog novca koju su ina rada u razli~itim privrednim organi-
staà. U tom trenutku, Majki}eva je imala parlamentarci sami sebi izglasali. Mogli su, zacijama. Naime, 2006. godine, kada je
ravno 40 godina i jedan dan radnog staà! primjerice, izglasati da se zastupniku koji prvi put osvojila zastupni~ki mandat,
Cijeli manevar s odlaskom u penziju bio odlazi u penziju uru~i neki dar u vrijednos- Du{anka Majki} je u imovinskom kartonu
je sra~unat s jasnim ciljem da naplati ti 200-300 KM ili da im se dodijeli nov~ana prijavila stan vrijedan 90.000 KM i
otpremninu u iznosu od 28.000 KM, jer je pomo} u iznosu od {est prosje~nih pla}a u u{te|evinu u iznosu od 20.000 KM. Osam
Majki}eva {est mjeseci prije jednodnevnog dràvi, dakle nekih 5.000 KM. No, kako se godina kasnije, na izborima 2014. godine,
odlaska u penziju obnovila mandat na par- radi o njihovoj koì, zastupnici su bili uz stan i automobile, prijavila je {tedni
lamentarnim izborima i stekla formalne {iroke ruke i odredili su maksimalni dopozit u iznosu od 186.846 KM!
uvjete za status profesionalnog zastupnika, mogu}i iznos - {est zastupni~kih pla}a, {to Majki}eva je dakle za osam godina koliko
sa svim privilegijama koje taj status nosi. daje ukupan iznos od oko 28.000 KM. je profesionalna zastupnica uspjela u{ted-
Ba{ na primjeru SNSD-ov zastupnice jeti 166.000 KM, odnosno u prosjeku
OZAKONJENA PLJA^KA Du{anke Majki} moè se pokazati i 20.000 KM svake godine, {to i nije pretjer-
Da ne bude nikakvih nesporazuma, dokazati koliko je unosan profesionalni ano veliki iznos ako se ima u vidu ~injeni-
ni{ta u ovom manevru s jednodnevnim zastupni~ki anga`man. Majki}eva je u pro- ca da je u prosjeku godi{nje zara|ivala oko
odlaskom Du{anke Majki} u penziju nije fesionalnoj politici deset posljednjih godi- 80.000 KM.
ura|eno mimo i nasuprot vaè}eg Zakona. na, a za to vrijeme u{tedjela je skoro deset Naime, uz neto pla}u u iznosu od 5.500
KM, Majki}eva svakog mjeseca prima i
180 KM na ime toplog obroka, 280 KM na
ime odvojenog ìvota, 400 KM na ime
S BIJELOG HLJEBA U PENZIJU
smje{taja izvan osnovnog prebivali{ta,
800 KM na ime rada u raznim komisijama,
Radni staž zastupnice Majkić te regres za godi{nji odmor u iznosu pros-
je~ne mjese~ne pla}e, besplatan mobilni
40 godina i jedan dan! telefon, dnevnice, putne tro{kove, itd.
Zastupnici su sebi izglasali svaku privi-
Da apsurd bude potpun, u trenutku hljeb” i na taj na~in je prikupila jo{ neko- legiju koje su se uop}e mogli dosjetiti
odlaska u penziju zastupnica SNSD-a liko nedostaju}ih mjeseci radnog staà kada su usvajali “Odluku o na~inu
Du{anka Majki} nije imala “regularnih” za odlazak u penziju “po sili zakona”, obra~una plata i ostalih materijalnih prava
40 godina radnog staà. Naime, nakon ~ime se ujedno kvalificirala i za dobivan- poslanika i delegata u PS BiH”. Ta se
isteka zastupni~kog mandata 2014. je otpremnine u iznosu od oko 28.000 skandalozna Odluka u nekoliko navrata
godine, Majki}eva se prijavila na “bijeli KM. mijenjala, no uvijek tako da se spisak priv-
ilegija dodatno {irio.
SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

12
Skandal:Skandal.qxd 2.7.2015 0:40 Page 13
SKANDAL NEDJELJE
Radončić odbio nepostojeći poziv da sudjeluje u vlasti!
Pravo je svakog lidera da slobodno bira

koalicione partnere, no niko nema pravo
dezavuirati demokratske institucije BiH
Pi{e: EMIR HOD@I]
L
ider SBB-a Fahrudin Radon~i}
odbio je poziv Dragana ôvi}a da
se priklju~i vladaju}oj koaliciji u
Federaciji BiH, koju u ovom
trenutku ~ine samo dvije stranke -
SDA i HDZ. Demokratska fronta je na
izlaznim vratima i, kako kaè Dragan
ôvi}, jednom nogom je u opoziciji a
drugom u vlasti, i ta se situacija naprosto
mora ra{~istiti kako bi se u narednih
mjesec, dva formirala stabilna parlamentar-
na ve}ina. ôvi} je ve} otpisao DF i
samoinicijativno je u nekoliko navrata
razgovarao s ~elnikom SBB-a Fahrudinom
Radon~i}em, poku{avaju}i ga ubijediti da
usko~i u vlast umjesto DF-a.
Radon~i}u nesumnjivo godi laskanje
Dragana ôvi}a, koji ga u javnim istupima
neizostavno tretira kao „jedinog ozbiljnog
partnera s kojim SDA i HDZ moè
napraviti stabilnu ve}inu“, no u isto vrijeme
ga frustrira ~injenica da je drugi koalicioni
partner, SDA i njen ~elnik Bakir Izetbe-
govi}, prili~no rezerviran prema ideji
Dragana ôvi}a. Dapa~e, SDA paralelno
pregovara s nekoliko drugih stranaka koje
bi popunile postor nastao izlaskom iz vlasti
DF-a i ~ini se da u svojim kalkulacijama ne
ra~unaju na Radon~i}ev SBB.
Iako mu SDA nije ni uputila poziv za
sudjelovanje u vlasti, Radon~i} je preko
Dnevnog avaza poru~io da mu ne pada na
pamet ulaziti u koaliciju sa SDA, sve dok je
na njenom ~elu Bakir Izetbegovi}.
Legitimno je pravo Radon~i}a da
oblikuje politiku stranke kojoj je na ~elu i
da bira koalicione partnere, i tu se ni{ta ne
moè ni dodati ni oduzeti. No, Radon~i} je
oti{ao korak dalje: odbijaju}i nepostoje}i MIROVNA MISIJA DRAGANA ÔVI]A
poziv za ulazak u vlast, osporio je Lider HDZ-a poku{ava izgladiti odnose izme|u Izetbegovi}a i Radon~i}a
demokratski legitimitet ~elniku SDA
Bakiru Izetbegovi}u, zbog navodno institucije BiH, poput Centralne izborne Bakirovog oca A liju Izetbegovi}a
sumnjive pobjede na predsjedni~kim komisije, koja u oktobru 2014. godine nije neizostavno nazivao „liderom dela musli-
izborima i jednako tako sumnjive pobjede prona{la ni{ta sumnjivo u pobjedi mana“, poku{avaju}i podijeliti Bo{njake
na strana~kom Kongresu krajem maja. Izetbegovi}a za ~lana Predsjedni{tva BiH. na „normalne“ koji slijede F ikreta
E, ta vrsta optu`bi nimalo nije Takvu vrstu politi~kih diskvalifikacija Abdi}a, ~iju je vojsku obu~avao i naoru-
bezazlena jer uveliko izlazi iz dopu{tenih kakvu koristi Radon~i} svojevremeno je àvao, i „zalu|ene fanatike“ Alije Izetbe-
okvira me|ustrana~kog prepucavanja. obilato koristio predsjednik Srbije i SR govi}a ~ije je pristalice nemilosrdno
Takvim optu`bama negiraju se demokraske Jugoslavije Slobodan Milo{evi}, koji je ubijao.

slovenci:TEKST osnova.qxd 1.7.2015 22:52 Page 14
SPAS U POSLJEDNJI ÂS
Kada su u jesen 2001. predstavnici slovenskih TERMI ČATEŽ potpisali Ugovor o

izgradnji TERMALNE RIVIJERE na Ilidži kod Sarajeva najavljena je investicija
predstavljena kao najveći turistički projekat u BiH, ali su obećana ulaganja
zaustavljena prije deset godina; nakon što je slovenska kompanija, pritisnuta
milijunskim dugovanjima, prije mjesec dana firmi MRKULIĆ COMPANY prodala
objekte na Ilidži, ispostavilo se kako je na gubitku i Kanton Sarajevo, koji je u
Termalnu rivijeru uložio najmanje 20 milijuna KM
ILID@A, MOJA DE@EL A
Terme âte` se povukle sa bh.

trì{ta, Kantonu Sarajevo
ostavili dug od 2,7 milijuna KM
NEISPUNJENA OBE]ANJA I MILIJUNSKA DUGOVANJA

Kompleks Termalna rivijera Ilidà otvoren je prije deset godina, ali obe}ana ulaganja
nikada nisu realizirana jer nije izgra|en hotel i kongresni centar, nakon {to su Terme
âte` nagomilale gotovo 30 milijuna KM dugova firmu su prodali investitoru iz susjedstva

SLOVENCI PRODALI TERMALNU RIVIJERU NA ILID@I

Hollywood na Ilidì) dao 11. juna, mjesec izrazili zanimanje za gradnju rekreacijskog
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
dana nakon {to su Slovenci potpisali ugovor i lje~ili{nog kompleksa u sarajevskom
Foto: MILUTIN STOJÊVI
s budu}im vlasnikom Saljom Mrkuli}em. naselju Ilidà, najavljena je investicija
N
Prema predugovoru koji je zaklju~en 11. predstavljena kao najve}i turisti~ki
akon {to su na pro{lotjednoj maja, Termalna rivijera na Ilidì je prodata projekat u BiH. Nakon vi{emjese~nih
sjednici Skup{tine Kantona za devet milijuna eura, odnosno, oko 18 pregovora izme|u kantonalnih ~elnika i
Sarajevo zastupnici usvojili milijuna KM, a njihova najvrednija imovina slovenskih investitora, koji su uz
prijedlog premijera Elmedina - zatvoreni i otvoreni bazeni, ve} je u „sarajevsko more“ obe}ali i izgradnju
Konakovi}a o neprihvatanju posjedu Mrkuli} company. No, jo{ }e se kongresnog centra i hotela, 21. novembra
ponude za preuzimanje udjela, ali i vidjeti kako }e u kona~nici biti rije{eno 2001. sklopljen je Ugovor o osnivanju
financijskih potraìvanja kompanije Terme pitanje preostalog vlasni~kog udjela od dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u, a
âte` u Termalnoj rivijeri Ilidà, i zvani~no deset procenata kojim raspolaè Kanton zapravo zajedni~ke firme Terme Ilidà.
je potvr|eno da su se slovenski investitori Sarajevo, zbog ~ega se o toj poslovnoj Prema odredbama Ugovora, koji su
trajno povukli iz BiH, a taj rekreacijski akviziciji i raspravljalo na pro{lotjednoj potpisali Mustafa Pamuk, u to vrijeme
kompleks dobio novog vlasnika - sarajevsku Skup{tini. guverner Sarajevskog kantona, i direktor
tvrtku Mrkuli} company. Kantonalni Termi âte` Borut Mokrovi~, osnovni
premijer Konakovi} je suglasnost da se 90 KAKO JE PROPAO NAJVE]I kapital nove kompanije iznosio je 20.000
posto udjela Termi âte` u Termalnoj TURISTI^KI PROJEKAT U BiH KM. Na temelju ulaganja od dvije tisu}e
rivijeri Ilidà prenese na Mrkuli} company Kada su prije ~etrnaest godina maraka, Kanton Sarajevo je stekao deset
(u ~ijem je vlasni{tvu, odranije, hotel predstavnici slovenskih Termi âte` posto vlasni{tva, dok su Terme âte` s
Elmedin Konakovi}: „Pametni Slovenci su parama

novog bosanskog investitora pokrili hipoteku, platili
i oti{li, i sa sobom odnijeli sve {to su zaradili!“

SPAS U POSLJEDNJI ÂS

osniva~kim ulogom od 18.000 KM postale SPA[AVAJ [TO SE SPASITI MO@E
vlasnici 90 posto kapitala. Pored toga, Kantonalni premijer Elmedin Konakovi}
kantonalne vlasti su preuzele i obvezu da u nada se da }e novi kupac ispuniti
roku od tri mjeseca na novoosnovanu preuzete obaveze
tvrtku prenesu pravo kori{tenja zemlji{ta
na kome se nalazi bu{otina termalne vode -
lokalitet „Zmijska stijena“, ~ija je povr{ina
oko dvadeset hektara (ili 200 dunuma), te
dodjelu koncesije za termalnu i pitku vodu.
S druge su se strane Terme âte` obvezale
da }e za ra~un Termi Ilidà u cijelosti
osigurati financijska sredstva i garantirali
realizaciju projekta izgradnje rekreacijsko-
lje~ili{nog kompleksa, osim u iznimnim
slu~ajevima - politi~ke nestabilnosti, „vi{e
sile“ ili eventualnog otkri}a arheolo{kog
nalazi{ta. Budu}i da su slovenski partneri
najavili milijunska ulaganja, u Ugovoru je
precizno nazna~eno da Kanton Sarajevo
kao suosniva~ Terme Ilidà nema obvezu
davanja garancija poslovnim bankama, niti
vra}anja kredita ukoliko zajedni~ka tvrtka
zapadne u financijske probleme. milijuna KM dugovanja, zbog ~ega su usprotivili odluci Vlade jer èlimo za{titi
„Osniva~i putem Skup{tine Dru{tva jedini spas vidjeli u prodaji. imovinu Kantona. Prema Ugovoru koji je
vr{e sva prava i du`nosti koja ovim potpisan 2001. godine Kanton Sarajevo je
ugovorom ili Statutom Dru{tva nisu izri~ito REVIZIJA UGOVORA NAKON 14 GODINA trebao uloìti preko 20 hektara zemlji{ta,
stavljena u nadle`nost Nadzornog odbora [ef Kluba zastupnika Demokratske dati koncesije na pitku i termalnu vodu, a
ili Uprave. Prava koja proizilaze iz ~lanstva fronte u Skup{tini Kantona Sarajevo Terme âte` su trebale obezbijediti
prestaju istupanjem i isklju~enjem ~lana, Mirsad Pindò prvi je, uz zastupnika financijska sredstva i izgraditi kompleks
kao i u slu~aju kada osniva~ svoj dio u Bosanske stranke Rasima Smaji}a, zatraìo bazena, hotel, kongresni centar. Po{to
cijelosti prenese na tre}e lice“, navodi se u da se ugovor sa slovenskim investitorima Terme âte` nisu ispunile obaveze iz
Ugovoru, uz obvezu osniva~a da se prava nakon ~etrnaest godina preispita i da se Ugovora, jer nisu realizirali najavljene
mogu prenositi tek po zavr{etku investicije, utvrdi odgovornost njihovih prethodnika investicije, ja sam traìo da se odnosi
odnosno, uz suglasnost druge strane. koji su, bez sumnje, sklopili iznimno lo{ ra{~iste“, kaè u razgovoru za Slobodnu
Problem je, me|utim, nastao kada se poslovni aran`man. Bosnu zastupnik Pindò, inzistiraju}i da se
ispostavilo da rok do kada investicije „Ugovorom je regulisano da Terme kona~no mora utvrditi koliko je koja strana
trebaju biti realizirane nigdje nije naveden. âte` ne mogu prodati vlasni~ki udio u uloìla u zajedni~ku kompaniju, kako bi se
Istodobno je precizirano da drugi osniva~, Termalnoj rivijeri dok se ne zavr{i stvorili novi odnosi u smislu procenta
odnosno Kanton Sarajevo, u slu~aju kompletna investicija, osim 39 posto vlasni{tva nad nekretninama. Mirsad
prodaje Termalne rivijere, ima pravo pre~e suvlasni~kog kapitala u svrhu pribavljanja Pindò napominje i da zastupnicima u
kupnje, te da se o eventualnoj ponudi financijskih sredstava za realizaciju Skup{tini Sarajevskog kantona nije
moraju izjasniti u roku od trideset dana. No, projekta. Prijedlog Vlade nije bio ni jedno predo~eno koju su imovinu predstavnici
sude}i prema pona{anju slovenskih ni drugo, jer se Termalna rivijera Ilidà Termi âte` prodali firmi Mrkuli}
(su)vlasnika Termalne rivijere Ilidà, oni su prodaje da bi se vratili dugovi Termi âte`, company, zbog ~ega je Demokratska fronta
prodaju dijela kompleksa dogovorili i prije a to nije nikakvo novo ulaganje. Mi smo se predloìla nekoliko zaklju~aka, koji su
nego {to su kantonalne vlasti odbile njihovu
ponudu, zbog nedostatka novca.
Kompleks Termalna rivijera Ilidà
otvorili su prije to~no deset godina
tada{nji kantonalni premijer (i aktualni
predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH)
Denis Zvizdi} i ministar za privredu u
Vladi Slovenije A ndrej Vizjak. Na
sve~anosti kojoj su prisustvovali brojni
ugledni gosti, slovenski su vlasnici
kazali da su u izgradnju kompleksa
zatvorenih i otvorenih bazena na vi{e od
pet tisu}a kvadratnih metara, uloèna 32
milijuna KM. Tada je re~eno kako je
zavr{ena prva faza investicijskog
programa i najavljen novi ciklus
ulaganja, od kojeg nije bilo ni{ta. Nakon
jedne decenije poslovanja, Terme âte` JEDNOGLASNA ODLUKA
su kao ve}inski vlasnici Termalne Svi zastupnici u Skup{tini Kantona Sarajevo bili su
rivijere Ilidà nagomilale ~ak 27 suglasni da se javna imovina na Ilidì mora za{tititi

SLOVENCI PRODALI TERMALNU RIVIJERU NA ILID@I

poslije i prihva}eni. Konkretno su zatraìli Prema Ugovoru, zemlji{te nije moglo biti bio lo{ po Kanton Sarajevo, jer smo dali
da nadle`ne kantonalne slu`be preispitaju uknjièno na Termalnu rivijeru do dvadeset hektara zemlji{ta za deset posto
sva ulaganja oba suosniva~a, i Termi âte` zavr{etka investicije, ali je neko to uradio. vlasni{tva, {to je danas minus od 2,7
i Kantona Sarajevo, a poglavito prijenos Mi sada traìmo da se istraì ko je to miliona maraka, po{to su ukupna
prava kori{}enja 20 hektara zemlji{ta, {to uradio, jer je o~ito da je sve ura|eno dugovanja 27 miliona KM. Kada se
su jednoglasno podràli svi zastupnici. nezakonito“, izri~it je zastupnik Demokrat- pogleda {ta smo dali, a {ta smo u kona~nici
Kako je, me|utim, prodaja Termalne ske fronte Mirsad Pindò. dobili, to se u najmanju ruku moè nazvati
rivijere skoro pa gotova stvar, od Mirsada nedoma}inskim poslovanjam. Petnaest
Pindè smo zatraìli komentar nije li NEDOMA]INSKO POSLOVANJE godina poslije potpisivanja Ugovora nama
reakcija kantonalnih zastupnika zakasnila. Sude}i prema tvrdnjama premijera je ostala hipoteka na objektu i 2,7 miliona
On, me|utim, tvrdi da se novi vlasni~ki Elmedina Konakovi}a, za{tita imovine KM duga“, obja{njava kantonalni premijer,
odnosi mogu realizirati i sa novim kupcem. Kantona Sarajevo i spa{avanje po svemu napominju}i kako je aktualna Vlada, zbog
„Nama je svejedno ko je ulaga~, na{a je propale investicije na Ilidì, bio je glavni brojnih propusta, dovedena pred svr{en ~in,
obaveza da {titimo imovinu Kantona. razlog {to je Vlada prijedlog odluke i jer su Terme âte` formalno-pravno
Ugovor o prenosu udjela ne}e se mo}i uputila u skup{tinsku raspravu. vlasnik 90 posto kapitala.
potpisati bez odobrenja Skup{tine Kantona. „S ovog aspekta mislim da je taj Ugovor „Niko u Ugovoru nije nazna~io koji su
rokovi za izgradnju cijelog kompleksa,
dakle, bazena, hotela i kongresne dvorane.
REVIZIJA POSLOVANJA Mi smo dali zemlji{te, investitor se
obavezao da }e izgraditi objekte, ali bez
Kantonalni ministri i zastupnici roka“, dodaje Konakovi} i priznaje da
Vladi nije dostavljena financijska
traže da poslovni aranžman sa dokumentacija o nov~anim ulaganjima u
Termalnu rivijeru Ilidà, te da raspolaù
samo nalazima vje{taka i fakturama
slovenskim investitorima istraži gra|evinskih firmi. On sam pretpostavlja
da je poslovodstvo Termi âte` prilikom
policija i Tužiteljstvo dizanja kredita zaloìlo objekat, ali ne i
okolno zemlji{te, ~ija je, vrijednost u
U razgovoru za „SB“, premijer maraka. U vrijeme kada je dogovorena me|uvremenu zna~ajno porasla. „Ne
Kantona Sarajevo Elmedin Konakovi} izgradnja „najve}eg turisti~kog projekta u moèmo ta~no re}i da li je u Termalnu
podrào je prijedlog zastupnika da se svi BiH“, u jesen 2001., u Sarajevskom rivijeru Ilidà uloèno 32 miliona KM, ali
ugovori koje su nekada{nji kantonalni kantonu je na vlasti bila Alijanse za je ~injenica da smo mi za zemlji{te koje je
~elnici sklopili sa slovenskim promjene, koju su predvodili kadrovi vrijedilo najmanje 20 miliona maraka
investitorima proslijede policiji i SDP-a i Stranke za BiH. Podsjetimo da je dobili samo deset procenata vlasni{tva, {to
tuìteljstvu. Konakovi} se nada da }e sporni Ugovor potpisao tada{nji guverner je, naravno, nonsens. Trebali smo biti
istraga pokazati tko je i sa kakvom Mustafa Pamuk (~lan Stranke za BiH), vlasnici barem 49 posto kapitala“, smatra
namjerom dogovorio taj poslovni dok je u pregovorima sudjelovao njegov aktualni premijer. Kada smo Konakovi}a
aran`man, odnosno, da li je ugovor bio strana~ki kolega, ministar prostornog pitali da li su kantonalne vlasti mogle ranije
{tetan za Kanton Sarajevo, premda nema ure|enja Zlatko Petrovi}, ali i kantonalni intervenirati, odgovorio je da nisu, jer su
sumnje kako se gubici mjere milijunima premijer Huso Hadìdedi}, kadar SDP-a. Terme âte` prodale 39 posto vlasni{tva,
na {to su prema Ugovoru imali pravo.
MILIJUNSKA [TETA „Sada je ostalo spornih 51 posto vlasni{tva,
Sporni ugovor sa ali smo uspjeli novom investitoru
Slovencima potpisao je nametnuti rokove u drugoj fazi ulaganja, da
biv{i guverner u naredne dvije godine napravi kongresnu
Sarajevskog kantona dvoranu i hotel. Popravili smo {ta se u
Mustafa Pamuk Ugovoru dalo popraviti i ja se iskreno
nadam da }e novi kupci ispuniti preuzete
obaveze, jer oni imaju svoje interese“,
uvjeren je Konakovi}. Na tvrdnje
kantonalnih zastupnika da je zemlji{te koje
je Kanton Sarajevo dao na kori{}enje
Slovencima kasnije postalo njihovo
vlasni{tvo, Konakovi} je odgovorio da je
zemlji{te uknjièno s pravom kori{tenja, ali
se vi{e ne moè vratiti, jer u Ugovoru nije
bilo rokova, pa nema ni osnova za
raskidanje cijelog aran`mana.
„Ispalo je da su pametni Slovenci
parama nekog novog bosanskog investitora
pokrili tu hipoteku, platili i oti{li, i sa
sobom odnijeli sve {to su zaradili“,
konstatira kantonalni premijer Elmedin
Konakovi}.

sve zene milorada dodika:TEKST osnova.qxd 1.7.2015 21:03 Page 18
SVE DODIKOVE DAME
Najmanje problema i glavobolje Milorad Dodik je za sve ove godine vlasti imao od
žena koje je postavio na čelne pozicije u finansijskim institucijama i javnim
preduzećima; Slobodna Bosna piše ko su Dodikove najuticajnije žene, zbog čega
ih nije mijenjao i pored njihovih ljubavnih i poslovnih ispada
@ENE KOJE DRMAJU

REPUBLIKOM SRPSKOM
Pi{e: MIRHA DEDI]
M
ilorad Dodik, aktuelni pred-
sjednik RS-a, povjerenje u
ène je stekao kada ga
je Biljana Plav{i} dovela na
vlast. @ene su na politi~koj
sceni Republike Srpske gotovo sveprisu-
tne. Zapravo, one su vladarice iz sjene sa
kojima Dodik ima najmanje problema.
“Svoje ène” Dodik je rasporedio
tamo gdje se vr{e najve}e finansijske
transakcije, na ~elo najprofitabilnijih pre-
duze}e u RS-u, one mu vode zna~ajna
ministarstva, najglasnije su u Parlamentu
BiH, ali imaju va`nu ulogu i u njegov-
om kabinetu. Upu}eni izvori tvrde da su
mu najmanje problema i glavobolja za
svih ovih godina vlasti zadavale ène iz
njegovog okruènja kojima je povjerio
visoke pozicije. Istina, povremeno je
morao da reaguje zbog njihovih ljubavnih
nesta{luka ili ènske ljubomore.
Me|utim, zbog lojalnosti predsjedniku,
one su mu najvjerniji saradnici i najsig-
urnija podr{ka. Pored dobre plate (neke od
njih imaju i preko 7.000 KM), visoke
pozicije iskoristile su da zaposle
mnogobrojne ~lanove familije.
Krenimo redom. Najeksponiranija
èna iz njegovog okruènja nesumnjivo je
premijerka RS-a @eljka Cvijanovi}, ~iji je
brak ve} mjesecima u velikoj krizi zbog
premijerskih i partijskih obaveza. Cvijano-
vi}ka je u SNSD u{la preko muà koji je na
ko{arci “drugovao” sa Dodikom. I sama je
osam godina igrala ko{arku. Prvo je posta-
la {efica kabineta premijera RS-a (nasli-
jedila Srebrenku Goli}), a ubrzo i
Dodikova savjetnica za evropske integraci-
je. U vladi svog prethodnika Aleksandra
Dòmbi}a je preuzela upravo taj resor. U
prosvjeti je provela 15 godina kao profe-
sor engleskog jezika. Radila je kao pre- @ELJKA ZNA KAKO SA DODIKOM
vodilac, ali i asistent u misiji Evropske @eljka Cvijanovi} postala je neizostavna pratilja
Milorada Dodika na svim putovanjima i susretima sa
unije u BiH. Na po~etku mandata glavni stranim zvani~nicima

KO SU NAJMO]NIJE @ENE U RS-u
Pored premijerke @eljke Cvijanovi}, najutjecajnija

Dodikova saradnica je Branislava Mileki},
ali Srebrenka Goli} je njegova miljenica i po
svemu sude}i budu}a predsjednica
Vlade Republike Srpske
zadatak joj je bio otvaranje predstavni{tava tonu iz 2014. godine je navela da sa u{te|evina i dva automobila, Cvijanovi}evi
RS-a u Moskvi, Atini, Va{ingtonu, Be~u, muèm dijeli vlasni{tvo nad ku}om u su “te{ki” preko pola miliona maraka. Sina
Briselu, [tutgartu... U me|uvremenu je Banjoj Luci, ~iju je vrijednost procijenila Filipa zaposlila je u Elektroprenos BiH,
ve}ina njih zatvorena. U imovinskom kar- na 444.646 KM. Ukoliko se tome doda mada je on imao najniì prosjek ocjena od
svih kandidata. Jedan je od aktera afere
Foto: Milutin Stoj~evi}
ISKRENA I ODANA “papak” (kupovine dva poslanika) nakon

I pored buntovne naravi, koje je po~eo da pada kredibilitet SNSD-a
Srebrenka Goli} omiljena je u RS-u. Ne propu{ta priliku a da {efu ne
saradnica Milorada Dodika komplimentira da je “istinski lider i uz to
izuzetno tolerantan”.
DODIKOVE RIZNIÂRKE
Finansijska kretanja u RS-u kontroli{u
dvije ène - Sneàna Vujni}, direktorica
Investiciono-razvojne banke RS-a, i Slavi-
ca Injac, direktorica Agencije za bankarstvo
RS-a.
Pored direktorske pozicije u IRB-u
Vujni}eva je jedno vrijeme bila ~lan u pet
odbora - predsjednik Odbora za reviziju u
Krajina osiguranju, ~lan Odbora za reviz-
iju @eljeznica RS, JP [ume RS, ~lan Nad-
zornog odbora u Banci Srpske i Lutrije
RS.
Na temelju ovih anga`mana, pored
plate direktora u Investiciono-razvojnoj
banci RS, ima i dodatna godi{nja priman-
ja. Najve}u zaradu imala je po osnovu
~lanstva u NO Banke Srpske, okruglih
8.000 KM na godi{njem nivou, a
zadràla je ~lanstvo u Odboru “Lutrije
RS”, iz koje je pro{le godine inkasirala
4.800 maraka. Svi dosada{nji direktori
nakon kra}eg vremena napu{tali su IRB
RS-a odlaze}i na bolje pozicije ili u
zatvor, me|utim Sneàna Vujni} je usp-
jela da se na ovoj poziciji odrì ve} ~etiri
godine.
Za to vrijeme Vujni}eva je u IRB
zaposlila 20 ljudi, uglavnom rodbinu i
zemljake iz [ipova. Pored sina Marka, i to
na mjesto rukovodioca, u IRB-u je zaposlila
zaovu, ali i sina profesora Nove Plakalovi}a
kod kojeg je magistrirala u Isto~nom
Sarajevu. Dodiku se oduìla odobravanj-
em milionskih kredita firmama njemu
bliskih tajkuna.
Slavica Injac, direktorka Agencije za
bankarstvo, iza sebe ima tri decenija rada
na poslovima finansija, a na ~elu Agencije
je od 2006. godine, kada je SNSD do{ao
na vlast u RS-u. Sa platom od 7.000 mara-
ka, rekorderka je u ovom entitetu kada su
SVE DODIKOVE DAME
u pitanju plate ~elnih ljudi javnih pre-

duze}a. Pratio je glas da uspje{no nadzire IZLIVI LJUBOMORE PRVE DAME RS-a
rad svih banaka u RS-u, da nema
zabiljeènih nepravilnosti, me|utim
poslanik NDP-a Dragan âvi} nedavno je
u Skup{tini RS-a traìo smjenu Slavice
Snježana Dodik se u kadrovsku
Injac, jer su u njenom mandatu propale
dvije banke, Balkan investment banka i
politiku umiješala samo u slučaju
Bobar banka. âvi} tvrdi da je Injac bila
jako dobro upoznata sa svim malverzaci-
Željka Dragičević
jama koje su bile vezane za ove dvije Prva dama Republike Srpske, Dodikova “Slobodna Bosna” je pisala da
banke. supruga Snjeàna ne petlja se u Dragi~evi}ka za svoju firmu “Prehrana” dobi-
kadrovsku politiku. U~inila je to samo jed- la pet miliona od IRB-a RS i jo{ dva miliona
NAJMO]NIJA @ENA RS-a nom i to nedugo nakon pisanja “Slobodne od komercijalnih banaka. Kredit je odobren
Jedna od SNSD-ovih uzdanica sa debe- Bosne” da je njen suprug svojoj omiljenoj bez valjanog pokri}a, a Dragi~evi}ka ga ve}
lim nov~anikom je i Branislava Mileki}, novinarki @eljki Dragi~evi} odobrio duè vremena ne vra}a.
direktorica Elektroprivrede RS-a, ~ija je kredit od pet miliona KM preko Dodik je odmah Dragi~evi}ku, koja je
plata 6.000 maraka. Njoj je 2007. godine Investicione-razvojne banke RS-a i u kabinetu predsjednika RS-a bila svega
povjereno najve}e bogatstvo Republike udomio je u svom kabinetu kao specijalnu nekoliko mjeseci, prebacio u kabinet
Srpske i najprofitabilnije preduze}e u ovom savjetnicu, a zatim prolongirao otplatu tada{njeg premijera RS-a Aleksandra
entitetu. Mileki}eva je iz Lakta{a, gdje je milionskog kredita. U ku}i Milorada Dòmbi}a, i to na mjesto {efa kabineta
dvije godine bila predsjednik Skup{tine Dodika tada je nastala velika sva|a. gdje je imala velike ovlasti. Me|utim,
op{tine. Glavna preporuka da do|e na ~elo Snjeàna je ultamtivno traìla od muà da dolaskom @eljke Cvijanovi} na premijer-
ERS-a je bila ta {to je prva kom{inica pred- izbaci iz kabineta lijepu savjetnicu i sku poziciju, Dragi~evi}ka je uklonjena i
sjednika Dodika. Radila je i u âjevcu i zatraìla obja{njenje ~ime je Dragi~evi}ka sa ove pozicije. Nedavno se vratila u
kao finansijski direktor Petrola. Ono {to je zasluìla njegovu blagonaklonost. mati~nu ku}u - RTRS.
evidentno je da Elektroprivreda s njom na
~elu biljeì pozitivne pomake.
Branislava je vrlo zanimljiva medijima,
te je u posljednje vrijeme svrstavaju me|u
najmo}nije i najbogatije ène u Republici
Srpskoj. Me|utim, iako nosi titulu
najuspje{nijeg privrednika, izbjegava svako
medijsko eksponiranje. Ovih dana Mile-
ki}eva je ipak morala da stane pred kamere
i gra|anima RS-a objasni zbog ~ega struja
u ovom entitetu mora da poskupi.
Jasminka Krivoku}a direktorica je
“Po{ta Srpske”. U ovoj kompaniji je kao
ekonomista od 1999. godine. Preko
samostalnog saradnika, direktora sektora
investicija stigla je do ~elne pozicije. PRVA DAMA RS-a SE IPAK PITA
Radi mira u ku}i Dodik zna da popusti pred zahtjevima supruge Snjeàne
Spo~itavaju joj nepotizam zbog sestre min-

KO SU NAJMO]NIJE @ENE U RS-u
Foto: Mario Ili~i}

@ENE KOJE U@IVAJU NAJVE]E a. Na izborima 2000. godine bila je kandi- ovom strankom izlazi na izbore 1998.
POVJERENJE MILORADA DODIKA dat za Skup{tinu RS-a, ali nije izabrana godine pod imenom Milica Markovi}-Elez,
Branislava Mileki}, Jasminka Krivoku}a, kao ni u dva poku{aja za Parlament BiH. kao kandidat za Narodnu skup{tinu RS-a.
Sneàna Vujni}, Du{anka Majki}, Milica Ni dvije godine kasnije nije osvojila Pro{la je na izborima i ostala u
Markovi} i Biljana Boki} dovoljan broj glasova za mandat u dvogodi{njem mandatu. Na izborima 2000.
Predstavni~kom domu Parlamentarne godine ponovo se ispred Srpskog narodnog
istarke Srebrenke Goli}. Ona na te optu`be
skup{tine BiH. Ipak, u decembru 2004. saveza RS-a Biljane Plav{i} kandiduje na
odgovara da je svaka postigla zaseban usp-
godine Majki}ka ulazi u ovaj dom izborima za NS RS, ali ovoga puta pod
jeh i poziva se na genetiku jer im je majka
umjesto strana~kog kolege N ikole imenom Milica Elez. Ne osvaja mandat.
bila uspje{na èna, ali nije bila ~lan SNSD-a.
Kragulja, koji je oti{ao na drugu funkciju. Na koncu 2003. godine ulazi u SNSD.
U “Po{tama Srpske” je u posljednjih
Poslanica SNSD-a ni na izborima 2006. ^lanica je Glavnog odbora stranke od
nekoliko godina uhljebljeno oko 700 novih
godine nije uspjela direktno u}i u 2012. Ovo joj je tre}i mandat u
radnika, uglavnom ~lanova SNSD-a.
Predstavni~ki dom PS BiH. Me|utim, Parlamentu BiH ispred SNSD-a. Od jula
Po{tare u RS-u je Jasminka modernizovala
stranka je postavlja za delegata u Dom 2009. pod njenom {efovskom palicom je
tako {to im je nabavila mopede.
naroda Parlamentarne skup{tine BiH, a Op{tinski odbor SNSD-a u Bijeljini, gdje
Srebrenka Goli}, ministrica za prostorno
potom i u rukovodstvo ovog doma. je nedavno kupila stan od 180 hiljada
ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju, sa
Poslani~ki mandat u Predstavni~kom maraka. Zamjeraju joj manjak stila u odije-
mjesta sekretara Sekretarijata GO SNSD-a
domu PS BiH kona~no osvaja 2010. vanju.
oti{la je za {efa premijerskog kabineta
godine, a 2014. je potvrdila svoje mjesto u Dodik je ènama povjerio i Poresku
Milorada Dodika. Zbog eksplozivne naravi
ovom zakonodavnom tijelu. Tokom upravu RS-a na ~ijem ~elu je Zora Vidovi},
u ùstroj sva|i svojevremeno je bacila
pro{log mandata bila je najaktivnij delegat zatim Privrednu komoru RS-a koju ve}
Dodiku ~lansku kartu i napustila kabinet.
u Parlamentu BiH. Iako nikada ne spava u godinama vodi Dragica Risti}. Boàna
Neki kaù da je bilo i bacanja stolica. Kada
Sarajevu ve} vozari do Banje Luke, nije [ljivar direktorica je Agencije za osiguranje
je {ef shvatio {ta je izgubio, nakon kratke
izostala ni sa jedne sjednice. Bila je RS-a. Ova institucije nadzire rad svih osig-
“ilegale” Srebra, kako je zovu partijske
~lan zajedni~ke Komisije za odbranu i uravaju}ih ku}a u Republici Srpskoj. Od
kolege, rehabilitovana je u Vladu RS-a kao
bezbjednost i tvrdi da se razumije u oru`je. 29 poslanika u Skup{tini RS-a SNSD ima
èna od povjerenja. Vesele je naravi i slovi
Fakultet je zavr{ila u 54. godini, a prvi sedam èna, koje ~esto znaju ustati u
za omiljenog ministra u Administrativnom
paso{ dobila 2005. godine. Ne govori ni odbranu neodbranjivog. Nekoliko èna od
centru Vlade RS-a. Od pro{le godine je i
jedan strani jezik. Kaè da najvi{e voli Dodikovog velikog povjerenja nalaze se i
potpredsjednica Vlade RS-a. Dobro upu}eni
crveno-crnu kombinaciju i janjetinu. Ima na ~elu op{tina. Snjeàna Rajili} na~elnica
izvori tvrde da je Dodikova omiljena sarad-
najvi{u platu u Parlamentu BiH — 7.300 je op{tine Novi Grad, Mileva Komlenovi}
nica i da predsjednik SNSD-a do kraja
maraka. Izuzetno je {tedljiva. U imovin- na~elnica Kalinovika, Divna Ani~i}
godine namjerava staviti na ~elo Vlade RS-
skom kartonu za 2014. godine navela je na~elnica Mrkonji} Grada. Veliki respekt
a.
da ima u{te|evinu od 186 hiljada mara- predsjednika RS-a uìva i Jasna Brki}, koja
ka. Njen sin Dejan Majki} pomo}nik je je u mandatu Dragoljuba Davidovi}a
MAJKI]KA VOLI JANJETINU I direktora Poreske uprave RS-a. postala zamjenica gradona~elnika Banje
CRVENO-CRNU KOMBINACIJU Milica Markovi}, zastupnica u Luke i ostala na istoj poziciji uz
Du{anka Majki}, poslanik u Predstav-
Parlamentu BiH, profesor je francuskog i Gavranovi}a. Prethodno je bila ministrica
ni~kom domu Parlamenta BiH, najistureni-
italijanskog jezika, ali se profesurom bavi- za ekonomske odnose i potpredsjednica
ji je Dodikov “vojnik” u Sarajevu.
la samo dvije godine. Njen politi~ki Vlade RS-a.
Prije rata je radila na rukovode}im
anga`man je po~eo 1990. godine u SDS-u U Dodikovom kabinetu glavnu rije~
mjestima, a tokom rata stigla do direktora
gdje je bila do 1997. godine, kada prelazi u vodi Biljana Boki}, biv{a novinarka
preduze}a Govorne tehnologije u sklopu
Srpski narodni savez Biljane Plav{i}. S RTRS-a, aktuelna savjetnica za medije.
âjevca. Od 1998. godine ~lan je SNSD-
komisija:TEKST osnova.qxd 2.7.2015 0:06 Page 22
POLITI^KA BITKA ZA SIPA-u
Pokušaj ministra sigurnosti DRAGANA MEKTIĆA da na prošlotjednoj sjednici

Vijeća ministara BiH završi formalnu proceduru smjene direktora SIPA-e
GORANA ZUPCA okončan je svađom s ministrom financija VJEKOSLAVOM
BEVANDOM; nakon što je Mektić optužio ministre iz HDZ-a da štite
kriminaliziranog direktora Zupca, Bevanda i ministrica obrane
MARINA PENDEŠ su uzvratili da samo inzistiraju na poštivanju zakona
SVE PO ZAKONU
MEKTI]EV ULTIMATUM
ZA SMJENU ZUPCA direktor SIPA-e naveo da Rizvo, kao Samir Rizvo obavlja zna~ajnu funkciju u
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
dugogodi{nji pomo}nik ministra sigurnosti Ministarstvu bezbjednosti, pomo}nik je
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
P
BiH, ne moè nepristrasno odlu~ivati o rukovodioca ovog Ministarstva koji je
rje{enju koje je to ministarstvo izdalo donio rje{enje i sasvim je izvjesno da }e on,
remda vi{e nema sumnje da uskra}uju}i mu dozvolu za pristup bez obzira na pravne razloge navedene u
aktualni direktor Dràvne agenci- povjerljivim informacijama. „Gospodin àlbi, braniti stav Ministarstva“, napisao je
je za istrage i za{titu (SIPA)
Goran Zubac broji posljednje
dane mandata, pitanje njegove OBRAÛN BIV[IH KOLEGA
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mekti}
smjene je pro{loga tjedna, ipak, ozbiljno traì da se direktor SIPA-e Goran Zuba
uzdrmalo Vije}e ministara BiH, jer se {to prije makne sa te du`nosti
prijedlogu ministra sigurnosti Dragana
Mekti}a usprotivio ministar financija
Vjekoslav Bevanda. Kako se novinarima
poàlio ministar Mekti}, koji je i inicirao
raspravu o osu|enom direktoru SIPA-e,
formiranje Komisije za rje{avanje àlbi u
postupku sigurnosne provjere Zupca
zaustavio je ministar Bevanda, uputiv{i ga
na ministricu obrane Marinu Pende{, koja
na sjednici nije ni bila prisutna. „Vjekoslav
Bevanda uop{te ne èli razgovarati o ovoj
temi, rekao je da popijem kafu s Marinom
Pende{ i da se sa njom usaglasim“, kazao je
Mekti} i ljutito poru~io kako }e inzistirati
da se o smjeni Gorana Zupca transparentno
razgovara na sjednici Vije}a ministara, a ne
na neformalnim kafama?!
SUKOB (POLITI^KIH) INTERESA

Legalnost drugostupanjske Komisije,
koja se trebala o~itovati o àlbi Gorana
Zupca na ranije rje{enje Ministarstva
sigurnosti BiH o zabrani pristupa tajnim
podacima, osporio je upravo direktor SIPA-e.
Zubac je, naime, u dopisu koji je 8. juna
uputio Vije}u ministara BiH traìo izuze}e
Samira Rizve, jednog od pet ~lanova
Komisije za rje{avanje àlbi u postupku
sigurnosne provjere, zbog sumnje u
njegovu objektivnost. U tom je smislu

GORAN ZUBAC POSVA\AO VIJE]E MINISTARA
S KONJA NA MAGARCA
Goranu Zupcu
obećano mjesto
savjetnika
ministra policije
RS-a Dragana
Lukača?!
Nakon {to inicijativa ministra
Dragana Mekti}a za smjenu Gorana
Zupca nije pro{la na pro{lotjednoj
sjednici Vije}a ministara, jednako je
zavr{io i njegov prijedlog upu}en
~lanovima Nezavisnog odbora. Iako je
Nezavisni odbor trebao zasjedati u
utorak (30. juna), sastanak je otkazan
u posljednjem trenutku, zbog
nedolaska predsjedavaju}eg @ike
Kruni}a, ali i dvojice HDZ-ovih ~lanova
Mate Jozi}a i Nikole Dàmbasa, ~ime
se, dakako, barem za jo{ mjesec dana
èlio produljiti rok trajanja sada{njem
direktoru SIPA-e. No, spekulira se kako
GA je i sam Goran Zubac svjestan da do
Mekti} njegove smjene nije ostalo jo{ dosta
Zubac vremena i da se ve} dao u potragu za
ti
novim poslom. Navodno mu je
obe}ano mjesto savjetnika ministra
policije Republike Srpske Dragana
Luka~a.
Goran Zubac, pozivaju}i se na odredbe

Zakona o upravnom postupku koji ostavlja
mogu}nost strankama da traè izuze}e
slu`bene osobe ako postoje razlozi koji
dovode u sumnju njezinu nepristrasnost.
Sedam dana kasnije stigao je i odgovor
ministra sigurnosti Dragana Mekti}a koji
je, o~ekivano, odbio zahtjev Gorana Zupca,
pozivaju}i se na iste zakonske odredbe.
„Sama ~injenica da Samir Rizvo radi u
Ministarstvu bezbjednosti BiH, koje je
donijelo prvostepeno rje{enje, nije okolnost
koja dovodi u sumnju njegovu nepristra-
snost, jer on nije u~estvovao u vo|enju
prvostepenog postupka, ili u dono{enju
rje{enja“, navodi se u odgovoru Dragana
Mekti}a. Nadalje je dràvni ministar
sigurnosti objasnio da postupak dodjele i
oduzimanja dozvola za pristup tajnim
podacima vodi Sektor za za{titu tajnih
podataka, sa kojim Samir Rizvo nema
nikakvu funkcionalnu vezu, ali i da njegova
funkcija pomo}nika ministra nema
izuzetnog zna~aja.. „Komisija za rje{avanje
àlbi je imenovana od strane Vije}a

POLITI^KA BITKA ZA SIPA-u

ministara BiH, podnosi izvje{taj i odgovara
Vije}u ministara a ne Ministarstvu sigur-
nosti, {to je jo{ jedan dodatni argument da
ne postoji mogu}nost subjektivnosti u
odlu~ivanju“, rezimirao je ministar Mekti}.
OSTAVKA ILI SMJENA

BRIGADIRA VUJOVI]A
No, ako je dràvni ministar sigurnosti
ra~unao da je, nakon formiranja drugostu-
panjske Komisije, smjena direktora SIPA-e
tek puka formalnost, ra~unicu mu je
nenadano pokvarila ministrica obrane,
dopisom koji je poslala ostalim ~lanovima
Vije}a ministara BiH. Nakon {to je Dragan HRVATSKI INTERES
Mekti} predloìo da se zahtjev Gorana Ministri Vjekoslav Bevanda i
Zupca za izuze}e Samira Rizve odbije kao Marina Pende{ nisu dozvolili
neosnovan, Vjekoslav Bevanda je upozorio smjenu kompromitiranog
da je sporan jo{ jedan ~lan Komisije, o ~emu direktora SIPA-e
ga je obavijestila strana~ka kolegica Marina
Pende{. Ministrica Pende{ je, opet, navela
kako je raniji predstavnik Ministarstva
obrane BiH brigadir Mihajlo Vujovi}
informirao da nikada nije podnio ostavku na
~lanstvo u Komisiji, kao i da je Ministarstvo napustio sjednicu Vije}a ministara, ali ne izre~enih optu`bi, pa`ljivo pro~ita Zakon
sigurnosti, umjesto njega, nedavno zbog sva|e s ministrom sigurnosti (kako su o Vije}u ministara BiH. „Dogodila se jedna
imenovalo Du{ka Radi}a. Ministrica Pende{ prenijeli pojedini mediji), nego zbog ranije bezo~na podvala ministrici Marini Pende{,
je, stoga, inzistirala, a ministar Bevanda dogovorenog sastanka s {efom Delegacije ministru Josipu Grube{i i meni. Mi smo
samo prenio njezin zahtjev Vije}u ministara Europske unije u BiH Lars-Gunnarom traìli samo da se ispravi {to nije u skladu
BiH, da se cijela situacija do kraja ra{~isti. Wigemarkom. Ministru Mekti}u je nak- s zakonom“, kratko je komentirao
Dràvni je ministar financija, potom, nadno „savjetovao“ da, prije olako Vjekoslav Bevanda.

INTERVJU-zoran zivkovic:INTERVJU - osnova.qxd 1.7.2015 20:53 Page 26
BOSNA I HERCEGOVINA I SRBIJA
INTERVIEW
bivši premijer Srbije, poslanik u
ZORAN ŽIVKOVIĆ Skupštini Srbije i predsjednik Nove stranke
za Slobodnu Bosnu govori o razlozima zbog kojih Aleksandar Vučić ne želi prih-
vatiti rezoluciju o Srebrenici, hapšenju Nasera Orića, odlasku Vučića u Potočare i
odnosu rukovodstva Srbije prema Miloradu Dodiku
“Vu~i}, Nikoli} i Da~i} su protiv

rezolucije o Srebrenici jer nisu iskreni
proevropljani, njima je jo{ uvek daleko
bliì epski mit o maj~ici Rusiji“
predlaè Savetu bezbednosti i EU je legit- nacionalnoj izdaji?
Razgovarala: MIRHA DEDI] imni akt. Iz teksta koji je dostupan javnosti To je jo{ jedna posledica demago{kog
ja ne vidim ni{ta sporno za Srbiju, ali ne politikantstva i licemerja srpskih vlasti. Ni
R
vidim ni ni{ta epohalno {to bi moglo da Vu~i}, ni Nikoli}, ni Da~i} nisu iskreni
ezolucija o Srebrenici koju je promeni pro{lost. I po toj rezoluciji jasno je proevropljani, njima je jo{ uvek daleko
predloìla Velika Britanija izaz- da je u Srebrenici po~injen genocid. Srbija bliì epski mit o maj~ici Rusiji. Tako|e, oni
vala je burne reakcije srbijanskog nije ni u toj rezoluciji, ni u sudskim presu- nastavljaju politiku progona ve{tica, odnos-
rukovodstva. Premijer Aleksa- dama osu|ena, nego su osu|eni pojedinci. no izdajnika, a to su svi oni koji su im se
ndar Vu~i} tvrdi da ona nije u Generalno, Srbija i Srbi kao narod, po mom suprotstavljali devedesetih godina pro{log
interesu ni Srbije ni regiona jer ne doprinosi mi{ljenju, nema ~ega da se pla{i od te veka i oni koji im se danas suprotstavljaju.
pomirenju ve} stvaranju novih tenzija. rezolucije. Njihova je procena da je {ovinizam i dalje
Situacija u Savjetu bezbjednosti UN-a bolja ponuda srpskim bira~ima od dosled-
znatno se iskomplikovala i nije jasno kakva Zbog ~ega je onda Beograd pokrenuo nosti, tolerancije i demokratije. Ja sam
}e biti sudbina britanskog nacrta rezolucije inicijativu o ruskoj kontrarezoluciji i zbog uveren da se duboko varaju.
o Srebrenici nakon {to je Rusija podnijela ~ega je u Srbiji napravljena atmosfera da je
prijedlog kontrarezolucije. Paralelno sa pri- prihvatanje britanske rezolucije jednako Srbija je istovremeno aktivirala pot-
jedlogom ruske kontrarezolucije o Bosni i jernicu protiv Nasera Ori}a i iz ladica
Hercegovini, Beograd }e na adrese 15 izvadila dokaze za krivi~na djela za koja je
on ve} procesuiran u Ha{kom tribunalu?
~lanica Savjeta bezbjednosti poslati novo
pismo sa porukom da britanska inicijativa „Ja Vu~i}u Srpsko tuìla{tvo je po saznanjima i po
nekim dokazima mislilo da ima osnova da
nije prihvatljiva za Srbiju.
Zoran @ivkovi}, biv{i premijer Srbije, u ni{ta ne se pokrene optu`nica. To tuìla{tvo je osno-
vano u vreme kada sam ja bio premijer
razgovoru za na{ list kaè da Srbija nema
niti jedan razlog zbog kojeg treba da odbije
britanski nacrt rezolucije.
verujem, Srbije i u izboru tuìoca Vladimira
Vuk~evi}a ja sam posredno u~estvovao. Da
Gospodine @ivkovi}u, kako komen-

njegova politika li neka optu`nica garantuje da je neko kriv?
Naravno da ne. Za to postoje sudovi koji bi
trebalo da sude profesionalno, bez
tari{ete odluku Srbije da izri~ito odbije
tekst engleske rezolucije? na nervnoj bazi politi~kih pritisaka. Ukoliko se sudi na
adekvatan na~in, onda postoji velika
Rezolucija je predloèna povodom
obeleàvanja 20 godina genocida u
Srebrenici, koji je dokazan na su|enju u
moè izazvati mogu}nost da se utvrdi realno postojanje ili
nepostojanje krivice.
Haagu generalu Radislavu Krsti}u, Ljubi{i
Beari i u jo{ nekoliko predmeta. Dakle,
tragi~ne UTICAJ BEZBEDNOSNIH SLU@BI
Sve je manje razloga da vjerujemo
sudski je dokazan genocid u Srebrenici i tu
nema nikakve dileme. Rezolucija koja se
posledice“ Sudu za ratne zlo~ine Srbije s obzirom da je

KO JE REKAO “GENOCID”
BRITANSKA REZOLUCIJA NE
MO@E NA[KODITI SRBIJI
“Aleksandar Vu~i} i Tomislav Nikoli}
smatraju da je {ovinizam i dalje bolja
ponuda srpskim bira~ima od
doslednosti, tolerancije i
demokratije i zbog toga su
protiv rezolucije o Srebrenici”

BOSNA I HERCEGOVINA I SRBIJA

donio nekoliko krajnje sumnjivih
osloba|aju}ih presuda ve} presu|enim rat-
nim zlo~incima?
Slaèm se sa Vama. Koliko imam pov-
erenja u Tuìla{tvo za ratne zlo~ine, toliko
nemam poverenja u srpski Sud za ratne
zlo~ine. Posebno u poslednjih nekoliko
godina. Oni su odbili da prihvate kao
dovoljne i osu|uju}e dokaze koji su bili
o~igledni i laiku, a kamoli pravnim eksper-
tima. Srpski sud za ratne zlo~ine je daleko
ispod nivoa koje ima Tuìla{tvo.
Da li politi~ari koji su trenutno na

vlasti u Srbiji imaju uticaj na Sud za ratne
zlo~ine? JEDINSTVENI
Taj politi~ki pritisak nikada nije vidljiv i PROTIV PRIZNANJA
transparentan, ali je sigurno da tu ima neke GENOCIDA
veze, pa makar ona bila i posredna. U Srbiji Nikoli}, Da~i} i Vu~i}
su danas na vlasti ljudi koji su vladali ’90- su protiv rezolucije
ih godina. Tada ni Vu~i} i Da~i} nisu o Srebrenici
nare|ivali bilo kakve ratne zlo~ine, ali su
bili deo politi~ke elite koja je aktivirala
balkansko bure baruta i sigurno imaju poli- gove dobre namjere, naro~ito nakon konfer- je razumete, a da onda zauzmete stav. To je
ti~ku krivicu za ono {to se de{avalo. encije za {tampu na kojoj je rekao kako je posledica dnevne politike. Spoljna politika
Ori} vadio o~i ìvim Srbima, {to je podsjeti- se ovde vodi zbog potrebe unutra{nje poli-
Prije nekoliko godina imali smo pot- lo na njegovu ratnohu{ka~ku retoriku iz tike. Moj stav je da ta rezolucija ne moè da
jernice iz Srbije za generalom Jovanom devedesetih? smeta Srbiji upravo zbog toga {to se u njoj
Divjakom i ratnim ~lanom Predsjedni{tva Vi iz Bosne i Hercegovine Vu~i}a i nje- nigde ne pominje osuda Srbije ili bilo kakva
BiH Ejupom Gani}em. Da li Vam je pozna- gove konferencije za {tampu gledate obaveza Srbije. Njeno prihvatanje zna~ilo
to, koji su to centri mo}i iz kojih se fabriku- uglavnom kada se ti~u BiH. Mi u Srbiji, bi stav gra|ana Srbije da nisu bili za geno-
ju potjere ove vrste? Da li su to vojni, civil- naàlost, moramo da ih gledamo uvek. cid u Srebrenici. Sigurno je da ogromna
ni, akademski ili neki drugi centri i da li Napadi njegovog tako ~udnog pona{anja ve}ina gra|ana Srbije nije bila za takvu
imaju veze sa politikom koja se vodila nisu retki. Ja politiku Aleksandra Vu~i}a politiku. Tako da ta rezolucija Srbiji ne
devedesetih? zovem politikom na nervnoj bazi, a njegovu moè ni po ~emu da smeta. Naprotiv.
Sigurno je da postoji uticaj pojedini spoljnu politiku zovem politikom muve bez
vojnih i policijskih bezbednosnih slu`bi glave. To je sme{no kada se kaè, ali to, NIJE SRPSKI GOVORITI
zbog poku{aja da se za{tite pojedinci koji su naàlost, izaziva tragi~ne posledice. Pre O GENOCIDU U SREBRENICI
u~estvovali u tim ratnim zlo~inima, a koji svega po nas koji ìvimo u Srbiji, a naravno Zbog ~ega se Srbija i nakon dvadeset
su bili pripadnici jedne ili druge slu`be. A to da se to reflektuje i na region. Bilo bi jako godina ne moè suo~iti sa pro{lo{}u?
je posledica toga {to nisu do kraja otvoreni dobro da je Vu~i} potpuno promenio svoju Zato {to su ljudi koji se nalaze na mestu
dosjei tajnih slu`bi iz ’90-ih, a pre svega {to politiku, svoj sistem vrednosti, svoj na~in predsednika, na mestu premijera, na mestu
nije sproveden Zakon o lustraciji. Taj zakon razumevanja onoga {to se de{avalo ’90-ih. ministra inostranih poslova i na mestu
je donet u vreme kada sam ja bio premijer Ali da je to u~inio iskreno. Me|utim, ni tada predsednika Skup{tine Srbije, jedna politi-
sa rokom trajanja od deset godina, ali su ga ne bi bio neko kome bih ja dao pravo da ~ka opcija koja ja zagovarala i aktivno radi-
razli~ite vlasti u tih 10 godina, neke Srbiju vodi napred. Zna~i, to {to se neko la na politi~kom projektu koji se zvao
kvazidemokratske i ove sada patriotske ili pokaje, iskreno ili neiskreno, ne zna~i da je Velika Srbija, a posledice tog politi~kog
kvazipatriotske, odbijale da sprovode. Taj time svoju krivicu iz pro{losti poni{tio. Ja projekta su stotine hiljada `rtava po celom
zakon nikada nije sproveden zbog opstruk- Aleksandru Vu~i}u ne verujem ni jednu re~. regionu i u Srbiji. Ja ne delim `rtve po
cija vlasti. To je ono {to je Srbiji potrebno i On je dugo u srpskoj politici i imao je nacionalnosti, ali samo ho}u da kaèm da je
zbog odnosa sa susedima u regionu, ali i pre pretr~avanja s jedne na drugu stranu i i Srbija propatila od tog reìma. @rtve u
svega zbog same Srbije i njenih gra|ana. poku{aja da se prikaè u drugom svetlu. Ja Hrvatskoj, BiH, Kosovu, pa i Sloveniji, ali i
volim Srbiju i upravo zbog toga mislim da `rtve u Beogradu, Ni{u, Novom Sadu,
VUÎ]U NE TREBA NI[TA VJEROVATI takvi ljudi ne treba da je predstavljaju na Novom Pazaru… su posledica politike ’90-
Premijer Aleksandar Vu~i} bio je dva bilo kom nivou. ih u kojoj su vrlo aktivno u~estvovali
puta u zvani~noj posjeti Sarajevu nakon Milo{evi} i Tu|man, na kojima je najve}a
~ega se stekao utisak da se njegov odnos Zbog ~ega je, po Va{em mi{ljenju, krivica za ono {to nam se dogodilo.
prema BiH i Bo{njacima u velikoj mjeri tekst rezolucije sporan za Srbiju kada se ni
promijenio u odnosu na ‘90-te. Na “Saraje- u jednom poglavlju ne spominje odgovor- Do kada }e ratna pro{lost optere}ivati
vo Business Forumu” dogovorena je i nost Srbije za genocid u Srebrenici, niti je odnose dvije zemlje i koliko }e, po Va{oj
zajedni~ka sjednica Vlade Srbije i Vije}a za Srbiju ona po bilo ~emu obavezuju}a? procjeni, biti potrebno vremena da se u
ministara BiH na kojoj bi trebali biti pot- Srpska vlast poslala je pismo Savetu Srbiji pojavi neko ko }e radi bolje
pisani brojni sporazumi u razli~itim oblasti- bezbednosti u kojem kaù da ne razumeju ni budu}nosti i Srbije i BiH biti u stanju suo~iti
ma. Me|utim, nakon odbijanja usvajanja smisao ni cilj rezolucije. I da je to ta~no, ne se s ~injenicom da je u Srebrenici po~injen
rezolucije u BiH se po~elo sumnjati u nje- smete to da napi{ete nego da se potrudite da genocid, a ne da broji koliko se puta genocid

KO JE REKAO “GENOCID”
mo} na {tetu svih oko sebe. Potrebna je
jedna odgovorna politika aktuelnih vlasti u
DVOSTRUKE IGRE RUKOVODSTVA RS-a I SRBIJE Srbiji, u BiH i Hrvatskoj koja ne}e koketi-
rati ni sa ~etnicima, ni sa usta{ama, ni sa
“Srbiji je potrebniji spomenik balijama. To je mogu}e posti}i za nekoliko
godina uz politiku antifa{izma, politiku
Zoranu Ðinđiću nego Gavrilu verske i nacionalne tolerancije. Prvi korak
je da se osnuje jedna zajedni~ka komisija
Principu” ozbiljnih istori~ara, koji }e biti rastere}eni
nacionalnih ili nacionalisti~kih predube-
Milorad Dodik, predsjednik RS-a, ~itavu ceremoniju koju su pratili |enja i koji }e napisati zajedni~ku istoriju
tako|e je protiv rezolucije o Srebrenici. ~lanovi dviju vlada? ovih prostora od 1918. godine kada smo
On ve} godinama zagovara referen- Nemam razumevanje za podizanje po~eli da ìvimo u zajedni~koj dràvi. Da
dum i otcjepljenje Republike Srpske, spomenika nekome ko je izvr{io atentat, vidimo {ta se de{avalo od tada pa do 1990.
da li za takve stavove dobija i podr{ku bez obzira na tada{nje politi~ko stanje i kada nam se dràva raspala.
aktuelnog rukovodstva Srbije? motive. Ako dinastija Kara|or|evi}, Tito i
Kada je Republika Srpska potrebna Milo{evi} nisu spomenik Principu smatrali Da li poslije izjava datih u zadnjih
srpskim politikantima u Beogradu, onda je potrebnim, te{ko je na}i razlog da do toga sedam dana premijer Vu~i} uop{te treba da
Milorad Dodik svakodnevni i rado vi|en do|e 2015. godine. Politi~ki, ali i umetni~ki posjeti Poto~are 11. jula?
gost Beograda. Kada dobiju upozorenje iz i esteski, ta figura ne donosi ni{ta To bi bilo zna~ajno i to bi trebao da bude
Brisela, onda se pravi distanca prema Beogradu. Sramota je {to glavni grad test iskrenosti. Po mom mi{ljenju, on bi tre-
Dodiku. S druge strane, i Dodik zbog svo- Srbije jo{ uvek nema spomenik dr. Zoranu bao da dobije poziv iz Bosne i Hercegovine.
jih politi~kih potreba u Republici Srpskoj \in|i}u, iako ga je jo{ pre devet godina
igra igru s njima kad mu {ta odgovara. napravio moj prijatelj, akademski vajar Na takve doga|aje niko, pa ni visoki
Tako da je njihov odnos krajnje neiskren. Boban Ili} iz îkaga. Organizovao sam zvani~nik se ne poziva.
Mislim da je to posledica nezrelog transport spomenika iz USA i bio spreman Ipak je to poseta jednog premijera.
rukovodstva koje ima i Republika Srpska i da pomognem oko postavljanja, ali to se Ukoliko premijer ulazi u jednu zemlju sa
Srbija u ovom trenutku. nije desilo do dana dana{njeg. Spomenik diplomatskim paso{em, onda je ta poseta
je danas u prostorijama Nove stranke, a me|udràvnog protokola. Vu~i} zapravo
Kako komentari{ete postavljanje mesto mu je na nekom od gradskih trgo- treba da isposluje da bude pozvan, a onda
spomenika Gavrilu Principu u centru va. Memorijalno obele`je i se}anje na da ode tamo otvorenog srca i kaè neko-
Beograda koji je poklon Milorada \in|i}a je mnogo potrebnije i primerenije liko re~enica koje }e imati {ansu da
Dodika srpskoj prijestolnici, kao i Beogradu nego spomenik Principu. postanu istorijske. Njegova formulacija
je - ja }u oti}i ako sam dobrodo{ao. Pa
DODIKOV POKLON BEOGRADU mora da izgradi{ to da si dobrodo{ao. Ko
Spomenik Gavrilu Principu èli da bude ozbiljan dràvnik, nema
~lanovi dvije vlade otkrili prava da poteè dnevnopoliti~ku dema-
na Vidovdan gogiju, a sve usta punih razumevanja, tol-
erancije i evropejstva. To ne ide jedno s
drugim.
Hap{enja Nasera Ori}a po potjernici

Srbije bitno je poremetilo odnose BiH i
Srbije. Kao posljedica toga otkazana je pos-
jeta Tomislava Nikoli}a Sarajevu. Da li je
otkazivanje posjete Nikoli}u bilo oprav-
dano?
Ako su ga pozvali, trebali su da ga prime.
Nije on uhapsio Nasera Ori}a. Ja }u sada da
pre|em granicu koja je uobi~ajena za jednog
ozbiljnog politi~ara i kaèm ono {to ve} god-
inama pri~aju i oni koji rade u Ha{kom tri-
bunalu i oni koji su tamo bili u pritvoru, a to
je da je Ori} oslobo|en uz pomo} Slobodana
spominje u britanskoj rezoluciji? torima ne}e da zaboravi pro{lost, ali je sig- Milo{evi}a. Tako {to je Milo{evi} uticao na
Va`no je da to suo~avanje s istinom urno da samo razumom moèmo da neke svedoke optu`be da promene svoj iskaz
mora da bude rastere}eno od dnevne poli- kreiramo dobru budu}nost za sve na{e ili da od njega odustanu. A za{to je to uradio?
tike. Naravno da svi nosimo rane iz gra|ane. Vrlo je va`no da se o zlo~inima Zato {to je Ori} bio deo njegovog
pro{losti, kao narodi i kao dràve, mnogi govori u ud`benicima. Ja u tome vidim obezbe|enja na po~etku devedesetih godina i
kao pojedinci zbog gubitaka svojih najkra}i put ka suo~avanju s istinom, a to posebno zaduèn za obezbe|enje njegov-
najbliìh. Uticaj dnevne politike, poli- nakon toga svi Srbi, Bo{njaci, Hrvati i og sina. I tu ulazimo u jednu {pansku seri-
tikantstva i demagogije koji je prisutan na Albanci mogu da vide da oni ne nose nikavu ju… No, bilo kako bilo, genocid u Srebrenici
politi~koj sceni svih dràva u regionu vrlo li~nu, ni nacionalnu krivicu, nego da je to je po~injen. Presudio je to Me|unarodni sud
je intenzivan i ne}e dovesti do toga da te krivica jasno definisanih pojedinaca koji su za ratne zlo~ine i Me|unarodni sud pravde u
rane zacele. Naravno da niko na ovim pros- imali preveliku mo} i zloupotrebljavali tu Haagu i to niko ne moè da ospori.

admira:TEKST osnova.qxd 2.7.2015 1:00 Page 30
SJE]ANJE NA [AMPIONA
Početkom agresije na FOTOGRAFIJA KOJA JE

BiH, u ljeto 1992. ZAPALILA PLANETU
Fikret Hodì} bio je zvijezda
godine, ubijen je FIKRET svjetskih magazina
HODŽIĆ, najbolji bh.

bilder svih vremena. Bio
je petnaest puta prvak
bivše Jugoslavije, prvak
Mediterana, vicešampion
Evrope i treći u svijetu u
srednjoj kategoriji.
Dvadeset tri godine
nakon njegovog ubistva
porodica i prijatelji
okupili su se u njegovom
rodnom Trnopolju kako
bi pokazali da šampion
nije zaboravljen
Pi{e: ADMIRA FAZLI]
D
vadeset i tri godine nakon njegov-
og ubistva, vi{estruki prvak biv{e
Jugoslavije i ~ovjek {irokog
osmijeha nije zaboravljen. U rod-
nom Trnopolju po prvi put okupi-
la se nekolicina ljudi koji su do{li iz
razli~itih dijelova BiH da odaju po~ast pri-
jatelju i nekada{njem kolegi, legendarnom
bodibilderu Fikretu Hodì}u.
Fikretova supruga Suada do~ekala ih je
u avliji porodi~ne ku}e, gdje su uz kafu
razmijenili sje}anje na {ampiona. “Meni je
drago kad i danas ~ujem da prijatelji pri~aju
kako je bilo lijepo s njim trenirati i da ga
vide kao uzor te da }e ostati uzor jo{
mnogim generacijama”, kazala je Suada.
Prisutni su tako|er posjetili {ehidsko
mezarje, gdje se nalazi i Fikretov mezar te
obi{li biv{i logor Trnpolje.
TRAGI^NO PODSJE]ANJE NA
KRAI[KOG
SCHWARZENEGGERA
GODI[NJICA STRADANJA FIKRETA HOD@I]A
Porodica i prijatelji u Trnopolju obiljeìli dan

stradanja legendarnog bodibildera Fikreta Hodì}a
kupili smo nagrade”, kaè Suada.
Na Svjetskom prvenstvu u bodibildingu
u Kairu 1981. godine, na kome je Fikret
osvojio 3. mjesto, sprijateljio se s ~uvenim
Arnoldom Schwarzeneggerom. Kasnije,
~uv{i za Fikretovu tragi~nu sudbinu,
Arnold je potraìo porodicu Hodì} kako bi
im izrazio svoju su}ut.
Suada, ina~e gimnasti~arka u to vri-
jeme, upoznala je Fikreta dok su zajedno
~ekali autobus a on joj ponudio pe~eno
kestenje. Poslije toga su se ~esto vi|ali i po
zavr{etku {kole, 1975., uzeli. Iste godine su
po~eli zajedno da treniraju, a samo godinu
kasnije, na godi{njicu braka, Fikret je
postao {ampion Jugoslavije.
Prisje}aju}i se sretnih vremena Suada je
kroz suze kazala da je ovo okupljanje ini-
cirala kako bi se 23 godine poslije
Fikretovog pogubljenja, “bar na ovaj na~in
oduìla za nekada{nji ìvot iz snova”.
Fikret je 1990., kada se odràvalo Dràvno
prvenstvo u bodibildingu Prijedor 90.,
osvojio 15. uzastopnu titulu prvaka dràve
Jugoslavije. Po{to je takmi~enje ponovo
padalo na njihovu godi{njicu braka, jedan
ga je novinar upitao koja mu je godi{njica
draà. Fikret je kroz osmijeh rekao “obje
podjednako”.
NA PUTU PREMA DOLJE

“Ja sam bila ponosna na njega. Sve {to
je postigao, postigao je svojom disci-
plinom, intezivnim treningom i pravilnom
ishranom, bez anabolika i steroida. Bio je
ljepu{kast, uvijek je bilo puno cura oko
njega. Ali ni{ta mi nije bilo draè nego kad
se okupe a on pozove mene da mu upozna-
ju suprugu”, s osmijehom se prisje}a
Suada. “Naàlost, nemamo ni jednu zajed-
SMIRAJ DU[I NAPOKON ni~ku fotografiju. Sve je izgorjelo”, nas-
Supruga Suada u Kozarcu oplakuje mrtvog muà tavlja ona.
Fikret Hodì} je ubijen u julu ’92. u
neposrednoj blizini svoje ku}e. “Na putu
Iako je ku}a porodice Hodì} bila Fikreta kao ~etrnaestogodi{njeg dje~aka prema logoru Trnopolje, zaustavila nas je
oplja~kana, pa zatim zapaljena i poru{ena, dospio list Tempo s fotografijama poznatog patrola koja je ~istila na{ zaseok. Prepoznao
sprave na kojima je Fikret trenirao su ipak bildera Petra êlika. Fikret je po~eo da ga je nekada{nji drug, rezervista, i vratio
ostale “sa~uvane”. “Slu~ajno sam u{la u trenira i sam pravi tegove, a najvi{e je volio nas ku}i. Poslije toga nai{la je druga patro-
jedan bodibilding klub u Prijedoru i prepoz- trening na otvorenom, kaù njegovi pri- la i rekli su nam da moramo napustiti ku}u.
nala na{e stvari. Obratila sam se tuìla{tvu jatelji. Fikreta su odvojili a ja sam sa djecom
i podnijela zahtjev za povrat imovine. Tek morala da produìm kada sam za~ula rafal
nakon pet godina su|enja uspjela sam uz ÊTRDESET GODINA iza le|a. Okrenula sam se i vidjela da je
pomo} advokata vratiti sve sprave”, pri~a BODIBILDINGA U BiH pao, dok se vojnik koji je pucao smijao
Suada. Godine 1975. otvorio je bodibilding naglas. Ja sam samo nastojala da zadrìm
Prvi bodibilding klub u Bosni i klub Partizan- Kozarac. “Dolazili su nam djecu da mi u strahu ne pobjegnu iz ruku i
Hercegovini osnovao je upravo Fikret momci iz Prijedora biciklima na trening. morala sam produìti dalje”.
Hodì}. Ljubav prema ovom sportu pojavi- Imali smo 7 do 11 takmi~ara svake godine i Nakon tri dana u logoru Trnopolje,
la se jo{ u ranim godinama, kada je do gdje god smo se pojavili s na{om ekipom, Suada je, ne obaziru}i se na rizik, pobjegla

SJE]ANJE NA [AMPIONA
i oti{la do ku}e. “Iako sam bila svjedok
pucwnjave, morala sam se vratiti da vidim
da li je Fikret zaista mrtav”. Fikretovo
mrtvo tijelo je ostalo tamo gdje ga je
posljednji put vidjela. “Brzo sam uzela
dvije deke. Na jednu sam ga stavila, a dru-
gom sam ga pokrila. Ostavila sam ga na
mostu, kraj puta, da vide du{mani da ima
svjedoka. Ubio ga je ~ovjek kojeg je li~no
poznavao. Ubio ga je kolega. momak koji
je trenirao u na{em klubu. Iz ljubomore ga
je ubio, sigurno”.
Nakon nekoliko dana, kom{ija ga je
sahranio. “Kada smo u 2000. otvorili mezar
da bi Fikretovo tijelo prebacili u {ehidsko
mezarje, mezar je bio prazan. Neko ga je
izmjestio. Sticajem okolnosti, nabasali smo
na njegovo tijelo pri kopanju mezara drugoj ODMJERAVANJE SNAGA
osobi, kada smo samo na pola metra do{li Izbor za najboljeg frajera na Jadranu sedamdesetih godina
do deka u koje sam ga zamotala”, rekla je
Suada. To je bilo 2008. godine. Tada je puni hvale i lijepih sje}anja na {ampiona kojeg na njih.”
Fikret preba~en u {ehidsko mezarje vide kao “najve}eg sportistu svih vremena iz Dèmal, sin Fikretov i Suadin, takoder
“Kami~ani”, kod Kozarca. prijedorske regije”. se bavio bodibildingom te postao prvak
Razli~ite inicijative o o~uvanju sje}anja na Danas Suada ìvi sama, okruèna BiH 1998. a njegov mladi ìvot se ugasio
{ampiona kruè dru{tvenim mreàma. Mnogi uspomenama, pomalo je aktivna kao samo dvije godine kasnije.
komentari svjedo~e da se puno ljudi slaè s ide- rekreativac, a ~esto je po~asni gost ili ~ak u Zbog nedostatka sredstava, Suada
jom da se Fikretov uspjeh treba ovjekovje~iti te ìriju takmi~enja u bodibildingu. “[ta da ovakvu vrstu okupljanja nije mogla prije
da treba izgraditi ‘spomen sobu’, ‘spomenik’ ili kaèm, 23 godine sam sama. ôvjek se uprili~iti. No, njena èlja i nada su takve da
bar nekoj od ulica dati ime {ampiona. Ali zbog navikne. Izgubila sam supruga, izgubila bi voljela da se ubudu}e svake godine orga-
nedostatka sredstava “te{ko da }e se i{ta reali- sam poslije rata i sina, imam k}erku u nizuje ovakav skup na dan kada je Fikret
zovati”, kaè Suada. Komentari su uglavnom Austriji a ìvim za to da o~uvam sje}anje ubijen; 9. jula.

nidzara presuda:TEKST osnova.qxd 1.7.2015 22:10 Page 34
PRAVDA ZA PRE@IVJELE
Krajem prošlog mjeseca je Sud Bosne i Hercegovine

izrekao prvu presudu ikada koja nalaže isplatu
odštete ženi koja je preživjela silovanje u ratu; žrtva
je na osudu počinilaca čekala 23 godine, a sud deset
godina da primijeni postojeći zakon - ipak, ova odluka
je velika pobjeda za sve one koji se bore za bolji
položaj žrtava rata
HISTORIJSKA
PRESUDA
SUDA BiH ih nisu primjenjivali niti su prozivani, niti
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] sankcionisani”, kaè Adrijana Hanu{i},
Foto: MILUTIN STOJÊVI] i ARHIV “SB” pravna savjetnica TRIAL-a u BiH.
N
Ana B. je pseudonim za{ti}ene svjedo-
akon deset godina rada na kinje koja je 28. juna 1992. godine, kada je
predmetima ratnih zlo~ina, Sud imala 14 godina, silovana. Prema presudi
Bosne i Hercegovine po~eo je
donositi presude u okviru
krivi~nog postupka kojima nalaè
isplatu {tete `rtvama. U samo deset dana,
razli~ita sudska vije}a donijela su dvije
takve presude, jo{ uvijek nepravosna`ne,
no ipak dovoljne da se otvori novo
poglavlje u ostvarivanju prava `rtava.
Udruènja `rtava, a potom i nevladine
organizacije, vodile su svih ovih godina
kampanju traè}i da pravosudne institucije
po~nu postupati prema zakonu i omogu}e
im da ostvare pravo na kompenzaciju. Suda BiH, silovali su je pripadnici vojske
Asocijacija protiv neka`njivosti - TRIAL, Republike Srpske (VRS) Bosiljko i Ostoja
nevladina organizacija, ovu kampanju je Markovi}, koji su 23 godine nakon {to su
dovela do kraja. po~inili zlo~in osu|eni na po deset godina
zatvora. Tre}i po~inilac, Predrag Cicma-
NOVA SUDSKA PRAKSA novi}, umro je a da nikada nije osu|en zbog
“U procesu zagovaranja susretali smo zlo~ina koji je po~inio. Istom presudom
se sa tuìocima koji su govorili da ne znaju Markovi}ima je naloèno da moraju Ani
kako da dovedu do ovakve presude. To nam isplatiti od{tetu od 26 i po hiljada maraka,
je pokazalo da je nekim tuìocima svakako dok dodatni iznos od 13.500 KM moè
potrebna edukacija. Ali, mislim da je klju~ potraìvati putem parni~nog postupka.
u njihovom senzibiliziranju i postojanju Nakon zavr{enog su|enja, Ana je poslala
pravne kulture postupanja po ovom bitnom pismo TRIAL-u: “Zadovoljna sam presu-
pitanju i politici unutar pravosudnih dom, naro~ito zbog ~injenice da prije pet
institucija koja se zalaè za ovaj pristup. godina nisam ni razmi{ljala niti o~ekivala
SPORA PRAVDA
Dakle, do sada su ove zakonske odredbe Od kraja rata u BiH je osu|eno manje od 100 da }e do}i do su|enja, a kamoli do kona~ne
bile samo mrtvo slovo na papiru, a oni koji osoba za zlo~in ratnog silovanja osude po~inilaca. Za mene je ovo jo{ jedan

OD[TETA ZA @RTVE RATNIH SILOVANJA

od dokaza da je pravda dosti`na i da ratni
zlo~in ne zastarijeva. Presuda je dokaz koji
}e kao svjedo~anstvo ostati svima, a
Ana B., `rtva silovanja: naro~ito mojoj porodici.”
Bez anga`mana TRIAL-a i upornosti
Ane B., su|enje se nikada ne bi desilo.
”Presuda je dokaz koji }e kao Naime, Ana je silovanje prijavila policiji u
Kotor Varo{i neposredno nakon {to je
svjedo~anstvo ostati svima, izvr{eno, te je odmah identifikovala
po~inioce. Okru`ni sud u Banjoj Luci
a naro~ito mojoj porodici” nikada nije pokrenuo krivi~ni postupak.

Prije tri godine, TRIAL je uzeo Anin slu~aj
i po~eo lobirati prema nadle`nim
institucijama u BiH kako bi ga kona~no
preuzeli i zavr{ili, a potom su po~eli traìti
i primjenu odredbi koje omogu}avaju
dono{enje odluke o isplati kompenzacije.
Neposredno nakon ove presude za
Kotor Varo{, samo nekoliko dana kasnije,
donesena je i druga sli~na presuda kojom je
Slavko Savi}, tako|er pripadnik VRS,
osu|en na osam godina zatvora zbog
silovanja koje je po~inio 1993. godine na
podru~ju op}ine Vogo{}a. Savi}, otac troje
djece, o{te}enoj }e morati isplatiti i 30.000
maraka u roku od 90 dana od dono{enja
pravosna`ne presude. “Vije}e je na{lo
opravdanim da se bavi zahtjevom za
naknadu {tete koji je postavila svjedokinja
A., s obzirom da je o{te}ena iznijela jasan
zahtjev i potkrijepila ga dokazima. Vije}e
je zaklju~ilo da se razmatranjem ovog zaht-
jeva ne bi dodatno oduìo postupak”,
zaklju~ila je sutkinja Mira Smajlovi} pri
izricanju presude.
“@rtvama je jako bitno da se istakne da
se pri zahtjevima za od{tetu ne radi o
pukom nov~anom iznosu, nego traè i sim-
boli~nu moralnu satisfakciju”, kaè
Hanu{i}. “Dosuditi simboli~nu od{tetu za
preìvjele zna~i svojevrstan iskaz dru{tvene
solidarnosti s osobama koje su pro{le kroz
tu torturu i javno priznanje onog {to se desi-
lo. Jer, ne postoji nikakav iznos koji moè
nadoknaditi ono {to su ti ljudi pro{li.”
LO[A SUDSKA PRAKSA

Neposredno nakon izricanja presuda,
oglasila se specijalna predstavnica general-
OSNOVNI PRINCIPI nog sekretara UN-a za pitanja seksualnog
nasilja u ratovima Zainab Bangura nazi-
vaju}i odluku Suda “jakim signalom da
Restitucija, rehabilitacija, odšteta i nema za{tite za po~inioce seksualnog nasilja
u ratu.”
garancija da se zločin neće ponoviti “Previ{e mladih èna u nekada{njoj
Jugoslaviji jo{ uvijek ~eka na pravdu, dok
Generalna skup{tina Ujedinjenih pravo sastavni dio instrumenta za po~inioci zlo~ina seksualnog nasilja i dalje
nacija je 2006. usvojila Osnovne principe i reparaciju, koji u sebi sadrì ~etiri hodaju slobodni”, rekla je Bangura. “Ipak,
smjernice UN-a o pravu na pravni lijek i elementa: restituciju, rehabilitaciju, ova sudska odluka pokazuje da }e bez obzi-
reparaciji za `rtve te{kih kr{enja od{tetu i garanciju da se djelo ne}e ra na vrijeme koje prolazi, po~inioci ovih
me|unarodnih ljudskih prava i ozbiljnih ponoviti. Pored toga, `rtve tako|er imaju te{kih zlo~ina na kraju odgovarati za svoja
povreda me|unarodnog humanitarnog pravo na za{titu od prijetnji koje proizlaze zlodjela.”
prava. Ovi principi nagla{avaju da `rtve iz njihovog svjedo~enja, a koje im se Preciznih podataka o tome koliko osoba
ozbiljnih kr{enja ljudskih prava imaju garantira me|unarodnim pravom i u BiH je osu|eno za seksualno nasilje,
pravo dobiti pravni lijek od dràve. To je Ustavom Bosne i Hercegovine. uklju~uju}i silovanje, nema. Statistike koje

PRAVDA ZA PRE@IVJELE
vode svi sudovi nisu tako precizne da bi GODINE LOBIRANJA
dale ovaj podatak. Posljednji dostupan je Adrijana Hanu{i} kaè kako BiH nedostaje
onaj iz izvje{taja OSCE-a za 2013. godinu, pravna kultura postupanja u slu~ajevima
prema kojem je od kraja rata do sredine te zahtiijeva za od{tetom
godine izre~eno samo 75 presuda po~inio-
cima zlo~ina seksualnog nasilja tokom rata.
Istovremeno, procjenjuje se da je izme|u
20 i 40.000 osoba - èna i mu{karaca -
silovano ili seksualno zlostavljano tokom
rata u BiH.
NAPLATA OD[TETE
Za primjenu zakona na na~in koji bi
{titio njihove interese, `rtve su se borile
godinama. Sudovi su ih uglavnom, mada ne
~esto, upu}ivali na parni~ne postupke.
Mnoge `rtve, naro~ito one koje su preìvjele PODR[KA UN
silovanje, izbjegavale su pojavljivanje na Specijalna predstavnica UN-a pozdravila je
sudu na ovakav na~in smatraju}i to hrabru odluku Suda BiH
dodatnom traumatizacijom, naro~ito nakon
~esto emotivno iscrpljuju}ih sudskih procesa je kako to zaista naplatiti od po~inilaca. No,
tokom kojih su morali odgovarati na brojna u TRIAL-u tvrde da za to postoji rje{enje.
pitanja tuìla{tava, sudova, ali i odbrana i ”Neke od dràva ~lanica EU-a su uvele
samih optuènih. Oteàvaju}i faktor bio je i mehanizam pomo}u kojeg dràva iz
da su nerijetko svjedoci najstra{nijih zlo~ina odre|enog fonda isplati `rtvi od{tetu odmah
pred sud izlazili uz za{titu identiteta, mjeru praksa sudova do sada je nerijetko nailazila po pravosna`nosti presude, a onda dràva to
koju nije mogu}e ispo{tovati u parni~nom na osude doma}ih, ali i me|unarodnih naplati od po~initelja. To je najpoèljnije
postupku. Oni koji su se odlu~ili za ovu vrstu organizacija, uklju~uju}i i UN. rje{enje jer spre~ava da se `rtva bavi
pravnog lijeka morali su otkriti svoj Problem koji moè nastati nakon naplatom {tete, a dràvi je to lak{e uraditi.
identitet, a neki su zbog toga ~ak odustali od stupanja na snagu presuda koje odre|uju To bi bilo sistemsko rje{enje, a u skladu je
mjera za{tite izlaù}i se opasnosti. Ovakva naknadu {tete u slu~ajevima ratnih zlo~ina sa preporukom Europske komisije iz 2013.
godine”, preporu~uje Hanu{i}. “Sada, ako
ova lica slu~ajno ne budu u mogu}nosti ili
PRAVDA ZA SVE ne èle platiti i nakon potvr|ene presude,
morat }emo pokrenuti dodatni parni~ni
postupak ili dodatni protiv dràve ili entiteta
Jednokratna pomoć svim žrtvama RS jer se radilo o vojnicima RS, i opet }emo
imati problem za{tite identiteta svjedoka.”
Presuda donesena u BiH prva je takva izjedna~avanja prava `rtava. U Hrvatskoj
u regiji. No, ovo i dalje ne zna~i da }e sve je u aprilu ove godine usvojen nacrt
Slu~ajevi koji su ve} presu|eni i u
`rtve mo}i biti za{ti}ene ili dobiti zakona koji }e svim `rtvama seksualnog
kojima je donesena odluka da o{te}eni
kompenzaciju. Za kompenzaciju svima nasilja za vrijeme rata devedesetih putem parni~nog postupka ostvare svoje
udruènja `rtava se zalaù godinama omogu}iti nadoknadu od najmanje pravo na naknadu, ne}e biti na bilo koji
traè}i da se status `rtava izjedna~i na 13.000 eura. Neke od `rtava, koje su u to na~in pod uticajem ovih najnovijih odluka.
nivou BiH, te da im se garantuje “ista vrijeme bile maloljetne ili su nasilno To za `rtve zna~i angaòvanje advokata,
pravda”. ostale trudne, dobi}e naknadu do 19.500 pla}anje tro{kova vje{ta~enja, sudske
Za sada su prava `rtava regulisana na eura. @rtve }e, predvi|a zakon, mjese~no takse… {to je za mnoge od njih
nivou entiteta i imaju ih puno manje nego dobijati i 330 eura, besplatno zdravstveno nepremostiva barijera. TRIAL je u maju
ratni vojni invalidi i veterani rata. @rtve osiguranje i preglede, te njegu u objavio pravnu analizu u kojoj zaklju~uju
silovanja se smatraju civilnim `rtavama odgovaraju}im institucijama uz kako vlasti u BiH imaju obavezu omogu}iti
rata, te su njihova prava druga~ije psiholo{ku i pravnu pomo}. Procjena je `rtvama rata pristup kompenzaciji.
regulisana u dva entiteta. U RS-u Zakon o da je oko 2.500 ljudi doìvjelo seksualno Me|unarodni standardi, stoji u analizi,
civilnim `rtvama ne tretira posebno `rtve nasilje tokom rata devedesetih u zahtijevaju da `rtvama povreda ljudskih
silovanja i drugih oblika seksualnog Hrvatskoj. prava budu osigurane “pune i efektivne
nasilja, a podno{enje zahtjeva za Madeleine Rees, generalna mjere reparacije, koje podrazumijevaju
ostvarivanje statusa bilo je ograni~eno na sekretarka @enske me|unarodne lige za nov~anu kompenzaciju za materijalnu i
decembar 2007. godine. U Federaciji mir i slobodu (WILPF), zalaè se za sli~no nematerijalnu {tetu, kao i druge mjere
zakon prepoznaje `rtve silovanja, ali tek rje{enje i u BiH. Naime, ova organizacija usmjerene ka omogu}avanju restitucije,
mali broj ih se odlu~io ovim putem predlaè da sve `rtve prime jednokratnu rehabilitacije, satisfakcije, obnove digniteta
ostvariti svoja prava zbog komplikovanih naknadu ~ime bi se izbjegli nesporazumi i reputacije, te garancije neponavljanja”.
procedura. Rezultat je da je `rtvama izme|u razli~itih kategorija - logora{i, `rtve Dràva, tvrde, ima obavezu osigurati pravni
onemogu}eno da ostvare pravo na silovanja, `rtve torture... “Jednokratna i lijek za fer restituciju `rtavama i ako je
invalidninu kao mjeru socijalne za{tite. jednaka isplata svim `rtvama zna~ila bi po~initelj privatna osoba. Ostaje nada da }e
Sli~na situacija je i u Srbiji, gdje su u da one u budu}nosti ne mogu tako dvije presude koje je izrekao Sud BiH
maju nevladine organizacije uputile lako biti meta razli~itih politi~kih ozna~iti po~etak nove ere u po{tivanju
zahtjev za regulisanjem ovog pitanja i manipulacija”, smatra Rees. prava `rtava rata.

36
nidzara rusija:TEKST osnova.qxd 1.7.2015 22:15 Page 38
POZDRAV NADEEESNO
Profesor povijesti ANTONIS KLAPSIS autor je analize

“Nesveta alijansa: Europska ultradesnica i Putinova
Rusija”, koja je nedavno objavljena pod okriljem
“Wilfried Martens Centra” za europske studije; u
analizi, čije dijelove prenosi “Slobodna Bosna”,
Klapsis upozorava na opasne veze kojima je cilj
destabilizirati Europsku uniju i NATO, te ojačati
Putinovu poziciju u svijetu
OPASNE
VEZE antiliberalizam, dru{tveni konzervativizam,
Priredila: NID@ARA AHMETA[EVI] duboki euroskepticizam, ksenofobija i
ultranacionalizam, a u nekim slu~ajevima i
I
tendencije ka {irenju izvan granica zemlje u
zme|u Vladimira Putina i europske kojoj djeluju.
ekstremne desnice postoje bliske i Izme|u ovih partija i Putina stvorena je
~vrste veze koje prijete destabilizaciji neformalna “nesveta” alijansa, koja je
cijele Europe. Za ekstremnu desnicu, bazirana, s jedne strane, na politi~kim
Putin je model jakog, konzervativnog kalkulacijama kojima je su{tina raspad EU
lidera koji {titi tradicionalne vrijednosti i i NATO, a s druge strane su ideolo{ke veze
protivi se “dekadenciji Zapada” koja se koje se ogledaju kroz neokonzervativizam i
ogleda, smatraju, kroz Europsku uniju poluautokratiju. Su{tina ove ideologije i
(EU), NATO i Ameriku. Za Kremlj, ove osnova za veze saèta je u Putinovim
partije mogu biti korisne u postizanju rije~ima izgovorenim u septembru 2013.
njihovih ciljeva, od ekonomskih do godine. “Danas, kako bi sa~uvali na{
politi~kih. [irenje uticaja ekstremne identitet u svijetu koji je postao otvoreniji,
desnice u Europi velika je pobjeda i Rusije, transparentniji i povezaniji, nam trebaju
kojoj je to zna~i mogu}nost da se njihov nove strategije... Pitanja o tome ko smo i {ta
glas ~uje pri dono{enju odluka u EU. èlimo biti, preovladavaju na{im dru{-
tvom... Evidentno je da je nemogu}e kretati
SR@ NEOKONZERVATIVNE IDEOLOGIJE se naprijed bez duhovne, kulture i
Ja~anje ekstremne desnice u Europi nacionalne samoopredijeljenosti... Moèmo
vidljivo je od po~etka ekonomske krize vidjeti koliko euro-atlantskih zemalja
2007. godine. Danas su ove partije u ustvari odbacuju svoje korijene, uklju~uju}i
parlamentima i u~estvuju u izvr{noj vlasti, kr{}anske vrijednosti, koje su osnova
a prisutni su i u Europskom parlamentu. Tu zapadne civilizacije. Oni negiraju moralne autoritet nacionalne dràve i njenog
su francuski Nacionalni front, Nezavisna principe i sve tradicionalne identitete, kulturnog naslije|a. Zapad je dekadentan i
partija u Velikoj Britaniji (UKIP), Jobbik - nacionalne, kulturne, religijske i ~ak zaboravlja kr{}anske korijene, dok su euro-
Pokret za bolju Ma|arsku, Zlatna zora u polne.” atlantske veze uzrok dekadenciji. Jak lider,
Gr~koj, Slobodarska partija u Austriji, Atak Putin poziva na povratak “tradicio- kao {to je Putin, rje{enje je za ovu moralnu
u Bugarskoj, Sjeverna liga u Italiji, nalnim vrijednostima”, {to je povezano sa i svaku drugu krizu.
Britanska nacionalna partija, Partija o~uvanjem nacionalnog integriteta. Multi- Uglavnom dijele ubje|enje da je Zapad
flamanskih interesa u Belgiji, Nova snaga u kulturalnost u ovoj ideologiji je odba~ena, a bolestan jer se distancirao od svog duhovnog
Italiji, Nacionalna demokratska partija u sve {to je druga~ije vi|eno je manje-vi{e i kulturnog naslije|a, a Rusija je snaga koja se
Njema~koj, te Narodna partija Na{a kao prijetnja postoje}em na~inu ìvota. bori za povrat tih vrijednosti. Predsjednica
Slova~ka. Sve ove partije karakteri{e Globalizacija je snaga koja umanjuje Nacionalnog fronta Marine Le Pen Putina

NAS I RUSA TRISTO MILIONA
Ruska alijansa sa ekstremnom

desnicom je prijetnja Europi
vidi kao pravog patriotu i branitelja istinskih a EU “prijetnjom europskom kontinentu”. Podr{ku za takav koncept dobija od Ataka i
“kr{}anskih vrijednosti europske civilizacije”. Lider italijanske neonacisti~ke Nove snage Zlatne zore.
Lider Jobbika Gábor Vona, koji Europu zove Roberto Fiore oti{ao je korak dalje rekav{i Uticaj Putina vidan je i u stavovima
“brod koji tone”, pozvao je Europljane da se kako je Rusija “model civilizacije” koji ultradesni~ara prema LGBT populaciji.
vrate korijenima i promijene odnos prema brani kr{}ansku Europu od me|unarodnih LGBT prava, uklju~uju}i pravo na brak, ne
tradicionalnoj kulturi koja sada postoji samo bankara i migranata. Za ultradesni~are postoje, a njihovo promoviranje je
na Istoku, aludiraju}i na Rusiju. pravoslavnih korijena u Bugarskoj i Gr~koj “degenerativna propaganda”, te dru{tvena i
religija je najva`nija veza sa Rusijom. Putin nacionalna prijetnja. U junu 2013., Rusija
“DEFORMISANI POTOMAK EUROPE” voli predstavljati svoju zemlju kao je usvojila zakon koji zabranjuje
U maju 2013. godine, Vona je Ameriku me|unarodnog za{titnika pravoslavlja, distribuciju “propagande za netradicionalne
nazvao “deformisanim potomkom Europe”, pozivaju}i se na tradiciju ruskih careva. seksualne veze” me|u mladima. Podr{ku za

POZDRAV NADEEESNO
ovakav potez dobili su od mladih
Nacionalnog fronta u Francuskoj koji su ZLATNA ZORA
pozvali da se sli~an zakon donese i u ovoj Gr~ki neonacisti bi voljeli da Rusi budu
garant njihovoj nacionalnoj sigurnosti
zemlji. [tavi{e, nedavno je bugarski Atak
podnio prijedlog zakona u kojem traè da
se homoseksualcima zabrani javno
pokazivanje seksualne orijentacije.
Kao i Putin, europska ultradesnica
multikulturalizam smatra “vje{ta~ki
nametnutim modelom”. Ultradesni~ari
multikulturalizam povezuju s prilivom
migracije, kojem se o{tro protive.
Odbijanje koncepta multukulturalizma je
ustvari druga~iji na~in iskazivanja
skrivenog rasizma i ksenofobije. “Ne
znamo nijednu veliku civilizaciju koja je
stvorena ili se odraàla u multikulturnoj
okruènju”, poru~ili su iz Britanske
nacionalne partije 2010., ali bi se sa tim
lako mogli poistovijetiti i ultradesni~ari u
drugim zemljama. Ekstremna desnica cijeni
i Putinov ekonomski model, naro~ito
odluku da provede strategiju uspostave nadnacionalni koncept, vi|ena je kao ameri~kom uticaju. Veze izme|u Rusije i
dràvne kontrole nad strate{kim sektorom direktna prijetnja nacionalnoj dràvi, kakvu ultradesnice u Europi idu puno dalje od
ekonomije. Tako|er ih privla~i njegova preferiraju. Rusiju je tu u ulozi pomaga~a pri deklarativnih izjava lidera. Bitna strana je i
jaka liderska uloga, Putin vlada èljeznom raspadu EU. Europska ultradesnica tako|er finansijska dobit. Tako brojni izvori tvrde da
pesnicom, koriste}i autokratske metode, ne voli Ameriku ni NATO koji vide kao Kremlj finansira Jobbik, ali i bugarski Atak.
uklju~uju}i represiju nad politi~kim instrument Washingtona za promoviranje Imuni na Putinove pare nisu ostali ni zapadni
neistomi{ljenicima. Sloboda govora nije ameri~kih strate{kih interesa. Uspostava ultradesni~ari. Tokom 2013., Marine Le Pen
garantovana u takvoj Rusiji, te je usp- bliìh veza izme|u Europe i Rusije, je dva puta posjetila Moskvu. Drugi put je to
ostavljena stroga kontrola nad medijima. U smatraju, moè predstavljati protuteù bilo neposredno prije izbora za Europski
praksi, ve}ina medija u Rusiji promovira
zvani~ni vladin stav, ne daju}i mogu}nost
opoziciji da se oglasi. Novinari koji se PUTINOVI PARTNERI
usude kritikovati Putinove odluke rizikuju
pritisak svake vrste, uklju~uju}i mogu}nost
da budu meta napada i ~ak da budu ubijeni.
Ovakva vrsta autokratije za ultradesnicu
Formiranje Euroazijske ekonomske
nije vi|ena kao prijetnja, nego mogu}i
model koji treba slijediti. Putinov strogi
unije
model, koji nalaè zatvor za ~lanove Jedna od tipi~nih partija koje sara|uju Michaloliakosu, Atina i Moskva dijele
feministi~kog punk rock benda Pussy Riot, sa Putinom je ma|arski Jobbik. Njihov zajedni~ke interese na Balkanu i isto~nom
prihva}en je ra{irenih ruku u ultrade- stav je da EU predstavlja “prijetnju slobodi Mediteranu, a Gr~ka bi trebala da se
sni~arskim krugovima. Isto tako su vi|ene Ma|arske” i smatraju da Bruxelles èli odvoji od Zapada i ponudi Rusiji izlaz na
represivne mjere prema nevladinim “kolonizirati ma|arsku naciju”. Tamás “toplo more”. Zauzvrat }e Rusija biti
organizacijama koje Putin naziva {pijunima Gaudi Nagy, predstavnik Jobbika u garant gr~koj nacionaloj sigurnosti.
i promotorima stranih interesa. Ultra- ma|arskom Parlamentu, teatralno je Nacionalni front je, pak, tipi~ni
desnica je fascinirana i Putinovim imidòm bacio kroz prozor zastavu EU-a, opisuju}i primjer ultradesni~arske partije u
patriote, te hvale njegovu odlu~nost da je kao simbol “porobljavanja i zapadnoj Europi. Le Pen se zalaè za
koristi silu kako bi branio ruske nacionalne kolonijalizacije”. Jobbik èli da Ma|arska stvaranje strate{ke alijanse sa Rusijom,
interese van ganica zemlje. To je radio iza|e iz EU i priduì se Rusiji u formiranju koja bi bila bazirana na sveobuhvatnom
tokom invazije na Gruziju, te nedavno u Euroazijske ekonomske unije. vojnom i energetskom partnerstvu. Prvi
Ukrajini. Le Pen je sumirala generalni Sli~no vjeruju i slova~ki ultradesni~ari. korak bi bila uspostava trilaterarne
ultradesni~rski stav u Europi pohvaliv{i Njihov lider Marian Kotleba je 2013. alijanse Pariz-Berlin-Moskva. Njihov
rusku intervenciju na Krimu i rekav{i da izabran za gubernatora regiona Banska parlamentarac Aymeric Chauprade
Putin samo radi “ono {to je dobro za Rusiju Bistrica. I on je bacio zastavu EU-a kroz Putinovu Rusiju naziva “nadom svijeta
i Ruse”. U su{tini, ultradesni~ari vide u prozor, te pozvao na izlazak Slova~ke iz protiv novog totalitarizma”. U Britaniji
ovakvim Putnovim potezima prostor za NATO i EU. “Ova plava zastava UKIP, radikalno euroskepti~na partija,
izraàvanje vlastitih ekspanzionisti~kih okupatora ne treba da nas podsje}a da Rusiju vidi kao jedinu mogu}u
ideja. smo potpuno izgubili na{u nacionalnu alternativu EU iz koje èle da Britanija
neovisnost”, rekao je Kotleba. Gr~ka iza|e {to prije. Povratak Rusije na
ZAJEDNO PROTIV AMERIKE Zlatna zora, otvoreno neonacisti~ka scenu i u ulozi lidera, za ultradesni~are
Ultradesnica je generalno euroskepti~na, partija, oduvijek je imala bliske veze sa nije prijetnja, nego èljeni razvoj
protive se konceptu zajedni~ke valute, ruskim ekstremno desnim partijama i doga|aja koji bi drasti~no promijenio
europskim integracijama, a EU, kao grupama. Prema njihovom lideru Nikosu balans mo}i u Europi.

NAS I RUSA TRISTO MILIONA

ima TV kanal Rusija danas (“Russia demokratiju i izbore, navodno neovisna ali u
Today”), koji finansira dràva, a na kojem su{tini organizacija za monitoring izbora s
se, pored ruskog, program emituje i na bliskim vezama u Kremlju, ~esto poziva
engleskom, njema~kom, {panskom i ~lanove ultradesnih stranaka u EU da budu
arapskom jeziku. Glavni cilj, koji nije javno promatra~i, a kako bi unijeli dozu kredibiliteta
izre~en, jeste biti instrument za globalnu i me|unarodnog priznanja. Zauzvrat, oni
promociju stavova Kremlja. Zato uvijek zaklju~e da je proces bio u skladu sa
imaju prostora za lidere ultradesnice u me|unarodno priznatim standardima, kakav
Europi koji su puni hvale za Putina. Veze se je bio slu~aj sa otcjepljenjem Krima.
odràvaju i stalnim susretima lidera Europska ekstremna desnica ne
ultradesnice pod okriljem Ruskog na- propu{ta priliku da se pribliì Rusiji, koja to
cionalnog fronta, grupe koja ima bliske koristi za {irenje svog uticaja u EU.
veze sa Putinom. Jedan od takvih Moskva moè puno profitirati na ovim
sastanaka, na kojem se raspravljalo o borbi vezama. Cilj je oslabiti Zapad, a posrednici
protiv “homoseksualne propagande”, desio su ultradesni~ari. Rusija je za ultradesnicu
se u septembru 2014. pod nazivom partner koji }e im pomo}i da raspar~aju EU
PUSSY RIOT Porodica sa vi{e djece kao budu}nost i uni{te NATO i Ameriku, a jedina
Ekstremna desnica u Europi podràva Putina
u gu{enju sloboda u Rusiji humanizma i odraàn je u pala~i Kremlja, geopoliti~ka alternativa im je Moskva.
pod okriljem programa Svetinja maj~in- Antonis Klapsis predvi|a da }e ova
parlament, kada je podràla rusko rje{enje stva. Na ovom forumu je lider austrijskog neformalna alijansa, barem u bliskoj
ukrajinske krize, pozivaju}i se na FPO-a govorio o “homoseksualnom budu}nosti, opstati. Preporuka za
tradicionalno rusko-francusko prijateljstvo. lobiju”, koji èli nametati zakone koji {tite umanjenje uticaja je javno govoriti o tome,
Kasnije je priznala da je njena partija primila LGBT prava. ~esto, te inicirati politi~ke debate unutar
pozajmicu od devet miliona eura od Istovremeno, Kremlju treba europska dràva ~lanica EU. “Gra|ani Europe
moskovske banke, ~iji vlasnik ima bliske ultradesnica kako bi legitimirao svoje ciljeve trebaju imati {to vi{e informacija o svim
veze sa Kremljom. Le Pen je objasnila da i na~ine rada, ali i rezultate izbora i aspektima ove saradnje i treba se
ruska banka nije bila njihov prvi izbor, ali su referenduma organizovanih u biv{im nagla{avati da ova alijansa potencijalno
ih europske banke odbile. sovjetskim republikama kojima èle nosi prijetnju miru i stabilnosti u cijeloj
Va`nu ulogu u odràvanju ovih veza dominirati. Euroazijski opservatorij za Europi”, zaklju~uje se u studiji.

INTERVJU-goran samardzic:INTERVJU - osnova.qxd 1.7.2015 19:41 Page 42
ZIMSKI ZAGRLJAJI
INTERVIEW
GORAN SAMARDŽIĆ LITERARNI TERMINATOR
Pisac i suvlasnik IK „Buybook“ GORAN SAMARDŽIĆ (54) za „SB“ govori o svojoj
novoj knjizi autobiografskih priča „ZIMSKI ZAGRLJAJI“ koju su kritičari u
Hrvatskoj i Srbiji već proglasili novim regionalnim književnim hitom
ć“Ne pristajem na to da
budem profesionalna `rtva“
su imali sve petice, a ja nisam bio taj. Pisati autobiografsku prozu mo`da je
Razgovarala: MAJA RADEVI] Majka mi je ina~e Sarajka, a otac je bio i najteè u knjièvnosti, a Vi u ovoj, kao ni
Foto: MILUTIN STOJÊVI] Crnogorac koji je do{ao ovdje radi posla. u prethodnim Va{im knjigama, od toga ne
moète pobje}i. Odakle ta potreba da se
Nj
Prvi dio knjige posvetili ste toliko ogolite pred ~itaocima?
egovu prozu kriti~ari i ~itaoci odrastanju na beogradskom Vra~aru. Na Ne bih rekao da je to najteè. îni mi se
ocjenjuju hrabrom i beskom- jednom mjestu kaète da se mnogi pisci, da je najteè pisati dobru fantastiku, fikciju,
promisnom, nemilosrdnom, posebno oni koje smatramo knjièvnim dakle da fenomenalno izmi{lja{ stvari, a da
ali ~esto i nje`nom, ponekad veli~inama, ne vole prisje}ati svog ono {to izmi{lja{ ~itaocu djeluje kao su{ta i
eksplicitnom, ali prije svega - djetinjstva niti pisati o njemu, a {to se Vas potpuna istina. Za autobiografsko pisanje
iskrenom. A to je, valjda, najve}i ti~e, u djetinjstvu bi zauvijek ostali da se dovoljno je da zna{ da pi{e{, da ima{ dobar
kompliment koji jedan pisac moè dobiti. ikako moglo... stil, i eto ti. I naravno, da si nekih
Nova knjiga pri~a Gorana Samardì}a, Ne mogu se zapravo poàliti ni na jedan zanimljivih stvari doìvio, da ti ìvot nije
Zimski zagrljaji, objavljena je u izdanju period svog ìvota. âk i za vrijeme rata ba{ sama pusto{ i dosada. Ima tu ne~eg
ku}e V.B.Z. i ve} promovirana u Rijeci, bilo je nekih lijepih stvari i momenata, ne pomalo perverznog... Za mene je pisanje
Zagrebu i Beogradu. U Zimskim samo tragedija. Ne znam {ta bih rekao koji bilo nalik striptizu, i to onom amaterskom,
zagrljajima Samardì} pi{e o svom mi je najsre}niji period u ìvotu, ali ne profesionalnom! Uglavnom, u
odrastanju i ìvotu u Beogradu i Sarajevu. djetinjstvo je valjda najzanimljivije zato {to posljednje vrijeme nemam ba{ visoko
Sje}anja na djetinjstvo, rat, razvod, ~e`nja je tako daleko. mi{ljenje o autobiografskoj prozi, mo`da
za djecom, zaljubljivanje, seks, starenje... — upravo zato {to nikako ne mogu da se
teme su autobiografskih pri~a autora ~iji je odvojim od toga... A jedva ~ekam da se
roman [umski duh (2004) obiljeìo Pi{em sporo i odvojim, da napi{em ne{to rastere}uju}e i
proteklu knjièvnu dekadu na ovim po sebe i po druge. Volio bih da napi{em
prostorima, a gotovo podjednak uspjeh rijetko i mislim da je neku bajku, ali da djeluje tako kao da se
Samardì} je ostvario i sa knjigama pri~a stvarno dogodila, ili }e se tek dogoditi.
Ljudi koje su na krilima donijele guske to pomalo i tragi~no
(2007) i Lete}i Beogra|anin (2009). Mnoge osobe koje su obiljeìle
za nekog ko se razli~ite periode Va{eg ìvota, od prijatelja
PISANJE KAO STRIPTIZ iz djetinjstva, biv{ih ljubavnica, pa do
Ve}ina pri~a u Va{oj novoj knjizi „vodi“ kao pisac. kolega pisaca, spominjete u Zimskim
doga|a se u Sarajevu i Beogradu, dva grada zagrljajima: Abdulah Sidran, Zlatko
koja, ~ini mi se, podjednako osje}ate svojima...
Pa eto, to je tako „silom prilika“, ti
Pisac sam samo Top~i}, Nedàd Ibri{imovi}, Mustafa
Zvizdi}, Faruk [ehi}, Jovan Divjak..., da
gradovi su mi nekako su|eni. Ro|en sam u
Sarajevu i tu sam proveo prvih nekoliko
nekoliko mjeseci nabrojimo samo neke. Je li Vam se
dogodilo nekada da Vam neko mo`da
godina ìvota, zatim smo se preselili u
Beograd, gdje sam odrastao, a u Sarajevo
godi{nje, a ostatak zamjeri {to pi{ete o njemu/njoj?
Ma, nije to ni{ta stra{no... Spadam u
sam se ponovo vratio 1984. godine. Ovdje
sam i zavr{io fakultet jer u Beogradu nisam
vremena sam onu vrstu ljudi koji nemaju ba{ puno toga
da kriju, a mogu da zamislim kakve sve
mogao upisati studij knjièvnosti i
filozofije. Primali su samo „vukovce“ koji
izdava~, otac, mu` uàsne stvari ljudi kriju, pogotovo ovi {to
se „vrte“ po medijima. Ja moram ba{ da se

SAMARD@I]EVE KOORDINATE @IVOTA
O VLASTITOM @IVOTU, NEPRETENCIOZNO I ISKRENO

Za autobiografsko pisanje dovoljno je da zna{ da pi{e{, da ima{ dobar
stil, i eto ti. I naravno, da si nekih zanimljivih stvari doìvio, da ti ìvot
nije ba{ sama pusto{ i dosada. Ima tu ne~eg pomalo perverznog...

ZIMSKI ZAGRLJAJI
napnem pa da iskopam ne{to iz svoje U DRU[TVU PISACA
pro{losti {to je onako, ru`njikavo... îni mi
Pisci, skoro „po zadatku“,
se da je sve to {to je u mojoj prozi napisano
osje}aju malo dublje
o drugima lako oprostivo. Ima mo`da tu i
i vi{e nego ostali ljudi
tamo poneka bizarnost, ali sve to te~e
prili~no bez problema...
Koliko dugo su nastajale pri~e?

Dugo to kod mene traje. Pi{em sporo i
rijetko i mislim da je to pomalo i tragi~no za
nekog ko se „vodi“ kao pisac. Pisac sam
samo nekoliko mjeseci godi{nje, a ostatak
vremena sam izdava~, knjiàr, otac, mu`.
Moram priznati da sam poku{avao, poput
nekih svojih kolega, da pi{em svaki dan, ali
bilo mi je stra{no zamorno i te{ko. Zato se
pojavim sa novom knjigom svakih pet-{est
godina, ali nije to lo{e, zadovoljan sam
reakcijama ~italaca.
U pri~i Sigurna ku}a pi{ete o Dru{tvu

pisaca BiH za vrijeme rata, ~iji ste jedno
kratko vrijeme bili sekretar, a predsjednik druga~ijeg kova i mentaliteta od znam ~emu }e taj tekst sluìti jednog dana.
bio Neàd Ibri{imovi}, „veliki, nesno{ljivi Ibri{imovi}a. A {to se ti~e Va{eg pitanja o A isto tako mogu zamisliti koliko je puta
talent“ koji Vas je, kako kaète, èlio vidjeti klanovima i podjelama, mislim da nisam Sidran maestralno odgovorio raznim
kao vojnika, a ne kao sekretara nekog ba{ dobra adresa za to. Ali, ~ini mi se da te ljudima... Ali, po meni je sve to jedna
dru{tva... netrpeljivosti generalno ne traju dugo. Ima zabava za mase, a velika muka za one koji
Eto, ta pri~a umalo nije izba~ena iz tu pomalo onog ènskog, feminiziranog su sudionici svega toga. Jedna od teorija
knjige, a sada mi mnogi kaù da je jedna od elementa, posva|aju se samo zato da bi za{to je Danilo Ki{ rano umro je da je to
najboljih! To me je jako obradovalo, kasnije mogli da se mire. Ali, stra{no je to bilo zbog toga {to je puno pu{io i {to se
najbolje je za pisca kad se publici svi|a ono {to ova sredina ima jedan ruàn obi~aj da se puno sekirao kad ga drugi napadaju. Zna~i,
{to je on htio eliminisati. puno ljudi udruì protiv jednog ~ovjeka. E, takve stvari su pogubne po zdravlje, a
to ne volim vidjeti. Recimo, u posljednje de{avaju se, naàlost, i u ovom na{em
I sje}aju}i se Ibri{imovi}a, pi{ete: vrijeme „na udaru“ je Sidran, i to ba{ od mikrokosmosu Sarajevu.
„Moji su uzori manji i prostiji pisci. Pisci onih ljudi koji su ga nekad oboàvali.
koji pi{u po papiru, ne u kamenu.“ Naprimjer, Amir Brka, izvrstan pisac iz U jednom dijelu knjige vrlo otvoreno
Te{ko je pisati pitko, a i ugoditi ~itaocu. Te{nja, koji se divio Sidranu, napisao je pi{ete o svom razvodu, odvajanju od djece...
U su{tini je to samo prividna lako}a, a pisac prije nekoliko mjeseci maestralno dug i Jesu li te li~ne traume na neki na~in ve}e od
se oko toga ~esto dosta namu~i. Najbolji je dobar tekst protiv Sidrana. Ne znam kako onih kolektivnih, kao {to je rat?
stil onaj koji se ne vidi, koji ne bode prstom mu prosto nije bilo ào da toliko svog To je uvijek tako. U kolektivnoj
u oko, nego prosto te~e, a nisi ni svjestan talenta i kapaciteta prospe u taj tekst, i ne tragediji, tuzi moè{ i da se veseli{, ba{
kako je proteklo... Evo naprimjer, Senad zbog toga {to si dio jedne zajednice i svi
Avdi} ima takvu re~enicu, ~istu kao suza! proìvljavate isto, bez obzira koliko to te{ko
Tako ja sada zami{ljam dobro pisanje, a i tragi~no bilo. A ovdje si prepu{ten sam
nekad, dok sam bio student, uìvao sam u sebi i taj ljudski minimalizam ti u
komplikovanim i stilski zamr{enim sopstvenim o~ima puno naraste. A onda
knjigama, uop{te nisam htio ~itati bilo {ta odjednom spozna{ da ta tvoja muka i patnja
drugo. ustvari skoro ni{ta nikome ne zna~e, pa ni
tebi samom jednog dana ne}e zna~iti. I
Eto, iz te Va{e pri~e o ratnom Dru{tvu dobro je to {to sve na kraju izblijedi,
pisaca osjeti se neka solidarnost me|u zaboravi se, sve ima svoj rok trajanja.
piscima koje je danas, barem se tako ~ini,
sve manje. êsto se spominju nekakvi Va{a proza je na odre|eni na~in i
klanovi, podjele, sva|e, netrpeljivosti... Vi ru{enje mita, ili sarajevskih predrasuda o
ste nekako svih ovih godina uspjeli ostati Beogradu, i obrnuto. Navodite kako mnogi
izvan toga? Beogra|ani nisu podràvali rat, sakrivali su
Vrijeme rata bilo je vrijeme ogromnih se od mobilizacije, a u Sarajevu postoji ta
izliva energije, vibrantno, u kojem su sve percepcija da je samo {a~ica ljudi bila protiv
emocije uveli~ane, a pogotovo kod pisaca Milo{evi}eve politike...
koji, skoro „po zadatku“, osje}aju malo Ma, to je samo jedan sloj ljudi koji je
dublje i vi{e nego ostali ljudi. Pa eto, ima pravio pizdarije, ne tako tanak sloj, ali
neke sli~nosti sa ratnim Dru{tvom pisaca i opasni su bili ovi {to su bili indiferentni i
ovim sada{njim, po tome {to je opet za sve to pre}utkivali, potiskivali, a takvih je,
kormilom Dru{tva jedan „kapitalac“, a to je naàlost, ogroman broj. Ne}e valjda ljudi da
Dèvad Karahasan - istina, potpuno se unose u tu na{u patnju, ne zanima ih to, a

SAMARD@I]EVE KOORDINATE @IVOTA

i mi smo svijetu pomalo dosadili sa tom
„karmom“ `rtve. Postali smo profesionalne
`rtve. Taj moj krug Beogra|ana nije BITI IZDAVA^ U BOSNI
sastavljen od nekih ba{ idealnih ljudi, ali to
su ljudi koji su i prije rata dolazili u
Sarajevo, a dolaze i danas, i dobro znaju {ta
Teško nam je priuštiti da štampamo
se ovdje de{avalo. A ja sam u ratu potpuno
nesvjesno postupao, ~ak mislim da sam
knjige koje nisu za „masovnu upotrebu“
ponegdje malo i kalkulisao. Bio je onaj prvi Suvlasnik ste Izdava~ke i ve}i broj knjiga, premda ni ovo sada nije
talas dobrovoljaca, u koji nisam spadao, ali knjiàrske ku}e Buybook, koju ve} malo. Godi{nje objavimo po nekoliko
spadao sam me|u one koji su se sami godinama uspje{no vodite zajedno sa desetina knjiga, a otkako postojimo,
prijavili u vojsku nekoliko mjeseci nakon Damirom Uzunovi}em. Kako ostajete i objavili smo preko 500 naslova.
po~etka rata. S druge strane, ljude su opstajete u vremenu koje mo`da
nikada nije bilo teè za izdava~ku
nalazili po ormarima, podrumima... Ja sam
djelatnost u BiH?
pomislio da mi je mo`da bolje da se sam
Pa, kao prvo, Buybook je jedini
prijavim pa }e mi onda za sva vremena,
izdava~ u Bosni koji ima svoju redakciju.
pogotovo ako ostanem ìv, ostati upisan taj
Imamo troje zaposlenih koji vrlo vrijedno
plus. I eto, tako je i bilo. Ono {to bi rekli,
rade, a druga stvar, mnoge na{e kolege
kad nastavnik pita pa ti se prvi javi{, iako
su {to svojom krivicom, a {to zbog
ba{ i nisi spreman da odgovara{... nemara dràve, vremenom propali i
morali su zatvoriti firme, tako da smo
NACIONALISTI OD ZANATA sada ostali skoro sami. Te{ko je, ali
Jedan od promotora Va{e knjige u opstajemo nekako. @ao nam je {to se u
Beogradu bio je pisac Vladimir Kecmano- ovoj sredini ne vodi malo vi{e ra~una o
vi}, tako|er ro|eni Sarajlija, autor romana izdava{tvu, jer bismo onda mogli sebi U DRUGOJ
Top je bio vreo koji je kako zbog same priu{titi taj luksuz da {tampamo i knjige KU]I
knjige, tako i zbog svojih politi~kih stavova koje nisu za masovnu upotrebu. Kada bi Samardì}
podigao veliku pra{inu u Bosni... Zbog ~ega imali malo ve}u podr{ku, hrabrije bi ulazili ispred knjiàre
ste ga odabrali za promotora uprkos tome u te izdava~ke poduhvate i objavljivali Buybook
{to, kako i on sam kaè, izme|u vas dvojice
postoji „politi~ki jaz“?
Vlado i ja se zapravo jedva i poznajemo. Kecmanovi}em. Damir (U Uzunovi}, op.a.) i pitanje koliko su neki od tih deklarisanih
Upoznao sam ga, ~ini mi se, 2011. godine ja smo pro{log mjeseca organizovali nacionalista zaista nacionalisti, a koliko su
na jednoj tribini u Beogradu gdje se promociju Buybooka u beogradskom to „po zanimanju“. Isto je, naravno, i u
govorilo o Ivi Andri}u. Jedan moj prijatelj Hotelu Zepter, pa smo pozvali razne ljude, Bosni i Hercegovini, gdje tako|er imate to
predloìo mi je da ga pozovem da bude od onih iz ljevi~arskih nevladinih orga- profesionalno bildanje nacionalizma. A
promotor knjige. Rekao mi je otprilike: „Ne nizacija pa do onih iz, uslovno re~eno, mislim da je sli~no i sa Vladom, nikakav
mora uvijek da ti govori o knjizi neko iz nacionalno obojenih dru{tava i udruènja. I on nije veliki mrzitelj bilo ~ega, a mo`da
tvog jata.“ I u pravu je. Neki od ljudi koje svi su dobro funkcionisali. A onda sam ja ni mali, barem sam tako zaklju~io iz na{eg
spominjem u knjizi, poput Sonje Biserko, shvatio da se oni i ina~e ~esto druè kratkog druènja. Ali ne vjerujem da bi
Nata{e Kandi}, Filipa Davida, Pere privatno. Postoje ta na~elna neprijateljstva mu se svidjelo ovo {to govorim (smijeh,
Lukovi}a, ‘smrtni’ su neprijatelji sa Vladom od kojih ìve i egzistiraju, ali veliko je op.a.).

NAFF:TEKST osnova.qxd 1.7.2015 21:20 Page 46
UM I NEUM
U Neumu je i ove godine organizovan “FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA”, deseti,

jubilarni; i organizatori ovog festivala suočavaju se sa svim problemima kao i
brojne druge njihove kolege u BiH, ali ipak opstaju i ne posustaju
NAFFAKALI FESTIVAL
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Raji~, nam pri~a: “Ispo~etka je to bio Jurinko Raji~.
entuzijazam, a kasnije vi{e inat. Jer, na On je jedna od najva`nijih osoba za
Foto: NAFF po~etku, 2006., bili smo podràni od o~uvanje kulture u Hercegovini. Tu negdje,
T
Federalnog ministarstva kulture i sporta, uz organizatore Meditaran Film Festivala u
ek na otvaranju desetog, jubilar- kada je ministar bio Gavrilo Grahovac, a [irokom Brijegu i Mostar Blues & Rock
nog Festivala animiranog filma u podràla nas je ~ak i Op}ina Neum. Onda Festivala. “Ubije|en sam da je NAFF, uz
Neumu, u subotu 27. juna, mogao su po~ela sitna zapinjanja, problemi, ~etiri, SFF, najja~i filmski festival u Bosni i
se vidjeti crveni tepih. Odnosno, pet puta mislio sam re}i: ma, bjeì vi{e, Hercegovini. Na{e mjesto je u samom vrhu!
itison, kojeg je Jurinko Raji~, dosta je! Ustvari, jednom sam i rekao: U najgorem slu~aju smo u ‘Top 3‘, i to
direktor NAFF-a, {to je akronim od dosta!, pa me onda Gavrilo Grahovac pokazuju na{e reference. I po broju
engleskog naziva za ovaj festival - jer bilo natjerao da organiziram Festival jo{ samo filmova, i po broju dràva iz kojih su na
bi malo bezveze da se ova manifestacija taj put. Koliko se sje}am, to je bilo prije na{u adresu filmovi pristigli, i po
zove FAF - kupio po cijeni od 4,5 KM za petog NAFF-a. Koji je trebao po~eti, a mi vrijednosti autora koji su do{li na NAFF, i
kvadrat. Ali, tih dvadeset i osam kvadrata nismo imali nigdje ni{ta. A, kad pro|e {est, po medijskom pra}enju, i jo{ mnogo toga.
itisona, koji je postavljen na terasu Hotela sedam godina vi{e ne moè{ ni odustati. To Jedino nov~ano nismo u vrhu, ali to i jeste
Sunce izme|u projekcionog platna i je isto kao da si vrijeme bacio u vjetar. Isto, razlog zbog kojeg se festivali u na{oj dràvi
publike, nije sluìlo za sve~ani defile jo{ ustvari, kao da na fakultetu do|e{ do gase. Drugi razlog je taj {to su mnogi
sve~anijih uzvanika, ve} da se maòretkinje diplomskog, a ne diplomira{.“ Raji~ je pokrenuli festivale, a da im struka nije bila
i ostali sudionici programa sve~anog upravo Gavrila Grahovca, koji je do{ao u u kontekstu onoga {to organiziraju. Do sada
otvaranja ne bi slu~ajno okliznuli. Neum prvog dana NAFF-a, i specijalno
Ne, nije NAFF manifestacija red pozdravio na otvaranju. “Ja sam jarac u
carpeta, brojnog staffa, isfrustriranog horoskopu”, nastavlja Raji~, “i ne mogu
securityja, mnogobrojnih partyja i raditi sa puno ljudi u kolektivu”:
kojekakvih evenata. NAFF je festival koji “Najkreativniji sam - sam. Od prvog dana
slavi animirani film. I ima koktel sa ne dam }eprkanje ni u {ta. Onako je kako
giricama nakon otvaranja. Dodu{e, pored sam ja zamislio i ne moè biti druga~ije. U
bazena na nekada{njoj donjoj terasi. I tamo su{tini, i idem naprijed zato {to se drìm tog
nema mrkih pogleda i rovarenja po principa. Ako nije ispravno - propa{}e, a
dèpovima na ulazu u Hotel Sunce, gdje se ako je ispravno nastavit }u organizirati
Festival odràva. Konkretno, na ulazu na NAFF. A, sre}a je {to od po~etka sa mnom
gornju terasu ovog hotela. I ulaz je radi i moja supruga, Sanja Raji~ Banjac, i
besplatan. A, kad smo ve} kod otvaranja veliku ve}inu toga {to meni padne na pamet
NAFF-a u proteklu subotu, tom doga|aju ona amenuje. Mislim da upravo ta
su, izme|u ostalih, prisustvovali predsjeda- samostalnost u odlu~ivanju, planiranju i
vaju}i Predsjedni{tva BiH Mladen Ivani}, odabiru i donosi dobre rezultate. Poznata je
ambasadorica Sjedinjenih Ameri~kih ona stara: Gdje je puno baba, kilavo je
Dràva u BiH Maureen Cormack, {ef misije dijete, i masa je takvih projekata propala u
OSCE-a u BiH Jonathan Moore, federalna Bosni i Hercegovini. Po~nu se mije{ati i
ministrica kulture i sporta Zora Dujmovi} i dràva, i op}ina, i politi~ari... Kod mene
ministrica finansija u Vladi Federacije BiH toga nema. Mnoge politi~ke opcije koje
Jelka Mili~evi}. postoje u na{oj dràvi su mi otvorile
Festival: i predstavnici SDA, i SDP-a, i
OSKAROVCI-ANIMATORI U NEUMU HDZ-a, i ‘devedesetke’, i Stranke za BiH...
Dok sjedimo na terasi Restorana Sve je meni prodefiliralo na otvaranjima
Laguna u Neumu, dva dana prije po~etka NAFF-a, i bili su dobri gosti, i ispo{tovali
ovogodi{njeg NAFF-a, njegov utemeljitelj, su ono {to su obe}ali, ali nikada nisam pao
direktor, i sve ostalo {to ide uz to, Jurinko ni pod kakav njihov uticaj”, kategori~an je
Jurinko Raji~: “Onako je kako

sam ja zamislio i ne moè
biti druga~ije”
NAFF-ovci, VA@NI I PREVA@NI
NEUMU, S LJUBAVLJU
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH
Mladen Ivani} otvorio je deseti NAFF
su na NAFF-u prikazani filmovi iz Neum, za Hotel Sunce, ~uli su pri~u o

osamdeset dràva, sa svih kontinenata. NAFF-u. Kada najbolji animator na svijetu,
Nijedan poziv za slanje filmova na NAFF oskarovac Bill Plympton, naprimjer, u
nije pro{ao bez barem jednog filma iz Neum po{alje pisca i producenta Simpson-
Australije. Na{i katalozi, bro{ure, reklamni ovih Mikea Reissa, a on, tako|e oskarovku
materijal, poslani su u osamdeset dràva. Joan C. Gratz, pa onda Woody Allen veli
Imaju tamo neki ljudi koji tako znaju za da bi do{ao u Neum samo da nije bolestan,
jer su mu pri~ali bajke o ovom gradu, to su
velike stvari. Sarah Van den Boom, velika
animatorica iz Francuske, tri puta je iz
Pariza do{la kod nas. O Neumu pri~a
najljep{e pri~e, a ljudi cijene njeno
mi{ljenje”, obja{njava Jurinko Raji~.
NAREDNE GODINE I U SRBIJI

U Neumu je direktor NAFF-a, nekada
ugledni animator u zagreba~kom Croatia
Filmu, pet puta organizovao Kamp crtanog
filma i duplo vi{e Festivala animiranog
filma. “Mogu po{teno re}i da su od prvog
NAFF-a, pa evo, do ovog desetog, jedino u
Ministarstvu kulture i sporta FBiH shvatili
zna~aj Festivala animiranog filma u Neumu
i podràvaju ga od 2006. godine. Istina,
mogli bi vi{e. Trebali bi napraviti
kategorizaciju. Ipak, postoji razlika izme|u
na{eg festivala i nekih drugih festivala koji
dobiju isto novca kao mi. U svakom
slu~aju, stalno stoje iza NAFF-a. Ovi ostali,
jedne godine nas prepoznaju, a druge ne
prepoznaju. Ne znam {ta bih vam rekao,
ustvari non-stop si na nekoj kocki, ho}e li,
ne}e li. [to se ti~e kantonalne i op}inske
podr{ke, ona ne postoji. Oni nas apsolutno
ne prepoznaju, ili ne}e da nas prepoznaju.
Ako ni{ta drugo, nije fer! Zato {to u
osamdeset dràva propagiramo Hercego-
vinu, Mostar, Neum... a niko ni da nam
kaè - hvala! Tako da po tom pitanju,
naravno, nisam zadovoljan. Stalno govorim
da }e biti bolje, ali meni se ~ini da ne}e.
PA@NJA I POZORNOST Smije{no je, recimo, da u op}inama
Fotografija snimljena na gornjoj terasi Hotela Sunce Prozor/Rama i Cetinje kompletno financi-

UM I NEUM
raju tiskovni materijal, dakle oni plate da bi
svojim gra|anima prikazali filmove iz MA[TOVITO I ZANIMLJIVO
na{eg programa, a od toga nemaju ni{ta. Kadrovi iz tri filma koji su prikazani u
Takmi~arskom programu NAFF-a
Dok je, naprimjer, u Neum, od kada ja
vodim kampove i Festival, u{lo milion
maraka. Malo je firmi donijelo toliko para u
ovaj grad! Jer, sva sredstva koja dobijemo
za organizaciju NAFF-a ostavljaju se u
Neumu. Ne odnese ih niko. âk se i
honorari koje dobiju ~lanovi ìrija potro{e
upravo ovdje. A pritom mi, od Op}ine
Neum, nemamo nikakvu podr{ku. U
prethodnih sedam godina od njih smo
dobili 2.500 KM”, tvrdi Jurinko Raji~.
Ipak, organizator NAFF-a nije u minusu,
nikome ni{ta ne duguje. A u deset godina, o
njegovom festivalu nije objavljena nijedna
negativna re~enica ni u jednom mediju! Iz
godine u godinu mediji u BiH ih sve vi{e
prate, “a oni su jedini vjerodostojni, jer ne BUDU]NOST JE U NJIMA
{ute oni ba{ kad ne{to ne valja”: “Ali, Jurinko Raji~ sa najmla|im
gledateljima NAFF-a
najdraè su nam ~estitke od autora koji
do|u na NAFF. Odmah postajemo prija-
telji, nema tu dalje pri~e. Samo otvorite
slu`benu stranicu Billa Plymptona, tamo
moète prona}i crteè Mostara, Po~itelja,
Neuma... a ispod on preporu~uje svim
animatorima svijeta da do|u u Neum. E, pa
kad to jedan takav ~ovjek kaè, {ta ima vi{e
ko pitati da li NAFF valja, ili ne valja. Valja
i gotovo!“
Ove godine NAFF je istovremeno
otvoren i na Cetinju, u Prozor/Rami i u
Mostaru. A, u septembru }e u programu
ovogodi{njeg NAFF-a mo}i uìvati i
publika u Dubrovniku i u Budvi. “Pa, kad
pametnim ljudima predloì{ pametan
koncept, oni to i prihvate. Mislim da
}emo sljede}e godine NAFF imati i u
Srbiji! A u svim tim gradovima koje ste
spomenuli bi}e dodijeljene i nagrade
njihovog gledateljstva. Njihova obaveza muzeja, dok }e u Dubrovniku mjesto {irenja, a da ne ovisi{ ni o kome”, isti~e
je samo da se moraju pridràvati mojih doga|aja biti u Ljetnom kinu Slavica, a direktor NAFF-a.
pravila: da je ulaz besplatan, da se taj i taj u Budvi u Hotelu Splendid. Oni su se
program prikazuje tako i tako, a da su napucali vi{e nego ja, vjerujte mi. A, NAFF DOVIJEKA
katalozi i bro{ure moja kreacija. U dogovor je da sljede}e godine jedan dio Veliku pomo} Jurinku Raji~u u
Prozor/Rami filmovi se prikazuju u gostiju bude ovdje, drugi u Dubrovniku, organizaciji pruàju njegovi prijatelji.
tamo{njem Omla dinskom centru , u tre}i na Cetinju... pa da kruè. Tako da }u Naprimjer, Adis Memovi} Pale, koji je iz
Mostaru u OKC-u Abra{evi}, na Cetinju ja u Neumu mo}i primiti dvadeset autora Sarajeva do{ao sa svojom ekipom i
}e to biti na Trgu , ispred njihovog vi{e, a sa istom cifrom. To je taj neki plan montirao konstrukciju, filmsko platno, te
ozvu~io NAFF. ôvjeku koji sve to radi i
u Ljetnom kinu Metalac, najpopularnijem
@IRI KOJI SMIRI segmentu Sarajevo Film Festivala, to nije
bio nikakav problem. “Moja supruga radi
Gledaju, razmatraju, odlučuju u montaì, kolorira, dizajnirala je i katalog
za NAFF, starija k}erka Aleta priprema
U najavi za ovogodi{nji NAFF, krajem kao i prethodnih godina: Ambasada SAD-a svoj ve} tre}i animirani film, a mla|u
maja, Jurinko Raji~ nam je rekao da je u Bosni i Hercegovini, Federalno k}erku R ajnu malo manje interesira
prijavljeno vi{e od {est stotina filmova iz ministarstvo kulture i sporta i Fondacija za animacija, ali je od prvog dana angaò-
~etrdeset i dvije dràve. Za Takmi~arski kinematografiju. Dok je glavni sponzor, vana na NAFF-u. Ogroman dio posla
program odabrana su ~etrdeset i dva ponovo, HT ERONET. O najboljim tokom godine mi odradimo sami. Aleta je
animirana ostvarenja, i jo{ dvadeset za filmovima na desetom NAFF-u odlu~ivao je na Fondaciji za kinematografiju FBiH ove
selekciju Panorama. Partner ovogodi{njeg deseto~lani ìri, sastavljen od ~lanova ìrija godine jedina pro{la, za svoj tre}i
NAFF-a je OSCE, a glavni pokrovitelji su, sa devet prethodnih NAFF-ova. animirani film, a u posljednjih deset
godina je pet mojih u~enika dobilo

48
NAFF-ovci, VA@NI I PREVA@NI
sredstva od iste fondacije za autorska istina, u zvani~nom programu je bio samo pla}alo ba{ sve {to mi odradimo tokom
animirana ostvarenja. Oni su nekada jedan film iz Bosne i Hercegovine. Ovo godine, NAFF bi ko{tao barem duplo vi{e.
poha|ali moje kampove za animaciju u ostvarenje zove se Svakodnevnica, a autor Ljudi misle da se na organizacijama
Neumu. A ja sam dobio sredstva na samo je Igor \urovi} iz Banje Luke. Ipak, NAFF ovakvih festivala mlate stra{ne pare.
jednom konkursu, i to za film Emina”, veli ima budu}nost, bez obzira koliko na{ih Mo`da ima i takvih, ali mi nismo me|u
Raji~, koji ve} nekoliko godina vodi i ostvarenja bude u programu: “NAFF }e njima. Vjerujem da bi u budu}nosti ovo
[kolu crtanog filma u Centru Pavarotti u trajati dovijeka. Ne znam do kad }u ga ja mogao biti mali Cannes. I bit }e, sto posto!”
Mostaru, a nagra|en je i Ve~ernjakovim voditi, ali moje klinke su definitivno Ovogodi{nji NAFF }e biti zatvoren
pe~atom za 2013. godinu. Kada ga upu}ene u ~itav taj proces, tako da ga ve} kada ovaj broj Slobodne Bosne bude u
prepoznaju, negdje {irom na{e dràve gdje sutra mogu preuzeti. Samo je va`no da prodaji. A, Jurinko Raji~ za sljede}i
se ukaè, a ne znaju mu ime, ~esto ga NAFF ostane na istim principima na kojima Festival ima samo jedan problem: ko }e
pitaju: “Jesi li Ti onaj NAFF?” je bio do sada. Sa ovim {to imamo mi sljede}e godine otvoriti NAFF. Ostalo }e
A, na njegovom NAFF-u ove godine, moèmo odràti Festival. A kada bi se prili~no lako...

sinan alimanovic:TEKST osnova.qxd 1.7.2015 21:58 Page 50
AMERI^KI SAN
Nakon izvrsnog koncerta u New Yorku i uistinu fantastičnih kritika, bosansko-

hercegovački pijanista, kompozitor i dirigent SINAN ALIMANOVIĆ vratio se u
Sarajevo; za “Slobodnu Bosnu” govori o gostovanju u “glavnom gradu svijeta”,
saradnji sa nekim od “najvećih” i našoj (ne)kulturi
SINAN ALIMANOVI]
MOJA NJUJORŠKA PRIČA svijeta, va`no je navesti truba~a i kompozicije sa dva benda. Nepristojno bi
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] kompozitora Randyja Breckera, o ~ijem bilo ne prisjetiti se, recimo, Ellae Fitzgerald
Foto: MIRZA i HARIS BABI] radu i stvarala{tvu znaju i oni koji se i Franka Sinatre, koji su nekada pjevali tu
S
povr{no interesiraju za jazz. Njegov rad sa kompoziciju. “Naravno da sam ih se sjetio,
vi znamo da je nastup na{eg bratom Michaelom u sastavu Brecker to vi{e nije stvar izbora. Referiranje na
pijaniste, kompozitora i dirigenta Brothers, determinisao je tok savremenog navedene umjetnike, bilo primarno ili
Sinana Alimanovi}a u Tribeca jazza, da ne govorim o nagradama kao {to sekundarno, ovdje je rije~ o instrumental-
Performing Arts Centeru u New je Grammy itd. Potom Alexa Blakea, nim izvedbama, je neizostavno jer oni
Yorku zna~ajan za sve nas. Ili, kontrabasistu koji je svirao sa Dizzy predstavljaju vokalne izvo|a~e koji su dali
barem, pretpostavljamo. No, ~ini se da su Gillespiem, The Manhattan Transferom, temelj swinga i dobre interpretacije jazz
mnoga imena sa kojima je on nastupao u Kennyjem Barronom i mnogim drugim, standarda po kojim i danas svi u~e.
spomenutoj dvorani u subotu, 27. juna, ima fantasti~an zvuk, poznaje jazz, pa na Zahvaljuju}i njihovom doprinosu jazz je
mnogima u Bosni i Hercegovini kraju dobitnik je priznanja za ìvotni
nepoznanica, mada se ve}ina pravi da sve doprinos jazzu. Bobby Sanabria je, pak,
znaju. perkusionist i bubnjar koji predstavlja, tako
re}i, jazz manir Ju`ne Amerike. Njegovu
JAZZ DIJALOG U “BLUE NOTEU” karijeru su tako|er obiljeìle veoma va`ne
Pa, s kakvim je to “facama” Alimanovi} saradnje sa Dizzy Gillespiem, Mongom
dijelio isti stage tu no}, pitamo ga nekoliko Santamariom - tvorcem kultnog jazz
sati nakon povratka u Sarajevo: “Za ulazak standarda Afro Blue itd. Ono {to pruà
u saznanje je zna~ajan interes. Ovo najve}u inspiraciju jeste da svaki od
govorim u kontekstu onih koji ne znaju navedenih umjetnika ima druga~iji,
dovoljno, iz ovih ili onih razloga, ali je karakteristi~an pristup jazzu. U tom smislu,
va`no da u~e i da se doga|a progres. U tom saradnja ovog tipa je predstavljala i
smislu, nekad je uredu predstaviti se kao da kreativni izazov koji je rezultirao
zna{, jer i to predstavlja jedan od koraka. napretkom.”
Kada su u pitanju zna~ajna imena, pokraj Svirao je u New Yorku na{ muzi~ar
umjetnika koji su stigli sa svih ta~aka prvo solo, My Funny Valentine, pa onda i
PORODICA I PRIJATELJ
Otac i k}erka, Sinan i Lejla Alimanovi}, u
dru{tvu kontrabasiste Alexa Blakea

PRIMARNO, SEKUNDARNO, INSTRUMENTALNO

napredovao. Ne samo oni, od starih
majstora bih dodao i Nat King Colea”,
isti~e Sinan Alimanovi}, koji je sa bendom
prije nastupa imao samo jednu probu i
sound check.
Jazzeri, znamo to, nastup bez
improvizacija i ne smatraju - nastupom.
Koliko je trajao taj performance, {ta ste sve
svirali i kako je, uop{te, dogovaran
repertoar, po{to uvijek svako ima svoje
favorite? “Repertoar je dogovoren ranije,
dok sam bio u Sarajevu, me|utim dan pred
koncert, nakon prve probe, promijenili su
moj repertoar jer je kompozicija Sonnyja
Rollinsa Oleo bila u previ{e brzom tempu.
IZVRSTAN NASTUP Izvodio sam neke od najljep{ih jazz
Sinan Alimanovi} je, kaù, standarda, kao {to su: My Funny Valentine
odu{evio njujor{ku publiku (solo klavir), Stella by Starlight (trio),
Mercy Mercy Mercy (nonet), te klasi~ni
“Za razliku od naprednog svijeta, kultura se kod

nas ne njeguje, ljudi ne razumiju da iz kulture
poti~e civilizacija”
blues sastavljen iz 12 taktova. Kada je u
BEZ TREME
Na{ pijanista izlazi na scenu
pitanju koncert, moram naglasiti da je istom
Tribeca Performing Arts Centera prisustvovala bosanskohercegova~ka,
uspje{na kompozitorica sa stalnom
adresom u New Yorku - Svjetlana Bukvi}.
Nakon koncerta, naglasila mi je zna~aj
solisti~ke izvedbe, iz razloga jer niko drugi
nije nastupio u solo formi, te je sama
izvedba predstavila druga~iji umjetni~ki
senzibilitet i pristup ameri~koj publici.
Naravno da jazz, u svojoj su{tini, ne
funkcionira bez improvizacije u realnom
vremenu, koja ustvari i pokazuje vje{tinu
umjetnika da na licu mjesta anticipira i
kreira nove melodije. To je svojevremeno
radio i Johann Sebastian Bach”, odgovara
na na{e pitanje Sinan Alimanovi}.
Kada si sa takvim muzi~arima na istoj
pozornici, normalno je da razmi{lja{ i o
nekoj budu}oj saradnji: “Organizatori su
veoma zadovoljni, napisali su da se mnogo
ljudi zaljubilo u moju muziku, {to mi je
drago jer muzika jeste univerzalni jezik i
kada se ostvari dijalog sa publikom i
kolegama muzi~arima, to je - to. Zamolili
su me da preporu~im jazz muzi~are iz
Bosne i Hercegovine, jer o na{em jazzu
skoro da ni{ta ne znaju. Tako|er, stupio sam
u kontakt sa fantasti~nim kontrabasistom -
Harviejem S-jem, kojeg sam spontano
upoznao i sa kojim sam zasvirao u Jazz
Clubu Blue Note, a koji je snimao albume
sa Kennyjem Barronom, svirao sa
Michaelom i Randyjem Breckerom,
Sheilom Jordan i mnogim drugim va`nim
imenima jazza. Dogovorili smo se za dalju
saradnju. Uskoro }e na YouTubeu biti
dostupan i video na{eg jam sessiona. Taj

AMERI^KI SAN
trenutak mi je posebno drag, jer sam
doìvio Blue Note u pravom smislu rije~i,
ne konzumentaristi~ko-turisti~ki ve} NOVOKOMPONOVANI LJUDI
iznutra, u jazz dijalogu”, obja{njava
Alimanovi}. Eh, više ništa isto nije, kao što je bilo
VLASTITI STIL I PRISTUP Od kraja rata je pro{lo skoro ni{ta isto, kao {to je bilo. Sve uslove
Prisjetimo se informacije s kraja dvadeset godina. Kako danas nemam, nemam ~ak ni pianino u ku}i,
novembra 2013. godine... Kompozicija funkcioni{e Muzi~ka produkcija ku}e nisam jo{ uvijek uspio dobiti povrat
na{eg sagovornika, Lejla, izabrana je me|u BHT1, ~iji je Sinan Alimanovi} uposlenik, vlastitog stana. Kada pi{ete o svim
pet najboljih na prvom online internacio- imaju li oni uop{te sve instrumente i instrumentima na radnom mjestu, to je
opremu, kao i uslove da rade, naàlost, postalo luksuz, u odnosu na
nalnom jazz takmi~enju Made In New York
interesovalo nas je: “Ne bih mogao prije, zahvaljuju}i novokomponovanim
Jazz Competition. Zbog ~ega tu
govoriti o produkciji u kojoj radim. Nije ljudima koji diriguju svim gra|anima.”
kompoziciju niste svirali ovaj put u New
Yorku? “Zato jer sam pozvan kao pijanist”,
veli Alimanovi}: “Sam jazz je sazdan iz U
U “GLAVNOM
“GLAVNOM GRADU
GRADU SVIJETA”
SVIJETA”
Na{
Na{ muzi~ar
muzi~ar snimljen
snimljen na
na ulicama
ulicama New
New Yorka
Yorka
reminiscencija odnosno, iz dijaloga sa
muzi~kom tradicijom, tako da iako nisam
svirao autorske kompozicije, iznio sam
vlastito promi{ljanje o jazzu, kao i vlastiti
stil i pristup. Iz tog razloga sam zahvalan
organizatorima, jer su mi pruìli priliku da
se predstavim u vi{e razli~itih formi: od
solo klavira do noneta. Upravo navedena
~injenica predstavlja veliku slobodu za
izraàj vlastite umjetni~ke ideje, koja je
sigurno pod uticajem i bosanskohercego-
va~ke muzi~ke tradicije.”
Pri~amo i o okolnostima u kojima je
nastajala kompozicija Lejla, {to je ime
njegove k}erke. Rat je, 1992., on jedva da i
moè do}i do posla, u RTV dom u
Sarajevu... “Moja k}erka Lejla je 1992.
imala pet godina. Napisao sam tu
kompoziciju po uzoru na stvarala{tvo bra}e
Brecker. Meni je tada bilo trideset i osam
godina. Kompozicija je napravljena za
veliki orkestar, za Big Band RTV BiH, ali jedan ton kompozicije. Interesantno je to, Lovanoa. To je dokaz da se predan rad
praizvedba kompozicije realizirana je tek da je nakon dvadesetak godina ona isplati. Zanimljivo je i to da je eto, u
nakon osamnaest godina od strane Sarajev- pozitivno ocijenjena upravo od Randyja me|uvremenu, i Lejla odrasla i bila moj
ske filharmonije. To je i prvi put da sam je Breckera, a onda i bubnjara Lennyja prvi asistent u New Yorku. Naàlost,
~uo i vjerujte mi da ne bih promijenio ni Whitea i multiinstrumentaliste Joea kompozicija na osnovu koje sam pozvan je
u Bosni i Hercegovini, u nekim medijima,
PROBA PRED NASTUP bila zabranjena.” Ali, zato nije zabranjena
Sinan Alimanovi} nije imao dovoljno vremena za uvje`bavanje sa
na “svemogu}em” YouTubeu. Toplo
uglednim svjetskim muzi~arima, ali, to, izgleda i nije bilo potrebno
preporu~ujemo za preslu{avanje.
Maloprije Sinan Alimanovi} spomenu i
Big Band. Kolika je mogu}nost da Javni servis
opet ima Big Band, u punom kapacitetu?
“Trenutno, iz ove perspektive, te{ko je to
realizirati u profesionalnom smislu i sa
visokim kriterijima. Naàlost, trenutno
moèmo ostvariti samo amaterski sastav, na
principu kulturno-umjetni~kog dru{tva. Na to
uti~u mnogi faktori. Kultura se ne njeguje,
ljudi ne razumiju da iz kulture poti~e
civilizacija, a kod nas se de{ava da imamo
mnogo individualnih kulturnih dostignu}a,
dok civilizacije, kao kostura koji bi to podrào,
fali. Kad se to izbalansira, kad se generacije
po~nu odgajati na drugi na~in, mo}i }emo biti
ambiciozniji po ovom pitanju”, kategori~an je
vrhunski bosanskohercegova~ki umjetnik.
I, za kraj, o~ekujete li, nekada, poziv na
Jazz Fest Sarajevo? “Ne o~ekujem”.

jacqes:TEKST osnova.qxd 1.7.2015 21:37 Page 53
…TAKO JE ODLUÎO @IRI
JACQUES A U D I A R D
U UNIVERZUMU
SVEOP[TE DEGRADACIJE
On je osvojio “Zlatnu palmu” na ovogodišnjem “Filmskom festivalu” u Cannesu
za film “DHEEPAN”, ali odlukom žirija mnogi nisu bili zadovoljni; ipak, kanski
laureat za 2015. godinu JACQUES AUDIARD je veliki reditelj

PRAVEDNO ILI NE…

Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI] koji poku{avaju da nastave ìvot u Parizu, Poslije mra~nog, zatvorenog svijeta u
(Cannes) daleko ispod filmova Mladost Paola Proroku, moj koscenarista Thomas
T
Sorrentina ili Moja majka Nannija Bidegain i ja, razmi{ljali smo o adaptaciji
o ve} znate... Francuski reditelj Morettija, koji su nepravedno izostali iz jedne od kratkih pri~a R|a i kost Craiga
Jacques Audiard je dobitnik ovogodi{njeg “{pila karata” canneskog Davidsona, ~ije knjièvne kvalitete cijenim,
Zlatne palme - 68. Cannes Festi- ìrija. Filmskom svijetu nikad ugoditi. A i imaju}i u vidu ljubavnu pri~u u univerzumu
vala za film Dheepan. Tako je Audiardove filmove uvijek prati ona sveop{te degradacije. U Davidsonovoj
odlu~io ìri na ~ijem su ~elu bili ~uvena podjela na one koji vole njegove prozi ima humornih boja i tu smo atmosferu
legendarna bra}a Coen, no ovakva njihova filmove (publika, najvi{e francuska) i na zadràli, ali smo dopisali dva glavna lika.
odluka nije nai{la na pretjerano one koji im vazda ne{to zamjeraju (filmska Oni u knjizi kratkih pri~a ne postoje. [to se
odu{evljenje filmske kritike i festivalskih kritika, opet najvi{e francuska). Dheepana ti~e taj projekat je dugo bio u
izvje{ta~a, kojima ovo ostvarenje nije bilo Kako bilo, tek Jacques Audiard kroz planu i pomalo je blijedio u mojoj glavi sve
na {irem spisku favorita. Ostao je utisak da svoj filmski opus jasno pokazuje svoju dok ga moji koscenaristi Noé Debré i
je nagrada “u ruke Audiarda oti{la na zaljubljenost u filmove koji, sa manje ili Thomas Bidegain nisu izvukli u prvi plan.
prevaru”, jer uprkos svojoj aktuelnoj vi{e uspjeha, mire umjetnost i zabavu pa i U po~etku smo mislili da uradimo neku
tematici ovo djelo je veoma skromnog to valja cijeniti... vrstu remakea Peckinpahovog filma Psi od
dometa. Znatno slabiji film od prethodnih slame, ali sam promijenio mi{ljenje i
Audiardovih djela - kultnog filma Prorok i U OSNOVI, LJUBAVNA PRIÂ poèlio da to ipak bude u osnovi ljubavna
ubjedljivog R|a i kost, tako|e Film Prorok snimili ste u minima- pri~a. Na kraju je Dheepan neka vrsta
svojevremeno prikazanih i nagra|ivanih u listi~kom, mra~nom zatvorskom prostoru mje{avine ànrova. Ima mra~nije jezgro, u
Cannesu. Kriti~ari su notirali i da je uz svo bez èna, u R|a i kost ste nam otvorili centru je nekoliko ljubavnih pri~a i pomalo
uvaàvanje Audiardovog truda, njegova {iroki ekran, sa puno svjetla i sa ljubavnom od koncepta osvetni~kog filma.
pri~a o Tamilskim tigrovima, imigrantima pri~om, a {ta je bila polazi{na ta~ka za film
iz gra|anskim ratom poko{ene [ri Lanke, Dheepan? Ono {to je sli~nost izme|u Proroka i
“Ne volim nasilje a stalno mu se vra}am, jer

ìvimo u doba krize”
“PALMA” ZA NAS
Jacques Audiard u dru{tvu “svojih”
glumaca, a nakon {to je primio glavnu
kansku nagradu za film Dheepan

…TAKO JE ODLUÎO @IRI

R|e i kosti je nasilna strana i prirode i
ljudskih bi}a?
Imam problem sa snimanjem nasilja. Ne
volim ga a stalno mu se vra}am, jer ìvimo
u doba krize, u nasilnom dru{tvu koje je
postalo gotovo varvarsko i u kojem ljudi
jedu iz sme}a i prodaju organe da bi
preìvjeli. U Proroku junaci iz otvorenog
ulaze u zatvoreni svijet nasilja, dok se u
filmu R|a i kost ono reflektuje kroz fizi~ku
snagu glavnog junaka, u~esnika u
brutalnim i krvavim borbama kako bi
zaradio za ìvot. I glavna junakinja je
povezana sa nasiljem. Zbog jednog
pogre{nog poteza strada uslijed nasilne
snage prirode i ostaje bez nogu, ali s druge
strane ona se divi jednom od dva glavna
lika zbog hrabrosti koju pokazuje u nasilju. Scena iz filma Dheepan
Ovi likovi su ogrezli u nevolje, ali imaju
ìvotne instinkte i èlju za sre}om u ovom ntarac o gra|anskom ratu u [ri Lanki ili biste vidjeli ove doga|aje i situacije ja sam
svijetu, {to je danas realnost za mnoge dokumentarac o tamilskoj zajednici, ali da u filmu ipak stavio neku vrstu pozadine iz
ljude. koje su stigli svi likovi.
I jedno i drugo su antiheroji koje Vi Iako je u centru Dheepana ljubavna

navodite na duhovno preispitivanje? pri~a, jasno je da je nasilje i dalje Va{a
To i jeste osnova svih dramskih omiljena tema.
umjetnosti. Likovi koji prolaze kroz velike Nikada ne razumijem za{to je tako i
promjene. Od arogantne princeze sa za{to ljudi to tako doìvljavaju. Ja sam
po~etka filma, Stefani }e se polako jednostavno u bukvalnom smislu koristio
pretvoriti u ènu sposobnu da se izbori za pojam dramskog sukoba. To pove}ava
sebe poslije nesre}e, zahvaljuju}i kojoj je emociju.
prona{la ljubav. Determinisana svojim
tijelom i nedostatkom rije~i, nau~i}e da Vi ste oko lika Dheepana kreirali i
voli. Mi{ljenja sam da je bolje krenuti od njegovu la`nu porodicu sa potpuno
junaka koji se bore negdje sa margina izmi{ljenom pro{lo{}u, koja na kraju
dramatur{ke progresije. Volim da po~nem postaje prava porodica?
sa ljudima ~ije heroi~ne vrijednosti nisu Prvobitno se Dheepan borio u svojoj
o~igledne, ~ija je virilnost poraèna, a telo zemlji iz politi~kih razloga, a dolaskom u
izreckano. U tom smislu oni jesu antiheroji. Pariz on se bori za one koje voli. Rije~
borba se pojavljuje u ovom na{em
IZVRSNI NATUR[ÎCI IZ [RI LANKE razgovoru i to je u redu, ali mi govorimo i
Antiheroja ima i u Dheepanu, film o ne~emu {to mora da se osvoji...
govori o la`noj porodici koja ostavlja
situaciju nasilja i rata u domovini, da bi se Govorimo o miru, ljubavi, slobodi,
u izbjegli~kom Parizu na{la usred urbanog kategorijama koje moraju da se osvajaju?
nasilja i rata... Da. To nije ne{to {to se pred ljude
Takva ideja je evoluirala tokom razvoja Jacques Audiard servira na tanjiru. Zato to nije “servirano”
filma. Nisam èlio da napravim dokume- ni u mojim filmovima...
Da li ste ovim filmom èljeli da

O FILMU “DHEEPAN” ponudite gledaocima i neku vrstu svjeèg
pogleda na izmijenjenu Francusku?
Prvi koraci u novom izbjegličkom Pa, jesam. U ovom filmu se na
Francusku gleda tu|im o~ima. O~ima
druga~ijih ljudi. Me|utim, nije mi bila
životu namjera da napravim postkolonijalnu
Dheepan (Dipan) je naturalisti~na, ènom Yalini (Kalieaswari Srinivasan) i filmsku pri~u. Namjerno sam èlio da
prkosna, emocijama nabijena pri~a o djevoj~icom Illayaal (Claudine Vinasit- snimim francuski film na tamilskom jeziku,
Dheepanu (natur{~ik Jesuthasan Antony- hamby) i predstavlja ih kao svoju suprugu i sa glumcima-natur{~icima s kojima sam
thasan), pripadniku tamilskih tigrova koji k}erku. Audiard prikazuje prve korake u komunicirao uz pomo} prevodioca. Koliko
odlu~uje da pobjegne iz ratom opusto{ene novom izbjegli~kom ìvotu ovog trija prije god da volim francuske glumce, da sam
[ri Lanke. Zaklju~iv{i da }e imati vi{e {anse nego {to nasilje, koje su mislili da su ostavili film snimao sa njima ne bih ga ni snimio.
da dobije azil u Francuskoj kao porodi~ni za sobom, ne eksplodira u krvavom Tek kada sam upoznao tamilske natur{~ike,
~ovjek, on se udruùje sa dvoje stranaca, vrhuncu... uspio sam da napi{em sam kona~nu verziju
scenarija.

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 1.7.2015 20:27 Page 56
KNJIGA MJESECA
O ljudskim slabostima i (nad)ljudskim snagama
Knjiga za istinske putnike

zabranjeno mjesto gdje se ne
Pi{e: ADISA BA[I] smije dolaziti bez pratnje odraslih.
On ipak kri{om sa bratom tamo
tlas upla{enog ~ovjeka dolazi i otkrivaju ~ak i jednu tajnu
A neobi~an je ànrovski
hibrid: sastoji se od
sedamdeset pri~a koje su rezultat
autorovog boravka na njemu
prostoriju punu blaga: {arenih
zastava, misti~nog znakovlja i
slika na kojima je i jedan vitez.
Oluja koja odnosi krov otkriva
poznatim i nepoznatim tajnu prostoriju i iznosi na svjetlo
mjestima. âk i kad se radi o dana stvari koje su zapravo
opaànjima iz najbliskijih nacisti~ka obilje`ja, sakrivena na
krajeva ili doìvljajima iz tavan kao u historijsku
djetinjstva, oni su ispripovije- staretinarnicu. Ovom poeti~nom
dani na magi~an na~in zasnovan Putopisna pri~om Ransmayr zgusnuto i
na otkrivanju nesvakida{njih efektno oslikava problem
proza austrijskog guranja pro{losti pod
stvari oko sebe. Pri~e se ne
de{avaju, pri~e se pripovijedaju, Christopha tepih i dje~ije naivnosti sa kojom
kaè Ransmayr na po~etku svoje Ransmayra su nekad posmatrani opasni i
knjige i taj pristup u velikoj zavodljivi simboli.
„Atlas velikom broju pri~a
mjeri opisuje njegov stil.
Pripovjeda~ nam ne djeluje kao
tekstualna instanca ve} skoro
kao kakvo mitsko bi}e sposobno
uplašenog
čovjeka“
(Geopoetika,
U austrijski autor je
fokusiran na prirodu,
ìvotinje, individualnu
~ovjekovu sudbinu. U isto
da dospije na najrazli~itije Beograd,
krajeve svijeta i sa nevjerovat- vrijeme on ostaje svjestan i
nom tanko}utno{}u osjeti i 2015.) ratova i politi~kih i dru{tvenih
doìvi ljude i mjesta sa kojima tragedija poput aparthejda, pa
dolazi u kontakt. iako su takve teme pozadinske,
re~enicama se skicira prostor i od verbalnih razglednica: svaki one doprinose totalitetu i
skr{nja ostrva, be~ka
U predgra|a, idili~ne Alpe,

Irska, Australija,
okolnosti dolaska (potraga za
manastirom u bespu}ima izme|u
Nepala i Tibeta, posmatranje
od sedamdeset zapisa je zanatski
prvoklasno realizovana
pripovijetka. Iako su povezane
autenti~nosti njegovog pogleda
na svijet.
ri~a o pti~etu albatrosa
Amerika, broj mjesta koja
Ransmayr posje}uje je ogroman.
Neka od njih se ponavljaju u
vi{e pri~a. Ve} u prvim
kitova uz ameri~ku obalu,
prisustvovanje {panskoj
koridi...). Ali svejedno gdje se
na|e, jasno je da su pi{~ev
istim likom putnika, pri~e
nemaju romanesknu strukturu:
svaka pri~a je cjelina za sebe i
od ~itaoca traì malu stanku na
P koje bez pogovora danima
~eka roditelje da se vrate iz
potrage za hranom, predivno
govori o univerzalnoj ljubavi
temeljni interes ljudi i ìvotinje, kraju ~itanja, da bi bila valjano izme|u roditelja i djece:
O AUTORU ili mo`da ta~nije kazano ìvot doìvljena i prera|ena. Ransmayr u isto vrijeme pri~a i
koji se odvija na tom mjestu. On eke pri~e ne govore o o posmatra~u tih ptica
Austrijski knjièvnik Christoph
Ransmayr (1954.) studirao je
filozofiju, a karijeru je zapo~eo
kao saradnik niza uglednih
je uvijek prisutan, ali ne kao
nametljivi turist, nego kao
posmatra~ i slu{alac. On ulaè
izvjesne fizi~ke napore da do|e
N putovanju kroz prostor,
nego kroz vrijeme, i
uglavnom tematiziraju sje}anje
na djetinjstvo. One su, me|utim,
zabrinutom za k}erkicu koja je
nakon maj~ine smrti prestala da
raste. Autorove paralele su tako
suptilne a jasne, njegova
~asopisa. Od 1982. je slobodni do nekih lokacija, ali on sam i po tonu identi~ne ostalim zapaànja o svijetu duboka i
umjetnik, objavio je vi{e roma- njegovo putovanje nikad ne pri~ama. Posebno se izdvajaju misaona, a njegova iskustva
na koji su do sada prevedeni postaju tema knjige, pisac je dvije: jedna je pri~a iz ohrabruju}a.
pla{eni ~ovjek nije onaj
na 26 jezika. Dobitnik je nekih
od najzna~ajnijih evropskih
knjièvnih nagrada. U Sarajevu
je gostovao 18. juna u organi-
aciji Austrijske ambasade,
toliko usmjeren na svijet oko
sebe. Promatra ga sa uistinu
zadivljuju}om skromo{}u, bez
narcizma modernog ~ovjeka:
albatrosi, kitovi i golemo
djetinjstva autorove nekada{nje
supruge o tome kako ju je brat
bio napustio u me}avi - to je
izuzetno potresna minijatura o
dje~ijem strahu i potrebi za
U koji ide na put, nego onaj
univerzalni krhki ~ovjek
koji se posvuda na kugli
zemaljskoj suo~ava sa
Fondacije S. Fisher i mreè egzoti~no drve}e, povodi su za ljudskim kontaktom. strahovima koji su su{tinski
TRADUKI. promi{ljanje svijeta koji bi i bez drugoj pri~i autor opisuje sli~ni. Sagledana kao ne{to
prisustva ~ovjeka bio „bogat,
mnogolik, nepromijenjen i
normalan“.
ako iznimno poeti~ne,
U jako autrijsko nevrijeme
koje je odnijelo krov ku}e
u kojoj je nakon Drugog svjetskog
rata ìvjela njegova i nekoliko
imanentno ~ovjeku, njegova
slabost biva prihvatljivija. Ovaj
duboko humanisti~ki a istan~an i
depatetiziran stav ~ini
I osje}ajne i okrenute prirodi,

Ransmayrove pri~e su daleko
drugih porodica. Majka na tavanu
su{i ve{ a za dje~aka je to
Ransmayra uistinu velikim
piscem dana{njice.

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 1.7.2015 20:28 Page 57
VRIJEME KNJIGE IZ KNJI@EVNOG SVIJETA

JO[ JEDNO PRIZNANJE
STEPHEN HAWKING
Moja kratka povijest Bellova nagrada
Britanski fizi~ar i
astrofizi~ar Step- Herti Müller
hen Hawking pro- Nobelovka Herta Müller ovogodi{nja
slavljen je svojim je dobitnica ugledne knjièvne nagrade
promi{ljanjima Heinrich Böll. Nov~ani dio nagrade
iznosi 20.000 eura, a ìri je dobitnicu TRUDNA SUPERJUNAKINJA
svemira. Ovaj put
on se zagleda u pohvalio zbog na~ina na koji bez
sopstveni mikro- uljep{avanja prikazuje represivno Po danu roditeljka,
kosmos i ispisuje
autobiografiju Moja kratka povijest:
dru{tvo âu{eskuovog reìma.
po noći herojka
Junakinja Marvel stripova Spider-
intiman pogled u osobni kozmos
jednog od najve}ih genija 20. Woman nastala je 1977. iz èlje da se
stolje}a (V.B.Z., Zagreb, 2015.). uspje{ni brend Spider-Man za{titi od
Cijena je 35 KM. eventualne konkurentske zloupotrebe.
Dopala se velikom broju ~italaca pa je
DANIEL KAHNEMAN neko vrijeme imala samostalni strip.
Onda je nestala, pa opet oìvjela lani u
Misliti brzo i sporo jednoj verziji kritikovanoj zbog
Kapitalna knjiga o ekstremne seksualiziranosti. Sada je
na~inu na koji ljudi stiglo jo{ jedno iznena|enje iz Marvela:
donose odluke, Spider-Woman se bori protiv zla u
Misliti brzo i sporo osmom mjesecu trudno}e!
(Heliks, Smede-
revo, 2015.), poja- NAJBOLJE KNJIGE O MAFIJI
vila se i u prevodu
na na{ jezik. Autor
je psiholog Daniel
Ko je kriv za mitologiziranje mafije
Britanski Guardian objavio je listu
Kahneman, ovjen~an Nobelovom
10 najboljih knjiga o mafiji. Na
nagradom za ekonomiju, upravo
prvom mjestu je sociolo{ka
zbog svog doprinosa razumijevanju
ljudskog mi{ljenja i odlu~ivanja. studija iz 1959. Primitivni pobu-
Cijena je 50 KM. njenici. Autor je ~uveni Eric
Hobsbawm a njegova teza je
THOMAS PLETZINGER bila da su organizovani pobunje-
nici i banditi prete~e organizatora
Sahrana jednog psa socijalnog bunta. Smatra se da je
Roman Sahrana ova nau~na knjiga udarila temelje
jednog psa (Rende, mitologiziranju mafije, te organi-
Beograd, 2014.),
zovane zlo~ina~ke organizacije
izvrsni prozni prvije-
koja navodno ima ~vrste moralne
nac njema~ke knji-
èvne zvijezde mla- kodekse koje nikad ne kr{i.
|e generacije Tho-
masa Pletzingera
sa kojim je SB svoje- PET NAJPRODAVANIJIH PET NAJPRODAVANIJIH
dobno objavila inter- KNJIGA U SVIJETU KNJIGA U BiH
vju, prava je knjiga za ovo ljeto. Novinar
(Amazon) (Interliber)
Daniel dobiva zadatak da intervjui{e
misterioznog Dirka Svenssona,
1. E. L. James: Grey 1. Aid el-Karni: Ne tuguj
slavnog dje~ijeg pisca o kojem se ne 2. Harper Lee: Go Set a Watchman 2. Mehmet C. Oz: Va{e dijete od
zna skoro ni{ta. Daniel odlazi u 3. Anthony Doerr: prvog pla~a do polaska u {kolu
Svenssonovu vilu na jezeru Lugano, ali All the Light We Cannot See 3. Vuk Dra{kovi}: Isusovi memoari
umjesto planirana dva sata, tamo sa 4. Paula Hawkins: 4. Viktor Ivan~i}: Radnici i seljaci
ekscentri~nim dru{tvom provodi puna The Girl on the Train 5. Jo Usmar:
~etiri dana. Cijena je 35 KM. 5. John Green: Paper Towns Smirenost - kako je ste}i

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 1.7.2015 20:23 Page 58
KULT MARKET
SLAYER MUZIKA
Repentless Album “Danas sutra”, grupe TBF
Legendarni
ameri~ki
thrash metalci
Slayer uskoro
Splićani žešći no ikad
}e objaviti SPLI]E, U PUNOM POGONU
novi album Grupa The Beat Fleet odu{evila je i
svojim novim albumom Danas sutra
pod nazivom
Repentlles.
Bend je ve} objavio i dva singla s
nadolaze}eg albuma. Rije~ je o
pjesmama When Stillness Comes i
Implode, koje su prema rije~ima
~lanova benda i najja~i aduti novog,
dvanaestog po redu studijskog
albuma èstokih metalaca.
FOALS Nakon izvrsnog albuma Pistaccio i poprili~no mra~nim zvucima zapo~inje

What Whent Down Metallic iz 2011., o kojem smo pisali,
splitska hip hop-rock-reggae skupina The
album Danas sutra, koji se nastavlja ne{to
laganijom pjesmom ljubavne tematike - Sa
Dvije godine Beat Fleet upravo su objavili {esti studijski mog prozora. Neobi~no je dobra i funky
nakon albu- album pod nazivom Danas sutra. Iako je pjesma Teta, s posebnim pohvalama za
ma Holy Fire, album trebao biti objavljen jo{ pro{le “vo`nje” bass gitare. Tako|er, rockerski
engleski su godine, TBF-ovci su gotovo godinu dana zvu~i i pjesma Pismo, iako su stihovi
indie rockeri “peglali” i “u{minkavali” nove pjesme, koje upakirani u klasi~nu hip hop naraciju.
Foals spremili prema njihovim rije~ima zvu~e potpuno U tragikomi~nom pismu, upu}enom
druga~ije od svega {to su do sad radili. “gospodinu {efu”, u refrenu pjevaju: “Budi
novo studi-
Do sad su momci iz TBF-a opjevali dobar izi govno, zamisli da je Plivin
jsko ostvare- gotovo sve probleme s kojima se susre}u bombon, budi dobar govno izi, zamisli da je
nje. What Whent Down njihov je normalni ljudi u nenormalnom okruènju, rizi-bizi...”, i obra|uju jo{ jednu od
~etvrti po redu dugosviraju}i album, nasmijavali nas do suza leèrnim aktualnih tema u dru{tvu. Nakon countryja
na kojem }e se na}i deset kompo- dalmatinskim humorom, postav{i tako Tremor, tu su jo{ i izvrsna pjesma s ceste
zicija. Rockeri iz Oxforda, u svrhu avangarda svog glazbenog pravca u Ne}u ti ni{ta i solidna kompozicija koja
najave i promocije novog albuma, susjedstvu. karikira tematiku modernih prijateljstava
objavili su i videouradak za pjesmu Album Danas sutra miksan je u RSL pod nazivom El pas. TBF-ovci su na novom
What Whent Down. studiju u Novom Mestu, dok je za zvuk i albumu stigli i zapaliti joint s prijateljem
mastering bio zaduèn Toma` Maras. Kristom, koji je, eto, “do{a” i u Split.
THE VACCINES Album je sa~injen od jedanaest Na koncu novoga albuma su jo{ i funky
kompozicija, a nazvan je po istoimenoj pjesma Ima bit i kompozicija Vatra, kojom
English Graffiti pjesmi kojom album i zapo~inje.
Uvrijeèni obi~aj objavljivanja singlova
i zavr{ava jo{ jedan izvrstan album splitskih
glazbenika. (M. Ili~i})
Sarajevo je prije zvani~ne promocije albuma prate i
imalo bend TBF-ovci, koji su pro{le godine objavili
Grafit, a singl Ne}u ti ni{ta, da bi nedavno TOP LISTA
britanski promovirali i kompoziciju pod nazivom Sa (iz “Top 40” BH radija 1)
bend The mog prozora, za koju su TBF snimili i
Vaccines videouradak. 1. Ghostpoet ft. Nadine Shah:
Kao i do sad, glavnu rije~ na albumu X marks the spot
imaju album
TBF-a vode stihovi Sa{e Anti}a, dok su 2. NENA: Lieder von früher
koji nosi 3. Cadenza ft. Fem Fel: Electric Blocks
produkcijski dio posla obavili svi ~lanovi
naziv Engleski grafiti. Rije~ je o 4. Bensley: Fools Gold
benda. Govore}i o novom albumu Sa{a je
tre}em studijskom albumu britan- istaknuo: “Mi nismo bend koji bi moga 5. St. Germain: Real Blues
skih rockera, koji stiè nakon tro- jahat samo na jednom ànru, to bi nam 6. DJ Fresh & Adam F:
godi{nje stvarala~ke stanke i albu- dosadilo. TBF ima u svom muzi~kom radu Believer (BBK edit)
ma Come of Age. Na albumu se jednu {arolikost i teatralnost koja nas 7. Solo 45: Feed ’em to the lions
nalazi jedanaest kompozicija, a intrigira.” 8. Ella Eyre: Together
bend je snimio i promotivni video za Na samom po~ektu albuma, TBF-ovci 9. Beirut: NO NO NO
pjesmu Handsome. nagovje{tavaju u kojem pravcu ide njihov 10. Gin Wigmore: Written in the water
novi album. Nabrijano i èstoko, sa te{kim

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 1.7.2015 20:24 Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA ÔVJEK S PLANOM
Film “What We Do in the Shadows” (Novi Zeland, 2014.); Si-hup Sung

scenarij i režija: Jemaine Clement, Taika Waititi ôvjek s planom
igrani je, dugo-
metra`ni, suvre-
Iz života vampira meni korejski
film produciran
2013. godine.
Scenarij je napi-
sao Lee Jeong-A, dok reìju potpi-
suje Si-hup Sung. @ivot Han Jung-
seoka odvija se to~no po planu.
Ima opsesivno kompulzivni pore-
me}aj i strah od bakterija, pa se u
dru{tvo ne uklapa ba{ najbolje.
Njegov posao, posao knji`ni~ara, u
velikoj mjeri je monoton, predvidljiv.
No, zaljubljivanje je ne{to {to }e ga
OSVJE@ENJE NA SCENI “izbiti iz cipela”. Ocjena: 4
What We Do in the Shadows nas uvla~i u jedan iznimno zanimljiv svijet
Film What We Do in the Shadows godina od prekida s djevojkom i dalje IMAO SAM 19 GODINA
osvjeènje je na filmskoj prikaziva~koj tuàn. Deacon ne voli da se kopira njegov
sceni, jednostavna horror komedija, stil obla~enja, voli plesti i plesati erotske Kongrad Wolf
parodija na temu vampira. @anrovski, radi plesove. Petyr je najstariji vampir me|u Imao sam 19
se o mockumentary formatu, la`nom njima. Star je preko 8.000 godina (li~i na godina, igrani je
dokumentarnom, reality stilu, kojem je za Nosferatua). Tu je i jedan ljudski prijatelj film iz 1967.
cilj dati dinamiku i pridodati uvjerljivosti koji je jedini od nevampira s kojim se
godine. Reìrao
uz poja~avanje elementa parodije. ugodno druè. Jako su ga vi zavoljeli. Zbog
Film nas uvla~i u jedan iznimno po{tovanja prema njemu, a uz ~injenicu da ga je Konrad
zanimljiv svijet, u kojem upoznajemo ~etiri ne jede meso, svi su se dogovorili Wolf, koji je
usamljena vampira koji ìve u jednom pred- (nagovoriti Petyra je bio najve}i izazov) da skupa s Wolf-
gra|u novozelandskog glavnog grada meso ne}e jesti, jer zadnje {to taj gangom Kohlhasseom napisao
Wellingtona. Nastoje ìvjeti svojim na~i- vegetarijanac èli jeste da nakon ujeda scenarij. Ovo je film o mladom voj-
nom ìvota i prilagoditi se elementima vje~no pije krv i komada meso. Sjajan film, niku sovjetske Crvene armije. Rije~
modernog, ljudskog. Ti vampiri su Viago, sjajna komedija. Bravo. (D. Jane~ek) je o Gregoru, koji je sa osam godina
Vladislav, Deacon i Petyr. Oni ìve u pobjegao iz Njema~ke u Rusiju. Film
jednom derutnom stanu. Svi koji su ikada AMERI^KI BOX OFFICE je snimljen prema stvarnoj biografiji
ìvjeli s cimerima, bez obzira na vampirski reìsera. Ocjena: 4
element, jako dobro }e razumjeti probleme
s kojima se oni susre}u. Dobro, mo`da se 1. Mad Max: Fury Road (George Miller)
nismo susretali sa krvavim su|em koje pet 2. Pitch Perfect 2 (Elizabeth Banks) LJUBAV U ÊTRDESETOJ
godina stoji neoprano, no s neopranim 3. Tomorrowland (Brad Bird)
su|em zasigurno - da. Ve}i problemi 4. Poltergeist (Gil Kenan)
Ali Reza
po~inju kada im na vrata, to~nije prozor,
do|e, to~nije doleti, Nick, svjeè nastali
5. Avengers: Age of Ultron
(Joss Whedon)
Raissian
vampir. Ljubav u
Svaki od likova je jako dobro raspisan. ~etrdesetoj
Svaki od njih ima svoje mane, vrline, TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
igrani je film koji
osobnosti, biografiju, i svi su “razli~ita
generacije”. S tim da to generacija kod njih 1. Furious 7 (James Wan, Universal) nam dolazi iz
zna~i da je jedan iz vremena Drugog 2. Home (Tim Johnson, FOX) zemlje preb-
svjetskog rata, jedan iz srednjeg vijeka... 3. Ex Machina (Alex Garland, A24)
ogate kulturom,
Autori ovog filma su novozelandski iz velikog Irana. Scenarij za film
4. Shaun the Sheep Movie
komi~ari Taika Waititi i Jemaine Clement. napisao je Nahid Tabatabaei dok
(Mark Burton & Richard Starzak,
Pisali smo, naravno, o njihovom filmu Orao je reìser Ali Reza Raissian. Film
protiv morskog psa, koji je bio hit 2004. StudioCanal)
je produciran 2009. i pri~a je to o
godine. Ovaj put su odlu~ili sami reìrati, 5. She’s Funny That Way nadarenoj glazbenici, majci i supru-
napisati scenario, kao i glumiti u filmu. (Peter Bogdanovich, Clarius zi. Ovo je, zapravo, pri~a o ljubavi.
Viago je pedantan te usamljen. Entertainment) Ocjena: 4
Vladislav je ranjiv i nakon vi{e stotina
Cetri oka:Cetri oka.qxd 1.7.2015 22:04 Page 60
U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFO VLADO DŽIHAN, muzičar iz Sarajeva

Prvog po~asnog ambasadora Malih
ambasadora mira, Mirsada Abdagi}a
Evociram blistave
Kiketa iz Sarajeva, i knjièvnika
Muhidina [ari}a iz Prijedora, glamurozne zabave
Nacionalna i univerzitetska biblioteka The Su’sis i ansamblom,
Bosne i Hercegovine nominovala je za publici Jazz Festa }u ponu-
nagradu The Astrid Lindgren Memorial diti plesnu muziku koja
Award. Nagradu dodjeljuje [vedsko vra}a u dvadesete godine
umjetni~ko vije}e. pro{log stolje}a, evociraju}i
blistave glamurozne zabave
U ponedjeljak je Centar za kulturu pra}ene {ampanjcem i
Kantona Sarajevo, organizaciona zvukovima klavira i sakso-
jedinica Sarajevo art, najavio sve~ano fona”, izjavio je Vlado
otvorenje Festivala Ba{~ar{ijske no}i Dìhan: “Sofisticirano, a u
2015., koji }e biti odràn dvadeseti, isto vrijeme i pomalo divlje,
jubilarni put. Za 19 sati, 1. jula, bilo je emotivno ali i odva`no,
zakazano predstavljanje radova klasi~no ali sa da{kom
sarajevskih likovnih umjetnika, u elektronike, {to }e pratiti i
Gradskoj galeriji Collegium Artisticum, a odgovaraju}i scenski nas-
u 21.30 sati, pak, koncert Pozdrav iz tup.”
Austrije, u Vije}nici. Pa`nju publike u Evropi,
podsje}amo, Dìhan je
Na Kamernoj sceni Doma mladih Tuzla zasluìo kao ~lan dua
za 1. juli je bila predvi|ena premijera dZihan & Kamien. Ve}
predstave Ne {etaj se gola, koju je po Naredni, 19. Jazz Fest Sarajevo, dugo on ìvi na relaciji Be~ - Berlin,
tekstu slavnog Georgesa Feydeaua koji }e ove godine biti odràn od 3. do gdje stvara, producira i odu{evljava.
reìrao Enver Hasi} Ha{. Igraju: Aldin 8. novembra, bi}e zaklju~en nastupom Premda je tek po~elo ljeto, zapi{ite u
Joldi}, Almedina Sal~inovi}, Silva bosanskohercegova~kog umjetnika mobitel 8. novembar, kada }e nastupiti
Banovi}, Jasmin Salki}, Ivana Vidovi} Vlade Dìhana. Ovaj put njegov Vlado Dìhan. Ako ìvite u Sarajevu,
i Irena Soldat. pseudonim je Edgar Tones. bi}e vam blizu: u Bosanskom
“Zajedno sa pjeva~icama iz trija kulturnom centru.
Bosanskohercegova~ki pisac Faruk
[ehi} sudjeluje na ovogodi{njem
Festivalu kratke pri~e u Kikindi, kao
jedini predstavnik na{e dràve. Na PETER-JOSIP BEVANDA,
desetom FKP-u, 1. i 2. jula, svoje pri~e
predstavi}e ~etrnaest pisaca iz jedanaest PR sarajevskog Altteatra
dràva. [ehi}, pak, 3. jula gostuje i u
Zrenjaninu, a dan kasnije i u Beogradu. PETER-JOSIP BEVANDA
“Predstava Dame biraju po prvi put
U subotu, 4. jula, u sali OKC-a Abra{evi} je izvedena van na{e zemlje,
i to 21. juna u Skoplju”
u Mostaru, premijerno }e biti prikazan
film Hiljadu rije~i nakon ki{e, autora
Harisa Samardì}a iz Cazina. “Pri~a
prati televizijskog voditelja koji, u
predizborno vrijeme, iznosi kontroverzne
informacije o politi~arima te zbog toga
biva ugnjetavan i teroriziran od politi~ko-
policijskog sustava”, info je iz Agencije
FENA.
Od 8. do 10. jula u Mostaru }e biti

odràn peti po redu Calamus Jazz Fest.
Naziv je dobio po klubu Calamus, koji }e
“i ove godine biti mjesto susreta sjajnih
glazbenika”, pro~itali smo na bljesku.
Festival otvara Adriano Trindade, potom
svira Milan Petrovi} Quartet, a onda i
Mangroove.

Cetri oka:Cetri oka.qxd 1.7.2015 22:04 Page 61
HASIJA BORIĆ, direktorica NGO-a “Exilium”
Umjetni~ki i human projekat

Za sve one koji jo{ uvijek nisu imali u~estvuju mladi od sedam do dvadeset i
priliku pogledati predstavu Pri~a o tri godine, a nekoliko ~lanova Male
bosanskome suncu, u produkciji Male akademije su djeca sa posebnim
pozori{ne akademije koja djeluje u potrebama i invalidna djeca. Predstava
okviru NGO Exilium, direktorice se u potpunosti prevodi na znakovni
Hasije Bori}, jedinstvena prilika im se jezik. Ovo je poseban ramazanski
pruà 3. jula. Tog dana, u 19 sati, ova poklon Male pozori{ne akademije, a
predstava }e biti odigrana u okviru predstava traje jedan sat, te }e oni koji
Ba{~ar{ijskih no}i, u velikoj sali poste jo{ na vrijeme sti}i na iftar”,
Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu. govori Hasija Bori}.
“Napominjem da je predstava do U programu ovogodi{njih Ba{~ar{ij-
sada igrana u Narodnom pozori{tu skih no}i NGO Exilium }e organizovati
Sarajevo, na [ehidskom mezarju jo{ jedan vaàn doga|aj. “To }e biti
Kova~i, na Franjeva~kom teolo{kom nastup velikog slovena~kog kantautora
fakultetu, a odigrana je i humanitarna Vlade Kreslina, a na ve~eri }e pored
predstava za djecu koja boluju od raka, mene, sudjelovati i Mile Stoji}, Ahmed
u Me|unarodnom centru za djecu i Buri}, kao i ~lanovi Male pozori{ne
omladinu na Grbavici. Na premijeri u akademije. To }e biti ve~er muzike i
Narodnom pozori{tu, 6. januara ove poezije, na kojoj }emo se spomenuti i
godine, publika je desetominutnim srebreni~kih `rtava. Datum je 6. juli, u
stoje}im ovacijama izrazila svoju 21 sat, u prekrasnoj avliji Muzeja
zahvalnost malim u~esnicima za ovaj knjièvnosti i pozori{ne umjetnosti
jedinstveni umjetni~ki i humani Bosne i Hercegovine, u ulici Sime
projekat, a mnogi ovu predstavu, Milutinovi}a, preko puta Hotela
baziranu na narodnoj poeziji naroda Europa”, obja{njava Hasija Bori}.
Bosne i Hercegovine, smatraju najboljom Ulaz na oba spomenuta doga|aja je, naravno,
predstavom u protekloj pozori{noj sezoni. U njoj besplatan.
Velika priznanja za mali teatar

Peter-Josip Bevanda, PR sara- ministarstava od kojih, do sada, niti
jevskog Altteatra, obavijestio nas je jedno nije podràlo projekat Istrajati,
da je “nakon pobranih simpatija u sklopu kojeg je i nastala predstava
bosanskohercegova~ke publike, Dame biraju”, veli na{ sagovornik.
predstava Dame biraju po prvi put “Obratili smo se raznim
izvedena van na{e zemlje, i to 21. ministarstvima na raznim nivoima
juna u glavnom gradu Makedonije, vlasti, ali niko nije na{ao za shodno
Skoplju, u okviru 2. me|unarodnog da podrì projekat koji ima za cilj da
festivala komedije Gola mese~ina, potakne mlade u preuzimanju
koji se odvija pod otvorenim dru{tvene odgovornosti. To je
nebom”. “Mlada ekipa predstave donekle i razumljivo, jer ljudima koji
osvojila je dvije nagrade: Grand Prix sjede u ministarstvima, a tu su do{li
za najbolju predstavu festivala i po strana~koj i nacionalnoj liniji, nije
Nagradu za najbolju reìju. Predstava je izvedena na Gradskom u interesu da mladi uzmu stvari u svoje ruke. Traìli smo od
stadionu u Skoplju, pred 1.700 odu{evljenih gledalaca, koji su Ministarstva kulture Kantona Sarajevo da nam pomogne pri
desetominutnim aplauzom pozdravili mlade glumce iz Sarajeva”, organizaciji ovog gostovanja, ali nisu imali sluha. A, ove nagrade
kaè Peter-Josip Bevanda. su potvrda da se mladi mogu i moraju osloniti na vlastite
Ova verzija predstave Dame biraju, u reìji Admira potencijale”, izjavio je Slaven Vidak u Skoplju.
Glamo~aka i produkciji Altteatra, premijerno je izvedena u “Reditelj predstave Admir Glamo~ak, naàlost, nije mogao
Amfiteatru Doma mladih, 6. marta ove godine. “Na dodjeli prisustvovati sve~anoj dodjeli nagrada, zbog anga`mana u
nagrada, 30. juna, predsjednik Altteatra Slaven Vidak rekao je da predstavi Bra{no u venama, sa kojom je trenutno na gostovanju
su to velika priznanja za mali Altteatar. Govore}i za medije, on u Budvi”, saop{tio nam je i ovu informaciju Peter-Josip
je istakao i sramotan odnos bosanskohercegova~kih Bevanda.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 1.7.2015 19:46 Page 62
MOAMER KASUMOVIĆ, vu
Foto: Ve~ernji list

m ac iz Sarajeva: “Volim bego
glu
by DINO BAJRAMOVIC čorbu, gadne mi škembe”
1. îme se Damir bavi u novim 11. Da li je {utnja zlato?
epizodama TV serije Lud, zbunjen, Zlato je plemeniti metal.
normalan?
Malo ònglira izme|u Izeta i Faruka, malo 12. [ta obla~ite kada èlite
izme|u Barbare i Lade. Polako se u njemu izgledati moderno?
po~inje buditi taj fazlinovi}evski gen. Moderne stvari.
2. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti pilot? 13. Da li je bolje biti lijep i
To mi je èlja bila. Mnogo volim da letim, ali pametan ili ruàn i glup?
nisam japija za pilota. Lijep i pametan je nekako
isfuran fazon. Treba probati
3. Kako se osje}ate sa ruàn i glup.
u Sarajevu? 4. [ta ne
Super. morate imati
u friìderu? 14. Da imate 15 minuta
Pola teleta. vlasti, {ta ne biste u~inili?
5. Koga biste poveli [ta ~ovjek moè da uradi u
na pusto ostrvo? 15 minuta na vlasti?
Nikoga, ako bih ve} i{ao na pusto
ostrvo, onda je najbolje sam.
15. Opi{ite Milenu
Dravi} u tri rije~i... 16. S kim
6. [ta obavezno nosite na plaù? Divna, divna, divna. biste
Ekspres lonac, kuhana jaja, onaj voljeli
mali plin, dèzvu, fildàne... otplesati
tango?
Sa Juliette
7. Da niste to {to Binoche.
jeste, {ta biste bili?
Moram pogledati
prvo u ka{ike. 17. Osoba
koja Vam
ide na
ganglije?
8. [ta ste bili u
Remi
pro{lom ìvotu?
Gaillard.
Konj.
18. Tange
ili badi}?
9. Jeste li
Badi}.
meteoropata?
Znam ponekad
da patim.
19. A, begova ili
{kembe ~orba?
10. Koliko Begova, gadne mi
ima istine u {kembe.
narodnoj
mudrosti:
“Ne dade se 20. Ima li i{ta
usranom do bolje od Nutelle?
potoka?” Kremi}.
Itekako.
Nekada
~ovjek
pomisli da 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?
taj potok ne Na koji broj da po{aljem poruku?
postoji.

Fadila:Iluzije.qxd 1.7.2015 20:21 Page 63
KLIN ÔRBA
POLITIKE VI[EG INTERESA

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Kad smo kod brane i zabrane, valjalo bi napokon trajno zabraniti svim
političarima u regiji i šire posjetu Srebrenici kao i ostalim ratnim
stratištima svih naroda i građana BiH. Brana Idbar je jedino mjesto na
koje ih treba stalno dovoditi da vide kuda vode politike interesa viših
i važnijih od Čovjeka
N
ekako sam nevoljko pristala da sa dragom mi {to prije i {to jeftinije podignu brojne hidrocentrale, a
druìnom ovih dana putujem don(j)ekle i odn(j)ekle Neretva im se u~inila kao stvorena za proizvodnju
- a svratilo se i u Njeklu, {to je mitsko mjesto iz vica elektri~ne energije te su je po kratkom postupku pregradili
{to nam ga je poodavno na svoj i bez vica smije{ni na~in kod Jablanice i upregnuli u svoj vi{i interes.
N
pri~ao Faruk [ehi}, pa se od tog vakta uzajamno
pozdravljamo sa |es‘ Njekla! Elem, moja se putni~ka o, gdje bi |avo kad ne bi na budalu koja misli da je
Njekla zapravo zove Idbar, al‘ isto je to. Mislim, jednako pametna, pa im uskoro po~ne mutiti ra~une rijekom
je mitsko mjesto - da ne kaèm rupa - u ovom svijetu Idbar koja se sad umjesto u plahu Neretvu ulijevala
stradanja, koji (taj svijet nam bli`nji) upravo prolazi kroz direktno u akumulaciono jezero, nanose}i ogromne
kulminaciju jednog od nebrojenih histeri~nih napada, koli~ine drvlja i kamenja. Par godina se bezuspje{no
zbog kojih ni sama naj~e{}e nisam pri sebi, tako da mi je poku{avalo kaskadama zaustaviti problemati~ne nanose,
ovo putovanje kroz kratku povijest ju`noslavenskog a onda se politika vi{eg interesa odlu~ila brzinski zatvoriti
ludila dobro do{lo da pro{irim kontekst sada{njih kanjon Idbra impozantnom betonskom skalamerijom i
kolektivnih {izofrenih ispada iz sistema te se makar tako ko biva ukrotiti prirodu, pritom ne haju}i za sela i
privremeno otrgnem pomamljenoj nacionalisti~koj seljane koje su jednostavno ìve zazidali s onu stranu
nemani svih vjera i nacija. svojih vi{ih interesa. Po{to |avo nikad ne spava, iste
V
godine nadigo{e se vode iz neba i iz zemlje i skupa sa
aljda svud po svijetu ima svakojakih sodoma i svim onim drvljem i kamenjem preplavi{e branu na kojoj
gomora, ali vjerujem da nadaleko nema u ovoj mjeri se pod pritiskom razgoropa|ene vodene sile pojavi{e
pou~nih kakvih je izobilje na prostoru biv{e pukotine. Ovo je ve} bio alarm za uzbunu ne samo
Jugoslavije, kojeg odskora iz velike ljubavi prema politike vi{eg interesa nego i onog iznad toga, ne{to poput
evropskim financijskim fondovima zovemo regijom, pa sada{nje britanske rezolucije o àliboè Srebrenici. Nije
sad svaka gnjida ima projekt regionalne suradnje i zabiljeèno da je ikad prije igdje u svijetu dinamitom
pomirenja i tome sli~ne licemjerne spla~ine a koje je probijena rupa u brani pod punim vodenim pritiskom.
jednako licemjerna EU spremna izda{no financirati i Kroz tu rupu prolazi put a naknadno je i rijeci, koja se za
uredno ih knjiìti kao svoja velika dostignu}a u razliku od ljudi nije tek tako prepustila suludim dràvnim
tobo`njem ulju|ivanju agresivnih balkanskih naroda. Ti politikama, probijena rupa u brani.
K
Evropejci nikako da shvate da ovda{nje me|usobno
reànje i ujedanje nije posljedica na{e razjedinjenosti ad smo kod brane i zabrane, valjalo bi napokon trajno
nego kontinuiteta jednako zlih kroja~a i na{ih ratova i zabraniti svim politi~arima u regiji i {ire posjetu
mirovnih sporazuma i takozvane trajne opredijeljenosti za Srebrenici kao i ostalim ratnim strati{tima svih
regionalno pomirenje i stabilnost. naroda i gra|ana BiH. Brana Idbar je jedino mjesto na koje
I
ih treba stalno dovoditi da vide kuda vode politike interesa
dbar je ogromna brana na istoimenoj rijeci kroz koju vi{ih i va`nijih od ôvjeka. Svakog ôvjeka. I svaki bi
prolazi put od êlebi}a do idili~nih sela u podno`ju obi~ni rob Bo`ji, ma koje vjere i nacije, morao do}i na
planine Prenj, izgra|ena 1959. godine kao jedan od Idbar prije hodo~a{}a na bilo koje mjesto zlo~ina u ovoj
mnogih sumanutih projekata tada{nje tzv. politike vi{eg zemlji. Rat i mir/Zlo~in i kazna - ovdje nisu romani pa da
dru{tvenog interesa. Kako danas tako i onda, ne pita se ih pro~itamo i mirna Bosna. Valja nam se svima prvo
narod {ta bi i kako bi bilo najbolje, a i da se pita opet bi temeljito oprati i o~istiti od dugotrajne zlo}udne politi~ke
mazohisti~ki svaku odluku o svojim ìvotima i imovini indoktrinacije. Jednom, kad se uzmognemo ~ista srca
prepustio politi~arima, uvjeren da oni sve o svemu znaju osvrnuti na zajedni~ku tegobnu pro{lost, du{a }e nam
bolje ne samo od njih nego i od struke i nauke. Ima, dodu{e, otkriti istinu, a samo iz istine je mogu}e istinsko pomirenje.
u svaka doba i onih koji se bune, ali takve je vlast oduvijek Bez toga, ostajemo ìvi zazidani iza njihovih sumanutih
znala u{utkati. Tada{nji vi{i dru{tveni interes bio je da se la`nih projekata regionalnog pomirenja i stabilnosti.
Auto:CRNA.qxd 1.7.2015 20:29 Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
NOVI MERCEDES GLC: A, sada, spektakl!

R
ijetko se koji model na automobilskom modelu koji nosi oznaku GLC, a ~ije }emo 4MATIC-u. Uz najsuvremenije sigurnosne
trì{tu moè pohvaliti s onim {to vam karakteristike ukratko poku{ati pribliìti. sustave upravljanja i unaprije|enu ekono-
Mercedes ima. Pored standardne Dakle, nakon sedam godina proizvodnje mi~nost novi GLC, ba{ kao i prethodnik GLK,
kvalitete i ugleda koji nesporno posjeduju, ~uveni model GLK ide u mirovinu, a na postavljanja standarde u svom segmentu. U
Mercedesovi modeli i u rabljenom stanju njegovo }e mjesto ìvahni GLC model, za odnosu na svog prethodnika, potro{nja
drè izuzetno visoku cijenu. Tako na trì{tu koji se ovih dana o~ekuju i prve narud`be. goriva kod modela GLC je smanjena za
rabljenih automobila biv{e zajedni~ke Ono {to je ve} sada jasno je kako }e gotovo 20 posto. Mercedes GLC dulji je, {iri i
dràve Mercedesov model GLK, star ~etiri po~etna cijena novog Mercedesova vozila, vi{i od dosada{njeg GLK modela ali, {to je
godine, dostiè nevjerojatnih 60 tisu}a na njema~kom trì{tu, stajati oko 88 tisu}a jo{ va`nije, i 80 kg lak{i od njega. Model ima
maraka. Naravno, upitno je koliko je voza~a konvertibilnih maraka. Poznato je i kako }e i dulji me|uosovinski razmak, prostraniju i
za «polovnjak» spremno istresti tolike u proizvodnju i GLC Coupe verzija koja je luksuzniju unutra{njost, ali i ve}u zapreminu
novce, ali nije Mercedes bez razloga ba{ poput modela GLC i ranije najavljivana prtlja`nika, koja sada iznosi 550 litara. Kupci
svjetska top klasa. Prije izvjesnog vremena kao konceptno vozilo. Mercedes-Benz s }e mo}i odabrati i hibridnu ina~icu vozila koja
na ovim stupcima napisao sam smjelu GLC modelom predstavlja drugu generaciju nosi oznaku Mercedes GLC 350 e 4MATIC s
tvrdnju kako je na èljeznom tronu svjetske SUV vozila srednje klase, pri ~emu GLC ugra|enim benzinskim motorom od 211
autoindustrije odavno zasjeo Mercedes, te zadràva izvanredne off-road karakteristike konjskih snaga i elektromotorom, koji u
da ga nakon velike praznine srame`ljivo svog prethodnika u kombinaciji sa potpuno prosjeku tro{e svega 2,6 litara na 100 km.
prate japanske i europske automobilske novim dizajnom, stoji u slu`benom Aduti modela GLC su i devetstupanjski
tvrtke. Ne ulaze}i u genezu tvrdnje, jer na newsletteru te tvrtke. automatski mjenja~, zra~no oslanjanje i tri
koncu svatko ima pravo na svoje mi{ljenje, Mercedes GLC, kako navode iz te tvrtke, personalizirana paketa: Pack AMG Line,
a tvrdnja nema veze s autorovim podiè udobnost i agilnost na novu razinu, Pack Exclusive Line i Pack Offroad Line.
hercegova~kim porijeklom, neki modeli putem inovative tehnologije AIR BODY Ne{to kasnije moèmo o~ekivati i ~etirilitarski
velikana iz Stuttgarta osobito plijene CONTROL, jedinstvene u segmentu, ali i bi-turbo V8 motor, ali i model GLC 450 AMG
pozornost. Primjerice, Mercedes GLK, DYNAMIC SELECT tehnologijom i stalnim Sport sa trilitarskim V6 bi-turbo agregatom s
vozilo u segmentu Crossover SUV, jedan je pogonom na sve kota~e, popularnom nevjerojatnih 367KS.
od najluksuznijh terenaca na trì{tu. To je
onaj s po~etka pri~e, koji rabljen doseè
{estipolgodi{nju prosje~nu pla}u stanovnika
Federacije Bosne i Hercegovine. Upravo
je taj model nedavno i slu`beno
dobio nasljednika i to u


Slobodna Bosna 973

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 973

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZORAN @IVKOVI], EX PREMIJER SRBIJE: \IN\I] BI DO[AO U SREBRENICU

KR^MLJENJE DR@AVNOG NOVCA

10 JEDNODNEVNA PENZIJA 22 POLITI^KA BITKA ZA SIPA-u 30 PRAVDA ZA PRE@IVJELE

na Ilid`i, ispostavilo se kako je na Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]

30 SJE]ANJE NA [AMPIONA Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]

GODI[NJICA STRADANJA FIKRETA Revija izlazi sedmi~no

2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA 3

4 SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA 5

BAN KI MOONNOVIM STAZAMA REZOLUCIJE

6 SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

problemati~ni fotograf) i njegova `ena Anisa

2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA 7

8 SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA 9

Zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH Dušanka Majkić odlučila je krajem maja

Du{anka Majki} oti{la

Najpla}enija zastupnica Du{anka Majki} u prethodna

NEVJEROVATAN MANEVAR SNSD-ove ZASTUPNICE DU[ANKE MAJKI]

2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA

[IROKA PALETA PRIVILEGIJA

SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

Radončić odbio nepostojeći poziv da sudjeluje u vlasti!

Pravo je svakog lidera da slobodno bira

2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA 13

SPAS U POSLJEDNJI ^AS

Kada su u jesen 2001. predstavnici slovenskih TERMI ČATEŽ potpisali Ugovor o

ILID@A, MOJA DE@EL A

Terme ^ate` se povukle sa bh.

NEISPUNJENA OBE]ANJA I MILIJUNSKA DUGOVANJA

14 SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

SLOVENCI PRODALI TERMALNU RIVIJERU NA ILID@I

Elmedin Konakovi}: „Pametni Slovenci su parama

2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA 15

SPAS U POSLJEDNJI ^AS

16 SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

SLOVENCI PRODALI TERMALNU RIVIJERU NA ILID@I

2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA 17

SVE DODIKOVE DAME

@ENE KOJE DRMAJU

18 SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

KO SU NAJMO]NIJE @ENE U RS-u

Pored premijerke @eljke Cvijanovi}, najutjecajnija

ISKRENA I ODANA “papak” (kupovine dva poslanika) nakon

SVE DODIKOVE DAME

u pitanju plate ~elnih ljudi javnih pre-

20 SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

KO SU NAJMO]NIJE @ENE U RS-u

Foto: Mario Ili~i}

POLITI^KA BITKA ZA SIPA-u

Pokušaj ministra sigurnosti DRAGANA MEKTIĆA da na prošlotjednoj sjednici

SUKOB (POLITI^KIH) INTERESA

22 SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

GORAN ZUBAC POSVA\AO VIJE]E MINISTARA

Goran Zubac, pozivaju}i se na odredbe

2.7.2015. I SLOBODNA BOSNA 23

POLITI^KA BITKA ZA SIPA-u

OSTAVKA ILI SMJENA

24 SLOBODNA BOSNA I 2.7.2015.

BOSNA I HERCEGOVINA I SRBIJA

“Vu~i}, Nikoli} i Da~i} su protiv

Gospodine @ivkovi}u, kako komen-